2.10.2015   

HR

Službeni list Europske unije

C 324/1

European Commission

Directorate-General for Competition

Merger Registry

1049 Bruxelles/Brussel

BELGIQUE/BELGIË

2.10.2015   

HR

Službeni list Europske unije

C 324/1

—

na internetskoj stranici Komisije posvećenom tržišnom natjecanju, u odjeljku za koncentracije (http://ec.europa.eu/competition/mergers/cases/). Odluke o spajanju mogu se pretraživati na različite načine, među ostalim po trgovačkom društvu, broju predmeta, datumu i sektoru,

—

u elektroničkom obliku na internetskoj stranici EUR-Lexa (http://eur-lex.europa.eu/homepage.html?locale=hr) pod brojem dokumenta 32015M7753. EUR-Lex omogućuje mrežni pristup europskom zakonodavstvu.

2.10.2015   

HR

Službeni list Europske unije

C 324/2

—

na web-mjestu Komisije posvećenom tržišnom natjecanju, u odjeljku za koncentracije (http://ec.europa.eu/competition/mergers/cases/). Odluke o spajanju mogu se pretraživati na različite načine, među ostalim po trgovačkom društvu, broju predmeta, datumu i sektoru,

—

u elektroničkom obliku na web-mjestu EUR-Lexa (http://eur-lex.europa.eu/homepage.html?locale=hr) pod brojem dokumenta 32015M7559. EUR-Lex omogućuje mrežni pristup europskom zakonodavstvu.

2.10.2015   

HR

Službeni list Europske unije

C 324/3

Vijeće Europske unije

Glavno tajništvo

DG C 1C

Rue de la Loi/Wetstraat 175

1048 Bruxelles/Brussel

BELGIQUE/BELGIË

E-pošta: sanctions@consilium.europa.eu.

2.10.2015   

HR

Službeni list Europske unije

C 324/4

Vijeće Europske unije

Glavno tajništvo

DG C 1C

Rue de la Loi/Wetstraat 175

1048 Bruxelles/Brussel

BELGIQUE/BELGIË

E-pošta: sanctions@consilium.europa.eu

2.10.2015   

HR

Službeni list Europske unije

C 324/5

2.10.2015   

HR

Službeni list Europske unije

C 324/6

(1)

Uredbom (EZ) br. 1005/2008 (dalje u tekstu „Uredba o ribolovu NNN”) uspostavljen je sustav Unije za sprečavanje, suzbijanje i zaustavljanje nezakonitog, neprijavljenog i nereguliranog (NNN) ribolova.

(2)

U poglavlju VI. Uredbe o ribolovu NNN propisan je postupak za utvrđivanje nekooperativnih trećih zemalja, demarševi u vezi s takvim zemljama, uspostavljanje popisa takvih zemalja, brisanje s tog popisa, objavljivanje tog popisa i sve hitne mjere.

(3)

U skladu s člankom 32. Uredbe o ribolovu NNN Komisija mora obavijestiti treće zemlje o tome da bi mogle biti utvrđene kao nekooperativne zemlje. Takva je obavijest preliminarne prirode. Obavijest trećim zemljama o mogućnosti da budu uvrštene u kategoriju nekooperativnih zemalja temelji se na kriterijima iz članka 31. Uredbe o ribolovu NNN. Komisija bi ujedno trebala u odnosu na obaviještene treće zemlje poduzeti sve demarševe iz članka 32. te Uredbe. Komisija posebno u obavijest treba uključiti podatke o bitnim činjenicama i analizama na kojima se temelji to utvrđivanje, dati tim zemljama priliku da dostave svoj odgovor i dokaze kojima osporavaju utvrđivanje ili, ako je primjenjivo, plan djelovanja za poboljšanje i mjere poduzete za ispravljanje stanja. Komisija bi obaviještenim trećim zemljama trebala dati dovoljno vremena da odgovore na obavijest i razumno vrijeme za ispravljanje stanja.

(4)

U skladu s člankom 31. Uredbe o ribolovu NNN Komisija će utvrditi treće zemlje za koje smatra da ne surađuju u suzbijanju ribolova NNN. Treća zemlja utvrdit će se kao nekooperativna treća zemlja ako ne izvršava obveze poduzimanja mjera za sprječavanje, suzbijanje i zaustavljanje ribolova NNN koje je obvezna ispunjavati u skladu s međunarodnim pravom kao država zastave, država luke, obalna država ili država trgovine.

(5)

Utvrđivanje nekooperativnih trećih zemalja temelji se na preispitivanju svih podataka iz članka 31. stavka 2. Uredbe o ribolovu NNN.

(6)

U skladu s člankom 33. Uredbe o ribolovu NNN, Vijeće će uspostaviti popis nekooperativnih trećih zemalja. Na te se zemlje primjenjuju, među ostalim, mjere predviđene u članku 38. Uredbe o ribolovu NNN.

(7)

Koncept odgovornosti države zastave i odgovornosti obalne države u međunarodnim se ribarskim zakonima stalno jačao i danas ga se smatra obvezom „dužne pažnje”, a to je obveza ulaganja najvećih mogućih napora i činjenja svega mogućega kako bi se spriječio ribolov NNN, uključujući i obvezu donošenja potrebnih administrativnih i izvršnih mjera kojima će se osigurati da ribarski brodovi koji plove pod njezinom zastavom, njezini državljani te ribarski brodovi koji se nalaze u njezinim vodama nisu uključeni u djelatnosti kojima se krše primjenjive mjere za očuvanje i upravljanje morskim biološkim resursima, te da one u slučaju takvog kršenja surađuju i savjetuju se s drugim državama kako bi se provela istraga i, ako je nužno, nametnule sankcije koje su dovoljne za suzbijanje povreda i lišenje počinitelja koristi proizašlih iz njihovih nezakonitih djelatnosti.

(8)

U skladu s člankom 20. stavkom 1. Uredbe o ribolovu NNN, ovjereni certifikati o ulovu trećih država zastave prihvaćaju se pod uvjetom da Komisija primi obavijest od dotičnih trećih zemalja kojom one potvrđuju da imaju uspostavljene mehanizme za provedbu, nadzor i izvršavanje zakona, propisa i mjera za očuvanje i upravljanje kojima njihova ribarska plovila moraju udovoljavati.

(9)

U skladu s člankom 20. stavkom 4. Uredbe o ribolovu NNN Komisija će u područjima koja se odnose na provedbu te Uredbe uspostaviti administrativnu suradnju s trećim zemljama.

(10)

Unija Komora (dalje u tekstu „Komori”) nije kao država zastave dostavila Komisiji obavijest u skladu s člankom 20. Uredbe o ribolovu NNN.

(11)

Od 4. do 8. svibnja 2014. Komisija je uz potporu Delegacije Europske agencije za Republiku Mauricijus, za Uniju Komora i za Republiku Sejšeli održala posjet Komorima u kontekstu administrativne suradnje predviđene u članku 20. stavku 4. Uredbe o ribolovu NNN.

(12)

Cilj posjeta bio je provjeriti podatke o mehanizmima koje su Komori uspostavili za provedbu, nadzor i izvršavanje zakona, propisa i mjera za očuvanje i upravljanje kojima moraju udovoljavati njihova ribarska plovila, mjerama koje su Komori poduzeli za provedbu tih obveza u borbi protiv ribolova NNN.

(13)

Završno izvješće o tom posjetu poslano je Komorima 3. lipnja 2015. Komisija je tijekom posjeta utvrdila da je u pogledu kritičnih nedostataka kojima su se nadležna tijela Komora u listopadu 2011. (2) bvezala posvetiti postignut neznatan ili nikakav napredak.

(14)

Komori nisu dostavili primjedbe na završno izvješće.

(15)

Komori su član Komisije za tunu u Indijskom oceanu (IOTC) i Komisije za ribarstvo u jugozapadnom Indijskom oceanu (SWIOFC). Komori su 1982. ratificirali Konvenciju Ujedinjenih naroda o pravu mora (UNCLOS).

(16)

Europska unija i Unija Komora potpisale su Sporazum o partnerstvu u sektoru ribarstva koji je sada na snazi (3).

(17)

Kako bi provjerila poštuju li Komori svoje međunarodne obveze kao država zastave, država luke, obalna država ili država trgovine, kako su utvrđene u međunarodnim sporazumima iz uvodne izjave 15. i kako su ih utvrdile relevantne regionalne organizacije za upravljanje u ribarstvu (RFMO-i) navedene u toj uvodnoj izjavi, Komisija je tražila, sakupila i analizirala sve podatke koje je smatrala potrebnima u svrhu te analize. Važeći je unutarnji pravni okvir za upravljanje ribarstvom Komora Zakonik za ribarstvo i akvakulturu koji je donesen aktom br. 07-011/AU od 29. kolovoza 2007. te skup ministarskih sporazuma.

(18)

Komisija je upotrijebila i informacije dobivene iz dostupnih podataka koje su objavili relevantni RFMO-i kao i javno dostupne informacije.

(19)

U skladu s člankom 31. stavkom 3. Uredbe o NNN, Komisija je analizirala dužnosti Unije Komora kao države zastave, države luke, obalne države ili države trgovine. Za potrebe tog preispitivanja Komisija je u obzir uzela kriterije navedene u članku 31. stavcima od 4. do 7. Uredbe o ribolovu NNN.

(20)

Na temelju javno dostupnih informacija kao i informacija koje je prikupila Komisija i koje su dobivene od nadležnih tijela Komora, Komisija je utvrdila da postoje dokazi kako je u razdoblju 2010.–2015. u aktivnosti ribolova NNN bilo uključeno približno 20 komorskih plovila.

(21)

Komisija je utvrdila da je izvan isključivog gospodarskog pojasa (IGP) Komora svoje djelatnosti provodilo približno 20 komorskih plovila bez odobrenja nadležnih tijela Komora. To se protivi preporukama utvrđenima u točki 45. Međunarodnog plana djelovanja za sprečavanje, suzbijanje i zaustavljanje nezakonitog, neprijavljenog i nereguliranog ribolova (IPOA NNN (4)) i članku 8. stavku 2. točki 2. Kodeksa ponašanja FAO-a kojima se predviđa da države zastave moraju osigurati da svako plovilo kojemu se dozvoli da plovi pod njihovom zastavom dok obavlja svoje djelatnosti izvan njihovih voda mora imati valjano odobrenje. Također, time nisu ispoštovane preporuke iz točaka 29. i 30. neobvezujućih smjernica FAO-a za rezultate država zastave (5).

(22)

Prema javno dostupnim informacijama za dva je komorska plovila ujedno izviješteno da su 2014. vršila prekrcaj uz obalu Zapadne Afrike (6). To je provedeno bez odobrenja nadležnih tijela Komora. Izostankom kontrole Komora krši se točka 49. IPOA IUU-a kojom se predviđa da države zastave moraju osigurati da sva plovila uključena u prekrcaj moraju imati prethodno odobrenje koje je izdala država zastave i moraju izvješćivati nacionalna nadležna tijela.

(23)

Osim toga, nadležna tijela priznala su kako komorska plovila koja djeluju izvan IGP-a Komora ne podliježu nikakvim mjerama praćenja, kontrole ni nadzora. Oni o svojem zemljopisnom položaju ne izvješćuju komorski Centar za nadzor ribolova niti nadležnim tijelima Komora dostavljaju ikakve druge informacije poput podataka o iskrcaju i prekrcaju. Tim se propustima Komora krši članak 94. stavci 1. i 2. UNCLOS-a kojima se predviđa da svaka država djelotvorno vrši svoju jurisdikciju i nadzor nad brodovima koji plove pod njezinom zastavom. Time se ujedno krši i preporuka iz točke 24. IPOA NNN-a kojom se predviđa obveza poduzimanja sveobuhvatne i djelotvorne kontrole aktivnosti ribolova, te točka 35. IPOA NNN-a kojom se predviđa da država zastave mora osigurati da, prije no što neko plovilo registrira, može izvršiti svoje dužnosti osiguravanja da to plovilo ne sudjeluje u ribolovu NNN. Time se ujedno krše točke 31., 32. i 33. neobvezujućih smjernica FAO-a za rezultate država zastave kojima se predviđa da države zastave moraju nad svojim plovilima provesti kontrolne mehanizme i da moraju imati uvedene izvršne mehanizme kojima se, između ostaloga, obuhvaća i sposobnost otkrivanja i poduzimanja izvršnih mjera protiv kršenja primjenjivog prava, uredaba i međunarodnih mjera za očuvanje i upravljanje. Konačno, zbog ovih je kršenja vjerojatno da ta plovila posluju protuzakonito i da njihovi ulovi ostaju neprijavljeni.

