4.2.2015   

HR

Službeni list Europske unije

C 38/1

—

na internetskoj stranici Komisije posvećenoj tržišnom natjecanju, u odjeljku za koncentracije (http://ec.europa.eu/competition/mergers/cases/). Odluke o spajanju mogu se pretraživati na različite načine, među ostalim po trgovačkom društvu, broju predmeta, datumu i sektoru,

—

u elektroničkom obliku na internetskoj stranici EUR-Lexa (http://eur-lex.europa.eu/homepage.html?locale=hr) pod brojem dokumenta 32014M7366. EUR-Lex omogućuje mrežni pristup europskom zakonodavstvu.

4.2.2015   

HR

Službeni list Europske unije

C 38/1

—

na internetskoj stranici Komisije posvećenoj tržišnom natjecanju, u odjeljku za koncentracije (http://ec.europa.eu/competition/mergers/cases/). Odluke o spajanju mogu se pretraživati na različite načine, među ostalim po trgovačkom društvu, broju predmeta, datumu i sektoru,

—

u elektroničkom obliku na internetskoj stranici EUR-Lexa (http://eur-lex.europa.eu/homepage.html?locale=hr) pod brojem dokumenta 32015M7493. EUR-Lex omogućuje mrežni pristup europskom zakonodavstvu.

4.2.2015   

HR

Službeni list Europske unije

C 38/2

Vijeće Europske unije

Glavno tajništvo

DG C 1C

Rue de la Loi/Wetstraat 175

1048 Bruxelles/Brussel

BELGIQUE/BELGIË

E-pošta: sanctions@consilium.europa.eu

4.2.2015   

HR

Službeni list Europske unije

C 38/3

Vijeće Europske unije

Glavno tajništvo

DG C 1C

Rue de la Loi/Wetstraat 175

1048 Bruxelles/Brussel

BELGIQUE/BELGIË

E-pošta: sanctions@consilium.europa.eu

4.2.2015   

HR

Službeni list Europske unije

C 38/4

4.2.2015   

HR

Službeni list Europske unije

C 38/5

—

u Belgiji prvostupanjski sud („tribunal de première instance”/„rechtbank van eerste aanleg”/„erstinstanzliches Gericht”),

—

u Bugarskoj okružni sud („окръжният съд”),

—

u Češkoj Republici okružni sud („okresní soud”); u Pragu oblasni sud („obvodní soud”); u Brnu općinski sud („městský soud”),

—

U Danskoj državna uprava za Dansku („Statsforvaltningen”),

—

u Njemačkoj:

—

u Estoniji županijski sud („maakohtud”),

—

u Grčkoj prvostupanjski sud („Μονομελές Πρωτοδικείο”),

—

u Španjolskoj prvostupanjski sud („Juzgado de Primera Instancia”),

—

u Francuskoj predsjednik regionalnog suda („tribunal de grande instance”) ili predsjednik Komore javnih bilježnika („Président de la Chambre des notaires”),

—

u Hrvatskoj općinski sud,

—

u Irskoj tajnik Visokog suda,

—

u Italiji žalbeni sud („Corte d'appello”),

—

na Cipru, okružni obiteljski sud („Οικογενειακó Δικαστήριο”) u Nikoziji, Limassolu, Larnaki/Famagusti i Paphosu,

—

u Latviji, okružni (ili gradski okružni) sud („rajona (pilsētas) tiesa”),

—

u Litvi, Litavski žalbeni sud(„Lietuvos apeliacinis teismas”),

—

u Luksemburgu, predsjednik okružnog suda („Tribunal d’arrondissement”),

—

u Mađarskoj okružni sudovi („Járásbíróság”) smješteni u sjedištu regionalnog suda („Törvényszék”); u Budimpešti Središnji okružni sud u Budimu („Budai Központi Kerületi Bíróság”),

—

na Malti građanski sud (obiteljski odjel),

—

u Nizozemskoj sudac koji saslušava zahtjeve za privremene mjere na pokrajinskom sudu („voorzieningenrechter van de Rechtbank”),

—

u Austriji okružni sud („Bezirksgericht”),

—

u Poljskoj okružni sud („sądy okręgowy”),

—

u Portugalu okružni sudovi za obitelj i maloljetnike („Secções de família e menores das instâncias centrais”) i drugi odjeljci pokrajinskih sudova („Secções de competência genérica ou cível das instâncias locais”), ovisno o sudovima koji djeluju u toj teritorijalnoj nadležnosti,

—

u Rumunjskoj Sud („Tribunalul”),

—

u Sloveniji okružni sud („okrožno sodišče”),

—

u Slovačkoj okružni sud („Okresný súd”),

—

U Finskoj okružni sud („käräjäoikeus”/„tingsrätt”),

—

u Švedskoj Žalbeni sud Svea („Svea hovrätt”),

—

u Ujedinjenoj Kraljevini:

—

u Belgiji za optuženika prvostupanjski sud („tribunal de première instance”/„rechtbank van eerste aanleg”/„erstinstanzliches Gericht”), a za podnositelja žalbe žalbeni sud („cour d’appel”/„hof van beroep”),

—

u Bugarskoj Žalbeni sud u Sofiji („Софийският апелативен съд”).

—

u Češkoj Republici regionalni sud („krajský soud”) preko okružnog suda („okresní soud”) koji je donio odluku; u Pragu općinski sud („městský soud”) preko oblasnog suda („obvodní soud”) koji je donio odluku; u Brnu regionalni sud („krajský soud”) preko općinskog suda („městský soud”) koji je donio odluku,

—

u Danskoj Nacionalni žalbeni odbor za socijalna pitanja, Odjel za obiteljska pitanja („Ankestyrelsen, Familieretsafdelingen”),

—

u Njemačkoj viši regionalni sud („Oberlandesgericht”) preko suda koji je donio odluku,

—

u Estoniji oblasni sud („ringkonnakohtud”),

—

U Grčkoj žalbeni sud („εφετείο”) čiju regionalnu nadležnost obuhvaća prvostupanjski sud koji je donio odluku,

—

u Španjolskoj pokrajinski sud („Audiencia provincial”),

—

u Francuskoj žalbeni sud („Cour d'appel”),

—

u Hrvatskoj županijski sud preko općinskog suda, odnosno prvostupanjskog suda koji je donio odluku,

—

U Irskoj Visoki sud,

—

u Italiji žalbeni sud („Corte d'appello”),

—

na Cipru obiteljski žalbeni sud („Δευτεροβάθμιο Οικογενειακό Δικαστήριο”),

—

u Latviji regionalni sud („apgabaltiesā”) preko nadležnog okružnog (ili gradskog okružnog) suda („rajona (pilsētas) tiesa”),

