1.5.2015

Službeni list Europske unije

C 145/2

Tečajna lista eura (1)

30. travanj 2015.

(2015/C 145/03)

1 euro =

	Valuta	Tečaj
USD	američki dolar	1,1215
JPY	japanski jen	133,26
DKK	danska kruna	7,4631
GBP	funta sterlinga	0,72670
SEK	švedska kruna	9,3261
CHF	švicarski franak	1,0486
ISK	islandska kruna
NOK	norveška kruna	8,3845
BGN	bugarski lev	1,9558
CZK	češka kruna	27,430
HUF	mađarska forinta	302,81
PLN	poljski zlot	4,0250
RON	rumunjski novi leu	4,4183
TRY	turska lira	2,9815
AUD	australski dolar	1,4161
CAD	kanadski dolar	1,3480
HKD	hongkonški dolar	8,6925
NZD	novozelandski dolar	1,4727
SGD	singapurski dolar	1,4815
KRW	južnokorejski von	1 202,48
ZAR	južnoafrički rand	13,2413
CNY	kineski renminbi-juan	6,9568
HRK	hrvatska kuna	7,5715
IDR	indonezijska rupija	14 547,71
MYR	malezijski ringit	3,9895
PHP	filipinski pezo	50,088
RUB	ruski rubalj	57,6465
THB	tajlandski baht	36,976
BRL	brazilski real	3,3232
MXN	meksički pezo	17,0894
INR	indijska rupija	71,2153

(1) Izvor: referentna tečajna lista koju objavljuje ESB.

1.5.2015

Službeni list Europske unije

C 145/3

Mišljenje Savjetodavnog odbora za koncentracije sa sastanka od 29. rujna 2014. o nacrtu odluke u vezi s predmetom M.7000 – Liberty Global/Ziggo

Izvjestitelj: Mađarska

(2015/C 145/04)

Koncentracija

Savjetodavni odbor slaže se s Komisijom da prijavljena operacija predstavlja koncentraciju u smislu Uredbe Vijeća (EZ) br. 139/2004.

Savjetodavni odbor slaže se s Komisijom da prijavljena operacija ima značaj za Uniju u skladu s člankom 1. stavkom 2. Uredbe o koncentracijama.

Mjerodavna tržišta

Savjetodavni odbor slaže se s definicijama mjerodavnih tržišta proizvoda i mjerodavnih geografskih tržišta koje je Komisija utvrdila u nacrtu odluke.

Savjetodavni odbor posebno se slaže s Komisijom da je za potrebe procjene predložene koncentracije potrebno razlikovati sljedeća tržišta:

(a)	nizozemsko tržište licenciranja/otkupa prava na emitiranje televizijskog sadržaja;

(b)	nizozemsko tržište veleprodaje i otkupa osnovnih kanala pretplatničke televizije i nizozemsko tržište veleprodaje i otkupa posebnih kanala pretplatničke televizije;

(c)	nizozemsko tržište maloprodaje televizijskih usluga;

(d)	nizozemsko tržište maloprodaje usluga fiksne telefonije i govornih usluga;

(e)	nizozemsko tržište maloprodaje usluga fiksnog pristupa internetu;

(f)	nizozemsko tržište maloprodaje usluga mobilnih telekomunikacija krajnjim korisnicima.

Ocjena tržišnog natjecanja

Savjetodavni odbor slaže se s Komisijom da postoje zabrinutosti u pogledu spojivosti predložene koncentracije s unutarnjim tržištem ili njegovim znatnim dijelom:

(a)	u pogledu horizontalnog preklapanja između aktivnosti stranaka na tržištu veleprodaje i otkupa posebnih (filmskih) kanala pretplatničke televizije (prodajna strana) u Nizozemskoj;

(b)	u pogledu vertikalnog odnosa između tržišta veleprodaje i otkupa posebnih (filmskih) kanala pretplatničke televizije (prodajna strana) u Nizozemskoj s jedne strane i silaznog tržišta maloprodaje (pretplata) televizijskih usluga u Nizozemskoj s druge strane;

(c)	u pogledu horizontalnog preklapanja između aktivnosti stranaka na tržištu prodaje i otkupa osnovnih i posebnih kanala pretplatničke televizije (kupovna strana), što bi dovelo do sprečavanja, odlaganja ili otežavanja pružanja OTT („over-the-top”) audiovizualnih usluga.

Savjetodavni odbor slaže se s ocjenom Komisije da nije potrebno donijeti konačnu odluku o pitanju hoće li se predloženom koncentracijom bitno ograničiti učinkovito tržišno natjecanje u pogledu sadržaja u prvom i drugom prozoru pretplatničke televizije na nizozemskom jeziku, konkurencije među tematskim TV-kanalima te pristupa internetu u Nizozemskoj, s obzirom na to da se obveze koje predlaže podnositelj prijave odnose i na rješavanje svih mogućih problema povezanih s time.

Pravni lijek

Savjetodavni odbor slaže se s Komisijom da su te obveze dovoljne za uklanjanje zabrinutosti u pogledu spojivosti predložene koncentracije s unutarnjim tržištem ili njegovim znatnim dijelom:

(a)	u pogledu horizontalnog preklapanja između aktivnosti stranaka na tržištu veleprodaje i otkupa posebnih (filmskih) kanala pretplatničke televizije (prodajna strana) u Nizozemskoj;

(b)	u pogledu vertikalnog odnosa između tržišta veleprodaje i otkupa posebnih (filmskih) kanala pretplatničke televizije (prodajna strana) u Nizozemskoj s jedne strane i silaznog tržišta maloprodaje (pretplata) televizijskih usluga u Nizozemskoj s druge strane;

(c)	u pogledu horizontalnog preklapanja između aktivnosti stranaka na tržištu prodaje i otkupa osnovnih i posebnih kanala pretplatničke televizije (kupovna strana), što bi dovelo do sprečavanja, odlaganja ili otežavanja pružanja OTT („over-the-top”) audiovizualnih usluga.

Savjetodavni odbor slaže se s Komisijom da, pod uvjetom da se poštuju sve obveze koje nude stranke i s obzirom na sveukupne obveze, predložena koncentracija vjerojatno neće bitno ograničiti učinkovito tržišno natjecanje na unutarnjem tržištu ili njegovom znatnom dijelu.

Savjetodavni odbor slaže se s mišljenjem Komisije da predloženu koncentraciju stoga treba proglasiti spojivom s unutarnjim tržištem i sa Sporazumom o EGP-u u skladu s člankom 2. stavkom 2. i člankom 8. stavkom 2. Uredbe o koncentracijama te člankom 57. Sporazuma o EGP-u.

1.5.2015

Službeni list Europske unije

C 145/7

Sažetak Odluke Komisije

od 10. listopada 2014.

o ocjenjivanju koncentracije spojivom s unutarnjim tržištem i funkcioniranjem Sporazuma o EGP-u

(Predmet M.7000 – Liberty Global/Ziggo)

(priopćeno pod brojem dokumenta C(2014) 7241)

(Vjerodostojan je samo tekst na engleskom jeziku)

(Tekst značajan za EGP)

(2015/C 145/06)

Komisija je 10. listopada 2014. donijela Odluku u predmetu o koncentracijama na temelju Uredbe Vijeća (EZ) br. 139/2004 od 20. siječnja 2004. o kontroli koncentracija između poduzetnika (1) , a posebno članka 8. stavka 2. te Uredbe. Primjerak potpune Odluke koji nije povjerljiv može se pronaći na izvornom jeziku predmeta na internetskim stranicama Glavne uprave za tržišno natjecanje na sljedećoj adresi: http://ec.europa.eu/comm/competition/index_en.html

I. STRANKE

(1)

Liberty Global plc („Liberty Global” ili „podnositelj prijave”), međunarodni je kabelski operater. Posjeduje kabelske mreže kojima i upravlja i koje pružaju usluge televizije, širokopojasnog interneta, fiksne telefonije i mobilnih telekomunikacija u 12 europskih država. Liberty Global djeluje u Nizozemskoj prvenstveno preko UPC-a, koji posjeduje kabelsku mrežu u toj državi i upravlja njom. Liberty Global osim toga distribuira i televizijske kanale Sport1 i Film1 u Nizozemskoj. Liberty Global proširuje svoje poslove mobilnog operatera tako što diljem Europe nudi usluge pokretnog virtualnog mrežnog operatora, uključujući u Nizozemskoj, gdje je Liberty Global nedavno ušao na nizozemsko tržište mobilnih telekomunikacija.

(2)

Ziggo N.V. („Ziggo”, zajedno s Liberty Global „stranke”) posjeduje širokopojasnu kabelsku mrežu kojom i upravlja i koja pokriva više od polovice Nizozemske. Ziggo pruža usluge analognog i digitalnog kabelskog videa, širokopojasnog interneta, mobilnih telekomunikacija i digitalne telefonije (voice over internet protocol ili „VOIP”, protokol za prijenos glasa internetom). Zajedno s HBO-om Ziggo kontrolira koncentrativni zajednički pothvat HBO Nederland Coöperatief U.A. („HBO Nederland”). HBO Nederland upravlja trima pretplatničkim TV kanalima marke HBO i povezanim uslugama videa na zahtjev („VOD”) te nudi filmove, ekskluzivne televizijske emisije i ostale zabavne sadržaje. Ti se kanali distribuiraju na veleprodajnoj osnovi maloprodajnim pružateljima pretplatničke televizije u Nizozemskoj.

II. OPERACIJA

(3)

Dana 14. ožujka 2014. Komisija je zaprimila službenu obavijest u skladu s člankom 4. Uredbe o koncentracijama u kojoj se navodi da Liberty Global stječe, u smislu članka 3. stavka 1. točke (b) Uredbe o koncentracijama, isključivu kontrolu nad poduzetnikom Ziggo.

(4)

Liberty Global je trenutačno najveći manjinski dioničar u poduzetniku Ziggo s udjelom od 28,5 %. U skladu sa sporazumom između poduzetnika Liberty Global i poduzetnika Ziggo sklopljenim 27. siječnja 2014. Liberty Global pokrenut će javno nadmetanje za preostale udjele u poduzetniku Ziggo. Ako ponuda bude uspješna, Liberty Global imat će isključivu kontrolu nad poduzetnikom Ziggo.

(5)

Ta koncentracija stoga predstavlja koncentraciju u smislu članka 3. stavka 1. točke (b) Uredbe o koncentracijama.

III. POSTUPAK

(6)

Komisija je 14. ožujka 2014. zaprimila prijavu transakcije. Dana 8. svibnja 2014. Komisija je zaključila da se u pogledu transakcije javljaju ozbiljne sumnje u vezi s njezinom spojivosti s unutarnjim tržištem i donijela je odluku o pokretanju postupka u skladu s člankom 6. stavkom 1. točkom (c) Uredbe o koncentracijama.

