9.8.2013

Službeni list Europske unije

C 231/3

Tečajna lista eura (1)

8. kolovoza 2013.

2013/C 231/05

1 euro =

	valuta	tečaj
USD	američki dolar	1,3360
JPY	japanski jen	128,68
DKK	danska kruna	7,4574
GBP	funta sterlinga	0,86200
SEK	švedska kruna	8,6828
CHF	švicarski franak	1,2307
ISK	islandska kruna
NOK	norveška kruna	7,8840
BGN	bugarski lev	1,9558
CZK	češka kruna	25,816
HUF	mađarska forinta	298,91
LTL	litavski litas	3,4528
LVL	letonski lats	0,7028
PLN	poljski zloti	4,2066
RON	rumunjski novi leu	4,4540
TRY	turska lira	2,5708
AUD	australski dolar	1,4726
CAD	kanadski dolar	1,3909
HKD	hongkonški dolar	10,3626
NZD	novozelandski dolar	1,6747
SGD	singapurski dolar	1,6848
KRW	južnokorejski von	1 486,97
ZAR	južnoafrički rand	13,1930
CNY	kineski renminbi-juan	8,1771
HRK	hrvatska kuna	7,5038
IDR	indonezijska rupija	13 743,95
MYR	malezijski ringit	4,3373
PHP	filipinski pezo	58,193
RUB	ruski rubalj	44,0086
THB	tajlandski baht	41,750
BRL	brazilski real	3,0760
MXN	meksički pezo	16,9438
INR	indijska rupija	81,3110

(1) Izvor: referentna tečajna lista koju objavljuje ESB.

9.8.2013

Službeni list Europske unije

C 231/4

OBAVIJEST O PRIJAVI ZA ODOBRENJE ZA ISTRAŽIVANJE TEKUĆIH I PLINOVITIH UGLJIKOVODIKA POD NAZIVOM„CASE LA ROCCA”

REGIJA SICILIJA

REGIONALNI ODBOR ZA ENERGETIKU I JAVNE KOMUNALNE USLUGE – REGIONALNA UPRAVA ZA ENERGETIKU

REGIONALNI URED ZA UGLJIKOVODIKE I GEOTERMALNU ENERGIJU (U.R.I.G.)

2013/C 231/06

Dana 3. travnja 2013. poduzeće Irminio S.r.l. sa sjedištem na adresi Via Principe di Villafranca 50, 90139 Palermo, Italia, registrirano pri Gospodarskoj komori u Palermu pod brojem 160160, PDV identifikacijski broj i OIB 03922140821, Odboru za energetiku i javne komunalne usluge, nadležnome tijelu za dodjelu prava na rudarenje u regiji Siciliji, sa sjedištem na adresi viale Campania 36, 90144 Palermo, Italia, podnijelo je prijavu za odobrenje, u skladu sa Zakonom regije Sicilije br. 14 od 3. srpnja 2000., za istraživanje tekućih i plinovitih ugljikovodika pod nazivom odobrenje „Case la Rocca”, na području površine 8 000 ha (80 km2) u pokrajini Ragusa, općini Ragusa. Područje je označeno na karti IGMI-ja br. 276 „Ragusa” u omjeru 1:100 000 i na detaljnijim kartama IGMI-ja br. 276 IV SO „Donnafugata”, br. 276 III NE „Donnalucata”, br. 276 IV SE „Monte Renna” i br. 276 IV NE „Comiso”.

Područje koje je predmet prijave za odobrenje ima oblik nepravilnog višekuta označenog neprekidnom linijom koja spaja točke „A”, „B”, „C”, „D”, „E”, „F”, „G” i „H”.

Navedene točke definirane su kako slijedi:

A.	Točka koja se podudara s točkom „O” u prijavi za odobrenje „Contrada Giardinello”. Točka se nalazi na sjevernom rubu objekta Casa Veninata na lokaciji „C.da Stanislao”. Nalazi se na detaljnoj karti br. 276 IV SO „Donnafugata”;

B.	Točka koja se podudara s točkom „N” u prijavi za odobrenje „Contrada Giardinello”. Točka se nalazi na sjevernom rubu objekta na nadmorskoj visini od 580 m na lokaciji „C.da Castiglione”, oko 320 m sjevero-sjeverozapadno od „Ville Arezzo”. Nalazi se na detaljnoj karti br. 276, IV NE „Comiso”;

C.	Točka koja se podudara s točkom „B” u odobrenju „S. Anna”. Točka se nalazi na sjeveroistočnom rubu objekta „Case Cosentino” na lokaciji „C.da Cento pozzi”. Nalazi se na detaljnoj karti br. 276, IV NE „Comiso”;

D.	Točka koja se podudara s točkom „A” u odobrenju „S. Anna”. Točka se nalazi na južnom rubu objekta „Villa Monelli” na lokaciji „C.da Badia”. Nalazi se na detaljnoj karti br. 276 IV SE „Monte Renna”;

E.	Točka koja se podudara s točkom „E” u odobrenju „S. Anna”. Točka se nalazi na sjevernom rubu objekta „Casa Nifosi” na nadmorskoj visini od 446 m na lokaciji „C. da Giubiliana”. Nalazi se na detaljnoj karti br. 276 IV SE „Monte Renna”;

F.	Točka koja se podudara s točkom „D” u odobrenju „S. Anna”. Točka se nalazi na zapadnom rubu raskrižja na nadmorskoj visini od 577 m u blizini „C. da Cimillà” između 5. i 6. km ceste koja povezuje Ragusu i Marinu di Ragusa. Nalazi se na detaljnoj karti br. 276 IV SE „Monte Renna”;

G.	Točka koja se podudara s točkom „G” u odobrenju „Ragusa” i točkom „B” u odobrenju „Irminio”. Sastoji se od vapnenačkog stupa koji se nalazi na zapadnom rubu objekta „Case Arezzo” na lokaciji „C.da Pozzillo”. Nalazi se na detaljnoj karti br. 276 IV SE „Monte Renna”;

H.	Točka koja se podudara s točkom „P” u prijavi za odobrenje „Contrada Giardinello”. Točka se nalazi na jugoistočnom rubu objekta na lokaciji „C. da Perrone” na nadmorskoj visini od oko 75 m, 325 m jugoistočno od „C.da Perronello”. Nalazi se na detaljnoj karti br. 276 III NE „Donnalucata”.

Zemljopisne koordinate

Točka	Zemljopisna dužina E (M. Mario) Zemljopisna širina	Točka
A	2° 06′ 02,85″	36° 52′ 29,92″
B	2° 10′ 41,42″	36° 55′ 59,93″
C	2° 14′ 07,72″	36° 55′ 08,73″
D	2° 09′ 26,66″	36° 53′ 12,66″
E	2° 10′ 50,50″	36° 51′ 35,87″
F	2° 13′ 35,88″	36° 52′ 51,54″
G	2° 13′ 01,00″	36° 50′ 51,09″
H	2° 09′ 16,10″	36° 47′ 59,10″

Zainteresirane strane mogu podnijeti prijavu za odobrenje za navedeno područje u roku od 90 dana od objave ove obavijesti u Službenom listu Europske unije. Prijave primljene nakon tog roka smatrat će se neprihvatljivima. Odluka o davanju odobrenja za istraživanje izdaje se u roku od šest mjeseci od isteka roka za podnošenje konkurentskih prijava. U skladu s člankom 5. stavkom 1. Direktive 94/22/EZ priopćava se i da su kriteriji na osnovi kojih su izdana odobrenja za traženje, istraživanje i proizvodnju već objavljeni u Službenom listu Europskih zajednica C 396 od 19. prosinca 1998., uzimajući u obzir Zakonodavnu uredbu predsjednika Republike br. 625 od 25. studenoga 1996. (objavljenu u Službenom listu Talijanske Republike br. 293 od 14. prosinca 1996.) kojom se navedena direktiva prenosi u talijansko zakonodavstvo i provodi te su navedeni u Zakonu regije Sicilije br. 14 od 3. srpnja 2000. (objavljenom u Službenom listu regije Sicilije br. 32 od 7. srpnja 2000.).

