22.2.2014

HR

Službeni list Europske unije

C 51/1

---

PREPORUKA EUROPSKE SREDIŠNJE BANKE

od 23. siječnja 2014.

o izmjeni Preporuke ESB/2011/24 o statističkim izvještajnim zahtjevima Europske središnje banke u području vanjske statistike

(ESB/2014/2)

(2014/C 51/01)

UPRAVNO VIJEĆE EUROPSKE SREDIŠNJE BANKE,

uzimajući u obzir Statut Europskog sustava središnjih banaka i Europske središnje banke, a posebno njegov članak 5. stavak 1. i treću alineju članka 34. stavka 1.,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 2533/98 od 23. studenoga 1998. o prikupljanju statističkih podataka od strane Europske središnje banke (1), a posebno njezin članak 4.,

budući da:

(1)

Prvom rečenicom članka 5. stavka 1. Statuta Europskog sustava središnjih banaka i Europske središnje banke (dalje u tekstu ,,Statut ESSB-a”) nalaže se Europskoj središnjoj banci (ESB) da uz pomoć nacionalnih središnjih banaka (NSB) prikuplja od nadležnih tijela koja nisu nacionalne središnje banke ili izravno od gospodarskih subjekata, statističke podatke koji su joj potrebni za izvršavanje zadaća ESSB-a. Drugom rečenicom članka 5. stavka 1. određuje se da će u tu svrhu surađivati s institucijama ili tijelima Unije i s nadležnim tijelima država članica ili trećih zemalja te s međunarodnim organizacijama. Člankom 5. stavkom 2. određuje se da nacionalne središnje banke, u mjeri u kojoj je to moguće, izvršavaju zadaće opisane u članku 5. stavku 1.

(2)

U slučajevima kada, u skladu s nacionalnim pravilima i uspostavljenom praksom, izvještajne jedinice dostavljaju potrebne informacije nadležnim tijelima koja nisu NSB-i, takva tijeka i njihovi odgovarajući NSB-i moraju međusobno surađivati a kako bi osigurali ispunjavanje statističkih zahtjeva ESB-a. Takav bi suradnja trebala uključivati uspostavljanje stalne strukture za prijenos podataka, osim ako je isti rezultat već postignut nacionalnim zakonodavstvom. Trenutno se ovaj zahtjev odnosi na suradnju između ureda za statistiku Central Statistics Office u Irskoj i središnje banke Banc Ceannais na hÉireann/Central Bank of Ireland te između ureda za statistiku National Statistics Office u Malti i središnje banke, Bank Ċentrali ta’ Malta/Central Bank of Malta. Pored toga, u Finskoj, počevši od 1. siječnja 2014., zavod za statistiku Statistics Finland preuzima od središnje banke Suomen Pankki zadaću prikupljanja i sastavljanja potrebnih informacija u području vanjske statistike. Kako bi se ispunili gore navedeni statistički zahtjevi, središnja banka Suomen Pankki i zavod za statistiku Statistics Finland trebali bi međusobno surađivati.

(3)

Imajući u vidu potrebu upućivanja Preporuke ESB/2011/24 zavodu za statistiku Statistics Finland te činjenicu da će ESB na svojoj mrežnoj stranici uspostaviti, voditi i objaviti popis nadležnih tijela u državama članicama o kojima je ESB obaviješten od strane odgovarajućih NSB-a da sudjeluju u prikupljanju i/ili sastavljanju vanjske statistike, te kojima bi Preporuka ESB/2011/24 ubuduće trebala biti upućena, Preporuku ESB 2011/24 potrebno je na odgovarajući način izmijeniti,

DONIJELO JE OVU PREPORUKU

ODJELJAK I

Izmjena

Odjeljak IV Preporuke ESB/2011/4 zamjenjuje se sljedećim počevši od dana poslije datuma objave ove Preporuke u Službenom listu Europske unije.

ODJELJAK II.

Adresati

Ova je Preporuka upućena uredu za statistiku Central Statistics Office u Irskoj, uredu za statistiku National Statistics Office u Malti i zavodu za statistiku Statistics Finland u Finskoj.

---

(1)  SL L 318, 27.11.1998., str. 8.

---

22.2.2014

HR

Službeni list Europske unije

C 51/3

---

MIŠLJENJE EUROPSKE SREDIŠNJE BANKE

od 19. studenoga 2013.

o prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o usporedivosti naknada vezanih uz račune za obavljanje platnog prometa, prebacivanje računa za obavljanje platnog prometa i pristup računima za obavljanje platnog prometa s osnovnim značajkama

(CON/2013/77)

(2014/C 51/02)

Uvod i pravna osnova

Europska središnja banka (ESB) zaprimila je 24. rujna 2013. zahtjev Vijeća za davanje mišljenja o prijedlogu direktive o usporedivosti naknada vezanih uz račune za obavljanje platnog prometa, prebacivanje računa za obavljanje platnog prometa i pristup računima za obavljanje platnog prometa s osnovnim značajkama (1) (dalje u tekstu: „predložena direktiva”).

Nadležnost Europske središnje banke za davanje mišljenja temelji se na članku 127. stavku 4. i članku 282. stavku 5. Ugovora o funkcioniranju Europske unije jer su u predloženoj direktivi sadržane odredbe koje utječu na zadaće Europskog sustava središnjih banaka odnosno promicanje nesmetanog funkcioniranja platnih sustava rada sustava za obavljanje platnog prometa i doprinos nesmetanom vođenju politika vezanih uz stabilnost financijskog sustava, kako je navedeno u četvrtoj alineji članka 127. stavka 2. i u članku 127. stavku 5. Ugovora. Upravno vijeće donijelo je ovo mišljenje u skladu s prvom rečenicom članka 17. stavka 5. Poslovnika Europske središnje banke.

1.    Svrha i sadržaj predložene direktive

Predloženom se direktivom uspostavlja zajednički okvir Unije za zaštitu prava potrošača u pogledu pristupa i korištenja računa za obavljanje platnog prometa. Tim će se okvirom obuhvatiti pravila o sljedećem: (a) transparentnosti i usporedivosti naknada koje se naplaćuju potrošačima u vezi s njihovim računima za obavljanje platnog prometa u Uniji (2); (b) uslugama prebacivanja računa za obavljanje platnog prometa koje davatelji usluga platnog prometa pružaju potrošačima (3); (c) pravima potrošača koji zakonito borave u Uniji na otvaranje i korištenje računa za obavljanje platnog prometa s osnovnim značajkama u Uniji neovisno o njihovom državljanstvu ili državi članici u kojoj imaju boravište (4); (d) povezanim pitanjima kao što su imenovanje i zadaci nadležnih tijela i kazne u slučaju neispunjavanja obveza od strane da pružatelja usluga platnog prometa (5).

2.    Opće napomene

ESB snažno podupire predloženu direktivu. U dosadašnjim slučajevima ESB je podupirao propisivanje specifičnih zahtjeva transparentnosti za financijske transakcije uz učinkovito nadziranje sukladnosti s tim zahtjevima radi lakše usporedbe različitih proizvoda i usluga, a time i poboljšanja tržišnog natjecanja među financijskim izvršiteljima (6). ESB također podržava donošenje standarda radi olakšavanja provedbe prekograničnih plaćanja (7). Konačno, predložena direktiva bi potrošačima trebala omogućiti jednostavniji pristup računima za obavljanje platnog prometa i doprinijeti stvaranju platnog područja na razini cijele Unije, što je cilj koji ESB dosljedno podupire (8).

