24.12.2013   

HR

Službeni list Europske unije

C 378/1

(1)

U skladu s člankom 2. Ugovora o Europskoj uniji (UEU), jednakost je jedna od temeljnih vrijednosti Unije. U skladu s drugim podstavkom članka 3. stavka 3. UEU, Unija suzbija društvenu isključenost i diskriminaciju i promiče zaštitu djece.

(2)

U članku 10. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) navodi se da je Unija usmjerena borbi protiv diskriminacije na temelju rasnog ili etničkog podrijetla pri utvrđivanju i provedbi svojih politika i aktivnosti.

(3)

Članak 19. stavak 1. UFEU-a omogućava Vijeću usvajanje mjera za borbu protiv diskriminacije na temelju spola, rase, etničkog podrijetla, religije ili uvjerenja, invaliditeta, dobi ili spolne orijentacije.

(4)

Članak 21. stavak 1. Povelje o temeljnim pravima Europske unije navodi da je zabranjena svaka diskriminacija na temelju spola, rase, boje kože, etničkog ili socijalnog podrijetla, genetskih osobina, jezika ili pripadnosti nacionalnoj manjini.

(5)

Direktiva Vijeća 2000/43/EZ (1) sadrži obvezujući okvir kojim se u cijeloj Uniji zabranjuje diskriminacija na temelju rasnog ili etničkog podrijetla pri zapošljavanju i obuci, obrazovanju, socijalnoj zaštiti (uključujući socijalno osiguranje i zdravstvenu skrb), socijalnim prednostima i pristupu dobrima i uslugama, uključujući stanovanje.

(6)

Za potrebe ove Preporuke, kao i u drugim političkim dokumentima Europskog parlamenta i Vijeća, izraz „Romi” ovdje se koristi kao zajednički naziv koji uključuje skupine ljudi s manje ili više sličnim kulturnim značajkama, kao što su Sinti, Putnici, Kalé, Gens du voyage itd., bez obzira jesu li ili nisu sjedilački.

(7)

Mnogi Romi u Uniji još uvijek žive u velikom siromaštvu, društvenoj isključenosti, diskriminaciji i preprekama u ostvarivanju temeljnih prava što ih čini osjetljivima na iskorištavanje, na primjer na trgovanje ljudima. Stoga treba razmotriti učinkovitije mjere socijalne uključenosti prilagođene njihovoj situaciji i potrebama.

(8)

Stanje romske djece je posebno zabrinjavajuće, zbog niza čimbenika koji ih čine posebno ranjivima i izloženima, inter alia, lošem zdravlju, lošem stanovanju, lošoj prehrani, isključenosti, diskriminaciji, rasizmu i nasilju. Društvena isključenost romske djece često se povezuje s nedostatkom registracije pri rođenju i identifikacijskih isprava, niskom sudjelovanju u obrazovanju u ranom djetinjstvu i skrbi kao i u visokom obrazovanju te povišenim stopama napuštanja školovanja. Segregacija predstavlja ozbiljnu prepreku pristupu kvalitetnom obrazovanju. Neka su romska djeca također žrtve trgovanja ljudima i iskorištavanja rada.

(9)

Romi koji su državljani treće zemlje koji legalno borave u državama članicama mogu biti posebno ranjivi, posebno kada dijele jednako teške životne uvjete kao mnogi Romi građani Unije, dok se pritom također suočavaju s izazovima s kojima se susreću mnogi migranti koji dolaze izvan Unije.

(10)

U kontekstu slobode kretanja i mobilnosti unutar EU-a, potrebno je poštovati pravo na slobodu kretanja građana Unije i uvjete njegove primjene, u skladu s odredbama iz Direktive 2004/38/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (2), pritom također stremiti poboljšanju životnih uvjeta Roma i jačanju mjera za promicanje njihove gospodarske i socijalne integracije u njihovim državama članicama podrijetla kao i u državama članicama njihova boravišta.

(11)

Rezolucijama Europskog parlamenta od 9. rujna 2010. o položaju Roma i o slobodnom kretanju osoba u Europskoj uniji te od 9. ožujka 2011. o Strategiji EU-a za uključivanje Roma poziva se Komisija i države članice na pokretanje postojećih strategija i instrumenata kako bi se osiguralo socijalno i gospodarsko uključivanje Roma.

(12)

U svojoj Komunikaciji od 5. travnja 2011. s naslovom „Okvir EU-a za nacionalne strategije integracije Roma do 2020.”, Komisija je potaknula države članice na usvajanje ili daljnje razvijanje sveobuhvatnog pristupa te poticanje ciljeva u obrazovanju, zapošljavanju, zdravstvenoj skrbi i stanovanju kako bi se ubrzala integracija Roma.

(13)

Vijeće je 19. svibnja 2011. donijelo zaključke s naslovom „Okvir EU-a za nacionalne strategije integracije Roma do 2020.”, koji izražavaju posvećenost država članica unaprjeđenju socijalne i gospodarske uključenosti Roma.

(14)

Zaključci Europskog vijeća od 23. i 24. lipnja 2011. pozvali su na brzu primjenu zaključaka Vijeća od 19. svibnja 2011., posebice vezano uz pripremu, ažuriranje ili razvoj nacionalnih strategija integracija Roma država članica ili integriranih skupova mjera politika u okviru njihovih širih politika socijalnog uključenja za poboljšanje situacije Roma.

(15)

U svojoj komunikaciji od 21. svibnja 2012. nazvanoj „Nacionalne strategije integracije Roma: prvi korak prema provedbi okvira EU-a” Komisija je prikazala rezultate prve procjene svih nacionalnih strategija integracija Roma i integriranih skupova mjera politika i pozvala države članice da razmotre određene prilagodbe kao put naprijed.

(16)

Komisija je pojačala svoj dijalog o integraciji Roma s državama članicama, posebno osnivanjem mreže nacionalnih kontaktnih mjesta za integraciju Roma u listopadu 2012., kako bi raspravila rješenja za uočene izazove. U studenom i prosincu 2012. skupina nacionalnih kontaktnih mjesta dalje je raspravljala o tome kako poboljšati učinkovitost mjera integracije Roma u državama članicama. Ta je skupina naknadno izvijestila mrežu nacionalnih kontaktnih mjesta za integraciju Roma.

(17)

U svojoj Komunikaciji od 26. lipnja 2013. pod naslovom „Koraci naprijed u provedbi nacionalnih strategija za uključivanje Roma” Komisija ističe potrebu za daljnjim djelovanjem kako bi se osigurali neophodni preduvjeti za uspješnu provedbu mjera usmjerenih ka ubrzanju integracije Roma u najkraćem mogućem roku.

(18)

Komunikacija Komisije od 3. ožujka 2010. pod naslovom „Europa 2020.: Strategija za pametan, održiv i uključiv rast” (Strategija Europa 2020.) dala je novi poticaj borbi protiv siromaštva i socijalne isključenosti postavljanjem zajedničkih europskih ciljeva za smanjenje broja ljudi kojima prijeti siromaštvo i socijalna isključenost, smanjenje stope prijevremenog napuštanja školovanja, te povećanja uspjeha u školovanju i razina zaposlenosti. U ovom kontekstu, integracija Roma predstavlja značajan dio konvergentnih napora Unije i njezinih država članica. Sadašnji okvir europskog semestra promiče provedbu odgovarajućih preporuka specifičnih za svaku zemlju, dok zaključci Vijeća od 20. lipnja 2013., pod naslovom „Socijalno ulaganje za rast i koheziju” daju daljnje smjernice za napore osiguranja uključivog rasta.

(19)

S obzirom na gore navedeno i na uočene nedostatke, potrebno je poboljšati i pratiti učinkovitost mjera za integraciju Roma. To bi trebalo biti učinjeno uz potpuno poštovanje načela supsidijarnosti i primarnu odgovornost država članica u ovom području, uvažavajući činjenicu da sakupljanje podataka na osnovu etničkog porijekla može biti osjetljivo pitanje i uvažavajući da bi države članice trebale odabrati vlastite metode praćenja, uključujući prikladne metode za sve sakupljanje podataka kao i moguće indikatore.

(20)

Ova preporuka nastavlja se na različite preporuke iz ranijih rezolucija Europskog parlamenta, zaključaka Vijeća i komunikacija Komisije o integraciji Roma. Cilj joj je dopuniti postojeće zakonodavstvo Unije o suzbijanju diskriminacije kako bi njegovu primjenu i stupanje na snagu učinila učinkovitijim.

(21)

Ova preporuka ne pokriva razlike u postupanju na temelju državljanstva te ne dovodi u pitanje odredbe i uvjete kojima se uređuje pravni status državljana trećih zemalja i osoba bez državljanstva na državnom području država članica u okviru nacionalnog prava i prava Unije ili na pravni učinak tog statusa.

(22)

Uredba (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (3) poziva države članice da predstave cjeloviti pristup rješavanju posebnih potreba geografskih područja koja su najviše pogođena siromaštvom ili ciljnih skupina izloženih najvećem riziku od diskriminacije ili društvenog isključivanja, s posebnim osvrtom na marginalizirane zajednice. Uredba (EU) br. 1304/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (4) za programsko razdoblje 2014.–2020. uključuje investicijski prioritet usredotočen na društveno-ekonomsku integraciju marginaliziranih zajednica kao što su Romi, nadopunjujući ostale europske strukturne i investicijske fondove (ESIF) (5).

1.1.

