11.12.2013

Službeni list Europske unije

C 361/1

Odobrenje državne potpore u skladu s člancima 107. i 108. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU)

Slučajevi u kojima Komisija nema primjedbi

(Tekst značajan za EGP)

2013/C 361/01

Datum donošenja odluke

6.11.2013.

Broj potpore

SA.32712 (11/N)

Država članica

Španjolska

Regija

Galicija

Naziv (i/ili ime korisnika)

Ayudas dirigidas a compensar los daños causados por el temporal ocurrido en Galicia los días 8 y 9 de noviembre de 2010, que hubiesen afectado a embarcaciones con puerto base en Galicia y a artes y aparejos calados o depositados en puertos de la Comunidad Autónoma.

Pravna osnova

Orden de 13 de enero de 2011, por la que se regulan las bases para la concesión de ayudas dirigidas a compensar los daños causados por el temporal acaecido en Galicia los días 8 y 9 de noviembre de 2010, que afectasen a embarcaciones con puerto base en Galicia y a artes y aparejos calados o depositados en puertos de la Comunidad Autónoma.

Vrsta mjere

program potpore

Cilj

Naknada štete koju su uslijed oluje „Becky” na obalama Galicije 8. i 9. studenoga 2010. pretrpjela poduzeća ribarskog sektora u regiji Galiciji.

Oblik potpore

izravna bespovratna sredstva

Proračun

0,06 milijuna EUR

Intenzitet potpore

100 %

Trajanje (razdoblje)

—

Gospodarski sektori

A301 – Ribarstvo

Naziv i adresa davatelja potpore

Consejera del Mar

Calle San Caetano s/n, bloque 5, 2a planta

15781 Santiago de Compostela (A Coruña)

ESPAÑA

Ostale informacije

—

Izvorni tekst(ovi) odluke iz kojeg/kojih su uklonjene sve povjerljive informacije nalazi se na sljedećoj internetskoj stranici:

http://ec.europa.eu/competition/elojade/isef/index.cfm

Datum donošenja odluke

6.11.2013.

Broj potpore

SA.33346 (13/NN)

Država članica

Nizozemska

Regija

—

Naziv (i/ili ime korisnika)

Onderwijsprojecten kleinhandel

Pravna osnova

Bestemmingsheffingsverordening conform artikel 7 van het Instellingsbesluit Productschap Vis (Staatsblad 2003, nummer 253) gebaseerd op artikel 126, eerste lid, van de Wet op de bedrijfsorganisatie (wet van 27 januari 1950 gepubliceerd in Staatsblad K 22, laatste wijziging is met ingang van 1 januari 2011 in werking getreden welke is gepubliceerd in Staatsblad 2010, 840).

Vrsta mjere

program potpore

Cilj

Svrha je mjere sudjelovanje u troškovima programa informiranja i obrazovanja u korist maloprodajnog sektora ribe.

Oblik potpore

izravna bespovratna sredstva

Proračun

Godišnji prihod ostvaren na temelju pristojbi promjenjiv je i ovisi o sljedećim faktorima:

—	stvarnoj stopi koja se primjenjuje i čija vrijednost može biti od 0 do najveće vrijednosti (utvrđena gornja granica),

—	broju prodajnih mjesta i operatora (broj se može mijenjati), i

—	godišnjem proračunu za aktivnosti u korist maloprodajnog sektora ribe. Razina proračunskih prihoda utvrđena je na temelju ocjene aktivnosti koje će se obaviti tijekom predmetne godine.

Najveća stopa pristojbi trenutačno iznosi EUR 49,92 godišnje za svako maloprodajno/prodajno mjesto.

Intenzitet potpore

Prihodi od pristojbi mijenjaju se iz godine u godinu i ovise o stopi koja se primjenjuje. Stoga se intenzitet potpore mijenja svake godine, a s obzirom na stopu koja se primjenjuje može iznositi od 0 % do najveće gornje granice od 100 %.

Trajanje (razdoblje)

do 2. kolovoza 2022.

Gospodarski sektori

morsko ribarstvo

Naziv i adresa davatelja potpore

Productschap Vis

Postbus 72

2280 AB Rijkswijk

NEDERLAND

Ostale informacije

—

Izvorni tekst(ovi) odluke iz kojeg/kojih su uklonjene sve povjerljive informacije nalazi se na sljedećoj internetskoj stranici:

http://ec.europa.eu/competition/elojade/isef/index.cfm

Datum donošenja odluke

6.11.2013.

Broj potpore

SA.33347 (13/NN)

Država članica

Nizozemska

Regija

—

Naziv (i/ili ime korisnika)

Onderwijsprojecten aanvoersector

Pravna osnova

Vrsta mjere

program potpore

Cilj

Svrha je mjere sudjelovanje u troškovima programa informiranja i obrazovanja u korist sektora opskrbe ribom.