3.    Posebne napomene

3.1.   Utvrđeni pojmovi

Pojmove utvrđene u predloženoj direktivi (9) potrebno je uskladiti s onima iz Direktive 2007/64/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. studenoga 2007. (u daljnjem tekstu „Direktiva o platnim uslugama”) i Uredbe (EU) br. 260/2012. Europskog parlamenta i Vijeća (10) (u daljnjem tekstu „Uredba SEPA”), osim ako postoje objektivni razlozi za odstupanje od takvih pojmova. To se naročito odnosi na definicije pojmova „trajni nosač podataka” i „izravno terećenje”. Korištenje standardizirane terminologije koja se temelji na postojećem zakonodavstvu Unije za usluge platnog prometa poboljšat će dosljednost i olakšati razumijevanje pravnih akata Unije. Radi jasnoće i dosljednosti, također se čini razumnim definirati „prebacivanje” samo u smislu usluga predviđenih člankom 10. predložene direktive (11).

3.2.   Popis obuhvaćenih usluga i ovlasti nadležnih tijela za dobivanje informacija

Popis osnovnih usluga platnog prometa obuhvaćenih predloženom direktivom trebao bi odražavati usluge platnog prometa koje se odnose na barem 80 % najreprezentativnijih usluga platnog prometa koje podliježu plaćanju naknade na nacionalnoj razini. Međutim, dodavanje dalekosežnih uvjeta kojima se propisuje određeni broj usluga na tom popisu. moglo bi se pokazati pretjeranim. Osim toga, potrebno je pojasniti da nadležna tijela imaju pravo dobiti informacije od davatelja usluga platnog prometa o profitabilnosti pojedinačnih usluga koje se pružaju u vezi s računima za obavljanje platnog prometa radi sastavljanja popisa najreprezentativnijih usluga platnog prometa (12). To može zahtijevati utvrđivanje posebnih obveza izvješćivanja kojima bi se istovremeno trebalo osigurati pravo davatelja usluga platnog prometa na zaštitu poslovnih tajni od njihovih konkurenata (13).

3.3.   Pravo na otvaranje računa za obavljanje platnog prometa s osnovnim značajkama – ograničenje u pogledu valute računa

Predloženom direktivom uvodi se pravo potrošača koji zakonito borave u Uniji na otvaranje i korištenje računa za obavljanje platnog prometa s osnovnim značajkama u bilo kojoj državi članici (14). Međutim, može setumačiti da tekst članka 15. predložene direktive podrazumijeva da se od davatelja usluga platnog prometa može zahtijevati otvaranje računa za obavljanje platnog prometa s osnovnim značajkama iskazanog u valuti bilo koje države članice. Budući da provedba tako opsežnog zahtjeva može biti ekonomski neodrživa, dovoljno je ograničiti to pravo na otvaranje i korištenje računa za obavljanje platnog prometa na račune za obavljanje platnog prometa u valuti države članice u kojoj je smješten davatelj usluge platnog prometa (15).

3.4.   Prekogranična suradnja

Konačno, predloženu obvezu suradnje nadležnih nacionalnih tijela unutar određene države članice radi osiguravanja učinkovite usklađenosti s predloženom direktivom (16) potrebno je proširiti tako da obuhvaća obvezu suradnje nadležnih tijela iz različitih država članica na prekograničnoj osnovi. Ovime se osigurava da nacionalne provedbene mjere i prakse ne odstupaju u mjeri koja bi ugrozila svrhu predložene direktive zausklađivanje zakona i mjera radi stvaranja jedinstvenog tržišta usluga računa za obavljanje platnog prometa unutar Unije (17).

U slučaju kada ESB predlaže izmjenu predložene direktive, u Prilogu su navedeni posebni prijedlozi nacrta s tekstom pojašnjenja u tu svrhu.

---

(1)  COM(2013) 266 final.

(2)  Vidjeti poglavlje II. predložene direktive.

(3)  Vidjeti poglavlje III. predložene direktive.

(4)  Vidjeti poglavlje IV. predložene direktive.

(5)  Vidjeti poglavlja V. i VI. predložene direktive.

(6)  Vidjeti stavak 2.4. Mišljenja CON/2007/29, stavak 1.1. Mišljenja CON/2012/103 i stavak 3. općih opažanja u Mišljenju CON/2012/10. Sva su mišljenja ESB-a objavljena na internetskoj stranici ESB-a na http://www.ecb.europa.eu

(7)  Vidjeti stavak 11. Mišljenja CON/2001/34.

(8)  Vidjeti Direktivu 2007/64/EZ Europskog Parlamenta i Vijeća od 13. studenoga 2007. o platnim uslugama na unutarnjem tržištu (SL L 319, 5.12.2007., str. 1.).

(9)  Vidjeti članak 2. predložene direktive.

(10)  Uredba (EU) br. 260/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. ožujka 2012. o utvrđivanju tehničkih i poslovnih zahtjeva za kreditne transfere i izravna terećenja u eurima (SL L 94, 30.3.2012., str. 22.).

(11)  Vidjeti predložene izmjene 1. do 3. Vidjeti također stavak 3.3. Mišljenja CON/2013/32.

(12)  Vidjeti točke (4) i (5) članka 3. stavka 2. predložene direktive.

(13)  Vidjeti predloženu izmjenu 4.

(14)  Vidjeti članak 15. predložene direktive.

(15)  Vidjeti predloženu izmjenu 5.

(16)  Vidjeti članak 20. stavak 2. predložene direktive.

(17)  Vidjeti predloženu izmjenu 6.

---

---

22.2.2014

HR

Službeni list Europske unije

C 51/9

---

ODLUKA VIJEĆA

od 17. veljače 2014.

o imenovanju i zamjeni članova upravnog odbora Europskog centra za razvoj strukovnog osposobljavanja

(2014/C 51/03)

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EEZ) br. 337/75 od 10. veljače 1975. o osnivanju Europskog centra za razvoj strukovnog osposobljavanja, a posebno njezin članak 4. (1),

uzimajući u obzir imenovanje koje je Vijeću predložila Komisija u kategoriji predstavnika zaposlenika,

budući da:

(1)	U svojoj Odluci od 16. srpnja 2012. (2), Vijeće je imenovalo članove upravnog odbora Europskog centra za strukovno osposobljavanje za razdoblje od 18. rujna 2012. do 17. rujna 2015.

(2)	Mjesto člana u upravnom odboru Centra slobodno je za Bugarsku u kategoriji predstavnika zaposlenika,

ODLUČILO JE:

Jedini članak

Ovim se imenuje sljedeća osoba za člana upravnog odbora Europskog centra za razvoj strukovnog osposobljavanja do kraja tekućeg mandata koji istječe 17. rujna 2015.:

PREDSTAVNICI ORGANIZACIJA ZAPOSLENIKA:
BUGARSKA	gospođa Yuliya SIMEONOVA

---

(1)  SL L 39, 13.2.1975., str. 1.

(2)  SL C 228, 31.7.2012., str. 3.

---

22.2.2014

HR

Službeni list Europske unije

C 51/10

---

Tečajna lista eura (1)

21. veljače 2014.

