(1)

Europsko se vijeće 26. ožujka 2010. složilo s prijedlogom Komisije o pokretanju nove strategije za radna mjesta i rast Europa 2020. koja se temelji na pojačanoj koordinaciji ekonomskih politika te je usmjerena na ključna područja u kojima je potrebno poduzimanje mjera radi jačanja potencijala Europe u području održivog rasta i konkurentnosti.

(2)

Vijeće je 13. srpnja 2010. usvojilo preporuku o općim smjernicama za ekonomsku politiku država članica i Unije (od 2010. do 2014.) i 21. listopada 2010. donijelo je Odluku o smjernicama politika zapošljavanja država članica (2), koje zajedno čine „integrirane smjernice”. Države članice pozvane su da integrirane smjernice uzmu u obzir u svojim nacionalnim ekonomskim politikama i politikama zapošljavanja.

(3)

Čelnici država ili vlada država članica su 29. lipnja 2012. donijeli odluku o Paktu za rast i zapošljavanje, koji pruža skladan okvir za djelovanja na nacionalnoj razini, razini EU-a i razini europodručja, uz korištenje svih mogućih sredstava, instrumenata i politika. Donijeli su odluku o poduzimanju djelovanja na razini država članica, posebno izražavajući punu predanost ostvarivanju ciljeva strategije Europa 2020. te provedbi preporuka specifičnih za pojedinu državu.

(4)

Vijeće je 10. srpnja 2012. usvojilo preporuku (3) o nacionalnom programu reformi Njemačke za 2012. i dalo svoje mišljenje o programu stabilnosti Njemačke za razdoblje 2012.–2016.

(5)

Komisija je 28. studenoga 2012. usvojila godišnju analizu rasta, obilježavajući početak Europskog semestra 2013. za koordinaciju ekonomskih politika. Komisija je također 28. studenoga 2012., na temelju Uredbe (EU) br. 1176/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. studenoga 2011. o sprečavanju i ispravljanju makroekonomskih neravnoteža (4), usvojila drugo Izvješće o mehanizmu upozoravanja u kojem Njemačka nije prepoznata kao jedna od država članica u odnosu na koju je potrebno izvršiti detaljno preispitivanje.

(6)

Europski je parlament bio na odgovarajući način uključen u Europski semestar u skladu s Uredbom (EZ) br. 1466/97 te je 7. veljače 2013. usvojio rezoluciju o zapošljavanju i društvenim aspektima godišnje analize rasta za 2013. i rezoluciju o doprinosu godišnjoj analizi rasta za 2013.

(7)

Europsko je vijeće 14. ožujka 2013. podržalo prioritete za osiguravanje financijske stabilnosti, fiskalne konsolidacije i mjerâ za poticanje rasta. Vijeće je naglasilo nužnost provođenja diferencirane fiskalne konsolidacije koja potiče rast, uspostave uobičajenih uvjeta pozajmljivanja gospodarstvu, promicanja rasta i konkurentnosti, rješavanja problema nezaposlenosti i socijalnih posljedica krize te modernizacije javne uprave.

(8)

Njemačka je 12. travnja 2013. predala svoj nacionalni program reformi za 2013. te 17. travnja 2013. svoj program stabilnosti za razdoblje 2012.–2017. Kako bi se u obzir uzela njihova međusobna povezanost, dva su programa podvrgnuta procjeni u isto vrijeme.

(9)

Na osnovi procjene programa stabilnosti na temelju Uredbe (EZ) br. 1466/97 Vijeće smatra da su javne financije u Njemačkoj sveukupno zdrave te da je ostvaren srednjoročni proračunski cilj (MTO). Makroekonomski scenarij na kojem se temelje projekcije proračuna u programu vjerojatan je. Makroekonomska predviđanja programa stabilnosti općenito su u skladu s predviđanjima službi Komisije u proljeće 2013. u pogledu tempa i tijeka gospodarskog rasta u 2013. i 2014., kao i s procjenom Komisije o potencijalnoj srednjoročnoj stopi rasta Njemačke. Cilj proračunske strategije utvrđene u programu stabilnosti jest osigurati neprekidno ostvarivanje srednjoročnih proračunskih ciljeva. Program stabilnosti potvrđuje prethodni MTO od - 0,5 % BDP-a. MTO je usklađen sa zahtjevima Pakta za stabilnost i rast. Njemačka je ostvarila suficit strukturnog proračuna pa samim time i MTO u 2012. Prema programu stabilnosti (ponovno izračunati) (5) strukturni saldo ostat će pozitivan u 2013. i 2014., što je općenito u skladu s predviđanjima službi Komisije za proljeće 2013. te je stoga stvorio prostor za slobodan rad automatskih stabilizatora. Njemačka se također u 2012. uskladila s referentnim mjerilom za rashode iz Pakta za stabilnost i rast. Prema informacijama pruženima u programu stabilnosti stopa rasta državnih rashoda, bez diskrecijskih mjera na strani prihoda, premašila bi referentno mjerilo za rashode u 2013., ali će ga poštovati u 2014. Prema programu stabilnosti bruto dug će pasti na 80½ % BDP-a u 2013. te će nastaviti padati.

Nakon ispravka prekomjernog deficita u 2011. Njemačka se u pogledu usklađenosti s kriterijem duga nalazi u prijelaznom razdoblju te je ostvarila dovoljan napredak prema usklađivanju s kriterijem duga u 2012. Ako se program stabilnosti provede kao što je planirano, također će se ostvariti dovoljan napredak prema usklađivanju s kriterijem duga u 2013. te će referentno mjerilo duga biti ispunjeno na kraju prijelaznog razdoblja u 2014. Sveukupno, ciljevi deficita i duga čine se realnima.

(10)

Njemačka je poduzela samo ograničene napore za poboljšanje učinkovitosti javne potrošnje za zdravstvenu skrb i dugotrajnu skrb. Raniji napori u reformi zdravstvenog sektora kao i ovogodišnja reforma dugotrajne skrbi čine se nedostatnima za suočavanje s budućim povećanim troškovima. Čini se da je Njemačka na dobrom putu s obzirom na nacionalni cilj za obrazovanje i rashode za istraživanje, ali bi trebala predvidjeti još ambicioznije ciljeve daljnjih aktivnosti kako bi dostigla najinovativnija gospodarstva.

(11)

Njemačka ne iskorištava dovoljno izvore prihoda koji potiču rast. Primjena smanjene stope PDV-a, trenutačno od 7 %, na ono što je sada prilično širok raspon robe i usluga mogla bi se suziti, a upravljanje PDV-om bi se moglo preispitati u naporima za povećanjem učinkovitosti, poboljšanjem prikupljanja poreza te borbe protiv prijevara. Prihodi od periodičnih poreza na imovinu osobito su niski u Njemačkoj, te su predstavljali 0,5 % BDP-a u 2011., za razliku od 1,3 % u EU27. To ostavlja prostor za povećanje prihoda od općinskog poreza na nekretnine (Grundsteuer), osobito ponovnom procjenom poreznih osnovica.

(12)

Od prošlogodišnje je preporuke ostvaren određeni napredak u provedbi ustavnog pravila o uravnoteženom proračunu (kočnica duga). Čini se međutim da su određena provedbena pravila još uvijek potrebna u većini saveznih pokrajina (Länder) kako bi se osigurala djelotvorna primjena kočnice duga u godišnjem proračunskom postupku.

(13)

U financijskom sektoru provedene su znatne prilagodbe, a regulatorni i nadzorni okvir je ojačan. Odluke Komisije o državnoj pomoći nastavile su poticati restrukturiranje pokrajinskih banaka (Landesbanken). Međutim čini se da još uvijek postoje upravljačke prepreke za putem tržišta poticanu konsolidaciju sektora bankarstva, koje utječu na opću učinkovitost financijskog sektora.

(14)

Njemačka je poduzela samo ograničena djelovanja kako bi uklonila znatne nepoticajne mjere s kojima se susreću osobe koje ostvaruju drugi dohodak, a dostupnost ustanova za skrb o djeci tijekom punog radnog vremena i cjelodnevnih škola trebala bi se još povećati. Njemačka je ostvarila određeni napredak u poboljšanju obrazovnih postignuća osoba s posebnim potrebama, ali sve savezne pokrajine (Länder) trebale bi nastaviti s ambicioznim naporima za stvaranje školskog sustava koji pruža jednake prilike za sve. Politička djelovanja za smanjenje visokog poreznog opterećenja radnika s niskim primanjima za sada su ograničenog opsega. Trebalo bi jačati mjere za uključivanje dugotrajno nezaposlenih u tržište rada. Njemačka bi trebala napraviti više za smanjivanje visokih poreza i doprinosa za socijalno osiguranje koji su uvedeni na niske plaće. Potrebni su daljnji napori za poboljšanje prijelaza s određenih tipova ugovora, kao što su mini poslovi, na održivije oblike ugovora, kako bi se izbjeglo segmentiranje tržišta rada. Dok su realne plaće još uvijek ispod njihove razine u 2000., što je doprinijelo strukturnom smanjenju stope nezaposlenosti s 8 % na 5,5 %, od tada su počele dinamično rasti, bez negativnog utjecaja na tržišno natjecanje. Istodobno su se razlike u plaćama povećale.

(15)

Cilj Njemačke smanjiti je na najmanju moguću mjeru ukupne gospodarske troškove preobrazbe energetskog sustava. To je dovelo do određenih prvih rezultata, ali ukupni troškovi i dalje rastu dok veliki rizici i moguće neučinkovitosti ostaju. Njemačka ulaže znatan napor u ubrzanje širenja energetskih mreža. Koordinacija njezine nacionalne energetske politike s politikama susjednih zemalja nije dovoljna.

