Sigurnost željeznica

SAŽETAK DOKUMENTA:

Direktiva 2004/49/EZ – sigurnost na željeznicama EU-a

ČEMU SLUŽI OVA DIREKTIVA?

Njezin je cilj uspostava konkurentnijeg i sigurnijeg željezničkog sustava koji obuhvaća cijelo tržište EU-a, a ne ograničava se uglavnom na nacionalna tržišta.

KLJUČNE TOČKE

Područje primjene

• Direktiva se primjenjuje na željeznički sustav zemalja EU-a i obuhvaća sigurnosne zahtjeve za sustav kao cjelinu, uključujući upravljanje infrastrukturom i prometom i međudjelovanje među željezničkim prijevoznicima* i upraviteljima infrastrukture*.
• U vezi s tim direktiva je usmjerena na četiri glavna vida:
  • uspostavljanje, u svakoj zemlji EU-a, tijela odgovornog za nadziranje sigurnosti;
  • zajedničko priznavanje rješenja o sigurnosti izdanih u zemljama EU-a;
  • uspostavljanje zajedničkih pokazatelja sigurnosti (CSIs) da bi se procijenilo je li sustav usklađen sa zajedničkim sigurnosnim ciljevima (CSTs) i olakšalo nadziranje rezultata o sigurnosti željeznica;
  • definicija zajedničkih pravila za istrage o sigurnosti.

Razvoj i upravljanje sigurnošću

• Sigurnosna pravila i norme, kao što su operativna pravila, signalno-sigurnosna pravila, zahtjevi za osoblje i tehnički zahtjevi koji se primjenjuju na vozni park pružnih vozila osmišljeni su uglavnom na nacionalnoj razini.
• Ta nacionalna sigurnosna pravila trebala bi se postupno zamijeniti pravilima na temelju zajedničkih normi, uspostavljenih tehničkim specifikacijama za interoperabilnost – sposobnost opreme ili skupina da rade zajedno s drugom stranom. Europska komisija ovlaštena je privremeno prekinuti pravo provedbe nacionalnog sigurnosnog pravila najdulje šest mjeseci.
• S tim u vezi zemlje EU-a moraju osigurati sljedeće:
  • općenito održavanje sigurnosti željeznice i njezino kontinuirano poboljšavanje, uzimajući u obzir razvoj prava Unije;
  • utvrđivanje, primjenu i izvršavanje sigurnosnih pravila na otvoren i nediskriminirajući način;
  • da upravitelji infrastrukturom i željeznički prijevoznici moraju preuzeti odgovornost za siguran rad željezničkog sustava i upravljanje rizicima koji su s time povezani;
  • informacije se prikupljaju o zajedničkim pokazateljima sigurnosti putem godišnjih izvješća radi ocjenjivanja postignuća zajedničkih sigurnosnih ciljeva i nadziranja općeg razvoja sigurnosti željeznica.

Rješenje o sigurnosti

• Da bi željeznički prijevoznik dobio pristup željezničkoj infrastrukturi, mora posjedovati rješenje o sigurnosti. To rješenje o sigurnosti može obuhvatiti cijelu željezničku mrežu neke zemlje EU-a ili samo njezin definirani dio.
• U slučaju usluga međunarodnog prijevoza trebalo bi biti dovoljno odobriti sustav upravljanja sigurnošću u jednoj zemlji EU-a i odobrenju dati valjanost u cijelom EU-u.
• S druge strane, pridržavanje nacionalnih zakona trebalo bi podlijegati izdavanju dodatnog rješenja u svakoj zemlji EU-a.
• Rješenje o sigurnosti mora se obnoviti po primitku zahtjeva željezničkog prijevoznika u vremenskim razmacima koji ne premašuju pet godina. Mora se u cijelosti ili djelomično ažurirati uvijek kada se vrsta ili opseg djelovanja znatno promijene.
• Osim zahtjeva glede sigurnosti utvrđenih u ovoj potvrdi, licencirani željeznički prijevoznici moraju se pridržavati nacionalnih zahtjeva koji su kompatibilni s pravom EU-a i primjenjuju se na nediskriminirajući način, a odnose se na zdravlje, sigurnost i socijalne uvjete, uključujući pravila koja se odnose na vrijeme vožnje, i prava radnika i potrošača.
• Neophodan su vid sigurnosti osposobljavanje i davanje ovlaštenja osoblju, osobito strojovođama. Osposobljavanje obuhvaća operativna pravila, signalno-sigurnosni sustav, poznavanje trasa i postupaka u slučaju izvanrednih situacija.

Održavanje vozilâ

Prije nego što se pusti u rad ili upotrijebi u mreži, svakom se vozilu dodjeljuje subjekt nadležan za održavanje (koji može biti, osobito, željeznički prijevoznik ili upravitelj infrastrukture). Subjekt osigurava spremnost vozila za vožnju uvođenjem sustava održavanja u skladu s knjigom održavanja vozila i mjerodavnim sigurnosnim zahtjevima.

Nacionalno tijelo nadležno za sigurnost

• Svaka zemlja EU-a mora osnovati tijelo nadležno za sigurnost koje je neovisno o željezničkim prijevoznicima, upraviteljima infrastrukture, podnositeljima zahtjeva za rješenje i subjektima za nabavu. Tijelo obavlja sljedeće:
  • odgovara odmah na upite i podnesene zahtjeve;
  • bez odgode upućuje svoje zahtjeve za informacije i
  • donosi sve svoje odluke u roku od četiri mjeseca nakon podnošenja svih potrebnih informacija.
• Tijelo nadležno za sigurnost provodi sve inspekcije i istrage potrebne za obavljanje svojih zadaća i osigurava mu se pristup svim relevantnim dokumentima i objektima, postrojenjima i opremi upraviteljâ infrastrukture i željezničkih prijevoznika .

Istrage nesreća i incidenata

• Ozbiljne željezničke nesreće, na primjer iskakanja iz tračnica i sudari čija su posljedica smrtni slučajevi, događaju se rijetko, no kad se dogode, privlače pažnju javnosti i zanimanje stručnjaka za sigurnost širom EU-a.
• Kriteriji kojima se uređuje neovisnost istražnog tijela strogo su definirani pa to tijelo nema veze s raznim sudionicima sektora. Tijelo odlučuje treba li poduzeti istragu te nesreće ili tog incidenta i određuje opseg istrage i postupak kojeg se treba pridržavati.
• Svaka zemlja EU-a mora osigurati da istrage nesreća i incidenata provodi stalno tijelo, koje se sastoji od najmanje jednog istražitelja sposobnog za obnašanje funkcije glavnog istražitelja u slučaju nesreće ili incidenta.

Odgoda stavljanja izvan snage Direktive 2004/49/EZ

• Direktivom (EU) 2016/798 o sigurnosti željeznica (vidi sažetak) stavit će se izvan snage i zamijeniti Direktiva 2004/49/EZ. Cilj je nove direktive unaprijediti sigurnost željeznica širom EU-a preinačavanjem uloge nacionalnih tijela nadležnih za sigurnost i preraspodjelom odgovornosti između njih i Agencije Europske unije za željeznice. Prilog V. Direktivi 2004/49/EZ mora se primjenjivati do datuma primjene provedbenih akata na koje se upućuje u članku 24. stavku 2. Direktive (EU) 2016/798 (struktura izvješćivanja za izvješća o nesrećama i incidentima).
• Direktiva (EU) 2016/798 jedna je od triju zakonodavnih akata koji obuhvaćaju tehničke vidove četvrtog željezničkog paketa čiji je cilj revitalizacija željezničkog sektora i pružanje bolje kvalitete usluge i više izbora putnicima. Funkcionira uz uredbu o Agenciji Europske unije za željeznice (vidi sažetak) i direktivu o interoperabilnosti željezničkog sustava (vidi sažetak).
• Zbog pandemije bolesti COVID-19, donesena je Uredba (EU) 2020/698 kojom su uvedene posebne i privremene mjere u pogledu obnove ili produljenja određenih potvrda, dozvola i ovlaštenja te odgoda određenih redovnih provjera i redovnih osposobljavanja u određenim područjima zakonodavstva o prometu. Uredbom se produljuju vremenska ograničenja utvrđena u Direktivi 2004/49/EZ za šest mjeseci.
• Direktiva (EU) 2016/798 trebala je stupiti na snagu od 16. lipnja 2020. Međutim, zbog pandemije bolesti COVID-19, donesena je Direktiva (EU) 2020/700 radi produljenja njezinog razdoblja prenošenja i stavljanja izvan snage.

