30.11.2013   

HR

Službeni list Europske unije

CE 351/1

(1)

Uredbom Vijeća (EZ) br. 2371/2002 (4) uspostavljen je sustav Zajednice za očuvanje i održivo iskorištavanje ribolovnih resursa u okviru zajedničke ribarstvene politike (ZRP).

(2)

Područje primjene ZRP-a uključuje očuvanje morskih bioloških resursa i upravljanje ribarstvom koje cilja na njih. Osim toga, ono uključuje, u odnosu na tržišne i financijske mjere koje podupiru njegove ciljeve, slatkovodne biološke resurse i aktivnosti akvakulture kao i preradu i prodaju proizvoda ribarstva i akvakulture, kad se takve aktivnosti odvijaju na državnom području država članica ili u vodama Unije, uključujući kad ih provode ribarska plovila koja plove pod zastavom trećih zemalja i u tim su zemljama registrirana, ribarska plovila Unije ili državljani država članica, ne dovodeći u pitanje primarnu odgovornost države zastave i imajući u vidu odredbe članka 117. Konvencije Ujedinjenih naroda o pravu mora od 10. prosinca 1982. (5) (UNCLOS).

(3)

Rekreacijski ribolov može imati značajan utjecaj na riblje resurse i države članice bi stoga trebale osigurati da se on obavlja na način koji je sukladan s ciljevima ZRP-a.

(4)

ZRP bi trebao osigurati da aktivnosti u ribarstvu i akvakulturi doprinesu dugoročnoj, ekološkoj, gospodarskoj i društvenoj održivosti. Trebao bi uključiti pravila koja za cilj imaju osiguravanje sljedivosti, sigurnosti i kvalitete proizvoda stavljenih na tržište u Uniji. Nadalje, ZRP bi trebao doprinijeti porastu produktivnosti, pristojnom životnom standardu u sektoru ribarstva, uključujući u sektoru malog ribolova, i stabilnim tržištima te bi trebao osigurati dostupnost opskrbe hranom i da ponuda dođe do kupca po razumnim cijenama. ZRP bi trebao pridonijeti Strategiji Europa 2020. za pametan, održiv i uključiv rast te bi trebao pomoći u postizanju ciljeva utvrđenih u toj strategiji.

(5)

Unija je ugovorna stranka UNCLOS-a (6) i, na temelju Odluke Vijeća 98/414/EZ (7), Sporazuma Ujedinjenih naroda o primjeni odredaba Konvencije Ujedinjenih naroda o pravu mora od 10. prosinca 1982. koje se odnose na očuvanje i gospodarenje ribljim naseljima koja se nalaze u više različitih pojaseva i naselja vrlo migratornih vrsta riba od 4. prosinca 1995 (8) (Sporazum UN-a o ribljim vrstama) i, na temelju Odluke Vijeća 96/428/EZ (9), Sporazuma Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda o promicanju sukladnosti s međunarodnim mjerama za očuvanje i gospodarenje od strane ribarskih plovila na otvorenom moru od 24. studenoga 1993. godine (10).

(6)

Ovi međunarodni instrumenti uglavnom utvrđuju obveze očuvanja, uključujući,, obveze poduzimanja mjera očuvanja i upravljanja osmišljenih da održe ili obnove morske resurse na razinama koje mogu donijeti najviši održivi prinos, kako unutar morskih područja pod nacionalnom jurisdikcijom tako i na otvorenom moru te osiguraju suradnju s drugim državama s tim ciljem, obveze stroge primjene predostrožnog pristupa pri očuvanju, upravljanju i iskorištavanju ribljih stokova, obveze osiguranja kompatibilnosti mjera očuvanja i upravljanja gdje se morski resursi javljaju u morskim područjima različitih statusa jurisdikcije i obveze dužnog obzira prema drugim dopuštenim načinima korištenja mora. ZRP bi stoga trebao doprinijeti provedbi međunarodnih obveza Unije na temelju tih međunarodnih instrumenata. Ako države članice donesu mjere očuvanja i upravljanja, za što su dobile ovlaštenje u okviru ZRP-a, one bi također trebale djelovati na način koji je u potpunosti dosljedan obvezama iz navedenih međunarodnih instrumenata.

(7)

Na Svjetskom sastanku na vrhu o održivom razvoju u Johannesburgu 2002. godine, Unija i države članice obvezale su se djelovati protiv daljnjeg smanjenja mnogih ribljih stokova. Stoga, Unija bi trebala poboljšati svoj ZRP prilagođavanjem stopa iskorištavanja kako bi se osiguralo da, u razumnom roku, iskorištavanje morskih bioloških resursa obnavlja i održava populaciju izlovljavanih stokova iznad razina koje mogu osigurati najviši održivi prinos. Stope iskorištavanja trebalo bi dosegnuti do 2015. godine. Dostizanje tih stopa iskorištavanja do kasnijeg datuma trebalo bi dopustiti jedino ako bi njihovo dostizanje do 2015. ozbiljno ugrozilo društvenu i gospodarsku održivost ribarskih flota u pitanju. Nakon 2015., te bi stope trebalo dostići što je prije moguće i u svakom slučaju najkasnije do 2020. Ako su znanstveni podaci nedovoljni za određivanje tih razina, mogu se razmotriti približni parametri.

(8)

Odluke o upravljanju vezane uz najviši održivi prinos u mješovitom ribolovu trebale bi uzeti u obzir poteškoće izlova svih stokova u mješovitom ribolovu uz najviši održivi prinos u isto vrijeme, osobito kada znanstveni savjet pokaže da je vrlo teško izbjeći fenomen vrsta koje ograničavaju ribolov (tzv. „choke species”) povećanjem selektivnosti ribolovnih alata koji se koriste. Trebalo bi tražiti od odgovarajućih znanstvenih tijela da pruže savjete o prikladnim razinama ribolovne smrtnosti u takvim okolnostima.

(9)

ZRP bi trebao osigurati usklađenost s ciljevima ribarstva utvrđenima Odlukom o Strateškom planu biološke raznolikosti za razdoblje od 2011. do 2020., donesenom na Konferenciji potpisnica Konvencije o biološkoj raznolikosti, i s ciljevima biološke raznolikosti koje je donijelo Europsko vijeće 25. i 26. ožujka 2010.

(10)

Održivo iskorištavanje morskih bioloških resursa trebalo bi se temeljiti na predostrožnom pristupu koji proizlazi iz načela opreznosti iz članka 191. stavka 2. prvog podstavka Ugovora, uzimajući u obzir raspoložive znanstvene podatke.

(11)

ZRP bi trebao doprinijeti zaštiti morskog okoliša, održivom upravljanju svim vrstama koje se iskorištavaju u komercijalne svrhe, a osobito postizanju dobrog stanja okoliša do 2020. godine, kako je navedeno u članku 1. stavku 1. Direktive 2008/56/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (11).

(12)

ZRP bi trebao doprinijeti i opskrbljivanju tržišta Unije visokohranjivim namirnicama i smanjenju ovisnosti tržišta Unije o uvozu hrane. Također bi trebao potaknuti izravno i neizravno stvaranje radnih mjesta te gospodarski razvoj u obalnim područjima.

(13)

Potrebno je provesti pristup upravljanja ribarstvom temeljen na ekosustavu, trebalo bi ograničiti učinke ribolovnih aktivnosti na okoliš, a neželjeni ulov bi trebalo izbjegavati i smanjiti na najmanju moguću razinu.

(14)

Važno je da se upravljanje ZRP-om rukovodi načelima dobrog upravljanja. Ta načela uključuju donošenje odluka temeljenih na najboljem raspoloživom znanstvenom savjetu, širokoj uključenosti dionika i dugoročnoj perspektivi. Uspješno upravljanje ZRP-om također ovisi o jasnom definiranju odgovornosti na razini Unije, na regionalnim, nacionalnim i lokalnim razinama te na uzajamnoj kompatibilnosti poduzetih mjera i njihove usklađenosti s drugim politikama Unije.

(15)

ZRP bi trebao doprinositi poboljšanju sigurnosnih i radnih uvjeta subjekata u ribarstvu.

(16)

ZRP bi trebao obratiti punu pažnju, gdje je to potrebno, zdravlju i dobrobiti životinja te zdravstvenoj ispravnosti hrane i hrane za životinje.

(17)

Kako su sva pitanja koja se odnose na mora i oceane Europe međusobno povezana,ZRP bi se trebao provoditi na način koji je u skladu s drugim politikama Unije i koji osobito uzima u obzir interakcije s mjerama Unije u drugim područjima pomorske politike. Trebalo bi osigurati usklađenost u upravljanju različitim sektorskim politikama u morskim bazenima Baltičkog mora, Sjevernog mora, Keltskih mora, Biskajskog zaljeva i Iberijske obale te Sredozemlja i Crnog mora.

(18)

Ribarska plovila Unije trebala bi imati jednaki pristup vodama Unije i resursima koji podliježu pravilima ZRP-a.

(19)

Postojeća pravila koja ograničavaju pristup resursima unutar zona od 12 nautičkih milja država članica dala su zadovoljavajuće doprinose očuvanju putem ograničavanja ribolovnog napora u najosjetljivijem dijelu voda Unije. Ta pravila su također očuvala tradicionalne ribolovne aktivnosti o kojima znatno ovisi društveni i gospodarski razvoj nekih priobalnih zajednica. Stoga bi ta pravila trebalo nastaviti primjenjivati.Države članice trebale bi pokušati dati prednost pristupa ribarima malog, tradicionalnog ili obalnog ribolova.

(20)

Trebalo bi, prema potrebi, obratiti posebnu pozornost na male otoke na otvorenom moru koji ovise o ribarstvu i podupirati ih kako bi preživjeli i razvijali se.

(21)

S obzirom na njihovo strukturalno, društveno i gospodarsko stanje, morski biološki resursi oko najudaljenijih regija Unije iz članka 349. stavka 1. Ugovora trebali bi biti posebno zaštićeni jer pridonose očuvanju lokalnog gospodarstva tih državnih područja. Određene ribolovne aktivnosti u tim vodama bi stoga trebalo ograničiti na ribarska plovila registrirana u lukama na tim državnim područjima.

(22)

Kako bi se doprinijelo očuvanju živih vodenih resursa i morskih ekosustava, Unija bi trebala pokušati zaštiti biološki ugrožena područja tako da ih odredi kao zaštićena područja. U takvim područjima trebalo bi biti moguće ograničiti ili zabraniti ribolovne aktivnosti. Kod odlučivanja koja područja treba zaštititi, posebnu pozornost trebalo bi obratiti na područja u kojima postoje jasni dokazi o visokoj koncentraciji ribe ispod minimalne referentne veličine za očuvanje i o područjima mriještenja, te na područja za koja se smatra da su bio-geografski osjetljiva. Također bi trebalo voditi računa i o postojećim područjima zaštite. Kako bi se olakšao postupak određivanja zaštićenih područja, države članice trebale bi odrediti prikladna područja, uključujući područja koja tvore dio koherentne mreže, i, prema potrebi, međusobno surađivati, pripremati i slati zajedničke preporuke Komisiji. Da bi se učinkovitije uspostavila zaštićena područja, Komisija bi trebala biti ovlaštena uspostaviti ih u višegodišnjem planu. Kako bi se osigurala odgovarajuća razina demokratske odgovornosti i kontrole, Komisija bi trebala redovito izvještavati Europski parlament i Vijeće o funkcioniranju tih zaštićenih područja.

(23)

Cilj održivog iskorištavanja morskih bioloških resursa učinkovitije se postiže kroz višegodišnji pristup upravljanju ribarstvom, postavljajući kao prioritet višegodišnje planove koji odražavaju specifičnosti različitih ribarstava.