—

u Litvi Litavski žalbeni sud („Lietuvos apeliacinis teismas”),

—

u Luksemburgu Vrhovni sud za ročišta u žalbenom postupku („Cour Supérieure de Justice siégeant en matière d’appel civil”),

—

u Mađarskoj regionalni sudovi („Törvényszékek”); u Budimpešti Središnji regionalni sud („Fővárosi Törvényszék”),

—

na Malti Žalbeni sud,

—

u Nizozemskoj okružni sud („Rechtbank”) suca koji je presudio o zahtjevima za donošenje privremenih mjera,

—

u Austriji regionalni sud („Landesgericht”) preko okružnog suda („Bezirksgericht”) koji je donio odluku,

—

u Poljskoj žalbeni sud („Sąd apelacyjny”) preko regionalnog suda („sąd rejonowy”) koji je donio odluku,

—

u Portugalu žalbeni sud („Tribunal da relação”),

—

u Rumunjskoj žalbeni sud („Curtea de apel”),

—

u Sloveniji sud koji je donio odluku,

—

u Slovačkoj regionalni sud („Krajský súd”) preko okružnog suda („Okresný súd”) koji je donio odluku,

—

u Finskoj žalbeni sud („Hovioikeus”/„Hovrätt”),

—

u Švedskoj Žalbeni sud Svea („Svea hovrätt”),

—

u Ujedinjenoj Kraljevini:

—

U Belgiji žalba u vezi s materijalnim pitanjima može se uložiti pred kasacijskim sudom („pourvoi en cassation devant la Cour de Cassation”) protiv presude na žalbu,

—

u Bugarskoj žalbe se ulažu Vrhovnom kasacijskom sudu („Върховният касационен съд”),

—

u Češkoj Republici zahtjevi za poništenje („žaloba pro zmatečnost”) u skladu s odjeljkom 229. i nadalje Zakona o parničnom postupku, zahtjevi za novim suđenjem („zaloba na obnovu rizeni”) u skladu s odjeljkom 228. i nadalje Zakona o parničnom postupku i žalbe u vezi s materijalnim pitanjima („dovolání”) u skladu s odjeljkom 236. i nadalje Zakona o parničnom postupku i, za određene slučajeve, u skladu s odjeljkom 30. Zakonika o posebnom sudskom postupku može se uložiti pred Vrhovnim sudom protiv presude o žalbi,

—

u Danskoj odluke koje donosi Nacionalni žalbeni odbor za socijalna pitanja, Odjel za obiteljska pitanja („Ankestyrelsen, Familieretsafdelingen”) mogu razmatrati sudovi u skladu s člankom 63. Ustava. Slučajevi koji zahtijevaju ispitivanje odluka Nacionalnog žalbenog odbora za socijalna pitanja, Odjela za obiteljska pitanja, mogu se podnijeti sudu koji je nadležan za područje u kojem podnositelj pritužbe ima prebivalište u Danskoj, ako podnositelj pritužbe ima prebivalište u Danskoj. Ako podnositelj pritužbe nema prebivalište u Danskoj, predmet se mora podnijeti Okružnom sudu u Kopenhagenu („Københavns Byret”). Žalbe protiv bilo koje odluke Okružnog suda u Kopenhagenu mogu se uložiti na visokom sudu („landsretten”); žalbe protiv bilo koje odluke visokog suda mogu se uložiti na Vrhovnom sudu („Højesteret”), ako Odbor za žalbeno dopuštenje to dozvoli. Po zaprimanju zahtjeva od stranke Okružni sud u Kopenhagenu može uputiti slučaj na ispitivanje visokom sudu ako je načelo u pitanju,

—

u Njemačkoj daljnje žalbe („Rechtsbeschwerde”) mogu se podnijeti Saveznom sudu („Bundesgerichtshof”). Daljnja žalba mora se podnijeti u roku od mjesec dana od donošenja odluke Žalbenog suda,

—

u Estoniji žalbe se podnose Vrhovnom sudu („Riigikohus”) (Zakon o parničnom postupku, odjeljak 625. i odjeljci 695.–701.),

—

u Grčkoj žalbe u kasacijskom postupku („αίτηση αναίρεσης”) podnose se pred Građanskim i kaznenim vrhovnim sudom („Areios Pagos” ili „Άρειος Πάγος”),

—

u Španjolskoj izvanredne žalbe na temelju postupovnog kršenja podnose se Vrhovnom sudu pravde u svakoj autonomnoj zajednici („Tribunal Superior de Justicia, en cada Comunidad Autónoma”), a žalbe u kasacijskom postupku podnose se Vrhovnom sudu („recurso de casación ante el Tribunal Supremo”). Te žalbe uređuju poglavlja IV. i V. „Izvanredna žalba na temelju postupovnog kršenja” („Del recurso extraordinario por infracción procesal”) i „Žalba u kasacijskom postupku” („Del recurso de casación”) glave IV. Zakona 1/2000 o parničnom postupku,

—

u Francuskoj žalbe u vezi s materijalnim pitanjima („pourvoi en cassation”) podnose se Kasacijskom sudu, koji je uređen pravilima iz članaka 973.–982. i 1009.–1031. Zakona o parničnom postupku,

—

u Hrvatskoj razmatranje se vrši pred Vrhovnim sudom Republike Hrvatske preko Općinskog suda koji je donio prvostupanjsku odluku, u skladu s člancima 382.–400. Zakona o parničnom postupku ili ponavljanje postupka na zahtjev jedne od stranaka podnosi se Općinskom sudu koji je donio prvostupanjsku odluku u skladu s člancima 421.–428. Zakona o parničnom postupku,

—

u Irskoj žalbe u vezi s materijalnim pitanjima podnose se Žalbenom sudu; (međutim, u skladu s odredbama irskog ustava, Vrhovni sud ima žalbenu nadležnost u odnosu na odluku Visokog suda ako postoje iznimne okolnosti kojima se opravdava izravna žalba na tu odluku. Vrhovni sud ima žalbenu nadležnost u odnosu na odluku Žalbenog suda ako su zadovoljeni određeni uvjeti utvrđeni u ustavu),

—

u Italiji redovni i izvanredni postupci za osporavanje takvih odluka su žalbe Kasacijskom sudu, opozivanje koje vrši isti sud i osporavanja trećih strana („Ricorso per cassazione; Revocazione; Opposizione di terzo”),

—

na Cipru nema mogućnosti ulaganja daljnjih žalbi sudovima,

—

u Latviji žalbe se podnose Vrhovnom sudu preko nadležnog regionalnog suda („pārsūdzēt Augstākajā tiesā ar attiecīgās apgabaltiesas starpniecību”),