U svrhu promicanja potpune jednakosti Roma u praksi, poduzmu učinkovite mjere politike kako bi osigurale jednako postupanje prema Romima i poštovanje njihovih temeljnih prava, uključujući jednak pristup obrazovanju, zapošljavanju, zdravstvenoj skrbi i stanovanju. Taj bi se cilj mogao postići ili putem uključenih mjera ili putem ciljanih mjera, ili kombinacijom oboje, uključujući posebne mjere za sprječavanje ili izjednačavanje nepovoljnog položaja, uzimajući u obzir specifičnu situaciju Roma i posvetivši posebnu pažnju spolnim odrednicama.

1.2.

Mjere koje treba donijeti mogu se temeljiti na društveno-ekonomskim pokazateljima, kao što su visoka dugotrajna nezaposlenost, razina obrazovanja i zdravstveni parametri, ili se može usredotočiti na zemljopisna područja koja su marginalizirana i/ili izdvojena.

1.3.

Poduzeti učinkovite mjere kako bi se osiguralo jednako postupanje i potpuna uključenost romskih dječaka i djevojčica u kvalitetno obrazovanje kao i da bi se osiguralo da svi romski učenici završe barem obvezno obrazovanje (6). Ovaj cilj mogao bi se postići mjerama kao što su:

1.4.

Poduzeti učinkovite mjere kako bi se osiguralo jednako postupanje prema Romima u pristupu tržištu rada i prilikama za zapošljavanje. Ovaj cilj mogao bi se postići mjerama kao što su:

1.5.

Poduzeti učinkovite mjere kako bi se osiguralo jednako postupanje prema Romima za pristup općenito dostupnim uslugama zdravstvene skrbi (8) na temelju općih kriterija prihvatljivosti. Ovaj cilj mogao bi se postići mjerama kao što su:

1.6.

Poduzeti učinkovite mjere kako bi se osiguralo jednako postupanje prema Romima u pristupu stanovanju. Ovaj cilj mogao bi se postići mjerama kao što su:

1.7.

Kad god je to potrebno, osigurati da prijave lokalnih tijela za projekte urbane regeneracije uključuju intervencije u stanovanju u korist marginaliziranih zajednica u okviru integriranog pristupa.

1.8.

Promicati lokalni razvoj kojim upravlja lokalna zajednica i/ili integrirana teritorijalna ulaganja koje podržavaju europski strukturni i investicijski fondovi.

1.9.

Dodijeliti primjerenu razinu sredstva za primjenu i nadzor njihovih nacionalnih i lokalnih strategija i akcijskih planova iz bilo kojih dostupnih izvora financiranja (lokalnih, nacionalnih, Unijinih i međunarodnih) s ciljem postizanja integracije Roma putem širih ili ciljanih mjera.

1.10.

Promicanje društvene uključenosti i suzbijanje siromaštva i diskriminacije, uključujući inter alia socioekonomske integracije marginaliziranih zajednica poput Roma, trebalo bi biti olakšano dodjeljivanjem barem 20 % ukupnih sredstava ESF-a u svakoj državi članici za ulaganje u ljude kao što je navedeno u člancima 3. i 4. Uredbe (EU) br. 1304/2013.

1.11.

Ovisno o veličini i društvenoj i ekonomskoj situaciji njihovih romskih zajednica te rascjepu između Roma i ne-Roma, kao i izazova uočenih u kontekstu Europskog semestra za brojne države članice, poduzeti odgovarajuće mjere za uključivanje integracije Roma u prioritete Sporazuma o partnerstvu o uporabi europskih strukturnih i investicijskih fondova (9) za razdoblje 2014.–2020.

1.12.

Unaprijediti njihove sposobnosti vođenja, nadzora i ocjenjivanja uz potporu tehničke pomoći europskih strukturnih i investicijskih fondova i potaknuti uporabu nacionalnih i fondova Unije u svrhu izgradnje sposobnosti lokalnih tijela i organizacija civilnog društva kako bi mogli učinkovito provoditi projekte.

1.13.

Dodjela javnih sredstava za provedbu nacionalnih strategija integracije Roma ili integriranih skupova mjera politika trebalo bi usmjeriti na posebne potrebe Roma, ili zemljopisna područja koja su najviše pogođena siromaštvom i društvenom isključenosti, te uzeti u obzir spolnu dimenziju.

2.1.

Nastaviti ulagati napore za osiguravanje učinkovite praktične provedbe Direktive 2000/43/EZ, posebno osiguravajući da njihove nacionalne, regionalne i lokalne upravne odredbe nisu diskriminatorne i ne dovode do prakse izdvajanja. Mjerodavna sudska praksa Europskog suda za ljudska prava trebala bi služiti kao referentna točka za identificiranje kompatibilnosti odredaba i praksi ljudskih prava u ovom kontekstu.

2.2.

Primijeniti, gdje je odgovarajuće, mjere uklanjanja segregacije Roma na regionalnoj i lokalnoj razini. Politike i mjere za suzbijanje segregacije trebale bi biti popraćene prikladnim programima obuke i informiranja, uključujući obuku i informiranje o zaštiti ljudskih prava, namijenjenu lokalnim državnim službenicima i predstavnicima civilnog društva samih Roma.

2.3.

Osigurati da su prisilne deložacije u potpunom skladu sa zakonodavstvom EU-a, kao i s drugim međunarodnim obvezama ljudskih prava, kao što su one Europske konvencije o ljudskim pravima.

2.4.

Primijeniti mjere za suzbijanje diskriminacije i predrasuda protiv Roma, nekad nazvane anti-ciganizam, u svim slojevima društva. Takve mjere mogle bi uključivati:

2.5.

Suzbijati sve oblike diskriminacije s kojima se susreću romski maloljetnici i žene, nasilje i nasilje u obitelji nad ženama i djevojčicama, trgovanje ljudima, brakove maloljetnika i prisilne brakove te prosjačenje koje uključuje maloljetnike, posebno putem provođenja zakonodavstva. U tu svrhu, države članice trebale bi osigurati uključenost svih relevantnih čimbenika u ovaj zadatak, uključujući javna tijela, civilno društvo i romske zajednice. U ovom kontekstu, suradnja između država članica poželjna je u situacijama s prekograničnom dimenzijom.

2.6.

Suzbijati siromaštvo i društvenu isključenost koja utječe na osobe u nepovoljnom položaju, uključujući Rome, ulaganjem u ljudski kapital i politike socijalne kohezije. Ovaj cilj mogao bi se postići mjerama kao što su:

2.7.

Ovisno o veličini i društvenoj i ekonomskoj situaciji njihovih romskih zajednica, razmotriti postavljanje integracije Roma kao jedan od ključnih aspekata njihovih programa nacionalne reforme ili njihovih nacionalnih društvenih izvješća u kontekstu strategije Europa 2020.

2.8.

Podržati aktivno građanstvo Roma i promicati njihovo društveno, gospodarsko i političko sudjelovanje u društvu, uključujući na lokalnoj razini, s obzirom da je aktivno uključivanje i sudjelovanje Roma od velike važnosti za poboljšanje njihovih životnih uvjeta, kao i za unaprjeđivanje njihove društvene uključenosti.

2.9.

Kad to odgovara lokalnim okolnostima, promicati obuku i zapošljavanje kvalificiranih posrednika posvećenih Romima i koristiti posredovanje kao jednu od mjera rješavanja nejednakosti s kojima se susreću Romi u smislu pristupa kvalitetnom obrazovanju, zapošljavanju i stanovanju.

2.10.

Obavljati aktivnosti informiranja kako bi se dodatno podigla svijest Roma o njihovim pravima (posebno u svezi s diskriminacijom i mogućnostima zahtijevanja naknade) te o njihovim građanskim dužnostima.

3.1.

Poštujući nadležnost regionalnih i lokalnih tijela, potaknuti ta tijela da razviju lokalne akcijske planove ili strategije, ili više integriranih skupova mjera politika unutar šire politike društvene uključenosti uključujući polazne crte, mjerila i mjerljive ciljeve za integraciju Roma te kako bi osigurali odgovarajuće financiranje.

3.2.

Uključiti regionalna i lokalna tijela i lokalno civilno društvo u razvijanje, primjenu i nadzor njihovih nacionalnih strategija ili integriranih skupova mjera politika u okviru širih politika socijalnog uključenja. Relevantni predstavnici i zainteresirane strane trebali bi biti uključeni u svezi s partnerskim sporazumima i operativnim programima koje su sufinancirali europski strukturni i investicijski fondovi. Središnja i lokalna tijela trebala bi surađivati u provedbi tih strategija.

U ovu svrhu, podržavati lokalna javna tijela kako bi potaknuli provedbu skupina mjera politika na lokalnoj razini.

3.3.

Na lokalnoj razini stremiti integriranom pristupu prema obiteljima romskog podrijetla koji se susreću s višestrukim problemima kao što su nezavršavanje škole, dugovi, siromaštvo i loše zdravlje. U tu svrhu kapacitet lokalnih tijela trebalo bi ojačati, poštujući pri tome nacionalni sustav javne uprave, kako bi im se omogućilo da učinkovito surađuju s dotičnim obiteljima, ali također s, na primjer, školama, organizacijama skrbi za mlade, policijom, organizacijama javnog zdravstva, organizacijama socijalne pomoći, društvima za stanovanje.

3.4.

Primjereno nadzirati i ocjenjivati učinkovitost njihovih nacionalnih strategija ili integriranih skupova mjera politika u okviru njihovih širih politika socijalnog uključenja. Ovaj cilj mogao bi se postići mjerama kao što su postavljanje polaznih crta i mjerljivih ciljeva ili kroz prikupljanje kvalitativnih ili kvantitativnih podataka o socijalnim i ekonomskim učincima takvih strategija ili mjera, u skladu s primjenjivim nacionalnim pravom i pravom Unije, posebno u svezi sa zaštitom osobnih podataka.

