8.4.2014

HR

Službeni list Europske unije

C 103/1

---

PREPORUKA EUROPSKE SREDIŠNJE BANKE

od 24. veljače 2014.

o organiziranju pripremnih mjera za prikupljanje granularnih podataka o kreditima od strane Europskog sustava središnjih banaka

(ESB/2014/7)

(2014/C 103/01)

UPRAVNO VIJEĆE EUROPSKE SREDIŠNJE BANKE,

uzimajući u obzir Statut Europskog sustava središnjih banaka i Europske središnje banke, a posebno njegov članak 5. stavak 1. i članak 34. stavak 1. treću alineju,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 2533/98 od 23. studenoga 1998. o prikupljanju statističkih podataka od strane Europske središnje banke (1), a posebno njezin članak 8. stavak 5.,

budući da:

(1)	Sukladno Odluci ESB/2014/6 (2), Europska središnja banka (ESB) može primijeniti posebne pripremne mjere radi uspostavljanja dugoročnog okvira za prijenos granularnih podataka o kreditima unutar Europskog sustava središnjih banaka (ESSB) za posebne statističke svrhe.

(2)

Učinkovita primjena ovog dugoročnog okvira ovisi o suradnji između svih sudjelujućih članica ESSB-a i o primjeni jednakih standarda u pogledu kvalitete od strane tih članica. Kod primjene pripremnih mjera u skladu s Odlukom ESB/2014/6, nacionalne središnje banke država članica čija valuta nije euro, a koje se pripremaju za sudjelovanje u ovom okviru, trebale bi surađivati međusobno, s nacionalnim središnjim bankama država članica čija je valuta euro i s ESB-om,

DONIJELO JE OVU PREPORUKU

I.

Definicije

Za potrebe ove Preporuke, izraz „granularni podaci o kreditima” ima isto značenje kao i u Odluci ESB/2014/6.

II.

Dostavljanje statističkih podataka

Od adresata ove Preporuke zahtijeva se primjena odredbi Odluke ESB/2014/6 koje su upućene nacionalnim središnjim bankama.

III

Završna odredba

Ova je Preporuka upućena nacionalnim središnjim bankama država članica čija valuta nije euro, koje se pripremaju za sudjelovanje u dugoročnom okviru za prijenos granularnih podataka o kreditima unutar ESSB-a.

---

(1)  SL L 318, 27.11.1998., str. 8.

(2)  Odluka ESB/2014/6 od 24. veljače 2014. o organiziranju pripremnih mjera za prikupljanje granularnih podataka o kreditima od strane Europskog sustava središnjih banaka (još nije objavljeno u Službenom listu).

---

8.4.2014

HR

Službeni list Europske unije

C 103/3

---

Neprotivljenje prijavljenoj koncentraciji

(Predmet COMP/M.7205 – Extra Holding/Dolphin/IDBD)

(Tekst značajan za EGP)

(2014/C 103/02)

Dana 28. ožujka 2014. Komisija je donijela odluku da se ne protivi prethodno spomenutoj prijavljenoj koncentraciji te je ocijenila da je ona sukladna unutarnjem tržištu. Odluka se temelji na članku 6. stavku 1. točki (b) Uredbe Vijeća (EZ) br. 139/2004 (1). Puni tekst odluke dostupan je samo na engleskom jeziku, a objavit će se nakon što se iz njega uklone sve moguće poslovne tajne. Odluka će biti dostupna:

—	na web-mjestu Komisije posvećenom tržišnom natjecanju, u odjeljku za koncentracije (http://ec.europa.eu/competition/mergers/cases/). Odluke o spajanju mogu se pretraživati na različite načine, među ostalim po trgovačkom društvu, broju predmeta, datumu i sektoru,

—	u elektroničkom obliku na web-mjestu EUR-Lexa (http://eur-lex.europa.eu/en/index.htm) pod brojem dokumenta 32014M7205. EUR-Lex omogućuje mrežni pristup europskom zakonodavstvu.

---

(1)  SL L 24, 29.1.2004., str. 1.

---

8.4.2014

HR

Službeni list Europske unije

C 103/4

---

Tečajna lista eura (1)

7. travanj 2014.

(2014/C 103/03)

1 euro =

	Valuta	Tečaj
USD	američki dolar	1,3723
JPY	japanski jen	141,65
DKK	danska kruna	7,4658
GBP	funta sterlinga	0,82710
SEK	švedska kruna	8,9733
CHF	švicarski franak	1,2202
ISK	islandska kruna
NOK	norveška kruna	8,2405
BGN	bugarski lev	1,9558
CZK	češka kruna	27,444
HUF	mađarska forinta	306,50
LTL	litavski litas	3,4528
PLN	poljski zlot	4,1746
RON	rumunjski novi leu	4,4655
TRY	turska lira	2,9103
AUD	australski dolar	1,4818
CAD	kanadski dolar	1,5084
HKD	hongkonški dolar	10,6427
NZD	novozelandski dolar	1,5983
SGD	singapurski dolar	1,7314
KRW	južnokorejski von	1 449,08
ZAR	južnoafrički rand	14,4744
CNY	kineski renminbi-juan	8,5266
HRK	hrvatska kuna	7,6333
IDR	indonezijska rupija	15 510,31
MYR	malezijski ringit	4,4847
PHP	filipinski pezo	61,616
RUB	ruski rubalj	48,9978
THB	tajlandski baht	44,581
BRL	brazilski real	3,0843
MXN	meksički pezo	17,9051
INR	indijska rupija	82,6010

---

(1)  Izvor: referentna tečajna lista koju objavljuje ESB.

---

8.4.2014

HR

Službeni list Europske unije

C 103/5

---

ODLUKA KOMISIJE

оd 19. kolovoza 2013.

o priznavanju konzorcija „Consorzio Servizi Legno-Sughero”, Italija, C.F. 97331520151, P.IVA04882880962, kao nadzorne organizacije u skladu s Uredbom (EU) br. 995/2010 Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju obveza gospodarskih subjekata koji stavljaju u promet drvo i proizvode od drva

(2014/C 103/04)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 995/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. listopada 2010. o utvrđivanju obveza gospodarskih subjekata koji stavljaju u promet drvo i proizvode od drva (1), a posebno njezin članak 8. stavak 3.,

budući da:

(1)	Europska Komisija je 5. prosinca 2012. zaprimila zahtjev za priznanje konzorcija „Consorzio Servizi Legno-Sughero”, Italija, C.F., 97331520151, P.IVA 04882880962, u kojem konzorcij izjavljuje da namjerava djelovati kao nadzorna organizacija u Italiji.

(2)	Europska Komisija potvrdila je primitak zahtjeva 5. prosinca 2012.

(3)

U skladu s člankom 2. stavkom 5. Delegirane uredbe Komisije (EU) 363/2012 od 23. veljače 2012. o pravilima postupanja za priznanje i oduzimanje priznanja nadzornih organizacija, kako je predviđeno u Uredbi (EU) br. 995/2010 Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju obveza gospodarskih subjekata koji stavljaju u promet drvo i proizvode od drva (2), Europska Komisija je 25. siječnja 2013. dostavila zahtjev dotičnoj državi članici radi savjetovanja; nije bilo primjedbi.

