19/Sv. 008

HR

Službeni list Europske unije

1

---

---

/

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

01.07.2013.

---

Uvodna napomena

U skladu s člankom 52. Akta o uvjetima pristupanja Republike Hrvatske i prilagodbama Ugovora o Europskoj uniji, Ugovora o funkcioniranju Europske unije i Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju, potpisanog 9. prosinca 2011., tekstovi akata institucija donesenih prije pristupanja koje su te institucije sastavile na hrvatskom jeziku od dana pristupanja vjerodostojni su pod istim uvjetima kao i tekstovi sastavljeni na sadašnjim službenim jezicima. Tim se člankom također predviđa da se tekstovi objavljuju u Službenom listu Europske unije ako su tekstovi na sadašnjim jezicima tako objavljeni.

U skladu s tim člankom objavljuje se posebno izdanje Službenog lista Europske unije na hrvatskom jeziku, koje sadržava tekstove obvezujućih općih akata. To izdanje obuhvaća akte usvojene u razdoblju od 1952. godine do dana pristupanja.

Objavljeni tekstovi podijeljeni su na 20 poglavlja koja slijede raspored iz Registra važećeg zakonodavstva Europske unije, i to:

01	Opća, financijska i institucionalna pitanja
02	Carinska unija i slobodno kretanje robe
03	Poljoprivreda
04	Ribarstvo
05	Sloboda kretanja radnika i socijalna politika
06	Pravo poslovnog nastana i sloboda pružanja usluga
07	Prometna politika
08	Politika tržišnog natjecanja
09	Porezi
10	Ekonomska i monetarna politika i slobodno kretanje kapitala
11	Vanjski odnosi
12	Energetika
13	Industrijska politika i unutarnje tržište
14	Regionalna politika i koordinacija strukturnih instrumenata
15	Okoliš, potrošači i zaštita zdravlja
16	Znanost, informiranje, obrazovanje i kultura
17	Pravo poduzećâ
18	Zajednička vanjska i sigurnosna politika
19	Područje slobode, sigurnosti i pravde
20	Europa građana

Spomenuti registar, koji vodi Ured za publikacije, dostupan je na internetu (eur-lex.europa.eu) na službenim jezicima Europske unije. Bibliografskoj bilješci svakog akta može se pristupiti putem registra, gdje se mogu pronaći upućivanja na posebno izdanje i na ostale analitičke metapodatke.

Akti objavljeni u posebnom izdanju, uz određene iznimke, objavljuju se u obliku u kojem su bili objavljeni u Službenom listu na izvornim službenim jezicima. Stoga pri uporabi posebnog izdanja treba uzeti u obzir naknadne izmjene, prilagodbe ili odstupanja koje su usvojile institucije, Europska središnja banka ili su predviđene u Aktu o pristupanju.

Iznimno, kad se opsežni tehnički prilozi poslije zamijene novim prilozima, navodi se samo upućivanje na posljednji akt koji zamjenjuje prilog. Takav je slučaj u pojedinim aktima koji sadržavaju popise carinskih oznaka (poglavlje 02), aktima o prijevozu opasnih tvari, aktima o pakiranju i označivanju tih tvari (poglavlja 07 i 13) te nekima od protokola i priloga Sporazumu o Europskom gospodarskom prostoru.

Također, Pravilnik o osoblju objavljuje se kao pročišćeni tekst koji obuhvaća sve izmjene do kraja 2012. godine. Daljnje izmjene objavljuju se u izvornom obliku.

Posebno izdanje sadržava dva sustava numeracije stranica:

i.

izvorna numeracija stranica, zajedno s datumom objave francuskog, talijanskog, njemačkog i nizozemskog izdanja Službenog lista, engleskog i danskog izdanja od 1. siječnja 1973., grčkog izdanja od 1. siječnja 1981., španjolskog i portugalskog izdanja od 1. siječnja 1986., finskog i švedskog izdanja od 1. siječnja 1995., češkog, estonskog, latvijskog, litavskog, mađarskog, malteškog, poljskog, slovačkog i slovenskog izdanja od 1. svibnja 2004. te bugarskog i rumunjskog izdanja od 1. siječnja 2007. U numeraciji stranica postoje praznine jer svi akti objavljeni u to vrijeme nisu objavljeni u posebnom izdanju. Kada se prilikom citiranja akata upućuje na Službeni list, potrebno je navesti stranicu sukladno izvornoj numeraciji;

ii.	numeracija stranica posebnog izdanja neprekinuta je i ne smije se navoditi prilikom citiranja akata.

Do lipnja 1967. numeracija stranica u Službenom listu počinjala je iznova svake godine. Od tada nadalje svaki broj Službenog lista počinje na prvoj stranici.

Od 1. siječnja 1968. Službeni list podijeljen je na dva dijela:

—	Zakonodavstvo („L”),

—	Informacije i objave („C”).

Od 1. veljače 2003. prijašnje ime „Službeni list Europskih zajednica” promijenjeno je, na temelju Ugovora iz Nice, u „Službeni list Europske unije”.

---

19/Sv. 008

HR

Službeni list Europske unije

3

---

31999D0435

---

L 176/1

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

20.05.1999.

---

ODLUKA VIJEĆA

od 20. svibnja 1999.

o definiranju schengenske pravne stečevine radi utvrđivanja, u skladu s odgovarajućim odredbama Ugovora o osnivanju Europske zajednice i Ugovora o Europskoj uniji, pravne osnove za svaku od odredaba ili odluka koje čine pravnu stečevinu

(1999/435/EZ)

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

djelujući na temelju prve rečenice drugog podstavka stavka 1. članka 2. Protokola uz Ugovor o Europskoj uniji i uz Ugovor o osnivanju Europske zajednice, kojim se schengenska pravna stečevina uključuje u okvir Europske unije (dalje u tekstu: „Schengenski protokol”),

(1)	budući da je nužno definirati schengensku pravnu stečevinu kako bi se Vijeću omogućilo da, u skladu s mjerodavnim odredbama Ugovora, utvrdi pravne osnove za svaku od odredaba schengenske pravne stečevine;

(2)	budući da je utvrđivanje pravnih osnova nužno samo u odnosu na one obvezujuće odredbe i odluke koje čine schengensku pravnu stečevinu i još su uvijek na snazi;

(3)	budući da stoga Vijeće mora utvrditi za koje odredbe i odluke koje čine schengensku pravnu stečevinu nije potrebno utvrditi pravnu osnovu u skladu s odgovarajućim propisima Ugovora;

(4)

budući da se odluka da nije nužno ili prikladno da Vijeće utvrđuje pravnu osnovu nekih odredaba schengenske pravne stečevine u skladu s mjerodavnim odredbama Ugovora može opravdati sljedećim razlozima: (a) Odredba nema obvezujuću pravnu snagu i Vijeće može usvojiti sličnu odredbu samo na temelju instrumenta koji nema pravnu osnovu u jednom od Ugovora. (b) Protok vremena i/ili događaja učinili su ovu odredbu suvišnom. (c) Odredba se odnosi na institucionalna pravila koja su zamijenili postupci Europske unije. (d) Sadržaj Odredbe je obuhvaćen – i stoga zamijenjen – postojećim zakonodavstvom Europske zajednice ili Europske unije ili pravnim aktom koji su donijele sve države članice. (e) Odredba postaje suvišnom zbog Sporazuma koji će biti sklopljeni s Republikom Islandom i Kraljevinom Norveškom u skladu s člankom 6. Schengenskoga protokola. (f) Odredba se odnosi na područje koje nije obuhvaćeno ni aktivnostima Europske zajednice niti ciljevima Europske unije i stoga se odnosi na jedno od onih područja u kojima su države članice zadržale slobodu djelovanja. U to su uključene odredbe koje mogu biti značajne samo u svrhu izračunavanja financijskih potraživanja od pojedinih država članica ili među pojedinim državama članicama.

(5)

Čak i ako na temelju jednog od ovih razloga nije nužno ili prikladno da Vijeće utvrdi pravnu osnovu za određene odredbe schengenske pravne stečevine, to ne znači da one postaju suvišnima ili da im se oduzima pravna valjanost. To nema utjecaja na pravne učinke akata koji su još na snazi, a koji su doneseni na temelju tih odredaba.

(6)	Prava i obveze Danske propisani su člankom 3. Protokola kojim se schengenska pravna stečevina uključuje u okvir Europske unije i člancima od 1. do 5. Protokola o položaju Danske,

ODLUČILO JE:

Članak 1.

1.   U skladu s Prilogom Protokolu o uključivanju schengeske pravne stečevine u okvir Europske unije, schengenska pravna stečevina obuhvaća sve akte navedene u Prilogu A ovoj Odluci.

2.   Schengenska pravna stečevina, kako je navedeno u stavku 1., objavljuje se u Službenom listu Europskih zajednica, osim odredaba navedenih u članku 2. i onih odredaba koje Schengenski izvršni odbor klasificira kao „povjerljive” u vrijeme donošenja ove Odluke.

3.   Vijeće zadržava pravo kasnije objaviti i druge dijelove schengenske pravne stečevine u Službenom listu, posebno odredaba kojih se objavljivanje čini nužnim zbog javnog interesa ili koje Vijeće smatra važnima za tumačenje schengenske pravne stečevine.

Članak 2.

Nije nužno da Vijeće, djelujući u skladu s člankom 2. stavkom 1. drugim podstavkom drugom rečenicom Schengenskog protokola, utvrdi, u skladu s mjerodavnim odredbama Ugovora, pravnu osnovu za sljedeće odredbe i odluke koje čine dio schengenske pravne stečevine:

(a)

odredbe Konvencije potpisane u Schengenu 19. lipnja 1990. između Kraljevine Belgije, Savezne Republike Njemačke, Francuske Republike, Velikog Vojvodstva Luksemburga i Kraljevine Nizozemske o provedbi Schengenskog sporazuma i s njim povezanog Završnog akta i izjava („Schengenska konvencija”) navedenih u 1. dijelu Priloga B;

(b)

odredbe Ugovora o pristupanju i Protokola uz Schengenski ugovor i Schengensku konvenciju s Talijanskom Republikom (potpisan u Parizu 27. studenoga 1990.), Kraljevinom Španjolskom i Portugalskom Republikom (potpisan u Bonnu 25. lipnja 1991.), Helenskom Republikom (potpisan u Madridu 6. studenoga 1992.), Republikom Austrijom (potpisan u Bruxellesu 28. travnja 1995.) te Kraljevinom Danskom, Republikom Finskom i Kraljevinom Švedskom (potpisan u Luxembourgu 19. prosinca 1996.) koje su navedene u 2. dijelu Priloga B;

(c)	odluke i izjave Izvršnog odbora koji je osnovan Schengenskom konvencijom, a koje su navedene u 3. dijelu Priloga B;

(d)	odluke Središnje skupine za čije donošenje je Skupinu ovlastio Izvršni odbor a koje su navedene u 3. dijelu Priloga B.

Članak 3.

Ova Odluka stupa na snagu odmah.

Objavljuje se u Službenom listu Europskih zajednica.

---

PRILOG A

Članak 1.

SCHENGENSKA PRAVNA STEČEVINA

1.   Sporazum potpisan u Schengenu 14. lipnja 1985. između vlada država Ekonomske unije Beneluksa, Savezne Republike Njemačke i Francuske Republike o postupnom ukidanju kontrola na zajedničkim granicama.

2.   Konvencija potpisana u Schengenu 19. lipnja 1990. između Kraljevine Belgije, Savezne Republike Njemačke, Francuske Republike, Velikog Vojvodstva Luksemburga i Kraljevine Nizozemske o provedbi Sporazuma o postupnom ukidanju kontrola na zajedničkim granicama, koji je potpisan u Schengenu 14. lipnja 1985., s njezinim Završnim aktima i zajedničkim izjavama.

3.   Protokoli i Sporazumi o pristupanju Sporazumima iz 1985. i 1990., kojima se provodi Konvencija s Italijom (potpisan u Parizu 27. studenoga 1990.), sa Španjolskom i Portugalom (potpisan u Bonnu 25. lipnja 1991.), s Grčkom (potpisan u Madridu 6. studenoga 1992.), s Austrijom (potpisan u Bruxellesu 28. travnja 1995.), te s Danskom, Finskom i Švedskom (potpisan u Luksemburgu 19. prosinca 1996.), s njihovim Završnim aktima i izjavama.

4.   Odluke i izjave Schengenskog izvršnog odbora.

5.   Odluke Središnje skupine za čije donošenje je Skupinu ovlastio Izvršni odbor.

Odluke

SCH/Com-ex (93) 3 14.12.1993.	Administrativni i financijski dogovori GLAVNO TAJNIŠTVO
SCH/Com-ex (93) 9 14.12.1993.	Potvrda deklaracija ministara i državnih tajnika o drogama i psihotropnim tvarima DROGE – PRAVOSUDNA SURADNJA
SCH/Com-ex (93) 10 14.12.1993.	Potvrda deklaracija ministara i državnih tajnika od 19. lipnja 1992. i 30. lipnja 1993. o stupanju na snagu provedbene Konvencije STUPANJE NA SNAGU
SCH/Com-ex (93) 11 14.12.1993.	Potvrda deklaracija ministara i državnih tajnika STUPANJE NA SNAGU
SCH/Com-ex (93) 14. 14.12.1993.	Poboljšanje suradnje u praksi između pravosudnih tijela u borbi protiv trgovine drogom DROGE –PRAVOSUDNA SURADNJA
SCH/Com-ex (93) 16 14.12.1993.	Financijske uredbe o troškovima uspostave i djelovanja Schengena – C.SIS SIS
SCH/Com-ex (93) 21 14.12.1993.	Proširenje jedinstvene vize VIZE
SCH/Com-ex (93) 22 Rev 14.12.1993.	Povjerljiva priroda određenih dokumenata IZVRŠNI ODBOR
SCH/Com-ex (93) 24 14.12.1993.	Zajednički postupci za ukidanje, poništavanje i skraćivanje valjanosti jedinstvene vize VIZE
SCH/Com-ex (94) 1 Rev 2 26.4.1994.	Mjere prilagodbe za uklanjanje prepreka i ograničenja prometnim tokovima na cestovnim graničnim prijelazima na unutarnjim granicama UNUTARNJE GRANICE
SCH/Com-ex (94) 2 26.4.1994.	Izdavanje jedinstvenih viza na granicama VIZE
SCH/Com-ex (94) 15 Rev 21.11.1994.	Uvođenje kompjutoriziranog postupka za savjetovanje središnjih vlasti kako je previđeno u članku 17. stavku 2. Provedbene konvencije
SCH/Com-ex (94) 16 Rev 21.11.1994.	Stjecanje zajedničkih ulaznih i izlaznih pečata VANJSKE GRANICE
SCH/Com-ex (94) 17 Rev 4 22.12.1994.	Uvođenje i primjena schengenskog sustava na zračnim lukama i sletištima ZRAČNE LUKE
SCH/Com-ex (94) 25 22.12.1994.	Razmjena statističkih podataka o izdavanju viza VIZE
SCH/Com-ex (94) 27 22.12.1994.	Odobreni su schengenski računi 2003. i razriješen je dužnosti glavni tajnik Ekonomske unije Beneluksa PRORAČUN – GLAVNO TAJNIŠTVO
SCH/Com-ex (94) 28 Rev 22.12.1994.	Potvrda predviđena člankom 75. za prijevoz droga i/ili psihotropnih tvari DROGE
SCH/Com-ex (94) 29 Rev 2 22.12.1994.	Stupanje na snagu Konvencije o provedbi Sporazuma iz Schengena od 19. lipnja 1990. STUPA NA SNAGU
SCH/Com-ex (95) PV 1 Rev Točka 8.	Zajednička vizna politika VIZE
SCH/Com-ex (95) 7 29.6.1995.	Izvršni odbor donosi odluku o uporabi Glavnog tajništva Beneluksa za dodjelu Faze II SIRENE programa SIS – SIRENE II.
SCH/Com-ex (95) 20 rev 2 20.12.1995.	Odobrenje dokumenta SCH/1 (95) 40 Rev 6 o postupku za primjenu članka 2. stavka 2. Provedbene konvencije UNUTARNJE GRANICE
SCH/Com-ex (95) 21 20.12.1995.	Brza razmjena između schengenskih država statističkih i konkretnih podataka o mogućim problemima na vanjskim granicama VANJSKE GRANICE
SCH/Com-ex (96) 13 Rev 27.6.1996.	Načela za izdavanje schengenskih viza u skladu s člankom 30. stavkom 1. točkom (a) Provedbene konvencije VIZE
SCH/Com-ex (96) 15 Cor 2 27.6.1996.	Izmjene financijskih i administrativnih dogovora GLAVNO TAJNIŠTVO
SCH/Com-ex (96) 27 19.12.1996.	Izdavanje viza na granicama mornarima u tranzitu VIZE
SCH/Com-ex (97) 2 Rev 2 25.4.1997.	Dodjeljivanje natječaja za preliminarnu studiju o SIS-u II. SIS
SCH/Com-ex (97) 6 Rev 2 24.6.1997.	Schengenski priručnik za policijsku suradnju u području javnog reda i sigurnosti POLICIJSKA SURADNJA
SCH/Com-ex (97) 14 7.10.1997.	Izvješće o upravljanju iz 1995. o provedbi instalacije C.SIS-a i proračun za rad PRORAČUN - SIS
SCH/Com-ex (97) 17 Rev 15.12.1997.	Distribucijski ključ za 1998./1999. SIS
SCH/Com-ex (97) 18 7.10.1997.	Doprinosi Norveške i Islanda operativnim troškovima SIS-a SIS
SCH/Com-ex (97) 19 7.10.1997.	Proračun za rad C.SIS-a za 1998. PRORAČUN - SIS
SCH/Com-ex (97) 20 7.10.1997.	Island i Norveška koriste istu viza naljepnicu SPORAZUM O SURADNJI
SCH/Com-ex (97) 22 Rev 15.12.1997.	Proračun za Schengensko tajništvo za 1998. PRORAČUN - TAJNIŠTVO
SCH/Com-ex (97) 24 7.10.1997.	Budućnost SIS-a SIS
SCH/Com-ex (97) 27 Rev 4 7.10.1997.	Stupanje Provedbene konvencije na snagu u Italiji STUPANJE NA SNAGU
SCH/Com-ex (97) 28 Rev 4 7.10.1997.	Stupanje Provedbene konvencije na snagu u Austriji STUPANJE NA SNAGU
SCH/Com-ex (97) 29 Rev 2 7.10.1997.	Stupanje Provedbene konvencije na snagu u Grčkoj STUPANJE NA SNAGU
SCH/Com-ex (97) 32 15.12.1997.	Usklađivanje vizne politike VIZE
SCH/Com-ex (97) 33 15.12.1997.	Izmjene članka 18. financijskih propisa PRORAČUN
SCH/Com-ex (97) 34 Rev 15.12.1997.	Provedba Zajedničkog djelovanja o jedinstvenom formatu dozvola za boravak VIZE
SCH/Com-ex (97) 35 15.12.1997.	Izmjene financijskih propisa C.SIS-a SIS
SCH/Com-ex (97) 38 Rev 15.12.1997.	Financijske Uredbe za Jedinicu za upravljanje SIS
SCH/Com-ex (97) 39 Rev 15.12.1997.	Usmjeravajuća načela za dokazna sredstva i indikativne dokaze u okviru sporazuma o ponovnom prihvatu sa schengenskim državama PONOVNI PRIHVAT
SCH/Com-ex (98) 1 Rev 2 21.4.1998.	Izvješće o aktivnostima radne grupe
SCH/Com-ex (98) 2 21.4.1998.	SIS I + projekt PRORAČUN - SIS
SCH/Com-ex (98) 3 21.4.1998.	Izvješće o upravljanju proračunom za C.SIS za 1996. PRORAČUN -SIS
SCH/Com-ex (98) 5 21.4.1998.	Proračun za 1998. godinu za troškove instalacije C.SIS-a PRORAČUN -SIS
SCH/Com-ex (98) 6 21.4.1998.	Procjena proračuna za 1998. godinu za mrežu SIRENE Faza 2. PRORAČUN -SIS
SCH/Com-ex (98) 7 21.4.1998.	Procjena proračuna za 1998. za Jedinicu za upravljanje PRORAČUN-SIS
SCH/Com-ex (98) 8 21.4.1998.	Procjena proračuna za 1998. za Službu podrške PRORAČUN -SIS
SCH/Com-ex (98) 9 21.4.1998.	Proračun za JSA PRORAČUN -TAJNIŠTVO
SCH/Com-ex (98) 10 21.4.1998.	Suradnja između ugovornih stranaka na vraćanju stranaca zrakom PONOVNI PRIHVAT
SCH/Com-ex (98) 11 21.4.1998.	C.SIS s 15/18 vezama SIS
SCH/Com-ex (98) 12 21.4.1998.	Razmjena statistika o vizama na lokalnoj razini VIZE
SCH/Com-ex (98) 15 23.6.1998.	Proračun za 1998. za uspostavu SIS-a PRORAČUN - SIS
SCH/Com-ex (98) 17 23.6.1998.	Povjerljivost određenih dokumenata
SCH/Com-ex (98) 18 Rev 23.6.1998.	Mjere koje se poduzimaju prema zemljama koje stvaraju probleme vezano uz izdavanje isprava koje su potrebne za uklanjanje njihovih državljana s područja Schengena PONOVNI PRIHVAT- VIZE
SCH/Com-ex (98) 19 23.6.1998.	Monako VIZE-VANJSKE GRANICE-SIS
SCH/Com-ex (98) 21 23.6.1998.	Utiskivanje pečata u putovnice podnositelja zahtjeva za vizu VIZE
SCH/Com-ex (98) 24 23.6.1998.	Sporazum o ukidanju viza (članak 20. provedbene konvencije) VIZE
SCH/Com-ex (98) 26 def. 16.9.1998.	Osnivanje Stalnog odbora za Provedbenu konvenciju
SCH/Com-ex (98) 27 23.6.1998.	Godišnje izvješće za 1997. godinu
SCH/Com-ex (98) 29 Rev 23.6.1998.	Sveobuhvatna klauzula kojom se obuhvaća cijela tehnička schengenska pravna stečevina
SCH/Com-ex (98) 30 16.9.1998.	Procjena proračuna za 1999. za mrežu SIRENE Faza II.
SCH/Com-ex (98) 31 16.9.1998.	Procjena proračuna za 1999. za Jedinicu za upravljanje
SCH/Com-ex (98) 32 16.9.1998.	Odobrenje izvješća za 1997. godinu o troškovima mreže SIRENE Faza II.
SCH/Com-ex (98) 33 16.9.1998.	Odobrenje izvješća za 1997. godinu o troškovima Jedinice za upravljanje
SCH/Com-ex (98) 34 16.9.1998.	Odobrenje izvješća za 1997. godinu o troškovima Službe podrške
SCH/Com-ex (98) 35 Rev 2 16.9.1998.	Slanje zajedničkog izvješća državama koje su predale zahtjev za pristupanje EU-u
SCH/Com-ex (98) 37 def. 2	Plan djelovanja za borbu protiv nezakonitog useljavanja
SCH/Com-ex (98) 43 Rev 16.9.1998.	Ad hoc Odbor o Grčkoj
SCH/Com-ex (98) 44 16.12.1998.	Procjena proračuna za instalaciju C.SIS-a za 1999.godinu
SCH/Com-ex (98) 45 16.12.1998.	Procjena troškova rada C.SIS-a za 1999. godinu
SCH/Com-ex (98) 46 Rev 2 16.12.1998.	Proračun za 1999. za Zajedničko nadzorno tijelo
SCH/Com-ex (98) 47 Rev 16.12.1998.	Proračun za 1999. za Schengensko tajništvo
SCH/Com-ex (98) 49 Rev 3 16.12.1998.	Stupanje Provedbene konvencije na snagu u Grčkoj
SCH/Com-ex (98) 50 16.12.1998.	Proračun za C.SIS za 1997. (instalacija i rad)
SCH/Com-ex (98) 51 Rev 3 16.12.1998.	Prekogranična policijska suradnja na sprečavanju i otkrivanju zločina, na zahtjev
SCH/Com-ex (98) 52 16.12.1998.	Priručnik o prekograničnoj policijskoj suradnji
SCH/Com-ex (98) 53 Rev 2	Usklađivanje vizne politike – ukidanje sivih popisa
SCH/Com-ex (98) 56 16.12.1998.	Priručnik o ispravama na koje se može utisnuti viza
SCH/Com-ex (98) 57 16.12.1998.	Uvođenje ujednačenih obrazaca za pozive, dokaze o smještaju i prihvat obveze uzdržavanja
SCH/Com-ex (98) 58 Rev 16.12.1998.	Izvješće Stalnog odbora o provedbi Provedbene konvencije u Saveznoj Republici Njemačkoj
SCH/Com-ex (98) 59 Rev 16.12.1998.	Koordinirano korištenje savjetnika za isprave
SCH/Com-ex (99) 1 Rev 2 28.4.1999.	Situacija s drogama
SCH/Com-ex (99) 3 28.4.1999.	Proračun za službu podrške za 1999.
SCH/Com-ex (99) 4 28.4.1999.	Troškovi instalacije C.SIS-a
SCH/Com-ex (99) 5 28.4.1999.	Priručnik SIRENE
SCH/Com-ex (99) 6 28.4.1999.	Situacija u telekomu
SCH/Com-ex (99) 7 Rev 2 28.4.1999.	Časnici za veze
SCH/Com-ex (99) 8 Rev 2 28.4.1999.	Isplate doušnicima
SCH/Com-ex (99) 9 Rev 28.4.1999.	Rješavanje schengenske pravne stečevine
SCH/Com-ex (99) 10 28.4.1999.	Nezakonita trgovina oružjem
SCH/Com-ex (99) 11 Rev 2 28.4.1999.	Odluka vezana uz Sporazum o suradnji u postupcima za prometne prekršaje
SCH/Com-ex (99) 13 28.4.1999.	Povlačenje starih verzija Zajedničkog priručnika i Općih konzularnih uputa i usvajanje novih verzija
SCH/Com-ex (99) 14 28.4.1999.	Priručnik o ispravama na koje se može utisnuti viza
SCH/Com-ex (99) 16 Rev 2 28.4.1999.	Odnosi Schengen - Beneluks
SCH/Com-ex (99) 17 Rev 2 28.4.1999.	Završavanje nakon 1. svibnja 1999.
SCH/Com-ex (99) 18 28.4.1999.	Poboljšanje policijske suradnje na sprječavanju i otkrivanju kaznenih djela