(2014/C 51/04)

1 euro =

	Valuta	Tečaj
USD	američki dolar	1,3707
JPY	japanski jen	140,50
DKK	danska kruna	7,4625
GBP	funta sterlinga	0,82183
SEK	švedska kruna	8,9953
CHF	švicarski franak	1,2195
ISK	islandska kruna
NOK	norveška kruna	8,3670
BGN	bugarski lev	1,9558
CZK	češka kruna	27,368
HUF	mađarska forinta	311,89
LTL	litavski litas	3,4528
PLN	poljski zlot	4,1661
RON	rumunjski novi leu	4,5222
TRY	turska lira	3,0097
AUD	australski dolar	1,5283
CAD	kanadski dolar	1,5304
HKD	hongkonški dolar	10,6313
NZD	novozelandski dolar	1,6558
SGD	singapurski dolar	1,7376
KRW	južnokorejski von	1 469,53
ZAR	južnoafrički rand	15,1355
CNY	kineski renminbi-juan	8,3495
HRK	hrvatska kuna	7,6685
IDR	indonezijska rupija	16 097,50
MYR	malezijski ringit	4,5158
PHP	filipinski pezo	61,092
RUB	ruski rubalj	49,0415
THB	tajlandski baht	44,603
BRL	brazilski real	3,2577
MXN	meksički pezo	18,2348
INR	indijska rupija	85,1580

---

(1)  Izvor: referentna tečajna lista koju objavljuje ESB.

---

22.2.2014

HR

Službeni list Europske unije

C 51/11

---

Novi nacionalni motiv na kovanicama eura namijenjenih optjecaju

(2014/C 51/05)

Nacionalni motiv nove prigodne kovanice od 2 eura namijenjene optjecaju koju izdaje Španjolska

Kovanice eura namijenjene optjecaju zakonsko su sredstvo plaćanja u cijelom europodručju. Komisija objavljuje opis izgleda svih novih kovanica kako bi obavijestila javnost i stručne krugove (1). U skladu sa zaključcima Vijeća od 10. veljače 2009. (2), državama članicama koje pripadaju europodručju i zemljama koje su s EU-om potpisale monetarni sporazum o izdavanju kovanica eura dopušteno je izdavati prigodne optjecajne kovanice eura uz određene uvjete, a osobito uz uvjet da su to kovanice od 2 eura. Tehničke značajke tih kovanica iste su kao i kod ostalih kovanica od 2 eura, ali je na njihovim nacionalnim stranama prikazan prigodan motiv koji je vrlo simboličan na nacionalnoj ili europskoj razini.

Zemlja izdavanja: Španjolska

Prigodni motiv: mjesta svjetske kulturne i prirodne baštine pod zaštitom UNESCO-a – Park Güell

Opis motiva: U prednjem je dijelu prikazan kip guštera koji je simbol Parka Güell, djela arhitekta Antonija Gaudíja. U pozadini je ocrtan detalj paviljona na ulazu u park. Polukružno na vrhu velikim je slovima ispisano „ESPAÑA” i „PARK GÜELL — GAUDÍ”. Lijevo se nalazi oznaka za godinu izdavanja „2014”, a desno oznaka kovnice.

Uz vanjski rub kovanice nalazi se 12 zvijezda europske zastave.

Broj kovanica koje će se izdati: 8 milijuna

Datum izdavanja: ožujak 2014.

---

(1)  Za nacionalne motive svih kovanica izdanih 2002. vidi SL C 373, 28.12.2001., str. 1.

(2)  Vidi zaključke Vijeća za ekonomska i financijska pitanja od 10. veljače 2009. i Preporuku Komisije od 19. prosinca 2008. o zajedničkim smjernicama za nacionalne motive i izdavanje kovanica eura namijenjenih optjecaju (SL L 9, 14.1.2009., str. 52.).

---

22.2.2014

HR

Službeni list Europske unije

C 51/12

---

Izvršni sažetak Mišljenja Europskog nadzornika za zaštitu podataka o prijedlozima Odluka Vijeća o sklapanju i potpisivanju Sporazuma između Kanade i Europske unije o prijenosu i obradi podataka iz putničke baze podataka (PNR)

(Cijeli tekst Mišljenja na EN, FR i DE nalazi se na portalu Europskog nadzornika za zaštitu podataka http://www.edps.europa.eu)

(2014/C 51/06)

I.   Savjetovanje s Europskim nadzornikom za zaštitu podataka

1.

Dana 19. srpnja 2013. Europska komisija usvojila je prijedloge Odluka Vijeća o sklapanju i potpisivanju Sporazuma između Kanade i Europske unije o prijenosu i obradi podataka iz putničke baze podataka (1) (u daljnjem tekstu: „prijedlozi”), u kojima je sadržan tekst prijedloga Sporazuma između Kanade i Europske unije (u daljnjem tekstu: „Sporazum”). Prijedlozi su poslani Europskom nadzorniku za zaštitu podataka 23. srpnja 2013.

2.

Europski nadzornik za zaštitu podataka također je imao priliku dati svoje mišljenje prije usvajanja prijedloga. Europski nadzornik za zaštitu podataka pozdravlja takva prethodna savjetovanja. Međutim, budući da su savjetovanja obavljena nakon zatvaranja pregovora, mišljenje Europskog nadzornika za zaštitu podataka nije bilo moguće uzeti u obzir. Ovo se mišljenje temelji na komentarima iznesenima tom prilikom.

II.   Opće primjedbe

3.

Kako je ranije istaknuto (2), Europski nadzornik za zaštitu podataka propituje nužnost i razmjernost shema PNR-a i opsežnih prijenosa podataka iz PNR-a zemljama izvan EU-a. Oboje su uvjeti koje propisuje Povelja Europske unije i Europska konvencija o ljudskim pravima u pogledu bilo kakvog ograničavanja temeljnih prava, uključujući pravo na poštivanje privatnosti te na zaštitu osobnih podataka (3). U skladu sa sudskom praksom, razlozi kojima javno tijelo opravdava svako takvo ograničenje ne bi trebali biti samo bitni i dostatni (4), već bi također trebalo dokazati da nisu raspoložive druge, manje nametljive metode (5). Europski nadzornik za zaštitu podataka do danas nije uvidio uvjerljive činjenice koje dokazuju nužnost i razmjernost opsežne i rutinske obrade podataka nesumnjivih putnika u svrhe provedbe zakona.

4.

Unatoč tome, Europski nadzornik za zaštitu podataka pozdravlja mjere zaštite podataka utvrđene Sporazumom, iako nije zadovoljan produženjem razdoblja zadržavanja podataka u usporedbi s prethodnim sporazumom o PNR-u s Kanadom.

5.

Europski nadzornik za zaštitu podataka također pozdravlja napore Komisije u pogledu nadzora i pravnih sredstava pod ograničenjima koja se podrazumijevaju sukladno naravi Sporazuma. Međutim, zabrinjavaju ga ograničenja sudskog preispitivanja i činjenica da pravna sredstva u upravnim postupcima može u određenim slučajevima pružiti unutarnje tijelo koje nije neovisno. Također nije siguran je li izvršni sporazum prikladno sredstvo za pružanje odgovarajućih i učinkovitih prava osobama čiji se podaci obrađuju.

6.

