Odluka 2005/370/EZ o zaključivanju Aarhuške konvencije
Aarhuška konvencija pruža pripadnicima javnosti (pojedincima i udugama koje ih predstavljaju) pravo pristupa informacijama o odlukama o pitanjima okoliša i sudjelovanja u njima, kao i pravo na pravnu zaštitu u slučaju nepoštovanja tih prava.
Odlukom se odobrava Aarhuška konvencija (koju su 1998. potpisale Europska zajednica, danas Europska unija (EU) i njezine države članice) uime EU-a.
Ova Konvencija, na snazi od 30. listopada 2001., utemeljena je na pretpostavci da će veća javna svijest i uključenost u pitanja okoliša poboljšati zaštitu okoliša. Osmišljena je kako bi pomogla zaštititi pravo svake osobe u sadašnjoj i budućim generacijama da živi u okolišu koji odgovara njezinom zdravlju i dobrobiti. U tom se smislu Konvencijom predviđa djelovanje u trima područjima:
Institucije EU-a obuhvaćene su definicijom tijela vlasti u smislu Konvencije te su ravnopravne nacionalnim ili lokalnim tijelima.
Stranke koje su potpisale Konvenciju suglasne su primjenjivati popisana prava i obveze, odnosno:
Javni pristup informacijama o okolišu
Konvencijom se propisuju precizna prava i dužnosti u pogledu pristupa informacijama o okolišu uključujući rokove za dostavu informacija i razloge na temelju kojih tijela vlasti mogu odbiti pristup određenim vrstama informacija.
Pristup se može odbiti u tri slučaja:
Zahtjevi se mogu odbiti iz razloga povjerljivosti postupaka tijela vlasti, nacionalne obrane i javne sigurnosti, radi poticanja provođenja pravde ili poštovanja povjerljivosti:
Budući da otkrivanje informacija može poslužiti javnom interesu, svi ti razlozi za odbijanje moraju se tumačiti na ograničavajući način.
Odluka o odbijanju pristupa mora sadržavati razloge za odbijanje i oblike pravnih lijekova koji su dostupni podnositelju zahtjeva.
Tijela vlasti moraju informacije koje posjeduju ažurirati i u tu svrhu izraditi javno dostupne popise, katastre i dosjee. U tom smislu, ta se tijela potiče na progresivnu uporabu elektroničkih baza podataka koje obuhvaćaju izvješća o stanju okoliša, zakonske tekstove, nacionalne planove i politike te međunarodne konvencije.
Države članice EU-a su 2003. donijele Direktivu 2003/4/EZ o javnom pristupu informacijama o okolišu. Trebale su je uključiti u nacionalno pravo do 14. veljače 2005.
U 2006. EU je donio Uredbu (EZ) br. 1367/2006 koja od institucija i tijela EU-a zahtijeva provedbu obveza sadržanih u Aarhuškoj konvenciji.
Sudjelovanje javnosti u odlučivanju o okolišu
Drugi dio Konvencije odnosi se na sudjelovanje javnosti u odlučivanju. Ono se mora osigurati postupkom odobravanja za određene posebne djelatnosti (uglavnom u sektoru industrije) navedene u Prilogu I. Konvenciji. Konačna odluka o odobravanju djelatnosti mora posvetiti dužnu pozornost ishodu sudjelovanja javnosti.
U ranoj fazi postupaka donošenja odluka javnost mora biti obaviještena o sljedećem:
Postupovni rokovi moraju omogućiti stvarno sudjelovanje javnosti.
Pojednostavljeni postupak uspostavljen je za izradu planova i programa zaštite okoliša.
Usto, Konvencijom se pozivaju potpisnice na promicanje sudjelovanja javnosti u pripremi politika zaštite okoliša kao i standarda i zakona koji mogu imati znatan utjecaj na okoliš.
U 2003. zemlje EU-a donijele su Direktivu 2003/35/EZ o sudjelovanju javnosti u izradi određenih planova i programa povezanih s pitanjima okoliša.