(16)

Situacija u uslužnim sektorima nije se znatno promijenila od 2012. te i dalje postoje ograničenja za pristup i obavljanje određenih zanimanja. Njemačka bi trebala učiniti više za otvaranje uslužnih sektora ukidanjem neopravdanih ulaznih ograničenja i prepreka, što bi dovelo do niže razine cijena i pristupačnijih usluga za skupine s nižim primanjima. U mnogim obrtničkim sektorima, uključujući i građevinski sektor, još uvijek postoji potreba za posjedovanjem potvrde o tituli glavnog obrtnika (Meisterbrief) ili jednakovrijedne kvalifikacije za vođenje tvrtke. U građevinskom sektoru također postoje ograničenja u pogledu komercijalne komunikacije te postupaka autorizacije. Mnoge usluge koje pružaju slobodna zanimanja također podliježu zahtjevima u pogledu pravnog oblika i u pogledu posjedovanja udjela. Njemačka bi mogla procijeniti ne bi li se isti ciljevi javnog interesa mogli ostvariti i uz blaže propise. Različitost zakonodavnih režima diljem saveznih pokrajina (Länder) također ukazuje na to da postoji prostor za daljnje napore u identifikaciji najmanje opterećujućih regulatornih pristupa i njihovo širenje diljem zemlje, čime se smanjuje poslovna birokracija. Razina djelotvornog tržišnog natjecanja u željezničkom sektoru ostaje niska. Što se javne nabave tiče, vrijednost ugovora koje su objavile njemačke vlasti prema pravu javne nabave Unije vrlo je niska. Zakonodavni postupak koji uključuje reviziju Zakona protiv ograničenja tržišnog natjecanja još nije zaključen. U maloprodajnom se sektoru propisima o planiranju znatno ometaju novi ulasci na tržište.

(17)

U kontekstu Europskog semestra Komisija je napravila sveobuhvatnu analizu ekonomske politike Njemačke. Procijenila je nacionalni program reformi i program stabilnosti. Uzela je u obzir ne samo njihovu važnost za održivu fiskalnu i društvenoekonomsku politiku u Njemačkoj, nego i njihovu usklađenost s pravilima i smjernicama EU-a s obzirom na potrebu jačanja cjelokupnog ekonomskog upravljanja Unije pružanjem doprinosa s razine EU-a za buduće nacionalne odluke. Njezine preporuke u okviru Europskog semestra naznačene su u dolje navedenim preporukama od 1. do 4.

(18)

S obzirom na tu procjenu Vijeće je pregledalo program stabilnosti, a njegovo mišljenje (6) naznačeno je posebno u dolje navedenoj preporuci 1.

(19)

U kontekstu Europskog semestra Komisija je provela i sveobuhvatnu analizu ekonomske politike europodručja kao cjeline. Na temelju toga Vijeće je izdalo posebne preporuke upućene državama članicama čija je valuta euro (7). Kao zemlja čija je valuta euro, Njemačka bi trebala bi osigurati i cjelovitu i pravodobnu provedbu tih preporuka,

1.

Zadržati stabilnu fiskalnu poziciju kao što je predviđeno, koja osigurava usklađenost s MTO-om tijekom trajanja programa. Provoditi fiskalnu politiku koja potiče rast putem dodatnih napora za jačanje troškovne djelotvornosti javne potrošnje za zdravstvenu skrb i dugotrajnu skrb putem bolje integracije pružanja skrbi i jačeg naglaska na prevenciju, rehabilitaciju i samostalno življenje. Poboljšati učinkovitost poreznog sustava, osobito proširenjem osnovice PDV-a i ponovnom procjenom osnovice općinskog poreza na nekretnine. Koristiti dostupni prostor za povećanu i učinkovitiju potrošnju na obrazovanje i istraživanje na svim razinama vlasti koja potrošnja potiče rast. Dovršiti provedbu kočnice duga na dosljedan način u svim saveznim pokrajinama (Länder), osiguravajući pravodobnost i relevantnost postupaka praćenja i korektivnih mehanizama.

2.

Održavati uvjete koji omogućavaju da rast primanja podržava domaću potražnju. U tu svrhu smanjiti visoke poreze i doprinose za socijalno osiguranje, osobito za radnike s niskim primanjima te poboljšati obrazovna postignuća osoba s posebnim potrebama. Zadržati odgovarajuće aktivacijske i integracijske mjere, osobito za dugotrajno nezaposlene. Olakšati prelazak iz nestandardnog zaposlenja poput mini poslova na održivije oblike zaposlenja. Poduzeti mjere za poboljšavanje poticaja za rad i zapošljivosti radnika, posebno za osobe koje ostvaruju drugi dohodak te niskokvalificirane radnike, također u cilju poboljšanja njihovih primanja. U tu svrhu ukloniti nepoticajne mjere za osobe koje ostvaruju drugi dohodak i dodatno povećati dostupnost ustanova za skrb o djeci tijekom punog radnog vremena te cjelodnevnih škola.

3.

Poboljšati koordinaciju vlastite energetske politike sa susjednim zemljama te zadržati ukupne troškove preobrazbe energetskoga sustava na najmanjoj mogućoj mjeri, a posebno daljnjom revizijom troškovne djelotvornosti instrumenata energetske politike osmišljenih za ostvarivanje ciljeva obnovljive energije te neprekidnim naporima za ubrzanje širenja nacionalnih i prekograničnih električnih i plinskih mreža.

4.

Poduzeti mjere za daljnje poticanje tržišnog natjecanja u uslužnim sektorima, uključujući određene obrte, posebno u građevinskom sektoru, te u slobodnim zanimanjima radi jačanja domaćih izvora rasta. Poduzeti hitne mjere za znatno povećanje vrijednosti javnih ugovora otvorenih za nabavu. Usvojiti i provesti najavljenu zakonodavnu reformu za poboljšanje jačanja zakona o tržišnom natjecanju u pogledu ograničenja tržišnog natjecanja. Ukloniti propise o planiranju koji neprimjereno ograničavaju nove ulaske u sektor maloprodaje. Poduzeti daljnje mjere za uklanjanje preostalih prepreka za tržišno natjecanje na željezničkom tržištu. Nastaviti s naporima za konsolidaciju u sektoru bankarstva, uključujući poboljšanje okvira upravljanja.

(1)

Europsko vijeće 26. ožujka 2010. složilo se s prijedlogom Komisije o pokretanju nove strategije za radna mjesta i rast Europa 2020. koja se temelji na pojačanoj koordinaciji ekonomskih politika te je usmjerena na ključna područja u kojima je potrebno djelovanje radi jačanja potencijala Europe u području održivog razvoja i konkurentnosti.

(2)

Vijeće je 13. srpnja 2010. usvojilo preporuku o općim smjernicama za ekonomske politike država članica i Unije (2010.–2014.), a 21. listopada 2010. donijelo je odluku o smjernicama politika zapošljavanja država članica (3), koje skupa čine „integrirane smjernice”. Države članice pozvane su da integrirane smjernice uzmu u obzir u svojim nacionalnim ekonomskim politikama te politikama zapošljavanja.

(3)

Dana 29. lipnja 2012. čelnici država ili vlada država članica donijeli su odluku o Paktu za rast i radna mjesta, pružajući jasan okvir za poduzimanje mjera na nacionalnoj razini te razinama EU-a i europodručja, koristeći se svim mogućim sredstvima, instrumentima i politikama. Donijeli su odluku o djelovanju koje treba poduzeti na razini država članica, posebno izražavanjem potpune predanosti postizanju ciljeva strategije Europa 2020. te provedbi preporuka specifičnih za pojedinu zemlju.

(4)

Vijeće je 10. srpnja 2012. usvojilo Preporuku (4) o nacionalnom programu reformi Mađarske za 2012. i dostavilo svoje mišljenje o programu konvergencije Mađarske za razdoblje 2012.–2015.

(5)

Komisija je 28. studenoga 2012. usvojila godišnju analizu rasta, obilježavajući početak Europskog semestra 2013. za koordinaciju ekonomskih politika. Komisija je također 28. studenoga 2012., na temelju Uredbe (EU) br. 1176/2011, usvojila Izvješće o mehanizmu upozoravanja u kojem je Mađarska prepoznata kao jedna od država članica za koju je potrebno izvršiti detaljno preispitivanje.

(6)

Europski parlament primjereno je uključen u Europski semestar u skladu s Uredbom (EZ) br. 1466/97 te je 7. veljače 2013. usvojio rezoluciju o zapošljavanju i socijalnim aspektima godišnje analize rasta za 2013. i rezoluciju o doprinosu godišnjoj analizi rasta za 2013.

(7)

Europsko vijeće 14. ožujka 2013. podržalo je prioritete za osiguravanje financijske stabilnosti, fiskalne konsolidacije i djelovanja za poticanje rasta. Naglasilo je potrebu provođenja diferencirane fiskalne konsolidacije koja potiče rast, uspostave uobičajenih uvjeta pozajmljivanja gospodarstvu, promicanja rasta i konkurentnosti, rješavanja problema nezaposlenosti i socijalnih posljedica krize te modernizacije javne uprave.