Sporazumom se uređuje način na koji „nadležno tijelo Kanade“ koristi podatke iz PNR-a dobivene od zrakoplovnih prijevoznika iz Europske unije i drugih prijevoznika koji pružaju usluge letova iz Europske unije (6). Europski nadzornik za zaštitu podataka preporučuje dobivanje potvrde da nijedno drugo kanadsko tijelo ne može izravno pristupiti podacima iz PNR-a ili ih zatražiti od tih prijevoznika i na taj način zaobići sporazum.

IV.   Zaključci

47.

Kako je ranije istaknuto, Europski nadzornik za zaštitu podataka propituje nužnost i razmjernost shema PNR-a i opsežnih prijenosa podataka iz PNR-a zemljama izvan EU-a. Također dovodi u pitanje odabir pravne osnove i preporučuje da se prijedlozi temelje na članku 16. UFEU-a, u vezi sa člankom 218. stavkom 5. i člankom 218. stavkom 6. točkom (a) UFEU-a.

48.

Europski nadzornik za zaštitu podataka također je zabrinut zbog ograničene dostupnosti neovisnih pravnih sredstava u upravnim postupcima i nepostojanja potpune pravne zaštite građana Europske unije u Kanadi te dovodi u pitanje prikladnost izvršnog sporazuma za rješavanje navedenih pitanja. Također preporučuje zahtijevanje potvrde da nijedno drugo kanadsko tijelo ne može izravno pristupiti podacima iz PNR-a ili ih zatražiti od prijevoznika na koje se odnosi Sporazum.

49.

Što se tiče konkretnih odredbi Sporazuma, Europski nadzornik za zaštitu podataka pozdravlja obuhvaćene mjere zaštite podataka. Međutim, Sporazum treba: — u potpunosti isključiti obradu osjetljivih podataka, — omogućiti brisanje ili anonimizaciju podataka odmah nakon analize, a najviše 30 dana nakon primitka te u svakom slučaju smanjiti i obrazložiti predloženo razdoblje zadržavanja podataka koje je produženo u usporedbi s prethodnim Sporazumom o PNR-u s Kanadom, — ograničiti kategorije podataka iz PNR-a koje se obrađuju, — izričito navesti da će opći nadzor provoditi neovisno tijelo.

50.

Osim toga, Europski nadzornik za zaštitu podataka preporučuje sljedeće aktivnosti, bilo u Sporazumu ili u pratećim dokumentima: — dodatno suziti i pojasniti pojmove kojima se definira svrha Sporazuma, — pojasniti moguće vrste „zakonite” diskriminacije, — propisati obvezno prijavljivanje kršenja zaštite podataka Europskoj komisiji i tijelima Europske unije nadležnima za zaštitu podataka, — unijeti odredbe o transparentnosti, — proširiti zabranu donošenja odluka isključivo na temelju automatizirane obrade na sve odluke koje se odnose na putnike na temelju Sporazuma, — točno navesti tijela u Kanadi kojima se podaci iz PNR-a mogu dalje prenijeti, dodati zahtjev za prethodnim sudskim ovlaštenjem ili postojanjem neposredne opasnosti, propisati obvezu uključenja odgovarajućih mjera za zaštitu podataka u sporazume ili dogovore s drugim zemljama ili tijelima primateljima i njihovo prijavljivanje Europskoj komisiji i tijelima Europske unije nadležnima za zaštitu podataka, — imenovati nadležna tijela i utvrditi odvraćajuće sankcije za nepoštivanje Sporazuma, — navesti mehanizme dostupne osobama koje nisu državljani Kanade, a koje traže sudsko preispitivanje na temelju kanadskog prava, — pojasniti može li se pravo na sudsko preispitivanje ostvariti čak i ako dotična osoba nije obaviještena o odgovarajućoj odluci ili mjeri, naročito u slučaju kršenja odredbi Sporazuma, osim onih koje se odnose na pristup i ispravljanje/bilježenje, — navesti na koji se „drugi pravni lijek koji može uključivati odštetu” odnosi članak 14. stavak 2., — navesti učestalost revizija provedbe Sporazuma, sadržaj tih revizija (koji bi trebao uključivati ocjenu nužnosti i razmjernosti) i izričito uključivanje tijela Europske unije nadležnih za zaštitu podataka u revizijski tim Europske unije.

---

(1)  COM(2013) 529 final.

(2)  Vidjeti Mišljenje Europskog nadzornika za zaštitu podataka od 9. prosinca 2011. o prijedlogu Odluke Vijeća o sklapanju Sporazuma između Sjedinjenih Američkih Država i Europske unije o uporabi i prijenosu putničkih baza podataka Ministarstvu domovinske sigurnosti Sjedinjenih Američkih Država, SL C 35, 9.2.2012., str. 16.; Mišljenje od 15. srpnja 2011. o prijedlogu Odluke Vijeća o sklapanju Sporazuma između Europske unije i Australije o obradi o prijenosu podataka iz putničkih baza podataka (PNR) zračnih prijevoznika australskoj Službi za carinu i zaštitu granice, SL C 322, 23.12.2011., str. 1.; Mišljenje Europskog nadzornika za zaštitu podataka od 25. ožujka 2011. o prijedlogu Direktive Europskog parlamenta i Vijeća o uporabi podataka iz putničkih baza podataka za sprečavanje, utvrđivanje, istraživanje i kazneni progon kaznenih djela terorizma i teških kaznenih djela; Mišljenje od 19. listopada 2010. o općem pristupu prijenosima podataka iz putničkih baza podataka (PNR) trećim zemljama; Mišljenje od 20. prosinca 2007. o prijedlogu Okvirne odluke Vijeća o uporabi podataka iz putničkih baza podataka (PNR) u svrhe provedbe zakona, SL C 110 1.5.2008., str. 1.; Mišljenje od 15. lipnja 2005. o prijedlogu Odluke Vijeća o sklapanju sporazuma između Europske zajednice i Vlade Kanade o obradi unaprijed poznatih podataka o putnicima (API) / podataka iz putničke baze podataka (PNR), SL C 218, 6.9.2005., str. 6. (sve dostupno na http://www.edps.europa.eu/EDPSWEB/edps/cache/bypass/Consultation/OpinionsC). Vidjeti također članak 29. mišljenja radne skupine o PNR-u dostupan na http://ec.europa.eu/justice/policies/privacy/workinggroup/wpdocs/index_en.htm#data_transfers

(3)  Vidjeti članke 7. i 8. i članak 52. stavak 1. Povelje Europske unije o temeljnim pravima (SL C 83, 30.3.2010., str. 389.) i te članak 8. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (ETS br. 5), Vijeće Europe, 4.11.1950.

(4)  Vidjeti presudu Europskog suda za ljudska prava od 4. prosinca 2008., S. i Marper protiv Ujedinjene Kraljevine.

(5)  Vidjeti Europski sud, presudu od 9. studenog 2010., C-92/09 Volker i Markus Schecke GbR protiv Land Hessen i C-93/09 Eifert protiv Land Hessen i Bundesansalt für Landwirtschaft und Ernährung.

(6)  Vidjeti memorandum za obrazloženje prijedloga i članak 3. stavak 1. Sporazuma.