(24)

U pogledu izjava koje su dala nadležna tijela Komora, Komisija je utvrdila da popis plovila koja plove pod komorskom zastavom nije sređen. Uz to što tijelo nadležno za ribarstvo nema specifične informacije o komorskim plovilima koja posluju izvan IGP-a Komora, tijelo nadležno za registriranje plovila ima samo djelomične podatke o statusu komorskog registra. Suprotno preporukama iz točke 40. IPOA NNN-a i točke 19. neobvezujućih smjernica FAO-a za rezultate država zastave, došlo je do izostanka suradnje i dijeljenja informacija između tijela nadležnih za registriranje plovila i onih nadležnih za ribarstvo. Također, takvim propustom Komori krše članak 94. stavak 2. točku (b) Konvencije Ujedinjenih naroda o pravu mora (UNCLOS). Oni ujedno ne poštuju preporuku iz točke 42. IPOA NNN-a kojom se predviđa da svaka država zastave vodi registar plovila s njihovim imenima i podacima o plovilima koja plove pod njihovom zastavom.

(25)

Izostankom unutarnje suradnje, opisanim u uvodnoj izjavi 24., krše se preuzete obveze nadležnih tijela Komora prema Europskoj uniji iz listopada 2011., prema kojima se između tijela nadležnih za registriranje plovila i onih nadležnih za ribarstvo mora uspostaviti bliska suradnja (7).

(26)

Izostankom suradnje između tijela nadležnih za registriranje plovila i onih nadležnih za ribarstvo umanjuje se sposobnost Komora za nadzor veličine i kapaciteta njihove flote i omogućuje se nezakonitim poslovnim subjektima da pod zastavom Komora djeluju neotkriveni.

(27)

Komisija je utvrdila da je izostanak suradnje između tijela nadležnih za registriranje plovila i onih nadležnih za ribarstvo pogoršan uključivanjem u postupak registracije privatnih offshore trgovačkih društava koja su odgovorna za upisivanje plovila u taj registar i koja mogu izdati potvrde o privremenom upisu u registar.

(28)

Nadalje, tijelo nadležno za registriranje ne provjerava prije registriranja plovila koje namjerava djelovati izvan IGP-a Komora popise plovila NNN koje su uspostavili RFMO-i. Time se krši točka 36. IPOA NNN-a kojom se predviđa da država zastave ne bi smjela odobriti plovljenje pod njezinom zastavom plovilima kojima je ranije utvrđeno takvo nepridržavanje. Time se ujedno nalaže da se dosljedni postupci registriranja još moraju razviti i da je rizik od pojave aktivnosti ribolova NNN u floti Komora visok.

(29)

Na temelju informacija prikupljenih tijekom posjete Komorima u svibnju 2015., Komisija je ujedno utvrdila da je trima komorskim plovilima odobreno da djeluju u vodama Komora, a ona nisu bila opremljena uređajem sustava za praćenje plovila (VMS) niti je na njima bio prisutan promatrač. Time se krši članak 94. stavci 1. i 2. Konvencije Ujedinjenih naroda o pravu mora (UNCLOS). Time se ujedno krši točka 24. IPOA NNN-a. Osim toga, ta plovila nisu u predviđenom roku prije iskrcaja u Komorima prijavila nadležnim tijelima Komora količine ribe na plovilu. Time se krši točka 55. IPOA NNN-a kojom se predviđa da države, prije odobravanja pristupa u luku nekom plovilu, moraju od tih plovila tražiti da, između ostaloga, razumno vrijeme unaprijed obavijeste o svojem ulasku u luku, o detaljima svojeg ribolovnog pothvata i količinama ribe na plovilu, a sve to kako bi se utvrdilo je li to plovilo bilo uključeno u, ili podržavalo, ribolov NNN. Tom se situacijom podrazumijeva da se za proizvode koji dolaze iz tih plovila ne može jamčiti da ne dolaze iz djelatnosti ribolova NNN.

(30)

U skladu s člankom 31. stavkom 4. točkom (b) Uredbe o ribolovu NNN, Komisija je razmotrila i mjere koje su Komori poduzeli u pogledu pristupa proizvoda ribarstva koji potječu iz ribolova NNN njihovu tržištu.

(31)

S obzirom na situaciju opisanu u uvodnim izjavama 23., 24. i 25., sljedivost ribe i proizvoda ribarstva ometa se izostankom praćenja, kontrole i nadzora, stanjem komorskog registra i izostankom suradnje između tijela nadležnih za registriranje plovila i onih nadležnih za ribarstvo.

(32)

Na temelju informacija prikupljenih od nadležnih tijela Komora, komorska plovila kojima je odobreno da djeluju u IGP-u Komora služila su se očevidnicima koje su gospodarski subjekti sastavili na jezicima Šri Lanke. Ribarski inspektori Komora te jezike ne razumiju. U skladu s informacijama prikupljenima tijekom posjeta Komorima u svibnju 2015., nadležna tijela Komora nisu dovršila razvoj svojeg modela očevidnika. Sljedivost se ne može jamčiti upotrebom očevidnika sastavljenog na jeziku kojega ribarski inspektori Komora ne razumiju. Tom se situacijom ujedno ometa transparentnost i krši točka 24. IPOA NNN-a i točka 33. neobvezujućih smjernica FAO-a za rezultate država zastave, kojima se predviđa obveza poduzimanja sveobuhvatne i djelotvorne kontrole aktivnosti ribolova od njihova početka, preko točke iskrcaja do konačnog odredišta. Time se ujedno krši točka 71. IPOA NNN-a kojom se predviđa da države moraju poduzeti korake kako bi se transparentnost njihovih tržišta poboljšala u cilju omogućivanja praćenja sljedivosti ribe i proizvoda ribarstva.

(33)

Podsjeća se da se uvodnom izjavom 23. pokazuje kako komorska plovila koja djeluju izvan IGP-a Komora ne podliježu nikakvom obliku kontrole nadležnih tijela Komora. Ta plovila ne posjeduju očevidnike namijenjene nadležnim tijelima Komora i ne prenose im nikakve informacije o svojim aktivnostima ribolova, iskrcajima i prekrcajima. Time se krši članak 94. Konvencije Ujedinjenih naroda o pravu mora (UNCLOS) i preporuke iz točaka 24. i 35. IPOA NNN-a kao i točka 33. neobvezujućih smjernica FAO-a za rezultate država zastave, jer se time podrazumijeva da se sljedivost ribe i proizvoda ribarstva koji dolaze iz tih plovila ne može jamčiti.

(34)

U stavku 11. točkama 2. i 3. Kodeksa ponašanja FAO-a navodi se da međunarodna trgovina ribom i proizvodima ribarstva ne bi trebala ugroziti održivi razvoj ribarstva te da bi se trebala temeljiti na transparentnim mjerama kao i na jednostavnim i sveobuhvatnim zakonima, drugim propisima i upravnim postupcima. Osim toga, člankom 11. stavkom 1. točkom 11. Kodeksa ponašanja FAO-a predviđa se da države moraju osigurati da međunarodna i domaća trgovina ribom i proizvodima ribarstva udovoljava dobrim praksama očuvanja i upravljanja, poboljšavajući utvrđivanje podrijetla ribe i proizvoda ribarstva kojima se trguje. IPOA NNN sadržava i upute o međunarodno prihvaćenim tržišnim mjerama (točke 65. do 76.) kojima se podupire smanjenje ili zaustavljanje trgovine ribom i proizvodima ribarstva dobivenima od ribolova NNN.

(35)

Na temelju informacija koje je Komisija prikupila, kao i izjava nadležnih tijela Komora, pokazuje se da, dok se na Komorima razvijaju postrojenja za preradu, dosljedan sustav sljedivosti i certificiranja tek se mora definirati. Tom se situacijom ujedno povećava rizik da bi se proizvodi koji dolaze iz aktivnosti ribolova NNN mogli prerađivati i da bi se njima moglo trgovati posredstvom Komora.

(36)

S obzirom na situaciju objašnjenu u ovom odjeljku Odluke i na temelju svih činjenica koje je prikupila Komisija te izjava predmetne države, može se utvrditi, u skladu s člankom 31. stavkom 3. i člankom 31. stavkom 4. točkama (a) i (b) Uredbe o ribolovu NNN, da Komori nisu izvršili svoje dužnosti u skladu s međunarodnim pravom kao država zastave, država luke, obalna država i država trgovine u odnosu na plovila NNN i ribolov NNN koji vrše ili podržavaju ribarska plovila koja plove pod njezinom zastavom ili njezini državljani te za sprječavanje pristupa tržištu ribarstvenim proizvodima koji dolaze iz ribolova NNN.

(37)

U skladu s člankom 31. stavkom 5. točkom (a) Komisija je analizirala svoju suradnju s Komorima kako bi razabrala jesu li Komori učinkovito surađivali u odgovaranju na pitanja, pružanju povratnih informacija ili istraživanju pitanja koja se odnose na ribolov NNN i povezane aktivnosti.

(38)

Dok nadležna tijela Komora za ribarstvo tijekom misije uglavnom surađuju, nadležna tijela Komora za ribarstvo nisu odgovorila na naknadne zahtjeve za informacijama. Komisija je utvrdila da je taj neuspjeh suradnje pogoršan stanjem komorskog registra i izostankom suradnje između tijela nadležnih za registriranje plovila i onih nadležnih za ribarstvo, kako je utvrđeno u odjeljku 3. točki 1.

(39)

Osim toga, kako se podsjeća u uvodnoj izjavi 25., izostanak suradnje između tijela nadležnih za registriranje plovila i onih nadležnih za ribarstvo morao se rješavati u skladu s obvezom uspostavljanja bliske suradnje tih tijela, koju su Komori preuzeli u listopadu 2011. (8) Kako je utvrđeno u odjeljku 3. točki 1., u pogledu tog kritičnog nedostatka postignut je neznatan ili nikakav napredak pa Komori svoju obvezu nisu ispunili.

(40)

Tijekom posjeta Komisije u svibnju 2015. nadležna tijela Komora obavijestila su Komisiju da nisu bila u mogućnosti dijeliti Pomorski zakonik koji je čekao na donošenje. Otada Komisija nije niti bila obaviještena o donošenju toga teksta niti joj je njegov primjerak dostavljen.

(41)

Osim toga, nadležna tijela Komora pozvana su da dostave Komisiji popis komorskih ribarskih plovila i onih koja su povezana s ribarstvom. Komisija primjerak takvog popisa nije primila.

(42)

U kontekstu opće ocjene ispunjavaju li Komori svoje obveze kao država zastave, Komisija je također analizirala surađuju li Komori s drugim državama u borbi protiv ribolova NNN.

(43)

Komisija je utvrdila da, dok Komori surađuju s državama iz područja Indijskog oceana, oni ne surađuju s trećim zemljama izvan tog područja u kojemu djeluju komorska plovila. Kao što je objašnjeno u uvodnoj izjavi 24., taj izostanak suradnje može nastati kao posljedica činjenice da nadležna tijela Komora imaju o dotičnim plovilima samo neznatne ili baš nikakve informacije. Tom se situacijom, kojom se naglašavaju nalazi iz odjeljka 3. točke 1., krši preporuka iz točke 28. IPOA NNN-a kojom se predviđa da države moraju koordinirati svoje aktivnosti i surađivati u borbi protiv ribolova NNN. Time se ujedno ne poštuje točka 31. IPOA NNN-a kojom se predviđa da države zastave moraju uzeti u obzir sklapanje sporazuma ili dogovaranje aranžmana s drugim državama i surađivati na druge načine radi provedbe primjenjivog prava i mjera za očuvanje i upravljanje ili odredaba donesenih na nacionalnoj, regionalnoj ili globalnoj razini.

(44)

U skladu s člankom 31. stavkom 5. točkom (b) Komisija je analizirala postojeće izvršne mjere za sprečavanje, suzbijanje i zaustavljanje ribolova NNN na Komorima.

(45)

Komisija je utvrdila da nadležna tijela Komora nisu obavijestila o poduzimanju ikakvih mjera s obzirom na plovila navedena u uvodnoj izjavi 22. koja su u 2014. provodila aktivnosti koje uključuju prekrcaj na moru uz obale Zapadne Afrike.

(46)

S obzirom na informacije navedene u uvodnim izjavama 21. i 23. i u pogledu izjava koje su dali Komori, Komisija je utvrdila da su nadležna tijela Komora bila upoznata s time da su plovila koja plove pod zastavom Komora, kršeći komorske zakone i propise, djelovala izvan IGP-a Komora i iskrcavala u Zapadnoj Africi i Aziji. Međutim, Komisija je utvrdila da nadležna tijela Komora nisu u pogledu tih plovila poduzela izvršne mjere.

(47)

Nadalje, Komisija je tijekom svojeg posjeta u svibnju 2015. utvrdila da većina Komorske flote nije nadležnim tijelima Komora prenosila informacije sustava za praćenje plovila (VMS). Tom se situacijom naglašava nemogućnost nadležnih tijela da prati djelovanja komorskih plovila i narušava sposobnost tih nadležnih tijela da djelotvorno provode pravila primjenjiva na različita predmetna područja. Zajedno s izostankom unutarnje suradnje i suradnje s trećim zemljama time se stvara idealan okvir za razvoj djelatnosti ribolova NNN.

