4.9.2014

Službeni list Europske unije

C 297/2

Obavijest o pokretanju antidampinškog postupka koji se odnosi na uvoz acesulfam kalija podrijetlom iz Narodne Republike Kine te acesulfam kalija podrijetlom iz Narodne Republike Kine sadržanog u određenim pripravcima i/ili mješavinama

(2014/C 297/02)

Europska komisija („Komisija”) zaprimila je zahtjev u skladu s člankom 5. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1225/2009 od 30. studenoga 2009. o zaštiti od dampinškog uvoza iz zemalja koje nisu članice Europske zajednice (1) („Osnovna uredba”) u kojem se tvrdi da je uvoz acesulfam kalija podrijetlom iz Narodne Republike Kine („NRK” ili „predmetna zemlja”) dampinški te stoga uzrokuje štetu industriji Unije.

1. Pritužba

Zahtjev je 22. srpnja 2014. podnijelo društvo Nutrinova Nutrition Specialties & Food Ingredients GmbH („podnositelj zahtjeva”), jedini proizvođač acesulfam kalija koji stoga predstavlja 100 % ukupne proizvodnje acesulfam kalija u Uniji.

2. Proizvod iz istražnog postupka

Proizvod koji podliježe ovom istražnom postupku jest acesulfam kalij (kalijeva sol 6-metil- 1,2,3-oksatiazin- 4(3H)-on 2,2-dioksid; CAS RN 55589-62-3) podrijetlom iz NRK-a te acesulfam kalij podrijetlom iz NRK-a sadržan u pripravcima i/ili mješavinama koji sadržavaju i ostala sladila i/ili vodu (u daljnjem tekstu „proizvod iz istražnog postupka”). Acesulfam kalij obično se naziva i acesulfam K ili Ace K.

3. Tvrdnja o dampingu

Proizvod za koji se tvrdi da se prodaje po dampinškim cijenama proizvod je iz istražnog postupka, trenutačno razvrstan u oznake KN ex 2106 90 92, ex 2106 90 98, ex 2934 99 90 i ex 3824 90 97. Te oznake KN imaju samo informativnu svrhu.

S obzirom na to da se u skladu s odredbama iz članka 2. stavka 7. Osnovne uredbe predmetna zemlja smatra zemljom bez tržišnog gospodarstva te je u odsutnosti proizvodnje proizvoda iz istražnog postupka izvan Europske unije i NRK-a podnositelj zahtjeva utvrdio uobičajenu vrijednost uvoza iz NRK-a (na temelju troškova proizvodnje, prodajnih, općih i administrativnih troškova (SG&A) i dobiti na tržištu Unije. Tvrdnja o dampingu temelji se na usporedbi na taj način utvrđene uobičajene vrijednosti s izvoznom cijenom proizvoda iz istražnog postupka (cijena franko tvornica) pri prodaju za izvoz u Uniju.

Po toj osnovi izračunane dampinške marže znatne su za dotičnu zemlju.

4. Tvrdnja o šteti i uzročnosti

Podnositelj zahtjeva dostavio je dokaze da se uvoz proizvoda iz istražnog postupka iz predmetne zemlje sveukupno povećao u smislu apsolutne vrijednosti i u smislu tržišnog udjela.

Uvjerljivi dokazi koje je podnositelj zahtjeva dostavio pokazuju da su volumen i/ili cijene uvezenog proizvoda iz istražnog postupka imale, među ostalim posljedicama, negativan učinak na prodane količine, visinu naplaćenih cijena i tržišni udio industrije Unije, što je dovelo do znatnih štetnih učinaka na cjelokupne rezultate, financijsku situaciju i okolnosti zapošljavanja u industriji Unije.

5. Postupak

Nakon obavještavanja država članica Komisija je utvrdila da su predstavnici industrije Unije podnijeli zahtjev ili da je zahtjev podnesen u njihovo ime te da postoje dostatni dokazi koji opravdavaju pokretanje postupka, te pokreće istražni postupak sukladno članku 5. Osnovne uredbe.

Istražnim postupkom utvrdit će se prodaje li se proizvod iz istražnog postupka podrijetlom iz predmetne zemlje po dampinškim cijenama te je li dampinški uvoz nanio štetu industriji Unije. Ako zaključci budu pozitivni, u istražnom postupku ispitat će se bi li uvođenje mjera bilo protivno interesima Unije.

5.1. Postupak za utvrđivanje dampinga

5.1.1. Proizvođači izvoznici u istražnom postupku

Proizvođači izvoznici (2) proizvoda u istražnom postupku iz dotične zemlje pozivaju se na sudjelovanje u istražnom postupku Komisije.

5.1.1.1. Postupak odabira proizvođača izvoznika na koje će se odnositi istražni postupak u predmetnoj zemlji

(a) Odabir uzorka

S obzirom na to da bi ovim postupkom mogao biti obuhvaćen velik broj proizvođača izvoznika u predmetnoj zemlji te radi završetka istražnog postupka u propisanim rokovima, Komisija odabirom uzorka može broj proizvođača izvoznika koji će sudjelovati u istražnom postupku smanjiti na razumnu mjeru (postupak se naziva „odabir uzorka”). Odabir uzorka provodi se u skladu s člankom 17. Osnovne uredbe.

Kako bi se Komisiji omogućilo da odluči je li odabir uzorka potreban i ako jest, da odabere uzorak svih proizvođača izvoznika ili predstavnika koji djeluju u njihovo ime traži se da se jave Komisiji. Te strane dužne su javiti se Komisiji u roku od 15 dana od datuma objave ove Obavijesti u Službenom listu Europske unije, osim ako je određeno drukčije i priložiti podatke o svojem trgovačkom društvu/svojim trgovačkim društvima koji se traže u Prilogu I. ovoj Obavijesti.

Kako bi prikupila podatke koje smatra potrebnima za odabir uzorka proizvođača izvoznika, Komisija će kontaktirati i s nadležnim tijelima predmetne zemlje te može kontaktirati sa svim udruženjima proizvođača izvoznika koja su joj poznata.

Sve zainteresirane strane koje žele dostaviti ostale relevantne podatke u vezi s odabirom uzorka, izuzev podataka koji su zatraženi u prethodnom tekstu, moraju to učiniti u roku od 21 dana od objave ove Obavijesti u Službenom listu Europske unije, osim ako je određeno drukčije.

Ako je potrebno odabrati uzorak, proizvođači izvoznici mogu se odabrati na temelju najvećeg reprezentativnog obujma izvoza u Uniju koji se razumno može istražiti u raspoloživom razdoblju. Komisija će obavijestiti sve poznate proizvođače izvoznike, nadležna tijela predmetne zemlje i udruge proizvođača izvoznika ako je potrebno preko nadležnih tijela predmetne zemlje o tome koja su društva odabrana za uzorak.

Kako bi prikupila podatke koje smatra potrebnima za svoj istražni postupak u vezi s proizvođačima izvoznicima, Komisija će poslati upitnike proizvođačima izvoznicima odabranima za uzorak, svim udrugama proizvođača izvoznika koje su joj poznate i tijelima predmetne zemlje.

Svi proizvođači izvoznici odabrani za uzorak moraju dostaviti ispunjeni upitnik u roku od 37 dana od datuma obavijesti o odabiru uzorka, osim ako je određeno drugačije.

Ne dovodeći u pitanje moguću primjenu članka 18. Osnovne uredbe, smatrat će se da društva koja su odobrila svoje moguće uključenje u uzorak, ali nisu u njega odabrana, surađuju („proizvođači izvoznici izvan uzorka koji surađuju”). Ne dovodeći u pitanje odjeljak (b) u nastavku, antidampinška pristojba koja se primjenjuje na uvoz proizvođača izvoznika izvan uzorka koji surađuju ne prelazi ponderiranu prosječnu dampinšku maržu utvrđenu za proizvođače izvoznike u uzorku (3).