(4)	Dana 14. ožujka 2013. održan je sastanak upravljačke skupine Komisije u Bruxellesu, koja je posebno uspostavljena za ocjenjivanje zahtjeva za priznanje nadzornih organizacija, na kojem je podnositelj osobno predstavio zahtjev.

(5)	U skladu s člankom 3. Uredbe (EU) 363/2012, porukom e-pošte od 5. travnja 2013. zatraženo je da podnositelj zahtjeva dostavi dodatne podatke.

(6)	Podnositelj zahtjeva dostavio je zatražene dodatne podatke i pojašnjenja te na odgovarajući način izmijenio zahtjev 3. svibnja 2013.

(7)	Temeljem dokumenata koje je podnositelj predao upravljačka skupina donijela je 20. lipnja 2013. zaključak da podnositelj ispunjava zahtjeve navedene u članku 8. stavku 2. Uredbe (EU) br. 995/2010 i da bi Komisija mogla priznati podnositelja zahtjeva kao nadzornu organizaciju.

(8)

Europska Komisija je na temelju svih predanih dokumenata s dokazima ocijenila ispunjava li podnositelj zahtjeve navedene u članku 8. stavku 2. Uredbe (EU) br. 995/2010 te smatra da „Consorzio Servizi Legno-Sughero”, Italija, C.F. 97331520151, P.IVA 04882880962, ispunjava zahtjeve iz članka 8. stavka 2. Uredbe (EU) br. 995/2010,

ODLUČILA JE:

Članak 1.

Konzorcij „Consorzio Servizi Legno-Sughero”, Italija, C.F. 97331520151, P.IVA 04882880962, priznaje se kao nadzorna organizacija u skladu s člankom 8. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 995/2010.

Članak 2.

Glavni direktor Glavne uprave za okoliš dužan je osigurati da se ova Odluka priopći podnositelju zahtjeva i nadležnim tijelima u svim državama članicama i da se ova Odluka objavi na internetskim stranicama Komisije bez odgode.

---

(1)  SL L 295, 12.11.2010., str. 23.

(2)  SL L 115, 27.4.2012., str. 12.

---

8.4.2014

HR

Službeni list Europske unije

C 103/7

---

ODLUKA KOMISIJE

оd 19. kolovoza 2013.

o priznavanju organizacije NEPCon, Danska, kao nadzorne organizacije u skladu s Uredbom (EU) br. 995/2010 Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju obveza gospodarskih subjekata koji stavljaju u promet drvo i proizvode od drva

(2014/C 103/05)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 995/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. listopada 2010. o utvrđivanju obveza gospodarskih subjekata koji stavljaju u promet drvo i proizvode od drva (1), a posebno njezin članak 8. stavak 3.,

budući da:

(1)	Europska Komisija je 22. ožujka 2012. zaprimila zahtjev za priznanje od organizacije NEPCon, Danska, u kojem NEPCon izjavljuje da namjerava djelovati kao nadzorna organizacija u svim državama članicama osim Italije.

(2)	Europska Komisija potvrdila je primitak zahtjeva 22. ožujka 2012.

(3)

U skladu s člankom 2. stavkom 5. Delegirane uredbe Komisije (EU) 363/2012 od 23. veljače 2012. o pravilima postupanja za priznanje i oduzimanje priznanja nadzornih organizacija, kako je predviđeno u Uredbi (EU) br. 995/2010 Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju obveza gospodarskih subjekata koji stavljaju u promet drvo i proizvode od drva (2), Europska Komisija je 31. listopada 2012. dostavila zahtjev dotičnim državama članicama radi savjetovanja. Unutar zakonskog roka od mjesec dana zaprimljene su primjedbe od Njemačke, Francuske, Švedske i Nizozemske.

(4)	U skladu s člankom 3. Uredbe (EU) 363/2012, porukom e-pošte od 28. siječnja 2013. zatraženo je da podnositelj zahtjeva dostavi dodatne podatke.

(5)	Podnositelj zahtjeva dostavio je zatražene dodatne podatke i predao revidirani zahtjev 7. veljače 2013.

(6)	Dana 14. ožujka 2013. održan je sastanak upravljačke skupine Komisije u Bruxellesu, koja je posebno uspostavljena za ocjenjivanje zahtjeva za priznanje nadzornih organizacija, na kojem je podnositelj osobno predstavio zahtjev.

(7)	U skladu s člankom 3. Uredbe (EU) 363/2012, porukom e-pošte od 26. ožujka 2013. zatraženo je da podnositelj zahtjeva dostavi dodatne podatke i pojašnjenja.

(8)	Podnositelj zahtjeva dostavio je zatražene dodatne podatke i pojašnjenja te na odgovarajući način izmijenio zahtjev 29. travnja 2013.

(9)	Temeljem dokumenata koje je podnositelj predao upravljačka skupina donijela je 20. lipnja 2013. zaključak da podnositelj ispunjava zahtjeve navedene u članku 8. stavku 2. Uredbe (EU) br. 995/2010 i da bi Komisija mogla priznati podnositelja zahtjeva kao nadzornu organizaciju.

(10)	Europska Komisija je na temelju svih predanih dokumenata s dokazima ocijenila ispunjava li podnositelj zahtjeve navedene u članku 8. stavku 2. Uredbe (EU) br. 995/2010 te smatra da NEPCon, Danska, Guldsmedgade 34, 1, 8000 Århus C, ispunjava zahtjeve iz članka 8. stavka 2. Uredbe (EU) br. 995/2010,

ODLUČILA JE:

Članak 1.

NEPCon, Danska, Guldsmedgade 34, 1, 8000 Århus C, priznaje se kao nadzorna organizacija u skladu s člankom 8. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 995/2010.

Članak 2.

Glavni direktor Glavne uprave za okoliš dužan je osigurati da se ova Odluka priopći podnositelju zahtjeva i nadležnim tijelima u svim državama članicama i da se ova Odluka objavi na internetskim stranicama Komisije bez odgode.

---

(1)  SL L 295, 12.11.2010., str. 23.

(2)  SL L 115, 27.4.2012., str. 12.

---

8.4.2014

HR

Službeni list Europske unije

C 103/9

---

ODLUKA KOMISIJE

оd 27. ožujka 2014.

o priznavanju subjekta Bureau Veritas Certification Holding SAS kao nadzorne organizacije u skladu s Uredbom (EU) br. 995/2010 Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju obveza gospodarskih subjekata koji stavljaju u promet drvo i proizvode od drva

(2014/C 103/06)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 995/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. listopada 2010. o utvrđivanju obveza gospodarskih subjekata koji stavljaju u promet drvo i proizvode od drva (1), a posebno njezin članak 8. stavak 3.,

budući da:

(1)	Europska Komisija je 21. prosinca 2012. zaprimila zahtjev za priznanje od subjekta Bureau Veritas Certification Holding SAS, u kojem Bureau Veritas Certification Holding SAS izjavljuje da namjerava djelovati kao nadzorna organizacija u svim državama članicama.