(24)

Višegodišnji planovi bi trebali, gdje je to moguće, pokriti više stokova kada se ti stokovi zajednički iskorištavaju. Višegodišnji planovi trebaju uspostaviti okvir za održivo iskorištavanje stokova i dotičnih morskih ekosustava, definirajući jasne vremenske rokove i mehanizme očuvanja za nepredviđena zbivanja. Višegodišnji planovi također bi trebali biti vođeni jasno definiranim upravljačkim ciljevima kako bi se doprinijelo održivom iskorištavanju stokova i zaštiti dotičnih morskih ekosustava. Ti bi planovi trebali biti doneseni u suradnji sa savjetodavnim vijećima, subjektima u ribarskoj industriji, znanstvenicima te drugim dionicima zainteresiranima za upravljanje ribarstvom.

(25)

Direktiva 2009/147/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (12), Direktiva Vijeća 92/43/EEZ (13) i Direktiva 2008/56/EZ nameću određene obveze državama članicama u pogledu posebnih područja zaštite, posebnih područja očuvanja odnosno zaštićenih morskih područja. Takve mjere mogu zahtijevati usvajanje mjera koje spadaju u ZRP. Primjereno je, dakle, ovlastiti države članice da donesu, za vode pod njihovim suverenitetom i jurisdikcijom, takve mjere očuvanja koje su potrebne u skladu s njihovim obvezama iz tih akata Unije ako takve mjere ne utječu na ribolovne interese drugih država članica. Ako bi takve mjere mogle utjecati na ribolovne interese drugih država članica, ovlast donošenja takvih mjera bi trebalo dodijeliti Komisiji i trebalo bi pribjeći regionalnoj suradnji između dotičnih država članica.

(26)

Potrebne su mjere za smanjenje trenutačnih visokih razina neželjenog ulova i postupno eliminiranje odbačenog ulova. Neželjeni ulovi i odbačeni ulovi predstavljaju znatan otpad i negativno utječu na održivost iskorištavanja morskih bioloških resursa i morskih ekosustava i financijsku održivost ribarstva. Trebalo bi uspostaviti i postupno provoditi obvezu iskrcavanja svih ulova („obveza iskrcavanja”) vrsta koje podliježu ograničenjima ulova te, u Sredozemnom moru, ulova vrsta koje podliježu minimalnim veličinama, ostvarenih tijekom ribolovnih aktivnosti u vodama Unije ili od strane ribarskih plovila Unije a pravila koja su dosad obvezivala ribare da odbacuju ulov trebalo bi staviti izvan snage.

(27)

Obvezu iskrcavanja trebalo bi uvesti posebno za svaki oblik ribolova. Ribarima bi trebalo dopustiti da nastave odbacivati vrste koje, prema najboljem raspoloživom znanstvenom savjetu, imaju visoku stopu preživljavanja nakon što ih se vrati u more.

(28)

Da bi obveza iskrcavanja mogla funkcionirati i da bi se ublažio utjecaj različitih godišnjih sastava ulova, državama članicama trebalo bi dopustiti da prenose kvote između godina, do određenog postotka.

(29)

U okviru upravljanja obvezom iskrcavanja, potrebno je da države članice poduzmu sve što je u njihovoj moći da smanje neželjene ulove. S tim ciljem, poboljšanja selektivnih tehnika ribolova da bi se u najvećoj mogućoj mjeri izbjegli i smanjili neželjeni ulovi trebala bi imati visoki prioritet. Važno je da države članice raspodijele kvote između plovila u takvoj kombinaciji koja odražava u najvećoj mogućoj mjeri očekivani sastav vrsta u ribolovu. U slučaju nesklada između raspoloživih kvota i uobičajenog stvarnog ulova države članice bi trebale razmotriti prilagodbe kroz zamjene kvota s drugim državama članicama, uključujući i na trajnoj osnovi. Države članice bi također trebale razmotriti olakšavanje udruživanja pojedinačnih kvota vlasnika plovila, primjerice, na razini organizacija proizvođača ili skupina vlasnika plovila. U konačnici, države članice bi trebale razmotriti oduzimanje količine usputnog ulova vrsta od kvota ciljanih vrsta, ovisno o statusu zaštite vrsta usputnog ulova.

(30)

Odredišta za iskrcavanje ulova ribe manje od minimalne referentne veličine potrebne za očuvanje trebala bi biti ograničena i trebala bi isključivati prodaju za prehranu ljudi.

(31)

Kako bi se pobrinulo za neželjeni ulov koji je neizbježan čak i kada se primjenjuju sve mjere za njegovo smanjivanje, trebalo bi odrediti određena de minimis izuzeća od obveze iskrcavanja za vrste ribolova na koje se odnosi obveza iskrcavanja, prvenstveno putem višegodišnjih planova.

(32)

Ovisno o znanstvenom savjetu i ne ugrožavajući ciljeve maksimalno održivog prinosa ili povećavajući ribolovnu smrtnost, kad se primjenjuje obveza iskrcavanja koja uključuje obvezu dokumentiranja ulova, trebalo bi biti moguće povećanje povezanih ribolovnih mogućnosti, kako bi se uzelo u obzir činjenicu da će se iskrcati riba koja je prethodno bila odbačena.

(33)

Pristup ribarstvu trebao bi se temeljiti na transparentnim i objektivnim kriterijima, uključujući one ekološke, društvene i gospodarske prirode. Države članice bi trebale promicati odgovorno ribarstvo pružajući poticaje onim subjektima koji obavljaju ribolov na način koji je najmanje štetan za okoliš i koji pruža najviše koristi društvu.

(34)

Za stokove za koje nije utvrđen višegodišnji plan, potrebno je utvrditi stope iskorištavanja koje donose maksimalno održiv prinos postavljanjem ograničenja ulova ili ribolovnog napora. Ako su raspoloživi podaci nedostatni, ribolovom bi se trebalo upravljati korištenjem približnih parametara.

(35)

S obzirom na nezavidno gospodarsko stanje u ribarskoj industriji i ovisnost pojedinih priobalnih zajednica o ribolovu, neophodno je osigurati relativnu stabilnost ribolovnih aktivnosti dodjeljivanjem ribolovnih mogućnosti državama članicama na temelju predvidivog udjela u stokovima za svaku državu članicu.

(36)

S obzirom na privremeno biološko stanje stokova, takva relativna stabilnost ribolovnih aktivnosti bi trebala zaštititi i uzeti u obzir posebne potrebe u područjima u kojima su lokalne zajednice posebno ovisne o ribarstvu i srodnim djelatnostima, kako je odlučilo Vijeće u svojoj Rezoluciji od 3. studenoga 1976. (14), a posebno u njezinom Prilogu VII.

(37)

Stoga, koncept relativne stabilnosti bi trebalo shvatiti u tom smislu.

(38)

U slučaju ozbiljne ugroze koja zahtijeva hitnu akciju, Komisija bi trebala biti ovlaštena za donošenje privremenih mjera za zaštitu morskih bioloških resursa, odnosno morskog ekosustava ugroženog ribolovnim aktivnostima. Te bi mjere trebalo odrediti unutar definiranih vremenskih razdoblja i trebalo bi ih provoditi tijekom utvrđenog vremenskog razdoblja.

(39)

Države članice bi trebale surađivati na regionalnoj razini kako bi donijele zajedničke preporuke i druge instrumente za razvoj i provedbu mjera očuvanja i mjera koje utječu na ribolovnu aktivnost na područjima zaštićenima okolišnim zakonodavstvom. U okviru regionalne suradnje, Komisija bi trebala donijeti mjere očuvanja isključivo kroz provedbene akte ili delegirane akte kada se sve dotične države članice u regiji slažu oko zajedničke preporuke. Ako nema zajedničke preporuke, Komisija bi trebala uputiti prijedlog relevantnih mjera u skladu s Ugovorom.

(40)

Države članice trebale bi biti ovlaštene donositi mjere očuvanja i upravljanja stokovima u vodama Unije koje se primjenjuju isključivo na ribarska plovila Unije koja plove pod njihovom zastavom.

(41)

U svojim zonama od 12 nautičkih milja, države članice bi trebale biti ovlaštene donositi mjere očuvanja i upravljanja koje se primjenjuju na sva ribarska plovila Unije, pod uvjetom da, kad se takve mjere primjenjuju na ribarska plovila Unije iz drugih država članica, donesene mjere nisu diskriminirajuće, da je obavljeno prethodno savjetovanje s drugim državama članicama na koje se mjere odnose i da Unija nije donijela mjere koje se posebno bave očuvanjem i upravljanjem unutar dotične zone od 12 nautičkih milja.

(42)

Države članice bi trebale moći uvesti sustav prenosivih ribolovnih koncesija.

(43)

Države članice bi trebale poduzeti posebne mjere kako bi se uskladio broj ribarskih plovila Unije s raspoloživim resursima, na temelju njihovih procjena ravnoteže između ribolovnog kapaciteta njihovih flota i njima raspoloživih ribolovnih mogućnosti. Procjene bi se trebale izvršiti u skladu sa smjernicama Komisije. Godišnja izvješća bi trebala biti dostupna javnosti. Svaka država članica trebala bi biti u mogućnosti izabrati mjere i instrumente koje želi donijeti kako bi smanjila višak ribolovnog kapaciteta.

(44)

Osim toga, obvezne najviše gornje granice kapaciteta flote i nacionalnih sustava ulaska/izlaska iz flote u odnosu na sredstva namijenjena povlačenju iz ribolova trebalo bi zadržati u svrhu upravljanja i prilagodbe ribolovnog kapaciteta.

(45)

Države članice bi trebale evidentirati minimalne informacije o obilježjima i aktivnostima ribarskih plovila Unije koja plove pod njihovim zastavama. Ti bi podaci trebali biti dostupni Komisiji u svrhu praćenja veličine flota država članica.

(46)

Upravljanje ribarstvom na temelju najbolje raspoloživog znanstvenog savjeta zahtijeva usklađene, pouzdane i točne podatke. Stoga bi države članice trebale prikupiti podatke o flotama i njihovim ribolovnim aktivnostima, posebno biološke podatke o ulovima, uključujući i odbačene ulove i istraživačke informacije o ribljim stokovima i o mogućem utjecaju ribolovnih aktivnosti na morski ekosustav. Države bi članice trebale upravljati prikupljenim podacima i učiniti ih dostupnima krajnjim korisnicima i drugim zainteresiranim stranama. Države članice bi trebale surađivati međusobno i s Komisijom kako bi koordinirale aktivnosti na prikupljanju podataka. Kada je potrebno, države bi članice također trebale surađivati s trećim zemljama u pogledu prikupljanja podataka. Države članice trebaju dostaviti Komisiji na procjenu godišnje izvješće o svojim aktivnostima prikupljanja podataka, koja moraju biti dostupna javnosti.

(47)

Prikupljanje podataka bi trebalo sadržavati podatke koji olakšavaju gospodarsku procjenu poduzeća aktivnih u sektoru ribarstva, akvakulture te u preradi proizvoda ribarstva i akvakulture kao i procjenu kretanja zaposlenosti u tim industrijama.

(48)

Moguće je savjetovati se sa Znanstvenim, tehničkim i gospodarskim odborom za ribarstvo (STECF), osnovanim Odlukom Komisije 93/619/EZ (15), o pitanjima vezanima uz očuvanje i upravljanje morskim biološkim resursima kako bi se osigurala potrebna pomoć visokokvalificiranog znanstvenog osoblja, posebno u primjeni bioloških, gospodarskih, socijalnih i tehničkih disciplina te disciplina vezanih uz okoliš.