(b) Individualna dampinška marža za društva izvan uzorka

Proizvođači izvoznici izvan uzorka koji surađuju mogu sukladno članku 17. stavku 3. Osnovne uredbe zatražiti da Komisija utvrdi njihove individualne dampinške marže (u daljnjem tekstu „individualna dampinška marža”). Proizvođači izvoznici koji žele podnijeti zahtjev za individualnu dampinšku maržu moraju zatražiti upitnik te ga propisno ispunjenog vratiti u roku od 37 dana od datuma obavijesti o odabiru uzorka, osim ako je određeno drugačije. Komisija će ispitati može li im se odobriti individualna pristojba u skladu s člankom 9. stavkom 5. Osnovne uredbe. Proizvođači izvoznici u zemlji bez tržišnog gospodarstva, koji smatraju da u vezi s proizvodnjom i prodajom proizvoda iz istražnog postupka prevladavaju uvjeti tržišnoga gospodarstva, mogu u tom smislu podnijeti propisno obrazložen zahtjev za primjenu tretmana tržišnoga gospodarstva („zahtjev za MET”) te ga propisno ispunjenog vratiti u roku navedenom u odjeljku 5.1.2. u nastavku.

Međutim, proizvođači izvoznici koji zatraže individualnu dampinšku maržu trebaju imati na umu da Komisija unatoč svemu ne mora utvrditi njihovu individualnu dampinšku maržu ako je, primjerice, broj proizvođača izvoznika toliko velik da bi takvo utvrđivanje bilo preveliko opterećenje te bi sprečavalo pravovremeni završetak istražnog postupka.

5.1.1.2. Dodatni postupak u vezi s proizvođačima izvoznicima u predmetnoj zemlji bez tržišnog gospodarstva

U skladu s člankom 2. stavkom 7. točkom (b) Osnovne uredbe, individualni proizvođači izvoznici u predmetnoj zemlji, koji smatraju da u vezi s proizvodnjom i prodajom proizvoda iz istražnog postupka prevladavaju uvjeti tržišnoga gospodarstva, mogu predati propisno obrazložen zahtjev za primjenu pristupa tržišnoga gospodarstva (MET) (dalje u tekstu „zahtjev za MET”). Zahtjev za MET odobrava se ako se procjenom zahtjeva za MET zaključi da su kriteriji utvrđeni u članku 2. stavku 7. točki (c) Osnovne uredbe (4) ispunjeni. Dampinška marža proizvođača izvoznika kojima je odobren TTG izračunava se u mjeri u kojoj je to moguće i ne dovodeći u pitanje primjenu dostupnih podataka na temelju članka 18. Osnovne uredbe, uz pomoć njihove uobičajene vrijednosti i izvoznih cijena u skladu s člankom 2. stavkom 7. točkom (b) Osnovne uredbe.

Komisija šalje obrasce zahtjeva za TTG svim proizvođačima izvoznicima u predmetnoj zemlji odabranima za uzorak te proizvođačima izvoznicima izvan uzorka koji surađuju i žele zatražiti individualnu dampinšku maržu, svim poznatim udruženjima proizvođača izvoznika i nadležnim tijelima predmetne zemlje. Komisija će ocijeniti samo ispunjene obrasce zahtjeva za TTG koje su podnijeli proizvođači izvoznici iz predmetne zemlje odabrani za uzorak i proizvođači izvoznici izvan uzorka koji surađuju čiji je zahtjev za individualnu dampinšku maržu prihvaćen.

Svi proizvođači izvoznici koji podnose zahtjev za primjenu tretmana tržišnoga gospodarstva moraju dostaviti ispunjeni obrazac zahtjeva za TTG u roku od 21 dan od datuma obavijesti o odabiru uzorka ili odluke o neprovođenju odabira, osim ako je određeno drugačije.

5.1.2. Nepovezani uvoznici u istražnom postupku (5) (6)

Nepovezani uvoznici proizvoda iz postupka revizije iz predmetne zemlje u Uniju pozivaju se na sudjelovanje u ovom istražnom postupku.

S obzirom na mogući velik broj nepovezanih uvoznika uključenih u ovaj postupak te radi dovršetka istražnog postupka unutar propisanog roka, Komisija može odabirom uzorka ograničiti nepovezane uvoznike na koje će se odnositi istražni postupak na razuman broj (taj se postupak naziva i „odabir uzorka”). Odabir uzorka provodi se u skladu s člankom 17. Osnovne uredbe.

Kako bi Komisija mogla odlučiti o potrebi odabira uzorka i, ako je on potreban, o postupku odabira uzorka, svi nepovezani uvoznici ili predstavnici koji ih djeluju u njihovo ime moraju se obratiti Komisiji. Oni su dužni javiti se Komisiji u roku od 15 dana od datuma objave ove Obavijesti u Službenom listu Europske unije, osim ako je određeno drugačije, i priložiti podatke o svojem društvu/svojim društvima koji se traže u Prilogu II. ovoj Obavijesti.

Kako bi prikupila podatke koje smatra potrebnima za odabir uzorka nepovezanih uvoznika, Komisija može kontaktirati i sa svim udruženjima uvoznika koja su joj poznata.

Ako je potrebno odabrati uzorak, uvoznici se mogu odabrati na temelju najvećeg reprezentativnog obujma prodaje proizvoda iz istražnog postupka u Uniji koji se razumno može ispitati u raspoloživom razdoblju. Komisija će o društvima odabranima za uzorak obavijestiti sve poznate nepovezane uvoznike i udruge uvoznika.

Kako bi prikupila podatke koje smatra potrebnima za svoj istražni postupak, Komisija će poslati upitnike nepovezanim uvoznicima u uzorku i svim poznatim udruženjima uvoznika. Te osobe dužne su dostaviti ispunjeni upitnik u roku od 37 dana od datuma obavijesti o odabiru uzorka, osim ako je određeno drukčije.

5.2. Postupak utvrđivanja štete i proizvođači iz Unije u istražnom postupku

Šteta se utvrđuje na temelju pozitivnih dokaza i obuhvaća objektivno ispitivanje obujma dampinškog uvoza, učinka dampinškog uvoza na cijene na tržištu Unije i posljedičnog utjecaja dampinškog uvoza na industriju Unije. Kako bi se utvrdilo je li industrija Unije oštećena, proizvođači proizvoda iz istražnog postupka iz Unije pozivaju se na sudjelovanje u istražnom postupku Komisije.

Kako bi prikupila podatke koje smatra potrebnima za svoj istražni postupak u vezi s proizvođačima iz Unije, Komisija će poslati upitnike poznatom proizvođaču iz Unije, a to je Nutrinova Nutrition Specialties & Food Ingredients GmbH („podnositelj zahtjeva”).

Spomenuti proizvođač iz Unije mora dostaviti ispunjeni upitnik u roku od 37 dana od datuma objave ove Obavijesti u Službenom listu Europske unije, osim ako nije drukčije određeno.

Svi proizvođači iz Unije i udruženja proizvođača iz Unije koji prethodno nisu navedeni pozivaju se da kontaktiraju s Komisijom odmah ili najkasnije u roku od 15 dana od datuma objave ove Obavijesti u Službenom listu Europske unije, po mogućnosti e-poštom te da zatraže upitnik, osim ako je određeno drugačije.

5.3. Postupak procjene interesa Unije

Ako se istražnim postupkom utvrdi postojanje dampinga i nanesena šteta na temelju članka 21. Osnovne uredbe, donosi se odluka o tome bi li donošenje antidampinških mjera bilo protivno interesu Unije. Proizvođači iz Unije, uvoznici i predstavnici njihovih udruženja, korisnici i predstavnici njihovih udruženja te predstavnici udruga potrošača pozivaju se da se jave u roku od 15 dana od datuma objave ove Obavijesti u Službenom listu Europske unije, osim ako je određeno drugačije. Kako bi sudjelovale u istražnom postupku, organizacije koje predstavljaju potrošače moraju u istom roku dokazati da postoji objektivna veza između njihovih aktivnosti i proizvoda iz istražnog postupka.

