ISSN 1977-1088

Službeni list

Europske unije

C 142

European flag  

Hrvatsko izdanje

Informacije i objave

Svezak 58.
29. travnja 2015.


Obavijest br.

Sadržaj

Stranica

 

IV   Obavijesti

 

OBAVIJESTI INSTITUCIJA, TIJELA, UREDA I AGENCIJA EUROPSKE UNIJE

 

Vijeće

2015/C 142/01

Odluka Vijeća od 20. travnja 2015. o imenovanju člana Upravnog vijeća Europske agencije za sigurnost hrane

1

2015/C 142/02

Obavijest osobama na koje se odnose mjere ograničavanja predviđene Odlukom Vijeća 2013/255/ZVSP i Uredbom Vijeća (EU) br. 36/2012 o mjerama ograničavanja s obzirom na stanje u Siriji

3

 

Europska komisija

2015/C 142/03

Tečajna lista eura

4

2015/C 142/04

Obavijest o zaključenju demarševa upućenih trećim zemljama koje su 26. studenoga 2013. obaviještene o mogućnosti da budu utvrđene kao nekooperativne treće zemlje u skladu s Uredbom Vijeća (EZ) br. 1005/2008 o uspostavi sustava Zajednice za sprečavanje, suzbijanje i zaustavljanje nezakonitog, neprijavljenog i nereguliranog ribolova

5

2015/C 142/05

Obavijest o zaključenju demarša upućenih trećoj zemlji koja je 10. lipnja 2014. obaviještena o mogućnosti da bude utvrđena kao nekooperativna treća zemlja u skladu s Uredbom Vijeća (EZ) br. 1005/2008 o uspostavi sustava Zajednice za sprečavanje, suzbijanje i zaustavljanje nezakonitog, neprijavljenog i nereguliranog ribolova

6

2015/C 142/06

Odluka Komisije оd 21. travnja 2015. o obavješćivanju treće zemlje o mogućnosti da bi mogla biti utvrđena kao nekooperativna treća zemlja u borbi protiv nezakonitog, neprijavljenog i nereguliranog ribolova

7

2015/C 142/07

Mišljenje Savjetodavnog odbora o ograničavajućim djelovanjima i vladajućim položajima doneseno na njegovu sastanku 2. prosinca 2013. o nacrtu odluke u vezi s predmetom AT.39685(1) Fentanil – Izvjestitelj: Latvija

18

2015/C 142/08

Mišljenje Savjetodavnog odbora o ograničavajućim djelovanjima i vladajućim položajima doneseno na njegovu sastanku 6. prosinca 2013. o nacrtu odluke u vezi s Predmetom AT.39685(2) Fentanil – Izvjestitelj: Latvija/Ujedinjena Kraljevina

19

2015/C 142/09

Završno izvješće službenika za saslušanja – Fentanil (AT.39685)

20

2015/C 142/10

Sažetak Odluke Komisije od 10. prosinca 2013. u vezi s postupkom u skladu s člankom 101. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (Predmet AT.39685 – Fentanil) (priopćeno pod brojem dokumenta C(2013) 8870)

21

 

Revizorski sud

2015/C 142/11

Tematsko izvješće br. 4/2015 Tehnička pomoć: koji je njezin doprinos poljoprivredi i ruralnom razvoju?

23

2015/C 142/12

Tematsko izvješće br. 5/2015 Jesu li financijski instrumenti djelotvorno i perspektivno sredstvo u području ruralnog razvoja?

23


 

V   Objave

 

POSTUPCI U VEZI S PROVEDBOM POLITIKE TRŽIŠNOG NATJECANJA

 

Europska komisija

2015/C 142/13

Prethodna prijava koncentracije (Predmet M.7624 – KKR/Comcast/Pentech/Piton/Scottish Enterprise/Shamrock/FanDuel/JV) – Predmet primjeren za primjenu pojednostavnjenog postupka ( 1 )

24

 

DRUGI AKTI

 

Europska komisija

2015/C 142/14

Objava zahtjeva u skladu s člankom 50. stavkom 2. točkom (a) Uredbe (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća o sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode

25

2015/C 142/15

Objava zahtjeva u skladu s člankom 50. stavkom 2. točkom (a) Uredbe (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća o sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode

29


 


 

(1)   Tekst značajan za EGP

HR

 


IV Obavijesti

OBAVIJESTI INSTITUCIJA, TIJELA, UREDA I AGENCIJA EUROPSKE UNIJE

Vijeće

29.4.2015   

HR

Službeni list Europske unije

C 142/1


ODLUKA VIJEĆA

od 20. travnja 2015.

o imenovanju člana Upravnog vijeća Europske agencije za sigurnost hrane

(2015/C 142/01)

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 178/2002 Europskog parlamenta i Vijeća od 28. siječnja 2002. o utvrđivanju općih načela i uvjeta zakona o hrani, osnivanju Europske agencije za sigurnost hrane te utvrđivanju postupaka u područjima sigurnosti hrane (1), a posebno njezin članak 25. stavak 1.,

uzimajući u obzir popis kandidata koji je Vijeću podnijela Europska komisija,

uzimajući u obzir mišljenje Europskog parlamenta,

budući da:

(1)

Od ključne je važnosti osigurati neovisnost, visoku znanstvenu kvalitetu, transparentnost i učinkovitost Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA). Suradnja s državama članicama je također neophodna.

(2)

Članica Upravnog odbora EFSA-e gđa Valérie BADUEL podnijela je ostavku. Stoga bi za ostatak njezinog mandata trebalo imenovati novog člana.

(3)

Vijeće je s ciljem imenovanja novog člana Upravnog vijeća EFSA-e pregledalo popis koji je podnijela Komisija, na temelju dokumentacije koju je dostavila Komisija i s obzirom na mišljenje Europskog parlamenta. Cilj je osigurati najviši standard stručnosti i širok raspon relevantnog znanja, na primjer u upravljanju i javnoj upravi, te najširu moguću geografsku rasprostranjenost unutar Unije.

(4)

Člankom 25. Uredbe (EZ) br. 178/2002 zahtijeva se da četiri člana Upravnog vijeća EFSA-e moraju imati iskustva u radu u organizacijama koje predstavljaju potrošače i ostale interese u prehrambenom lancu. Trenutačno četiri člana već imaju takvog iskustva,

DONIJELO JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Članom Upravnog odbora Europske agencije za sigurnost hrane za razdoblje od 1. svibnja 2015. do 30. lipnja 2016. imenuje se:

g. Michael WINTER.

Članak 2.

Ova Odluka stupa na snagu na dan donošenja.

Sastavljeno u Luxembourgu 20. travnja 2015.

Za Vijeće

Predsjednik

J. DŪKLAVS


(1)  SL L 31, 1.2.2002., str. 1.


29.4.2015   

HR

Službeni list Europske unije

C 142/3


Obavijest osobama na koje se odnose mjere ograničavanja predviđene Odlukom Vijeća 2013/255/ZVSP i Uredbom Vijeća (EU) br. 36/2012 o mjerama ograničavanja s obzirom na stanje u Siriji

(2015/C 142/02)

Osobama koje su trenutačno uvrštene na popis u Prilogu I. Odluci Vijeća 2013/255/ZVSP (1) i Prilogu II. Uredbi Vijeća (EU) br. 36/2012 (2) o mjerama ograničavanja s obzirom na stanje u Siriji skreće se pozornost na sljedeće informacije.

Vijeće namjerava izmijeniti obrazloženja za sljedeće osobe: g. Ali Mamlouk, g. Rustum Ghazali, g. Faruq Al Shara' i brigadni general Rafiq Shahadah (uvršteni pod brojevima 3, 11, 16 i 37 u Prilogu I. Odluci 2013/255/ZVSP te u Prilogu II. Uredbi (EU) br. 36/2012).

Dotične osobe obavješćuju se da Vijeću na sljedeću adresu mogu podnijeti zahtjev za dostavu predviđenih obrazloženja prije 11. svibnja 2015.:

Council of the European Union

General Secretariat

DG C 1C

Rue de la Loi/Wetstraat 175

1048 Bruxelles/Brussel

BELGIQUE/BELGIË

E-pošta: sanctions@consilium.europa.eu


(1)  SL L 147, 1.6.2013., str. 14.

(2)  SL L 16, 19.1.2012., str. 1.


Europska komisija

29.4.2015   

HR

Službeni list Europske unije

C 142/4


Tečajna lista eura (1)

28. travanj 2015.

(2015/C 142/03)

1 euro =


 

Valuta

Tečaj

USD

američki dolar

1,0927

JPY

japanski jen

130,09

DKK

danska kruna

7,4607

GBP

funta sterlinga

0,71500

SEK

švedska kruna

9,3808

CHF

švicarski franak

1,0464

ISK

islandska kruna

 

NOK

norveška kruna

8,3920

BGN

bugarski lev

1,9558

CZK

češka kruna

27,471

HUF

mađarska forinta

301,35

PLN

poljski zlot

4,0015

RON

rumunjski novi leu

4,4026

TRY

turska lira

2,9161

AUD

australski dolar

1,3752

CAD

kanadski dolar

1,3188

HKD

hongkonški dolar

8,4696

NZD

novozelandski dolar

1,4226

SGD

singapurski dolar

1,4433

KRW

južnokorejski von

1 167,18

ZAR

južnoafrički rand

13,0108

CNY

kineski renminbi-juan

6,7806

HRK

hrvatska kuna

7,5860

IDR

indonezijska rupija

14 149,02

MYR

malezijski ringit

3,8755

PHP

filipinski pezo

48,320

RUB

ruski rubalj

57,0315

THB

tajlandski baht

35,611

BRL

brazilski real

3,1786

MXN

meksički pezo

16,7325

INR

indijska rupija

68,9985


(1)  Izvor: referentna tečajna lista koju objavljuje ESB.


29.4.2015   

HR

Službeni list Europske unije

C 142/5


Obavijest o zaključenju demarševa upućenih trećim zemljama koje su 26. studenoga 2013. obaviještene o mogućnosti da budu utvrđene kao nekooperativne treće zemlje u skladu s Uredbom Vijeća (EZ) br. 1005/2008 o uspostavi sustava Zajednice za sprečavanje, suzbijanje i zaustavljanje nezakonitog, neprijavljenog i nereguliranog ribolova

(2015/C 142/04)

Europska komisija (Komisija) zaključila je demarševe upućene Republici Koreji u borbi protiv nezakonitog, neprijavljenog i nereguliranog ribolova koji su 26. studenoga 2013. pokrenuti Odlukom Komisije 2013/C 346/03 (1) o obavješćivanju trećih zemalja za koje Komisija smatra da bi mogle biti utvrđene kao nekooperativne treće zemlje u skladu s Uredbom Vijeća (EZ) br. 1005/2008 od 29. rujna 2008. o uspostavi sustava Zajednice za sprječavanje, suzbijanje i zaustavljanje nezakonitog, neprijavljenog i nereguliranog ribolova, o izmjeni uredaba (EEZ) br. 2847/93, (EZ) br. 1936/2001 i (EZ) br. 601/2004 i o stavljanju izvan snage uredaba (EZ) br. 1093/94 i (EZ) br. 1447/1999 (2) (Uredba o NNN ribolovu).

1.   Pravni okvir

U skladu s člankom 32. Uredbe o NNN ribolovu, Komisija obavješćuje treće zemlje o mogućnosti da budu utvrđene kao nekooperativne zemlje. Takva obavijest preliminarne je prirode. Obavijest trećim zemljama o mogućnosti da budu utvrđene kao nekooperativne treće zemlje temelji se na kriterijima iz članka 31. Uredbe o NNN ribolovu.

Komisija bi trebala poduzeti sve demarševe iz članka 32. u odnosu na te zemlje. Komisija bi posebno u obavijest trebala uključiti podatke o bitnim činjenicama i analizama na kojima se temelji to utvrđivanje, mogućnost tih zemalja da dostave svoj odgovor i dokaze kojima osporavaju utvrđivanje ili, prema potrebi, plan djelovanja za poboljšanje i mjere poduzete za ispravljanje te situacije.

Komisija bi predmetnim trećim zemljama trebala dati dovoljno vremena da odgovore na obavijest i razumno vrijeme da isprave tu situaciju.

2.   Postupak

Dana 26. studenoga 2013. Europska komisija obavijestila je Republiku Koreju o mogućnosti da bude utvrđena kao nekooperativna treća zemlja u borbi protiv nezakonitog, neprijavljenog i nereguliranog (NNN) ribolova.

Komisija je naglasila da je Koreja radi izbjegavanja uvrštavanja u kategoriju nekooperativnih trećih zemalja pozvana na suradnju s Komisijom na temelju predloženog plana djelovanja za ispravljanje utvrđenih nedostataka.

Komisija je pokrenula dijalog s Republikom Korejom. Ta zemlja dostavila je pismene i usmene primjedbe koje je Komisija proučila i uzela u obzir. Komisija je nastavila tražiti i provjeravati sve informacije koje je smatrala potrebnima.

Republika Koreja donijela je potrebne mjere za prestanak predmetnih nezakonitih, neprijavljenih i nereguliranih ribolovnih aktivnosti i za sprečavanje svih takvih budućih aktivnosti te je ispravila sva djelovanja ili propuste koji su doveli do obavijesti o mogućnosti da bude utvrđena kao nekooperativna treća zemlja u borbi protiv nezakonitog, neprijavljenog i nereguliranog ribolova.

3.   Zaključak

Komisija stoga u danim okolnostima i nakon provjere spomenutih analiza zaključuje da se demarševi u pogledu Republike Koreje u skladu s odredbama članka 32. Uredbe o NNN ribolovu u pogledu ispunjavanja obveza koje prema međunarodnom pravu ima kao država zastave, država luke, obalna država ili država trgovine u pogledu poduzimanja mjera za sprečavanje, suzbijanje i zaustavljanje nezakonitog, neprijavljenog i nereguliranog ribolova ovime zaključuju. Komisija je službeno obavijestila odgovarajuća nadležna tijela.

Spomenutim zaključenjem demarševa ne isključuje se mogućnost da Komisija ili Vijeće u budućnosti donesu naknadne mjere ako se na temelju činjenica zaključi da zemlja ne ispunjava obveze koje je u skladu s međunarodnim pravom dužna ispunjavati kao država zastave, država luke, obalna država ili država trgovine u pogledu poduzimanja mjera za sprečavanje, suzbijanje i zaustavljanje ribolova NNN.


(1)  SL C 346, 27.11.2013., str. 26.

(2)  SL L 286, 29.10.2008., str. 1.


29.4.2015   

HR

Službeni list Europske unije

C 142/6


Obavijest o zaključenju demarša upućenih trećoj zemlji koja je 10. lipnja 2014. obaviještena o mogućnosti da bude utvrđena kao nekooperativna treća zemlja u skladu s Uredbom Vijeća (EZ) br. 1005/2008 o uspostavi sustava Zajednice za sprečavanje, suzbijanje i zaustavljanje nezakonitog, neprijavljenog i nereguliranog ribolova

(2015/C 142/05)

Europska komisija (Komisija) zaključila je demarše upućene Republici Filipinima u borbi protiv nezakonitog, neprijavljenog i nereguliranog ribolova koji su 10. lipnja 2014. pokrenuti Odlukom Komisije 2014/C 185/03 (1) o obavješćivanju Republike Filipina za koju Komisija smatra da bi mogla biti utvrđena kao nekooperativna treća zemlja u skladu s Uredbom Vijeća (EZ) br. 1005/2008 od 29. rujna 2008. o uspostavi sustava Zajednice za sprječavanje, suzbijanje i zaustavljanje nezakonitog, neprijavljenog i nereguliranog ribolova, kojom se mijenjaju uredbe (EEZ) br. 2847/93, (EZ) br. 1936/2001 i (EZ) br. 601/2004 i stavljaju izvan snage uredbe (EZ) br. 1093/94 i (EZ) br. 1447/1999 (2) (Uredba o NNN ribolovu).