Deklaracije

SCH/Com-ex (93) Decl 5 14.12.1993.	Priručnik SIRENE
SCH/Com-ex (93) Decl 6 14.12.1993.	Mjere suradnje između tijela odgovornih za nadzor granica
SCH/Com-ex (93) Decl 13 14.12.1993.	Smjernice za olakšavanje međunarodne pravne pomoći u borbi protiv trgovine drogom
SCH/Com-ex (94) Decl 8 27.6.1994.	Vanjske granice
SCH/Com-ex (94) Decl 13 Rev 2 22.12.1994.	Pravni dokumenti koji se mogu prenositi izravno poštom
SCH/Com-ex (94) Decl 14 Rev 22.12.1994.	SIS
SCH/Com-ex (95) Decl 2 29.6.1995.	Policijska suradnja
SCH/Com-ex (95) Decl 3 29.6.1995.	Prekogranična policijska suradnja
SCH/Com-ex (95) Decl 4 20.12.1995.	Razmjena informacija o izdanim vizama
SCH/Com-ex (95) Decl 5 20.12.1995.	Usklađivanje naknada za vize
SCH/Com-ex (96) Decl 1 21.2.1996.	Terorizam
SCH/Com-ex (96) Decl 2 Rev 18.4.1996.	Pristup problemu narkotičkog turizma i nezakonitih tokova droga
SCH/Com-ex (96) Decl 4 Rev 18.4.1996.	Uvođenje jednakih naknada za izdavanje viza
SCH/Com-ex (96) Decl 5 18.4.1996.	Definicija pojma stranac
SCH/Com-ex (96) Decl 6 Rev 2 26.6.1996.	Deklaracija o izručenju
SCH/Com-ex (96) Decl 7 Rev 27.6.1996.	Politika transfera i ponovnog prihvata između država članica
SCH/Com-ex (97) Decl 1 Rev 3 25.4.1997.	Stupanje Provedbene konvencije na snagu u Italiji, Grčkoj i Austriji
SCH/Com-ex (97) Decl 4 24.6.1997.	Godišnje izvješće o stanju na vanjskim granicama država koje već primjenjuju Provedbenu konvenciju od 1. siječnja do 31. prosinca 1996.
SCH/Com-ex (97) Decl 5 Rev 24.6.1997.	Zaključci seminara održanog u Lisabonu 14. i 15. travnja 1997. o zajedničkim alternativnim mjerama koje poduzimaju pojedine države članice
SCH/Com-ex (97) Decl 6 25.4.1997.	Problemi prilikom utvrđivanja identiteta i dobivanja putnih isprava u zamjenu za putovnice
SCH/Com-ex (97) Decl 8 24.6.1997.	Pilot-projekt „putovi koji se koriste za trgovanje ukradenim vozilima”.
SCH/Com-ex (97) Decl 9 24.6.1997.	Pilot-projekti „trgovina drogom” i „nezakonito useljavanje”
SCH/Com-ex (97) Decl 10 24.6.1997.	Stupanje Provedbene konvencije na snagu u Italiji, Grčkoj i Austriji
SCH/Com-ex (97) Decl 11 7.10.1997.	Popis tijela koja imaju pristup SIS-u u Italiji, Austriji i Grčkoj
SCH/Com-ex (97) Decl 12 7.10.1997.	Popis središnjih tijela nadležnih za provedbu nacionalne komponente SIS-a
SCH/Com-ex (97) Decl 13 Rev 2 21.4.1998.	Otmice maloljetnika
SCH/Com-ex (97) Decl 14 Rev 15.12.1997.	Mjere prema trećim zemljama koje uzrokuju probleme kod ponovnog prihvata
SCH/Com-ex (98) Decl 1 23.6.1998.	Mreža nacionalnih stručnjaka za nezakonito useljavanje
SCH/Com-ex (98) Decl 2 Rev 16.9.1998.	Strategija za razmjenu službenika za vezu
SCH/Com-ex (98) Decl 3 16.9.1998.	Postavljanje savjetnika za isprave
SCH/Com-ex (98) Decl 7 16.12.1998.	Popis tijela u skladu s člankom 101. Provedbene konvencije
SCH/Com-ex (98) Decl 8 16.12.1998.	Postupanje s državljanima trećih zemalja koji ne zadovoljavaju uvjete za ulazak ili boravak na državnom području neke schengenske države
SCH/Com-ex (98) Decl 9 16.12.1998.	Rezultati i zaključci posjeta odabranim inozemnim predstavništvima
SCH/Com-ex (98) Decl 10 16.12.1998.	Schengenska vanjska granica: Sigurnost kao sustav integriranih sigurnosnih filtara
SCH/Com-ex (98) Decl 11 Rev 16.12.1998.	Godišnje izvješće za 1997. o stanju na schengenskim vanjskim granicama
SCH/Com-ex (99) Decl 2 Rev 28.4.1999.	Struktura SIS-a
SCH/Com-ex (99) Decl 3 28.4.1999.	Izvješće o kontroli vanjskih granica Schengena u sektoru droga

6.   Popis akata koje su, u odnosu na provedbu Konvencije, usvojila tijela na koja je Izvršni odbor prenio ovlasti odlučivanja

Odluke Središnje skupine

SCH/C (95) 122 Rev 4 31.10.1995.	Donošenje administrativnih i financijskih pravila za fazu II. mreže SIRENE
SCH/C (98) 122 Rev 5 23.2.1998.	Izmjene financijskih pravila za fazu II. mreže SIRENE
SCH/C (98) 117 27.10.1998.	Plan djelovanja za borbu protiv nezakonitog useljavanja
SCH/C (99) 25 22.3.1999.	Opća načela za plaćanje doušnicima i onima koji su se ubacili u zločinačke redove
SCH/C (95) 47 Rev 26.4.1999.	Prihvaćanje izvješća o utrošku proračuna za 1998.

---

PRILOG B

Članak 2.

Konvencija potpisana u Schengenu 19. lipnja 1990. između Kraljevine Belgije, Savezne Republike Njemačke, Francuske Republike, Velikog Vojvodstva Luksemburga i Kraljevine Nizozemske o provedbi Schengenskog sporazuma:

Članak 2. stavak 4.

Članak 4. u odnosu na provjeru prtljage (1)

Članak 10. stavak 2.

Članak 19. stavak 2.

Članci 28. do 38. i povezane definicije (2)

Članak 60.

Članak 70.

Članak 74.

Članci 77. do 81. (3)

Članci 83. do 90. (3)

Članci 120. do 125.

Članci 131. do 135.

Članak 137.

Članci 139. do 142.

Završni akt: izjava 2.

Završni akt: izjave 4., 5. i 6.

Protokol

Zajednička izjava

Izjava ministara i državnih tajnika

1.   Protokol potpisan u Parizu 27. studenoga 1990. o pristupanju Vlade Talijanske Republike Sporazumu između vlada država Ekonomske unije Beneluksa, Savezne Republike Njemačke i Francuske Republike o postupnom ukidanju kontrola na zajedničkim granicama potpisanom u Schengenu 14. lipnja 1985.

2.   Sljedeće odredbe Sporazuma potpisanog u Parizu 27. studenoga 1990. o pristupanju Talijanske Republike Konvenciji potpisanoj u Schengenu 19. lipnja 1990. o provedbi Schengenskog sporazuma potpisanog 14. lipnja 1985. između vlada država Gospodarske unije Beneluksa, Savezne Republike Njemačke i Francuske Republike, njegovog Završnoga akta i povezanih izjava:

Članak 1.

Članci 5. i 6.

Završni akt: I. dio

II. dio, Izjave 2. i 3.

Izjava ministara i državnih tajnika

3.   Protokol potpisan u Bonnu 25. lipnja 1991. o pristupanju Vlade Kraljevine Španjolske Sporazumu između vlada država Ekonomske unije Beneluksa, Savezne Republike Njemačke i Francuske Republike o postupnom ukidanju kontrola na zajedničkim granicama potpisanom u Schengenu 14. lipnja 1985. i izmijenjenom Protokolom o pristupanju Vlade Talijanske Republike, potpisanom u Parizu 27. studenoga 1990., i s njim povezane izjave.

4.   Sljedeće odredbe Sporazuma potpisanog u Bonnu 25. lipnja 1991. o pristupanju Vlade Kraljevine Španjolske Konvenciji potpisanoj u Schengenu 19. lipnja 1990. o provedbi Schengenskog sporazuma od 14. lipnja 1985. između vlada država Ekonomske unije Beneluksa, Savezne Republike Njemačke i Francuske Republike kojem je Talijanska Republika pristupila u skladu sa Sporazumom potpisanim u Parizu 27. studenoga 1990., njegovog Završnoga akta i povezanih izjava:

Članak 1.

Članci 5. i 6.

Završni akt: I. dio

II. dio, Izjave 2. i 3.

III. dio, Izjave 1., 3. i 4.

Izjava ministara i državnih tajnika.

5.   Protokol potpisan u Bonnu 25. lipnja 1991. o pristupanju Vlade Portugalske Republike Sporazumu između vlada država Ekonomske unije Beneluksa, Savezne Republike Njemačke i Francuske Republike o postupnom ukidanju kontrola na zajedničkim granicama potpisanom u Schengenu 14. lipnja 1985. i izmijenjenom Protokolom o pristupanju Vlade Talijanske Republike, potpisanom u Parizu 27. studenoga 1990., i s njim povezane izjave.

6.   Sljedeće odredbe Sporazuma potpisanog u Bonnu 25. lipnja 1991. o pristupanju Vlade Portugalske Republike Konvenciji potpisanoj u Schengenu 19. lipnja 1990. o provedbi Schengenskog sporazuma od 14. lipnja 1985. između vlada država Ekonomske unije Beneluksa, Savezne Republike Njemačke i Francuske Republike kojem je Talijanska Republika pristupila u skladu sa Sporazumom potpisanim u Parizu 27. studenoga 1990., njegovog Završnoga akta i povezanih izjava:

Članak 1.

Članci 7. i 8.

Završni akt. I. dio

II. dio: Izjave 2. i 3.

III. dio: Izjave 2., 3., 4. i 5.

Izjava ministara i državnih tajnika

7.   Protokol potpisan u Madridu 6. studenoga 1992., o pristupanju Vlade Helenske Republike Sporazumu između vlada država Ekonomske unije Beneluksa, Savezne Republike Njemačke i Francuske Republike o postupnom ukidanju kontrola na zajedničkim granicama potpisanom u Schengenu 14. lipnja 1985. i izmijenjenom Protokolom o pristupanju Vlade Talijanske Republike, potpisanom u Parizu 27. studenoga 1990. i Vlada Kraljevine Španjolske i Portugalske Republike potpisanom u Bonnu 25. lipnja 1991. i s njim povezane izjave.

8.   Sljedeće odredbe Sporazuma potpisanog u Madridu 6. studenoga 1992. o pristupanju Vlade Helenske Republike Konvenciji potpisanoj u Schengenu 19. lipnja 1990. o provedbi Schengenskog Sporazuma od 14. lipnja 1985. između vlada država Ekonomske unije Beneluksa, Savezne Republike Njemačke i Francuske Republike kojem su pristupile Talijanska Republika u skladu sa Sporazumom potpisanim u Parizu 27. studenoga 1990. i Kraljevina Španjolska i Portugalska Republika u skladu sa Sporazumom potpisanim u Bonnu 25. lipnja 1991. te njegovog Završnoga akta i povezanih izjava:

Članak 1.

Članci 6. i 7.

Završni akt. I. dio

II. dio: Izjave 2., 3., 4. i 5.

III. dio: Izjave 1. i 3.

Izjava ministara i državnih tajnika

9.   Protokol potpisan u Bruxellesu 28. travnja 1995. o pristupanju Vlade Republike Austrije Sporazumu između vlada država Ekonomske unije Beneluksa, Savezne Republike Njemačke i Francuske Republike o postupnom ukidanju kontrola na zajedničkim granicama, potpisanom u Schengenu 14. lipnja 1985. i izmijenjenom i dopunjenom Protokolom o pristupanju Vlade Talijanske Republike, potpisanom u Parizu 27. studenoga 1990., Vlada Kraljevine Španjolske i Portugalske Republike potpisanom u Bonu 25. lipnja 1991. i Vlade Helenske Republike potpisanom u Madridu 6. studenoga 1992. i s njim povezane izjave.

10.   Sljedeće odredbe Sporazuma potpisanog u Bruxellesu 28. travnja 1995. o pristupanju Vlade Republike Austrije Konvenciji potpisanoj u Schengenu 19. lipnja 1990. o provedbi Schengenskog sporazuma od 14. lipnja 1985. između vlada država Ekonomske unije Beneluksa, Savezne Republike Njemačke i Francuske Republike kojem su pristupile Talijanska Republika u skladu sa Sporazumom potpisanim u Parizu 27. studenoga 1990., Kraljevina Španjolska i Portugalska Republika u skladu sa Sporazumom potpisanim u Bonnu 25. lipnja 1991. i Helenska Republika u skladu sa Sporazumom potpisanim u Madridu 6. studenoga 1992. te njegovog Završnoga akta:

Članak 1.

Članci 5. i 6.

Završni akt. I. dio

II. dio: Izjava 2.

III. dio

11.   Protokol potpisan u Luxembourgu 19. prosinca 1996., o pristupanju Vlade Kraljevine Danske Sporazumu o postupnom ukidanju kontrola na zajedničkim granicama potpisanom u Schengenu 14. lipnja 1985. i s njim povezane izjave.

12.   Sljedeće odredbe Sporazuma potpisanog u Luxembourgu 19. prosinca 1996. o pristupanju Vlade Kraljevine Danske Konvenciji o provedbi Schengenskog sporazuma od 14. lipnja 1985. o postupnom ukidanju kontrola na zajedničkim granicama, potpisanoj 19. lipnja 1990. u Schengenu te njegovog Završnoga akta i povezanih izjava:

Članak 1.

Članak 5. stavak 1.

Članci 7. i 8.

Završni akt. I. dio

II. dio: Izjava 2.

III. dio

Izjava ministara i državnih tajnika

13.   Protokol potpisan u Luxembourgu 19. prosinca 1996., o pristupanju Vlade Republike Finske Sporazumu o postupnom ukidanju kontrola na zajedničkim granicama potpisanom u Schengenu 14. lipnja 1985. i s njim povezane izjave.

14.   Sljedeće odredbe Sporazuma potpisanog u Luxembourgu 19. prosinca 1996. o pristupanju Vlade Republike Finske Konvenciji o provedbi Schengenskog sporazuma od 14. lipnja 1985. o postupnom ukidanju kontrola na zajedničkim granicama, potpisanoj 19. lipnja 1990. u Schengenu te njegovog Završnoga akta i povezanih izjava:

Članak 1.

Članci 6. i 7.

Završni akt. I. dio

II. dio: Izjava 2.

III. dio

Izjava ministara i državnih tajnika

15.   Protokol potpisan u Luxembourgu 19. prosinca 1996., o pristupanju Vlade Kraljevine Švedske Sporazumu o postupnom ukidanju kontrola na zajedničkim granicama potpisanom u Schengenu 14. lipnja 1985. i s njim povezane izjave.

16.   Sljedeće odredbe Sporazuma potpisanog u Luxembourgu 19. prosinca 1996. o pristupanju Kraljevine Švedske Konvenciji o provedbi Schengenskog sporazuma od 14. lipnja 1985. o postupnom ukidanju kontrola na zajedničkim granicama, potpisanoj 19. lipnja 1990. u Schengenu te njegovog Završnoga akta i povezanih izjava:

Članak 1.

Članci 6. i 7.