Zainteresirane strane koje se jave u navedenom roku Komisiji mogu dostaviti podatke o interesu Unije u roku od 37 dana od datuma objave ove Obavijesti u Službenom listu Europske unije, osim ako je određeno drukčije. Ti podaci mogu se dostaviti u slobodnom obliku ili ispunjavanjem upitnika koji je pripremila Komisija. U svakom slučaju, podaci dostavljeni u skladu s člankom 21. Osnovne uredbe uzimaju se u obzir samo ako su u trenutku dostavljanja potkrijepljeni činjeničnim dokazima.

5.4. Ostali podnesci

U skladu s odredbama ove Obavijesti, sve zainteresirane strane pozivaju se da iskažu svoja mišljenja, dostave podatke i pruže popratne dokaze. Osim ako je drukčije određeno, ti podaci i popratni dokazi moraju se dostaviti Komisiji u roku od 37 dana od datuma objave ove Obavijesti u Službenom listu Europske unije.

5.5. Mogućnost saslušanja pred istražnim službama Komisije

Sve zainteresirane strane mogu zatražiti saslušanje pred istražnim službama Komisije. Svi zahtjevi za saslušanje moraju biti u pisanom obliku i u njima moraju biti navedeni razlozi na kojima se temelje. Zahtjev za saslušanje o pitanjima povezanima s početnim stupnjem istražnog postupka mora se podnijeti u roku od 15 dana od datuma objave ove Obavijesti u Službenom listu Europske unije. Nakon toga, zahtjev za saslušanje mora se predati u rokovima koje je u svojoj komunikaciji sa stranama odredila Komisija.

5.6. Upute za izradu podnesaka i slanje ispunjenih upitnika i korespondencije

Svi podnesci zainteresiranih strana za koje se zahtijeva povjerljivost zajedno s podacima zatraženima u ovoj Obavijesti, ispunjenim upitnicima i korespondencijom, nose oznaku „Ograničeno” (7).

Zainteresirane strane koje daju podatke s oznakom „Ograničeno” moraju dostaviti sažetke tih podataka u verziji koja nije povjerljiva, u skladu s člankom 19. stavkom 2. Osnovne uredbe koji se označuju oznakom „Na pregled zainteresiranim stranama”. Sažeci trebaju biti dovoljno detaljni kako bi omogućili razumijevanje suštine podataka dostavljenih kao povjerljivih. Ako zainteresirana strana koja dostavlja povjerljive podatke ne dostavi sažetak koji nije povjerljive prirode, traženog oblika i kvalitete, ti podaci mogu se odbaciti.

Zainteresirane strane pozivaju se da sve podneske i zahtjeve, uključujući skenirane punomoći i potvrde, dostavljaju e-poštom, osim opsežnih odgovora koji se moraju dostaviti na CD-ROM-u ili DVD-u osobno ili preporučenom poštom. Uporabom elektroničke pošte, zainteresirane strane izražavaju svoju suglasnost s pravilima koja se primjenjuju na elektroničke podneske sadržanima u dokumentu „KORESPONDENCIJA S EUROPSKOM KOMISIJOM U PREDMETIMA TRGOVINSKE ZAŠTITE” objavljenom na internetskim stranicama Glavne uprave za trgovinu: http://trade.ec.europa.eu/doclib/docs/2011/june/tradoc_148003.pdf Zainteresirane strane moraju navesti svoje ime, adresu, broj telefona i valjanu adresu e-pošte te osigurati da je dostavljena adresa e-pošte ispravna službena adresa e-pošte koja se svakodnevno provjerava. Nakon dostave podataka za kontakt Komisija će sa zainteresiranim stranama komunicirati isključivo e-poštom, osim ako one izričito zatraže da sve dokumente Komisije primaju nekim drugim sredstvom komunikacije ili ako se zbog prirode dokumenta koji se šalje potrebno koristiti preporučenom poštom. Dodatna pravila i informacije o korespondenciji s Komisijom, uključujući načela koja se primjenjuju na podneske poslane e-poštom zainteresirane strane mogu pronaći u prethodno spomenutim uputama za komunikaciju sa zainteresiranim stranama.

Adresa Komisije za korespondenciju:

European Commission

Directorate-General for Trade

Directorate H

Ured: CHAR 04/039

1040 Bruxelles/Brussel

BELGIQUE/BELGIË

Adresa e-pošte za pitanja o dampingu i Prilog I.: trade-ace-k-dumping@ec.europa.eu

Adresa e-pošte za pitanja o šteti i Prilog II.: trade-ace-k-injury@ec.europa.eu

6. Nesuradnja

Ako zainteresirana strana odbija pristup ili na neki drugi način ne pruža potrebne podatke u zadanim rokovima ili ako znatno ometa istražni postupak, privremeni ili konačni nalazi, pozitivni ili negativni, mogu se donijeti na temelju raspoloživih podataka u skladu s člankom 18.

Ako se utvrdi da je zainteresirana strana dostavila lažne ili obmanjujuće podatke, podaci se zanemaruju, a mogu se koristiti raspoloživi podaci.

Ako zainteresirana strana ne surađuje ili surađuje djelomično te se stoga nalazi temelje na činjenicama dostupnima u skladu s člankom 18. Osnovne uredbe, ishod za tu zainteresiranu stranu može biti manje pogodan nego što bi bio da je ona surađivala.

Uskraćivanje odgovora u elektroničkom obliku ne smatra se nesuradnjom, uz uvjet da zainteresirana strana pokaže da bi dostavljanje odgovora u traženom obliku bilo dodatno opterećenje ili neopravdani dodatni trošak. Zainteresirana strana mora odmah kontaktirati s Komisijom.

7. Službenik za saslušanja

Zainteresirane strane mogu zatražiti intervenciju službenika za saslušanja Glavne uprave za trgovinu. Službenik za saslušanja veza je između zainteresiranih strana i istražnih službi Komisije. Službenik za saslušanja razmatra zahtjeve za pristup predmetu, sporove povezane s povjerljivošću dokumenata, zahtjeve za produljenje rokova i zahtjeve trećih osoba za saslušanja. Službenik za saslušanja može organizirati saslušanje s pojedinačnom zainteresiranom stranom te posredovati kako bi osigurao da zainteresirana strana u potpunosti ostvaruje svoja prava na obranu.

Svaki zahtjev za saslušanje pred službenikom za saslušanja trebalo bi podnijeti u pisanom obliku i mora navoditi razloge na kojima se temelji. Zahtjev za saslušanje o pitanjima povezanima s početnim stupnjem istražnog postupka mora se podnijeti u roku od 15 dana od datuma objave ove Obavijesti u Službenom listu Europske unije. Nakon toga, zahtjev za saslušanje može se predati u rokovima koje je u svojoj komunikaciji sa strankama odredila Komisija.

Službenik za saslušanja omogućuje održavanje saslušanja uključenih strana kako bi se mogla predstaviti različita stajališta i ponuditi pobijajući dokazi o pitanjima koja su među ostalim povezana s dampingom, štetom, uzročno-posljedičnom vezom i interesom Unije. Takvo bi se saslušanje u pravilu održalo najkasnije na kraju četvrtog tjedna nakon otkrivanja privremenih nalaza.

Zainteresirane strane mogu potražiti više informacija i podatke za kontakt na internetskim stranicama Glavne uprave za trgovinu namijenjenima službeniku za saslušanja: http://ec.europa.eu/commission_2010-2014/degucht/contact/hearing-officer/

8. Vremenski okvir istražnog postupka

Istražni postupak zaključuje se u skladu s člankom 6. stavkom 9. Osnovne uredbe u roku od 15 mjeseci od datuma objave ove Obavijesti u Službenom listu Europske unije. U skladu s člankom 7. stavkom 1. Osnovne uredbe, privremene mjere mogu se uvesti najkasnije devet mjeseci od objave ove Obavijesti u Službenom listu Europske unije.