(8)

Dana 10. travnja 2013. Komisija je objavila rezultate svojeg detaljnog preispitivanja za Mađarsku u skladu s člankom 5. Uredbe (EU) br. 1176/2011. Analiza Komisije dovodi do zaključka da Mađarska proživljava makroekonomske neravnoteže koje zaslužuju praćenje te zahtijevaju odlučno političko djelovanje. Posebno, tekuća prilagodba visoko negativne međunarodne neto investicijske pozicije, većinom uzrokovane razduživanjem privatnog sektora u kontekstu visokog duga opće države te slabog poslovnog okruženja, i dalje zaslužuje pomnu pažnju kako bi se smanjili znatni rizici štetnih učinaka na funkcioniranje gospodarstva.

(9)

Mađarska je 22. travnja 2013. podnijela svoj nacionalni program reformi za 2013., a 24. travnja 2013. svoj program konvergencije za razdoblje 2012.–2016. Kako bi se u obzir uzela njihova međusobna povezanost, dva su programa istodobno podvrgnuta procjeni.

(10)

Na temelju ocjene programa konvergencije u skladu s Uredbom (EZ) br. 1466/97 Vijeće smatra da je makroekonomski scenarij na kojem se temelje projekcije proračuna u programu donekle optimističan. Projekcije rasta mađarskih vlasti za 2013. i 2014. od 0,7 %, odnosno 1,9 %, više su za oko pola postotnog boda u usporedbi s predviđanjima službi Komisije u proljeće 2013. Cilj proračunske strategije utvrđen programom konvergencije jest osigurati održivu korekciju prekomjernog deficita do roka u 2012. koji je utvrdilo Vijeće u skladu s Preporukom Vijeća u okviru postupka u slučaju prekomjernog deficita od 13. ožujka 2012. te neprekidno poštovanje srednjoročnog cilja (MTO). Mađarska je poduzela znatne fiskalne napore u 2012. te je rezultatom proračunskog deficita od 1,9 % BDP-a premašila cilj deficita od 2,5 % BDP-a koji je preporučilo Vijeće, djelomično zbog dodatnih jednokratnih prihoda od 0,2 % BDP-a uz one koji su već bili potvrđeni u vrijeme te preporuke Vijeća. Međutim, korektivne mjere za 2012. i dalje su se, posebno one najavljene u jesen 2012., uglavnom koncentrirale na prihode, ponajprije s naglaskom na odabrane sektore, otvarajući pitanja o održivosti napora konsolidacije. Prema predviđanju službi Komisije iz proljeća 2013., potrebni su daljnji napori u 2013. i 2014. za korekciju prekomjernog deficita na održiv način. Nakon objave predviđanja službi Komisije u proljeće 2013. vlada je usvojila novi paket korekcija s naglaskom na rashodima koji se temelji na ažuriranoj ocjeni Komisije te se predviđa da će deficit ostati ispod praga od 3 % BDP-a s novim mjerama u 2013. i 2014.

Program konvergencije izmijenio je MTO od strukturnog salda od - 1,5 % na - 1,7 % BDP-a. Novi MTO usklađen je sa zahtjevima Pakta o stabilnosti i rastu. Mađarska je zabilježila strukturni saldo od - 0,7 % BDP-a u 2012., to jest mnogo više od svojeg revidiranog MTO-a, a prema predviđanjima službi Komisije u proljeće 2013. strukturni saldo ostat će u skladu s MTO-om tijekom trajanja prognoze te biti na - 1,1 % u 2013. i - 1,8 % u 2014. Na osnovi mjera usvojenih nakon predviđanja službi Komisije u proljeće 2013. strukturni saldo također bi mogao ostati iznad MTO-a u 2014. Stopa rasta državnih rashoda u 2013. i 2014., bez diskrecijskih mjera na strani prihoda, bit će općenito u skladu s referentnom srednjoročnom stopom mogućeg rasta BDP-a, ali se očekuje da će je znatno premašiti u 2015. i 2016. Referentno mjerilo za rashode Pakta o stabilnosti i rastu stoga se neće ostvariti u te dvije godine. Prema planovima vlade omjer javnog duga i BDP-a neprekidno će se smanjivati tijekom razdoblja programa sa 79,2 % u 2012. na 77,2 % u 2014. te dalje na 73,4 % u 2016., to jest ostat će iznad 60 % referentne vrijednosti BDP-a. Nasuprot tomu, prema predviđanjima službi Komisije u proljeće 2013., uzimajući u obzir rizike planova konsolidacije, očekuje se samo marginalan pad na 78,9 % BDP-a u 2014., koji bi trebao biti oko 0,5 postotnih bodova niži s novim korektivnim mjerama. Mađarska će biti u prijelaznom razdoblju od 2013. u pogledu usklađenosti s kriterijem duga, a prema predviđanjima službi Komisije u proljeće 2013. ostvaruje dovoljan napredak prema usklađivanju s kriterijima duga u 2013. i 2014.

(11)

Srednjoročni proračunski okvir još uvijek je samo indikativan pa trajanje fiskalnog planiranja stavlja naglasak samo na tekuću proračunsku godinu. Usto, unatoč nedavnim poboljšanjima obvezni zadaci te analitički resursi Fiskalnog vijeća još uvijek nisu razmjerni s njegovim do sada nezabilježenim pravom veta te potrebom za sustavnom ex post ocjenom usklađenosti s numeričkim fiskalnim pravilima. Jačanje srednjoročnog proračunskog okvira te proširenje obvezne doznake Fiskalnog vijeća pomogli bi poboljšati otpornost i pouzdanost nedavno izmijenjenog okvira fiskalnog upravljanja.

(12)

Mađarski financijski sektor razdužuje se brzim tempom, djelomično zbog nekih političkih mjera koje su imale snažan negativan utjecaj na profitabilnost banaka te doprinose teškim kreditnim uvjetima. Upravljanje portfeljima padajuće kvalitete predstavlja jedan od najvećih izazova financijskog sektora, koji je povezan s rastućim brojem loših zajmova. Proteklih godina vlada je donijela nekoliko mjera za pomoć zajmoprimcima koji su vezani stranim valutama, u nekim slučajevima bez savjetovanja s dionicima u sektoru bankarstva. Međutim, te mjere nisu uvijek bile usmjerene na zajmoprimce s poteškoćama. Usvajanje niza mjera u kratkom vremenu moglo bi povećati moralni rizik među zajmoprimcima zbog neprekidnog očekivanja daljnje pomoći vlade. Globalna financijska kriza pokazala je do koje mjere postojeći bankarski sustav može prisiliti nacionalne vlasti na djelovanje u svrhu očuvanja financijske stabilnosti. Prvi program financijske pomoći Mađarskoj zagovarao je potrebu najboljeg nadzora koji uključuje učinkovite ovlasti hitne intervencije financijskog nadzornika te uspostavu mehanizma za rješavanje sporova. Dok su se u protekle tri godine ovlasti mađarskog financijskog nadzornog tijela znatno povećale, zakonodavac mu nije omogućio dostatne ovlasti praćenja.

(13)

Mađarska nije slijedila preporuku iz 2012. da uspostavi nenarušen i stabilan okvir za oporezivanje poduzeća te je povećala porezno opterećenje odabranim korporativnim sektorima uvođenjem dodatnih trajnih sektorskih prireza. Dok je novi porez malih poduzeća, uveden kao dio Zakona o zaštiti radnih mjesta, povoljno osmišljen, postojanje nekoliko različitih poreznih stopa diljem korporativnih sektora sprečava učinkovitu raspodjelu sredstava te utječe na ulaganje i pozajmljivanje. Uvođenje smanjene stope doprinosa za socijalnu sigurnost u Zakonu o zaštiti radnih mjesta korak je u pravom smjeru za smanjenje poreznog opterećenja rada. Međutim, porezno opterećenje radnika s niskim primanjima još uvijek je visoko te bi bilo poželjno prepraviti sustav radi boljeg učinka na tu skupinu. Mađarska također planira riješiti problem neispunjavanja poreznih obveza s nekoliko mjera kao što su obvezna povezanost svih blagajni s poreznim tijelima. Što se tiče oporezivanja energije, poduzete mjere ne predviđaju poticaje za smanjenje potrošnje energije te imaju narušavajuće učinke.

(14)

Unatoč nedavnim poboljšanjima niska stopa zaposlenosti povezana je s vrlo niskom stopom sudjelovanja na tržištu rada. Nezaposlenost mladih povećala se s 11 % u 2001. na 28,1 % u 2012. Program javnih radova koristi mnogo proračunskih resursa kako bi dugotrajno nezaposlenima osigurao prihode povezane s radom umjesto socijalnih naknada, dok se njegova dugoročna korist za zapošljivost još treba dokazati. Mađarska je ojačala aktivne politike tržišta rada, ali određene osobe u nepovoljnom položaju trebale bi imati veći pristup njima. Sudjelovanje odraslih u cjeloživotnom učenju još uvijek je jedno od najnižih u Uniji. U posljednjih pet godina stopa zaposlenosti žena ostala je otprilike na jednako niskoj razini. Kako bi potakla žene na sudjelovanje na tržištu rada, vlada je proširila ustanove za skrb o djeci te promicala fleksibilno radno vrijeme. Nastavlja se pogoršanje socijalne situacije: 31 % stanovništva prijeti siromaštvo ili socijalna isključenost, a visok postotak ljudi suočava se s ozbiljnom materijalnom deprivacijom. Siromaštvo nastavlja nerazmjerno utjecati na područja i zajednice u nepovoljnom položaju, posebno na Rome.