Konačni akt. I. dio

II. dio: Izjava 2.

III. dio

Izjava ministara i državnih tajnika

Odluke Izvršnog odbora

Upućivanje	Predmet	Opravdanje (4)
SCH/Com-ex (93) 3 14.12.1993.	Administrativni i financijski dogovori	(f)
SCH/Com-ex (93) 9 14.12.1993.	Potvrda deklaracija ministara i državnih tajnika o drogama i psihotropnim tvarima	(a)
SCH/Com-ex (93) 11 14.12.1993.	Potvrda deklaracija ministara i državnih tajnika	(a)
SCH/Com-ex (94) 27 22.12.1994.	Odobreni su schengenski računi za 1993. i razriješen je dužnosti glavni tajnik Ekonomske unije Beneluksa	(f)
SCH/Com-ex (95) 7 29.6.1995.	Izvršni odbor donosi odluku o uporabi Glavnog tajništva Beneluksa za dodjelu Faze II. SIRENE programa	(f)
SCH/Com-ex (96) 15 Cor 2 27.6.1996.	Izmjene financijskih i administrativnih dogovora	(f)
SCH/Com-ex (97) 14 7.10.1997.	Izvješće o upravljanju iz 1995. o provedbi instalacije C.SIS-a i proračun za rad	(b)
SCH/Com-ex (97) 17 Rev 15.12.1997.	Distribucijski ključ za 1998./1999.	(f)
SCH/Com-ex (97) 19 7.10.1997.	Proračun za rad C.SIS-a za 1998.	(b)
SCH/Com-ex (97) 20 7.10.1997.	Island i Norveška koriste istu viza naljepnicu	(e)
SCH/Com-ex (97) 22 Rev 15.12.1997.	Proračun za Schengensko tajništvo za 1998.	(f)
SCH/Com-ex (97) 27 Rev 4 7.10.1997.	Stupanje Provedbene konvencije na snagu u Italiji	(b)
SCH/Com-ex (97) 28 Rev 4 7.10.1997.	Stupanje Provedbene konvencije na snagu u Austriji	(b)
SCH/Com-ex (97) 33 15.12.1997.	Izmjene članka 18. financijskih Uredaba	(f)
SCH/Com-ex (97) 38 Rev 15.12.1997.	Financijske Uredbe za Jedinicu za upravljanje	(c)
SCH/Com-ex (98) 2 21.4.1998.	SIS I + projekt	(f)
SCH/Com-ex (98) 3 21.4.1998.	Izvješće o upravljanju proračunom za C.SIS za 1996.	(f)
SCH/Com-ex (98) 5 21.4.1998.	Proračun za 1998. godinu za troškove instalacije C.SIS-a	(f)
SCH/Com-ex (98) 6 21.4.1998.	Procjena proračuna za 1998. godinu za mrežu SIRENE Faza 2	(f)
SCH/Com-ex (98) 7 21.4.1998.	Procjena proračuna za 1998. za Jedinicu za upravljanje	(f)
SCH/Com-ex (98) 8 21.4.1998.	Procjena proračuna za 1998. za Službu podrške	(f)
SCH/Com-ex (98) 9 21.4.1998.	Proračun za JSA	(f)
SCH/Com-ex (98) 15 23.6.1998.	Proračun za 1998. za uspostavu SIS-a PRORAČUN - SIS	(f)
SCH/Com-ex (98) 24 23.6.1998.	Sporazum o ukidanju viza (članak 20. provedbene Konvencije) VIZE	(f)
SCH/Com-ex (98) 27 23.6.1998.	Godišnje izvješće za 1998. godinu	(f)
SCH/Com-ex (98) 30 16.9.1998.	Nacrt proračuna za 1999. za mrežu SIRENE Faza II.	(f)
SCH/Com-ex (98) 31 16.9.1998.	Procjena proračuna za 1999. za Jedinicu za upravljanje	(f)
SCH/Com-ex (98) 32 16.9.1998.	Odobrenje izvješća za 1997. godinu o troškovima mreže SIRENE Faza II.	(f)
SCH/Com-ex (98) 33 16.9.1998.	Odobrenje izvješća za 1997. godinu o troškovima Jedinice za upravljanje	(f)
SCH/Com-ex (98) 34 16.9.1998.	Odobrenje izvješća za 1996. i 1997. godinu o troškovima Službe podrške	(f)
SCH/Com-ex (98) 44 16.12.1998.	Procjena proračuna za instalaciju C.SIS-a za 1999.	(f)
SCH/Com-ex (98) 45 16.12.1998.	Procjena troškova rada C.SIS-a za 1999. godinu	(f)
SCH/Com-ex (98) 46 Rev 2 16.12.1998.	Proračun za 1999. za Zajedničko nadzorno tijelo	(f)
SCH/Com-ex (98) 47 Rev 16.12.1998.	Proračun za 1999. za Schengensko tajništvo	(f)
SCH/Com-ex (98) 50 16.12.1998.	Proračun za provedbu instalacije i rada C.SIS-a za 1997.	(f)
SCH/Com-ex (98) 58 Rev 16.12.1998.	Izvješće Stalnog odbora o provedbi Provedbene Konvencije u Saveznoj Republici Njemačkoj	(b)
SCH/Com-ex (99) 1 Rev 2 28.4.1999.	Pravna stečevina o drogama	(a)
SCH/Com-ex (99) 9 Rev 28.4.1999.	Uređivanje schengenske pravne stečevine	(b)
SCH/Com-ex (99) 16 Rev 2 28.4.1999.	Odnosi Schengen - Beneluks	(f)
SCH/Com-ex (99) 17 Rev 28.4.1999.	Zaključenje nakon 1. svibnja 1999.	(f)

Odluke Izvršnog odbora

Upućivanje	Predmet	Opravdanje (5)
SCH/Com-ex (93) Decl 5 14.12.1993.	Priručnik SIRENE	(b)
SCH/Com-ex (93) Decl 6 14.12.1993.	Mjere suradnje između tijela odgovornih za nadzor granica	(a)
SCH/Com-ex (93) Decl 13 14.12.1993.	Smjernice za olakšavanje međunarodne međusobne pomoći u borbi protiv trgovine drogom	(a)
SCH/Com-ex (94) Decl 8 27.6.1994.	Vanjske granice	(a)
SCH/Com-ex (94) Decl 13 Rev 2 22.12.1994.	Pravni dokumenti koji se mogu prenositi izravno poštom	(a)
SCH/Com-ex (94) Decl 14 Rev 22.12.1994.	SIS	(b)
SCH/Com-ex (95) Decl 2 29.6.1995.	Policijska suradnja	(a)
SCH/Com-ex (95) Decl 3 20.12.1995.	Prekogranična policijska suradnja	(a)
SCH/Com-ex (95) Decl 4 20.12.1995.	Razmjena informacija o izdanim vizama	(a)
SCH/Com-ex (95) Decl 5 20.12.1995.	Usklađivanje konzularnih naknada	(a)
SCH/Com-ex (96) Decl 1 21.2.1996.	Terorizam	(a)
SCH/Com-ex (96) Decl 2 Rev 18.4.1996.	Pristup problemu narkotičkog turizma i nezakonitih tokova droga	(a)
SCH/Com-ex (96) Decl 4 Rev 18.4.1996.	Uvođenje jednakih naknada za izdavanje viza	(a)
SCH/Com-ex (96) Decl 7 Rev 27.6.1996.	Politika transfera i ponovnog prihvata između schengenskih država	(a)
SCH/Com-ex (97) Decl 1. Rev 3 25.4.1997.	Godišnje izvješće za 1996.	(b)
SCH/Com-ex (97) Decl 4 24.6.1997.	Godišnje izvješće o stanju na vanjskim granicama država koje već primjenjuju Schengensku konvenciju od 1. siječnja do 31. prosinca 1996.	(b)
SCH/Com-ex (97) Decl 5 Rev 24.6.1997.	Zaključci seminara održanog u Lisabonu 14. i 15. travnja 1997. o zajedničkim alternativnim mjerama koje poduzimaju pojedine države članice	(b)
SCH/Com-ex (97) Decl 6 25.4.1997.	Problemi prilikom utvrđivanja identiteta i dobivanja putnih isprava u zamjenu za putovnice	(a)
SCH/Com-ex (97) Decl 8 24.6.1997.	Pilot-projekt „putovi koji se koriste za trgovanje ukradenim vozilima”.	(a)
SCH/Com-ex (97) Decl 9 24.6.1997.	Pilot-projekti „trgovina drogom” i „nezakonito useljavanje”	(a)
SCH/Com-ex (97) Decl 10 24.6.1997.	Stupanje Provedbene konvencije na snagu u Italiji, Grčkoj i Austriji	(a)
SCH/Com-ex (97) Decl 11 7.10.1997.	Popis tijela koja imaju pristup SIS-u u Italiji, Grčkoj i Austriji	(a)
SCH/Com-ex (97) Decl 12 7.10.1997.	Popis središnjih tijela nadležnih za provedbu nacionalne komponente SIS-a	(a)
SCH/Com-ex (97) Decl 14 Rev 15.12.1997.	Mjere prema trećim zemljama koje uzrokuju probleme u ponovnom prihvatu	(a)
SCH/Com-ex (98) Decl 1 23.6.1998.	Mreža nacionalnih stručnjaka za nezakonito useljavanje	(a)
SCH/Com-ex (98) Decl 2 Rev 16.9.1998.	Strategija za razmjenu službenika za vezu	(a)
SCH/Com-ex (98) Decl 3 16.9.1998.	Postavljanje savjetnika za isprave	(a)
SCH/Com-ex (98) Decl 7 16.12.1998.	Popis tijela u skladu s člankom 101. Provedbene konvencije	(a)
SCH/Com-ex (98) Decl 8 16.12.1998.	Postupanje s državljanima trećih zemalja koji ne zadovoljavaju uvjete za ulazak ili boravak na državnom području neke schengenske države	(a)
SCH/Com-ex (98) Decl 9 16.12.1998.	Rezultati i zaključci posjeta odabranim inozemnim predstavništvima	(a)
SCH/Com-ex (98) Decl 10 16.12.1998.	Schengenska vanjska granica: Sigurnost kao sustav integriranih sigurnosnih filtara	(a)
SCH/Com-ex (98) Decl 11 Rev 16.12.1998.	Godišnje izvješće za 1997. o stanju na schengenskim vanjskim granicama	(a)
SCH/Com-ex (99) Decl 3 28.4.1999.	Izvješće o kontroli schengenskih vanjskih granica u području droga	(a)

Odluke Središnje skupine

Upućivanje	Predmet	Opravdanje (6)
SCH/C (95) 122 Rev 4 31.10.1995.	Donošenje administrativnih i financijskih pravila za fazu II. mreže SIRENE	(f)
SCH/C (98) 122 Rev 5 23.2.1998.	Izmjene financijske Uredbe za fazu II. mreže SIRENE	(f)
SCH/C (95) 47 Rev 26.4.1999.	Prihvaćanje izvješća o utrošku proračuna za 1998.	(f)

---

(1)  Što se tiče provjere prtljage, članak 4. zamijenjen je Uredbom Vijeća (EEZ) 3925/91 od 19. prosinca 1991. o ukidanju kontrola i formalnosti koje se primjenjuju na ručnu i predanu prtljagu osoba na letovima unutar Zajednice i na prtljagu osoba na pomorskim putovanjima unutar Zajednice (SL L 374, 31.12.1991., str. 4.).

(2)  Zamijenjen Konvencijom potpisanom u Dublinu 19. lipnja 1990. o utvrđivanju države nadležne za razmatranje zahtjeva za azil podnesenih u jednoj od država članica Europskih zajednica (SL C 254 19.8.1977., str 1.).

(3)  Članci 77. do 81. i 83. do 90. provedbene Konvencije zamijenjeni su Direktivom 91/477/EEZ o nadzoru kupovine i posjedovanja oružja. Ratno oružje spada pod nadležnost država članica u skladu s člankom 296. stavkom 1. točkom (b) Ugovora o Europskoj zajednici.

(4)  Objašnjenja (slova) navedena u ovom stupcu odnose se na kriterije navedene u četvrtoj uvodnoj izjavi.

(5)  Objašnjenja (slova) navedena u ovom stupcu odnose se na kriterije navedene u četvrtoj uvodnoj izjavi

(6)  Objašnjenja (slova) navedena u ovom stupcu odnose se na kriterije navedene u četvrtoj uvodnoj izjavi

---

19/Sv. 008

HR

Službeni list Europske unije

19

---

31999D0436

---

L 176/17

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

20.05.1999.

---

ODLUKA VIJEĆA

od 20. svibnja 1999.

o utvrđivanju, u skladu s odgovarajućim odredbama Ugovora o osnivanju Europske zajednice i Ugovora o Europskoj uniji, pravne osnove za svaku od odredaba ili odluka koje čine pravnu stečevinu

(1999/436/EZ)

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

djelujući na temelju članka 2. stavka 1. drugog podstavka druge rečenice Protokola uz Ugovor o Europskoj uniji i uz Ugovor o osnivanju Europske zajednice,kojim se schengenska pravna stečevina uključuje u okvir Europske unije (dalje u tekstu: „Schengenski protokol”),

(1)

budući da se, u skladu s prvim podstavkom stavka 1. članka 2. Schengenskog protokola, schengenska pravna stečevina, prema definiciji u Prilogu Protokolu, od dana stupanja na snagu Ugovora iz Amsterdama, bez odgode primjenjuje na trinaest država članica navedenih u članku 1. Protokola, ne dovodeći u pitanje odredbe članka 2. stavka 2. Protokola;

(2)	budući da ništa u ovoj Odluci ne utječe na nastavak pravnih obveza koje proizlaze iz Konvencije iz 1990. godine;

(3)

budući da zadaća koju je Vijeće dobilo u skladu s člankom 2. stavkom 1. drugim podstavkom Schengenskog protokola da, djelujući jednoglasno i u skladu s mjerodavnim odredbama Ugovora, utvrdi pravnu osnovu za svaku odredbu ili odluku koja čini schengensku pravnu stečevinu, ima kao jedan od ciljeva utvrđivanje pravne osnovne za sve buduće prijedloge i inicijative za izmjene schengenske pravne stečevine koje, u skladu s člankom 5. stavkom 1. prvim podstavkom Schengenskog protokola, podliježu mjerodavnim odredbama Ugovora, uključujući one koje se odnose na vrstu akta koji će se donijeti i postupak njegova donošenja;

(4)

budući da neke odredbe Konvencije iz 1990. godine o provedbi Schengenskog sporazuma zahtijevaju od država ugovornica uvođenje određenih sankcija za njihovu djelotvornu provedbu no bez potrebe usklađivanja tih sankcija; budući da, prema tome, pravna osnova koju treba odrediti za te odredbe treba biti ona određena za pravila čija povreda mora podlijegati sankcijama no ne dovodeći u pitanje pravnu osnovu bilo koje buduće mjere kojih je cilj usklađivanje sankcija;

(5)

budući da utvrđivanje pravne osnove u skladu s mjerodavnim odredbama Ugovora za svaku od odredaba ili odluka koje čine schengensku pravnu stečevinu ne utječe na ispunjavanje odgovornosti nametnutih državama članicama u skladu s člankom 64. UEZ-a i člankom 33. UEU-a u odnosu na održavanje javnoga reda i čuvanje unutarnje sigurnosti;

(6)

budući da utvrđivanje pravne osnove u skladu s mjerodavnim odredbama Ugovora za sve odredbe ili odluke koje čine schengensku pravnu stečevinu ili zaključak da za takve odluke ili odredbe nije potrebna pravna osnova, ne utječe na pravo država članica da provjeravaju robu u odnosu na koju postoje određene zabrane ili ograničenja u državama članicama, a koje su usklađene s pravom Zajednice;

(7)

budući da utvrđivanje pravne osnove odredaba Konvencije iz 1990. godine o provedbi Schengenskog sporazuma u skladu s Ugovorom o osnivanju Europske zajednice, posebno u odnosu na ulazak na državno područje država ugovornica ili u odnosu na izdavanje viza ne utječe na postojeća pravila koja se odnose na priznavanje valjanosti putnih isprava;

(8)	budući da su prava i obveze Danske regulirane člankom 3. Protokola kojim se schengenska pravna stečevina uključuje u okvir Europske unije i člancima od 1. do 5. Protokola o položaju Danske;

(9)

budući da bi prilikom ugrađivanja schengenske pravne stečevine u Europsku uniju trebalo uzeti u obzir odnose između Protokola o položaju Danske, Protokola o gledištu Ujedinjene Kraljevine i Irske o određenim pitanjima vezanim uz Ugovor o osnivanju Europske zajednice i uz Ugovor o Europskoj uniji te Protokola o uključivanju schengenske pravne stečevine u okvir Europske unije, na temelju kojeg su propisani različiti oblici prihvaćanja i sudjelovanja u schengenskoj pravnoj stečevini i njezinom daljnjem razvoju;

(10)	budući da je samim Schengenskim protokolom predviđeno pridruživanje Republike Island i Kraljevine Norveške u provedbu schengenske pravne stečevine i njezin daljnji razvoj na temelju sporazuma potpisanog u Luxembourgu 19. prosinca 1996.

(11)	budući da akti doneseni na temelju prijedloga ili inicijative za daljnji razvoj schengenske pravne stečevine sadrže upućivanje na Schengenski protokol, kako bi se jamčila pravna sigurnost i kako bi se odredbe vezane uz Schengenski protokol mogle primjenjivati u svakom slučaju;

(12)	budući da, uzimajući u obzir članak 134. Konvencije o provedbi Schengena, uključivanje schengenske pravne stečevine u okvir Europske zajednice ne utječe na nadležnost država članica u odnosu na priznavanje država i teritorijalnih jedinica, njihovih tijela te putnih i drugih isprava koje one izdaju,

ODLUČILO JE:

Članak 1.

Ovom se Odlukom utvrđuje pravna osnova za odredbe i odluke navedene u prilozima od A do D i od kojih se sastoji schengenska pravna stečevina, osim u odnosu na one odredbe za koje je Vijeće, djelujući u skladu s prvom rečenicom drugog podstavka stavka 1. članka 2. Schengenskog protokola, odlučilo da pravna osnova nije potrebna.

Članak 2.

Pravna osnova odredaba Konvencije potpisane u Schengenu 19. lipnja 1990. između Kraljevine Belgije, Savezne Republike Njemačke, Francuske Republike, Velikog Vojvodstva Luksemburga i Kraljevine Nizozemske o provedbi Sporazuma o postupnom ukidanju kontrola na zajedničkim granicama potpisanog u Schengenu 14. lipnja 1985. (dalje u tekstu: „Schengenski sporazum”) i s njim povezanog Završnoga akta utvrđuje se u skladu s Prilogom A.

Članak 3.

Pravna osnova za odredbe Sporazuma o pristupanju Schengenskoj konvenciji sklopljenih s Talijanskom Republikom (potpisan u Parizu 27. studenoga 1990.), Kraljevinom Španjolskom i Portugalskom Republikom (potpisan u Bonnu 25. lipnja 1991.), Helenskom Republikom (potpisan u Madridu 6. studenoga 1992.), Republikom Austrijom (potpisan u Bruxellesu 28. travnja 1995.) te Kraljevinom Danskom, Republikom Finskom i Kraljevinom Švedskom (potpisan u Luxembourgu 19. prosinca 1996.) i s njima povezanim Završnim aktima i izjavama utvrđuje se u skladu s Prilogom B.

Članak 4.

Pravna osnova za odluke i izjave Izvršnog odbora osnovanog Schengenskom konvencijom utvrđuje se u skladu s Prilogom C.

Članak 5.

Pravna osnova za akte za provedbu Schengenske konvencije koje donose tijela na koja je Izvršni odbor prenio ovlasti odlučivanja utvrđuje se u skladu s Prilogom D.

Članak 6.

U odnosu na države članice navedene u članku 1. Protokola o uključivanju schengenske pravne stečevine u okvir Europske unije, teritorijalno područje primjene odluka i odredaba schengenske pravne stečevine, za koje je Vijeće utvrdilo pravnu osnovu na temelju glave IV. dijela 3. Ugovora o osnivanju EZ-a na temelju druge rečenice stavka 1. članka 2. navedenog Protokola, te teritorijalno područje primjene mjera kojima se proširuju ili mijenjaju te odredbe i odluke, bit će ono utvrđeno člankom 138. Konvencije iz 1990. o provedbi Schengenskog sporazuma i ono utvrđeno mjerodavnim odredbama instrumenata o pristupanju toj Konvenciji.

Članak 7.

Ova Odluka ne utječe na nadležnost država članica u odnosu na priznavanje država i teritorijalnih jedinica te putovnica, putnih i osobnih isprava koje izdaju njihova tijela.

Članak 8.

Akti doneseni na temelju prijedloga ili inicijative za daljnji razvoj schengenske pravne stečevine u Preambuli sadrže upućivanje na Schengenski protokol.

Članak 9.

Ova Odluka stupa na snagu odmah. Tekst Odluke objavljuje se u Službenom listu Europskih zajednica.

---

PRILOG A

Članak 2.