9. Obrada osobnih podataka

Osobni podaci prikupljeni u ovom istražnom postupku obrađuju se u skladu s Uredbom (EZ) br. 45/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2000. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka u institucijama i tijelima Zajednice i o slobodnom protoku takvih podataka (8).

(1) SL L 343, 22.12.2009., str. 51.

(2) Proizvođač izvoznik svako je društvo u dotičnoj zemlji koje proizvodi i izvozi proizvod iz istražnog postupka na tržište Unije, bilo izravno ili putem treće osobe, uključujući svako njegovo povezano društvo uključeno u proizvodnju, domaću prodaju ili izvoz proizvoda iz istražnog postupka.

(3) U skladu s člankom 9. stavkom 6. Osnovne uredbe, zanemaruje se svaka nulta i de minimis marža, kao i marže utvrđene u okolnostima iz članka 18.

(4) Proizvođači izvoznici posebno moraju dokazati da: i. da se odluke poduzeća o poslovanju i troškovi zasnivaju na tržišnim uvjetima, a bez značajnog uplitanja države; ii. da poduzeća imaju jedinstven i transparentan sustav osnovnih računovodstvenih podataka koje revidiraju nezavisni revizori u skladu s međunarodnim računovodstvenim standardima, a koji se koriste za sve potrebe; iii. ne postoje značajni poremećaji preneseni iz prethodnog sustava bez tržišnoga gospodarstva; iv. da zakoni o stečaju i imovini jamče pravnu sigurnost i stabilnost; i v. da se promjena valuta provodi po tržišnim stopama.

(5) U uzorak se mogu uvrstiti samo uvoznici koji nisu povezani s proizvođačima izvoznicima. Uvoznici koji su povezani s proizvođačima izvoznicima moraju ispuniti Prilog I. upitniku za te proizvođače izvoznike. U skladu s člankom 143. Uredbe Komisije (EEZ) br. 2454/93 o utvrđivanju odredaba za provedbu Carinskog zakonika Zajednice, osobe se smatraju povezanima samo ako: (a) je jedna službenik ili direktor poduzeća u vlasništvu druge osobe i obratno; (b) su pravno priznati poslovni partneri; (c) su poslodavac i posloprimac; (d) je jedna od njih izravni ili neizravni vlasnik, nadzire ili posjeduje 5 % ili više glavnih dionica s pravom glasa ili udjela obje osobe; (e) jedna izravno ili neizravno nadzire drugu; (f) treća osoba, izravno ili neizravno, nadzire obje osobe; (g) zajedno izravno ili neizravno nadziru treću osobu; ili (h) su članovi iste obitelji. Osobe se smatraju članovima iste obitelji samo ako su u jednom od sljedećih odnosa: i. suprug i supruga; ii. roditelj i dijete; iii. brat i sestra (i polubrat i polusestra); iv. djed ili baka i unuk ili unuka; v. ujak ili ujna/tetak ili tetka/stric ili strina i nećak ili nećakinja; vi. roditelj supružnika i snaha ili zet; vii. šurjak i šurjakinja (SL L 253, 11.10.1993., str. 1.). U tom kontekstu „osoba” znači svaka fizička ili pravna osoba.

(6) Podaci koje dostave nepovezani uvoznici mogu se koristiti i u ostalim vidovima istražnog postupka osim utvrđivanja dampinga.

(7) Dokument s oznakom „Ograničeno” dokument je koji se smatra povjerljivim u skladu s člankom 19. Uredbe (EZ) br. 1225/2009 i člankom 6. Sporazuma WTO-a o provedbi članka VI. GATT-a iz 1994. (Sporazum o antidampingu). Također je zaštićeni dokument u skladu s člankom 4. Uredbe (EZ) br. 1049/2001 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 145, 31.5.2001., str. 43.).

(8) SL L 8, 12.1.2001., str. 1.

PRILOG I.

PRILOG II.

4.9.2014

Službeni list Europske unije

C 297/15

Objava zahtjeva za izmjenu u skladu s člankom 50. stavkom 2. točkom (b) Uredbe (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća o sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode

(2014/C 297/06)

Ova je objava temelj za podnošenje prigovora na zahtjev za izmjenu u skladu s člankom 51. Uredbe (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (1).

ZAHTJEV ZA IZMJENU

UREDBA VIJEĆA (EZ) br. 509/2006

o poljoprivrednim i prehrambenim proizvodima kao garantirano tradicionalnim specijalitetima (2)

ZAHTJEV ZA IZMJENU U SKLADU S ČLANKOM 11.

„PREKMURSKA GIBANICA”

EZ br.: SI-TSG-0107-01150 – 6.9.2013.

1. Skupina koja je podnositelj zahtjeva

Naziv skupine	:	Društvo za promocijo in zaščito prekmurskih dobrot
Adresa	:	Ulica Štefana Kovača 40, SI-9000 Murska Sobota
Telefon	:	+386 25261435
E-pošta	:	dpzdp@siol.net

2. Država članica ili treća zemlja

Slovenija

3. Rubrika specifikacije proizvoda na koju se primjenjuje izmjena

—

☐ Naziv proizvoda

—

☐ Rezervacija naziva (članak 13. stavak 2. Uredbe (EZ) br. 509/2006)

—

☐ Opis proizvoda

—

☒ Metoda proizvodnje

—

☐ Drugo (navedite):

4. Vrsta izmjene

—

☒ Izmjena specifikacije registriranog ZTS-a

—

☐ Privremena izmjena specifikacije zbog obveznih sanitarnih ili fitosanitarnih mjera koje su uvela nadležna tijela javne uprave (članak 11. stavak 3. Uredbe (EZ) br. 509/2006) (dostaviti dokaz o tim mjerama)

5. Izmjena (izmjene)

Opis metode proizvodnje proizvoda na koji se odnosi naziv pod točkom 3.1.

a) Upotreba brašna

U kontekstu pripreme (prhkog i lisnatog) tijesta upućivanja na „oštro i/ili meko pšenično brašno” izmjenjuju se riječima „bijelo pšenično brašno”.

Kod pripreme tijesta za kolač „Prekmurska gibanica” otkriveno je da svojstva prhkog i lisnatog tijesta ostaju ista bez obzira na vrstu upotrijebljenog brašna (mekog, oštrog ili mješavine obaju); konačni se izgled prereza kriške, okus i tekstura kolača „Prekmurska gibanica” stoga ne mijenjaju predloženom izmjenom.

b) Gotovo lisnato i prhko tijesto

Potrebno je prilagoditi način pripreme kolača „Prekmurska gibanica” radi uzimanja u obzir različitih proizvođača i tehnika koje upotrebljavaju te se stoga odobrava i upotreba gotovog prhkog i lisnatog tijesta pod uvjetom da ono ne smije biti zamrznuto.

Kolač „Prekmurska gibanica” nekad se proizvodio isključivo na gospodarstvima, a prhko i lisnato tijesto pripremalo se neposredno prije proizvodnje kolača „Prekmurska gibanica”.

Zbog porasta potražnje za kolačem „Prekmurska gibanica” kao tradicionalnim slovenskim jelom odlučili su je proizvoditi mnogobrojni industrijski proizvođači, hoteli, spa-odmarališta itd. Budući da je gotovo nemoguće da tijesto uspiju pripremiti neposredno prije proizvodnje kolača „Prekmurska gibanica”, potrebno im je omogućiti proizvodnju kolača „Prekmurska gibanica” upotrebom gotovog tijesta.

c) Upotreba vanilin šećera

O upotrebi vanilin šećera trebali bi odlučiti sami proizvođači.

