Zaštita podataka

Zaštita podataka odnosi se na pravila u vezi s pravima fizičkih osoba (pojedinaca) na zaštitu njihovih osobnih podataka (bilo kojih informacija koje se odnose na identificiranu živuću osobu ili koja se može identificirati) te obveze javnih tijela, poduzeća i drugih organizacija u vezi sa zaštitom tih podataka.

Pravo na zaštitu osobnih podataka temeljno je pravo sadržano u Povelji EU-a o temeljnim pravima . Pripada nizu vrijednosti zaštićenih u okviru članka 2. Ugovora o Europskoj uniji te se njime pridonosi realizaciji ciljeva EU-a sukladno članku 3. ugovora.

Prema članku 16. Ugovora o funkcioniranju Europske unije svi pojedinci imaju pravo na zaštitu svojih osobnih podataka. Prema njemu se također od Europskog parlamenta i Vijeća Europske unije traži da utvrde pravila za zaštitu pojedinaca u odnosu na obradu osobnih podataka od strane institucija, tijela, ureda i agencija EU-a te od strane država članica tijekom provođenja aktivnosti koje su dio prava EU-a.

Sukladno članku 8. Povelje EU-a o temeljnim pravima, osobni se podaci moraju obrađivati pravedno u određene svrhe te na temelju privole dotične osobe ili nekog drugog pravnog temelja utvrđenoga pravom EU-a. Nadalje, svaki pojedinac ima pravo na pristup podacima koji su prikupljeni u vezi s njim te pravo na njihov ispravak. Sukladnost s ovim pravilima bit će podložna kontroli nezavisnog tijela.

S godinama je EU propisao nekoliko zakona radi osiguranja zaštite osobnih podataka, među kojima su propisi u nastavku.

• Uredba (EU) 2016/679 o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka, poznata kao OUZP (Opća uredba o zaštiti podataka).
• Direktiva (EU) 2016/680 o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka od strane nadležnih tijela u svrhe sprečavanja, istrage, otkrivanja ili progona kaznenih djela ili izvršavanja kaznenih sankcija.
• Uredba (EU) 2018/1725 kojom se utvrđuju pravila za zaštitu pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka u institucijama, tijelima, uredima i agencijama EU-a i o slobodnom kretanju takvih podataka.
• Direktiva 2002/58/EZ o obradi osobnih podataka i zaštiti privatnosti u području elektroničkih telekomunikacija.

Osim toga, EU je donio razne instrumente u vezi s prijenosima osobnih podataka u zemlje koje nisu članice EU-a te razne druge aranžmane sa zemljama koje nisu članice EU-a u vezi s prijenosima osobnih podataka. Ti instrumenti uključuju odluke o primjerenosti, standardne ugovorne klauzule i međunarodne sporazume, kao što su Krovni sporazum između EU-a i SAD-a o zaštiti osobnih informacija u vezi sa sprečavanjem, istragom, otkrivanjem i progonom kaznenih djela, sporazume o zapisnicima imena putnika (s Australijom, Kanadom i Sjedinjenim Američkim Državama) te program EU-a i SAD-a za praćenje financiranja terorizma.

TAKOĐER VIDJETI

• Povelja o temeljnim pravima
• Vijeće Europske unije
• Europska komisija
• Europski parlament
• Agencije Europske unije
• Institucije Europske unije
• Države članice
• Ugovori
• Sporazum između Europske unije i Sjedinjenih Američkih Država o prijenosu podataka o financijskim porukama (sažetak)
• Zaštita podataka u sektoru elektroničkih komunikacija (sažetak)
• Sporazum između EU-a i SAD-a o zaštiti osobnih podataka (sažetak)
• Zaštita pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka u institucijama, tijelima, uredima i agencijama EU-a (sažetak)
• Opća uredba o zaštiti podataka (OUZP) (sažetak)
• Zaštita osobnih podataka kada se njima koriste policija ili tijela kaznenog prava (od 2018.) (sažetak)
• Poslovnik Europskog nadzornika zaštite podataka (sažetak)
• Uporaba evidencije podataka o putnicima u svrhu sprečavanja terorizma i teških kaznenih djela (sažetak)
• Odluke o primjerenosti (Europska komisija)
• Standardne ugovorne klauzule (SUK) (Europska komisija)
• Pravila EU-a o zaštiti podataka (Europska komisija)
• Opća uredba o zaštiti podataka (Vijeće Europske unije).