Zakon EU-a o žigovima (nacionalne registracije)

SAŽETAK DOKUMENTA:

Direktiva (EU) 2015/2436 za usklađivanje zakonodavstava zemalja EU-a o žigovima

ČEMU SLUŽI OVA DIREKTIVA?

• Ima za cilj uskladiti nacionalno zakonodavstvo EU-a i postupovna pravila za registraciju žigova.
• Čini dio paketa reformi uz reviziju Uredbe (EZ) br. 207/2009 o žigu Zajednice (EU). Paket je osmišljen kako bi sustavi registracije žiga diljem EU-a poduzećima bili dostupniji i učinkovitiji.

KLJUČNE TOČKE

Ova Direktiva utvrđuje temelj za donošenje nacionalnog zakonodavstva za žigove u pogledu proizvoda ili usluga koje su:

• predmetom registracije kao pojedinačni žigovi, zajednički žigovi*, jamstveni ili certifikacijski žigovi u zemlji EU-a ili u Uredu Beneluksa za intelektualno vlasništvo;
• predmetom međunarodne registracije koja ima učinak u zemlji EU-a.

Format

Žig može biti bilo koji znak koji se može grafički prikazati (osobito riječi, uključujući osobna imena, odnosno crteži, slova, brojke, oblici proizvoda ili njihova pakiranja). Znak mora biti prikladan za razlikovanje proizvoda ili usluga jedne osobe ili tvrtke od onih druge osobe ili tvrtke.

Razlozi za odbijanje

Žig se može odbiti prije registracije ili se naknadno može proglasiti ništavim, zbog niza razloga uključujući ako:

• nema razlikovni karakter;
• samo je opisan;
• sastoji se od znakova koji su uobičajeni u svakodnevnom govoru trgovine u pitanju;
• protivan je načelima na kojima se temelje ustavni zakoni i propisi ili prihvaćenim moralnim načelima;
• takve je naravi da javnost može dovesti u zabludu, primjerice, u odnosu na vrstu, kakvoću ili zemljopisno podrijetlo proizvoda ili usluga.

Žig će također biti odbijen ili može biti proglašen ništavim, ako je istovjetan ili sličan žigu koji je ranije registriran.

Prava

• Vlasnik ima isključivo pravo na žig koji je kreiran.
• On može bilo kome zabraniti korištenje znaka koji je istovjetan ili sličan ako postoji opasnost od zbunjivanja potrošača.
• Vlasnik ne može zabraniti korištenje žiga od strane onih koji djeluju u okviru svog poslovanja, gdje je potrebno navesti sljedeće:
  • naziv ili adresu treće osobe kada je ona fizička osoba;
  • značajke proizvoda ili usluga obuhvaćenih žigom;
  • namjenu proizvoda ili usluga.

Uporaba

• Nositelj žiga mora stvarno rabiti žig unutar pet godina od njegove registracije.
• Uporaba prekinuta na više od pet godina zaredom, rezutirat će sankcijama za neuporabu žiga.

Postupak registracije

Prijave moraju sadržavati:

• zahtjev za registraciju;
• podatke za identifikaciju podnositelja prijave;
• popis proizvoda i usluga za koje se traži registracija;
• izgled žiga koji i vlastima i javnosti omogućava utvrditi što je zaštićeno.

Prijava podliježe plaćanju pristojbe koju određuje dotična zemlja EU-a.

Trajanje i produljenje

• Žigovi se registriraju za razdoblje od deset godina od datuma podnošenja prijave.
• Mogu se produljiti za dodatnih 10 godina na zahtjev vlasnika nakon plaćanja pristojbe za produljenje. Nacionalni ured za žigove obavješćuje vlasnika o isteku njihovog žiga šest mjeseci prije spomenutog isteka.

Ova direktiva stavit će izvan snage i zamijenit će Direktivu 2008/95/EZ od 14. siječnja 2019.

OTKAD SE DIREKTIVA PRIMJENJUJE?

Primjenjuje se od 12. siječnja 2016. Zemlje EU-a trebaju je uključiti u svoje nacionalno pravo do 14. siječnja 2019.

POZADINA

Za više informacija pogledajte „Zaštita žigova u EU-u” na internetskoj stranici Europske komisije.

KLJUČNI POJAM

* Zajednički žigovi: Prilikom podnošenja prijave za registraciju, moguće je opisati žig EU-a kao zajednički. Udruge kao što su proizvođači ili pružatelji usluga mogu se prijaviti za takav žig.

DOKUMENT

Direktiva (EU) 2015/2436 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2015. o usklađivanju zakonodavstava država članica o žigovima (SL L 336, 23.12.2015., str. 1.-26.)

Sukcesivne izmjene, dopune i ispravci Direktive (EU) 2015/2436 uključeni su u izvorni dokument. Ovaj pročišćeni tekst ima samo dokumentarnu vrijednost.

Posljednje ažuriranje 16.06.2016