(49)

Znanost orijentiranu na ribarstvenu politiku trebalo bi ojačati kroz programe prikupljanja znanstvenih podataka o ribarstvu, istraživanja i inovacija, usvojene na nacionalnoj razini i provedene u suradnji s drugim državama članicama te unutar istraživačkih i inovacijskih okvira Unije. Također bi trebalo poticati bolju suradnju između industrije i znanstvenika

(50)

Unija bi trebala promicati ciljeve ZRP-a na međunarodnoj razini, osiguravajući da se ribolovne aktivnosti Unije izvan vodâ Unije temelje na istim načelima i standardima kao i oni koji se primjenjuju prema pravu Unije, te promičući jednake uvjete za subjekte Unije i subjekte trećih zemalja. S tim ciljem, Unija bi trebala nastojati predvoditi postupak jačanja učinkovitosti regionalnih i međunarodnih organizacija kako bi im se omogućilo da bolje čuvaju i upravljaju živim morskim resursima koji su u njihovom djelokrugu, uključujući suzbijanje nezakonitih, neprijavljenih i nereguliranih (IUU) ribolovnih aktivnosti. Unija bi trebala surađivati s trećim zemljama i međunarodnim organizacijama s ciljem poboljšanja usklađenosti s međunarodnim mjerama, uključujući suzbijanje IUU-a. Stajalište Unije bi se trebalo temeljiti na najboljem raspoloživom znanstvenom savjetu.

(51)

Sporazumi o partnerstvu u održivom ribarstvu s trećim zemljama trebali bi osigurati da se ribolovne aktivnosti Unije u vodama trećih zemalja temelje na najboljem raspoloživom znanstvenom savjetu i razmjeni relevantnih informacija, osiguravajući održivo iskorištavanje morskih bioloških resursa, transparentnost vezano uz utvrđivanje viškova te, shodno tome, upravljanje resursima koje je usklađeno s ciljevima ZRP-a. Ti sporazumi, koji daju pravo pristupa resursima razmjernima interesima flote Unije u zamjenu za financijski doprinos Unije, trebali bi doprinijeti uspostavljanju visokokvalitetnog upravljačkog okvira posebno kako bi se osiguralo učinkovito prikupljanje podataka te mjere praćenja, kontrole i nadzora.

(52)

Poštovanje demokratskih načela i ljudskih prava, kao što je navedeno u Općoj deklaraciji o ljudskim pravima i drugim relevantnim međunarodnim instrumentima o ljudskim pravima, kao i načela vladavine prava, trebali bi predstavljati bitan element sporazuma o partnerstvu u održivom ribarstvu koji bi trebali sadržavati posebnu klauzulu o ljudskim pravima. Uvođenje klauzule o ljudskim pravima u sporazume o partnerstvu u održivom ribarstvu bi trebalo u potpunosti biti u skladu s ukupnim razvojnim ciljevima Unije.

(53)

Akvakultura bi trebala doprinijeti očuvanju potencijala za proizvodnju hrane na održivoj osnovi u cijeloj Uniji, tako da jamči dugoročnu sigurnost hrane, uključujući i zalihe hrane, kao i rast i zaposlenost za građane Unije, i da doprinese zadovoljavanju rastuće svjetske potražnje za hranom iz vodenog okoliša.

(54)

Strategija Komisije o održivom razvoju europske akvakulture usvojena 2009. godine koju je pozdravilo i podržalo Vijeće te pozdravio Europski parlament, istaknula je potrebu za stvaranjem i promicanjem jednakih uvjeta za djelatnost akvakulture kao temelja za njezin održiv razvoj.

(55)

Aktivnosti akvakulture u Uniji su pod utjecajem različitih uvjeta u raznim državama, uključujući i onih koji se tiču odobrenja za subjekte. Stoga, strateške smjernice Unije za nacionalne strateške planove bi trebalo razvijati kako bi se poboljšala konkurentnost industrije akvakulture, podržavajući njezin razvoj i inovacije, te potičući gospodarske aktivnosti, diverzifikaciju i poboljšanje uvjeta života na obalnim i kopnenim područjima. Nadalje, trebalo bi uvesti mehanizme za razmjenu informacija i najbolje prakse između državâ članicâ kroz otvorenu metodu koordinacije nacionalnih mjera koje se odnose na poslovnu sigurnost, pristup vodama i prostoru Unije te pojednostavljenje postupaka dobivanja dozvola.

(56)

Specifična priroda akvakulture zahtijeva savjetodavno vijeće kao platformu za savjetovanje zainteresiranih strana o elementima politika Unije koje bi mogle utjecati na akvakulturu.

(57)

Postoji potreba za jačanjem konkurentnosti ribarstva i sektora akvakulture u Uniji, te za pojednostavljenjem radi potpore boljem upravljanju njezinim proizvodnim i tržišnim aktivnostima. Zajedničko uređenje tržišta proizvodima ribarstva i akvakulture bi trebalo osigurati ista pravila igre za sve proizvode ribarstva i akvakulture na tržištu Unije bez obzira na njihovo podrijetlo, omogućiti potrošačima bolju informiranost prilikom donošenja odluka i podržati odgovornu potrošnju, te bi trebalo poboljšati ekonomska znanja i razumijevanje tržišta Unije duž opskrbnog lanca.

(58)

Zajedničko uređenje tržišta bi trebalo provoditi u skladu s međunarodnim obvezama Unije, posebno s obzirom na odredbe Svjetske trgovinske organizacije.

(59)

Kako bi se osigurala usklađenost s pravilima ZRP-a, trebalo bi uspostaviti učinkovit sustav kontrole, inspekcije i provedbe, što uključuje borbu protiv IUU ribolovnih aktivnosti.

(60)

U okviru sustava Unije za kontrolu, inspekciju i provedbu, potrebno je promicati korištenje modernih i učinkovitih tehnologija. Države članice i Komisija bi trebale imati mogućnost za provođenje pilot projekata za nove tehnologije kontrole i sustave upravljanja podacima.

(61)

Kako bi se osigurali da su uvjeti u različitim državama članicama za primjenu pravila za kontrolu i provedbu usporedivi, trebalo bi ohrabrivati suradnju između država članica u određivanju učinkovitih, razmjernih i odvraćajućih sankcija.

(62)

Kako bi se osiguralo sudjelovanje subjekata u prikupljanju podataka u Uniji te u sustavu Unije za kontrolu, inspekciju i provedbu, države bi članice trebale moći zahtijevati od svojih subjekata da razmjerno doprinesu odgovarajućim operativnim troškovima.

(63)

Same države članice ne mogu ostvariti ciljeve ZRP-a u dovoljnoj mjeri s obzirom na probleme s kojima se susreću u razvoju ribarske industrije i njenom upravljanju, te na ograničenja financijskih sredstava država članica. Stoga bi, radi doprinosa postizanju tih ciljeva, trebalo osigurati višegodišnju financijsku pomoć Unije usmjerenu na prioritete ZRP-a i prilagođenu posebnim značajkama ribarske industrije u pojedinim državama članicama.

(64)

Financijska pomoć Unije trebala bi biti uvjetovana poštovanjem pravila ZRP-a od strane država članica i subjekata, uključujući vlasnike plovila. Podložno posebnim pravilima koje treba donijeti, financijsku pomoć Unije treba prekinuti, suspendirati ili ispraviti u slučajevima nepoštovanja određene obveze iz ZRP-a od strane neke države članice ili zbog teškog kršenja tih pravila od strane nekog subjekta.

(65)

Za postizanje ciljeva ZRP-a pokazao se bitnim dijalog sa dionicima. Uzimajući u obzir različite uvjete diljem voda Unije i povećanu regionalizaciju ZRP-a, savjetodavna vijeća trebala bi omogućiti, ZRP-u ostvarivanje koristi od znanja i iskustva svih dionika.

(66)

S obzirom na posebne karakteristike najudaljenijih regija, akvakulture, tržišta i Crnog mora, prikladno je ustanoviti novo savjetodavno vijeće za svakog od njih.

(67)

Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora u pogledu donošenja mjerâ očuvanja koje prate određene ekološke obveze država članica, prilagodbe obveze iskrcavanja radi poštovanja međunarodnih obveza Unije, proširenja obveze iskrcavanja na druge vrste koristeći postupak regionalizacije, donošenja planova odbacivanja ulova koristeći postupak regionalizacije, donošenja de minimis izuzeća od obveze iskrcavanja ako nije donesena druga provedbena mjera za tu obvezu te utvrđivanja detaljnih pravila za rad savjetodavnih vijeća.

(68)

Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući i ona na razini stručnjaka.

(69)

Prilikom pripreme i izrade delegiranih akata, Komisija bi trebala osigurati da se relevantni dokumenti Europskom parlamentu i Vijeću šalju istodobno, na vrijeme i na primjeren način.

(70)

Radi osiguranja jedinstvenih uvjeti za provedbu odredaba ove Uredbe u vezi s privremenim mjerama za ublažavanje ozbiljne prijetnje očuvanju morskih bioloških resursa, sustavom ulaska i izlaska u upravljanju flotama te bilježenjem, oblikom i prijenosom podataka za registar ribolovne flote Unije, provedbene ovlasti trebalo bi dodijeliti Komisiji. Te bi ovlasti se trebale izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (16).

(71)

U skladu s načelom proporcionalnosti određenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarenje njezinih ciljeva.

(72)

Odluku Vijeća 2004/585/EZ (17) trebalo bi staviti izvan snage stupanjem na snagu odgovarajućih pravila u skladu s ovom Uredbom.

(73)

Zbog broja i važnosti izmjena koje treba donijeti, Uredbu (EZ) br. 2371/2002 trebalo bi staviti izvan snage.

(a)

očuvanje morskih bioloških resursa i upravljanje ribarstvom i flotama koji iskorištavaju te resurse;

(b)

u odnosu na tržišne mjere i financijske mjere za potporu provedbe ZRP-a: slatkovodne biološke resurse, akvakulturu te preradu i trženje proizvodima ribarstva i akvakulture.

(a)

na državnom području država članica na koje se primjenjuje Ugovor;

(b)

u vodama Unije, uključujući od strane ribarskih plovila koja plove pod zastavom ili su registrirana u trećim zemljama;

(c)

od strane ribarskih plovila Unije izvan voda Unije; ili

(d)

od strane državljana država članica, ne dovodeći u pitanje primarnu odgovornost države zastave.

(a)

postupno eliminira odbačene ulove od slučaja do slučaja, uzimajući u obzir najbolji raspoloživi znanstveni savjet izbjegavanjem i smanjivanjem odbačenog ulova do najmanje moguće mjere i postupnim osiguravanjem iskrcavanja ulova;

(b)

ako je potrebno, na najbolji mogući način iskorištava neželjeni ulov, bez stvaranja tržišta za one ulove koji su manji od minimalne referentne veličine potrebne za očuvanje;

(c)

omogućava uvjete za gospodarski isplativ i konkurentan ribolov i prerađivačku industriju te za aktivnosti na obali koje su povezane s ribolovom;

(d)

osigurava mjere za prilagodbu ribolovnog kapaciteta flota s razinama ribolovnih mogućnosti u skladu s stavkom 2., s ciljem osiguravanja gospodarski isplativih flota bez prevelikog iskorištavanja morskih bioloških resursa;

(e)

promiče razvoj održivih aktivnosti akvakulture u Uniji i pridonosi opskrbi hranom i sigurnosti hrane te zapošljavanju;

(f)

pridonosi primjerenom životnom standardu za one koji ovise o ribolovnim aktivnostima, imajući u vidu priobalno ribarstvo i društveno-gospodarske aspekte,

(g)

pridonosi učinkovitom i transparentnom unutarnjem tržištu za proizvode ribarstva i akvakulture te osiguravanju ravnopravnih uvjeta za proizvode ribarstva i akvakulture koji se stavljaju na tržište Unije;

(h)

uzima u obzir interese potrošača i proizvođača;

(i)

promiče aktivnosti obalnog ribolova, uzimajući u obzir društveno-gospodarske aspekte;

(j)

usklađena je sa zakonodavstvom Unije u području okoliša, posebno s ciljem postizanja dobrog stanja okoliša do 2020. godine kako je određeno u članku 1. stavku 1. Direktive 2008/56/EZ, kao i u drugim politikama Unije.