OTKADA SE OVA DIREKTIVA PRIMJENJUJE?

Primjenjuje se od 30. travnja 2004. i trebala je stupiti na snagu u zemljama EU-a do 30. travnja 2006.

POZADINA

Za više informacija vidjeti:

• Željeznice – Sigurnost (Europska komisija).

KLJUČNI POJMOVI

GLAVNI DOKUMENT

Direktiva 2004/49/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o sigurnosti željeznica Zajednice i izmjeni Direktive Vijeća 95/18/EZ o izdavanju dozvola za obavljanje usluga u željezničkom prijevozu i Direktive 2001/14/EZ o dodjeli željezničkog infrastrukturnog kapaciteta i ubiranju pristojbi za korištenje željezničke infrastrukture i dodjeli rješenja o sigurnosti (Direktiva o sigurnosti željeznice) (SL L 164, 30. 4. 2004., str. 44. – 113.)

Sukcesivne izmjene Direktive 2004/49/EZ uključene su u izvorni tekst. Ovaj pročišćeni tekst namijenjen je isključivo dokumentiranju.

VEZANI DOKUMENTI

Uredba (EU) 2020/698 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. svibnja 2020. o utvrđivanju posebnih i privremenih mjera zbog izbijanja bolesti COVID-19 u pogledu obnove ili produljenja određenih potvrda, dozvola i ovlaštenja te odgodi određenih redovnih provjera i redovnih osposobljavanja u određenim područjima zakonodavstva o prometu (SL L 165, 27. 5. 2020., str. 10. – 24.)

Direktiva (EU) 2020/700 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. svibnja 2020. o izmjeni direktiva (EU) 2016/797 i (EU) 2016/798 u pogledu produljenja razdoblja za njihovo prenošenje (SL L 165, 27. 5. 2020., str. 27. – 30.)

Uredba (EU) br. 2016/796 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. svibnja 2016. o Agenciji Europske unije za željeznice i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 881/2004 (SL L 138, 26. 5. 2016., str. 1. – 43.)

Direktiva (EU) br. 2016/797 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. svibnja 2016. o interoperabilnosti željezničkog sustava u Europskoj uniji (SL L 138, 26. 5. 2016., str. 44. – 101.)

Vidjeti pročišćeni tekst.

Direktiva (EU) 2016/798 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. svibnja 2016. o sigurnosti željeznica (preinaka) (SL L 138, 26. 5. 2016., str. 102. – 149.)

Vidjeti pročišćeni tekst.

Direktiva 2008/68/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 24. rujna 2008. o kopnenom prijevozu opasnih tvari (SL L 260, 30. 9. .2008., str. 13. – 59.)

Vidjeti pročišćeni tekst.

Direktiva 2008/57/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 17. lipnja 2008. o interoperabilnosti željezničkog sustava unutar Zajednice (preinaka) (SL L 191, 18. 7. 2008., str. 1. – 45.)

Vidjeti pročišćeni tekst.

Uredba (EU) br. 1371/2007 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2007. o pravima i obvezama putnika u željezničkom prometu (SL L 315, 3. 12. 2007., str. 14. – 41.)

Vidjeti pročišćeni tekst.

Direktiva 2007/59/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2007. o davanju ovlaštenja strojovođama koji upravljaju lokomotivama i vlakovima na željezničkom sustavu Zajednice (SL L 315, 3. 12. 2007., str. 51. – 78.)

Vidjeti pročišćeni tekst.

Uredba Komisije (EZ) br. 653/2007 od 13. lipnja 2007. o uporabi jedinstvenog europskog obrasca rješenja o sigurnosti i dokumentaciji za izdavanje rješenja o sigurnosti u skladu s člankom 10. Direktive 2004/49/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i o valjanosti rješenja o sigurnosti izdanih na temelju Direktive 2001/14/EZ (SL L 153, 14. 6. 2007., str. 9. – 24.)

Vidjeti pročišćeni tekst.

Direktiva 2003/88/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 4. studenoga 2003. o određenim vidovima organizacije radnog vremena (SL L 299, 18. 11. 2003., str. 9 – 19.)

Posljednje ažuriranje 03.07.2020