Praćenje zoonoza i uzročnika zoonoza

KLJUČNE TOČKE

Direktivom se u zemljama EU-a jača praćenje:

• zoonoza (bolesti i zaraza koje se prirodno prenose izravno ili neizravno između životinja i ljudi);
• uzročnika zoonoza (bilo koji virus, bakterija, gljivica, nametnik ili druga biološka jedinica koji bi vjerojatno mogao biti uzročnik zoonoze); i
• povezanih otpornosti na antimikrobna sredstva¹.

Pojačano praćenje zoonoze i otpornosti na antimikrobna sredstva

Zemlje EU-a odgovorne su za uspostavu i održavanje sustavâ praćenja. Praćenje se odvija na razini primarne proizvodnje² ili u ostalim fazama lanca prehrane, uključujući hranu za životinje i hranu za ljude.

Zoonoze kojima je potrebno dati prednost u praćenju:

• bruceloza;
• kampilobakterioza;
• ehinokokoza;
• listerioza;
• salmoneloza;
• trihineloza;
• tuberkuloza uzrokovana Mycobacterium bovis;
• verotoksična Escherichia coli.

Popis zoonoza i uzročnika zoonoza koje je potrebno pratiti u skladu s epidemiološkim stanjem:

• virusne zoonoze (kalicivirus, virus hepatitisa A, virus gripe, bjesnoća, virusi koje prenose člankonošci);
• bakterijske zoonoze (borelioza, botulizam, leptospiroza, psitakoza, tuberkuloza, osim navedene, vibrioza, jersinioza i njezini uzročnici);
• nametničke zoonoze (anisakija, kriptosporidioza, cisticerkoza, toksoplazmoza).

Metoda praćenja

U određenim slučajevima, podatci prikupljeni rutinskim praćenjem nedostatni su. Usklađeni programi praćenja jedne ili više zoonoza mogu se pokazati potrebnima kako bi se procijenili rizici ili odredile temeljne vrijednosti.

Zemlje EU-a dužne su osigurati da praćenjem dobiju usporedive podatke o pojavi otpornosti na antimikrobna sredstva u uzročnika zoonoza i, prema potrebi, drugih uzročnika.

Praćenje zoonoza, uzročnika zoonoza i otpornosti na antimikrobna sredstva u hrani, hrani za životinje i životinjama dopunjuje praćenje humanih izolata u skladu s Odlukom br. 1082/2013/EU o rješavanju ozbiljnih prekograničnih prijetnji zdravlju.

Istraživanje bolesti koje se prenose hranom

Nadležna tijela zemalja EU-a moraju istražiti pojavu bolesti koje se prenose hranom i dobiti podatke o epidemiološkom profilu, potencijalno obuhvaćenim prehrambenim proizvodima i mogućim uzrocima pojave bolesti.

Razmjena podataka

• Razmjena podataka nužna je kako bi se na razini EU-a prikupili iscrpni i usporedivi podatci. U svakoj zemlji EU-a jedna ili više nadležnih tijela surađuju s tijelima odgovornima za zdravlje životinja, hranu za životinje i higijenu hrane. Konkretno, u slučaju pojave bolesti koje se prenose hranom, brza razmjena informacija putem mreža za brzo uzbunjivanje (npr. sustav brzog uzbunjivanja za hranu i hranu za životinje) ključan je kako bi se na najmanju moguću mjeru sveo utjecaj te pojave na javno zdravlje i gospodarstvo. Referentni laboratoriji EU-a i nacionalni referentni laboratoriji imenuju se da bi se osigurala visokokvalitetna analiza uzoraka.
• Zemlje EU-a moraju procjenjivati kretanja i izvore zoonoza, uzročnika zoonoza i otpornosti na antimikrobna sredstva te Europskoj komisiji do kraja svibnja svake godine dostaviti izvješće. Komisija mora proslijediti ta izvješća Europskoj agenciji za sigurnost hrane, koja će ih pregledati i do kraja studenoga svake godine objaviti sažetak izvješća.