Integracija okolišnih aspekata u europsku normizaciju

KLJUČNE TOČKE

• Europska normizacija omogućuje primjenu usklađenih tehničkih normi među zemljama Europske unije (EU). Na taj način pojednostavnjuje trgovanje na jedinstvenom tržištu.
• Normizacija igra ulogu u kreiranju politika EU-a i širenju tehničkog znanja. Integracijom okolišnih aspekata norme tako mogu doprinijeti održivom razvojui povezanim politikama EU-a.

Novosti u europskoj normizaciji

• Europske norme dobrovoljni su dokumenti koje su prikupile europske ili međunarodne organizacije za norme. Taj se rad zasniva na proaktivnom postupku i postizanju konsenzusa svih zainteresiranih strana.
• Postupak izrade normi provodi se u skladu s novim pristupom tehničkom usklađivanju i normizaciji.
• Normizacija obuhvaća sve veći broj sektora. Smatra se korisnim alatom za zaštitu okoliša s obzirom na to da:
  • utječe na način na koji proizvodi i usluge utječu na okoliš, posebice u kontekstu Akcijskog plana za kružno gospodarstvo;
  • uvodi standardizirane metode testiranja i mjerenja kako bi pojednostavnila provođenje zakona vezanih uz očuvanje okoliša. Ovo je slučaj s horizontalnim normama kojima se koristi za pojednostavnjenje mjerenja razina onečišćujućih tvari u mulju kao i u tlu ili biološkom otpadu;
  • promiče uporabu okolišnih tehnologija i podržava inicijative koje imaju koristi za okoliš. Primjerice, normizacija može pomoći u promicanju tehnologija poput mikrokogeneracije koja omogućava istovremenu proizvodnju toplinske i električne energije u zgradi;
  • izrađuje norme za upravljanje okolišem koje nastoje poboljšati okolišne karakteristike poduzeća, poput serije međunarodnih normi 14000 međunarodne Organizacije za normizaciju (ISO).
• Sposobnost stvaranja okolišnih normi Europe može dovesti do razvoja međunarodnih normi.

Norme vezane uz okoliš

• Okolišna kvaliteta normi izrađenih u EU-u može se poboljšati. Posebna se pozornost također pridaje kvaliteti normi koje se izrađuju u zemljama pristupnicama. Glavni cilj jest:
  • poboljšati stručnu izobrazbu vezanu uz okoliš za stručnjake koji sastavljaju ili revidiraju europske norme i dati svim zainteresiranim stranama pristup informacijama o okolišu. Širenje tehničkih znanja trebalo bi poticati na europskoj i nacionalnoj razini;
  • uspostaviti prioritete vezane uz teme s kojima se potrebno baviti, uzimajući u obzir pitanja od javnog interesa povezana s politikom okoliša EU-a. Europska komisija može se pozvati na europsku normizaciju kako bi označila te prioritete;
  • promicati aktivno sudjelovanje svih strana na koje se normizacija odnosi. Europska normizacijska tijela poput Europskog odbora za normizaciju (CEN) i Europskog odbora za elektrotehničku normizaciju (CENELEC) rade na temelju nacionalnih delegacija. Zemlje EU-a stoga bi trebale podržavati sudjelovanje civilnog društva i znanstvene zajednice u postupku izrade normi. Komisija nastoji postići isti cilj surađujući s Konzorcijem organizacija za zaštitu okoliša ECOS;
  • sustavno se koristiti alatima koji pomažu u integraciji okolišnih aspekata u normizaciju. Održavat će se redoviti sastanci s ciljem razmjene iskustava i procjene postignutog napretka.

Poticaji

• Komisija želi podržati sustavnu uporabu najučinkovitijih alata za integraciju. Europska normizacijska tijela razvila su specifične alate poput:
  • radnih skupina posvećenih okolišu;
  • tehničkih savjetodavnih odbora;
  • baza podataka vezanih uz okoliš;
  • sektorskih vodiča i popisa koje su stručnjaci izradili za stručnjake.
• Zainteresirane se strane dobrovoljno uključuju u proces normizacije. Kako bi se osigurala proliferacija okolišnih normi, također je nužno povećati njihovu tržišnu važnost.