15.4.2014

HR

Službeni list Europske unije

C 113/1

---

MIŠLJENJE EUROPSKE SREDIŠNJE BANKE

od 7. siječnja 2014.

o prijedlogu uredbe o indeksima koji se rabe kao referentne vrijednosti u financijskim instrumentima i financijskim ugovorima

(CON/2014/2)

2014/C 113/01

Uvod i pravna osnova

Europska središnja banka (ESB) zaprimila je 18. listopada 2013. i 28. listopada 2013. zahtjeve od Vijeća i Europskog parlamenta za mišljenje o prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o indeksima koji se rabe kao referentne vrijednosti u financijskim instrumentima i financijskim ugovorima (1) (u daljnjem tekstu „predložena uredba”).

Nadležnost ESB-a za davanje mišljenja utemeljena je na članku 127. stavku 4. i članku 282. stavku 5. Ugovora o funkcioniranju Europske unije budući da predložena uredba sadrži odredbe koje utječu na doprinos Europskog sustava središnjih banaka nesmetanom vođenju politika koje se odnose na stabilnost financijskog sustava kako je navedeno u članku 127. stavku 5. Ugovora. Upravno vijeće donijelo je ovo mišljenje u skladu s prvom rečenicom članka 17. stavka 5. Poslovnika Europske središnje banke.

1.   Svrha predložene uredbe

1.1   Predložena uredba uvodi zajednički regulatorni okvir Unije za uređivanje objavljenih indeksa koji se rabe kao referentne vrijednosti u financijskim instrumentima i financijskim ugovorima, kao što su sporazumi o potrošačkim kreditima, ili u mjerenju uspješnosti investicijskih fondova kako bi se osigurala njihova ispravnost i točnost i time doprinijelo funkcioniranju unutarnjeg tržišta postižući istodobno visoku razinu zaštite potrošača i ulagatelja (2).

1.2   Novi okvir uređuje cjelokupni postupak određivanja referentnih vrijednosti, od pridonošenja kotacija ili drugih ulaznih podataka od strane sudionika na tržištu, upravljanja i kontrole referentne vrijednosti do njezinog širenja i objavljivanja. Točnije, cilj je predložene uredbe učiniti referentne vrijednosti pouzdanijim i stabilnijim tako da sudionici na tržištu mogu njima teže manipulirati te postupak određivanja referentnih vrijednosti učiniti općenito transparentnijim. Uredba to nastoji postići prvenstveno jačanjem nadzora kvalitete i metodologije za pridonošenje ulaznih podataka indeksima koji se mogu rabiti kao referentne vrijednosti (3), i jačanjem upravljanja i nadzora nad subjektima koji upravljaju pružanjem referentne vrijednosti. Na temelju predloženog sustava, administratori smješteni u Uniji obvezni su podnijeti zahtjev za odobrenje od svojeg matičnog nadležnog tijela (4). Budući da administratorska funkcija ima središnju ulogu u određivanju referentnih vrijednosti i uključuje diskrecijska prava u pogledu načina na koji se ulazni podaci prenose u referentnu vrijednost, administratori moraju donijeti kodeks ponašanja i osigurati da na pružanje podataka ne utječe bilo kakav sukob interesa (5). Komisija ima ovlast odlučiti o tome koje referentne vrijednosti smještene u Uniji predstavljaju „ključne referentne vrijednosti” i donijeti popis tih referentnih vrijednosti na razini Unije (6).

1.3   Na temelju predložene uredbe, države članice moraju u vezi nadzora i provedbe odrediti tijelo ili tijela koja su odgovorna za ove zadaće (7) i o tim tijelima obavijestiti Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala (ESMA). Budući da kod ključnih referentnih vrijednosti postoji veća vjerojatnost prekograničnog učinka, nadležno tijelo administratora mora uspostaviti kolegij nadležnih tijela koji se sastoji od tog tijela, ESMA-e, nadležnih tijela subjekata koji pridonose utvrđivanju referentnih tijela i drugih nadležnih tijela, kada je to opravdano, te mora također u pisanom obliku sastaviti mehanizme koordinacije u okviru kolegija, među ostalim, o pomoći koja se pruža navedenom tijelu radi provedbe određenih mjera u vezi obveznog doprinosa ključnoj referentnoj vrijednosti (8). U nedostatku mehanizma u okviru kolegija o poduzimanju određenih posebnih mjera (9), nadležno tijelo administratora može donijeti odluku o stvari, pod uvjetom da svako odstupanje od mišljenja drugih članova kolegija i ESMA-e, gdje je to prikladno, bude u potpunosti obrazloženo. Povrh toga, kada se, između ostalog, nadležna tijela ne sporazume o pisanim mehanizmima ili kada postoji nesporazum o poduzetoj mjeri; ESMA može donijeti odluku ili na temelju upućivanja drugog člana kolegija ili na vlastitu inicijativu na temelju postupka „obvezujućeg posredovanja” (10). Predložena uredba također propisuje režim jednakovrijednosti kojim upravlja ESMA za referentne vrijednosti kojima se upravlja iz trećih zemalja (11).

1.4   Prijedlog također dopunjuje nedavne prijedloge Komisije za uključivanje manipulacije referentnim vrijednostima kao prijestupa zlouporabe tržišta koji podliježe strogim administrativnim novčanim kaznama u novi režim zlouporabe tržišta (12). S međunarodnog gledišta, navodi se da je predložena uredba u skladu s načelima o financijskim referentnim vrijednostima koje je u lipnju 2013. donijela Međunarodna organizacija za vrijednosne papire (IOSCO) (13).

2.   Opće napomene

ESB podržava cilj predložene uredbe za uspostavu zajedničkih pravila na razini Unije o postupku utvrđivanja referentnih vrijednosti za financijske instrumente (14) i financijske ugovore (15) radi ispravnosti i pouzdanosti financijskih referentnih vrijednosti i šireg interesa za zaštitu investitora i potrošača. ESB smatra da je regulatorni odgovor opravdan i razmjeran nedostacima koji su ustanovljeni u postupku utvrđivanja referentnih vrijednosti. Ponovna uspostava ispravnosti i javnog povjerenja u financijske referentne vrijednosti je tim važnija u jeku navodne manipulacije referentnim vrijednostima ključne međubankovne kamatne stope Libor i Euribor, koje su u nizu slučajeva imale za posljedicu značajne novčane kazne i navode o zlouporabi drugih referentnih vrijednosti. Za Eurosustav, održavanje kvalitete pridonošenja (ulazni podaci) ovim referentnim vrijednostima te integriteta njihovog administratora ključno je za očuvanje ispravnosti i pouzdanosti ovih ključnih referentnih vrijednosti.

U odgovoru Eurosustava na javno savjetovanje Komisije iz 2012. o uređivanju indeksa (16), ESB je naglasio sustavnu važnost referentne vrijednosti Euribor za financijsku stabilnost i dao posebne preporuke o kratkoročnim i srednjoročnim te dugoročnim mjerama za poboljšanje ispravnosti i pouzdanosti Euribora i drugih takvih referentnih vrijednosti. Zajedno s nacionalnim središnjim bankama Eurosustava, ESB je i na razini Unije i na međunarodnoj razini dao odgovore Eurosustava na druga slična savjetovanja o budućnosti indeksa referentnih vrijednosti (17).