Schengenska pravna stečevina	Pravna osnova EU-a
1. Sporazum između vlada država Ekonomske unije Beneluksa, Savezne Republike Njemačke i Francuske Republike o postupnom ukidanju kontrola na zajedničkim granicama od 14. lipnja 1985.	Članak 2. Schengenskog protokola
2. Konvencija o provedbi Schengenskog sporazuma i s njim povezanog završnog akta i zajedničkih izjava:
Članak 1. osim definicije „zahtjeva za azil”, „tražitelja azila” i „obrade zahtjeva za azil”.	Definicije se primjenjuju u svim člancima Konvencije o provedbi Schengenskog sporazuma koji dobiva pravnu osnovu EU-a na temelju ove Odluke
Članak 2. stavak 1.	Članak 62. stavak 1. UEZ-a
Članak 2. stavci 2. i 3.	Članak 62. stavak 1. UEZ-a uz puno poštivanje odredaba članka 64. stavka 1. UEZ-a
Članak 3.	Članak 62. stavak 2. točka (a) UEZ-a, uz priznanje da određivanje prirode, načina i ozbiljnosti odredaba o kažnjavanju koje zahtjeva ovaj članak ovisi o samim državama članicama
Članak 4. stavci od 1. do 3. (1)	Članak 62. stavak 2. točka (a) UEZ-a u mjeri u kojoj se te odredbe odnose na provjeru osoba s ciljem odlučivanja o državljanstvu/ulazu i ne dovodeći u pitanje provjere u svrhu nacionalne sigurnosti i provjere u fiskalne svrhe, prema potrebi
Članak 5. osim stavka 1. točke (e)	Članak 62. stavak 2. točka (a) UEZ-a
Članak 5. stavak 1. točka (e)	Članak 62. stavak 2. točka (a) UEZ-a uz potpuno poštivanje odredaba članka 64. stavka 1. UEZ-a i priznajući da je te odredbe potrebno razumjeti u svjetlu deklaracije donesene na Međuvladinoj konferenciji iz 1996. u odnosu na članak 64. stavak 1. (bivši članak 73.L stavak 1.) UEZ-a (Deklaracija br. 19)
Članak 6.	Članak 62. stavak 2. točka (a) UEZ-a: ovdje se primjenjuje i izjava iz članka 4. stavaka od 1. do 3.
Članak 7.	Članak 66. UEZ-a: u mjeri u kojoj se te odredbe odnose na provjeru osoba s ciljem odlučivanja o državljanstvu/ulazu i ne dovodeći u pitanje provjere u svrhu nacionalne sigurnosti i provjere u fiskalne svrhe, prema potrebi, i u mjeri u kojoj se te odredbe ne odnose na oblike policijske suradnje obuhvaćene odredbama glave III Provedbene konvencije iz 1990.
Članak 8.	Članak 62. stavak 2. točka (a) UEZ-a: ovdje se primjenjuje i bilješka koja se odnosi na članak 4. stavke od 1. do 3.
Članak 9.	Članak 62. stavak 2. točka (b) UEZ-a uz potpuno poštovanje odredaba članka 64. stavka 2. UEZ-a
Članak 10. stavci od 1. do 3.	Članak 62. stavak 2. točka (b) UEZ-a
Članak 11.	Članak 62. stavak 2. točka (b) UEZ-a
Članak 12.	Članak 62. stavak 2. točka (b) UEZ-a
Članak 13.	Članak 62. stavak 2. točka (b) UEZ-a
Članak 14.	Članak 62. stavak 2. točka (b) UEZ-a uz priznanje da nema utjecaja na postojeća pravila o priznavanju putnih isprava
Članak 15.	Članak 62. stavak 2. točka (b) UEZ-a
Članak 16.	Članak 62. stavak 2. točka (b) UEZ-a
Članak 17. stavci 1., 2. i 3. točke od (a) do (f)	Članak 62. stavak 2. točka (b) UEZ-a
Članak 17. stavak 3. točka (g)	Članak 63. stavak 3. UEZ-a
Članak 18.	Članak 62. stavak 2. i članak 63. stavak 3. UEZ-a
Članak 19. stavak 1.	Članak 62. stavak 3. UEZ-a
Članak 19. stavci 3. i 4.	Članak 62. stavak 3. UEZ-a
Članak 20.	Članak 62. stavak 3. UEZ-a
Članak 21.	Članak 62. stavak 3. UEZ-a
Članak 22.	Članak 62. stavak 3. UEZ-a
Članak 23. stavak 1.	Članak 62. stavak 3. UEZ-a
Članak 23. stavci 2., 3., 4. i 5.	Članak 62. stavak 3. i članak 63. stavak 3. UEZ-a
Članak 24.	Članak 62. stavak 3. i članak 63. stavak 3. UEZ-a
Članak 25.	Članak 62. stavak 3. i članak 63. stavak 3. UEZ-a
Članak 26.	Članak 63. stavak 3. UEZ-a, uz priznanje da određivanje prirode, načina i ozbiljnosti odredaba o kažnjavanju koje zahtijeva ovaj članak ovisi o samim državama članicama
Članak 27. stavak 1.	Članak 63. stavak 3. UEZ-a, uz priznanje da određivanje prirode, načina i ozbiljnosti odredaba o kažnjavanju koje zahtjeva ovaj članak ovisi o samim državama članicama
Članak 27. stavci 2. i 3.	Članak 30. stavak 1. i članci 31. i 34. UEU-a
Članak 39.	Članci 34. i 30. UEU-a
Članak 40.	Članci 34. i 32. UEU-a
Članak 41.	Članci 34. i 32. UEU-a
Članak 42.	Članci 34. i 32. UEU-a
Članak 43.	Članci 34. i 32. UEU-a
Članak 44.	Članci 34. i 30. stavak 1. UEU-a
Članak 45.	Članci 34. i 30. stavak 1. UEU-a
Članak 46.	Članci 34. i 30. stavak 1. UEU-a
Članak 47.	Članci 34. i 30. stavak 1. UEU-a
Članak 48.	Članci 34. i 31. točka (a) UEU-a
Članak 49.	Članci 34. i 31. točka (a) UEU-a
Članak 50.	Članci 34. i 31. točka (a) UEU-a
Članak 51.	Članci 34. i 31. točka (a) UEU-a
Članak 52.	Članci 34. i 31. točka (a) UEU-a
Članak 53.	Članci 34. i 31. točka (a) UEU-a
Članak 54.	Članci 34. i 31.UEU-a
Članak 55.	Članci 34. i 31.UEU-a
Članak 56.	Članci 34. i 31.UEU-a
Članak 57.	Članci 34. i 31.UEU-a
Članak 58.	Članci 34. i 31.UEU-a
Članak 59.	Članci 34. i 31. točka (b)UEU-a
Članak 60.	Članci 34. i 31. točka (b)UEU-a
Članak 61.	Članci 34. i 31. točka (b)UEU-a
Članak 62.	Članci 34. i 31. točka (b)UEU-a
Članak 63.	Članci 34. i 31. točka (b)UEU-a
Članak 64.	Članci 34. i 31. točka (b)UEU-a
Članak 65.	Članci 34. i 31. točka (b)UEU-a
Članak 66.	Članci 34. i 31. točka (b)UEU-a
Članak 67.	Članci 34. i 31. točka (a)UEU-a
Članak 68.	Članci 34. i 31. točka (a)UEU-a
Članak 69.	Članci 34. i 31. točka (a)UEU-a
Članak 71.	Članci 34., 30. i 31. UEU-a
Članak 72.	Članci 34. i 31. UEU-a
Članak 73.	Članci 34. i 30. stavak 1. i članak 31. UEU-a
Članak 75.	Članak 95. UEZ-a
Članak 76.	Članci 95. i 152. UEZ-a u mjeru u kojoj se te odredbe odnose samo na mjere vezane uz zakonitu trgovinu dopuštenim narkoticima, kojih je cilj djelovanje unutarnjeg tržišta i uz dužno poštivanje nadležnosti pojedinih država članica, članci 30. stavak 1. točka (a) i članak 34. UEU-a, u mjeri u kojoj se te odredbe odnose na dijelove režima provjere i provedbe država članica u odnosu na zakonite i nezakonite narkotike
Članak 82.	Članak 95. UEZ-a (2)
Članak 91.	Članak 95. UEZ-a
Članci od 92. do 119.	P.M.
Članak 126. stavci 1. i 2.	Članak 30. stavak 1. i članak 34. UEU-a
Članak 126. stavak 3.	Članak 30. stavak 1. i članak 34. UEU-a u mjeri u kojoj se odnose na razmjenu osobnih podataka u skladu s odredbama članaka 16. i 25. Schengenske konvencije iz 1990. ili na temelju Općih konzularnih uputa
Članak 126. stavak 4.	Članak 30. stavak 1. i članak 34. UEU-a
Članak 127.	Članak 30. stavak 1. i članak 34. UEU-a i Članak 95. UEZ-a; u odnosu na članak 127. stavak 1. u mjeri da se u odnosu na pojedine države članice Direktiva 95/46/EZ još ne primjenjuje na obradu osobnih podataka koji se čuvaju u ručnim sustavima arhiviranja; štoviše, primjenjuje se izjava iz članka 126. stavka 3. točaka (a), (d) i (f)
Članak 128. stavci 1. i 3.	Članak 30. stavak 1. i članak 34. UEU-a
Članak 128. stavak 2.	Članak 30. stavak 1. i članak 34. UEU-a
Članak 129.	Članak 30. stavak 1. i članak 34. UEU-a
Članak 130.	Članak 30. stavak 1. i članak 34. UEU-a
Članak 136.	Članak 62. stavak 2. (uzimajući u obzir Protokol uz UEZ-a iz Ugovora iz Amsterdama o vanjskim odnosima država članica u odnosu na prelaženje vanjskih granica)
Završni akt: Deklaracija 1.	Članak 2. stavak 2. Schengenskoga protokola (čitati također povezano s člankom 8. Schengenskog protokola)
Završni akt: Deklaracija 3.	Članci 30., 31. i 34. UEU-a

---

(1)  Što se tiče provjere prtljage, članak 4. zamjenjuje Uredba Vijeća (EEZ) br. 3925/91 od 19. prosinca 1991. o ukidanju kontrola i formalnosti koje se primjenjuju na ručnu i predanu prtljagu osoba na letovima unutar Zajednice i na prtljagu osoba na pomorskim putovanjima unutar Zajednice (SL L 374, 31.12.1991., str. 4.).

(2)  Članci od 77. do 81. i članci od 83.do 90. provedbene Konvencije zamjenjuju se Direktivom Vijeća 91/447/EEZ o nadzoru nad stjecanjem i posjedovanjem oružja. U skladu s člankom 296. stavkom 1. točkom (b) UEZ-a države članice nadležne su kad se radi o ratnom oružju.

---

PRILOG B

Članak 3.

Schengenska pravna stečevina	Pravna osnova EU-a
Sporazum potpisan u Parizu 27. studenoga 1990. o pristupanju Talijanske Republike Konvenciji potpisanoj u Schengenu 19. lipnja 1990. o provedbi Schengenskog sporazuma od 14. lipnja 1985. između vlada država Ekonomske unije Beneluksa, Savezne Republike Njemačke i Francuske Republike, njegov Završni akt i povezane deklaracije:
Članak 2.	Članci 34. i 32. UEU-a
Članak 3.	Članci 34. i 32. UEU-a
Članak 4.	Članci 34. i 31. točka (b) UEU-a
II. dio, Deklaracija 1.	Članak 2. stavak 2. Schengenskog protokola (čitati također zajedno s člankom 8. Schengenskog protokola)
Zajednička deklaracija o člancima 2. i 3. Sporazuma o pristupanju	Članak 32. UEU-a
Sporazum potpisan u Bonnu 25. lipnja 1991. godine o pristupanju Kraljevine Španjolske Konvenciji potpisanoj u Schengenu 19. lipnja 1990. o provedbi Schengenskog sporazuma od 14. lipnja 1985. između vlada država Ekonomske unije Beneluksa, Savezne Republike Njemačke i Francuske Republike kojem je Talijanska Republika pristupila u skladu sa Sporazumom potpisanim u Parizu 27. studenoga 1990., njegov Završni akt i povezane deklaracije:
Članak 2.	Članci 34. i 32. UEU-a
Članak 3.	Članci 34. i 32. UEU-a
Članak 4.	Članci 34. i 31. točka (b) UEU-a
II. dio, Deklaracija 1.	Članak 2. stavak 2. Schengenskog protokola (čitati zajedno također s člankom 8. Schengenskog protokola)
III. dio, Deklaracija 2.	Članci 34. i 31. točka (b) UEU-a
Sporazum potpisan u Bonnu 25. lipnja 1991. o pristupanju Portugalske Republike Konvenciji potpisanoj u Schengenu 19. lipnja 1990. o provedbi Schengenskog sporazuma od 14. lipnja 1985. između vlada država Ekonomske unije Beneluksa, Savezne Republike Njemačke i Francuske Republike kojem je Talijanska Republika pristupila u skladu sa Sporazumom potpisanim u Parizu 27. studenoga 1990., njegov Završni akt i povezane deklaracije:
Članak 2.	Članci 34. i 32. UEU-a
Članak 3.	Članci 34. i 32. UEU-a
Članak 4.	Članci 34. i 31. točka (b) UEU-a
Članak 5.	Članci 34. i 31. točka (b) UEU-a
Članak 6.	Članci 34. i 31. točka (a) UEU-a
II. dio, Deklaracija 1.	Članak 2. stavak 2. Schengenskog protokola (čitati zajedno također s člankom 8. Schengenskog protokola)
III. dio, Deklaracija 2.	Članak 62. stavak 3. UEU-a
Sporazum potpisan u Madridu 6. studenoga 1992. o pristupanju Helenske Republike Konvenciji potpisanoj u Schengenu 19. lipnja 1990. o provedbi Schengenskog sporazuma od 14. lipnja 1985. između vlada država Ekonomske unije Beneluksa, Savezne Republike Njemačke i Francuske Republike kojem su pristupile Talijanska Republika u skladu sa Sporazumom potpisanim u Parizu 27. studenoga 1990. te Portugalska Republika i Kraljevina Španjolska u skladu sa Sporazumom potpisanim u Bonnu 25. lipnja 1991. godine, i njegov Završni akt i povezane deklaracije:
Članak 2.	Članci 34. i 32. UEU-a
Članak 3.	Članci 34. i 32. UEZ-a
Članak 4.	Članci 34. i 31. točka (b) UEU-a
Članak 5.	Članci 34. i 31. točka (a) UEU-a
II. dio, Deklaracija 1.	Članak 2. stavak 2. Schengenskog protokola (čitati zajedno također s člankom 8. Schengenskog protokola)
III. dio, Deklaracija 2.	Članak 31. točka (a) UEU-a
Sporazum potpisan u Bruxellesu 28. travnja 1995. o pristupanju Republike Austrije Konvenciji potpisanoj u Schengenu 19. lipnja 1990. o provedbi Schengenskog sporazuma od 14. lipnja 1985. između vlada država Ekonomske unije Beneluksa, Savezne Republike Njemačke i Francuske Republike kojem su pristupile Talijanska Republika u skladu sa Sporazumom potpisanim 27. studenoga 1990., Kraljevina Španjolska i Portugalska Republika u skladu sa Sporazumom potpisanim 25. lipnja 1991. i Helenska Republika u skladu sa Sporazumom potpisanim 6. studenoga 1992., te njegov Završni akt i povezane deklaracije:
Članak 2.	Članci 34. i 32. UEU-a
Članak 3.	Članci 34. i 32. UEU-a
Članak 4.	Članci 34. i 31. točka (b) UEU-a
II. dio, Deklaracija 1.	Članak 2. stavak 2. Schengenskog protokola (čitati zajedno također s člankom 8. Schengenskog protokola)
Sporazum potpisan u Luxembourgu 19. prosinca 1996. o pristupanju Kraljevine Danske Konvenciji o provedbi Schengenskog sporazuma od 14. lipnja 1985. o postupnom ukidanju kontrola na zajedničkim granicama, potpisanoj 19. lipnja 1990. u Schengenu, i njegov Završni akt i povezane deklaracije:
Članak 2.	Članci 34. i 32. UEU-a
Članak 3.	Članci 34. i 32. UEU-a
Članak 4.	Članci 34. i 31. točka (b) UEU-a
Članak 5. stavak 2.	Članak 2. stavak 1. Schengenskog protokola
Članak 6.	Članak 2. stavak 1. Schengenskog protokola
II. dio, Deklaracija 1.	Članak 2. stavak 2. Schengenskog protokola (čitati također zajedno s člankom 8. Schengenskog protokola)
III. dio, Deklaracija 3.	Članci 34. i 31. točka (b) UEU-a
Sporazum potpisan u Luxembourgu 19. prosinca 1996. o pristupanju Republike Finske Konvenciji o provedbi Schengenskog sporazuma od 14. lipnja 1985. o postupnom ukidanju kontrola na zajedničkim granicama, potpisanoj 19. lipnja 1990. u Schengenu, i njegov Završni akt i povezane deklaracije:
Članak 2.	Članci 34. i 32. UEU-a
Članak 3.	Članci 34. i 32. UEU-a
Članak 4.	Članci 34. i 31. točka (b) UEU-a
Članak 5.	Članak 2. stavak 1. Schengenskog protokola
II. dio, Deklaracija 1.	Članak 2. stavak 2. Schengenskog protokola (čitati također zajedno s člankom 8. Schengenskog protokola)
II. dio, Deklaracija 3.	Članci 34. i 31. točka b) UEU-a
Sporazum potpisan u Luxembourgu 19. prosinca 1996. o pristupanju Kraljevine Švedske Konvenciji o provedbi Schengenskog sporazuma od 14. lipnja 1985. o postupnom ukidanju kontrola na zajedničkim granicama, potpisanoj 19. lipnja 1990. u Schengenu, i njegov Završni akt i povezane deklaracije:
Članak 2.	Članci 34. i 32. UEU-a
Članak 3.	Članci 34. i 32. UEU-a
Članak 4.	Članci 34. i 31. točka (b) UEU-a
Članak 5.	Članak 2. stavak 1. Schengenskog protokola
II. dio, Deklaracija 1.	Članak 2. stavak 2. Schengenskog protokola (čitati također zajedno s člankom 8. Schengenskog protokola)
II. dio, Deklaracija 3.	Članci 34. i 31. točka (b) UEU-a

---

PRILOG C

Članak 4.