(2)	Podnositelj zahtjeva dostavio je ažurirani zahtjev 22. siječnja 2013.

(3)

U skladu s člankom 2. stavkom 5. Delegirane uredbe Komisije (EU) 363/2012 od 23. veljače 2012. o pravilima postupanja za priznanje i oduzimanje priznanja nadzornih organizacija, kako je predviđeno u Uredbi (EU) br. 995/2010 Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju obveza gospodarskih subjekata koji stavljaju u promet drvo i proizvode od drva (2), Europska komisija je 9. srpnja 2013. dostavila zahtjev dotičnim državama članicama radi savjetovanja. Nisu zaprimljene nikakve primjedbe u propisanom roku od mjesec dana.

(4)	Dana 12. rujna 2013. u Bruxellesu je održan sastanak upravljačke skupine Komisije koja je posebno osnovana za ocjenjivanje zahtjeva za priznanje nadzornih organizacija na kojem je podnositelj osobno predstavio zahtjev.

(5)	U skladu s člankom 3. Uredbe (EU) 363/2012 porukom e-pošte od 19. listopada 2013. zatraženo je da podnositelj zahtjeva dostavi dodatne informacije.

(6)	Podnositelj zahtjeva dostavio je zatražene dodatne informacije i pojašnjenje 25. listopada 2013.

(7)	Na temelju dokumenata koje je podnositelj predao upravljačka skupina donijela je 19. prosinca 2013. zaključak da zahtjev ispunjava zahtjeve navedene u članku 8. stavku 2. Uredbe (EU) br. 995/2010 i da Komisija može priznati podnositelja zahtjeva kao nadzornu organizaciju.

(8)

Europska komisija je na temelju svih predanih dokumenata s dokazima ocijenila ispunjava li podnositelj zahtjeve navedene u članku 8. stavku 2. Uredbe (EU) br. 995/2010 te smatra da Bureau Veritas Certification Holding SAS, Francuska, 67 – 71 Boulevard du Château 92200 Neuilly-sur-Seine, identifikacijski broj 775 690 621 R.C.S. Nanterre, ispunjava zahtjeve iz članka 8. stavka 2. Uredbe (EU) br. 995/2010,

ODLUČILA JE:

Članak 1.

Bureau Veritas Certification Holding SAS, Francuska, 67 – 71 Boulevard du Château 92200 Neuilly-sur-Seine, identifikacijski broj 775 690 621 R.C.S. Nanterre, priznaje se kao nadzorna organizacija u skladu s člankom 8. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 995/2010.

Članak 2.

Glavni direktor Glavne uprave za okoliš dužan je osigurati da se ova Odluka priopći podnositelju zahtjeva i nadležnim tijelima u svim državama članicama i da se ova Odluka objavi na internetskoj stranici Komisije bez odgode.

---

(1)  SL L 295, 12.11.2010., str. 23.

(2)  SL L 115, 27.4.2012., str. 12.

---

8.4.2014

HR

Službeni list Europske unije

C 103/11

---

ODLUKA KOMISIJE

оd 27. ožujka 2014.

o priznavanju subjekta Control Union Certification B.V., Nizozemska, kao nadzorne organizacije u skladu s Uredbom (EU) br. 995/2010 Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju obveza gospodarskih subjekata koji stavljaju u promet drvo i proizvode od drva

(2014/C 103/07)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 995/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. listopada 2010. o utvrđivanju obveza gospodarskih subjekata koji stavljaju u promet drvo i proizvode od drva (1), a posebno njezin članak 8. stavak 3.,

budući da:

(1)	Europska Komisija je 6. lipnja 2012. zaprimila zahtjev za priznanje od subjekta Control Union Certification B.V., Nizozemska, u kojem Control Union Certification B.V izjavljuje da namjerava djelovati kao nadzorna organizacija u svim državama članicama.

(2)	Europska Komisija potvrdila je primitak zahtjeva 6. lipnja 2012.

(3)

U skladu s člankom 2. stavkom 5. Delegirane uredbe Komisije (EU) 363/2012 od 23. veljače 2012. o pravilima postupanja za priznanje i oduzimanje priznanja nadzornih organizacija, kako je predviđeno u Uredbi (EU) br. 995/2010 Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju obveza gospodarskih subjekata koji stavljaju u promet drvo i proizvode od drva (2), Europska komisija je 31. listopada 2012. dostavila zahtjev dotičnim državama članicama radi savjetovanja. Unutar zakonskog roka od mjesec dana zaprimljene su primjedbe od Njemačke, Francuske, Švedske i Nizozemske.

(4)	U skladu s člankom 3. Uredbe (EU) 363/2012 porukom e-pošte od 30. siječnja 2013. zatraženo je da podnositelj zahtjeva dostavi dodatne informacije.

(5)	Podnositelj zahtjeva dostavio je zatražene dodatne informacije i predao revidirani zahtjev 25. veljače 2013.

(6)	Dana 14. ožujka 2013. u Bruxellesu je održan sastanak upravljačke skupine Komisije koja je posebno uspostavljena za ocjenjivanje zahtjeva za priznanje nadzornih organizacija na kojem je podnositelj osobno predstavio zahtjev.

(7)	U skladu s člankom 3. Uredbe (EU) 363/2012 porukom e-pošte od 5. travnja 2013. zatraženo je da podnositelj zahtjeva dostavi dodatne informacije i pojašnjenja.

(8)	Podnositelj zahtjeva dostavio je zatražene dodatne informacije i pojašnjenja 3. svibnja 2013.

(9)	U skladu s člankom 3. Uredbe (EU) br. 363/2012 podnositelju zahtjeva je porukom e‐pošte od 18. srpnja 2013. poslan treći zahtjev za dodatne informacije i pojašnjenja.

(10)	Podnositelj zahtjeva odgovorio je na pitanja i dostavio zatražene dodatne informacije elektroničkom poštom 3. rujna 2013.

(11)	U skladu s člankom 3. Uredbe (EU) br. 363/2012 podnositelju zahtjeva je porukom e‐pošte od 4. prosinca 2013. poslan konačni zahtjev za dodatne informacije i pojašnjenja.

(12)	Podnositelj zahtjeva odgovorio je na pitanja i dostavio zatražene dodatne informacije kako bi potkrijepio svoje odgovore elektroničkom poštom 4. prosinca 2013.

(13)	Na temelju dokumenata koje je podnositelj predao upravljačka skupina donijela je 19. prosinca 2013. zaključak da zahtjev ispunjava zahtjeve navedene u članku 8. stavku 2. Uredbe (EU) br. 995/2010 i da bi Komisija mogla priznati podnositelja zahtjeva kao nadzornu organizaciju.

(14)

Europska komisija je na temelju svih predanih dokumenata s dokazima ocijenila ispunjava li podnositelj zahtjeve navedene u članku 8. stavku 2. Uredbe (EU) br. 995/2010 te smatra da Control Union Certification B.V., Nizozemska, Meeuwenlaan 4-6, 8011 BZ Zwolle, ispunjava zahtjeve iz članka 8. stavka 2. Uredbe (EU) br. 995/2010,

ODLUČILA JE:

Članak 1.