3.5.

Koristiti sve postojeće ili druge relevantne temeljne pokazatelje i metode empirijskog društvenog istraživanja ili sakupljanja podataka za procjenu napretka na redovitoj bazi, posebno na lokalnoj razini, omogućavajući učinkovito izvješćivanje o stanju Roma u državama članicama uz moguću potporu Agencije za temeljna prava Europske unije.

3.6.

Podržavati rad i institucionalnu nadležnost tijela za promicanje jednakog postupanja dodjeljujući im odgovarajuća sredstva tako da pravna i pravosudna pomoć koju pružaju može učinkovito pomoći romskim žrtvama diskriminacije.

3.7.

Promicati redovan dijalog između njihovih nacionalnih kontaktnih mjesta za integraciju Roma i nacionalnih tijela za promicanje jednakog postupanja.

3.8.

Pružiti njihovim nacionalnim kontaktnim mjestima za integraciju Roma adekvatan mandat i sredstva koja odgovaraju njihovoj ulozi tako da mogu učinkovito koordinirati međusektorsku primjenu i nadzor politika integracije Roma,pritom poštujući podjelu nadležnosti i unutar svake države članice.

3.9.

Uključiti njihova nacionalna kontaktna mjesta za integraciju Roma u procesu odlučivanja u svezi s razvojem, financiranjem i primjenom relevantnih politika. Nacionalna kontaktna mjesta za integraciju Roma trebala bi poticati sudjelovanje i uključivanje civilnog društva Roma u primjeni nacionalnih strategija integracije Roma i lokalnih akcijskih planova.

3.10.

Poticati razvoj i aktivno sudjelovanje u međunarodnim oblicima suradnje na nacionalnoj, regionalnoj ili lokalnoj razini, putem politike inicijativa, posebno projekata i bilateralnih ili multilateralnih sporazuma, kako bi:

3.11.

Međunarodna suradnja navedena u točki 3.10 trebala bi nadopuniti mjere poduzete unutar nacionalnih strategija integracije Roma i integriranih skupova mjera politika u okviru njihovih širih politika socijalnog uključenja i unutar okvira svih postojećih sporazuma o suradnji između država članica kao što je Strategija EU-a za dunavsku regiju te drugih međunarodnih organizacija kao što je Vijeće Europe i Organizacija za europsku sigurnost i suradnju (OESS).

4.1.

Obavijestiti Komisiju o svim mjerama poduzetim u skladu s ovom Preporukom do 1. siječnja 2016.

4.2.

Nakon toga obavijestiti Komisiju o svim novim mjerama poduzetima na godišnjoj osnovi, na kraju svake godine, uz informacije o napretku postignutom u provedbi nacionalnih strategija integracija Roma ili nacionalnih skupova mjera politika u okviru njihovih širih politika socijalnog uključenja.

5.1.

Osigura da informacije koje pružaju države članice služe kao temelj za pripremu njihovih godišnjih izvješća Europskom parlamentu i Vijeću o primjeni nacionalnih strategija integracije Roma i uđu u Europski semestar strategije Europa 2020 putem preporuka specifičnih za pojedinu državu.

5.2.

Na ovoj osnovi, pozorno prati situaciju i, do 1. siječnja 2019. procijeni potrebu da se ova Preporuka revidira i ažurira.

24.12.2013   

HR

Službeni list Europske unije

C 378/8

(1)

Cilj je ove Preporuke potaknuti države članice da ojačaju postupovna prava svih osumnjičenih ili optuženih osoba koje nisu u mogućnosti razumjeti i učinkovito sudjelovati u kaznenim postupcima zbog svoje dobi, psihičkog ili fizičkog stanja ili invaliditeta („ranjive osobe”).

(2)

Uspostavljajući minimalna pravila o zaštiti postupovnih prava osumnjičenih ili optuženih osoba, ovom bi se Preporukom trebalo ojačati povjerenje država članica u sustave kaznenog pravosuđa drugih država članica te se time može pomoći u poboljšanju uzajamnog priznavanja odluka u kaznenim predmetima.

(3)

U Stockholmskom programu (1) stavlja se naglasak posebno na jačanje prava pojedinaca u kaznenom postupku. U svojoj točki 2.4. Europsko vijeće pozvalo je Komisiju da pripremi prijedloge kojima će se uspostaviti postupni pristup (2) jačanju prava osumnjičenih ili optuženih osoba.

(4)

Do danas su donesene tri mjere, odnosno, Direktiva 2010/64/EU Europskog parlamenta i Vijeća (3), Direktiva 2012/13/EU Europskog parlamenta i Vijeća (4) i Direktiva 2013/48/EU Europskog parlamenta i Vijeća (5).

(5)

Kada se u ovoj Preporuci govori o osumnjičenim ili optuženim osobama koje su lišene slobode to se treba tumačiti kao da se odnosi na bilo koju situaciju u kojoj su, u toku kaznenog postupka, osumnjičene ili optužene osobe lišene slobode u smislu članka 5. stavka 1. točke (c) EKLJP-a,u skladu s tumačenjem u sudskoj praksi Europskog suda za ljudska prava.

(6)

Od ključne je važnosti odmah utvrditi i prepoznati ranjivost osumnjičene ili optužene osobe u kaznenom postupku. U tu svrhu, policijski službenici te pravosudna ili sudska tijela trebaju provesti početnu procjenu. Nadležna tijela trebaju biti u mogućnosti tražiti da neovisni stručnjak ocijeni stupanj ranjivosti, potrebe ranjive osobe i prikladnost mjera koje su poduzete ili predviđene protiv ranjive osobe.

(7)

Osumnjičene ili optužene osobe ili njihovi odvjetnici trebaju imati pravo osporiti, u skladu s nacionalnim pravom, procjenu njihove moguće ranjivosti u kaznenom postupku, posebno ako bi to značajno omelo ili ograničilo ostvarivanje njihovih temeljnih prava. To pravo ne podrazumijeva obvezu država članica da predvide poseban žalbeni postupak, poseban mehanizam ili postupak za podnošenje pritužbi u kojem je moguće osporiti takav propust ili odbijanje.

(8)

Pojam „pravni zastupnik” znači osoba koja predstavlja interese i nadzire pravna pitanja ranjive osobe. Primjer je skrbnik ranjive osobe kojeg imenuje sud.

(9)

Pojam „odgovarajuća odrasla osoba” znači srodnik ili osoba u društvenom odnosu s ranjivom osobom koja može kontaktirati s nadležnim tijelima i omogućiti ranjivoj osobi da ostvari svoja postupovna prava.

(10)

Ranjivim je osobama potrebna odgovarajuća pomoć i podrška tijekom kaznenog postupka. Iz tog razloga pravni zastupnik ranjive osumnjičene ili optužene osobe ili odgovarajuća odrasla osoba trebaju što prije biti obaviješteni o kaznenom postupku protiv nje, o prirodi optužbe, postupovnim pravima i dostupnim pravnim lijekovima. Pravni zastupnik ili odgovarajuća odrasla osoba trebaju što je prije moguće biti obaviješteni o lišavanju slobode i o razlozima za to, osim ako to nije u najboljem interesu ranjive osobe.

(11)

Osobe koje su prepoznate kao posebno ranjive nisu u mogućnosti pratiti i razumjeti kazneni postupak. Kako bi se osiguralo da su njihova prava na pošteno suđenje zajamčena, ne bi se smjeli odreći prava na odvjetnika.

(12)

Kako bi se osigurao osobni integritet ranjive osobe koja je lišena slobode, ranjivim bi se osobama trebao omogućiti pristup liječničkom pregledu kojim se procjenjuje njihovo opće stanje i usklađenost mogućih mjera koje će protiv njih bit poduzete s njihovim stanjem.

(13)

Ranjive osobe nisu uvijek sposobne razumjeti sadržaj policijskih razgovora kojima su izložene. Kako bi se izbjeglo bilo kakvo osporavanje sadržaja razgovora te time i nepotrebnog ponavljanja ispitivanja, potrebno je audiovizualno snimanje tih razgovora.

(14)

S obzirom na posebne okolnosti svakog slučaja, stanje ranjivosti ne bi trebalo predstavljati prepreku pristupu osumnjičene ili optužene osobe materijalnim dokazima koje nadležna tijela imaju u odnosu na dotični kazneni predmet u okviru izvršavanja svojih postupovnih prava i prava na učinkovit pravni lijek.

(15)

Ova se Preporuka primjenjuje na ranjive osobe na koje se primjenjuje postupak predaje u skladu s Okvirnom odlukom Vijeća 2002/584/PUP (6) (postupci na temelju europskog uhidbenog naloga). Nadležna tijela u državi članici izvršenja trebala bi primjenjivati posebna postupovna prava iz ove Preporuke na postupak na temelju europskog uhidbenog naloga.

(16)

Upućivanja u ovoj Preporuci na odgovarajuće mjere za osiguranje učinkovitog pristupa pravosuđu osobama s invaliditetom treba shvaćati u svjetlu ciljeva definiranih u Konvenciji Ujedinjenih naroda o pravima osoba s invaliditetom iz 2006., a posebno u njezinom članku 13.

(17)

Kako bi se osiguralo da su stručnjaci koji su u kontaktu s ranjivim osobama svjesni posebnih potreba tih osoba, oni bi trebali proći odgovarajuće osposobljavanje.

(18)

Ovom Preporukom poštuju se temeljna prava i načelo priznato u Povelji o temeljnim pravima Europske unije. Preporukom se posebno nastoji promicati pravo na slobodu, pravo na pošteno suđenje i prava na obranu.