1.   Pravni okvir

U skladu s člankom 32. Uredbe o NNN ribolovu, Komisija obavješćuje treće zemlje o mogućnosti da budu utvrđene kao nekooperativne zemlje. Takva obavijest preliminarne je prirode. Obavijest trećim zemljama o mogućnosti da budu utvrđene kao nekooperativne treće zemlje temelji se na kriterijima iz članka 31. Uredbe o NNN ribolovu.

Komisija bi trebala poduzeti sve demarševe iz članka 32. u odnosu na te zemlje. Komisija bi posebno u obavijest trebala uključiti podatke o bitnim činjenicama i analizama na kojima se temelji to utvrđivanje, mogućnost tih zemalja da dostave svoj odgovor i dokaze kojima osporavaju utvrđivanje ili, prema potrebi, plan djelovanja za poboljšanje i mjere poduzete za ispravljanje te situacije.

Komisija bi predmetnim trećim zemljama trebala dati dovoljno vremena da odgovore na obavijest i razumno vrijeme da isprave tu situaciju.

2.   Postupak

Dana 10. lipnja 2014. Europska komisija obavijestila je Republiku Filipine o mogućnosti da bude utvrđena kao nekooperativna treća zemlja u borbi protiv nezakonitog, neprijavljenog i nereguliranog (NNN) ribolova.

Komisija je naglasila da je Republika Filipini radi izbjegavanja uvrštavanja u kategoriju nekooperativnih trećih zemalja pozvana na suradnju s Komisijom na temelju predloženog plana djelovanja za ispravljanje utvrđenih nedostataka.

Komisija je pokrenula dijalog s Republikom Filipinima. Ta zemlja dostavila je pismene i usmene primjedbe koje je Komisija proučila i uzela u obzir. Komisija je nastavila tražiti i provjeravati sve informacije koje je smatrala potrebnima.

Republika Filipini donijela je potrebne mjere za prestanak predmetnih nezakonitih, neprijavljenih i nereguliranih ribolovnih aktivnosti i za sprečavanje svih takvih budućih aktivnosti te je ispravila sva djelovanja ili propuste koji su doveli do obavijesti o mogućnosti da bude utvrđena kao nekooperativna treća zemlja u borbi protiv nezakonitog, neprijavljenog i nereguliranog ribolova.

3.   Zaključak

Komisija stoga u danim okolnostima i nakon provjere spomenutih analiza zaključuje da se demarševi u pogledu Republike Filipina u skladu s odredbama članka 32. Uredbe o NNN ribolovu u pogledu ispunjavanja obveza koje prema međunarodnom pravu ima kao država zastave, država luke, obalna država ili država trgovine u pogledu poduzimanja mjera za sprečavanje, suzbijanje i zaustavljanje nezakonitog, neprijavljenog i nereguliranog ribolova ovime zaključuju. Komisija je službeno obavijestila odgovarajuća nadležna tijela.

Spomenutim zaključenjem demarševa ne isključuje se mogućnost da Komisija ili Vijeće u budućnosti donesu naknadne mjere ako se na temelju činjenica zaključi da zemlja ne ispunjava obveze koje je u skladu s međunarodnim pravom dužna ispunjavati kao država zastave, država luke, obalna država ili država trgovine u pogledu poduzimanja mjera za sprečavanje, suzbijanje i zaustavljanje ribolova NNN.


(1)  SL C 185, 17.6.2014., str. 17.

(2)  SL L 286, 29.10.2008., str. 1.


29.4.2015   

HR

Službeni list Europske unije

C 142/7


ODLUKA KOMISIJE

оd 21. travnja 2015.

o obavješćivanju treće zemlje o mogućnosti da bi mogla biti utvrđena kao nekooperativna treća zemlja u borbi protiv nezakonitog, neprijavljenog i nereguliranog ribolova

(2015/C 142/06)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 1005/2008 od 29. rujna 2008. o uspostavi sustava Zajednice za sprečavanje, suzbijanje i uklanjanje nezakonitog, neprijavljenog i nereguliranog ribolova, o izmjeni uredbi (EEZ) br. 2847/93, (EZ) br. 1936/2001 i (EZ) br. 601/2004 i o stavljanju izvan snage uredbi (EZ) br. 1093/94 i (EZ) br. 1447/1999 (1), a posebno njezin članak 32.,

budući da:

1.   UVOD

(1)

Uredbom (EZ) br. 1005/2008 (dalje u tekstu „Uredba o ribolovu NNN”) uspostavljen je sustav Unije za sprečavanje, suzbijanje i zaustavljanje nezakonitog, neprijavljenog i nereguliranog (NNN) ribolova.

(2)

U poglavlju VI. Uredbe o ribolovu NNN propisan je postupak za utvrđivanje nekooperativnih trećih zemalja, demarševi u vezi s takvim državama, uspostavljanje popisa takvih zemalja, brisanje s tog popisa, objavljivanje tog popisa i sve hitne mjere.

(3)

U skladu s člankom 32. Uredbe o ribolovu NNN, Komisija mora obavijestiti treće zemlje o tome da bi mogle biti utvrđene kao nekooperativne zemlje. Takva je obavijest preliminarne prirode. Obavijest se treba temeljiti na kriterijima propisanima u članku 31. Uredbe o ribolovu NNN. Komisija bi trebala u odnosu na obaviještene treće zemlje poduzeti sve demarševe iz članka 32. te Uredbe. Komisija posebno u obavijest treba uključiti podatke o bitnim činjenicama i analizama na kojima se temelji to utvrđivanje, dati tim državama priliku da dostave svoj odgovor i dokaze kojima osporavaju utvrđivanje ili, ako je primjenjivo, plan djelovanja za poboljšanje i mjere poduzete za ispravljanje stanja. Komisija bi obaviještenim trećim zemljama trebala dati dovoljno vremena da odgovore na obavijest i razumno vrijeme da isprave stanje.

(4)

U skladu s člankom 31. Uredbe o ribolovu NNN, Komisija će utvrditi treće zemlje za koje smatra da ne surađuju u suzbijanju ribolova NNN. Treća će se zemlja utvrditi kao nekooperativna treća zemlja ako ne ispunjuje obveze poduzimanja mjera za sprječavanje, suzbijanje i zaustavljanje ribolova NNN koje je u skladu s međunarodnim pravom obvezna ispunjavati kao država zastave, država luke, obalna država ili država trgovine.

(5)

Utvrđivanje nekooperativnih trećih zemalja temelji se na preispitivanju svih podataka iz članka 31. stavka 2. Uredbe o ribolovu NNN.

(6)

U skladu s člankom 33. Uredbe o ribolovu NNN, Vijeće će uspostaviti popis nekooperativnih trećih zemalja. Na te se zemlje primjenjuju, među ostalim, mjere predviđene u članku 38. Uredbe o ribolovu NNN.

(7)

U skladu s člankom 20. stavkom 1. Uredbe o ribolovu NNN, ovjereni certifikati o ulovu trećih država zastave prihvaćaju se pod uvjetom da Komisija primi obavijest od dotičnih trećih zemalja kojom one potvrđuju da imaju uspostavljene mehanizme za provedbu, nadzor i izvršavanje zakona, propisa i mjera za očuvanje i upravljanje kojima njihova ribarska plovila moraju udovoljavati.

(8)

U skladu s člankom 20. stavkom 4. Uredbe o ribolovu NNN, Komisija će uspostaviti administrativnu suradnju s trećim zemljama u područjima koja se odnose na provedbu te Uredbe.

2.   POSTUPAK U ODNOSU NA KRALJEVINU TAJLAND

(9)

Obavijest Kraljevine Tajland kao države zastave Komisija je zaprimila u skladu s člankom 20. Uredbe o ribolovu NNN na dan 6. listopada 2009.

(10)

Od 18. do 22. travnja 2011. Komisija je, uz potporu Europske agencije za nadzor ribarstva (EFCA), održala posjet Tajlandu u kontekstu administrativne suradnje predviđene u članku 20. stavku 4. Uredbe o ribolovu NNN.

(11)

Cilj posjeta bio je provjeriti podatke o mehanizmima koje je Tajland uspostavio za provedbu, nadzor i izvršavanje zakona, propisa i mjera za očuvanje i upravljanje kojima moraju udovoljavati njegova ribarska plovila, mjerama koje je Tajland poduzeo za provedbu tih obveza u borbi protiv ribolova NNN i za ispunjivanje zahtjeva i aspekata povezanih s provedbom programa certificiranja ulova Unije.

(12)

Završno izvješće o posjetu poslano je Tajlandu 30. lipnja 2011.

(13)

Tehnički sastanak između Tajlanda i službi Komisije održan je 27. travnja 2012. Tajland je dostavio najnovije podatke o razvoju od travnja 2011. u pogledu provedbe Uredbe o ribolovu NNN. Tajland je predstavio revidirani Zakon o ribarstvu koji je prihvatila vlada i koji je spreman za donošenje u senatu i parlamentu, odobren program sustava za praćenje plovila za kojeg se predviđa da će se realizirati u 2013. te konačni nacrt nacionalnog akcijskog plana o ribolovu NNN koji je bio spreman za prijevod.

(14)

Sljedeći posjet Komisije Tajlandu u svrhu praćenja mjera poduzetih nakon prvog posjeta održan je od 9. do 12. listopada 2012.

(15)

Završno izvješće o posjetu dostavljeno je Tajlandu 9. studenoga 2012.

(16)

Tajland je dodatne informacije dostavio 29. studenoga 2012., a svoje primjedbe na izvješće o posjetu u studenome 2012. na dan 23. siječnja 2013.

(17)

Komisija je 15. veljače odgovorila na primjedbe u izvješću iz Tajlanda od 23. siječnja 2013.

(18)

Tajland je dodatne informacije dostavio 11. travnja 2013. u obliku akcijskog plana za poboljšanje sustava sljedivosti za uvezene proizvode ribarstva.

(19)

Sljedeći posjet Komisije Tajlandu u svrhu praćenja mjera poduzetih nakon misije u listopadu 2012. održan je od 8. do 9. listopada 2014.

(20)

Završno izvješće o posjetu Tajlandu je poslano 29. listopada 2014. Komisija je tijekom posjeta utvrdila da je u pogledu kritičnih nedostataka otkrivenih 2011. postignut neznatan ili nikakav napredak.

(21)

Između Tajlanda i službi Komisije 19. studenoga 2014. održan je sastanak na kojem je Tajland naveo dodatne primjedbe. Tajland je nakon sastanka dostavio brojna razmišljanja u pisanom obliku. Tajland je 28. siječnja 2015. podnio neslužbenu verziju revidiranog Zakona o ribarstvu objavljenoga 9. siječnja 2015. (upućivanje na Zakon o ribarstvu B.E. 2558 (2015.).

(22)

Tajland je član Komisije za tunu u Indijskom oceanu (IOTC). Tajland je 1982. ratificirao Konvenciju Ujedinjenih naroda o pravu mora (UNCLOS).

(23)

Kako bi provjerila poštuje li Tajland svoje međunarodne obveze kao država zastave, obalna država, država luke ili država trgovine kako je utvrđeno u međunarodnim sporazumima iz uvodne izjave (22) i koje je uspostavila relevantna Regionalna organizacija za upravljanje u ribarstvu (RFMO) navedena u toj uvodnoj izjavi, Komisija je tražila i analizirala sve podatke koje je smatrala potrebnima u svrhu te analize. Zakon o ribarstvu iz 1947. trenutačno je glavni pravni tekst za upravljanje tajlandskim ribarstvom. Očekuje se da će revidirana objava iz siječnja 2015. stupiti na snagu u 2015. Objavu nadopunjuje niz ministarskih propisa i obavijesti kojima su obuhvaćeni tehnički aspekti upravljanja ribarstvom. Većina tih tekstova starija je od 10 godina i nije ažurirana. Tajlandske vlasti priznale su potrebu za revizijom Zakona o ribarstvu te već godinama rade na razvoju novog instrumenta.

(24)

Komisija je upotrijebila i informacije dobivene iz dostupnih podataka koje je objavio IOTC te javno dostupne informacije.

3.   MOGUĆNOST DA TAJLAND BUDE UTVRĐEN KAO NEKOOPERATIVNA TREĆA ZEMLJA

(25)

U skladu s člankom 31. stavkom 3. Uredbe o ribolovu NNN, Komisija je analizirala dužnosti Tajlanda kao države zastave, države luke, obalne države ili države trgovine. Za potrebe tog preispitivanja Komisija je u obzir uzela kriterije navedene u članku 31. stavcima od 4. do 7. Uredbe o ribolovu NNN.

3.1.   Ponavljanje plovila NNN i trgovinskih tokova NNN (članak 31. stavak 4. Uredbe o NNN)

(26)

Komisija je, na temelju informacija dobivenih tijekom dva terenska posjeta i javno dostupnih informacija, utvrdila da je najmanje 11 plovila uključeno u aktivnosti NNN tijekom razdoblja od 2010. do 2014. (2)  (3)  (4)

(27)

Na temelju prikupljenih dokaza, smatra su da su plovila koja plove pod tajlandskom zastavom počinila sljedeće teške povrede protivno mjerama očuvanja i upravljanja predmetnih ribolovnih područja s obzirom na to da su: obavljala ribolov bez važeće povlastice, odobrenja ili dozvole koju je izdala država zastave ili predmetne obalne države; obavljala ribolov bez opreme sustava za praćenje plovila (VMS) na brodovima, na otvorenom moru i u obalnim državama u kojima je ta oprema obvezna za sva plovila koja plove pod inozemnom zastavom; dostavila neispravne informacije o ribolovnim područjima u svrhu dobivanja ovjere certifikatâ o ulovu od tajlandskih vlasti i za uvoz proizvoda u EU; krivotvorila ili skrivala svoje oznake, identitet ili registraciju; ometala rad obalnih državnih službenika u izvršavanju njihovih zadaća provjere usklađenosti s primjenjivim mjerama za očuvanje i upravljanje. Nadalje, neka od tih plovila nisu ispunila svoje obveze bilježenja i dostavljanja podataka o ulazu, izlazu i ulovu nadležnim tijelima obalnih država. Tajlandska Uprava ribarstva (UR) istražila je jedan od slučajeva kako je objašnjeno u ovoj Odluci (uvodna izjava (79)), ali Komisiji nisu dostavljeni dokazi o drugim mjerama.

(28)

U listopadu 2014. uhićeno je 5 tajlandskih plovila zbog nezakonitog ribolova u isključivom gospodarskom pojasu (IGP) Papue Nove Gvineje (PNG). Nepostojanje VMS opreme na većini tajlandskih plovila (kako je opisano u uvodnoj izjavi (37)) te slaba suradnja sa susjednim državama (odjeljak 3.2. ove Odluke) ukazuju na to da je rizik od pojave aktivnosti NNN u tajlandskoj floti visok. Navedeno se potvrđuje velikom proširenošću tajlandskih plovila uključenih u aktivnosti NNN u Indijskom i zapadnom Tihom oceanu od 2011. do 2014. (kako je navedeno u uvodnoj izjavi (26)). Mjesto i širenje tih incidenata povezani su s distribucijskom mrežom tajlandske flote na otvorenom moru prije 2012.