(a)

jasno definiranje odgovornosti na razini Unije, na regionalnim, nacionalnim i lokalnim razinama;

(b)

uzimanje u obzir regionalnih posebnosti, kroz regionalizirani pristup;

(c)

uspostavljanje mjera u skladu s najboljim raspoloživim znanstvenim savjetom;

(d)

dugoročna perspektiva;

(e)

troškovna učinkovitost administrativnih poslova;

(f)

prikladna uključenost dionika, posebno savjetodavnih vijeća, u svim fazama, od začetka do provedbe mjera;

(g)

primarna odgovornost države zastave;

(h)

usklađenost s drugim politikama Unije;

(i)

korištenje procjena utjecaja prema potrebi;

(j)

usklađenost između unutarnje i vanjske dimenzije ZRP-a;

(k)

transparentnost upravljanja podacima u skladu s postojećim pravnim zahtjevima uz poštovanje privatnog života, zaštite osobnih podataka i pravila o povjerljivosti; dostupnost podataka odgovarajućim znanstvenim tijelima, drugim tijelima sa znanstvenim ili upravljačkim interesom i drugim definiranim krajnjim korisnicima.

(1)

„vode Unije” znači vode pod suverenitetom ili jurisdikcijom država članica, s izuzetkom voda koje graniče s područjima navedenim u Prilogu II. Ugovora;

(2)

„morski biološki resursi” znači raspoložive i dostupne žive morske vodene vrste, uključujući anadromne i katadromne vrste tijekom njihovog života u moru;

(3)

„slatkovodni biološki resursi” znači raspoložive i dostupne žive slatkovodne vrste;

(4)

„ribarsko plovilo” znači svako plovilo opremljeno za komercijalno iskorištavanje morskih bioloških resursa ili klopka za tune;

(5)

„ribarsko plovilo Unije” znači ribarsko plovilo koje plovi pod zastavom države članice i registrirano je u Uniji;

(6)

„ulazak u ribolovnu flotu” znači registracija ribarskog plovila u registar ribarske flote države članice;

(7)

„maksimalni održivi prinos” znači najveća teoretska ravnoteža prinosa koji se može neprestano prosječno uzimati iz stoka pod postojećim prosječnim okolišnim uvjetima bez značajnijeg utjecaja na proces reprodukcije;

(8)

„predostrožni pristup upravljanju ribarstvom”, prema članku 6. Sporazuma UN-a o ribljim vrstama, znači pristup prema kojem izostanak adekvatne znanstvene informacije ne bi trebao opravdati odgađanje ili nepoduzimanje mjera upravljanja za očuvanje ciljanih vrsta, povezanih ili ovisnih vrsta i neciljanih vrsta i njihova okoliša;

(9)

„pristup upravljanju ribarstvom temeljen na ekosustavu” znači integrirani pristup upravljanju ribarstvom unutar ekološki smislenih granica koji teži upravljanju korištenjem prirodnih resursa, vodeći računa o ribolovnim i drugim ljudskim aktivnostima, uz očuvanje kako biološkog bogatstva tako i bioloških procesa potrebnih za zaštitu sastava, strukture i funkcioniranja staništa pogođenih ekosustava, uzimajući u obzir znanje i neizvjesnosti oko biotičkih, abiotičkih i ljudskih komponenti ekosustava;

(10)

„odbačeni ulovi” znači ulovi koji se vraćaju u more;

(11)

„ribolov koji ima mali utjecaj” znači korištenje selektivnih tehnika ribolova koje imaju manje štetan utjecaj na morske ekosustave ili koji može rezultirati niskim emisijama goriva, ili oboje;

(12)

„selektivni ribolov” znači obavljanje ribolova ribolovnim metodama ili ribolovnim alatima koji ciljaju i love organizme prema veličini ili vrsti za vrijeme ribolovne operacije, što omogućava da se neciljani primjerci izbjegnu ili puste neozlijeđeni;

(13)

„stopa ribolovne smrtnosti” znači stopa pri kojoj se biomasa ili pojedini primjerci uklanjaju iz stoka putem ribolovnih aktivnosti tijekom određenog vremenskog razbodlja;

(14)

„stok” znači morski biološki resurs koji se javlja na određenom području upravljanja;

(15)

„ograničenje ulova” znači, prema potrebi, bilo količinsko ograničenje ulova nekog ribljeg stoka ili skupine ribljih stokova u određenom razdoblju kad takvi riblji stokovi ili skupine ribljih stokova podliježu obvezi iskrcavanja bilo količinsko ograničenje iskrcavanja ribljeg stoka ili skupine ribljih stokova tijekom određenog vremenskog razdoblja na koje se obveza iskrcavanja ne primjenjuje;

(16)

„referentna točka za očuvanje” znači vrijednosti parametara stokova riblje populacije (kao što je biomasa ili stopa ribolovne smrtnosti) koje se koriste u upravljanju ribolovom, na primjer, s obzirom na prihvatljivi biološki rizik ili željenu razinu prinosa;

(17)

„minimalna referentna veličina za očuvanje” znači veličina živih morskih vodenih vrsta uzimajući u obzir zrelost, kako je utvrđena pravom Unije, ispod koje se primjenjuju ograničenja ili poticaji s ciljem izbjegavanja ulova putem takve ribolovne aktivnosti; tu veličinu zamjenjuje, gdje je to relevantno, najmanja iskrcajna veličina;

(18)

„stok unutar sigurnih bioloških granica” znači stok za koji postoji velika vjerojatnost da je njegova procijenjena biomasa u mrijestu na kraju prethodne godine viša od granične referentne točke biomase (Blim) i čija je stopa ribolovne smrtnosti za prethodnu godinu niža od granične referentne točke stope ribolovne smrtnosti (Flim);

(19)

„zaštitna mjera” znači mjera predostrožnosti osmišljena kako bi se izbjegli nepoželjni događaji;

(20)

„tehnička mjera” znači mjera kojom se uređuje sastav ulova po vrsti i veličini i utjecaji utjecaji na dijelove ekosustava koji proizlaze iz ribolovnih aktivnosti određivanjem uvjeta za upotrebu i strukturu ribolovnog alata i ograničenja pristupa ribolovnim područjima;

(21)

„ribolovni napor” znači umnožak kapaciteta i aktivnosti ribarskog plovila; za skupinu plovila to je zbroj ribolovnih napora svih plovila u skupini;

(22)

„država članica koja ima izravan upravljački interes” znači država članica koja ima interes koji se sastoji ili od ribolovnih mogućnosti ili od odvijanja ribolova u isključivom gospodarskom pojasu dotične države članice ili, u Sredozemnom moru, od tradicionalne ribolovne aktivnosti na otvorenome moru;

(23)

„prenosiva ribolovna koncesija” znači opozivo pravo korisnika na određeni dio ribolovnih mogućnosti dodijeljenih državi članici ili utvrđenih u planovima upravljanja koje je usvojila država članica u skladu s člankom 19. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1967/2006 (18), koje nositelj može prenijeti;

(24)

„ribolovni kapacitet” znači nosivost plovila izražena u GT (bruto tonaža) i njegovu snagu u kW (kilovati) kako je određeno u člancima 4. i 5. Uredbe Vijeća (EEZ) br. 2930/86 (19);

(25)

„akvakultura” znači uzgoj ili kultivacija vodenih organizama korištenjem tehnika osmišljenih da povećaju proizvodnju navedenih organizama preko prirodnog kapaciteta okoliša, gdje organizmi ostaju u vlasništvu fizičke ili pravne osobe tijekom faze uzgoja i proizvodnje, do i uključujući fazu izlova;

(26)

„povlastica za ribolov” znači povlastica kako je definirana u članku 4. točki 9. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1224/2009 (20);

(27)

„odobrenje za ribolov” znači odobrenje kako je definirano u članku 4. točki 10. Uredbe (EZ) br. 1224/2009;

(28)

„ribolovna aktivnost” znači potraga za ribom, bacanje, polaganje, povlačenje i potezanje ribolovne opreme, izvlačenje ulova na palubu, prekrcaj, zadržavanje na palubi, prerada na brodu, prebačaj, stavljanje u kaveze, tov i iskrcaj ribe i proizvoda ribarstva;

(29)

„proizvodi ribarstva” znači vodeni organizmi koji su rezultat bilo koje ribolovne aktivnosti ili proizvodi dobiveni od njih;

(30)

„subjekt” znači fizička ili pravna osoba koja upravlja ili ima poduzeće koje obavlja bilo kakve aktivnosti vezano uz bilo koji stupanj proizvodnje, prerade, stavljanja na tržište, distribucije i maloprodaje proizvoda ribarstva i akvakulture;

(31)

„teško kršenje” znači kršenje koje je kao takvo definirano u relevantnom pravu Unije, uključujući u članku 42. stavku 1. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1005/2008 (21) te u članku 90. stavku 1. Uredbe (EZ) br. 1224/2009;

(32)

„krajnji korisnik znanstvenih podataka” znači tijelo koje ima istraživački ili upravljački interes za znanstvenu analizu podataka iz sektora ribarstva;

(33)

„višak dozvoljenog ulova” znači dio dozvoljenog ulova koji obalna država nema mogućnosti iskoristiti, što rezultira time da ukupna stopa iskorištavanja za pojedine stokove ostaje ispod razina na kojima se stokovi sami mogu obnoviti i održavati populaciju izlovljavanih vrsta iznad željenih razina na temelju najboljeg raspoloživog znanstvenog savjeta;

(34)

„proizvodi akvakulture” znači vodeni organizmi u bilo kojem stadiju životnog ciklusa koji su rezultat aktivnosti akvakulture ili proizvodi dobiveni od njih;

(35)

„biomasa stoka u mrijestu” znači procjena mase ribe iz određenog stoka koja se razmnožava u određeno vrijeme, uključujući i mužjake i ženke te živorodne ribe,;

(36)

„mješoviti ribolov” znači ribolov u kojem je prisutna više od jedne vrste i gdje postoji vjerojatnost da će različite vrste biti uhvaćene u istoj ribolovnoj operaciji;

(37)

„sporazum o partnerstvu u održivom ribarstvu” znači međunarodni sporazum sklopljen s trećom državom s ciljem dobivanja pristupa vodama i resursima radi održivog iskorištavanja dijela viška morskih bioloških resursa, u zamjenu za financijsku nadoknadu Unije koja može uključivati sektorsku potporu.

(a)

„Sjeverno more” znači ICES zone (22) IV. i IIIa.;

(b)

„Baltičko more” znači ICES zone IIIb., IIIc. i IIId.;

(c)

„Sjeverozapadne vode” znači ICES zone V. (isključujući Va. i samo vode Unije Vb), VI. i VII.;

(d)

„Jugozapadne vode” znači ICES zone VIII., IX. i X. (vode oko Azora) i CECAF zone (23) 34.1.1., 34.1.2. i 34.2.0. (vode oko Madeire i Kanarskih otoka);

(e)

„Sredozemno more” znači pomorske vode Sredozemlja istočno od crte 5°36' zapadno;

(f)

„Crno more” znači GFCM geografsko potpodručje kako je definirano rezolucijom GFCM/33/2009/2.