(15)

Poslovno okruženje u Mađarskoj u protekle tri godine neprestano se pogoršavalo zbog niza mjera koje uključuju ograničenja za ulagače te nestabilan regulatorni okvir. Nedavna ograničenja koja nerazmjerno utječu na strane ulagače usredotočena su uglavnom na uslužni sektor, uključujući maloprodaju. Program pojednostavljenja javne uprave uključivao je 114 mjera za smanjenje upravnog opterećenja na poduzeća za otprilike 500 milijardi HUF, ali njegova je provedba malo odgođena. Niske su se razine tržišnog natjecanja u javnoj nabavi nastavile, iako je novi zakon stupio na snagu 1. siječnja 2012. Antikorupcijski program središnji je element Programa Magyary. Međutim, s obzirom na to da je antikorupcijski program usredotočen na javnu upravu, on ne rješava problem nedovoljnog provođenja zakona u tom području ni strože kontrole financiranja stranaka, što je ključno područje zabrinutosti. Iako je provedba nekih ključnih mjera već u tijeku, još se nisu poduzeli mnogi najavljeni koraci. Ostaje problematičan i nedostatak praćenja provedenih mjera. Događaji u Mađarskoj u 2012. i 2013. povećali su zabrinutost oko neovisnosti pravosuđa. Pokazatelj inovacija Unije ocijenio je Mađarsku kao umjerenog inovatora. Poslovnim ulaganjima u istraživanja i razvoj ponajprije upravljaju poduzeća u stranom vlasništvu.

(16)

Mađarska je uspjela smanjiti broj osoba koje rano napuštaju školovanje. S obzirom na to da još uvijek postoje velike regionalne razlike, novi elementi centraliziranog sustava javnog obrazovanja, ako se ne provedu pažljivo, mogli bi imati negativan učinak te povećati društvene nejednakosti i segregaciju. Iako je broj učenika koji započinju visoko obrazovanje znatno porastao proteklih godina, potreban je daljnji rad da bi se dostigao prosjek EU-a te nacionalni cilj strategije Europa 2020. Trebalo bi osigurati da tekuća reforma visokog obrazovanja poboljša pristup učenicima u nepovoljnom položaju.

(17)

Provedba mjera uključenih u Planu Szell Kalman, koji je usmjeren na poboljšanje troškovne učinkovitosti te obavljanja javnog prijevoza, sklona je znatnim odgađanjima, a nedostatak sveobuhvatne prijevozne strategije sprečava financijsku održivost prometnog sustava. Dok je Mađarska odgovarajuće povećala povezanost mreža električne energije sa svojim susjedima, kao što je preporučeno u 2012., nedostatak neovisnosti energetskog regulatora u određivanju tarifa energije i visok udio reguliranih cijena energije među potrošačkim kućanstvima te malim i srednjim poduzećima još uvijek zabrinjavaju.

(18)

U kontekstu Europskog semestra Komisija je napravila sveobuhvatnu analizu ekonomske politike Mađarske. Donijela je ocjenu nacionalnog programa reformi i programa konvergencije te predstavila detaljno preispitivanje. U obzir je uzela njihovu važnost za održivu fiskalnu i društveno-ekonomsku politiku u Mađarskoj, ali i njihovu usklađenost s pravilima i smjernicama EU-a s obzirom na potrebu jačanja cjelokupnog gospodarskog upravljanja Unije pružanjem doprinosa, na razini EU-a, budućim nacionalnim odlukama. Njezine preporuke u okviru Europskog semestra naznačene su u dolje navedenim preporukama od 1. do 7.

(19)

S obzirom na tu ocjenu Vijeće je proučilo program konvergencije te je njegovo mišljenje (5) naznačeno u dolje navedenoj preporuci 1.

(20)

S obzirom na detaljno preispitivanje Komisije te tu ocjenu Vijeće je pregledalo nacionalni program reformi i program konvergencije. Njegove preporuke u skladu s člankom 6. Uredbe (EU) br. 1176/2011 naznačene su u dolje navedenim preporukama 1., 2., 3., 4., 5. i 7.,

1.

Provesti vjerodostojnu fiskalnu strategiju koja potiče rast navodeći potrebne mjere usredotočene na rashodnu uštedu te zadržati zdravu fiskalnu poziciju u skladu s MTO-om tijekom trajanja programa konvergencije. Oslanjajući se na gore navedene korake, staviti omjer duga opće države na čvrstu silaznu putanju, također radi ublaživanja akumuliranih makroekonomskih neravnoteža. Ojačati srednjoročni proračunski okvir čineći ga više obvezujućim te usko ga povezujući s numeričkim fiskalnim pravilima. Proširiti obvezne ovlasti Fiskalnog vijeća te povećati njegovu transparentnost, uključujući putem sustavnog ex post praćenja usklađenosti s numeričkim fiskalnim pravilima kao i pripremom redovitih makrofiskalnih predviđanja i procjenama proračunskog učinka važnih političkih prijedloga.

2.

Pomoći ponovnoj uspostavi normalnog pozajmljivanja u gospodarstvu, ponajprije poboljšanjem kapaciteta akumulacije kapitala u financijskom sektoru, među ostalim smanjenjem dodatnog opterećenja koje mu je trenutačno nametnuto. Poboljšati kvalitetu portfelja uklanjajući slabu imovinu s bilanci stanja banaka, pomno se savjetovati s dionicima o novim političkim inicijativama te osigurati da nove političke mjere ne povećaju moralni rizik među zajmoprimcima. Ojačati financijsku regulaciju i nadzor, posebno pružajući mađarskom financijskom nadzornom tijelu učinkovitije ovlasti u hitnim slučajevima te uspostavom sustava za rješavanje bankovnih sporova.

3.

Osigurati stabilan, uravnotežen i predvidiv korporativni porezni sustav. Pojednostavniti korporativno oporezivanje te minimizirati poremećaje raspodjele sredstava nastale zbog sektorskih poreza kako bi se potakao rast i zapošljavanje. Nastaviti s nastojanjem da oporezivanje rada potiče zapošljavanje ublaživanjem poreznog opterećenja radnika s niskim primanjima, među ostalim doradom kriterija prihvatljivosti predviđenih Zakonom o zaštiti radnog mjesta te prijelazom oporezivanja na okolišne poreze. Potpuno provesti te unaprijediti već najavljene mjere za poboljšanje ispunjavanja poreznih obveza te smanjiti troškove ispunjavanja poreznih obveza.

4.

Smanjiti nezaposlenost mladih, primjerice putem Jamstva za mlade (6). Ojačati mjere aktivne politike tržišta rada te sustav profiliranja klijenata javne službe za zapošljavanje. Smanjiti dominaciju programa javnih radova unutar mjera zapošljavanja te ojačati njegove aktivacijske elemente. Pojačati programe osposobljavanja za povećanje sudjelovanja u cjeloživotnom učenju. Nastaviti širiti ustanove za skrb o djeci kako bi se potaklo sudjelovanje žena. Osigurati da se cilj nacionalne strategije za socijalnu uključenost usmjeri na sva područja politike kako bi se smanjilo siromaštvo, posebno među djecom i Romima.

5.

Stvoriti poslovno okruženje koje pruža potporu, posebno ponovno uspostaviti privlačno okruženje za izravne strane ulagače, čineći regulatorni okvir stabilnijim te potičući tržišno natjecanje. Osigurati potpunu provedbu mjera osmišljenih za smanjenje upravnog opterećenja, poboljšati tržišno natjecanje u javnoj nabavi te poduzeti daljnje odgovarajuće mjere za rješavanje problema korupcije. Dodatno ojačati pravosuđe. Ukloniti nedavno uvedene prepreke u uslužnom sektoru, uključujući u maloprodajnim uslugama. Osigurati ciljane poticaje za potporu inovativnim poduzećima.

6.

Provesti nacionalnu strategiju u pogledu ranog napuštanja škole te osigurati da obrazovni sustav pruži svim mladim ljudima vještine, kompetencije i kvalifikacije relevantne za tržište rada. Poboljšati pristup uključivom općem obrazovanju onima u nepovoljnom položaju, posebno Romima. Podržati prijelaz između različitih stupnjeva obrazovanja te prema tržištu rada. Provesti reformu visokog obrazovanja koja omogućuje veće stjecanje visokog obrazovanja, posebno studenata u nepovoljnom položaju.

7.

Postupno ukinuti regulirane cijene energije, istodobno osiguravajući učinkovitu zaštitu ekonomski osjetljivih potrošača. Poduzeti daljnje korake za osiguranje neovisnosti nacionalnog regulatora. Osigurati financijsku održivost poduzeća u vlasništvu države u prometnom sektoru smanjujući operativne troškove te povećavajući prihode.

(1)

Europsko se vijeće 26. ožujka 2010. složilo s prijedlogom Komisije o pokretanju nove strategije za radna mjesta i rast Europa 2020. koja se temelji na pojačanoj koordinaciji ekonomskih politika te je usmjerena na ključna područja u kojima je potrebno poduzimanje mjera radi jačanja potencijala Europe u području održivog razvoja i konkurentnosti.

(2)

Vijeće je 13. srpnja 2010. usvojilo preporuku o općim smjernicama za ekonomsku politiku država članica i Unije (od 2010. do 2014.), a 21. listopada 2010. usvojilo je odluku o smjernicama politika zapošljavanja država članica (3), koje skupa čine „integrirane smjernice”. Države članice pozvane su da integrirane smjernice uzmu u obzir u svojim nacionalnim ekonomskim politikama te politikama zapošljavanja.