(19)

Države članice trebale bi obavijestiti Komisiju o poduzetim aktivnostima za praćenje provedbe ove Preporuke u roku od [36 mjeseci] od priopćenja. Na temelju tih informacija, Komisija treba pratiti i ocijeniti mjere koje poduzimaju države članice,

1.

Ovom se Preporukom pozivaju države članice da ojačaju određena postupovna prava ranjivih osumnjičenih ili optuženih osoba u kaznenom postupku i ranjivih osoba koje podliježu postupku na temelju europskog uhidbenog naloga.

2.

Posebna postupovna prava ranjivih osoba trebala bi se primjenjivati od trenutka kada su te osobe osumnjičene da su počinile kazneno djelo. Ta bi se prava trebala primjenjivati do okončanja postupka.

3.

Ranjivim se osobama treba omogućiti da u skladu sa svojim najboljim interesima ostvaruju postupovna prava uzimajući u obzir njihovu sposobnost razumijevanja i učinkovitog sudjelovanja u postupku.

4.

Ranjive osobe potrebno je brzo identificirati i prepoznati kao takve. Države članice trebale bi osigurati da sva nadležna tijela mogu upotrijebiti liječnički pregled neovisnog stručnjaka u svrhu identificiranja ranjivih osoba i utvrđivanja stupnja njihove ranjivosti i njihovih posebnih potreba. Stručnjak može dati obrazloženo mišljenje o prikladnosti poduzetih mjera koje su predviđene ili poduzete protiv ranjive osobe.

5.

Ranjive osobe ne smiju biti izložene nikakvom obliku diskriminacije u skladu s nacionalnim pravom prilikom ostvarivanja postupovnih prava navedenih u ovoj Preporuci.

6.

Postupovna prava ranjivih osoba treba poštovati tijekom kaznenog postupka uzimajući u obzir prirodu i stupanj njihove ranjivosti.

7.

Države članice trebale bi predvidjeti pretpostavku ranjivosti posebno za osobe s teškim psihološkim, intelektualnim, fizičkim ili osjetilnim oštećenjima ili psihičkim bolestima ili kognitivnim poremećajima, koji im otežavaju razumijevanje i učinkovito sudjelovanje u postupku.

8.

Osobe s invaliditetom trebale bi na zahtjev dobiti informacije o svojim postupovnim pravima u njima pristupačnom formatu.

9.

Ranjive osobe i, ako je potrebno, njihov pravni zastupnik ili odgovarajuća odrasla osoba, trebaju biti obaviješteni o posebnim postupovnim pravima navedenim u ovoj Preporuci, posebno onima u vezi s pravom na informiranje, pravom na liječničku pomoć, pravom na odvjetnika, poštovanje privatnosti i, ako je prikladno, pravima u vezi s pritvorom prije suđenja.

10.

Pravni zastupnik ili odgovarajuća odrasla osoba koju su ranjiva osoba ili nadležno tijelo odredili da pomaže toj osobi moraju biti nazočni u policijskoj postaji ili za vrijeme sudske rasprave.

11.

Ako ranjiva osoba ne može razumjeti i pratiti postupak, ne bi se smjelo odreći prava na pristup odvjetniku u skladu s Direktivom 2013/48/EU.

12.

Ako su lišene slobode, ranjive osobe moraju imati pristup sustavnoj i redovnoj liječničkoj pomoći za vrijeme trajanja kaznenog postupka.

13.

Ispitivanje ranjive osobe u fazi istrage podložno je audiovizualnom snimanju.

14.

Države članice poduzimaju sve korake da osiguraju da je lišavanje slobode ranjivih osoba prije osude krajnja mjera, da je razmjerno i da se odvija pod uvjetima koji odgovaraju potrebama ranjivih osoba. Potrebno je poduzeti odgovarajuće mjere kako bi se osiguralo da ranjive osobe imaju pristup razumnom smještaju uzimajući u obzir njihove posebne potrebe kada su lišene slobode.

15.

Nadležna tijela moraju poduzeti odgovarajuće mjere za zaštitu privatnosti, osobnog integriteta i osobnih podataka ranjivih osoba, uključujući medicinske podatke, za vrijeme trajanja kaznenog postupka.

16.

Država članica izvršenja trebala bi osigurati da ranjiva osoba koja je podložna postupku na temelju europskog uhidbenog naloga ima odgovarajuća postupovna prava iz ove Preporuke nakon uhićenja.

17.

Policijskim službenicima, pravosudnim i sudskim tijelima nadležnima u kaznenim postupcima koji se vode protiv ranjivih osoba treba se omogućiti posebno osposobljavanje.

18.

Države članice trebale bi obavijestiti Komisiju o mjerama poduzetim za provedbu ove Preporuke u roku od [36 mjeseci od priopćenja].

19.

Ova je Preporuka upućena državama članicama.

24.12.2013   

HR

Službeni list Europske unije

C 378/11

(1)

Cilj je ove Preporuke jačati pravo na pravnu pomoć za osumnjičene ili optužene osobe u kaznenom postupku i za tražene osobe u postupcima na temelju europskog uhidbenog naloga u skladu s Okvirnom odlukom Vijeća 2002/584/PUP (1) u cilju nadopune i učinkovitog ostvarivanja prava na pristup odvjetniku kako je predviđeno u Direktivi 2013/48/EU Europskog parlamenta i Vijeća (2).

(2)

Pravo na pravnu pomoć u kaznenom postupku sadržano je u članku 47. stavku 3. Povelje o temeljnim pravima Europske unije („Povelja”) i u članku 6. stavku 3. točki (c) Europske konvencije o ljudskim pravima („EKLJP”). Priznato je i u članku 14., stavku. 3. točki (d) ICCPR-a. Temeljna načela na kojima bi se trebao temeljiti sustav pravne pomoći navedena su u Načelima i smjernicama Ujedinjenih naroda o pristupu pravnoj pomoći u sustavima kaznenog pravosuđa, koje je Glavna skupština donijela 20. prosinca 2012.

(3)

Područje primjene i sadržaj prava na pristup odvjetniku utvrđeni su u Direktivi 2013/48/EU i ništa se u ovoj Preporuci ne smije tumačiti kao ograničenje prava predviđenih u toj Direktivi.

(4)

Osumnjičena ili optužena osoba u kaznenom postupku ima pravo pristupa odvjetniku od trenutka kada ju nadležno tijelo obavijesti, službenim putem ili na neki drugi način, da je osumnjičena ili optužena za počinjenje kaznenog djela i bez obzira je li lišena slobode. To se pravo primjenjuje do okončanja postupka, odnosno, konačne odluke o pitanju je li osumnjičena ili optužena osoba počinila kazneno djelo, uključujući, ako je primjenjivo, izricanje kazne i rješavanje žalbe. Isti rokovi trebali bi se primjenjivati na pravo na pravnu pomoć.

(5)

Pojam „odvjetnik” u ovoj Preporuci odnosi se na bilo koju osobu koja je, u skladu s nacionalnim pravom, kvalificirana i ovlaštena, uključujući putem akreditacije ovlaštenog tijela, davati pravne savjete i pomoć osumnjičenim ili optuženim osobama.

(6)

„Pravna pomoć” znači financijska sredstva i pomoć države članice kojom se osigurava učinkovito ostvarivanje prava na pristup odvjetniku. Financijskim sredstvima trebali bi se pokriti troškovi obrane i postupaka za osumnjičene ili optužene osobe u kaznenom postupku i tražene osobe u postupcima na temelju europskog uhidbenog naloga.

(7)

Osumnjičene ili optužene osobe i tražene osobe koje nemaju dovoljno financijskih sredstava da pokriju neke ili sve troškove obrane i postupka trebale bi imati pristup pravnoj pomoći, ako je takva pomoć potrebna u interesu pravde.

(8)

Osumnjičena ili optužena osoba ne bi trebala morati dokazati bez razumne sumnje da nema dovoljno financijskih sredstava, kako je utvrđeno u sudskoj praksi Europskog suda za ljudska prava. U cilju utvrđivanja je li u „interesu pravde” potrebno pružiti besplatnu pravnu pomoć, Europski sud za ljudska prava smatrao je da treba uzeti u obzir nekumulativne kriterije težine kaznenog djela, težine moguće kazne, složenost predmeta i osobnu situaciju osumnjičene ili optužene osobe.

(9)

Osim toga, Europski sud za ljudska prava smatrao je da, kada postoji mogućnost lišavanja slobode, kriterij „interesa pravde” treba u načelu smatrati ispunjenim.

(10)

Odluku o tome hoće li u kaznenom postupku biti odobrena pravna pomoć treba donijeti dovoljno na vrijeme kako bi osumnjičena ili optužena osoba mogla na konkretan i učinkovit način iznijeti svoju obranu.

(11)

S obzirom na neovisnost odvjetnika, o načinu obrane dogovaraju se osumnjičena ili optužena osoba ili tražena osoba i njezin zastupnik. Kako bi se osigurao visoki profesionalni standard pravne pomoći kojom se osigurava pošteno suđenje, države članice trebale bi uspostaviti učinkovite sustave za opće osiguranje kvalitete odvjetnika koji pružaju pravnu pomoć. Države članice trebale bi u tu svrhu uspostaviti programe akreditacije odvjetnika koji pružaju pravnu pomoć. U svakom slučaju, države članice trebaju osigurati poduzimanje odgovarajućih mjera u slučaju očitog propusta u pružanju pravne pomoći ili ako su države članice o tome u dovoljnoj mjeri obaviještene.