Control Union Certification B.V., Nizozemska, Meeuwenlaan 4-6, 8011 BZ Zwolle, priznaje se kao nadzorna organizacija u skladu s člankom 8. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 995/2010.

Članak 2.

Glavni direktor Glavne uprave za okoliš dužan je osigurati da se ova Odluka priopći podnositelju zahtjeva i nadležnim tijelima u svim državama članicama i da se ova Odluka objavi na internetskim stranicama Komisije bez odgode.

---

(1)  SL L 295, 12.11.2010., str. 23.

(2)  SL L 115, 27.4.2012., str. 12.

---

8.4.2014

HR

Službeni list Europske unije

C 103/13

---

Objava zahtjeva u skladu s člankom 50. stavkom 2. točkom (a) Uredbe (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća o sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode

(2014/C 103/08)

Ova je objava temelj za podnošenje prigovora na zahtjev u skladu s člankom 51. Uredbe (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (1).

JEDINSTVENI DOKUMENT

UREDBA VIJEĆA (EZ) br. 510/2006

o zaštiti oznaka zemljopisnog podrijetla i oznaka izvornosti poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda  (2)

„PESCABIVONA”

EZ br.: IT-PGI-0005-01139-31.7.2013.

ZOZP ( X ) ZOI (   )

1.   Naziv

„Pescabivona”

2.   Država članica ili treća zemlja

Italija

3.   Opis poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda

3.1.   Vrsta proizvoda

Razred 1.6. Voće, povrće i žitarice, u prirodnom stanju ili prerađeni

3.2.   Opis proizvoda na koji se odnosi naziv iz točke 1.

Naziv „Pescabivona” odnosi se na četiri ekotipa breskve koji su navedeni u nastavku, a potječu iz proizvodnog područja i u njemu su se razvili:

„Murtiddara” ili „Primizia Bianca”, „Bianca”, „Agostina”, „Settembrina”.

U trenutku stavljanja na tržište voće sa ZOZP-om „Pescabivona” mora zadovoljiti važeće propise koji se odnose na trgovinu breskvama i nektarinama te imati sljedeća kvalitativna svojstva:

—	breskve durancije s bijelim mesom koje se ne topi u ustima, oblog oblika, bijelo-žuto-zelene boje u podlozi pokožice i pretežno crvene nijanse (voće ekotipa Settembrina ima crvenu crtu duž spoja),

—	pretežno crvena boja kože zauzima ograničenu površinu koja ne smije prelaziti 50 %,

—	najmanje vrijednosti fizičko-kemijskih parametara prihvaćene za svaki ekotip navedene su u sljedećoj tablici:

Ekotip	Topive suhe tvari	Omjer topivih suhih tvari/titracijske kiselosti	Čvrstoća mesa
Murtiddara ili Primizia Bianca	> 10	> 1,20	> 3
Bianca	> 10	> 1,20	> 3
Agostina	> 10	> 1,20	> 3
Settembrina	> 10	> 1,20	> 3,5

Topive suhe tvari izražene su u °Bx. Omjer topivih suhih tvari/titracijske kiselosti izražen je u Bx/meq u 100 ml. Čvrstoća mesa mjeri se vrškom penetrometra dužine 8 mm i izražava se u kg/0,5 cm2.

3.3.   Sirovine (samo za prerađene proizvode)

—

3.4.   Hrana za životinje (samo za proizvode životinjskog podrijetla)

—

3.5.   Posebni proizvodni postupci koji se moraju provesti na određenom zemljopisnom području

Sve proizvodne faze, od proizvodnje do berbe, moraju se provoditi u određenom zemljopisnom području.

3.6.   Posebna pravila za rezanje, ribanje, pakiranje itd.

—

3.7.   Posebna pravila o označivanju

Na etiketi se moraju nalaziti i biti u istom vidnom polju naziv „Zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla”, simbol Europske unije i logotip koji obilježava proizvod i sadržava natpis „Pescabivona”, koji je prikazan u nastavku.

Dopuštena je upotreba natpisa koji se odnose na privatne robne marke pod uvjetom da su navedeni natpisi manjih dimenzija u odnosu na logotip „Pescabivona” i da nemaju pohvalan ton te da svojim sadržajem ne dovode potrošača u zabludu.

4.   Sažeta definicija zemljopisnog područja

Proizvodno područje breskve „Pescabivona” obuhvaća dijelove općine Bivona (AG) i dijelove drugih susjednih općina poput Alessandria della Rocca (AG), S. Stefano Quisquina (AG), S. Biagio Platani (AG) i Palazzo Adriano (PA).

5.   Povezanost sa zemljopisnim područjem

5.1.   Posebnosti zemljopisnog područja

Zemljopisno područje koje se nalazi u unutrašnjosti Sicilije obilježava brežuljkast i brdski reljef, zaštićen planinskim lancem Sicani, a smješten je unutar hidrogeografskog bazena rijeke Magazzolo. Klima je blaga ujesen, zimi i u proljeće, a najniže zimske temperature jamče potrebnu svježinu. Ljeta su suha i vrlo topla. U pedološkom pogledu područje obilježavaju sirozem, smeđa tla i strma tla. Debljina tala kreće se od srednje do duboke; porozna su, propusna i sadržavaju organske tvari sa subalkalnom ili neutralnom reakcijom.

5.2.   Posebnosti proizvoda

Posebna obilježja breskve „Pescabivona” čine ograničena površina pretežno crvene boje pokožice koja ne smije prelaziti 50 % i velika slatkoća vrlo mesnate srži, s visokim postotkom šećera u odnosu na kiseline. Vrijeme zrenja mijenja se ovisno o četiri ekotipa i kreće se od prve polovine lipnja do kraja listopada.

5.3.   Uzročna povezanost zemljopisnog područja i kvalitete ili karakteristika proizvoda (za ZOI) odnosno određene kvalitete, ugleda ili drugih karakteristika proizvoda (za ZOZP)

Zahtjev za priznavanje ZOZP-a „Pescabivona” temelji se na ugledu proizvoda koji potrošači povezuju s njegovom bojom pokožice koja je pretežno crvena i rasprostire se na ograničenoj površini koja ne smije biti veća od 50 %, njegovim osobito ugodnim okusom koji je vrlo sladak zbog visokog postotka šećera u odnosu na kiseline te vrlo mesnatom srži. Podjela razdoblja zrenja, ovisno o jednom od četiri ekotipa, omogućuje dobivanje proizvoda visoke kvalitete i u razdobljima godine u kojima su ponuda i kvaliteta bresaka slabije, uglavnom zbog klimatskih razloga.