Oblik potpore

izravna bespovratna sredstva

Proračun

Godišnji prihod ostvaren na temelju pristojbi promjenjiv je i ovisi o sljedećim faktorima:

—	tisućinka vrijednosti ribe koju dobavljač isporuči,

—	EUR 0,03 za svaku tonu dagnji koju dobavljač isporuči, i

—	za dobavljače kozica EUR 0,10 po kilogramu kozica s oklopom i EUR 0,30 po kilogramu kozica bez oklopa

Intenzitet potpore

Najveća godišnja stopa pristojbi koja se primjenjuje na pojedinog dobavljača može se mijenjati ovisno o količini isporučene ribe.

Trajanje (razdoblje)

do 26. rujna 2022.

Gospodarski sektori

morsko ribarstvo

Naziv i adresa davatelja potpore

Productschap Vis

Postbus 72

2280 AB Rijkswijk

NEDERLAND

Ostale informacije

—

Izvorni tekst(ovi) odluke iz kojeg/kojih su uklonjene sve povjerljive informacije nalazi se na sljedećoj internetskoj stranici:

http://ec.europa.eu/competition/elojade/isef/index.cfm

11.12.2013

Službeni list Europske unije

C 361/4

Inicijativa Belgije, Bugarske, Češke Republike, Njemačke, Estonije, Grčke, Španjolske, Francuske, Hrvatske, Italije, Cipra, Latvije, Litve, Luksemburga, Mađarske, Malte, Nizozemske, Austrije, Poljske, Portugala, Rumunjske, Slovenije, Slovačke, Finske i Švicarske za Uredbu Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Odluke 2005/681/PUP o osnivanju Europske policijske akademije (CEPOL)

2013/C 361/02

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 87. stavak 2. točku (b),

uzimajući u obzir inicijativu Belgije, Bugarske, Češke Republike, Njemačke, Estonije, Grčke, Španjolske, Francuske, Hrvatske, Italije, Cipra, Latvije, Litve, Luksemburga, Mađarske, Malte, Nizozemske, Austrije, Poljske, Portugala, Rumunjske, Slovenije, Slovačke, Finske i Švedske, (1)

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom,

budući da:

(1)	U skladu s člankom 4. Odluke Vijeća 2005/681/PUP o osnivanju Europske policijske akademije (CEPOL), CEPOL ima svoje sjedište u Bramshillu, u Ujedinjenoj Kraljevini.

(2)

Pismima od 12. prosinca 2012. i 8. veljače 2013. Ujedinjena Kraljevina obavijestila je CEPOL da više ne želi biti domaćin njegovu sjedištu na svom državnom području. Osim što je sjedište CEPOL-a, Bramshill je također sjedište nacionalnog policijskog centra za osposobljavanje Nacionalne agencije za unaprjeđivanje redarstva koji je Ujedinjena Kraljevina odlučila zamijeniti novom policijskom akademijom koja će biti locirana negdje drugdje. Ujedinjena Kraljevina stoga je odlučila zatvoriti nacionalni policijski centar za osposobljavanje u Bramshillu i prodati taj centar, naznačivši da su s njim povezani troškovi visoki, a da nije osmišljen alternativni poslovni model održavanja.

(3)

U svjetlu ove situacije, 8. listopada 2013. predstavnici vlada država članica složili su se zajedničkim dogovorom o tome gdje će biti sjedište CEPOL-a prema kojem će Budimpešta biti sjedište CEPOL-a čim se on premjesti iz Bramshilla. Ovaj bi sporazum trebao biti uključen u Odluku Vijeća 2005/681/PUP.

(4)

U skladu s člancima 1. i 2. Protokola (br. 21.) o stajalištu Ujedinjene Kraljevine i Irske s obzirom na područje slobode, sigurnosti i pravde, koji se nalazi u prilogu Ugovoru o Europskoj uniji i Ugovoru o funkcioniranju Europske unije, te ne dovodeći u pitanje članak 4. tog Protokola, te države članice ne sudjeluju u donošenju ove Uredbe te ona za njih nije obvezujuća niti se na njih primjenjuje.

ILI

(5)

U skladu s člankom 3. Protokola (br. 21.) o stajalištu Ujedinjene Kraljevine i Irske s obzirom na područje slobode, sigurnosti i pravde, koji se nalazi u prilogu Ugovoru o Europskoj uniji i Ugovoru o funkcioniranju Europske unije, te su države članice priopćile da žele sudjelovati u donošenju i primjeni ove Uredbe.

(6)	U skladu s člancima 1. i 2. Protokola (br. 22.) o stajalištu Danske, priloženog Ugovoru o Europskoj uniji i Ugovoru o funkcioniranju Europske unije, Danska ne sudjeluje u donošenju ove Uredbe i ona za nju nije obvezujuća niti se na nju primjenjuje,

DONIJELI SU OVU UREDBU:

Članak 1.

Odluka Vijeća 2005/681/PUP mijenja se kako slijedi:

Članak 4. Sjedište glasi:

„CEPOL-ovo sjedište je u Budimpešti, u Mađarskoj.”.

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu na dan objave u Službenom listu Europske unije.

Primjenjuje se od (…) 2014.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u državama članicama u skladu s Ugovorima.

Sastavljeno u … …

Za Europski parlament

Predsjednik

…

Za Vijeće

Predsjednik

…

(1) SL C …

11.12.2013

Službeni list Europske unije

C 361/6

Tečajna lista eura (1)

10. prosinca 2013.