ESB bi htio iznijeti i nekoliko primjedbi usmjerenih na budućnost reforme ključnih referentnih kamatnih stopa. Iako je napravljen napredak u jačanju postupka upravljanja i ponovnom uspostavljanju vjerodostojnosti, moraju se poduzeti daljnji koraci. ESB snažno podupire tržišne inicijative koje su usmjerene na određivanje referentne stope koje se temelje na transakcijama i koje bi mogle predstavljati ostvarive dopune ili zamjene za Euribor i podržavati olakšavanje izbora u financijskom sustavu koji se mijenja tako da korisnici mogu izabrati referentne stope koje bolje odgovaraju njihovim potrebama. Nadalje, kod stvaranja novih referentnih stopa moraju se uzeti u obzir ispravna načela za referentne stope koja su iznijeli ESMA, Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo (EBA) i IOSCO. Stoga, ESB izričito poziva sudionike na tržištu da aktivno sudjeluju u postupku stvaranja stope, kako bi se osigurala da konačna stopa udovoljava potrebama tržišta. U ovom je prijelaznom stadiju vrlo bitno za nove referentne stope da je svaki okvir Unije prihvatljiv za sudionike na tržištu. Ovo je posebno ključno budući da je područje primjene predložene uredbe vrlo široko. ESB bi također htio naglasiti da su njegove posebne napomene usmjerene prvenstveno na utjecaj uredbe na ključne referentne kamatne stope.

3.   Posebne napomene

3.1   Područje primjene, isključivanje indeksa i referentnih vrijednosti koje pružaju središnje banke i definicija

3.1.1   ESB podupire široko područje primjene predložene uredbe koje obuhvaća sve referentne vrijednosti koje se rabe u financijskim instrumentima koji su uvršteni za trgovanje ili kojima se trguje na uređenom mjestu trgovanja, kao što su energija, roba i valutne izvedenice, te financijski ugovori i vrijednosti investicijskih fondova (18). Ovo je primjereno s obzirom na opsežnu i dalekosežnu uporabu referentnih vrijednosti na domaćim i međunarodnim financijskim tržištima, te shodno tome njihov značajan potencijal za negativan utjecaj na investitore i potrošače manje složenih proizvoda, kao što su hipoteke.

3.1.2   ESB pozdravlja izričito isključivanje iz područja primjene predložene uredbe onih središnjih banaka, koje su članice Europskog sustava središnjih banaka (ESSB) budući da one već raspolažu sustavima, kojim se osigurava usklađenost s njezinim ciljevima (19). Međutim, ESB predlaže proširiti izuzeće na sve središnje banke budući da referentne vrijednosti i indeksi, koje one pružaju, već podliježu kontroli javnih tijela. Te kontrole su već stvorene za postupanje u skladu s načelima, standardima i postupcima koji osiguravaju točnost, ispravnost i neovisnost referentnih vrijednosti i indeksa (20). Primjena predložene uredbe na središnje banke - te na javna tijela općenito - predstavljalo bi za njih dvostruku obvezu, ako će upravitelji biti podložni nadzoru njihovih nacionalnih nadzornih tijela. Predloženom uredbom stoga nije potrebno obuhvatiti središnje banke i njihove referentne vrijednosti i indekse (21), a ESB se ne bi protivio proširenju izuzeća na sva javna tijela. Ovo je dosljedno načelima IOSCO-a o određivanju referentnih vrijednosti, nedavni izvještaj u kojem je navedeno da upravljanje referentnim vrijednostima od strane nacionalnih tijela koji se rabe u svrhu javne politike nije u njihovom području primjene (22).

Nadalje, u vezi definicije „međubankovna referentna kamatna stopa” (23), ESB primjećuje da poseban režim utvrđen u Prilogu II. obuhvaća samo referentne vrijednosti, koje se temelje na kamatnim stopama po kojima banke jedne od drugih mogu dati ili uzeti zajam. Stajalište je ESB-a da režim treba biti manje ograničavajući te treba obuhvatiti i referentne vrijednosti kod kojih je temeljna imovina stopa, po kojoj banka može dati ili uzeti zajam od tržišta za velike komitente (24). Tržište za velike komitente može osim banaka obuhvaćati i druge agente.

3.2   Ispravnost i pouzdanost referentne vrijednosti te odobrenje i nadzor administratora  (25)

3.2.1   ESB pozdravlja činjenicu da ulazni podaci, koje dostavljaju subjekti koji pridonose utvrđivanju, moraju biti podaci o transakcijama te da se drugi podaci mogu rabiti samo ako dostupni podaci o transakcijama nisu dovoljni da točno i pouzdano odraze tržišnu ili gospodarsku stvarnost, koje referentna vrijednost mora mjeriti, pod uvjetom da su provjerljivi (26).

3.2.2   Međutim, zakonodavna tijela Unije trebaju posebno osigurati da, u ostvarivanju opravdanih ciljeva prijedloga, pooštravanje regulatornih zahtjeva za administratore (27) slučajno ne odvrati nove kandidate za tako ključne funkcije niti da previše obeshrabri postojeće upravitelje da ostanu na toj funkciji, posebno za vrijeme trenutnog prijelaznog razdoblja do mogućih novih referentnih stopa (28). Takve prepreke ulasku mogle bi dovesti neoptimalnog popisa referentnih vrijednosti koje ne bi udovoljile korisničkim potrebama.

3.2.3   Nadalje, u svrhu utvrđivanja praga od „50 % vrijednosti transakcija na tržištu”, što je u članku 7. stavku 1. točki (c) potrebno kako bi administrator utvrdio, postoji li temeljna imovina za referentnu vrijednost, koja se ne temelji na transakciji, potrebno je pojašnjenje o tome kako će administrator dati stabilnu i nepobojnu ocjenu što čini tržište u svrhu ovog utvrđenja, ako je „tržište” gospodarski izraz izveden iz prava tržišnog natjecanja i nije dalje određen u predloženoj uredbi.

3.2.4   ESB također primjećuje da će na temelju predložene uredbe upravitelje i subjekte pridonošenja utvrđivanju u Uniji nadzirati nadležna tijela koje odrede države članice i da će administratori referentnih vrijednosti morati ishoditi odobrenje tih tijela. ESB je prije iznio svoje stajalište (29) da zbog sistemske važnosti Euribora za financijska tržišta Unije i njegove uloge u prijenosu monetarne politike, Europska nadzorna tijela (ESA) trebaju sudjelovati u nadzoru postupka određivanja stope Euribora. ESB vjeruje da su tijela poput ESMA-e i EBA-e u dobrom položaju za preuzimanje te uloge. ESB stoga pozdravlja prijedlog Komisije za donošenje delegiranih akata o tehničkim standardima koje pripremi ESMA o određenim pitanjima u postupku određivanja standardnih vrijednosti i predloženu ovlast ESMA-e za provođenje „obvezujućeg posredovanja” u koordiniranju suradnje između nadležnih tijela u Uniji (30) i njezinu ulogu u registriranju i povlačenju registracije administratora smještenih u trećim državama (31). Štoviše, terminologija mjesta na kojem se nalaze pravne ili fizičke osobe, kako je utvrđeno u predloženoj uredbi, trebala bi se dosljedno upotrebljavati kroz čitav tekst (32). ESB također pozdravlja činjenicu da na temelju predložene uredbe nadležna tijela mogu ESMA-i delegirati neke od svojih zadaća, pod uvjetom da ESMA na to pristane (33).

3.3   Sektorski zahtjevi, ključne referentne vrijednosti i obvezna pridonošenja  (34)

3.3.1   Prijedlog sadrži regulatorne zahtjeve za različite vrste referentnih vrijednosti i sektora te poseban režim za ključne „referentne vrijednosti” (35). ESB podržava elemente takvog strožeg režima za ključne referentne vrijednosti. ESB također pozdravlja činjenicu da predložena uredba predviđa obvezno pridonošenje ulaznih podatka ključnoj referentnoj vrijednosti od strane nadziranih subjekata (36). Ovo je važan zaštitni mehanizam u slučaju, koji se ne može isključiti, da dođe do tržišnog nedostatka i pridonošenja iz podataka temeljenih na transakcijama presuše ili nisu dostupna (37). ESB je, međutim, zabrinut jer sadašnja definicija „ključne referentne vrijednosti” (38), koja zahtijeva da su većina subjekata koji pridonose nadzirani subjekti i da „referentni financijski instrumenti imaju zamišljenu vrijednost od najmanje 500 milijardi eura”, ne može pružiti dovoljno sigurnu osnovu za pojavu novih ključnih referentnih vrijednosti, kao što su međubankovne kamatne stope. Osim stvaranja potencijalne prepreke ulasku, daljnji nedostatak predložene definicije je poteškoća u procjeni je li brojčani prag dosegnut. Stoga ESB zagovara zadržavanje prilagodljivije definicije utemeljene na razlozima financijske stabilnosti (39).

