Jači Schengenski informacijski sustav

SAŽETAK DOKUMENATA:

Uredba (EU) 2018/1860 o upotrebi Schengenskog informacijskog sustava za vraćanje državljana zemalja izvan EU-a s nezakonitim boravkom

Uredba (EU) 2018/1861 o uspostavi, radu i upotrebi Schengenskog informacijskog sustava u području granične kontrole i o izmjeni konvencije o provedbi Schengenskog sporazuma

Uredba (EU) 2018/1862 o uspostavi, radu i upotrebi Schengenskog informacijskog sustava u području policijske suradnje i pravosudne suradnje u kaznenim stvarima

ČEMU SLUŽE OVE UREDBE?

Schengenski informacijski sustav (SIS), stvoren 1995. nakon ukidanja kontrole unutarnjih granica u Europskoj uniji (EU-u), opsežna je baza podataka koja podržava kontrolu vanjskih granica i suradnju u provedbi zakona između zemalja članica Schengenskog sporazuma (trenutačno 26 država članica i četiri pridružene zemlje).

Ove tri uredbe osmišljene su kako bi se ojačao sustav SIS II, uspostavljenog 2006. i operativnog od 2013., posebno u kontekstu migracijskih i sigurnosnih izazova. One mijenjaju propise predviđene uredbama (EZ) br. 1986/2006 i (EZ) br. 1987/2006 i Odlukom 2007/533/PUP.

KLJUČNE TOČKE

Arhitektura sustava

SIS se sastoji od sljedećeg.

• Središnji sustav (središnji SIS), uključujući:
  • funkciju tehničke podrške (CS-SIS) koja sadržava bazu podataka (baza podataka SIS-a) i obavlja tehnički nadzor i administrativne funkcije i rezervni CS-SIS;
  • jedinstveno nacionalno sučelje (NI-SIS).
• Nacionalni sustav (N.SIS) u svakoj zemlji za komunikaciju sa središnjim SIS-om, uključujući najmanje jedan nacionalni ili zajednički rezervni N.SIS. N.SIS može sadržavati datoteku („nacionalna kopija”) koja sadržava cjelovitu ili djelomičnu kopiju baze podataka SIS-a. Nije moguće pretraživati datoteke u drugom N.SIS-u, osim ako su se dotične zemlje složile razmijeniti datoteku.
• Komunikacijska infrastruktura između CS-SIS-a, rezervnog CS-SIS-a i NI-SIS-a kojom se osigurava šifrirana virtualna mreža za podatke u SIS-u i njihova razmjena među ureda za zahtjeve za dodatne informacije kod nacionalnog unosa (Sirene).

Agencija Europske unije za operativno upravljanje opsežnim informacijskim sustavima u području slobode, sigurnosti i pravde (eu-LISA):

• odgovorna je za operativno upravljanje središnjim SIS-om;
• obavlja poslove održavanja i tehničke aktivnosti potrebne za neometano funkcioniranje središnjeg SIS-a;
• provodi tehnička rješenja kako bi se povećala neprekinuta dostupnost središnjeg SIS-a;
• u iznimnim okolnostima može privremeno razviti dodatnu kopiju baze podataka SIS-a;
• objavljuje popis ureda N.SIS i njihovih ureda Sirene.

Postupovnim pravilima predviđa se da:

• upozorenja* trebaju ostati u SIS-u samo onoliko dugo koliko je potrebno za njihovu posebnu svrhu i biti obrisana kada se ta svrha ostvari;
• upozorenja se moraju preispitati u određenim rokovima; država članica tada ih može odlučiti produžiti, u protivnom se automatski brišu – rokovi preispitanja su:
  • pet godina za upozorenja o osobama za koje se traži uhićenje radi predaje ili izručenja i nestale osobe koje treba staviti pod zaštitu,
  • tri godine za upozorenja o osobama traženima za pomoć u sudskom postupku, nepoznatim traženim osobama, upozorenja o vraćanju i upozorenja o odbijanju ulaska i boravka; međutim, ako nacionalna odluka na kojoj se temelji upozorenje o vraćanju ili upozorenje o odbijanju ulaska i boravka predviđa rok valjanosti dulji od tri godine, upozorenje bi trebalo preispitati u roku od pet godina,
  • jedna godina za djecu u opasnosti i ranjive osobe koje treba spriječiti da putuju i osobe radi skrivenih provjera, obavijesnih provjera ili posebnih provjera;
  • 10 godina za predmete radi skrivenih provjera ili predmeti koji se oduzimaju ili upotrebljavaju kao dokaz u kaznenom postupku; Europska komisija donijela je provedbene akte za utvrđivanje kraćih rokova preispitivanja za pojedine kategorije upozorenja o predmetima;
• kategorije podataka koje se unose u sustav moraju biti osmišljene kako bi pomogle krajnjim korisnicima da identificiraju osobu i brzo donesu odluke; uključuju minimalne zahtjeve (prezime, datum rođenja, razlog za upozorenje i mjeru koju treba poduzeti) i druge podatke, kao što su vrsta kaznenog djela, fotografski i daktiloskopski* podatci, ako su dostupni.
• uporaba biometrijskih i daktiloskopskih podataka mora poštovati pravo EU-a i temeljna prava i udovoljavati minimalnim standardima kvalitete i tehničkim specifikacijama;
• slučaj mora biti primjeren, relevantan i dovoljno važan da opravdava unošenje upozorenja u SIS, primjerice upozorenje povezano s kaznenim djelom terorizma ispunjava te kriterije;
• samo država članica izdavateljica može mijenjati, dopunjavati, ispravljati, ažurirati ili brisati podatke koje je unijela u SIS;
• zemlja koja smatra da bi djelovanje po upozorenju bilo nespojivo s njezinim nacionalnim pravom, međunarodnim obvezama ili ključnim interesima može dodati oznaku* upozorenju, to znači da neće poduzeti mjere na svojem državnom području.

Troškovi

• Proračun EU-a pokriva troškove rada, održavanja i daljnjeg razvoja središnjeg SIS-a i komunikacijske infrastrukture.
• Države članice pokrivaju troškove rada, održavanja i daljnjeg razvoja vlastitog N.SIS-a.

Glavne pojedinosti svake uredbe

Uredbom (EU) 2018/1860 jača se provedba i učinkovitost politike vraćanja EU-a.

• Utvrđuju se zajednički uvjeti i postupci za unošenje i obradu upozorenja i razmjenu dopunskih informacija o državljanima trećih zemalja na koje se odnose odluke o vraćanju*.
• Od nacionalnih tijela zahtijeva se da unose upozorenja čim se donese odluka o vraćanju.
• Njome se uspostavljanju kategorije podataka koje se moraju uključiti u upozorenje
• Uspostavljaju se usklađeni postupci o:
  • potvrdi vraćanja – provjeri je li se postupilo u skladu s odlukom o vraćanju, i, u protivnom, obavještavanju relevantnih tijela;
  • brisanju upozorenja kako bi se osiguralo da nema odgađanja između odlaska državljanina treće zemlje i aktiviranja zabrane ulaska; prema potrebi;
  • obveznom savjetovanju između nacionalnih tijela:
    • prije izdavanja ili produženja boravišne dozvole ili vize za dugotrajni boravak državljaninu zemlje izvan EU-a na kojeg se odnosi upozorenje o vraćanju u drugu državu članicu EU-a kojem je pridodana zabrana ulaska,
    • prije unosa upozorenja o odluci o vraćanju koja se odnosi na državljanina zemlje izvan EU-a koji ima valjanu boravišnu dozvolu ili vizu za dugotrajni boravak koju je izdala druga država članica ili u kasnijoj fazi.

Uredbom (EU) 2018/1861 obuhvaćena je upotrebu SIS-a za zabrane ulaska.

• Njome se utvrđuju uvjeti i postupci za unos i obradu upozorenja i razmjenu dopunskih informacija* o odbijanju ulaska državljana zemalja izvan EU-a ili pravu boravka u EU-u.
• Njome se uvode kategorije podataka koje se moraju uključiti u upozorenje.
• Uvode se usklađeni postupci o:
  • obveznom unosu upozorenja kada je državljaninu treće zemlje odbijen ulazak ili pravo boravka jer predstavlja prijetnju sigurnosti ili podliježe restriktivnoj mjeri kojom se sprječava ulazak u državu članicu EU-a ili provoz kroz nju.
  • unosu upozorenja o državljanima zemalja izvan EU-a koji su korisnici prava na slobodno kretanje unutar EU-a;
  • obveznom savjetovanju između nacionalnih tijela prije izdavanja ili produženja boravišne dozvole ili vize za dugotrajni boravak državljaninu treće zemlje na kojeg se odnosi pravo ulaska ili boravka u drugoj državu članici; prije ili nakon unosa upozorenja o odbijanju ulaska i boravka državljanina zemlje izvan EU-a koji ima valjanu boravišnu dozvolu ili vizu za dugotrajni boravak koju je izdala druga država članica.
• Državljanima trećih zemalja njome se jamči pravo da budu pismeno obaviješteni ako se na njih odnosi upozorenje.

Uredbom (EU) 2018/1862 poboljšava se i proširuje upotreba SIS-a za suradnju između policije i pravosudnih tijela.

• Njome se utvrđuju uvjeti i postupci za unos i obradu upozorenja u SIS-u o traženim i nestalim osobama i predmetima te za razmjenu dopunskih informacija i podataka u policijskoj i pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima.
• Obuhvaća postupke upozorenja o:
  • osobama za koje se traži uhićenje radi predaje ili izručenja;
  • nestalim osobama;
  • ranjivim osobama koje treba spriječiti da putuju radi njihove vlastite zaštite ili radi sprječavanja prijetnje za javni poredak ili sigurnost;
  • djeci u opasnosti, konkretno od otmice, trgovanja ljudima ili toga da postanu žrtve kaznenih djela terorizma;
  • pojedincima koje se traže radi pomoći u sudskom postupku u svojstvu svjedoka ili jer im je uručen sudski poziv u vezi s kaznenim postupkom;
  • nepoznatim traženim osobama čija identifikacija se traži;
  • skrivenim ili posebnim provjerama i provjerama istraga za otkrivanje, istragu ili progon kaznenih djela, izvršavanje kaznene presude i sprječavanje prijetnji javnoj sigurnosti;
  • predmetima koje se treba oduzeti ili upotrebljavati kao dokaz u kaznenom postupku, posebice lako prepoznatljivim predmetima kao što su automobili, brodovi, zrakoplovi, vatreno oružje, osobne isprave i novčanice.

Informativna upozorenja o državljanima zemalja izvan EU-a

• Uredbom (EU) 2022/1190 mijenja se Uredba (EU) 2018/1862 utvrđivanjem pravila o informativnim upozorenjima usmjerenim na državljane zemalja izvan EU-a za koje se sumnja da su umiješani u terorizam i druga teška kaznena djela navedena u Prilogu I. Uredbi o Agenciji Europske unije za suradnju tijela za izvršavanje zakonodavstva (Europol) (Uredba (EU) 2016/794 – vidjeti sažetak). Time se osigurava da se njihovo kretanje može pratiti i da sve relevantne informacije o njima mogu lako i odmah pristupiti agencije za izvršavanje zakonodavstva u državama članicama.
• Države članice mogu u SIS unositi informativna upozorenja o državljanima zemalja izvan EU-a u interesu EU-a na prijedlog Europola o unosu informativnog upozorenja na temelju informacija primljenih od tijela zemalja izvan EU-a ili međunarodnih organizacija. Europol mora obavijestiti svog službenika za zaštitu podataka ako da takav prijedlog.
• Europol može predložiti unos informativnih upozorenja u SIS ako ocijeni da:
  • postoji činjenična naznaka da osoba namjerava počiniti ili je počinila teroristička kaznena djela ili druga teška kaznena djela; ili
  • opća procjena osobe, posebno na temelju prethodnih kaznenih djela, daje razloga vjerovati da bi ta osoba mogla počiniti takvo kazneno djelo.
• Prije unosa informacija u SIS, Europol mora osigurati da je upozorenje potrebno i opravdano te da su informacije pouzdane i točne te da u sustavu ne postoji drugo upozorenje o dotičnoj osobi. Zatim prosljeđuje informacije koje posjeduje o određenom slučaju i rezultate svoje procjene državama članicama i predlaže da jedna država članica ili više njih unese informacijsko upozorenje u SIS. Države članice moraju uspostaviti potrebne postupke za unos, ažuriranje i brisanje informativnih upozorenja u SIS-u.

Prava subjekta podataka

Pojedinci imaju pravo:

• pristupa podacima koji se na njih odnose i koji se obrađuju u SIS-u;
• ispravak netočnih podataka;
• pokrenuti postupak pred sudovima ili nadležnim nadzornim tijelima radi pristupa, ispravljanja, brisanja, dobivanja informacija ili dobivanja naknade u vezi s upozorenjem koje se na njih odnosi.

Države članice:

• zalažu se za provođenje odluka o pravima na zaštitu podataka;
• na godišnjoj osnovi izvješćuju Europski odbor za zaštitu podataka o broju zahtjeva koji prime za pristup podatcima i ispravljanju netočnosti te o količini sudskih predmeta i njihovu ishodu.

Neovisna nadzorna tijela prate zakonitost nacionalnih obrada osobnih podataka u SIS-u; Europski nadzornik za zaštitu podataka uspostavljen u skladu s Uredbom (EU) 2018/1725 ima istu ulogu i za agenciju eu-LISA. Oni surađuju kako bi osigurali usklađeni nadzor nad SIS-om.

• Podatci obrađeni u SIS-u i povezane dopunske informacije ne smiju se prenositi ni stavljati na raspolaganje trećim zemljama ili međunarodnim organizacijama.
• Uredba (EU) 2018/1725 primjenjuje se na osobne podatke koje obrađuje eu-LISA, Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu i Agencija Europske unije za suradnju u kaznenom pravosuđu (Eurojust).
• Uredba (EU) 2016/679 (vidjeti sažetak) i Direktiva (EU) 2016/680 (vidjeti sažetak) primjenjuju se na osobne podatke koje obrađuju nacionalna tijela i službe.

Sljedeća tijela imaju pristup podacima u SIS-u.

• Nacionalna tijela odgovorna za:
  • nadzor državne granice, policijske i carinske kontrole;
  • sprečavanje, otkrivanje, istragu ili progon kaznenih djela terorizma ili drugih teških kaznenih djela;
  • ispitivanje uvjeta i donošenje odluka, uključujući u pogledu boravišnih dozvola i viza za dugotrajni boravak, te o ulasku, boravku i vraćanju državljana trećih zemalja;
  • sigurnosne provjere državljana trećih zemalja koji podnose zahtjev za međunarodnu zaštitu;
  • ispitivanje zahtjeva za vizu (samo za određene kategorije upozorenja);
  • odluke o naturalizaciji;
  • nacionalna pravosudna tijela, uključujući ona odgovorna za javni progon u kaznenim i istražnim postupcima;
  • izdavanje potvrda o registraciji vozila, brodova, zrakoplova i vatrenog oružja.
• Agencije EU-a u nastavku imaju pravo na pristup podacima SIS-a i njihovo pretraživanje pri izvođenju svojih zadaća u okviru svojih mandata:
  • Europol može pristupiti svim podatcima, a ne samo nekima kao što je prije bio slučaj. Države članice SIS-a moraju obavijestiti agenciju za provedbu zakona o svim pogotcima ili upozorenjima koja se odnose na teroristička kaznena djela;
  • Eurojust se bavi pravosudnom suradnjom u kaznenim stvarima;
  • timovi Agencije za europsku graničnu i obalnu stražu uključeni u zadaće povezane s vraćanjem i timovi za potporu upravljanju migracijama.

Gore navedene agencije obavještavaju zemlju članicu izdavateljicu kada se pretraživanjem otkrije postojanje upozorenja. Ne smiju povezivati dijelove SIS-a ili prenositi bilo koje njegove podatke u vlastiti sustav.

Komisija svakih pet godina ocjenjuje uporabu SIS-a od strane tih agencija.

Odgovornosti

Svaka zemlja članica SIS-a:

• osigurava da su podatci točni, ažurirani i na zakonit način uneseni i pohranjeni u SIS-u te da poštuju opća pravila za obradu podataka;
• uspostavlja, djeluje, održava i razvija svoj N.SIS, prema zajedničkim standardima, protokolima i tehničkim postupcima te ga povezuje s NI-SIS-om;
• osigurava neprekinutu dostupnost podataka u SIS-u krajnjim korisnicima;
• prenosi svoja upozorenja putem N.SIS-a;
• imenuje ured N.SIS-a koji ima središnju odgovornost za osiguravanje neometanog rada i sigurnosti N.SIS-a, pristupa nacionalnih tijela SIS-u, opće sukladnosti s Uredbom i odgovarajuće dostupnosti SIS-a za krajnje korisnike;
• imenuje nacionalno tijelo (ured Sirene) kao jedinstvenu kontaktnu točku koje je operativno 24 sata dnevno i sedam dana tjedno za razmjenu i dostupnost svih dopunskih informacija o upozorenjima te za olakšavanje poduzimanja daljnjih mjera;
• donosi sigurnosne planove, planove za kontinuitet rada i planove za oporavak od katastrofa s ciljem zaštite podataka i sprječavanja neovlaštenog pristupa;
• primjenjuje pravila o poslovnoj tajni i povjerljivosti, uključujući pomno praćenje vanjskih ugovaratelja; privatnim poduzećima i organizacijama zabranjeno je operativno upravljanje N.SIS-om;
• vodi elektroničku evidenciju, obično izbrisanu nakon tri godine, o upozorenjima, pristupu i razmjeni osobnih podataka kako bi provjerila je li pretraga zakonita i kako bi se osigurala cjelovitost i sigurnost podataka;
• ima nacionalan program osposobljavanja za SIS namijenjen osoblju s pravom pristupa SIS-u, o sigurnosti podataka i temeljnim pravima uključujući zaštitu podataka te o pravilima i postupcima u vezi s obradom podataka.

Komisija:

• donosi provedbene i delegirane akte o tehničkim aspektima SIS-a i po potrebi ih ažurira;
• prema Uredbi (EU) 2022/922 (vidjeti sažetak) ima opću koordinacijsku ulogu za mehanizam ocjenjivanja i praćenja koji provodi s vladama EU-a kako bi se osiguralo da se schengenska pravila u potpunosti primjenjuju na nacionalnoj razini;
• provodi cjelokupnu ocjenu središnjeg SIS-a, razmjenu dopunskih informacija među nacionalnim tijelima, uključujući procjenu sustava za automatiziranu identifikaciju otisaka prstiju i informacijske kampanje SIS-a tri godine nakon što se Uredba počne primjenjivati i svake četiri godine nakon toga.

eu-LISA je odgovorna za:

• središnji SIS i njegovo operativno upravljanje, uključujući provjeru kvalitete podataka koje sadržava i sve zadaće potrebne za njegovo funkcioniranje 24 sata na dan;
• komunikacijsku infrastrukturu i njezine ključne aspekte, posebno nadzor, sigurnost, koordinaciju između zemalja članica i pružatelja usluga te pitanja proračuna i ugovora;
• u vezi s uredom Sirene koordiniranje, upravljanje i podržavanje ispitivanja, održavanje i ažuriranje tehničkih specifikacija o razmjeni dopunskih informacija između ureda i komunikacijske infrastrukture te upravljanje tehničkim promjenama;
• donošenje potrebnih mjera za zaštitu podataka i sprječavanje neovlaštenog pristupa ili uporabe, uključujući sigurnost, kontinuitet rada i planove za oporavak od katastrofe za središnji SIS i komunikacijsku infrastrukturu;
• primjenu pravila o poslovnoj tajni i povjerljivosti i vođenju elektroničke evidencije pod istim uvjetima kao i nacionalna tijela;
• stavljanje na raspolaganje javnosti putem Službenog lista Europske unije popisa nacionalnih tijela ovlaštenih za pretraživanje podataka u SIS-u;
• izrađivanje dnevne, mjesečne i godišnje statistike o broju zapisa po kategoriji upozorenja, izostavljajući sve osobne podatke – njezina se izvješća zatim objavljuju.

Kampanje obavješćivanja javnosti

• Komisija, u suradnji s nadzornim tijelima i Europskim nadzornikom za zaštitu podataka vodi kampanju. Pokrenuta je kada se zakonodavstvo počelo primjenjivati i ponavlja se u redovitim intervalima kako bi se javnost obavijestila o:
  • ciljevima SIS-a;
  • podatcima koje ima;
  • tijelima s pristupom sustavu;
  • pravima subjekata podataka.
• Komisija održava javno dostupnima internetske stranice sa svim relevantnim informacijama o SIS-u.
• Države članice, u suradnji sa svojim nadzornim tijelima, moraju obavijestiti javnost o SIS-u.

OTKAD SE UREDBE PRIMJENJUJU?

Nova su se pravila primjenjivala u uzastopnim fazama kako bi se omogućilo dovoljno vremena za uvođenje potrebnih pravnih, operativnih i tehničkih mjera i aranžmana.

Sukladno provedbenoj odluci Komisije (EU) 2023/201 rad SIS-a u skladu s Uredbama (EU) 2018/1861 i (EU) 2018/1862 počeo je 7. ožujka 2023. Uredbe (EU) 2018/1860, (EU) 2018/1861 i (EU) 2018/1862 sada su u potpunosti primjenjive.

POZADINA

• Iako se temelji na različitim zakonodavnim aktima, SIS je jedinstven sustav za razmjenu podataka i zahtjeva među svojim članovima.
• To je najrašireniji i najveći sustav razmjene podataka o sigurnosti i upravljanju granicama u Europi. Tijekom 2022., sustavu je pristupljeno više od 12 milijardi puta te je u stranim upozorenjima osigurao 263 452 pogodaka.
• Radi u 30 europskih zemalja, odnosno u svim državama članicama (osim Cipra) i četiri pridružene zemlje (Island, Lihtenštajn, Norveška i Švicarska).

KLJUČNI POJMOVI

GLAVNI DOKUMENTI

Uredba (EU) 2018/1860 Europskog parlamenta i Vijeća od 28. studenoga 2018. o upotrebi Schengenskog informacijskog sustava za vraćanje državljana trećih zemalja s nezakonitim boravkom (SL L 312, 7.12.2018., str. 1.–13.).

Sukcesivne izmjene i dopune Uredbe (EU) 2018/1860 uključene su u izvorni tekst. Ovaj pročišćeni tekst namijenjen je isključivo dokumentiranju.

Uredba (EU) 2018/1861 Europskog parlamenta i Vijeća od 28. studenoga 2018. o uspostavi, radu i upotrebi Schengenskog informacijskog sustava (SIS) u području granične kontrole i o izmjeni Konvencije o provedbi Schengenskog sporazuma te o izmjeni i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1987/2006 (SL L 312, 7.12.2018., str. 14.–55.).