(a)

višegodišnje planove na temelju članka 9. i 10.;

(b)

ciljane vrijednosti za očuvanje i održivo iskorištavanje stokova i povezane mjere za svođenje na najmanju moguću mjeru utjecaja ribolova na morski okoliš;

(c)

mjere za prilagodbu ribolovnog kapaciteta ribarskih plovila raspoloživim ribolovnim mogućnostima;

(d)

poticaje, uključujući one gospodarske prirode poput ribolovnih mogućnosti, za promicanje načina ribolova koji doprinose selektivnijem ribolovu, izbjegavanju i smanjenju, koliko je moguće, neželjenih ulova te ribolovu s malim utjecajem na morski ekosustav i ribolovne resurse;

(e)

mjere o utvrđivanju i raspodjeli ribolovnih mogućnosti;

(f)

mjere za postizanje ciljeva iz članka 15.;

(g)

utvrđivanje minimalnih referentnih veličina;

(h)

pilot projekte o alternativnim tipovima tehnika upravljanja ribolovom i o alatima koji povećavaju selektivnost ili smanjuju na najmanju moguću mjeru negativan utjecaj ribolovnih aktivnosti na morski okoliš;

(i)

mjere potrebne za ispunjavanje obveza prema zakonodavstvu Unije u području okoliša donesenog u skladu s člankom 11.;

(j)

tehničke mjere kako je navedeno u stavku 2.

(a)

karakteristike ribolovnih alata i pravila koja se odnose na njihovo korištenje;

(b)

specifikacije o konstrukciji ribolovnih alata, uključujući:

(c)

ograničenja ili zabrane korištenja određenih ribolovnih alata i ribolovnih aktivnosti, na određenim područjima ili u određenim razdobljima;

(d)

uvjete prestanka djelovanja ribarskih plovila na određenom području na određeno minimalno vremensko razdoblje kako bi se zaštitila privremena agregacija ugroženih vrsta, riba koje se mrijeste, riba manjih od minimalne referentne veličine potrebne za očuvanje i drugih ranjivih morskih resursa;

(e)

posebne mjere za smanjenje negativnih utjecaja ribolovnih aktivnosti na morsku biološku raznolikost i morske ekosustave, uključujući mjere za izbjegavanje i smanjivanje, do najveće moguće mjere, neželjenih ulova.

(a)

pojedinačne vrste; ili

(b)

u slučaju mješovitog ribolova ili gdje je dinamika stokova međusobno povezana, ribolove koji iskorištavaju nekoliko stokova na relevantnom geografskom području, uzimajući u obzir znanje o interakcijama ribljih stokova, ribolova i morskih ekosustava.

(a)

opseg, u smislu stokova, ribolova i područja na koje se višegodišnji plan primjenjuje;

(b)

ciljeve koji su sukladni s ciljevima iz članka 2. i s relevantnim odredbama članaka 6. i 9.;

(c)

mjerljive ciljeve poput stopa ribolovne smrtnosti i/ili biomase stoka u mrijestu;

(d)

jasne vremenske okvire u kojima treba postići ove mjerljive ciljeve;

(e)

referentne točke očuvanja sukladne s ciljevima određenim u članku 2.;

(f)

ciljeve za očuvanje i tehničke mjere koje treba poduzeti kako bi se postigli ciljevi iz članka 15. i mjere za izbjegavanje i smanjenje, do najmanje moguće mjere, neželjenih ulova.

(g)

zaštitne mjere za osiguravanje postizanja mjerljivih ciljeva, kao i, ako je potrebno, korektivne mjere, uključujući za situacije kada je održivost stoka ugrožena zbog pogoršanja dostupnosti ili kvalitete podataka.

(a)

druge mjere očuvanja, posebno mjere za postupno eliminiranje odbačenog ulova, koje uzimaju u obzir najbolji raspoloživi znanstveni savjet ili za smanjenje negativnog utjecaja na ekosustav, koje će biti dodatno precizirane, prema potrebi, u skladu s člankom 18.;

(b)

mjerljive pokazatelje za periodično praćenje i procjenu napretka u pogledu postizanja ciljeva višegodišnjeg plana;

(c)

prema potrebi, posebne ciljeve za dio životnog vijeka anadromnih i katadromnih vrsta u slatkoj vodi;

(a)

Najkasnije od 1. siječnja 2015. godine:

(b)

Najkasnije od 1. siječnja 2015. godine za vrste koje definiraju ribarstvo i najkasnijeod 1. siječnja 2017. za sve druge vrste u ribarstvu u vodama Unije na Baltičkom moru za vrste koje podliježu ograničenjima ulova osim onih koje su obuhvaćene točkom (a).

(c)

Najkasnije od 1. siječnja 2016. za vrste koje definiraju ribarstvo, a za sve druge vrste najkasnije od 1. siječnja 2019. u:

(d)

Najkasnije od 1. siječnja 2017. godine za vrste koje definiraju ribarstvo i najkasnije od 1. siječnja 2019. za sve druge vrste u ribarstvu koje nisu obuhvaćene točkom (a) u Sredozemlju, u Crnom moru i svim drugim vodama Unije i u vodama koje ne pripadaju Uniji, a koje nisu pod suverenitetom ili jurisdikcijom trećih zemalja.

(a)

vrste čiji je ribolov zabranjen i koje su identificirane kao takve zakonskim aktom Unije donesenim u području ZRP-a;

(b)

vrste za koje znanstveni dokazi pokazuju visoke stope preživljavanja, uzimajući u obzir karakteristike alata, ribarske prakse i ekosustava;

(c)

ulovi koji spadaju pod de minimis izuzeća.

(a)

specifične odredbe o ribolovu ili vrstama obuhvaćenim obvezom iskrcavanja iz stavka 1.;

(b)

specifikacija izuzećâ od obveze iskrcavanja vrsta iz stavka 2. točke (b);

(c)

odredbe za de minimis izuzeća do ukupno 5 % ukupnih godišnjih ulova svih vrsta koje podliježu obvezi iskrcavanja iz stavka 1. De minimis izuzeće primjenjuje se u sljedećim slučajevima:

Ulovi na temelju odredbi iz ove točke ne oduzimaju se od relevantnih kvota; međutim, svi se takvi ulovi bilježe u cijelosti.

Za prijelazno razdoblje od četiri godine, postotak ukupnih godišnjih ulova iz ove točke povećava se:

(d)

odredbe o dokumentaciji ulova;

(e)

prema potrebi, utvrđivanja minimalnih referentnih veličina za očuvanje u skladu sa stavkom 10.

(a)

da su usklađene s ciljevima navedenima u članku 2.;

(b)

da su usklađene s opsegom i ciljevima relevantne mjere očuvanja;

(c)

da su usklađene s opsegom te da učinkovito ispunjavaju ciljeve i mjerljive ciljeve navedene u relevantnom višegodišnjem planu;

(d)

da su barem jednako stroge kao mjere predviđene pravom Unije.

(a)

da se primjenjuju isključivo na ribarska plovila koja plove pod zastavom te države članice ili, u slučaju kada ribolovne aktivnosti ne provodi ribarsko plovilo, na osobe s poslovnim nastanom u tom dijelu državnog područja na koje se primjenjuje Ugovor;

(b)

da su usklađene s ciljevima određenim u članku 2.;

(c)

da su barem jednako stroge kao mjere predviđene pravom Unije.

(a)

stanja iskorištavanih morskih bioloških resursa;

(b)

razine ribolova i učinka koji ribolovne aktivnosti imaju na morske biološke resurse i morske ekosustave; i

(c)

društveno-ekonomske učinkovitosti ribarstva, akvakulture i prerađivačkih sektora unutar i izvan voda Unije.

(a)

točnost i pouzdanost, te pravovremeno prikupljanje;

(b)

korištenje mehanizama za koordinaciju s ciljem izbjegavanja dupliciranja prikupljanja podataka u različite svrhe;

(c)

sigurna pohrana i zaštita prikupljenih podataka u računalnim bazama podataka, i, prema potrebi, njihova dostupnost javnosti, uključujući na agregiranoj razini istovremeno osiguravajući povjerljivost;

(d)

pristup od strane Komisije ili tijela koja je Komisija imenovala, nacionalnim bazama podataka i sustavima koji se koriste za obradu prikupljenih podataka u svrhu provjere postojanja i kvalitete podataka.

(e)

pravovremena dostupnost relevantnih podataka i odgovarajućih metodologija kojima su dobiveni tijelima s istraživačkim ili upravljačkim interesom u znanstvenoj analizi podataka iz sektora ribarstva i drugim zainteresiranim stranama, osim u okolnostima kada je potrebna zaštita i povjerljivost u skladu s mjerodavnim pravom Unije.

(a)

aktivno podržava i doprinosi razvoju znanstvenih spoznaja i savjetovanja;

(b)

unapređuje koherentnost politika u inicijativama Unije, s posebnim naglaskom na aktivnosti vezane uz okoliš, trgovinu i razvoj te jača dosljednost poduzetih aktivnosti u kontekstu razvojne suradnje te znanstvene, tehničke i gospodarske suradnje;

(c)

doprinosi održivim ribolovnim aktivnostima koje su ekonomski isplative te potiču zapošljavanje unutar Unije;

(d)

osigurava da su ribolovne aktivnosti Unije izvan vodâ Unije utemeljene na istim načelima i standardima koji se primjenjuju na temelju prava Unije u području ZRP-a, istovremeno promičući ravnopravne uvjete za subjekte Unije prema subjektima trećih zemalja;

(e)

promiče i podupire, u svim međunarodnim sferama, mjere potrebne za iskorjenjivanje IUU ribolova;

(f)

promiče uspostavljanje i jačanje odbora o sukladnosti u okviru RFMO-ova, periodičkih neovisnih ocjena uspješnosti te odgovarajućih korektivnih mjera, uključujući učinkovite i odvraćajuće sankcije koje se trebaju primjenjivati na transparentan i nediskriminirajući način.

(a)

razvoj i podršku potrebnih znanstvenih i istraživačkih institucija;

(b)

sposobnosti praćenja, kontrole i nadzora;

(c)

druge elemente za izgradnju kapaciteta u vezi s razvojem politike održivog ribarstva treće zemlje.

(a)

klauzulu koja zabranjuje povoljnije uvjete drugim flotama koje ribare u tim vodama od onih omogućenih gospodarskim subjektima u Uniji, uključujući uvjete koji se odnose na očuvanje, razvoj i upravljanje resursima, financijske sporazume te naknade i prava u vezi s izdavanjem odobrenja za ribolov;

(b)

klauzulu o isključivosti u vezi s pravilom predviđenim stavkom 5.

(a)

pokrivanja dijela troškova pristupa ribolovnim resursima u vodama treće zemlje; dio troška za pristup ribolovnim resursima koje trebaju platiti vlasnici plovila iz Unije procjenjuje se za svaki Sporazum o partnerstvu u održivom ribarstvu ili protokol uz njega te je pošten, nediskriminirajući i razmjeran koristima osiguranim kroz uvjete pristupa;

(b)

uspostave upravljačkog okvira, uključujući razvoj i održavanje potrebnih znanstvenih i istraživačkih institucija, promicanja procesa savjetovanja s interesnim skupinama, te sposobnost praćenja, kontrole i nadzora te ostalih elemenata za izgradnju kapaciteta koji se odnose na razvoj održive ribarstvene politike koju vodi treća zemlja. Takva financijska pomoć uvjetovana je postignućem posebnih rezultata te je komplementarna i u skladu s projektima i programima razvoja provedenih u dotičnoj trećoj zemlji.

(a)

poboljšati konkurentnost industrije akvakulture i podržati njezin razvoj i inovacije;

(b)

smanjiti administrativno opterećenje i učiniti provedbu pravaUnije učinkovitijom i u skladu s potrebama dionika;

(c)

poticati gospodarsku aktivnost;

(d)

diverzifikacija i poboljšanje kvalitete života u obalnim i kopnenim područjima;

(e)

integrirati aktivnosti akvakulture u pomorsko, obalno i kopneno prostorno planiranje.