(12)

Branitelji, te osoblje uključeno u donošenje odluke o pravu na pravnu pomoć, kao što su tužitelji, suci i članovi odbora za dodjelu pravne pomoći, moraju proći odgovarajuće osposobljavanje u cilju promicanja prava na učinkovit pristup pravnoj pomoći.

(13)

S obzirom na važnost povjerljivosti odnosa između odvjetnika i stranke, mjerodavna nadležna tijela trebala bi, u što većoj mogućoj mjeri prilikom izbora odvjetnika za pravnu pomoć, uzimati u obzir želje i izbor osumnjičene ili optužene osobe. Međutim, u sudskoj praksi Europskog suda za ljudska prava, priznato je da se te želje mogu zanemariti ako postoje važni i dovoljni razlozi na temelju kojih se može smatrati da je to nužno u interesu pravde.

(14)

Ovom Preporukom štite se temeljna prava i poštuju načela priznata u Povelji o temeljnim pravima Europske unije i u Europskoj konvenciji za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. Ovom se Preporukom posebno nastoji promicati pravo na slobodu, pravo na pošteno suđenje i pravo na obranu. U skladu s tim ju je potrebno tumačiti i provoditi.

(15)

Ako Povelja o temeljnim pravima Europske unije sadrži prava koja odgovaraju pravima zajamčenima u Europskoj konvenciji za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, značenje i područje primjene tih prava trebali bi biti jednaki onima propisanima u Konvenciji. Odgovarajuće odredbe ove Preporuke potrebno je stoga tumačiti i provoditi na način koji je u skladu s tim pravima, kako su ona protumačena u sudskoj praksi Europskog suda za ljudska prava.

(16)

Države članice dužne su obavijestiti Komisiju o poduzetim aktivnostima za praćenje provedbe ove Preporuke.

(17)

U roku od 48 mjeseci od priopćenja o ovoj Preporuci, Komisija bi trebala ocijeniti je li potrebno dalje djelovati, uključujući donošenjem zakonodavnih mjera, kako bi se osiguralo potpuno ispunjenje ciljeva ove Preporuke,

1.

Ovom se Preporukom jača pravo na pravnu pomoć za osumnjičene ili optužene osobe u kaznenom postupku i za tražene osobe u postupcima na temelju europskog uhidbenog naloga u cilju učinkovitog ostvarivanja prava na pristup odvjetniku u skladu s Direktivom 2013/48/EU.

2.

Osumnjičene ili optužene osobe u kaznenim postupcima trebale bi imati pravo na pravnu pomoć od trenutka kada su osumnjičene da su počinile kazneno djelo. To bi se pravo trebalo primjenjivati do okončanja postupka.

3.

Države članice trebaju poduzeti odgovarajuće mjere kako bi osigurale da osumnjičene ili optužene osobe i tražene osobe imaju pravo primiti učinkovitu pravnu pomoć u cilju osiguranja prava na pošteno suđenje u skladu s ovom Preporukom.

4.

Osumnjičenim ili optuženim i traženim osobama treba se najmanje osigurati pravna pomoć ako nemaju dovoljno financijskih sredstava za pokrivanje dijela ili svih troškova obrane i postupka zbog svoje ekonomske situacije („provjera imovinskog stanja”) i/ili ako je ta pomoć potrebna u interesu pravde („provjera opravdanosti”).

5.

Potrebno je poduzeti sve potrebne mjere kako bi sve odgovarajuće informacije o pravnoj pomoći u kaznenom postupku bile lako dostupne i razumljive osumnjičenim ili optuženim osobama i traženim osobama, uključujući informacije o tome kako i gdje zatražiti takvu pomoć, transparentne kriterije o tome kada osoba može dobiti pravnu pomoć te informacije o mogućnostima žalbe u slučaju da im pristup pravnoj pomoći nije odobren ili su dobili nedovoljnu pravnu pomoć odvjetnika koji pruža pravnu pomoć.

6.

Kada se prilikom ocjenjivanja prava na pravu pomoć (provjera imovinskog stanja) primjenjuje zahtjev nedovoljnih financijskih sredstava, imovinsko stanje podnositelja zahtjeva potrebno je ocijeniti na temelju objektivnih čimbenika kao što su prihod, kapital, obiteljska situacija, standard života i troškovi branitelja. Kada se pravna pomoć pruža djetetu, potrebno je uzeti u obzir vlastitu imovinu djeteta, a ne imovinu njegovih roditelja ili nositelja roditeljske odgovornosti.

7.

Ako se za potrebe provjere imovinskog stanja uzima u obzir prihod domaćinstva, a pojedini članovi obitelji u međusobnom su sukobu ili nemaju jednak pristup obiteljskom prihodu, za potrebe provjere imovinskog stanja potrebno je uzeti u obzir samo prihod osobe koja traži pravnu pomoć.

8.

Prilikom utvrđivanja ima li osumnjičena ili optužena ili tražena osoba dovoljno financijskih sredstava, potrebno je uzeti u obzir sve odgovarajuće okolnosti.

9.

Ako država članica odredi prag iznad kojeg se smatra da osoba može djelomično ili potpuno snositi troškove obrane i postupka, ona, prilikom određivanja tog praga, treba uzeti u obzir čimbenike iz stavka 6. Osim toga, postojanje takvog praga ne bi smjelo onemogućiti osobama koje su iznad tog praga da dobiju pravnu pomoć za pokrivanje dijela ili svih troškova, ako u određenom slučaju nemaju dovoljno financijskih sredstava.

10.

Osumnjičene ili optužene osobe i tražene osobe ne bi trebale biti obvezne dokazati izvan sumnje da nemaju dovoljno financijskih sredstava za pokrivanje troškova obrane i postupka.

11.

Kada se primjenjuje zahtjev je li osiguranje pravne pomoći u interesu pravde (provjera opravdanosti), trebala bi se obuhvatiti ocjena složenosti predmeta, socijalna i osobna situaciju osumnjičene ili optužene osobe ili tražene osobe, težina kaznenog djela i težina moguće kazne. Potrebno je uzeti u obzir sve odgovarajuće okolnosti.

12.

U situacijama kada je osoba osumnjičena ili optužena za počinjenje kaznenog djela kažnjivog zatvorskom kaznom i u situacijama kada je pravna pomoć obavezna, potrebno je smatrati da je dodjela pravne pomoći u interesu pravde.

13.

Kada se pravna pomoć dodjeljuje osumnjičenim ili optuženim osobama ili traženim osobama na temelju provjere opravdanosti, u slučaju konačne osude može se tražiti povrat troškova pravne pomoći, pod uvjetom da osoba u trenutku povrata ima dovoljno financijskih sredstava, kako je utvrđeno u skladu s točkama 6. do 10.

14.

Odluke o dodjeli pravne pomoći treba bez odlaganja donijeti neovisno nadležno tijelo u roku koji omogućuje osumnjičenim ili optuženim osobama i traženim osobama da pripreme učinkovitu i konkretnu obranu.

15.

Osumnjičene ili optužene osobe i tražene osobe trebale bi imati pravo na preispitivanje odluka kojima se potpuno ili djelomično odbija njihov zahtjev za pravnu pomoć.

16.

Ako su zahtjevi u cijelosti ili djelomično odbijeni, razloge za odbijanje treba navesti u pisanom obliku.

17.

Pravna pomoć koja se pruža u okviru sustava pravne pomoći treba biti visoke kvalitete u cilju osiguranja pravičnosti postupka. U tu svrhu u državama članicama treba uspostaviti sustav za osiguranje kvalitete odvjetnika koji pružaju pravnu pomoć.

18.

Potrebno je uspostaviti mehanizme kojima se nadležnim tijelima omogućuje da zamijene odvjetnike koji pružaju pravnu pomoć ili da se od njih zahtjeva da ispune svoje obveze, u slučaju da pomoć koju pružaju nije odgovarajuća.

19.

U svakoj državi članici treba se uspostaviti i održavati sustav akreditacije odvjetnika koji pružaju pravnu pomoć.

20.

Pozivaju se države članice da uspostave kriterije za akreditaciju odvjetnika za pružanje pravne pomoći, uzimajući u obzir najbolju praksu.

21.

Osoblje uključeno u donošenje odluka o pravnoj pomoći u kaznenim postupcima treba proći odgovarajuće osposobljavanje.

22.

Kako bi se osiguralo pružanje visokokvalitetnih pravnih savjeta i pomoći, potrebno je poticati osposobljavanje i razvoj programa osposobljavanja za odvjetnike koji pružaju usluge pravne pomoći.

23.

Akreditacija odvjetnika koji pružaju usluge pravne pomoći treba, u što većoj mjeri, biti povezana s obvezom trajnog stručnog osposobljavanja.

24.

Pri odabiru odvjetnika za pružanje pravne pomoći, nacionalni sustavi za pravnu pomoć trebali bi u što većoj mogućoj mjeri uzeti u obzir želje i odabir osumnjičenih ili optuženih i traženih osoba.

25.

Sustavom pravne pomoći trebalo bi nastojati osigurati kontinuitet pravnog zastupanja od strane istog odvjetnika, ako tako želi osumnjičena ili optužena osoba ili tražena osoba.

26.

Potrebno je uspostaviti transparentne i pouzdane mehanizma kako bi se osiguralo da osumnjičene ili optužene i tražene osobe mogu, bez nedopuštenog utjecaja, donijeti informiranu odluku o pravnoj pomoći u okviru sustava pravne pomoći.

27.

Države članice trebale bi prikupljati podatke o pitanjima važnim za praćenje provedbe ove Preporuke.

28.

Države članice trebale bi obavijestiti Komisiju o mjerama poduzetim za provedbu ove Preporuke u roku od (36 mjeseci od priopćenja).