Povijesno se vanilin šećer nije upotrebljavao za pripremu kolača „Prekmurska gibanica”, ali tijekom godina pojedinačni su ga proizvođači počeli dodavati nadjevu. S obzirom na količinu vanilin šećera koju se dodaje, nema znatan utjecaj na miris i okus te stoga ni na aromu kolača „Prekmurska gibanica”. Stoga smatramo da odluku o upotrebi vanilin šećera proizvođači trebaju donijeti sami.

d) Upotreba svinjske masti u izradi prhkog tijesta i masnog preljeva

U registriranom zahtjevu za kolač „Prekmurska gibanica” mast se ne navodi u sastojcima za prhko tijesto ili masni preljev, ali spominje se u opisu metode proizvodnje kolača „Prekmurska gibanica” te je stoga treba navesti kao sastojak.

e) Upotreba jaja, mlijeka ili kiselog vrhnja u pripremi prhkog tijesta

U registriranom se zahtjevu ti sastojci, osim kiselog vrhnja, već spominju u opisu postupka izrade prhkog tijesta, ali ne navode se u sastojcima prhkog tijesta te ih je stoga potrebno uključiti kao sastojke.

f) Upotreba jaja u pripremi lisnatog tijesta

U opisu pripreme lisnatog tijesta navodi se da se prema izboru može dodati jaje. To bi se trebalo odraziti i na popisu sirovina potrebnih za izradu lisnatog tijesta te se stoga pored riječi „jaje” dodaje izraz „prema izboru”.

g) Zamrzavanje prije pečenja

U točki 3.6. registriranog zahtjeva utvrđuje se najduže razdoblje tijekom kojeg se kolač „Prekmurska gibanica” može zamrznuti prije pečenja.

Dužina razdoblja zamrzavanja povezana je s tehnološkim razvojem i različitim metodama zamrzavanja o kojima ovisi rok trajanja proizvoda. Radi uzimanja u obzir različitih metoda zamrzavanja upućivanje na dužinu („najviše tri mjeseca”) izbrisano je.

h) Temperatura pećnice i vrijeme pečenja

Postoji potreba za prilagodbom vremena i temperatura pečenja kako bi se uzeli u obzir tehnološki razvoj i različite vrste pećnica koje upotrebljavaju proizvođači (proizvodni pogoni turistička gospodarstva, pekare, hoteli itd.) za pečenje kolača „Prekmurska gibanica” te treba dodati novu rečenicu – „Bez obzira na tu preporuku, temperatura i vrijeme pečenja smiju se prilagoditi vrsti pećnice.”

i) Rezanje na manje komade

Rečenica „Kod posluživanja kolač ‚Prekmurska gibanica’ smije se narezati na neodređen broj manjih komada” dodana je točki 3.6.

Kao tradicionalni slovenski proizvod kolač „Prekmurska gibanica” sve se više poslužuje u različitim kontekstima, poput ugostiteljstva, kao hrana koja se jede prstima, na unaprijed određenim jelovnicima itd. Konačnim potrošačima kolača „Prekmurska gibanica” stoga se treba omogućiti rezanje kolača na manje komade prikladne u tim kontekstima.

ZAHTJEV ZA REGISTRACIJU ZAJAMČENO TRADICIONALNOG SPECIJALITETA (ZTS)

UREDBA VIJEĆA (EZ) br. 509/2006

o poljoprivrednim i prehrambenim proizvodima kao garantirano tradicionalnim specijalitetima (3)

„PREKMURSKA GIBANICA”

EZ br.: SI-TSG-0107-01150 – 6.9.2013.

1. Naziv i adresa skupine koja je podnositelj zahtjeva

Naziv	:	Društvo za promocijo in zaščito prekmurskih dobrot
Adresa	:	Ulica Štefana Kovača 40, SI-9000 Murska Sobota
Telefon	:	+386 25261435
Telefaks	:
E-pošta	:	dpzdp@siol.net

2. Država članica ili treća zemlja

Slovenija

3. Specifikacija proizvoda

3.1. Naziv koji se registrira

„Prekmurska gibanica”

Traži se registracija naziva samo na slovenskom jeziku.

Izjavu „Proizvedeno na tradicionalan slovenski način” koja je navedena uz naziv „Prekmurska gibanica” treba prevesti na jezik zemlje u kojoj se proizvod stavlja na tržište i proizvodi.

3.2. Navedite je li naziv

☒	specifičan sam po sebi
☐	izražava posebna svojstva poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda.

U skladu s Etimološkim rječnikom slovenskog jezika gibanica je vrsta potice (kolača) koja se proizvodi na istoku Slovenije. Podrijetlo je riječi gibâničnik, gibâničnjak, odnosno košara za kolače ili gibâničar (pekar). Prvi pisani dokazi datiraju iz 18. stoljeća kada ga je Pohlin nazvao gebanza. Sama riječ dolazi od riječi gybati jer je gibanica naziv dobila od naziva za lisnato tijesto – gyüba. Kolač „Prekmurska gibanica” priprema se od dvije različite vrste tijesta i četiriju različitih nadjeva, po dva sloja od svakog, zbog čega proizvod ima karakterističan, specifičan izgled i poseban okus. Naziv „Prekmurska gibanica” stoga je specifičan sam po sebi te isto tako izražava posebna svojstva zbog posebnog sastava.

3.3. Traži li se rezervacija naziva u skladu s člankom 13. stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 509/2006?

☒	Registracija s rezervacijom naziva
☐	Registracija bez rezervacije naziva

3.4. Vrsta proizvoda

Razred 2.3. Kruh, fino pecivo, kolači, slastice, keksi i drugi pekarski proizvodi.

3.5. Opis poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda na koji se odnosi naziv pod točkom 3.1.

„Prekmurska gibanica” jest kolač pripremljen od dviju vrsta tijesta (prhko tijesto za osnovu i lisnato tijesto (tijesto za savijaču) između slojeva nadjeva) na koja se četiri različite vrste nadjeva (mak, svježi sir, orah, jabuka) stavljaju u slojevima prema točno određenom redoslijedu, a između svakog je od njih sloj lisnatog tijesta. Taj se niz nadjeva mora ponoviti u istom redoslijedu. Na posljednji sloj nadjeva stavlja se sloj lisnatog tijesta preko kojeg se može namazati kiselo ili slatko vrhnje u koje je umiješan žumanjak. Na posljednji sloj može se staviti masni preljev. Gibanica se može pripremiti u okruglom ili pravokutnom limu za pečenje.

Fizički opis: Kriška kolača „Prekmurska gibanica” čvrsta je i kompaktna. Slojevi moraju biti vidljivo odvojeni jedan od drugoga radi osiguranja ispravnog izgleda svake kriške. Oblik lima u kojem se peče kolač „Prekmurska gibanica” utječe na oblik kriške (trokutasti ili pravokutni).

Izgled kolača „Prekmurska gibanica” i prerez kriške: Kolač „Prekmurska gibanica” može se peći u okruglom ili pravokutnom limu. Kolač „Prekmurska gibanica”, cijeli ili narezan, visok je 5 do 7 cm. Kriške mogu biti jednog ili drugog oblika (trokutaste ako je upotrijebljen okrugli lim i pravokutne ako je upotrijebljen pravokutni lim). Kriška mora biti primjereno ispečena, nadjev ne smije curiti i mora imati ujednačeno glatku, pomalo valovitu površinu bez pukotina. Pojedinačni nadjevi moraju biti vidljivo odvojeni slojevima lisnatog tijesta. Svaki nadjev ima vlastitu tipičnu boju (svježi sir je kremasto bijele, orah i jabuka zlatno-smeđe, a mak sjajne crne boje). Posljednji sloj lisnatog tijesta ne smije se odvajati od posljednjeg sloja nadjeva. Kriška kolača „Prekmurska gibanica” stoga ima osam slojeva; nadjevi slijede jedan za drugim točno određenim redoslijedom (mak, svježi sir, orah, jabuka) te su jednake debljine u pogledu pojedine vrste nadjeva. Drugi niz nadjeva jednak je prvome.

Aroma: proizvod ima posebnu intenzivnu aromu, okusa je i mirisa svježeg maka, svježeg sira, delikatnog oraha i blago kisele jabuke. Kolač „Prekmurska gibanica” mora biti sočan, ne previše mastan i optimalne slatkoće.

Tekstura: Tekstura je kriške meka, delikatna, nježna, glatka i lagana. Tekstura mora biti uravnotežena u pogledu pojedinačnih sastojaka.