(48)

Situacijom na koju se odnose uvodne izjave 45. do 47. krši se članak 94. Konvencije Ujedinjenih naroda o pravu mora (UNCLOS). Njome se ujedno krše preporuke za poduzimanje izvršnih mjera s obzirom na djelatnosti ribolova NNN i za sankcioniranje takvih djelovanja dovoljno teškim kaznama kojima će se djelotvorno spriječiti, suzbiti i zaustaviti ribolov NNN i lišiti počinitelje koristi od takvog ribolova, kako je utvrđeno člankom 8. stavkom 2. točkom 7. Kodeksa ponašanja FAO-a, točkom 21. IPOA NNN-a i točkama 31. do 33. te 35. i 38. neobvezujućih smjernica FAO-a za rezultate država zastave.

(49)

S obzirom na pravni okvir ribarstva Komora, nadležna tijela Komora potvrdila su tijekom posjeta Komisije u svibnju 2015. da se moraju razraditi dodatni provedbeni tekstovi Zakonika za ribarstvo i akvakulturu kako bi se osigurala ujednačenost između nacionalnog prava i primjenjivih međunarodnih i regionalnih pravila.

(50)

Osim toga, definicijom ribarskih plovila iz Zakonika za ribarstvo i akvakulturu Komora nisu obuhvaćena plovila koja provode aktivnosti povezane s ribolovom. Nadalje, dok se pravnim okvirom Komora obuhvaćaju ozbiljna kršenja, kako su definirana u skladu s međunarodnim pravom, pravnim okvirom Komora ne definira se izričito ribolov NNN i ne predviđaju se izričito izvršne mjere i sankcije za državljane koji podržavaju ili provode ribolov NNN, kako je opisano u točki 18. IPOA NNN-a. S obzirom na program sankcija mora se napomenuti da se novčane kazne predviđene u kontekstu aktivnosti industrijskog ribolova temelje na vrijednosti pristojbi za dozvole za ribolov. Međutim, kategorije dozvola za ribolov definirane pravom Komora ograničene su samo na vrste tuna. Kao posljedica toga, za slučajeve kršenja koje počini industrijska flota usmjerena na pridnene i pelagijske vrste ne postoje odgovarajuće novčane kazne zbog nepostojanja pristojbi za odgovarajuće ribolovne dozvole. Tom se situacijom smanjuje uspješnost suzbijanja na temelju komorskog programa sankcija.

(51)

Nadalje, Komori nemaju nacionalni program inspekcija kojim bi se osigurala jedinstvena politika kontrole djelovanja komorske flote. S obzirom na veličinu komorske flote i izglede njezina razvoja (9), Komori nemaju dovoljan broj promatrača.

(52)

Komori imaju nisku stopu indeksa ljudskog razvoja te su prema indeksu ljudskog razvoja Ujedinjenih naroda 2013. zauzimali 159. mjesto među 187 država (10). U Prilogu II. Uredbi (EZ) br. 1905/2006 Europskog parlamenta i Vijeća (11) Komori su razvrstani u kategoriju najmanje razvijenih država u skladu s popisom primatelja službene razvojne pomoći (ODA) Odbora za razvojnu pomoć (DAC) Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) od 1. siječnja 2015. (12).

(53)

Unatoč analizi iz uvodne izjave 52. napominje se i da se na temelju podataka prikupljenih za vrijeme posjeta Komisije u svibnju 2015. ne može smatrati da Komorima nedostaju financijska sredstva. Naprotiv, nedostaje im nužno administrativno okruženje za osiguravanje učinkovitog i djelotvornog ispunjavanja njihovih dužnosti kao države zastave, obalne države, države luke i države tržišta.

(54)

S obzirom na situaciju objašnjenu u ovom odjeljku, a na temelju činjenica koje je prikupila Komisija te svih izjava Komora, može se utvrditi, u skladu s člankom 31. stavcima 3. i 5. Uredbe o ribolovu NNN, da Komori nisu izvršili svoje dužnosti u skladu s međunarodnim pravom u odnosu na mjere suradnje i izvršenja.

(55)

Komori su 1994. ratificirali UNCLOS i ugovorna su stranka IOTC-a i SWIOFC-a.

(56)

U skladu s člankom 31. stavkom 6. točkom (b) Komisija je analizirala sve podatke o statusu Komora kao ugovorne stranke IOTC-a i SWIOFC-a.

(57)

Prema informacijama iz Izvješća IOTC-a o usklađenosti za Komore (13), sastavljenog 23. ožujka 2015., u 2014. je zabilježeno nekoliko ponavljajućih problema s usklađenošću. Naime, Komori nisu prijavili nominalni ulov morskih pasa, kako se zahtijeva Rezolucijom IOTC-a 05/05, nisu prijavili ulov morskih pasa i s njime povezan napor, kako se zahtijeva Rezolucijom IOTC-a 05/05, nisu prijavili učestalost veličine morskih pasa, kako se zahtijeva Rezolucijom IOTC-a 05/05, nisu prijavili ulov i napor stranih brodova koji u njihovom IGP-u love okružujućim mrežama plivaricama, kako se zahtijeva Rezolucijom IOTC-a 10/02, i nisu proveli shemu promatrača za uzorkovanje u malom ribolovu, kako se zahtijeva Rezolucijom IOTC-a 11/04.

(58)

Također su utvrđeni i neki problemi s usklađenošću koji se nisu ponavljali. Komori nisu prijavili nominalni ulov priobalnog ribarstva, kako se zahtijeva Rezolucijom IOTC-a 10/02, nisu prijavili ulov i napor priobalnog ribarstva, kako se zahtijeva Rezolucijom IOTC-a 10/02 i nisu prijavili učestalost veličine kod priobalnog ribarstva, kako se zahtijeva Rezolucijom IOTC-a 10/02.

(59)

Ti problemi s usklađenošću Komora s IOTC-om znak su propusta Komora, kao države zastave, u ispunjavanju svojih obveza utvrđenih člankom 94. UNCLOS-a. Njima se ujedno pokazuje i da Komori ne poštuju preporuke iz točaka 31. do 33. te 35. i 38. neobvezujućih smjernica FAO-a za rezultate država zastave i iz točke 24. IPOA NNN-a.

(60)

Uz izuzetak IOTC-a i SWIOFC-a, Komori nisu ugovorna stranka u drugim RFMO-ima. S obzirom na strukturu flote Komora, koja djeluje ne samo u području Indijskog oceana, tim se činjenicama narušavaju napori Komora u ispunjavanju obveza u skladu s UNCLOS-om, a posebno člancima 117. i 118.

(61)

Osim toga, uz iznimku UNCLOS-a., Komori nisu ratificirali druge međunarodne pravne instrumente koji se odnose na upravljanje ribarstvom. S obzirom na važnost za Komore pograničnih ribljih naselja i stokova vrlo migratornih vrsta, tom se činjenicom narušavaju napori Komora u ispunjavanju njihovih dužnosti kao države zastave, obalne države, države luke i države tržišta u skladu s UNCLOS-om, a posebno člancima 63. i 64.

(62)

Osim toga, dok se infrastruktura luka namijenjena aktivnostima ribolova u Komorima gradi, ta država nije ratificirala Sporazum FAO-a o mjerama države luke iz 2009.

(63)

Rezultati Komora u provedbi međunarodnih instrumenata nisu u skladu s preporukama iz točke 11. IPOA NNN-a kojima se države potiču da prioritetno ratificiraju, prihvate ili pristupe Sporazumu Ujedinjenih naroda o provedbi odredbi UNCLOS-a u vezi s očuvanjem i upravljanjem pograničnim ribljim naseljima i stokovima vrlo migratornih vrsta (UNFSA) te Sporazumu FAO-a o usklađenosti. Tim se rezultatima ujedno ne poštuje točka 14. kojom se predviđa da države moraju u potpunosti i djelotvorno provesti Kodeks ponašanja i njegove povezane međunarodne planove djelovanja.

(64)

Suprotno preporukama iz točaka 25. i 27. IPOA NNN-a, Komori nisu sastavili nacionalni akcijski plan protiv ribolova NNN.

(65)

Nadalje, kao što je navedeno u uvodnoj izjavi 27., tijekom posjeta Komisije utvrđeno je da je upravljanje komorskim registrom djelomice dodijeljeno jednom privatnom trgovačkom društvu smještenom izvan Komora. Na temelju informacija koje je prikupila Komisija, kao i izjava Komora, može se utvrditi da Komori nisu osigurali da brodovi koji plove pod njihovom zastavom budu stvarno povezani s tom državom. Time se krši članak 91. UNCLOS-a kojim se predviđa da između države zastave i njezinih plovila mora postojati stvarna veza.

(66)

S obzirom na situaciju objašnjenu u ovom odjeljku Odluke, a na temelju činjenica koje je prikupila Komisija te izjava predmetne države, može se utvrditi, u skladu s člankom 31. stavcima 3. i 6. Uredbe o ribolovu NNN, da Komori nisu ispunili svoje dužnosti u skladu s međunarodnim pravom u odnosu na međunarodna pravila, propise i mjere očuvanja i upravljanja.

(67)

Podsjeća se da u skladu s indeksom ljudskog razvoja Ujedinjenih naroda Komori imaju nisku stopu indeksa ljudskog razvoja te da su 2013. zauzimali 159. mjesto među 187 država (14). Također se podsjeća da su, u skladu s Uredbom (EZ) br. 1905/2006, Komori razvrstani u kategoriju najmanje razvijenih država u skladu s popisom primatelja službene razvojne pomoći (ODA) Odbora za razvojnu pomoć (DAC) Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) od 1. siječnja 2015. (15)

(68)

Iako općenito mogu postojati posebna ograničenja sposobnosti s obzirom na praćenje, kontrolu i nadzor, posebnim ograničenjima Komora koja proizlaze iz njezine razine razvijenosti ne mogu se opravdati nedostaci utvrđeni u prethodnim odjeljcima. To se posebno odnosi na stanje komorskog registra i na izostanak kontrole dijela komorske flote, posebno pomoću VMS-a, dok Komori imaju funkcionalni Centar za nadzor ribolova i mogu pratiti aktivnosti koje se poduzimaju unutar njihova IGP-a.

(69)

Pokazuje se da utvrđeni nedostaci proizlaze prvenstveno iz neodgovarajućeg administrativnog okruženja za osiguravanje učinkovitog i djelotvornog izvršavanja dužnosti Komora kao države zastave, obalne države, države luke i države tržišta. Tu situaciju pogoršava neuravnoteženost veličine komorske flote i područja njezina djelovanja.

(70)

Važno je i napomenuti da su Europska unija i Unija Komora potpisale Sporazum o partnerstvu u sektoru ribarstva (16). Trenutno važećim protokolom (17) tog Sporazuma obuhvaćena je sektorska financijska potpora iz financijskog doprinosa isplaćenog Komorima. Ta sektorska financijska potpora usmjerena je na poticanje razvoja održivog ribolova jačanjem administrativne i znanstvene sposobnosti putem usredotočivanja na upravljanje, praćenje, kontrolu i nadzor održivog ribolova. Time bi se moralo pomoći Komorima u ispunjavanju dužnosti u skladu s međunarodnim pravom kao države zastave, države luke, obalne države i države trgovine te u borbi protiv ribolova NNN.

(71)

Osim toga, Komori ujedno dobivaju pomoć od regionalnih inicijativa poput projekta SmartFish koji financira Europska unija, a koji provodi Komisija za Indijski ocean (KIO) i koji je usmjeren, između ostaloga, na borbu protiv ribolova NNN putem zajedničkih resursa, razmjene informacija, osposobljavanja i razvoja radnih shema za praćenje, kontrolu i nadzor.

(72)

S obzirom na situaciju objašnjenu u ovom odjeljku, a na temelju činjenica koje je prikupila Komisija te izjava predmetne države može se utvrditi, u skladu s člankom 31. stavkom 7. Uredbe o ribolovu NNN, da stupanj razvoja Komora možda utječe na status razvoja i cjelokupne rezultate u području njihovog upravljanja ribarstvom. Međutim, uzimajući u obzir narav utvrđenih nedostataka Komora, stupanj razvoja te zemlje ne može u potpunosti biti opravdanje niti se njime mogu na neki drugi način obrazložiti njihovi ukupni rezultati kao države zastave, države luke, obalne države ili države tržišta u pogledu ribarstva, kao ni nedostatnost njihovog djelovanja u cilju sprečavanja, suzbijanja i zaustavljanja ribolova NNN.

(73)

U svjetlu donesenih zaključaka u odnosu na neuspjeh Komora da izvrše dužnosti koje imaju u skladu s međunarodnim pravom kao država zastave, država luke, obalna država ili država tržišta te da poduzmu mjere za sprječavanje, suzbijanje i zaustavljanje ribolova NNN, tu je državu potrebno obavijestiti, u skladu s člankom 32. Uredbe o ribolovu NNN, da postoji mogućnost da će je Komisija utvrditi kao nekooperativnu treću zemlju u borbi protiv ribolova NNN.

(74)

U skladu s člankom 32. stavkom 1. Uredbe o ribolovu NNN, Komisija bi trebala obavijestiti Komore o mogućnosti da budu uvršteni u kategoriju nekooperativnih trećih zemalja. Komisija bi također trebala u pogledu Komora poduzeti sve demarševe utvrđene u članku 32. Uredbe o ribolovu NNN. U svrhu dobrog upravljanja potrebno je odrediti razdoblje unutar kojega ta država može pisanim putem odgovoriti na obavijest i ispraviti stanje.

