Smjernice EU-a za promicanje poštovanja međunarodnog humanitarnog prava

SAŽETAK DOKUMENATA:

Ažurirane smjernice EU-a za promicanje poštovanja međunarodnog humanitarnog prava

Članak 3. Ugovora o Europskoj uniji (UEU-a)

ČEMU SLUŽE SMJERNICE I ČLANAK 3. UEU-A?

Smjernicama se definiraju operativni alati kako bi EU kroz njegove odnose s ostatkom svijeta promicao poštovanje međunarodnog humanitarnog prava.

Smjernice se odnose na sve one koji djeluju u kontekstu odnosa EU-a s ostatkom svijeta, s ciljem ograničavanja utjecaja oružanog sukoba na civile i zatvorenike. Dopuna su smjernicama i drugim zajedničkim stajalištima koje je donio EU u odnosu na ljudska prava (na primjer o mučenju i smrtnoj kazni).

U članku 3. stavku 5. UEU-a navedene su vrijednosti na kojima se temelji EU, uključujući one koje promiče u kontekstu svojih vanjskih odnosa. Te vrijednosti uključuju načela slobode, demokracije, poštivanja ljudskih prava i temeljnih sloboda te vladavine prava.

KLJUČNE TOČKE

Smjernice su namijenjene javnim (uključujući institucije Europske unije) ili nedržavnim subjektima (nevladine organizacije itd.) koji djeluju u EU-u.

Smanjenje učinaka oružanog sukoba

Međunarodno humanitarno pravo također je poznato kao Pravo oružanih sukoba ili Ratno pravo. Njime su propisana sredstva i metode ratovanja u cilju smanjenja utjecaja oružanog sukoba. Sukladnost s ovim pravnim načelima trebala bi omogućiti zaštitu osoba (kao što su civili i ratni zarobljenici) koje u konfliktima ne sudjeluju ili više ne sudjeluju.

Međunarodno humanitarno pravo odnosi se na:

• oružane sukobe, bilo između zemalja ili unutar jedne zemlje i neovisno o izvoru sukoba; međutim, međunarodni oružani sukobi i unutarnji oružani sukobi podliježu različitim pravnim režimima;
• okupacije teritorija povezane s oružanim sukobima.

Osim toga, međunarodna prava o ljudskim pravima mogu se primjenjivati u vrijeme mira i u ratnim vremenima. Njima se dopunjuje međunarodno humanitarno pravo.

Operativne smjernice

EU se zalaže za učinkovitu provedbu međunarodnog humanitarnog prava. Prvo, uključeni subjekti moraju prikupiti detaljne informacije o sukobima i izraditi izvješća, ocjene i preporuke za djelovanje. To se odnosi na:

• europske institucije, posebice radne skupine Vijeća koje surađuju s međunarodnim organizacijama, uključujući Međunarodni odbor Crvenoga križa, Organizaciju Ujedinjenih naroda i Međunarodnu komisiju za utvrđivanje činjenica;
• voditelje misija EU-a i odgovarajuće predstavnike EU-a (voditelji civilnih operacija EU-a, zapovjednici vojnih operacija EU-a i posebni predstavnici EU-a). Konkretno, trebaju utvrditi slučajeve teškog kršenja međunarodnog humanitarnog prava;
• Radnu skupinu Vijeća za međunarodno javno pravo i Radnu skupinu Vijeća za humanitarnu pomoć i pomoć u hrani.

EU ima na raspolaganju nekoliko načina djelovanja:

• politički dijalog sa zemljama izvan EU-a, i u slučaju sukoba i u vrijeme mira;
• izjave za opću javnost u kojima EU zauzima stav za poticanje sukladnosti s humanitarnim pravom;
• inicijative i javne izjave u kojima EU osuđuje situacije ili pojedina djelovanja;
• restriktivne mjere i sankcije koje se mogu odnositi na države ili pojedince koji sudjeluju u sukobu. Takve mjere moraju biti odgovarajuće i u skladu s međunarodnim pravom;
• suradnja s međunarodnim tijelima;
• operacije za upravljanje krizama koje mogu uključivati misije za prikupljanje informacija korisnih za Međunarodni kazneni sud (MKS) ili za istrage ratnih zločina;
• kazneni progon pojedinaca odgovornih za kršenje međunarodnog humanitarnog prava;
• osposobljavanje i obrazovanje stanovništva, vojnog osoblja i službenika za provedbu zakonodavstva;
• kontrola prodaje oružja u skladu sa Zajedničkim stajalištem 2008/944/ZVSP kojim se zahtjeva da izvozne dozvole podliježu poštovanju ljudskih prava od strane zemalja koje oružje uvoze.

Pojedinačna odgovornost u slučaju sukoba

Određena teška kršenja međunarodnog humanitarnog prava definiraju se kao ratni zločini. Mogu se pojaviti u istim okolnostima kao što su genocid ili zločini protiv čovječnosti. Zemlje EU-a osigurat će da se osobama odgovornima za ratne zločine sudi na domaćim sudovima, sudovima druge zemlje ili Međunarodnom kaznenom sudu.

POZADINA

Za više informacija vidjeti:

• Međunarodno humanitarno pravo – informativni članak (Europska komisija).

GLAVNI DOKUMENT

Pročišćene verzije Ugovora o Europskoj uniji – Glava I. – Zajedničke odredbe – Članak 3. (bivši članak 2. UEU-a) (SL C 202, 7.6.2016., str. 17.)

Ažurirane smjernice Europske unije za promicanje poštovanja međunarodnog humanitarnog prava (SL C 303, 15.12.2009., str. 12.–17.)

VEZANI DOKUMENTI

Odluka Vijeća 2011/168/ZVSP od 21. ožujka 2011. o Međunarodnom kaznenom sudu i o stavljanju izvan snage Zajedničkog stajališta 2003/444/ZVSP (SL L 76, 22.3.2011., str. 56.–58.)

Posljednje ažuriranje 02.03.2018