RAZVRSTAVANJE ODLUKA I DEKLARACIJA IZVRŠNOG ODBORA

Odluke Izvršnog odbora

Odluka	Predmet	Pravna osnova EU-a
SCH/Com-ex (93) 10 14.12.1993.	Potvrda deklaracija ministara i državnih tajnika od 19. lipnja 1992. i 30. lipnja 1993. o stupanju na snagu	Članak 2. stavak 2. Schengenskog protokola zajedno s člankom 8. Schengenskog protokola ako izjava nije postala suvišna zbog zastare ili kao posljedica nekih događaja
SCH/Com-ex (93) 14 14.12.1993.	Poboljšanje suradnje u praksi između pravosudnih tijela u borbi protiv trgovine drogom	Članak 31. točka (a) i članak 34. UEU-a
SCH/Com-ex (93) 16 14.12.1993.	Financijske Uredbe o troškovima uspostave i djelovanja Schengena	na znanje
SCH/Com-ex (93) 21 14.12.1993.	Proširenje jedinstvenih viza	Članak 62. stavak 2. točka (b) UEZ-a
SCH/Com-ex (93) 22 Rev 14.12.1993.	Povjerljivost određenih dokumenata	Članak 207. UEZ, članak 41. UEU-a
SCH/Com-ex (93) 24 14.12.1993.	Zajednički postupci za ukidanje, poništavanje i skraćivanje valjanosti jedinstvene vize	Članak 62. stavak 2. točka (b) UEZ-a
SCH/Com-ex (94) 1 Rev 2 26.4.1994.	Mjere prilagodbe za uklanjanje prepreka i ograničenja prometnim tokovima na cestovnim graničnim prijelazima na unutarnjim granicama	Članak 62. stavak1. UEZ-a
SCH/Com-ex (94) 2 26.4.1994.	Izdavanje jedinstvenih viza na granicama	Članak 62. stavak 2. točka (b) UEZ-a
SCH/Com-ex (94) 15 Rev 21.11.1994.	Uvođenje kompjuteriziranog postupka za savjetovanje središnjih vlasti kako je previđeno u članku 17. stavku 2. Provedbene konvencije	Članak 62. stavak 2. točka (b) UEZ-a
SCH/Com-ex (94) 16 Rev 21.11.1994.	Stjecanje zajedničkih ulaznih i izlaznih pečata	Članak 62. stavak 2. UEZ-a
SCH/Com-ex (94) 17 Rev 4 22.12.1994.	Uvođenje i primjena schengenskog sustava na zračnim lukama i sletištima	Članak 62. stavak 2. točka (a) UEZ-a
SCH/Com-ex (94) 25 22.12.1994.	Razmjena statističkih podataka o izdavanju viza	Članak 62. stavak 2. točka (b) zajedno s člankom 66. UEZ-a
SCH/Com-ex (94) 28 Rev 22.12.1994.	Potvrda predviđena člankom 75. za prijevoz narkotika i/ili psihotropskih tvari	Članak 95. UEZ-a
SCH/Com-ex (94) 29 Rev 2 22.12.1994.	Stupanje na snagu Konvencije o provedbi Sporazuma iz Schengena od 19. lipnja 1990.	Članak 62. stavak 1. UEZ-a imajući na umu članak 64., stavak 1. UEZ-a
SCH/Com-ex (95) PV 1 Rev (Točka 8.)	Zajednička vizna politika	Članak 62. stavak 2. točka (b) UEZ-a
SCH/Com-ex (95) 20 Rev 2 20.12.1995.	Odobrenje dokumenta SCH/1 (95) 40 Rev 6 o postupku za primjenu članka 2. stavka 2. Konvencije o provedbi Schengenskoga sporazuma	Članak 62. stavak 1. UEZ-a
SCH/Com-ex (95) 21 20.12.1995.	Brza razmjena između schengenskih država statističkih i konkretnih podataka o mogućim problemima na vanjskim granicama	Članak 66. UEZ-a
SCH/Com-ex (96) 13 Rev 27.6.1996.	Načela za izdavanje schengenskih viza u skladu s člankom 30. stavkom 1. točkom (a) Konvencije o provedbi Schengenskoga sporazume	Članak 62. stavak 2. točka (b) UEZ-a za pitanja koja nisu pokrivena člankom 30. Provedbene konvencije
SCH/Com-ex (96) 27 19.12.1996.	Izdavanje viza na granicama mornarima u tranzitu	Članak 62. stavak 2. točka (b) UEZ-a
SCH/Com-ex (97) 2 Rev 2 25.4.1997.	Dodjeljivanje natječaja za preliminarnu studiju o SIS-u II.	na znanje
SCH/Com-ex (97) 6 Rev 2 24.6.1997.	Schengenski priručnik za policijsku suradnju u području javnog reda i sigurnosti	Članak 30. stavak 1. UEU-a
SCH/Com-ex (97) 18 7.10.1997.	Doprinos Norveške i Islanda operativnim troškovima SIS-a	na znanje
SCH/Com-ex (97) 24 7.10.1997.	Budućnost SIS-a	na znanje
SCH/Com-ex (97) 29 Rev 2 7.10.1997.	Stupanje Konvencije za provedbu Schengenskoga sporazuma na snagu u Grčkoj	Članak 2. stavak 2. Schengenskog protokola
SCH/Com-ex (97) 32 15.12.1997.	Usklađivanje vizne politike	Članak 62. stavak 2. točka (b) UEZ-a
SCH/Com-ex (97) 34 Rev 15.12.1997.	Provedba Zajedničkog djelovanja o jednoobraznom formatu dozvola za boravak	Članak 63. stavak 3. točka (a) UEZ-a
SCH/Com-ex (97) 35 15.12.1997.	Izmjene financijskih Uredbi C.SIS-a	na znanje
SCH/Com-ex (97) 39 Rev 15.12.1997.	Usmjeravajuća načela za dokazna sredstva i indikativne dokaze u okviru sporazuma o ponovnom prihvatu među schengenskim državama	Članci 62. stavak 3. i 63. stavak 3. UEZ-a
SCH/Com-ex (98) 1 Rev 2 21.4.1998.	Izvješće o aktivnostima radne grupe	Članak 62. stavak 2. točka (b) UEZ-a
SCH/Com-ex (98) 10 21.4.1998.	Suradnja između ugovornih stranaka na vraćanju stranaca zrakom	Članci 62. stavak 3 i 63. stavak 3. UEZ-a
SCH/Com-ex (98) 11 21.4.1998.	C.SIS s 15/18 vezama	na znanje
SCH/Com-ex (98) 12 21.4.1998.	Razmjena statistika o vizama na lokalnoj razini	Članak 62. stavak 2. točka (b) UEZ-a
SCH/Com-ex (98) 17 23.6.1998.	Povjerljivost određenih dokumenata	Članak 41. UEU-a, članak 207. UEZ-a
SCH/Com-ex (98) 18 Rev 23.6.1998.	Mjere koje se poduzimaju prema zemljama koje stvaraju probleme vezano uz izdavanje isprava koje su potrebne za uklanjanje njihovih državljana s područja Schengena PONOVNI PRIHVAT - VIZE	Članak 62. stavak 3. UEZ-a
SCH/Com-ex (98) 19 23.6.1998.	Monako VIZE -VANJSKE GRANICE - SIS	Članak 62. stavak 3. UEZ-a
SCH/Com-ex (98) 21 23.6.1998.	Utiskivanje pečata u putovnice podnositelja zahtjeva za vizu VIZE	Članak 62. stavak 2. točka (b) UEZ uzimajući u obzir članka 64. stavak 2. UEZ-a
SCH/Com-ex (98) 26 def. 16.9.1998.	Osnivanje Stalnog odbora za Konvenciju o provedbi Schengena	Članak 66. UEZ-a, članci 30. i 31. UEU-a
SCH/Com-ex (98) 29 Rev 23.6.1998.	Sveobuhvatna klauzula kojom se obuhvaća cijela tehnička schengenska pravna stečevina	Na znanje
SCH/Com-ex (98) 35 Rev 2 16.9.1998.	Slanje zajedničkog priručnika državama koje su predale zahtjev za pristupanje EU	Članak 41. UEU-a, članak 207. UEZ-a
SCH/Com-ex (98) 37 def. 2 16.9.1998.	Plan djelovanja za borbu protiv nezakonitog useljavanja	Članci 62. i 63. UEZ-a i članak 30. UEU-a
SCH/Com-ex (98) 43 Rev 16.12.1998.	Ad hoc Odbor o Grčkoj	Članak 2. zajedno s Prilogom Schengenskom protokolu
SCH/Com-ex (98) 49 Rev 3 16.12.1998.	Stupanje Konvencije za provedbu Schengenskoga sporazuma na snagu u Grčkoj	Članak 2. zajedno s Prilogom Schengenskom protokolu
SCH/Com-ex (98) 51 Rev 3 16.12.1998.	Prekogranična policijska suradnja na sprječavanju i otkrivanju zločina, na zahtjev	Članak 30. UEU-a
SCH/Com-ex (98) 52 16.12.1998.	Priručnik o prekograničnoj policijskoj suradnji	Članak 30. UEU-a
SCH/Com-ex (98) 53 Rev 2 16.12.1998.	Usklađivanje vizne politike – ukidanje sivih popisa	Članak 62. stavak 2. točka (b) UEZ-a uz dužno poštivanje članka 64. stavka 2. UEZ-a
SCH/Com-ex (98) 56 16.12.1998.	Priručnik o ispravama na koje se može utisnuti viza	Članak 62. stavak 2. točka (b) broj ii. UEZ-a
SCH/Com-ex (98) 57 16.12.1998.	Uvođenje usklađenih obrazaca za pozive, dokaze o smještaju i prihvat obveze uzdržavanja	Članak 62. stavak 2. točka (b) UEZ-a uz dužno poštivanje članka 64. stavka 2. UEZ-a
SCH/Com-ex (98) 59 Rev 16.12.1998.	Koordinirano postavljanje savjetnika o ispravama	Članak 62. stavak 2. točka (b) UEZ-a, članak 63. stavak 3. UEZ-a
SCH/Com-ex (99) 3 28.4.1999.	Proračun za službu podrške za 1999.	Na znanje
SCH/Com-ex (99) 4 28.4.1999.	Troškovi instalacije C.SIS-a	Na znanje
SCH/Com-ex (99) 5 28.4.1999.	Priručnik SIRENE	Na znanje
SCH/Com-ex (99) 6 28.4.1999.	Situacija u telekomu	Članak 30. UEU-a
SCH/Com-ex (99) 7 Rev 2 28.4.1999.	Službenici za veze	Članak 30. UEU-a
SCH/Com-ex (99) 8 Rev 2 28.4.1999.	Isplate doušnicima	Članak 30. UEU-a
SCH/Com-ex (99) 10 28.4.1999.	Nezakonita trgovina oružjem	Članak 95. UEZ-a
SCH/Com-ex (99) 11 Rev 2 28.4.1999.	Sporazum o suradnji u postupcima za cestovne prometne prekršaje	Članak 31. UEU-a
SCH/Com-ex (99) 13 28.4.1999.	Povlačenje starih verzija Zajedničkog priručnika i Općih konzularnih uputa i usvajanje novih verzija	Članci 62. i 63. UEZ-a
SCH/Com-ex (99) 14 28.4.1999.	Priručnik o ispravama na koje se može utisnuti viza	Članak 62. UEZ-a
SCH/Com-ex (99) 18 28.4.1999.	Poboljšanje policijske suradnje na sprječavanju i otkrivanju kaznenih djela	Članak 30. UEU-a

Deklaracije Izvršnog odbora

Deklaracija	Predmet	Pravna osnova EU-a
SCH/Com-ex (96) Decl 5 18.4.1996.	Utvrđenje pojma „stranca” iz treće zemlje	Na znanje
SCH/Com-ex (96) Decl 6 Rev 2 26.6.1996.	Deklaracija o izručenju	Članak 31. točka (b) UEU-a zajedno s člankom 34. UEU-a
SCH/Com-ex (97) Decl 13 Rev 2 21.4.1998.	Otmice maloljetnika	Članak 31. točka (a) UEU-a
SCH/Com-ex (96) Decl 2 Rev 28.4.1999.	Struktura SIS-a	Na znanje

---

PRILOG D

Članak 5.

ODLUKE SREDIŠNJE SKUPINE

Deklaracija	Predmet	Pravna osnova EU-a
SCH/Com-ex (98) 117 17.10.1997.	Plan djelovanja za borbu protiv nezakonitog useljavanja	Članci 62. i 63. UEZ-a, članak 30. UEU-a
SCH/Com-ex (99) 25 22.3.1999.	Opća načela za plaćanje doušnicima i onima koji su se ubacili u zločinačke redove	Članak 30. UEU-a

---

19/Sv. 008

HR

Službeni list Europske unije

32

---

32000R2725

---

L 316/1

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

11.12.2000.

---

UREDBA VIJEĆA (EZ) br. 2725/2000

od 11. prosinca 2000.

o osnivanju sustava „Eurodac” za usporedbu otisaka prstiju za učinkovitu primjenu Dublinske konvencije

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice, a posebno njegov članak 63. stavak 1. točku (a)

uzimajući u obzir prijedlog Komisije,

uzimajući u obzir mišljenje Europskog parlamenta (1)

budući da:

(1)	Države članice ratificirale su Ženevsku konvenciju od 28. srpnja 1951. izmijenjenu Protokolom iz New Yorka od 31. siječnja 1967., koja se odnosi na status izbjeglica.

(2)	Države članice zaključile su Konvenciju kojom se utvrđuje država odgovorna za razmatranje zahtjeva za azil podnijetih u jednoj od država članica Europskih zajednica, potpisanu u Dublinu 15. lipnja 1990. (dalje u tekstu „Dublinska konvencija”) (2).

(3)

U svrhe primjene Dublinske konvencije potrebno je utvrditi identitet podnositelja zahtjeva za azil i osoba zadržanih prilikom nezakonitog prelaska vanjskih granica Zajednice. Također je poželjno, kako bi se učinkovito primijenila Dublinska konvencija, a posebno točke (c) i (e) njenog članka 10. stavka 1., dopustiti svakoj državi članici da provjeri je li stranac koji se nezakonito nalazi na njezinom državnom području podnio zahtjev za azil u drugoj državi članici.

(4)	Otisci prstiju predstavljaju važan element u utvrđivanju stvarnog identiteta takvih osoba. Potrebno je uspostaviti sustav za usporedbu njihovih podataka o otiscima prstiju.

(5)

U tu je svrhu potrebno uspostaviti sustav poznat pod nazivom „Eurodac”, koji se sastoji od središnje jedinice a koja će se osnovati u okviru Komisije i upravljati informatiziranom središnjom bazom podatka za otiske prstiju, kao i elektronskim sredstvima prijenosa između država članica i središnje baze podataka.

(6)	Također je potrebno zatražiti od država članica da odmah uzmu otiske prstiju svakog podnositelja zahtjeva za azil i svakog stranca koji je zadržan prilikom nezakonitog prelaska vanjske granice države članice, ako ima barem 14 godina.

(7)

Potrebno je utvrditi detaljna pravila o prijenosu takvih podataka o otiscima prstiju i drugih podatka u središnju bazu podataka, njihovom pohranjivanju, usporedbi s drugim podacima o otiscima prstiju, prijenosu rezultata takve usporedbe te blokiranju i brisanju pohranjenih podataka. Takva pravila mogu biti različita za različite kategorije stranaca i trebala bi biti prilagođena posebnom položaju koji oni imaju.

(8)

Stranci koji su zatražili azil u jednoj državi članici, mogu sljedećih nekoliko godina tražiti azil u drugoj državi članici. Stoga bi najduže razdoblje čuvanja podataka o otiscima prstiju u središnjoj jedinici trebalo biti razmjerno dugo. S obzirom da većina stranaca koji ostaju u Zajednici nekoliko godina stječu boravišni status kao i državljanstvo države članice, razdoblje od deset godina trebalo bi se smatrati razumnim razdobljem za pohranu podataka o otiscima prstiju.

(9)	Razdoblje pohrane trebalo bi u određenim posebnim situacijama, kada ne postoji potreba za dugotrajnom pohranom podataka o otiscima prstiju, biti kraće. Podaci o otiscima prstiju trebali bi se izbrisati odmah, nakon što stranac dobije državljanstvo države članice.

(10)	Potrebno je jasno utvrditi odgovornosti Komisije u pogledu središnje jedinice te država članica, u vezi s korištenjem podataka, sigurnosti podataka, pristupu i ispravljanju pohranjenih podataka.

(11)	Dok će izvanugovornu odgovornost Zajednice u vezi s radom sustava „Eurodac” uređivati odgovarajuće odredbe Ugovora, potrebno je utvrditi posebna pravila za izvanugovornu odgovornost država članica u vezi s radom sustava.

(12)

U skladu s načelom supsidijarnosti kako ga utvrđuje članak 5. Ugovora, cilj predloženih mjera, posebno stvaranje sustava, u okviru Komisije, za usporedbu podataka o otiscima prstiju za pomoć u provedbi politike Zajednice o azilu, ne mogu, po svojoj prirodi, dovoljno postići države članice i stoga se bolje može postići na razini Zajednice. U skladu s načelom proporcionalnosti iz već navedenog članka, ova Uredba ne prelazi granice potrebne za postizanje tog cilja.

(13)

Budući da su države članice same odgovorne za identificiranje i klasificiranje rezultata usporedbi koje je poslala središnja jedinica, kao i za zaštitu podataka o osobama prihvaćenim i priznatim kao izbjeglice i s obzirom da se ova odgovornost odnosi na posebno osjetljivo područje obrade osobnih podataka i može utjecati na ostvarivanje osobnih sloboda, postoje posebni razlozi radi kojih je Vijeće zaduženo za izvršenje određenih provedbenih ovlasti, koje se posebno odnose na usvajanje mjera kojima se osigurava sigurnost i pouzdanost takvih podataka.

(14)	Odredbe potrebne za provedbu drugih mjera ove Uredbe trebale bi se usvojiti u skladu s Odlukom Vijeća 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. o utvrđivanju postupaka za izvršavanje provedbenih ovlasti dodijeljenih Komisiji (3).

(15)	Direktiva 95/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 24. listopada 1995. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom prijenosu takvih podataka (4) primjenjuje se na obradu osobnih podataka, koju provode države članice u okviru sustava Eurodac.

(16)	Na temelju članka 286. Ugovora, Direktiva 95/46/EZ također se primjenjuje na institucije i tijela Zajednice. S obzirom da će se središnja jedinica osnovati u okviru Komisije, Direktiva će se primijeniti i na obradu osobnih podataka koju provodi ta jedinica.

(17)	Načela iz Direktive 95/46/EZ o zaštiti prava i sloboda pojedinaca, posebno prava na privatnost, u pogledu obrade osobnih podataka, trebala bi se dopuniti ili pojasniti, posebno u određenim područjima,

(18)	Potrebno je nadzirati i ocjenjivati rad Eurodaca.

(19)	Države članice trebale bi predvidjeti sustav sankcija, kojima bi sankcionirale korištenje pohranjenih podataka iz središnje baze podataka, koje je suprotno svrsi Eurodaca.

(20)	Ujedinjena Kraljevina i Irska, u skladu s člankom 3. Protokola o stajalištu Ujedinjene Kraljevine i Irske, priloženog Ugovoru o Europskoj uniji i Ugovoru o osnivanju Europske zajednice, izrazile su želju da sudjeluju u usvajanju i primjeni ove Uredbe.

(21)	U skladu s člancima 1. i 2. Protokola o stajalištu Danske, priloženog navedenim Ugovorima, Danska ne sudjeluje u usvajanju ove Uredbe te ju stoga ova Uredba ne obvezuje niti ju je dužna primjenjivati.

(22)	Potrebno je ograničiti teritorijalno područje primjene ove Uredbe kako bi bila u skladu s teritorijalnim područjem primjene Dublinske konvencije.

(23)	Ova Uredba bi poslužila kao pravna osnova za provedbu pravila koja su, s ciljem njihove brze primjene, potrebna državama članicama i Komisiji za utvrđivanje potrebnih tehničkih preduvjeta. Komisija bi trebala biti zadužena za provjeru ispunjenosti uvjeta,

DONIJELO JE OVU UREDBU

POGLAVLJE I.

OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Svrha Eurodaca

1.   Ovime se osniva sustav pod nazivom „Eurodac”, čija je svrha pomoć pri utvrđivanju države članice, koja je prema Dublinskoj konvenciji, odgovorna za razmatranje zahtjeva za azil, podnesenih u državi članici te olakšavanje primjene Dublinske konvencije, pod uvjetima utvrđenim u ovoj Uredbi.

2.   Eurodac se sastoji od:

(a)	središnje jedinice, na koju se odnosi članak 3.;

(b)	računalne središnje baze podataka, u kojoj se obrađuju podaci iz članka 5. stavka 1., članka 8. stavka 2. i članka 11. stavka 2., u svrhu usporedbe podataka o otiscima prstiju podnositelja zahtjeva za azil i kategorije stranaca, navedenih u članku 8. stavku 1. i članku 11. stavku 1.;

(c)	sredstava za prijenos podataka između država članica i središnje baze podataka.

Pravila mjerodavna za Eurodac, primjenjuju se i na postupanje država članica od trenutka prijenosa podataka do središnje jedinice do korištenja rezultata usporedbe.

3.   Ne dovodeći u pitanje korištenje podataka, koje je država članica iz koje podaci potječu, namijenila za Eurodac i koji su sadržani u njezinim bazama podataka, uspostavljenim u skladu s njezinim nacionalnim zakonodavstvom, podaci o otiscima prstiju i drugi osobni podaci mogu se obraditi u Eurodacu samo u svrhe navedene u članku 15. stavku 1. Dublinske konvencije.

Članak 2.

Definicije

1.   Za potrebe ove Uredbe:

(a)	„Dublinska konvencija”: znači Konvencija, potpisana u Dublinu 15. lipnja 1990., kojom se utvrđuje država odgovorna za razmatranje zahtjeva za azil, podnesenih u jednoj od država članica Europskih zajednica;

(b)	„podnositelj zahtjeva za azil”: znači stranac koji je podnio zahtjev za azil ili u čije je ime takav zahtjev podnesen;

(c)

„država članica porijekla” znači: i. u pogledu podnositelja zahtjeva za azil, država članica koja šalje osobne podatke središnjoj jedinici i prima rezultate usporedbe; ii. kad se radi o osobi iz članka 8., država članica koja šalje osobne podatke središnjoj jedinici; iii. kad se radi o osobi iz članka 11., država članica koja šalje takve podatke središnjoj jedinici i prima rezultate usporedbe;

(d)	„izbjeglica” znači osoba koja je priznata kao izbjeglica u skladu sa Ženevskom konvencijom o statusu izbjeglica od 28. srpnja 1951., koja je izmijenjena Protokolom iz New Yorka od 31. siječnja 1967.;

(e)

„pozitivni rezultat” znači podudarnost koju je utvrdila središnja jedinica usporedbom podataka o otiscima prstiju pohranjenih u banci podataka s podacima koje je poslala država članica u pogledu neke osobe, ne dovodeći u pitanje obvezu država članica da odmah provjere rezultate usporedbe u skladu s člankom 4. stavkom 6.

2.   Pojmovi definirani u članku 2. Direktive 95/46/EZ imaju isto značenje u ovoj Uredbi.

3.   Osim ako nije drukčije navedeno, pojmovi definirani u članku 1. Dublinske konvencije imaju isto značenje u ovoj Uredbi.

Članak 3.

Središnja jedinica

1.   U okviru Komisije osniva se središnja jedinica, koja je odgovorna za rad središnje baze podataka iz članka 1. stavka 2. točke (b) u ime država članica. Središnja jedinica je opremljena računalnim sustavom za prepoznavanje otisaka prstiju.

2.   Podaci o podnositeljima zahtjeva za azil, o osobama iz članka 8. i osobama iz članka 11., koji su obrađeni u središnjoj jedinici, obrađuju se u ime države članice porijekla pod uvjetima utvrđenim u ovoj Uredbi.

3.   Središnja jedinica svako tromjesečje izrađuje statističko izvješće o svom radu, navodeći:

(a)	broj poslanih serija podataka o podnositeljima zahtjeva za azil i osoba iz članka 8. stavka 1. i članka 11. stavka 1.;

(b)	broju pozitivnih rezultata za podnositelje zahtjeva za azil, koji su podnijeli zahtjev za azil u drugoj državi članici;

(c)	broju pozitivnih rezultata za osobe iz članka 8. stavka 1., koje su naknadno podnijele zahtjev za azil;

(d)	broju pozitivnih rezultata za osobe navedene u članku 11. stavku 1., koje su prethodno podnijele zahtjev za azil u drugoj državi članici;

(e)	broju podataka o otiscima prstiju, koje je središnja jedinica trebala ponovno zatražiti od države članice iz koje podaci potječu, jer prethodno poslani podaci o otiscima prstiju nisu bili primjereni za obavljanje usporedbe korištenjem računalnog sustava za prepoznavanje otisaka prstiju.

Na kraju svake godine, izrađuje se statističko izvješće, u obliku zbirke tromjesečnih statističkih podataka od početka djelovanja Eurodaca nadalje, uključujući naznaku broja osoba koje su dobile pozitivni rezultat zaveden pod (b), (c) i (d).

Statistički podaci sadrže analizu podataka za svaku državu članicu.

4.   U skladu s postupkom utvrđenim u članku 23. stavku 2., središnja jedinica može se zadužiti sa obavljanje drugih statističkih zadataka, na osnovi podataka koje obrađuje.

POGLAVLJE II.

PODNOSITELJI ZAHTJEVA ZA AZIL

Članak 4.

Prikupljanje, slanje i usporedba otisaka prstiju

1.   Svaka država članica bez odgode uzima otiske svih prstiju svakog podnositelja zahtjeva za azil koji ima najmanje 14 godina te središnjoj jedinici odmah šalje podatke iz članka 5. stavka 1. točaka od (a) do (f). Postupak uzimanja otisaka utvrđuje se u skladu s nacionalnom praksom predmetne države članice i u skladu s odredbama iz Europske konvencije o ljudskim pravima i Konvencije Ujedinjenih naroda o pravima djeteta.

2.   Podatke iz članka 5. stavka 1. središnja jedinica odmah upisuje u središnju bazu podataka, ili, pod uvjetom da su ispunjeni odgovarajući tehnički uvjeti, podatke upisuje izravno država članica porijekla.

3.   Podatke o otiscima prstiju u smislu članka 5. stavka 1. točke (b), koje je poslala država članica, središnja jedinica uspoređuje s podacima o otiscima prstiju koje su poslale druge države članice i koji su već pohranjeni u središnjoj bazi podataka.

4.   Središnja jedinica osigurava na zahtjev države članice da usporedba iz stavka 3. pokriva podatke o otiscima prstiju koje je prethodno poslala ta država članica, uz podatke drugih država članica.

5.   Središnja jedinica odmah šalje pozitivan ili negativan rezultat usporedbe državi članici porijekla. U slučaju pozitivnog rezultata, šalju se sve serije podataka povezane s pozitivnim rezultatom, podaci navedeni u članku 5. stavku 1., a u slučaju podataka navedenih u članku 5. stavku 1. točki (b), samo ako su poslužili kao podloga za pozitivan rezultat.

Izravno slanje u državu članicu porijekla dopušteno je samo ako su ispunjeni odgovarajući tehnički uvjeti.