(7)

Komisija je 25. ožujka 2014. zaprimila zahtjev Nizozemske da čitav predmet uputi nizozemskom tijelu nadležnom za potrošače i tržišta u skladu s člankom 9. stavkom 2. točkom (a) Uredbe o koncentracijama. Nakon pokretanja postupka na temelju odluke u skladu s člankom 6. stavkom 1. točkom (c), Nizozemska je 15. svibnja 2014. poslala podsjetnik na svoj zahtjev za upućivanje predmeta. Dana 25. lipnja 2014. Komisija je donijela odluku, u skladu s člankom 9. stavkom 3. Uredbe o koncentracijama, kojom odbija zahtjev.

(8)

Liberty Global je 14. srpnja 2014. podnio svoje obveze Komisiji. Na temelju rezultata ispitivanja tržišta u vezi s tim obvezama, Liberty Global dostavio je novu verziju obveza kako bi se uzele u obzir primjedbe primljene tijekom ispitivanja tržišta. Dana 22. kolovoza 2014., Liberty Global podnio je konačne obveze kojima transakcija postaje spojiva s unutarnjim tržištem.

IV. OBRAZLOŽENJE

A. Mjerodavna tržišta proizvoda

(9)

U skladu s prethodnim odlukama Komisije koje se odnose na tržišta televizijskih (2) i telekomunikacijskih usluga (3) (usluge fiksne govorne telefonije, mobilne telekomunikacije usluge i usluge fiksnog pristupa internetu) i sa stajalištem podnositelja prijave, mjerodavna tržišta proizvoda mogu biti široko određena na sljedeći način:

(a)	tržište licenciranja/otkupa prava na emitiranje pojedinačnog audiovizualnog sadržaja;

(b)	tržište veleprodaje za prodaju i otkup pretplatničkih televizijskih kanala, koje se dalje može podijeliti na tržište osnovnih kanala pretplatničke televizije i tržište posebnih kanala pretplatničke televizije;

(c)	tržište maloprodaje televizijskih usluga;

(d)	tržište maloprodaje usluga fiksne govorne telefonije;

(e)	tržište maloprodaje usluga fiksnog pristupa internetu;

(f)	tržište maloprodaje usluga mobilnih telekomunikacija;

(g)	potencijalno tržište višestrukih vezanih usluga.

(10)

Pojedinosti o definiciji tržišta navedenih pod (b), (c), (d), (e), (f) i (g) koja su prvenstveno i horizontalno i/ili vertikalno obuhvaćena u ovom predmetu, navedene su u nastavku.

Tržišta veleprodaje za prodaju i otkup pretplatničkih televizijskih kanala i za prodaju i otkup posebnih pretplatničkih televizijskih kanala

(11)

Komisija je u prethodnim odlukama (4) ustanovila da postoji zasebno tržište veleprodaje za prodaju i otkup televizijskih kanala. Riječ je o tržištu na kojem pružatelji maloprodajnih televizijskih usluga, od kojih neki djeluju kao agregatori kanala, otkupljuju televizijske kanale od televizijskih kuća kako bi te kanale ponudili krajnjim korisnicima putem raznih infrastruktura distribucije. Komisija je u prethodnim odlukama u okviru cjelokupnog tržišta prodaje i otkupa televizijskih kanala navela i dva zasebna tržišta, tržište besplatnih (free-to-air, „FTA”) i pretplatničkih kanala. U svojim prethodnim odlukama Komisija je također ispitala, ali je u konačnici to pitanje ostavila otvoreno, treba li se tržište pretplatničkih televizijskih kanala dodatno podijeliti na tržišta veleprodaje osnovnih kanala pretplatničke televizije i posebnih kanala pretplatničke televizije.

(12)

U tom je predmetu Komisija ocijenila čine li tržišta osnovnih kanala pretplatničke televizije i posebnih kanala pretplatničke televizije zasebna tržišta. Na temelju rezultata istraživanja koje je provela u tom predmetu, Komisija je zaključila da, s obzirom na razlike u ponudi sadržaja, cjenovnim uvjetima i veličini privučene publike između osnovnih i posebnih kanala pretplatničke televizije, u smislu ovog predmeta osnovni i posebni kanali pretplatničke televizije čine zasebna tržišta proizvoda.

(13)

U skladu s prethodnim odlukama Komisije i stajalištima stranaka zemljopisno područje tih tržišta, odnosno tržišta prodaje i otkupa televizijskih kanala i posebnih pretplatničkih televizijskih kanala, nacionalno je i odgovora državnom području Nizozemske.

Tržišta maloprodaje televizijskih usluga, usluga fiksne govorne telefonije, usluga fiksnog interneta i potencijalno tržište maloprodaje višestrukih vezanih usluga

(14)

Na tim tržištima pružatelji maloprodajnih usluga nude televizijske usluge, usluge fiksne govorne telefonije i usluge fiksnog pristupa internetu krajnjim potrošačima. Komisija smatra da postoje zasebna tržišta maloprodaje i. televizijskih usluga i ii. usluga fiksne telefonije i govornih usluga bez dodatne podjele tih tržišta prema infrastrukturi distribucije ili vrsti potrošača. U svjetlu rezultata istražnog postupka u tom predmetu, Komisija je zaključila da se u tom predmetu unutar tržišta maloprodaje usluga pristupa internetu mogu razlikovati zasebna tržišta mobilnog interneta i fiksnog širokopojasnog interneta. Komisija je također ocijenila i mogućnost postojanja zasebnog tržišta višestrukih vezanih (5) usluga u Nizozemskoj, ali naposljetku nije utvrdila točnu definiciju tržišta.

(15)

U skladu sa svojim prethodnim odlukama Komisija smatra da je zemljopisno područje mjerodavnih tržišta maloprodaje televizijskih usluga, usluga fiksne telefonije i fiksnih govornih usluga, usluga fiksnog širokopojasnog interneta i potencijalnih višestrukih vezanih usluga nacionalno tržište.

B. Ocjena tržišnog natjecanja

(16)

Nakon dubinskog istraživanja, Komisija je zaključila da više nema sumnje u pogledu tržišta licenciranja/otkupa prava na emitiranje pojedinačnog audiovizualnog sadržaja ili potencijalnog tržišta licenciranja/otkupa audiovizualnog sadržaja na nizozemskom jeziku. Komisija također više nije zabrinuta u vezi s mogućim koordiniranim i nekoordiniranim učincima na tržištu maloprodaje televizijskih usluga, usluga fiksnog širokopojasnog interneta, usluga fiksne telefonije i višestrukih vezanih usluga.

(17)

Međutim, Komisija je zaključila da nije vjerojatno da je transakcija spojiva s unutarnjim tržištem u pogledu tržišta veleprodaje i otkupa posebnih pretplatničkih (filmskih) kanala (prodajna strana) i tržišta prodaje i otkupa osnovnih i posebnih pretplatničkih kanala (kupovna strana).

1. Tržište veleprodaje za prodaju i otkup posebnih pretplatničkih televizijskih kanala – horizontalni problemi (prodajna strana)

(18)

Nakon transakcije spojeni subjekt Liberty Global/Ziggo kontrolirao bi tri od četiri posebna pretplatnička televizijska kanala u Nizozemskoj (uključujući Film1, HBO Nederland, Sport1 i Fox Sports) te bi posjedovao jedina dva posebna pretplatnička filmska kanala u državi – Film1 i HBO. Komisija je zaključila da bi se time dao prostor spojenom subjektu da poveća veleprodajnu cijenu tih dvaju kanala za konkurentne televizijske operatere u maloprodaji.

(19)

Komisija je u tom pogledu ustanovila da i. činjenica da bi Time Warner/HBO još uvijek zajednički kontrolirao HBO Nederland ne sprečava spomenuto povećanje veleprodajnih cijena; ii. iako oba posebna pretplatnička filmska kanala nude sami po sebi (uglavnom) komplementaran sadržaj, svejedno vrše znatan konkurentni pritisak jedan na drugoga; i iii. potencijalni konkurentni pritisak pružatelja usluge „videa na zahtjev” (VOD), primjerice Netflix i RTL-ov Videoland, nije dovoljan da bi se ograničio spojeni subjekt jer takve nelinearne usluge trenutačno ne predstavljaju odgovarajuću zamjenu za linearne posebne pretplatničke kanale spojenog subjekta.

2. Tržište veleprodaje za prodaju i otkup posebnih pretplatničkih televizijskih kanala – vertikalni problemi (prodajna strana)

(20)

Komisija smatra da bi nakon transakcije spojeni subjekt Liberty Global/Ziggo dobio mogućnost i poticaj da provede strategiju uskraćivanja opskrbe u vezi sa svojim kanalom Film1, preciznije odbijanjem pružanja pristupa tom kanalu svojim konkurentima u maloprodaji (potpuno uskraćivanje) ili pogoršanjem uvjeta pod kojima bi im nudio taj kanal (djelomično uskraćivanje).

(21)

Mogućnost uskraćivanja pružanja kanala Film1 proizlazi iz snažnog položaja spojenog subjekta na uzlaznom tržištu, na kojem bi kontrolirao jedina dva posebna pretplatnička filmska kanala koje maloprodajni pružatelji pretplatničke televizije smatraju osnovnim proizvodom. Što se tiče poticaja za potpuno uskraćivanje, Komisija je ustanovila da će takva strategija vjerojatno biti isplativa. Marža koju trenutačno ostvaruje podnositelj prijave na razini maloprodaje daleko premašuje maržu na razini uzlaznog tržišta te je vjerojatno da će se u slučaju uskraćivanja znatan dio potražnje za kanalom Film1 preusmjeriti na spojeni subjekt. Komisija je u skladu s time utvrdila da bi samo ograničeni stupanj uspješno preusmjerene silazne potražnje omogućio kompenzaciju izgubljenih profita uzlaznog tržišta. Isto tako, Komisijina analiza ekonomskih podataka pokazuje da će spojeni subjekt vjerojatno imati poticaj da provede djelomično uskraćivanje. Obje vrste uskraćivanja vjerojatno bi povećale maloprodajne cijene spojenog subjekta i konkurentnih operatera pretplatničke televizije u maloprodaji. Što se tiče djelomičnog uskraćivanja, to je iznimno vjerojatno ako uzmemo u obzir da je Komisija ustanovila da je malo vjerojatno da bi predložena transakcija omogućila znatnije uklanjanje dvostruke marginalizacije koja bi mogla nadmašiti potencijalno povećanje maloprodajnih cijena konkurentskih pružatelja kanala Film1 kojima je djelomično uskraćen pristup.