29.

Ova je Preporuka upućena državama članicama.

24.12.2013   

HR

Službeni list Europske unije

C 378/15

(1)

Reviziju računa Europske središnje banke (ESB) i nacionalnih središnjih banaka država članica čija je valuta euro obavljaju neovisni vanjski revizori koje preporuči Upravno vijeće ESB-a i odobri Vijeće Europske unije.

(2)

Mandat sadašnjeg vanjskog revizora Banque centrale du Luxembourg prestaje nakon revizije za financijsku godinu 2013. Stoga je potrebno imenovati vanjskog revizora od financijske godine 2014.

(3)

Banque centrale du Luxembourg izabrala je DELOITTE AUDIT SARL kao svog vanjskog revizora za financijske godine od 2014. do 2018.,

24.12.2013   

HR

Službeni list Europske unije

C 378/16

24.12.2013   

HR

Službeni list Europske unije

C 378/17

24.12.2013   

HR

Službeni list Europske unije

C 378/18

24.12.2013   

HR

Službeni list Europske unije

C 378/19

—

na web-mjestu Komisije posvećenom tržišnom natjecanju, u odjeljku za koncentracije (http://ec.europa.eu/competition/mergers/cases/). Odluke o spajanju mogu se pretraživati na različite načine, među ostalim po trgovačkom društvu, broju predmeta, datumu i sektoru.

—

u elektroničkom obliku na web-mjestu EUR-Lexa (http://eur-lex.europa.eu/en/index.htm) pod brojem dokumenta 32013M7100. EUR-Lex omogućuje mrežni pristup europskom zakonodavstvu.

24.12.2013   

HR

Službeni list Europske unije

C 378/19

—

na web-mjestu Komisije posvećenom tržišnom natjecanju, u odjeljku za koncentracije (http://ec.europa.eu/competition/mergers/cases/). Odluke o spajanju mogu se pretraživati na različite načine, među ostalim po trgovačkom društvu, broju predmeta, datumu i sektoru.

—

u elektroničkom obliku na web-mjestu EUR-Lexa (http://eur-lex.europa.eu/en/index.htm) pod brojem dokumenta 32013M6844. EUR-Lex omogućuje mrežni pristup europskom zakonodavstvu.

24.12.2013   

HR

Službeni list Europske unije

C 378/20

—

na web-mjestu Komisije posvećenom tržišnom natjecanju, u odjeljku za koncentracije (http://ec.europa.eu/competition/mergers/cases/). Odluke o spajanju mogu se pretraživati na različite načine, među ostalim po trgovačkom društvu, broju predmeta, datumu i sektoru.

—

u elektroničkom obliku na web-mjestu EUR-Lexa (http://eur-lex.europa.eu/en/index.htm) pod brojem dokumenta 32013M7096. EUR-Lex omogućuje mrežni pristup europskom zakonodavstvu.

24.12.2013   

HR

Službeni list Europske unije

C 378/21

24.12.2013   

HR

Službeni list Europske unije

C 378/22

1.

Savjetodavni odbor dijeli zabrinutost u pogledu tržišnog natjecanja koju je Komisija izrazila u nacrtu svoje odluke.

2.

Savjetodavni odbor slaže se s Komisijom da takvo postupanje može utjecati na trgovinu među državama članicama.

3.

Savjetodavni odbor slaže se da se obvezama čije je preuzimanje ponudilo društvo Penguin uklanja zabrinutost koju je Komisija izrazila u pogledu tržišnog natjecanja.

4.

Savjetodavni odbor slaže se da su preuzete obveze primjerene.

5.

Savjetodavni odbor slaže se s trajanjem preuzetih obveza.

6.

Savjetodavni odbor slaže se da bi preuzete obveze trebale biti u potpunosti obvezujuće.

7.

Savjetodavni odbor slaže se da u svjetlu preuzetih obveza i ne dovodeći u pitanje članak 9. stavak 2. Uredbe (EZ) br. 1/2003 više ne postoje razlozi za djelovanje Komisije protiv društva Penguin u vezi sa zabrinutošću koja je u nacrtu odluke izražena u pogledu tržišnog natjecanja.

8.

Savjetodavni odbor traži da Komisija uzme u obzir sva ostala pitanja koja su bila predmet rasprave.

9.

Savjetodavni odbor preporučuje da se njegovo mišljenje objavi u Službenom listu Europske unije.

24.12.2013   

HR

Službeni list Europske unije

C 378/23

(1)

Ovaj se postupak odnosi na navodno usklađeno djelovanje povezano s prodajom e-knjiga potrošačima.

(2)

Komisija je 12. prosinca 2012. donijela odluku u skladu s člankom 9. Uredbe (EZ) br. 1/2003 (2) upućenu četirima izdavačkim kućama (Hachette, Harper Collins, Holtzbrinck/Macmillan, Simon & Schuster) (3) te društvu Apple u vezi s prodajom e-knjiga potrošačima. Tom su odlukom obveze čije su preuzimanje ponudile četiri izdavačke kuće i društvo Apple postale obvezujuće te su postupci u vezi s njima okončani (4).

(3)

Budući da društvo Pearson, matično društvo grupacije Penguin (5), nije ponudilo preuzimanje obveza, Komisija je nastavila istragu u vezi s njegovim postupanjem i usklađenosti s člankom 101. UFEU-a i člankom 53. Sporazuma o EGP-u.

(4)

Društvo Penguin, koje se u okviru grupacije Pearson bavi prodajom komercijalnih e-knjiga, 16. travnja 2013. podnijelo je obveze Komisiji kao odgovor na zabrinutost izraženu u preliminarnoj ocjeni od 1. ožujka 2013 (6).

(5)

Dana 19. travnja 2013. u Službenom listu Europske unije objavljena je obavijest u skladu s člankom 27. stavkom 4. Uredbe (EZ) br. 1/2003. Obavijest je sadržavala sažetak predmeta i obveza te poziv zainteresiranim trećim stranama da očitovanja na obveze podnesu u roku od mjesec dana od objave (7). Nisu dostavljena nikakva relevantna očitovanja. Komisija je stoga zaključila da su, kad je riječ o prvom dijelu tog postupka protiv četiri izdavačke kuće i društva Apple, obveze bile primjerene za otklanjanje zabrinutosti u pogledu tržišnog natjecanja.

(6)

Svojom odlukom u skladu s člankom 9. stavkom 1. Uredbe (EZ) br. 1/2003 Komisija određuje da su obveze čije je preuzimanje ponudilo društvo Penguin za to društvo obvezujuće i zaključuje da u svjetlu ponuđenih obveza više nema osnove za vođenje postupka te da bi postupke u tom predmetu stoga trebalo okončati.

(7)

Ni od koje stranke u tom drugom dijelu postupka nisam primio ni jedan zahtjev ni pritužbu (8). Uzimajući navedeno u obzir, smatram da je svim strankama u tom predmetu omogućeno djelotvorno ostvarenje njihovih postupovnih prava.

24.12.2013   

HR

Službeni list Europske unije

C 378/25

(1)

Odluka je upućena društvu Penguin Random House Limited (prethodno „The Penguin Publishing Company Limited”) i društvu Penguin Group (USA), LLC (prethodno „Penguin Group (USA), Inc.”) (skupno „Penguin”) (2). Odluka se odnosi na postupanje društva Penguin u vezi s njegovim sudjelovanjem u mogućem usklađenom djelovanju povezanom s prodajom e-knjiga potrošačima.

(2)

Na temelju preliminarne zabrinutosti u vezi s mogućim usklađenim djelovanjem poduzetnika u cilju podizanja maloprodajnih cijena unutar EGP-a, Komisija je 1. prosinca 2011. pokrenula postupak protiv društava Apple Inc. („Apple”), Hachette Livre SA („Hachette”), HarperCollins Publishers Limited i HarperCollins Publishers L.L.C. (skupno „Harper Collins”), Georg von Holtzbrinck GmbH & Co. KG i Verlagsgruppe Georg von Holtzbrinck GmbH (skupno „Holtzbrinck/Macmillan”), Simon & Schuster, Inc., Simon & Schuster (UK) Ltd i Simon & Schuster Digital Sales Inc. (skupno „Simon & Schuster”), (dalje u tekstu skupno nazvani „četiri izdavačke kuće”) i društva Penguin (skupno nazvani „pet izdavačkih kuća”). Dana 12. prosinca 2012. Komisija je u skladu s člankom 9. Uredbe (EZ) br. 1/2003 donijela odluku upućenu četirima izdavačkim kućama i društvu Apple („Odluka od 12. prosinca 2012.”). Tom su Odlukom obveze čije su preuzimanje ponudile četiri izdavačke kuće i društvo Apple postale pravno obvezujuće te je postupak u vezi s njima okončan. Društvo Penguin nije bio među adresatima te Odluke jer u to vrijeme nije ponudilo preuzimanje obveza. Međutim, početkom ove godine društvo Penguin odlučilo je službeno ponuditi preuzimanje obveza.

(3)

Dana 1. ožujka 2013. Komisija je donijela preliminarnu ocjenu upućenu društvu Penguin.

(4)

Dana 16. travnja 2013. društvo Penguin podnijelo je svoje obveze kako bi uklonilo zabrinutost izraženu u preliminarnoj ocjeni („Obveze”).

(5)

Dana 19. travnja 2013. u Službenom listu objavljena je obavijest na temelju članka 27. stavka 4. u kojoj su treće strane pozvane da svoje primjedbe na Obveze podnesu u roku od mjesec dana od njihove objave („ispitivanje tržišta”).