(3)

Dana 29. lipnja 2012. čelnici država ili vlada država članica donijeli su odluku o Paktu o stabilnosti i rastu, pružajući skladan okvir za poduzimanje mjera na nacionalnoj razini te na razinama europodručja i Europske unije, koristeći se svim mogućim sredstvima, instrumentima i politikama. Donijeli su odluku o poduzimanju mjera na razini država članica, osobito izražavanjem potpune predanosti postizanju ciljeva strategije Europa 2020. te provedbi preporuka specifičnih za pojedinu državu.

(4)

Vijeće je 10. srpnja 2012. usvojilo preporuku (4) o nacionalnom programu reforme Italije za 2012. i dostavilo svoje mišljenje o programu stabilnosti Italije za razdoblje od 2012. do 2015.

(5)

Komisija je 28. studenoga 2012. usvojila godišnju analizu rasta, obilježavajući početak Europskog semestra 2013. za koordinaciju ekonomskih politika. Komisija je također 28. studenoga 2012., na temelju Uredbe (EU) br. 1176/2011, usvojila Izvješće o mehanizmu upozoravanja u kojem je Italija prepoznata kao jedna od država članica za koju je potrebno izvršiti detaljno preispitivanje.

(6)

Europski parlament primjereno je uključen u Europski semestar u skladu s Uredbom (EZ) br. 1466/97 te je 7. veljače 2013. usvojio rezoluciju o zapošljavanju i socijalnim aspektima godišnje analize rasta za 2013. i rezoluciju o doprinosu godišnjoj analizi rasta za 2013.

(7)

Europsko vijeće podržalo je 14. ožujka 2013. prioritete za osiguranje financijske stabilnosti, fiskalne konsolidacije i mjerâ za poticanje rasta. Vijeće je iskazalo potporu provedbi diferencirane fiskalne konsolidacije koja potiče rast, za uspostavu uobičajenih uvjeta pozajmljivanja gospodarstvu, promicanje rasta i konkurentnosti, rješavanje problema nezaposlenosti i društvenih posljedica krize te modernizaciju javne uprave.

(8)

Dana 10. travnja 2013. Komisija je objavila rezultate svoga detaljnog preispitivanja za Italiju na temelju članka 5. Uredbe (EU) br. 1176/2011. Analiza Komisije dovodi do zaključka da Italija prolazi kroz makroekonomsku neravnotežu, za koju je potrebna odlučna politička akcija. Glavni elementi makroekonomske neravnoteže Italije i dalje su prvenstveno gubitak vanjskog tržišnog natjecanja i visoki javni dug u okolnostima dugotrajno sporijeg razvoja.

(9)

Italija je 11. travnja 2013. predala svoj nacionalni program reforme za 2013. te svoj program stabilnosti za razdoblje od 2012. do 2017. Nakon što je predala svoj nacionalni program, nova je vlada 28. travnja pokazala namjeru jačanja plan strukturne reforme, potvrđujući proračunske ciljeve programa stabilnosti. Dana 17. svibnja usvojen je zakonski propis koji sadrži nove odredbe o oporezivanju nekretnina te o proširenju programa dodataka na primanja za podzaposlene radnike. Kako bi se u obzir uzela njihova međusobna povezanost, dva programa i nove vladine mjere procijenjeni su u isto vrijeme.

(10)

Na osnovi programa stabilnosti u skladu s Uredbom (EZ) br. 1466/97 Vijeće smatra da je makroekonomski scenarij na kojem se temelje projekcije proračuna u programu izgledan za 2014. u usporedbi s predviđanjima službi Komisije u proljeće 2013. Taj je scenarij vjerojatan od 2015. Međutim, to vrijedi pod pretpostavkom da se potpuno provede usvojena strukturna reforma, što ostaje izazov. Nova je vlada potvrdila, a parlament podržao proračunsku strategiju utvrđenu programom stabilnosti. Njezin je cilj održati deficit ispod referentne vrijednosti iz Ugovora od 3 % BDP-a tijekom razdoblja programa, postići srednjoročni cilj (MTO) u 2013. te dovesti omjer duga središnje države i BDP-a na putanju pada od 2014. Program stabilnosti potvrđuje srednjoročni proračunski cilj strukturno uravnoteženog stanja proračuna, koji je u skladu s Paktom o stabilnosti i rastu. Deficit je dostigao referentnu vrijednost iz Ugovora od 3 % BDP-a u 2012. te se, prema predviđanjima službi Komisije u proljeće 2013., očekuje da ostane ispod referentne vrijednosti iz Ugovora u razdoblju od 2013. do 2014. Procijenjeno je da odredbe koje je usvojila talijanska vlada 17. svibnja nemaju znatan utjecaj na deficit ako se dosljedno provode. Kao što je opisano u Odluci Vijeća od 21. lipnja 2013. kojom se ukida postupak u slučaju prekomjernog deficita, u zakonodavstvo su uvedene dvije zaštitne klauzule kako bi se osiguralo postizanje proračunskih ciljeva. Nakon poboljšanja od 2,7 postotnih bodova BDP-a u kumulativnim uvjetima između 2009. i 2012., pod pretpostavkom da neće biti daljnjih političkih promjena, predviđa se da će strukturni saldo kao dio BDP-a porasti za još jedan postotni bod u 2013., na razinu od - 0,5 %, a onda marginalno pasti u 2014.

Strukturni primarni saldo trebao bi doseći iznos od približno 5 % BDP-a u 2014. Predviđena strukturna prilagodba u 2013. je odgovarajuća, također na temelju analize rashoda bez diskrecijskih mjera prihoda, dok na temelju predviđanja službi Komisije u proljeće 2013. pokazuje odstupanje od putanje prilagodbe prema srednjoročnom proračunskom cilju u 2014. Program stabilnosti predviđa da će udio javnog duga doseći svoj vrhunac u 2013. te poslije početi opadati, također zbog predviđenih prihoda od privatizacije koji iznose jedan postotni bod BDP-a godišnje. Međutim, u predviđanjima omjer duga središnje države i BDP-a nastavit će s rastom do 132,2 % BDP-a do 2014. pod pretpostavkom da ne bude promjene politike, također zbog rješenja komercijalnog duga, čiji je iznos oko dodatnih 2,5 postotnih bodova tijekom razdoblja od 2013. do 2014., dok prihodi od privatizacije nisu uključeni jer detalji još nisu određeni. Od 2013. Italija je u trogodišnjem prijelaznom razdoblju što se tiče usklađenosti s kriterijem duga, a putanja duga u programu stabilnosti osigurava dovoljan napredak prema usklađivanju s njim. Međutim, projekcije deficita i duga u programu stabilnosti ovise o punoj provedbi proračunskih mjera te donošenju strukturne reforme, što je ključno za učvršćivanje povjerenja u tržište te za povećanje rasta i broja radnih mjesta.

(11)

Iako su važne reforme usvojene radi poticanja fiskalne održivosti i rasta, njihova potpuna provedba ostaje izazov te postoji prostor za daljnju akciju. Niz ključnih predloženih mjera još nije odobren ili još uvijek zahtijeva donošenje odgovarajućih zakona te postoji rizik da se njihova konkretna primjena dosljedno ne prati na svim razinama vlasti. Unatoč poduzetim radnjama za učinkovitost javne uprave u pogledu zakonodavnog i proceduralnog okvira, kvalitete upravljanja i sposobnosti uprave i dalje pati od slabosti koje utječu na provedbu reforme i poslovno okruženje.

(12)

Dovršetak reforme građanskog prava brzom provedbom revizije organizacije sudova te smanjenjem predugog rješavanja slučajeva, sudskih zaostataka i visoke razine parničenja potreban je za poboljšanje poslovnog okruženja. Nakon presude Ustavnog suda o posredovanju u listopadu 2012. potrebna je akcija za promicanje primjene mehanizama za izvansudsko rješavanje sporova. Korupcija predstavlja ozbiljan problem čiji su troškovi procjenjuje na 4 % BDP-a, a koji ozbiljno sprečavaju mogućnost gospodarskog oporavka. Antikorupcijski zakon iz studenoga 2012. zahtijeva aktivnost praćenja, a učinkovitost suzbijanja korupcije mogla bi se poboljšati, osobito u pogledu odredbi o ograničenjima kojima su trenutačno svojstvena kratka razdoblja zastare.

(13)

Do sada uvedena ambiciozna strategija fiskalne konsolidacije bila je popraćena uvođenjem pravila o proračunskom saldu u Ustav u travnju 2012. te radnjama za poboljšanje učinkovitosti i kvalitete javnih rashoda. Međutim, mane u provedbi spriječile su punu učinkovitost poduzetih radnji. Politički bezizlazni položaj blokirao je nužno smanjenje broja provincija. Kohezijski akcijski plan omogućio je ubrzanje apsorpcije strukturnih fondova koji iznose otprilike 11,9 milijardi EUR u tri uzastopne faze. Unatoč tome poboljšanje ukupnog upravljanja fondovima još uvijek je nedovoljno, osobito na jugu Italije, što je jako zabrinjavajuće u pogledu razdoblja izrade programa od 2014. do 2020. To pak ostavlja velik prostor za jačanje učinkovitosti javnih rashoda.