(a)

administrativno pojednostavljenje, posebno vezano uz procjene i studije utjecaja, te dozvole;

(b)

razumnu sigurnost za subjekte u akvakulturi u vezi s pristupom vodama i prostoru;

(c)

indikatore za ekonomsku i socijalnu stabilnost te stabilnost okoliša;

(d)

ocjenu ostalih mogućih prekograničnih učinaka, posebno na morske biološke resurse i morske ekosustave na susjedne države članice;

(e)

stvaranje sinergijâ između nacionalnih istraživačkih programa i suradnje između industrije i znanstvene zajednice;

(f)

promicanje konkurentne prednosti održive, visokokvalitetne hrane;

(g)

promicanje praksi u akvakulturi i istraživanja s ciljem jačanja pozitivnih učinaka na okoliš i riblje resurse, te smanjivanja negativnih učinaka, uključujući smanjenje pritiska na riblje stokove koji se koriste za proizvodnju hrane za životinje i povećanje učinkovitosti resursa.

(a)

doprinošenja postizanju ciljeva određenih u članku 2., a posebno održivom iskorištavanju živih morskih bioloških resursa;

(b)

omogućavanja industriji ribarstva i akvakulture da primijeni ZRP na odgovarajućoj razini;

(c)

jačanja konkurentnosti industrije ribarstva i akvakulture Unije, posebno proizvođača;

(d)

poboljšavanja transparentnosti i stabilnosti tržišta, posebno vezano uz ekonomsko znanje i razumijevanje tržišta Unije za proizvode ribarstva i akvakulture duž opskrbnog lanca, osiguravanja da je raspodjela dodane vrijednosti duž lanca opskrbe sektora uravnoteženija, poboljšanja informiranja i osviještenosti potrošača putem obavijesti i označivanja kojim se pružaju sveobuhvatne informacije;

(e)

doprinošenja uspostavi ravnopravnih uvjeta za sve proizvode na tržištu Unije promicanjem održivog iskorištavanja ribolovnih resursa;

(f)

doprinošenja osiguravanju raznolike ponude proizvoda ribarstva i akvakulture potrošačima;

(g)

pružanja provjerljivih i točnih podataka potrošačima o podrijetlu proizvoda i načinu na koji je proizveden, osobito obilježavanjem i označivanjem.

(a)

organizacije industrije uključujući mjere za stabilizaciju tržišta;

(b)

planova proizvodnje i trženja organizacija proizvođača u sektoru ribarstva i akvakulture;

(c)

zajedničkih tržnih standarda;

(d)

informiranja potrošača.

(a)

globalni, integrirani i zajednički pristup;

(b)

suradnju i koordinaciju između država članica, Komisije i Agencije;

(c)

isplativost i proporcionalnost;

(d)

korištenje učinkovitih tehnologija kontrole s ciljem dostupnosti i kvalitete podataka o ribarstvu;

(e)

okvir Unije za kontrolu, inspekciju i provedbu;

(f)

strategiju utemeljenu na riziku koja je usredotočena na sustavne i automatske usporedne provjere svih dostupnih, relevantnih podataka;

(g)

razvoj kulture poštovanja pravila i suradnje među svim subjektima i ribarima.

(a)

redovito raspravlja o pitanjima vezanima uz sukladnost i provedbu u okviru sustava kontrole ribarstva Unije i utvrđuje moguće poteškoće od zajedničkog interesa u provedbi pravila ZRP-a;

(b)

oblikuje savjete u vezi s provedbom pravila ZRP-a, uključujući utvrđivanje prioriteta za financijsku pomoć Unije; i

(c)

razmjenjuje informacije o aktivnostima kontrole i inspekcije, uključujući borbu protiv IUU ribolova.

(a)

savjetodavno vijeće za najudaljenije regije, podijeljeno na tri odjela za svaki od sljedećih morskih bazena: Zapadni Atlantik, Istočni Atlantik i Indijski ocean;

(b)

savjetodavno vijeće za akvakulturu;

(c)

savjetodavno vijeće za tržišta;

(d)

savjetodavno vijeće za Crno more.

(a)

podnositi preporuke i prijedloge vezane uz upravljanje ribarstvom i društveno-gospodarske aspekte te aspekte očuvanja ribarstva i akvakulture Komisiji i dotičnoj državi članici i, posebno, preporuke o tome kako pojednostavniti pravila o upravljanju ribarstvom;

(b)

obavješćivati Komisiju i države članice o problemima vezanim uz upravljanje ribarstvom i društveno-gospodarske aspekte te aspekte očuvanja ribarstva i, prema potrebi, akvakulture u svom geografskom području ili polju nadležnosti i predlagati rješenja za te probleme;

(c)

doprinositi, u uskoj suradnji sa znanstvenicima, prikupljanju, dostavljanju i analizi podataka potrebnih za izradu mjera očuvanja.

(a)

organizacija koje predstavljaju subjekte ribarstva i, prema potrebi, akvakulture, te predstavnike prerađivačkog i tržišnog sektora;

(b)

druge interesne skupine na koje utječe ZRP (primjerice, organizacije za zaštitu okoliša i skupine potrošača).

30.11.2013   

HR

Službeni list Europske unije

CE 351/46

(1)

Područje primjene zajedničke ribarstvene politike („ZRP”) proširuje se na mjere koje se odnose na tržišta proizvodima ribarstva i akvakulture u Uniji. Zajedničko uređenje tržišta proizvodima ribarstva i akvakulture („ZUT”), integralni je dio ZRP-a i trebao bi doprinijeti postizanju njegovih ciljeva. Budući da se ZRP revidira, ZUT bi trebalo prilagoditi na odgovarajući način.

(2)

Uredbu Vijeća (EZ) br. 104/2000 (4) potrebno je revidirati kako bi se uzeli u obzir nedostaci otkriveni u provedbi odredaba koje su trenutno na snazi, nedavna događanja na tržištima Unije i na svjetskim tržištima, kao i razvoj aktivnosti ribarstva i akvakulture.

(3)

Ribolov ima posebno važnu ulogu u gospodarstvima obalnih regija Unije, uključujući najudaljenije regije. S obzirom na to da ribarima u tim regijama osigurava sredstva za život, trebalo bi poduzeti korake s ciljem poticanja tržišne stabilnosti i veće podudarnosti između ponude i potražnje.

(4)

Odredbe o ZUT-u trebale bi se provoditi u skladu s međunarodnim obvezama Unije, osobito s obzirom na njezine obveze temeljem odredbi Svjetske trgovinske organizacije. U trgovini proizvodima ribarstva i akvakulture s trećim zemljama trebalo bi osigurati uvjete poštenog tržišnog natjecanja, osobito poštovanjem održivosti i primjenom društvenih standarda jednakih onima koji se primjenjuju na proizvode Unije.

(5)

Važno je da se upravljanje ZUT-om rukovodi načelima dobrog upravljanja ZRP-a.

(6)

Kako bi ZUT bio uspješan, važno je da potrošači kroz marketinške i edukacijske kampanje budu informirani o vrijednosti prehrane ribom i o raznim dostupnim vrstama, te da ih se obavijesti o važnosti razumijevanja informacija koje se nalaze na etiketama;

(7)

Organizacije proizvođača u sektoru ribarstva i organizacije proizvođača u sektoru akvakulture („organizacije proizvođača”) ključne su za postizanje ciljeva ZRP-a i za osiguranje primjerenog upravljanje zajedničkim uređenjem tržišta. Stoga je potrebno ojačati njihove nadležnosti i pružiti potrebnu financijsku potporu kako bi im se omogućilo da imaju značajniju ulogu u svakodnevnom upravljanju ribarstvom, poštujući okvir definiran ciljevima ZRP-a. Također je potrebno osigurati da njihovi članovi obavljaju aktivnosti ribarstva i akvakulture na održiv način, poboljšati stavljanje proizvoda na tržište, te prikupljati podatke o akvakulturi i povećati njihove prihode. Pri ostvarivanju tih ciljeva organizacije proizvođača bi trebale uzeti u obzir različite uvjete sektora ribarstva i akvakulture koji prevladavaju u Uniji, uključujući najudaljenije regije, a osobito posebne značajke malog ribolova i ekstenzivne akvakulture. Trebalo bi omogućiti nadležnim nacionalnim tijelima da preuzmu odgovornost za provedbu tih ciljeva radeći zajedno s organizacijama proizvođača na pitanjima koja se tiču upravljanja, uključujući, kada je potrebno, dodjelu kvota te upravljanje ribolovnim naporom ovisno o potrebama svake vrste ribolova.

(8)

Trebalo bi poduzeti mjere za poticanje prikladnog i reprezentativnog sudjelovanja malih proizvođača.

(9)

Kako bi se ojačala konkurentnost i ekonomska održivost organizacija proizvođača, trebalo bi jasno definirati prikladne kriterije za njihovu uspostavu.

(10)

Međustrukovne organizacije koje se sastoje od različitih kategorija subjekata u sektoru ribarstva i akvakulture imaju potencijal pomoći poboljšati koordinaciju tržišnih aktivnosti duž opskrbnog lanca i izraditi mjere od interesa za cijeli sektor.

(11)

Primjereno je utvrditi zajedničke uvjete za priznavanje organizacija proizvođača i međustrukovnih organizacija od strane država članica, za proširenje pravila koja su usvojile organizacije proizvođača i međustrukovne organizacije, te za troškove koji proizlaze iz takvog proširenja koji će biti zajednički. Proširenje pravila trebalo bi podlijegati odobrenju Komisije.

(12)

Budući da su riblji stokovi zajednički resursi, njihovo održivo i učinkovito iskorištavanje mogu, u određenim slučajevima, bolje postići organizacije proizvođača čiji su članovi iz različitih država članica i različitih regija. Stoga je također potrebno poticati mogućnost uspostave organizacija proizvođača i udruženja organizacija proizvođača na nacionalnoj ili transnacionalnoj razini, na temelju, prema potrebi, biogeografskih regija. Takve bi organizacije trebale težiti biti partnerstva čiji je cilj izraditi utvrđivanje zajedničkih i obvezujućih pravila te osigurati jednake uvjete za sve zainteresirane dionike koje koji su uključeni u ribarstvo. Prilikom uspostave takvih organizacija, potrebno je osigurati da one i dalje podliježu pravilima tržišnog natjecanja kako je predviđeno ovom Uredbom te da se poštuje potreba za održavanjem veze između pojedinačnih obalnih zajednica i ribarstva odnosno voda koje tradicionalno iskorištavaju.

(13)

Komisija bi trebala poticati mjere potpore za stimuliranje sudjelovanja žena u organizacijama proizvođača u sektoru akvakulture.

(14)

Kako bi svoje članove mogle usmjeravati prema održivim aktivnostima ribarstva i akvakulture, organizacije proizvođača trebale bi pripremiti i podnijeti nadležnim tijelima svojih državâ članica plan proizvodnje i trženja koji sadrži potrebne mjere za ostvarivanje njihovih ciljeva.

(15)

Kako bi se postigli ciljevi ZRP-a koji se tiču odbačenog ulova, potrebno je proširiti uporabu selektivnih ribolovnih alata koja bi spriječila ulov ribe koja je ispod referentne veličine.

(16)

Zbog nepredvidivosti ribolovnih aktivnosti prikladno je uspostaviti mehanizam skladištenja proizvoda ribarstva za prehranu ljudi kako bi se pospješila veća stabilnost tržišta i povećala profitabilnost proizvoda, osobito stvaranjem dodane vrijednosti. Taj bi mehanizam trebao doprinijeti stabilizaciji i konvergenciji lokalnih tržišta Unije zbog postizanja ciljeva unutarnjeg tržišta.

