Europski parlament

SAŽETAK:

Članak 14. Ugovora o Europskoj uniji

Članci 223.–234. Ugovora o funkcioniranju EU — uloga, sastav i funkcioniranje Europskog parlamenta

Akt o izboru članova Europskog parlamenta neposrednim općim izborima

Odluka (EU, Euratom) 2018/994 o izmjeni Akta o izboru članova Europskog parlamenta neposrednim općim izborima

KOJI JE CILJ ČLANAKA UGOVORA O EU-U, AKTA I ODLUKE?

• Člankom 14. Ugovora o Europskoj uniji (TEU) i člancima 223. do 234. Ugovora o funkcioniranju EU-a (UFEU) utvrđena je uloga, nadležnosti, sastav, mandat i izborni postupak za Europski parlament (u daljnjem tekstu Parlament).
• Izborni akt, koji izvorno datira iz 1976. godine i nekoliko je puta izmijenjen (posebno u skladu s revizijama ugovora o EU-u i pristupanjem novih država članica EU-a), utvrđuje pravila za izbor članova Europskog parlamenta (zastupnika u Europskom parlamentu) neposrednim općim izborima.
• Odluka (EU, Euratom) 2018/994 (još nije na snazi) ažurira izborni akt iz 1976. godine i nastoji:
  • potaći sudjelovanje građana;
  • ojačati europske dimenzije izbora;
  • prilagoditi izborne pragove; i
  • poboljšati provođenje izbora, posebno dopuštanjem alternativnih metoda glasanja i pojednostavljivanjem suradnje između nacionalnih vlasti.

KLJUČNE TOČKE

Parlament je jedina institucija Europske unije (EU) za građane EU-a koju izravno biraju građani EU-a. Stoga predstavlja blizu 450 milijuna građana EU-a i u tom smislu utjelovljuje demokratsku moć. Sjedište joj je u Strasbourgu u Francuskoj. Članovi Europskog parlamenta (od 1979.) biraju se na razdoblje od 5 godina slobodnim i tajnim glasovanjem na općim neposrednim izborima, pri čemu je za svaku državu članicu određen broj glasova. Parlament je, u obliku u kojem je danas poznat, zapravo rezultat spajanja triju bivših skupština Europske zajednice za ugljen i čelik, Europske ekonomske zajednice i Europske zajednice za atomsku energiju (Ugovor o spajanju iz 1965. — vidi sažetak).

Ovlasti

Ovlasti Parlamenta razvile su se uzastopnim revizijama ugovora o EU-u. One uključuju:

• Moć odlučivanja (snaga promišljanja):
  • izvršavanje zakonodavne vlasti zajedno s Vijećem u većini područja nadležnosti EU-a;
  • pravo zatražiti od Europske komisije da dostavi zakonodavni prijedlog (članak 225. UFEU-a),
  • odlučivanje o proračunu EU-a zajedno s Vijećem;
  • vanjsko djelovanje EU-a (odluke EU-a o sklapanju vanjskih sporazuma) za koje je potreban pristanak Parlamenta ili njegovo savjetovanje.
• Ovlasti nadzora nad izvršnim institucijama EU-a (Vijeće i Komisija) uglavnom osiguravanjem političke kontrole nad Komisijom (prijedlogom za izglasavanje nepovjerenja) ili postavljanjem usmenih ili pisanih pitanja Vijeću. Parlament također može vršiti svoj nadzor nad drugim institucijama EU-a, poput Europske središnje banke (članak 284. UFEU-a).
• Ovlast imenovanja sudjelovanjem u imenovanju povjerenika, članova Europskog revizorskog suda i pučkog pravobranitelja.

Nadležnosti

Zakonodavstvo

• Prema redovnom zakonodavnom postupku (članak 294. UFEU-a), Parlament ima jednak položaj kao i Vijeće. Ovaj se postupak primjenjuje u većini područja politike, uključujući:
  • promet,
  • zaštitu okoliša,
  • poljoprivredu,
  • energetsku sigurnost,
  • imigraciju,
  • pravosuđe,
  • javno zdravlje.
• Parlament također intervenira u aktima donesenim u okviru posebnih zakonodavnih postupaka davanjem svog mišljenja (postupak savjetovanja) ili suglasnosti (postupak odobravanja).
• Odobrenje Parlamenta potrebno je za brojne vrste sporazuma sa zemljama koje nisu članice EU-a ili međunarodnim organizacijama, poput sporazuma o pridruživanju ili sporazuma u područjima obuhvaćenim redovnim zakonodavnim postupkom (na primjer, trgovinski sporazumi). Za sve ostale vrste međunarodnih sporazuma (članak 218. UFEU-a) također je potrebno konzultirati Parlament.

Proračun

Parlament djeluje ravnopravno s Vijećem tijekom cijelog postupka usvajanja godišnjeg proračuna EU-a. Proračunski postupak sastoji se od po jednog čitanja Parlamenta i Vijeća ili se u protivnom saziva odbor za mirenje radi postizanja sporazuma o zajedničkom tekstu (članak 314. UFEU-a).

Izvršni nadzor

Parlament može provesti niz kontrola nad Komisijom, izvršnom vlašću EU-a:

• predsjednika Komisije bira Parlament na prijedlog Europskog vijeća i moraju se uzeti u obzir rezultati izbora za Europski parlament;
• inauguracija Komisije ovisi o odobrenju Parlamenta — ovo odobrenje također uključuje imenovanje visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, koji je istodobno potpredsjednik Komisije;
• Parlament može prisiliti Komisiju da podnese ostavku putem prijedloga za izglasavanje nepovjerenja.

Revizija ugovora

• Pravo inicijative Parlamenta dopušta mu da predloži reviziju ugovora (članak 48. UEU-a).
• On sudjeluje u konvenciji kojom se razmatraju nacrti dostavljeni za standardni postupak revizije ugovora.
• S Parlamentom je obvezno savjetovanje o izmjenama ugovora u okviru pojednostavnjenog postupka revizije.

Izborna pravila

Izborni akt EU-a iz 1976. godine temelji se na zajedničkim načelima na razini EU-a, ali također prepoznaje važnost nacionalnih pravila u području izbornih postupaka.

• Države članice EU-a moraju primjenjivati proporcionalni sustav glasovanja, ali mogu slobodno primjenjivati sustav glasovanja za listu ili pojedinačni prenosivi glas.
• Izbori se moraju održati neposrednim općim izborima te biti slobodni i tajni. Ljudi mogu glasovati samo jednom na određenim izborima za Parlament.
• Svaka država članica EU-a može odrediti gornju granicu troškova kampanje za kandidate.
• Države članice mogu slobodno uspostaviti izborne jedinice ili odlučiti o tome kako podijeliti izborno područje, pod uvjetom da se zadrži proporcionalna priroda glasačkog sustava. Također mogu slobodno postaviti pragove za raspodjelu mjesta do 5 %.
• Članovi Europskog parlamenta glasuju kao pojedinci i u svoje ime. Ne smiju biti vezani nikakvim uputama niti dobiti obvezujući mandat.
• Od izbora 2004. godine, članovi Europskog parlamenta ne smiju istodobno biti članovi svog nacionalnog parlamenta (osim privremenih izuzetaka napravljenih za Ujedinjeno Kraljevstvo i Irsku, koji su sada istekli). Ured članova Europskog parlamenta također se smatra nespojivim s uredom vlade države članice, člana Komisije, suca na Sudu EU-a, člana odbora Europske središnje banke ili Europske investicijske banke, člana Revizorskog suda, člana Europskog ekonomskog i socijalnog odbora ili Europskog odbora regija ili pučkog pravobranitelja.
• Države članice imaju vlastite postupke za popunjavanje mjesta kad se ono isprazni zbog ostavke, smrti ili povlačenja mandata.