—

u Litvi žalba se u kasacijskom postupku ulaže Litavskom vrhovnom sudu („Lietuvos Aukščiausiasis Teismas”). Kada se žalba u kasacijskom postupku prihvati, unosi se kao prioritetno pitanje u popis slučajeva koji se saslušavaju u kasacijskom postupku na Vrhovnom sudu. Vrhovni sud određuje rok od najviše 14 dana za podnošenje odgovora na žalbu. U svojoj obavijesti o registraciji žalbe na popisu slučajeva koji se saslušavaju u kasacijskom postupku na Vrhovnom sudu (članak 350. stavak 7. Zakona o parničnom postupku), Vrhovni sud obavještava stranke i druge osobe uključene u predmet o roku određenom za podnošenje odgovora na žalbu. Stranke moraju, a druge osobe uključene u predmet mogu, podnijeti pismeni odgovor na žalbu do roka koji je odredio Vrhovni sud. Taj rok se računa od dana unosa žalbe na popis predmeta za saslušavanje u kasacijskom postupku na Vrhovnom sudu,

—

u Luksemburgu odluka na prvu žalbu može se osporiti samo daljnjom žalbom u vezi s materijalnim pitanjima („pourvoi en cassation”) na Kasacijskom sudu,

—

u Mađarskoj zahtjeve za preispitivanje donosi Vrhovni sud („felülvizsgálati kérelem”) (Curia), preko okružnog suda („Járásbíróság”) koji je donio prvostupanjsku odluku,

—

na Malti nema mogućnosti ulaganja daljnjih žalbi sudovima,

—

u Nizozemskoj žalbe u kasacijskom postupku podnose se Vrhovnom sudu Nizozemske („Hoge Raad der Nederlanden”). U kasacijskom postupku mogu se razmatrati samo pravna pitanja. Vrhovni sud razmatra samo primjenjuje li se zakon, uključujući postupovna pravila, ispravno. U pogledu činjeničnih elemenata za sud je obvezujuće ono što je utvrđeno u osporenoj presudi. Stranke u žalbama u kasacijskom postupku predstavlja odvjetnik na Vrhovnom sudu. U postupcima za zahtjev, zahtjev se podnosi iznošenjem temelja za žalbu. Optuženik može podnijeti odgovor na tužbu u roku od tri tjedna (ili u drugom roku koji je odredio Vrhovni sud). Ako se smatra da je u interesu predmeta, odvjetnici mogu pružiti objašnjenje. Glavni tužitelj Vrhovnog suda donosi pisano mišljenje, a zatim Vrhovni sud donosi svoju presudu,

—

u Austriji se žalba („Revisionsrekurs”) u skladu s člankom 78. stavkom 1. i člankom 84. stavkom 4. Zakonika o izvršenju („Exekutionsordnung”) u vezi s člankom 528. Zakona o parničnom postupku („Zivilprozessordnung”) mora uložiti na okružnom sudu (prvostupanjski sud), koji će žalbu uputiti na Vrhovni sud na odluku,

—

u Poljskoj se žalbe u kasacijskom postupku („skarga kasacyjna”) (članci 398.1–398.21 poljskog Zakona o parničnom postupku), podnose Vrhovnom sudu Poljske („Sąd Najwyższy”). Žalba u kasacijskom postupku mora se podnijeti na Vrhovnom sudu preko žalbenog suda („Sąd apelacyjny”) koji je donio osporavanu odluku (članak 398.5 stavak 1. u vezi s člankom 1151.1 stavkom 3. poljskog Zakona o parničnom postupku),

—

u Portugalu žalbe se mogu podnositi Vrhovnom sudu („Supremo Tribunal de Justiça”) samo u vezi s materijalnim pitanjima,

—

u Rumunjskoj odluka donesena na temelju žalbe može se osporiti drugom žalbom pred Visokim kasacijskim sudom („Înalta Curte de Casaţie şi Justiţie”) (članak 97. stavak 1. zakon br. 134/2010 Zakona o parničnom postupku),

—

u Sloveniji, žalbe se podnose Vrhovnom sudu („Vrhovno sodišče Republike Slovenije”),

—

u Slovačkoj izvanredne žalbe („dovolanie”) u skladu s člancima 236.–243.d Zakona o parničnom postupku Slovačke Republike podnose se na Vrhovnom sudu („najvyšší súd”) koji je donio spornu odluku,

—

u Finskoj žalbe se podnose Vrhovnom sudu („korkein oikeus”/„högsta domstolen”). Osoba koja se želi žaliti na presudu podnosi zahtjev za dopuštenje od Vrhovnog suda („dopuštenje ulaganje žalbe”). Dopuštenje ulaganja žalbe može se dodijeliti samo ako je važno da se predmet uputi Vrhovnom sudu na odluku o primjeni prava u drugim sličnim predmetima ili zbog ujednačenosti pravne prakse. Dopuštenje ulaganja žalbe može se dodijeliti i ako za to postoji poseban razlog, tj. zbog postupovne ili druge pogreške u predmetu na temelju koje se presuda mijenja ili poništava; ili ako postoji drugi važni razlog zbog kojeg se daje dopuštenje ulaganja žalbe. Upute o žalbi prilažu se odluci Žalbenog suda. Upute navode na temelju čega se zakonski dozvoljava dopuštenje ulaganja žalbe i što osoba koja zahtijeva dopuštenje ulaganja žalbe mora učiniti kako bi se njena žalba saslušala na Vrhovnom sudu. Rok za podnošenje zahtjeva za dopuštenje ulaganja žalbe i podnošenje žalbe je 60 dana od datuma kada je odluka Vrhovnog suda dostupna strankama,

—

u Švedskoj žalbe se podnose Vrhovnom sudu („Högsta domstolen”). Žalba se može predati na Žalbeni sud Svea,

—

u Ujedinjenoj Kraljevini:

—

u Belgiji […],

—

u Bugarskoj Vrhovni kasacijski sud („Върховния касационен съд”),

—

u Češkoj Republici okružni sud („okresní soud”) koji je donio prvostupanjsku presudu. Moguća je žalba protiv odluka o odbijanju zahtjeva za preispitivanje,

—

u Danskoj nije primjenjivo,

—

u Njemačkoj sud koji je donio odluku. Ako su uvjeti iz članka 19. ispunjeni, odredbe o presudama zbog izostanka primjenjuju se analogno. Ako uvjeti iz članka 19. nisu ispunjeni, sud odbija zahtjev na temelju odluke. Odluka se može donijeti bez ikakvog usmenog postupka,

—

u Estoniji okružni sud („Maakohtud”). Postupak se provodi u skladu s odredbama kako bi se donijele odluke radi odbacivanja presude zbog izostanka do mjere u kojoj nije drugačije propisano u Uredbi,

