29.5.2015   

HR

Službeni list Europske unije

C 175/1

—

na internetskoj stranici Komisije posvećenoj tržišnom natjecanju, u odjeljku za koncentracije (http://ec.europa.eu/competition/mergers/cases/). Odluke o spajanju mogu se pretraživati na različite načine, među ostalim po trgovačkom društvu, broju predmeta, datumu i sektoru,

—

u elektroničkom obliku na internetskoj stranici EUR-Lexa (http://eur-lex.europa.eu/homepage.html?locale=hr) pod brojem dokumenta 32015M7597. EUR-Lex omogućuje mrežni pristup europskom zakonodavstvu.

29.5.2015   

HR

Službeni list Europske unije

C 175/2

2.1

S obzirom na sustavan doprinos ESB-a pravnom okviru za HIPC i važnost visokokvalitetne HIPC statistike za zdravu monetarnu politiku i posebno, za ostvarenje stabilnosti cijena kao glavnog cilja ESB-a, trebalo bi nastaviti s provođenjem savjetovanja s ESB-om u vezi s budućim promjenama ovog pravnog okvira (5).

2.2

Posebno, sukladno članku 127. stavku 4. i članku 282. stavku 5. Ugovora, potrebno je savjetovati se s ESB-om o svakom provedbenom i delegiranom aktu kojeg Komisija može donijeti temeljem izmijenjenog pravnog okvira za HIPC (6). Europski Sud je u presudi Komisija protiv ESB-a naglasio obvezu savjetovanja i koristi od savjetovanja s ESB-om (7).

2.3

U skladu s postojećim odredbama Uredbe (EZ) br. 2494/95 (8) i neovisno o suradnji u pripremi zakonodavnih akata, uvodna izjava 2. prijedloga uredbe trebala bi odražavati nadležnost ESB-a za davanje mišljenja o provedbenim i delegiranim aktima donesenim na temelju prijedloga uredbe.

3.1

S obzirom na ovlast Komisije za donošenje delegiranih akata utemeljenu na članku 290. Ugovora, ESB smatra da su prag ispod kojeg ne postoji obveza dostave podindeksa harmoniziranih indeksa za države članice i popis podindeksa koje države članice nisu dužne izraditi (9) ključni elementi prijedloga uredbe. Te su stavke ključne za osiguranje valjanih i harmoniziranih indeksa potrošačkih cijena. Promjene tih parametara imaju izravan učinak na obuhvat i valjanost indeksa. Oni imaju značajan utjecaj na kvalitetu i pouzdanost indeksa. ESB stoga smatra da delegirani akti nisu prikladni pravni instrumenti za utvrđivanje pravila kojima se uređuju ti ključni elementi pravnog okvira za HIPC. O tim pitanjima bi se trebalo odlučiti te bi ih trebalo utvrditi u prijedlogu uredbe. ESB predlaže uključivanje ustaljenih pragova od 1/1 000 pondera ukupne potrošnje obuhvaćene HIPC-om, i 1/100 za stambene objekte u kojima stanuju vlasnici i indekse cijena nekretnina u članak 5. stavke 6. i 7.

3.2

ESB podržava predloženi članak 5. stavak 1. u vezi s člankom 2. točkom (q) o prikupljanju informacija o „reguliranim cijenama” kao dio „osnovnih informacija” koje bi se trebale dostavljati u vezi s harmoniziranim indeksima potrošačkih cijena (i harmoniziranim indeksima potrošačkih cijena po stalnim poreznim stopama). ESB prati kretanja cijena koje se ili izravno utvrđuju ili na njih o znatnoj mjeri utječe vlada (na središnjoj, regionalnoj ili lokalnoj razini, uključujući nacionalna regulatorna tijela), kao i učinak tih kretanja na sveukupni HIPC. Ove informacije su vrlo korisne za analizu kretanja inflacije. Međutim, potrebne su dodatne smjernice u odnosu na raščlambu cijena na neregulirane, većinom regulirane ili u potpunosti regulirane. Ova raščlamba je često nejasna. Za indekse koji se odnose na regulirane cijene, ili ih isključuju, ESB bi pozdravio kada bi Komisija dala smjernice osiguravajući usklađenu definiciju i primjenu tih pojmova u provedbenom aktu donesenom na temelju članka 4. stavka 4. prijedloga uredbe.