6.   Rezultati usporedbe odmah se provjeravaju u državi članici porijekla. Konačnu identifikaciju obavlja država članica porijekla u suradnji s državom članicom, u skladu s člankom 15. Dublinske konvencije.

Informacije primljene od središnje jedinice o drugim podacima, koji su se pokazali kao nepouzdani, brišu se ili uništavaju, čim se ustanovi njihova nepouzdanost.

7.   Provedbena pravila, kojima se utvrđuju postupci potrebni za primjenu stavaka 1. do 6., donose se u skladu s postupkom iz članka 22. stavka 1.

Članak 5.

Upis podataka

1.   U središnjoj bazi podataka upisuju se samo sljedeći podaci:

(a)	država članica porijekla, mjesto i datum podnošenja zahtjeva za azil;

(b)	podaci o otiscima prstiju;

(c)

spol;

(d)	referentni broj kojim se koristila država članica porijekla;

(e)	datum uzimanja otisaka prstiju;

(f)	datum slanja podataka središnjoj jedinici;

(g)	datum unošenja podataka u središnju bazu podataka;

(h)	podaci o primatelju(-ima) poslanih podataka i datum(i) slanja.

2.   Nakon upisa podataka u središnju bazu podataka, središnja jedinica je dužna uništiti medij koji je korišten za slanje podataka, osim ako država članica porijekla nije tražila njegov povrat.

Članak 6.

Pohrana podataka

Svaka serija podataka navedena u članku 5. stavku 1. pohranjuje se u središnjoj bazi podataka tijekom razdoblja od deset godina od datuma uzimanja otisaka prstiju.

Nakon isteka ovog razdoblja, središnja jedinica automatski briše podatke iz središnje baze podataka.

Članak 7.

Prethodno brisanje podataka

Podaci o osobi koja je stekla državljanstvo bilo koje države članice prije isteka razdoblja navedenog u članku 6. brišu se iz središnje baze podataka, u skladu s člankom 15. stavkom 3., čim država članica porijekla sazna da je osoba stekla takvo državljanstvo.

POGLAVLJE III.

STRANCI ZADRŽANI ZBOG NEZAKONITOG PRELASKA VANJSKE GRANICE

Članak 8.

Prikupljanje i slanje podataka o otiscima prstiju

1.   Svaka država članica, u skladu s jamstvima utvrđenim u Europskoj konvenciji o ljudskim pravima i Konvenciji Ujedinjenih naroda o pravima djeteta, odmah uzima otiske prstiju svih prstiju svakog stranca koji ima najmanje 14 godina i kojeg su zadržala nadležna nadzorna državna tijela zbog nezakonitog prelaska granice te države članice na kopnu, moru ili zraku, koji je došao iz treće države i koji nije vraćen.

2.   Predmetna država članica odmah šalje središnjoj jedinici sljedeće podatke za svakog stranca iz stavka 1., koji nije vraćen:

(a)	naznaku države članice porijekla, mjesta i datuma zadržavanja;

(b)	podatke o otiscima prstiju;

(c)

spol;

(d)	referentni broj koji koristi država članica porijekla;

(e)	datum uzimanja otisaka prstiju;

(f)	datum slanja podataka središnjoj jedinici.

Članak 9.

Upis podataka

1.   Podaci iz članka 5. stavka 1. točke (g) i članka 8. stavka 2. upisuju se u središnju bazu podataka.

Ne dovodeći u pitanje članak 3. stavak 3., podaci poslani središnjoj jedinici u skladu s člankom 8. stavkom 2., upisuju se isključivo u svrhu usporedbe s podacima o podnositeljima zahtjeva za azil, naknadno poslanih središnjoj jedinici.

Središnja jedinica ne uspoređuje podatke koji su joj poslani u skladu s člankom 8. stavkom 2., s podacima koji su prethodno upisani u središnju bazu podataka niti s podacima koji su naknadno poslani središnjoj jedinici u skladu s člankom 8. stavkom 2.

2.   Primjenjuju se postupci predviđeni u drugoj rečenici članka 4. stavka 1., članku 4. stavku 2. i članku 5. stavku 2. kao i odredbe donesene u skladu s člankom 4. stavkom 7. U pogledu usporedbe podataka o podnositeljima zahtjeva za azil, naknadno poslanih središnjoj jedinici, s podacima iz stavka 1., primjenjuju se postupci predviđeni člankom 4. stavcima 3., 5. i 6.

Članak 10.

Pohranjivanje podataka

1.   Svaka serija podataka koja se odnosi na stranca iz članka 8. stavka 1. pohranjuje se u središnjoj bazi podataka tijekom dvije godine od datuma uzimanja otisaka prstiju stranca. Nakon isteka ovog razdoblja, središnja jedinica automatski briše podatke iz središnje baze podataka.

2.   Podaci koji se odnose na stranca iz članka 8. stavka 1. odmah se brišu iz središnje baze podataka u skladu s člankom 15. stavkom 3. ako država članica porijekla zna za jednu od sljedećih okolnosti i prije nego što je isteklo razdoblje od dvije godine iz stavka 1.:

(a)	strancu je izdana boravišna dozvola;

(b)	stranac je napustio državno područje države članice;

(c)	stranac je stekao državljanstvo bilo koje države članice.

POGLAVLJE IV.

STRANCI KOJI SE NEZAKONITO NALAZE U DRŽAVI ČLANICI

Članak 11.

Usporedba podataka o otiscima prstiju

1.   U svrhu provjere je li stranac koji se nezakonito nalazi na državnom području države članice prethodno podnio zahtjev za azil u drugoj državi članici, svaka država članica može poslati središnjoj jedinici bilo kakve podatke o otiscima prstiju koje je uzela od stranca koji ima najmanje 14 godina, zajedno s referentnim brojem koji koristi ta država članica.

U pravilu, postoje osnove za provjeravanje je li stranac prethodno podnio zahtjev za azil u drugoj državi članici, u slučajevima kada:

(a)	stranac izjavi da je podnio zahtjev za azil, ali ne navede u kojoj državi članici ga je podnio;

(b)	stranac ne traži azil, ali se suprotstavlja vraćanju u svoju državu porijekla te tvrdi da bi tamo bio u opasnosti; ili

(c)	na druge načine nastoji spriječiti svoje udaljavanje, odbijajući surađivati pri utvrđivanju svog identiteta, posebno tako da ne pokazuje ili pokazuje lažne osobne isprave.

2.   Kada države članice sudjeluju u postupku iz stavka 1., one središnjoj jedinici prenose podatke o otiscima prstiju koji se odnose na sve prste ili barem na kažiprste, a ako oni nedostaju, otiske svih ostalih prstiju stranca na kojeg se odnosi stavak 1.

3.   Podaci o otiscima prstiju stranca iz stavka 1. šalju se središnjoj jedinici isključivo u svrhu usporedbe s podacima o otiscima prstiju podnositelja zahtjeva za azil, koje su poslale druge države članice i podacima koji su već pohranjeni u središnjoj bazi podataka.

Podaci o otiscima prstiju takvog stranca ne upisuju se u središnjoj bazi podataka niti se uspoređuju s podacima poslanim središnjoj jedinici, u skladu s člankom 8. stavkom 2.

4.   U pogledu usporedbe podataka o otiscima prstiju poslanih u skladu s ovim člankom s podacima o otiscima prstiju podnositelja zahtjeva za azil koje su poslale druge države članice i koji su već pohranjeni u središnjoj jedinici, primjenjuju se postupci predviđeni u članku 4. stavcima 3., 5. i 6., kao i odredbe donesene u skladu s člankom 4. stavkom 7.

5.   Nakon što se rezultati usporedbe pošalju državi članici porijekla, središnja jedinica bez odgode:

(a)	briše podatke o otiscima prstiju i druge podatke koji su joj bili poslani u skladu sa stavkom 1.; i

(b)	uništava medije koje je država članica porijekla koristila za slanje podataka središnjoj jedinici, osim ako je država članica porijekla tražila njihov povrat.

POGLAVLJE V.

IZBJEGLICE S PRIZNATIM STATUSOM

Članak 12.

Blokiranje podataka

1.   Podaci o podnositeljima zahtjeva za azil koji su upisani u skladu s člankom 4. stavkom 2. blokiraju se u središnjoj bazi podataka ako ta osoba bude priznata i prihvaćena kao izbjeglica u nekoj od država članica. Takvo blokiranje provodi središnja jedinica, prema uputama države članice porijekla.

Prije donošenja odluke sukladno stavku 2., pozitivan rezultat u vezi osoba koje su u nekoj državi članici prihvaćene i priznate kao izbjeglice, neće se poslati. Središnja jedinica šalje negativni rezultat državi članici koja je zahtijevala podatke.

2.   Pet godina nakon početka djelovanja sustava Eurodac i na osnovi pouzdanih statističkih podataka koje je prikupila središnja jedinica o osobama koje su podnijele zahtjeve za azil u nekoj državi članici, nakon što su bile priznate i prihvaćene kao izbjeglice u drugoj državi članici, u skladu s odgovarajućim odredbama Ugovora donosi se odluka, kako bi se odredilo trebaju li se podaci o osobama koje su bile priznate i prihvaćene kao izbjeglice u državi članici:

(a)	pohraniti u skladu s člankom 6., u svrhu usporedbe predviđene u članku 4. stavku 3.; ili

(b)	unaprijed izbrisati, nakon što je osoba priznata i prihvaćena kao izbjeglica.

3.   U slučaju iz stavka 2. točke (a), podaci koji su blokirani u skladu sa stavkom 1., deblokiraju se, a postupak iz stavka 1. više se ne primjenjuje.

4.   U slučaju iz stavka 2. točke (b):

(a)	središnja jedinica odmah briše podatke koji su bili blokirani u skladu sa stavkom 1.; i

(b)	podaci o osobama koje su naknadno priznate i prihvaćene kao izbjeglice brišu se u skladu s člankom 15. stavkom 3., čim država članica porijekla sazna da je osoba bila priznata i prihvaćena kao izbjeglica u jednoj od država članica.

5.   Provedbena pravila o postupku za blokiranje podataka iz stavka 1. i sakupljanje statističkih podataka iz stavka 2., usvajaju se u skladu s postupkom iz članka 22. stavka 1.

POGLAVLJE VI.

KORIŠTENJE I ZAŠTITA PODATAKA TE ODGOVORNOST

Članak 13.

Odgovornost za korištenje podataka

1.   Država članica porijekla odgovorna je za osiguranje:

(a)	zakonitog uzimanja otisaka prstiju;

(b)	zakonitog slanja podataka o otiscima prstiju i drugih podataka iz članka 5. stavka 1., članka 8. stavka 2. i članka 11. stavka 2. središnjoj jedinici;

(c)	točnosti i aktualnosti podataka, u trenutku slanja u središnju jedinicu;

(d)	zakonitog upisa, pohranjivanja, ispravljanja i brisanja podataka u središnjoj bazi podataka, ne dovodeći u pitanje odgovornosti Komisije;

(e)	zakonitog korištenja rezultata usporedbe podataka o otiscima prstiju koje je poslala središnja jedinica.

2.   U skladu s člankom 14. država članica porijekla osigurava sigurnost podataka iz stavka 1. prije i tijekom slanja središnjoj jedinici kao i sigurnost podataka koje primi od središnje jedinice.

3.   Država članica porijekla je odgovorna za konačnu identifikaciju podataka u skladu s člankom 4. stavkom 6.

4.   Komisija osigurava da je upravljanje središnjom jedinicom u skladu s odredbama ove Uredbe i s njom povezanim provedbenim pravilima. Komisija posebno:

(a)	usvaja mjere kojima se osigurava da osobe koje rade u središnjoj jedinici koriste podatke, pohranjene u središnjoj bazi podataka, samo u skladu sa svrhom Eurodaca kako je utvrđeno u članku 1. stavku 1.;

(b)	osigurava da osobe koje rade u središnjoj jedinici udovoljavaju svim zahtjevima država članica koji su u skladu s ovom Uredbom u pogledu upisa, usporedbe, ispravljanja i brisanja podataka, koji su u njihovoj nadležnosti;

(c)	poduzima mjere potrebne za osiguranje sigurnosti središnje jedinice u skladu s člankom 14.;

(d)	osigurava da samo osobe koje su ovlaštene za rad u središnjoj jedinici imaju pristup podacima pohranjenim u središnjoj bazi podataka, ne dovodeći u pitanje članak 20. i ovlasti neovisnog nadzornog tijela koje će se osnovati u smislu članka 286. stavka 2. Ugovora.

Komisija izvješćuje Europski parlament i Vijeće o mjerama, koje poduzima slijedom prvog podstavka.

Članak 14.

Sigurnost

1.   Država članica porijekla poduzima potrebne mjere kako bi:

(a)	spriječila svakoj neovlaštenoj osobi pristup instalaciji u kojoj država članica provodi radnje u skladu s ciljem Eurodaca (kontrola na ulasku u instalaciju);

(b)	spriječila čitanje, kopiranje, mijenjanje ili brisanje podataka i podatkovnih medija neovlaštenim osobama u Eurodacu (kontrola podatkovnih medija);

(c)	jamčila mogućnost provjere i naknadne provjere te utvrđivanja koji su podaci upisani u Eurodac te kada i tko ih je upisao (kontrola upisivanja podataka);

(d)	spriječila neovlašteno upisivanje podataka u Eurodacu i svako neovlašteno mijenjanje ili brisanje upisanih podataka u Eurodacu (kontrola unosa podataka);

(e)	jamčila da, pri uporabi Eurodaca, ovlaštene osobe imaju pristup samo podacima koji su u okviru njihove nadležnosti (kontrola pristupa);

(f)	jamčila mogućnost provjere i utvrđivanja kojim se tijelima podaci upisani u Eurodacu mogu poslati napravama za slanje podataka (kontrola prijenosa podataka);

(g)	spriječila neovlašteno čitanje, kopiranje, mijenjanje ili brisanje podataka tijekom izravnog prijenosa podataka prema ili od središnje baze podataka i tijekom prijevoza podatkovnih medija prema ili od središnje jedinice (kontrola prijevoza).

2.   U vezi s radom središnje jedinice, Komisija je odgovorna za primjenu mjera iz stavka 1.

Članak 15.

Pristup podacima u Eurodacu te njihovo ispravljanje ili brisanje

1.   Država članica porijekla ima pristup podacima koje je poslala i koji su pohranjeni u središnjoj bazi podataka u skladu s odredbama ove Uredbe.

Nijedna država članica ne smije provoditi pretraživanja po podacima koje je poslala druga država članica, niti može primiti takve podatke, osim podataka koji su rezultat usporedbe navedene u članku 4. stavku 5.

2.   Pristup podacima pohranjenim u središnjoj bazi podatka, u skladu sa stavkom 1., imaju tijela države članice koja su imenovale same države članice. Svaka država članica dostavlja Komisiji popis tih tijela.

3.   Samo država članica porijekla ima pravo izmjene podataka koje je poslala središnjoj jedinici, ispravljanjem ili dopunom podataka, ili njihovim brisanjem, ne dovodeći u pitanje brisanje koje se provodi u skladu s člankom 6. člankom 10. stavkom 1. ili člankom 12. stavkom 4. točkom (a).

Kad država članica porijekla upisuje podatke izravno u središnju bazu podataka, može izravno izmijeniti ili izbrisati podatak.

Kad država članica porijekla ne upisuje podatak izravno u središnju bazu podataka, središnja jedinica, na zahtjev te države članice, mijenja ili briše podatak.

4.   Ako država članica ili središnja jedinica imaju razloga smatrati da su podaci pohranjeni u središnjoj bazi podataka činjenično netočni, o tome obavještavaju državu članicu porijekla, čim to bude moguće.

Ako država članica ima razloga smatrati da su podaci pohranjeni u središnjoj bazi podataka u suprotnosti s ovom Uredbom, o tome obavještava državu članicu porijekla, čim to bude moguće. Drugospomenuta provjerava odgovarajuće podatke i, ako je potrebno, odmah ih mijenja ili briše.

5.   Središnja jedinica ne prenosi niti daje na raspolaganje tijelima bilo koje treće države podatke koji su pohranjeni u središnjoj bazi podataka, osim ako je posebno ovlaštena da to učini u okviru sporazuma Zajednice o mjerilima i mehanizmima za utvrđivanje države koja je odgovorna za razmatranje zahtjeva za azil.

Članak 16.

Vođenje evidencija u središnjoj jedinici

1.   Središnja jedinica vodi evidenciju o svim aktivnostima obrade podataka u okviru središnje jedinice. Ove evidencije pokazuju svrhu pristupa, datum i vrijeme, poslane podatke, podatke korištene za ispitivanje i naziv jedinice koja unosi ili koristi podatke te imena odgovornih osoba.

2.   Takve se evidencije smiju koristiti samo za sigurnosni nadzor nad dopustivosti obrade podataka kao i osiguravanje sigurnosti podataka u skladu s člankom 14. Evidencija mora biti zaštićena odgovarajućim mjerama protiv neovlaštenog pristupa i izbrisana nakon proteka razdoblja od godine dana, ako nije potrebna u postupcima nadzora, koji su već u tijeku.

Članak 17.

Odgovornost

1.   Svaka osoba ili država članica koja je pretrpjela štetu zbog nezakonite obrade podataka ili drugog djelovanja koje nije u skladu s odredbama iz ove Uredbe, ima pravo primiti naknadu štete od države članice odgovorne za pretrpljenu štetu. Država se oslobađa od odgovornosti, u cijelosti ili djelomično, ako dokaže da nije odgovorna za okolnosti, koje su dovele do štete.

2.   Ako zbog nepoštovanja obveza države članice propisanih ovom Uredbom, nastane šteta u središnjoj bazi podataka, ta je država članica odgovorna za nastalu štetu, osim ako i onoliko koliko je Komisija propustila poduzeti primjerene mjere, kako bi spriječila nastanak štete ili kako bi ublažila njezin učinak.

3.   Zahtjeve za naknadu štete prema državi članici, za štetu iz stavaka 1. i 2. uređuju odredbe nacionalnog prava tužene države članice.

Članak 18.

Prava osoba na koje se odnosi obrada podataka

1.   Država članica porijekla obavješćuje osobu na koju se odnosi ova Uredba o:

(a)	identitetu kontrolora i njegovog zastupnika, ako takav postoji;

(b)	svrsi obrade podataka u okviru Eurodaca;

(c)	primateljima podataka;

(d)	obvezi uzimanja njegovih (njezinih) otisaka prstiju u pogledu osobe iz članka 4. ili članka 8.;

(e)	postojanju prava na pristup podacima i prava na ispravljanje podataka koji se odnose na tu osobu.

U pogledu osobe iz članka 4. ili 8., podaci iz prvog podstavka dostavljaju se prilikom uzimanja otisaka prstiju.

U pogledu osobe iz članka 11., podaci iz prvog podstavka dostavljaju se najkasnije prilikom slanja podataka o toj osobi središnjoj jedinici. Ova obveza ne postoji kada se davanje takve informacije pokaže nemogućim ili bi uključivalo nerazmjerni napor.

2.   U svakoj državi članici bilo koji nositelj podataka, u skladu sa zakonima i drugim propisima te postupcima te države, može ostvariti prava predviđena u članku 12. Direktive 95/46/EZ.

Ne dovodeći u pitanje obvezu pružanja drugih podataka, u skladu s točkom (a) članka 12. Direktive 95/46/EZ, osoba na koju se odnosi obrada podataka ima pravo biti obaviještena o tome, koji podaci o njemu su pohranjeni u središnju bazu podataka i koja država članica ih je poslala središnjoj jedinici. Takav pristup podacima može jamčiti jedino država članica.

3.   U svakoj državi članici bilo koja osoba može tražiti da se podaci koji su činjenično netočni isprave ili da se podaci koji su nezakonito upisani izbrišu. Ispravak i brisanje provode se bez neprimjerenog odugovlačenja države članice koja je poslala podatke u skladu sa svojim zakonima, drugim propisima i postupcima.

4.   Ako se prava na ispravljanje i brisanje ostvare u drugoj državi članici, a ne u državi koja je poslala podatke, državna tijela te države članice stupaju u vezu s državnim tijelima države članice ili s tijelima odgovarajućih država, tako da drugospomenute mogu provjeriti točnost podataka i zakonitost njihovog slanja te upisa u središnju bazu podataka.

5.   Ako se pokaže da su podaci pohranjeni u središnjoj bazi podataka činjenično netočni ili su bili nezakonito upisani, država članica koja ih je poslala ispravlja ih ili briše, u skladu s člankom 15. stavkom 3. Ta država članica potvrđuje nositelju podataka, u pisanom obliku, bez neprimjerenog odugovlačenja, da je poduzela sve za ispravljanje ili brisanje podataka koji se na njega odnose.

6.   Ako država članica koja je poslala podatke nije suglasna da su upisani podaci u središnjoj bazi podataka činjenično netočni ili da su bili nezakonito upisani, osobi na koju se odnosi obrada podataka u pisanom će obliku i bez neprimjerenog odugovlačenja, objasniti zašto nije spremna ispraviti ili izbrisati podatke.

Država članica osobu na koju se odnosi obrada podataka također obavješćuje o mjerama koje može poduzeti ako ne prihvati dano objašnjenje, uključujući podatke o načinu podnošenja tužbe ili, ako je primjereno, pritužbe pred nadležnim državnim tijelima ili sudovima te države članice te o financijskoj ili drugoj pomoći koja je dostupna u skladu s zakonima, drugim propisima i postupcima te države članice.

7.   Svaki zahtjev iz stavaka 2. i 3. sadrži sve potrebne pojedinosti za utvrđivanje identiteta osobe na koju se odnosi obrada podataka, uključujući otiske prstiju. Ti se podaci koriste isključivo radi ostvarivanja prava predviđenih u stavcima 2. i 3. i odmah nakon korištenja se uništavaju.