3.3.2   ESB je ozbiljno zabrinut oko predloženog teksta praga za aktiviranje ovlasti da se zahtijeva obvezno pridonošenje. U sadašnjem tekstu, članak 14. daje administratorovom nadležnom tijelu određene ovlasti koje može izvršavati kako bi se osiguralo da nadzirani subjekti nastave pridonositi utvrđivanju referentnih vrijednosti te ih može obvezati na poduzimanje drugih koraka (40) u situaciji u kojoj „tijekom bilo koje godine najmanje 20 % subjekata prestane pridonositi utvrđivanju ključne referentne vrijednosti, ili ima dovoljno naznaka da će 20 % subjekata prestati pridonositi utvrđivanju”. Međutim, mogu postojati situacije u kojima kroz nekoliko godina niz institucija članica radnih tijela prestane pridonositi ulazne podatke, ali unatoč tome, broj prestanaka u bilo kojoj godini (na kontinuiranoj ili kalendarskoj osnovi) ne dosegne 20 % svih subjekata koji pridonose utvrđivanju referentne vrijednosti te se stoga ne aktivira ovlast za intervenciju nadležnog tijela. Ovo za posljedicu može imati postupan kraj ključne referentne vrijednosti bez mogućnosti pozivanja na bilo koji obvezni sustav. Ovo može imati ozbiljne implikacije u vezi zastupljenosti radnog tijela. Iako upravitelj ima obvezu osigurati da ulazni podaci budu pribavljeni od radnog tijela ili skupine suradnika koja je pouzdana i reprezentativna (41), bez aktiviranja obveznih pridonošenja, nedostaci u ulaznim podacima za referentnu vrijednost mogu imati ozbiljne učinke na financijsku stabilnost i uredno funkcioniranje tržišta. S obzirom na ključnu narav ovih referentnih vrijednosti i vodeći računa o razlozima financijske stabilnosti i nesmetanog funkcioniranja tržišta, ESB izričito preporučuje da se izbjegava oslanjanje na numerički test, koji se lako može zaobići i koji se nikad ne mora primijeniti, nego da se zamijeni kvalitativnim kriterijima povezanim s razlozima financijske stabilnosti. Shodno tome, ESB preporučuje da se administrator obveže na procjenu u pravilnim razmacima i svaki put kada se radno tijelo smanji, bilo da radno tijelo ostane reprezentativno, bilo, posebice, da se zbog smanjenja njegove veličine ulazni podaci pribave od nedovoljno reprezentativne skupine subjekata koji pridonose (42). S tim u vezi ESB primjećuje da članak 7. stavak 1. točka (b) predložene uredbe zahtijeva da upravitelj „dobiva ulazne podatke od pouzdanog i reprezentativnog radnog tijela ili skupine suradnika kako bi se osiguralo da izračunana referentna vrijednost pouzdano odrazi tržišnu ili ekonomsku stvarnost koju treba mjeriti (‚reprezentativni subjekti koji pridonose utvrđivanju’)”. S tim u vezi ESB preporučuje da članak 14. stavak 2. izričito odredi da nadzirani subjekti koji su izabrani da pridonose utvrđivanju ključne referentne vrijednosti na obveznoj osnovi mogu obuhvatiti i nadzirane subjekte koji nisu institucije radne skupine.

3.3.3   U slučaju ključnih referentnih vrijednosti, predložena uredba također obvezuje nadležna tijela subjekata koji pridonose utvrđivanju da „pruže pomoć” nadležnom tijelu administratoru referentne vrijednosti u provedbi mjera određenih u članku 14. stavku 1. točkama (a) i (b) (43), uključujući zahtjev da nadzirani subjekti pridonose utvrđivanju referentnih vrijednosti na obveznoj osnovi. ESB shvaća da kada je ili nadležno tijelo administratora donijelo odluku o bilo kojoj od tih mjera, no postoji nesporazum na kolegiju o poduzetim mjeri/mjerama, ili ne postoji suglasnost o pisanim mehanizmima koji se trebaju sastaviti radi provedbe mjera od strane nadležnog tijela administratora, predmet može biti upućen ESMA-i, koja može donijeti odluku na temelju postupka određenog u članku 19. Uredbe (EU) br. 1095/2010.

3.4   Nadzorna suradnja

U odnosu na svaku ključnu referentnu vrijednost, predložena uredba propisuje osnivanje kolegija nadzornih tijela (44). ESB je, međutim, zabrinut za provedivost takvog postupka u slučaju kritičnih financijskih referentnih vrijednosti, osobito u izvanrednim situacijama kao što su tržišni nedostaci. Osim toga, ti mehanizmi ne bi trebali utjecati na nadležnost ESB-a nad nadzorom banaka na temelju uredbe koja dodjeljuje ESB-u posebne zadaće u području bonitetnog nadzora kreditnih institucija (45). Ova uredba dodjeljuje ESB-u zadaće bonitetnog nadzora, ali ne i zadaće povezane s nadzorom poslovanja, u odnosu na kreditne institucije (46). Stoga, ESB razumije da nacionalna nadležna tijela ostaju nadležna za nadzor referentnih vrijednosti. Međutim, uklanjanje svake sumnje u vezi s nadležnošću za nadzor financijskog ponašanja institucija koje zajedno podliježu jedinstvenom nadzornom mehanizmu (SSM), ostaje na nacionalnim nadležnim tijelima, dok bi uredba trebala utvrditi da nadležno tijelo, koje trebaju odrediti države članice, mora biti nacionalno nadležno tijelo.

3.5   Transparentnost i zaštita potrošača

3.5.1   ESB primjećuje da je na temelju članka 16. stavka 1. predložene uredbe upravitelj obvezan objaviti ulazne podatke upotrijebljene za utvrđivanje referentne vrijednosti odmah nakon objave referentne vrijednosti, osim kada bi objava imala ozbiljne negativne posljedice ili kada bi negativno utjecala na pouzdanost i cjelovitost referentne vrijednosti, u kojem slučaju objava može biti privremeno odgođena za vrijeme koje značajno umanjuje posljedice. ESB nadalje shvaća da se odredbe predložene uredbe o zabrani nadležnom tijelu, njegovim zaposlenicima i bilo kojem njegovom delegiranom agentu da otkriju „informacije obuhvaćene poslovnom tajnom” bilo kojoj osobi, ne odnose na upravitelje referentnih vrijednosti i stoga ne sprječavaju upravitelje, da u konačnici objave ulazne podatke čak i kada sadrže podatke navedene u članku 16. predložene uredbe. Dvojbeno je, međutim, pružaju li ti podaci dodane vrijednosti korisnicima. Umjesto toga predložena uredba trebala bi osigurati da korisnici budu sigurni u pouzdanost podataka putem njihovog pravilnog nadzora, supervizije, pohranjivanja i revizije. Povrh toga, u vezi referentnih vrijednosti utemeljenih na transakcijama mogu se pojaviti situacije u kojima ulazni podaci, koji se trebaju objaviti, obuhvaćaju podatke koji su komercijalno osjetljivi ili podliježu poslovnoj povjerljivosti, na primjer ako su podaci o opsegu za transakcije obuhvaćeni ulaznim podacima. Stoga, upravitelj ne trebao biti obvezan objavljivati podatke čak niti uz odgodu, osim ako odgovarajući subjekt koji doprinosi utvrđivanju referentnih vrijednosti nije dao prethodno odobrenje, te bi bilo dostatno da je upravitelj obvezan pohraniti podatke na određeno razdoblje unutar kojeg bi im nadležno tijelo moglo na zahtjev pristupiti (47). Ovo bi moglo predstavljati manji teret za subjekte koji doprinose utvrđivanju referentnih vrijednosti pri čemu bi se upraviteljevom nadležnom tijelu omogućio pristup podacima radi nadgledanja njihove točnost i dostatnosti.

3.5.2   Odredbe o transparentnosti obvezuju upravitelja referentne vrijednosti da objavi slijed radnji koje treba poduzeti u slučaju bitnih izmjena ili prestanka referentne vrijednosti. Također, subjekti nadzora i korisnici su također obvezni objaviti stabilne planove s naznakom radnji koje bi poduzeli u takvom slučaju (48). Međutim, niti te odredbe niti odredbe o prijelaznim aranžmanima (49), određuju zahtjev za interventne planove u slučaju iznenadnog poremećaja referentne vrijednosti. ESB stoga preporučuje da predložena uredba obuhvati zahtjev za upravitelja referentne vrijednosti da izradi vlastite interventne postupke uz potpunu transparentnost prema krajnjim korisnicima indeksa. Predlaže se uključiti takve odredbe u kodeks ponašanja upravitelja referentne vrijednosti kao dodatni zahtjev na temelju Priloga I. odjeljka D stavka 1. predložene uredbe (50).

3.5.3   Subjekti nadzora kao što su kreditne institucije obvezne su procijeniti je li povezivanje financijskog ugovora, koji se sklapa s klijentom, s referentnom vrijednošću podobno za uporabu od strane klijenta. U osiguranju njegove podobnosti subjekt je obvezan pribaviti potrebne informacije o toj referentnoj vrijednosti, uključujući upraviteljevu javnu izjavu o referentnoj vrijednosti (51). ESB preporučuje da zakonodavna tijela Unije razjasne na koji će se način ova obveza odraziti na prijedlog Komisije o ugovorima o kreditu koji se odnose na stambenu imovinu (52), budući da je predložena uredba definicijom financijskih ugovora obuhvatila hipoteke.

3.6   Uporaba referentnih vrijednosti od strane administratora iz trećih zemalja  (53)

3.6.1   ESB primjećuje da su na temelju predloženog režima jednakovrijednosti u članku 20. referentne vrijednosti, koje pružaju administratori s poslovnim nastanom u trećim zemljama, obvezne ispuniti određene posebne uvjete, uključujući ishođenje odluke Komisije kojom se priznaje da je njihov pravni okvir i nadzorna praksa jednakovrijedna onoj iz predložene uredbe, prije nego takve referentne vrijednosti mogu rabiti nadzirani subjekti u Uniji. ESB također primjećuje da se ne čini da takvim referentnim vrijednostima koriste prijelazne odredbe prema članku 39., budući da se čini da one samo uređuju postojeće referentne vrijednosti, čiji administrator mora podnijeti zahtjev za odobrenje nadležnom tijelu države članice u kojoj se administrator nalazi, tj. administratori koji se nalaze u Uniji.

3.6.2   ESB je zabrinut oko izvodljivosti predloženog režima jednakovrijednosti, osobito ako bi se trebao uvesti zajedno s drugim odredbama predložene uredbe. U mnogim važnim investicijskim proizvodima u Uniji, osobito u izvedenicama i investicijskim fondovima, rabe se referentne vrijednosti izvan Unije. Iako je IOSCO objavio načela o određivanju referentnih vrijednosti te poziva zemlje na njihovu provedbu (54), ovo ostaje stvar svake zemlje i stoga je nejasno hoće li ih svi članovi IOSCO-a provesti putem zakonodavstva. Budući da pozitivna odluka Komisije o jednakovrijednosti na temelju predložene uredbe mora navesti da pravni okvir treće zemlje osigurava, da su zahtjevi iz uredbe, uključujući upravljačke i nadzorne zahtjeve za administratore, pravno obvezujući i predmet učinkovitog nadzora i provedbe (55), za mnogo pravnih okvira trećih zemalja, uključujući zemlje G20, može biti teško ispuniti uvjete za jednakovrijednost, na primjer, ako nadzornim zahtjevima ne podvrgavaju administratora ili subjekta koji pridonosi utvrđivanju (56). Shodno tome, širok raspon proizvoda povezanih s referentnom vrijednošću kojom se upravlja iz takve treće zemlje trebao bi se povući te bi potencijalan učinak takvog poteza na financijsku stabilnost bio značajan.

3.6.3   Nadalje ESB primjećuje da predloženi režim jednakovrijednosti ne pruža jasne smjernice o posljedicama za ugovore sa sadašnjim takvim referentnim vrijednostima ako te referentne vrijednosti ne polože ispit jednakovrijednosti, budući da se čini kako se prijelazne odredbe iz članka 39. primjenjuju samo na referentne vrijednosti Unije.

3.6.4   Iz ovih razloga, radije nego da uporaba referentnih vrijednosti izvan Unije ostane u neizvjesnosti, ESB iz navedenih razloga poziva zakonodavna tijela Unije da razmotre uvođenje barem dužeg provedbenog roka za režim jednakovrijednosti na temelju kojeg bi se referentne vrijednosti u širokoj uporabi kojima se upravlja u trećim zemljama, osobito zemljama G20, mogle i dalje rabiti u Uniji do kraja dužeg prijelaznog razdoblja od 3 godine. U odnosu na te referentne vrijednosti trebalo bi obvezati administratora iz treće zemlje da dokaže usklađenost s načelima IOSCO-a u kontekstu svojeg domaćeg pravnog okvira. Zbog toga bi referentna vrijednost bila privremeno izuzeta od zahtjeva za jednakovrijednost propisanih u članku 20. predložene uredbe. Važno je, međutim, održavati ravnotežu između razloga financijske stabilnosti u Uniji i šire zabrinutosti za jednake uvjete tržišnog natjecanja između svih administratora ključnih referentnih vrijednosti, koje su u širokoj uporabi u Uniji. Radi postizanja te ravnoteže ESB predviđa ulogu ESMA-e u povremenoj provjeri u ime Komisije jamči li se još uvijek odgođena provedba režima jednakovrijednosti administratora izvan Unije (57).

4.   Drugi međunarodni aspekti

U odgovoru Eurosustava na savjetovanje Komisije iz rujna 2012. o uređivanju indeksa (58), ESB je naglasio važnost da se u tom području osigura pravilna koordinacija zakonodavnih inicijativa između onih na nacionalnoj razini i razini Unije te međunarodnih inicijativa. S tim u vezi ESB primjećuje da Službena sektorska upravljačka skupina Odbora za Financijsku stabilnost, čiji je ESB član, trenutno razmatra budućnost referentne vrijednosti za bankarski sektor zajedno sa sudionicima na tržištu.

Na mjestima gdje ESB preporučuje izmjenu predložene uredbe, posebni prijedlozi izmjena teksta su naznačeni u Prilogu uz popratno objašnjenje dano u tu svrhu.

---

(1)  COM(2013) 641 final.

(2)  Vidjeti članak 1. predložene uredbe. Područje primjene predložene uredbe je široko i obuhvaća vrlo raznolike indekse referentnih vrijednosti, uključujući sve referentne vrijednosti koje se rabe u financijskim instrumentima koji su uvršteni za trgovanje ili kojima se trguje na reguliranom mjestu trgovanja, kao što je energija, roba i valutne izvedenice.

(3)  Vidjeti članke 7. i 8. predložene uredbe.

(4)  Vidjeti članak 22. predložene uredbe. Stoga, kao što određuje članak 19., nadzirani subjekti mogu rabiti referentnu vrijednost koja je obuhvaćena predloženom uredbom samo ako ju je pružio administrator s odobrenjem u skladu s člankom 23. ili je registriran u skladu s člankom 21.

(5)  Npr. ako članstvo administratora ili radnog tijela kojim upravlja, obuhvaća sudionike na tržištu koji dostavljaju ulazne podatke za indeks.