Uvjeti i zahtjevi u pogledu obavljanja i prestanka aktivnosti utvrđeni su u gore navedenom Zakonu regije Sicilije br. 14 od 3. srpnja 2000. i u Standardnoj specifikaciji izdanoj Odlukom br. 91 od 30. listopada 2003. i Odlukom br. 88 od 20. listopada 2004. Odbora za industriju i objavljeni u Službenom listu regije Sicilije br. 49 dio I. od 14. studenoga 2003. i br. 46 dio I. od 5. studenoga 2004.

Dokumentacija u vezi s prijavom pohranjena je pri Regionalnom uredu za ugljikovodike i geotermalnu energiju Regionalne uprave za energetiku i rudarstvo, Via Ugo La Malfa 101, 90146 Palermo, i dostupna je zainteresiranim stranama.

Glavni inžinjer

dipl. ing. Salvatore GIORLANDO

9.8.2013

Službeni list Europske unije

C 231/9

Objava zahtjeva u skladu s člankom 50. stavkom 2. točkom (a) Uredbe (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća o sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode

2013/C 231/10

Ova objava daje pravo protivljenja zahtjevu u skladu s člankom 51. Uredbe (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (1).

JEDINSTVENI DOKUMENT

UREDBA VIJEĆA (EZ) br. 510/2006

o zaštiti zemljopisnih oznaka i oznaka podrijetla poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda (2)

„WEST COUNTRY LAMB”

EZ br.: UK-PGI-0005-0667-21.12.2007

ZOZP ( X ) ZOI ( )

1. Naziv

„West Country Lamb”

2. Država članica ili treća država

Ujedinjeno Kraljevstvo

3. Opis poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda

3.1. Vrsta proizvoda

Razred 1.1.

Svježe meso (i iznutrice)

3.2. Opis proizvoda na koji se primjenjuje naziv iz točke 1.

West Country Lamb ime je koje se koristi za trupove, polovice ili dijelove janjetine dobivene od janjadi ojanjene i uzgojene u engleskoj regiji West Country te zaklane sukladno pravilima Meat South West (MSW) ili ekvivalentnim standardima.

U vrijeme klanja janjad ne smije biti starija od 12 mjeseci. Meso životinja i. rođenih prije 1. listopada bilo koje godine i ii. zaklanih između 1. siječnja i 30. travnja sljedeće godine mora biti podvrgnuto sazrijevanju. To može uključivati minimalno pet dana sazrijevanja u hladnjaku između klanja i prodaje krajnjem kupcu ili jedan od procesa sazrijevanja navedenih u sustavu osiguranja kvalitete Lamb Blueprint komisije Meat & Livestock Commission (MLC) iz 1994. (uključuje električnu stimulaciju i vješanje buta). Konačna težina može biti između 9 kg i 26 kg mesa.

Posebna prehrana koja se temelji na travi poboljšava kemijski sastav mišića janjeta (vidi Tablicu 1. u nastavku), kao i organoleptička svojstva mesa u usporedbi s janjadi koja se hrane koncentratom.

Tablica 1.

Sastav masnih kiselina (mg/100 g) i sadržaj vitamina E (mg/kg) mišića janjećeg hrpta

	Trava	Koncentrati
18:2 (3)	98	143
18:3 (4)	52	29
EPA (5)	23	15
DHA (6)	6,5	4,9
Vitamin E	4,6	1,9
18:2/18:3	1,9	5,0

Rezultat je meso bogatijeg okusa koje omogućava iskustvo izvrsnog okusa. Boja masnog tkiva može biti između bijele i krem, no posebna ishrana potiče krem boju. Boja mesa varira od ružičaste do tamno crvene, a sazrijevanjem meso postaje tamnije crveno. Specifikacija klasifikacije trupova (na temelju sustava EUROP) za osiguranje optimalne prehrambene kvalitete jest:

—	Trupovi klasificirani kao konformacija R ili bolja, s prekrivenošću masnim tkivom od 2 do 3H,

—	Trupovi težine manje od 15 kg mogu biti konformacije O.

	Povećana prekrivenost masnim tkivom =>
Poboljšana konformacija =>		1	2	3L	3H	4L	4HL	5
	E
	U
	R
	O		9–15 kg	9–15 kg	9–15 kg
	P

Veličina trupa može varirati, ovisno o tržišnim prioritetima i vrsti ovce.

Nakon klanja, janjetina West Country Lamb stavlja se na tržište za prodaju u sljedećim oblicima:

—	Cijeli trupovi bez nejestivih iznutrica, kože, glave i papaka. Bubrezi i njima pridruženo masno tkivo mogu biti ostavljeni na mjestu.

—	Cijela polovica: pola trupa prerezano dužinom.

—	Osnovni dijelovi: dobivaju se rezanjem trupova/polovica na manje, prepoznatljive dijelove (prema željama kupaca). Takvi dijelovi mogu biti prezentirani s kostima ili bez njih te u zaštitnom pakiranju.

West Country Lamb može se prodavati svježa (u hladnjaku) ili smrznuta.

3.3. Sirovine (samo za prerađene proizvode)

—

3.4. Hrana za životinje (samo za proizvode životinjskog podrijetla)

Janjad se može hraniti nadopunom u fazi odbića i tova, a u tom slučaju pojedinosti o sastojcima i kupnji poljoprivrednik bilježi u evidenciju hranidbe, što provjeravaju inspektori osiguranja kvalitete kako bi se osigurao minimalni unos krme od 70 %. Ovaj sustav zahtijeva ekstenzivni uzgoj s odgovarajućim razdobljem ispaše, obično tijekom dva mjeseca prije klanja.

3.5. Posebni proizvodni postupci koji se moraju provesti u određenom zemljopisnom području

Janjad mora biti ojanjena, uzgojena i utovljena u regiji West Country.

3.6. Posebna pravila za rezanje, ribanje, pakiranje itd.

—

3.7. Posebna pravila za označivanje

—

4. Sažeta definicija zemljopisnog područja

Zemljopisno područje sastoji se od šest okruga – Cornwall, Devon, Dorset, Gloucestershire, Somerset i Wiltshire, koji zajedno čine englesku regiju West Country.

5. Poveznica sa zemljopisnim područjem

5.1. Posebnost zemljopisnog područja

Engleska regija West Country opisuje se kao travnjački poluotok. Do razlike između travnjaka i poljoprivrednih površina djelomično je došlo zbog različitih vrsta tla. West Country ima veliki udio glejnih i smeđih tala koja podržavaju rast trave, ali nisu dovoljno pogodna za poljoprivredu. Obradiva područja imaju veći udio gline i pješčanih tala koja se lakše ocjeđuju. Nadalje, engleska regija West Country ima najvišu prosječnu temperaturu i najviše minimalne i maksimalne temperature u Ujedinjenom Kraljevstvu.

West Country je najveća i poljoprivredno najintenzivnija regija u Engleskoj. Njezin okoliš jedan je od najbogatijih u Ujedinjenom Kraljevstvu. Poljoprivredna gospodarstva u ovoj regiji proizvode oko 21 % ovaca u Engleskoj, a upravo je to, zajedno s udjelom od 24 % proizvodnje govedine, doprinijelo oblikovanju i održavanju krajolika i baštine ove regije. Velika količina stoke potaknula je razvoj opsežnog sektora mesne industrije koji stvara vrlo potrebne mogućnosti zapošljavanja u ovoj regiji.

Kombinacija toplih i blagih temperatura u regiji West Country, dobar raspored oborina tijekom godine te duboka tla koja zadržavaju vlagu znače da se trava i krmno bilje mogu proizvesti i služiti kao ispaša tijekom gotovo cijele godine. U većini regije trava raste više od 300 dana godišnje. Ova cjelogodišnja proizvodnja norma je u regiji West Country i objašnjava zašto prevladava uzgoj stoke. Uz to, više od 25 % travnjaka regije West Country smješteno je u nacionalnim parkovima ili područjima iznimne prirodne ljepote (Areas of Outstanding Natural Beauty – AONB), a regija sadrži i preko 57 % livada bogatih cvijećem u Ujedinjenom Kraljevstvu. Istraživanje Sveučilišta u Bristolu pokazalo je da je okus janjetine jači i više se sviđa ljudima kada se janjad hrani travom umjesto koncentratom.