(29)

Tajlandska je flota povijesno pridonosila ukupnoj proizvodnji iz morskog ribolova sa 40 %. Taj se postotak znatno smanjio posljednjih godina zbog prelova pridnenih i pelagijskih stokova u tajlandskim vodama (5). U 2007. prijavljeno je da je tajlandska flota ribarila u Indoneziji, Kambodži, Maleziji, Bangladešu, Somaliji, na Madagaskaru i u Mjanmaru s više od 460 poznatih plovila. Danas se flota za ribolov na otvorenom moru smanjila na 10 plovila za polaganje parangala kojima je odobren ribolov u IOTC-ovu području i 52 koćarice s odobrenjem za ribolov u Papui Novoj Gvineji. Smanjivanje stokova u tajlandskim teritorijalnim vodama zajedno sa smanjenim ribolovnim područjem zbog gubitka prava na pristup vodama trećih zemalja pokazuje da velik broj ribarskih plovila i dalje djeluje nezakonito, neregulirano ili bez izvješćivanja o ulovu na otvorenom moru i u vodama obalnih država.

(30)

Flota je od 2011. proširena za više od 15 000 plovila te sad broji oko 40 000 plovila od kojih je 7 000 razvrstano kao plovila komercijalne namjene (od kojih svako ima bruto tonažu veću od 20 tona). Manje od petine ukupnog broja plovila rabi očevidnike, iz čega proizlazi da je većina ulova neprijavljena. U tom pogledu, Tajland je propustio ispuniti svoje obveze obalne države kako bi se osiguralo optimalno korištenje ribolovnih resursa u tajlandskom IGP-u prema znanstvenim, ekološkim i gospodarskim čimbenicima kako je propisano u člancima 61. i 62. UNCLOS-a. Time se krši i točka 24. Međunarodnog plana djelovanja za sprečavanje, suzbijanje i zaustavljanje nezakonitog, neprijavljenog i nereguliranog ribolova (IPOA NNN (6)) kojim se predviđa obveza redovitog dostavljanja podataka o ulovu iz očevidnika.

(31)

U uvodnim izjavama (28) do (30) dokazuje se da tajlandsko ribarstvo i industriju obilježavaju sve siromašniji riblji stokovi, smanjeno ribolovno područje (područje zabrane ribolova IGP-a i gubitak pristupa vodama trećih obalnih država) te rastući ribolovni kapacitet (oko 4 000 plovila komercijalne namjene u 2011. do 7 000 u 2014.). Činjenicama opisanima u tim uvodnim izjavama podupire se preliminarni zaključak da tajlandska flota djeluje nezakonito izvan tajlandskih teritorijalnih voda s neprijavljenim ili netočno prijavljenim ulovom.

(32)

U pogledu informacija iz uvodnih izjava (26), (27), (28) i (31), Komisija smatra da je Tajland propustio ispuniti svoje obveze kao država zastave kako bi se spriječilo da se njegova flota upušta u aktivnosti NNN. U tom pogledu podsjeća se da, u skladu s člankom 94. stavkom 2. točkom (b) UNCLOS-a, država zastave u skladu s unutrašnjim pravom mora preuzeti jurisdikciju nad brodovima koji vijore njezinu zastavu uključujući aktivnosti zapovjednika, časnika i posade na brodu. Napominje se da država zastave za svoje državljane ima dužnost poduzeti one mjere koje mogu biti potrebne za očuvanje živih resursa na otvorenom moru ili u tome surađivati s drugim zemljama.

(33)

U skladu s člankom 31. stavkom 4. točkom (b), Komisija je razmotrila i mjere koje je Tajland poduzeo u pogledu pristupa proizvoda ribarstva koji potječu iz ribolova NNN njegovu tržištu.

(34)

Komisija je analizirala dokumente i ostale informacije koje se odnose na praćenje i kontrolu koju Tajland vrši nad svojim morskim ribolovom i uvezenim proizvodima. Nakon ove procjene, Komisija smatra da Tajland ne može osigurati da proizvodi ribarstva koji ulaze u njegove luke i pogone za preradu ne potječu iz ribolova NNN. Tajlandske vlasti nisu mogle dokazati da raspolažu svim potrebnim informacijama koje se zahtijevaju u svrhu potvrde zakonitosti uvoza i prerađenih proizvoda namijenjenih tržištu EU-a. Glavni elementi na temelju kojih je donesena procjena Komisije sažeti su u daljnjem tekstu.

(35)

Upis tajlandskih plovila i izdavanje dozvola za njih obavljaju Pomorska uprava (PU) i Uprava ribarstva (UR), a potonja je od 2010. uključena u obje aktivnosti. Broj registriranih plovila gotovo se udvostručio u 2011. nakon poziva kojim su nadležna tijela potaknula neregistrirana plovila i plovila bez dozvole da se upišu u registar plovila.

(36)

Za vrijeme posjeta u 2012. utvrđeno je da dvije uprave uključene u upis ne surađuju te da razlika u broju registriranih plovila iznosi nekoliko tisuća. Zbog izostanka suradnje između PU-a i UR-a smanjena je sposobnost Tajlanda da prati veličinu i kapacitet flote, a potencijalnim nezakonitim subjektima omogućuje se da iz Tajlanda djeluju bez opasnosti da budu otkriveni. Opasnost da tajlandska plovila djeluju bez registracije ili dozvole i iskrcavaju neprijavljen ulov za preradu još uvijek je visoka.

(37)

Nadalje, zbog nedostatka VMS-a kao sredstva za praćenje mjesta ribolovnih aktivnosti ugrožen je postupak dobivanja ovjere tajlandskih certifikata o ulovu jer vlasti ne mogu sustavno i neovisno provjeravati i unakrsno potvrđivati odgovara li područje ulova onom koje su naveli subjekti. U tom pogledu, Tajland ne postupa u skladu sa zahtjevima da se osigura sveobuhvatno i učinkovito praćenje, kontrola i nadzor ribolova u skladu s člankom 94. UNCLOS-a i stavkom 24. IPOA NNN-a.

(38)

Plovilima trećih zemalja ne dopušta se ribolov u vodama Tajlanda. Tajland prerađuje velike količine proizvoda ribarstva iz obaviještenih ili neobaviještenih trećih zemalja.

(39)

Određena riba iz trećih zemalja potječe s plovila koja plove pod zastavom zemalja koje je Komisija obavijestila o mogućnosti da budu utvrđene kao nekooperativne treće zemlje u skladu s člankom 32. Uredbe (EZ) br. 1005/2008. Tu su uključeni: Koreja, Papua Nova Gvineja i Filipini.

(40)

Tajland prerađuje i ribu iz trećih zemalja koje Komisija nije obavijestila u skladu s člankom 20. Uredbe o ribolovu NNN, uključujući Vanuatu, Savezne Države Mikronezije i Maršalove Otoke. Time se povećava rizik da se za riblje proizvode namijenjene tržištu EU-a ne može jamčiti da ne potječu iz ribolova NNN (kako je opisano u uvodnim izjavama (48) do (51)).

(41)

Tajlandske vlasti razvile su brojne sustave sljedivosti u svrhu praćenja i nadzora proizvoda ribarstva iz trećih zemalja koji ulaze u tajlandske luke radi prerade i daljnjeg izvoza.

(42)

Na temelju informacija dobivenih od nadležnih tijela, u tajlandskim lukama provjerava se 10 % iskrcaja. Međutim, nadležna tijela nemaju pravnu osnovu za inspekciju i sankcije plovila trećih zemalja niti za odbijanje njihova pristupa u tajlandske luke. Za sav uvoz izdaju se uvozne dozvole uz predočenje niza dokumenata (registracija plovila, dozvola itd.) i certifikata o ulovu u slučaju proizvoda namijenjenih tržištu EU-a. Za vrijeme posjeta u 2012. i 2014. utvrđeno je da certifikati o ulovu često pristižu tjednima ili čak mjesecima nakon uvoza u Tajland. Vrlo je teško, ako ne i nemoguće, utvrditi povezanost između uvozne dozvole i broja certifikata o ulovu, zbog čega je sljedivost još otežanija.

(43)

U stavku 11. točkama 2. i 3. Kodeksa ponašanja FAO-a navodi se da međunarodna trgovina ribom i proizvodima ribarstva ne bi trebala ugroziti održivi razvoj ribarstva te da bi se trebala temeljiti na transparentnim mjerama kao i na jednostavnim i sveobuhvatnim zakonima, drugim propisima i upravnim postupcima. IPOA NNN sadržava upute o međunarodno prihvaćenim tržišnim mjerama (točke 65. do 76.) kojima se podupire smanjenje ili zaustavljanje trgovine ribom i ribljim proizvodima dobivenima od ribolova NNN. Sustavima sljedivosti koje prati Komisija (kako je opisano u uvodnim izjavama (44) do (48)) jasno se pokazuje da je Tajland propustio poduzeti mjere za poboljšanje transparentnosti svojih tržišta kojima bi se spriječio rizik od trgovine proizvodima koji potječu od ribolova NNN preko Tajlanda.

(44)

Komisija je 2012. posjetila više subjekata, posrednika i pogona za preradu tune kako bi procijenila transparentnost i sljedivost na tajlandskom tržištu ribarstva. Utvrđeni su brojni nedostaci (kako je opisano u uvodnim izjavama (45) do (47)).

(45)

Tajlandske vlasti provele su sustav sljedivosti koji je razvijen kako bi se osiguralo da se može dokazati podrijetlo svih proizvoda namijenjenih tržištu EU-a te da su uzeti u obzir svi proizvodi. Komisija je tijekom svojeg posjeta u listopadu 2012. ocijenila taj sustav sljedivosti na razini nadležnih tijela i na razini poduzeća za preradu. Komisija je utvrdila da sustavi sljedivosti koje su razvila tajlandska tijela javne vlasti nisu uključeni u računovodstvene sustave poduzeća i stoga ne osiguravaju iscrpnost i pouzdanost podataka jer ne postoji poveznica između podataka koji se bilježe u sustave tijela i podataka koji se bilježe u računovodstvene i proizvodne sustave poduzeća. Ta situacija ugrožava pouzdanost lanca sljedivosti na razini poduzeća. Nadalje, elektroničke baze podataka kojima se podržavaju sustavi nadležnih tijela nepotpune su, a u ključnim dokumentima u opskrbnom lancu, poput dokumenta o uvozu pošiljke, ne bilježe se bitni podaci (npr. naziv dostavnih plovila i stvarna ukupna količina koju je kupilo poduzeće za preradu). To ukazuje na nedostatke sustava sljedivosti u cjelini.

(46)

Nacionalnim programima za dokumentaciju, koje su vlasti razvile u svrhu sljedivosti, subjekti se koriste neispravno te je uočeno da netočno bilježe ulazne količine ribe. Time se sustav izlaže mogućoj zlouporabi jer se subjektima omogućuje da netočnim certifikatima o ulovu ribe prijave ulazne količine koje su veće od stvarnih te da na temelju tih precjenjivanja „peru” ribu.

(47)

Za potrebe tog programa poduzeća ispunjuju obrazac bilance stanja rezervi sirovina. Popunjuju obrazac koji se odnosi na cjelokupne količine navedene u certifikatu o ulovu, a ne na kupljene količine. Obrazac ispunjuju poduzeća koja nisu povezana s unutarnjim računovodstvenim sustavima i to čine nakon prerade kako bi od nadležnih tijela dobile izjavu o preradi iz Priloga IV. Time se dokazuje da su utvrđeni sustavi bilježenja podataka bili neprikladni jer se njima nisu uzimale u obzir razlike u prinosu proizvodnje ni stope konverzije. Osim toga, zbog nemogućnosti povezivanja količina sirovina s količinama prerađenih proizvoda s pomoću unutarnjih računovodstvenih sustava, sustav se izlaže i otvara nepravilnim prijavama i pranju proizvoda ribolova NNN. Iz relativno niskog broja revizija Uprave ribarstva i nedostatka konkretnog djelovanja protiv tih manjkavih sustava sljedivosti vidljiv je nedostatak volje za osiguranje transparentnosti u lancu opskrbe i neuspjeh u poduzimanju mjera protiv subjekata koji su izravno ili neizravno povezani s aktivnostima ribolova NNN u skladu s onima navedenima u točki 72. do 74. IPOA NNN-a.

(48)

Za vrijeme posjeta u 2012. utvrđeno je da 40 000 tona uvezene tune nije bilo pod nadzorom carinskih tijela. Suradnja između Uprave ribarstva i carine kako bi se osigurala točnost uvoza sirovina je slaba.

(49)

U okviru priprema za posjet 2014. Europska agencija za kontrolu ribarstva (EFCA) analizirala je nekoliko stotina certifikata o ulovu dostavljenih na granicama EU-a za pošiljke podrijetlom iz Tajlanda. Te je certifikate o ulovu ovjerila tajlandska uprava za ribarstvo na temelju informacija dobivenih od tajlandskih subjekata. Učinak problema sa sustavima bilježenja podataka, kako su prethodno navedeni, vidljiv je na nepravilnostima navedenima u nastavku (kako je opisano u uvodnim izjavama (50) i (51)).

(50)

Analizom proizvoda ulovljenih u nacionalnim vodama utvrđene su sljedeće nedosljednosti: različite količine iste sirovine bilježe jednake mase konačnih prerađenih proizvoda; dva certifikata o ulovu izdana za jedno putovanje; masa sušenih proizvoda povećava se umjesto da se, nakon postupka dehidracije, očekivano smanjuje; različit prinos proizvodnje od izvoznika do izvoznika, dok je utvrđena količina konačnih proizvoda dvostruko viša od količine sirovina; datum izvoza 3 do 4 godine nakon ulova i datuma proizvodnje; nije navedeno područje ulova; nisu navedene međunarodne, regionalne i nacionalne mjere za očuvanje i upravljanje.

(51)

Analizom certifikata o ulovu treće zemlje obrađenih u Tajlandu utvrđene su sljedeće nepravilnosti: certifikat o ulovu povezan s poznatom aktivnošću NNN; neispravni ili nedosljedni podaci u certifikatima o ulovu poput: neispravnog IMO broja, nedosljednosti između masa ulova, iskrcaja i prerade, plovila koja se ne nalaze na popisu registara koje su odobrile regionalne organizacije za upravljanje ribarstvom (RFMO), teretnog plovila koje se ne nalazi na popisu utvrđenih teretnih plovila RFMO-a, datuma iskrcaja prije datuma prekrcaja te količina i datuma izmijenjenih na certifikatima o ulovu. Tom se preradom proizvoda iz ulova izravno povezanih s aktivnostima NNN te ulovima koji na certifikatima o ulovu sadržavaju jasno prepoznatljive pogreške pokazuje da Tajland nije surađivao s drugim državama i regionalnim organizacijama za upravljanje ribarstvom kako bi se donijele odgovarajuće mjere povezane s tržištem za sprečavanje, suzbijanje i uklanjanje ribolova NNN, kako je utvrđeno u točki 68. i 72. NPOA NNN-a.

(52)

Informacijama opisanima u uvodnim izjavama (50) i (51) pokazuje se da se proizvodima prerađenima u Tajlandu ugrožavaju održiva pravila o aktivnostima poslije izlova, kako je opisano u članku 11. Kodeksa ponašanja FAO-a i dodatno se ističe da Tajland nije nametnuo pravila kojima bi se osigurala odgovarajuća suradnja s trećim zemljama ulova i provele mjere kojima se osigurava transparentnost i sljedivost proizvoda na tržištu u skladu s točkama 67. do 69. i 71. do 72. NPOA NNN-a kako bi se omogućila sljedivost riba i ribljih proizvoda.

(53)

S obzirom na situaciju objašnjenu u ovom odjeljku Odluke i na temelju činjenica koje je prikupila Komisija te izjava predmetne države, može se utvrditi, u skladu s člankom 31. stavkom 3. i člankom 31. stavkom 4. točkom (b) Uredbe o ribolovu NNN, da Tajland nije ispunio svoje dužnosti u skladu s međunarodnim pravom kao obalna država i država tržišta da spriječi pristup proizvodima ribarstva koji potječu iz ribolova NNN na svoje tržište.