2013/C 361/03

1 euro =

	Valuta	Tečaj
USD	američki dolar	1,3750
JPY	japanski jen	141,35
DKK	danska kruna	7,4604
GBP	funta sterlinga	0,83645
SEK	švedska kruna	8,9897
CHF	švicarski franak	1,2214
ISK	islandska kruna
NOK	norveška kruna	8,4015
BGN	bugarski lev	1,9558
CZK	češka kruna	27,453
HUF	mađarska forinta	300,79
LTL	litavski litas	3,4528
LVL	letonski lats	0,7031
PLN	poljski zlot	4,1825
RON	rumunjski novi leu	4,4525
TRY	turska lira	2,7902
AUD	australski dolar	1,5039
CAD	kanadski dolar	1,4604
HKD	hongkonški dolar	10,6605
NZD	novozelandski dolar	1,6529
SGD	singapurski dolar	1,7181
KRW	južnokorejski von	1 444,26
ZAR	južnoafrički rand	14,1808
CNY	kineski renminbi-juan	8,3486
HRK	hrvatska kuna	7,6425
IDR	indonezijska rupija	16 371,02
MYR	malezijski ringit	4,4094
PHP	filipinski pezo	60,837
RUB	ruski rubalj	44,9962
THB	tajlandski baht	44,099
BRL	brazilski real	3,1759
MXN	meksički pezo	17,6749
INR	indijska rupija	83,9149

(1) Izvor: referentna tečajna lista koju objavljuje ESB.

11.12.2013

Službeni list Europske unije

C 361/9

Pozivi na podnošenje prijedloga i povezane aktivnosti obuhvaćene radnim programima za 2014.–2015. u okviru programa Horizont 2020. – Okvirni program za istraživanja i inovacije (2014.–2020.) i Programa za istraživanje i izobrazbu Europske zajednice za atomsku energiju (2014.–2018.) kojim se dopunjuje program Horizont 2020.

2013/C 361/06

Ovim se objavljuje pokretanje poziva na podnošenje prijedloga i povezanih aktivnosti obuhvaćenih radnim programima za 2014.–2015. u okviru programa Horizont 2020. – Okvirni program za istraživanja i inovacije (2014.–2020.) i Programa za istraživanje i izobrazbu Europske zajednice za atomsku energiju (2014.–2018.) kojim se dopunjuje program Horizont 2020.

Odlukama C(2013) 8563 od 10. prosinca 2013., C(2013) 8631 od 10. prosinca 2013. i C(2013) 8632 od 10. prosinca 2013. Komisija je donijela tri radna programa koji će uključivati pozive na podnošenje prijedloga i povezane aktivnosti.

Oni ovise o tome hoće li zakonodavno tijelo bez bitnih izmjena donijeti Odluku Vijeća kojom se osniva Horizont 2020. – Okvirni program za istraživanja i inovacije (2014.–2020.), Uredbu o utvrđivanju pravila za sudjelovanje i širenje rezultata i Uredbu Vijeća o Programu za istraživanje i izobrazbu Europske zajednice za atomsku energiju (2014.–2018.) kojim se dopunjuje program Horizont 2020. Također ovise o pozitivnom mišljenju ili nepostojanju primjedbe od strane odbora osnovanih na temelju Odluke Vijeća kojom se osniva Poseban program za provedbu programa Horizont 2020. i Uredbe vijeća kojom se osniva Program za istraživanje i izobrazbu Europske zajednice za atomsku energiju te o dostupnosti odobrenih sredstava predviđenih u nacrtu proračuna za 2014. nakon što proračunsko tijelo donese proračun za 2014. ili ako se proračun ne donese kako je predviđeno sustavom privremenih dvanaestina. Osim toga, radni program u pogledu posebnog cilja „Jačanje naprednog istraživanja aktivnostima Europskog istraživačkog vijeća” bit će podložan službenom mišljenju novog Znanstvenog vijeća koje će naslijediti Znanstveno vijeće osnovano Odlukom 2007/134/EZ. Komisija zadržava pravo otkazivanja ili ispravljanja poziva.

Potvrda da su ispunjene navedene odredbe objavit će se na web-mjestu Portala za sudionike Europske komisije (http://ec.europa.eu/research/participants/portal)

Ti radni programi, uključujući rokove i proračun za aktivnosti, dostupni su na navedenom Portalu za sudionike, uz informacije o načinima provedbe programa i povezanih aktivnosti i upute prijaviteljima o postupku podnošenja prijedloga. Sve se informacije prema potrebi ažuriraju na Portalu za sudionike.

U ovoj se fazi prijedlozi mogu podnijeti samo za teme pod nazivom „2014.” u pozivima na podnošenje prijedloga navedenima u Portalu za sudionike. Informacije o tome kada se mogu podnijeti prijedlozi za teme pod nazivom „2015.” dostavit će se u kasnijoj fazi.

11.12.2013

Službeni list Europske unije

C 361/10

Objava zahtjeva u skladu s člankom 50. stavkom 2. točkom (a) Uredbe (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća o sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode

2013/C 361/07

Ova je objava temelj za podnošenje prigovora na zahtjev u skladu s člankom 51. Uredbe (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (1).