3. Veleprodaja pretplatničkih televizijskih kanala – horizontalni problemi (kupovna strana)

(22)

Tržišni udio spojenog subjekta u cjelokupnom segmentu prodaje i otkupa svih pretplatničkih televizijskih kanala u Nizozemskoj iznosit će više od 50 % nakon transakcije, čime bi se povećala razina kupovne moći koju stranke trenutačno imaju pojedinačno. Komisija smatra da taj udjel vjerojatno čak u nedovoljnoj mjeri izražava razinu kupovne moći koju bi spojeni subjekt u tom segmentu imao, s obzirom na to da bi imao značajniji položaj na silaznom tržištu, odnosno na tržištu maloprodaje usluga pretplatničke televizije.

(23)

Komisija napominje da se o otkupu linearnih pretplatničkih kanala i pružanju OTT („over-the-top”) audiovizualnih usluga („OTT TV”) obično dogovara zajedno s televizijskim kućama. OTT TV je nedavno pokretanjem nekoliko internetskih usluga videa na zahtjev, (Netflix, NLZiet, NPO Plus i RTL Videoland) ostvario znatan napredak u Nizozemskoj. Ako OTT TV kasnije potpuno zamijeni ponudu pretplatničke televizije spojenog subjekta, krajnji korisnici mogli bi imati velike koristi od nastalog međuplatformskog tržišnog natjecanja. Međutim, Komisijino istraživanje pokazalo je da je u nekim slučajevima podnositelj prijave sklopio sporazume s televizijskim kućama o pretplatničkim televizijskim kanalima koji znatno ograničavaju televizijske kuće u pružanju OTT TV-a. Televizijske kuće su se do sada donekle uspijevale oduprijeti primjenjivanju takvih ograničenja OTT usluga, djelomično zbog popustljivijeg stava poduzetnika Ziggo prema tom pitanju.

(24)

U tim okolnostima, Komisija smatra da bi povećana tržišna snaga spojenog subjekta kao kupca pretplatničkih televizijskih kanala subjektu mogla omogućiti sklapanje više takvih sporazuma ili sporazuma koji stvaraju još veće poteškoće u smislu sprečavanja, odgode ili ometanja pružanja OTT usluga. Ta se mogućnost povećava postojećom sposobnošću svih stranka da tehnološki naruše distribuciju OTT sadržaja na svojim internetskim mrežama. Budući da ponuda OTT usluga predstavlja bitnu inovaciju koja bi mogla vršiti sve veći konkurentski pritisak na tradicionalni model distribucije operatera kabelske televizije, mogućnost sprečavanja, odgode ili ometanja takvih usluga dovela bi do većih cijena, a potrošačima bi se uskratile bitne inovacije.

4. Tržišta maloprodaje usluga pretplatničke televizije, fiksnog pristupa internetu, fiksne telefonije i višestrukih vezanih usluga – horizontalni nekoordinirani problemi

(25)

Zemljopisne površine kabelskih mreža kojima upravljaju Liberty Global i Ziggo u Nizozemskoj ne preklapaju se, što sprječava izravne kupce u promjeni s jedne stranke na drugu. Unatoč nedostatku izravnog tržišnog natjecanja između poduzetnika Liberty Global i Ziggo Komisija je svejedno istražila uzimaju li stranke u obzir međusobno djelovanje kod donošenja poslovnih odluka, usporednim vrednovanjem cijena u odnosu na ovog drugog ili putem mehanizma koji uključuje KPN kao konkurenta na razini države.

(26)

Kako bi istražila te nedoumice, Komisija je analizirala podatke o cijenama stranaka da bi utvrdila kako se njihove maloprodajne cijene općenito razvijaju, a osobito da bi utvrdila je li se neki oblik sekvencijske cjenovne reakcije u pogledu maloprodajnih cijena stranaka nedavno već pojavilo u Nizozemskoj. Iako postoje naznake da konkurenti na nizozemskom maloprodajnom tržištu pomno prate jedni druge i međusobno odgovaraju na promotivne ponude, Komisija je zaključila da ne postoji dovoljno dokaza koji bi ukazivali na to da bi stranke i KPN dosljedno sekvencijski određivale cijene na način koji bi mogao uzrokovati nekoordinirane učinke uklanjanjem neizravnog ograničenja između stranka.

(27)

Komisija stoga smatra da transakcija ne bi bitno ograničila učinkovito tržišno natjecanje zbog mogućih nekoordiniranih učinaka koji se javljaju na tržištima maloprodaje usluga pretplatničke televizije, usluga fiksnog pristupa internetu, usluga fiksne telefonije i višestrukih vezanih usluga u Nizozemskoj.

5. Tržišta maloprodaje usluga pretplatničke televizije, fiksnog pristupa internetu, fiksne telefonije i višestrukih vezanih usluga – horizontalni koordinirani problemi

(28)

Komisija je analizirala i potencijalne koordinirane učinke na tržištima maloprodaje usluga pretplatničke televizije, usluga fiksnog pristupa internetu, fiksne telefonije i višestrukih vezanih usluga u Nizozemskoj.

(29)

S obzirom na to da se kabelske mreže stranaka ne preklapaju zemljopisno, Komisija smatra da bi transakcija u praksi imala vrlo mali učinak na postojeću mogućnost KPN-a da koordinira svoje ponašanje s poduzetnicima Ziggo i Liberty Global i sa spojenim subjektom nakon transakcije. Istražilo se bi li transakcija znatno utjecala na promjenu bilo kojeg od faktora za koje se općenito smatra da je pogodan za koordinirano ponašanje.

(30)

Iako postoje određeni elementi koji ukazuju na to da bi tržišta nizozemske pretplatničke televizije u maloprodaji, širokopojasnog interneta, fiksne telefonije i višestrukih vezanih usluga mogla trenutačno biti pogodna za koordinaciju (kao što je na primjer postojanje određenog stupnja transparentnosti na tim tržištima), Komisija smatra da nije potrebno odrediti u kojoj je točno mjeri tako jer ne postoji dovoljno dokaza na temelju kojih bi se moglo zaključiti da bi transakcija stvorila uvjete za koordinaciju ili bi koordinacija postala jednostavnija, stabilnija i učinkovitija.

C. Obveze koje je podnio podnositelj prijave

1. Opis obveza

(31)

U cilju rješavanja pitanja tržišnog natjecanja podnositelj prijave podnio je 22. kolovoza 2014. konačni skup obveza („obveze”) koji se sastoji od sljedećih elemenata: i. obveza prodaje posebnog pretplatničkog kanala Film1; i ii. obveze povezane s OTT uslugama.

(32)

Što se tiče obveze prodaje kanala Film1, Liberty Global također se obvezuje da će s kupcem kanala Film1 sklopiti sporazum o distribuciji kanala Film1 pod razumnim tržišnim uvjetima na platformi pretplatničke televizije spojenog subjekta u Nizozemskoj. Osim toga, Liberty Global obvezuje se poduzeti razumne napore kako bi omogućio da se kanal Film1 prenese na kupca sa svim trenutačnim glavnim isključivim licencijama za prava prvog i drugog emitiranja pretplatničke televizije.

(33)

U okviru obveza koje se odnose na OTT usluge, Liberty Global obvezuje se da neće više provoditi i samim time raskinuti ograničavajuće OTT klauzule u postojećim sporazumima s televizijskim kućama koji se odnose na distribuciju linearnih kanala tih kuća i na usluge prikazivanja propuštenih sadržaja na pretplatničkim televizijskim platformama stranaka. Liberty Global neće sklopiti niti obnoviti sporazume koji sadržavaju izravna ili neizravna OTT ograničenja i koji se odnose na distribuciju linearnih kanala televizijskih kuća i usluga prikazivanja propuštenih sadržaja na platformi pretplatničke televizije spojenog subjekta.

(34)

Osim toga, kako se ne bi ugrozila djelotvornost OTT obveze, Liberty Global obvezuje se održavati dovoljno interkonekcijskog kapaciteta za stranke koje žele distribuirati podatke svojim korisnicima širokopojasne veze tako što će osigurati da dotične stranke imaju najmanje tri neopterećene rute prema IP mreži spojenog subjekta u Nizozemskoj.

(35)

Obveza nezabranjivanja distribucije sadržaja OTT-a bit će na snazi u cijelosti u razdoblju od osam (8) godina nakon dana donošenja sadašnje odluke Komisije.

2. Ocjena obveza

(36)

Prodaja kanala Film1 u potpunosti bi otklonila preklapanje među djelatnostima stranaka u vezi s posebnim pretplatničkim filmskim kanalima u Nizozemskoj. Ona bi uklonila i svaku moguću zabrinutost da bi Liberty Global nakon spajanja uskratio konkurentima pretplatničke televizije u maloprodaji djelotvoran pristup posebnom filmskom kanalu.

(37)

Komisija smatra da obveze sadržavaju sve potrebne zaštitne mjere kako bi se osigurao uspješno prenošenje kanala Film1 odgovarajućem kupcu. To prenošenje posebice uključuje svu imovinu i osoblje koji doprinose njegovom trenutačnom funkcioniranju ili koji su potrebni kako bi se osigurala njegova održivost i konkurentnost. Obvezama se pružaju i jamstva da će se kanal Film1 prenijeti s ugovorima o sadržaju potrebnima za održivost i konkurentnost njegova poslovanja.

(38)

Komisija zaključuje da su obveze primjerene i dostatne da bi se uklonila zabrinutost u pogledu tržišnog natjecanja koja je izražena prije obavijesti o utvrđenim činjenicama, a prema kojima bi predložena transakcija dovela do bitnog ograničavanja učinkovitog tržišnog natjecanja u vezi s posebnim pretplatničkim filmskim televizijskim kanalima u Nizozemskoj.

(39)

Komisija smatra da obveza OTT-a učinkovito odvaja pregovore koji se odnose na distribuciju linearnih kanala televizijskih kuća i usluga prikazivanja propuštenih sadržaja na platformi pretplatničke televizije spojenog subjekta od pregovora koji se odnose na OTT usluge. Primjereno je i dostatno rješenje ukloniti zabrinutost koju je Komisija izrazila prije obavijesti o utvrđenim činjenicama, a koja je proizašla iz povećane kupovne moći spojenog subjekta na tržištu veleprodaje za prodaju i otkup pretplatničkih televizijskih kanala.

(40)

Obvezama je obuhvaćena i tehnička sposobnost stranaka da naruše kvalitetu usluga konkurentnim pružateljima OTT televizije. Obveza poduzetnika Liberty Global da održi dovoljno interkonekcijskog kapaciteta za stranke koje žele distribuirati podatke svojim korisnicima širokopojasne veze trebala bi osigurati da se obveza OTT-a ne može neposredno ugroziti tehničkim putem.

V. ZAKLJUČAK

(41)

Zbog prethodno navedenih razloga u odluci se zaključuje da predložena koncentracija, kako je izmijenjena obvezama podnesenima 22. kolovoza 2014., bitno ne narušava učinkovito tržišno natjecanje na unutarnjem tržištu ili njegovu znatnom dijelu.