Nadalje, janjad se u ovoj regiji uzgaja tijekom cijele godine zbog jedinstvene blage klime i trave koja raste cijele godine.

5.2. Posebnost proizvoda

U regiji West Country uvelike se oslanja na svježu i konzerviranu travu. Time se postiže karakterističan utjecaj na kvalitetu mesa i nutritivnu vrijednost janjetine s obzirom na sastav masnih kiselina, sadržaj vitamina E i senzornu kvalitetu. Znanstveni eksperimenti jasno su pokazali te utjecaje. Pokazali su razliku u sastavu masnih kiselina između janjadi uzgojene s hranidbom baziranom na žitu (koncentrat) i one čija se hranidba temeljila na travi (Tablica 1.). Janjad hranjena travom imala je profil masnih kiselina koji je bio prilično različit od onoga janjadi hranjene koncentratom. Linolna kiselina i njezin produkt (arahidonska kiselina), obje n-6 (omega 6) masne kiseline, bile su prisutnije u mišićima janjadi hranjene koncentratom, dok su linolenska kiselina i njezini produkti, eikosapentaenoična kiselina (EPA) i dokosaheksaenoična kiselina (DHA), sve n-3 (omega 3) masne kiseline, bile prisutnije u mišićima janjadi hranjene travom. Omjer n-6 masnih kiselina i n-3 masnih kiselina bio je značajno veći kod životinja hranjenih koncentratom. Preporučeni omjer za ljudsku prehranu jest 4 ili manji, što je jednostavno postignuto kod janjadi hranjene travom, ali ne i kod one hranjene koncentratom. Jednostavni omjer koji razlikuje janjad hranjenu travom od one hranjene koncentratom jest 18:2/18:3, odnosno 1,9 i 5,0 u Tablici 1. za janjad hranjenu travom, odnosno koncentratom.

Svježa ili konzervirana, trava je izvor α-linolenske kiseline koja se u životinji može pretvoriti u dugolančane n-3 (omega-3) polinezasićene masne kiseline (PUFA), vrijedne hranjive tvari u ljudskoj prehrani. Trava sadrži i vitamin E, a i koncentracija n-3 masnih kiselina i koncentracija vitamina E više su kod janjadi hranjene travom. Ove hranjive tvari također utječu na okus mesa.

Stoga hranidba travom i krmnim biljem u mišićima dokazano proizvodi karakterističan profil masnih kiselina koji je razlikuje od hranidbe koncentratom. Vrijednosti od oko 1,5 % linolenske kiseline, 0,7 % EPA-e i > 0,2 % DHA-e opisuju janje hranjeno travom. Ovo su postoci prisutnih masnih kiselina kojima se često opisuje sastav masnih kiselina. Taj utjecaj pogoduje janjetini West Country Lamb. Vitamin E koji se prirodno nalazi u travi ugrađuje se u mišiće i masno tkivo janjadi. Janjad hranjena siliranom travom imala je barem dvostruku koncentraciju vitamina E u mišićima od one hranjene koncentratom. Zbog toga meso dulje zadržava svoju jarko crvenu boju dok je izloženo u trgovini.

Britanske studije zaključile su da je okus janjetine bolji kod janjadi tovljene travom nego kod one hranjene žitom. Rezultat za okus janjetine mnogo je viši kod janjadi hranjene travom od onoga janjadi hranjene koncentratom. Rezultat za neuobičajen okus mnogo je niži kod janjadi hranjene travom.

Neovisni izvještaj pokazao je da su posebna svojstva niski omjer n-6 i n-3 masnih kiselina te visoka koncentracija vitamina E.

—	Omjer 18:2/18:3 manji od 4

—	Vitamin E > 3,0 mg/kg mišića hrpta

Pasmine ovaca Polled Dorset i Dorset Horn samo su dva primjera regionalnih pasmina koje su uzgojene da iskoriste gotovo cjelogodišnji rast trave u ovoj regiji. Mnogi poljoprivrednici koriste ove pasmine zbog njihovih prirodnih i čestih uzgojnih karakteristika koje omogućuju da se janje ujesen. To proizvođačima omogućuje da od kraja siječnja nadalje imaju janjad spremnu za stavljanje na tržište. Druga nizinska stada janje se u siječnju i veljači, dok se janjenje na poljoprivrednim gospodarstvima smještenima u brdovitim područjima Bodmin Moor, Dartmoor i Exmoor uglavnom događa u travnju i svibnju, čime se postiže prirodna cjelogodišnja proizvodnja i opskrba janjetinom.

5.3. Uzročna veza između zemljopisnog područja i kvalitete ili značajki proizvoda (za ZOI) ili posebne kvalitete, ugleda ili drugih značajki proizvoda (za ZOZP)

Engleska regija West Country zbog svoje klime, topografije, geologije i bujnosti trave koja iz toga proizlazi omogućuje posebnu kvalitetu janjadi koja se uzgaja u toj regiji, a time i mesa tih životinja. Velik je udio njezinih poljoprivrednih površina pod travom, koja idealno odgovara uzgoju ovaca, a može se koristiti i kao nadopuna hranidbi.

Postoje snažni i objektivni znanstveni dokazi da janjetina proizvedena i obrađena u engleskoj regiji West Country ima svojstva koja su inherentno povezana s tim zemljopisnim područjem zbog veće dostupnosti trave i oslanjanja na nju u hranidbi, čime se postižu više koncentracije n-3 polinezasićenih masnih kiselina i vitamina E u mesu.

Na rast trave utječe vrsta tla, temperatura, oborine i sunčeva svjetlost. Dodatni važan čimbenik je topografija, tj. nadmorska visina, jer se rast trave smanjuje s povećavanjem nadmorske visine. Povoljnija klima regije West Country povećava broj dana rasta trave u toj regiji u usporedbi s drugim regijama. Trava raste više od 220 dana godišnje u svim dijelovima regije West Country, što se ne događa ni u jednom drugom dijelu Britanije, a neki dijelovi imaju više od 300 dana rasta trave.

Uputa na objavu specifikacije

(Članak 5. stavak 7. Uredbe (EZ) br. 510/2006 (7))

http://archive.defra.gov.uk/foodfarm/food/industry/regional/foodname/products/documents/wc-lamb-pgi-final-20121127.pdf

(1) SL L 343, 14.12.2012., str. 1.

(2) Zamijenjena Uredbom (EU) br. 1151/2012.

(3) linolna

(4) linolenska

(5) eikosapentaenoična

(6) dokosaheksaenoična

(7) Vidi bilješku 2.

9.8.2013

Službeni list Europske unije

C 231/14

Objava zahtjeva u skladu s člankom 50. stavkom 2. točkom (a) Uredbe (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća o sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode

2013/C 231/11

Ova objava daje pravo protivljenja zahtjevu u skladu s člankom 51. Uredbe (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (1).

JEDINSTVENI DOKUMENT

UREDBA VIJEĆA (EZ) br. 510/2006

o zaštiti zemljopisnih oznaka i oznaka podrijetla poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda (2)

„WEST COUNTRY BEEF”

EZ br.: UK-PGI-0005-0668-21.12.2007

ZOZP ( X ) ZOI ( )

1. Naziv

„West Country Beef”

2. Država članica ili treća država

Ujedinjeno Kraljevstvo

3. Opis poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda

3.1. Vrsta proizvoda

Razred 1.1.

Svježe meso (i iznutrice)

3.2. Opis proizvoda na koji se primjenjuje naziv iz točke 1.

„West Country Beef” ime je koje se koristi za trupove, polovice ili dijelove govedine dobivene od goveda oteljenih i uzgojenih u engleskoj regiji West Country te zaklanih sukladno pravilima Meat South West (MSW) ili ekvivalentnim standardima u odobrenim klaonicama regije West Country ili izvan tog područja. Ove odobrene pogone provjerio je neovisni inspektor kako bi se osigurala potpuna sljedivost i autentičnost proizvoda. Pogone će licencirati Meat South West za odobrenu preradu govedine „West Country Beef”.

Sva se stoka uzgaja sukladno utvrđenim visokim standardima stočarstva i dobrobiti, čime se osigurava njihova sigurnost.

Proizvodnja mora udovoljiti minimalnim zahtjevima:

—	goveda moraju biti oteljena, uzgojena i utovljena u regiji West Country

—	hranidba se mora temeljiti na krmnom bilju

—	sukladnost sa svim važećim zakonima

—	posjedovanje i svijest o svim relevantnim normama

—	osiguranje zdravlja i dobrobiti stoke na temelju načela pet sloboda

—	osiguranje sustava potpune sljedivosti

—	osiguranje stručnih stočara i educiranog osoblja za brigu o stoci

—	osiguranje sigurnosti i dobrobiti životinja tijekom transporta, stavljanja na tržište te prije klanja

—	klanje se obavlja u odobrenom i licenciranom pogonu s potpunom sljedivošću kako bi se osigurala autentičnost proizvoda

Poljoprivredna gospodarstva i pogone za preradu provjeravaju neovisni inspektori po određenom inspekcijskom protokolu.

Kako bi udovoljili zahtjevima sustava kvalitete za „West Country Beef”, proizvođači su tijekom inspekcija dužni pokazati da je stoka oteljena, uzgojena i utovljena u regiji West Country. Zahtijeva se evidencija hranidbe, kao i dokaz da je hranidba stoke sadržavala najmanje 70 % krmnog bilja. Ovaj sustav zahtijeva ekstenzivni uzgoj s minimalno šest mjeseci ispaše.

Posebna prehrana koja se temelji na travi poboljšava kemijski sastav mišića goveda (vidi Tablicu 1. u nastavku), kao i organoleptička svojstva mesa u usporedbi sa stokom koja se hrani koncentratom.

Tablica 1.

Sastav masnih kiselina (mg/100 g mišića) i sadržaj vitamina E (mg/kg) mišića goveđe slabine

	Koncentrati	Silaža	Trava
18:2 (3)	210	87	76
18:3 (4)	8,1	48,7	35,6
EPA (5)	2,6	19,7	19,2
DHA (6)	0,5	5,1	2,8
18:2/18:3	27,2	1,8	2,1
Vitamin E	1,4	3,3	4,2

Rezultat je meso koje je konzistentnije ukusno i pruža iskustvo izvrsnog okusa. Prirodna prošaranost mesa unutarmišićnim masnim tkivom dodaje okus i sočnost. Boja masnog tkiva može biti između bijele i žute, no posebna ishrana potiče krem boju. Boja mesa varira od ružičaste do tamno crvene, a sazrijevanjem meso postaje tamnije crveno.

Stoka se tovi minimalno 60 dana. Većina stoke prirodno se započinje sama toviti, a starost ili težina variraju zbog razlika u pasminama (utovljena težina između 200 i 500 kg mesa je idealna).

Meso je minimalno 10 dana podvrgnuto temperaturama rashlađivanja, što je proces poznat pod nazivom sazrijevanje, a počinje datumom klanja. Tijekom sazrijevanja prirodni enzimi u mesu razgrađuju vezivna tkiva i time poboljšavaju mekoću i okus mesa. Za dijelove koji se tradicionalno sporo kuhaju poput prsa i podlaktice nema minimalnoga vremena sazrijevanja. Ta razdoblja mogu se skratiti primjenom visokonaponske električne stimulacije, što smanjuje rizik od skraćivanja mišićnih vlakana hladnoćom, ili vješanjem buta koje poboljšava mekoću mesa. Vodi se evidencija temperatura, procesa i vremena kako bi se osiguralo da se trupovi ispravno rashlađuju i sazrijevaju.

Specifikacija klasifikacije trupova (na temelju sustava EUROP) za osiguranje optimalne prehrambene kvalitete jest:

—	Trupovi klasificirani kao konformacija O+ ili bolja, s prekrivenošću masnim tkivom od 2 do 4H,

	Povećana prekrivenost masnim tkivom =>
Poboljšana konformacija =>		1	2	3	4L	4H	5L	5H
	E
	U+
	–U
	R
	O+
	–O
	P+
	–P

Nakon klanja, govedina „West Country Beef” stavlja se na tržište za prodaju u sljedećim oblicima:

Cijeli trupovi bez nejestivih iznutrica, kože, glave i papaka.

Cijela polovica: pola trupa prerezano dužinom.

Stražnja četvrtina/prednja četvrtina: cijela strana rasječena između 10./11. rebra s prednje strane (ili na drugi način sličan rasporedom).

Osnovni dijelovi: dobivaju se rezanjem trupova/polovica na manje, prepoznatljive dijelove (prema željama kupaca). Takvi dijelovi mogu biti prezentirani s kostima ili bez njih te u zaštitnom pakiranju.

„West Country Beef” može se prodavati svježa (u hladnjaku) ili smrznuta.

3.3. Sirovine (samo za prerađene proizvode)

—

3.4. Hrana za životinje (samo za proizvode životinjskog podrijetla)

Stoka se smije hraniti nadopunama u fazi odbića i tova. U tom slučaju poljoprivrednik bilježi pojedinosti o sastojcima i kupnji, koje provjeravaju inspektori za osiguranje kvalitete. Vrijeme tijekom kojeg se životinja hrani nadopunama određuje se uzimajući u obzir čimbenike poput dobrobiti životinje i stavljanja na tržište.

Maksimalna količina nadopuna u hranidbi je 30 %, a krme treba biti 70 %. Hranidba nadopunama koristi se prema potrebi, primjerice tijekom zimskih mjeseci ili u razdoblju odbića i tova.

3.5. Posebni proizvodni postupci koji se moraju provesti u određenom zemljopisnom području

Sva se stoka uzgaja sukladno utvrđenim visokim standardima stočarstva i dobrobiti, čime se osigurava njihova sigurnost.

Proizvodnja mora udovoljiti minimalnim zahtjevima:

—	životinje moraju biti oteljene, uzgojene i utovljene u regiji West Country

—	hranidba im se mora temeljiti na krmnom bilju

—	sukladnost sa svim važećim zakonima

—	posjedovanje i svijest o svim relevantnim normama

—	osiguranje zdravlja i dobrobiti stoke na temelju načela pet sloboda

—	osiguranje sustava potpune sljedivosti

—	osiguranje stručnih stočara i educiranog osoblja za brigu o stoci

—	osiguranje sigurnosti i dobrobiti životinja tijekom transporta, stavljanja na tržište te prije klanja

—	klanje se obavlja u odobrenom i licenciranom pogonu s potpunom sljedivošću kako bi se osigurala autentičnost proizvoda

3.6. Posebna pravila za rezanje, ribanje, pakiranje itd.

—

3.7. Posebna pravila za označivanje

—

4. Sažeta definicija zemljopisnog područja

Zemljopisno područje sastoji se od šest okruga – Cornwall, Devon, Dorset, Gloucestershire, Somerset i Wiltshire, koji zajedno čine englesku regiju West Country.

5. Poveznica sa zemljopisnim područjem

5.1. Posebnost zemljopisnog područja

Engleska regija West Country može se pravilno opisati kao travnjački poluotok. Do razlike između travnjaka i poljoprivrednih površina djelomično je došlo zbog različitih vrsta tla. West Country ima veliki udio glejnih i smeđih tala koja podržavaju rast trave, ali nisu dovoljno pogodna za poljoprivredu. Obradiva područja imaju veći udio gline i pješčanih tala koja se lakše ocjeđuju. Nadalje, regija West Country ima najvišu prosječnu temperaturu i najviše minimalne i maksimalne temperature u Ujedinjenom Kraljevstvu.

West Country je najveća i poljoprivredno najintenzivnija regija u Engleskoj. Njezin okoliš jedan je od najbogatijih u Ujedinjenom Kraljevstvu. Poljoprivredna gospodarstva u ovoj regiji proizvode oko 24 % goveda u Engleskoj, a upravo je to, zajedno s udjelom od 21 % proizvodnje ovaca, pridonijelo oblikovanju i održavanju krajolika i baštine ove regije. Velika količina stoke potaknula je razvoj opsežnog sektora mesne industrije koji stvara vrlo potrebne mogućnosti zapošljavanja u ovoj regiji.

Kombinacija toplih i blagih temperatura u regiji West Country, dobar raspored oborina tijekom godine te duboka tla koja zadržavaju vlagu znače da se trava i krmno bilje mogu proizvesti i služiti kao ispaša tijekom gotovo cijele godine. U većini regije trava raste više od 300 dana godišnje. Ova cjelogodišnja proizvodnja norma je u regiji West Country i objašnjava zašto prevladava uzgoj stoke. Uz to, više od 25 % travnjaka regije West Country smješteno je u nacionalnim parkovima ili područjima prirodne ljepote (Areas of Natural Beauty – AONB), a regija sadrži i preko 57 % livada bogatih cvijećem u Ujedinjenom Kraljevstvu. Istraživanje Sveučilišta u Bristolu pokazalo je da je okus govedine jači i više se sviđa ljudima kada se goveda hrane travom umjesto koncentratom.

5.2. Posebnost proizvoda

U regiji West Country uvelike se oslanja na svježu i konzerviranu travu. Time se postiže karakterističan utjecaj na kvalitetu mesa i nutritivnu vrijednost govedine s obzirom na sastav masnih kiselina, sadržaj vitamina E i senzornu kvalitetu. Znanstveni eksperimenti jasno su pokazali te utjecaje. Pokazali su razliku u sastavu masnih kiselina između junadi uzgojene s hranidbom baziranom na žitu (koncentrat) i one čija se hranidba temeljila na travi (Tablica 1). Junad hranjena siliranom travom imala je veće razine masnog tkiva u mišićima, a profil masnih kiselina bio je prilično različit. Linolna kiselina i njezin produkt (arahidonska kiselina), obje n-6 (omega 6) masne kiseline, bile su prisutnije u mišićima junadi hranjene koncentratom, dok su linolenska kiselina i njezini produkti, eikosapentaenoična kiselina (EPA) i dokosaheksaenoična kiselina (DHA), sve n-3 (omega 3) masne kiseline, bile prisutnije u mišićima junadi hranjene siliranom i svježom travom. Omjer n-6 masnih kiselina i n-3 masnih kiselina bio je mnogo veći kod životinja hranjenih koncentratom. Preporučeni omjer za ljudsku prehranu jest 4 ili manji, što je jednostavno postignuto kod junadi hranjene travom, ali ne i kod one hranjene koncentratom. Jednostavni omjer koji razlikuje goveda hranjena travom od onih hranjenih koncentratom jest 18:2/18:3, odnosno 2 i 27 u Tablici 1. za goveda hranjena travom, odnosno koncentratom.

Svježa ili konzervirana, trava je izvor α-linolenske kiseline koja se u životinji može pretvoriti u dugolančane n-3 (omega-3) polinezasićene masne kiseline (PUFA), vrijedne hranjive tvari u ljudskoj prehrani. Trava sadrži i vitamin E, a i koncentracija n-3 masnih kiselina i koncentracija vitamina E više su kod goveda hranjenih travom. Ove hranjive tvari također utječu na okus mesa.

Stoga hranidba travom i krmnim biljem u mišićima dokazano proizvodi karakterističan profil masnih kiselina koji je razlikuje od hranidbe koncentratom. Vrijednosti od oko 1,0 % linolenske kiseline, 0,5 % EPA-e i 0,1 % DHA-e opisuju goveda hranjena travom. Ovo su postoci prisutnih masnih kiselina kojima se često opisuje sastav masnih kiselina. Taj utjecaj pogoduje govedini „West Country Beef”. Vitamin E koji se prirodno nalazi u travi ugrađuje se u mišiće i masno tkivo goveda. Junad hranjena siliranom travom imala je barem dvostruku koncentraciju vitamina E u mišićima od one hranjene koncentratom (Tablica 1.). Zbog toga meso zadržava svoju jarko crvenu boju 2 dana dulje dok je izloženo u trgovini.

Britanske studije zaključile su da je okus govedine bolji kod goveda tovljenih travom nego kod onih hranjenih žitom. Rezultat za okus govedine mnogo je viši kod goveda hranjenih travom od onoga goveda hranjenih koncentratom. Rezultat za neuobičajen okus bio je najviši kod goveda hranjenih koncentratom.

Neovisni izvještaj koji je naručila Meat South West, iz kojega su izvedeni gore navedeni zaključci, pokazuje sažetak posebnih karakteristika kao nizak omjer n-6 masnih kiselina prema n-3 masnim kiselinama te visoku koncentraciju vitamina E.

—	Omjer 18:2/18:3 manji od 4

—	Vitamin E > 3,0 mg/kg mišića slabine

5.3. Uzročna veza između zemljopisnog područja i kvalitete ili značajki proizvoda (za ZOI) ili posebne kvalitete, ugleda ili drugih značajki proizvoda (za ZOZP)

Engleska regija West Country zbog svoje klime, topografije, geologije i bujnosti trave koja iz toga proizlazi omogućuje posebnu kvalitetu stoke koja se uzgaja u toj regiji, a time i mesa tih životinja. Velik je udio njezinih poljoprivrednih površina pod travom, koja idealno odgovara uzgoju goveda, a može se koristiti i kao nadopuna hranidbi.

Postoje snažni i objektivni znanstveni dokazi da govedina proizvedena i obrađena u engleskoj regiji West Country ima svojstva koja su inherentno povezana s tim zemljopisnim područjem zbog veće dostupnosti trave i oslanjanja na nju u hranidbi, čime se postižu više koncentracije n-3 polinezasićenih masnih kiselina i vitamina E u mesu.

Na rast trave utječe vrsta tla, temperatura, oborine i sunčeva svjetlost. Dodatan važan čimbenik je topografija, tj. nadmorska visina, jer se rast trave smanjuje s povećavanjem nadmorske visine. Povoljnija klima regije West Country povećava broj dana rasta trave u usporedbi s drugim regijama. Trava raste više od 220 dana godišnje u svim dijelovima regije West Country, što se ne događa ni u jednom drugom dijelu Britanije, a neki dijelovi imaju više od 300 dana rasta trave. Rezultat toga je da stoka uzgojena u regiji West Country ima veći pristup travi i travnim proizvodima od one u većini drugih dijelova Britanije ili drugdje u EU-u.

Te su vrijednosti postignute kod govedine dobivene od stoke koja je oteljena, uzgojena i tovljena u engleskoj regiji West Country, gdje životinje imaju pristup svježoj travi dulje nego u drugim regijama zbog tople vlažne klime i gdje se sustavi proizvodnje temelje na ekstenzivnoj proizvodnji trave. Klimatske promjene u budućnosti vjerojatno će povoljno utjecati na stočarstvo koje se bazira na travi u regiji West Country još i više nego sada.

Meat South West procjenjuje da je ukupni doprinos sektora crvenog mesa gospodarstvu regije West Country 3 milijarde funti godišnje te 28 000 radnih mjesta. Nastavak stočarske proizvodnje ključan je ako se žele zaštititi okoliš i baština ove regije. Uistinu, taj poseban okoliš temelj je svojstava koja se inherentno razvijaju u govedini „West Country Beef” kao posljedica činjenice da se životinje od koje se dobiva uzgajaju u toj regiji.

Povijesno, najčešće pasmine goveda u toj regiji bile su South Devon i Ruby Red. Međutim, mnoge domaće i kontinentalne pasmine također su prikladne za ovaj krajolik i daju dobre rezultate na travi ove regije. „West Country Beef” se stoga može proizvoditi od bilo koje pasmine goveda. Raznolikost krajolika omogućava postojanje stratificirane stočne industrije unutar granica regije. Visinski dijelovi Exmoor, Dartmoor i Bodmin Moor pružaju uzgojna područja i ljetnu ispašu za tradicionalna stada goveda, a nizinski travnjaci i obalne regije u kojima trava raste većinu godine omogućuju idealne pašnjake za tov.

Uputa na objavu specifikacije

(Članak 5. stavak 7. Uredbe (EZ) br. 510/2006 (7))

http://archive.defra.gov.uk/foodfarm/food/industry/regional/foodname/products/documents/wc-beef-pgi-final-20121127.pdf

(1) SL L 343, 14.12.2012., str. 1.