---

22.2.2014

HR

Službeni list Europske unije

C 51/15

---

Obavijest Ministarstva okoliša Češke Republike na temelju članka 3. stavka 2. Direktive 94/22/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o uvjetima za davanje i korištenje odobrenja za traženje, istraživanje i proizvodnju ugljikovodika

(2014/C 51/07)

Ministarstvo okoliša Češke Republike priopćuje da je primilo zahtjev za utvrđivanje područja za traženje i istraživanje ugljikovodika u sjeveroistočnom dijelu Češke Republike (Lhotka u Ostravy) označenom na priloženoj karti u Prilogu.

Pozivajući se na Direktivu iz naslova i članak 11. Zakona br. 44/1988 o zaštiti i eksploataciji rudnoga bogatstva (Zakon o rudarenju) kako je zadnje izmijenjen te na članak 4d. Zakona ČNR br. 62/1988 o geološkim radovima kako je zadnje izmijenjen, Ministarstvo okoliša poziva pravne ili fizičke osobe s ovlaštenjem za obavljanje djelatnosti rudarenja (izvoditelje) da podnesu konkurentni zahtjev za utvrđivanje područja za traženje i istraživanje ugljikovodika u sjeveroistočnom dijelu Češke Republike (Lhotka u Ostravy).

Nadležno je tijelo za donošenje odluke Ministarstvo okoliša. Kriteriji, uvjeti i zahtjevi utvrđeni u članku 5. stavcima 1. i 2. te u članku 6. stavku 2. navedene Direktive u češko su zakonodavstvo u potpunosti preneseni zakonom ČNR br. 62/1988 o geološkim radovima kako je zadnje izmijenjen.

Zahtjevi se podnose u razdoblju od 90 dana od objave ovog poziva u Službenom listu Europske unije i šalju se na adresu Ministarstva okoliša:

RNDr. Martin Holý

ředitel odboru geologie

Ministerstvo životního prostředí

Vršovická 65

100 10 Praha 10

ČEŠKA REPUBLIKA

Zahtjevi podneseni nakon tog roka neće se uzimati u obzir. Odluka o zahtjevu bit će donesena najkasnije dvanaest mjeseci od isteka navedenog roka. Dodatne informacije moguće je dobiti od g. Tomáša SOBOTE na tel. +420 267122651.

---

---

22.2.2014

HR

Službeni list Europske unije

C 51/17

---

POZIV ZA PODNOŠENJE PRIJEDLOGA – EACEA/10/14

U okviru Programa Erasmus+

Ključna aktivnost 3: Potpora reformi politike – Potencijalne inicijative

Eksperimentiranja europske politike u području obrazovanja i osposobljavanja te mladih: transnacionalna suradnja u provedbi inovativnih politika pod vodstvom tijela javne vlasti visoke razine

(2014/C 51/08)

1.   Opis, ciljevi i prioritetne teme

Opći je cilj poziva za podnošenje prijedloga potaknuti procjenu sustavnog utjecaja inovativnih mjera politike putem terenskih ispitivanja u cilju poboljšanja djelotvornosti i učinkovitosti sustava obrazovanja i osposobljavanja te politika za mlade. Ovaj poziv usmjeren je na uključivanje tijela javne vlasti visoke razine prihvatljivih zemalja u prikupljanje i procjenu relevantnih dokaza pomoću sigurnih i široko priznatih metoda procjene temeljenih na opsežnim terenskim ispitivanjima u svrhu podržavanja i nadzora reforme politike.

Posebni ciljevi ovog poziva jesu:

—	Promicati transnacionalnu suradnju i uzajamno učenje između nadležnih tijela na najvišoj razini kako bi se ispitali i poboljšali sustavi, strukture i postupci provedbe politike, s potencijalno značajnim utjecajem,

—	Olakšati prikupljanje i analizu važnih dokaza i time omogućiti nadležnim tijelima javne vlasti procjenu i nadziranje provedbe inovativnih politika,

—	Utvrditi ključne kriterije i uvjete za učinkovitu provedbu i nadziranje politike,

—	Olakšati prijenos i nadogradivost.

Prioritetne teme ovog poziva jesu:

—	Procjena interdisciplinarnih vještina u osnovnom i srednjem obrazovanju,

—	Praktično poduzetničko iskustvo u školi,

—	Suradnja na inovativnim metodama za brzo i jednostavno akademsko priznavanje preko granica u visokom obrazovanju,

—	Smanjenje broja niskokvalificiranih odraslih osoba,

—	Poticanje razvoja i internacionalizacije volontiranja mladih.

2.   Prihvatljive zemlje

Prihvatljivi su prijedlozi pravnih osoba sa sjedištem u jednoj od sljedećih zemalja uključenih u program:

—	28 država članica Europske unije,

—	Zemlje EFTA-e/EGP-a: Island, Lihtenštajn, Norveška (1),

—	Države kandidatkinje: Turska, bivša jugoslavenska Republika Makedonija (2),

—	Švicarska Konfederacija (3).

3.   Prihvatljivi podnositelji prijave

Izraz „podnositelji prijave” odnosi se na sve organizacije i institucije koje sudjeluju u prijedlogu, bez obzira na njihovu ulogu u projektu.

Prihvatljivi podnositelji prijave za ovaj poziv jesu:

(a)

Tijela javne vlasti (ministarstvo ili ekvivalentna tijela) odgovorna za obrazovanje, osposobljavanje ili mlade na najvišoj razini u odgovarajućem nacionalnom ili regionalnom kontekstu (upućivanje na najvišu razinu odnosi se na oznake NUTS 1 ili 2, a za zemlje u kojima oznake NUTS 1 ili 2 nisu dostupne, primijenite najvišu dostupnu oznaku NUTS (4)). Tijela javne vlasti na najvišoj razini odgovorna za sektore osim onih za obrazovanje, osposobljavanje i mlade (npr. zapošljavanje, financije, socijalna pitanja, zdravstvo itd.) smatraju se prihvatljivima dok god pokazuju da imaju određenu nadležnost u području u kojem će se provoditi eksperimentiranje. Tijela javne vlasti mogu ovlastiti druge javne ili privatne organizacije koje će ih zastupati, kao i pravno uspostavljene mreže ili udruženja tijela javnih vlasti, pod uvjetom da je ovlaštenje u pisanom obliku i sadrži izričitu uputu na prijedlog koji se podnosi;

(b)	Javne ili privatne organizacije ili institucije koje djeluju na području obrazovanja, osposobljavanja ili mladih;

(c)

Javne ili privatne organizacije ili institucije koje obavljaju djelatnosti povezane s obrazovanjem, osposobljavanjem i/ili mladima u drugim društveno-gospodarskim sektorima (npr. centri za priznavanje, gospodarske komore, trgovinske organizacije, kulturne organizacije, tijela za procjenu, istraživačka tijela itd.).

4.   Sastav najmanjeg partnerstva

Zahtjev za najmanja partnerstva za ovaj poziv jesu 4 tijela koja predstavljaju 3 prihvatljive zemlje. Posebno:

(a)

Najmanje jedno tijelo javne vlasti (ministarstvo ili ekvivalentno tijelo) ili ovlašteno tijelo – kao što je opisano u točki 3.a) – iz 3 različite prihvatljive zemlje, odnosno pravno uspostavljena mreža/udruženje tijela javne vlasti koje predstavlja najmanje tri različite prihvatljive zemlje. Mreža ili udruženje mora imati ovlast najmanje 3 nadležna tijela javne vlasti – kao što je opisano u točki 3.a) – kako bi djelovala u njihovo ime na konkretnom prijedlogu; Prijedlozi moraju uključivati najmanje jedno tijelo javne vlasti iz države članice, kao što je navedeno u točki 3.a). Tijela javne vlasti koja sudjeluju ili su zastupljena u prijedlogu odgovorna su za strateško vodstvo projekta i usmjeravanje eksperimentiranja u njihovoj nadležnosti.