3.6. Opis metode proizvodnje proizvoda na koji se odnosi naziv pod točkom 3.1.

Propisani osnovni sastojci i dodaci kolača „Prekmurska gibanica” jesu:

— za prhko tijesto: 200 g bijelog pšeničnog brašna, 100 g margarina ili maslaca ili svinjske masti i prstohvat soli te 100 ml jako hladne vode za miješenje (mogu se upotrebljavati i jaje, mlijeko ili kiselo vrhnje);

— za lisnato tijesto: 900 g bijelog pšeničnog brašna, jedno jaje (po izboru), jedna žlica biljnog ulja, prstohvat soli i prstohvat šećera, mlaka voda za miješenje.

Prhko i lisnato tijesto mogu se pripremiti neposredno prije pripreme kolača „Prekmurska gibanica” ili se mogu kupiti gotova (tijesto ne smije biti zamrznuto).

— za nadjeve: mak (300 g sitno mljevenog maka, 100 g kristalnog šećera, jedna vrećica vanilin šećera); svježi sir (1,2 kg punomasnog svježeg sira, 100 g kristalnog šećera, dvije vrećice vanilin šećera, dva jaja i prstohvat soli); orasi (300 g mljevenih oraha, 100 g kristalnog šećera, jedna vrećica vanilin šećera); jabuke (1,5 kg jabuka, prilično kiselih, prstohvat soli, 120 g kristalnog šećera, dvije vrećice vanilin šećera, prstohvat cimeta).

Upotreba vanilin šećera u nadjevima nije obvezna.

— za preljev: vrhnje (800 ml vrhnja, tri jaja); mast (250 g margarina, maslaca, biljnog ulja ili svinjske masti).

Metoda proizvodnje kolača „Prekmurska gibanica”:

Prhko (miješeno) tijesto priprema se svježe ili se upotrebljava gotovo tijesto. Brašno se prosije na dasku te mu se dodaje sol ili šećer; mast se tanko reže nožem i dodaje brašnu ili je se utrljava u brašno hladnim rukama. Dodaje se jako hladna voda ili jaje i mlijeko ili kiselo vrhnje te se sve brzo pomiješa zajedno da bi se dobilo glatko tijesto.

Lisnato tijesto vrlo je elastično tijesto s niskim sadržajem masti. Za izradu tijesta potrebno je suho, dobro sazrelo brašno. U brašnu prosijanom na dasku napravi se udubina u koju se dodaju mast, sol, šećer (po izboru i jaje) te se sastojci mijese u tijesto. Prema potrebi dodaje se mlaka voda te se miješenje nastavlja dok tijesto ne postane glatko i elastično. Lisnato tijesto dijeli se na deset dijelova, uz jedan rezervni ako je moguće.

Nadjev od maka: Sitno mljeveni mak upotrebljava se za pripremu nadjeva od maka. Kristalni šećer i vanilin šećer dodaju se mljevenom maku te se sve dobro promiješa. Nadjev od maka upotrebljava se u dva dijela.

Nadjev od svježeg sira: Jaja, vanilin šećer i svježi sir te prstohvat soli dodaju se svježem siru. Svi se sastojci dobro pomiješaju kako bi smjesa bila glatka i kako bi je se moglo razmazati. Pripremljen nadjev dijeli se na dva dijela.

Nadjev od oraha: Sitno mljeveni orasi osnova su za nadjev od oraha. Mljeveni orasi miješaju se s kristalnim šećerom i vanilin šećerom. Nadjev od oraha upotrebljava se u dva dijela.

Nadjev od jabuke: Jabuke se ogule i tanko naribaju te im se dodaju šećer, vanilin šećer i cimet. Svi se sastojci lagano miješaju zajedno. Ako se upotrebljavaju jako sočne jabuke, nariba ih se, lagano posipa solju (po izboru) i pušta da stoje neko vrijeme. Zatim ih se cijedi te im se tek tada dodaju preostali sastojci. Nadjev od jabuke dijeli se na dva dijela.

Preljev od vrhnja: Cijela jaja lagano se tuku s kiselim ili slatkim vrhnjem. Preljev se prelijeva preko pojedinačnih slojeva nadjeva u kolaču „Prekmurska gibanica”. Količina preljeva od vrhnja nije jednaka za sve slojeve pa ukupnu količinu treba razdijeliti na odgovarajući način. Najveći dio preljeva od vrhnja upotrebljava se za dva „suha” nadjeva (mak i orah). Manji se dio upotrebljava za nadjev od svježeg sira, a najmanji za nadjev od jabuke (jabuke mogu biti toliko sočne da im uopće nije potreban preljev).

Masni preljev: Masni preljev može se pripremiti od maslaca, svinjske masti ili biljne masti. Poput preljeva od vrhnja i masni preljev se prelijeva preko pojedinačnih slojeva kolača „Prekmurska gibanica”. Količina preljeva po sloju jednaka je kao i kod preljeva od vrhnja.

Izrađuje se prhko tijesto i pripremaju preostali sastojci. Pripremljeno prhko tijesto (svježe ili iz hladnjaka, u kojem treba odstajati) razvalja se u oblik primjeren pečenju kolača „Prekmurska gibanica” (pravokutni ili okrugli). Razvaljano prhko tijesta ne smije biti deblje od 5 mm. Lim se namasti te se u njega stavlja razvaljano prhko tijesto koje se zatim na nekoliko mjesta izbode vilicom. Zatim ga se stavlja u zagrijanu pećnicu na nekoliko minuta dok tijesto ne poprimi laganu žutu boju (ovaj korak nije obvezan).

Dva su načina za pripremu lisnatog tijesta, ovisno o obliku lima (pravokutni ili okrugao).

—

Pravokutni lim za pečenje

Svježe napravljeno lisnato tijesto dijeli se na deset malih štruca. Njih se premazuje rastopljenom svinjskom mašću, maslacem ili biljnom mašću kako bi ostale svježe i elastične nakon što ih se pusti da odstoje. Nakon što odstoji, jednu se štrucu lisnatog tijesta razvalja i ponovno premazuje tekućom masnoćom kako bi je se lakše rastezalo. Rastegnuto tijesto jedne štruce stavlja se u pripremljen namašćeni lim za pečenje u kojem se nalazi prhko tijesto tako da rubovi lisnatog tijesta padaju preko ruba lima. Lisnato tijesto prekriva se polovicom nadjeva od maka preko kojeg se zatim prelijevaju preljev od vrhnja i masni preljev. Valja se druga štruca lisnatog tijesta i stavlja se preko nadjeva od maka. Polovica nadjeva od svježeg sira stavlja se na drugi sloj lisnatog tijesta te se prelijeva odgovarajućom količinom obaju preljeva (manje nego za nadjev od maka). U lim se stavlja treći sloj lisnatog tijesta te se na njega stavlja polovica nadjeva od oraha kojeg se prelijeva jednakim količinama obaju preljeva kao i sloj od maka. Polovica nadjeva od jabuka zatim se stavlja na četvrti sloj lisnatog tijesta. Prelijeva se malom količinom preljeva od vrhnja i masnog preljeva. Ako je nadjev od jabuka pripremljen od veoma sočnih jabuka, ne upotrebljava se ni jedan od preljeva. Zatim se dodaje sloj lisnatog tijesta od pete štruce. Sada se čitav postupak ponavlja jednakim redoslijedom, prvo sloj nadjeva od maka, a za njim nadjevi od svježeg sira, oraha i jabuke. Između svih nadjeva mora se nalaziti sloj lisnatog tijesta.