—

u Grčkoj sud koji je donio odluku,

—

u Španjolskoj prvostupanjski sud („Juzgados de Primera Instancia”) koji je donio odluku. Postupak preispitivanja provodi se u skladu s poglavljem II., „Zahtjev za reviziju odluke i prijedlozi za odbacivanje presuda” („De los recursos de reposición y revision”), glave IV. zakona 1/2000 o građanskom postupku,

—

u Francuskoj žalba se može uložiti žalbenom sudu („court d’appel”) koji ima nadležnost nad sudom koji je donio osporenu odluku,

—

u Hrvatskoj Općinski sud koji je donio prvostupanjsku odluku. Postupak se pokreće na zahtjev stranke (u skladu s odredbama članaka 421.–428. Zakona o parničnom postupku) u roku od 45 dana od dana kada je optuženik stvarno upoznat sa sadržajem presude i kada je bio u mogućnosti poduzeti mjere, ali najkasnije od dana prve izvršne mjere zbog koje svojom imovinom u cijelosti ili djelomično ne može raspolagati. U skladu s člankom 117. Zakona o parničnom postupku stranka može podnijeti prijedlog za povrat u prijašnje stanje i takav prijedlog može se podnijeti sudu koji je trebao poduzeti mjeru koja nije poduzeta,

—

u Irskoj sud koji je donio odluku (viši sud, oblasni sud, okružni sud). Odgovarajuća pravila o sudu mogu se pronaći na:

—

u Italiji redovni sud („tribunal ordinari”) koji je donio odluku,

—

na Cipru okružni obiteljski sud („Οικογενειακó Δικαστήριο”) koji je donio osporenu odluku. Preispitivanje slučajeva predviđenih ovim člankom provodi se zahtjevom za odbacivanje u skladu s Odlukom br. 48. pravilom 9. točama (h) i (n) Pravilnika o parničnom postupku,

—

u Latviji:

Zahtjev se ne može podnijeti ako je isteklo razdoblje u kojem dokument o izvršenju koji se odnosi na odgovarajuću presudu može biti podnesen za izvršenje. Prilikom razmatranja zahtjeva Sud ispituje mogu li se okolnosti koje navodi podnositelj zahtjeva smatrati okolnostima koje zahtijevaju preispitivanje presude u skladu s člankom 19. Uredbe. Ako Sud utvrdi da okolnosti zahtijevaju preispitivanje presude, poništit će osporenu presudu u cijelosti i uputiti pitanje na preispitivanje prvostupanjskom sudu. Ako Sud smatra da okolnosti navedene u zahtjevu ne zahtijevaju preispitivanje presude, zahtjev se odbija. Može se uložiti dodatna žalba u vezi s presudom Suda,

—

u Litvi sud koji je donio odluku: okružni i regionalni sudovi („apylinkių teismai”, „apygardų teismai”). Nakon što je sud prihvatio zahtjev, proslijedit će presliku tog zahtjeva i njegovih priloga podnositelju zahtjeva i obavijestiti ga da mora uputiti pismeni odgovor na zahtjev u roku od 14 dana od dana kada je zahtjev poslan. Zahtjev za preispitivanje odluke o obvezama uzdržavanja sud razmatra pisanim postupkom. Ako smatra da je potrebno, sud može provesti usmeni postupak kako bi saslušao zahtjev. Sud mora razmotriti zahtjev najkasnije 14 dana nakon isteka roka za podnošenje odgovora i mora donijeti presudu o jednom od smjerova djelovanja iz članka 19. stavka 3. Uredbe,

—

u Luksemburgu sud koji je donio odluku. Zahtjev se mora podnijeti u skladu s obrascima koji se primjenjuju pred sudom koji je donio odluku koja podliježe preispitivanju:

—

u Mađarskoj okružni prvostupanjski sud („Járásbíróság”), u skladu s pravilima o ponovnom suđenju (Akt III. iz 1952. Zakonika o parničnom postupku, poglavlje XIII., odjeljak 260.–269.),

—

na Malti građanski sud (obiteljski odjel). Postupak preispitivanja za potrebe članka 19. utvrđen je u članku 6. Međunarodne odluke o obvezi uzdržavanja iz 2011. (LN452/11) u „Postupku preispitivanja”,

—

u Nizozemskoj sud koji je donio odluku. To može biti okružni sud („Rechtbank”) ili žalbeni sud („Gerechtshof”),

—

u Austriji prvostupanjski sud koji će sam odlučiti o pitanju (u slučaju pravnog lijeka, na primjer) ili ga uputiti na viši sud na odluku:

—

u Poljskoj, postupak preispitivanja za potrebe članka 19. Uredbe postupak je poništenja odluke donesene u predmetu povezanom s uzdržavanjem uređenim člankom 1144.2 Zakona o parničnom postupku. Prijedlog za pokretanjem takvih postupaka podnosi se sudu koji je donio osporene odluke. To znači da, ovisno o tome koji je sud donio osporenu odluku o uzdržavanju, sud koji ima nadležnost u smislu članka 19. stavka 1. Uredbe može biti:

—

u Portugalu sud koji je donio odluku o preispitivanju. Postupak preispitivanja za potrebe članka 19. zahtjev je za preispitivanje predviđen u članku 696. točki (e) Zakona o parničnom postupku i postupak utvrđen u članku 140. Zakona o parničnom postupku,

—

u Rumunjskoj sud koji je donio odluku, u pravilu je to okružni sud („Judecătoria”) ili tribunal („Tribunalul”). Na temelju članka 505. stavka 1. zakona br. 134/2010 Zakona o parničnom postupku, zahtjev za poništenje braka treba se uložiti na sudu koji je donio osporenu odluku, dok u skladu s člankom 510. stavkom 1. zakona br. 134/2010 Zakona o parničnom postupku zahtjev za preispitivanje treba se uložiti na sudu koji je donio konačnu osporenu odluku,

—

u Sloveniji okružni sud („okrožno sodišče”), odnosno sud koji je donio prvostupanjsku presudu. Postupci preispitivanja u svrhu članka 19. su „Ponovno otvaranje slučaja” (članci 394.–401. Zakona o parničnom postupku) ili „Zahtjev za vraćanje u prethodno stanje” (članci 116.–120.),

—

u Slovačkoj sudovi imaju pravo preispitivanja odluka o uzdržavanju u obnovljenom postupku u skladu s člancima 228.–235. Zakona o parničnom postupku Republike Slovačke. Zahtjev za ponovno suđenje preispituje okružni sud („okresný súd”) koji je donio odluku o osnovanosti predmeta u prvostupanjskom postupku,

—

u Finskoj sud koji je donio pravomoćnu presudu u predmetu. Postupak koji se primjenjuje mutatis mutandis utvrđen je u odjeljcima 3.–5. i 14.a poglavlja 31. Zakona o sudskom postupku,

—

u Švedskoj žalbeni sud („hovrätt”) kada se zahtjev za preispitivanje odnosi na odluku okružnog suda ili švedska služba za izvršenje („tingsrätt”) („Kronofogdemyndigheten”). Zahtjev se mora podnijeti pismeno, a podnositelj zahtjeva mora navesti na koju se odluku zahtjev odnosi. Zahtjev mora uključivati i osnovu na kojoj se zahtjev temelji te dokumentacijske i druge dokaze na koje se podnositelj zahtjeva poziva. Zahtjev se mora priopćiti drugoj stranci ili strankama,

—

u Ujedinjenoj Kraljevini nije primjenjivo.