(b)	Najmanje jedno javno ili privatno tijelo s iskustvom u procjeni utjecaja politike. Takvo tijelo odgovorno je za metodološke aspekte i protokole procjene. Prijedlog može uključivati više od jednog tijela za procjenu, dok god je rad koordiniran i dosljedan.

5.   Koordinacija

U ime svih podnositelja prijave prijedlog može koordinirati i podnijeti samo jedno od sljedećih tijela:

(a)	tijelo javne vlasti kao što je opisano u točki 3.a);

(b)	pravno uspostavljena mreža ili udruženje tijela javne vlasti navedeno u točki 3.a);

(c)	javno ili privatno tijelo koje su ovlastila tijela javne vlasti navedena u točki 3.a) da odgovore na poziv. Ovlaštena tijela moraju imati izričito pismeno ovlaštenje tijela javne vlasti, kao što je opisano u točki 3.a), da dostave i koordiniraju prijedlog u njihovo ime.

Prijedloge moraju podnijeti zakonski zastupnici koordinirajuće vlasti u ime svih podnositelja prijave. Fizičke osobe ne mogu se prijaviti za bespovratna sredstva.

6.   Prihvatljive aktivnosti

Aktivnosti moraju započeti između 1. prosinca 2014. i 1. ožujka 2015.

Trajanje projekta mora biti između 24 i 36 mjeseci.

Aktivnosti koje će se financirati u sklopu ovog poziva jesu:

—

Razvoj terenskih ispitivanja o primjeni inovativnih mjera. Odgovarajuću pozornost treba posvetiti razvoju detaljne baze dokaza i uključivanju pouzdanog praćenja, procjene i postupaka izvješćivanja na temelju priznatih metodoloških pristupa koje je razvio nadležni i iskusni ocjenjivač utjecaja politike u suradnji s relevantnim partnerima projekta. To bi trebalo uključivati (popis nije konačan): utvrđivanje i odabir mjere ili mjera koje treba ispitati, uzorke i skup predviđenih radnji; utvrđivanje očekivanog utjecaja mjere u mjerljivom obliku i procjenjivanje njegove relevantnosti u odnosu na očekivane rezultate, uključujući i temeljitim traženjem primjera sličnih intervencija politike koje su provedene u zemlji ili inozemstvu; utvrđivanje detaljne metodologije i pokazatelja za mjerenje učinka ispitane mjere na nacionalnoj i europskoj razini.

—

Istovremena provedba terenskih ispitivanja u različitim zemljama koje sudjeluju u projektu pod vodstvom nadležnih vlasti (ministarstvo ili ekvivalentno tijelo). Dovoljno reprezentativan broj tijela/poduzeća koja sudjeluju treba biti uključen u postizanje razumne i reprezentativne kritične mase i pružanje značajne baze dokaza.

—	Analiza i procjena: djelotvornost, učinkovitost i utjecaj ispitane mjere, ali i metodologije eksperimentiranja, uvjeta za skalabilnost i transnacionalni prijenos naučenih lekcija i dobre prakse (uzajamno učenje).

—	Podizanje svijesti, širenje i korištenje koncepta projekta i njegovih rezultata na regionalnoj, nacionalnoj i europskoj razini tijekom trajanja projekta i na duge staze, te za poticanje prenosivosti između različitih sektora, sustava i politika.

Preporuča se plan korištenja rezultata eksperimentiranja kroz otvorene metode koordinacije u obrazovanju i osposobljavanju te mladima, povezano s ciljevima strategije Europa 2020.

7.   Kriteriji dodjele

Kriteriji dodjele (vidi odlomak 8. Vodiča za podnositelje prijave) za financiranje prijedloga jesu:

1.	Važnost (20 %)

2.	Kvaliteta izrade i provedbe projekta (30 %)

3.	Kvaliteta partnerstva (20 %)

4.	Utjecaj, širenje i korištenje (30 %)

Ovaj poziv podijeljen je u dvije faze dostave/procjene: 1. faza pretprijedloga, i 2. faza konačnog prijedloga. Ovim pristupom namjerava se pojednostaviti postupak zahtijevanjem samo osnovnih podataka o prijedlogu u prvoj fazi. Samo oni pretprijedlozi koji zadovoljavaju kriterije prihvatljivosti i postižu najmanji prag od 60 % rezultata za kriterij dodjele „važnost”, pristupit će drugoj fazi u kojoj će se od podnositelja prijave zahtijevati da podnesu potpun paket za prijavu.

Prihvatljivi pretprijedlozi procijenit će se na temelju kriterija dodjele „važnost”. Konačni prijedlozi procijenit će se na temelju isključenja, odabira i preostala tri kriterija dodjele: kvaliteta izrade i provedbe projekta; kvaliteta partnerstva; te utjecaj, širenje i održivost.

Konačna ocjena prijedloga bit će ukupni rezultat dobiven iz faze pretprijedloga i faze konačnog prijedloga (primjenom naznačenih postotaka).

8.   Proračun

Ukupni proračun dostupan za sufinanciranje projekata iz ovog poziva je 10 000 000 EUR, a podijeljen je na sljedeći način između dva područja djelovanja:

—	Obrazovanje i osposobljavanje: 8 000 000 EUR,

—	Mladi: 2 000 000 EUR.

Financijski doprinos iz EU-a ne smije premašiti 75 % ukupnih prihvatljivih troškova.

Najveći iznos bespovratnih sredstava po projektu bit će 2 000 000 EUR.

Agencija zadržava pravo da ne dodijeli sva raspoloživa sredstva.

9.   Postupak za dostavu i rokovi

Prije podnošenja prijave, podnositelji prijave moraju registrirati svoju organizaciju putem jedinstvenog sustava za registraciju (Unique Registration Facility (URF)) te će im se dodijeliti identifikacijska oznaka sudionika (Participant Identification Code (PIC)). U obrascu za prijavu potrebno je navesti identifikacijsku oznaku sudionika.

Jedinstveni sustav za registraciju je alat kojim će se upravljati svim pravnim i financijskim podatcima vezanima za organizacije. Dostupan je putem Portala za obrazovanje, audiovizualnu politiku, kulturu, državljanstvo i volontere. Podatci o postupku registracije mogu se pronaći na portalu na sljedećoj adresi:

http://ec.europa.eu/education/participants/portal

Prijave za bespovratna sredstva potrebno je sastaviti na jednom od službenih jezika EU-a pomoću službenog paketa za prijavu. Provjerite koristite li ispravan obrazac za prijavu za fazu pretprijedloga i fazu konačnog prijedloga.

Paket za prijavu dostupan je na sljedećoj internetskoj adresi:

https://eacea.ec.europa.eu/erasmus-plus/funding/prospective-initiatives-eacea-102014_en

Prihvatljive su samo prijave koje se podnose na ispravnom obrascu koji je propisno ispunjen te sadrži datum podnošenja prijave i potpis osobe koja je ovlaštena preuzimati pravno obvezujuće obveze u ime koordinatora.