(42)

Koncentracija bi se stoga trebala ocijeniti spojivom s unutarnjim tržištem i funkcioniranjem Sporazuma o EGP-u, u skladu s člankom 2. stavkom 2. i člankom 8. stavkom 2. Uredbe o koncentracijama te člankom 57. Sporazuma o EGP-u.

(1) SL L 24, 29.1.2004., str. 1.

(2) Odluka Komisije od 26. kolovoza 2008. u predmetu COMP/M.5121 — News Corp/Premiere, stavak 35.; Odluka Komisije od 18. srpnja 2007. u predmetu COMP/M.4504 – SFR/Télé 2 France, stavci 27. do 36.; Odluka Komisije od 21. prosinca 2011. u predmetu COMP/M.6369 – HBO/Ziggo/HBO Nederland, stavci 18. do 21.

(3) Odluka Komisije od 29. lipnja 2009. u predmetu COMP/M.5532 – Carphone Warehouse/Tiscali UK, stavak 35.; Odluka Komisije od 20. rujna 2013. u predmetu COMP/M.6990 – Vodafone/Kabel Deutschland, stavak 131.

(4) Odluka Komisije od 21. prosinca 2010. u predmetu COMP/M.5932 – News Corp/BskyB, stavci 76. i 85.; Odluka Komisije od 21. prosinca 2011. u predmetu COMP/M.6369 – HBO/Ziggo/HBO Nederland, stavak 22.

(5) Ponuda višestrukih vezanih usluga obično sadržava paket od tri ili više sljedećih maloprodajnih usluga za korisnike: televizijske usluge, usluge fiksne telefonije, usluge fiksnog pristupa internetu i usluge mobilne telefonije.

1.5.2015

Službeni list Europske unije

C 145/15

Objava zahtjeva za izmjenu u skladu s člankom 50. stavkom 2. točkom (a) Uredbe (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća o sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode

(2015/C 145/09)

Ova je objava temelj za podnošenje prigovora na zahtjev u skladu s člankom 51. Uredbe (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (1).

ZAHTJEV ZA ODOBRENJE VEĆE IZMJENE SPECIFIKACIJE PROIZVODA ZAŠTIĆENE OZNAKE IZVORNOSTI ILI ZAŠTIĆENE OZNAKE ZEMLJOPISNOG PODRIJETLA

ZAHTJEV ZA ODOBRENJE IZMJENE U SKLADU S ČLANKOM 53. STAVKOM 2. PRVIM PODSTAVKOM UREDBE (EU) br. 1151/2012

„ROCAMADOUR”

EU br.: FR-PDO-0305-01275 – 12.11.2014.

ZOI ( X ) ZOZP ( )

1. Skupina koja podnosi zahtjev i pravni interes

Syndicat des Producteurs de Fromages Rocamadour,

Maison de l’Agriculture du Lot

430, avenue Jean Jaurès B.P. 199

46004 Cahors Cedex

FRANCE

Tel. +33 565232221,

Faks +33 565232219,

E-pošta: contact@aoc-rocamadour.com

Skupina koja obuhvaća gospodarske subjekte koji proizvode sir „Rocamadour” (proizvođače, prerađivače i sirare) iznosi pravni interes za podnošenje zahtjeva.

2. Država članica ili treća zemlja

Francuska

3. Rubrika specifikacije proizvoda na koju se primjenjuje(-u) izmjena(-e)

—

☐ Naziv proizvoda

—

☒ Opis proizvoda

—

☐ Zemljopisno područje

—

☒ Dokaz o podrijetlu

—

☒ Metoda proizvodnje

—

☐ Povezanost

—

☒ Označivanje

—

☒ Ostalo: opis povezanosti, nadzor

4. Vrsta izmjene

—

☒ Izmjena specifikacije proizvoda registriranog ZOI-ja ili ZOZP-a koja se ne može smatrati manjom izmjenom u skladu s člankom 53. stavkom 2. trećim podstavkom Uredbe (EU) br. 1151/2012.

—

☐ Izmjena specifikacije proizvoda registriranog ZOI-ja ili ZOZP-a za koji nije objavljen jedinstveni dokument (ili istovrijedan dokument), koja se ne može smatrati manjom izmjenom u skladu s člankom 53. stavkom 2. trećim podstavkom Uredbe (EU) br. 1151/2012.

5. Izmjena(-e)

Opis proizvoda

Kako bi se bolje opisala svojstva proizvoda, dodaje se organoleptički opis sira „Rocamadour”. Nadalje, kako bi se poglavlje specifikacije „Opis proizvoda” uskladilo s poglavljem iz jedinstvenog dokumenta, dodaje se pridjevak „izbrazdan” koji se odnosi na koru sira.

Dokaz o podrijetlu

U skladu s razvojem nacionalnih zakona i propisa tekst rubrike „Podatci koji dokazuju podrijetlo proizvoda iz zemljopisnog područja” pročišćen je i objedinjuje osobito obveze prijavljivanja i vođenja evidencije o sljedivosti proizvoda te praćenju uvjeta proizvodnje.

Posebno je predviđena akreditacija gospodarskih subjekata kako bi se priznala njihova sposobnost ispunjavanja uvjeta specifikacije one oznake kojom se žele koristiti. Usto, ta je rubrika dopunjena s nekoliko odredaba o registrima i deklaracijama kojima se jamči sljedivost i nadzor sukladnosti proizvoda sa zahtjevima specifikacije.

Naposljetku, navodi se da se proizvod nadzire uzimanjem uzoraka na kraju razdoblja dozrijevanja.

Metoda dobivanja

Navode se podatci u svrhu pojašnjenja određenih odredaba o metodi dobivanja:

—	Pojašnjeno je da izraz „koza” podrazumijeva sve koze koje su se najmanje jednom ojarile. Tim se pojašnjenjem pojednostavnjuju nadzorni postupci.

—

Kako bi se omogućilo preciznije utvrđivanje uvjeta ishrane koza, navodi se da:

—	pašnjaci podrazumijevaju stepe, šume i grmlja,

—	udio dehidriranog krmiva koje se daje kozama ne smije biti veći od 20 % ukupnog udjela suhe tvari.

Sastavljen je i popis dopuštenog krmiva i koncentrirane hrane. Naposljetku, briše se istek roka zabrane upotrebe fermentiranog krmiva.

—	Briše se odredba o mogućnosti odobravanja privremenih odstupanja u slučaju izvanrednih okolnosti jer ta odredba više nije primjerena.

—	U ishrani životinja zabranjeni su genetski modificirani proizvodi te njihova sadnja i sijanje na gospodarstvu kako bi se održala povezanost s područjem, s jedne strane, i tradicionalni načini ishrane životinja, s druge strane.

—

Navode se pravila za razastiranja gnojiva na zemljišnim česticama namijenjenima proizvodnji hrane za koze jer se unosom organskog gnojiva može promijeniti sastav flore na krmnim površinama i pašnjacima. Pridržavanjem tih pravila moguće je očuvati raznoliku prirodnu floru i povezanost sa zemljopisnim područjem:

„od organskih gnojiva dopušteni su samo kompost, gnoj, gnojovka, gnojnica poljoprivrednog podrijetla i tekućine iz sirana te organska gnojiva nepoljoprivrednog podrijetla, poput mulja iz uređaja za pročišćivanje vode ili nusproizvoda i zelenog otpada, no ta su gnojiva podložna uvjetima razastiranja navedenima u nastavku. Ona potječu iz zemljopisnog područja.

Svako razastiranje nepoljoprivrednog organskog gnojiva analitički se nadzire po serijama (kamion, cisterna itd.) u pogledu patogenih bakterija, teških metala i tragova organskih onečišćivača navedenih u propisima.

Dopušteno je razastiranje organskih gnojiva nepoljoprivrednog podrijetla po gospodarskim površinama, ali uz trenutno zakopavanje i pridržavanje važećih propisa o određenim ograničenjima, osobito u pogledu datuma, zaštićenih perimetara i količina…”

—	Navodi se da se mužnja provodi dvaput dnevno u prostoriji za mužnju s povišenim muzilištem na kojem se muzu sve koze, a rad muznih postrojenja provjerava ovlašteni tehničar.

—

Kako bi se očuvala kvaliteta ocijeđenog gruša, navode se uvjeti njegova skladištenja. Može se čuvati kod proizvođača za naknadnu upotrebu, prije smrzavanja ili prije isporuke obrtniku, na temperaturi nižoj od 6 °C, i to najviše 72 sata. Gruš isporučen obrtnicima mora se obraditi u roku od 48 sati od isporuke.

—

Navode se uvjeti zamrzavanja gruša radi utvrđivanja provedbe tog postupka.

Nakon cijeđenja i prije soljenja, gruš se može zamrznuti u roku od najviše 72 sata od cijeđenja, samo ako su nadležne službe odobrile odstupanje od zdravstvenih zahtjeva. Gruš se zamrzava u pločicama najveće debljine do 5 cm koje tijekom zamrzavanja ne smiju biti međusobno slijepljene kako bi se omogućio protok zraka. One moraju za manje od 12 sati postići unutarnju temperaturu od - 12 °C.

Pri zamrzavanju i skladištenju zamrznutog gruša u zamrzivačima za kućanstvo, oni se moraju nalaziti u sirani ili u povezanoj prostoriji s izravnim pristupom sirani. U tom je slučaju potrebno imati najmanje jedan zamrzivač za zamrzavanje te jedan za skladištenje. Ti su zamrzivači namijenjeni isključivo zamrzavanju i skladištenju gruša te ne smiju sadržavati nijedan drugi prehrambeni proizvod.

Zamrznuti gruš smije se čuvati najdulje deset mjeseci.

Zamrzavanje se provodi kod proizvođača, obrtnika ili u rashladnoj komori. U slučaju da se zamrzavanje provodi u rashladnoj komori, gruš se prije otpreme mora pakirati kod proizvođača.

—	Kako bi se pojednostavnio nadzor, navodi se da se udio natrijeva klorida u masi gruša koji se upotrebljava u pripremi, a kreće se od 0,6 do 0,8 %, odnosi na dodani natrijev klorid (za razliku od ukupnog natrijevog klorida).

—	Navodi se da se dozrijevanje odvija u za to namijenjenoj prostoriji kako bi se očuvala prirodna i specifična flora potrebna za razvoj organoleptičkih svojstava sira „Rocamadour”.

Označivanje

Brišu se upućivanja na oznaku „appellation d’origine contrôlée” (kontrolirana oznaka izvornosti). Dodaje se obveza stavljanja natpisa „zaštićena oznaka izvornosti” i oznake „ZOI” Europske unije.

Ostalo

Poboljšan je prikaz rubrike „Povezanost” kako bi se bolje pojasnila povezanost svojstava sira „Rocamadour”, zemljopisnog područja te znanja i umijeća.

Navodi se da se nadzor specifikacije ZOI-ja „Rocamadour” provodi u skladu s planom nadzora koji je izradilo nadzorno tijelo. Ažurirani su kontaktni podatci nadzornih tijela.