(17)

Kako bi se uzela u obzir različitost cijena u cijeloj Uniji, svaka organizacija proizvođača u sektoru ribarstva trebala bi imati pravo predložiti cijenu kojom bi se aktivirao mehanizam skladištenja. Ta inicijalna cijena trebala bi se utvrditi na takav način da se održava zdravo i pošteno tržišno natjecanje između subjekata.

(18)

Uspostava i primjena zajedničkih tržišnih standarda trebala bi tržištu omogućiti opskrbu održivim proizvodima, ostvarivanje punog potencijala unutarnjeg tržišta proizvodima ribarstva i akvakulture, te pospješiti tržišne aktivnosti koje se temelje na poštenom tržišnom natjecanju, i time pomoći poboljšati profitabilnost proizvodnje. S tim ciljem, postojeći tržišni standardi trebali bi se nastaviti primjenjivati.

(19)

Potrebno je osigurati da uvezeni proizvodi koji ulaze na tržište Unije budu u skladu s istim zahtjevima i tržišnim standardima koje i proizvođači Unije moraju zadovoljiti.

(20)

Kako bi se zajamčila visoka razina zaštite ljudskog zdravlja, proizvodi ribarstva i akvakulture plasirani na tržište Unije, bez obzira na njihovo porijeklo, trebali bi biti u skladu s primjenjivim pravilima o sigurnosti hrane i higijeni.

(21)

Kako bi se potrošačima omogućilo donošenje informiranih odluka, potrebno im je pružiti jasne i potpune informacije o, inter alia, porijeklu i načinu proizvodnje proizvoda.

(22)

Korištenje ekološke oznake za proizvode ribarstva i akvakulture, bilo da potječu iz Unije ili izvan nje, nudi mogućnost pružanja jasnih informacija o ekološkoj održivosti takvih proizvoda. Stoga je potrebno da Komisija preispita mogućnost izrade i uspostave minimalnih kriterija za izradu ekološke oznake na razini Unije za proizvode ribarstva i akvakulture.

(23)

S ciljem zaštite potrošača, nadležna nacionalna tijela zadužena za praćenje i provedbu ispunjenja obveza utvrđenih u ovoj Uredbi trebala bi u potpunosti iskoristiti dostupne tehnologije, uključujući i DNK testiranje, kako bi se odvratilo subjekte od pogrešnog označivanja ulova.

(24)

Pravila o tržišnom natjecanju u vezi sa sporazumima, odlukama i praksom iz članka 101. Ugovora o funkcioniranju Europske unije („UFEU”) trebala bi se primjenjivati na proizvodnju ili trženje proizvoda ribarstva i akvakulture, u mjeri u kojoj njihova primjena ne sprečava funkcioniranje ZUT-a ili ne ugrožava ostvarivanje ciljeva utvrđenih u članku 39. UFEU-a.

(25)

Prikladno je utvrditi pravila tržišnog natjecanja primjenjiva na proizvodnju i trženje proizvoda ribarstva i akvakulture, uzimajući u obzir posebne značajke sektora ribarstva i akvakulture, uključujući rascjepkanost sektora, činjenicu da su ribe zajednički resurs i velik dio uvoza koji bi trebao podlijegati istim pravilima koja se primjenjuju na proizvode ribarstva i akvakulture Unije. Radi pojednostavljenja, relevantne odredbe Uredbe Vijeća (EZ) br. 1184/2006 (5) trebalo bi uključiti u ovu Uredbu. Uredba (EZ) br. 1184/2006 stoga se više ne bi trebala primjenjivati na proizvode ribarstva i akvakulture.

(26)

Potrebno je poboljšati prikupljanje, obradu i diseminaciju gospodarskih informacija na tržištima proizvodima ribarstva i akvakulture u Uniji.

(27)

Kako bi se osigurali jedinstveni uvjeti za provedbu odredbi ove Uredbe u pogledu: rokova, postupaka i oblika zahtjeva priznavanje organizacija proizvođača i međustrukovnih organizacija i za povlačenje takvog priznavanja; način, rokovi i postupci država članica za priopćavanje odluka o priznavanju ili povlačenju priznavanja; način i postupak obavješćivanja od strane država članica pravila koja su obvezujuća za sve proizvođače ili subjekte; oblik i struktura planova proizvodnje i trženja kao i postupak i rokovi za njihovo podnošenje i odobravanje; način objavljivanja inicijalnih cijena od strane država članica, provedbene ovlasti bi trebalo dodijeliti Komisiji. Te ovlasti bi trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (6).

(28)

Uredbu (EZ) br. 104/2000 trebalo bi staviti izvan snage. Međutim, radi osiguravanja kontinuiteta u pružanju informacija potrošačima, njezin članak 4. trebao bi se nastaviti primjenjivati do 12. prosinca 2014.

(29)

Budući da cilj ove Uredbe, to jest uspostavu zajedničkog uređenja tržišta proizvodima ribarstva i akvakulture, države članice ne mogu dostatno ostvariti zbog zajedničke prirode tržišta proizvodima ribarstva i akvakulture, nego se zbog opsega i učinaka te potrebe za zajedničkim djelovanjem može na bolji način ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tog cilja.

(30)

Uredbe (EZ) br. 1184/2006 i 1224/2009 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti,

(a)

strukovne organizacije;

(b)

tržišne standarde;

(c)

informiranje potrošača;

(d)

pravila tržišnog natjecanja;

(e)

istraživanje tržišta.

(a)

„proizvodi ribarstva” znači vodeni organizmi koji su rezultat bilo kakve ribolovne aktivnosti ili proizvodi koji se od njih dobivaju, prema popisu u Prilogu I.;

(b)

„proizvodi akvakulture” znači vodeni organizmi u bilo kojoj fazi njihovog životnog ciklusa koji su rezultat bilo kakve aktivnosti akvakulture ili proizvodi koji se od njih dobivaju, prema popisu u Prilogu I.;

(c)

„proizvođač” znači fizička ili pravna osoba koja se koristi sredstvima proizvodnje za dobivanje proizvoda ribarstva ili akvakulture s ciljem njihovog stavljanja na tržište;

(d)

„sektor ribarstva i akvakulture” znači sektor gospodarstva, koji obuhvaća sve aktivnosti proizvodnje, prerade i trženja proizvoda ribarstva ili akvakulture;

(e)

„osigurati dostupnost na tržištu” znači svaka opskrba proizvodom ribarstva ili akvakulture za distribuciju, potrošnju ili upotrebu na tržištu Unije u okviru komercijalne aktivnosti, bilo uz plaćanje ili besplatno;

(f)

„stavljanje na tržište” znači prvo stavljanje nekog proizvoda ribarstva ili akvakulture na tržište Unije.

(g)

„maloprodaja” znači postupanje i/ili prerada hrane i njezino skladištenje na prodajnom mjestu ili mjestu isporuke krajnjem potrošaču, uključujući terminale za distribuciju, ugostiteljske djelatnosti, tvorničke menze, ugostiteljsku opskrbu ustanova, restorane i ostale slične objekte za pripremu i posluživanje hrane, trgovine, distribucijske centre samoposluga i prodajna mjesta veleprodaje;

(h)

„pretpakirani proizvodi ribarstva i akvakulture” znači proizvod ribarstva i akvakulture koji je „pretpakirana hrana” kako je navedeno u članku 2. stavku 2. točki (e) Uredbe (EZ) br. 1169/2011.

(a)

promicanju održivih ribolovnih aktivnosti svojih članova, potpuno u skladu s politikom očuvanja, posebno kako je utvrđeno u Uredbi (EU) br. …/2013 i u okolišnom zakonodavstvu, istovremeno poštujući socijalnu politiku, te, kada dotična država članica to omogući, također sudjeluju u upravljanju morskim biološkim resursima;.

(b)

izbjegavanju i smanjenju, koliko god je to moguće, neželjenog ulova komercijalnih stokova te prema potrebi, iskorištavanju takvog ulova, a ne stvarajući tržište za onaj koji je ispod minimalne referentne veličine očuvanja, sukladno članku 15. Uredbe (EU) br. …/2013;

(c)

doprinošenju sljedivosti proizvoda ribarstva i pristupu jasnim i razumljivim informacijama za potrošače;

(d)

doprinošenju uklanjanja nezakonitog, neprijavljenog i nereguliranog ribarstva.

(a)

promicanju održivih aktivnosti akvakulture njihovih članova osiguravajući mogućnosti za njihov razvoj potpuno u skladu s osobito Uredbom (EU) br. …/2013 i okolišnim zakonodavstvom, istovremeno poštujući socijalnu politiku;

(b)

osiguravanju da su aktivnosti njihovih članova sukladne nacionalnim strateškim planovima iz članka 34. Uredbe (EU) br. …/2013;

(c)

nastojanju da se osigura da proizvodi ribljeg podrijetla koji se koriste za ishranu u akvakulturi potječu iz ribarstva kojim se upravlja na održivi način.

(a)

poboljšanju uvjeta za stavljanje na tržište proizvoda ribarstva i akvakulture njihovih članova;

(b)

poboljšanju gospodarske dobiti;

(c)

stabiliziranju tržišta;

(d)

doprinošenju opskrbe hranom i promicanju visoke kvalitete hrane i standarda zaštite, istovremeno doprinoseći zapošljavanju u obalnim i ruralnim područjima.

(e)

smanjenju utjecaja ribolova na okoliš, što uključuje mjere poboljšanja selektivnosti ribolovnih alata.

(a)

prilagodba proizvodnje zahtjevima tržišta;

(b)

usmjeravanje opskrbe i trženje proizvoda njihovih članova;

(c)

promicanje proizvoda ribarstva i akvakulture njihovih članova u Uniji bez diskriminacije korištenjem, na primjer, certificiranja, osobito oznakama izvornosti, oznakama kvalitete, oznakama zemljopisnog porijekla, zajamčeno tradicionalnih specijaliteta, kao i vrijednošću koju proizvodi imaju zbog njihovog održiva načina proizvodnje;

(d)

kontroliranje i poduzimanje mjera za osiguranje usklađenosti aktivnosti njihovih članova s pravilima koje uspostavi dotična organizacija proizvođača.

(e)

promicanje strukovnog osposobljavanja i programa suradnje s ciljem poticanja mladih ljudi da uđu u ovaj sektor;

(f)

smanjenje utjecaja ribolova na okoliš, uključujući putem mjera poboljšanja selektivnosti ribolovnih alata;

(g)

promicanje uporabe informacijskih i komunikacijskih tehnologija s ciljem poboljšanja trženja i cijena;

(h)

olakšavanje pristupa potrošača informacijama o proizvodima ribarstva i akvakulture.

(a)

zajedničkim planiranjem i upravljanjem aktivnostima ribarstva svojih članova, podložno organizaciji upravljanja morskim biološkim resursima od strane država članica, uključujući razvojem i provedbom mjera za poboljšanje selektivnosti ribolovnih aktivnosti te pružanjem savjeta nadležnim tijelima;

(b)

izbjegavanjem i smanjenjem neželjenog ulova uključivanjem u razvoj i primjenu tehničkih mjera i iskorištavanjem neželjenog ulova komercijalnih stokova na najbolji mogući način kako se ne bi stvorilo tržište za takav ulov koji je ispod minimalne referentne veličine očuvanja, u skladu s člankom 15. stavkom 11. Uredbe (EU) br. …/2013 i s člankom 40. stavkom 2. ove Uredbe, prema potrebi;

(c)

upravljanjem privremenim skladištenjem proizvoda ribarstva u skladu s člancima 35. i 36 ove Uredbe.