(14)

Banke tradicionalno igraju odlučujuću ulogu u potpori talijanskoj gospodarskoj aktivnosti, poglavito pozajmicama malim poduzećima, ali njihova sposobnost preuzimanja ove uloge oslabjela je zbog duge ekonomske recesije. Povećani kreditni rizik s velikom i rastućom zalihom loših kredita pridonio je smanjenju pozajmica te smanjio nisku profitabilnost banaka. Kao odgovor na to središnja banka Italije ocjenjuje prikladnost naknade za smanjene kredite kontrolama na licu mjesta. Određena obilježja korporativnog upravljanja nekih talijanskih banaka mogu ograničiti učinkovitost njihova financijskog posredovanja. Usvojene su mjere za poticanje uporabe nebankarskih financijskih kanala, osobito financiranja dioničkim kapitalom i korporativnoga financiranja obveznicama te za poticanje inovacijskih kapaciteta, ali njihov prostor ostaje ograničen i one još uvijek nisu u potpunosti provedene. Prenošenje Direktive 2000/35/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 29. lipnja 2000. o borbi protiv kasnih isplata komercijalnih transakcija (5) te o planiranoj namiri akumulirane zalihe komercijalnog duga pridonijet će poboljšanju likvidnosti poduzeća.

(15)

Sveobuhvatna reforma tržišta rada koja smanjuje krutosti i podjelu tržišta rada usvojena je u lipnju 2012. Reformu je potrebno dovršiti usvajanjem neusvojenih provedbenih propisa te njihovom pažljivo nadgledanom konkretnom operacionalizacijom na terenu. Štoviše, javni zavodi za zapošljavanje tek se moraju integrirati s upravom za naknade za nezaposlenost kako bi podržali provedbu učinkovitih aktivacijskih strategija. Novi okvir za određivanje plaća definirali su socijalni partneri u uzastopnim sporazumima tijekom razdoblja od 2011. do 2013. Podržavaju ga porezni poticaji za bolje usklađivanje plaća s produktivnošću te uvjetima lokalnog tržišta rada. Taj okvir trebalo bi učinkovito provesti te progresivno prilagoditi na temelju praćenja rezultata.

(16)

Nezaposlenost mladih te udio mladih ljudi koji nisu zaposleni, koji se ne obrazuju ili osposobljavaju nastavlja rasti, te je dosegao 37 %, odnosno 21,1 % do kraja 2012. Visoko obrazovanje te stopa nezaposlenosti mladih s visokim obrazovanjem najniži su u Uniji, što pokazuje da vještine mladih s visokim obrazovanjem nisu odgovarajuće usklađene sa zahtjevima tržišta rada. Unatoč umjerenom padu, rano napuštanje školovanja ostaje visoko. To je zabrinjavajuće u vezi s izvedbom obrazovnog sustava. Jedan od ključnih elemenata u ovom pogledu je učiteljsko zvanje, kojem je trenutačno svojstven jedan put u karijeri te nudi ograničene mogućnosti po pitanju profesionalnog razvoja. Sudjelovanje žena na tržištu rada ostaje slabo, a razlika u zaposlenosti između muškaraca i žena jedna je od najvećih u Uniji. Rizik od siromaštva i društvene isključenosti, osobito ozbiljne materijalne oskudice, znatno je u porastu, dok se sustav socijalne zaštite teže nosi s društvenim potrebama s obzirom na to da njime dominiraju mirovinski rashodi.

(17)

Struktura poreznog sustava ostaje složena te jako opterećuje rad i kapital. Nakon napora poduzetih u razdoblju od 2010. do 2011., dodatne mjere usvojene za pomicanje poreznog opterećenja s proizvodnih čimbenika na potrošnju, imovinu i okoliš ograničenije su. Još uvijek je potrebna akcija za pojednostavljenje poreznog sustava i poreznih rashoda, usklađivanje osnovice poreza na imovinu s vrijednostima tržišta, jačanje usklađenosti te smanjenje utaje poreza. Čekajući reviziju katastarskih vrijednosti, predviđena reforma oporezivanja nekretnina cilja na veću pravednost unutar uvjeta proračunske strategije utvrđene programom stabilnosti. Smanjenje sive ekonomije i rada na crno može koristiti javnim financijama te imati pozitivan učinak na dionički kapital. Revizija izuzeća od PDV-a ili sniženih stopa PDV-a te direktnih poreznih rashoda može zahtijevati određene prilagodbe u socijalnim transferima za smanjenje njegova utjecaja na raspodjelu.

(18)

Znatni su napori poduzeti prema liberalizaciji u uslužnom sektoru. Međutim, trebalo bi nastaviti reformu reguliranih profesija kako bi se riješila preostala ograničenja, a njezine ključne principe trebalo bi čuvati od mogućih smetnji, osobito onih koje proizlaze iz reforme pravne profesije. Nakon presude Ustavnog suda u srpnju 2012. akcija otvaranja lokalnih javnih službi tržišnom natjecanju također je važna. Nastavak prijedloga talijanskog nadležnog tijela za tržišno natjecanje kao što je predviđeno talijanskim zakonodavstvom pomoći će u rješavanju ovih pitanja.

(19)

U tijeku je reforma mrežnih industrija glede otvaranja pristupa tržištu te poboljšanja infrastrukturnih kapaciteta, ali važni izazovi ostaju i dalje. Odvojena prodaja u plinskom sektoru gotovo je dovršena, a nacionalna strategija za energiju od ožujka 2013. treba se i dalje nastaviti. Otvaranje telekomunikacija tržišnom natjecanju daljnje je područje moguće akcije. Novo nadležno tijelo za promet odgovorno za autoceste, zračne luke, luke i željeznice još nije osnovano. Ono bi trebalo biti neovisno, opskrbljeno sredstvima koja su mu potrebna da bi funkcioniralo te imati ovlasti sankcioniranja. Također postoji ozbiljan problem unutrašnjih i prekograničnih infrastrukturnih nedostataka s razlikama između sjevera i juga koje pridonose visokim cijenama energije, niskoj širokopojasnoj rasprostranjenosti te uska grla u prometu.

(20)

U kontekstu Europskog semestra Komisija je napravila sveobuhvatnu analizu gospodarske politike Italije. Ocijenila je nacionalni program reforme i program stabilnosti te predstavila detaljno preispitivanje. U obzir je uzela njihovu važnost za održivu fiskalnu i društveno-ekonomsku politiku u Italiji, ali i njihovu usklađenost s pravilima i smjernicama EU-a s obzirom na potrebu jačanja cjelokupnog gospodarskog upravljanja Unije pridonoseći, na razini EU-a, budućim nacionalnim odlukama. Njezine preporuke u okviru Europskog semestra naznačene su u preporukama od 1. do 6. navedenima u nastavku.

(21)

S obzirom na ovu procjenu Vijeće je proučilo program stabilnosti, a njegovo stajalište (6) naznačeno je u preporuci 1. navedenoj u nastavku.

(22)

S obzirom na detaljno preispitivanje Komisije te ovu procjenu Vijeće je pregledalo nacionalni program reforme i program stabilnosti. Njegove preporuke na temelju članka 6. Uredbe (EU) br. 1176/2011 naznačene su u preporukama od 1. do 6. navedenim u nastavku.

(23)

U kontekstu Europskog semestra Komisija je provela i sveobuhvatnu analizu gospodarske politike u cjelokupnom europodručju. Na temelju toga Vijeće je izdalo posebne preporuke upućene državama članicama čija je valuta euro (7). Budući da je talijanska valuta euro, Italija bi trebala osigurati i cjelovitu te potpunu provedbu tih preporuka,

1.

Osigurati da deficit ostane ispod referentne vrijednosti iz Ugovora od 3 % BDP-a u 2013., provodeći u potpunosti usvojene mjere. Nastaviti strukturnu prilagodbu odgovarajućim ritmom te putem fiskalne konsolidacije koja potiče rast kako bi se postigao i održao srednjoročni proračunski cilj od 2014. Postići planirane strukturne primarne viškove kako bi se vrlo visoki omjer duga središnje države i BDP-a usmjerio prema laganom padu. Nastaviti s trajnim poboljšanjem učinkovitosti i kvalitete javnih rashoda potpunom provedbom mjera usvojenih u 2012. te unapređivanjem napora redovitim detaljnim revizijama potrošnje na svim razinama vlasti.

2.

Osigurati potpunu provedbu postojećih reformi brzim usvajanjem potrebnih zakona, popraćenih konkretnim rezultatima na svim razinama vlasti i sa svim relevantnim dioničarima te nadzor njihova utjecaja. Pojačati učinkovitost javne uprave te poboljšati koordinaciju između slojeva vlasti. Pojednostavniti upravni i regulatorni okvir za građane i poslovanje te smanjiti trajanje rješavanja slučajeva i visoku stopu parničenja u građanskom pravosuđu, uključujući poticanje postupaka izvansudskih nagodbi. Ojačati pravni okvir za suzbijanje korupcije, uključujući izmjenom pravila o razdobljima ograničenja. Usvojiti strukturne mjere za bolje upravljanje fondovima EU-a u južnim regijama s obzirom na razdoblje izrade programa od 2014. do 2020.

3.

Proširiti prakse dobrog korporativnog upravljanja na cijeli bankarski sektor koje omogućuju veću učinkovitost te profitabilnost kako bi se podržao protok kredita na proizvodne aktivnosti. Nastaviti s trenutačnim radom koji se tiče procjene kvalitete imovine diljem bankarskog sektora te olakšati rješavanje loših kredita na bilancama stanja banaka. Dalje promicati razvoj tržišta kapitala radi diverzifikacije i jačanja pristupa poduzeća financijama, osobito dionicama, te zauzvrat poticati inovacijske kapacitete i rast.

4.

