Ozbiljnost i učestalost prirodnih katastrofa u proteklim je desetljećima postupno rasla, dijelom kao rezultat klimatskih promjena, urbanizacije, rasta broja stanovništva i degradacije okoliša. Europa je gusto naseljen i gospodarski razvijen kontinent. To znači da katastrofe, kada do njih dođe, budu velike i uzrokuju ozbiljnu gospodarsku štetu.

Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija: Akcijski okvir iz Hyoga nakon 2015.: upravljanje rizicima kako bi se postigla otpornost (COM(2014) 216 završna verzija od 8.4.2014.).

Zaključci Vijeća o Akcijskom okviru iz Hyoga nakon 2015.: upravljanje rizicima kako bi se postigla otpornost (lipanj 2014.) (vidjeti str. 29.-33.).

Prosječni godišnji gubitci od prirodnih katastrofa narasli su s 9 milijardi eura u 1980-ima na više od 13 milijardi eura u 2000-ima. Kako bi se ublažili ti zabrinjavajući trendovi, ključne su politike sprječavanja rizika i upravljanja rizicima.

Glavni fokus zakonodavstva Europske unije (EU) o civilnoj zaštiti jest na politici i djelovanju spremnosti i sprječavanja. Unutar zemlje mehanizam utvrđuje nove obveze za razvoj daljnjih procjena rizika, procjena kapaciteta za upravljanje rizicima, primjenu stručnih pregleda za zemlje EU-a kako bi međusobno učile o upravljanju rizicima od katastrofe kao i bazu znanja i dokaza za upravljanje katastrofama. Inovativna rješenja za financiranje sprječavanja katastrofa također su visoko na dnevnom redu, uključujući uporabu osiguranja kao sredstva za upravljanje katastrofama i kao poticaja za osvješćivanje o rizicima, njihovom sprječavanju i ublažavanju.

Razmatranja o sprječavanju rizika od katastrofa i upravljanju tim rizicima uključena su u brojne ključne politike EU-a, uključujući kohezijsku politiku, zdravstvo, procjenu utjecaja na okoliš, prilagodbu klimatskim promjenama, ekosustave, poljoprivredu, sigurnost hrane i prehrane, vodu, upravljanje rizicima od poplava, sprječavanje velikih industrijskih nesreća, financiranje rizika, nuklearnu sigurnost, promet, energiju, istraživanja i inovacije.

Komisija je donijela Komunikaciju o Akcijskom okviru iz Hyoga nakon 2015.: upravljanje rizicima kako bi se postigla otpornost. Uz podršku zaključaka Vijeća, podržava zajednički stav EU-a o globalnim pregovorima na razini Ujedinjenih naroda (UN) o novom Akcijskom okviru iz Hyoga nakon 2015. radi smanjenja rizika od katastrofe.

Komisija je sastavila preporuke nastavljajući se na prethodna postignuća u upravljanju rizicima od katastrofa i nizu politika EU-a, uključujući civilnu zaštitu, zaštitu okoliša, unutarnju sigurnost, prilagodbu klimatskim promjenama, zdravlje, istraživanja i inovacije te vanjsko djelovanje EU-a. Ta su postignuća važan doprinos EU-a prema ostvarivanju koherentne politike upravljanja rizicima od katastrofa na razini EU-a i na međunarodnoj razini.

Veća transparentnost i bolje upravljanje novim Akcijskim okvirom iz Hyoga nakon 2015.: Komisija predlaže standarde upravljanja, periodičke stručne preglede koje obavljaju zemlje te prikupljanje i dijeljenje globalno usporedivih podataka o gubitcima u katastrofama i opasnostima od katastrofa.

Usmjerenost na rezultate: Komisija predlaže uvođenje ciljeva i mjerljivih mjera za smanjenje rizika od katastrofa.

Mjere smanjenja rizika od katastrofe trebale bi doprinijeti održivom i pametnom rastu: sve najvažnije infrastrukture i projekti trebali bi biti osjetljivi na rizik te otporni na klimu i katastrofe (tj. trebali bi biti sagrađeni na takav način da su što je moguće više otporniji kako bi mogli podnijeti katastrofe). Inovativne tehnologije i instrumente za potporu upravljanju katastrofama potrebno je dodatno poticati (postavljanje sustava ranog upozoravanja, otporna infrastruktura i građevine, zelena infrastruktura, obavješćivanje o riziku itd.) kako bi dovele do povećanja poslovnih prilika i pridonijele zelenom rastu.

Posebna pozornost najosjetljivijima: Komisija od novog Akcijskog okvira iz Hyoga također očekuje da bude više rodno osjetljiv te da je usmjeren na ranjive skupine kao što su djeca, starije osobe, osobe s invaliditetom, beskućnici i siromašni. Posebnu pozornost potrebno je posvetiti izgradnji otpornosti u svim urbanim i osjetljivim ruralnim sredinama te u obalnim područjima.

Uz prirodne katastrofe, opsežni međunarodni okvir također bi trebao riješiti sukobe i ostale oblike nasilja i državne krhkosti (zemlje sa slabim državnim kapacitetima i ustanovama) kao i tehnološke rizike (primjerice, nuklearne), nesigurnost hrane i prehrane te epidemije.

EU podržava Akcijski okvir iz Hyoga koji diljem svijeta promiče smanjenje rizika od katastrofe i osviještenost. Također potiče uključivanje smanjenja rizika od katastrofe u okviru nakon 2015. za iskorjenjivanje siromaštva i ostvarenja održivog razvoja. U tom je kontekstu Europska komisija 2014. objavila Komunikaciju o Akcijskom okviru iz Hyoga nakon 2015.: upravljanje rizicima kako bi se postigla otpornost. To je doprinijelo oblikovanju zajedničkog stajališta EU-a tijekom međunarodnih pregovora o obnovljenom međunarodnom okviru za smanjenje rizika od katastrofe.

Akcijski okvir iz Hyoga (HFA) „Izgradnja otpornosti naroda i zajednica na katastrofe” desetogodišnji je plan koji je donijelo 168 zemalja članica UN-a koje su se dobrovoljno obvezale raditi na pet prioriteta za djelovanje kako bi svijet bio sigurniji od prirodnih katastrofa i kako bi se razvila otpornost na katastrofu. Obuhvaćajući razdoblje od 2005. do 2015., HFA zamjenjuje Akcijski okvir za smanjenje rizika od katastrofa nakon 2015. godine, koji je odobren na 3. svjetskoj konferenciji za smanjenje rizika od katastrofe održanoj u Sendaiju (Japan) od 14. do 18. ožujka 2015.