(a)

promicanjem održivih aktivnosti akvakulture, posebno u smislu zaštite okoliša, zdravlja i dobrobiti životinja;

(b)

prikupljanjem informacija o proizvodima stavljenima na tržište, uključujući gospodarske informacije o prvim prodajama, te o prognozama za proizvodnju;

(c)

prikupljanjem informacija o okolišu;

(d)

planiranjem upravljanja aktivnostima akvakulture njihovih članova; i

(e)

podržavanjem programa za stručnjake u promicanju proizvoda održive akvakulture.

(a)

izvršavanju na učinkovitiji i održiviji način bilo kojeg od ciljeva članova organizacija proizvođača utvrđenih u članku 7.;

(b)

koordiniranjem i razvijanjem aktivnosti od zajedničkog interesa članova organizacija proizvođača.

(a)

sastavljanjem standardnih ugovora koji su sukladni zakonodavstvu Unije;

(b)

promicanjem proizvoda ribarstva i akvakulture Unije bez diskriminacije korištenjem, na primjer, mogućnosti certificiranja, osobito oznakama izvornosti, oznakama kvalitete, oznakama zemljopisnog podrijetla, zajamčeno tradicionalnih specijaliteta, kao i vrijednošću koju proizvodi imaju zbog njihovog održiva načina proizvodnje;

(c)

utvrđivanjem pravila o proizvodnji i trženju proizvoda ribarstva i akvakulture koja su stroža od onih koja su utvrđena u Uniji ili nacionalnom zakonodavstvu;

(d)

poboljšanjem kvalitete, znanja o proizvodnji i tržištu kao i transparentnosti proizvodnje i tržišta te održavanjem stručnih i strukovnih aktivnosti obuke, na primjer, o pitanjima kvalitete i sljedivosti, o sigurnosti hrane i s ciljem poticanja istraživačkih inicijativa;

(e)

obavljanjem istraživačkih studija i istraživanja tržišta, te razvijanjem tehnika za postizanje najboljih rezultata djelovanja tržišta, uključujući korištenjem informacijske i komunikacijske tehnologije, kao i prikupljanjem socio-ekonomskih podataka;

(f)

pružanjem informacija i provođenjem istraživanja potrebnih za osiguravanje održive opskrbe koja količinom, kvalitetom i cijenom odgovara zahtjevima tržišta i očekivanjima potrošača;

(g)

promicanjem, među potrošačima, vrsta dobivenih od ribljih stokova koji su u održivom stanju, koje imaju znatnu hranjivu vrijednost i koje nisu široko konzumirane;

(h)

kontroliranjem i poduzimanjem mjera za usklađenost aktivnosti njihovih članova s pravilima koje uspostavi dotična međustrukovna organizacija.

(a)

poštuju načela navedena u članku 17. kao i pravila donesena za njihovu primjenu;

(b)

budu dovoljno gospodarski aktivne na državnom području dotične države članice ili nekom njezinom dijelu, osobito u pogledu broja članova ili obujma utržive proizvodnje;

(c)

imaju pravnu osobnost prema nacionalnom pravu dotične države članice, imaju poslovni nastan i službeno sjedište na njezinom državnom području;

(d)

budu sposobne ispunjavati ciljeve utvrđene u članku 7.;

(e)

poštuju pravila tržišnog natjecanja iz poglavlja V.;

(f)

ne zlouporabljuju vladajući položaj na danom tržištu; i

(g)

pruže relevantne podatke o njihovom članstvu, upravljanju i izvorima financiranja.

(a)

poštuju načela navedena u članku 17.a kao i pravila donesena za njihovu primjenu;

(b)

predstavljaju značajan udio proizvodne aktivnosti te ili aktivnosti prerade ili tržišnih aktivnosti, ili i aktivnosti prerade i tržišnih aktivnosti, koje se tiču proizvoda ribarstva i akvakulture ili proizvoda prerađenih iz aktivnosti ribarstva i akvakulture;

(c)

nisu same angažirane u proizvodnji, preradi ili trženju proizvoda ribarstva i akvakulture ili proizvodima prerađenima iz proizvoda ribarstva i akvakulture;

(d)

imaju pravnu osobnost prema nacionalnom pravu države članice, imaju poslovni nastan i službeno sjedište na njezinom državnom području;

(e)

sposobne su provoditi ciljeve utvrđene u članku 12.;

(f)

uzimaju u obzir interes potrošača;

(g)

nisu zapreka ispravnom funkcioniranju ZUT-a; i

(h)

poštuju pravila tržišnog natjecanja iz poglavlja V.

(a)

poštovanje pravila donesenih od strane organizacija u smislu iskorištavanja, proizvodnje i trženja u ribarstvu;

(b)

nediskriminacije među članovima, osobito na osnovi nacionalnosti ili mjestu osnivanja;

(c)

ubiranju financijskog doprinosa od njezinih članova s ciljem financiranja organizacije;

(d)

demokratskom funkcioniranju koje omogućuje članovima da kontroliraju svoju organizaciju i njezine odluke;

(e)

određivanje učinkovitih, odvraćajućih i proporcionalnih kazni za kršenje obveza utvrđenih u unutarnjim pravilima dotične organizacije, osobito u slučaju neplaćanja financijskih doprinosa;

(f)

definiciji pravila o pristupanju novih članova i oduzimanju članstva;

(g)

definiciji računovodstvenih i proračunskih pravila potrebnih za upravljanje organizacijom.

(a)

rokove i postupke te oblik zahtjevâ za priznanje organizacija proizvođača i međustrukovnih organizacija sukladno člancima 14. i 16. ili za povlačenje takvog priznanja sukladno članku 18.;

(b)

oblik, rokove i postupke koje trebaju primjenjivati države članice za priopćavanje Komisiji odluke o priznanju ili povlačenju priznanja sukladno članku 20. stavku 2.

(a)

je organizacija proizvođača osnovana najmanje godinu dana i da se smatra da je reprezentativna za proizvodnju i trženje, uključujući, prema potrebi, aktivnosti malog opsega i zanatske aktivnosti, u jednoj državi članici i da podnese zahtjev nadležnim nacionalnim tijelima;

(b)

se pravila koja treba proširiti odnose na bilo koju od mjera za organizacije proizvođača utvrđenih u članku 8. stavku 1. točkama (a), (b) i (c), članku 8. stavku 2. točkama (a) i (b) i članku 8. stavku 3. točkama od (a) do (e);

(c)

se poštuju pravila o tržišnom natjecanju iz poglavlja V.

(a)

da međustrukovna organizacija obuhvaća najmanje 65 % svake od najmanje dviju od sljedećih aktivnosti: proizvodnje, prerade ili trženja relevantnog proizvoda tijekom prethodne godine u području ili područjima o kojima se radi u državi članici, te podnese zahtjev nadležnim nacionalnim tijelima; i

(b)

da se pravila koja treba proširiti na ostale subjekte tiču bilo koje od mjera za međustrukovne organizacije utvrđenih u članku 13. točkama od (a) do (g) i ne izazivaju bilo kakvu štetu drugim subjektima u dotičnoj državi članici ili u Uniji.

(a)

se pri tome poštuju odredbe članaka 22. odnosno 23.;

(b)

se pri tome poštuju pravila o tržišnom natjecanju iz poglavlja V.;

(c)

proširenje ne ugrožava slobodnu trgovinu; i

(d)

postizanje ciljeva članka 39. UFEU-a nije ugroženo.

(a)

program proizvodnje za ulovljene ili uzgojene vrste;

(b)

tržišnu strategiju u skladu s količinom, kvalitetom i dostavljanjem dovoljne količine za potrebe tržišta;

(c)

mjere koje treba poduzeti organizacija proizvođača da bi doprinijela ciljevima postavljenima u članku 7.;

(d)

posebne anticipatorne mjere da bi se prilagodila opskrba vrstama koje obično tijekom godine predstavljaju problem na tržištu;

(e)

kazne koje se primjenjuju na članove koje krše odluke koje su usvojene da bi se proveo dotični plan.

(a)

oblik i strukturu plana proizvodnje i trženja iz članka 28.;

(b)

postupak i rokove za podnošenje od strane organizacija proizvođača te odobrenje planova proizvodnje i trženja iz članka 28. od strane država članica.

(a)

su ispunjeni uvjeti za potporu za skladištenje utvrđeni u budućem pravnom aktu Unije kojim se uspostavljaju uvjeti za financijsku potporu pomorskoj i ribarstvenoj politici za razdoblje 2014.-2020.;

(b)

su proizvodi stavljeni na tržište od strane organizacija proizvođača u sektoru ribarstva a nije nađen kupac za inicijalnu cijenu iz članka 31.;

(c)

su proizvodi u skladu sa zajedničkim tržišnim standardima utvrđenim u skladu s člankom 33. i zadovoljavajuće su kvalitete za prehranu ljudi;

(d)

su proizvodi stabilizirani ili prerađeni te pohranjeni u spremnike ili transportne kaveze zamrzavanjem, bilo na brodovima ili u objektima na kopnu, soljenjem, sušenjem, mariniranjem ili, gdje je primjenjivo, kuhanjem i pasterizacijom, bez obzira na to jesu li filetirani, izrezani ili, prema potrebi, bez glave;

(e)

su kasnije proizvodi iz skladištenja ponovo stavljeni na tržište za prehranu ljudi.

(f)

proizvodi ostaju u skladištu barem pet dana.

(a)

kretanja u proizvodnji i potražnji;

(b)

stabilizacija tržišnih cijena;

(c)

konvergencija tržišta;

(d)

prihodi proizvođača;

(e)

interesi potrošača.

(a)

minimalne tržišne veličine uzimajući u obzir najbolji raspoloživi znanstveni savjet; takve minimalne tržišne veličine odgovaraju, gdje je to bitno, minimalnim referentnim veličinama za očuvanje, u skladu s člankom 15. stavkom 10. Uredbe (EU) br. …/2013;

(b)

specifikacije konzerviranih proizvoda u skladu s propisima za konzerviranje i međunarodnim obvezama.

(a)

Uredbu (EZ) br. 178/2002;

(b)

Uredbu (EZ) br. 852/2004 Europskog parlamenta i Vijeća (15);

(c)

Uredbu (EZ) br. 853/2004 Europskog parlamenta i Vijeća (16);

(d)

Uredbu (EZ) br. 854/2004 Europskog parlamenta i Vijeća (17);

(e)

Uredbu (EZ) br. 882/2004 Europskog parlamenta i Vijeća (18);

(f)

Uredbu Vijeća (EZ) br. 1005/2008 (19); i

(g)

Uredbu (EZ) br. 1224/2009.

(a)

trgovački naziv vrste i njezin znanstveni naziv;

(b)

način proizvodnje, osobito sljedećim riječima „…ulovljeno…” ili „…ulovljeno u slatkoj vodi…” ili „…uzgojeno…”;

(c)

područje gdje je proizvod ulovljen ili uzgojen te kategorija ribolovnog alata korištenog u ribolovu, kako je utvrđeno u prvom stupcu Priloga III. ovoj Uredbi;

(d)

je li proizvod bio odmrznut;

(e)

datum minimalne trajnosti prema potrebi.

(a)

sastojke prisutne u konačnom proizvodu;

(b)

hranu za koju je zamrzavanje nužan tehnološki korak u proizvodnom procesu;

(c)

proizvode ribarstva i akvakulture koji su prethodno zamrznuti zbog sigurnosti za zdravlje, sukladno Prilogu III., odjeljku VIII. Uredbe (EZ) br. 853/2004;

(d)

proizvode ribarstva i akvakulture koji su odmrznuti prije procesa dimljenja, soljenja, kuhanja, ukiseljavanja, sušenja ili kombinacije bilo kojih od ovih procesa.

(a)

znanstveni naziv svake vrste u skladu s informacijskim sustavom FishBase ili u skladu s bazom podataka ASFIS Organizacije Ujedinjenih naroda za prehranu i poljoprivredu (FAO), ako je potrebno;

(b)

trgovački naziv: