Rješavanje pitanja o zapošljavanju u EU-u u 2015.

Nacrt Zajedničkog izvješća o zapošljavanju dio je Godišnjeg pregleda rasta za 2015. U njemu se analiziraju zapošljavanje i socijalni trendovi u državama Europske unije (EU) i politički odgovori koji imaju za cilj poboljšanje zapošljavanja i socijalne uspješnosti.

DOKUMENT

Nacrt Zajedničkog izvješća o zapošljavanju Komisije i Vijeća prati Komunikaciju Komisije o Godišnjem pregledu rasta za 2015. (COM(2014) 906 završna verzija s 28. studenoga 2014).

SAŽETAK

Nacrt Zajedničkog izvješća o zapošljavanju dio je Godišnjeg pregleda rasta za 2015. U njemu se analiziraju zapošljavanje i socijalni trendovi u državama Europske unije (EU) i politički odgovori koji imaju za cilj poboljšanje zapošljavanja i socijalne uspješnosti.

KOJI JE CILJ OVOG IZVJEŠĆA?

U kontekstu novog ciklusa europskog semestra, Europska komisija objavila je Godišnji pregled rasta (GPR) za 2015. usmjeren na načine na koje EU može djelovati kako bi potpomogao stvaranju radnih mjesta i rastu. Posebice, GPR navodi opće gospodarske prioritete EU-a i pruža zemljama EU-a strateške smjernice za godinu koja slijedi.

GPR praćen je ovim Nacrtom Zajedničkog izvješća o zapošljavanju koje analizira situaciju sa zapošljavanjem u EU-u kao i političke odgovore država EU-a u pitanju.

KLJUČNE TOČKE

Izvješće pokazuje da se značajne strukturalne reforme isplate. Također analizira potencijal za poboljšanje zapošljavanja i socijalne uspješnosti u EU-u.

Glavni zaključci:

Tržište rada i socijalna kretanja: čak i ako broj nezaposlenih polako pada, on je i dalje visok u EU-28 i iznosio je 24,6 milijuna (10,1 %) u rujnu 2014. Izvješće također naglašava da:

dugoročna nezaposlenost i dalje raste (5,1 % u EU-28 2013.),

nezaposlenost mladih ostaje visoka (21,6 % u EU-28 2014.), ali pokazuje znakove pada,

razine ranog napuštanja školovanja postupno se snižavaju u skladu s ciljem smanjenja broja mladih koji su napustili školovanje na manje od 10 % do 2020.,

EU dobro napreduje prema cilju od 40 % osoba od 30-34 godine koje završavaju treći stupanj obrazovanja do 2020.

Zapošljavanje i socijalne reforme u zemljama EU-a: Zemlje EU-a teže reformama povezanim s Europskim semestrom 2014. s utjecajem na stope radne aktivnosti. Poduzete su mjere koje bi otklonile dugoročnu nezaposlenost i kojima bi cilj bio:

smanjiti segmentaciju tržišta rada* pojednostavljujući radno pravo u zemljama EU-a,

smanjiti oporezivanje rada kako bi se poduzećima dopustilo da (ponovno) zaposle mlade kao i dugoročno nezaposlene,

osigurati povoljno okruženje u kojem bi poduzeća mogla nuditi programe naukovanja,

poboljšati ponudu kvalificirane radne snage na svim razinama obrazovnog sustava u zemljama EU-a,

uvesti reforme sustava socijalne zaštite kako bi se osigurala zaštita i obrana od siromaštva onih koji su isključeni s tržišta rada.

U izvješću se, međutim, naglašava kako napredak i ambicije za uvođenje ovih reformi variraju među zemljama EU-a. Dakle, potrebni su daljnji napori kako bi se osigurali konkretni ciljevi na terenu.

Ljestvica ključnih pokazatelja

U izvješću se također nalazi drugo izdanje ljestvice ključnih pokazatelja zaposlenosti i socijalnih pokazatelja uvedenih kako bi se ojačala socijalna dimenzija Ekonomske i monetarne unije (EMU):

nezaposlenost,

nezaposlenost mladih i stope onih koji nisu zaposleni niti uključeni u programe obrazovanja ili osposobljavanja (NEET),

raspoloživ dohodak kućanstva,

stopa rizika od siromaštva,

nejednakost dohotka*.

Glavni nalazi u 2015. pokazuju konstantne socioekonomske varijacije u stopama nezaposlenosti, nezaposlenosti mladih i NEET-a među mladim ljudima. Pad dohotka kućanstva i rastuća nejednakost, kao i stope siromaštva, prisutni su u većini južnih zemalja unutar europodručja (Italija, Grčka, itd.).

KLJUČNI POJMOVI

* Segmentacija tržišta rada: ondje gdje se tržište rada razdvaja na poddijelove. Primjeri uključuju situacije u kojima neki zaposlenici imaju ugovore na neodređeno, dok drugi imaju ugovore na određeno, ili tamo gdje postoje razlike između uvjeta rada doseljenika i onih koji to nisu.

* Nejednakosti dohotka: u ovom kontekstu radi se o usporedbi relativnih udjela dohotka države među različitim grupama unutar njene populacije. Tamo gdje je dio cjelokupnog dohotka visok među najbogatijima, siromašniji dijelovi imaju sukladno niži dio i nejednakost se povećava.

Za više informacija pogledajte:

21.06.2015