Osigurati učinkovitu provedbu reforme tržišta rada i određivanja plaća radi bolje usklađenosti plaća i produktivnosti. Poduzeti daljnju akciju za poticanje sudjelovanja na tržištu rada, osobito žena i mladih ljudi, primjerice putem Jamstva mladima. Ojačati strukovno obrazovanje i osposobljavanje, osigurati učinkovitije javne zavode za zapošljavanje te poboljšati službe za karijeru i savjetovanje za studente fakulteta. Smanjiti nepoticajne financijske mjere za sekundarne privređivače te poboljšati pružanje skrbi, osobito dječje te dugoročne skrbi, kao i izvanškolskih službi. Pojačati napore za sprečavanje ranog napuštanja školovanja. Poboljšati kvalitetu i rezultate škola, uz bolje stručno usavršavanje nastavnika te diverzifikaciju razvoja karijera. Osigurati učinkovitost socijalnih transfera, osobito putem boljeg usmjerivanja naknada, posebice za kućanstva s djecom i niskim primanjima.

5.

Pomaknuti porezno opterećenje s rada i kapitala na potrošnju, imovinu i okoliš na proračunski neutralan način. Radi toga revidirati područje u kojem se primjenjuju izuzeća od PDV-a ili sniženih stopa PDV-a te izravnih poreznih rashoda i napraviti reformu katastarskog sustava radi usklađivanja porezne osnovice nekretnina s tržišnom vrijednošću. Nastaviti s borbom protiv utaje poreza, poboljšati usklađenost poreza te poduzeti odlučne korake protiv sive ekonomije i neprijavljenog rada.

6.

Osigurati pravilnu provedbu mjera koje ciljaju na otvaranje tržišta u uslužnom sektoru. Ukloniti preostala ograničenja u profesionalnim uslugama te poticati pristup tržištu, na primjer, u pružanju lokalnih javnih usluga gdje bi uporaba javne nabave trebala imati prednost nad direktnim koncesijama. Nastaviti s provedbom mjera poduzetih radi poboljšanja uvjeta pristupa tržištu u mrežnim industrijama, osobito postavljanjem nadležnog tijela za promet kao prioriteta. Unaprijediti infrastrukturne kapacitete stavljajući naglasak na međusobnu energetsku povezanost, kombinirani prijevoz te na telekomunikacijski širokopojasni pristup velike brzine također radi rješavanja razlika između sjevera i juga.

(1)

Europsko vijeće se 26. ožujka 2010. složilo s prijedlogom Komisije o pokretanju nove strategije za radna mjesta i rast Europa 2020. koja se temelji na pojačanoj koordinaciji ekonomskih politika te je usmjerena na ključna područja u kojima je potrebno poduzimanje mjera radi jačanja potencijala Europe u području održivog rasta i konkurentnosti.

(2)

Vijeće je 13. srpnja 2010. usvojilo preporuku o općim smjernicama za ekonomsku politiku država članica i Unije (2010.–2014.) i 21. listopada 2010. donijelo je Odluku o smjernicama politika zapošljavanja država članica (2), koje zajedno čine „integrirane smjernice”. Države članice pozvane su da integrirane smjernice uzmu u obzir u svojim nacionalnim ekonomskim politikama i politikama zapošljavanja.

(3)

Čelnici država ili vlada država članica su 29. lipnja 2012. donijeli odluku o Paktu za rast i zapošljavanje, koji pruža skladan okvir za djelovanja na nacionalnoj razini, razini EU-a i razini europodručja, uz korištenje svih mogućih sredstava, instrumenata i politika. Donijeli su odluku o poduzimanju djelovanja na razini država članica, posebno izražavajući punu predanost ostvarivanju ciljeva strategije Europa 2020. te provedbi preporuka specifičnih za pojedinu državu.

(4)

Vijeće je 10. srpnja 2012. usvojilo Preporuku (3) o nacionalnom programu reformi Latvije za 2012. i dalo svoje mišljenje o programu konvergencije Latvije za razdoblje od 2012. do 2015.

(5)

Komisija je 28. studenoga 2012. usvojila godišnju analizu rasta, obilježavajući početak Europskog semestra 2013. za koordinaciju ekonomskih politika. Komisija je također 28. studenoga 2012., na temelju Uredbe (EU) br. 1176/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. studenoga 2011. o sprečavanju i ispravljanju makroekonomskih neravnoteža (4), usvojila Izvješće o mehanizmu upozoravanja u kojem Latvija nije prepoznata kao jedna od država članica u odnosu na koju je potrebno izvršiti detaljno preispitivanje.

(6)

Europski parlament bio je na odgovarajući način uključen u Europski semestar u skladu s Uredbom (EZ) br. 1466/97 te je 7. veljače 2013. usvojio rezoluciju o zapošljavanju i socijalnim aspektima godišnje analize rasta za 2013. i rezoluciju o doprinosu godišnjoj analizi rasta za 2013.

(7)

Europsko vijeće je 14. ožujka 2013. podržalo prioritete za osiguravanje financijske stabilnosti, fiskalne konsolidacije i mjerâ za poticanje rasta. Vijeće je naglasilo nužnost provođenja diferencirane fiskalne konsolidacije koja potiče rast, uspostave uobičajenih uvjeta pozajmljivanja gospodarstvu, promicanja rasta i konkurentnosti, rješavanja problema nezaposlenosti i socijalnih posljedica krize te modernizacije javne uprave.

(8)

Latvija je 29. travnja 2013. predala svoj program konvergencije za razdoblje 2012.–2016. te 2. svibnja 2013. svoj nacionalni program reformi za 2013. Kako bi se u obzir uzela njihova međusobna povezanost, dva su programa procijenjena u isto vrijeme.

(9)

Na osnovi procjene programa konvergencije na temelju Uredbe (EZ) br. 1466/97 Vijeće smatra da je makroekonomski scenarij na kojem se temelje projekcije proračuna u programu vjerojatan. Očekuje se određeno usporavanje gospodarskog rasta, na otprilike 4 % godišnje tijekom razdoblja programa, dok se istodobno predviđa umjereno povećanje cijena. Deficit opće države je u 2012. pao na razinu znatno ispod referentne vrijednosti od 3 % BDP-a iz Ugovora, a srednjoročni cilj (MTO) ostvaren je te godine mnogo ranije nego što je to bilo predviđeno u programu konvergencije Latvije za razdoblje 2012.–2015. Programom konvergencije potvrđuje se prijašnji MTO od - 0,5 %, koji na odgovarajući način odražava ciljeve Pakta za stabilnost i rast. Cilj proračunske strategije utvrđene u programu konvergencije jest održati strukturnu proračunsku poziciju koja se temelji na MTO-u, s odstupanjima ograničenima na dodatni utjecaj reforme mirovinskog sustava. Ta reforma podrazumijeva postupno povećanje udjela doprinosa socijalnog osiguranja koje se preusmjerava u fond mirovinskog osiguranja te se provodi u 2013., 2015. i 2016. Međutim, nakon sveobuhvatne procjene s ponovno izračunatim strukturnim saldom kao referencom, uključujući analizu rashoda bez diskrecijskih mjera, čini se da će strukturni saldo odstupiti od MTO-a za jedan postotni bod BDP-a u 2013., što je znatno više od odstupanja dodatnog utjecaja reforme mirovinskog sustava, te za dodatna 0,2 postotna boda u 2014. Državni dug ostat će daleko ispod 60 % tijekom cijelog razdoblja programa te će porasti s 40,7 % BDP-a u 2012. na 44,5 % u 2013. dok vlada akumulira sredstva za otplatu duga, i bit će u padu od 2014. kada uslijedi otplata duga, te će dosegnuti 34,6 % do kraja razdoblja programa. Latvijski parlament odobrio je Zakon o fiskalnoj disciplini u siječnju 2013., koji je stupio na snagu u ožujku 2013. Ako se djelotvorno provede, novi zakon znatno bi ojačao fiskalni okvir u Latviji, osiguravajući djelotvoran mehanizam za ograničavanje rasta rashoda u dobrim ekonomskim razdobljima te bi služio kao temelj za izradu višegodišnjeg proračuna na temelju pravila.

(10)

Latvija je smanjila poreze na rad te planira poduzeti daljnje korake po tom pitanju u 2014. i 2015. Međutim porez za radnike s niskim primanjima još uvijek je među najvišima u Uniji, što ukazuje na potrebu odgovarajućeg prilagođavanja porezne politike radi poticanja zapošljavanja niskokvalificiranih radnika. Nadalje, zamjena oporezivanja rada periodičnim porezima na imovinu te porezima na uporabu prirodnih i drugih resursa trebala bi poboljšati strukturni saldo. Porezi povezani s okolišem i dalje su relativno slabo razvijeni te u tom području pretežno dominira oporezivanje motornih goriva, dok je oporezivanje ostalih izvora energije, zagađivanja te korištenja prirodnih resursa ispod prosjeka EU-a. Daljnje širenje porezne osnovice radi uključivanja drugih izvora oporezivanja povezanog s okolišem pomoglo bi u postizanju ciljeva zaštite okoliša. Vlada je pojačala napore za borbu protiv neformalne ekonomije i ti bi se napori trebali održati.

(11)

Dok je strukturna prilagodba nakon krize bila uspješna, ciklus brzog porasta i pada zahtijeva praćenje budućeg rasta kredita te stabilnosti osnovice financiranja banaka povezane s priljevima stranih depozita putem odgovarajućih mikro i makrobonitetnih politika.