(75)

Nadalje, obavijest Komorima o mogućnosti da ih se utvrdi kao nekooperativnu zemlju niti isključuje niti automatski podrazumijeva poduzimanje ikakvih naknadnih koraka Komisije ili Vijeća u svrhu utvrđivanja i uspostavljanja popisa nekooperativnih zemalja,

2.10.2015   

HR

Službeni list Europske unije

C 324/15

2.10.2015   

HR

Službeni list Europske unije

C 324/16

2.10.2015   

HR

Službeni list Europske unije

C 324/17

(1)

Uredbom (EZ) br. 1005/2008 (dalje u tekstu „Uredba o ribolovu NNN”) uspostavljen je sustav Unije za sprečavanje, suzbijanje i zaustavljanje nezakonitog, neprijavljenog i nereguliranog (NNN) ribolova.

(2)

U poglavlju VI. Uredbe o ribolovu NNN propisan je postupak za utvrđivanje nekooperativnih trećih zemalja, demarševi u vezi s takvim državama, uspostavljanje popisa takvih zemalja, brisanje s tog popisa, objavljivanje tog popisa i sve hitne mjere.

(3)

U skladu s člankom 32. Uredbe o ribolovu NNN, Komisija mora obavijestiti treće zemlje o tome da bi mogle biti utvrđene kao nekooperativne zemlje. Takva je obavijest preliminarne prirode. Obavijest se treba temeljiti na kriterijima propisanima u članku 31. Uredbe o ribolovu NNN. Komisija bi trebala u odnosu na obaviještene treće zemlje poduzeti sve demarševe iz članka 32. te Uredbe. Komisija posebno u obavijest treba uključiti podatke o bitnim činjenicama i analizama na kojima se temelji to utvrđivanje, dati tim državama priliku da dostave svoj odgovor i dokaze kojima osporavaju utvrđivanje ili, ako je primjenjivo, plan djelovanja za poboljšanje i mjere poduzete za ispravljanje stanja. Komisija bi obaviještenim trećim zemljama trebala dati dovoljno vremena da odgovore na obavijest i razumno vrijeme da isprave stanje.

(4)

U skladu s člankom 31. Uredbe o ribolovu NNN, Komisija će utvrditi treće zemlje za koje smatra da ne surađuju u suzbijanju ribolova NNN. Treća će se zemlja utvrditi kao nekooperativna treća zemlja ako ne ispunjuje obveze poduzimanja mjera za sprječavanje, suzbijanje i zaustavljanje ribolova NNN koje je u skladu s međunarodnim pravom obvezna ispunjavati kao država zastave, država luke, obalna država ili država trgovine.

(5)

Utvrđivanje nekooperativnih trećih zemalja temelji se na preispitivanju svih podataka iz članka 31. stavka 2. Uredbe o ribolovu NNN.

(6)

U skladu s člankom 33. Uredbe o ribolovu NNN, Vijeće će uspostaviti popis nekooperativnih trećih zemalja. Na te se zemlje primjenjuju, među ostalim, mjere predviđene u članku 38. Uredbe o ribolovu NNN.

(7)

Koncept odgovornosti države zastave i odgovornosti obalne države postojano je dobivao na važnosti u međunarodnom pravu o ribarstvu i danas se razmatra kao obveza „dužne pažnje”, a to je obveza da se ulože najbolji mogući napori te da se učini sve kako bi se spriječio ribolov NNN, uključujući obvezu da država donese neophodne upravne i provedbene mjere kako bi osigurala da ribarska plovila koja plove pod njezinom zastavom, njezini državljani, ili ribarska plovila koja obavljaju ribolov u njezinim vodama nisu uključeni u aktivnosti kojima se krše primjenjive mjere za očuvanje i upravljanje morskim biološkim resursima, a u slučaju povrede, da surađuje i da se savjetuje s drugim državama kako bi istražila te, prema potrebi, propisala kazne koje su dovoljne kako bi počinitelje odvratile od povrede i lišile ih koristi stečenih u nezakonitim aktivnostima.

(8)

U skladu s člankom 20. stavkom 1. Uredbe o ribolovu NNN, ovjereni certifikati o ulovu trećih država zastave prihvaćaju se pod uvjetom da Komisija primi obavijest od dotičnih trećih zemalja kojom one potvrđuju da imaju uspostavljene mehanizme za provedbu, nadzor i izvršavanje zakona, propisa i mjera za očuvanje i upravljanje kojima njihova ribarska plovila moraju udovoljavati.

(9)

U skladu s člankom 20. stavkom 4. Uredbe o ribolovu NNN, Komisija će uspostaviti administrativnu suradnju s trećim zemljama u područjima koja se odnose na provedbu te Uredbe.

(10)

Obavijest subjekta u ribarstvu Tajvana (2) (dalje u tekstu: „Tajvan”) kao države zastave (3) Komisija je u skladu s člankom 20. Uredbe o ribolovu NNN prihvatila dana 28. siječnja 2010.

(11)

Od 20. do 24. veljače 2012., Komisija je, uz potporu Europske agencije za nadzor ribarstva (EFCA), izvršila evaluacijsku misiju u Tajvanu u kontekstu administrativne suradnje predviđene u članku 20. stavku 4. Uredbe o ribolovu NNN i provedeno je izvješće na licu mjesta.

(12)

Cilj posjeta bio je provjeriti podatke o mehanizmima koje je Tajvan uspostavio za provedbu, nadzor i izvršavanje zakona, propisa i mjera za očuvanje i upravljanje kojima moraju udovoljavati njegova ribarska plovila, mjerama koje je Tajvan poduzeo za provedbu tih obveza u borbi protiv ribolova NNN i za ispunjivanje dužnosti povezanih s provedbom programa certificiranja ulova Unije.

(13)

Tajvan je dostavio dodatne informacije 8. ožujka 2012. i primjedbe na izvješće 19. ožujka 2012.

(14)

Tajvan je 2. srpnja 2012. dostavio dodatne informacije (statističke podatke o uvozu/izvozu proizvoda ribarstva u Tajvan i iz njega raščlanjene po proizvodima ribarstva i državi podrijetla/državi odredišta od 2010. do prvog tromjesečja 2012.).

(15)

Sljedeća misija Komisije u Tajvan u svrhu praćenja aktivnosti koje je Tajvan poduzeo nakon prve misije održana je od 17. do 19. srpnja 2012.

(16)

Tehnički sastanak između Tajvana i Komisije održan je 14. prosinca 2012. i na njemu je predstavljen preliminarni nacrt „Nacionalnog akcijskog plana Tajvana za sprečavanje, suzbijanje i zaustavljanje ribolova NNN” (NPOA-NNN).

(17)

Nakon tog sastanka, 21. prosinca 2012., Komisija je dostavila detaljni i razrađeni pregled pravila Unije o kontroli, sljedivosti, politikama upravljanja u ribarstvu i politikama o ribolovu NNN koje provodi Unija.

(18)

Tajvan je dostavio nacrt Nacionalnog akcijskog plana 27. veljače 2013.

(19)

Tajvan je 29. ožujka 2013. dostavio konačnu verziju NPOA-NNN i presliku tajvanskog plana rada u borbi protiv ribolova NNN u okviru suradnje između Tajvana i EU-a u borbi protiv ribolova NNN.

(20)

Tehnički sastanak između Komisije i Tajvana za praćenje aktivnosti koje je proveo Tajvan održan je 27. veljače 2014. i zaključci su poslani Tajvanu 12. ožujka 2014.

(21)

Komisija je 20. kolovoza 2014. poslala detaljni pregled svojih opažanja i primjedbi o tajvanovim završenim ili planiranim mjerama u okviru NPOA-NNN.

(22)

Tajvan je 23. listopada 2014. dostavio ažuriranu verziju izvješća o napretku Tajvana u suradnji u borbi protiv aktivnosti ribolova NNN.

(23)

Videokonferencija između Komisije i Tajvana za praćenje mjera koje je poduzeo Tajvan održana je 24. listopada 2014. i Komisija je svoje zaključke poslala 31. listopada 2014.

(24)

Tajvan je dostavio Nacionalni akcijski plan za upravljanje ribolovnim kapacitetom (NPOA - ribolovni kapacitet) 28. listopada 2014.

(25)

Tajvan je dostavio detaljni plan pokrivenosti e-očevidnikom i pregled sustava iskrcajnih deklaracija 17. prosinca 2014.

(26)

Videokonferencija između Komisije i Tajvana za praćenje mjera koje je poduzeo Tajvan održana je 18. prosinca 2014.

(27)

Komisija je poslala uzorke objavljenih inspekcijskih programa Unije i analizu nedostataka utvrđenih u certifikatima o ulovu koje su tajvanska nadležna tijela potvrdila 19. siječnja 2015.

(28)

Tajvan je dostavio pisane primjedbe o analizi utvrđenih nedostataka u potvrđenim certifikatima o ulovu 11. veljače 2015.

(29)

Komisija je 27. veljače 2015., 13. ožujka 2015. i 18. ožujka 2015. poslala zahtjev za misiju u Tajvan i naknadne informacije povezane s misijom, pitanjima certifikacije ulova i politikom upravljanja u ribarstvu u vezi s ribolovom NNN.

(30)

Tajvan je 17. i 19. ožujka 2015. dostavio pisane primjedbe o certifikaciji ulova, ozbiljnim povredama, iskrcajnim deklaracijama i reviziji trgovačkih društva koji trguju proizvodima ribarstva.

(31)

Sljedeća misija Komisije u Tajvan u svrhu praćenja mjera koje je Tajvan poduzeo provedena je 24. ožujka 2015.

(32)

Tajvan je 7. travnja 2015., 14. svibnja 2015. i 4. kolovoza 2015. dostavio pisane primjedbe o evidenciji usklađenosti s pravilima regionalnih organizacija za upravljanje u ribarstvu, o ribarskim plovilima koja plove pod zastavom Tajvana i certifikaciji ulova. Komisija je dostavila pisana objašnjenja o provedbi certifikacije ulova 10. kolovoza 2015.

(33)

Tajvan je 16. travnja 2015. dostavio pisane primjedbe na svoj plan rada u borbi protiv ribolova NNN.

(34)

Izvješće o posjetu poslano je Tajvanu 27. svibnja 2015. Komisija je tijekom posjeta utvrdila da je u pogledu kritičnih nedostataka otkrivenih 2012. postignut neznatan ili nikakav napredak. Nadalje, plan rada u borbi protiv ribolova NNN nije bio konkretan i njegova se provedba planirala do 2017.

(35)

Tajvan je dostavio pisane primjedbe na izvješće 29. lipnja 2015. U primjedbama se nije obvezao ukloniti utvrđene nedostatke u razumnom roku.

(36)

Napominje se da Tajvan, zbog svog političkog položaja, nije član Ujedinjenih naroda (UN). Zbog toga Tajvan nije potpisao ni potvrdio niti jedan od međunarodnih sporazuma o ribarstvu, između ostalog, Konvenciju Ujedinjenih naroda o pravu mora (UNCLOS), Sporazum Ujedinjenih naroda o ribljem stoku (UNFSA), Sporazum o promicanju usklađivanja ribarskih plovila na otvorenom moru s međunarodnim mjerama za očuvanje i upravljanje Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO-ov Sporazum o usklađivanju) Međutim, potpisao je Ženevsku konvenciju iz 1958. o otvorenome moru (4) i Konvenciju o teritorijalnom moru i vanjskom pojasu iz 1958. u razdoblju kada su nadležna tijela bila dio UN-a (5). U cilju ocjenjivanja usklađenosti Tajvana s njegovim međunarodnim obvezama države zastave, države luke, obalne države ili države trgovine, Komisija je smatrala primjerenim, pored sporazuma čija je Tajvan stranka, upotrijebiti UNCLOS kao glavni primjenjivi međunarodni okvir. U tim su odredbama kodificirana prethodno postojeća pravila običajnog prava i preuzet je, gotovo doslovno, dio teksta Konvencije o otvorenom moru i Konvencije o teritorijalnom moru i vanjskom pojasu. Također se napominje da je obveza država zastava da se usklade sa svojim obvezama dužne pažnje u vezi s, između ostalog, aktivnostima ribolova NNN svojih plovila, dio međunarodnog običajnog prava.

(37)

Tajvan je ugovorna stranka Komisije za očuvanje južne plavoperajne tune (CCSBT), Regionalne organizacije za upravljanje ribarstvom u južnom Pacifiku (SPRFMO) i Komisije za ribarstvo sjevernog Pacifika (NPFC) i neugovorna surađujuća stranka Komisije za ribarstvo u zapadnom i središnjem Pacifiku (WCPFC), Međuameričke komisije za tropsku tunu (IATTC) i Međunarodne komisije za očuvanje atlantskih tuna (ICCAT). Nadalje, Tajvan je pozvani stručnjak u Komisiji za tunu u Indijskom oceanu (IOTC).

