Bolja izrada zakonodavstva – sporazum između institucija EU-a

SAŽETAK DOKUMENTA:

Međuinstitucijski sporazum Europskog parlamenta, Vijeća Europske unije i Europske komisije o boljoj izradi zakonodavstva

ČEMU SLUŽI OVAJ SPORAZUM?

KLJUČNE TOČKE

Godišnje i višegodišnje planiranje programa

Na početku svakog zakona tri institucije usuglašavaju višegodišnje prioritete. Dodatno, svake će godine donijeti zajedničku izjavu o godišnjim međuinstitucijskim prioritetima na temelju Komisijina godišnjeg programa rada. Prva takva zajednička izjava donesena je za 2017.

Procjene učinka

Sporazumom se utvrđuje da Komisija treba provoditi procjene učinka za sve svoje glavne zakonodavne i nezakonodavne prijedloge. U elemente koje treba obuhvatiti procjenama učinka spadaju:

Komisija će se pouzdati da će Odbor za regulatorni nadzor, koji se dijelom sastoji od vanjskih stručnjaka, provoditi nepristranu provjeru kvalitete Komisijine procjene učinka.

Parlament i Vijeće mogu provesti procjene učinka o svojim važnim izmjenama kada to smatraju prikladnim i potrebnim. Osim toga, sporazumom su utvrđena pravila za javna savjetovanja i savjetovanja s dionicima te ex post evaluaciju zakonodavstva EU-a.

Transparentnost

U sporazumu se naglašava važnost povećanja transparentnosti zakonodavnih postupaka uključujući:

Delegirani i provedbeni akti

Sporazumom su utvrđena pravila za pojašnjavanje i pojednostavnjivanje upotrebe delegiranih i provedbenih akata u skladu s člancima 290. i 291. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) te on sadržava prilog sa standardnim klauzulama u tu svrhu. Konkretno, dogovoreno je sljedeće:

Provedba i primjena zakonodavstva EU-a

U Sporazumu se navode tri inovacije kojima se pomaže poboljšati i pojasniti provedbu i primjenu zakonodavstva EU-a:

  1. zemlje EU-a moraju jasno obavijestiti javnost o mjerama poduzetim u zemljama EU-a koje uključuju zakonodavstvo EU-a u svoje nacionalno pravo ili koje provode zakonodavstvo EU-a u skladu sa Zajedničkim izjavama iz 2011. u vezi s dokumentima s objašnjenjima koji prate obavijest o takvim mjerama;
  2. od zemalja EU-a traži se da jasno odrede akt o prijenosu (tj. akt kojim se zakonodavstvo EU-a pripaja nacionalnom pravu) ili pomoćni dokument kada svojem nacionalnom pravu dodaju aspekte koji ni na koji način nisu povezani sa sadržajem akta EU-a („prekomjerna regulacija”);
  3. Komisija bi u svoje godišnje izvješće Parlamentu i Vijeću trebala uvrstiti sve slučajeve prekomjerne regulacije.

Pojednostavnjivanje

Ovim se Sporazumom od triju institucija zahtijeva da surađuju da bi pojednostavnile zakonodavstvo i smanjile opterećenja, istodobno osiguravajući da su ispunjeni ciljevi zakonodavstva. Tri institucije potvrđuju:

Komisija predstavlja godišnji pregled tereta u pogledu postignutih rezultata u naporima EU-a za pojednostavnjenje zakonodavstva i smanjenje administrativnih opterećenja koristeći se svojim Programom za primjerenost i učinkovitost propisa (REFIT).

Provedba sporazuma

Stavkom 50. sporazuma predviđa se da tri institucije redovito analiziraju svoju provedbu putem Međuinstitucijske koordinacijske skupine i da se sastaju godišnje na političkoj razini radi evaluacije napretka.

OTKAD SE PRIMJENJUJE SPORAZUM?

Primjenjuje se od

POZADINA

Za više informacija vidjeti:

KLJUČNI POJMOVI

  1. Trijalozi: neformalni tripartitni sastanci predstavnika Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije.

GLAVNI DOKUMENT

Međuinstitucijski sporazum Europskog parlamenta, Vijeća Europske unije i Europske komisije o boljoj izradi zakonodavstva (SL L 123, , str. 1.–14.)

posljednje ažuriranje