4.1

ESB se slaže s Komisijom da novi pravni okvir ne bi smio zaostajati za tekućim zahtjevima za prikupljanje harmoniziranih indeksa u pogledu osiguranja kvalitete i dosljednosti. Dostignuća ostvarena u posljednjih dvadeset godina, od donošenja Uredbe (EZ) br. 2494/95, trebalo bi održavati i, kada je to moguće, unaprjeđivati.

4.2

Članak 4. stavak 2. točka (b) prijedloga uredbe uvodi širu maržu za sustavne razlike u stopama godišnjeg rasta indeksa cijena za stambene objekte u kojima stanuju vlasnici (OOH indeks cijena) i indeksa cijena nekretnina (HPI) koje mogu proizlaziti iz odstupanja od pojmova ili metoda utvrđenih u prijedlogu uredbe. Dok se Uredba Komisije (EU) br. 93/2013 (10) ne izjašnjava o tom pitanju, ESB snažno predlaže primjenu standarda od 0,1 postotnog boda koji se koristi za procjenu usporedivosti podindeksa HIPC-a. To bi se moglo postići izostavljanjem članka 4. stavka 2. točke (b) prijedloga uredbe i uklanjanjem ograničenja dosega članka 4. stavka 2. točke (a). Ublažavanje zahtjeva usporedivosti bi umanjilo kvalitetu podindeksa indeksa cijena za stambene objekte u kojima stanuju vlasnici i podindeksa indeksa cijena nekretnina.

4.3

Izrada podindeksa u manje učestalim vremenskim razmacima nego što to zahtijeva prijedlog uredbe trebala bi ostati predmetom prethodnog odobrenja Komisije (Eurostata). To je trenutno osigurano člankom 8. stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 2494/95 (11). Isti zahtjev trebao bi se odražavati u članku 6. stavku 3. prijedloga uredbe, kao i u provedbenoj uredbi.

29.5.2015   

HR

Službeni list Europske unije

C 175/5

Vijeće Europske unije

Glavno tajništvo

DG C 1C

Rue de la Loi/Wetstraat 175

1048 Bruxelles/Brussel

BELGIQUE/BELGIË

E-pošta: sanctions@consilium.europa.eu

29.5.2015   

HR

Službeni list Europske unije

C 175/6

Vijeće Europske unije

Glavno tajništvo

DG C 1C

Rue de la Loi/Wetstraat 175

1048 Bruxelles/Brussel

BELGIQUE/BELGIË

E-pošta: sanctions@consilium.europa.eu

29.5.2015   

HR

Službeni list Europske unije

C 175/7

29.5.2015   

HR

Službeni list Europske unije

C 175/8

1.

Savjetodavni odbor slaže se s Komisijom da prijavljena operacija čini koncentraciju u smislu članka 3. stavka 1. točke (b) Uredbe o koncentracijama.

2.

Savjetodavni odbor slaže se s Komisijom da prijavljena operacija ima značaj za Uniju u skladu s člankom 1. stavkom 2. Uredbe o koncentracijama.

3.

Savjetodavni odbor slaže se s definicijama mjerodavnih tržišta proizvoda i mjerodavnih geografskih tržišta koje je Komisija utvrdila u nacrtu odluke.

4.

Savjetodavni odbor posebno se slaže s Komisijom da je za potrebe procjene predložene koncentracije potrebno razlikovati sljedeća tržišta:

5.

Savjetodavni odbor slaže se s Komisijom da postoji zabrinutost u pogledu spojivosti predložene koncentracije s unutarnjim tržištem ili njegovim znatnim dijelom:

6.

Savjetodavni odbor slaže se s Komisijom, među ostalim i u svjetlu događaja nakon prijave kako je sažeto u odjeljku 6. nacrta odluke, da su te obveze dovoljne za uklanjanje zabrinutosti u pogledu spojivosti predložene koncentracije s unutarnjim tržištem ili njegovim znatnim dijelom:

Manjina se članova Savjetodavnog odbora suzdržava.

7.