—

Okrugli lim za pečenje

Čitavo lisnato tijesto premazuje se tekućom masnoćom prije valjanja te ga se razvlači u velik krug. Sredina razvaljanog tijesta spušta se u namašćeni lim za pečenje u kojem se nalazi prhko tijesto te se dijelovi tijesta koji prelaze preko ruba lima režu u devet otprilike jednakih dijelova okomito u odnosu na rub lima. Polovica nadjeva od maka žlicom se stavlja na tijesto u limu te se prelijeva preljevom od vrhnja i masnim preljevom. Prvi sloj narezanog tijesta raširi se preko sloja tako da prelazi rubove lima. Svaki idući komad narezanog tijesta raširi se preko nadjeva. Polovica nadjeva od svježeg sira stavlja se preko drugog sloja lisnatog tijesta te se preko njega prelijevaju preljev od vrhnja i masni preljev. Polovica nadjeva od oraha ravnomjerno se stavlja na treći sloj lisnatog tijesta i prelijeva jednakim količinama preljeva od vrhnja i masnog preljeva kao i nadjev od maka. Dodaje se četvrti komad lisnatog tijesta te se na njega stavlja polovica nadjeva od jabuka. Prelijeva se malom količinom preljeva od vrhnja i masnog preljeva. Čitav se postupak ponavlja jednakim redoslijedom. Kad postoji osam slojeva nadjeva s odgovarajućim slojevima lisnatog tijesta među njima, osmi se sloj lisnatog tijesta stavlja preko posljednjeg nadjeva i prelijeva se preljevom od vrhnja ili masnim preljevom te se preko njega stavlja posljednji (deveti) sloj lisnatog tijesta.

Zatim se debele rubove lisnatog tijesta koji ostanu nakon slaganja kolača „Prekmurska gibanica” i prelaze preko ruba lima za pečenje reže, a preostali rubovi zataknu se u prostor između kolača „Prekmurska gibanica” i stranica lima. Gornji sloj lisnatog tijesta u limu prelijeva se masnim preljevom ili kombinacijom masnog preljeva i kiselog ili slatkog vrhnja u koje je umiješan žumanjak. Kolač „Prekmurska gibanica” zatim se na nekoliko mjesta buši dugačkom, tankom iglom do dna lima.

Neposredno nakon pripreme kolač „Prekmurska gibanica” može se pakirati (sirov) u prikladnu ambalažu i zamrznuti istog dana.

Pripremljen kolač „Prekmurska gibanica” (svjež ili zamrznut) peče se u pećnici dok se u potpunosti ne ispeče. Temperatura pećnice jest sat vremena na 200 °C te još jedan sat na 170 do 180 °C. Bez obzira na tu preporuku, temperatura i vrijeme pečenja mogu se prilagoditi vrsti pećice. Ako je kolač „Prekmurska gibanica” preliven samo masnim preljevom prije pečenja, na kraju postupka pečenja mora ga se preliti kiselim vrhnjem ili slatkim vrhnjem. Pečeni kolač „Prekmurska gibanica” mora se hladiti na sobnoj temperaturi nekoliko sati.

Pečeni kolač „Prekmurska gibanica” ne smije se rezati dok je vruć. Ako se peče u okruglom limu za pečenje, reže ga se na trokute, a ako se peče u pravokutnom limu, reže ga se na pravokutnike. Svaki komad pečenog kolača „Prekmurska gibanica” mora biti visok od 5 do 7 cm i ne smije težiti više od 250 g. Pri posluživanju kolač „Prekmurska gibanica” može biti narezan na bilo koji broj manjih komada. Nakon rezanja gornji sloj lisnatog tijesta posipa se šećerom u prahu. Radi li se o industrijskoj proizvodnji, težina pojedinačnog komada ne bi smjela prelaziti 200 g, a dimenzije bi trebale biti oko 5 x 7 cm.

3.7. Posebna svojstva poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda

Tradicionalni kolač „Prekmurska gibanica” priprema se od dviju različitih vrsta tijesta (osnova od prhkog tijesta i lisnato tijesto između slojeva nadjeva) i četiriju različitih nadjeva (mak, svježi sir, orah, jabuka). Nadjevi se bez odstupanja ponavljaju istim redoslijedom, svaki dvaput, što utječe i na poseban izgled. Na vrhu je sloj lisnatog tijesta s preljevom. Važno je upotrebljavati isključivo svježe sastojke visoke kvalitete u pripremi kolača „Prekmurska gibanica” i dosljedno provesti postupak pripreme; za pripremu je potrebna i velika količina preciznosti i stručnosti. Njegov je specifičan izgled posebno važan, a okus dolazi iz različitih vrsta slojeva.

3.8. Tradicionalan karakter poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda

Riječ gibanica dolazi od riječi gűba (saviti ili naborati) i glagola gibati (sagibati ili savijati). Dokazi o tome da je taj kolač već dugo poznat u Prekmurju prisutni su u mnogobrojnim povijesnim izvorima. Najstariji pisani dokaz datira iz 1828., kad je učitelj i svećenik Jožef Košič sastavio, na zahtjev slovačkog etnografa Johanna Csaplovicsa E.V. Jeszenova, dokument u kojem se navode jela koja su se prije stotinu godina najčešće pronalazila u selu u Prekmurju, obraćajući posebnu pozornost jelima poput hajdinjače, Prekmurske gibanice, krapaka i vrtanka. Csaplovics je taj esej objavio na mađarskom i njemačkom jeziku (A magyaroszági Vendus – tótokról, Croaten und Wenden in Ungern). U tom dokumentu Košič je predstavio i jela koja se poslužuju na svadbenim svečanostima u Prekmurju. Gibanica je jedno od jela koja se uvijek poslužuju na vjenčanjima. U eseju se navodi i da je gibanica naziv dobila od tijesta u slojevima – gyüba – i imala je deset do 11 slojeva. Gibanicu se rezalo na trokute koje se stavljalo na gomilu na stolu. U tom dokumentu spominju se i prvi pisani izvori u kojima je opisan običaj pripreme i posluživanja gibanice u Prekmurju.

Prva osoba koja je opsežno i sustavno istraživala prehrambene navike stanovnika Prekmurja bio je dr. Vilko Novak. U njegovoj etnografskoj studiji iz 1947. pod nazivom Ljudska prehrana v Prekmurju [Ljudska prehrana u Prekmurju] kolač „Prekmurska gibanica” spominje se kao pečeni kolač te se njegova priprema opisuje na sljedeći način: „Gibanica se priprema od prhkog tijesta napravljenog s maslacem ili mašću. Donji je sloj poznat kao ‚potplat’ na koji se stavljaju svježi sir, orah, mak i grožđe. Taj se sloj prekriva tankim tijestom za savijaču koje se prekriva novim slojem te se svaki sloj prelijeva vrhnjem. Slaže se do devet slojeva – gibanica s devet slojeva. Gibanica se peče u okrugloj zemljanoj posudi koju se naziva tepsija, za krštenja, gozbe i dane svetaca zaštitnika.” Čak i danas to je djelo vodič za mnogobrojne istraživače u tom polju.

Vrlo detaljno opisan recept za kolač „Prekmurska gibanica” nalazi se u knjizi Slovenske narodne jedi [Slovenska nacionalna jela] iz 1964., autora Andreje Grum i Ivana Vozelja. U toj su knjizi opisana dva recepta za kolač „Prekmurska gibanica”, a u oba je navedeno sljedeće: „U kolaču ‚Prekmurska gibanica’ upotrebljavaju se dvije vrste tijesta. Donji se sloj radi od prhkog tijesta i malo je deblji. Naziva ga se podplat (potplat). Drugi slojevi tijesta koji se stavljaju na ovaj sloj od lisnatog su tijesta. Donji je sloj deblji čak i ako se čitava gibanica priprema od lisnatog tijesta”.

Kolač „Prekmurska gibanica” u svojem djelu iz 1972. pod nazivom Povest o dobrih ljudeh [Priča o dobrim ljudima] spominje čak i najpoznatiji pjesnik Prekmurja, Miško Kranjec: „Treba reći da nijedan blagdan nije potpun bez gibanice. Iako si je siromašan čovjek može priuštiti jedva jednom godišnje, to je znak da nitko ne može preživjeti godinu bez najmanje jednog blagdana. U međuvremenu je Ana izvadila gibanicu iz pećnice i stavila je na stol, držeći posudu za pečenje krpama da se ne bi opekla. Jožef je ispod posude stavio drveni tanjurić na kojem je inače stajao vrč za vodu. Zatim je pažljivo pogledao gibanicu. Stajala je pred njim šarena, žuta i bijela, tu i tamo se vidjelo pokoje zrno maka, još je uvijek bila vrela, premazana vrhnjem i posuta šećerom. Kimnuo je i rekao: ‚Dobra je. Jeo bih je čak i na samrtnoj postelji, znajući da mi više nikako ne može pomoći. Čak bih je i u raju oplakivao, kad bih je morao ostaviti cijelu na svijetu.’”