(38)

Kako bi provjerila poštuje li Tajvan svoje međunarodne obveze kao država zastave, država luke, obalna država ili država trgovine kako je utvrđeno u međunarodnim sporazumima iz uvodne izjave 36. i koje je uspostavila relevantna Regionalna organizacija za upravljanje u ribarstvu (RFMO) navedena u toj uvodnoj izjavi, Komisija je tražila i analizirala sve podatke koje je smatrala potrebnima u svrhu te analize. Glavni postojeći nacionalni pravni okvir za upravljanje tajvanskim ribarstvom je Zakon o ribarstvu (donesen u studenome 1929. i posljednji put izmijenjen u studenome 2012.) i skup ministarskih sporazuma. Tajvanske vlasti priznale su potrebu za revizijom pravnog okvira za ribarstvo i razvojem novog instrumenta.

(39)

Komisija je upotrijebila i informacije dobivene iz dostupnih podataka koje su objavili relevantni RFMO-i te javno dostupne informacije.

(40)

U skladu s člankom 31. stavkom 3. Uredbe o ribolovu NNN, Komisija je analizirala dužnosti Tajvana kao države zastave, države luke, obalne države ili države trgovine. Za potrebe tog preispitivanja Komisija je u obzir uzela kriterije navedene u članku 31. stavcima od 4. do 7. Uredbe o ribolovu NNN.

(41)

Komisija je, na temelju informacija dobivenih tijekom dva terenska posjeta i javno dostupnih informacija, utvrdila da je najmanje 22 plovila uključeno u aktivnosti NNN tijekom razdoblja od 2010. do 2015.

(42)

Jedno plovilo koje plovi pod tajvanskom zastavom (Yu Fong 168) još uvijek se nalazi na popisu plovila NNN WCPFC-a jer je 2009. lovilo ribu u gospodarskom pojasu Maršalovih otoka bez dozvole i kršilo Mjere za očuvanje i upravljanje (6). Tajvan je objasnio da plovilo nije pod njegovom kontrolom od 2009. i da je jedina mjera koju nadležna tijela mogu poduzeti nametanje sankcija zbog povrede pravila vraćanja u luku. Tajvan je objasnio da je više puta odredio takve sankcije i nije dostavio dodatne informacije. Napominje se u tom pogledu da je u Zakonu o ribarstvu za takve povrede predviđena kazna u iznosu između 3 400 i 8 500 EUR.

(43)

Na temelju prikupljenih dokaza, jedno ribarsko plovilo koje plovi pod tajvanskom zastavom uhićeno je 2015. na Maršalovom otočju zbog nezakonitog ribolova i ometanja promatrača ribolova (7). Tajvanska nadležna tijela nisu dosad odredila sankcije ribarskom plovilu ni tajvanskim državljanima koji su sudjelovali ili bili uključeni u ribolovne aktivnosti tog plovila. Jedina mjera koju su poduzeli bio je nastavak istrage o tome slučaju i obavijestiti su Komisiju da je predmet proslijeđen sudovima Maršalovog otočja.

(44)

Komisija za tunu u Indijskom oceanu prijavila je dvadeset plovila koja plove pod tajvanskom zastavom da su 2013. i 2014. počinila povrede protivne mjerama očuvanja i upravljanja obalnih država Indijskog oceana Ta su plovila obavljala aktivnosti: bez označenih ribolovnih alata, bez izvornih isprava na plovilu ili bez dokumentacije povezane s ribolovom, s isteklim ribolovnim dozvolama, bez odobrenja prethodne luke u koju su pristali, bez ribolovne dozvole države zastave, bez sustava praćenja plovila (VMS) na plovilu ili s neispravnim VMS-om na plovilu, provodila su aktivnosti rezanja peraja morskim psima, provodile nezakonit prekrcaj na moru i bez prijavljivanja prekrcaja.

(45)

Komisija je dostavila te informacije Tajvanu i od tajvanskih je nadležnih tijela tražila da istraže incidente. Tajvanska agencija za ribarstvo tvrdila je da su prema nalazima njihove preliminarne istrage sva plovila bila ovlaštena za rad u obalnim vodama država i da nije bilo problema s izvješćivanjem putem VMS-a ili aktivnim ribolovnim dozvolama. Tajvanska nadležna tijela svejedno nisu objasnila jesu li bila svjesna problema iz obalnih država i hoće li surađivati s relevantnim obalnim državama u vezi s aktivnostima tih plovila, njihovih kapetana, časnika i posade.

(46)

U pogledu informacija iz uvodnih izjava 42., 43. do 44., Komisija smatra da je Tajvan propustio ispuniti svoje obveze kao država zastave kako bi spriječio da se njegova flota upušta u aktivnosti NNN. U tom pogledu podsjeća se da, u skladu s člankom 94. stavkom 2. točkom (b) UNCLOS-a, država zastave u skladu s unutrašnjim pravom mora preuzeti jurisdikciju nad brodovima koji vijore njezinu zastavu uključujući aktivnosti zapovjednika, časnika i posade na brodu (vidjeti članak 5. Ženevske konvencije iz 1958. o otvorenome moru (8)). Napominje se da država zastave za svoje državljane ima dužnost poduzeti one mjere koje mogu biti potrebne za očuvanje živih resursa na otvorenom moru ili u tome surađivati s drugim zemljama. Osim toga, podsjeća se da, u skladu s stavcima 31., 32., 33., 35. i 38. Dobrovoljnih smjernica FAO-a za djelovanje države zastave (9), države zastave moraju provoditi sustave kontrole nad svojim plovilima te da moraju imati sustav izvršenja kojim se, između ostalog, otkrivaju povrede primjenjivih zakona, propisa i međunarodnih mjera za očuvanje i upravljanje te poduzimaju prinudne mjere i učinkovite kazne protiv tih povreda.

(47)

U skladu s člankom 31. stavkom 4. točkom (b), Komisija je razmotrila i mjere koje je Tajvan poduzeo u pogledu pristupa proizvoda ribarstva koji potječu iz ribolova NNN njegovu tržištu.

(48)

Komisija je analizirala dokumente i ostale informacije koje se odnose na praćenje i kontrolu koju Tajvan vrši nad svojim morskim ribolovom i uvezenim i izvezenim proizvodima i proizvodima kojima se trguje nad međunarodnom tržištu. Nakon ove procjene, Komisija smatra da Tajvan ne može osigurati da proizvodi ribarstva koji ulaze u njegove luke i pogone za preradu ne potječu iz ribolova NNN. Tajvanske vlasti nisu mogle dokazati da raspolažu svim potrebnim informacijama koje se zahtijevaju u svrhu potvrde zakonitosti uvoza i prerađenih proizvoda namijenjenih tržištu Unije. Glavni elementi na temelju kojih je donesena procjena Komisije sažeti su u daljnjem tekstu.

(49)

Tijekom posjeta 2012. i 2015. otkriveno je da Tajvanu nedostaje sustav sljedivosti kojim bi se mogla osigurati potpuna transparentnost u svim fazama ribolovnih aktivnosti, tj. ulov, prekrcaj, iskrcaj, prijevoz, tvornička prerada, izvoz i trgovina. Komisija je 2012. posjetila subjekte i posrednike kako bi procijenila transparentnost i sljedivost na tajvanskom tržištu ribarstva. Utvrđen je niz nedostataka o kojima su obaviještena nadležna tijela bez daljnjeg praćenja.

(50)

Komisija je utvrdila da trgovačka društva koja trguju proizvodima ribarstva ne ugrađuju informacije o sljedivosti ribolovnih transakcija u svoje računovodstvene sustave i nije sigurno da ono što je zabilježeno u sustave nadležnih tijela odgovara onome što je zabilježeno u računovodstvenim i proizvodnim sustavima trgovačkog društva. Takvom se situacijom ugrožava pouzdanost lanca sljedivosti na razini poduzeća. Time se sustav također izlaže mogućoj zlouporabi jer se trgovcima omogućuje da netočnim certifikatima o ulovu ribe prijave ulazne količine koje su veće od stvarnih te da na temelju tih precjenjivanja „peru” ribu. Nadalje, tajvanske elektroničke baze podataka kojima se podupiru sustavi nadležnih tijela nepotpune su i ključni dokumenti u dobavljačkom lancu, kao što je iskrcajna deklaracija, e-očevidnici i informacije iz imenovanih luka još nisu potpuno zabilježeni ili nedostaju. To ukazuje na nedostatke sustava sljedivosti u cjelini.

(51)

Rizik od nedovoljne sljedivosti pojačan je posebnim uvjetima tajvanske flote. Tajvan im veliku flotu ribarskih plovila za dugu plovidbu, odnosno 468 plovila od više od 100 bruto tonaže (GT) i između 1 200 i 1 400 plovila s manje od 100 GT Tajvanski državljani uložili su u 238 ribarskih plovila koja plove pod stranom zastavom i njima upravljaju. Flota ribarskih plovila za dugu plovidbu koja plove pod tajvanskom zastavom na otvorenom moru i obalnim morima država upotrebljavaju luke u trećim zemljama kao luke za ribolov i iskrcaj i rijetko pristaju u domaće luke. Proizvodi ribarstva šalju se iz ribolovnih područja na otvorenom moru ili obalnog mora država u Tajvan na daljnju preradu ili ih tajvanski trgovci šalju u treće zemlje na daljnju preradu. Suradnja između nadležnih tijela Tajvana i trećih zemalja ne postoji i javljaju se veliki problemi u odnosu na sposobnost Tajvana da prati veličinu i kapacitet flote. Zbog takve situacije subjekti i trgovci koji žele počiniti nezakonita djela mogu djelovati iz Tajvana bez opasnosti da će biti otkriveni. Još uvijek postoji veliki rizik da tajvanska plovila krše primjenjiva pravila za očuvanje i upravljanje i da tajvanska trgovačka društva trguju neprijavljenim ulovom za preradu. Time se povećava rizik da se za proizvode ribarstva namijenjene tržištu EU-a, koji potječu od ribe tajvanskog podrijetla, ne može jamčiti da ne potječu iz ribolova NNN.

(52)

Tajvan ne postupa u skladu sa zahtjevima da se osigura sveobuhvatno i učinkovito praćenje, kontrola i nadzor ribolova u skladu s člankom 94. UNCLOS-a, stavkom 33. Dobrovoljnih smjernica FAO-a za djelovanje države zastave i stavkom 24. Međunarodnog akcijskog plana za sprečavanje, suzbijanje i zaustavljanje nezakonitog, neprijavljenog i nereguliranog ribolova (IPOA NNN (10)).

(53)

Tajvanska nadležna tijela razvijaju sustave sljedivosti za učinkovito praćenje i kontrolu ribe koja potječe njihovih plovila i naknadnih proizvoda ribarstva koji ulaze u njihove luke u cilju prerade i daljnjeg izvoza. Nadležna tijela uvela su ove godine i Strateški plan za reviziju trgovaca proizvodima ribarstva. Međutim, taj plan do sada nije proveden i revizije trgovaca proizvodima ribarstva nikada nisu provedene. Neprovođenjem revizija Agencija za ribarstvo pokazuje nedostatak volje za osiguranje transparentnosti u lancu opskrbe i neuspjeh u poduzimanju mjera protiv subjekata koji su izravno ili neizravno povezani s aktivnostima ribolova NNN u skladu s onima navedenima u točki 72. do 74. IPOA NNN-a.

(54)

U stavku 11. točkama 2. i 3. Kodeksa ponašanja FAO-a navodi se da međunarodna trgovina ribom i proizvodima ribarstva ne bi trebala ugroziti održivi razvoj ribarstva te da bi se trebala temeljiti na transparentnim mjerama kao i na jednostavnim i sveobuhvatnim zakonima, drugim propisima i upravnim postupcima. Osim toga, u stavku 11. točki 1. podtočki 11. Kodeksa ponašanja FAO-a navodi se da bi države trebale osigurati da međunarodna i domaća trgovina ribom i proizvodima ribarstva bude u skladu s praksama za očuvanje i upravljanje na način da se unaprjeđuje utvrđivanje porijekla ribe i proizvoda ribarstva kojima se trguje. IPOA NNN sadržava upute o međunarodno prihvaćenim tržišnim mjerama (točke 65. do 76.) kojima se podupire smanjenje ili zaustavljanje trgovine ribom i ribljim proizvodima dobivenima od ribolova NNN. Sustavima sljedivosti koje prati Komisija (kako je opisano u uvodnim izjavama s 48. to 53. jasno se pokazuje da je Tajvan propustio poduzeti mjere za poboljšanje transparentnosti svojih tržišta kojima bi se spriječio rizik od trgovine proizvodima koji potječu od ribolova NNN preko Tajvana ili putem trgovaca sa sjedištem u Tajvanu.

(55)

U okviru priprema za posjet izvršen 2015., Europska agencija za kontrolu ribarstva (EFCA) analizirala je nekoliko stotina certifikata o ulovu dostavljenih na granicama EU-a za pošiljke podrijetlom iz Tajvana. Te su certifikate o ulovu ovjerila talijanska nadležna tijela za ribarstvo na temelju informacija dobivenih od tajvanskih subjekata. Učinak problema sa sustavima bilježenja podataka, kako su prethodno navedeni, vidljiv je na nepravilnostima navedenima u nastavku (kako je opisano u uvodnim izjavama 56. i 57).