(2) Zamijenjena Uredbom (EU) br. 1151/2012.

(3) linolna.

(4) linolenska.

(5) eikosapentaenoična.

(6) dokosaheksaenoična.

(7) Vidi bilješku 2.

9.8.2013

Službeni list Europske unije

C 231/20

Objava zahtjeva u skladu s člankom 50. stavkom 2. točkom (a) Uredbe (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća o sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode

2013/C 231/12

Ova objava dodjeljuje pravo protivljenja zahtjevu prema članku 51. Uredbe (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (1).

JEDINSTVENI DOKUMENT

UREDBA VIJEĆA (EZ) br. 510/2006

o zaštiti oznaka zemljopisnog podrijetla i oznaka izvornosti poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda (2)

„YORKSHIRE WENSLEYDALE”

EZ br.: UK-PGI-0005-0652-08.10.2007

ZOZP ( X ) ZOI ( )

1. Naziv

„Yorkshire Wensleydale”

2. Država članica ili treća zemlja

Ujedinjena Kraljevina

3. Opis poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda

3.1. Vrsta proizvoda

Razred 1.3.

Sirevi

3.2. Opis proizvoda na koji se naziv pod (1) odnosi

Sir Yorkshire Wensleydale je prešani sir od kravljeg mlijeka. Može se proizvesti ili od svježeg sirovog mlijeka ili od pasteriziranog mlijeka.

Yorkshire Wensleydale se stavlja u kalupe, tradicionalne kotače/cilindre čija težina varira između 500 g i 21 kg te također u kalupe u obliku blokova teške 20 kg. Sir se može prodavati kao mladi sir star dva tjedna, ali može i dozrijevati do 12 mjeseci ovisno o potrebnoj razini zrelosti.

Fizikalno-kemijska svojstva sira su sljedeća:

—	pH vrijednost: 4,4 do 5,4,

—	suha tvar: minimalno 54 %,

—	sadržaj masti: minimalno 48 % suhe tvari,

—	natrijev klorid: maksimalno 2,2 %.

Svojstva sira:

—	konzistentnost: čvrst, blago kompaktan i slojevit,

—	boja: od bijele do bjelokosno žute,

—	aroma: mliječna, blago kisela, razvija jake note i ima dugu sveukupnu postojanost u dobro sazrelim sirevima,

—	okus: blago kiseo, zreo i sladak kao med koji u ustima postaje izražajan i pun okusa, u sirevima koji su dobro sazreli. Ugodan i osebujan okus koji ostaje u ustima,

—	izgled: mliječno bijeli i blago otvoren,

—	tekstura: čvrsta, međutim lagano mrvljiva i slojevita.

Mikrobiološke granice su sljedeće:

—	Escherichia coli: < 100 kolonija/gram,

—	Staphylococcus aureus: < 100 kolonija/gram,

—	vrste salmonele: ne postoje u 25 grama.

3.3. Sirovine (samo za prerađene proizvode)

Posebne starter kulture razvijaju se od komercijalno raspoloživih primarnih kultura. Matične kulture „bude” se iz njihovog zaleđenog suhog stanja te se pojedinačno uzgajaju do trenutka kada se dodaju mlijeku kako bi izvršile svoju funkciju kiseljenja mlijeka. Tako, obično 18 matičnih kultura djeluje u ciklusu od 3 dana, u 3 skupine po 6 kultura. Najbolje 3 kulture iz pojedine skupine svakodnevno se identificiraju na temelju zrelosti i trajnosti. One se tada uzgajaju u velikim spremnicima koji će se potom pomiješati zajedno neposredno prije proizvodnje sira te će se koristiti kao starter kulture na taj dan.

3.4. Hrana za životinje (samo za proizvode životinjskog podrijetla)

—

3.5. Posebni koraci u proizvodnji koji se moraju provesti u određenom zemljopisnom području

Sljedeće faze proizvodnje moraju se odvijati u zemljopisnom području Wensleydalea kako je opisano u odjeljku 4. u nastavku:

—	po potrebi, pasterizacija mlijeka,

—	mlijeko se prenosi u sirarske kotlove, dodaju se starter kulture i miješaju tijekom razdoblja zrenja,

—	dodaje se sirilo i mlijeko se pusti da koagulira,

—	gruš se reže kako bi se skuta odvojila od sirutke. Skuta i sirutka se „opare” (toplinom sa strana kotla kako bi komadići skute očvrsnuli i kako bi se istjerala vlaga) i miješaju do trenutka kada se skuta može zgrušati i sirutka iscijediti,

—	rezanje, okretanje i miješanje skute kako bi se postigla željena tekstura i sadržaj vlage skute,

—	ručno dodavanje soli skuti,

—	formiranje u kalupe,

—

prešanje,

—	umatanje sira (po potrebi) i prvo pakiranje,

—	faza početnog zrenja traje barem 1 tjedan.

3.6. Posebna pravila koja se odnose na rezanje, ribanje, pakiranje itd.

—

3.7. Posebna pravila koja se odnose na označivanje

—

4. Sažeta definicija zemljopisnog područja

Wensleydale, u Sjevernom Yorkshireu s trgovištem Hawesom u centru. Granicu ovog područja čine Sedbergh na zapadu i Bedale na istoku koji su također obuhvaćeni. Na jugu je dolina omeđena Wharfedaleom, Nidderdaleom, Ribblesdaleom and Riponom te Swaledaleom na sjeveru.

Navedeno je područje sinonim za proizvodnju sira Yorkshire Wensleydale i temelji se na tradicionalnom i povijesnom području proizvodnje sira Yorkshire Wensleydale kroz stoljeća. Danas postoje tek dva mjesta u kojima se još uvijek proizvodi sir Yorkshire Wensleydale – mljekare u Hawesu i Kirkby Malzeardu.

5. Poveznica sa zemljopisnim područjem

5.1. Specifičnost zemljopisnog područja

Zahtjev se temelji na posebnoj kvaliteti i reputaciji koja se veže uz zemljopisno podrijetlo.

Povijesna tradicija proizvodnje sira u spomenutom području traje već nekoliko stoljeća. Sir su u ovom području prvi puta proizveli francuski cisterciti koji su se nastanili u 11. i 12. stoljeću. Dokazi upućuju na to da su redovnici Wensleydalea postali vrsni poljoprivrednici i vješti uzgajivači životinja te je proizvodnja sira postala vrijedan izvor hrane. Opće je poznato da se rani samostanski sir proizvodio od ovčjeg mlijeka, međutim raspuštanjem samostana u 16. stoljeću kravlji sir postaje dominantni izvor mlijeka.

Nakon što je Henrik VIII. raspustio samostane sredinom 16. stoljeća vještine proizvodnje sira su prenesene lokalnim poljoprivrednicima koji su proizvodnju sira smatrali načinom očuvanja viška mlijeka. Ta se tradicija nastavila duboko u 20. stoljeće s Kitom Calvertom („The Complete Dalesman” i očinskom figurom Yorkshire Wensleydalea od 1933. do 1966.) koji je u svojoj knjizi „Kit Calvert of Wensleydale” naveo da „… kada je objavljen Drugi svjetski rat (1939.), 173 žena poljoprivrednika izrađivalo je sir Wensleydale u Wensleydaleu i okolnom području”.

Godine 1897. lokalni trgovac žitom i namirnicama, Edward Chapman, postao je prvi komercijalni proizvođač sira u tom području kada je otvorio prvu mljekaru u Hawesu. Kupovao je mlijeko s lokalnih farmi i izrađivao sir Wensleydale. Tijekom depresije 1930-ih godina, mljekari Edwarda Chapmana prijetilo je zatvaranje, ali od zatvaranja ju je spasio Kit Calvert, koji je okupio vjerovnike i uvjerio ih da mu daju podršku za upravljanje Hawes mljekarom. Sljedećih 30 godina Kit Calvert je sagradio uspješan posao proizvodnje sira koji je poslovao u Hawesu, Kirkby Malzeardu, Mashamu i Coverhamu. Kit je prodao svoju tvrtku Milk Marketing Boardu 1966.