—

u Belgiji Savezna javna služba za pravosuđe („Service public fédéral Justice”): Boulevard de Waterloo 115, 1000 Bruxelles; faks: +32 25427006,

—

u Bugarskoj Ministarstvo pravosuđa („министерството на правосъдието”):

Ulitsa Slavyanska 1, 1040 Sofia; tel. +359 29237555; faks: +359 29870098;

e-pošta: Е_Gyurova@justice.government.bg ili M_Parvanova@justice.government.bg,

—

u Češkoj Republici Ured za međunardonu pravnu zaštitu djece („Úřad pro mezinárodněprávní ochranu dětí”): Šilingrovo náměstí 3/4, 602 00 Brno;

tel. +420 542215522; faks: +420 542212836;

e-pošta: podatelna@umpod.cz; internet: http://www.umpod.cz,

—

u Danskoj nije primjenjivo,

—

u Njemačkoj Savezni ured za pravosuđe („Bundesamt für Justiz”): 53094 Bonn;

tel. +49 22899410-5534/22899410-5869/22899410-5549;

faks: 0228/99410-5050 (nacionalni) ili +49 22899410-5202 (međunarodni);

e-pošta: auslandsunterhalt@bfj.bund.de,

—

u Estoniji Ministarstvo pravosuđa („Justiitsministeerium”):

Tõnismägi 5a, Tallinn 15191; tel. +372 6208100; e-pošta: info@just.ee,

—

u Grčkoj Ministarstvo pravosuđa, transparentnosti i ljudskih prava – Služba za međunarodnu pravosudnu suradnju u građanskim i kaznenim stvarima („Υπουργείο Δικαιοσύνης, Διαφάνειας και Ανθρωπίνων Δικαιωμάτων–Τμήμα Διεθνούς Δικαστικής Συνεργασίας σε Αστικές & Ποινικές Υποθέσεις”):

Mesogeion 96, 115 27, Athens; tel. +30 2107767312; faks: +30 2107767499;

e-pošta: civilunit@justice.gov.gr,

—

u Španjolskoj, Ministarstvo pravosuđa („Ministerio de Justicia”): Načelnik međunarodnih isplata za uzdržavanje. Poduprava za međunarodnu pravosudnu suradnju, Ministarstvo pravosuđa, c/ San Bernardo, 62, 28071 Madrid; tel. +34 913902295/913902294; faks: +34 913904457; e-mail: isabel.hernandez@mjusticia.es,

—

u Francuskoj Ministère des Affaires étrangères et européennes, Direction des Français à l’étranger et de l’administration consulaire – Service des conventions, des affaires civiles et de l'entraide judiciaire – Sous-direction de la protection des droits des personnes – Bureau du recouvrement de créances alimentaires à l'étranger: 27 Rue de la Convention CS, 91533 F, 75732 Paris Cedex 15; tel. +33 143179199; faks: +33 143178197; e-mail: recouv-creances-alimentaires.fae-saj-pdp@diplomatie.gouv.fr,

—

u Hrvatskoj Ministarstvo socijalne politike i mladih Savska cesta 66, 10 000 Zagreb; tel. +385 15557111; faks: +385 15557222; e-pošta: ministarstvo@mspm.hr; internet: www.mspm.hr,

—

u Irskoj Ministarstvo pravosuđa i jednakosti – Služba za pravosuđe i reformu prava: Bishop’s Square, Redmond’s Hill, Dublin 2; faks: +353 14790201; e-pošta: mainrecov_inbox@justice.ie,

—

u Italiji Odjel za maloljetničko pravosuđe u Ministarstvu pravosuđa („Ministero della Giustizia–Dipartimento per la Giustizia minorile”):

via Damiano Chiesa 24, 00136 Roma;

tel. +39 0668188326/0668188331; faks: +39 0668188323;

e-pošta: acitalia0409.dgm@giustizia.it; certificirana elektornička pošta: aci0409.dgm@giustiziacert.it,

—

na Cipru Ministarstvo pravosuđa i javnog reda – Odjel za međunarodnu pravosudnu suradnju („Υπουργείο Δικαιοσύνης και Δημοσίας Τάξεως–Μονάδα Διεθνούς Νομικής Συνεργασίας”): 125 Avenija Athalassas, 1461 Nicosia;

tel. +357 22805943; faks: +357 22805969; e-pošta: yhadjiprodromou@mjpo.gov.cy;

tel. +357 22805932; faks: +357 22518328; e-pošta: tdionysiou@mjpo.gov.cy,

—

u Latviji Uprava fonda za jamstva u uzdržavanju („Uzturlīdzekļu garantiju fonda administrācija”): Pulkveža Brieža iela 15, Rīga, LV-1010; tel. +371 67830626; faks: +371 67830636; e-pošta: pasts@ugf.gov.lv,

—

u Litvi Služba za pravnu pomoć koju jamči država – uVilniusu („Vilniaus valstybės garantuojamos teisinės pagalbos tarnyba”): Odminių g. 11, LT-01122 Vilnius;

tel. +370 852647480; faks: +370 852647481; e-pošta: vilniausvgtpt@infolex.lt,

—

u Luksemburgu javni tužitelj na Vrhovnom sudu pravde („Parquet Général près la Cour supérieure de Justice”) – Parquet Général – Cité judiciaire 2080 Luxembourg; tel. +352 475981-393/475981-329; faks: +352 470550;

e-pošta: parquet.general@justice.etat.lu,

—

u Mađarskoj Ministarstvo pravosuđa Mađarske („Magyarország Igazságügyi Minisztériuma”): 1054 Budapest, 2-4 Kossuth square; tel. +36 17954846; faks: +36 17950463; e-pošta: nmfo@im.gov.hu,