(56)

Analizom proizvoda koje su ulovila plovila koja plove pod tajvanskom zastavom utvrđeni su sljedeći nedostaci: certifikati o ulovu s izmijenjenim datumom ili bez svih potrebnih podataka, nedosljedni podaci o ulovu, glavne deklaracije, očevidnik, statistički dokumenti ICCAT-a, deklaracije o sigurnosti dupina, prekrcaj, podaci i datumi u iskrcaju i preradi, nemogućnost pristupa stvarnim podacima o ribolovnim naporima u okviru Sustava dana plovila za plovila koja obavljaju ribolov u Pacifiku, nedostatak evidencije o dozvolama obalnih država, nedosljednosti u vezi s ribarskim plovilima i transportnim plovilima zbog plovila koja mijenjanju imena i plovila koja nisu navedena na odobrenim sanitarnim propisima Unije, nerazumljivi trgovački uzorci (tj. riba ulovljena u Atlantskom/Indijskom oceanu, prevezena u Aziju, prerađena i izvezena u Uniju) i nepotpuni podaci na izjavama o preradi i relevantnom prinosu proizvodnje.

(57)

Komisija je tajvanskim tijelima dostavila detaljne podatke o rezultatima analize EFCA. Nadležna tijela istražila su to pitanje i dostavila zadovoljavajuće odgovore u pogledu prinosa proizvodnje u izjavama o preradi. Primili su na znanje sva pitanja i potvrdili su da trebaju ažurirati svoja interna pravila u cilju rješavanja problema. Također su izvijestili da bi željeli surađivati s Komisijom na ispravljanju svojih operativnih postupaka.

(58)

Situacija opisana u uvodnoj izjavi 56. potvrđuje rizik da su tajvanski prerađeni proizvodi ribarstva ili sirova riba podrijetlom iz Tajvana potekli iz ulova koji su izravno povezani s aktivnostima NNN. Nadalje, postojanje jasno uočljivih pogrešaka, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 56., pokazuje da Tajvan nije surađivao s drugim državama i regionalnim organizacijama za upravljanje ribarstvom kako bi se donijele odgovarajuće mjere povezane s tržištem za sprečavanje, suzbijanje i uklanjanje ribolova NNN, kako je utvrđeno u točki 68. i točki 72. NPOA NNN-a.

(59)

Informacijama opisanima u uvodnoj izjavi 56. pokazuje se da se proizvodima prerađenima u Tajvanu ili kojima se trguje kroz Tajvan ugrožavaju održiva pravila o aktivnostima poslije izlova, kako je opisano u članku 11. Kodeksa ponašanja FAO-a, i dodatno se ističe da Tajvan nije nametnuo pravila kojima bi se osigurala odgovarajuća suradnja s trećim zemljama u kojima obavlja lov i iskrcaj te provele mjere kojima se osigurava transparentnost i sljedivost proizvoda na tržištu u skladu s točkama 67. do 69. i 71. do 72. NPOA NNN-a kako bi se omogućila sljedivost riba i ribljih proizvoda.

(60)

S obzirom na situaciju objašnjenu u ovom odjeljku Odluke i na temelju činjenica koje je prikupila Komisija te izjava predmetne države, može se utvrditi, u skladu s člankom 31. stavkom 3. i člankom 31. stavkom 4. točkama (a) i (b) Uredbe o NNN, da Tajvan nije ispunio svoje dužnosti u skladu s međunarodnim pravom kao država zastave, država luke, obalna država i država tržišta u odnosu na plovila NNN i ribolov NNN koji vrše ili podržavaju ribarska plovila koja plove pod njegovom zastavom ili njegovi državljani te da spriječi pristup proizvodima ribarstva koji potječu iz ribolova NNN na svoje tržište.

(61)

U skladu s člankom 31. stavkom 5. točkom (a) Komisija je analizirala svoju suradnju s Tajvanom kako bi razabrala jesu li učinkovito surađivali u odgovaranju na pitanja, pružanju povratnih informacija ili istraživanju pitanja koja se odnose na ribolov NNN i povezane aktivnosti.

(62)

Nakon posjeta 2012., Komisija je pozvala Tajvan na suradnju u pogledu niza pitanja povezanih s upravljanjem ribarstva koja su zahtijevala hitnu pozornost. Ona su navedena u nastavku. Pravni i administrativni okvir za upravljanje ribarstvom trebalo je ažurirati donošenjem revidiranog Zakona o ribarstvu i Kodeksa ponašanja za NNN (Nacionalnog akcijskog plana protiv ribolova NNN) kako bi se osigurao prijenos međunarodnog i regionalnog zakonodavstva o upravljanju ribarstvom u nacionalno pravo. Komisija je pozvala Tajvan da razvije dosljedan program sankcija s odvraćajućim učinkom temeljem registra povreda i sankcija. Komisija je predložila poboljšanje okvira za praćenje, kontrolu i nadzor kako bi se osigurao nadzor tajvanske flote koja lovi na otvorenom moru i u vodama treće zemlje, te razvoj očevidnika, sustava za prijavljivanje ulova i iskrcajnih deklaracija, imenovanih luka i inspekcijskog plana za kontrolu ribolovnih operacija, prekrcaja i iskrcaja. Trebalo je poboljšati i učinkovitost i transparentnost sustava certifikacije ulova i sljedivosti za izvoz namijenjen tržištu EU-a.

(63)

Tajvan je 2013. odgovorio sa svojim dokumentom NPOA-NNN i 2014. sa svojim dokumentom NPOA-ribolovni kapacitet. Komisija i tajvanske vlasti razmijenili su niz pisanih dokumenata, videokonferencija i sastanaka o tim dokumentima.

(64)

Analiza koju je Komisija provela u vezi s dokumentom NPOA-NNN otkrila je da, iako su ideje sadržane u planu u načelu ispravne, rok za provedbu nerazumno je dugačak i obuhvaća aktivnosti do 2020. S obzirom na veličinu tajvanske flote koja obavlja ribolov u više od 30 država i činjenicu da su tajvanska ribarska plovila važni dobavljači sirove ribe za prerađivačke pogone i tvornice konzervi, važno je da Tajvan brzo provodi svoje aktivnosti u pogledu okvira za praćenje, kontrolu i nadzor, promatrača, iskrcaja i prekrcaja i da svojim Zakonom o ribarstvu učinkovito obuhvati pitanja povezana s teškim povredama i kontrolom državljana.

(65)

U pogledu NPOA-ribolovni kapacitet, analizom Komisije otkriveno je da se tim planom ne osigurava veza između kontrolnih sposobnosti Tajvana s brojem tajvanskih ribolovnih plovila za dugu plovidbu. Mjere koje je uveo Tajvan (npr. očevidnici, e-očevidnici, sustavi za izdavanje iskrcajne deklaracije i za prijavljivanje ulova, imenovane luke, inspekcija i kontrola iskrcaja, prekrcaj, ukrcavanje i inspekcije plovila, nacionalni planovi za inspekciju/promatrače i sljedivost) za praćenje flote nisu sveobuhvatni jer je mjerama djelomično obuhvaćena flota za dugu plovidbu i samo se djelomično provode ili neki planovi još uvijek nisu razvijeni. Nadalje, ova politika nema mjerljivih ciljeva za upravljanje, nema naznaka o razini ribolovnih napora, kvotama, dozvolama, odobrenjima za ribolov u trećim zemljama, broju plovila u RFMO-ima, procjeni stokova i ciljeva ili znanstvenih savjeta. Ne postoji analiza veze između broja plovila, broja dozvola, količine ulova i dostupnih financijskih i ljudskih resursa potrebnih za kontrolu i nadzor industrije. Nisu utvrđena mjerila za ostvarivanje ciljeva politike ili metodologija za utvrđivanje takvih mjerila. Naposljetku, predviđene buduće mjere nejasne su i ne pružaju naznake o tome kako i kada će nadležna tijela provoditi ovu politiku.

(66)

Tijekom razdoblja 2012. do 2015., Komisija je dostavila detaljne primjedbe o različitim tajvanovim planovima za borbu protiv ribolova NNN i ponovila je potrebu za suradnjom i korektivnim mjerama. Ne osporavajući nalaze Komisije, Tajvan je u više navrata tvrdio da treba razmisliti o mjerama i da mu je potrebno dodatno vrijeme za provedbu.

(67)

Za vrijeme posjeta Tajvanu 2015. utvrđen je neznatan ili nikakav napredak u područjima od interesa koje je Komisija istaknula u razdoblju 2012.–2015. (kako je opisano u prethodnoj uvodnoj izjavi). Zakon o ribarstvu još je bio u fazi nacrta, prijavljeno je da je NPOA-NNN u fazi provedbe, ali zapravo mjere opisane u ovom odjeljku Odluke nisu stvarno bile uvedene i rokovi nisu bili jasni. U dokumentu NPOA-ribolovni kapacitet još su nedostajali stvarni ciljevi i nije bilo rokova za provedbu. Napredak ostvaren u MCS okviru bio je minimalan i e-očevidnicima bio je pokriven samo dio flote, imenovane luke nisu postojale, iskrcajnim deklaracijama bio je obuhvaćen samo domaći ulov, a planovi za buduće proširenje flote za dugu plovidbu i mjere za kontrolu prekrcaja bili su u razvojnoj fazi. U izvješću Komisije iz srpnja 2012. navode se pojedinosti o raznim pitanjima navedenima u ovoj uvodnoj izjavi, koje su jednake onima utvrđenima tijekom nedavnog posjeta u ožujku 2015. U izvješću Komisije iz ožujka 2015. opet su navedena sva kritična pitanja i istaknute su moguće posljedice nedovoljnog napretka.

(68)

Zbog toga Komisija smatra da Tajvan nije obuhvatio sva pitanja utvrđena u razdoblju 2012.–2015.

(69)

Nije donio ni pravni okvir u kojem su bile predviđene definicije ribolova NNN i teških povreda i skladu s Rezolucijom IOTC-a 11/03 (11) i člankom 25. stavkom 4. Konvencije WCPFC-a (12). On također nije uspio ostvariti jurisdikciju nad upravnim i tehničkim pitanjima svoje flote u skladu s člankom 94. UNCLOS-a (vidjeti isto članak 5. Ženevske konvencije o otvorenom moru iz 1958.). Nije ni primijenio odredbe iz stavaka 31.–33., 35. i 38. Dobrovoljnih smjernica FAO-a za djelovanje države zastave. Nadalje, nije primijenio odredbe točke 24. IPOA NNN u pogledu praćenja, kontrole i nadzora svoje flote.

(70)

Tajvanske su vlasti u načelu surađivale i općenito brzo odgovarale na zahtjeve za informacije ili provjere od strane država članica i Komisije na temelju članka 17. stavka 6. Uredbe (EZ) 1005/2008. Neka su pitanja u vezi s pristupom država članica informacijama povezanima s podacima VMS-a o plovilima koja plove pod tajvanskom zastavom riješena intervencijom Komisije. Međutim, preciznost odgovora tajvanskih nadležnih tijela ugrozili su neprikladni sustavi sljedivosti, kako je navedeno u odjeljku 3. stavku 1. ove Odluke.

(71)

U skladu s člankom 31. stavkom 5. točkom (b), Komisija je analizirala postojeće provedbene mjere za sprečavanje, suzbijanje i zaustavljanje ribolova NNN u Tajvanu.

(72)

U razdoblju 2012.–2015. Komisija je naglasila da Tajvan mora donijeti novi Zakon o ribarstvu. U postojećem zakonu nedostaje jasna definicija područja primjene i teških povreda i nema odredbe o teškoj povredi u slučaju ponovljenih kršenja. Postojeća razina kazni predviđenih u zakonu nije dovoljna da bi se velika komercijalna plovila mogla lišiti koristi od mogućih nezakonitih aktivnosti (najveća kazna iznosi otprilike 9 000 EUR). Postojeće kazne nisu sveobuhvatnog opsega i dovoljno stroge za ostvarivanje odvraćajuće funkcije. U zakonu nedostaju i posebne odredbe u vezi s državljanima koji podržavaju aktivnosti ribolova NNN ili u njima sudjeluju. Neke izborne odredbe o sankcioniranju postoje u Pravilniku o tajvanskim ulaganjima u ribarska plovila koja plove pod stranim zastavama koji uključuje sankcije za prikrivanje podrijetla ribe i za upravljanje ribarskim plovilima koja plove pod stranom zastavom protivno utvrđenim plavilima države zastave. Međutim, predviđene novčane kazne nisu obavezne i nije jasno primjenjuju li se u slučaju da su druge države tajvanskim državljanima za istu povredu odredile kazne koje nisu dovoljno stroge.