(6)  Vidjeti članak 13. predložene uredbe. Administratori moraju u vezi ključnih referentnih vrijednosti obavijestiti nadležno tijelo i ishoditi od njega suglasnost za kodeks ponašanja.

(7)  Vidjeti članak 29. predložene uredbe. Nadzorne i istražne ovlasti nadležnih tijela utvrđene su u članku 30., a njihove upravne sankcije u članku 31.

(8)  Vidjeti članak 34. stavke 1. i 6. predložene uredbe. Odgovarajuća mjera u vezi obveznog pridonošenja nalazi se u članku 14. stavku 1. točkama (a) i (b).

(9)  Ovo obuhvaća mjere u vezi obveznog pridonošenja (članak 14.), davanje odobrenje administratorima (članci 23. i 24.) i upravne mjere i sankcije (članak 31.).

(10)  Ovo je utvrđeno u članku 19. Uredbe (EU) br. 1095/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenog 2010. o osnivanju Europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržišta kapitala), izmjeni Odluke br. 716/2009/EZ i ukidanju Odluke Komisije 2009/77/EZ (SL L 331, 15.12.2010, str. 84.).

(11)  Vidjeti Glavu V. predložene uredbe. Administratori referentnih vrijednosti trećih zemalja moraju obavijestiti ESMA-u o referentnoj vrijednosti i kod nje ju registrirati, a Komisija mora odobriti regulatorni režim trećih zemalja kao jednakovriiedan režimu Unije prije nego što ga nadzirani subjekti Unije mogu koristiti.

(12)  Vidjeti izmijenjeni prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o trgovanju na temelju povlaštenih informacija i manipuliranju tržištem (zlouporabi tržišta), COM(2012) 421 final, i izmijenjeni prijedlog direktive Europskog parlamenta i Vijeća o kaznenim sankcijama za trgovanje na temelju povlaštenih informacija i manipuliranje tržištem, COM(2012) 420 final.

(13)  Vidjeti konačni izvještaj IOSCO-a o načelima za financijske referentne vrijednosti od 17. srpnja 2013., dostupan na mrežnoj stranici IOSCO-a na www.iosco.org.

(14)  Vidjeti članak 3. stavak 1. točku 13. predložene uredbe.

(15)  Sukladno članku 3. stavku 1. točki 15. predložene uredbe, to su ugovori o kreditu i ugovori o kreditu koji se odnose na stambenu imovinu kako je utvrđeno u odgovarajućim direktivama Unije.

(16)  Vidjeti Javno savjetovanje Europske komisije o uređivanju indeksa - odgovor Eurosustava, studeni 2012., str. 2-3., dostupno na www.ecb.europa.eu

(17)  Vidjeti Odgovor Eurosustava na javno savjetovanje EBA-e i ESMA-e o načelima za postupke utvrđivanja referentnih vrijednosti u Europskoj uniji i Odgovor Eurosustava na Izvještaj IOSCO-a o savjetovanju o financijskim referentnim vrijednostima, oba objavljena u veljači 2013.

(18)  Novčani fondovi (NF) također mogu rabiti indekse u cijeni financijskih instrumenata kojima trguju. Vidjeti prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o novčanim fondovima, COM(2013) 615 final, koji obvezuje novčane fondove da ako metoda vrednovanja po tržišnoj vrijednosti nije dostupna, vrednuju svoju imovinu po modelu, što je metodologija referentne vrijednosti (vidjeti osobito uvodnu izjavu 41. i članak 2. stavak 10. te predložene uredbe). Novčani fondovi će obično biti strukturirani ili kao upravitelji alternativnih investicijskih fondova ili kao subjekti za zajednička ulaganja u prenosive vrijednosne papire, te su kao takvi obuhvaćeni definicijom nadziranih subjekata (vidjeti članak 3. stavak 1. točku 14. podtočke (e) i (f) predložene uredbe).

(19)  Vidjeti članak 2. stavak 2. točku (a) i uvodnu izjavu 16. predložene uredbe.

(20)  Vidjeti izmjene 1. do 3.

(21)  S tim u vezi se primjećuje da je u nacrtu izvješća Odbora za gospodarske i financijske poslove Europskog parlamenta (ECON) od 15. studenog 2013. predloženo obuhvatiti nacionalne središnje banke područjem primjene predložene uredbe - (vidjeti izmjenu 20. nacrta izvještaja). Ono međutim priznaje (uvodna izjava 20.) da „izmještanje izračuna” ne znači da je onaj koji radi izračun administrator za potrebe ove uredbe, kada ne postoje diskrecijska prava u primjeni formule. Odbor još nije glasovao o nacrtu izvješća. Dostupno na mrežnoj stranici Parlamenta na www.europarl.europa.eu.

(22)  Konačni izvještaj IOSCO-a o načelima za financijske referentne vrijednosti, vidjeti bilješku 13.

(23)  Vidjeti članak 3. stavak 1. točku 19. i Prilog II. predložene uredbe.

(24)  Vidjeti izmjenu 5. Vidjeti također poglavlje o referentnim kamatnim stopama u Mjesečnom biltenu ESB-a iz listopada 2013., str. 69., dostupno na mrežnoj stranici ESB-a na www.ecb.europa.eu.

(25)  Vidjeti glave II. i VI. predložene uredbe.

(26)  Vidjeti članak 7. stavak 1. točku (a) predložene uredbe.

(27)  Vidjeti poglavlje 1. glave II. predložene uredbe.

(28)  Vidjeti stavak 3.3.2. u kojem je istaknuta zabrinutost za upotrebljivost pragova obveznog pridonošenja.

(29)  Vidjeti Javno savjetovanje Europske komisije o uređivanju indeksa - odgovor Eurosustava, studeni 2012., str. 3.

(30)  Ovo je propisano u članku 34. predložene uredbe uz upućivanje na članak 19. Uredbe (EU) br. 1095/2010.

(31)  Vidjeti članke 20. i 21. predložene uredbe.

(32)  Vidjeti izmjenu 9. u odnosu na članak 20. stavak 1. gdje je upotrijebljen izraz „administrator s poslovnim nastanom u trećoj zemlji”.

(33)  Vidjeti članak 26. stavak 2. predložene uredbe.

(34)  Vidjeti Glavu III. predložene uredbe.

(35)  Vidjeti članak 3. stavak 1. točku 21. (definiciju) i članak 13. predložene uredbe. Posebno, administrator ključne referentne vrijednosti mora obavijestiti nacionalno nadležno tijelo koje mora potvrditi da je njegov kodeks ponašanja u skladu s uredbom.

(36)  Vidjeti članak 14. predložene uredbe.

(37)  Vidjeti Odgovor Eurosustava na javno savjetovanja EBA-e i ESMA-e, vidjeti bilješku 17.

(38)  Vidjeti članak 3. stavak 1. točku 21. predložene uredbe.

(39)  Vidjeti izmjenu 6.

(40)  Vidjeti članak 14. stavak 1. točke (a) do (c) predložene uredbe.

(41)  Vidjeti članak 7. stavak 1. točku (b) u vezi s Odjeljkom C Priloga I. predložene uredbe.

(42)  Vidjeti izmjenu 6.

(43)  Ova odredba daje administratorovom nadležnom tijelu ovlasti da (a) zahtijeva od nadziranih subjekata pridonošenje ulaznih podataka administratoru u skladu s metodologijom, kodeksom ponašanja ili drugim pravilima; i (b) odredi oblik i vrijeme u koje se ulazni podaci moraju pridonositi. Obveza pružanja pomoći utvrđena je u članku 14. stavku 3.

(44)  Vidjeti članak 34. stavke 1. i 2. predložene uredbe.

(45)  Uredba Vijeća (EU) br. 1024/2013 od 15. listopada 2013. o dodjeli određenih zadaća Europskoj središnjoj banci u vezi s politikama bonitetnog nadzora kreditnih institucija (SL L 287, 29.10.2013., str. 63.). Vidjeti također Uredbu (EU) br. 1022/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. listopada 2013. o izmjeni Uredbe (EU) br. 1093/2010 o osnivanju europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za bankarstvo) u odnosu na dodjelu određenih zadaća Europskoj središnjoj banci na temelju Uredbe Vijeća (EU) br. 1024/2013 (SL L 287, 29.10.2013., str. 5.).

(46)  Vidjeti članak 4. stavak 1. Uredbe (EU) br. 1024/2013.

(47)  Vidjeti članak 16. predložene uredbe i izmjenu 7.

(48)  Vidjeti članke 17. i 39. predložene uredbe.

(49)  Vidjeti članak 39. predložene uredbe.

(50)  Vidjeti izmjene 8. i 18.

(51)  Vidjeti članak 18. stavak 1. predložene uredbe.

(52)  Vidjeti prijedlog Direktive Europskog parlamenta i Vijeća o ugovorima o kreditu za potrošače koji se odnose na stambenu nepokretnu imovinu, COM(2011) 142 final.

(53)  Vidjeti članke 20. i 21.

(54)  Vidjeti bilješku 13., vidjeti također zadnju izjavu IOSCO-a od studenog 2013.

(55)  Vidjeti članak 20. stavak 2. točku (b) u vezi s člankom 5. predložene uredbe.

(56)  npr. jer je administrator udruga na nereguliranom tržištu. Na temelju povratnih informacija od sudionika na tržištu, ESB-a shvaća da mali broj pravnih sustava izvan Unije namjerava urediti nešto više od glavne kamatne stope te određene referentne vrijednosti koje se odnose na forex i robu.

(57)  Vidjeti izmjenu 16.

(58)  Vidjeti Javno savjetovanje Europske komisije o uređivanju indeksa - odgovor Eurosustava, studeni 2012., str. 8.

---

---

15.4.2014

HR

Službeni list Europske unije

C 113/21

---

Informacije o postupku zbog povrede br. 2013/4108

2014/C 113/02

1.	Europska komisija želi obavijestiti podnositelje pritužbe o stanju postupka zbog povrede br. 2013/4108 u vezi s pristupom zanimanju tehničkog crtača („delineante”) u Španjolskoj.

2.	Nadovezujući se na službenu opomenu koju je Komisija uputila 21. lipnja 2013. u skladu s člankom 258. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, Španjolska se uskladila s pravom Unije izmijenivši svoje zakonodavstvo.

3.

Španjolska je 21. veljače 2014. donijela Kraljevsku uredbu (BOE od 10. ožujka 2014.) o izmjeni Kraljevske uredbe 1837/2008 od 8. studenoga 2008. kojom se u španjolsko pravo prenosi Uredba 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija. Kraljevska uredba 103/2014 dostupna je na internetu putem sljedeće poveznice: http://www.boe.es/boe/dias/2014/03/10/pdfs/BOE-A-2014-2523.pdf.

4.

Člankom 1. stavcima 13. i 14. Kraljevske uredbe 103/2014 posebno se izmjenjuje Prilog VIII. Kraljevskoj uredbi 1837/2008, razvrstavajući zanimanje tehničkog crtača na razinu izobrazbe iz članka 19. stavka 2. Kraljevske uredbe 1837/2008, što je u skladu s razinom svjedodžbe iz članka 11. točke (b) Direktive 2005/36/EZ.

5.	Kada je riječ posebno o zanimanju „delineante”, riješena je moguća diskriminacija u odnosu na nositelje kvalifikacija dobivenih u ostalim državama članicama te se čini da je Kraljevska uredba 1837/2008 na način na koji je izmijenjena Kraljevskom uredbom 103/2014 u skladu s Direktivom 2005/36/EZ.

6.

Stoga se podnositelji pritužbe izvješćuju da služba nadležna za istragu postupka zbog povrede 2013/4108 namjerava predložiti Komisiji zaključenje predmeta na jednoj od svojih idućih sjednica. Međutim, ako podnositelji pritužbe budu imali informacije na temelju kojih bi se moglo dokazati postojanje kršenja prava Unije, zamoljeni su da ih što prije dostave, a najkasnije u roku od četiri tjedna od datuma ove objave u Službenom listu Europske unije. Nakon isteka tog roka Komisija bi mogla zaključiti predmet. Adresa za korespondenciju: European Commission Directorate-General for the Internal Market and Services Unit E4: Free movement of professionals rue de Spa/Spastraat 2 1049 Bruxelles/Brussel BELGIQUE/BELGIË Adresa e-pošte: Markt-E4@ec.europa.eu

---

15.4.2014

HR

Službeni list Europske unije

C 113/22

---

ODLUKA VIJEĆA

od 9. travnja 2014.

o donošenju stajališta Vijeća o nacrtu izmjene proračuna br. 1 Europske unije za financijsku godinu 2014.

2014/C 113/03

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 314.,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju, a posebno njegov članak 106.a,

uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002 (1), a posebno njezin članak 41.,

budući da:

–	proračun Unije za financijsku godinu 2014. konačno je donesen 20. studenoga 2013. (2),

–	Komisija je 11. veljače 2014. podnijela prijedlog koji sadrži nacrt izmjene proračuna br. 1 za opći proračun za financijsku godinu 2014.,

ODLUČILO JE:

Jedini članak

Stajalište Vijeća o nacrtu izmjene proračuna br. 1 Europske unije za financijsku godinu 2014. doneseno je 9. travnja 2014.

Nakon presude Europskog suda od 11. srpnja 1985. u spojenim predmetima 87, 130/77, 22/83, 9 i 10/84 (3), Vijeće podsjeća da proračunske primjedbe nisu obvezujuće te da ne dovode u pitanje postojeće odredbe u zakonodavnim aktima.

Cjeloviti tekst dostupan je za čitanje ili preuzimanje na web-mjestu Vijeća: http://www.consilium.europa.eu/.

---

(1)  SL L 298, 26.10.2012., str. 1.

(2)  SL L 51, 20.2.2014., str. 1.

(3)  ECJ [1985.], str. 11–2524., posebno točka 56.

---

15.4.2014

HR

Službeni list Europske unije

C 113/24

---

Obavijest namijenjena osobama i subjektima na koje se primjenjuju mjere ograničavanja predviđene Odlukom Vijeća 2013/183/ZVSP o mjerama ograničavanja protiv Demokratske Narodne Republike Koreje

2014/C 113/04

Sljedeće informacije namijenjene su osobama i subjektima koji se pojavljuju u prilozima II. i III. Odluci Vijeća 2013/183/ZVSP (1) o mjerama ograničavanja protiv Demokratske Narodne Republike Koreje.

Vijeće Europske unije, nakon što je preispitalo popis osoba i subjekata navedenih u gore spomenutim prilozima, odlučilo je da bi se mjere ograničavanja predviđene Odlukom 2013/183/ZSVP trebale i dalje primjenjivati na te osobe i subjekte.

Dotične osobe i subjekti upućuju se na mogućnost podnošenja zahtjeva nadležnim tijelima relevantne države članice ili država članica, kako je navedeno na internetskim stranicama u Prilogu II. Uredbi Vijeća (EZ) br. 329/2007 (2), kako bi pribavili odobrenje za upotrebu zamrznutih sredstava za osnovne potrebe ili posebna plaćanja (usp. članak 7. Uredbe).

Dotične osobe i subjekti mogu Vijeću podnijeti zahtjev, zajedno s popratnom dokumentacijom, za ponovno razmatranje odluke o njihovom uvrštenju na gore navedeni popis, do 15. siječnja 2015., na sljedeću adresu:

Vijeće Europske unije

Glavno tajništvo

DG C 1C

Rue de la Loi/Wetstraat 175

1048 Bruxelles/Brussel

BELGIQUE/BELGIË

E-pošta: sanctions@consilium.europa.eu

Zaprimljene primjedbe razmotrit će se u svrhu periodičnog preispitivanja koje Vijeće provodi u skladu s člankom 22. stavkom 2. Odluke 2013/183/ZVSP.

---

(1)  SL L 111, 23.4.2013., str. 52.

(2)  SL L 88, 29.3.2007., str. 1.

---

15.4.2014

HR

Službeni list Europske unije

C 113/25

---

Obavijest namijenjena osobama na koje se primjenjuju mjere ograničavanja predviđene Odlukom Vijeća 2014/119/ZSVP, kako se provodi Provedbenom odlukom Vijeća 2014/216/ZVSP, i Uredbom Vijeća (EU) br. 208/2014, kako se provodi Provedbenom uredbom Vijeća (EU) br. 381/2014, o mjerama ograničavanja protiv određenih osoba, subjekata i tijela s obzirom na stanje u Ukrajini

2014/C 113/05

Osobama navedenima u Prilogu Odluci Vijeća 2014/119/ZSVP (1), kako se provodi Provedbenom odlukom Vijeća 2014/216/ZVSP (2), i u Prilogu I. Uredbi Vijeća (EU) br. 208/2014 (3), kako se provodi Provedbenom uredbom Vijeća (EU) br. 381/2014 (4), o mjerama ograničavanja protiv određenih osoba, subjekata i tijela s obzirom na stanje u Ukrajini, skreće se pozornost na sljedeće informacije.

Vijeće Europske unije odlučilo je da bi osobe navedene u gore spomenutim prilozima trebalo uvrstiti na popis osoba i subjekata na koje se odnose mjere ograničavanja iz Odluke 2014/119/ZVSP i Uredbe (EU) br. 208/2014 o mjerama ograničavanja protiv određenih osoba, subjekata i tijela s obzirom na stanje u Ukrajini. Razlozi za uvrštenje navedenih osoba na popis navedeni su pod odgovarajućim stavkama u navedenim prilozima.

Dotične osobe obavješćuje se o mogućnosti podnošenja zahtjeva nadležnim tijelima odgovarajuće države članice ili država članica, kako je navedeno na web-mjestima iz Priloga II. Uredbi (EU) br. 208/2014, kako bi se pribavilo odobrenje za upotrebu zamrznutih sredstava za osnovne potrebe ili posebna plaćanja (usp. članak 4. Uredbe).

Dotične osobe mogu Vijeću podnijeti zahtjev, zajedno s popratnom dokumentacijom, da se ponovno razmotri odluka o njihovu uvrštenju na gore spomenuti popis, na sljedeću adresu:

Vijeće Europske unije

Glavno tajništvo

DG C 1C

Rue de la Loi/Wetstraat 175

1048 Bruxelles/Brussel

BELGIQUE/BELGIË

E-pošta: sanctions@consilium.europa.eu

Dotične osobe također se obavješćuje o mogućnosti osporavanja odluke Vijeća pred Općim sudom Europske unije, u skladu s uvjetima iz članka 275. drugog stavka i članka 263. četvrtog i šestog stavka Ugovora o funkcioniranju Europske unije.

---

(1)  SL L 66, 6.3.2014., str. 26.

(2)  SL L 111, 15.4.2014.

(3)  SL L 66, 6.3.2014., str. 1.

(4)  SL L 111, 15.4.2014., str. 33.

---

15.4.2014

HR

Službeni list Europske unije

C 113/26

---

Tečajna lista eura (1)

14. travanj 2014.

2014/C 113/06

1 euro =

	Valuta	Tečaj
USD	američki dolar	1,3827
JPY	japanski jen	140,87
DKK	danska kruna	7,4664
GBP	funta sterlinga	0,82740
SEK	švedska kruna	9,0688
CHF	švicarski franak	1,2154
ISK	islandska kruna
NOK	norveška kruna	8,2400
BGN	bugarski lev	1,9558
CZK	češka kruna	27,466
HUF	mađarska forinta	307,47
LTL	litavski litas	3,4528
PLN	poljski zlot	4,1824
RON	rumunjski novi leu	4,4678
TRY	turska lira	2,9410
AUD	australski dolar	1,4692
CAD	kanadski dolar	1,5163
HKD	hongkonški dolar	10,7206
NZD	novozelandski dolar	1,5962
SGD	singapurski dolar	1,7314
KRW	južnokorejski von	1 439,66
ZAR	južnoafrički rand	14,5156
CNY	kineski renminbi-juan	8,5997
HRK	hrvatska kuna	7,6215
IDR	indonezijska rupija	15 814,51
MYR	malezijski ringit	4,4947
PHP	filipinski pezo	61,543
RUB	ruski rubalj	49,5378
THB	tajlandski baht	44,638
BRL	brazilski real	3,0648
MXN	meksički pezo	18,0491
INR	indijska rupija	83,2058

---

(1)  Izvor: referentna tečajna lista koju objavljuje ESB.

---

15.4.2014

HR

Službeni list Europske unije

C 113/27

---

Poziv na podnošenje prijedloga — Zajednički usklađeni program Europske unije za poslovna i potrošačka istraživanja

2014/C 113/07

1.   Ciljevi i opis

Komisija objavljuje poziv na podnošenje prijedloga (referentni broj ECFIN 2014 001/A4) za provedbu istraživanja, u okviru Zajedničkog usklađenog programa Europske unije za poslovna i potrošačka istraživanja, u 28 država članica EU-a i državama kandidatkinjama: Islandu, Crnoj Gori, bivšoj jugoslavenskoj republici Makedoniji, Republici Srbiji i Turskoj.

Program je namijenjen prikupljanju informacija o gospodarskom stanju u državama članicama EU-a i državama kandidatkinjama kako bi se njihovi poslovni ciklusi mogli usporediti u svrhe upravljanja EMU-om (Ekonomska i monetarna unija). Taj program postao je neophodan alat u postupku gospodarskog nadzora nad EMU-om te za potrebe opće gospodarske politike.

Istraživanje je usmjereno na voditelje poslovanja u proizvodnom sektoru (istraživanja industrije i ulaganja), građevinarstvu, maloprodaji i uslužnim sektorima te na potrošače. Komisija želi sklopiti sporazume s tijelima koja su kvalificirana za provedu djelovanja koja se sastoje od nekog od sljedećih istraživanja ili više njih:

—	istraživanje industrije,

—	istraživanje ulaganja,

—	istraživanje građevinarstva,

—	istraživanje maloprodaje,

—	istraživanje usluga,

—	potrošačko istraživanje,

—	ad hoc istraživanja o trenutačnim gospodarskim pitanjima. Ta ad hoc istraživanja po definiciji su povremena i provode se uz mjesečna istraživanja, pri čemu se koristi istim utvrđenim uzorcima kao za mjesečna istraživanja, kako bi se dobile informacije o posebnim pitanjima gospodarske politike.

U tu se svrhu sklapaju okvirni sporazumi o partnerstvu na najduže razdoblje od šest godina. U sklopu tih okvirnih sporazuma o partnerstvu među strankama u sporazumu može se sklopiti šest godišnjih posebnih sporazuma o dodjeli bespovratnih sredstava.

Odjel komisije koje je nadležan za provedbu ovog djelovanja i upravljanje njime jest Glavna uprava za gospodarske i financijske poslove (ECFIN).

2.   Prihvatljivost

U kontekstu tekućeg poziva na podnošenje prijedloga prihvatljive su samo prijave pravnih subjekata koji imaju poslovni nastan u sljedećim zemljama:

—	državama članicama EU-a,

—	državama kandidatkinjama, i

—	državama članicama EFTA-e i EGP-a.

3.   Proračun i trajanje projekta

Ukupni godišnji proračun koji je na raspolaganju za sva istraživanja iznosi približno 5 620 000 EUR (pet milijuna šestodvadeset tisuća eura). Bespovratna sredstva EU-a ograničena su na najveću stopu sufinanciranja u iznosu od 50 % prihvatljivih troškova za svako istraživanje. Komisija zadržava pravo da ne dodijeli sva dostupna sredstva.

Korisnici se odabiru na razdoblje od najviše 6 godina. Može se sklopiti šest godišnjih posebnih sporazuma o dodjeli bespovratnih sredstava. Djelovanje za prvu godinu obuhvaća razdoblje od 1. svibnja 2015. do 30. travnja 2016.

4.   Rok za prijavu

Zahtjevi se moraju poslati najkasnije do datuma 18. lipnja 2014.

Poštom: Call for proposals Ref. ECFIN 2014 001/A4 European Commission Unit ECFIN/R3– Mr J.VERHAEVEN Office N105 01/034 1049 Bruxelles/Brussels BELGIQUE/BELGIË

Kurirskom službom ili na ruke: Call for proposals Ref. ECFIN 2014 001/A4 European Commission Unit ECFIN/R3– Mr J.VERHAEVEN Office N105 01/034 Avenue du Bourget 1 1140 Bruxelles/Brussels (Evere) BELGIQUE/BELGIË

5.   Dodatne informacije

Detaljne specifikacije ovog poziva na podnošenje prijedloga, obrazac za prijavu i njegovi prilozi dostupni su na web-stranici europa.eu na sljedećoj adresi:

http://ec.europa.eu/dgs/economy_finance/procurement_grants/grants/proposals/index_en.htm.

Prijave moraju udovoljavati formalnim zahtjevima navedenima u detaljnim specifikacijama ovog poziva. Prijave se moraju podnijeti u pisanom obliku na jednom od službenih jezika Europske unije, uporabom obrasca za prijavu i ostalih zatraženih standardnih obrazaca. Međutim, potiče se podnošenje prijave na engleskom jeziku jer se time olakšava postupak evaluacije. Gdje je to primjenjivo, na zasebnim listovima mogu se navesti sve dodatne informacije koje prijavitelj smatra potrebnima.

Evaluacija prijedloga temeljit će se na načelu transparentnosti i jednakog postupanja. Sve prijave evaluira odbor za evaluaciju na temelju kriterijâ prihvatljivosti, isključenja, odabira i dodjele kako su definirani u prethodno navedenim specifikacijama.

---

15.4.2014

HR

Službeni list Europske unije

C 113/29

---

Obavijest gospodarskim subjektima – Novi krug zahtjeva za suspenziju autonomnih pristojbi Zajedničke carinske tarife za određene industrijske i poljoprivredne proizvode

2014/C 113/08

Gospodarski subjekti obavještavaju se da je Komisija primila zahtjeve u skladu s upravnim postupcima predviđenima u Komunikaciji Komisije o autonomnim tarifnim suspenzijama i kvotama (2011/C 363/02) (1) za krug u siječnju 2015.

Popis proizvoda za koje se zahtijeva suspenzija pristojbi dostupan je na tematskim web-stranicama Komisije (Europa) o carinskoj uniji (2).

Gospodarski subjekti također se obavještavaju da je kao rok do kojeg se posredstvom nadležnih nacionalnih uprava Komisiji mogu dostaviti primjedbe u odnosu na nove zahtjeve određen 17. lipnja 2014., dan za koji je zakazan drugi sastanak Skupine za gospodarska tarifna pitanja.

Zainteresiranim subjektima savjetuje se da redovito provjeravaju navedeni popis kako bi bili obaviješteni o statusu zahtjevâ.

Više informacija o postupku autonomnih tarifnih suspenzija nalazi se na web-stranicama Europa:

http://ec.europa.eu/taxation_customs/customs/customs_duties/tariff_aspects/suspensions/index_en.htm

---

(1)  SL C 363, 13.12.2011., str. 6.

(2)  http://ec.europa.eu/taxation_customs/dds2/susp/susp_home.jsp?Lang=en

---

15.4.2014

HR

Službeni list Europske unije

C 113/30

---

DRŽAVNE POTPORE

SA.14093 (C76/2002) – Belgija – zračna luka Charleroi

SA.18857 (2012/C) – Švedska – zračna luka Västerås

SA.19880 i SA.32576 (2012/C) – Njemačka – zračna luka Niederrhein Weeze

SA.21121 (C29/2008), SA.32833 (2011/C) – Njemačka – zračna luka Frankfurt-Hahn

SA.21877 (C24/2007), SA.27585 i SA.31149 (2012/C) – Njemačka – zračna luka Lübeck

SA.22030 (C26/2007) i SA.29404 (2012/C) – Njemačka – zračna luka Dortmund NEO i NERES

SA.22614 (C53/2007) – Francuska – zračna luka Pau

SA.23098 (C37/2007) – Italija – zračna luka Alghero

SA.24221 (2012/C) – Austrija – zračna luka Klagenfurt

SA.26190 (2012/C) – Njemačka – zračna luka Saarbrücken

SA.26494 (2012/C) – Francuska – zračna luka La Rochelle

SA.26500 (2012/C) – Njemačka – zračna luka Altenburg Nobitz

SA.26818 (2010/C) – Italija – zračna luka Stretto

SA.27339 (2012/C) – Njemačka – zračna luka Zweibrücken

SA.30743 (2011/C) – Njemačka – financiranje infrastrukturnih mjera u zračnoj luci Leipzig-Halle

SA.30931 (2011/C) – Rumunjska – zračne luke Rumunjske

SA.31662 (2011/C) – Rumunjska – zračna luka Timisoara

SA.33909 (2013/C) – Španjolska – zračne luke Girona i Reus

SA.33960 (2012/C) – Francuska – zračna luka Beauvais

SA.33963 (2012/C) – Francuska – zračna luka Angoulême

SA.33962 (2012/C) – Francuska – zračna luka Carcassonne

SA.33961 (2012/C) – Francuska – zračna luka Nîmes

SA.33983 (2013/C) – Italija – SGEI u zračnim lukama na Sardiniji

Poziv na dostavu primjedaba na temelju članka 108. stavka 2. UFEU-a

(Tekst značajan za EGP)

2014/C 113/09

Dana 31. ožujka 2014. Komisija je donijela Smjernice EU-a o državnim potporama zračnim lukama i zračnim prijevoznicima (1). Te smjernice stupile su na snagu 4. travnja 2014. Posebno, u skladu s odjeljkom 8.6. tih smjernica, Komisija u okviru prethodno navedenih službenih istraga u tijeku procjenjuje sukladnost svih mogućih mjera operativne državne potpore na temelju kriterija usklađenosti iz odjeljka 5. tih smjernica.

U svjetlu stupanja na snagu Smjernica EU-a o državnim potporama zračnim lukama i zračnim prijevoznicima, države članice i zainteresirane strane mogu u roku od 20 radnih dana od objave ove obavijesti podnijeti svoje primjedbe o mjerama u vezi s kojima je Komisija pokrenula prethodno navedene službene istrage u tijeku, i to na sljedeću adresu:

European Commission

Directorate-General for Competition

State aid Greffe

Ured: Madou 12/59

1049 Bruxelles/Brussel

BELGIQUE/BELGIË

Telefaks: +32 22961242

Predmetna država članica bit će obaviještena o tim primjedbama zainteresiranih strana u svakoj prethodno navedenoj službenoj istrazi u tijeku. Povjerljivo postupanje s identitetom zainteresirane strane koja podnosi primjedbe može se zatražiti u pisanom obliku pri podnošenju primjedbi, navodeći pritom razloge zahtjeva.

---

(1)  SL C 99, 4.4.2014., str. 3.

---

15.4.2014

HR

Službeni list Europske unije

C 113/32

---

Ispravak popisa središnjih tijela koja su u skladu s člankom 3. Direktive 93/7/EEZ države članice imenovale nadležnima za povrat kulturnih predmeta nezakonito iznesenih iz državnog područja države članice

( Službeni list Europske unije C 55 od 26. veljače 2014. )

2014/C 113/10

Na stranici 10. podacima za kontakt koji su već navedeni na popisu dodaju se podaci za kontakt sljedećeg središnjeg tijela Slovačke Republike:

---