Vidjeti pročišćeni tekst.

Uredba (EU) 2018/1862 Europskog parlamenta i Vijeća od 28. studenoga 2018. o uspostavi, radu i upotrebi Schengenskog informacijskog sustava (SIS) u području policijske suradnje i pravosudne suradnje u kaznenim stvarima, izmjeni i stavljanju izvan snage Odluke Vijeća 2007/533/PUP i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1986/2006 Europskog parlamenta i Vijeća i Odluke Komisije 2010/261/EU (SL L 312, 7.12.2018., str. 56.–106.).

Vidjeti pročišćeni tekst.

VEZANI DOKUMENTI

Uredba Vijeća (EU) 2022/922 od 9. lipnja 2022. o uspostavi i funkcioniranju mehanizma evaluacije i praćenja za provjeru primjene schengenske pravne stečevine i stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 1053/2013 (SL L 160, 15.6.2022., str. 1.–27.).

Uredba (EU) 2018/1726 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. studenoga 2018. o Agenciji Europske unije za operativno upravljanje opsežnim informacijskim sustavima u području slobode, sigurnosti i pravde (eu-LISA) te izmjeni Uredbe (EZ) br. 1987/2006 i Odluke Vijeća 2007/533/PUP i stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 1077/2011 (SL L 295, 21.11.2018., str. 99.–137.).

Vidjeti pročišćeni tekst.

Direktiva (EU) 2017/541 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. ožujka 2017. o suzbijanju terorizma i zamjeni Okvirne odluke Vijeća 2002/475/PUP i o izmjeni Odluke Vijeća 2005/671/PUP (SL L 88, 31.3.2017., str. 6.–21.).

Uredba (EU) 2016/794 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. svibnja 2016. o Agenciji Europske unije za suradnju tijela za izvršavanje zakonodavstva (Europol) te o zamjeni i stavljanju izvan snage odluka Vijeća 2009/371/PUP, 2009/934/PUP, 2009/935/PUP, 2009/936/PUP i 2009/968/PUP (SL L 135, 24.5.2016., str. 53.–114.).

Vidjeti pročišćeni tekst.

Uredba (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka) (SL L 119, 4.5.2016., str. 1.–88.).

Vidjeti pročišćeni tekst.

Direktiva (EU) 2016/680 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka od strane nadležnih tijela u svrhe sprečavanja, istrage, otkrivanja ili progona kaznenih djela ili izvršavanja kaznenih sankcija i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Okvirne odluke Vijeća 2008/977/PUP (SL L 119, 4.5.2016., str. 89.–131.).

Vidjeti pročišćeni tekst.

Uredba (EU) 2016/399 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. ožujka 2016. o Zakoniku Unije o pravilima kojima se uređuje kretanje osoba preko granica (Zakonik o schengenskim granicama) (kodificirani tekst) (SL L 77, 23.3.2016., str. 1.–52.).

Vidjeti pročišćeni tekst.

Direktiva 2008/115/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2008. o zajedničkim standardima i postupcima država članica za vraćanje državljana trećih zemalja s nezakonitim boravkom (SL L 348, 24.12.2008., str. 98.–107.).

Schengenska pravna stečevina kako je navedeno u članku 1. stavku 2. Odluke Vijeća 1999/435/EZ od 20. svibnja 1999. (SL L 239, 22.9.2000., str. 1.–473.).

Odluka vijeća 1999/435/EZ od 20. svibnja 1999. o definiranju schengenske pravne stečevine radi utvrđivanja, u skladu s odgovarajućim odredbama Ugovora o osnivanju Europske zajednice i Ugovora o Europskoj uniji, pravne osnove za svaku od odredaba ili odluka koje čine pravnu stečevinu (SL L 176, 10.7.1999., str. 1.–16.).

Posljednje ažuriranje 26.04.2023