Načini glasovanja u Upravnom vijeću ESB-a

SAŽETAK DOKUMENTA:

Odluka 2003/223/EZ Vijeća o izmjeni članka 10.2. Statuta Europskog sustava središnjih banaka i Europske središnje banke

ČEMU SLUŽI OVA ODLUKA?

• Uvodi sustav rotacije prava glasa u Upravnom vijeću Europske središnje banke (ESB) kako bi se osiguralo pošteno i učinkovito donošenje odluka, neovisno o broju država članica Europske unije (EU) čija je valuta euro.
• Ograničava broj prava glasa guvernera nacionalnih središnjih banaka (nacionalnih središnjih banaka) na 15 i utvrđuje pravila o njihovu dodjeli i rotaciji.

KLJUČNE TOČKE

U skladu sa Statutom Europskog sustava središnjih banaka, svaki član Upravnog vijeća ima jedan glas. Kako bi se zadržala sposobnost Upravnog vijeća za učinkovito i pravodobno donošenje odluka kao novih država članica u europodručju, članovi Upravnog vijeća složili su se da broj guvernera nacionalnih središnjih banaka koji imaju pravo glasa ne bi trebao biti veći od 15. U skladu s tim odluka prilagođava način glasovanja.

Upravno vijeće

• Upravno vijeće jedno je od tri tijela ESB-a koja donose odluke. Ostala su dva tijela Izvršni odbor i Opće vijeće.
• Upravno vijeće predstavlja glavno tijelo s pravom odlučivanja. Njegove su glavne zadaće:
  • definirati monetarnu politiku za europodručje;
  • donijeti smjernice i odluke za postizanje tog cilja; i
  • donijeti opće nadzorne odluke.
• Upravno vijeće sastoji se od šest članova Izvršnog odbora i guvernera nacionalnih središnjih banaka država članica europodručja (trenutačno 20). Broj guvernera stoga se povećava svaki put kada nova država članica pristupi europodručju.

Rotacija prava glasa po skupinama

• Ukupni broj prava glasa u Upravnom vijeću ESB-a ograničen je na 21. Šest članova Izvršnog odbora ima trajna prava glasa. Preostali guverneri dijele preostalih 15 prava glasa koja se među njima rotiraju svaki mjesec.
• Guverneri se dodjeljuju skupinama koje su osnovane u skladu s rangiranjem država članica europodručja na temelju:
  • njihovog udjela u ukupnom bruto domaćem proizvodu po tržišnim cijenama (BDP tc)* u državama članicama europodručja;
  • njihovog udjela u ukupnoj agregiranoj bilanci monetarnih financijskih institucija* u državama članicama europodručja.
• Unutar svake skupine guverneri zadržavaju svoja prava glasa tijekom jednakog razdoblja. Guverner prve skupine ne može glasovati manje od guvernera u drugoj skupini.
• Tim se kriterijima nastoji osigurati transparentnost i objektivnost uzimajući u obzir gospodarsku težinu države članice u europodručju i veličinu njezina financijskog sektora.
• Odlukom se predviđa da se sustav rotacije glasovanja provodi u dvije faze.

Prva faza (tekuća faza): dodjela prava glasa kada je broj guvernera veći od 15, ali manji od 22

• Od datuma kada broj guvernera bude veći od 15 i dok ne dosegne 22, guverneri se dodjeljuju u dvije skupine:
  • prva skupina sastoji se od pet guvernera nacionalnih središnjih banaka koji su najviše rangirane prema prethodno navedenim kriterijima (trenutačno Njemačka, Francuska, Italija, Španjolska i Nizozemska);
  • druga skupina sastoji se od svih ostalih guvernera.
• Pet guvernera u prvoj skupini imaju četiri prava glasa, a preostali guverneri u drugoj skupini imaju 11 prava glasa.
• Prva faza obično bi se primjenjivala od siječnja 2009., kad je Slovačka pristupila europodručju kao 16. država članica. Međutim, u prosincu 2008. Upravno vijeće donijelo je odluku o odgodi početka sustava rotacije kako bi se izbjegla situacija u kojoj guverneri unutar bilo koje skupine imaju učestalost glasovanja od 100 %.
• Umjesto toga, 1. siječnja 2015. uveden je jedan od novih sustava rotacije, kada je Litva pristupila europodručju kao 19. država članica.

