Administrativna suradnja u području oporezivanja

KLJUČNE TOČKE

Direktiva 2011/16/EU primjenjuje se na sve poreze osim sljedećih:

• porez na dodanu vrijednost (PDV) ili carine
• posebne poreze obuhvaćene drugim zakonodavstvom EU-a
• doprinosi za obvezno zdravstveno osiguranje
• pristojbe za potvrde i druge dokumente koje izdaju javna tijela
• plaćanja za komunalne usluge.

Direktivom (EU) 2021/514 o izmjeni pojašnjava se da su PDV i drugi neizravni porezi obuhvaćeni područjem primjene Direktive 2011/16/EU. Stoga se informacije koje razmjenjuju države članice također mogu upotrebljavati za utvrđivanje PDV-a i drugih neizravnih poreza, za upravljanje njima i njihovu naplatu.

Države članice imenuju tijelo za nadzor direktive. Time se uspostavlja središnji ured za vezu, čija je uloga:

• održavati kontakte s Komisijom i nacionalnim tijelima
• obrađivati zahtjeve za informacije.

Razmjena informacija na zahtjev

Postupak zahtijeva sljedeće:

• tijelo kojem se obrati drugo tijelo (tijelo koje podnosi zahtjev) dijeli sve informacije koje posjeduje ili koje naknadno otkrije
• upotrebu standardnih obrazaca u elektroničkom obliku koje je sastavila Komisija, gdje je to moguće
• tijelo koje podnosi zahtjev navodi:
  • porezne razloge koji su u podlozi zahtjeva
  • informacije koje traži
• tijelo kojem se upućuje zahtjev:
  • elektroničkim putem u roku od sedam radnih dana potvrđuje primitak zahtjeva
  • prikuplja informacije, čak i ako mu one nisu potrebne u njegove vlastite porezne svrhe
  • pruža informacije u što kraćem roku, a najkasnije u roku od tri mjeseca, odnosno u roku od dva mjeseca ako već posjeduje informacije
  • odgovara u roku od mjesec dana ako su mu potrebne dodatne pojedinosti, ako nema informacije ili ako ih odbija podijeliti pozivajući se na trgovačku tajnu ili javnu politiku, ili jer se odnose na poreze prije siječnja 2011.

Svake godine tijela u jednoj državi članici automatski razmjenjuju informacije sa svojim kolegama u drugoj državi članici o rezidentima druge države članice koji imaju prebivalište u prvoj državi članici. Te se informacije odnose na sljedeće kategorije:

• dohodak od nesamostalnog rada
• naknade direktora
• prihod od proizvoda životnog osiguranja
• mirovine
• vlasništvo nad nekretninama i dohodak od imovine i imovinskih prava
• naknade za licenciju (uvedene direktivom DAC7)
• prihod od neskrbničke dividende (uveden direktivom DAC8).

Države članice:

• imaju za cilj od 1. siječnja 2024. uključiti porezni identifikacijski broj (PIB) pojedinca, uz prethodne informacije;
• jednom godišnje izvješćuju Komisiju o razmijenjenim informacijama koje u početku obuhvaćaju dvije kategorije od prethodno navedenih kategorija, ali koje će od 1. siječnja 2026. obuhvaćati najmanje pet navedenih kategorija;
• od nacionalnog tijela koje pruža informacije na temelju direktive DAC2 („financijska institucija koja izvješćuje”) zahtijevaju primjenu detaljnih pravila o financijskom i osobnom izvješćivanju i dubinskoj analizi koja su utvrđena u prilozima I. i II. te automatsku razmjenu:
  • informacija o prethodnim poreznim mišljenjima s prekograničnim učinkom ili prethodnim sporazumima o transfernim cijenama na temelju direktive DAC3,
  • izvješća multinacionalnih skupina poduzeća po zemljama, uključujući podatke o svakoj poreznoj nadležnosti u kojoj je skupina aktivna te o profitu prije oporezivanja (u Prilogu III. navode se tražene pojedinosti) na temelju direktive DAC4,
  • prekogranični aranžmani o kojima se izvješćuje i koji uključuju više od jedne države članice ili državu članicu i zemlju izvan EU-a na temelju direktive DAC6;
• traže da digitalne platforme („operateri platforma”) na temelju direktive DAC7 podnose izvješće u državi članici te da primjenjuju pravila o izvješćivanju i dubinskoj analizi navedena u Prilogu V. o prodavateljima koji upotrebljavaju njihove usluge za:
  • najam stambene i komercijalne nekretnine,
  • osobne usluge,
  • prodaju robe,
  • najam prijevoza;
• Komisiji jednom godišnje dostavljaju statističke podatke o automatskoj razmjeni informacija;
• vode evidenciju o informacijama dobivenima automatskom razmjenom najmanje pet godina;
• nadziru i procjenjuju administrativnu suradnju te jednom godišnje informiraju Komisiju o svojim nalazima;
• propisuju sankcije za kršenja ovog zakonodavstva.

