Zaštita zaposlenika u slučaju insolventnosti njihovog poslodavca

Direktivom se utvrđuje zajamčena isplata naknade za rad zaposleniku onda kada je njihov poslodavac u stanju insolventnosti. Zahtijeva od zemalja EU-a da uspostave jamstvene ustanove i utvrde postupke koji se primjenjuju onda kada prekogranični poslodavci postanu insolventni.

SAŽETAK

Direktiva štiti zaposlenike s potraživanjima za neplaćene naknade za rad koje postoje prema poslodavcu koji je u stanju insolventnosti.

Insolventnost nastupa ako je podnesen zahtjev za otvaranjem kolektivnog postupka koji uključuje djelomično ili potpuno oduzimanje imovine poslodavca te imenovanje likvidatora, ako je nadležno tijelo:

Zemlje EU-a mogu iznimno isključiti potraživanja određenih kategorija zaposlenika na temelju postojanja drugih oblika jamstva koja nude jednak stupanj zaštite. Zemlje EU-a mogu iz opsega zaštite ove direktive isključiti kućne pomoćnice zaposlene od strane fizičkih osoba i ribare plaćene po dijelu ulova.

No, osim ovih iznimaka, svi zaposlenici mogu imati koristi od ove direktive neovisno o trajanju ugovora o radu ili radnom odnosu. Stoga se primjenjuje na zaposlenike sa skraćenim radnim vremenom, zaposlenike s ugovorom o radu na određeno vrijeme i zaposlenike u privremenom radnom odnosu.

Jamstvene ustanove

Zemlje EU-a moraju uspostaviti jamstvene ustanove koje jamče isplatu potraživanja zaposlenika i, ako je moguće, isplatu otpremnina nakon prestanka radnog odnosa. Mogu odrediti gornje granice za plaćanja od strane ustanove koje moraju biti dovoljno visoke da doprinose socijalnom cilju direktive.

Minimalno razdoblje naknade za rad od strane jamstvene ustanove mora se izračunati na temelju:

Poslodavci moraju doprinositi financiranju tih ustanova, osim ako financiranje u potpunosti ne preuzmu tijela javne vlasti.

Socijalna sigurnost

Zemlje EU-a mogu odrediti da se isplata jamstva ne primjenjuje na:

Nadalje, ako poslodavac ustanovama socijalnog osiguranja ne uplaćuje obvezne doprinose već su se oni uplaćivali prilikom isplate plaća, zaposlenici uživaju sva prava koja imaju kod tih osiguravajućih ustanova.

Interesi zaposlenika zaštićeni su u skladu s pravima na davanja iz mirovinskog sustava, uključujući i davanja za nadživjele osobe, u okviru dopunskog strukovnog mirovinskog sustava. Ova se zaštita primjenjuje se i na zaposlenike koji su napustili pogon prije nastanka insolventnosti.

Međudržavne situacije

U slučaju da poslodavac koji se u stanju insolventnosti djeluje na području najmanje dviju zemalja EU-a, za isplatu nepodmirenih potraživanja zaduženo je tijelo vlasti one zemlje na čijem je području taj zaposlenik uobičajeno radio.

Slično, opseg prava zaposlenika u odnosu na jamstvene ustanove određuje se zakonom koji se primjenjuje na jamstvenu ustanovu.

OTKAD SE DIREKTIVA PRIMJENJUJE?

Stupila je na snagu 17. studenog 2008.

DOKUMENT

Direktiva 2008/94/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 22. listopada 2008. o zaštiti zaposlenika u slučaju insolventnosti njihovog poslodavca (kodificirana verzija) (SL L 283, 28.10.2008., str. 36.–42.)

VEZANI DOKUMENTI

Izvješće Komisije Europskom parlamentu i Vijeću o provedbi i primjeni određenih odredbi Direktive 2008/94/EZ o zaštiti zaposlenika u slučaju insolventnosti njihovog poslodavca (COM(2011) 84 konačna verzija od 28. veljače 2011.) – Sigurnosna mreža za zaposlenike koju uvodi Direktiva 2008/94/EZ, dokazala je svoju učinkovitost i korisnost. Otprilike 3,4 milijuna radnika imalo je koristi od intervencije jamstvenih ustanova u razdoblju od 2008. do 2011., posebice u pogledu svjetske gospodarske krize.

Posljednje ažuriranje 11.12.2015