(73)

Naposljetku, ne postoji jasan pravni okvir o prenošenju mjera za očuvanje i upravljanje iz RFMO-a. Tajvanska nadležna tijela potvrdila su da je potrebno revidirati pravni okvir kako bi njime bila obuhvaćena navedena pitanja. Tajvan je također naveo da je posvećen osigurati dodatno kažnjavanje u Tajvanu svojih ribarskih plovila koja su obalne države već kaznile zbog povrede nedovoljno strogim kaznama. Tajvanska nadležna tijela najavila su da će novi Zakon o ribarstvu bili spreman do kraja 2014. Međutim, do danas nije donesen. Tajvan ne izvršava svoje obveze određivanja učinkovitih mjera izvršenja u skladu s člankom 94. UNCLOS-a (vidjeti isto članak 5. Ženevske konvencije o otvorenom moru iz 1958.). On također ne primjenjuje stavke 31.–33., 35. i 38. Dobrovoljnih smjernica FAO-a za djelovanje države zastave i nije pokazao da je uspostavio primjereni režim sankcija za borbu protiv NNN-a u skladu s preporukama u točki 21. IPOA NNN te da je donio mjere u vezi s državljanima u njegovoj nadležnosti koji podržavaju ribolov NNN ili u njemu sudjeluju, kako je preporučeno u točki 18. IPOA NNN.

(74)

Kapaciteti MCS-a u Tajvanu nisu dovoljno razvijeni. Nema nacionalnog inspekcijskog plana kojim će se osigurati dosljedna politika nadzora i praćenja aktivnosti flote. Posebne mjere i alati MSC-a još uvijek imaju nedostataka kako je objašnjeno u uvodnim izjavama 65. i 67. i time se umanjuje sposobnost tajvanskih tijela za sprečavanje, suzbijanje i zaustavljanje ribolova NNN. Prema dostupnim informacijama, Tajvan pokriva samo 60 % svoje flote za dugu plovidbu od preko 100 GT koja obavlja aktivnosti izvan tajvanskih voda, uključujući sve postojeće plivarice. Tajvan radi s više od 30 zemalja na utvrđivanju imenovanih luka, ali trenutačno nema operativne sporazume. Od rujna 2014. uspostavio je novi sustav iskrcajnih deklaracija i trenutačno radi na nadogradnji tog sustava novim zakonskim odredbama, ali novim sustavom iskrcajnih deklaracija još nisu obuhvaćene sve vrste plovila za dugu plovidbu. Naposljetku, još uvijek radi na razvoju učinkovitog sustava kontrole prekrcaja svojih plovila flote za dugu plovidbu.

(75)

Nepostojanjem pokrivenosti MCS-om u većem dijelu flote pokazuje se nemogućnost praćenja ribolovne aktivnosti na moru i narušava sposobnost Agencije za ribarstvo da učinkovito provodi pravila primjenjiva na različita morska područja. Time se, u kombinaciji s manjkom učinkovite suradnje s trećim zemljama u pogledu imenovanih luka i prekrcaja, pogoršava rizik od aktivnosti ribolova NNN koji obavljaju Tajvanska plovila. Komisija stoga smatra da Tajvan ne osigurava sveobuhvatno i učinkovito praćenje, kontrolu i nadzor ribarskih plovila koja plove pod njegovom zastavom. Tajvanovo neuspješno provođenje učinkovitog sustava MCS-a negativno utječe na njegovu usklađenost s člankom 94. UNCLOS-a (vidjeti isto članak 5. Ženevske konvencije o otvorenom moru iz 1958.). To također predstavlja neuspješno praćenje preporuka iz stavka 33. Dobrovoljnih smjernica FAO-a za djelovanje države zastave i stavka 24. IPOA-NNN.

(76)

Komisija primjećuje da se, na temelju podataka dobivenih od misije Komisije u 2015. i 2012. te razgovora s tajvanskim nadležnim tijelima u razdoblju 2012. do 2015., ne može smatrati da tajvanskim nadležnim tijelima nedostaje financijskih sredstava, već potrebno pravno i administrativno okruženje kako bi se osiguralo učinkovito i djelotvorno izvršavanje njihovih dužnosti kao države zastave, obalne države i države tržišta.

(77)

Podsjeća se da Tajvan, zbog svog političkog položaja, nije član Ujedinjenih naroda (UN). Prema statističkim podacima Indeksa Ujedinjenih naroda o ljudskom razvoju (UNHDI), koje je Tajvan prikupio primjenom metodologije UN-a, Tajvan se smatra zemljom s visokim stupnjem ljudskog razvoja (zauzima 21. mjesto među 188 zemalja) (13).

(78)

S obzirom na te elemente, Komisija smatra da Tajvanu ne nedostaje financijskih sredstava za ispunjavanje svojih dužnosti države zastave, obalne države, države luke i države trgovine, već pravni i administrativni instrumenti kako bi se osiguralo učinkovito i djelotvorno izvršavanje njegovih dužnosti.

(79)

S obzirom na situaciju objašnjenu u ovom odjeljku i na temelju činjenica koje je prikupila Komisija te svih izjava Tajvana moguće je utvrditi, u skladu s člankom 31. stavcima 3. i 5. Uredbe o ribolovu NNN, da Tajvan nije ispunio svoje dužnosti u skladu s međunarodnim pravom u odnosu na mjere suradnje i izvršenja.

(80)

Tajvan nije potpisao ili potvrdio međunarodne sporazume kojima se uređuje ribolov. Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 36. smatra se da je Tajvan obuhvaćen prethodno postojećim pravilima običajnog prava te obvezom dužne pažnje u vezi s ribarskim plovilima koji obavljaju ribolov NNN. Tajvan je ugovorna stranka CCSBT-a, SPRFMO-a i NPFC-a i surađujuća neugovorna stranka WCPFC-a, IATTC-a i ICCAT-a. Nadalje, Tajvan je pozvani stručnjak u IOTC-u.

(81)

U skladu s člankom 31. stavkom 6. točkom (b) Komisija je analizirala sve informacije o statusu Tajvana kao ugovorne stranke CCSBT-a, SPRFMO-a i NPFC-a, kao surađujuće neugovorne stranke WCPFC-a, IATTC-a, ICCAT-a i kao pozvanog stručnjaka u IOTC-u.

(82)

Komisija je također analizirala sve informacije koje je smatrala relevantnima s obzirom na suglasnost Tajvana da primjenjuje mjere očuvanja i upravljanja koje su donijeli WCPFC, IATTC, ICCAT, CCSBT, SPRFMO i IOTC.

(83)

Na temelju informacija iz Izvješća IOTC-a o usklađenosti za Tajvan koje je izrađeno 23. ožujka 2015. (14), nekoliko ponovljenih pitanja povezanih s usklađenošću utvrđeno je 2014. Prema dostupnim informacijama, Tajvan nije dostavio sve obvezne informacije standardu ITC-a na popisu plovila za tropsku tunu tijekom 2006. kako je propisano Rezolucijom IOTC-a 12/11. Nije dostavio sve obvezne informacije standardu ITC-a na popisu plovila za sabljarku i bijelu tunu tijekom 2007. kako je propisano Rezolucijom IOTC-a 12/11. Nije dostavio sve obvezne informacije standardu ITC-a na popisu odobrenih polovila od 24 metra ukupne duljine ili više, kako je propisano Rezolucijom IOTC-a 14/04. Nije prijavio učestalost veličine za ribolov parangalom standardu IOTC-a, kako je propisano Rezolucijom 10/02. Nije prijavio učestalost veličine u vezi s morskim psima standardu IOTC-a, kako je propisano Rezolucijom 05/05. Nije dostavio izvješće promatrača, koje je propisano Rezolucijom 11/04. Osim toga, Tajvan nije dostavio izvješće o sažetku VMS-a, kako je propisano Rezolucijom 12/13, nije proveo označavanje pasivnog ribarskog alata, kako je propisano Rezolucijom 13/02, nije dostavio detaljno izvješće o prekrcajima u luci, kako je propisano Rezolucijom 12/05. Također je utvrđeno da Tajvan nije postupio u skladu s Rezolucijom IOCT-a 14/06.

(84)

Na osnovi toga, IOCT je 2014. utvrdio da je Tajvan ponovno počinio povredu jer je četrdeset i osam velikih plovila za ribolov tune parangalom (LSTLV) evidentirano za ponovljene povrede 2014., a trideset osam od tih plovila imaju dosje s mogućim povredama iz 2013 (15).

(85)

Također je utvrđeno da Tajvan još uvijek mora riješiti pitanja povezana s plovilima i državljanima iz Tajvana za koje je utvrđeno da su 2013. sudjelovali u aktivnostima ribolova NNN (vidjeti uvodnu izjavu 86.).

(86)

Prema informacijama iz Izvješća IOTC-a o usklađenosti za Tajvan izrađenog 26. travnja 2014. (16), podsjeća se da je IOTC utvrdio da se Tajvan nije uskladio s Rezolucijom IOTC 12/05. Drugim riječima, IOCT je 2013. utvrdio da je Tajvan ponovno počinio povredu jer je sto i dva LSTLV-a iz njegove flote ima povijest ponovljenih povreda tijekom 2013., a trideset i četiri od tih plovila imaju povijest mogućih povreda i iz 2012. Nadalje, Tajvan nije dostavio dokaz da su provedene odgovarajuće istrage i da su određene primjereno stroge kazne jednom plovilu (pod nazivom „MAN YIH FENG”) koji se nalazi na privremenom popisu IOTC IUU-a (17).

(87)

Nakon posjeta 2015., Tajvan je obavijestio Komisiju da potvrđuje važnost pitanja povezanih s prekrcajem velikih ribarskih plovila i objasnio je da je poduzeo mjere za zabranu prekrcaja, osiguravanje valjanih ribolovnih dozvola i dostavljanje novih očevidnika plovilima. Tajvan je također potvrdio potrebu za djelovanjem u vezi s pitanjima povezanim s veličinom podataka o morskim psima, izvješćem promatrača, označavanjem pasivnih ribolovnih alata i detaljnim izvješćem o prekrcajima u luci.

(88)

Tajvanovi problemi s IOTC-om pogoršani su činjenicom da Tajvan ima veliku flotu za duge plovidbe i prema procjenama 73 % prekrcaja na moru u području IOCT-a izvršavaju tajvanska plovila (18).

(89)

Tajvanovi problemi u pogledu usklađenosti s IOTC-om pokazuju da Tajvan nije ispunio svoje obveze države zastave propisane u članku 94. UNCLOS-a (vidjeti isto članak 5. Ženevske konvencije o otvorenom moru iz 1958.). Nadalje, Tajvan time neuspješno primjenjuje preporuke iz stavaka 31.–33., 35. i 38. Dobrovoljnih smjernica FAO-a za djelovanje države zastave i stavka 23. IPOA-NNN.

(90)

Komisija je isto analizirala informacije dostupne od ICCAT-a o usklađenosti Tajvana s pravilima ICCAT-a i obvezama MCS-a. Za to je Komisija upotrijebila tablice ICCAT-a za pitanja moguće neusklađenosti koje proizlaze iz regionalnih programa promatrača ICCAT-a i koje su otkrivene za vrijeme opažanja regionalnih promatrača ICCAT-a (19).

(91)

Informacije dostupne iz ICCAT-a za 2014. pokazale su da tajvanska polovila nisu promatračima ICCAT-a pokazala valjane dozvole za prekrcaj i ažurne verzije prekrcajne deklaracije (koristile su se prethodne verzije koje nisu uključivale posljednje promjene, kao što je navođenje upućivanja na stokove i područje). Osim toga, tajvanska plovila nisu pokazala valjana odobrenja za ribolov u području ICCAT-a i utvrđeni su brojni slučajevi neusklađenosti u vezi s očevidnicima, kao što su očevidnici koji nisu bili uvezeni protivno Preporuci 03-13 i stranice očevidnika koje nisu bile označene brojevima kako je propisano u Preporuci ICCAT-a 11-01, Prilog 1. Nadalje, otkivana je neusklađenost s označavanjem i zahtjevima VMS-a i nedosljednosti u prijavljivanju informacija promatračima ICCAT-a.

(92)

Podsjeća se također da je ICCAT Tajvanu dostavio 2014. dopis upozorenja (20) u vezi s mogućim prekrcajima na moru i mogućim aktivnostima NNN tajvanskih državljana, posebno u pogledu kontrole ulova i nepravilnosti između deklaracija ulova i ukupnog prijavljenog ulova.

(93)

Nakon posjeta 2015., Tajvan je tvrdio da se potpuno uskladio s pravilima ICCAT-a od 2007. do 2012. i tijekom 2014. U pogledu prijavljenih pitanja usklađenosti tijekom 2013., Tajvan je tvrdio da je poduzeo sve primjerene mjere za rješavanje pitanja ICCAT-a i da ICCAT nije uslijed toga poduzeo nikakve mjere.

(94)

U pogledu WCPFC-a, napominje se da su Komisija i tajvanske vlasti tijekom misije iz 2015. raspravljala o usklađenosti Tajvana s mjerama očuvanja i upravljanja (CMM) koje je donijela ta regionalna organizacija.

(95)

Tajvan je obavijestio Komisiju da je ugradio Konvenciju WCPFC-a i CMM-ove u svoj nacionalni pravni sustav i da radio na rješavanju niza utvrđenih pitanja neusklađenosti u pogledu CMM-ova iz WCPFC-a.