JEDINSTVENI DOKUMENT

UREDBA VIJEĆA (EZ) br. 510/2006

o zaštiti oznaka zemljopisnog podrijetla i oznaka izvornosti poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda (2)

„TØRRFISK FRA LOFOTEN”

EZ br.: NO-PGI-0005-01054-09.11.2012

ZOZP ( X ) ZOI ( )

1. Naziv

„Tørrfisk fra Lofoten”

2. Država članica ili treća zemlja

Norveška

3. Opis poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda

3.1. Vrsta proizvoda

Razred 1.7.

Svježa riba, mekušci i rakovi, te od njih dobiveni proizvodi

3.2. Opis proizvoda na koji se odnosi naziv iz točke 1.

Tørrfisk fra Lofoten je prirodno sušen atlantski bakalar (Gadus morhua) s Lofotskih otoka. Oznaka uključuje sušenu ribu koja ispunjava uvjete razvrstavanja utvrđene norveškom industrijskom normom za razvrstavanje sušene ribe NBS 30-01.

Ribe Tørrfisk fra Lofoten trebaju imati udio vode od 16–27 %, udio proteina od 68–78 % i udio masti od otprilike 1 %. Tørrfisk fra Lofoten koncentriranog su ukusa i arome ribe, kože zlatne boje i veličine između 40 i 90 cm.

3.3. Sirovine (samo za prerađene proizvode)

Tørrfisk fra Lofoten proizvedeni su od atlantskog bakalara ulovljenog u razdoblju od siječnja do travnja u okolini Lofotskih otoka i otočja Vesterålen. U to vrijeme odrasli bakalar hladnih polarnih voda Barentsovog mora putuje prema mrijestilištima oko Lofotskih otoka i otočja Vesterålen. Ribolovno područje prostire se između koordinata zemljopisne dužine 010°00′ i 016°08′ i zemljopisne širine N 67°00′ i N 69°30′ na sljedećim ICES-ovim područjima; područje 05: 02, 07, 08, 09, 12, 13, 14, 15, 16, 17, 18, 19, 20, 21, 22, 23, 24 i dio područja 25; područje 04: 03, 04, 10, 46, 47, 48. Ribe ulovljene na tom području različite su strukture od dubokomorskih riba, osobito zahvaljujući mišićnom mesu koje nakon duge migracije ribi daje kakvoću potrebnu za postupak sušenja. Ribolovno je područje na maloj udaljenosti za obalne ribolovce te je stoga moguće isporučiti ribu na dan ulova, što je bitno za kakvoću ribe.

3.4. Hrana za životinje (samo za proizvode životinjskog podrijetla)

—

3.5. Posebni proizvodni postupci koji se moraju provesti na određenom zemljopisnom području

Tørrfisk fra Lofoten prirodno se suši i razvrstava na Lofotskim otocima.

3.6. Posebna pravila za rezanje, ribanje, pakiranje itd.

—

3.7. Posebna pravila o označivanju

—

4. Sažeta definicija zemljopisnog područja

Ribu koja se koristi za proizvodnju Tørrfisk fra Lofoten potrebno je loviti u području oko Lofotskih otoka i otočja Vesterålen između koordinata zemljopisne dužine 010°00′ i 016°08′ i zemljopisne širine N 67°00′ i N 69°30′ na sljedećim ICES-ovim područjima; područje 05: 02, 07, 08, 09, 12, 13, 14, 15, 16, 17, 18, 19, 20, 21, 22, 23, 24 i dio područja 25; područje 04: 03, 04, 10, 46, 47, 48., isporučiti u objekt za iskrcaj na Lofotima i prirodno osušiti i razvrstati na Lofotima. Lofotski se otoci sastoje od općina Flakstad, Moskenes, Røst, Vestvågøy, Værøy i Vågan.

5. Povezanost sa zemljopisnim područjem

5.1. Posebnosti zemljopisnog područja

More oko Lofota i otočja Vesterålen jedno je od najbogatijih ribolovnih područja svijeta, a lofotski ribolov najvažniji je za sezonski ribolov bakalara u Norveškoj.

Atlantski bakalar preživi veći dio svog života u Barentsovom moru, no za mriještenje migrira u more u okolini Lofotskih otoka i otočja Vesterålen u razdoblju između siječnja i travnja. Zahvaljujući temperaturi i dostupnosti hrane u moru tijekom tog razdoblja, uvjeti za rasplod na ovom su području vrlo povoljni.

More oko Lofota i Vesterålena odavno je najvažnije područje za mriještenje atlantskog bakalara. Epikontinentalni pojas ovdje je uzak i voda bogata hranjivim tvarima teče blizu obale. To pruža optimalne uvjete za rast i preživljavanje.

Masovan priljev atlantskog bakalara ovom zemljopisnom području istodoban je s razdobljem u kojem su klimatski uvjeti osobito povoljni za prirodno sušenje.