Druga faza (buduća faza): dodjela prava glasa kad broj guvernera dosegne 22

• Od datuma kada broj guvernera dosegne 22, guverneri se dodjeljuju u tri skupine:
  • prva skupina sastojat će se od pet guvernera koji su najviše rangirani na temelju prethodno navedenih kriterija;
  • druga skupina sastojat će se od polovine ukupnog broja guvernera. Ta skupina sastoji se od guvernera nacionalnih središnjih banaka država članica koje imaju sljedeće pozicije u rangu na temelju prethodno navedenih kriterija;
  • treća skupina sastojat će se od svih ostalih guvernera.
• Četiri prava glasa dodijelit će se prvoj skupini, a drugoj i trećoj skupini osam.

Provedba, prilagodbe i buduće promjene

• Kada god se broj guvernera poveća, sastav skupina uskladit će se od dana kada se guverner ili države članice pridruže Upravnom vijeću. Kada god se uskladi agregirani BDP (obavezno svakih pet godina), sastav skupina uskladit će se sa svim promjenama i primjenjivat će se od prvog dana sljedeće godine.
• Sve odluke potrebne za provedbu operativnih pojedinosti sustava rotacije donijet će svi članovi Upravnog vijeća koji djeluju dvotrećinskom većinom svih svojih članova, sa i bez prava glasa u trenutku odluke.

  Upravno vijeće donijelo je 2009. Odluku 2009/328/EZ o:

  • tempu rotacije;
  • razdoblju rotacije;
  • redoslijedu guvernera unutar skupina; i
  • prijelazu sa sustava s dvije skupine na onaj s tri.

POZADINA

U skladu s trenutačnim institucionalnim aranžmanima ESB-a Upravno vijeće donosi većinu odluka na konsenzualnoj osnovi.

U rotaciji glasovanja u obzir se uzima nekoliko temeljnih načela, kao što su „jedan član, jedan glas” za guvernere koji imaju pravo glasa, sudjelovanje na sastancima Upravnog vijeća u osobnom i neovisnom svojstvu, reprezentativnost, automatska prilagodba sustava rotacije i transparentnost.

Glasovi se daju osobno ili, kao iznimka, putem telekonferencije. Kako bi Upravno vijeće moglo glasovati, potreban je kvorum od dvije trećine članova koji imaju pravo glasa. Upravno vijeće djeluje običnom većinom i u slučaju izjednačenog broja glasova, predsjednik ima odlučujući glas.

Trenutačno je 20 država članica pristupilo europodručju. Hrvatska je bila zadnja država članica koja je ispunila kriterije i pridružila se 1. siječnja 2023.

KLJUČNI POJMOVI

GLAVNI DOKUMENT

Odluka 2003/223/EZ Vijeća, koja se sastaje u sastavu voditelja država ili vlada od 21. ožujka 2003. o izmjeni članka 10.2. Statuta Europskog sustava središnjih banaka i Europske središnje banke (SL L 83, 1.4.2003., str. 66.-68.).

VEZANI DOKUMENTI

Odluka 2004/257/EZ Europske središnje banke od 19. veljače 2004. o donošenju Poslovnika Europske središnje banke (ESB/2004/2) (SL L 80, 18.3.2004., str. 33.-41.).

Sukcesivne izmjene i dopune Odluke 2004/257/EZ uključene su u izvorni tekst. Ovaj pročišćeni tekst namijenjen je isključivo dokumentiranju.

Pročišćena verzija Ugovora o Europskoj uniji – Protokol (br. 4) o Statutu Europskog sustava središnjih banaka i Europske središnje banke (SL C 202, 7.6.2016., str. 230-250.).

Odluka 2009/5/EZ Europske središnje banke od 18. prosinca 2008. o odgodi početka sustava rotacije u Upravnom vijeću Europske središnje banke (ESB/2008/29) (SL L 3, 7.1.2009., str. 4.-5.).

Posljednje ažuriranje 13.03.2023