3.2.   Nekooperativnost i neprimjenjivanje (članak 31. stavak 5. Uredbe o ribolovu NNN)

(54)

U skladu s člankom 31. stavkom 5. točkom (a) Komisija je analizirala svoju suradnju s Tajlandom kako bi razabrala je li Tajland učinkovito surađivao u odgovaranju na pitanja, pružanju povratnih informacija ili istraživanju pitanja koja se odnose na ribolov NNN i povezane aktivnosti.

(55)

Suradnja je ocijenjena na temelju napretka koji je Tajland postizao iz godine u godinu.

(56)

Nakon posjeta 2011., Komisija je Tajland pozvala na suradnju u pogledu niza pitanja povezanih s upravljanjem ribarstva koja su zahtijevala hitnu pozornost. Ona su navedena u nastavku. – Pravni i administrativni okvir za upravljanje ribarstvom trebalo je ažurirati donošenjem revidiranog Zakona o ribarstvu i Nacionalnog akcijskog plana protiv ribolova NNN kako bi se osigurao prijenos međunarodnog i regionalnog zakonodavstva o upravljanju ribarstvom u nacionalno pravo. – Komisija je pozvala Tajland da razvije dosljedan program sankcija s odvraćajućim učinkom temeljem registra povreda i sankcija. – Komisija je predložila poboljšanje okvira za praćenje, kontrolu i nadzor kako bi se osigurao nadzor tajlandske flote i pristup plovila trećih zemalja tajlandskim lukama. Uz razvoj sustava za praćenje plovila treba razviti i plan inspekcija. – Trebalo je poboljšati i učinkovitost i transparentnost sustava certifikacije ulova i sljedivosti za izvoz namijenjen tržištu EU-a.

(57)

Za vrijeme posjeta Tajlandu 2012. utvrđen je neznatan ili nikakav napredak u područjima od interesa koje je Komisija istaknula 2011. (kako je opisano u prethodnoj uvodnoj izjavi). Sastavljanje nacrta zakona o ribarstvu i NPOA NNN-a još je bilo u tijeku, a vremenski rokovi za donošenje bili su još nejasni. Nije zabilježen nikakav napredak u okviru praćenja, kontrole i nadzora (MCS) i, osim dodatne međusobne povezanosti između uvoznih isprava i certifikata o ulovu trećih zemalja, nisu primijećena značajna postignuća u provedbi njihovih sustava sljedivosti. U izvješću Komisije iz studenoga 2012. navode se pojedinosti o raznim pitanjima navedenima u ovoj uvodnoj izjavi, koje su jednake onima utvrđenima tijekom nedavnog posjeta u studenome 2014.

(58)

Komisija je ponovno naglasila potrebu za suradnjom i korektivnim mjerama u svojem izvješću od 9. studenoga 2012. Tajland je iznio primjedbe na izvješće od 23. siječnja 2013. Komisija je na te primjedbe odgovorila 15. veljače 2013., istaknuvši da se tajlandske mjere odnose na buduće inicijative i ne nude iscrpne ciljeve ni vremenske rokove za dovršenje. Nisu dostavljene konkretne mjere ni rješenja za probleme istaknute tijekom posjeta 2011. i 2012., a na pitanja o donošenju zakona o ribarstvu i poboljšanju sustava sljedivosti nije odgovoreno.

(59)

Tajland je 11. travnja 2013. odgovorio Akcijskim planom za poboljšanje sustava sljedivosti uvezenih proizvoda ribarstva. Nadopuna tog plana bio je tehnički sastanak održan 27. travnja 2013. tijekom kojeg se Tajland obvezao odrediti vremenske rokove za donošenje novog pravnog okvira (predviđeno za 2013.) s detaljnim ciljevima tekućih projekata o ribarstvu i sljedivosti.

(60)

Sljedeću komunikaciju pokrenula je Komisija 30. lipnja 2014. kako bi podnijela zahtjev za odgovorom na posjet iz 2012. Za vrijeme sljedećeg posjeta u listopadu 2014. utvrđeno je da od 2012. nije postignut nikakav napredak. Nacrt važnog Zakona o ribarstvu čijim bi se donošenjem omogućila provedba i primjena ključnih alata za upravljanje ribarstvom i sljedivost još je bio u tijeku, a donošenje je bilo predviđeno za 2015. Pokrivenost brodova VMS-om bila je manja u odnosu na 2012., a analizama certifikata o ulovu obrađenima u Tajlandu istaknuo se rizik da proizvodi ribolova NNN dospijevaju na tržište EU-a. Iz tih razloga, Komisija smatra da Tajland nije riješio sva pitanja utvrđena 2012. niti izvršio svoju jurisdikciju nad administrativnim, tehničkim i društvenim pitanjima svoje flote u skladu s člankom 94. UNCLOS-a. Nadalje, nije proveo odredbe stavka 24. IPOA NNN-a u pogledu praćenja, kontrole i nadzora nad svojom flotom, osobito u pogledu provedbe VMS-a i zahtjeva povezanih s očevidnikom (kako je opisano u uvodnim izjavama (36) do (38) i (69) do (74)).

(61)

Tajlandske su vlasti surađivale i općenito brzo odgovarale na zahtjeve za informacije ili provjere od strane država članica i Komisije na temelju članka 17. stavka 6. Uredbe (EZ) 1005/2008. Međutim, preciznost njihovih odgovora ugrozili su neprikladni sustavi sljedivosti, kako je navedeno u odjeljku 3. stavku 1. ove Odluke. Ti su nedostaci izraženiji zbog nedostatka suradnje između tajlandskih vlasti i trećih država zastave iz kojih Tajland uvozi sirovine.

(62)

U skladu s člancima 63. i 64. UNCLOS-a obalne države i države zastave trebale bi surađivati u pogledu pograničnih ribljih naselja i vrlo migratornih vrsta riba. U točkama 28. i 51. IPOA NNN-a navode se prakse i područjâ djelovanja u kojima bi države trebale nastojati surađivati. To uključuje razvoj zajedničkih politika, mehanizme za razmjenu podataka i zajednički rad na praćenju, kontroli i nadzoru.

(63)

Tajland je vodeći svjetski uvoznik tune, koji uvozi između 800 000 i 850 000 metričkih tona tune godišnje (podaci iz 2008.) radi opskrbe više od 50 pogona za preradu specijaliziranih za preradu tune. Iz zapadnog i središnjeg Tihog oceana potječe 90 % tog uvoza, dok ostatak potječe iz zapadnog Indijskog oceana (7). Tim se podacima ističe važna uloga koju Tajland ima u lancu opskrbe Europe prerađenim proizvodima ribarstva te stoga i važnost suradnje s trećim zemljama iz kojih uvozi sirove proizvode ribarstva.

(64)

Tajland je od 2010. za tisuće uvoza iz trećih država zastave proveo samo 26 provjera, a odgovor primio na samo 14 od njih. S obzirom na pitanja istaknuta u uvodnim izjavama (51) i (52) u pogledu problema s certifikatima o ulovu trećih zemalja, Komisija smatra da Tajland nije surađivao s drugim državama u pogledu olakšavanja komunikacije jer prvo nije oglašavao kontaktne točke za komunikaciju između država, a zatim nije zaključio sporazume ili dogovore s državama iz kojih uvozi proizvode ribarstva za preradu.

(65)

Tajland je 2011. imao sklopljene bilateralne sporazume o ribarstvu s Mjanmarom, Jemenom, Omanom, Iranom, Papuom Novom Gvinejom i Bangladešom. Samo je jedan od tih bilateralnih sporazuma na snazi još i danas i to s pojedinačnim ribolovnim udrugama u Papui Novoj Gvineji.

(66)

U listopadu 2014. uhićeno je 5 tajlandskih plovila zbog nezakonitog ribolova u isključivom gospodarskom pojasu PNG-a. To je pitanje 19. studenoga 2014. na sastanku s Tajlandom postavila Komisija, no UR je izjavio da o tom događaju nema saznanja. Tom se činjenicom ističe slaba suradnja između Tajlanda i ostalih trećih zemalja, čak i zemalja s kojima postoje bilateralni sporazumi.

(67)

U skladu s člankom 31. stavkom 5. točkom (b), Komisija je analizirala postojeće provedbene mjere za sprečavanje, suzbijanje i zaustavljanje ribolova NNN u Tajlandu.

(68)

Pravila kojima se uređuje registracija plovila i izdavanje dozvola nedovoljno su jasna, a nepoštivanje obveze registriranja predviđene tajlandskim pravom tajlandske vlasti nisu primjereno kaznile (8). Situaciju dodatno pogoršava nedostatak suradnje među upravnim tijelima u pogledu usporedbe podataka o registraciji te se sustav izlaže mogućim prijevarama (uvodne izjave (35) i (36)). U članku 94. UNCLOS-a i točkama 42. i 43. NPOA NNN-a jasno se navode obveze koje države zastave imaju u pogledu vođenja evidencije o ribarskim plovilima. S tim u vezi Komisija smatra da Tajland nije osigurao da se plovila koja plove pod njegovom zastavom upišu u registar i da im se izda dozvola te da nije poduzeo učinkovite izvršne mjere kako bi se situacija riješila.

(69)

Tijekom sastanka u studenome 2014., Komisija je istaknula niske razine sankcija predviđenih u revidiranom nacrtu Zakona o ribarstvu. Trenutačna razina kazni nije dovoljna za oduzimanje koristi ostvarene od potencijalno nezakonitih aktivnosti velikim plovilima komercijalne namjene. Postojeće kazne nisu sveobuhvatne i dovoljno stroge za ostvarivanje odvraćajuće funkcije. Nadalje, UR ne vodi registar povreda ili sankcija te stoga ne može brzo povezati povrede kako bi otkrio prekršaje koji se ponavljaju. To dodatno otežava nedostatak jasnoće i transparentnosti zakona i postupaka, osobito u pogledu upisa plovila i izdavanja dozvola te sljedivosti i pouzdanosti informacija i podataka u pogledu iskrcaja i ulova. Tajland ne poštuje svoje obveze nametanja učinkovitih izvršnih mjera u skladu s člankom 94. UNCLOS-a te nije dokazao da je uspostavio odgovarajući sustav sankcija za borbu protiv ribolova NNN, kako je navedeno u točki 21. IPOA NNN-a.

(70)

Zahtjevi sustava za praćenje plovila (VMS) nisu navedeni u tajlandskom zakonodavstvu i plovila nemaju zakonsku obvezu služiti se VMS sustavom u tajlandskim teritorijalnim vodama.

(71)

Uprava ribarstva predstavila je 2011. pokretanje VMS pilot-projekta u koji je bilo uključeno više od 300 plovila. Sustavom su upravljali privatni pružatelji usluga, a učestalost izvješćivanja nije bila u skladu s međunarodnim standardima o izvješćivanju VMS-a, poput onih koje su uspostavili RFMO-ovi. Nadalje, nepravilnosti u učestalosti izvješćivanja i izvješćivanju VMS-a UR nije pratio na odgovarajući način.

(72)

VMS pilot-projektom 2012. obuhvaćeno je 110 plovila koja su djelovala u obalnim državama ili na područjima otvorenog mora gdje je VMS propisan zakonom. Bilo je predviđeno proširenje projekta na cijelu trgovačku flotu do 2014.–2015. Međutim, do listopada 2014. pokrivenost VMS-om smanjena je na 50 plovila te još nije bio uspostavljen pravni okvir za utvrđivanje zahtjeva za VMS za tajlandsku flotu.

(73)

Nepostojanjem pokrivenosti VMS-om u većem dijelu flote pokazuje se nemogućnost praćenja ribolovne aktivnosti na moru i narušava sposobnost UR-a da učinkovito provodi pravila primjenjiva na različita morska područja o kojima je riječ. To je, zajedno s nedostatkom suradnje s trećim zemljama, dovelo do ribolova tajlandskih ribarskih plovila bez VMS-a u vodama PNG-a u kojima se zakonom PNG-a zahtijeva VMS na plovilu za sva plovila trećih zemalja. Tajland je izradio nacrt programa za ugradnju VMS transpondera u plovila tajlandske flote (sva plovila teža od 30 tona bruto tonaže). Neuspjeh Tajlanda u pogledu provedbe učinkovitog sustava VMS-a utječe na njegovu sukladnost s člankom 94. UNCLOS-a i preporukama iz točke 24. IPOA NNN-a. Komisija stoga smatra da Tajland ne osigurava sveobuhvatno i učinkovito praćenje, kontrolu i nadzor ribolovnih plovila koja plove pod njegovom zastavom.

(74)

Relativno mali broj provjera koje provode nadležna tijela u pogledu uvoza iz trećih zemalja u Tajland (uvodna izjava (64)) pokazuje da Tajland nije proaktivno surađivao s trećim zemljama kako bi osigurao zakonitost prerađenih proizvoda. Time se narušava transparentnost lanca sljedivosti i sposobnosti UR-a da otkrije povrede i poduzme odgovarajuće prinudne mjere.

(75)

Komisija primjećuje da se, na temelju podataka dobivenih od misije Komisije u 2011. i 2012., ne može smatrati da tajlandskim nadležnim tijelima nedostaje financijskih sredstava, već potrebno pravno i administrativno okruženje kako bi se osiguralo učinkovito i djelotvorno izvršavanje njihovih dužnosti kao države zastave, obalne države i države tržišta.

(76)

Tajland se smatra naprednom zemljom u razvoju (9) koja prima potporu s pomoću zajedničkih partnerstava s nizom međunarodnih organizacija (npr. FAO) i EU-a. Tajland ima visoku stopu indeksa ljudskog razvoja te je 2014., prema indeksu ljudskog razvoja Ujedinjenih naroda, zauzeo 89. mjesto među 187 zemalja (10). S obzirom na te elemente i podatke dobivene tijekom posjetâ 2011. i 2014., Komisija smatra da Tajlandu ne nedostaje financijskih sredstava za ispunjavanje svojih dužnosti kao država zastave, obalna država, država luke i tržišta, već pravni i administrativni instrumenti kako bi se osiguralo učinkovito i djelotvorno izvršavanje njegovih dužnosti.

(77)

S obzirom na situaciju objašnjenu u ovom odjeljku i na temelju činjenica koje je prikupila Komisija te svih izjava Kraljevstva Tajlanda, može se utvrditi, u skladu s člankom 31. stavcima 3. i 5. Uredbe o ribolovu NNN, da Tajland nije ispunio svoje dužnosti u skladu s međunarodnim pravom u odnosu na mjere suradnje i izvršenja.

3.3.   Neprimjenjivanje međunarodnih pravila (članak 31. stavak 6. Uredbe o ribolovu NNN)

(78)

Tajland je 2011. ratificirao UNCLOS i ugovorna je stranka IOTC-a.

(79)

U skladu s člankom 31. stavkom 6. točkom (b) Komisija je analizirala sve podatke o statusu Tajlanda kao ugovorne stranke IOTC-a. Glavna pitanja bila su uhićenje ribarskog plovila pod tajlandskom zastavom koje je obavljalo ribolov bez odobrenja ili dozvola u mauricijskom isključivom gospodarskom pojasu (11) u 2011. i mogućim povredama tunolovaca tijekom prekrcaja tune na moru u 2013. (12) Tajland je proveo istragu i pružio zadovoljavajući odgovor (13) na slučaj iz 2013., ali u pogledu slučaja iz 2011. nije dostavio odgovor ni izvješće o istrazi tog predmeta (14). To nije u potpunosti u skladu sa zahtjevima za države zastave da istraže pitanja koja se odnose na povrede svojih plovila u skladu s člankom 94. UNCLOS-a i s obvezom suradnje s državama o pitanjima koja se odnose na očuvanje i upravljanje živim resursima u skladu s člankom 118. UNCLOS-a. Prijavljena su druga manja pitanja koja se odnose na kasno podnošenje izvješća promatrača i podatke o ulova, no na njih su odgovori dostavljeni u odgovarajućim rokovima (15).