Položaj uz Golfsku struju pruža osobito povoljne uvjete za prirodno sušenje ribe i ključan je za konačnu kakvoću ribe Tørrfisk fra Lofoten. Zahvaljujući Golfskoj struji lofotske su zime blage s prosječnom temperaturom između – 0,8 i + 2,2 °C od siječnja do travnja, a proljeća su suha s ukupnim oborinama od 132 do 108 mm. Ti su klimatski uvjeti neophodni za ispravno sušenje ribe i sprječavaju njezino smrzavanje ili raspadanje.

Znanje o razvrstavanju neophodno je za kakvoću konačnog proizvoda. Razvrstavanje iziskuje iscrpno znanje, a obavljaju ga takozvani „odbacivači”. U povijesnom smislu procjena kakvoće je vještina koju su obitelji i/ili poduzeća prenosili s generacije na generaciju. Nekad su obuku razvrstitelja provodila poduzeća s kojima su radili, no u zadnje je vrijeme za industriju osnovano teoretsko osposobljavanje razvrstitelja. Teoretsko osposobljavanje kombinirano je s praktičnom obukom u poduzeću za proizvodnju sušenog bakalara.

Stručno znanje o uvjetima proizvodnje i stavljanja na tržište također se tradicionalno prenosilo s generacije na generaciju na Lofotima.

To je znanje ključno za postizanje visoke kakvoće proizvoda Tørrfisk fra Lofoten.

5.2. Posebnosti proizvoda

Tørrfisk fra Lofoten proizveden je od odraslog atlantskog bakalara (Gadus morhua) koji se nakon odstranjivanja utrobe i glave prirodno suši. Prirodnim sušenjem riba se konzervira i sazrijeva, prije svega zahvaljujući značajnom smanjenju udjela vode. Time riba dobiva trajnost i visoku hranjivost, kao npr. udio proteina u visini od 68–78 % u usporedbi s 18 % udjela proteina kod svježeg bakalara. Sušenje je gotovo kad se udarcem ribe postigne ispravan „riblji zvuk”. Zvuk mora biti čvrst i masivan. Kako bi se mogao procijeniti ispravan „riblji zvuk” potrebni su iscrpno znanje i dugogodišnje iskustvo.

5.3. Uzročna povezanost zemljopisnog područja i kvalitete ili karakteristika proizvoda (za ZOI) odnosno određene kvalitete, ugleda ili drugih karakteristika proizvoda (za ZOZP)

Povezanost se temelji na osobinama proizvoda koje je moguće pripisati njegovu zemljopisnom podrijetlu.

Tradicija:

Prirodno sušenje ribe koristi se na Lofotima još od ranih godina 12. stoljeća i važan je dio norveške baštine. Znanje o sušenju i razvrstavanju na Lofotima se prenosilo s generacije na generaciju. Sušeni bakalar uvijek je bio i još uvijek je važan izvozni proizvod Norveške.

Osobine koje se mogu pripisati zemljopisnom podrijetlu:

Zahvaljujući dugoj migraciji u hladnim vodama iz Barentsovog mora u Lofote i Vesterålen ribe su vitke i imaju čvrsto i mišićavo meso. Sirovina takve kakvoće važna je za uspješan postupak sušenja.

Temperatura, oborine, vjetar, sunce i snijeg bitni su čimbenici za postupak sušenja te je zbog njih ovo zemljopisno područje osobito pogodno za sušenje ribe. Zahvaljujući stvarnoj temperaturi na ovom zemljopisnom području riba se ne smrzne ili raspadne nego se osuši. Odgovarajuće oborine i obalni vjetrovi pružaju dobre uvjete za prirodno sušenje. Osim toga, odbljesak sunca na snježnom tlu daje ribi zlatnu boju. Postupkom sušenja riba dobije posebnu teksturu te jak riblji okus i miris.

Uz sirovine visoke kakvoće i podneblje je ključno za konačnu kakvoću proizvoda Tørrfisk fra Lofoten. Lofoti su jedino mjesto na svijetu gdje se spajaju ovakvo podneblje i dostupnost odraslog bakalara visoke kakvoće.

Upućivanje na objavu specifikacije

(Članak 5. stavak 7. Uredbe (EZ) br. 510/2006 (3))

http://www.lovdata.no/for/sf/ld/xd-20071211-1814.html

(1) SL L 343, 14.12.2012., str. 1.

(2) SL L 93, 31.3.2006., str. 12. Zamijenjena Uredbom (EU) br. 1151/2012.

(3) Vidi bilješku 2.

11.12.2013

Službeni list Europske unije

C 361/13

Objava zahtjeva u skladu s člankom 50. stavkom 2. točkom (a) Uredbe (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća o sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode

2013/C 361/08

Ova je objava temelj za podnošenje prigovora na zahtjev u skladu s člankom 51. Uredbe (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (1).

JEDINSTVENI DOKUMENT

UREDBA VIJEĆA (EZ) br. 510/2006

o zaštiti oznaka zemljopisnog podrijetla i oznaka izvornosti poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda (2)

„PREKMURSKA ŠUNKA”

EZ br.: SI-PGI-0005-01025-10.08.2012

ZOZP ( X ) ZOI ( )

1. Naziv

„Prekmurska šunka”

2. Država članica ili treća zemlja

Slovenija

3. Opis poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda

3.1. Vrsta proizvoda

Razred 1.2.:

Proizvodi od mesa (kuhani, soljeni, dimljeni itd.)