U skladu s izmjenama nacionalnih zakona i propisa, rubrika „Nacionalni zahtjevi” sastavljena je u obliku tablice s glavnim točkama koje je potrebno nadzirati, njihovim referentnim vrijednostima i načinom njihova ocjenjivanja.

JEDINSTVENI DOKUMENT

„ROCAMADOUR”

EU br.: FR-PDO-0305-01275 – 12.11.2014.

ZOI ( X ) ZOZP ( )

1. Naziv

„Rocamadour”

2. Država članica ili treća zemlja

Francuska

3. Opis poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda

3.1. Vrsta proizvoda

Razred 1.3. Sirevi

3.2. Opis proizvoda na koji se odnosi naziv iz točke 1.

„Rocamadour” je mali sir od sirovog i punomasnog kozjeg mlijeka, mekanog tijesta spore koagulacije, cjelovite, izbrazdane, blago baršunaste kore bijele boje s mogućom žućkastom ili tamnobež nijansom.

Oblik mu je plosnato valjkast, a teži oko 35 g.

Sadržaj masne tvari potpuno osuđenog sira iznosi 45 %, a ukupna masa suhe tvari ne smije iznositi manje od 14 g po siru. Nakon vađenja iz kalupa sir mora dozrijevati najmanje šest dana.

Tijesto je mekano i mora se blago izobličiti pritiskom ruke. Sir „Rocamadour” je u ustima kremast, odnosno tijesto je lako mazivo i dobro ispunjava unutrašnjost usta. Sir je i topiv. Kora i tijesto su homogeni, a u ustima imaju sličnu strukturu.

3.3. Hrana za životinje (samo za proizvode životinjskog podrijetla) i sirovine (samo za prerađene proizvode)

Ukupni dnevni obrok sadržava najmanje 80 % hrane proizvedene na zemljopisnom području, a poljoprivrednim resursima područja nije moguće zadovoljiti sve potrebe životinja.

Krmiva se sastoje od trave i sijena prikupljenih na trajnim i privremenim pašnjacima te od slame i godišnjih krmnih biljaka, uz izuzetak krstašica. Udio dehidriranog krmiva koje se daje kozama ne smije iznositi više od 20 % ukupne suhe tvari.

U prehrani koza zabranjuju se fermentirana krmiva.

Udio koncentrirane hrane u dnevnom obroku koza mora iznositi manje od 30 % ukupne suhe tvari. Dopuštena koncentrirana hrana utvrđena je pozitivnim popisom.

U ishrani životinja dopušteno je isključivo bilje, suproizvodi i dopunska hrana koja potječe od genetski nemodificiranih proizvoda.

Zabranjuju se sadnja i sijanje genetski modificiranih kultura na svim površinama gospodarstava na kojima se proizvodi mlijeko namijenjeno proizvodnji sira oznake izvornosti „Rocamadour”. Ta se zabrana odnosi na sve biljne vrste koje bi se mogle upotrebljavati za ishranu životinja na gospodarstvu i svaki uzgoj vrste koja bi ih mogla kontaminirati.

Sir se proizvodi od kozjeg mlijeka koje potječe isključivo od stada pasmina alpine, saanen ili koza dobivenih križanjem ovih dviju pasmina.

Osim mliječnih sirovina, jedini sastojci ili pomoćne tvari za proizvodnju, ili aditivi koji su dopušteni u mlijeku i tijekom njegove proizvodnje, jesu renin, neškodljive bakterijske kulture, kvasac, plemenite plijesni i sol.

3.4. Posebni proizvodni postupci koji se moraju provesti na određenom zemljopisnom području

Mlijeko mora biti proizvedeno, a sir prerađen i dozreo na zemljopisnom području.

3.5. Posebna pravila za rezanje, ribanje, pakiranje itd. proizvoda na koji se odnosi registrirani naziv

—

3.6. Posebna pravila za označivanje proizvoda na koji se odnosi registrirani naziv

Sirevi „Rocamadour” imaju etiketu čiji je promjer najmanje 4 cm s nazivom oznake izvornosti „Rocamadour”, natpisom „zaštićena oznaka izvornosti” i oznakom „ZOI” Europske unije.

Međutim, serije od više sireva u istoj ambalaži i pakirane na mjestu proizvodnje mogu imati samo jednu etiketu kada su namijenjene prodaji krajnjem potrošaču na odjelu samoposluživanja velikih distributera.

Osim toga, u slučaju kada proizvođač ili druga osoba za koju je on izravno odgovoran prodaju proizvod neposredno na farmi ili na tržnicama, svaka maloprodajna jedinica sireva mora sadržavati barem jednu etiketu. Usto, prodajni štand mora imati oznaku na kojoj su navedeni: naziv proizvođača i/ili pogona za dozrijevanje sira, adresa mjesta proizvodnje i/ili zrenja, naziv oznake i natpis „zaštićena oznaka izvornosti”.

4. Sažeta definicija zemljopisnog područja

Zemljopisno područje obuhvaća područje poznato kao „Causses”, sa središtem u departmanu Lot koji je djelomično obuhvaćen, no djelomično se proteže i departmanima Aveyron, Corrèze, Dordogne i Tarn et Garonne.

Departman Aveyron : općine Ambeyrac, Balaguier-d’Olt, La Capelle-Balaguier, Causse-et-Diège, Foissac, Martiel, Montsalès, Ols-et-Rinhodes, Sainte-Croix, Salvagnac-Cajarc, Saujac, Villeneuve.

Departman Corrèze : općine Chartrier-Ferrière, Chasteaux, Estivals, Nespouls, Turenne.

Departman Dordogne : općine Archignac, Borrèze, La Cassagne, Cazoulès, Chavagnac, La Dornac, Jayac, Nadaillac, Orliaguet, Paulin, Peyrillac-et-Millac, Saint-Amand-de-Coly, Salignac-Eyvigues.

Departman Lot : kantoni Cahors Nord-Ouest, Cahors Nord-Est, Cahors Sud, Cajarc, Catus, Gramat, Labastide-Murat, Lauzès, Limogne-en-Quercy, Livernon, Luzech, Martel, Saint-Germain-du-Bel-Air, Saint-Géry, Souillac i općine Albiac, Anglars (samo dio općine koji se nalazi zapadno od linije koju čine regionalna cesta 940 i potok Lascurades), Anglars-Nozac, Arques, Aujols, Autoire, Aynac, Bach, Bagat-en-Quercy, Béduer, Belmontet, Belmont-Sainte-Foi, Le Boulvé, Le Bourg (samo dio općine zapadno od linije koju čine državna cesta 140 i regionalna cesta 940), Calès, Carennac, Cézac, Cieurac, Condat, Cremps, Dégagnac, Escamps, Fajoles, Fargues, Faycelles, Flaujac-Poujols, Floressas, Gindou, Gintrac, Gourdon, Grézels, Issendolus, Laburgade, Lacapelle-Cabanac, Lacapelle-Marival (samo dio općine zapadno od linije koju čine regionalne ceste 940 i 218), Lalbenque, Lamothe-Fénelon, Lascasbanes, Lavercantière, Lhospitalet, Loubressac, Loupiac, Mauroux, Mayrinhac-Lentour, Nadaillac-de-Rouge, Payrac, Les Quatre-Routes, Reilhaguet, Pern, Prudhomat, Rampoux, Le Roc, Rouffilhac, Rudelle, Rueyres, Saignes, Saint-Cirq-Souillaguet, Saint-Clair, Saint-Jean-Lagineste, Saint-Jean-Lespinasse, Saint-Matré, Saint-Michel-Loubéjou, Saint-Médard-de-Presque, Saint-Pantaléon, Saint-Projet, Salviac, Saux, Sérignac, Strenquels, Thédirac, Thémines, Théminettes, Touzac, Vaylats, Le Vigan.

Departman Tarn-et-Garonne : općine Caylus, Lacapelle-Livron, Loze, Saint-Projet.

5. Povezanost sa zemljopisnim područjem

5.1. Posebnosti zemljopisnog područja

(a) Prirodni čimbenici:

Područje oznake, koje obuhvaća poljoprivredne regije visoravni Causses i doline rijeka Lot, Dordogne i Célé, istočni dio regije Bouriane, zapadni dio regije Limargue te sjeverni dio regija Quercy Blanc i Causses du Quercy, odlikuje se uglavnom vapnenačkom podlogom na kojoj sve vode nestaju u ponorima i dubokim škrapama.

Zbog takve podloge regija izgleda pusto i suho, a tlo je sipko.

Prirodnom vegetacijom te regije jasno prevladava niz stabala hrasta medunca karakterističnog za suha i vapnenačka područja. On pridonosi pretežno otvorenom krajoliku u kojem se izmjenjuju gajevi malih i vijugavih stabala te siromašni suhi travnjaci naširoko rasprostranjeni na vapnenačkim platoima. Grmolika i travna vegetacija ljeti je na pašnjacima uglavnom škrto zastupljena i suha.

(b) Ljudski čimbenici:

Sir „Rocamadour” pripada najstarijim proizvodima lokalnog podrijetla u departmanu Lot i njegovoj okolici o čemu svjedoči ugovor o dugotrajnom zakupu potpisan između gospodara regije, biskupa Evreuxa i njegovih vazala iz 1451., kojim se utvrđuje vrijednost desetine u siru pod nazivom „sir iz Rocamadoura”.

Još i danas se znanje i umijeće proizvođača sira „Rocamadour” očituju tijekom cijelog postupka proizvodnje.

Krmivo koje se daje kozama u velikoj većini potječe iz zemljopisnog područja, a davanje dehidriranog krmiva i koncentrirane hrane ograničeno je tako da hrana proizvedena na tom zemljopisnom području čini najmanje 80 % obroka.

Proizvođači upotrebljavaju isključivo sirovo punomasno kozje mlijeko. Njemu se ubrzo nakon dozrijevanja dodaje renin, nakon čega slijedi sporo zgrušavanje mlijeka koje traje najmanje 20 sati. Ta se faza nastavlja postupnim i prirodnim cijeđenjem kojim se omogućuje dobivanje vlažnog gruša (udio suhe tvari tijekom kalupljenja veći od 31 %).

U grušnu se masu zatim umiješa sol prije nego što se stavi u male kalupe (promjera 60 mm i visine 16 mm).

Sljedeći je korak proizvodnje dozrijevanje koje obuhvaća fazu brisanja od najmanje 24 sata koja se odlikuje relativno povišenom temperaturom, nakon čega slijedi pohranjivanje u podrum u određenim uvjetima temperature i vlažnosti zraka.

5.2. Posebnosti proizvoda

„Rocamadour” je mali kozji sir od sirovog punomasnog mlijeka u obliku okrugle pločice od oko 35 g, čija je suha tvar male mase (najmanje 14 g po siru).

Kora sira izgleda baršunasto.