(6)

Dana 23. svibnja 2013. Komisija je obavijestila društvo Penguin o primjedbi koju je tijekom ispitivanja tržišta zaprimila od zainteresirane treće strane.

(7)

Dana 28. lipnja 2013. Savjetodavni odbor odobrio je nacrt odluke na temelju članka 9. Uredbe (EZ) br. 1/2003. Dana 28. lipnja 2013. službenik za usmene rasprave izdao je svoje završno izvješće.

(8)

U skladu s preliminarnom ocjenom upućenom četirima izdavačkim kućama, Komisija je u preliminarnoj ocjeni upućenoj društvu Penguin došla do preliminarnog zaključka da je najkasnije do 2008. najmanje pet izdavačkih kuća međusobno izrazilo zabrinutost u vezi s maloprodajnim cijenama e-knjiga koje Amazon, veliko internetsko maloprodajno poduzeće, utvrđuje po veleprodajnim cijenama ili cijenama nižima od njih. Komisijin je preliminarni zaključak da je najkasnije do prosinca 2009. svaka od pet izdavačkih kuća stupila u izravne i neizravne kontakte (posredstvom društva Apple) radi povećanja maloprodajnih cijena e-knjiga iznad onih na Amazonu (kao što je bio slučaj u Ujedinjenoj Kraljevini) ili općenito kako bi se spriječilo utvrđivanje takvih cijena (kao što je bio slučaj u Francuskoj i Njemačkoj) u EGP-u. Kako bi to postigle, pet izdavačkih kuća dogovorilo je zajedno s društvom Apple zajednički prelazak s veleprodajnog modela prodaje e-knjiga (u kojem trgovac na malo utvrđuje maloprodajne cijene) na model zastupstva (u kojem izdavač utvrđuje maloprodajne cijene) na svjetskoj razini i pod jednakim ključnim uvjetima u pogledu utvrđivanja cijena, najprije s društvom Apple, a zatim i s Amazonom i ostalim trgovcima na malo.

(9)

Komisija je u preliminarnoj ocjeni došla do preliminarnog zaključka da je svaka od pet izdavačkih kuća otkrila informacije preostalim izdavačkim kućama iz te skupine i/ili društvu Apple i/ili je od njih primila informacije o budućim namjerama pet izdavačkih kuća u pogledu: i. sklapanja ugovora o zastupanju s društvom Apple u SAD-u i ii. ključnih uvjeta pod kojima bi svaka od pet izdavačkih kuća sklopila takav ugovor o zastupanju s društvom Apple u SAD-u, uključujući klauzulu o najpovlaštenijoj državi („klauzula MFN”) u pogledu maloprodajne cijene, sustav najviših maloprodajnih cijena i visinu provizije društvu Apple. U skladu s klauzulom MFN u pogledu maloprodajne cijene, svaki bi izdavač na internetskom prodajnom mjestu društva Apple (iBookstore) trebao uskladiti svoje cijene s najnižim cijenama koje za iste e-knjige nude ostali internetski trgovci na malo. Klauzula MFN, u kombinaciji s ostalim ključnim uvjetima u pogledu utvrđivanja cijena, dovela bi do nižih prihoda za izdavače da su ostali trgovci na malo nastavili nuditi e-knjige po cijenama koje su tada prevladavale na tržištu. Komisija je došla do preliminarnog zaključka da je, s obzirom na financijske posljedice koje je imala na izdavače, klauzula MFN u pogledu maloprodajnih cijena služila kao zajedničko „sredstvo prisile”. Svaka od pet izdavačkih kuća bila je u mogućnosti prisiliti Amazon da prihvati prijelaz na model zastupstva jer bi u protivnom riskirao uskraćivanje pristupa e-knjigama dotičnih pet izdavačkih kuća, uz pretpostavku da je svaka od pet izdavačkih kuća imala jednake interese tijekom istog razdoblja i da Amazon nije mogao riskirati da mu se istovremeno uskrati pristup čak i samo dijelu zbirke e-knjiga svake od dotičnih pet izdavačkih kuća.

(10)

Komisija je u preliminarnoj ocjeni došla do preliminarnog zaključka da je cilj društva Apple bio pronaći način kako osigurati maloprodajne cijene na razini onih na Amazonu i pritom zadržati željenu maržu. Društvo Apple moglo je znati da se taj cilj, kao i cilj svake od pet izdavačkih kuća u pogledu povećanja maloprodajnih cijena iznad razine onih na Amazonu (ili izbjegavanja uvođenja nižih cijena od strane Amazona), mogao postići da je društvo Apple: i. postupilo u skladu s prijedlogom barem jedne od pet izdavačkih kuća da na tržište prodaje e-knjiga uđe po modelu zastupstva umjesto po maloprodajnom modelu i ii. svaku od pet izdavačkih kuća obavijestilo o sklapanju ugovora o zastupanju bilo koje od preostalih četiriju izdavačkih kuća s društvom Apple u SAD-u pod jednakim ključnim uvjetima.

(11)

U skladu s preliminarnim mišljenjem Komisije, zajednički prelazak u prodaji e-knjiga s veleprodajnog modela na model zastupstva pod jednakim ključnim uvjetima u pogledu određivanja cijena na svjetskoj razini čini usklađeno djelovanje s ciljem povećanja maloprodajnih cijena e-knjiga u EGP-u ili sprječavanja njihova smanjenja u EGP-u.

(12)

Usklađeno djelovanje među dotičnih pet izdavačkih kuća i između njih i društva Apple moglo bi znatno utjecati na trgovinu među državama članicama u smislu članka 101. stavka 1. UFEU-a i članka 53. stavka 1. Sporazuma o EGP-u.

(13)

Nadalje, u skladu s preliminarnim mišljenjem Komisije članak 101. stavak 3. UFEU-a i članak 53. stavak 3. Sporazuma o EGP-u u ovom se slučaju ne primjenjuju jer nisu ispunjeni kumulativni uvjeti iz tih odredbi.

(14)

Zabrinutost Komisije utvrđena u okviru preliminarne ocjene ne odnosi se na legitimnu upotrebu modela zastupstva u prodaji e-knjiga. Društvo Penguin slobodno je sklapati ugovore o zastupanju u skladu s Obvezama u mjeri u kojoj se tim ugovorima i njihovim odredbama ne krši zakonodavstvo Unije u području tržišnog natjecanja.

(15)

Osim toga, preliminarnom ocjenom nisu dovedeni u pitanje nacionalni propisi kojima se izdavačima omogućuje da maloprodajne cijene e-knjiga utvrđuju po vlastitom nahođenju (propisi o utvrđivanju cijena za daljnju prodaju).

(16)

Društvo Penguin ne slaže se s preliminarnom ocjenom Komisije od 1. ožujka 2013. Međutim, kako bi uklonilo zabrinutost Komisije izraženu u preliminarnoj ocjeni, društvo Penguin je 16. travnja 2013. ponudilo Obveze koje su u načelu jednake obvezama koje su prethodno podnijele četiri izdavačke kuće i koje su na temelju Odluke Komisije od 12. prosinca 2012. za njih postale obvezujuće.

(17)

Ključni elementi Obveza čije je preuzimanje ponudilo društvo Penguin jesu sljedeći:

(18)

Ako društvo Apple još nije u skladu s preuzetim obvezama raskinulo svoje ugovore o zastupanju sklopljene s društvom Penguin, društvo Penguin obvezno je svoje ugovore s društvom Apple raskinuti najkasnije četrnaest dana od dana donošenja odluke Komisije na temelju koje preuzete obveze postaju obvezujuće.

(19)

Društvo Penguin obvezno je svakom trgovcu na malo različitom od društva Apple ponuditi mogućnost raskida svih ugovora o zastupanju sklopljenih za prodaju e-knjiga i. kojima se ograničava ili ometa sposobnost trgovca na malo da utvrđuje, mijenja ili snižava maloprodajne cijene ili ponudi bilo koji drugi oblik promotivnih akcija ili ii. koji sadržavaju klauzulu MFN u pogledu cijena kako je definirano u Obvezama društva Penguin. Ako trgovac na malo odluči ne iskoristiti mogućnost raskida takvog ugovora, društvo Penguin obvezno ga je raskinuti u skladu s uvjetima utvrđenima u tom ugovoru.

(20)

Društvo Penguin obvezuje se da u razdoblju od dvije godine („razdoblje razmišljanja”) trgovce e-knjigama na malo neće ograničavati ili ometati pri utvrđivanju, mijenjaju ili snižavaju maloprodajne cijene za e-knjige i/ili da neće ograničavati ili ometati njihovu mogućnost da ponude popuste ili promotivne akcije. U slučaju da nakon raskida prethodno navedenih ugovora društvo Penguin sklopi ugovor o zastupanju s trgovcem e-knjiga na malo, taj će trgovac e-knjigama na malo imati mogućnost da u razdoblju od dvije godine snizi maloprodajne cijene e-knjiga u ukupnom iznosu koji je jednak ukupnom iznosu provizije koju izdavačka kuća plaća tom trgovcu e-knjigama na malo tijekom razdoblja od najmanje godinu dana, a u vezi s prodajom svojih e-knjiga potrošačima; i/ili iskoristi taj iznos kako bi ponudio neki drugi oblik promotivnih akcija.

(21)

U razdoblju od pet godina društvo Penguin neće sklopiti nikakav ugovor o prodaji e-knjiga u EGP-u koji bi sadržavao bilo koju vrstu klauzule MFN navedenu u Obvezama društva Penguin (klauzula MFN u pogledu maloprodajnih cijena, veleprodajnih cijena i provizija/udjela u prihodima).