(96)

Također se napominje da je 10. znanstveni odbor ECPFC-a postavio pitanje jaza u podacima u pogledu tajvanske flote plivarica i zatražio je od Tajvana da 11. znanstvenom odboru dostavi dokument s opisom metodologije korištene za procjenu ulova vrsta tune u okviru ukupnih podataka o plivaricama koje su dostavili WCPFC-u (21).

(97)

Na temelju informacija dostupnih od SPRFMO-a (22) može se zaključiti da Tajvan 2014. nije zadovoljio standarde za prikupljanje, izvješćivanje, provjeru i razmjenu podataka (CMM 2.02 (1e)) i da nije u potpunosti zadovoljio zahtjeve u vezi s podacima za iskrcaje i prekrcaj (CMM 2.02 (1d)).

(98)

Nakon posjeta 2015., Tajvan je obavijestio Komisiju da je morao dostaviti sažete podatke u okviru CMM 2.02(1e) zbog nacionalnih pitanja zaštite podataka. Također je objasnio da samo djelomično nije usklađen s CMM 2.02 (1d).

(99)

Tajvanovi problemi u pogledu usklađenosti s WCPFC-om i SPRFMO-om pokazuju da Tajvan nije ispunio svoje obveze države zastave propisane u članku 94. UNCLOS-a (vidjeti isto članak 5. Ženevske konvencije o otvorenom moru iz 1958.). Nadalje, Tajvan nije slijedio preporuke iz stavaka 31.–33., 35. i 38. Dobrovoljnih smjernica FAO-a za djelovanje države zastave i stavka 24. IPOA-NNN.

(100)

S obzirom na situaciju objašnjenu u ovom odjeljku Odluke i na temelju činjenica koje je prikupila Komisija te izjava predmetne države, može se utvrditi, u skladu s člankom 31. stavcima 3. i 6. Uredbe o ribolovu NNN, da Tajvan nije ispunio svoje dužnosti u skladu s međunarodnim pravom u odnosu na međunarodna pravila, propise i mjere očuvanja i upravljanja.

(101)

Podsjeća se da Tajvan, zbog svog političkog položaja, nije član Ujedinjenih naroda. Prema statističkim podacima Indeksa Ujedinjenih naroda o ljudskom razvoju (UNHDI), Tajvan se smatra zemljom s visokim stupnjem ljudskog razvoja (zauzima 21. mjesto među 188 zemalja) (23).

(102)

Treba napomenuti da je obavijest o Tajvanu kao državi zastave Komisija prihvatila u skladu s člankom 20. Uredbe o ribolovu NNN na dan 28. siječnja 2010. Tajvan je potvrdio, kako se zahtijeva člankom 20. stavkom 1. Uredbe o ribolovu NNN, da raspolaže nacionalnim mehanizmima za provedbu, kontrolu i izvršavanje zakona i propisa te mjerama za očuvanje i upravljanje koje moraju poštivati njegova ribarska plovila.

(103)

Uzimajući u obzir prethodno navedeno rangiranje UNHDI-ja i opažanja za vrijeme posjeta od 2012. do 2015., nema dokaza koji upućuju na to da Tajvan ne ispunjuje svoje dužnosti na temelju međunarodnog prava zbog niske razine razvoja. Ne postoji konkretan dokaz da su nedostaci u praćenju, kontroli i nadzoru ribarstva povezani sa slabom sposobnošću i infrastrukturom. Tajvan nikad nije tvrdio da ograničenja u razvoju utječu na njegovu sposobnost uvođenja snažnih MCS-ova i nikada nije zatražio potporu Unije.

(104)

S obzirom na situaciju objašnjenu u ovom odjeljku i na temelju činjenica koje je prikupila Komisija te izjava predmetne države, može se utvrditi, u skladu s člankom 31. stavkom 7. Uredbe o ribolovu NNN, da stupanj razvoja Tajvana ne utječe na njegov status razvoja i cjelokupne rezultate u području upravljanja ribarstvom.

(105)

U svjetlu donesenih zaključaka u odnosu na neuspjeh Tajvana da izvrši dužnosti koje ima u skladu s međunarodnim pravom kao država zastave, država luke, obalna država ili država tržišta te da poduzme mjere za sprječavanje, suzbijanje i zaustavljanje ribolova NNN, tu je državu potrebno obavijestiti, u skladu s člankom 32. Uredbe o ribolovu NNN, da postoji mogućnost da će je Komisija utvrditi kao nekooperativnu treću zemlju u borbi protiv ribolova NNN.

(106)

U skladu s člankom 32. stavkom 1. Uredbe o ribolovu NNN, Komisija bi trebala obavijestiti Tajvan o mogućnosti da bude utvrđen kao nekooperativna treća zemlja. Komisija bi također trebala poduzeti sve demarševe utvrđene u članku 32. Uredbe o ribolovu NNN u pogledu Tajvana. U svrhu dobrog upravljanja potrebno je odrediti razdoblje unutar kojeg ta država može pisanim putem odgovoriti na obavijest i ispraviti stanje.

(107)

Nadalje, obavijest Tajvanu o mogućnosti da ga se utvrdi kao nekooperativnu treću zemlju ne isključuje niti automatski podrazumijeva poduzimanje naknadnih koraka Komisije ili Vijeća u svrhu utvrđivanja ili uspostavljanja popisa nekooperativnih zemalja,

2.10.2015   

HR

Službeni list Europske unije

C 324/29

2.10.2015   

HR

Službeni list Europske unije

C 324/30

2.10.2015   

HR

Službeni list Europske unije

C 324/31

1.

Dana 24. rujna 2015. Komisija je zaprimila prijavu predložene koncentracije u skladu s člankom 4. Uredbe Vijeća (EZ) br. 139/2004 (1) kojom bi poduzetnik Equinix Inc. („Equinix”, SAD) kupnjom udjela stekao, u smislu članka 3. stavka 1. točke (b) Uredbe o koncentracijama, kontrolu nad cijelim poduzetnikom Telecity Group plc. („Telecity”, Ujedinjena Kraljevina).

2.

Poslovne su djelatnosti predmetnih poduzetnika sljedeće:

—   Equinix: pružanje usluga podatkovnog centra i s time povezanih usluga, kao što su usluge međumrežnog povezivanja; posluje na svjetskoj razini, u 15 zemalja,

—   Telecity: pružanje usluga podatkovnog centra i s time povezanih usluga, kao što su usluge međumrežnog povezivanja; posluje u 10 država članica EU-a i u Turskoj.

3.

Preliminarnim ispitivanjem Komisija je ocijenila da bi prijavljena transakcija mogla biti obuhvaćena područjem primjene Uredbe o koncentracijama. Međutim, konačna odluka još nije donesena.

4.

Komisija poziva zainteresirane treće osobe da joj podnesu moguća očitovanja o predloženoj koncentraciji.

Očitovanja se Komisiji moraju dostaviti najkasnije 10 dana od datuma ove objave. Očitovanja se Komisiji mogu poslati, uz naznaku referentnog broja M.7678 – Equinix/Telecity, telefaksom (+32 22964301), e-poštom na adresu COMP-MERGER-REGISTRY@ec.europa.eu ili poštom na sljedeću adresu:

2.10.2015   

HR

Službeni list Europske unije

C 324/32

1.

Dana 23. rujna 2015. Komisija je zaprimila prijavu predložene koncentracije u skladu s člankom 4. Uredbe Vijeća (EZ) br. 139/2004 (1) kojom poduzetnici Grosvenor International Investments Limited, koji pripada poduzetniku Grosvenor Group Limited („Grosvenor”, Ujedinjena Kraljevina), i PSPLUX S.à.r.l., koji pripada poduzetniku Public Sector Pension Investment Board („PSPIB”, Kanada), stječu, u smislu članka 3. stavka 1. točke (b) Uredbe o koncentracijama, zajedničku kontrolu nad nekretninom smještenom u Milanu (Italija).

2.

Poslovne su djelatnosti predmetnih poduzetnika sljedeće:

—   Grosvenor: grupa u privatnom vlasništvu koja je vlasnik nekretnina te ih razvija i njima upravlja, a bavi se i drugim poslovima povezanima s nekretninama,

—   PSPIB: ulaganja mirovinskih programa Kanadske savezne javne službe, Kanadskih oružanih snaga i Kraljevske kanadske konjičke policije; upravlja raznovrsnim globalnim portfeljem, uključujući dionice, obveznice i ostale vrijednosne papire s fiksnim prinosom, a bavi se i ulaganjima u privatni kapital, nekretnine, infrastrukturu i prirodne resurse.

3.

Preliminarnim ispitivanjem Komisija je ocijenila da bi prijavljena transakcija mogla biti obuhvaćena područjem primjene Uredbe o koncentracijama. Međutim konačna odluka još nije donesena. U skladu s Obavijesti Komisije o pojednostavnjenom postupku za postupanje s određenim koncentracijama prema Uredbi Vijeća (EZ) br. 139/2004 (2) treba napomenuti da je ovaj predmet primjeren za primjenu postupka iz ove Obavijesti.

4.

Komisija poziva zainteresirane treće osobe da joj podnesu moguća očitovanja o predloženoj koncentraciji.

Očitovanja se Komisiji moraju dostaviti najkasnije 10 dana od datuma ove objave. Očitovanja se mogu poslati Komisiji telefaksom (+32 22964301), e-poštom na adresu COMP-MERGER-REGISTRY@ec.europa.eu ili poštom, uz naznaku referentnog broja M.7809 – Grosvenor/PSPIB/Real estate asset in Milan, na sljedeću adresu:

2.10.2015   

HR

Službeni list Europske unije

C 324/33

—

uzgoj biljke domaćina,

—

inokulacija, razvoj i sakupljanje kukaca,

—

sušenje prosijanog proizvoda i njegova priprema prije pakiranja.

—

Zemljopisno područje Kanarskih otoka:

Kanarski otoci obuhvaćaju područje sjeverne geografske širine između 27° 37′ i 29° 25′ i zapadne geografske dužine između 13° 20′ i 18° 10′. U tom su zemljopisnom području najbolji uvjeti za proizvodnju sirovine „Cochinilla de Canarias”.

—

Kanarski otoci smješteni su u području pod utjecajem vjetrova pasata koji nastaju u azorskoj anticikloni koja uzrokuje inverziju temperature i „oblake na moru” te dovodi do efekta staklenika. Vlažni vjetrovi pasati pružaju biljki domaćinu košenila optimalnu hidratizaciju pa vlažnost nije prekomjerna, a ipak je ima dovoljno za razvoj biljke i kukca.

—

Oblaci koji uzrokuju efekt staklenika pridonose stabilnosti hladne Kanarske struje zbog koje su klimatski uvjeti na otocima blaži.

—

Razlika u temperaturi između najtoplijih i najhladnijih mjeseci manja je od 10 °C, a temperature se kreću u rasponu od 17 °C do 25 °C, osim na planinskim vrhovima. Stabilne temperature povoljne su za razvoj kukaca s neznatnim razlikama u fizikalno-kemijskim i organoleptičkim karakteristikama, kako je već opisano u točki 3.2. ove specifikacije.

—

Zemljopisni smještaj Kanarskih otoka, koji u prosjeku imaju 3 000 sunčanih sati godišnje, u suptropskom pojasu osigurava prirodni postupak sušenja, bez potrebe za kemikalijama i upotrebom isključivo prirodne sunčeve svjetlosti.

—

Vulkanska tla Kanarskih otoka siromašna su te ih odlikuje nedostatak organske tvari i obilje bazaltnih minerala. Imaju vrlo specifična fizikalna i kemijska svojstva zahvaljujući amorfnim ili slabo kristaliziranim dijelovima od kojih se sastoje, poput aluminijskih silikata te željezova i aluminijeva oksihidroksida. Zbog tih sastavnih dijelova, poznatih pod nazivom andski materijali, tlo ima visoku poroznost, nisku gustoću, visoku stopu zadržavanja vode i veliku sposobnost stvaranja stabilnih mikroagregata. Biljke domaćini koje rastu na tom tlu imaju niski sadržaj vode i vrlo niske nutritivne potrebe te zbog toga i košenili kojima su te biljke domaćini imaju niski sadržaj vlage (manje od 13 %) i posljedično visoku koncentraciju karminske kiseline (najmanje 19 % u suhoj tvari).

—

Za razliku od košenila koji se proizvodi u drugim regijama, na Kanarskim otocima uzgaja se samo jedna vrsta biljke domaćina (Opuntia ficus indica) i samo jedna vrsta kukca (Dactylopius coccus). Biljka domaćin i kukac savršeno su se prilagodili zemljopisnoj sredini.

—

Sve se faze proizvodnje, od sadnje kaktusa i uzgoja parazita do njegova sakupljanja i sušenja, provode ručno upotrebom tradicionalnih obrtničkih metoda. Zahvaljujući tome razvijene su tehnike i stručnost koje se prenose s jedne generacije na drugu, a nastala je i terminologija specifična za taj zanat, poput izraza „rengues”, „cuchara”, „milana”, „grano” itd.