U posljednjih 15 godina objavljene su mnogobrojne knjige u kojima se opisuje kolač „Prekmurska gibanica”. Kolač „Prekmurska gibanica” u kulinarskom su smislu predstavili Cilka Sukič u djelu Jedi nekdanjih in sedanjih dni. Prekmurska, prleška in štajerska kuhinja [Stara i suvremena jela. Kuhinja Prekmurja, Prlekije i Štajerske] (1997.), Jože Zadravec u djelu Značilnosti ljudske prehrane v Prekmurju [Značajke prehrane ljudi u Prekmurju] (1998.) i Branko Časar u djelu Boug žegnjaj [Bog blagoslovio] (2000.). Tehnologiju proizvodnje i vrednovanje organoleptičkih svojstava detaljno su opisali Stanko Renčelj i Romana Karas u djelu Prekmurske dobrote [Kulinarski specijaliteti Prekmurja] (2001.).

3.9. Minimalni zahtjevi i postupci za provjeru posebnih svojstava

Kolač „Prekmurska gibanica” mora zadovoljavati minimalne zahtjeve koji su utvrđeni u specifikaciji i odražavaju posebna svojstva proizvoda. Osnovni minimalni zahtjevi za kolač „Prekmurska gibanica” jesu sljedeći:

—	moraju se upotrebljavati propisani sastojci,

—	mora se pratiti recept za proizvodnju kolača „Prekmurska gibanica”,

—	konačni proizvod mora imati ispravan niz nadjeva (mak, svježi sir, orasi, jabuka), ispravan broj slojeva, slojeve nadjeva jednake debljine, propisanu visinu kriške, oblik kriške, težinu kriške, miris, aromu i teksturu.

Proizvođači kolača „Prekmurska gibanica” moraju voditi evidenciju o proizvedenim i prodanim količinama kolača „Prekmurska gibanica”.

Provjere usklađenosti sa specifikacijom u pogledu upotrebe propisanih sirovina, postupka proizvodnje, izgleda i organoleptičkih svojstava konačnog proizvoda moraju se provoditi kod pojedinačnih proizvođača i/ili udruženja proizvođača te ih najmanje jednom godišnje mora provesti tijelo za ovjeravanje koje provjerava usklađenost s europskom normom EN 45011.

4. Nadležna tijela koja provjeravaju usklađenost sa specifikacijom proizvoda

4.1. Naziv i adresa

Naziv	:	Bureau Veritas d.o.o.
Adresa	:	Linhartova 49a, SI-1000 Ljubljana
Telefon	:	+386 14757670
Telefaks	:
E-pošta	:	info@bureauveritas.si

Naziv	:	Inštitut za kontrolo in certifikacijo v kmetijstvu in gozdarstvu
Adresa	:	Vinarska ulica 14, SI-2000 Maribor
Telefon	:	+386 22284900
Telefaks	:
E-pošta	:	info@kon-cert.si

Naziv	:	Inštitut za kontrolo in certifikacijo Univerze v Mariboru
Adresa	:	Pivola 8, SI-2311 Hoče
Telefon	:	+386 26130831
Faks	:
E-pošta	:	☐ Javno ☒Privatno

4.2. Specifični zadaci nadležnog tijela

Akreditirano certifikacijsko tijelo odgovorno je za provođenje provjera u svim fazama propisanima u specifikaciji za kolač „Prekmurska gibanica”.

(1) SL L 343, 14.12.2012., str. 1.

(2) SL L 93, 31.3.2006., str. 12. Zamijenjena Uredbom (EU) br. 1151/2012.

(3) Vidjeti bilješku 2.

		ISSN 1977-1088
Službeni list Europske unije		C 297

Hrvatsko izdanje	Informacije i objave	Svezak 57. 4 rujna 2014.

Obavijest br.	Sadržaj	Stranica
	IV Obavijesti
	OBAVIJESTI INSTITUCIJA, TIJELA, UREDA I AGENCIJA EUROPSKE UNIJE
	Europska komisija
2014/C 297/01	Tečajna lista eura	1

	Ispravci
2014/C 297/07	Ispravak Obavijesti o pokretanju antisubvencijskog postupka u vezi s uvozom određene kalifornijske pastrve podrijetlom iz Turske ( SL C 44, 15.2.2014. )	23
2014/C 297/08	Ispravak Obavijesti o pokretanju antidampinškog postupka u vezi s uvozom određene kalifornijske pastrve podrijetlom iz Turske ( SL C 44, 15.2.2014. )	24

	Valuta	Tečaj
USD	američki dolar	1,3151
JPY	japanski jen	138,11
DKK	danska kruna	7,4476
GBP	funta sterlinga	0,79855
SEK	švedska kruna	9,1969
CHF	švicarski franak	1,2078
ISK	islandska kruna
NOK	norveška kruna	8,1605
BGN	bugarski lev	1,9558
CZK	češka kruna	27,658
HUF	mađarska forinta	314,02
LTL	litavski litas	3,4528
PLN	poljski zlot	4,1905
RON	rumunjski novi leu	4,4043
TRY	turska lira	2,8427
AUD	australski dolar	1,4094
CAD	kanadski dolar	1,4336
HKD	hongkonški dolar	10,1923
NZD	novozelandski dolar	1,5802
SGD	singapurski dolar	1,6469
KRW	južnokorejski von	1 341,18
ZAR	južnoafrički rand	14,0505
CNY	kineski renminbi-juan	8,0772
HRK	hrvatska kuna	7,6210
IDR	indonezijska rupija	15 472,66
MYR	malezijski ringit	4,1844
PHP	filipinski pezo	57,395
RUB	ruski rubalj	48,4385
THB	tajlandski baht	42,140
BRL	brazilski real	2,9397
MXN	meksički pezo	17,2022
INR	indijska rupija	79,4518

Proizvod	Zemlja/zemlje podrijetla ili izvoza	Mjere	Poveznica	Datum isteka (3)
Pribor za cijevi od željeza ili čelika	Tajland	Antidampinška pristojba	Uredba Vijeća (EZ) br. 803/2009 (SL L 233, 4.9.2009., str. 1.) u mjeri u kojoj se odnosi na Tajland	5.9.2014.

	V Objave
	POSTUPCI U VEZI S PROVEDBOM ZAJEDNIČKE TRGOVINSKE POLITIKE
	Europska komisija
2014/C 297/02	Obavijest o pokretanju antidampinškog postupka koji se odnosi na uvoz acesulfam kalija podrijetlom iz Narodne Republike Kine te acesulfam kalija podrijetlom iz Narodne Republike Kine sadržanog u određenim pripravcima i/ili mješavinama	2
2014/C 297/03	Obavijest o isteku određenih antidampinških mjera	12
	POSTUPCI U VEZI S PROVEDBOM POLITIKE TRŽIŠNOG NATJECANJA
	Europska komisija
2014/C 297/04	Prethodna prijava koncentracije (Predmet M.7217 – Facebook/WhatsApp) ( 1 )	13
2014/C 297/05	Prethodna prijava koncentracije (Predmet M.7304 – Danone / ID Logistics / JV) – Predmet primjeren za primjenu pojednostavnjenog postupka ( 1 )	14
	DRUGI AKTI
	Europska komisija
2014/C 297/06	Objava zahtjeva za izmjenu u skladu s člankom 50. stavkom 2. točkom (b) Uredbe (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća o sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode	15


	(1) Tekst značajan za EGP