—

na Malti ravnatelj za standarde socijalne skrbi – Ministarstvo za obrazovanje, zaposlenje i obitelj: 469 Bugeia Institute, St Joseph High Road, St Venera SVR 1012;

tel. +356 22788000; faks: +356 22788360; e-mail: welfare.standards@gov.mt,

—

u Nizozmeskoj Nacionalni ured za prikupljanje naknada za uzdržavanje („Landelijk Bureau Inning Onderhoudsbijdragen” (LBIO)): Marten Meesweg 109-111, P.O. Box 8901, 3009 AX Rotterdam; tel. +31 102894895; faks: +31 102894882;

e-pošta: iia@lbio.nl; internet: http://www.lbio.nl,

—

u Austriji („Bundesministerium für Justiz”): Museumstraße 7, A-1070 Wien; Služba: Abteilung I 10; tel. +43 1521522142; faks: +43 152522829;

e-pošta: team.z@bmj.gv.at,

—

u Poljskoj Ministarstvo pravosuđa – Služba za međunarodnu suradnju i europsko pravo („Ministerstwo Sprawiedliwości – Departament Współpracy Międzynarodowej i Prawa Europejskiego”): Al. Ujazdowskie 11, PL-00-950 Warsaw; tel. +48 222390870; faks: +48 226280949; e-pošta: alimenty@ms.gov.pl,

—

u Portugalu Direção-Geral da Administração da Justiça: Av. D. João II, no 1.08.01 D/E- Pisos 0 e 9o ao 14o, 1990-097 Lisboa; tel. +351 217906200/217906223;

faks: +351 211545100/211545116; e-pošta: correio@dgaj.mj.pt ili cji.dsaj@dgaj.mj.pt;

internet: http://www.dgai.mj.pt ili http://www.cji-dgaj.mj.pt,

—

u Rumunjskoj Ministarstvo pravosuđa, Služba za međunarodno pravo i pravosudnu suradnju („Ministerul Justiţiei, Direcţia Drept Internaţional şi Cooperare Judiciară”): 17 Str. Apolodor, Bucharest Sector 5, 050741; tel. +40 372041077;

faks: +40 372041079; e-pošta: ddit@just.ro ili dreptinternational@just.ro,

—

u Sloveniji Ministarstvo rada, obitelji, socijalnih pitanja i jednakih mogućnosti („Ministrstvo za delo, družino, socialne zadeve in enake možnosti”): Kotnikova 28, SI-1000 Ljubljana; tel.: +386 13697700; faks: +386 13697832; e-pošta: gp.mddsz@gov.si,

—

u Slovačkoj Centar za međunarodnu pravnu zaštitu djece i mladeži („Centrum pre medzinárodnoprávnu ochranu detí a mládeže”): Špitálská 8, P.O. Box 57, 814 99 Bratislava; tel. +421 220463208; faks: +421 220463258;

e-pošta: cipc@cipc.gov.sk; internet: http://www.cipc.sk,

—

u Finskoj Ministarstvo pravosuđa („oikeusministeriö”/„justitieministeriet”), Odjel za međunarodnu pravosudnu upravu („Oikeusministeriö Kansainvälisen oikeudenhoidon yksikkö”/„Enheten för internationell rättsvård”): PL 25, FI-00023 Valtioneuvosto; tel. +358 916067628; faks: +358 916067524;

e-pošta: central.authority@om.fi,

—

u Švedskoj Švedska agencija za socijalno osiguranje („Försäkringskassan”):

—

u Ujedinjenoj Kraljevini Središnja tijela za svaku nadležnost kako slijedi:

—

u Belgiji i Bugarskoj ne postoji,

—

u Češkoj Republici Ministarstvo pravosuđa („Ministerstvo spravedlnosti”) ima sve ovlasti kako bi moglo osigurati pružanje pravne pomoći u skladu s člankom 51. stavkom 2. točkom (a) Uredbe: Vyšehradská 16, 128 10 Prague 2; tel. +420 221997925; faks: +420 221997919; e-pošta: moc@msp.justice.cz; internet: http://www.justice.cz,

—

u Danskoj nije primjenjivo,

—

u Njemačkoj, Estoniji, Grčkoj, Španjolskoj, Francuskoj, Hrvatskoj, Irskoj, Italiji, Cipru i Latviji ne postoji,

—

u Litvi, gdje zahtjevi povezani s obvezama uzdržavanja proizlaze iz odnosa roditelj-dijete za osobe mlađe od 21 godine, Uprava fonda za uzdržavanje djece unutar Ministarstva socijalne sigurnosti i rada („Vaikų išlaikymo fondo administracija prie Socialinės apsaugos ir darbo ministerijos”) obavlja funkcije Središnjeg tijela u skladu s člankom 51. Uredbe: Rinktinės g. 48A, LT-09318 Vilnius; tel. +370 852728081;

faks: +370 852653984; e-pošta: info@vif.lt.

Gdje okolnosti to zahtijevaju, pravna pomoć koju jamči država u odnosu na zahtjeve navedene u članku 56. Uredbe, predviđena je u skladu s postupkom propisanim Zakonom o pravnoj pomoći koju jamči država, osim ako nije drugačije predviđeno u litavskom zakonu o provedbi zakonodavstva Europske unije i međunarodnog zakonodavstva kojim se uređuju građanski postupci ili u Uredbi. Ako postane jasno tijekom ispitivanja zahtjeva navedenih u članku 56. Uredbe da je podnositelju zahtjeva potrebna pravna pomoć koju jamči država, Služba za pravnu pomoć koju jamči država u Vilniusu i Uprava fonda za uzdržavanje djece unutar Ministarstva socijalne sigurnosti i rada poslat će zahtjev za pravnu pomoć koju jamči država izravno nadležnim tijelima odgovornima za organiziranje pravne pomoći koju jamči država, odnosno litavskoj službi za pravnu pomoć koju jamči država,

—

u Luksemburgu, Mađarskoj, Malti, Nizozemskoj i Austriji ne postoji,

—

u Poljskoj okružni sudovi („sądy okręgowe”) tijela su koja obavljaju poslove Središnjeg tijela za prijenos zahtjeva i poduzimaju potrebne mjere u odnosu na podnesene zahtjeve. Imena i kontaktni podaci okružnih sudova dostupni su na internetskoj stranici Europskog pravosudnog atlasa o građanskim stvarima ili na portalu e-Pravosuđe,

—

u Portugalu, Rumunjskoj, Sloveniji i Slovačkoj ne postoji,

—

u Finskoj Zavod za socijalno osiguranje Finske (KELA) („Kansaneläkeläitos”/„Folkpensionsanstalten”): Perintäkeskus, Helsingin perintäyksikkö, Kansainvälinen erityisperintä, PL 50, FI-00601 Helsinki;

tel. +358 403545469; faks: +358 206353330; e-pošta: kv.erityisperinta@kela.fi;

internet: http://www.kela.fi/in/internet/english.nsf.

Ako KELA dodijeli održavanje pojedincu koji ima na to pravo, ona može izvoditi sljedeće funkcije središnjeg tijela:

—

u Švedskoj ne postoji,

—

u Ujedinjenoj Kraljevini za državljane Sjeverne Irske: Komisija za pravne usluge (za članak 51. stavak 2. točku (a) o pružanju pravne pomoći): 2. kat, Waterfront Plaza, 8 Laganbank Road, Mays Meadow, Belfast, BT1 3BN; tel. +44 2890408888;

faks: +44 2890408990; e-pošta: accesstojustice@nilsc.org.uk.

—

u Belgiji sudski ovršitelji („huissiers de justice”/„gerechtsdeurwaarders”),

—

u Bugarskoj okružni sud („окръжният съд”),

—

u Češkoj Republici okružni sud („okresní soudy”),

—

u Danskoj ogranak SKAT-a za južnu Dansku,

—

u Njemačkoj lokalni sud („Amtsgericht”) u čijem su okrugu postupci izvršenja provedeni ili su u tijeku,

—

u Estoniji okružni sud („maakohtud”),

—

u Grčkoj prvostupanjski sud („μονομελές πρωτοδικείο”),

—

u Španjolskoj prvostupanjski sud („Juzgados de Primera Instancia”) u glavnom gradu provincije u kojem stranka prema kojoj se zahtijeva izvršenje ima boravište ili provincije u kojoj će se presuda izvršiti,

—

u Francuskoj sud u mjestu u kojem dužnik ima boravište ili u kojem će se izvršenje provoditi. Ako dužnik živi u inozemstvu ili ako mjesto boravišta nije poznato, nadležni sud je sud gdje će se izvršenje provesti,

—

u Hrvatskoj općinski sud,

—

u Irskoj Visoki sud,

—

u Italiji redovni sud („Tribunali Ordinari”),

—

na Cipru:

—

u Latviji okružni (ili gradski okružni) sud („rajona (pilsētas) tiesas”),

—

u Litvi zahtjeve za odbijanje iz članka 21. stavka 2. saslušava Litavski žalbeni sud („Lietuvos apeliacinis teismas”). Zahtjeve za suspenziju, iz članka 21. stavka 3., saslušava okružni sud („apylinkių teismai”) u mjestu gdje se traži izvršenje,

—

u Luksemburgu javni tužitelj na Vrhovnom sudu pravde („Parquet Général près la Cour supérieure de Justice”),

—

u Mađarskoj u slučajevima u skladu s člankom 21. stavkom 2., okružni sud („Járásbíróság”) koji je smješten u sjedištu regionalnog suda („Törvényszék”), u Budimpešti Središnji okružni sud u Budimu („Budai Központi Kerületi Bíróság”). U slučajevima u skladu s člankom 21. stavkom 3., nadležni okružni sud („Járásbíróság”) smješten u sjedištu sudskog izršitelja u postupku izvršenja,

—

na Malti građanski sud (obiteljski odjel),

—

u Nizozemskoj sudski službenici („Gerechtsdeurwaarders”),

—

u Austriji sud koji je nadležan za izvršenje („zuständiges Exekutionsgericht”) u skladu s odjeljcima 17. do 19. Zakonika o izvršenju ili u slučaju žalbe, žalbeni sud („Instanzenzug übergeordnetes Gericht”),

—

u Poljskoj:

—

u Portugalu okružni sudovi za obitelj i maloljetnike („Secções de família e menores das instâncias centrais”) ili okružni sudovi za izvršenje („Secção de execução das instâncias centrais”) ovisno o sudovima koji postoje u toj teritorijalnoj nadležnosti,

—

u Rumunjskoj okružni sud („Judecătoria”) u mjestu gdje dužnik ima boravište ili u kojem se izvršenje provodi,

—

u Sloveniji lokalni sud („Okrožno sodišče”),

—

u Slovačkoj okružni sud („okresný súd”) koje djeluje kao sud za izvršenje („exekučný súd”),

—

u Finskoj izvršitelji u mjestu u kojem optuženik ima boravište ili prebivalište („ulosottomies”/„utmätningsman”). Zahtjev se može uputiti svim lokalnim tijelima za izvršenje,

—

u Švedskoj Švedska služba za izvršenje („Kronofogdemyndigheten”),

—

u Ujedinjenoj Kraljevini:

—

Belgija ne prihvaća druge jezike osim službenog jezika ili jezika mjesta izvršenja u skladu s belgijskim nacionalnim zakonom. Popis službenih jezika dostupan je u priručniku prijamnih tijela na temelju Uredbe Vijeća (EZ) br. 1393/2007 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. studenoga 2007. o dostavi, u državama članicama, sudskih i izvansudskih pismena u građanskim ili trgovačkim stvarima i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1348/2000 (2), objavljene na internetskim stranicama Europskog pravosudnog atlasa o građanskim stvarima ili na portalu e-Pravosuđe,

—

u Bugarskoj bugarski,

—

u Češkoj Republici češki ili slovački,

—

u Danskoj danski, finski, islandski, norveški ili švedski,

—

u Njemačkoj njemački,

—

u Estoniji estonski ili engleski,

—

u Grčkoj grčki,

—

u Španjolskoj španjolski i portugalski,

—

u Francuskoj francuski,

—

u Hrvatskoj hrvatski,

—

u Irskoj irski ili engleski,

—

u Italiji talijanski,

—

na Cipru grčki ili engleski,

—

u Latviji latvijski,

—

u Litvi:

—

u Luksemburgu francuski ili njemački,

—

u Mađarskoj mađarski,

—

na Malti engleski,

—

u Nizozemskoj nizozemski,

—

u Austriji njemački,

—

u Poljskoj poljski,

—

u Portugalu portugalski,

—

u Rumunjskoj rumunjski,

—

u Sloveniji slovenski i u:

—

u Slovačkoj slovački ili češki,

—

u Finskoj finski, švedski ili engleski,

—

u Švedskoj švedski,

—

u Ujedinjenoj Kraljevini engleski.

—

u Belgiji nizozemski, engleski, francuski i njemački,

—

u Bugarskoj bugarski,

—

u Češkoj Republici češki, engleski ili slovački,

—

u Danskoj nije primjenjivo,

—

u Njemačkoj njemački. Komunikacija između Saveznog ureda za pravosuđe (Bundesamt für Justiz) u svojstvu središnjeg tijela i drugog središnjeg tijela može se odvijati na engleskom pod uvjetom da su se navedena tijela tako dogovorila,

—

u Estoniji estonski ili engleski,

—

u Grčkoj grčki ili engleski,

—

u Španjolskoj španjolski ili engleski,

—

u Francuskoj francuski,

—

u Hrvatskoj:

—

u Irskoj irski ili engleski,

—

u Italiji talijanski,

—

na Cipru grčki ili engleski,

—

u Latviji:

—

u Litvi litavski ili engleski,

—

u Luksemburgu francuski ili njemački,

—

u Mađarskoj:

—

na Malti malteški i engleski,

—

u Nizozemskoj:

—

u Austriji njemački, engleski ili francuski,

—

u Poljskoj:

—

u Portugalu portugalski, engleski ili francuski,

—

u Rumunjskoj rumunjski, engleski ili francuski,

—

u Sloveniji slovenski ili engleski,

—

u Slovačkoj slovački, češki, engleski ili njemački,

—

u Finskoj finski, švedski ili engleski,

—

u Švedskoj švedski,

—

u Ujedinjenoj Kraljevini engleski.

4.2.2015   

HR

Službeni list Europske unije

C 38/20

a)

Za troškove njihova boravka u Španjolskoj, iznos koji im je na raspolaganju mora predstavljati u eurima 10 % bruto nacionalne minimalne plaće (64,86 EUR za 2015.) ili njezin zakonski ekvivalent u stranoj valuti pomnožen brojem dana koji namjeravaju boraviti u Španjolskoj i brojem uzdržavanih članova obitelji koji putuju s njima. Minimalan iznos koji im je na raspolaganju mora predstavljati 90 % bruto nacionalne minimalne plaće (583,74 EUR za 2015.) ili njezin zakonski ekvivalent u stranoj valuti po osobi, bez obzira na planirano trajanje boravka.

b)

Za svoj povratak u matičnu državu ili za tranzit preko trećih zemalja, stranci moraju moći dostaviti osobnu i neprenosivu kartu ili karte s utvrđenim datumom za planirano prijevozno sredstvo.

SL C 247, 13.10.2006., str. 19.

SL C 153, 6.7.2007., str. 22.

SL C 182, 4.8.2007., str. 18.

SL C 57, 1.3.2008., str. 38.

SL C 134, 31.5.2008., str. 19.

SL C 37, 14.2.2009., str. 8.

SL C 35, 12.2.2010., str. 7.

SL C 304, 10.11.2010., str. 5.

SL C 24, 26.1.2011., str. 6.

SL C 157, 27.5.2011., str. 8.

SL C 203, 9.7.2011., str. 16.

SL C 11, 13.1.2012., str. 13.

SL C 72, 10.3.2012., str. 44.

SL C 199, 7.7.2012., str. 8.

SL C 298, 4.10.2012., str. 3.

SL C 56, 26.2.2013., str. 13.

SL C 98, 5.4.2013., str. 3.

SL C 269, 18.9.2013., str. 2.

SL C 57, 28.2.2014., str. 1.

SL C 152, 20.5.2014., str. 25.

SL C 224, 15.7.2014., str. 31.

SL C 434, 4.12.2014., str. 3.

SL C 447, 13.12.2014., str. 32.

4.2.2015   

HR

Službeni list Europske unije

C 38/22

4.2.2015   

HR

Službeni list Europske unije

C 38/23

1.

Zajedničkim stajalištem 2002/402/ZVSP (1) Uniju se poziva da zamrzne financijska sredstva i gospodarske izvore članova organizacije Al Qaide te ostalih osoba, skupina, poduzetnika i subjekata povezanih s njima i navedenih na popisu sastavljenom u skladu s UNSCR-om 1267(1999) i 1333(2000) koji redovito ažurira odbor UN-a osnovan u skladu s UNSCR-om 1267(1999).

Popis koji je sastavio taj odbor UN-a obuhvaća:

Radnje ili aktivnosti koje upućuju na to da su osoba, skupina, poduzeće ili subjekt „povezani s” Al Qaidom obuhvaćaju:

2.

Vijeće sigurnosti UN-a odobrilo je 23. siječnja 2015. dodavanje Ashrafa Muhammada Yusufa 'Uthmana 'Abd Al-Salama, Ibrahima 'Ise Hajjija Muhammada Al-Bakra, Tarkhana Tayumurazovicha Batirashvilija i 'Abd Al-Malika Muhammada Yusufa 'Uthmana 'Abd Al-Salama na popis Odbora za sankcije Al Qaidi.

Oni mogu u bilo kojem trenutku pravobranitelju UN-a podnijeti zahtjev, uključujući svu popratnu dokumentaciju, za ponovno razmatranje odluke o njihovu uvrštavanju na spomenuti popis UN-a. Zahtjev se šalje na sljedeću adresu:

Dodatne informacije potražite na web-mjestu: http://www.un.org/sc/committees/1267/delisting.shtml

3.

Nastavno na odluku UN-a iz stavka 2. Komisija je donijela Uredbu (EU) 2015/167 (2) o izmjeni Priloga I. Uredbi Vijeća (EZ) br. 881/2002 o određenim posebnim mjerama ograničavanja protiv određenih osoba i subjekata povezanih s mrežom Al Qaidom (3). Temeljem izmjene učinjene u skladu s člankom 7. stavkom 1. točkom (a) i člankom 7.a stavkom 1. Uredbe (EZ) br. 881/2002, Ashraf Muhammad Yusuf 'Uthman 'Abd Al-Salam, Ibrahim 'Isa Hajji Muhammad Al-Bakr, Tarkhan Tayumurazovich Batirashvili i 'Abd Al-Malik Muhammad Yusuf 'Uthman 'Abd Al-Salam dodaju se na popis iz Priloga I. te Uredbe (dalje u tekstu: „Prilog I.”).

Sljedeće mjere iz Uredbe (EZ) br. 881/2002 primjenjuju se na osobe i subjekte obuhvaćene Prilogom I.:

4.

Člankom 7.a Uredbe (EZ) br. 881/2002 predviđa se postupak preispitivanja u sklopu kojeg se osobe uvrštene na popis mogu očitovati o razlozima tog uvrštenja. Osobe i subjekti koji su dodani u Prilog I. temeljem Uredbe (EU) 2015/167 mogu od Komisije zatražiti obrazloženje za njihovo dodavanje na popis. Taj se zahtjev šalje na adresu:

5.

Dotičnim osobama i subjektima skreće se pozornost i na mogućnost osporavanja Uredbe (EU) 2015/167 pred Općim sudom Europske unije u skladu s uvjetima utvrđenima u članku 263. stavcima 4. i 6. Ugovora o funkcioniranju Europske unije.

6.

Isto tako, osobama i subjektima uvrštenima u Prilog I. napominje se da mogu podnijeti zahtjev nadležnim tijelima odgovarajuće države članice ili država članica, koja su navedena u popisu iz Priloga II. Uredbi (EZ) br. 881/2002, kako bi dobili dopuštenje za korištenje zamrznutim financijskim sredstvima i gospodarskim izvorima za zadovoljenje osnovnih potreba ili za određena plaćanja u skladu s člankom 2.a te Uredbe.