(80)

Revidirani zakon o ribarstvu iz 2015. prvi je put sastavljen 1999. te je manje dodataka uneseno u prosincu 2014., čime se predviđaju dodatne mjere koje se odnose na kontrolu ribarstva, akvakulturu, higijenu hrane i sustav sankcija. Međutim, postojećim se nacrtom u dovoljnoj mjeri ne rješavaju današnja složenost ribolovnih aktivnosti i trgovina proizvodima preko Tajlanda. Prvo, čini se da su definicije nedostatne jer ne uključuju definicije aktivnosti koje se smatraju nezakonitima, neprijavljenima i nereguliranima ili čine ozbiljnu povredu. Drugo, područje primjene nije dovoljno široko jer se njime uglavnom predviđa upravljanje ribolovnim aktivnostima u teritorijalnim vodama i u tri područja izvan tajlandskog IGP-a za koja trenutačno ne postoje sporazumi ni dozvole za ribolov. U svrhu učinkovitosti područjem primjene trebala bi biti obuhvaćena sva plovila koja djeluju u tajlandskim vodama i tajlandska plovila koja djeluju izvan IGP-a. Treće, izrada nacrta prethodila je Tajlandovoj ratifikaciji UNCLOS-a 2011. i u predloženom tekstu ne prenose se ključna međunarodna načela za očuvanje i upravljanje poput načela u skladu s člancima od 61. do 64. UNCLOS-a. Nadalje, tekst je sastavljen prije razvoja niza ključnih međunarodnih instrumenata za upravljanje ribarstvom kao što su IPOA NNN 2001. te stoga ne sadržava načela i definicije tog široko prihvaćenog, iako ne i obvezujućeg teksta. Naposljetku, u nacrt nije uključen program sankcija s odvraćajućim učinkom, čime se ugrožava sposobnost Tajlanda da ispuni zahtjeve iz članka 73. UNCLOS-a u pogledu provedbe zakona i propisa i točke 21. IPOA NNN-a.

(81)

U članku 62. stavku 1. UNCLOS-a navodi se da obalne države moraju donijeti mjere koje su u skladu s onima koje se primjenjuju u tom području i na otvorenom moru kako bi osigurale dugoročnu održivost pograničnih ribljih naselja i stokova vrlo migratornih ribljih vrsta te promicale optimalno iskorištavanje ribolovnih resursa. Tajlandskim pravnim okvirom predviđaju se samo ograničene mjere za očuvanje i upravljanje u teritorijalnim vodama.

(82)

Uz iznimku UNCLOS-a iz 1982., Tajland nije ratificirao druge međunarodne pravne instrumente koji se odnose na upravljanje ribarstvom. S obzirom na važnost Tajlanda kao države tržišta, osobito za migratorne tune i vrsta poput tune, tim se nalazima narušavaju napori da ispuni svoje obveze suradnje u skladu s UNCLOS-om (članci 62. i 63. te 116. i 117.).

(83)

Nedostaci u pogledu provedbe VMS-a nisu u skladu sa stavkom 24. točkom 3. IPOA NNN-a u kojem je propisano da države moraju poduzeti sveobuhvatno i učinkovito praćenje, kontrolu i nadzor ribolova od početka, preko točke iskrcaja do krajnjeg odredišta, uključujući provedbu VMS-a u skladu s mjerodavnim nacionalnim, regionalnim ili međunarodnim standardima. Ratifikacijom i prenošenjem mjera za očuvanje i upravljanje iz međunarodnih instrumenata spriječilo bi se utvrđivanje tajlandske flote kao potencijalno uključene u aktivnosti NNN.

(84)

U Kodeksu ponašanja za odgovorno ribarstvo Organizacije za hranu i poljoprivredu (Kodeks ponašanja FAO-a), koji Tajland također nije donio, preporučuje se transparentnost u ribarskim zakonima i njihovoj pripremi kao i u povezanim procesima donošenja politika i odluka te procesima upravljanja (stavak 6. točka 13. i stavak 7. točka 1. podtočka 9.). U njemu se donose načela i norme koji su primjenjivi na očuvanje, upravljanje i razvoj svih vrsta ribarstva i njime su obuhvaćeni, među ostalim, ulov, prerada ribe i trgovina ribom i proizvodima ribarstva, ribolovne aktivnosti i istraživanja u području ribarstva. Činjenicom da UR ne pridaje važnost tim načelima, kako je proizašlo iz sastanka u studenome 2014., jačaju se zaključci koje je prethodno donijela Komisija u pogledu propusta Tajlanda da osigura jasna, sveobuhvatna i transparentna pravila i postupke (kako je opisano u uvodnoj izjavi (80)). Nadalje, propusti u pogledu sljedivosti kako su opisani u odjeljku 3.1. ove Odluke protivni su načelu iz članka 11. stavka 1. točke 11. Kodeksa ponašanja FAO-a u kojem se od država zahtijeva da osiguraju trgovinu ribom i proizvodima ribarstva na međunarodnom i domaćem tržištu u skladu s dobrom praksom očuvanja i upravljanja kroz poboljšanje identifikacije podrijetla ribe i proizvoda ribarstva. S obzirom na važnost Tajlanda kao naroda s jednom od najvećih industrija prerade ribe, primjena tih načela čini se ključnom za osiguranje održivog očuvanja živih resursa na otvorenom moru i u obalnim područjima, kako je predviđeno u člancima 61., 117. i 119. UNCLOS-a.

(85)

Provedba međunarodnih instrumenata u Tajlandu nije u skladu s preporukama iz točke 10. IPOA NNN-a kojima se savjetuje državama da odmah potvrde, prihvate ili pristupe UNFSA-u. Komisija smatra da je ta preporuka od posebne važnosti za Tajland koji ima veliku flotu ribarskih plovila uključenih u ribolovne operacije vrlo migratornih vrsta (uglavnom tune u IOTC-ovu i moguće WCPFC-ovu području).

(86)

S obzirom na situaciju objašnjenu u ovom odjeljku Odluke i na temelju činjenica koje je prikupila Komisija te izjava predmetne države, može se utvrditi, u skladu s člankom 31. stavcima 3. i 6. Uredbe o ribolovu NNN, da Tajland nije ispunio svoje dužnosti u skladu s međunarodnim pravom u odnosu na međunarodna pravila, propise i mjere očuvanja i upravljanja.

3.4.   Posebna ograničenja zemalja u razvoju

(87)

Podsjeća se da se, prema Indeksu Ujedinjenih naroda o ljudskom razvoju (UNHDI), Tajland smatra zemljom s visokim stupnjem ljudskog razvoja (zauzima 89. mjesto među 187 zemalja). Podsjeća se i da se Tajland, prema Uredbi (EZ) br. 1905/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2006. o uspostavljanju instrumenta financiranja za razvojnu suradnju (16), nalazi u kategoriji zemalja i područja s višim srednjim dohotkom (17).

(88)

Potrebno je napomenuti da je obavijest o Tajlandu kao državi zastave Komisija prihvatila u skladu s člankom 20. Uredbe o ribolovu NNN na dan 6. listopada 2009. Tajland je potvrdio, kako se zahtijeva člankom 20. stavkom 1. Uredbe o ribolovu NNN, da raspolaže nacionalnim mehanizmima za provedbu, kontrolu i izvršavanje zakona i propisa te mjerama za očuvanje i upravljanje koje moraju poštivati njegova ribarska plovila.

(89)

Važno je napomenuti i da je Unija 2011. već financirala posebno djelovanje tehničke pomoći Tajlandu za borbu protiv ribolova NNN (18).

(90)

Uzimajući u obzir prethodno navedeno rangiranje UNHDI-ja i opažanja za vrijeme posjeta od 2011. do 2014., nema dokaza koji upućuju na to da Tajland ne ispunjuje svoje dužnosti na temelju međunarodnog prava zbog niske razine razvoja. Ne postoji konkretan dokaz da su nedostaci u praćenju, kontroli i nadzoru ribarstva povezani sa slabom sposobnošću i infrastrukturom. Tajland nikada nije tvrdio da ograničenja u razvoju utječu na njegovu sposobnost snažnog praćenja, kontrole i nadzora (MCS) te je tek nedavno (u studenome 2014.) od EU-a zatražio potporu za poboljšanje sljedivosti i programa certifikacije ulova. Komisija je na taj opći zahtjev odgovorila pozitivno.

(91)

S obzirom na situaciju objašnjenu u ovom odjeljku i na temelju činjenica koje je prikupila Komisija te izjava predmetne države, može se utvrditi, u skladu s člankom 31. stavkom 7. Uredbe o ribolovu NNN, da stupanj razvoja Tajlanda ne utječe na njegov status razvoja i cjelokupne rezultate u području upravljanja ribarstvom.

4.   ZAKLJUČAK O MOGUĆNOSTI DA BUDE UTVRĐEN KAO NEKOOPERATIVNA TREĆA ZEMLJA

(92)

U svjetlu donesenih zaključaka u odnosu na neuspjeh Tajlanda da izvrši dužnosti koje ima u skladu s međunarodnim pravom kao država zastave, država luke, obalna država ili država tržišta te da poduzme mjere za sprječavanje, suzbijanje i zaustavljanje ribolova NNN, tu je državu potrebno obavijestiti, u skladu s člankom 32. Uredbe o ribolovu NNN, da postoji mogućnost da će je Komisija utvrditi kao nekooperativnu treću zemlju u borbi protiv ribolova NNN.

(93)

U skladu s člankom 32. stavkom 1. Uredbe o ribolovu NNN, Komisija bi trebala obavijestiti Tajland o mogućnosti da bude utvrđen kao nekooperativna treća zemlja. Komisija bi također trebala poduzeti sve demarševe utvrđene u članku 32. Uredbe o ribolovu NNN u pogledu Tajlanda. U svrhu dobrog upravljanja potrebno je odrediti razdoblje unutar kojeg ta država može pisanim putem odgovoriti na obavijest i ispraviti stanje.

(94)

Nadalje, obavijest Tajlandu o mogućnosti da ga se utvrdi kao zemlju koju Komisija smatra nekooperativnom u svrhe ove Odluke ne isključuje niti automatski podrazumijeva poduzimanje naknadnih koraka Komisije ili Vijeća u svrhu utvrđivanja ili uspostavljanja popisa nekooperativnih zemalja,

ODLUČILA JE:

Jedini članak

Tajland se obavješćuje o mogućnosti da ga Komisija utvrdi kao nekooperativnu treću zemlju u borbi protiv nezakonitog, neprijavljenog i nereguliranog ribolova.

Sastavljeno u Bruxellesu 21. travnja 2015.

Za Komisiju

Karmenu VELLA

Član Komisije


(1)  SL L 286, 29.10.2008., str. 1.

(2)  Podaci (prekršaji u 2010.) preuzeti iz izvješća zemlje „Praćenje zemalja u razvoju u provedbi Uredbe (EZ) br. 1005/2008 o nezakonitom, neprijavljenom i nereguliranom ribolovu”, EuropeAid/129609/C/SER/Multi.

(3)  Podaci (prekršaji u 2011.) preuzeti iż podataka IOTC-a koji su dostupni na: http://www.iotc.org/sites/default/files/documents/proceedings/2012/coc/IOTC-2012-CoC09-R%5BE%5D.pdf i str. 5.–6. na http://iotc.org/sites/default/files/documents/proceedings/2012/coc/IOTC-2012-CoC09-08a%5BE%5D.pdf od 27.11.2014.

(4)  Informacije (prekršaji u 2014.) dobivene iz internetskih vijesti PNG Loop Online news http://www.pngloop.com/2014/10/27/record-12-fishing-vessels-investigation-ffas-operation-kurukuru/ i http://www.emtv.com.pg/article.aspx?slug=Illegal-Fishing-Vessels-Apprehended& od 20.11.2014.

(5)  Informacije dobivene iz izvješća zemlje „Praćenje zemalja u razvoju u provedbi Uredbe (EZ) br. 1005/2008 o nezakonitom, neprijavljenom i nereguliranom ribolovu”, EuropeAid/129609/C/SER/Multi.

(6)  Međunarodni plan djelovanja za sprečavanje, suzbijanje i zaustavljanje nezakonitog, neprijavljenog i nereguliranog ribolova, Organizacija ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu, 2001.

(7)  Podaci preuzeti iz izvješća zemlje „Praćenje zemalja u razvoju u u provedbi Uredbe (EZ) br. 1005/2008 o nezakonitom, neprijavljenom i nereguliranom ribolovu”, EuropeAid/129609/C/SER/Multi.

(8)  Vidjeti bilješku 7.

(9)  Podaci preuzeti s http://www.fao.org/fi/oldsite/FCP/en/THA/profile.htm

(10)  Podaci preuzeti s http://hdr.undp.org/sites/all/themes/hdr_theme/country-notes/THA.pdf

(11)  Podaci preuzeti s http://www.iotc.org/sites/default/files/documents/proceedings/2012/coc/IOTC-2012-CoC09-R%5BE%5D.pdf

(12)  Podaci preuzeti s http://www.iotc.org/documents/report-eleventh-session-compliance-committee-0

(13)  Podaci preuzeti s http://www.iotc.org/documents/response-possible-infractions-thailand-under-rop

(14)  Podaci preuzeti s http://www.iotc.org/documents/report-eighth-session-iotc-working-party-ecosystems-and-bycatch

(15)  Vidjeti bilješku 12.

(16)  SL L 378, 27.12.2006., str. 41.

(17)  Popis DAC-a primatelja službene razvojne pomoći (ODA): http://www.oecd.org/dac/stats/documentupload/DAC%20List%20of%20ODA%20Recipients%202014%20final.pdf

(18)  Vidjeti bilješku 7.


29.4.2015   

HR

Službeni list Europske unije

C 142/18


Mišljenje Savjetodavnog odbora o ograničavajućim djelovanjima i vladajućim položajima doneseno na njegovu sastanku 2. prosinca 2013. o nacrtu odluke u vezi s predmetom AT.39685(1) Fentanil

Izvjestitelj: Latvija

(2015/C 142/07)

1.

Savjetodavni odbor slaže se s Europskom komisijom da su sporazum o zajedničkoj promidžbi i njegova dopuna („Sporazum”) sklopljeni između stranaka imali za cilj ograničavanje tržišnog natjecanja u smislu članka 101. UFEU-a.

2.

Savjetodavni odbor slaže se s nacrtom Odluke Europske komisije u pogledu zaključka da je sklapanje tog Sporazuma između stranaka moglo znatno utjecati na trgovinu među državama članicama.

3.

Savjetodavni odbor slaže se s Europskom komisijom da uvjeti iz članak 101. stavka 3. UFEU-a nisu ispunjeni.

4.

Savjetodavni odbor slaže se s nacrtom Odluke Europske komisije u pogledu svih adresata dotičnog nacrta Odluke, posebno što se tiče odgovornosti društava majki.

5.

Savjetodavni odbor slaže se s procjenom Komisije u pogledu trajanja prekršaja.

6.

Savjetodavni odbor preporučuje da se njegovo mišljenje objavi u Službenom listu Europske unije.


29.4.2015   

HR

Službeni list Europske unije

C 142/19


Mišljenje Savjetodavnog odbora o ograničavajućim djelovanjima i vladajućim položajima doneseno na njegovu sastanku 6. prosinca 2013. o nacrtu odluke u vezi s Predmetom AT.39685(2) Fentanil

Izvjestitelj: Latvija/Ujedinjena Kraljevina

(2015/C 142/08)

1.