Uzgoj bresaka u predmetnom zemljopisnom području seže u 1950-e godine, a u prvim su specijaliziranim nasadima sjeverno od općine Bivona zasađene najbolje lokalne sorte potekle iz sadnica kao sadnog materijala. Od raznog je sadnog materijala jedan bio osobito cijenjen te je nazvan „Agostina” zbog razdoblja u kojem zrije. S vremenom, zahvaljujući specijaliziranosti zemljopisnog područja za uzgoj bresaka, poljoprivrednici su odabrali tri druga ekotipa: „Murtiddara” i „Bianca”, srednjeg razdoblja sazrijevanja, te „Settembrina”, koja kasno dozrijeva.

Na kulturnoj razini mogu se naći i čimbenici koji omogućuju razumijevanje veze breskve „Pescabivona” sa zemljopisnim područjem. Povijest, tradicija i gospodarstvo predmetnoga gospodarskog područja utjecali su na ugled breskve „Pescabivona”. O njima svjedoči pozitivan prijam potrošača na sajmu koji se održava svake godine u Bivoni od 1984. te objave u znanstvenoj literaturi i djelima namijenjenima širem čitateljstvu. Prema članku naslovljenom „A Bivona c’è una pesca a polpa bianca che…” („U Bivoni nalazimo breskvu čije je meso bijele boje koje... ”) (objavljeno u časopisu „L'Informatore Agrario” Verona, XXXVIII (24.), 1982.), „Pescabivona” se svrstava među glavne sicilijanske sorte s bijelim mesom, koja zahvaljujući svojim organoleptičkim svojstvima omogućuje opskrbu specifičnog tržišta u najvećim sicilijanskim gradovima. U članku pod naslovom „Vecchie varietà per una nuova peschicoltura in Sicilia” („Stare sorte u službi novog uzgoja bresaka”) (objavljen u dodatku časopisu „L'Informatore Agrario” 27/2006.) u kojem se uspoređuju svojstva sicilijanskih bresaka sa svojstvima bresaka međunarodnih kultivara, spominju se osobiti ekotipovi breskve „Pescabivona” te posebno napori koje ulažu poljoprivrednici u vrednovanje autohtonih sorti. Napokon, članci objavljeni u turističkim časopisima ističu posvećenost te sicilijanske regije u području uzgoja bresaka i spominju važnost voća za mjesto Bivona – kojem je nadjenut naziv „glavni grad breskve” – a od kojeg potječu naziv i ugled breskve „Pescabivona” (Terre del vino, „Ha il sapore dell'autunno la pesca di Bivona” („Breskva iz Bivone ima jesenski okus”), str. 80., broj 10., listopad 2007.; laRepubblica.it – „In gita a Bivona per fare un pieno di pesche doc” („Na putu za Bivonu radi opskrbe breskvama zaštićenog podrijetla”) od 24.8.2012., http://www.lafrecciaverde.it – „Agroalimentare: Pescabivona, una storia nata lungo il Magazzolo” (Poljoprivredno-prehrambena tema: Pescabivona, priča nastala na obalama Magazzola) od 20.11.2010.).

Upućivanje na objavu specifikacije

(članak 5. stavak 7. Uredbe (EZ) br. 510/2006 (3))

http://www.politicheagricole.it/flex/cm/pages/ServeBLOB.php/L/IT/IDPagina/3335

ili

izravno na početnoj stranici Ministarstva za poljoprivrednu, prehrambenu i šumarsku politiku (www.politicheagricole.it), klikom na „Qualità e sicurezza” (Kvaliteta i sigurnost) u gornjem desnom uglu ekrana i zatim na „Disciplinari di Produzione all’esame dell’UE” („Specifikacije podnesene na razmatranje EU-u”).

---

(1)  SL L 343, 14.12.2012., str. 1.

(2)  SL L 93, 31.3.2006., str. 12. Zamijenjena Uredbom (EU) br. 1151/2012.

(3)  Vidjeti bilješku 2.

---

8.4.2014

HR

Službeni list Europske unije

C 103/16

---

Objava zahtjeva za izmjenu u skladu s člankom 50. stavkom 2. točkom (a) Uredbe (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća o sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode

(2014/C 103/09)

Ova je objava temelj za podnošenje prigovora na zahtjev u skladu s člankom 51. Uredbe (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (1).

ZAHTJEV ZA IZMJENU

UREDBA VIJEĆA (EZ) br. 510/2006

o zaštiti oznaka zemljopisnog podrijetla i oznaka izvornosti poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda (2)

ZAHTJEV ZA IZMJENU U SKLADU S ČLANKOM 9.

„CROTTIN DE CHAVIGNOL”/„CHAVIGNOL”

EZ br.: FR-PDO-0217-01004-15.06.2012

ZOZP (   ) ZOI ( X )

1.   Rubrika specifikacije proizvoda na koju se primjenjuje izmjena

—	☐	Naziv proizvoda
—	☒	Opis proizvoda
—	☐	Zemljopisno područje
—	☒	Dokaz o podrijetlu
—	☒	Način proizvodnje
—	☐	Povezanost
—	☒	Označivanje
—	☒	Nacionalni zahtjevi
—	☐	Ostalo (navesti)

2.   Vrsta izmjene

—	☐	Izmjena jedinstvenog dokumenta ili sažetka
—	☒	Izmjena specifikacije registriranog ZOI-ja ili ZOZP-a za koju nisu objavljeni ni jedinstveni dokument ni sažetak
—	☒	Izmjena specifikacije koja ne uključuje nikakve izmjene objavljenog jedinstvenog dokumenta (članak 9 stavak 3. Uredbe (EZ) br. 510/2006)
—	☐	Privremena izmjena specifikacije zbog obveznih sanitarnih ili fitosanitarnih mjera koje su uvela nadležna tijela javne uprave (članak 9 stavak 4. Uredbe (EZ) br. 510/2006)

3.   Izmjena (Izmjene):

Opis proizvoda

Navedene pojedinosti osiguravaju zaštitu osobina proizvoda i sprječavaju odstupanja:

—	Navodi se mješovitost gruša u kojem prevladava mliječna komponenta.

—	Naveden je oblik sira „Crottin de Chavignol”/„Chavignol” (zaobljeni rubovi, središnji promjer veći je od gornjeg i donjeg promjera). To je posljedica obveznog okretanja u kalupu.

—	Suha tvar i udio masne tvari znatno utječu na organoleptička svojstva proizvoda. Točno je određen udio suhe tvari (od 37 g do 45 g po siru).

—	Trebalo je odrediti najveću težinu sireva (90 g) jer težina, kroz odnos površine i volumena, utječe i na postupak zrenja (pa stoga i na organoleptička svojstva).

Vrsta takozvanog „pojačanog” sira („repassé”) uvedena je kako bi se u obzir uzele prakse nekih sirara i proizvođača na farmama koji su, bez obzira na zahtjev specifikacije, odlučili za neke sireve produljiti razdoblje zrenja primjenom tradicionalne vještine zrenja u zatvorenom okruženju. Iako se to odnosi na mali broj sireva „Crottin de Chavignol”/„Chavignol” stavljenih na tržište, skupina je tu mogućnost željela navesti u specifikaciji kako bi se ustalila praksa koja ima pozitivan učinak na okus sireva. Osobine dobivenog proizvoda opisane su na sljedeći način: boja može postati tamnija, čak smeđa, a tekstura tijesta je mekana.