3.2. Opis proizvoda na koji se odnosi naziv iz točke 1.

„Prekmurska šunka” je proizvod od dimljenog i sušenog mesa koji se proizvodi od svježeg buta svinje. Šunka je standardnog, prepoznatljivog oblika kruške s kožom jednolike crvenkastosmeđe boje. Njezin karakterističan miris i okus, rubinski crvena boja zrelog, dimljenog mišićnog mesa i jednolična žućkasto-bijela boja potkožnog masnog tkiva razvijaju se tijekom razdoblja zrenja od najmanje šest mjeseci. Mišićno meso lagano je mramorirano i dobro povezano s masnim tkivom, čija je debljina najmanje 10 mm ispod zgloba kuka. U mirisu i okusu osjeća se ugodna nota dima, pri čemu sastojci dima ne prekrivaju aromu zrelog mesa. Zahvaljujući prilično dugom vremenu zrenja, šunka je nježne, glatke i ugodno sočne teksture.

Sadržaj soli u gotovom proizvodu ne smije prelaziti 9 %, stupanj osušenosti (gubitak težine tijekom zrenja) ne smije prelaziti 45 %, a težina ne smije biti manja od 2,75 kg.

3.3. Sirovine (samo za prerađene proizvode)

Svježi svinjski but u jednom komadu odrezan 3–4 cm ispod zgloba kuka (caput ossis femoris), bez nogice, kostiju skočnog zgloba, zdjelice, bedrene kosti i goljenice s karakterističnim vrhom skočnog zgloba. Tipičan prerez sastoji se od sljedećih mišića i skupina mišića zajedno s kožom i potkožnim masnim tkivom: vanjskog dijela buta (m. biceps femoris i semitendinosus), unutarnjeg dijela buta (m. semimembranosus), oraha (m. quadriceps femoris) i dijela glutealnih mišića (m. gluteus medius i gluteus superficialis). Težina cijelog buta svinje nakon oblikovanja u određeni oblik i prije soljenja ne smije biti manja od 5 kg.

3.4. Hrana za životinje (samo za proizvode životinjskog podrijetla)

—

3.5. Posebni proizvodni postupci koji se moraju provesti na određenom zemljopisnom području

Svi proizvodni postupci „Prekmurske šunke”, od oblikovanja, preko soljenja, ispiranja i sušenja, dimljenja, zrenja, mjerenja stupnja osušenosti (gubitka težine) i (postupnog) zamašćivanja do kontrole kvalitete cijelih zrelih šunki, moraju se provoditi na određenom zemljopisnom području.

Oblikovanje – svaki svinjski but koji će se koristiti za proizvodnju „Prekmurske šunke” mora se izrezati u odgovarajući oblik.

Soljenje – oblikovani i pothlađeni butovi sole se postupkom suhog soljenja ili kombiniranom metodom.

Ispiranje i sušenje – nakon soljenja butovi se ispiru pod hladnom tekućom vodom. Površina se zatim ocijedi (osuši) te se butovi objese na prozračno mjesto.

Dimljenje – nakon što se površina nasoljenih butova osušila, butovi se dime u pušnicama uz korištenje tvrdog bjelogoričnog drveta i piljevine. Nakon što je dimljenje završeno, butovi se označavaju logotipom koji uključuje riječi „Prekmurska šunka”.

Zrenje – šunke zriju u zrionicama s prirodnim provjetravanjem ili kombinacijom prirodnog i umjetnog provjetravanja. Postupak zrenja traje najmanje šest mjeseci.

Mjerenje stupnja osušenosti (gubitka težine) – stupanj osušenosti (gubitak težine tijekom zrenja) ne smije biti manji od 45 %.

Zamašćivanje (postupno) – dio šunke koji nije prekriven kožom zamašćuje se u fazama, prvi put nakon što šunke tijekom zrenja izgube oko 25 % svoje težine a zadnji put kad dostignu stupanj osušenosti od 45 %. Šunke se zamašćuju smjesom masti, brašna i začina.

Kontrola kvalitete cijelih zrelih šunki – nakon šestomjesečnog zrenja, šunke se podvrgavaju senzorskoj analizi kako bi se utvrdilo imaju li odgovarajući vanjski izgled i miris. Šunke koje ne zadovoljavaju sve kriterije propisane za zaštićenu oznaku zemljopisnog podrijetla bilježe se; s njih se skida oznaka i izdvajaju se.

3.6. Posebna pravila koja se odnose na rezanje, ribanje, pakiranje itd.

—

3.7. Posebna pravila koja se odnose na označivanje

„Prekmurska šunka” u obliku koji se stavlja na tržište označava se logotipom koji se sastoji od natpisa „Prekmurska šunka”, riječi „zaščitena geografska označba” (zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla) i odgovarajućeg simbola EU-a.