U Odluci Vijeća 2006/957/EZ iz 2006. uzela se u obzir izmjena Konvencije kojom se povećava sudjelovanje javnosti u odlučivanju u pogledu namjernog uvođenja GMO-a u okoliš. Na razini EU-a taj su zahtjev već ispunili određeni članci Direktive 2001/18/EZ o namjernom uvođenju u okoliš genetski modificiranih organizama i Uredbe (EZ) br. 1829/2003 o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje.
Još nekoliko direktiva EU-a o okolišu sadržavaju pravila o sudjelovanju javnosti u odlučivanju o okolišu. One uključuju Direktivu 2001/42/EZ i Okvirnu direktivu o vodama (Direktiva 2000/60/EZ).
Pristup pravosuđu u pitanjima okoliša
Svaka osoba koja smatra da joj je pravo na pristup informacijama povrijeđeno (npr. zahtjev za informacijama zanemaren, nepravilno odbijen, na njega odgovoreno na neodgovarajući način) mora imati, u odgovarajućim okolnostima, pristup postupku ocjenjivanja u skladu s nacionalnim zakonodavstvom.
Pristup pravosuđu mora biti osiguran i u slučaju da je počinjen prekršaj u postupku sudjelovanja iz Konvencije. Pristup pravosuđu dopušten je i za rješavanje sporova u pogledu činjenja i nečinjenja privatnih osoba i tijela vlasti koji su u suprotnosti s odredbama nacionalnog zakonodavstva koje se odnose na okoliš.
Obje direktive 2003/4/EZ i 2003/35/EZ sadržavaju odredbe o pristupu pravosuđu. Prijedlog direktive o pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša iz 2003. povučen je 2014. u okviru provjere prikladnosti prava EU-a Europske komisije (poznat kao REFIT).
U travnju 2017. Komisija je donijela dokument sa smjernicama o pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša. U njemu se objašnjava kako pojedinci i udruge mogu osporavati odluke, činjenja i nečinjenja tijela vlasti u pogledu prava EU-a u području okoliša na nacionalnim sudovima.
Konvencija se primjenjuje od 30. listopada 2001. Odluka se primjenjuje od 17. veljače 2005.
Za više informacija vidjeti:
Odluka Vijeća 2005/370/EZ od 17. veljače 2005. o zaključivanju, u ime Europske zajednice, Konvencije o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša (SL L 124, 17.5.2005., str. 1.–3.)
Konvencija o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša (SL L 124, 17.5.2005., str. 4.–20.)
Komunikacija Komisije od 28. travnja 2017. – Obavijest Komisije o pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša (C(2017) 2616 final, 28.4.2017.)
Odluka Vijeća 2006/957/EZ od 18. prosinca 2006. o sklapanju u ime Europske zajednice izmjene Konvencije o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša (SL L 386, 29.12.2006., str. 46.–49.)
Uredba (EZ) br. 1367/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 6. rujna 2006. o primjeni odredaba Aarhuške konvencije o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša na institucije i tijela Zajednice (SL L 264, 25.9.2006., str. 13.–19.)
Uredba (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. rujna 2003. o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje (SL L 268, 18.10.2003., str. 1.–23.)
Sukcesivne izmjene i dopune Uredbe (EZ) br. 1829/2003 uključene su u izvorni dokument. Ovaj pročišćeni tekst ima samo dokumentarnu vrijednost.
Direktiva 2003/4/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 28. siječnja 2003. o javnom pristupu informacijama o okolišu i stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 90/313/EEZ (SL L 41, 14.2.2003., str. 26.–32.)
Direktiva 2001/42/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 27. lipnja 2001. o procjeni učinaka određenih planova i programa na okoliš (SL L 197, 21.7.2001., str. 30.–37.)
Direktiva 2001/18/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 12. ožujka 2001. o namjernom uvođenju u okoliš genetski modificiranih organizama i o stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 90/220/EEZ (SL L 106, 17.4.2001., str. 1.–39.)
Vidjeti pročišćeni tekst.
Direktiva 2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2000. o uspostavi okvira za djelovanje Zajednice u području vodne politike (SL L 327, 22.12.2000., str. 1.–73.)
Vidjeti pročišćeni tekst.
Posljednje ažuriranje 05.03.2018