8.   Nadležna tijela država članica aktivno surađuju radi pravovremenog izvršenja prava utvrđenih u stavcima 3., 4. i 5.

9.   U svakoj državi članici, nacionalno nadzorno tijelo dužno je pomoći osobi na koju se odnosi obrada podataka, u skladu s člankom 28. stavkom 4. Direktive 95/46/EZ u ostvarenju njegovih prava.

10.   Nacionalno nadzorno tijelo države članice koja je poslala podatke, i nacionalno nadzorno tijelo države članice, u kojoj se nalazi osoba na koju se odnosi obrada podataka, pomaže toj osobi pri ostvarivanju njezinog prava na ispravljanje ili brisanje podataka, kada je za to zamoljeno te ga u vezi s tim savjetuje. Nacionalna nadzorna tijela međusobno surađuju u tu svrhu. Molbe za takvom pomoći mogu biti naslovljene na nacionalno nadzorno tijelo države članice u kojoj se nalazi osoba na koju se odnosi obrada podataka, koja zahtjev šalje tijelu države članice koja je poslala podatke. Osoba na koju se odnosi obrada podataka također može podnijeti zahtjev za pomoć i savjet zajedničkom nadzornom tijelu, u skladu s člankom 20.

11.   U svakoj državi članici bilo koja osoba može, u skladu sa zakonima, drugim propisima i postupcima te države, podnijeti tužbu ili, prema potrebi, pritužbu pred nadležnim tijelima ili sudovima države, ako mu je odbijeno pravo na pristup predviđeno u stavku 2.

12.   Bilo koja osoba može, u skladu sa zakonima, drugim propisima i postupcima države članice koja je poslala podatke, podnijeti tužbu ili, ako je potrebno, pritužbu pred nadležnim tijelima ili sudovima te države, u pogledu podatka upisanih u središnjoj bazi podataka koji se na njega odnose, kako bi ostvario svoje pravo, u skladu sa stavkom 3. Obveza nacionalnih nadzornih tijela da pomažu i, kad se to od njih traži, savjetuju nositelja podatka, u skladu sa stavkom 10., postoji tijekom cijelog postupka.

Članak 19.

Nacionalno nadzorno tijelo

1.   Svaka država članica osigurava da nacionalno nadzorno tijelo ili tijela utvrđena u skladu s člankom 28. stavkom 1. Direktive 95/46/EZ, nadziru neovisno, u skladu sa svojim nacionalnim zakonodavstvom, zakonitost obrade osobnih podataka, u skladu s ovom Uredbom, koju obavlja predmetna država članica, uključujući slanje podataka središnjoj jedinici.

2.   Svaka država članica osigurava da se njeno nacionalno nadzorno tijelo može savjetovati s osobama koje posjeduju dovoljno znanja u području podataka o otiscima prstiju.

Članak 20.

Zajedničko nadzorno tijelo

1.   Osniva se neovisno zajedničko nadzorno tijelo u kojem su najviše po dva predstavnika nadzornih tijela svake države članice. Svaka delegacija ima po jedan glas.

2.   Zajedničko nadzorno tijelo ima zadatak nadzirati aktivnosti središnje jedinice, kako bi se osiguralo da se obradom ili korištenjem podataka iz središnje jedinice ne povrjeđuju prava osoba na koje se odnosi obrada podataka. Osim toga, to tijelo nadzire zakonitost slanja osobnih podataka iz središnje jedinice do država članica.

3.   Zajedničko nadzorno tijelo odgovorno je za ispitivanje poteškoća u provedbi u vezi s radom Eurodaca, za ispitivanje mogućih problema prilikom provjera koje provode nacionalna nadzorna tijela i za izradu preporuka za zajedničko rješavanje postojećih problema.

4.   Zajedničkom nadzornom tijelu prilikom izvršavanja njegovih dužnosti aktivno, prema potrebi, pomažu nacionalna nadzorna tijela.

5.   Zajedničko nadzorno tijelo može se savjetovati s osobama koje imaju dovoljno znanja u području podataka o otiscima prstiju.

6.   Komisija pomaže zajedničkom nadzornom tijelu u izvršavanju njegovih zadataka, a naročito mu na zahtjev dostavlja podatke, omogućuje pristup svim dokumentima i spisima, kao i pristup podacima pohranjenim u sustavu te mu u svakom trenutku dozvoljava pristup svim njenim prostorijama.

7.   Zajedničko nadzorno tijelo jednoglasno donosi svoj poslovnik. Pomaže mu tajništvo, čiji su zadaci utvrđeni poslovnikom.

8.   Izvješća zajedničkog nadzornog tijela se objavljuju i dostavljaju tijelima kojima nacionalna nadzorna tijela podnose svoja izvješća, kao i na znanje Europskom parlamentu, Vijeću i Komisiji. Osim toga, zajedničko nadzorno tijelo uvijek može podnijeti primjedbe ili prijedloge za poboljšanje svojeg mandata Europskom parlamentu, Vijeću i Komisiji.

9.   Članovi zajedničkog nadzornog tijela prilikom izvršavanja svojih dužnosti ne primaju upute bilo koje vlade niti tijela.

10.   Od zajedničkog nadzornog tijela traži se mišljenje o dijelu prijedloga proračuna središnje jedinice Eurodaca koji se na njega odnosi. Njegovo mišljenje prilaže se uz prijedlog proračuna.

11.   Zajedničko nadzorno tijelo se raspušta nakon osnivanja neovisnog nadzornog tijela iz članka 286. stavka 2. Ugovora. Neovisno nadzorno tijelo zamjenjuje zajedničko nadzorno tijelo i provodi sve ovlasti, koje su mu povjerene osnivačkim aktom.

POGLAVLJE VII.

ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 21.

Troškovi

1.   Troškovi nastali u vezi s osnivanjem i radom središnje jedinice terete opći proračun Europske unije.

2.   Troškove nacionalnih jedinica i troškove njihovog spajanja sa središnjom bazom podataka snosi svaka država članica.

3.   Troškove prijenosa podataka iz države članice porijekla i rezultate usporedbe u tu državu snosi predmetna država.

Članak 22.

Provedbena pravila

1.   Većinom iz članka 205. stavka 2. Ugovora Vijeće usvaja provedbena pravila potrebna za:

—	utvrđivanje postupka iz članka 4. stavka 7.,

—	utvrđivanje postupka za blokiranje podatka iz članka 12. stavka 1.,

—	pripremu statističkih podataka iz članka 12. stavka 2.

Kada ta provedbena pravila utječu na operativne troškove koje snose države članice, Vijeće odlučuje jednoglasno.

2.   Mjere iz članka 3. stavka 4. usvajaju se u skladu s postupkom iz članka 23. stavka 2.

Članak 23.

Odbor

1.   Komisiji pomaže odbor.

2.   U slučaju pozivanja na ovaj stavak, primjenjuju se članci 5. i 7. Odluke 1999/468/EZ.

Rok iz članka 5. stavka 6. Odluke 1999/468/EZ iznosi tri mjeseca.

3.   Odbor donosi svoj poslovnik.

Članak 24.

Godišnje izvješće: Nadzor i ocjenjivanje

1.   Komisija podnosi Europskom parlamentu i Vijeću godišnje izvješće o djelatnostima središnje jedinice. Godišnje izvješće sadrži podatke o upravljanju i radu Eurodaca, prema prethodno utvrđenim količinskim pokazateljima za ciljeve iz stavka 2.

2.   Komisija osigurava postojanje sustava za nadzor rada središnje jedinice u odnosu na utvrđene ciljeve, u vezi rezultata, ekonomičnosti i kvalitete usluge.

3.   Komisija redovito ocjenjuje rad središnje jedinice kako bi se utvrdilo jesu li se ciljevi postigli ekonomično i kako bi se utvrdile smjernice za poboljšanje učinkovitosti budućeg djelovanja.

4.   Godinu dana nakon početka rada Eurodaca, Komisija priprema izvješće o ocjeni rada središnje jedinice usredotočujući se na razmjer između stvarne i očekivane potražnje te na operativna i upravljačka pitanja u svjetlu iskustva, kako bi se utvrdila moguća kratkoročna poboljšanja u operativnoj praksi.

5.   Tri godine nakon početka rada Eurodaca, a zatim svakih šest godina, Komisija priprema cjelokupnu ocjenu rada Eurodaca ispitujući postignute rezultate u odnosu na utvrđene ciljeve i procjenjujući održanje temeljnih načela sustava te utvrđuje moguće posljedice na buduće djelovanje.

Članak 25.

Sankcije

Države članice osiguravaju da se primjereno sankcionira korištenje podataka iz središnje baze podataka koje nije u skladu sa svrhom Eurodaca kako je utvrđena u članku 1. stavku 1.

Članak 26.

Teritorijalna primjena

Odredbe se ove Uredbe ne primjenjuju na područja na koja se ne primjenjuje Dublinska konvencija.

Članak 27.

Stupanje na snagu i primjena

1.   Ova Uredba stupa na snagu na dan objave u Službenom listu Europskih zajednica.

2.   Ova Uredba se primjenjuje i sustav Eurodac započinje s radom od dana objave Komisije u Službenom listu Europskih zajednica ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

(a)

sve države članice obavijestile su Komisiju da su uspostavile potrebne tehničke preduvjete za prijenos podataka središnjoj jedinici, u skladu s provedbenim propisima usvojenim na temelju članka 4. stavka 7. i radi postupanja u skladu s provedbenim propisima usvojenim na temelju članka 12. stavka 5.; i

(b)	Komisija je uspostavila potrebne tehničke preduvjete za početak rada središnje jedinice u skladu s provedbenim propisima usvojenim na temelju članka 4. stavka 7. i članka 12. stavka 5.

---

(1)  SL C 189, 7.7.2000., str. 105. i str. 227. i Mišljenje dostavljeno 21. rujna 2000. (nije još objavljeno u Službenom listu).

(2)  SL C 254, 19.8.1997., str. 1.

(3)  SL L 184, 17.7.1999., str. 23.

(4)  SL L 281, 23.11.1995., str. 31.

---

19/Sv. 008

HR

Službeni list Europske unije

42

---

32001D0470

---

L 174/25

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

28.05.2001.

---

ODLUKA VIJEĆA

od 28. svibnja 2001.

o uspostavi Europske pravosudne mreže u građanskim i trgovačkim stvarima

(2001/470/EZ)

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice, a posebno njegov članak 61. točke c) i d), članak 66. i članak 67. stavak 1.,

uzimajući u obzir prijedlog Komisije (1),

uzimajući u obzir mišljenje Europskog parlamenta (2),

uzimajući u obzir mišljenje Gospodarskog i socijalnog odbora (3),

budući da:

(1)	Europska unija postavila si je za cilj održavanje i razvoj Europske unije kao područja slobode, sigurnosti i pravde u kojemu je osigurano slobodno kretanje osoba.

(2)	Postupna uspostava toga područja te ispravno djelovanje unutarnjega tržišta podrazumijevaju potrebu poboljšavanja, pojednostavljivanja i ubrzavanja učinkovite pravosudne suradnje u građanskim i trgovačkim stvarima.

(3)

Plan djelovanja Vijeća i Komisije o najboljem načinu za primjenu odredaba Ugovora iz Amsterdama na područje slobode, sigurnosti i pravde (4), koji je Vijeće donijelo 3. prosinca 1998., a Europskog vijeće prihvatilo ga je 11. i 12. prosinca 1998., priznaje da jačanje pravosudne suradnje u građanskim stvarima predstavlja temeljnu fazu stvaranja Europskoga pravosudnoga područja, koje će donijeti opipljivu korist za svakoga građanina Europske unije.

(4)	Jedna od mjera predviđenih u stavku 40. akcijskoga plana jest razmatranje mogućnosti proširivanja koncepta Europske pravosudne mreže u kaznenim stvarima kako bi obuhvatila i građanske postupke.

(5)	U zaključcima posebnoga sastanka Europskoga vijeća, održanoga u Tampereu 15. i 16. listopada 1999. preporučuje se uspostava lako dostupnoga informacijskoga sustava, koji bi održavala i ažurirala Mreža nadležnih nacionalnih tijela.

(6)	S ciljem poboljšavanja, pojednostavljivanja i ubrzavanja učinkovite pravosudne suradnje između država članica u građanskim i trgovačkim stvarima, potrebno je uspostaviti, na razini Zajednice, mrežnu strukturu za suradnju – Europsku pravosudnu mrežu u građanskim i trgovačkim stvarima.

(7)	Ova tema pripada u područje primjene članaka 65. i 66. Ugovora, a mjere se moraju usvajati u skladu s odredbama članka 67.

(8)	Kako bi se osiguralo postizanje ciljeva Europske pravosudne mreže u građanskim i trgovačkim stvarima, propisi koji uređuju njezinu uspostavu trebali bi biti utvrđeni nekim obvezujućim instrumentom prava Zajednice.

(9)

Ciljevi predloženoga djelovanja, a riječ je o poboljšavanju učinkovite pravosudne suradnje između država članica i o učinkovitome pristupu pravosuđu za osobe koje vode prekogranični spor, ne mogu biti dostatno postignuti samostalnim djelovanjem država članica nego, zbog opsega ili učinka djelovanja, mogu biti bolje postignuti na razini Zajednice. Zbog toga Zajednica može usvajati mjere u skladu s načelom supsidijarnosti, na način propisan u članku 5. Ugovora. U skladu s načelom proporcionalnosti, opisanim u tome članku, ova Odluka ne prelazi ono što je nužno za postizanje navedenih ciljeva.

(10)

Europska pravosudna mreža u građanskim i trgovačkim stvarima, osnovana ovom Odlukom, želi olakšati pravosudnu suradnju između država članica u građanskim i trgovačkim stvarima, kako u područjima na koja se primjenjuju postojeći instrumenti, tako i u onima u kojima trenutačno ne postoji ni jedan primjenjiv instrument.

(11)

U nekim posebnim područjima, Zajednica ili međunarodni instrumenti koji se odnose na pravosudnu suradnju u građanskim i trgovačkim stvarima već omogućuju mehanizme suradnje. Europska pravosudna mreža u građanskim i trgovačkim stvarima ne uspostavlja niti zamjenjuje te mehanizme, nego mora u potpunosti djelovati u skladu s njima. Ova odluka, prema tome, ničime ne utječe na instrumente Zajednice ili međunarodne instrumente koji se odnose na pravosudnu suradnju u građanskim i trgovačkim stvarima.

(12)	Europska pravosudna mreža u građanskim i trgovačkim stvarima trebala bi biti uspostavljena u više faza, na temelju što tješnje suradnje između Komisije i država članica. Trebala bi koristiti suvremene komunikacijske i informacijske tehnologije.

(13)

Za postizanje tih ciljeva, Europsku pravosudnu mrežu u građanskim i trgovačkim stvarima moraju podupirati kontaktne točke koja odrede države članice i mora imati osigurano sudjelovanje njihovih tijela s posebnim ovlastima za pravosudnu suradnju u građanskim i trgovačkim stvarima. Njihovi međusobni kontakti i periodični sastanci izuzetno su važni za djelovanje Mreže.

(14)

Izuzetno je važno da napori poduzeti pri uspostavi područja slobode, sigurnosti i pravde proizvedu opipljive koristi za osobe koje vode prekogranični spor. Stoga je potrebno da Europska pravosudna mreža u građanskim i trgovačkim stvarima promiče pristup pravosuđu. U tu svrhu, koristeći informacije koje dostavljaju i ažuriraju kontaktne točke, Mreža bi postupno trebala uspostaviti informacijski sustav kojemu mogu pristupati kako sveukupna javnost, tako i stručnjaci.

(15)	Ova odluka ne sprečava dostavu drugih informacija, osim onih koje su u njoj propisane, u okviru Europske pravosudne mreže u građanskim i trgovačkim stvarima te javnosti. Nabrajanje u glavi III. stoga se ne treba smatrati taksativnim.

(16)

Obrada informacija i podataka trebala bi se obavljati u skladu s Direktivom 95/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 24. listopada 1995. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom prijenosu takvih podataka (5) i Direktivom 97/66/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 15. prosinca 1997. o obradi osobnih podataka i zaštiti privatnosti u području telekomunikacija (6).

(17)

Kako bi se osiguralo da Europska pravosudna mreža u građanskim i trgovačkim stvarima bude učinkovit instrument, da koristi najbolju praksu u pravosudnoj suradnji i unutarnjem radu te da zadovolji očekivanja javnosti, trebalo bi propisati provođenje periodičnog ocjenjivanja i podnošenje prijedloga za izmjene koje se pokažu potrebnima.

(18)	Ujedinjena Kraljevina i Irska, u skladu sa člankom 3. Protokola o stajalištu Ujedinjene Kraljevine i Irske, u prilogu uz Ugovor o Europskoj uniji i Ugovor o osnivanju Europske zajednice, objavile su da žele sudjelovati u donošenju i primjeni ove Odluke.

(19)	Danska, u skladu sa člancima 1. i 2. Protokola o stajalištu Danske, u prilogu uz Ugovor o Europskoj uniji i Ugovor o osnivanju Europske zajednice, ne sudjeluje u donošenju ove Odluke i stoga nije njome vezana niti podliježe njezinoj primjeni,

DONIJELO JE OVU ODLUKU:

GLAVA I.

NAČELA EUROPSKE PRAVOSUDNE MREŽE U GRAĐANSKIM I TRGOVAČKIM STVARIMA

Članak 1.

Uspostava

1.   Ovime se između država članica uspostavlja Europska pravosudna mreža u građanskim i trgovačkim stvarima („Mreža”).

2.   U ovoj Odluci, izraz „država članica” označava države članice, osim Danske.

Članak 2.

Sastav

1.   Mreža je sastavljena od:

a)	kontaktnih točaka koje određuju države članice, u skladu sa stavkom 2.;

b)	središnjih tijela i središnjih vlasti, utvrđenih u instrumentima Zajednice, instrumentima međunarodnoga prava čije su države članice stranke ili propisima domaćega prava u području pravosudne suradnje u građanskim i trgovačkim stvarima.

c)	sudaca za vezu na koje se primjenjuje Zajednička akcija 96/277/PUP od 22. travnja 1996. u pogledu sustava za razmjenu sudaca za vezu, za poboljšanje pravosudne suradnje između država članica Europske unije (7), ako su zaduženi za suradnju u građanskim i trgovačkim stvarima;

d)	svakoga drugoga prikladnoga pravosudnog ili upravnog tijela ovlaštenoga za pravosudnu suradnju u građanskim i trgovačkim stvarima čije članstvo u Mreži država članica kojoj ono pripada smatra korisnim.

2.   Svaka država članica određuje kontaktnu točku. Unatoč tome, svaka država članica može odrediti ograničeni broj drugih kontaktnih točaka ako to smatra potrebnim zbog postojanja odvojenih pravnih sustava, podjele nadležnosti u domaćem pravosuđu, zadataka koji moraju biti povjereni kontaktnim točkama ili s ciljem izravnog povezivanja pravosudnih tijela koja se često bave prekograničnim sporovima s aktivnostima kontaktnih točaka.

Ako država članica odredi nekoliko kontaktnih točaka, osigurava da se među njima primjenjuju prikladni mehanizmi za koordinaciju.

3.   Države članice utvrđuju tijela iz točaka b) i c) stavka 1.

4.   Države članice određuju tijela iz točke d) stavka 1.

5.   Države članice obavješćuju Komisiju, u skladu sa člankom 20., o nazivima i potpunim adresama tijela iz stavka 1., navodeći:

a)	komunikacijska sredstva kojima ona raspolažu;

b)	jezike koje koriste; i

c)	ako je potrebno, njihove posebne dužnosti u Mreži.

Članak 3.

Zadaci i aktivnosti Mreže

1.   Mreža je odgovorna za:

a)	olakšavanje pravosudne suradnje između država članica u građanskim i trgovačkim stvarima, uključujući osmišljavanje, postupnu uspostavu i ažuriranje informacijskoga sustava za članove Mreže;

b)	osmišljavanje, postupnu uspostavu i ažuriranje informacijskoga sustava koji je dostupan javnosti.

2.   Ne dovodeći u pitanje druge instrumente Zajednice ili međunarodne instrumente koji se odnose na pravosudnu suradnju u građanskim i trgovačkim stvarima, Mreža razvija svoje aktivnosti u sljedeće svrhe, a posebno za:

a)	neometano provođenje postupaka s prekograničnim učinkom i olakšavanje ispunjavanja zahtjeva za pravosudnu suradnju između država članica, posebno ako nisu primjenjivi nikakvi instrumenti Zajednice ili međunarodni instrumenti;

b)	učinkovitu i praktičnu primjenu instrumenata Zajednice ili konvencija na snazi između dviju ili više država članica;

c)	uspostavu i održavanje informacijskoga sustava za javnost o pravosudnoj suradnji u građanskim i trgovačkim stvarima u Europskoj uniji, o odgovarajućim instrumentima Zajednice i međunarodnim instrumentima te o nacionalnom pravu država članica, a posebno o pristupu sudovima.

Članak 4.

Način djelovanja Mreže

Mreža svoje zadaće ispunjava posebno na sljedeće načine:

1.	olakšava odgovarajuće kontakte između tijela država članica iz članka 2. stavka 1. za obavljanje zadataka propisanih člankom 3;

2.	organizira periodične sastanke kontaktnih točaka i članova mreže u skladu s propisima iz glave II.;

3.	sastavlja i ažurira informacije o pravosudnoj suradnji u građanskim i trgovačkim stvarima i pravnim sustavima država članica iz glave III., u skladu s propisima iz te glave.

Članak 5.

Kontaktne točke

1.   Kontaktne točke nalaze se na raspolaganju tijela iz članka 2. stavka 1. točaka b) do d) za obavljanje zadataka propisanih člankom 3.