Dokaz o podrijetlu

U skladu s razvojem nacionalnih zakona i propisa tekst rubrike „Podaci koji dokazuju podrijetlo proizvoda iz zemljopisnog područja” pročišćen je i objedinjuje osobito obveze prijavljivanja i vođenja evidencije o sljedivosti proizvoda i praćenju uvjeta proizvodnje. Kontrola specifikacije oznake izvornosti provodi se u skladu s planom kontrole koji je izradilo nadzorno tijelo.

Način proizvodnje

Stado, pasmina, razmnožavanje, prehrana

Navodi se da stado smiju činiti samo koze alpske pasmine, i to najkasnije 1. siječnja 2017. Obične koze iz regije Sancerrois, koja je povijesno bila vrlo zastupljena, danas više nema. Najbliža joj je alpska pasmina: po građi, po svojim skromnim proizvodnim odlikama i mogućnosti prilagodbe brdovitom području obraslom grmljem. Ostale pasmine koza, veće građe i boljih proizvodnih odlika, dobro se prilagođavaju nizinskom području i nisu prikladne za uzgoj u brdskim krajevima područja oznake izvornosti. Upotreba navedene pasmine odgovara praksi koja u ovom zemljopisnom području postoji od priznavanja oznake izvornosti 1976., ali koja tada nije bila kodificirana.

Kako bi se osiguralo očuvanje ekosustava koji pogoduje razvoju prirodne mikroflore u mlijeku i većoj dobrobiti životinja, utvrđene su najmanje površine prekrivene slamom i površine za kretanje po kozi. Tako će od 1. siječnja 2017. koze koje stalno žive u staji imati na raspolaganju površinu prekrivenu slamom od najmanje 2 m2 po kozi, koze koje idu na ispašu imat će na raspolaganju površinu prekrivenu slamom od najmanje 1,5 m2, a koze koje raspolažu površinom za kretanje moraju imati na raspolaganju površinu prekrivenu slamom od najmanje 1,5 m2 i područje za kretanje od najmanje 1,5 m2.

Navode se pravila za prehranu stada:

—

Središnje mjesto u prehrani stada dano je vlaknastoj krmi kako bi se hranom iz tog kraja ojačala veza sa zemljopisnim područjem. Krma čini najmanje 50 % suhe tvari u dnevnom obroku, a sastavljena je od najmanje 70 % trave, sijena ili baliranog sijena. U prehrani koza zabranjena je silirana krma. Kako bi se osigurala opskrba gospodarstava krmom, osobito kad je proljeće vlažno, dopuštena je balirana krma, ali uz ograničenje od najviše 50 % dnevno konzumirane suhe tvari. Krma se najkasnije od 1. siječnja 2017. u potpunosti proizvodi na zemljopisnom području „Crottin de Chavignol”/„Chavignol”.

—	Dopunska hrana uz krmivo, koja se sastoji od koncentrata i/ili dehidriranog bilja, čini najviše 50 % suhe tvari u dnevnom obroku i sastoji se od prihvatljivih sirovina s pozitivnog popisa. Najmanje polovicu njih čine proizvodi iz tog zemljopisnog područja.

—	Stoga, najkasnije 1. siječnja 2017. najmanje 75 % ukupne suhe tvari u ukupnom dnevnom obroku koji se daje mliječnom stadu proizvedeno je na tom zemljopisnom području.

—

Nadalje, unesena je odredba o raspoloživom travnjaku na razini gospodarstva: najkasnije 1. siječnja 2017. najmanja površina stvarno iskorištenog travnjaka godišnje za hranidbu kozjeg stada iznosi jedan hektar za 12 koza i nalazi se u tom zemljopisnom području. Površina ispaše gospodarstva mora iznositi najmanje 1 ha za 24 koze. Kako bi taj zahtjev bio ispunjen, dopušteno je kupovati krmu iz tog zemljopisnog područja. U tom slučaju odgovarajuća površina određuje se na temelju 4 tone suhe tvari = 1 hektar travnjaka. Ta je vrijednost ograničena na polovicu godišnje potrošnje stada.

Mlijeko u izradi sira

Navodi se da se u izradi sira upotrebljava nehomogenizirano, nepasterizirano punomasno kozje mlijeko koje nije bilo podvrgnuto nikakvoj termičkoj obradi. Time se čuva prirodna mikroflora mlijeka. Mlijeko ima ograničeni rok skladištenja i u izradi sira mora se upotrijebiti u roku od 24 sata od posljednje mužnje.

Proizvodnja

Dodavanje renina dobro je kontrolirano te je očuvan mješoviti karakter s prevladavajućom mliječnom komponentom. Cilj je predzrenja povećanje fermentacijske flore mlijeka. Budući da navedena tehnika dodavanja renina zahtijeva određenu točnost, bilo je potrebno odrediti temperaturu i vrijeme.

Prethodno cijeđenje na tankom platnu, iza kojeg slijedi cijeđenje u kalupu oblika krnjeg stošca, uz najmanje jedno okretanje, bitna je faza u proizvodnji sira „Crottin de Chavignol”/„Chavignol”. Utječe na teksturu i na oblik sira.

Obrada zamrzavanjem gruša dopuštena je i provodi se u produljenju proizvodnje i kako bi se zadovoljila potražnja u zimskom razdoblju u vrijeme blagdana krajem godine. Predhodno cijeđenje na tankom platnu može se provoditi i kod obrade zamrzavanjem gruša. Studije su pokazale da ta obrada zamrzavanjem gruša nema utjecaj na organoleptička svojstva sireva kada je udio zamrznutog gruša manji od 50 %. Razdoblje skladištenja zamrznutog gruša ograničeno je na 15 mjeseci kako bi se izbjegao rizik od kvarenja zamrznutog gruša tijekom skladištenja. Sir dobiven od zamrznutog gruša ne može nositi naziv „farmerski” niti ikakvu oznaku iz koje bi se moglo zaključiti da je proizveden na farmi. Taj navod odgovara trenutačnoj praksi.

Navode se uvjeti soljenja: soljenje se provodi dodavanjem suhe soli sirnoj smjesi ili njezinim nanošenjem na površinu. Ta praksa omogućuje da se količina potrebne soli dodaje ovisno o razvoju svojstava gruša.

Zrenje, pakiranje

Dopušteno je dodavanje površinske složene flore (kvasaca i plijesni). Radi se o flori za zrenje ili površinskoj flori koju čini prirodna flora prisutna u nepasteriziranom mlijeku, flora razvijena u sirutki i komercijalna flora iz porodice plijesni vrste Geotrichum, Penicillium i iz porodice kvasaca.

Prethodno dostavljena specifikacija sadržava pogrešku jer je navedeno kraće trajanje zrenja koje se računa od dana vađenja sira iz kalupa, dok se u odgovarajućem nacionalnom tekstu spominje dan proizvodnje (koji, prema gospodarskim subjektima, odgovara danu stavljanja u kalup). U svrhu objašnjenja odredbe, predloženo je da se navede kako se trajanje zrenja računa od datuma stavljanja u kalup. Ni u kojem se slučaju ne radi o smanjenju trajanja zrenja.