Spontana razmjena informacija

Nacionalna tijela dužna su što brže, a najkasnije u roku od mjesec dana, spontano dostaviti informacije drugom nacionalnom tijelu ako smatraju sljedeće:

• postoji mogućnost gubitka poreza u drugoj državi članici;
• netko ima porezne olakšice u jednoj državi članici koje bi povećale porezne obveze u drugoj državi članici;
• poslovne transakcije između dvije osobe u različitim državama članicama mogu rezultirati uštedom poreza u jednoj ili drugoj državi članici ili u obje;
• ušteda poreza proizlazi iz umjetnih prijenosa dobiti unutar povezanih poduzeća;
• informacije proslijeđene od strane drugog nadležnog tijela mogu biti relevantne u utvrđivanju porezne obveze u toj državi članici.

Dodatna administrativna suradnja

Nacionalna tijela mogu:

• od svojih službenika tražiti da sudjeluju u radnjama koje provodi druga država članica;
• se dogovoriti provesti usporedne nadzore osoba od zajedničkog interesa u dvjema državama članicama ili više njih;
• tražiti povratne informacije o informacijama koje su osigurali te svojim partnerima jednom godišnje davati povratnu informaciju o automatskoj razmjeni informacija.

Informacije

• koje se priopćuju između država članica obuhvaćene su obvezom službene tajne;
• mogu se koristiti za:
  • provedbu nacionalnog zakonodavstva o porezu na dodanu vrijednost, carinama, borbi protiv pranja novca i financiranja terorizma,
  • procjenu drugih poreza i carina obuhvaćenih sporazumima o uzajamnoj pomoći,
  • dokaz u sudskom i upravnom postupku koji može rezultirati kaznama;
• mogu se dijeliti sa zemljom izvan EU-a ako je država članica koja izvorno pruža informacije suglasna s tim;
• dobivene od zemlje izvan EU-a mogu se, na temelju ovog sporazuma, dostaviti drugoj državi članice ako se to smatra korisnim.

Komisija državama članicama omogućuje elektronička i automatizirana sredstva kako bi potvrdile je li PIB pojedinca točan.

Direktiva je 1. siječnja 2013. stavila izvan snage Direktivu 77/799/EEZ.

Direktivom (EU) 2023/2226 o izmjeni upravna porezna suradnja proširuje se na kriptoimovinu sa sljedećim zahtjevima:

• pružatelji usluga povezanih s kriptoimovinom moraju se pridržavati detaljnih obveza izvješćivanja i dubinske analize iz Priloga VI.;
• nacionalna tijela automatski dijele informacije koje dobivaju od pružatelja usluga s nacionalnim tijelima u EU-u u roku od devet mjeseci od kraja kalendarske godine – prva razmjena održat će se od 1. siječnja 2026.

Suradnjom se od nacionalnog tijela također zahtijeva dostava sljedećih informacija za:

• svaku osobu obuhvaćenu zakonodavstvom („osoba o kojoj se izvješćuje”) – ime, adresa, država članica rezidentnosti, PIB te datum i mjesto rođenja;
• svakog pružatelja usluga povezanih s kriptoimovinom – ime, adresa, PIB i, ako je dostupan, individualni identifikacijski broj dobiven nakon registracije;
• svaku transakciju kriptoimovine – pojedinosti kao što su plaćeni iznos, broj uključenih jedinica i tržišna vrijednost.

Od Komisije se zahtijeva da:

• standardizira obrazac u elektroničkom obliku kako bi se upotrebljavao za razmjenu informacija;
• utvrdi praktične postupke i tehnička rješenja potrebne za registraciju i identifikaciju subjekata povezanih s kriptoimovinom;
• do 31. prosinca 2025. uspostavi registar subjekata povezanih s kriptoimovinom;
• državama članicama do 31. prosinca 2026. omogući pristup sigurnom središnjem direktoriju.