Savjetodavni odbor slaže se s Komisijom da, uz uvjet da se poštuju sve obveze koje nude stranke i s obzirom na sveukupne obveze, predložena koncentracija vjerojatno neće bitno ograničiti učinkovito tržišno natjecanje na unutarnjem tržištu ili njegovom znatnom dijelu. Manjina se članova Savjetodavnog odbora suzdržava.

8.

Savjetodavni odbor slaže se s mišljenjem Komisije da predloženu koncentraciju treba proglasiti spojivom s unutarnjim tržištem i sa Sporazumom o EGP-u u skladu s člankom 2. stavkom 2. i člankom 8. stavkom 2. Uredbe o koncentracijama. Manjina se članova Savjetodavnog odbora suzdržava.

29.5.2015   

HR

Službeni list Europske unije

C 175/10

1.

Dana 18. kolovoza 2014. Europska komisija („Komisija”) zaprimila je prijavu predložene koncentracije u kojoj se navodi da poduzetnici Liberty Global plc („Liberty Global”), Corelio Publishing NV („Corelio”) i Waterman & Waterman NV („W&W”) (zajedno „podnositelji prijave”) kupnjom udjela („predložena transakcija”) stječu zajedničku kontrolu nad poduzetnikom De Vijver Media NV („De Vijver Media”) u smislu članka 3. stavka 1. točke (b) Uredbe o koncentracijama (2).

2.

U smislu članka 1. stavka 2. Uredbe o koncentracijama predložena transakcija ima značaj za EU.

3.

Dana 22. rujna 2014. Komisija je donijela odluku o pokretanju postupka u skladu s člankom 6. stavkom 1. točkom (c) Uredbe o koncentracijama. Komisija je preliminarno zaključila da je zbog svojih nekoordiniranih vertikalnih učinaka predložena transakcija potaknula ozbiljne sumnje u pogledu spojivosti s unutarnjim tržištem i funkcioniranja Sporazuma o EGP-u. Podnositelji prijave dostavili su pisane primjedbe 6. listopada 2014.

4.

U skladu s člankom 10. stavkom 3. Uredbe o koncentracijama Komisija je 16. listopada 2014. odlučila produljiti rok za preispitivanje predložene transakcije za 20 radnih dana.

5.

Belgacom NV pokazao je „dovoljno interesa” u smislu članka 18. stavka 4. Uredbe o koncentracijama te je 9. prosinca 2014. priznat kao zainteresirana treća strana u skladu s člankom 5. Odluke 2011/695/EU.

6.

Podnositelji prijave dostavili su 24. studenoga 2014. formalne obveze kako bi uklonili zabrinutost u pogledu narušavanja tržišnog natjecanja koju je utvrdila Komisija. Komisija je provela ispitivanje tržišta u pogledu obveza i zaključila da su potrebna poboljšanja kako bi se otklonila zabrinutost u pogledu tržišnog natjecanja. Podnositelji prijave dostavili su poboljšane obveze 9. prosinca 2014. i 12. prosinca 2014., a završni skup obveza dostavljen je 9. veljače 2015. Glavni element konačnih obveza obveza je da se televizijskim distributerima na temelju poštenih, razumnih i nediskriminirajućih uvjeta ponudi pristup linearnim osnovnim kanalima pretplatničke televizije Vier i Vijf te svim ostalim linearnim osnovnim kanalima pretplatničke televizije De Vijver Medije, zajedno s njihovim akcesornim pravima, u cilju njihove distribucije u Belgiji.

7.

Na temelju izmijenjenih konačnih obveza nacrtom odluke potvrđuje se da je predložena transakcija spojiva s unutarnjim tržištem i Sporazumom o EGP-u.

8.

U skladu s člankom 16. Odluke 2011/695/EU ispitao sam jesu li nacrtom odluke obuhvaćene samo činjenice u odnosu na koje je strankama dana prilika za iznošenje njihovih stajališta. Zaključio sam da je tako.

9.

Nisam primio postupovni zahtjev ili pritužbu ni od jedne stranke. Zaključujem da su sve stranke u ovom predmetu mogle učinkovito ostvarivati svoja postupovna prava.