Zrenje ima vrlo važnu ulogu u razvoju organoleptičkih svojstava proizvoda. Brzina i uvjeti sušenja (temperatura iznad 10 °C i relativna vlažnost iznad 70 %) omogućuju razvoj površinske flore koja ima odlučujuću ulogu u daljnjem zrenju. U drugoj fazi, o čijim parametrima slobodno odlučuje proizvođač sira, osim što je obvezan održavati temperaturu iznad nule, zrenje se može odvijati u smjeru takozvanih „pojačanih” sireva. U tom slučaju sirevi, koji nakon faze klasičnog zrenja poprimaju plavkastu koru, dozrijevaju u zatvorenom okruženju.

Skladištenje je dopušteno najviše 72 sata na temperaturi do 10 °C (temperatura se ne smije spustiti ispod nule) kako bi se omogućila pravodobna otprema nedozrelih sireva u pogone za zrenje.

Označivanje

Svaki sir ili serija sireva mora nositi etiketu s utvrđenim obveznim navodima.

Na etiketi je obvezno isticanje oznake ZOI Europske unije, a logotip „INAO” ukinut je.

Navode se podaci o upotrebi naziva i dopuštenim oznakama u označivanju, oglašavanju, računima i trgovačkoj dokumentaciji.

Nacionalni zahtjevi

Dodana je tablica s glavnim točkama koje treba provjeriti.

JEDINSTVENI DOKUMENT

UREDBA VIJEĆA (EZ) br. 510/2006

o zaštiti oznaka zemljopisnog podrijetla i oznaka izvornosti poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda  (3)

„CROTTIN DE CHAVIGNOL”/„CHAVIGNOL”

EZ br.: FR-PDO-0217-01004-15.06.2012

ZOZP (   ) ZOI ( X )

1.   Naziv

„Crottin de Chavignol”/„Chavignol”

2.   Država članica ili treća zemlja

Francuska

3.   Opis poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda

3.1.   Vrsta proizvoda

Razred 1.3.: Sirevi

3.2.   Opis proizvoda na koji se odnosi naziv iz točke 1.

Sir koji nosi zaštićenu oznaku izvornosti „Crottin de Chavignol”/„Chavignol” dobiva se zgrušavanjem nepasteriziranog punomasnog kozjeg mlijeka uz dodavanje male količine renina. Gruš se prethodno cijedi na tankom platnu. Zrenje traje najmanje 10 dana od dana stavljanja u kalup. Kora mu je tanka i boje bjelokosti, s bijelom ili plavom plijesni ili bez nje, a kod takozvanih „pojačanih” sireva poprima tamniju, čak smeđu boju: pojačani sir obložen je slojem plavog Penicilliuma i dozrijeva u zatvorenom okruženju, što mu daje mekanu konzistenciju. „Crottin de Chavignol”/„Chavignol” plosnatog je cilindričnog oblika, s vrlo blagim perifernim ispupčenjem. Rubovi su zaobljeni. Središnji promjer veći je od gornjeg i donjeg promjera.

Sirevi „Crottin de Chavignol”/„Chavignol” imaju sljedeća analitička svojstva:

—	ukupan udio suhe tvari iznosi od 37 g do 45 g po siru,

—	udio masne tvari iznosi 45 % suhe tvari,

—	težina na izlasku iz tvornice iznosi od 60 g do 90 g.

3.3.   Sirovine (samo za prerađene proizvode)

Najkasnije 1. siječnja 2017. može se upotrebljavati samo mlijeko dobiveno od stada koje čine koze alpske pasmine.

3.4.   Hrana za životinje (samo za proizvode životinjskog podrijetla)

Krma čini najmanje 50 % suhe tvari u dnevnom obroku, a sastavljena je od najmanje 70 % trave, sijena ili baliranog sijena.

Balirano sijeno može činiti najviše 50 % suhe tvari u dnevno konzumiranoj količini krme. Zabranjena je silirana krma.

Krma se najkasnije od 1. siječnja 2017. u potpunosti proizvodi na zemljopisnom području.

Dopunska hrana uz krmivo, koja se sastoji od koncentrata i/ili dehidriranog bilja, čini najviše 50 % suhe tvari u dnevnom obroku i sastoji se od prihvatljivih sirovina s pozitivnog popisa.

Najmanje polovicu njih čine proizvodi iz tog zemljopisnog područja.

Stoga najkasnije 1. siječnja 2017. najmanje 75 % ukupne suhe tvari u ukupnom dnevnom obroku koji se daje mliječnom stadu proizvedeno je na zemljopisnom području utvrđenom u točki 4. u nastavku.

Nadalje, najkasnije 1. siječnja 2017. najmanja površina stvarno iskorištenog travnjaka godišnje za hranidbu kozjeg stada iznosi jedan hektar za 12 koza i nalazi se na zemljopisnom području utvrđenom u točki 4. u nastavku. Površina ispaše gospodarstva mora iznositi najmanje 1 ha za 24 koze. Kako bi taj zahtjev bio ispunjen, dopušteno je kupovati krmu iz tog zemljopisnog područja. U tom se slučaju odgovarajuća površina određuje na temelju 4 tone suhe tvari = 1 hektar travnjaka. Ta vrijednost ograničena je na polovicu godišnje potrošnje stada.

3.5.   Posebni proizvodni postupci koji se moraju provesti na određenom zemljopisnom području

Proizvodnja mlijeka, proizvodnja i zrenje sireva odvijaju se na zemljopisnom području određenom u točki 4. u nastavku.

3.6.   Posebna pravila za rezanje, ribanje, pakiranje itd.

Nema

3.7.   Posebna pravila o označivanju

Naljepnica svakog sira ili serije sireva s oznakom izvornosti „Crottin de Chavignol”/„Chavignol” sadržava:

—	naziv oznake izvornosti napisan slovima veličine najmanje dvije trećine veličine najvećih slova na naljepnici,

—	naziv „Zaštićena oznaka izvornosti”,

—	oznaku ZOI Europske unije.

Neovisno o propisanim oznakama koje se primjenjuju na sve sireve, zabranjena je uporaba pridjevaka ili druge oznake uz predmetnu oznaku pri označivanju, oglašavanju, na računima ili trgovačkim dokumentima uz izuzetak:

—	posebnih robnih ili proizvodnih marki,

—	pridjevaka koji se odnose na zrenje.

Svaki sir koji prodaje posrednik mora nositi zasebnu etiketu.

Ime „Crottin de Chavignol”/„Chavignol” zajedno s nazivom „Zaštićena oznaka izvornosti” obvezno se mora navesti u računima i trgovačkim dokumentima.