Sir Yorkshire Wensleydale se i dalje proizvodi prema receptu koji se malo izmijenio u proteklih sto petnaest godina otkad je započela komercijalna proizvodnja sira 1897. u Hawesu. Recept koji se danas koristi uvelike imitira one koji su se također generacijama koristili na farmama. Sir se velikim dijelom proizvodi ručno kao što se to činilo brojnim generacijama koristeći radne kulture koje su supkultivirane i razmnožavane posebno za sir Yorkshire Wensleydale. Stoga, vještine potrebne kako bi proizvod zadovoljio propisani opis i standarde kvalitete za ovaj sir danas su jednako važne kao i nekoć. Fotografski dokazi iz ranih dana komercijalne proizvodnje sira ilustriraju metode koje su doživjele malo izmjena tijekom godina.

5.2. Specifičnost proizvoda

Sir Yorkshire Wensleydale je kremasto bijele boje, solidnog iako nesavršenog izgleda slojevite, otvorene teksture. Sir je izvana više žute boje. To je zaštitni znak ručno proizvedenog sira Yorkshire Wensleydale (posebno sireva koji su umotani u tkaninu). Yorkshire Wensleydale razlikuje se od sira Wensleydale koji se proizvodi izvan navedenog područja, a razlika se sastoji u tome što Yorkshire Wensleydale ima meku i kremastiju teksturu te kremastiji, slađi i manje kiseo okus od standardnog sira Wensleydale. Okus sira Yorkshire Wensleydale je složeniji uslijed korištenja jedinstvenih starter kultura u procesu proizvodnje. Jedinstvene radne kulture biraju se zbog njihove sposobnosti da proizvedu izvrsne i složene mliječne okuse kao i zbog dosljednog i predvidivog stupnja razvoja kiselosti. Zbog jedinstvenog recepta sira Yorkshire Wensleydale, on se može konzumirati i kao mladi i svježi sir ili može pažljivo dozrijevati mjesecima kako bi razvio bogat i pun okus.

Starter kulture koje se koriste u proizvodnji sira Yorkshire Wensleydale predstavljaju bitan faktor u kvaliteti gotovog sira. Korištene starter kulture se uzgajaju od mezofilnih aromatskih kultura koje se mogu ili dnevno supkultivirati od tradicionalnih matičnih kultura i zatim uzgojiti preko noći u radnom mediju ili se mogu uzgojiti od duboko smrznutih i smrznutih suhih kultura koje se također ostavljaju preko noći da se razviju u istom radnom mediju, najčešće dobivenom obranom mlijeku.

Primarne su kulture komercijalno dostupne, međutim one se supkultiviraju mjesecima. Matične kulture „bude” se iz svog smrznutog suhog stanja te se uzgajaju i djeluju kao individualne kulture tijekom svog životnog ciklusa. Grupe od 18 matičnih kultura djeluju u ciklusu od 3 dana, tvoreći 3 grupe od 6. Dnevno se identificiraju najbolje 3 kulture iz pojedine grupe i zatim se uzgajaju u velikim spremnicima koji se spajaju neposredno prije izrade sira te se koriste kao starter kultura u dane proizvodnje.

Pojedinačne kulture uzgajaju se kao individualne do trenutka kada se dodaju u mlijeko kako bi obavile svoj posao kiseljenja mlijeka. Odabiru se 3 kulture na temelju njihove zrelosti i trajnosti na taj dan i najčešće se sastoje od mlade kulture, jedne kulture srednje zrelosti i treće zrelije kulture. Gubitkom njihove trajnosti i učinka, starije se kulture odbacuju i nova se kultura „budi” i uvodi u tim. Međutim, nakon što se kulture probude mogu proći tjedni ili mjeseci dok one uistinu ne budu iskorištene za proizvodnju sira. Upravljajući ovim kulturama kao matičnim, one dobivaju individualne karakteristike i snagu te razvijaju imunost na fag. Ovo je jedinstven i složen sustav koji se dugo vremena koristi za proizvodnju sira Yorkshire Wensleydale.

Kvaliteta i konzistentnost ovih starter kultura doprinose mnogim aspektima procesa proizvodnje sira i one su zaslužne za konačnu kvalitetu sira. Dodavanje posebnih starter kultura pasteriziranom mlijeku doprinosi početnoj kiselosti mlijeka i pomaže koagulaciji mlijeka nakon dodavanja sirila.

Ove posebne starter kulture su u osnovi odgovorne za konzistentan razvoj kiselosti tijekom cijelog procesa proizvodnje sira od dodavanja sirila do dodavanja soli. Ove kulture, koje predstavljaju mješavinu bakterija koje proizvode kiselost i bakterija koje proizvode okus, su jedan od dva ključna čimbenika za okus i teksturu gotovog sira. Kvaliteta mlijeka drugi je ključni čimbenik za okus gotovog sira. Također, starter kulture nastavljaju djelovati dugo nakon što je sir proizveden u sirarnici. Kulture nastavljaju svoju aktivnost tijekom cijelog procesa zrenja sira kako bi utjecale na okus, teksturu i izgled.

Proces proizvodnje sira zahtijeva pažljivo praćenje i dokumentiranje svakog zabilježenog vremena, temperature i razine kiselosti. Vještina, iskustvo i intuicija proizvođača sira i tehničkog osoblja neophodni su kako bi se osigurala dosljednost kvalitete sira Yorkshire Wensleydale, kao što je potrebna i mogućnost identificiranja različitih faktora koji utječu na proces proizvodnje sira na dnevnoj bazi i na bazi pojedinog kotla. Spomenuti faktori uključuju sezonske varijacije kvalitete mlijeka – mlijeko u proljeće, ljeto ili zimu; učinak starter kultura – kako i kada isključiti ili uvesti nove kulture, utjecaj vremena. Prilikom rada sa živim kulturama i mlijekom čija kvaliteta prirodno varira nisu svi dani isti, odnosno proizvodnja može biti brza ili spora i stoga, kako bi se osigurala proizvodnja konzistentnog sira, proces ovisi o vještini, iskustvu i umijeću posebno obučenih proizvođača sira.

Kako bi se proizveo konzistentno dobar sir Yorkshire Wensleydale, proizvođač sira može tijekom svake faze procesa vršiti prilagodbe. Primjerice, vrijeme „sazrijevanja” može se promijeniti ovisno o tome da li starter kulture djeluju brzo ili sporo. Moguće je također promijeniti i temperaturu oparavanja kako bi se kontrolirao stupanj razvoja kiselosti; brzina/stupanj ispuštanja sirutke i veličina izrezanih dijelova skute te trenutak dodavanja soli i količina koja se dodaje u potpunosti ovise o stupnju razvoja kiselosti tijekom proizvodnje, koja se temelji na brzom ili sporom djelovanju kultura.

Svi ključni parametri proizvodnje sira koji se prate u proizvodnji sira Yorkshire Wensleydale, uključujući količinu i vrstu starter kultura, razdoblja zrenja, vrijeme sirenja, vrijeme oparavanja te temperature i vrijeme miješanja, zajedno sa stupnjem razvoja kiselosti i konačnim dodavanjem soli su jedinstveni siru Yorkshire Wensleydale i ovoj vrsti sira te se razlikuju od komercijalno dostupnijeg i masovno proizvedenog sira Wensleydale koji se proizvodi izvan navedenog područja.

5.3. Uzročna veza između zemljopisnog područja i kvalitete ili karakteristika proizvoda (za zaštićene oznake izvornosti – „ZOI”) ili posebne kvalitete, reputacije ili drugih karakteristika proizvoda (za zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla – „ZOZP”)

Kada su se u 11. i 12. stoljeću cisterciti naselili u dolini Wensleydale, sa sobom su donijeli svoje vještine proizvodnje sira koje su kasnije prenesene na lokalne poljoprivrednike. Sir Yorkshire Wensleydale se i dalje proizvodi prema receptu koji je uvelike ostao isti otkad je 1897. započela komercijalna proizvodnja sira u navedenom području. Recept koji se koristi danas uvelike kopira procese ručne proizvodnje sira koje su koristile brojne generacije. Posebne starter kulture koje se supkultiviraju i razmnožavaju posebno za sir Yorkshire Wensleydale, zajedno sa vještinama koje su potrebne kako bi proizvod ispunio zadane standarde izgleda i kvalitete, i danas su jednako važne kao i u prošlosti.