29.5.2015   

HR

Službeni list Europske unije

C 175/11

(1)

Liberty Global plc („Liberty Global”) pruža usluge televizije, interneta i telefonije s pomoću svojih kabelskih mreža u više zemalja u Europi. U Belgiji je Liberty Global većinski dioničar društva Telenet koje posjeduje kabelsku mrežu i njome upravlja. Mreža pokriva gotovo cijelu Flandriju, dijelove Bruxellesa i jednu općinu u Valoniji. Telenet upravlja i nizom kanala pretplatničke televizije i uslugama videa na zahtjev.

(2)

Waterman & Waterman NV („Waterman & Waterman”) financijski je holding pod kontrolom Woutera Vandenhautea i Erika Wattéa.

(3)

Corelio Publishing NV („Corelio Publishing”) objavljuje novine, internetske vijesti i prodaje oglasni prostor.

(4)

De Vijver Media NV („De Vijver Media”) emitira dva televizijska kanala na nizozemskom jeziku pod nazivom „Vier” i „Vijf” te proizvodi televizijski sadržaj, uglavnom preko svojeg društva kćeri Woestijnvis NV. Osim toga De Vijver Media prodaje oglasni prostor na svojim kanalima Vier i Vijf i nekim manjim televizijskim kanalima koje posjeduju druge radiotelevizijske kuće.

(5)

Dana 18. kolovoza 2014. Komisija je zaprimila prijavu predložene koncentracije u skladu s člankom 4. Uredbe o koncentracijama kojom poduzetnik Liberty Global zajedno s poduzetnicima Waterman & Waterman i Corelio Publishing kupnjom udjela stječe, u smislu članka 3. stavka 1. točke (b) Uredbe o koncentracijama, zajedničku kontrolu nad poduzetnikom De Vijver Media.

(6)

Dana 17. lipnja 2014. Telenet, W&W i Corelio postigli su dogovor u skladu s kojim će Telenet steći 33,33 % dionica De Vijver Medije i upisati povećanje kapitala tog poduzetnika. Slijedom toga Telenet će posjedovati 50 % dionica De Vijver Medije, dok će Waterman &Waterman i Corelio Publishing posjedovati svaki 25 % dionica. Tri dioničara De Vijver Medije sklopit će sporazum dioničara nakon zaključenja transakcije. Na temelju svojih udjela i odredbi sporazuma dioničara sva tri dioničara imat će zajedničku kontrolu nad De Vijver Medijom.

(7)

Televizijske kuće kao De Vijver Media isporučuju televizijske kanale televizijskim distributerima kao što je Telenet. Komisija je utvrdila da je mjerodavno tržište proizvoda na kojem De Vijver Media posluje tržište veleprodaje kanala besplatne televizije i osnovne pretplatničke televizije. Osnovni kanali pretplatničke televizije jesu kanali koji su uključeni u osnovni paket kanala koje nude televizijski distributeri. U Belgiji većina kućanstava plaća mjesečnu naknadu operateru kabelskih mreža ili telefonskom operateru za takav osnovni paket televizijskih kanala. Kanali Vier i Vijf De Vijver Medije uključeni su u taj osnovni paket te su stoga osnovni kanali pretplatničke televizije. Samo kanali javnih radiotelevizijskih kuća dostupni su besplatno, bez ikakve pretplate, te se stoga smatraju besplatnim kanalima. Zbog ograničenog broja potrošača koji se oslanjaju isključivo na besplatne televizijske usluge Komisija nije trebala odlučiti predstavljaju li tržište veleprodaje kanala besplatne televizije i tržište veleprodaje osnovnih kanala pretplatničke televizije odvojeno tržište jer to ne bi promijenilo rezultat procjene tržišnog natjecanja. Mjerodavno zemljopisno tržište kanala besplatne televizije i osnovnih kanala pretplatničke televizije područje je pokrivenosti Teleneta.

(8)

Televizijski distributeri kao što je Telenet prenose televizijske kanale svojim pretplatnicima s pomoću mreže. Komisija je utvrdila da je mjerodavno tržište proizvoda na kojem Telenet djeluje kao televizijski distributer tržište maloprodaje televizijskih usluga. Nije se izjasnila sastoji li se to tržište od dva odvojena mjerodavna tržišta proizvoda, odnosno tržišta maloprodaje usluga besplatne i osnovne pretplatničke televizije i tržišta maloprodaje posebnih usluga pretplatničke televizije. Mjerodavno zemljopisno tržište tih maloprodajnih tržišta područje je pokrivenosti Teleneta.

