Zaštita osobnih podataka koje upotrebljavaju policija ili tijela kaznenog prava (od 2018.)

KLJUČNE TOČKE

Direktivom se zahtijeva da su podaci koje su prikupila tijela za izvršavanje zakonodavstva:

• obrađivani zakonito i pošteno;
• prikupljeni u posebne, izričite i zakonite svrhe te da ih se obrađuje samo na način kompatibilan s tim svrhama;
• primjereni i relevantni te da nisu pretjerani u odnosu na svrhu u koju se obrađuju;
• točni i, prema potrebi, ažurni;
• čuvani u obliku koji omogućuje identifikaciju ispitanika samo onoliko dugo koliko je potrebno u svrhe radi kojih se osobni podaci obrađuju;
• Odgovarajuće sigurni, uključujući zaštitu od neovlaštene ili nezakonite obrade primjenom odgovarajućih tehničkih ili organizacijskih mjera.

Vremenska ograničenja

Države članice moraju osigurati da se za brisanje osobnih podataka ili za redovito preispitivanje potrebe za pohranom osobnih podataka predvide odgovarajući rokovi.

Pojedinci na koje se odnosi (ispitanici)

Ovom se direktivom zahtijeva da tijela za provođenje zakona rade jasnu razliku između podataka različitih kategorija osoba, uključujući:

• osobe za koje postoje ozbiljni razlozi za vjerovati da su počinile ili će počiniti kazneno djelo;
• osobe osuđene za kazneno djelo;
• žrtve kaznenih djela ili osobe za koje se opravdano vjeruje da bi mogle biti žrtve kaznenih djela;
• osobe koje su strane u kaznenim djelima, uključujući potencijalne svjedoke.

Informacije koje se daju ispitanicima i pristup podacima

Pojedinci imaju pravo na to da im tijela za provođenje zakona stave na raspolaganje – i u nekim slučajevima pruže – određene informacije, uključujući:

• naziv i kontaktne podatke nadležnog tijela koje odlučuje o svrsi i sredstvima obrade podataka;
• svrhe u koje se obrađuju njihovi podaci;
• pravo na podnošenje pritužbe nadzornom tijelu i kontaktne podatke nadzornog tijela;
• postojanje prava da se zatraži pristup osobnim podacima, njihov ispravak ili brisanje, kao i prava na ograničavanje obrade njihovih osobnih podataka.

Pojedinci imaju pravo ishoditi potvrdu nadležnih tijela o tome obrađuju li se njihovi osobni podaci te pristup takvim osobnim podacima i informacijama o njihovoj obradi.

Sigurnost i zapisivanje

Nacionalna tijela moraju poduzeti tehničke i organizacijske mjere kako bi osigurala odgovarajuću razinu sigurnosti s obzirom na rizik. Kod automatizirane obrade podataka treba poduzeti brojne mjere, uključujući:

• neovlaštenim osobama zabraniti pristup opremi koja se upotrebljava za obradu;
• spriječiti neovlašteno čitanje, kopiranje, mijenjanje ili uklanjanje nosača podataka¹;
• spriječiti neovlašteno unošenje osobnih podataka te neovlašteno pregledavanje, mijenjanje ili brisanje pohranjenih osobnih podataka.

Nacionalna tijela moraju voditi zapise s informacijama kao što su datum i vrijeme pristupa osobnim podacima te imena osoba koje su obavile uvid u podatke ili kojima su podaci otkriveni. Zapise bi uglavnom trebalo upotrebljavati u svrhe provjere zakonitosti obrade podataka, osiguravanja sigurnosti i cjelovitosti obrade te u kaznenim postupcima.

Stavljanje izvan snage

Direktiva je zamijenila Okvirnu odluku 2008/977/PUP o zaštiti osobnih podataka obrađenih u okviru policijske i pravosudne suradnje u kaznenim stvarima, a na snagu je stupila 6. svibnja 2018.

Preispitivanje

Europska komisija objavila je u lipnju 2020. komunikaciju „Daljnji koraci u usklađivanju nekadašnjeg trećeg stupa pravne stečevine s pravilima o zaštiti podataka”.

Prvo izvješće o evaluaciji i preispitivanju Direktive mora se dostaviti do 5. svibnja 2022.