Odlukom (EU, Euratom) 2018/994, nakon odobrenja svake države članice u skladu njezinim svojim ustavnim zahtjevima, treba uvesti sljedeće promjene:

• tamo gdje se primjenjuje sustav glasovanja za listu, dotične države članice trebale bi odrediti minimalni prag između 2 % i 5 % važećih glasova za dodjelu mjesta u izbornim jedinicama s više od 35 mjesta;
• postojao bi minimalni rok za sastavljanje izbornih lista najmanje 3 tjedna prije datuma koji je odredila relevantna država članica za održavanje parlamentarnih izbora;
• Države članice mogle bi omogućiti prikazivanje na glasačkim listićima imena ili logotipa europske političke stranke kojoj je pridružena nacionalna politička stranka ili pojedinačni kandidat;
• mogućnost uvođenja elektroničkog glasovanja i glasovanja putem pošte, kao i da države članice poduzmu potrebne mjere kako bi građanima EU-a koji borave u zemljama koje nisu članice EU-a omogućile glasovanje na parlamentarnim izborima;
• kazne za dvostruko glasovanje;
• određivanje tijela za kontakt u svakoj državi članici koje bi bilo odgovorno za razmjenu podataka o biračima i kandidatima sa svojim kolegama u drugim državama članicama.

Sastav

Dodjela mjesta između država članica uzima u obzir niz čimbenika:

• održavanje zadovoljavajućeg udjela između mjesta dodijeljenih državama članicama i njihovog stanovništva;
• dopuštanje Parlamentu da razmatra važna politička pitanja, čak i u slučaju manje naseljenih država članica;
• ukupan broj članova Europskog parlamenta ne smije prijeći određenu granicu kako se ne bi utjecalo na učinkovitost rada Parlamenta.

Na inicijativu Parlamenta i uz njegovo odobrenje, Europsko vijeće jednoglasno donosi odluku kojom se utvrđuje sastav Parlamenta (članak 14. stavak 2. UEU-a). Ugovori utvrđuju osnovna pravila o njegovom sastavu:

• Parlament se sastoji od zastupnika građana EU-a,
• maksimalan broj zastupnika u Europskom parlamentu je 750, plus predsjednik parlamenta;
• minimalni broj mjesta po državi članici je 6;
• maksimalni broj mjesta po državi članici je 96;
• dodjela mjesta temelji se na principu „degresivne proporcionalnosti”, što znači da što je veća populacija države članice, veći je i broj zastupnika — međutim, svaki zastupnik u većoj državi članici tada predstavlja proporcionalno više građana nego što bi to učinilo biti slučaj u manjoj državi članici.

SAŽETA TABLICA

POZADINA

Od 31. siječnja 2020., kada je Ujedinjeno Kraljevstvo službeno napustilo Europsku uniju (Brexit), ima 705 članova Europskog parlamenta, što je smanjenje za 46 u odnosu na prethodni broj.

GLAVNI DOKUMENTI

Pročišćena verzija Ugovora o Europskoj uniji – Glava III. – Odredbe o institucijama – Članak 14. (SL C 202, 7.6.2016., str. 22. – 23.)

Pročišćena verzija Ugovora o funkcioniranju Europske unije (SL C 202, 7.6.2016., str. 1.–388.)

Akt o izboru predstavnika u Skupštini neposrednim općim izborima (SL L 278, 8.10.1976., str. 5.–11.)

Vidjeti pročišćeni tekst.

Odluka Vijeća (EU, Euratom) 2018/994 od 13. srpnja 2018. o izmjeni Akta o izboru članova Europskog parlamenta neposrednim općim izborima, priloženog Odluci Vijeća 76/787/EZUČ, EEZ, Euratom od 20. rujna 1976. (SL L 178, 16.7.2018., str. 1.–3.)

Odluka 76/787/EZUČ, EEZ, Euratom predstavnika država članica koji se sastaju u vijeću u svezi s Aktom o izboru predstavnika u Skupštini izravnim općim izborima (SL L 278, 8.10.1976., str. 1.–4.)

VEZANI DOKUMENTI

Pročišćena verzija Ugovora o funkcioniranju Europske unije — Protokol (br. 6) o mjestu sjedišta institucija te određenih tijela, ureda, agencija i službi Europske unije (SL C 202, 7.6.2016., str. 265.)

Odluka Europskog vijeća (EU) 2018/937 od 28. lipnja 2018. o utvrđivanju sastava Europskog parlamenta (SL L 165I, 2.7.2018., str. 1.–3.)

Posljednje ažuriranje 13.01.2021