(9)

Komisija je utvrdila i tržište proizvodnje televizijskog sadržaja i tržište licenciranja/otkupa prava na emitiranje televizijskog sadržaja. Nije se izjasnila o tome je li mjerodavno zemljopisno područje tih tržišta nacionalno (Belgija) ili uže (Flandrija).

(10)

Naposljetku, Komisija se nije izjasnila o tome je li tržište televizijskog oglašavanja različito od ostalih oblika oglašavanja. Ako postoji takvo različito tržište, njegovo mjerodavno zemljopisno područje bilo bi Belgija ili uže (Flandrija).

(11)

Transakcija ne izaziva zabrinutost u pogledu narušavanja tržišnog natjecanja u odnosu na tržište proizvodnje televizijskog sadržaja i tržište licenciranja prava na emitiranje televizijskog sadržaja. Tržišni udio De Vijver Medije na tim tržištima nizak je, a sadržaj koji proizvodi preko svojeg društva kćeri Woestijnvis NV nije televizijskim kućama ili televizijskim distributerima nužan za tržišno natjecanje. Transakcija ne izaziva zabrinutost u pogledu narušavanja tržišnog natjecanja ni u odnosu na moguće odvojeno tržište za televizijsko oglašavanje.

(12)

Transakcija izaziva zabrinutost u pogledu narušavanja tržišnog natjecanja jer bi De Vijver Media mogla televizijskim distributerima koji se natječu s Telenetom uskratiti pristup kanalima Vier i Vijf (uskraćivanje isporuke). Transakcija izaziva zabrinutost u pogledu narušavanja tržišnog natjecanja i jer bi Telenet mogao konkurentima De Vijver Medije uskratiti pristup Telenetovoj kabelskoj mreži.

(13)

Kanali Vier i Vijf važan su resurs za televizijske distributere. Potrošači u Flandriji i Bruxellesu cijene kanale Vier i Vijf i često ih gledaju. Sudionici u ispitivanju tržišta potvrdili su da televizijski distributeri moraju imati mogućnost nuditi te kanale svojim pretplatnicima kako bi se mogli natjecati s Telenetom.

(14)

Telenet i De Vijver Media oboje imaju mogućnost provesti potpuno i djelomično uskraćivanje isporuke. Potpuno uskraćivanje isporuke znači da bi Telenet i De Vijver Media mogli odbiti licenciranje kanala Vier i Vijf televizijskim distributerima koji se natječu Telenetom. Djelomično uskraćivanje isporuke znači da bi Telenet i De Vijver Media mogli podići cijenu kanala Vier i Vijf ili diskriminirati konkurentske televizijske distributere na druge načine.

(15)

Nakon transakcije uz Telenet zajedničku kontrolu nad De Vijver Medijom imat će i dva druga dioničara. Komisija je ocijenila bi li ta druga dva dioničara mogla spriječiti Telenet u uskraćivanju isporuke. Na temelju analize sporazuma dioničara Komisija je zaključila da to nije moguće i da bi Telenet imao mogućnost samostalno provesti uskraćivanje isporuke.

(16)

Surađuju li tri dioničara, i De Vijver Media ima mogućnost provesti uskraćivanje isporuke. Hoće li sva tri dioničara De Vijver Medije djelovati zajedno ovisi o tome hoće li sva trojica imati poticaja za uskraćivanje isporuke. Ostala dva dioničara De Vijver Medije imat će poticaja za djelomično uskraćivanje isporuke jer će tako De Vijver Media primati više naknade za licencije (naknade koje televizijski distributeri plaćaju televizijskim kućama za pravo prenošenja njihovih kanala). Ostala dva dioničara možda neće imati poticaja za potpuno uskraćivanje isporuke, ali Telenet može njihove poticaje uskladiti sa svojima tako što će im nadoknaditi svaki gubitak prihoda do kojeg može doći zbog potpunog uskraćivanja isporuke.

(17)

Kako bi ocijenila bi li De Vijver Media mogla imati poticaja za provođenje potpunog uskraćivanja isporuke, Komisija je kvantificirala troškove i koristi koje bi takvo uskraćivanje donijelo. Troškovi se odnose na prihode od oglašavanja i naknade za licencije kojih bi se De Vijver Media odrekla jer televizijski distributeri koji se natječu s Telenetom više ne bi nudili njezine kanale. Koristi se odnose na dobit koju Telenet ostvaruje od pretplatnika koji s konkurentskih platformi prelaze na Telenet. Na temelju usporedbe troškova i koristi Komisija je zatim izračunala koliko bi pretplatnika Telenetovih konkurenata trebalo preći na Telenet da potpuno uskraćivanje isporuke bude isplativo.

(18)

Ako Telenetovi konkurenti više ne budu nudili kanale Vier i Vijf, Komisija je procijenila da bi broj pretplatnika koji bi prešao na Telenet bio znatno viši od najmanjeg broja pretplatnika koji je potreban da bi potpuno uskraćivanje isporuke bilo isplativo. Budući da su koristi potpunog uskraćivanja isporuke veće od troškova, Telenet i De Vijver Media imali bi snažan poticaj za potpuno uskraćivanje isporuke.

(19)

Telenet i De Vijver Media imali bi snažan poticaj i za provođenje djelomičnog uskraćivanja isporuke jer bi tako De Vijver Media primala više naknade za licencije.

(20)

Uskraćivanje isporuke uzrokovalo bi protutržišne učinke na tržištu maloprodaje televizijskih usluga. Telenet ima vladajući položaj na tom tržištu koji se temelji na njegovom visokom tržišnom udjelu i nekoliko drugih čimbenika. Uskraćivanje isporuke uzrokovalo bi zapreke za ulazak na to tržište jer će novi sudionici imati poteškoća u natjecanju s Telenetom ne budu li mogli nuditi kanale Vier i Vijf. Stoga bi vladajući položaj Teleneta ojačao. Uskraćivanjem isporuke oslabilo bi tržišno natjecanje među postojećim televizijskim distributerima jer ne bi mogli nuditi kanale Vier i Vijf.

(21)

Na tržištima televizije potpuno uskraćivanje pristupa korisnicima događa se ako je televizijskoj kući uskraćen pristup distributeru niže u proizvodnom lancu. To uzrokuje prekide tijekom kojih pretplatnici nisu u mogućnosti gledati uskraćene kanale. Suptilniji oblik uskraćivanja, djelomično uskraćivanje pristupa korisnicima, događa se ako televizijski distributer dopušta kanal na svojoj platformi, ali smanjuje kvalitetu gledanja kanala. Distributer bi osobito mogao učiniti konkurentski sadržaj manje dostupnim na svojoj platformi, primjerice tako da konkurentske kanale navodi niže na popisu kanala ili u elektroničkim vodičima za programiranje, što povećava vjerojatnost da će gledatelji umjesto njih gledati kanale koji pripadaju distributeru.

(22)

Telenet je važan klijent s velikom tržišnom moći na silaznom tržištu maloprodaje televizijskih usluga. U svjetlu Telenetova visokog tržišnog udjela na tržištu maloprodaje televizijskih usluga, Komisija smatra da radiotelevizijske kuće moraju biti na Telenetovoj platformi za televizijsku distribuciju kako bi mogle poslovati u Flandriji.

(23)

Telenet ima kontrolu nad linearnim kanalima koje prenosi (podložno zakonskoj obvezi prijenosa) te može odlučiti koje će radiotelevizijske kuće s nelinearnim sadržajem učiniti dostupnima na svojoj platformi. Stoga Telenet može uskratiti pristup korisnicima.

(24)

Osim toga vjerojatno je da će Telenet imati poticaja za uskraćivanje pristupa korisnicima. Meta takve strategije bili bi kanali koji su u žestokom tržišnom natjecanju s kanalima De Vijver Medije, odnosno kanali sa sličnom publikom i oglašivačima. To je zato jer koristi koje De Vijver Media ima od uskraćivanja pristupa korisnicima proizlaze iz povećanog prihoda od oglašavanja, koji se vjerojatno povećavaju ako kanal sličan kanalima Vier ili Vijf više nije dostupan na Telenetovoj platformi. Suprotno tomu, uskraćivanje kanala koji ima drugačiji profil i gledatelje od kanala Vier i Vijf vjerojatno neće dovesti do većeg prihoda. Zbog sličnosti u pogledu publike i vrste sadržaja Komisija smatra da su vjerojatni ciljevi uskraćivanja pristupa korisnicima kanali 2BE i Vitaya radiotelevizijske kuće Medialaan i Canvas radiotelevizijske kuće VRT te njihove nelinearne usluge.

(25)

Ukupna profitabilnost uskraćivanja pristupa korisnicima za Telenet i De Vijver Mediju ovisi o broju korisnika koji bi zbog uskraćivanja napustili Telenet. Ako je taj broj nizak, Telenet ne bi izgubio mnogo pretplatnika te bi stoga troškovi uskraćivanja pristupa korisnicima bili ograničeni. Na temelju Komisijine procjene odlazak korisnika vjerojatno bi bilo prevelik te se potpuno uskraćivanje pristupa korisnicima (što znači da kanal nije dostupan ni na jednoj Telenetovoj platformi) Telenetu ne bi isplatilo. Telenet bi međutim vjerojatno imao poticaja za djelomično uskraćivanje pristupa korisnicima u obliku smanjenja kvalitete kanala konkurentskih radiotelevizijskih kuća i nelinearnih usluga povezanih s De Vijver Medijom. Telenet se može koristiti djelomičnim uskraćivanjem pristupa korisnicima i kao uvjerljivom prijetnjom u pregovorima, što će poboljšati Telenetovu pregovaračku poziciju s Medialaanom i VRT-om te omogućiti Telenetu bolji položaj tijekom pregovora o sporazumu o prijenosu.

(26)

Djelomično uskraćivanje pristupa korisnicima imalo bi protutržišne učinke. Smanjenje kvalitete koje uzrokuje Telenet smanjit će kvalitetu gledanja konkurentskih kanala na Telenetovoj platformi. Nadalje, tržišno natjecanje na tržištu veleprodaje kanala besplatne televizije i osnovnih kanala pretplatničke televizije bilo bi slabije jer bi radiotelevizijske kuće Medialaan i VRT možda bile oslabljene kao konkurenti.

(27)

Koncentracija izaziva zabrinutost u pogledu uskraćivanja isporuke u odnosu na kanale Vier i Vijf De Vijver Medije. Izaziva zabrinutost i u pogledu djelomičnog uskraćivanje pristupa korisnicima jer Telenet ima mogućnosti i poticaja za smanjenje kvalitete gledanja kanala VRT-a i Medialaana. Prijavljena koncentracija stoga izaziva zabrinutost da bi transakcija mogla uzrokovati bitno ograničenje učinkovitog tržišnog natjecanja na tržištu maloprodaje televizijskih usluga na području pokrivenosti Teleneta i na tržištu kanala besplatne televizije i osnovnih kanala pretplatničke televizije na području pokrivenosti Teleneta.

(28)

Dok je Komisija preispitivala koncentraciju, De Vijver Media sklopila je novi sporazum o prijenosu s nekoliko televizijskih distributera uključujući Belgacom. De Vijver Media ponudila je i produljenje trajanja nekoliko sporazuma o prijenosu s ostalim televizijskim distributerima. Tim sporazumima o prijenosu smanjuje se rizik od uskraćivanja isporuke jer se njima televizijskim distributerima jamči pristup kanalima Vier i Vijf. Međutim njima nije u potpunosti uklonjena zabrinutost u pogledu uskraćivanja isporuke jer tim sporazumima nisu pokrivena sva prava povezana s emitiranjem kanala Vier i Vijf i jer mogući novi sudionici nemaju sporazum o prijenosu.

(29)

Za vrijeme Komisijina preispitivanja Telenet je predložio i promjene u okviru svojih sporazuma o prijenosu s radiotelevizijskim kućama VRT i Medialaan. Tim se sporazumima utvrđuju uvjeti uz koje Telenet distribuira kanale VRT-a i Medialaana, uključujući naknade koje Telenet mora platiti. Telenet i VRT izmijenili su svoj sporazum o prijenosu i produljili njegovo trajanje. Izmjenama je uvedeno i nekoliko odredaba usmjerenih na zaštitu VRT-a od uskraćivanja pristupa korisnicima. Osim toga Telenet je Medialaanu iznio obvezujuću i neopozivu ponudu za produljenje trajanja svojeg sporazuma o prijenosu i izmjenu sporazuma u cilju zaštite Medialaana od uskraćivanja pristupa korisnicima. Podnositelji prijave službeno su se obvezali da će ta ponuda vrijediti šest mjeseci od zaključenja transakcije.

(30)

Podnositelji prijave dostavili su svoje obveze kako bi uklonili zabrinutost u pogledu narušavanja tržišnog natjecanja koju je utvrdila Komisija. Središnji element tih obveza obveza je kojom se osigurava da će De Vijver Media ispuniti sve razumne zahtjeve televizijskih distributera za distribuciju kanala Vier, Vijf i svih budućih osnovnih kanala pretplatničke televizije na temelju poštenih, razumnih i nediskriminirajućih uvjeta. Ako to želi, bilo koji televizijski distributer koji namjerava ponuditi maloprodajne televizijske usluge na području pokrivenosti Teleneta može dobiti licenciju za cijelo područje Belgije. De Vijver Media ne smije licencirati samo kanale, nego i akcesorna prava. Riječ je o pravima uključivanja televizijskih programa određenog kanala u uslugu koja je povezana s kanalom, primjerice propuštene televizijske sadržaje (catch-up TV), višezaslonske usluge ili PVR (usluga kojom se gledateljima omogućuje snimanje i gledanje programa kad to žele). Povezane usluge nude se kao dio doživljaja gledanja kanala te se krajnjim korisnicima nude istodobno s linearnim prijenosom kanala ili neposredno prije ili nakon njega.

(31)

Svi pružatelji usluga televizijske distribucije mogu se osloniti na obveze, bez obzira na to distribuiraju li televizijske kanale s pomoću kablova, satelita, IPTV-a, DTT-a, interneta ili neke druge distribucijske platforme. U slučaju spora u pogledu uvjeta pristupa televizijski distributeri mogu spor uputiti na ubrzanu arbitražu. Obveze će biti na snazi sedam godina.

(32)

Osim obveze licenciranja kanala Vier i Vijf podnositelji prijave obvezuju se i da će ponuda Medialaanu vrijediti šest mjeseci od zaključenja transakcije. Kontekst te ponude opisan je u odjeljku pod naslovom „Razvoj događaja nakon prijave koncentracije”.

(33)

Komisija smatra da se obvezom licenciranja kanala Vier, Vijf i svih ostalih osnovnih kanala pretplatničke televizije, zajedno s njihovim akcesornim pravima, u kombinaciji sa sporazumima o prijenosu koje je sklopila De Vijver Media uklanja zabrinutost Komisije u pogledu uskraćivanje isporuke. Time se uklanja zabrinutost Komisije u pogledu potpunog uskraćivanje isporuke jer se jamči da će trenutačni i budući televizijski distributeri moći uključiti kanale Vier i Vijf u svoju ponudu. Uklanja se i zabrinutost Komisije u pogledu djelomičnog uskraćivanje isporuke jer se jamči da će televizijski distributeri plaćati poštene, razumne i nediskriminirajuće naknade.

(34)

Komisija smatra i da se obvezom, u kombinaciji sa sporazumima o prijenosu koje je Telenet sklopio, uklanja zabrinutost Komisije u pogledu uskraćivanja pristupa korisnicima. Telenetovim sporazumima o prijenosu s VRT-om i Medialaanom te Telenetovom ponudom o izmijeni sporazuma s Medialaanom, kako je formalno utvrđeno u obvezama, VRT i Medialaan štite se od djelomičnog uskraćivanja pristupa korisnicima.

(35)

Zbog prethodno navedenih razloga u odluci se zaključuje da predložena koncentracija neće znatno ograničiti učinkovito tržišno natjecanje na unutarnjem tržištu ili njegovu značajnom dijelu.

(36)

Posljedično, koncentracija je proglašena spojivom s unutarnjim tržištem i Sporazumom o EGP-u, u skladu s člankom 2. stavkom 2. i člankom 8. stavkom 2. Uredbe o koncentracijama te člankom 57. Sporazuma o EGP-u.