Rokovi:

—	Pretprijedlozi: 20. svibnja 2014. – prema datumu poštanskog žiga,

—	Konačni prijedlozi: 2. listopada 2014. – prema datumu poštanskog žiga.

Obrasci za prijavu podnose se poštom kao paket. Svaki paket mora sadržavati samo jednu potpunu papirnatu verziju koju je potpisao zakonski zastupnik koordinirajuće organizacije. Usto je potrebno poslati e-poštom potpunu skeniranu verziju potpisane prijave na adresu u nastavku odmah nakon slanja papirnate verzije. Obje verzije moraju sadržavati sve relevantne i primjenjive priloge te prateće dokumente.

Paket je potrebno dostaviti putem ekspresne kurirske službe (kao dokaz služi registrirana potvrda o isporuci poštanske službe) na sljedeću adresu:

Education, Audiovisual and Culture Executive Agency

Unit A.1 — Erasmus+: Schools, Prospective initiatives, Programme coordination

Call for Proposals EACEA/10/14

BOU2 02/109

Avenue du Bourget/Bourgetlaan 1

1049 Bruxelles/Brussel

BELGIQUE/BELGIË

i putem e-pošte na: EACEA-Policy-Support@ec.europa.eu

Neće se razmatrati prijave koje ne sadržavaju sve navedene dokumente te koje se ne dostave do zadanog roka.

Više detalja potražite u Vodiču za podnositelje prijave.

10.   Dodatne informacije

Detaljan Vodič za podnositelje prijave i potpun paket za prijavu dostupni su na sljedećoj internetskoj stranici:

https://eacea.ec.europa.eu/erasmus-plus/funding/prospective-initiatives-eacea-102014_en

---

(1)  Sudjelovanje Islanda, Lihtenštajna i Norveške podliježe Odluci Zajedničkog odbora EGP-a. Ako u vrijeme odluke o dodjeli bespovratnih sredstava uredba o programu Erasmus+ nije uključena u Sporazum o EGP-u, sudionici iz tih zemalja neće biti financirani i neće se uzeti u obzir u odnosu na najmanju veličinu konzorcija/partnerstava.

(2)  Sudjelovanje Turske i bivše jugoslavenske Republike Makedonije u ovom pozivu za podnošenje prijedloga podliježe potpisivanju Memoranduma o razumijevanju između Komisije i nadležnih tijela ovih dviju zemalja. Ako u vrijeme odluke o dodjeli bespovratnih sredstava Memorandum o razumijevanju nije potpisan, sudionici iz tih zemalja neće biti financirani i neće se uzeti u obzir u odnosu na najmanju veličinu konzorcija/partnerstava.

(3)  Sudjelovanje Švicarske Konfederacije podliježe sklapanju bilateralnog sporazuma s tom zemljom. Ako u vrijeme donošenja odluke o dodjeli bespovratnih sredstava nije potpisan ovaj sporazum, neće se financirati sudionici iz Švicarske Konfederacije i neće se uzeti u obzir u odnosu na najmanju veličinu konzorcija/partnerstava.

(4)  http://epp.eurostat.ec.europa.eu/portal/page/portal/nuts_nomenclature/correspondence_tables/national_structures_eu

---

22.2.2014

HR

Službeni list Europske unije

C 51/22

---

INFORMATIVNA OBAVIJEST – JAVNO SAVJETOVANJE

Oznake zemljopisnog podrijetla u Republici Južnoj Africi

(2014/C 51/09)

U okviru pregovora u tijeku s Republikom Južnom Afrikom o sporazumu u obliku Protokola o zaštiti oznaka zemljopisnog podrijetla (u daljnjem tekstu Protokol), južnoafričke vlasti su za zaštitu u okviru Protokola predložile priloženi popis oznaka zemljopisnog podrijetla (OZP) za poljoprivredne proizvode i vina. Europska komisija trenutačno razmatra hoće li te oznake zemljopisnog podrijetla biti zaštićene u skladu s Protokolom kao oznake zemljopisnog podrijetla u smislu članka 22. stavka 1. Sporazuma o trgovinskim aspektima prava intelektualnoga vlasništva (Sporazum TRIPS).

Komisija poziva sve države članice, treće zemlje i sve fizičke ili pravne osobe koje imaju opravdani interes, boravište ili poslovni nastan u državi članici ili trećoj zemlji, da ulože prigovor protiv navedene zaštite podnošenjem propisno obrazložene izjave.

Prigovori se moraju dostaviti Komisiji u roku od dva mjeseca od datuma objave ove obavijesti. Prigovori se šalju na sljedeću adresu e-pošte:

AGRI-A3-GI@ec.europa.eu

Prigovori će se uzeti u razmatranje samo ako su zaprimljeni u prethodno navedenom roku i ako se u njima dokazuje da bi na temelju zaštite predloženog naziva:

(a)	naziv bio jednak nazivu biljne sorte ili životinjske pasmine što bi potrošača moglo dovesti u zabludu o pravom podrijetlu proizvoda;

(b)

naziv bio u cijelosti ili djelomično homonim s nazivom koji je već zaštićen u Uniji u skladu s Uredbom (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. studenoga 2012. o sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode (1), Uredbom (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o uspostavljanju zajedničke organizacije tržišta poljoprivrednih proizvoda (2) i Uredbom (EZ) br. 110/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. siječnja 2008. o definiciji, opisivanju, prezentiranju, označavanju i zaštiti zemljopisnih oznaka jakih alkoholnih pića (3) ili je dio sporazuma koje je Unija sklopila sa sljedećim državama: — Australija (4) — Čile (5) — Švicarska (6) — Meksiko (7) — Koreja (8) — Srednja Amerika (9) — Kolumbija i Peru (10) — Bivša jugoslavenska Republika Makedonija (11) — Hrvatska (12) — Kanada (13) — Sjedinjene Američke Države (14) — Albanija (15) — Crna Gora (16) — Bosna i Hercegovina (17) — Srbija (18) — Moldova (19) — Gruzija (20);

(c)	moglo doći do zablude potrošača u vezi s pravim identitetom proizvoda, s obzirom na ugled i čuvenost žiga i duljinu uporabe;

(d)	bilo ugroženo postojanje cjelokupno ili djelomično identičnog naziva ili žiga ili postojanje proizvoda koji su se zakonito nalazili na tržištu tijekom najmanje pet godina prije datuma ove objave;

(e)	ili bi mogle biti uključene pojedinosti na temelju kojih se može zaključiti da je naziv čija se zaštita razmatra generički.

Prethodno navedeni kriteriji ocjenjuju se u odnosu na područje Unije, što se u slučaju prava intelektualnog vlasništva odnosi samo na područje ili područja gdje su ta prava zaštićena. Moguća zaštita tih naziva u Europskoj uniji ovisi o uspješnom završetku navedenih pregovora i kasnijem zakonskom aktu.