Sir „Rocamadour” u ustima je kremast te njegova kora i tijesto imaju topivu i homogenu teksturu.

5.3. Uzročna povezanost zemljopisnog područja i kvalitete ili karakteristika proizvoda (za ZOI) odnosno određene kvalitete, ugleda ili drugih karakteristika proizvoda (za ZOZP)

Zemljopisno područje svojstveno po suši pogoduje uzgoju koza. Metode uzgoja koza za proizvodnju mlijeka namijenjenog proizvodnji sira „Rocamadour” daju prednost hrani koja potječe iz zemljopisnog područja. Takva, krmivom bogata hrana omogućuje dobivanje mlijeka čija je izvorna flora pri proizvodnji ovog sira očuvana jer se to mlijeko upotrebljava u sirovu stanju.

Baršunast izgled siru „Rocamadour” posebno daje plijesan Geotrichum. Razvoju plijesni Geotrichum pogoduje relativno vlažan gruš nastao postupnim i prirodnim cijeđenjem u uvjetima odgovarajuće temperature i vlažnosti podruma za dozrijevanje.

Posljedica tog cijeđenja i zrenja, koje se odvija u dvije uzastopne faze, jest i mali sadržaj suhe tvari u konačnom proizvodu.

Takvi uvjeti cijeđenja i zrenja objašnjavaju i prisutnost površinske kore te kremastu, topivu i homogenu teksturu od kore do središta, karakterističnu za sir „Rocamadour”, koja je povezana s upotrebom punomasnog mlijeka.

Okrugao plosnati oblik i mala masa sira „Rocamadour” proizlaze iz povijesne upotrebe kalupa specifičnog promjera i debljine.

Stoga su za proizvodnju sira „Rocamadour” zaslužni svi opisani prirodni i ljudski čimbenici zemljopisnog područja.

Upućivanje na objavu specifikacije

(članak 6. stavak 1. drugi podstavak ove Uredbe (2))

https://info.agriculture.gouv.fr/gedei/site/bo-agri/document_administratif-ab406329-e35e-4155-adb7-c276fbba1221/telechargement

(1) SL L 343, 14.12.2012., str. 1.

(2) Vidjeti bilješku 1.

1.5.2015

Službeni list Europske unije

C 145/22

Objava zahtjeva za izmjenu u skladu s člankom 50. stavkom 2. točkom (a) Uredbe (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća o sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode

(2015/C 145/10)

Ova je objava temelj za podnošenje prigovora na zahtjev za izmjenu u skladu s člankom 51. Uredbe (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (1).

ZAHTJEV ZA ODOBRENJE VEĆE IZMJENE SPECIFIKACIJE PROIZVODA ZAŠTIĆENE OZNAKE IZVORNOSTI ILI ZAŠTIĆENE OZNAKE ZEMLJOPISNOG PODRIJETLA

ZAHTJEV ZA ODOBRENJE IZMJENE U SKLADU S ČLANKOM 53. STAVKOM 2. PRVIM PODSTAVKOM UREDBE (EU) br. 1151/2012

„ZGORNJESAVINJSKI ŽELODEC”

EU br.: SI-PGI-0105-01140-31.7.2013

ZOI ( ) ZOZP ( X )

1. Skupina koja podnosi zahtjev i pravni interes

Udruženje proizvođača proizvoda „zgornjesavinjski želodec”

Rečica ob Savinji 55

SI-3332 Rečica ob Savinji

SLOVENIJA

Tel. +386 38390910

Prijedlog izmjena podnijela je ista skupina proizvođača koja je predala zahtjev za upis proizvoda „zgornjesavinjski želodec”.

2. Država članica ili treća zemlja

Slovenija

3. Rubrika specifikacije proizvoda na koju se primjenjuje izmjena

—

☐ Naziv proizvoda

—

☒ Opis proizvoda

—

☐ Zemljopisno područje

—

☐ Dokaz o podrijetlu

—

☒ Način proizvodnje

—

☒ Povezanost

—

☒ Označivanje

—

☐ Ostalo

4. Vrsta izmjene

—

☒ Izmjena specifikacije registriranog ZOI-ja ili ZOZP-a koja se ne može smatrati manjom u smislu članka 53. stavka 2. trećeg podstavka Uredbe (EU) br. 1151/2012.

—

☐ Izmjena specifikacije registriranog ZOI-ja ili ZOZP-a, za koju nije objavljen jedinstveni dokument (ili jednakovrijedni dokument), koja se ne može smatrati manjom u smislu članka 53. stavka 2. trećeg podstavka Uredbe (EU) br. 1151/2012.

5. Izmjene

1. Opis proizvoda

—

U navedenoj se točki mijenja omjer mesa i slanine. Sadašnji omjer „85:15 do 80:20” ispravlja se u „najmanje 75 % mesa i najviše 25 % slanine”.

Novi omjer mesa i slanine određen je na temelju više od dvadeset godina senzorskog ocjenjivanja proizvoda „zgornjesavinjski želodec” koje provodi posebna stručna komisija. Naime, utvrđeno je da optimalni omjer mesa i slanine kojim se osiguravaju odgovarajući izgled, boja i aroma kriške proizvoda „zgornjesavinjski želodec” iznosi najmanje 75 % mesa i najviše 25 % slanine.

—	Težina gotovog proizvoda ispravlja se s „najmanje 0,7 kg” u „najmanje 0,6 kg”, a debljina proizvoda s „3–5 cm” u „2,5–3,5 cm”. Razlog za tu izmjenu povećana je potražnja potrošača za tanjim i malo manjim proizvodima.

2. Način proizvodnje

—	Izmjenu omjera mesa i slanine te izmjenu težine gotovog proizvoda treba uzeti u obzir i u ovoj točki.

—

Težina svježe punjenih proizvoda ispravlja se s trenutačnih „1,3 do 2,5 kg” u „1,2 do 4 kg”.

Smanjena donja granica težine gotovog proizvoda uzrokuje smanjenje težine sirovog proizvoda. Povećanje gornje dopuštene težine sirovog proizvoda predlaže se zbog potreba ugostiteljskih objekata za većim, odnosno duljim proizvodima (kako bi se smanjila količina ostataka nakon rezanja krajeva proizvoda).

—

Temperatura sušenja/zrenja smanjuje se s trenutačnih „12–18 °C” na „6–16 °C”. Brišu se izrazi „kašča” i „relativna vlažnost između 60 i 80 %”.

S obzirom na stvarno postignute prosječne temperature u sušionicama proizvoda „zgornjesavinjski želodec”, prije svega zbog promjenjivih vremenskih uvjeta, temperatura sušenja se smanjuje, a istodobno se povećava temperaturni interval. Izraz „kašča” danas se više ne upotrebljava za sušionice mesa. Briše se podatak o relativnoj vlažnosti prostorija jer se prije svega nadziru sušenje i vlaga u proizvodima.

—	Vrijeme sušenja/zrenja ispravlja se s „3 do 5 mjeseci” u „najmanje tri mjeseca”. Ispravak je posljedica praktičnih iskustava proizvođača s obzirom na promjenjive vremenske uvjete.

—	Gubitak težine ispravlja se s „najmanje 36 %” u „najmanje 40 %”. Razlog je potražnja potrošača za više dozrelim i sušim proizvodima.

3. Povezanost

U ovoj se točki na temelju povijesnih činjenica ime „George VI.” ispravlja u „George V.”.

Na poziv kralja Aleksandra Karađorđevića Logarsku dolinu 1932. ili 1933. posjetio je engleski kralj George V., koji je vladao do svoje smrti 1936. godine. S obzirom na činjenicu da je kralj Aleksandar Karađorđević ubijen 1934. u atentatu u Marseilleu jasno je da kralj Aleksandar Karađorđević u Logarskoj dolini nije mogao ugostiti kralja Georgea VI.

4. Označivanje

U ovoj se točki zbog izmjene europskog zakonodavstva umjesto izraza „simbol Zajednice” navodi „simbol Unije”. Uz navođenje „zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla” dopisuje se još „ili odgovarajuća pokrata”, a dodaje se i slika jedinstvenog logotipa za označivanje proizvoda „zgornjesavinjski želodec”, koja je dosad bila objavljena samo u specifikaciji.

JEDINSTVENI DOKUMENT

„ZGORNJESAVINJSKI ŽELODEC”

EU br.: SI-PGI-0105-01140-31.7.2013

ZOI ( ) ZOZP ( X )

1. Naziv

„Zgornjesavinjski želodec”

2. Država članica ili treća zemlja

Slovenija

3. Opis poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda

3.1. Vrsta proizvoda

Razred 1.2. Mesni proizvodi (kuhani, soljeni, dimljeni itd.)

3.2. Opis proizvoda na koji se odnosi naziv iz točke 1.

„Zgornjesavinjski želodec” proizvod je od mesa koji se suši/zori na zraku, izrađen od kvalitetnog svinjskog mesa (but, plećka) i tvrde leđne slanine. Mesni nadjev s dodatkom soli i začina puni se u prirodne ovitke kao što su svinjski želudac, svinjski mjehur ili goveđe slijepo crijevo ili u propusne umjetne ovitke. Naziv proizvoda potječe od tradicije punjenja nadjeva u prirodne ovitke, prije svega svinjske želudce.

„Zgornjesavinjski želodec” sastoji se od mesa i slanine u omjeru od najmanje 75 % mesa i najviše 25 % slanine. Ostali dodani sastojci su češnjak, sol, papar i šećer. Nije dopuštena uporaba nitrita, nitrata ni drugih aditiva. Udio soli manji je od 7 %.

Sušeni proizvod okruglog je ili pravokutnog oblika. Teži najmanje 0,6 kg i zbog prešanja ima karakteristični plosnati oblik debljine 2,5–3,5 cm. Ovitak je gladak, priliježe uz nadjev i blago je prekriven karakterističnom sivosmeđom plijesni roda Penicillium.

Kriške proizvoda „zgornjesavinjski želodec” uske su i dugačke zbog plosnatog oblika. „Zgornjesavinjski želodec” odlikuje puna aroma nadopunjena dodanim začinima koji ne prekrivaju osnovnu aromu dozrelog mesa i slanine.

Tekstura je blago čvrsta i prikladna za rezanje na kriške. Kriška ima karakterističan i prepoznatljiv „mozaik” koji se sastoji od mesnog dijela ružičastocrvene boje i osobito vidljivih komadića slanine bijele do blijedobijele boje. Kriška je u ustima glatka i brzo se raspadne.

3.3. Hrana za životinje (samo za proizvode životinjskog podrijetla) i sirovine (samo za prerađene proizvode)

U izradi proizvoda „zgornjesavinjski želodec” upotrebljava se kvalitetno svinjsko meso (but i plećka) i tvrda leđna slanina mesnatih pasmina svinja i njihovih križanaca.