4. Sažeta definicija zemljopisnog područja

„Prekmurska šunka” proizvodi se u zemljopisnom području Prekmurja koje se nalazi u sjeveroistočnoj Sloveniji. Područje proizvodnje omeđeno je rijekom Murom i državnim granicama Slovenije s Austrijom, Mađarskom i Hrvatskom.

5. Poveznica sa zemljopisnim područjem

5.1. Posebnost zemljopisnog područja

„Prekmurska šunka” proizvodi se u Prekmurju koje se nalazi u panonskom bazenu. Taj dio Slovenije ima kontinentalnu klimu s hladnim, vlažnim zimama i toplim, suhim ljetima. To je područje vrlo osunčano, a u pogledu prosječnih godišnjih kišnih oborina to je najsuši dio Slovenije. Na vlažnost zraka utječu vjetrovi koji u Prekmurju ovise o smještaju tog područja na kontinentalnoj ravnini, a niski reljef ne stvara prepreku neometanom protoku zraka kao što je to slučaj u drugim dijelovima Slovenije. Zbog smještaja u ravnici, inverzije su tanje i brže nestaju, tako da se atmosfera brže ventilira sve do razine tla i ima manje magle. Zbog nepostojanja temperaturnih inverzija zimi u brdovitim predjelima zrak je suši nego u ravnici. Za Prekmurje je posebno karakterističan sjeveroistočni vjetar koji počinje puhati kad preko njega prolazi fronta te sjeverozapadni vjetar koji prethodi fronti.

Napredak postignut u smislu sadašnjeg obujma proizvodnje, ugleda i razvoja šunke u Prekmurju može se pripisati tradicionalnoj tehnologiji i tehnologiji pojedinih poljoprivrednika. Sušenje komada mesa vjerojatno potječe iz doba naseljavanja ljudi u tom kraju. U prošlom stoljeću seljaci su dosljedno koristili arhitektonske osobine svojih kuća izgrađenih od pletera omazanog blatom i pokrivenih slamnatim krovom za dimljenje i zrenje mesa. U tim kućama dim iz krušne peći dizao bi se prirodno i zadržavao ispod slamnatog krova gdje se „Prekmurska šunka” dimila i potom sušila. Dim je putovao do mesa dovoljno dugo da se stigne ohladiti tako da ovdje možemo govoriti o hladnom dimljenju. U drugoj polovici prošlog stoljeća dimljenje mesa provodilo se u improviziranim pušnicama u dvorištu, tj. u samostojećim zidanim objektima u vrtovima ili dvorištima koji su često imali četiri strane ili četvora vrata tako da je propuh mogao puhati kroz otvore, čime se sprečavalo povećavanje temperature dima i parenje mesa. Zrenje šunki trajalo je nekoliko mjeseci ovisno o njihovoj veličini i vremenskim uvjetima tijekom svih faza proizvodnje. Današnjim načinom proizvodnje „Prekmurske šunke” u tehnološki opremljenim objektima uspjela su se održati organoleptička svojstva te je on potpunosti u skladu s tradicionalnom seoskom tehnologijom. Ta je usporedba moguća prvenstveno stoga što su modernizirane metode rada, a manje su se mijenjale tehnike, što bi dovelo do različitih biokemijskih procesa tijekom zrenja mesa. „Prekmurska šunka” uvijek se nalazila na stolu kod svih važnih događaja i kad bi u kuću stigli gosti. Posebno je bila cijenjena kao hrana za vrijeme većih poljoprivrednih radova, kad je trebalo bolje nahraniti radnike u polju. Danas se šunka poslužuje u posebnim obiteljskim i svečanim prigodama i bitan je dio svih formalnih okupljanja.

5.2. Posebnost proizvoda

„Prekmurska šunka” ima jedinstven oblik kruške. Karakterizira je jednolična crvenkastosmeđa površina kože i ugodna prepoznatljiva aroma dima, pri čemu sastojci dima nimalo ne prekrivaju aromu zrelog mesa. Svojstva su „Prekmurske šunke” izrazito crvena boja zrelog mesa, nešto veća slanost i dosta čvrsta tekstura.

Način na koji se poslužuje „Prekmurska šunka” izdvaja je i od drugih vrsta sušenog mesa. Prema starom običaju može je se rezati na kriške debljine jednog centimetra. Uz kruh i krišku šunke svatko dobije nož kojim na drvenoj dasci reže svoju krišku na tanke trake.

S obzirom na tradiciju povezanu s njezinom proizvodnjom i njezin profil, „Prekmurska šunka” predstavlja jednu od specifičnih etnoloških posebnosti Prekmurja.

5.3. Uzročno-posljedična veza između zemljopisnog područja i kakvoće ili svojstava proizvoda (za ZOI) ili posebne kakvoće, ugleda ili drugih svojstava proizvoda (za ZOZP)

Povoljni klimatski uvjeti, tradicija, vještina u proizvodnji, majstorstvo i iskustvo doprinijeli su ugledu „Prekmurske šunke” koja se može smatrati slovenskim specijalitetom i specifičnom etnološkom posebnosti Prekmurja. Prekmurska ishrana ima svoje vlastite posebnosti. Prekmurci oduvijek održavaju povezanost sa selom i prirodnim resursima u proizvodnji hrane i tradicionalnih specijaliteta. Ovdje su kroz stoljeća dominirala jela od žitarica, krumpira, kukuruza i svinjetine. Svinjetina je davala raznolikost ishrani stanovništva. Međutim, nekad se jelo manje mesa nego danas. Meso se čuvalo dimljenjem, što je dovelo do nastanka „Prekmurske šunke”. Tako su tijekom vremena među lokalnim stanovništvo razvijene praktične tehničke vještine, što uključuje visoku razinu majstorstva i praktičnog znanja i iskustva kojima ovaj proizvod duguje svoj karakterističan oblik i organoleptička svojstva.