Popis oznaka zemljopisnog podrijetla za poljoprivredne proizvode i vina  (21)

Vrsta proizvoda	Naziv kako je zaštićen u Južnoj Africi
oparak	Honeybush/Heunningbos/Honeybush Tea/Heuningbos Tee
oparak	Rooibos/Red Bush/Rooibos Tea/Rooitee/Rooibosch
vina	Banghoek
vina	Bot River
vina	Breedekloof
vina	Cape Agulhas
vina	Cape South Coast
vina	Central Orange River
vina	Ceres Plateau
vina	Citrusdal Mountain
vina	Citrusdal Valley
vina	Eastern Cape
vina	Elandskloof
vina	Franschhoek Valley
vina	Greyton
vina	Hemel-en-Aarde Ridge
vina	Hemel-en-Aarde Valley
vina	Hex River Valley
vina	Hout Bay
vina	Klein River
vina	Kwazulu-Natal
vina	Lamberts Bay
vina	Langeberg-Garcia
vina	Limpopo
vina	Malgas
vina	Napier
vina	Northern Cape
vina	Outeniqua
vina	Philadelphia
vina	Plettenberg Bay
vina	Polkadraai Hills
vina	St Francis Bay
vina	Stanford Foothills
vina	Stilbaai East
vina	Sunday's Glen
vina	Sutherland-Karoo
vina	Theewater
vina	Tradouw Highlands
vina	Upper Hemel-en-Aarde Valley
vina	Upper Langkloof
vina	Voor Paardeberg
vina	Western Cape

---

(1)  SL L 343, 14.12.2012., str. 1.

(2)  SL L 347, 20.12.2013., str. 671.

(3)  SL L 39, 13.2.2008., str. 16.

(4)  Odluka Vijeća br. 2009/49/EZ od 28. studenoga 2008. o sklapanju Sporazuma između Europske zajednice i Australije o trgovini vinom (SL L 28, 30.1.2009., str. 1).

(5)  Odluka Vijeća 2002/979/EZ od 18. studenoga 2002. o potpisivanju i privremenoj primjeni određenih odredaba Sporazuma o pridruživanju između Europske zajednice i njezinih država članica, s jedne strane, i Republike Čile, s druge strane (SL L 352, 30.12.2002., str. 1).

(6)  Odluka Vijeća i Komisije br. 2002/309/EZ, Euratom o sporazumu o znanstvenoj i tehnološkoj suradnji od 4. travnja 2002. za sklapanje sedam sporazuma sa Švicarskom Konfederacijom (SL L 114, 30.4.2002., str. 1.), a posebno o sporazumu između Europske zajednice i Švicarske Konfederacije o trgovini poljoprivrednim proizvodima – Prilog 7.

(7)  Odluka Vijeća br. 97/361/EZ od 27. svibnja 1997. o sklapanju Sporazuma između Europske zajednice i Sjedinjenih Meksičkih Država o uzajamnom priznavanju i zaštiti naziva za jaka alkoholna pića (SL L 152, 11.6.1997., str. 15).

(8)  Odluka Vijeća br. 2011/265/EU od 16. rujna 2010. o potpisivanju, u ime Europske unije, i privremenoj primjeni Sporazuma o slobodnoj trgovini između Europske unije i njezinih država članica, s jedne strane, i Republike Koreje, s druge strane (SL L 127, 14.5.2011., str. 1).

(9)  Sporazum o pridruživanju između Europske unije i njezinih država članica, s jedne strane, i Srednje Amerike, s druge strane (SL L 346, 15.12.2012., str. 3).

(10)  Trgovinski sporazum između Europske unije i njezinih država članica, s jedne strane, i Kolumbije i Perua, s druge strane (SL L 354, 21.12.2012., str. 3).

(11)  Odluka Vijeća br. 2001/916/EZ od 3. prosinca 2001. o sklapanju dodatnog protokola za prilagodbu trgovinskih aspekata Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između Europske zajednice i njezinih država članica, s jedne strane, i bivše jugoslavenske Republike Makedonije, s druge strane, kako bi se u obzir uzeo ishod pregovora između strana o uzajamnim povlaštenim koncesijama za određena vina, uzajamnom priznavanju, uzajamnoj zaštiti i uzajamnom nadzoru naziva vina te uzajamnom priznavanju, uzajamnoj zaštiti i uzajamnom nadzoru naziva za jaka alkoholna i aromatizirana pića (SL L 342, 27.12.2001., str. 6).

(12)  Odluka Vijeća br. 2001/918/EZ od 3. prosinca 2001. o sklapanju dodatnog protokola za prilagodbu trgovinskih aspekata Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između Europske zajednice i njezinih država članica, s jedne strane, i Republike Hrvatske, s druge strane, kako bi se u obzir uzeo ishod pregovora između strana o uzajamnim povlaštenim koncesijama za određena vina, uzajamnom priznavanju, uzajamnoj zaštiti i uzajamnom nadzoru naziva vina te uzajamnom priznavanju, uzajamnoj zaštiti i uzajamnom nadzoru naziva za jaka alkoholna i aromatizirana pića (SL L 342, 27.12.2001., str. 42).

(13)  Odluka Vijeća br. 2004/91/EZ od 30. srpnja 2003. o sklapanju Sporazuma između Europske zajednice i Kanade o trgovini vinom i jakim alkoholnim pićima (SL L 35, 6.2.2004., str. 1).

(14)  Odluka Vijeća br. 2006/232/EZ od 20. prosinca 2005. o sklapanju Sporazuma između Europske zajednice i Sjedinjenih Američkih Država o trgovini vinom (SL L 87, 24.3.2006., str. 1).

(15)  Odluka Vijeća br. 2006/580/EZ od 12. lipnja 2006. o potpisivanju i sklapanju Privremenog sporazuma o trgovini i trgovinskim pitanjima između Europske zajednice, s jedne strane, i Republike Albanije, s druge strane – Protokol 3. o uzajamnim povlaštenim koncesijama za određena vina, uzajamnom priznavanju, uzajamnoj zaštiti i uzajamnom nadzoru naziva vina, jakih alkoholnih pića i aromatiziranih vina (SL L 239, 1.9.2006., str. 1).

(16)  Odluka Vijeća br. 2007/855/EZ od 15. listopada 2007. o potpisivanju i sklapanju Privremenog sporazuma o trgovini i trgovinskim pitanjima između Europske zajednice, s jedne strane, i Republike Crne Gore, s druge strane (SL L 345, 28.12.2007., str. 1).

(17)  Odluka Vijeća br. 2008/474/EZ od 16. lipnja 2008. o potpisivanju i sklapanju Privremenog sporazuma o trgovini i trgovinskim pitanjima između Europske zajednice, s jedne strane, i Bosne i Hercegovine, s druge strane (SL L 169, 30.6.2008., str. 10). – Protokol br. 6.

(18)  Odluka Vijeća br. 2010/36/EZ od 29. travnja 2008. o potpisivanju i sklapanju Privremenog sporazuma o trgovini i trgovinskim pitanjima između Europske zajednice, s jedne strane, i Republike Srbije, s druge strane (SL L 28, 30.1.2010., str. 1).

(19)  2013/7/EU: Odluka Vijeća od 3. prosinca 2012. o sklapanju Sporazuma između Europske unije i Republike Moldove o zaštiti oznaka zemljopisnog podrijetla poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda (SL L 10, 15.1.2013., str. 3).

(20)  2012/164/EU: Odluka Vijeća od 14. veljače 2012. o sklapanju Sporazuma između Europske unije i Gruzije o zaštiti oznaka zemljopisnog podrijetla poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda (SL L 93, 30.3.2012., str. 1).

(21)  Popis zaštićen u Republici Južnoj Africi, koji su dostavile južnoafričke vlasti u okviru pregovora u tijeku.

---