3.4. Posebni proizvodni postupci koji se moraju provesti na određenom zemljopisnom području

Izrada (mljevenje mesa, usitnjavanje slanine, priprema nadjeva, punjenje želudaca) i sušenje/zrenje proizvoda „zgornjesavinjski želodec” moraju se provoditi na utvrđenom zemljopisnom području.

3.5. Posebna pravila za rezanje, ribanje, pakiranje itd. proizvoda na koji se odnosi registrirani naziv

—

3.6. Posebna pravila za označivanje proizvoda na koji se odnosi registrirani naziv

Certificirani proizvodi označavaju se nazivom „zgornjesavinjski želodec”, navođenjem zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla ili odgovarajućom pokratom, pripadajućim simbolom Unije, nacionalnim simbolom kvalitete i logotipom za „zgornjesavinjski želodec”. Uporaba logotipa obvezna je za sve oblike proizvoda na tržištu.

4. Sažeta definicija zemljopisnog područja

Zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla označava se samo proizvod koji je proizveden na području Gornje Savinjske doline. Sjeverna granica prolazi po hrptu Olševe preko grebena Smrekovškog gorja. Na jugu granica prati vrhove Dobrovelja i Menine, koji razgraničuju Gornju Savinjsku dolinu od Donje i Tuhinjske doline. Na zapadu granica ide po prijelazu Črnivec, dalje na Kranjsku Reber, Veliku Planinu i preko prijevoja Presedljaj na Ojstricu. Od te točke prati vršni greben Grintavaca do Skute i od tamo na sjever do Mrzle gore. Tu dolazi na slovensko-austrijsku granicu i po njoj ide na sjever do Pavličevog sedla, a zatim mijenja smjer prema istoku i vraća se na Olševu.

5. Povezanost sa zemljopisnim područjem

Zaštita proizvoda „zgornjesavinjski želodec” temelji se na njegovu ugledu. Glavna je posebnost proizvoda „zgornjesavinjski želodec” u tradiciji njegove izrade jer u drugim su dijelovima Slovenije od suhomesnatih proizvoda proizvodili prije svega domaće kobasice i salame, a u tom, planinama okruženom kraju, recept za izradu autentičnog proizvoda već se stoljećima prenosi s koljena na koljeno. Njegova se proizvodnja najprije pojavila u višim, brdovitim predjelima Gornje Savinjske doline. Prvi zapisi o proizvodnji vjerojatno potječu s početka 19. stoljeća. Etnograf Jože Lekše u svojim je rukopisima pisao o obrednom značenju želudca, koji se servirao u posebnim prilikama na vjenčanjima, karminama ili obiteljskim slavljima. U 20. stoljeću proizvodnja se pojavila i u nižim i naseljenijim dijelovima doline, što među ostalim dokazuje i rukopis recepta za izradu proizvoda „zgornjesavinjski želodec” nastao oko 1930. na poljoprivrednom gospodarstvu Logar u Logarskoj dolini.

Publicist i istraživač narodnih običaja i života u Gornjoj Savinjskoj dolini Aleksander Videčnik među ostalim izvješćuje da je između dva rata čak i engleski kralj George V. tijekom posjeta kralju Aleksandru navodno posjetio Logarsku dolinu (koja je dio Gornje Savinjske doline), gdje su obojica kušala „zgornjesavinjski želodec”. On se engleskom kralju toliko svidio da su ga kasnije povremeno čak i slali na engleski dvor.

S vremenom je proizvod postao poznat kao isključivi specijalitet toga kraja pa je i danas jedno od glavnih jela za vrijeme velikih događanja, blagdana i vjenčanja, a za Uskrs ga ljudi nose na blagoslov.

Na zemljopisnom području Gornje Savinjske doline isprepleću se karakteristike alpske i subalpske klime. Vrsta klime koja prevladava ovisi prije svega o nadmorskoj visini. Viši predjeli imaju alpsku klimu s prosječnom temperaturom najhladnijeg mjeseca ispod –3 °C, a niži umjerenu subalpsku klimu. U dolinu Savinje i Drete s okolnih planina dolazi hladan planinski zrak zbog kojeg su ljeta ugodna i nije prevruće. Jeseni su svježe, kao i proljeća, a zime uglavnom hladne i duge. Uz opće klimatske karakteristike do izražaja dolaze i lokalne posebnosti (prisojne i osojne strane, zatvorene doline).

Važna je posebnost navedenog područja da zbog velikih temperaturnih razlika između prisojnih i osojnih te visokih i niskih dijelova dolazi do lokalnih zračnih tokova koji omogućuju da se „zgornjesavinjski želodec” suši s pomoću prirodnog kruženja zraka.

Gornju Savinjsku dolinu odlikuju karakteristična mikroklima, mnogo smrekovih šuma te okruženje visokih planina i izvanredna količina vode u vodenim tokovima. Osim mikroklime područja odlučujuće značenje za sušenje i zrenje proizvoda ima i mikroklima prostorija u kojima se suše.

Smrekovo drvo, kamen i opeka glavni su građevinski materijali za sušionice u kojima se suši „zgornjesavinjski želodec”.

Ti sveobuhvatni specifični uvjeti imaju izrazit utjecaj na sušenje i zrenje proizvoda kao i na njihov okus i miris.

Uz povoljne prirodne uvjete kvaliteti proizvoda pridonijeli su i ljudi, koji su na proizvodnom području razvili specifičnu tehniku pripreme, oblikovanja i sušenja proizvoda. „Zgornjesavinjski želodec” i danas se izrađuje s pomoću postupaka kojima se poštuje tradicija, a uvođenjem tehnoloških poboljšanja ne mijenja se tipičan oblik ni senzorske karakteristike proizvoda. Okoliš i miris smrekovih šuma zajedno s klimom i ljudskim faktorom koji posjeduje iskustvo, posebna tehnička i praktična znanja nenadomjestivi su u pripremi proizvoda „zgornjesavinjski želodec”.

Upućivanje na objavu specifikacije

(članak 6. stavak 1. drugi podstavak ove Uredbe)

http://www.mkgp.gov.si/fileadmin/mkgp.gov.si/pageuploads/podrocja/Varna_in_kakovostna_hrana_in_krma/zasciteni_kmetijski_pridelki/Specifikacije/ZGSAV_-_SPECIFIKACIJA_julij_13.pdf

(1) SL L 343, 14.12.2012., str. 1.

1.5.2015

Službeni list Europske unije

C 145/26

Objava zahtjeva u skladu s člankom 50. stavkom 2. točkom (a) Uredbe (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća o sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode

(2015/C 145/11)

Ova je objava temelj za podnošenje prigovora na zahtjev u skladu s člankom 51. Uredbe (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (1).

JEDINSTVENI DOKUMENT

„LIČKI KRUMPIR”

EU br.: HR-PGI-0005-01242 – 10.07.2014.

ZOI ( ) ZOZP ( X )

1. Naziv (nazivi)

„Lički krumpir”

2. Država članica ili treća zemlja

Republika Hrvatska

3. Opis poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda

3.1. Vrsta proizvoda

Razred 1.6. Voće i povrće, žitarice u prirodnom stanju ili prerađeni

3.2. Opis proizvoda na koji se odnosi naziv iz točke 1.

„Lički krumpir” su gomolji namijenjeni tržištu za prehranu ljudi. Veličina gomolja je promjera minimalno 35 mm. Oblik gomolja je duguljasto ovalan.

Za proizvodnju „Ličkog krumpira” koristi se sjemenski krumpir sorata Desire, Bintje ili Viktorija ili sorata sličnih karakteristika, čiji sadržaj suhe tvari iznosi minimalno 19 %.

Organoleptička svojstva gomolja „Ličkog krumpira”:

Izgled gomolja: glatke do hrapave ljuske, pokožica je žute do smeđe ili crvenkaste boje;

Boja mesa (mekote) gomolja: svijetlo bijele do žute boje;

Tekstura mesa gomolja: fina - sitnozrna;

Okus gomolja: brašnast okus tj. prhak ili suh, zbog većeg postotka suhe tvari (visok sadržaj škroba) jer pokazuje sklonost raskuhavanju, pri jedenju se osjeti punoća okusa u ustima.

3.3. Hrana za životinje (samo za proizvode životinjskog podrijetla) i sirovine (samo za prerađene proizvode)

—

3.4. Posebni koraci u proizvodnji koji se moraju provesti u identificiranom zemljopisnom području

Faze proizvodnje „Ličkog krumpira” koje se moraju provoditi na definiranom zemljopisnom području iz točke 4. su: sadnja, ogrtanje i vađenje gomolja krumpira.

3.5. Posebna pravila za rezanje, ribanje, pakiranje itd. proizvoda na koji se odnosi registrirani naziv

„Lički krumpir” se prije pakiranja sortira po veličini odnosno krupnoći koja iznosi minimalno 35 mm te se čisti četkama od čestica zemlje. Kako bi se sačuvao tradicionalni izgled ne pere se vodom.

„Lički krumpir” se pakira isključivo u slijedeću ambalažu: jutene, platnene, rahel (mrežaste) ili papirne vrećice ili ambalaža koju čine navedeni materijali. „Lički krumpir” se stavlja na tržište i bez ambalaže jer se tako tradicionalno prodavao na tržnicama.

3.6. Posebna pravila za označivanje proizvoda na koji se odnosi registrirani naziv

—

4. Sažeta definicija zemljopisnog područja

Područje uzgoja „Ličkog krumpira” je zemljopisno područje Like. Lika je kontinentalna regija u jugozapadnoj Hrvatskoj, unutar visokoplaninskoga okvira (Velebit na jugu i zapadu, Plješevica na istoku te Kapela na sjeveru).

Unutar toga prirodnog okvira nalaze se mnogobrojna krška polja i to: Lipovo polje, Koreničko polje, Bijelo polje, Krbavsko polje, Lapačko polje, Dabarsko polje, Krasno polje, Vrhovinsko polje, Turanjsko polje, Homoljacko polje, Podlapačko polje, Krbavsko polje, Kosinjsko polje, Mazinsko polje, Gubavčevo polje, Bruvnopolje s Rudopoljem, Veliko i Malo Popinsko polje, Brezovačko polje, Srb-Suvajsko polje, Kosničko polje i Poljice, Brinjsko polje, Stajničko polje, Vodotečko polje s Križpoljem, Gostovo polje, Ličko-jaseničko polje s Potpoljem, Saborsko polje, Ličko polje i Gacko polje. Najveća su Ličko i Gacko polje.

Područje Like u kojoj su smještena opisana krška polja nalazi se u dvije administrativne regije i to najvećim dijelom u Ličko-senjskoj županiji i manjim dijelom u Zadarskoj županiji. Obuhvaća sve općine i gradove Ličko-senjske županije, osim grada Novalje i Općinu Gračac u Zadarskoj županiji. Područje uzgoja Ličkog krumpira, odnosi se na sva mjesta koja se nalaze iznad 400 metara nadmorske visine, a to su gradovi: Gospić, Otočac i Senj te općine Brinje, Vrhovine, Plitvička jezera, Perušić, Udbina, Lovinac, Gračac, Donji Lapac i Karlobag

5. Povezanost sa zemljopisnim područjem

Zaštita proizvoda „Lički krumpir” temelji se na njegovoj kvaliteti koja proizlazi iz specifičnosti uzgojnog područja i njegovu ugledu.