O ugledu „Prekmurske šunke” svjedoče mnogobrojni izvori. Prof. dr. Vilko Novak proveo je najopsežnije i sustavno istraživanje o ishrani stanovništva u Prekmurju (Ljudska prehrana v Prekmurju, 1947.). U istraživanju je opisano koline, to jest postupak pripreme i zrenja „Prekmurske šunke”. Dr. Stanislav Renčelj opisuje „Prekmursku šunku” u svojim knjigama pod naslovom Suhe mesnine – narodne posebnosti (1990.) i Prekmurske dobrote (S. Renčelj, R. Karas, 2001.), u kojima je opisana tehnika proizvodnje, od odabira sirovina, soljenja i zrenja do senzorskog ocjenjivanja proizvoda.

U turističkim publikacijama kao što su Okusiti Slovenijo i Spomini iz Slovenije, „Prekmurska šunka” prikazana je i kao tradicionalan slovenski proizvod.

Upućivanje na objavu specifikacije

(članak 5. stavak 7. Uredbe (EZ) br. 510/2006 (3))

http://www.mko.gov.si/fileadmin/mko.gov.si/pageuploads/podrocja/Varna_in_kakovostna_hrana_in_krma/zasciteni_kmetijski_pridelki/Specifikacije/PREKMURSKA_SUNKA.pdf

(1) SL L 343, 14.12.2012., str. 1.

(2) SL L 93, 31.3.2006., str. 12. Zamijenjena Uredbom (EU) br. 1151/2012.

(3) Vidi bilješku 2.

		ISSN 1977-1088 doi:10.3000/19771088.C_2013.361.hrv
Službeni list Europske unije		C 361

Hrvatsko izdanje	Informacije i objave	56 11. prosinca 2013.

Obavijest br.	Sadržaj	Stranica
	II. Informacije
	INFORMACIJE INSTITUCIJA, TIJELA, UREDA I AGENCIJA EUROPSKE UNIJE
	Europska komisija
2013/C 361/01	Odobrenje državne potpore u skladu s člancima 107. i 108. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) – Slučajevi u kojima Komisija nema primjedbi ( 1 )	1

	IV. Obavijesti
	OBAVIJESTI INSTITUCIJA, TIJELA, UREDA I AGENCIJA EUROPSKE UNIJE
	Europska komisija
2013/C 361/03	Tečajna lista eura	6

	V. Objave
	ADMINISTRATIVNI POSTUPCI
	Europska komisija
2013/C 361/04	Poziv za podnošenje prijedloga u sklopu godišnjeg programa rada 2013. za dodjelu bespovratnih sredstava u području Transeuropske prometne mreže (TEN-T) za razdoblje 2007.–2013. (Odluka Komisije C(2013) 1029, kako je izmijenjena Odlukom Komisije C(2013) 8744)	7

2013/C 361/05	Pozivi za podnošenje prijedloga u sklopu višegodišnjeg programa rada 2013. za dodjelu bespovratnih sredstava u području Transeuropske prometne mreže (TEN-T) za razdoblje 2007.–2013. (Odluka Komisije C(2013) 1675, kako je izmijenjena Odlukom Komisije C(2013) 8755)	8

2013/C 361/06	Pozivi na podnošenje prijedloga i povezane aktivnosti obuhvaćene radnim programima za 2014.–2015. u okviru programa Horizont 2020. – Okvirni program za istraživanja i inovacije (2014.–2020.) i Programa za istraživanje i izobrazbu Europske zajednice za atomsku energiju (2014.–2018.) kojim se dopunjuje program Horizont 2020.	9

	DRUGI AKTI
	Europska komisija
2013/C 361/07	Objava zahtjeva u skladu s člankom 50. stavkom 2. točkom (a) Uredbe (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća o sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode	10

2013/C 361/08	Objava zahtjeva u skladu s člankom 50. stavkom 2. točkom (a) Uredbe (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća o sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode	13

	III. Pripremni akti
	INICIJATIVE DRŽAVA ČLANICA
2013/C 361/02	Inicijativa Belgije, Bugarske, Češke Republike, Njemačke, Estonije, Grčke, Španjolske, Francuske, Hrvatske, Italije, Cipra, Latvije, Litve, Luksemburga, Mađarske, Malte, Nizozemske, Austrije, Poljske, Portugala, Rumunjske, Slovenije, Slovačke, Finske i Švicarske za Uredbu Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Odluke 2005/681/PUP o osnivanju Europske policijske akademije (CEPOL)	4


	(1) Tekst značajan za EGP