Jedinstvena svojstva okusa, teksture i izgleda sira Yorkshire Wensleydale, sa svojim slatkim, mliječnim okusom te mrvljivom i slojevitom teksturom rezultat su jedinstvenih starter kultura i atmosfere mljekare te znanja i vještina proizvođača sira i njihovog umijeća izrade sira takve dosljedne kvalitete.

Uz vještinu i rad koji su potrebni u procesu proizvodnje sira, reputacija proizvoda ima najveći utjecaj na posebitost proizvoda. Reputacija sira Yorkshire Wensleydale se temelji na kvaliteti, dosljednosti, podrijetlu i izvornosti.

Sir Yorkshire Wensleydale ima značajnu reputaciju. Sir Wensleydale je potekao iz navedenog područja u 11. i 12. stoljeću te se otada razvija. Sir Wensleydale se isključivo proizvodio u navedenom području do duboko u 20. stoljeće kada su njegov način izrade i naziv kopirali proizvođači sira diljem zemlje te je tako postao više generička vrsta sira naziva Wensleydale. Međutim, tradicija proizvodnje sira prema receptu potvrđenom kroz vrijeme nastavila se u svim navedenim područjima. Sudbine proizvođača sira u navedenim područjima doživjele su uspone i padove. Uistinu, tijekom depresije 1930-ih godina u Wensleydaleu se sir zamalo prestao proizvoditi, međutim Kit Calvert je spasio proizvodnju. Katastrofa je izbjegnuta 1992. kada je Dairy Crest konačno pristao prodati mljekaru Hawes (Hawes Creamery) upravljačkom timu nakon što je mljekara zatvorena. Obiteljske farme Wensleydalea generacijama su osiguravale mlijeko za proizvodnju sira i generacija za generacijom proizvođača sira pretvarala je to mlijeko u nagrađivani i traženi sir.

Danas se sir Yorkshire Wensleydale može kupiti kod svih većih maloprodajnih trgovaca Ujedinjene Kraljevine, u samostalnim prodavaonicama delikatesnom robom i u cijelom prehrambenom sektoru. Također dobiva sve veću potporu na brojim izvoznim tržištima poput SAD-a i Kanade gdje je prepoznat kao sir najviše kvalitete sa dodanom vrijednošću i istinskim korijenima podrijetla i izvornosti.

Tijekom godina siru Yorkshire Wensleydale su dodijeljene brojne nagrade i priznanja. Primjeri takvih nagrada uključuju priznanje za Najbolji teritorijalni sir (Best Territorial Cheese) i drugo mjesto (Reserve Supreme Champion) na Međunarodnom sajmu sireva u Nantwichu (Nantwich International Cheese Show) 2000. i priznanje za Najbolji britanski sir (Best British Cheese) te zlatnu medalju (Gold award) na dodjeli priznanja Svjetskih sireva (World Cheese awards) 2004.

U svijesti potrošača veza između sira Yorkshire Wensleydale i zemljopisnog područja je snažna. Proizvod se pojavljuje u brojnim turističkim vodičima namijenjenima posjetiocima kraja, što je doprinijelo njegovoj reputaciji kako u neposrednom zemljopisnom području, tako i van njega te se proizvod traži kao vrhunski sir u svim vrstama maloprodajnih prodavaonica i u restoranima. Česti su osvrti na sir u kuharicama, povijesnim knjigama i literaturi.

Sir Yorkshire Wensleydale prodaje se u najprestižnijim trgovinama sira i delikatesa u važnijim gradovima diljem Ujedinjene Kraljevine i u inozemstvu. Harrods, Fortnum & Mason te John Lewis u Londonu imaju u ponudi ovaj sir kao izvorni sir Wensleydale autentičnog podrijetla i sveukupne prehrambene kvalitete. Sir Yorkshire Wensleydale moguće je kupiti kod visoko cijenjenih trgovaca na malo na Manhattanu i u Hong Kongu. Neals Yard Dairy u Londonu, jedan od vodećih trgovaca na malo u Ujedinjenoj Kraljevini i priznati stručnjaci u području malih sirana i ručno proizvedenih sireva u Ujedinjenoj Kraljevini prodaje sir Yorkshire Wensleydale iz Hawesa kao njihov jedini sir Wensleydale zbog njegovih osebujnih svojstava i izvornosti.

Razni visoko cijenjeni glavni kuhari, među njima Jamie Oliver i Rosemary Shrager, koriste sir Yorkshire Wensleydale u svojim receptima i daju mu mjesto na svojim pladnjevima.

Uputa na objavu specifikacije

(članak 5. stavak 7. Uredbe (EZ) br. 510/2006 (3))

https://whitehall-admin.production.alphagov.co.uk/government/uploads/system/uploads/attachment_data/file/193717/yorks-wensleydale-cheese-pgi.pdf

(1) SL L 343, 14.12.2012., str. 1.

(2) Zamijenjena Uredbom (EU) br. 1151/2012.

(3) Vidi bilješku 2.

		ISSN 1977-1088 doi:10.3000/19771088.C_2013.231.hrv
Službeni list Europske unije		C 231

Hrvatsko izdanje	Informacije i objave	56 9. kolovoza 2013.

Obavijest br.	Sadržaj	Stranica
	II Informacije
	INFORMACIJE INSTITUCIJA, TIJELA, UREDA I AGENCIJA EUROPSKE UNIJE
	Europska komisija
2013/C 231/01	Neprotivljenje prijavljenoj koncentraciji (Predmet COMP/M.6972 – BC Partners/Springer Science + Business Media) ( 1 )	1

2013/C 231/02	Neprotivljenje prijavljenoj koncentraciji (Predmet COMP/M.6961 – Goldman Sachs/Gávea Investimentos/JV) ( 1 )	1

2013/C 231/03	Neprotivljenje prijavljenoj koncentraciji (Predmet COMP/M.6697 – OW Bunker/Bergen Bunkers) ( 1 )	2

2013/C 231/04	Neprotivljenje prijavljenoj koncentraciji (Predmet COMP/M.6891 – Agrofert/Lieken) ( 1 )	2

	IV Obavijesti
	OBAVIJESTI INSTITUCIJA, TIJELA, UREDA I AGENCIJA EUROPSKE UNIJE
	Europska komisija
2013/C 231/05	Tečajna lista eura	3

	OBAVIJESTI DRŽAVA ČLANICA
2013/C 231/06	Obavijest o prijavi za odobrenje za istraživanje tekućih i plinovitih ugljikovodika pod nazivom Case la Rocca – Regija Sicilija – Regionalni Odbor Za energetiku i javne komunalne usluge – Regionalna uprava za energetiku – Regionalni ured za ugljikovodike i geotermalnu energiju (U.R.I.G.)	4

	V Objave
	POSTUPCI U VEZI S PROVEDBOM POLITIKE TRŽIŠNOG NATJECANJA
	Europska komisija
2013/C 231/07	Prethodna prijava koncentracije (Predmet COMP/M.6863 – Avnet EMG/MSC Investoren) ( 1 )	6

2013/C 231/08	Prethodna prijava koncentracije (Predmet COMP/M.6978 – Banco Popular SA/Group Crédit Mutuel/ATM Business) ( 1 )	7

2013/C 231/09	Prethodna prijava koncentracije (Predmet COMP/M.7002 – M&G/Alliance Medical) – Predmet primjeren za primjenu pojednostavnjenog postupka ( 1 )	8

	DRUGI AKTI
	Europska komisija
2013/C 231/10	Objava zahtjeva u skladu s člankom 50. stavkom 2. točkom (a) Uredbe (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća o sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode	9

2013/C 231/11	Objava zahtjeva u skladu s člankom 50. stavkom 2. točkom (a) Uredbe (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća o sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode	14

2013/C 231/12	Objava zahtjeva u skladu s člankom 50. stavkom 2. točkom (a) Uredbe (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća o sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode	20


	(1) Tekst značajan za EGP