(12)

Latvija je poduzela niz koraka za rješavanje dugotrajne visoke stope nezaposlenosti i nezaposlenosti mladih. Financijska osnova i obuhvat politike aktivnog tržišnog rada povećali su se u 2013. u usporedbi s 2012., a nove se mjere provode, uključujući profiliranje nezaposlenih te veću pomoć u traženju posla. Unatoč tome dugotrajna nezaposlenost i nezaposlenost mladih još su uvijek visoke, aktivacija nezaposlenih i primatelja naknade je niska, a pristup socijalnim službama je slab. Postoji zabrinutost da strukovno obrazovanje i osposobljavanje ne uspijevaju radnoj snazi osigurati dostatnu kvalitetu vještina te postoji ograničena dostupnost kvalitetnog osposobljavanja koje se temelji na poslu. Potrebna je uspostava sveobuhvatnog karijernog usmjeravanja te neprekidna provedba reformi strukovnoga obrazovanja i osposobljavanja, uključujući poboljšavanje kvalitete i dostupnosti poduke koja je povezana s poslom te komponente pripravničkog staža.

(13)

Visok udio (40 %) stanovništva Latvije na rubu je siromaštva ili društvene isključenosti, a taj je udio kada se radi o djeci još i viši, na razini od 43,6 %. Sveukupno, stopa stanovništva na rubu siromaštva malo se povećala u 2012., što pokazuje da rast ne znači automatski manje siromaštva te da su nužne ciljane politike. Latvija je poduzela određene korake za rješavanje siromaštva nezaposlenih osoba i djece. Međutim, bilo je manje izravnih aktivnosti za rješavanje problema sustava socijalne pomoći, posebno u vezi s transparentnošću, prikladnošću naknade i obuhvata te nedovoljnim mjerama aktiviranja za primatelje naknade. Nedostatak fiskalnog prostora doveo je Latviju do smanjenja razine zajamčenog minimalnog dohotka (GMI) te ukidanja financiranja naknada GMI-ja iz državnog proračuna. Te odluke vjerojatno će pogoršati ekstremno siromaštvo i pojačati postojeću nejednakost u pristupu socijalnoj pomoći na razini lokalne vlasti, istodobno smanjujući poticaje središnje vlasti za ulaganje u politički razvoj i kontrolu socijalne pomoći. Važno je nadzirati učinke ovih odluka kako bi se spriječilo pogoršanje situacije.

(14)

Latvija je predložila ambicioznu reformu od koje se može očekivati znatan pozitivan utjecaj na kvalitetu njezina sustava visokog obrazovanja. Planovi reforme obuhvaćaju sveobuhvatnu reformu postupka akreditiranja, razdvajanje akademskih i upravljačkih funkcija sveučilišta, razvoj novog modela financiranja te konsolidaciju visokoobrazovnih institucija. Međutim, planovi su još uvijek u ranoj fazi te je potrebna njihova odgovarajuća provedba kako bi se osigurali predviđeni pozitivni učinci. Štoviše, u 2013. provest će se evaluacija djelotvornosti znanstvenih institucija te njihovih razvojnih strategija. Ta važna procjena trebala bi poduprijeti buduće reforme i financiranje znanstvenih institucija te poduprijeti povećane inovacijske aktivnosti u Latviji.

(15)

Latvija je predložila političke mjere koje se odnose na uštede energije u glavnim sektorima gospodarstva. Očekuje se da će u nadolazećim godinama više od 70 % ušteda energije nastati u građevinskom sektoru. Međutim, provedba projekata izolacije stambenih prostora spora je, a broj dovršenih projekata ostao je nizak u odnosu na broj zgrada s velikim energetskim gubicima. Znatan je potencijal poboljšanja učinkovitosti na ovom području s obzirom na to da je energetski intenzitet latvijskih kućanstava bio najviši u Uniji 2010. Latvija je 2012. napredovala u otvaranju tržišta električne energije tržišnom natjecanju te sudjelovanju na regionalnim tržištima. Direktno ugovaranje s dobavljačima električne energije u cijelosti je uvedeno u poslovnom sektoru te se na dobrovoljnoj bazi uvodi za kućanstva. Latvija će se pridružiti trgovanju Nord Pool Spot tržišta u lipnju 2013. Međutim, nije bilo napretka u otvaranju tržišta prirodnoga plina te prevladava ovisnost o jednom izvoru. Tijela vlasti se također suočavaju sa zahtjevnim pregovorima o vlasništvu i upravljanju odlagalištem plina, koje je od velike važnosti za pravilno funkcioniranje regionalnog tržišta plina.

(16)

Pravosudni sustav Latvije obilježava neučinkovit sustav građanskoga prava. Sustav kombinira nekoliko nepovoljnih čimbenika kao što su dugo trajanje postupaka kada se radi o prvostupanjskim građanskim i trgovačkim sporovima te niske stope rješavanja koje rezultiraju zaostacima sudskih slučajeva. Vrijeme potrebno za okončanje postupaka osobito je dugo za stečajne postupke. Štoviše, mnogi slučajevi ne riješe se u prvom stupnju, što dovodi do odgoda na svim instancama, sve do vrhovnog suda. Nedavno su poduzeti pozitivni koraci za poboljšanje učinkovitosti i kvalitete sustava, ali je prerano za procjenu njihova utjecaja. Osobito je važno posvetiti dovoljno pažnje upravljačkim politikama ljudskih resursa unutar pravosuđa. Jači angažman sudbenog vijeća, promišljanje uloge upravljačkih pozicija unutar pravosuđa te više osposobljavanja sudaca moglo bi doprinijeti većoj kvaliteti pravosuđa. Izmjene Zakona o stečajnim postupcima predložene su krajem 2012. Međutim, još se mora pokazati jesu li predložene izmjene dovoljne za sveobuhvatno rješavanje nedostataka tog zakona. Na primjer, identificirani su problemi u praktičnoj provedbi zakona, osobito u pogledu uloge stečajnih upravitelja, njihove odgovornosti sucima te djelotvorne likvidacije imovine, kao i problemi s osobnim stečajnim postupcima, koje je također potrebno riješiti.

(17)

U kontekstu Europskog semestra Komisija je provela sveobuhvatnu analizu ekonomske politike Latvije. Procijenila je nacionalni program reforme i program konvergencije. Uzela je u obzir ne samo njihovu važnost za održivu fiskalnu i društveno-ekonomsku politiku u Latviji, nego i njihovu sukladnost s pravilima i smjernicama EU-a s obzirom na potrebu jačanja cjelokupnog ekonomskog upravljanja Unijom pružanjem doprinosa na razini EU-a budućim nacionalnim odlukama. Njezine preporuke u okviru Europskog semestra naznačene su u dolje navedenim preporukama od 1. do 7.

(18)

S obzirom na tu procjenu Vijeće je pregledalo program konvergencije, a njegovo mišljenje (5) naznačeno je posebno u dolje navedenoj preporuci 1.,

1.

Ojačati proračunsku strategiju kako bi osigurala da odstupanja od MTO-a odražavaju samo dodatni utjecaj reforme mirovinskog sustava. U okviru te strategije, smanjiti oporezivanje radnika s niskim primanjima prebacivanjem oporezivanja na druga područja kao što su trošarine, periodični porezi na imovinu i/ili porezi na zaštitu okoliša. Održati napore za poboljšanje poreznog usklađivanja te se boriti protiv sive ekonomije. Nastaviti jačanje fiskalnog okvira putem djelotvorne provedbe Zakona o fiskalnoj disciplini te izrade višegodišnjeg proračuna.

2.

Nastaviti koristiti mikro i makrobonitetnu politiku za sprečavanje mogućeg nastanka slabih točaka koje bi se mogle pojaviti zbog budućeg rasta kredita te bankarskih aktivnosti nerezidenata.

3.

Nastojati riješiti dugotrajnu nezaposlenost i nezaposlenost mladih povećavanjem obuhvata i djelotvornosti politike aktivnog tržišta rada te ciljanih socijalnih službi. Poboljšati zapošljivost mladih osoba, na primjer putem Jamstva za mlade, uspostaviti sveobuhvatno karijerno usmjeravanje, provesti reforme u području strukovnog obrazovanja i osposobljavanja te poboljšati kvalitetu i dostupnost pripravničkog staža.

4.

Nastojati riješiti visoke stope siromaštva provedbom reforme socijalne pomoći za bolji obuhvat, poboljšanjem prikladnosti naknada te aktivacijskih mjera za primatelje naknade. Ojačati mehanizme isporuke kako bi se djelotvorno smanjilo siromaštvo među djecom.

5.

Provesti planirane reforme visokog obrazovanja koje se posebno tiču uspostavljanja modela financiranja koji promiče kvalitetu, reforme sustava akreditiranja, konsolidacije institucija te promicanje internacionalizacije. Na temelju trajne neovisne procjene poduzeti daljnje korake za modernizaciju istraživačkih institucija.

6.

Nastaviti poboljšavati energetsku učinkovitost, osobito stambenih zgrada te toplinskih mreža, osigurati poticaje za smanjenje troškova energije te usmjeriti potrošnju prema energetski učinkovitim proizvodima. Poboljšati povezanost s energetskim mrežama EU-a i poduzeti korake prema liberalizaciji tržišta prirodnog plina, uključujući osiguravanje jasnih pravila za pristup trećih strana skladišnim kapacitetima.

7.

Dovršiti neprovedene reforme radi poboljšanja učinkovitosti i kvalitete pravosuđa te smanjiti zaostatke i skratiti trajanje sudskih postupaka, uključujući stečajne postupke. Uspostaviti sveobuhvatnu politiku ljudskih resursa i poduzeti korake za provedbu zakona o medijaciji i usavršavanje sustava sudske arbitraže.