Osiguranje privatnosti građana: Europski nadzornik za zaštitu podataka

Ovaj zakon Europske unije nastoji osigurati poštivanje temeljnih prava i sloboda građana, posebno prava na privatnost u pogledu obrade osobnih podataka* od strane institucija i tijela EU-a.

DOKUMENT

Uredba (EZ) br. 45/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2000. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka u institucijama i tijelima Zajednice i o slobodnom kretanju takvih podataka.

SAŽETAK

Ovaj zakon Europske unije nastoji osigurati poštivanje temeljnih prava i sloboda građana, posebno prava na privatnost u pogledu obrade osobnih podataka* od strane institucija i tijela EU-a.

ŠTO RADI OVA UREDBA?

Uspostavlja tijelo Europskog nadzornika za zaštitu podataka (EDPS). Navodi pravila kako bi se osiguralo da institucije i tijela EU-a koji upravljaju podacima iste poštuju i definira prava građana u tom pogledu.

KLJUČNE TOČKE

Europski nadzornik za zaštitu podataka

Ova Uredba predviđa osnivanje EDPS, tijela nadležnog za nadzor primjene pravila zaštite podataka od strane institucija i tijela EU-a. Građani svoje prigovore mogu podnijeti izravno EDPS-u, ako smatraju da je došlo do kršenja njihovih prava na zaštitu podataka u skladu s Uredbom.

Svaka institucija i tijelo EU-a moraju imenovati najmanje jednog službenika za zaštitu podataka sa zadatkom suradnje s EDPS-om i osiguranja da prava i sloboda osoba na koje se podaci odnose nisu ugrožena obradom podataka.

Osobni podaci i obrada podataka

Prema Uredbi i u svrhu za koju su prikupljeni, osobni podaci moraju biti:

• obrađeni pravično i zakonito;
• prikupljeni s točno utvrđenom, nedvosmislenom i zakonitom namjenom i ne dodatno obrađeni na način koji je nespojiv s tom namjenom;
• odgovarajući, bitni i ne preopsežni;
• točni i ažurirani;
• pohranjeni u obliku koji dopušta identifikaciju subjekata podataka ne dulje nego što je to potrebno.

Daljnja obrada u povijesne, statističke ili znanstvene svrhe ne smatra se nespojivom pod uvjetom da postoje odgovarajuće zaštitne mjere vezane uz anonimnost.

Osobni podaci mogu se obrađivati samo:

• ako je obrada potrebna za obavljanje zadatka koji se provodi u javnom interesu;
• ako je obrada potrebna u svrhu poštovanja pravne obveze;
• ako postoji nedvosmislena suglasnost;
• ako je obrada potrebna kako bi se zaštitili životni interesi subjekta podataka.

Prava građana

Obrada osobnih podataka koja otkriva rasno ili etničko podrijetlo, politička uvjerenja, vjerska ili filozofska uvjerenja ili sindikalno članstvo i obrada podataka u vezi sa zdravljem ili spolnim životom, kao i podataka koji se odnose na kaznena djela, je u principu zabranjena, osim iz razloga izričito propisanih zakonom.

Građani uživaju zakonska prava prema Uredbi, kao što je pravo na pristup, ispravak, blokiranje ili brisanje osobnih podataka u posjedu institucija i tijela EU-a.

OTKAD SE UREDBA PRIMJENJUJE?

Od 1. veljače 2001.

KLJUČNI POJMOVI

* Osobni podaci: svaka informacija koja se odnosi na osobu koja se može identificirati ili „subjekt podataka” u smislu takvih atributa kao što su fizički, fiziološki, mentalni, ekonomski, kulturni ili socijalni identitet.

* Obrada osobnih podataka: znači svaki postupak koji se provodi nad osobnim podacima, kao što su prikupljanje, pohrana, korištenje, izmjena, prijenos, distribucija ili brisanje.

Za više informacija posjetite internetsku stranicu Europskog nadzornika za zaštitu podataka.

VEZANI DOKUMENTI

Odluka Komisije 2008/597/EZ od 3. lipnja 2008. o prihvaćanju provedbenih pravila u vezi sa službenikom za zaštitu osobnih podataka sukladno članku 24. stavku 8. Uredbe (EZ) br. 45/2001 o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka u institucijama i tijelima Zajednice te o slobodnom kretanju takvih podataka (Službeni list L 193, 22.7.2008., str. 7.-11.).

Direktiva 95/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 24. listopada 1995. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom protoku takvih podataka (Službeni list L 281, 23.11.1995., str. 31.-50.).

Posljednje ažuriranje 12.06.2015