U zemljopisnom području iz točke 4. klima utječe na kvalitetu „Ličkog krumpira” i čini ga specifičnim i različitim od kvalitete krumpira proizvedenog u drugim područjima. Zemljopisno područje Like je područje planinske klime s relativno kratkim vegetacijskim periodom. U tim zaravnima i poljima srednja temperatura u siječnju se kreće oko -2 °C, a u prvih pet mjeseci godine minimalna temperatura se spušta ispod 0 °C. U srpnju u zaravnima srednja temperatura je 18 °C, a opada s povišenjem reljefa.

Niže srednje dnevne zimske i ljetne temperature pogoduju razvoju „Ličkog krumpira” na način da omogućuju intenzivnu fotosintezu čiji je krajnji rezultat sinteza šećera. U području Like akumulirani šećeri se manje troše na proces disanja i više se translociraju u gomolj krumpira u kojem se nakupljaju u obliku polisaharida škroba koji tvori glavninu suhe tvari gomolja krumpira. Za razliku od ravničarskih područja gdje prevladavaju visoke dnevne i noćne temperature i gdje biljke pri većoj temperaturi ubrzanije dišu i troše sintetizirane šećere koji se u gomolju krumpira nakupljaju u manjoj količini.

Krška polja Like kao značajni oblici krškog reljefa, nastala su tektonskim pokretima, te trošenjem, zatim nanosom materijala (u pleistocenu), naplavljene su ravnice. U tom smislu pripadaju akumulacijsko-tektonskom tipu reljefa. Oblik reljefa utječe na razvoj povoljne strukture tla te prevladavaju ilovasto-pjeskovita i pjeskovita tla bogata organskom tvari koja su izrazito pogodna za uzgoj „Ličkog krumpira” kao i na mikroklimu koja je ključna za kvalitetu.

Pogodne prirodne uvjete za uzgoj „Ličkog krumpira” iskoristili su stanovnici Like koji na tom području ima dugu tradiciju uzgoja. Tako je u područje bivše Vojne krajine kojoj je pripadala i Lika krumpir 1760. godine donesen iz drugih dijelova bivše Austro-Ugarske monarhije. (Vinko Mandekić, „Krumpir”, Zagreb 1923, str. 7.). Zbog specifičnosti zemljopisnog područja Like (planinske klime i tla), krušne žitarice su slabije uspijevale pa se u 18. stoljeću u vrijeme Austro-Ugarske monarhije radilo na širenju uzgoja krumpira. Obzirom su agroklimatski i pedološki uvjeti pogodovali širenju uzgoja krumpira u području Like (uzgojno područje „Ličkog krumpira”), a isti su nepovoljno utjecali na uzgoj krušnih žitarica, krumpir je postao glavna prehrambena namirnica koja je uvelike zamijenjivala kruh.

Zbog uloge i važnosti koji je „Lički krumpir” imao u prehrani stanovništva Like, sorte koje su „udomaćene” za proizvodnju „Ličkog krumpira” u Lici imale su i kao sortnu karakteristiku veći postotak suhe tvari (minimalno 19 % suhe tvari), a upravo zbog specifične klime područja Like, taj sadržaj suhe tvari još je izraženiji, zbog kojeg „Lički krumpir” ima specifičan brašnast okus i punoću.

Znanstvena istraživanja su potvrdila da krumpir istih sorata, pri istoj tehnologiji, uzgojen u Lici (Brinje) ima „viši” postotak suhe tvari (u prosjeku 23,5 – 24,3 %) za razliku od istih sorata krumpira uzgojenog u Međimurju (Belica, Slovinska Kovačica) gdje ima manji postotak suhe tvari (u prosjeku 21,1-21,4 %). Rezultati pokusa pokazali su da sorta uzgojena u Brinju (Lika) ima znatno više suhe tvari, što je utjecaj klimatskih čimbenika koji prevladavaju u uzgojnom području „Ličkog krumpira” te mu daje posebnost u odnosu na iste sorte uzgojene u Belici (Međimurje – glavno područje proizvodnje krumpira u Republici Hrvatskoj). Zbog veće količine suhe tvari „Lički krumpir” ima brašnast okus i punoću (Znanstveno istraživanje, M. Poljak i suradnici, Grafikon 4. i 5., 2001).

O poznatosti i ugledu „Ličkog krumpira” nalazimo i dokaze u novinskim člancima (Ličke novine, Državni arhiv Gospić, 1953. i Ličke novine, Državni arhiv Gospić, 1955. godine). U njima se opisuje tradicija uzgoja „Ličkog krumpira” u području Like, zbog povoljnih klimatskih uvjeta koji prevladavaju u tom zemljopisnom području i posebne kvalitete kojom se prilikom kuhanja „Lički krumpir” ne raspada, a sadrži i veću količinu škroba.

„Lički krumpir” je stekao velik ugled od strane potrošača o čemu govori i anketa provedena među potrošačima. Anketom je utvrđeno da je 93 % ispitanika odgovorilo da im je poznat naziv „Lički krumpir”. Isto tako 74 % ispitanika je navelo da su spremni platiti višu cijenu za „Lički krumpir”. Iz rezultata ankete je također vidljivo da potrošači znaju da regija Like kao glavno uzgojno područje proizvodnje „Ličkog krumpira” utječe na posebnu kvalitetu proizvoda „Lički krumpir” (Izvadak iz rada-anketa, Miroslav Božić „Marketing Strategy and Quality Labels in Traditional Food Industry”, 2009-2010).

Povezanost „Ličkog krumpira” sa zemljopisnim područjem Like osim prirodnih čimbenika koji predstavljaju povoljni klimatski faktori uvjetovani nadmorskom visinom uslijed kojih dolazi do nakupljanja veće količine suhe tvari u „Ličkom krumpiru” i zbog čega je krumpir uzgojen u ovom zemljopisnom području posebniji u odnosu na krumpire iz drugih područja, proizlazi i iz ugleda koji „Lički krumpir” predstavlja u odnosu na područje Like. Tome svjedoči gastronomska publikacija „Vodič Hrvatske gastro ikone”, u kojoj je kao jedna od „gastro ikona” ličkog kraja uvršten „Lički krumpir”. Želja autora ove publikacije bila je sabrati niz gastro različitosti diljem Hrvatske opisujući ih kroz epitet gastronomskih ikona što jasno ukazuje na ugled koji „Lički krumpir” predstavlja za zemljopisno područje iz kojeg dolazi. (Vodič Hrvatske gastro ikone, 2007.).

Ugled koji se želi sačuvati „Ličkom krumpiru” dolazi do izražaja početkom ovoga stoljeća kada se u području Like organiziraju gastronomsko-kulturne manifestacije koje traju i danas. Jedna od manifestacija je i „Dan Ličkog krumpira” koji se održava svake godine, a na kojem se ovaj proizvod nudi posjetiteljima (Gastro manifestacija Dan „Ličkog krumpira”, 2014). „Lički krumpir” je također i dio kulturne baštine Like, a o čemu govori i činjenica da je opjevan u mnogobrojnim narodnim pjesmama (Prilog Nikola Matijević, „Lički Grudobran” Zagreb, 1940., str. 62.).

Upućivanje na objavljenu specifikaciju proizvoda

(članak 6. stavak 1. drugi podstavak ove Uredbe)

http://www.mps.hr/UserDocsImages/HRANA/LICKI%20KRUMPIR/Izmijenjena%20Specifikacija%20proizvoda.pdf

(1) SL L 343, 14.12.2012., str. 1.

		ISSN 1977-1088
Službeni list Europske unije		C 145

Hrvatsko izdanje	Informacije i objave	Svezak 58. 1. svibnja 2015.

Obavijest br.	Sadržaj	Stranica
	II Informacije
	INFORMACIJE INSTITUCIJA, TIJELA, UREDA I AGENCIJA EUROPSKE UNIJE
	Europska komisija
2015/C 145/01	Neprotivljenje prijavljenoj koncentraciji (Predmet M.7590 – Berkshire Hathaway/Detlev Louis Motorrad Vertriebsgesellschaft) ( 1 )	1
2015/C 145/02	Neprotivljenje prijavljenoj koncentraciji (Predmet M.7476 – Holtzbrinck Publishing Group/Springer Science+Business Media GP Acquisition SCA/JV) ( 1 )	1

	IV Obavijesti
	OBAVIJESTI INSTITUCIJA, TIJELA, UREDA I AGENCIJA EUROPSKE UNIJE
	Europska komisija
2015/C 145/03	Tečajna lista eura	2
2015/C 145/04	Mišljenje Savjetodavnog odbora za koncentracije sa sastanka od 29. rujna 2014. o nacrtu odluke u vezi s predmetom M.7000 – Liberty Global/Ziggo – Izvjestitelj: Mađarska	3
2015/C 145/05	Završno izvješće službenika za usmene rasprave – Liberty Global/Ziggo (M.7000)	5
2015/C 145/06	Sažetak Odluke Komisije od 10. listopada 2014. o ocjenjivanju koncentracije spojivom s unutarnjim tržištem i funkcioniranjem Sporazuma o EGP-u (Predmet M.7000 – Liberty Global/Ziggo) (priopćeno pod brojem dokumenta C(2014) 7241) ( 1 )	7

	Ispravci
2015/C 145/12	Ispravak državnih praznika u 2015. ( SL C 463 od 23.12.2014. )	29

	V Objave
	POSTUPCI U VEZI S PROVEDBOM POLITIKE TRŽIŠNOG NATJECANJA
	Europska komisija
2015/C 145/07	Prethodna prijava koncentracije (Predmet M.7615 – Deprez Holding / Greenyard Foods) – Predmet primjeren za primjenu pojednostavnjenog postupka ( 1 )	13
2015/C 145/08	Prethodna prijava koncentracije (Predmet M.7561 – PartnerRe Ltd/AXIS Capital Holdings Limited) – Predmet primjeren za primjenu pojednostavnjenog postupka ( 1 )	14
	DRUGI AKTI
	Europska komisija
2015/C 145/09	Objava zahtjeva za izmjenu u skladu s člankom 50. stavkom 2. točkom (a) Uredbe (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća o sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode	15
2015/C 145/10	Objava zahtjeva za izmjenu u skladu s člankom 50. stavkom 2. točkom (a) Uredbe (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća o sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode	22
2015/C 145/11	Objava zahtjeva u skladu s člankom 50. stavkom 2. točkom (a) Uredbe (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća o sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode	26


	(1) Tekst značajan za EGP