Savjetodavni odbor slaže se s Komisijom da se adresatima nacrta odluke treba izreći novčana kazna.

2.

Savjetodavni odbor slaže se s Komisijom oko osnovnog iznosa kazne za Johnson & Johnson/Janssen-Cilag B.V.

3.

Savjetodavni odbor slaže se s Komisijom oko povećanja kazne za Johnson & Johnson/Janssen-Cilag B.V. kako bi se osigurao dovoljan preventivan učinak.

4.

Savjetodavni odbor slaže se s Komisijom oko konačnog iznosa kazne za Johnson & Johnson/Janssen-Cilag B.V.

5.

Savjetodavni odbor slaže se s pristupom Komisije prema kojem se izračun kazne za Novartis VP/Sandoz B.V. temelji na prenesenoj vrijednosti.

6.

Savjetodavni odbor slaže se s Komisijom oko povećanja kazne za Novartis VP/Sandoz B.V. kako bi se osigurao dovoljan preventivan učinak.

7.

Savjetodavni odbor slaže se s Komisijom oko konačnog iznosa kazne za Novartis AG/Sandoz B.V.

8.

Savjetodavni odbor preporučuje da se njegovo mišljenje objavi u Službenom listu Europske Unije.


29.4.2015   

HR

Službeni list Europske unije

C 142/20


Završno izvješće službenika za saslušanja (1)

Fentanil

(AT.39685)

(2015/C 142/09)

(1)

Ovaj se predmet odnosi na takozvani sporazum o zajedničkoj promidžbi između nizozemskog farmaceutskog društva originatora Janssen-Cilag B.V., društva kćeri društva Johnson & Johnson (dalje u tekstu „J&J”), i nizozemskih generičkih farmaceutskih društava Hexal B.V. i Sandoz B.V., društava kćeri društva Novartis AG, u vrijeme navodne povrede (dalje u tekstu „Novartis/Sandoz”). U skladu sa sporazumom generički konkurent neće ući na nizozemsko tržište lijeka protiv bolova fentanila.

(2)

Europska komisija je 30. siječnja 2013. donijela obavijest o utvrđenim činjenicama. Strankama je pristup predmetu omogućen 15. veljače 2013., a na obavijest o utvrđenim činjenicama odgovorile su 22. i 30. travnja 2013. nakon što je Glavna uprava za tržišno natjecanje produžila prvobitni rok za jedan i dva tjedna. Stranke nisu zatražile usmeno saslušanje.

(3)

U svjetlu novih argumenata i činjenica iz odgovora koje su stranke dostavile na obavijest o utvrđenim činjenicama Komisija je 17. listopada 2013. uputila dopis o činjenicama na koji je društvo J&J odgovorilo 30. listopada 2013., a društvo Novartis/Sandoz 6. studenoga 2013., nakon što je Glavna uprava za tržišno natjecanje odobrila kratko produženje roka.

(4)

U nacrtu odluke zaključuje se da sporazum između društava J&J i Novartis/Sandoz predstavlja kršenje članka 101. UFEU-a.

(5)

U skladu s člankom 16. Odluke 2011/695/EU ispitao sam bavi li se nacrt odluke samo činjenicama u odnosu na koje je strankama dana prilika za iznošenje stajališta i utvrdio sam da je tako.

(6)

S obzirom na prethodno navedeno i uzimajući u obzir da mi stranke nisu uputile nikakve zahtjeve ni pritužbe, smatram da je u ovom predmetu jamčeno djelotvorno ostvarenje postupovnih prava svih stranaka u postupku.

Bruxelles, 6. prosinca 2013.

Wouter WILS


(1)  U skladu s člancima 16. i 17. Odluke 2011/695/EU predsjednika Europske komisije od 13. listopada 2011. o funkciji i opisu posla službenika za usmene rasprave u određenim postupcima tržišnog natjecanja (SL L 275, 20.10.2011., str. 29.) („Odluka 2011/695/EU”).


29.4.2015   

HR

Službeni list Europske unije

C 142/21


Sažetak Odluke Komisije

od 10. prosinca 2013.

u vezi s postupkom u skladu s člankom 101. Ugovora o funkcioniranju Europske unije

(Predmet AT.39685 – Fentanil)

(priopćeno pod brojem dokumenta C(2013) 8870)

(Vjerodostojan je samo tekst na engleskom jeziku)

(2015/C 142/10)

1.   UVOD

(1)

Komisija je 10. prosinca 2013. donijela odluku u vezi s postupkom u skladu s člankom 101. Ugovora o funkcioniranju Europske unije. U skladu s odredbama članka 30. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1/2003 (1), Komisija u ovom sažetku objavljuje imena stranaka i glavni sadržaj odluke, uključujući sve izrečene kazne, uzimajući u obzir zakoniti interes poduzetnika da štite svoje poslovne tajne.

(2)

Odluka se odnosi na takozvani sporazum o zajedničkoj promidžbi (dalje u tekstu „Sporazum”) sklopljen između nizozemskih društava kćeri farmaceutskih društava Johnson & Johnson i Novartis AG. Sporazumom su predviđene mjesečne isplate društva Johnson & Johnson dok god se (barem) potencijalni konkurent Novartis suzdržava od ulaska na nizozemsko tržište sa svojom generičkom verzijom fentanila, snažnog lijeka protiv bolova koji proizvodi Johnson & Johnson.

2.   ADRESATI

(3)

Odluka je upućena društvu Johnson & Johnson, njegovom nizozemskom društvu kćeri Janssen-Cilag B.V. (dalje u tekstu „Janssen-Cilag”), društvu Novartis AG (dalje u tekstu „Novartis”) i njegovom nizozemskom društvu kćeri Sandoz B.V. (dalje u tekstu „Sandoz”).

3.   POSTUPAK

(4)

Postupak je pokrenut 18. listopada 2011.

(5)

Obavijest o utvrđenim činjenicama donesena je i upućena strankama 30. siječnja 2013.

(6)

Stranke su dostavile odgovore na obavijest o utvrđenim činjenicama u travnju 2013. i nije zatraženo usmeno saslušanje.

(7)

Savjetodavni odbor za pitanja ograničavajućih djelovanja i vladajućih položaja izdao je pozitivno mišljenje 2. i 6. prosinca 2013.

(8)

Komisija je donijela odluku 10. prosinca 2013.

4.   POVREDA ČLANKA 101. UFEU-a

(9)

Fentanil je razvilo društvo Johnson & Johnson koje ga je u različitim oblicima prodavalo od 60-tih godina prošlog stoljeća. U Nizozemskoj je 2005. istekla zaštita za transdermalni flaster s fentanilom koji proizvodi Johnson & Johnson, a društvo Sandoz, nizozemsko društvo kći društva Novartis, bilo je spremno na tržište staviti svoju generičku inačicu transdermalnog flastera s fentanilom za koji je, primjerice, već proizvelo potrebnu ambalažu.

(10)

Međutim umjesto da započne s prodajom generičke inačice lijeka, Sandoz je u srpnju 2005. sklopio takozvani sporazum o zajedničkoj promidžbi s društvom Janssen-Cilag, nizozemskim društvom kćeri društva Johnson & Johnson. Dogovorene mjesečne isplate društva Janssen-Cilag nadmašivale su zaradu koju je Sandoz očekivao od prodaje svojeg generičkog proizvoda, dok god na nizozemskom tržištu ne postoji generički lijek. U skladu s internim dokumentima Sandoz je bio spreman suzdržati se od ulaska na tržište u zamjenu za „dio kolača”. Umjesto tržišnog natjecanja Johnson & Johnson i Novartis dogovorili su se za suradnju kako „na tržištu ne bi postojao generički transdermalni flaster i kako bi se zadržala njegova trenutačna visoka cijena.”

(11)

Stoga Sandoz nije stavljao svoj proizvod na nizozemsko tržište dok god je Sporazum bio na snazi. Sporazum je prekinut u prosincu 2006. kada se pojavila treća osoba koja je na tržište namjeravala uvesti generički flaster s fentanilom.

(12)

Komisija je donijela sljedeće zaključke. Na temelju analize gospodarskog i pravnog konteksta Sandoz je u trenutku potpisivanja Sporazuma s društvom Janssen-Cilag bio ozbiljan i (barem) potencijalan konkurent tog društva. Sporazum je obuhvaćao mehanizam za sprječavanje ulaska na tržište u skladu s kojim bi društvo Janssen-Cilag prestalo s mjesečnim isplatama u slučaju da Sandoz ili treća osoba uđu na tržište. U skladu s time Sandoz se suzdržao od stavljanja svojeg transdermalnog flastera s fentanilom na nizozemsko tržište tijekom cjelokupnog trajanja Sporazuma (od 11. srpnja 2005. do 15. prosinca 2006.). Tim je Sporazumom ozbiljan i (barem) potencijalan generički konkurent društva Janssen-Cilag isključen s tržišta u trenutku neposredne prijetnje od njegova ulaska na tržište.

(13)

Nadalje tijekom dotičnog razdoblja društvo Janssen-Cilag platilo je društvu Sandoz ukupno otprilike 5 milijuna EUR u obliku mjesečnih rata. Svota isplaćena Sandozu znatno premašuje zaradu koju je to društvo u trenutku sklapanja Sporazuma očekivalo od stavljanja svojeg transdermalnog flastera s fentanilom na nizozemsko tržište. Ta su mjesečna plaćanja izvršena za nedefinirane usluge zajedničke promidžbe. Tijekom razdoblja obuhvaćenog početnim sporazumom o zajedničkoj promidžbi (od 11. srpnja 2005. do 11. srpnja 2006.) Sandoz je proveo samo ograničene promidžbene aktivnosti, a tijekom razdoblja obuhvaćenog dopunom (od 11. srpnja 2006. do 15. prosinca 2006.) nema dokaza o Sandozovim promidžbenim aktivnostima.

(14)

Namjere stranaka potvrđuju spomenute objektivne elemente analize. Stranke su sastavile sporazum o zajedničkoj promidžbi na način da se osigura da generički proizvod društva Sandoz ne uđe na tržište i u najvećoj mogućoj mjeri poveća zarada društva Janssen-Cilag od prodaje originalnog proizvoda dok god je sporazum na snazi. Društvo Janssen-Cilag dijelilo je tu zaradu iznad konkurentne razine s društvom Sandoz.

(15)

Stoga je Komisija zaključila da Sporazum predstavlja namjerno ograničenje članka 101. UFEU-a s obzirom na cilj.

5.   TRAJANJE POVREDE

(16)

Povreda je trajala najmanje od datuma stupanja na snagu početnog sporazuma o zajedničkoj promidžbi 11. srpnja 2005. do raskida sporazuma o zajedničkoj promidžbi (uključujući dopunu) 15. prosinca 2006.

6.   NOVČANE KAZNE

(17)

Za povredu su u ovom predmetu izrečene sljedeće novčane kazne:

Johnson & Johnson i Janssen-Cilag B.V., zajednički i pojedinačno: 10 798 000 EUR;

Novartis AG i Sandoz B.V., zajednički i pojedinačno: 5 493 000 EUR.


(1)  SL L 1, 4.1.2003., str. 1.


Revizorski sud

29.4.2015   

HR

Službeni list Europske unije

C 142/23


Tematsko izvješće br. 4/2015 „Tehnička pomoć: koji je njezin doprinos poljoprivredi i ruralnom razvoju?”

(2015/C 142/11)

Europski revizorski sud obavještava vas da je upravo objavljeno tematsko izvješće br. 4/2015 „Tehnička pomoć: koji je njezin doprinos poljoprivredi i ruralnom razvoju?”.

Dokument možete pregledati ili preuzeti na internetskim stranicama Europskoga revizorskog suda: http://eca.europa.eu

Besplatan tiskani primjerak izvješća možete zatražiti od Revizorskog suda:

Cour des comptes européenne

Publications (PUB)

12, rue Alcide De Gasperi

1615 Luxembourg

LUXEMBOURG

Tel. +352 4398-1

E-pošta: eca-info@eca.europa.eu

ili ispuniti elektroničku narudžbenicu na stranici internetske knjižare EU Bookshop.


29.4.2015   

HR

Službeni list Europske unije

C 142/23


Tematsko izvješće br. 5/2015 „Jesu li financijski instrumenti djelotvorno i perspektivno sredstvo u području ruralnog razvoja?”

(2015/C 142/12)

Europski revizorski sud obavještava vas da je upravo objavljeno tematsko izvješće br. 5/2015 „Jesu li financijski instrumenti djelotvorno i perspektivno sredstvo u području ruralnog razvoja?”.

Dokument možete pregledati ili preuzeti na internetskim stranicama Europskoga revizorskog suda: http://eca.europa.eu

Besplatan tiskani primjerak izvješća možete zatražiti od Revizorskog suda:

Cour des comptes européenne

Publications (PUB)

12, rue Alcide De Gasperi

1615 Luxembourg

LUXEMBOURG

Tel. +352 4398-1

E-pošta: eca-info@eca.europa.eu

ili ispuniti elektroničku narudžbenicu na stranici internetske knjižare EU Bookshop.


V Objave

POSTUPCI U VEZI S PROVEDBOM POLITIKE TRŽIŠNOG NATJECANJA

Europska komisija

29.4.2015   

HR

Službeni list Europske unije

C 142/24


Prethodna prijava koncentracije

(Predmet M.7624 – KKR/Comcast/Pentech/Piton/Scottish Enterprise/Shamrock/FanDuel/JV)

Predmet primjeren za primjenu pojednostavnjenog postupka

(Tekst značajan za EGP)

(2015/C 142/13)

1.

Dana 22. travnja 2015. Komisija je zaprimila prijavu predložene koncentracije u skladu s člankom 4. Uredbe Vijeća (EZ) br. 139/2004 (1) u kojoj se navodi da poduzetnici KKR & Co. L. P. („KKR”, Sjedinjene Američke Države), Comcast Ventures LP i NBC Sports Venture, LLC, koji pripadaju poduzetniku Comcast group („Comcast”, Sjedinjene Američke Države), Pentech Fund II L. P. („Pentech”, Ujedinjena Kraljevina), Piton Capital Venture Fund L. P. („Piton”, Ujedinjena Kraljevina), Scottish Enterprise (Ujedinjena Kraljevina) i Shamrock Capital Growth Fund III, L. P. („Shamrock”, Sjedinjene Američke Države) kupnjom udjela stječu, u smislu članka 3. stavka 1. točke (b) i članka 3. stavka 4. Uredbe o koncentracijama, zajedničku kontrolu nad poduzetnikom FanDuel Limited („FanDuel”, Ujedinjena Kraljevina).

2.

Poslovne su djelatnosti predmetnih poduzetnika sljedeće:

—   za KKR: globalno društvo za upravljanje alternativnim ulaganjima i pružanje rješenja na tržištima kapitala,

—   za Comcast: usluge globalnih medija i tehnološke usluge,

—   za Pentech: društvo poduzetničkog kapitala,

—   za Piton: društvo poduzetničkog kapitala i kapitala za rast,

—   za Scottish Enterprise: škotska agencija za gospodarski razvoj,

—   za Shamrock: investicijsko društvo,

—   za FanDuel: usluge fiktivnih sportskih natjecanja na internetu za područje Sjeverne Amerike.

3.

Preliminarnim ispitivanjem Komisija je ocijenila da bi prijavljena transakcija mogla biti obuhvaćena područjem primjene Uredbe o koncentracijama. Međutim konačna odluka još nije donesena. U skladu s Obavijesti Komisije o pojednostavnjenom postupku za postupanje s određenim koncentracijama prema Uredbi Vijeća (EZ) br. 139/2004 (2) treba napomenuti da je ovaj predmet primjeren za primjenu postupka iz Obavijesti.

4.

Komisija poziva zainteresirane treće osobe da joj podnesu moguća očitovanja o predloženoj koncentraciji.

Očitovanja se Komisiji moraju dostaviti najkasnije 10 dana od datuma ove objave. Očitovanja se mogu poslati Europskoj komisiji, uz naznaku referentnog broja M.7624 – KKR/Comcast/Pentech/Piton/Scottish Enterprise/Shamrock/FanDuel/JV, telefaksom (+32 22964301), e-poštom na adresu COMP-MERGER-REGISTRY@ec.europa.eu ili poštom na sljedeću adresu:

European Commission

Directorate-General for Competition

Merger Registry

1049 Bruxelles/Brussel

BELGIQUE/BELGIË


(1)  SL L 24, 29.1.2004., str. 1. („Uredba o koncentracijama”).

(2)  SL C 366, 14.12.2013., str. 5.


DRUGI AKTI

Europska komisija

29.4.2015   

HR

Službeni list Europske unije

C 142/25


Objava zahtjeva u skladu s člankom 50. stavkom 2. točkom (a) Uredbe (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća o sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode

(2015/C 142/14)

Ova je objava temelj za podnošenje prigovora u skladu s člankom 51. Uredbe (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (1).

JEDINSTVENI DOKUMENT

„SAUCISSON DE LACAUNE”/„SAUCISSE DE LACAUNE”

EU br.: FR-PGI-0005-01201-27.3.2014.

ZOZP ( X ) ZOI ( )

1.   Naziv

„Saucisson de Lacaune”/„Saucisse de Lacaune”

2.   Država članica ili treća zemlja

Francuska

3.   Opis poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda

3.1.   Vrsta proizvoda

Razred 1.2. Proizvodi od mesa (kuhani, soljeni, dimljeni itd.)

3.2.   Opis proizvoda na koji se odnosi naziv iz točke 1.

„Saucisson de Lacaune” suha je kobasica cilindričnog i relativno pravilnog oblika koja se puni u prirodna crijeva. Njezina masa iznosi od 200 g do više od 2 kg. Može se prodavati takva kakva jest, u mrežici ili vezana.

„Saucisse de Lacaune” suha je kobasica za kuhanje pravilnog cilindričnog oblika koja se puni u prirodna crijeva. Može se prodavati u više oblika:

—   presavijena kobasica za kuhanje: presavijena u obliku slova „U”, mase od 200 g do 500 g,

—   ravna kobasica za kuhanje: bez zakrivljenosti, mase od 200 g do 500 g,

—   kobasica za kuhanje „sa štapa”: tijekom sušenja se omotava oko štapa, prodaje se u obliku niza presavijenih dijelova čiji broj i masa nisu određeni.

Kobasice „Saucisson de Lacaune”/„Saucisse de Lacaune” kreću se od mekših do čvršćih, a tekstura im je kompaktna. U krišci su vidljivi komadi krtog mesa i masnih dijelova, što je karakteristično za krupno mljevenje (najmanje 8 mm), i nema tetiva ni hrskavice. Zrna masti jasno su ocrtana, čvrsta i bijela. Krto je meso crveno do tamnocrveno. Kobasice „Saucisson de Lacaune”/„Saucisse de Lacaune” ne izgledaju masno.

Kobasice „Saucisson de Lacaune”/„Saucisse de Lacaune” imaju tipičan miris i okus suhog dozrelog mesa s prilično izraženom paprenom notom. Aromatski je intenzitet umjeren. Miris i okus po masti nenametljiv je.

Kobasice „Saucisson de Lacaune” i „Saucisse de Lacaune” pripremaju se od najmanje 80 % odnosno najmanje 70 % krtog mesa. Udjel zrelog (krtog) mesa koji se upotrebljava u pripremi iznosi najmanje 30 %.

Mješavina začina sastoji se od soli, papra i muškatnog oraščića. Dopušta se dodavanje salitre, mliječnih startera, šećera i površinske plijesni.

Kobasice „Saucisson de Lacaune”/„Saucisse de Lacaune” odlikuju se sljedećim fizičko-kemijskim svojstvima:

—   sadržaj vode nakon odstranjivanja masti: ≤ 52 % ili ≤ 56 % za kobasice čiji je promjer veći od 70 mm,

—   sadržaj masti (za sadržaj vode od 77 nakon odstranjivanja masti): ≤ 20 %,

—   omjer kolagena i bjelančevina: ≤ 13 %,

—   udjel ukupnih topivih šećera (za sadržaj vode od 77 nakon odstranjivanja masti): ≤ 2 %,

—   pH: ≥ 5,2 za proizvode mase manje od 1 kg i ≥ 5,0 za proizvode mase veće od 1 kg.

Kobasice „Saucisson de Lacaune”/„Saucisse de Lacaune” prodaju se:

cijele, s etiketom, nepakirane ili pakirane u vrećicu s velikim perforacijama, pakirane u vrećicu u kontroliranoj atmosferi ili vakuumirane,

narezane, vakuumirane ili pakirane u kontroliranoj atmosferi, osim ako se režu na zahtjev.

3.3.   Hrana za životinje (samo za proizvode životinjskog podrijetla) i sirovine (samo za prerađene proizvode)

Prehrana za mužjake (teže od 25 kg) i ženke svinja u fazi tovljenja sadržava najmanje 60 % žitarica, proizvoda od žitarica i zrnja mahunarki.

Najveći sadržaj linolne kiseline utvrđuje se na 1,9 % suhe tvari.

Zrelo meso koje se upotrebljava u pripremi kobasica „Saucisson de Lacaune”/„Saucisse de Lacaune” potječe od trupova ženki ili mužjaka tovljenih teških svinja mase trupa veće od 120 kg. Ostalo meso potječe od tovljenih svinja mase trupa od najmanje 80 kg.

Mast potječe od „leđne slanine”. Bijela je i čvrsta. U kobasicu „Saucisse de Lacaune” može se dodati masni dio s prsa svinje.

Meso koje se upotrebljava samo svježe i masni dijelovi koji se upotrebljavaju svježi usitnjuju se najkasnije šestoga dana nakon klanja. Ako se upotrebljavaju zamrznuti, zamrzavanje se provodi najkasnije 72 sata nakon klanja, a čuvati se mogu najviše četiri mjeseca na temperaturi koja ne smije biti viša od – 18 °C.

3.4.   Posebni proizvodni postupci koji se moraju provesti na određenom zemljopisnom području

Postupci od odabira komada, preko prerade kobasica „Saucisson de Lacaune”/„Saucisse de Lacaune” (usitnjavanje, punjenje, parenje) pa do kraja sušenja provode se na određenom zemljopisnom području.

3.5.   Posebna pravila za rezanje, ribanje, pakiranje itd. proizvoda na koji se odnosi registrirani naziv

Nije primjenjivo.

3.6.   Posebna pravila za označivanje proizvoda na koji se odnosi registrirani naziv

Etiketa proizvoda obvezno sadržava:

naziv ZOZP-a „Saucisson de Lacaune” ili „Saucisse de Lacaune”,

logotip „Lacaune” sa stiliziranim i podcrtanim velikim slovom „M” koje podsjeća na planine i ispod kojeg velikim slovima piše naziv „LACAUNE”.

4.   Sažeta definicija zemljopisnog područja

Zemljopisno područje obuhvaća 11 općina departmana Tarn navedenih u nastavku: Barre, Berlats, Escroux, Espérausses, Gijounet, Lacaune, Moulin Mage, Murat-sur-Vèbre, Nages, Senaux i Viane.

5.   Povezanost sa zemljopisnim područjem

5.1.   Posebnosti zemljopisnog područja

Prirodni čimbenici

Zemljopisno područje proizvodnje kobasice „Saucisson de Lacaune” i „Saucisse de Lacaune” homogena je cjelina okružena gorjem Lacaune. To je kotlina koja se proteže s istoka na zapad i tvori slijev rijeke Gijou. Na jugu je omeđena glavnim grebenom koji povezuje vrhove Montgrand i Montalet i uzdiže se do više od 1 200 m, a na sjeveru linijom sporednog grebena koji se preko prijelaza Sié proteže od Roquecézièrea do vrha Merdélou na oko 1 000 m nadmorske visine. Tim dvjema fizičkim barijerama topografski je određena kotlina u kojoj se izmjenjuju utjecaji oceanske i mediteranske klime. Osim toga, na zemljopisnom području zbog nadmorske visine vlada i planinska klima.

Pod tim trostrukim utjecajem, klima tog područja odlikuje se:

velikom količinom padalina i ravnomjerno raspoređenom količinom kiše tijekom cijele godine,

relativno niskom prosječnom temperaturom i malim temperaturnim amplitudama,

redovitim promjenama vjetra (smjer vjetra, vlažnost zraka) te velikim razlikama u temperaturi i vlažnosti zraka u istome danu.

Ljudski čimbenici

Povijesna proizvodnja kobasica „Saucisson de Lacaune”/„Saucisse de Lacaune” potječe od zanimanja mesara (fr. mazelier), koje je u srednjem vijeku bilo uobičajeno u općini Lacaune. Na okcitanskom jeziku ta je riječ označavala osobu koja žrtvuje goveda, ovce i svinje. Oko 15. stoljeća, uz postupnu stručnu specijalizaciju, riječ se upotrebljavala za osobu koja prerađuje svinjetinu, odnosno za zanimanje današnjeg mesara.

Znanje i umijeće prerađivača mesa ključni su za obradu tog „živog” proizvoda i dolaze do izražaja na više razina.

Prerađivač mesa razvrstava, priprema i usitnjava meso i masne dijelove na svoj način, koristeći se svojom opremom i ovisno o kvaliteti sirovina za preradu, a posebno njihovoj prikladnosti za usitnjavanje. Odabire zrelo meso i dodaje visok postotak krtog mesa u smjesu.

Stručno se koristi uređajem za rezanje i/ili strojem za mljevenje kako bi dobio homogenu smjesu, koja se sastoji od krupnih zrna pravilnog oblika usitnjenih na najmanje 8 mm, ili upotrebljava bilo koju tehniku usitnjavanja kojom se postiže vizualno jednaka usitnjenost.

Svoj pripravak jednostavno začini solju, paprom i eventualno muškatnim oraščićem, bez drugih aditiva osim salitre.

„Smjesa” se puni samo u prirodna crijeva nakon čega slijedi faza parenja i sušenja koja traje najmanje 10 dana za suhe kobasice i 18 dana za ostale proizvode. Kako bi provjerio pravilno odvijanje fermentacije tijekom parenja, prerađivač mesa obavlja taktilnu provjeru, to jest „uzimanje u ruku”. Na pritisak ruke konzistencija mora biti čvrsta.

Prerađivač mesa u svakoj fazi proizvodnje optimira trajanje postupaka ili temperaturne uvjete i vlažnost zraka ovisno o ponašanju kobasica. U sušionici se kobasice svakodnevno prate kako bi se moglo nadzirati njihov izgled i miris, upravljati uvjetima dozrijevanja (temperatura i vlažnost zraka) te izbjeći nepravilnosti pri sušenju. Neovisno o primijenjenoj tehnici i o tome upotrebljavaju li se prirodne ili ventilirane sušionice, gospodarski subjekt mora se prilagoditi promjenama u vanjskoj temperaturi i vlažnosti zraka koje se mjere svakodnevno.

5.2.   Posebnosti proizvoda

Kobasice „Saucisson de Lacaune”/„Saucisse de Lacaune” odlikuju se krtim mesom crvene do tamnocrvene boje, velikim pravilnim zrnima i krtim izgledom kriške.

Na organoleptičkom planu ističu se umjerenim i uravnoteženim aromatskim intenzitetom koji ne nadjačava prirodan okus sušenog dozrelog mesa, kao i teksturom koja je na dodir i u ustima mekana do čvrsta i kompaktna.

Naposljetku, kobasice „Saucisson de Lacaune”/„Saucisse de Lacaune” ističu se time što se pune samo u prirodna crijeva.

5.3.   Uzročna povezanost zemljopisnog područja i kvalitete ili karakteristika proizvoda (za ZOI) odnosno određene kvalitete, ugleda ili drugih karakteristika proizvoda (za ZOZP)

Uzročna povezanost kobasica „Saucisson de Lacaune”/„Saucisse de Lacaune” temelji se na postojanju starih i tradicionalnih znanja i umijeća koja se prenose i tako utječu na kvalitetu proizvoda koji imaju postojan ugled.

Na zemljopisnom području kobasica „Saucisson de Lacaune”/„Saucisse de Lacaune”, koje se odlikuje zemljopisnim i klimatskim uvjetima tradicionalno pogodnima za sušenje mesa, razvila se široka mreža prerađivača koji već generacijama njeguju znanje i umijeće. I danas se, prema tradicionalnoj proizvodnoj praksi, upotrebljava zrelo meso s udjelom krtog mesa koji za proizvodnju kobasice „Saucisson” mora biti najmanje 80 %, a za proizvodnju kobasice „Saucisse” najmanje 70 %. Time krto meso kobasica „Saucisson de Lacaune”/„Saucisse de Lacaune” dobiva karakterističnu crvenu do tamnocrvenu boju te krti izgled kriške.

Znanje i umijeće dolaze do izražaja i u odabiru komada i u vladanju tehnikama usitnjavanja radi dobivanja krupnog zrna.

Punjenje u prirodna crijeva kobasicama „Saucisson de Lacaune”/„Saucisse de Lacaune” daje poseban izgled.

Aromatski intenzitet kobasica „Saucisson de Lacaune”/„Saucisse de Lacaune” ostaje umjeren jer od začina sadržavaju samo papar i muškatni oraščić. Zahvaljujući znanju i umijeću u doziranju začina te činjenici da se proces sušenja u sušionici svakodnevno nadzire, potpuno zrele kobasice „Saucisson de Lacaune”/„Saucisse de Lacaune” po završetku dozrijevanja zadržavaju prirodan okus sušenog dozrelog mesa.

Upravljanje fazama parenja i sušenja pogoduje dobivanju teksture koja je na dodir i u ustima mekana do čvrsta i kompaktna.

Ugled kobasica „Saucisson de Lacaune”/„Saucisse de Lacaune” već je afirmiran početkom 20. stoljeća kada je M. Cousin u svojem djelu Voyages gastronomiques au pays de France (Gastronomska putovanja Francuskom) pohvalio suhomesnate proizvode iz Hôtel Central u Lacauneu: „[…] izvrstan izbor lokalnih suhomesnatih proizvoda koji obuhvaća šunke i kobasice posve vrijedne pozornosti […].”

Kobasice „Saucisson de Lacaune”/„Saucisse de Lacaune” opisane su u francuskom pravilniku o suhomesnatim proizvodima, soljenim proizvodima i konzerviranom mesu iz 1980. i 1986. Pojavljuju se i u inventaru francuske kulinarske baštine Midi-Pyrénées – produits du terroir et recettes traditionnelles iz 1996.

Anketa o imidžu i ugledu iz 2011. pokazala je da u regijama Midi-Pyrénées i Languedoc-Rouissillon 77 % ispitanika poznaje pršut i suhe kobasice koji se proizvode na zemljopisnom području Lacaune. Time se potvrdio snažan ugled kobasica „Saucisson de Lacaune”/„Saucisse de Lacaune” i dokazalo da se ti proizvodi percipiraju kao „lokalni” i „tradicionalni proizvodi”.

Osim toga, nerijetko se objavljuju novinski članci u kojima se govori o kobasicama „Saucisson de Lacaune”/„Saucisse de Lacaune”, kao na primjer u novinama Midi Libre od 8. kolovoza 2009. gdje se spominje: „košara puna mirisa”.

Prerađivači mesa iz zemljopisnog područja često osvajaju nagrade na pariškom natjecanju za poljoprivredne proizvode Concours général agricole de Pariz. Od 2012. nagrađeno je 13 kobasica „Saucisson de Lacaune”/„Saucisse de Lacaune”: pet ih je dobilo brončanu, dvije srebrnu, a šest zlatnu medalju.

Upućivanje na objavu specifikacije

(članak 6. stavak 1. drugi podstavak ove Uredbe)

https://www.inao.gouv.fr/fichier/CDCSaucissonSaucisseLacauneV1.pdf


(1)  SL L 343, 14.12.2012., str. 1.


29.4.2015   

HR

Službeni list Europske unije

C 142/29


Objava zahtjeva u skladu s člankom 50. stavkom 2. točkom (a) Uredbe (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća o sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode

(2015/C 142/15)

Ova je objava temelj za podnošenje prigovora na zahtjev u skladu s člankom 51. Uredbe (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (1).

JEDINSTVENI DOKUMENT

„SILTER”

Br. EU: IT-PDO-0005-01252 – 6.8.2014.

ZOI ( X ) ZOZP ( )

1.   Naziv

„Silter”

2.   Država članica ili treća zemlja

Italija

3.   Opis poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda

3.1.   Vrsta proizvoda

Razred 1.3. Sirevi

3.2.   Opis proizvoda na koji se odnosi naziv iz točke 1.

Sir „Silter” valjkastog je oblika, promjera između 34 i 40 cm, s ravnim ili blago zaobljenim bokom, visine od 8 do 10 cm. Nakon razdoblja zrenja njegova težina doseže između 10 i 16 kg, kora je tvrda, a boja varira između svjetložute i smeđe zbog uljenja i zrenja.

Tijesto je čvrste strukture, nikad pretjerano elastično, s gustim malim ili srednjim rupicama. Udjel masti u suhoj tvari mora iznositi između 27 i 45 %, a udjel vode ne smije biti viši od 40 %.

Pri kušanju primjećujemo blag okus bez gorčine koji postaje snažniji i/ili začinjeniji sa zrenjem sira. Miris i aroma trajni su i karakteristični za područje proizvodnje; podsjećaju osobito na suho voće, maslac i mlijeko krava na ispaši, na svježu ili sušenu krmu, na brašno od kestena i na siltere (tipična skladišta za zrenje).

3.3.   Hrana za životinje (samo za proizvode životinjskog podrijetla) i sirovine (samo za prerađene proizvode)

Sir „Silter” proizvodi se tijekom cijele godine isključivo od sirovog djelomično obranog mlijeka samo odlijevanjem površinskog vrhnja. Najmanje 80 % krava u laktaciji na svakom poljoprivrednom gospodarstvu moraju pripadati tipičnim planinskim pasminama (Bruna, Grigio Alpina i Pezzata Rossa). Krave pasmine Bruna moraju činiti barem 60 % ukupnog broja krava u laktaciji na svakom poljoprivrednom gospodarstvu.

Hrana krava u laktaciji mora se sastojati od trave i/ili od sijena; nije dozvoljena upotreba silaže ili sjenaže. Područje proizvodnje sira „Silter” isključivo je planinsko područje koje podliježe prirodnim ograničenjima kao što su nadmorska visina, nagib i klima koji utječu na sezonsku proizvodnju krme. Ti čimbenici utječu na ishranu mliječnih krava.

Količina krme (sijena i/ili trave) iz područja proizvodnje ne smije biti manja od 50 % ukupne količine suhe tvari koja se svake godine daje kravama u laktaciji. Ishrana se može dopuniti koncentratima koji mogu činiti najviše 40 % suhe tvari jednog obroka.

Te su količine utvrđene iz mjera opreza; naime, budući da se proizvodnja sira „Silter” odvija u planinskom području s posebnim ograničenjima u kojem je ponekad teško proizvesti suhu krmu, posebno tijekom kišnih godina, a upotreba silaže je zabranjena, proizvodnja koncentrirane hrane nije održivo rješenje. U načelu, udjel u obroku krme koji potječe iz područja podrijetla uvelike je viši od navedenih vrijednosti, posebno kada su krave na ispaši tijekom većeg dijela godine. Iako nije obvezna ispaša je raširena praksa na livadama u podnožju dolina u proljeće i u jesen te ljeti na planinskim pašnjacima, a njezino trajanje ovisi o tijeku sezone. Posebice, kada su krave na ispaši na planinskim pašnjacima, krma potječe isključivo iz područja proizvodnje, a koncentrati ne mogu činiti više od 30 % prosječno konzumirane suhe tvari. Poštovanjem tih pravila u pogledu ishrane čuvaju se organoleptička i aromatična svojstva sira „Silter” koji se proizvodi tijekom cijele godine. Posebne značajke sira „Silter” određene su i mikrobiološkom bioraznolikošću koja proizlazi iz okruženja proizvodnje i prerade sirovog mlijeka. Istraživačkim projektima kao što su VALTEMAS 2012 i FOOD FOR LIFE 2006 omogućeno je identificiranje mikroorganizama koji sudjeluju u procesu izrade sira i proučavanje enzimskih aktivnosti koje su ključne za razvoj posebnih svojstava sira „Silter”. Kako bi spriječili eventualni utjecaj izvora koji dolaze izvan područja proizvodnje, proizvođači sira kao starter kulture upotrebljavaju startere iz autohtone mikroflore. Razvoj tih mliječnih bakterija izaziva formiranje aromatskih spojeva i sitnih rupica karakterističnih za sir „Silter”. Te bakterije ujedno sprečavaju razvoj drugih bakterija koje bi mogle promijeniti aromu i okus sira „Silter”.

Ishrana koja se sastoji uglavnom od trave i sijena iz tog zemljopisnog područja, zabrana silaže, prisutnost autohtone mikroflore u sirovom mlijeku i upotreba tehnologije jamac su posebnih svojstava sira „Silter” i njegove povezanosti s okruženjem.

3.4.   Posebni proizvodni postupci koji se moraju provesti na određenom zemljopisnom području

Proizvodni postupci koji se moraju provesti na određenom zemljopisnom području jesu uzgoj krava, izrada i zrenje sira.

3.5.   Posebna pravila za rezanje, ribanje, pakiranje itd. proizvoda na koji se odnosi registrirani naziv

Sir „Silter” stavlja se na tržište cijeli ili u komadima. Pretpakirani komadi sira moraju sadržavati dio boka i/ili gornje površine sira na kojima se navodi podrijetlo sira.

3.6.   Posebna pravila za označivanje proizvoda na koji se odnosi registrirani naziv

Na cijelom proizvodu moraju se nalaziti: identifikacijska oznaka objekta za preradu, datum proizvodnje, oznaka podrijetla, vrući žig, i ako su zadovoljeni uvjeti, ime planinskog pašnjaka.

Oznaku podrijetla na boku čini niz slika antropomorfnih pećinskih skulptura iz doline Val Camonica, visine od 80 mm, i dva runolista.

Image

Sto dana od datuma proizvodnja barem jedna od strana sira označuje se vrućim žigom koji sadrži natpis „SILTER” u obliku luka u čijem su podnožju dva runolista, a u sredini oznaka „ZOI”; između dva runolista nalazi se slika pećinske skulpture iz doline Val Camonica koja predstavlja scenu oranja.

Image

Na pretpakiranom proizvodu mora se nalaziti oznaka s identifikacijskim logotipom i natpisom „ZOI Silter” kao i pravna uputa. Logotip mora biti oker žuto boje i prikladne veličine i oblika.

Image

4.   Sažeta definicija zemljopisnog područja

Navedeno područje obuhvaća sva područja koja pripadaju općini Comunità Montana di Valle Camonica i dio područja koja pripadaju općini Comunità montana del Sebino Bresciano u pokrajini Brescia, odnosno ukupno 47 općina.

To zemljopisno područje proteže se od jezera Iseo (hidrografski bazen površine od 65,3 km2) do alpskih prijevoja Gavia i Tonale.

5.   Povezanost sa zemljopisnim područjem

Područje proizvodnje sira „Silter” obuhvaća planinsko područje smješteno u predalpskom i alpskom pojasu pokrajine Brescia. Taj je okoliš uvjetovan i karakteriziran prisutnošću jezera Iseo na jugu i planinskog masiva Adamello na sjeveru.

Kemijska raznolikost tla i varijacije klime i temperature pogoduju razvoju bogate vegetacije koja se sastoji od karakterističnih vrsti, od onih tipičnih za subplaninsko područje do onih tipičnih za visinske pašnjake subalpskog područja. U planinskom području mogu se posebno uočiti brojna staništa livada i pašnjaka koja obiluju sortama vrsti koje su zanimljive u pogledu krme, kao što su Anthoxanthum spp. i Achillea spp. Sijeno pokošeno na nizinskim livadama i livadama na srednjoj nadmorskoj visini upotrebljava se za ishranu mliječnih krava tijekom hladnijih mjeseci, dok se ljeti ispaša prakticira na 120 alpskih pašnjaka smještenih u visokim planinskim predjelima.

Sir „Silter” proizvodi se na brojnim, čak i malim poljoprivrednim gospodarstvima, na kojima se prerađuje i time konzervira mlijeko proizvedeno na licu mjesta upotrebom vrlo starih metoda koje su proizvođači sira/uzgajivači prenosili s koljena na koljeno. Dugo razdoblje zrenja sira „Silter” omogućivalo je ruralnom stanovništvu da dulje pohrani proizvod i jamčilo da će imati hranu tijekom cijele godine.

Tradicionalno, dugotrajni proces prerade obranog mlijeka počinje već u trenutku kada se ono drži u kotlu tijekom najmanje dva sata pri čemu se gruš taloži u sirutki.

Ta etapa pridaje tijestu posebnu drobivost i vrlo malu elastičnost koje su karakteristične za sir „Silter”.

Razdoblje zrenja sira „Silter” prilično je dugo: najmanje sto dana od datuma proizvodnje.

Time se nastavlja tradicija pohranjivanja sira koji oduvijek predstavlja glavni izvor prehrane stanovnika doline.

Još i danas zrenje se odvija, doduše ne isključivo, u tipičnim skladištima za zrenje koji se zovu „silter” i po kojima je sir dobio ime, na prirodnoj temperaturi između 7 i 20 °C i uz relativnu vlažnost zraka između 70 i 90 %. Tijekom zrenja kolutovi sira njeguju se na razne načine kao što su uljenje, struganje kore i redovito okretanje kolutova koji su položeni na pločama. Tim tradicionalnim postupcima koje obavljaju vješte ruke dovršava se proizvodnja sira „Silter”.

Budući da je ta tehnika proizvodnje snažno povezana sa znanjima proizvođača sira koji duljinu izrade sira prilagođavaju klimi, biljnom sastavu i fenološkim etapama krme, ona se ne može replicirati industrijski i ostaje specifična za proizvođače sira na poljoprivrednim gospodarstvima u dolinama i na planinskim poljoprivrednim gospodarstvima.

Na organoleptička i osjetilna svojstva sira „Silter” utječu teritorijalni i okolišni čimbenici.

Kora je tvrda, svijetložute do smeđe boje. Svojstva toga sira proizlaze iz dugog razdoblja zrenja i svih postupaka čišćenja, uključujući i ručno uljenje.

Tijesto je čvrsto, drobljivo i nije elastično; sadrži guste male i srednje rupice koje je proizvela autohtona mliječna mikroflora; njegova boja varira: od bijele zimi do jarko žute u proljeće i ljeto.

Prevladavajući okus je blag, bez imalo ili vrlo malo gorčine, a sa zrenjem sira okus postaje snažniji i/ili začinjeniji okus.

Endemske biljne vrste koje ulaze u sastav krme i koje sadrže aromatične sastojke poput kumarina pridaju mlijeku, a time i siru „Silter” posebnu aromu.

Različiti intenzitet žute boje tijesta ovisi isključivo o ishrani krava koja se sastoji od tipičnih krmnih sorti za to zemljopisno područje i o udjelu karotenoida u hrani za krave koji varira ovisno o različitim fenološkim etapama.

Naime karotenoidi mogu dovesti do varijacija u intenzitetu boje jer mahunarke i ekstrakti na pašnjacima cvjetaju na početku ljeta i pridaju siru intenzivniju boju. Zimi je, međutim, boja sira bljeđa i približava se bijeloj boji zbog prevladavajuće upotrebe suhe krme.

Trajanje i temperatura različitih stadija prerade, od odlijevanja površinskog vrhnja do zagrijavanja i taloženja gruša dobro su poznati i prenose se s koljena na koljeno. Zahvaljujući svojem iskustvu proizvođači sira mogu promijeniti te parametre ovisno o sezonskim ili klimatskim čimbenicima koji variraju od blaže klime jezera Iseo do oštrije klime u dolinama blizu ledenjaka Adamello. Posebna tehnika proizvodnje koja se prenosi s koljena na koljeno temelji se na upotrebi sirovog mlijeka čija su svojstva očuvana zahvaljujući proizvodnji na određenom zemljopisnom području i bogatstvu autohtone mliječne flore. Lokalni uzgajivači i proizvođači sira tradicionalno posjeduju ta znanja koja im omogućuju dobivanje tipičnog sira „Silter” čije se tijesto odlikuje blagim okusom i drobljivom teksturom.

Nizak udjel masti koji može biti i niži od 30 % suhe tvari objašnjava se isključivom upotrebom djelomično obranog mlijeka. Tijekom odlijevanja površinskog vrhnja koje se mora obavljati tijekom najmanje osam sati u hladnom i provjetrenom prostoru, umnožavaju se mliječni starteri tipični za to područje proizvodnje koji pridaju siru „Silter” njegov okus i aromu. Osim toga, širenje heterofermentne autohtone flore s izaziva formiranje karakterističnih malih ili srednjih rupica u tijestu.

Kuhanje gruša i minimalno trajanje prerade od dva sata kao i taloženje sira u kotlu u sirutki također su neophodni za razvoj autohtone mliječne flore koja određuje aromu te drobljivost i ne naročito elastičnu teksturu sira „Silter”.

Prešanjem sira omogućuje se cijeđenje i početno formiranje kore. Čvrstoća kore i njezina boja koja varira od žute do smeđe rezultat su dugog razdoblja zrenja u skladištima zvanim „silter” tijekom kojeg su kolutovi sira položeni na drvene ploče na prirodnoj temperaturi, kao i postupaka uljenja i čišćenja kolutova.

Tijekom zrenja enzimi koje proizvodi autohtona mliječna flora proizvode spojeve koji daju siru aromu i okus suhog voća, maslaca i siltera, tipičnih skladišta za zrenje. Studije i istraživanja koja su provele različite sirane u tom području kazale su na prisutnost i raznolikost te mliječne mikroflore koja je neophodna za proizvodnju sira „Silter”.

Upućivanje na objavu specifikacije

(članak 6. stavak 1. drugi podstavak ove Uredbe)

Pročišćeni tekst specifikacije dostupan je na sljedećem web-mjestu:

http://www.politicheagricole.it/flex/cm/pages/ServeBLOB.php/L/IT/IDPagina/3335

ili

izravno na početnoj stranici talijanskog Ministarstva za poljoprivrednu, prehrambenu i šumarsku politiku (www.politicheagricole.it) klikom na „Prodotti DOP IGP” u gornjem desnom uglu ekrana i zatim na „Prodotti DOP IGP STG” na lijevoj strani ekrana te na kraju na „Disciplinari di Produzione all’esame dell’UE”.


(1)  SL L 343, 14.12.2012., str. 1.