(22)

Kao odgovor na ispitivanje tržišta Komisija je zaprimila jednu primjedbu.

(23)

Primjedba se odnosila na razmatranja koja nisu povezana sa zabrinutošću u pogledu tržišnog natjecanja iz preliminarne ocjene, točnije, na upotrebu različitih formata datoteka i upravljanje digitalnim pravima zbog kojih određene datoteke e-knjiga mogu biti čitljive samo na određenim vrstama čitača e-knjiga, te na snažan tržišni položaj Amazona unutar EGP-a.

(24)

Komisija je u svojoj preliminarnoj ocjeni izrazila preliminarno mišljenje da je moguće usklađeno djelovanje među pet izdavačkih kuća i između njih i društva Apple imalo za cilj sprječavanje, ograničavanje ili narušavanje tržišnog natjecanja u EGP-u.

(25)

Komisija je u Odluci od 12. prosinca 2012. zauzela stajalište da se uvjeti tržišnog natjecanja koji su postojali u EGP-u prije mogućeg usklađenog djelovanja u velikoj mjeri trebaju ponovno uspostaviti („ponovna uspostava tržišnog natjecanja”).

(26)

Sve četiri izdavačke kuće i društvo Apple ponudili su preuzimanje obveza kojima bi se, raskidom relevantnih ugovora o zastupanju i pristankom na određena ograničenja pri ponovnom pregovaranju komercijalnih dogovora za e-knjige, dovelo do ponovne uspostave tržišnog natjecanja. Kad je riječ o četiri izdavačke kuće, preuzete obveze uključivale su i razdoblje razmišljanja i zabranu klauzule MFN u pogledu cijena te, u slučaju društva Apple, zabranu klauzule MFN u pogledu maloprodajnih cijena.

(27)

Komisija je ocijenila da bi obveze čije su preuzimanje ponudile četiri izdavačke kuće i društvo Apple tijekom dovoljno dugog vremenskog razdoblja u svojoj cjelini stvorile uvjete za ponovnu uspostavu tržišnog natjecanja u EGP-u. Preuzete bi obveze dovele do dostatne neizvjesnosti u vezi s namjerama izdavača i trgovaca na malo u pogledu izbora poslovnih modela (tj. veleprodajnog modela, modela zastupstva ili nekog novog modela) i uvjeta povezanih s utvrđivanjem cijena primjenjivih na taj model. Dovele bi i do manjeg interesa svake od četiri izdavačke kuće i društva Apple za ponovno pregovaranje o ugovorima za e-knjige pod jednakim ključnim uvjetima.

(28)

Obveze društva Penguin pridonijet će ponovnoj uspostavi tržišnog natjecanja iz Odluke od 12. prosinca 2012.

(29)

Kao prvo, Obveze društva Penguin dovest će do raskida relevantnih ugovora o zastupanju koje to društvo ima s trgovcima na malo (uz ugovore o zastupanju s društvom Apple koji se moraju raskinuti u skladu s obvezama koje su za Apple postale obvezujuće na temelju Odluke od 12. prosinca 2012.).

(30)

Kao drugo, u skladu s Obvezama društva Penguin, dvogodišnje razdoblje razmišljanja primjenjivat će se na sve naslove e-knjiga društva Penguin koji su u ponudi društva Apple i ostalih trgovaca na malo.

(31)

Kao treće, u skladu s preuzetim obvezama društva Penguin, zabrana klauzule MFN u pogledu cijena primjenjivat će se na sve ugovore iznova dogovorene pregovorima između društva Penguin i trgovaca na malo (uz primjenu zabrane klauzule MFN u pogledu maloprodajnih cijena na sve ugovore iznova dogovorene pregovorima između društva Penguin i društva Apple, kako je predviđeno obvezama koje su za Apple postale obvezujuće na temelju Odluke od 12. prosinca 2012.).

(32)

Komisija smatra da će Obveze čije je preuzimanje ponudilo društvo Penguin, a u svjetlu obveza koje su preuzele četiri izdavačke kuće i društvo Apple i koje su postale obvezujuće na temelju Odluke od 12. prosinca 2012., tijekom dovoljno dugog vremenskog razdoblja u svojoj cjelini pridonijeti stvaranju uvjeta za ponovnu uspostavu tržišnog natjecanja.

(33)

Zaključno, Komisija smatra da su Obveze čije je preuzimanje ponudilo društvo Penguin primjerene (s obzirom na područje primjene i s obzirom na trajanje) za uklanjanje zabrinutosti koju je Komisija izrazila u svojoj preliminarnoj ocjeni. Štoviše, društvo Penguin nije ponudilo preuzimanje manje obvezujućih obveza koje bi također bile primjerene za uklanjanje te zabrinutosti.

(34)

Komisija je uzela u obzir interese trećih strana, uključujući one koje su sudjelovale u ispitivanju tržišta.

(35)

U skladu s odlukom preuzete obveze postaju obvezujuće za društvo Penguin za ukupno razdoblje od pet godina od datuma obavijesti o odluci, osim razdoblja razmišljanja, koje je obvezujuće za ukupno razdoblje od dvije godine od datuma obavijesti o odluci.

24.12.2013   

HR

Službeni list Europske unije

C 378/29

24.12.2013   

HR

Službeni list Europske unije

C 378/31

Ministarstvo gospodarstva

Mierová 19

827 15 Bratislava 212

SLOVENSKO/SLOVAKIA

http://www.economy.gov.sk

24.12.2013   

HR

Službeni list Europske unije

C 378/31

Ministarstvo gospodarstva

Mierová 19

827 15 Bratislava 212

SLOVENSKO/SLOVAKIA

http://www.economy.gov.sk

24.12.2013   

HR

Službeni list Europske unije

C 378/32

Ministère de l’écologie, du développement durable et de l’énergie

Direction générale de l’énergie et du climat

Arche Nord

92055 La Défense Cedex

FRANCE

http://www.developpement-durable.gouv.fr

24.12.2013   

HR

Službeni list Europske unije

C 378/33

Ministero dello sviluppo economico

Dipartimento per l’energia

Direzione generale delle risorse minerarie ed energetiche

Divisione VI

Via Molise 2

00187 Roma RM

ITALIA

24.12.2013   

HR

Službeni list Europske unije

C 378/34

24.12.2013   

HR

Službeni list Europske unije

C 378/35

1.

Dana 16. prosinca 2013. Komisija zaprimila je prijavu predložene koncentracije u skladu s člankom 4. Uredbe Vijeća (EZ) br. 139/2004 (1) u kojoj se navodi da poduzetnici Lloyds Development Capital (Holdings) Limited („LDC”, Ujedinjena Kraljevina) i PostNL NV („PostNL”, Nizozemska) kupnjom udjela stječu, u smislu članka 3. stavka 1. točke (b) Uredbe o koncentracijama, zajedničku kontrolu nad poduzetnikom TNT Post UK (Ujedinjena Kraljevina).

2.

Poslovne djelatnosti dotičnih poduzetnika su sljedeće:

3.

Slijedom preliminarnog ispitivanja Komisija ocjenjuje da bi prijavljena transakcija mogla biti obuhvaćena područjem primjene Uredbe o koncentracijama. Međutim, konačna odluka još nije donesena.

4.

Komisija poziva zainteresirane treće osobe da podnesu moguća očitovanja o predloženoj koncentraciji.

Očitovanja se moraju dostaviti Komisiji najkasnije 10 dana od datuma ove objave. Očitovanja se mogu poslati Komisiji telefaksom (+32 22964301), porukom e-pošte na COMP-MERGER-REGISTRY@ec.europa.eu ili poštom, pri čemu je potrebno naznačiti referentni broj COMP/M.7052 – Lloyds Development Capital/PostNL/TNT Post UK, na sljedeću adresu:

24.12.2013   

HR

Službeni list Europske unije

C 378/36

1.

Dana 16. prosinca 2013. Komisija zaprimila je prijavu predložene koncentracije u skladu s člankom 4. Uredbe Vijeća (EZ) br. 139/2004 (1) u kojoj se navodi da poduzetnik SA de C.V. („Sigma”, Meksiko), posljednje pod kontrolom društva Alfa, S.A.B. de C.V. („Alfa”, Meksiko), kupnjom udjela stječe, u smislu članka 3. stavka 1. točke (b) Uredbe o koncentracijama, isključivu kontrolu nad čitavim poduzetnikom Campofrío Food Group, SA („Campofrío”, Španjolska).

2.

Poslovne djelatnosti dotičnih poduzetnika su sljedeće:

3.

Slijedom preliminarnog ispitivanja Komisija ocjenjuje da bi prijavljena transakcija mogla biti obuhvaćena područjem primjene Uredbe o koncentracijama. Međutim, odgađa se donošenje konačne odluke. U skladu s Obavijesti Komisije o pojednostavnjenom postupku za postupanje s određenim koncentracijama u okviru Uredbe o koncentracijama (2) treba napomenuti da je ovaj predmet primjeren za primjenu postupka iz Obavijesti.

4.

Komisija poziva zainteresirane treće osobe da joj podnesu moguća očitovanja o predloženoj koncentraciji.

Očitovanja se moraju dostaviti Komisiji najkasnije 10 dana od datuma ove objave. Očitovanja se mogu poslati Komisiji telefaksom (+32 22964301), porukom e-pošte na COMP-MERGER-REGISTRY@ec.europa.eu ili poštom, pri čemu je potrebno naznačiti referentni broj COMP/M.7112 – Sigma Alimentos/Campofrío, na sljedeću adresu:

24.12.2013   

HR

Službeni list Europske unije

C 378/37

24.12.2013   

HR

Službeni list Europske unije

C 378/38