4.   Sažeta definicija zemljopisnog područja

Proizvodnja mlijeka, proizvodnja i zrenje sira odvijaju se na zemljopisnom području koje se nalazi u poljoprivrednom dijelu regije Pays-Fort u Sancerreu i okolnim područjima, a čine ga općine sljedećih departmana:

—   Cher:

Kantoni: Aix-d'Angillon, Baugy, La Chapelle-d'Angillon, Henrichemont, Léré, Levet, Mehun-sur-Yèvre, Nérondes, Saint-Doulchard, Saint-Martin-d'Auxigny, Sancergues, Sancerre, Vailly-sur-Sauldre: sve općine.

I sljedeće općine: Argent-sur-Sauldre, Aubigny-sur-Nère, Blancafort, Bourges, Bussy, Cerbois, Civray, Corquoy, Lantan, Lazenay, Limeux, Lunery, Mareuil-sur-Arnon, Morthomiers, Nançay, Neuvy-sur-Barangeon, Oizon, Osmery, Plou, Poisieux, Preuilly, Primelles, Quincy, Raymond, Saint-Denis-de-Palin, Saint-Florent-sur-Cher, Saint-Germain-des-Bois, Saint-Laurent, Serruelles, Le Subdray, Villeneuve-sur-Cher, Vouzeron.

—   Loiret:

Kanton Châtillon-sur-Loire: sve općine.

I sljedeće općine: Bonny-sur-Loire, Cerdon, Coullons, Faverelles, Ousson-sur-Loire, Poilly-lès-Gien, Saint-Brisson-sur-Loire, Saint-Martin-sur-Ocre, Thou.

—   Nièvre:

Kantoni: Cosne-Cours sur Loire Nord i Cosne-Cours sur Loire Sud: sve općine.

I sljedeće općine: Arquian, Bulcy, Donzy, Garchy, La Charité-sur-Loire, Mesves-sur-Loire, Narcy, Pouilly-sur-Loire, Raveau, Saint-Andelain, Saint-Laurent-l'Abbaye, Saint-Martin-sur-Nohain, Saint-Quentin-sur-Nohain, Suilly-la-Tour, Saint-Vérain, Tracy-sur-Loire, Varennes-lès-Narcy.

5.   Povezanost sa zemljopisnim područjem

5.1.   Posebnosti zemljopisnog područja

Zemljopisno područje nalazi se u poljoprivrednoj regiji Pays-Fort u Sancerreu i proteže se na susjedne regije: Champagne berrichonne, Coteaux de la Loire i Sologne koja se odlikuje pašnjacima na glinovitom i glinovito-vapnenačkom tlu, pogodnom za uzgoj krmiva u hranidbi koza.

Na tom povijesno gledano siromašnom području, na kojem se na gospodarstvima uzgajalo više kultura, proizvodila stočna hrana, obrađivala vinova loza, voćnjaci i uzgajala stoka sitnog zuba, razvio se i uzgoj koza za potrebe preživljanja. Na tim gospodarstvima žene su se bavile uzgojem koza i izradom sira. Praksa prethodnog cijeđenja sira omogućavala bi ženi tog kraja da se odgađanjem stavljanja sira u kalup nakratko oslobodi te obveze kako bi se lakše pobrinula za sve ostale kućanske ili radne obveze kojih je na tim gospodarstvima na kojima su se uzgajale razne kulture i životinje bilo mnogo.

Pojam „crottin” dolazi od riječi „crot” koja na narječju pokrajine Berry znači rupa, a njome su se ponajprije označivale riječne obale na koje su žene dolazile prati rublje. Seljaci su glinenu zemlju uz rubove tih „crots” upotrebljavali u lončarstvu i najprije su od nje izrađivali male uljene svjetiljke, a zatim manje kalupe za sir.

Prema tome, uzgoj koza i izrada sira poljoprivrednicima na gospodarstvima na tom zemljopisnom području bili su dodatni izvor prihoda barem od 16. stoljeća. Ti su mali sirevi u poljoprivrednim i vinogradarskim područjima regije Berry često bili namijenjeni prehrani radnika ili nadničara u poljima ili vinogradima. Ovisno o godišnjim dobima i o tome je li bilo mlijeka u izobilju, „Crottin de Chavignol”/„Chavignol” bio je s bijelom ili plavom plijesni ili bez nje, odnosno zimi je bio „pojačan”.

Današnje proizvodne tehnike nastavljaju se na tehnike upotrebljavane u prošlosti. Sir se dobiva zgrušavanjem nepasteriziranog punomasnog kozjeg mlijeka uz dodavanje male količine renina. Sir se tijekom proizvodnje podvrgava obveznom prethodnom cijeđenju na tankom platnu. Gruš se zatim stavlja u kalup koji ima oblik krnjeg stošca i određenih je dimenzija, uz najmanje jedno okretanje u kalupu. Zrenje traje najmanje 10 dana pri kontroliranoj temperaturi i vlažnosti. Faza zatvaranja kojom se dobivaju „pojačani” sirevi dopunska je faza najkraćem trajanju zrenja.

5.2.   Posebnosti proizvoda

„Crottin de Chavignol”/„Chavignol” sir je izrađen od nepasteriziranog, punomasnog kozjeg mlijeka, malen, plosnatog cilindričnog oblika, blago ispupčen prema središnjem promjeru. Ima tanku koru sa ili bez bijele ili plave plijesni.

„Pojačani” sir obložen je plavom plijesni Penicillium, a tekstura tijesta je mekana.

5.3.   Uzročno-posljedična veza između zemljopisnog područja i kvalitete ili karakteristika proizvoda (za ZOI) ili posebne kvalitete, ugleda ili drugih karakteristika proizvoda (za ZOZP)

Upotreba kalupa u obliku krnjeg stošca određenih dimenzija daje siru „Crottin de Chavignol”/„Chavignol” njegov karakterističan oblik naglašen okretanjem koje se obavlja usred faze cijeđenja u kalupu. Oblik sira „Crottin de Chavignol”/„Chavignol” povezan je s dijagramom proizvodnje prema kojem se provodi prethodno cijeđenje gruša.

Faza prethodnog cijeđenja, koja siru daje očekivanu stopu vlažnosti pri vađenju iz kalupa, i oblik (omjer težine i površine) utječu na floru potrebnu za zrenje, koja sir „Crottin de Chavignol”/„Chavignol” čini karakterističnim. Njegov oblik povezan je i s upotrebom kalupa čije je lokalno podrijetlo dokazano.

„Crottin de Chavignol”/„Chavignol” odlikuje se i raznolikim izgledom (tanka kora, s bijelom, plavom do smeđom plijesni, i s plavom plijesni za „pojačane” sireve ili bez njih).

Upućivanje na objavu specifikacije

(članak 5. stavak 7. Uredbe (EZ) br. 510/2006 (4))

https://www.inao.gouv.fr/fichier/CDCChavignol.pdf

---

(1)  SL L 343, 14.12.2012., str. 1.

(2)  SL L 93, 31.3.2006., str. 12. Zamijenjena Uredbom (EU) br. 1151/2012.

(3)  Zamijenjena Uredbom (EU) br. 1151/2012.

(4)  Vidjeti bilješku 3.

---