Kontaktne točke nalaze se i na raspolaganju lokalnih pravosudnih tijela u vlastitoj državi članici u iste svrhe, u skladu s propisima koje treba utvrditi svaka država članica.

2.   Kontaktne točke posebno:

a)

dostavljaju drugim kontaktnim točkama, tijelima iz članka 2. stavka 1. točaka b) do d) i lokalnim pravosudnim tijelima u svojim državama članicama, sve informacije potrebne za ispravno odvijanje pravosudne suradnje između država članica u skladu sa člankom 3., kako bi im pomogla da učinkovito pripreme zahtjeve za pravosudnu suradnju i uspostavu najprikladnijih izravnih kontakata;

b)	traže rješenja za poteškoće koje se javljaju u vezi sa zahtjevima za pravosudnu suradnju, ne dovodeći u pitanje odredbe stavka 4. ovog članka niti odredbe članka 6.;

c)	olakšavaju koordinaciju obrade zahtjeva za pravosudnu suradnju u odgovarajućoj državi članici, posebno ako se veći broj zahtjeva pravosudnih tijela te države članice mora izvršiti u drugoj državi članici;

d)	surađuju pri organizaciji sastanaka iz članka 9. i sudjeluju na njima;

e)	pomažu kod pripreme i ažuriranja informacija iz glave III., a posebno u vezi informacijskoga sustava za javnost, u skladu s propisima iz te glave.

3.   Ako kontaktna točka zahtjev za pružanje informacije primi od druge članice Mreže, a na njega ne može odgovoriti, zahtjev prosljeđuje kontaktnoj točki ili članici Mreže koji će na zahtjev najbolje moći odgovoriti. Kontaktna točka ostaje na raspolaganju za bilo kakvu pomoć koja bi mogla biti korisna u kasnijim kontaktima.

4.   U područjima u kojima instrumenti Zajednice ili međunarodni instrumenti koji uređuju pravosudnu suradnju već omogućuju određivanje tijela nadležnih za olakšavanje pravosudne suradnje, kontaktne točke podnositelje zahtjeva upućuju na ta tijela.

Članak 6.

Odgovarajuća tijela u svrhe instrumenata Zajednice ili međunarodnih instrumenata koji se odnose na pravosudnu suradnju u građanskim i trgovačkim stvarima

1.   Uključivanje odgovarajućih tijela, predviđenih instrumentima Zajednice ili međunarodnim instrumentima koji se odnose na pravosudnu suradnju u građanskim i trgovačkim stvarima u Mreži ne dovode u pitanje ovlasti koje su im povjerene instrumentom kojim su ona određena.

Kontakti unutar Mreže ne dovode u pitanje redovite ili povremene kontakte između tih tijela.

2.   U svakoj državi članici, tijela predviđena instrumentima Zajednice ili međunarodnim instrumentima koji se odnose na pravosudnu suradnju u građanskim i trgovačkim stvarima, i kontaktne točke Mreže, uključuju se u redovitu razmjenu mišljenja i kontakata kako bi osigurala da njihova iskustva budu što više raširena.

3.   Kontaktne točke Mreže na raspolaganju su tijelima predviđenim instrumentima Zajednice ili međunarodnim instrumentima koji se odnose na pravosudnu suradnju u građanskim i trgovačkim stvarima i pomažu im na sve praktične načine.

Članak 7.

Poznavanje jezika u kontaktnim točkama

Za olakšavanje praktičnoga djelovanja Mreže, svaka država članica osigurava da kontaktne točke imaju odgovarajuće poznavanje službenoga jezika ustanova Europske zajednice, osim vlastitoga, budući da moraju biti sposobna za komuniciranje s kontaktnim točkama u drugim državama članicama.

Države članice olakšavaju i ohrabruju posebno učenje jezika za osoblje kontaktnih točaka i promiču razmjenu osoblja između kontaktnih točaka država članica.

Članak 8.

Komunikacijska sredstva

Kontaktne točke koriste najprikladnija tehnološka sredstva kako bi mogla što brže i učinkovitije odgovoriti na zahtjeve koji su im upućeni.

GLAVA II.

SASTANCI U OKVIRU MREŽE

Članak 9.

Sastanci kontaktnih točaka

1.   Kontaktne točke Mreže sastaju se najmanje svakih pola godine, u skladu sa člankom 12.

2.   Svaku državu članicu na tim sastancima predstavlja jedna ili više kontaktnih točaka, u čijoj pratnji mogu biti druge članice Mreže, ali ne više od četiri predstavnika po državi članici.

3.   Prvi sastanak kontaktnih točaka održava se najkasnije 1. ožujka 2003., ne dovodeći u pitanje mogućnost održavanja prethodnih pripremnih sastanaka.

Članak 10.

Svrha periodičnih sastanaka kontaktnih točaka

1.   Svrha periodičnih sastanaka kontaktnih točaka jest:

a)	omogućavanje kontaktnim točkama da se upoznaju i da razmijene iskustva, posebno s obzirom na djelovanje Mreže;

b)	omogućavanje platforme za raspravu o praktičnim i pravnim problemima na koje nailaze države članice u pravosudnoj suradnji, posebno s obzirom na primjenu mjera koje usvaja Europska zajednica;

c)	pronalaženje najbolje prakse u pravosudnoj suradnji u građanskim i trgovačkim stvarima te osiguravanje da se relevantne informacije šire unutar Mreže;

d)	razmjena podataka i gledišta, posebno s obzirom na strukturu, organizaciju i sadržaj te pristup raspoloživim informacijama iz glave III.;

e)	sastavljanje smjernica za postupno uvođenje paketa s praktičnim informacijama iz članka 15., posebno s obzirom na predmet o kojemu se radi i o obliku takvih informacijskih paketa;

f)	prepoznavanje specifičnih inicijativa, osim onih iz glave III., čiji je cilj postizanje usporedivih ciljeva.

2.   Države članice osiguravaju da se iskustvo iz služenja posebnim mehanizmima suradnje koje omogućuju instrumenti Zajednice i međunarodni instrumenti podijeli na sastancima kontaktnih točaka.

Članak 11.

Sastanci članica Mreže

1.   Sastanci otvoreni svim članicama Mreže održavaju se kako bi im omogućili međusobno upoznavanje i razmjenu iskustava, platformu za raspravu o praktičnim i pravnim problemima na koje nailaze i razmatranje specifičnih pitanja.

Mogu se održavati i sastanci s posebnim temama.

2.   Sastanci se sazivaju, ako je potrebno, u skladu sa člankom 12.

3.   Komisija, u tijesnoj suradnji s Predsjedništvom Vijeća i s državama članicama, utvrđuje maksimalni broj sudionika za svaki sastanak.

Članak 12.

Organizacija i odvijanje sastanaka Mreže

1.   Komisija, u tijesnoj suradnji s Predsjedništvom Vijeća i s državama članicama, saziva sastanke iz članaka 9. i 11. Komisija osigurava predsjedanje sastancima i potporu tajništva.

2.   Prije svakoga sastanka, Komisija priprema nacrt dnevnog reda u dogovoru s Predsjedništvom Vijeća i savjetujući se s državama članicama putem njihovih kontaktnih točaka.

3.   Dnevni red se dostavlja kontaktnim točkama prije sastanka. Ona mogu zahtijevati unošenje izmjena ili dodavanje dodatnih točaka.

4.   Poslije svakoga sastanka Komisija priprema zapisnik, koji se dostavlja kontaktnim točkama.

5.   Sastanci kontaktnih točaka i članica Mreže mogu se održavati u bilo kojoj državi članici.

GLAVA III.

INFORMACIJE RASPOLOŽIVE UNUTAR MREŽE I INFORMACIJSKI SUSTAV ZA JAVNOST

Članak 13.

Informacije koje se distribuiraju unutar Mreže

1.   Informacije koje se distribuiraju unutar Mreže uključuju:

a)	informacije iz članka 2. stavka 5.;

b)	sve dodatne informacije koje kontaktne točke smatraju korisnima za ispravno djelovanje Mreže.

2.   U svrhe odredaba stavka 1., Komisija postupno uspostavlja sigurni elektronički sustav razmjene informacija, s ograničenim pristupom, savjetujući se s kontaktnim točkama.

Članak 14.

Informacijski sustav za javnost

1.   Informacijski sustav za javnost, utemeljen na Internetu, uključujući i internetsku stranicu za Mrežu, postupno se uspostavlja u skladu s odredbama članaka 17. i 18.

2.   Informacijski sustav obuhvaća sljedeće elemente:

a)	Instrumente Zajednice koji su na snazi ili u fazi pripreme, a odnose se na pravosudnu suradnju u građanskim i trgovačkim stvarima;

b)	nacionalne mjere za primjenu, u državi članici o kojoj je riječ, instrumenata na snazi navedenih u točki a);

c)	međunarodne instrumente na snazi koji se odnose na pravosudnu suradnju u građanskim i trgovačkim stvarima čije su stranke države članice te izjave i rezerve dane u vezi s tim instrumentima;

d)	odgovarajuće elemente sudske prakse Zajednice u području pravosudne suradnje u građanskim i trgovačkim stvarima;

e)	informacijske pakete iz članka 15.

3.   U svrhe pristupa informacijama navedenim u stavku 2. točkama a) i d), Mreža treba, ako je potrebno, na svojoj stranici postaviti veze prema drugim stranicama na kojima se mogu pronaći izvorne informacije.

4.   Stranica posvećena Mreži na isti način olakšava pristup odgovarajućim incijativama za informiranje javnosti u područjima koja su s njome povezana te prema stranicama koje sadrže informacije o pravnim sustavima država članica.

Članak 15.

Informacijski paketi

1.   Informacijski paketi posvećeni su, kao prioritet, pitanjima koja se odnose na pristup pravosuđu u državama članicama i sadrže informacije o načinima za pokretanje postupka pred sudom i za korištenje pravne pomoći, ničime ne dovodeći u pitanje druge inicijative Zajednice, koje Mreža u potpunosti poštuje.

2.   Informacijski su paketi praktični i sažeti. Napisani su lako razumljivim jezikom i sadrže praktične informacije za javnost. Postupno se sastavljaju barem o sljedećim temama:

a)	načela pravnog sustava i pravosudne organizacije država članica;

b)	postupci za pokretanje postupka pred sudom, s posebnim osvrtom na tražbine male vrijednosti i sudske postupke koji im slijede, uključujući mogućnosti i postupke za ulaganje pravnog lijeka;

c)	uvjeti i postupci za korištenje pravne pomoći, uključujući opis zadataka nevladinih organizacija koje su aktivne u ovome području, uzimajući u obzir posao koji je već obavljen u okviru Dijaloga s građanima;

d)	nacionalni propisi o dostavi pismena;

e)	propisi i postupci za izvršavanje sudskih odluka donijetih u državama članicama;

f)	mogućnosti i postupci za donošenje privremenih mjera, posebno s obzirom na zapljenu imovine u svrhe izvršenja;

g)	mogućnosti alternativnog rješavanja sporova, uz naznaku o nacionalnim informacijskim i savjetodavnim centrima u okviru Mreže za izvansudsko rješavanje potrošačkih sporova koja djeluje na području Zajednice;

h)	organizacija i djelovanje zanimanja u pravosuđu.

3.   Informacijski paketi, ako je potrebno, sadrže elemente odgovarajuće sudske prakse država članica.

4.   Informacijski paketi mogu sadržavati i podrobnije informacije za stručnjake.

Članak 16.

Ažuriranje informacija

Sve informacije koje se distribuiraju u okviru Mreže i javnosti u skladu sa člancima 13. do 15. redovito se ažuriraju.

Članak 17.

Uloga Komisije u informacijskom sustavu za javnost

Komisija:

1.	je odgovorna za upravljanje informacijskim sustavom za javnost

2.	postavlja, savjetujući se s kontaktnim točkama, posebnu internetsku stranicu Mreže na svojoj internetskoj stranici.

3.	dostavlja informacije o odgovarajućim aspektima prava i postupaka Zajednice, uključujući o sudskoj praksi Zajednice, u skladu s odredbama članka 14.;

4.	a) osigurava da oblik informacijskih paketa bude dosljedan i da oni sadrže sve informacije koje Mreža smatra potrebnima; b) osigurava da ti informacijski paketi budu prevedeni na druge službene jezike tijela Zajednice i postavlja prijevode na stranicu posvećenu Mreži.

Članak 18.

Uloga kontaktnih točaka u informacijskome sustavu za javnost

Kontaktne točke osiguravaju da:

1.	se Komisiji dostave odgovarajuće informacije, potrebne za uspostavu i rad informacijskoga sustava;

2.	informacije u sustavu budu točne;

3.	Komisija bude odmah obaviještena o svim ažuriranjima čim za neku informaciju bude potrebna izmjena;

4.	budu postupno sastavljeni informacijski paketi koji se odnose na njihovu državu članicu, u skladu sa smjernicama iz članka 10. stavka 1. točke e);

5.	informacijski paketi postavljeni na internetskoj stranici Mreže budu što više proširene u njihovoj državi članici.

GLAVA IV.

ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 19.

Izmjene

1.   Najkasnije 1. prosinca 2005. i najmanje svakih pet godina nakon toga datuma, Komisija Europskome parlamentu, Vijeću te Gospodarskom i socijalnom odboru podnosi izvješće o primjeni ove Direktive na temelju informacija koje dostavljaju kontaktne točke. Ako je potrebno, uz izvješće se prilažu prijedlozi o prilagodbama.

2.   U izvješću se posebno razmatra, između ostalih relevantnih pitanja, mogućnost izravnog pristupa javnosti kontaktnim točkama Mreže, pristup i uključivanje zaposlenih u pravosuđu u djelovanje Mreže te sinergijsko djelovanje s Mrežom za izvansudsko rješavanje potrošačkih sporova koja djeluje na razini Zajednice. U izvješću se razmatra i veza između kontaktnih točaka Mreže i nadležnih tijela predviđenih instrumentima Zajednice i međunarodnim instrumentima koji se odnose na pravosudnu suradnju u građanskim i trgovačkim stvarima.

Članak 20.

Uspostava temeljnih sastavnih dijelova Mreže

Najkasnije 1. lipnja 2002., države članice Komisiji dostavljaju informacije iz članka 2. stavka 5.

Članak 21.

Datum primjene

Ova se Odluka primjenjuje od 1. prosinca 2002., osim članaka 2. i 20., koji se primjenjuju od datuma slanja ove Odluke državama članicama kojima je upućena.

---

(1)  SL C 29 E, 30.1.2001., str. 281.

(2)  Mišljenje od 5.4.2001. (još nije objavljeno u Službenom listu).

(3)  SL C 139, 11.5.2001., str. 6.

(4)  SL C 19, 23.1.1999., str. 1.

(5)  SL L 281, 23.11.1995., str. 31.

(6)  SL L 24, 30.1.1998., str. 1.

(7)  SL L 105, 27.4.1996. str. 1.

---

19/Sv. 008

HR

Službeni list Europske unije

49

---

32001L0055

---

L 212/12

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

20.07.2001.

---

DIREKTIVA VIJEĆA 2001/55/EZ

od 20. srpnja 2001.

o minimalnim standardima za dodjelu privremene zaštite u slučaju masovnog priljeva raseljenih osoba te o mjerama za promicanje uravnoteženih napora država članica pri prihvatu i snošenju posljedica prihvata tih osoba

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice, a posebno njegov članak 63. stavak 2. točke (a) i (b),

uzimajući u obzir prijedlog Komisije (1),

uzimajući u obzir mišljenje Europskog parlamenta (2),

uzimajući u obzir mišljenje Gospodarskog i socijalnog odbora (3),

uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija (4),

budući da:

(1)	Priprema zajedničke politike o azilu, uključujući zajedničke europske aranžmane vezane uz azil, sastavni je dio cilja Europske unije da postupno uspostavi područje slobode, sigurnosti i pravde otvoreno onima koji, prisiljeni okolnostima, legitimno traže zaštitu u Europskoj uniji.

(2)	Slučajevi masovnog priljeva raseljenih osoba koje se ne mogu vratiti u svoju zemlju podrijetla postaju sve brojniji u Europi posljednjih godina. U takvim slučajevima može biti potrebno uspostaviti posebne programe koji će im omogućiti neposrednu privremenu zaštitu.

(3)

U zaključcima koji se odnose na osobe raseljene zbog sukoba u bivšoj Jugoslaviji, a koje su usvojili ministri odgovorni za imigraciju na svojim sastancima u Londonu 30. studenoga i 1. prosinca 1992. te u Kopenhagenu 1. i 2. lipnja 1993., države članice i institucije Zajednice izrazile su svoju zabrinutost zbog položaja raseljenih osoba.

(4)

Dana 25. rujna 1995. Vijeće je usvojilo Rezoluciju o podjeli tereta s obzirom na prihvat i boravište raseljenih osoba (5), a 4. ožujka 1996. godine usvojilo je Odluku 96/198/PUP o postupku uzbunjivanja i postupanja u izvanrednim situacijama radi podjele obveza u pogledu prihvaćanja i boravišta raseljenih osoba (6);

(5)

Plan djelovanja Vijeća i Komisije od 3. prosinca 1998. (7) predviđa brzo usvajanje, u skladu s Ugovorom iz Amsterdama, minimalnih standarda za dodjelu privremene zaštite raseljenim osobama iz trećih zemalja koje se ne mogu vratiti u svoju zemlju podrijetla te mjera za promicanje uravnoteženih napora država članica pri prihvatu i snošenju posljedica prihvata tih osoba.

(6)	Dana 27. svibnja 1999. Vijeće je usvojilo zaključke o raseljenim osobama s Kosova. Ti zaključci pozivaju Komisiju i države članice da izvuku pouku iz svog odgovora na kosovsku krizu s ciljem utvrđivanja mjera u skladu s Ugovorom.

(7)	Europsko vijeće je na posebnoj sjednici održanoj u Tampereu 15. i 16. listopada 1999. potvrdilo potrebu postizanja sporazuma o pitanju privremene zaštite raseljenih osoba na temelju solidarnosti među državama članicama.

(8)	Stoga je potrebno utvrditi minimalne standarde za dodjelu privremene zaštite u slučaju masovnog priljeva raseljenih osoba i poduzeti mjere za promicanje uravnoteženih napora država članica pri prihvatu i snošenju posljedica prihvata tih osoba.

(9)	Ti standardi i mjere povezani su i međusobno ovisni zbog učinkovitosti, dosljednosti i solidarnosti, a posebno s ciljem uklanjanja opasnosti od sekundarnih kretanja. Stoga bi ih trebalo usvojiti kao jedinstveni pravni instrument.

(10)

Ta bi privremena zaštita trebala biti usklađena s međunarodnim obvezama država članica u pogledu izbjeglica. Ona posebno ne smije pretpostavljati priznavanje statusa izbjeglica u skladu sa Ženevskom konvencijom o statusu izbjeglica od 28. srpnja 1951. kako je izmijenjena Protokolom iz New Yorka od 31. siječnja 1967., koji su ratificirale sve države članice.

(11)

Trebalo bi poštovati mandat Visokog povjerenika Ujedinjenih naroda za izbjeglice u pogledu izbjeglica i drugih osoba kojima je potrebna međunarodna zaštita i primijeniti Deklaraciju br. 17, priloženu Završnom aktu uz Ugovor iz Amsterdama, o članku 63. Ugovora o osnivanju Europske zajednice, koji predviđa savjetovanje s Visokim povjerenikom Ujedinjenih naroda za izbjeglice i ostalim odgovarajućim međunarodnim organizacijama o politici azila.

(12)	Iz same prirode minimalnih standarda proizlazi da države članice imaju ovlast uvesti ili zadržati povoljnije odredbe za osobe koje uživaju privremenu zaštitu u slučaju masovnog priljeva raseljenih osoba.

(13)	S obzirom na izniman značaj odredaba utvrđenih ovom Direktivom s ciljem rješavanja pitanja masovnog ili neizbježnog masovnog priljeva raseljenih osoba iz trećih zemalja koje se ne mogu vratiti u svoju zemlju podrijetla, ponuđena zaštita trebala bi biti ograničenog trajanja.

(14)	Postojanje masovnog priljeva raseljenih osoba trebalo bi utvrditi Odlukom Vijeća, koja bi trebala biti obvezujuća u svim državama članicama u vezi s raseljenim osobama na koje se Odluka primjenjuje. Također bi trebalo utvrditi uvjete isteka Odluke.

(15)	Trebalo bi utvrditi obveze država članica u pogledu uvjeta prihvata i boravka osoba koje uživaju privremenu zaštitu u slučaju masovnog priljeva raseljenih osoba. Te bi obveze trebale biti pravične i trebale bi ponuditi odgovarajuću razinu zaštite osobama na koje se odnose.

(16)	U vezi s postupanjem prema osobama koje uživaju privremenu zaštitu u skladu s ovom Direktivom, države članice dužne su poštovati obveze iz instrumenata međunarodnog prava koje su preuzele, a kojima se zabranjuje diskriminacija.

(17)

Države bi članice trebale, sporazumno s Komisijom, provoditi odgovarajuće mjere kako bi se pri obradi osobnih podataka poštovali standardi zaštite predviđeni Direktivom 95/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 24. listopada 1995. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom prijenosu takvih podataka (8).

(18)	Trebalo bi utvrditi pravila kojima se uređuje pristup postupku dobivanja azila u okviru privremene zaštite u slučaju masovnog priljeva raseljenih osoba, u skladu s međunarodnim obvezama država članica i u skladu s Ugovorom.

(19)	Trebalo bi predvidjeti načela i mjere kojima se uređuje povratak u zemlju podrijetla te mjere koje države članice trebaju poduzeti u pogledu osoba čija je privremena zaštita prestala.

(20)

Trebalo bi predvidjeti mehanizam solidarnosti čiji je cilj doprinijeti postizanju uravnoteženog napora država članica pri prihvatu i snošenju posljedica prihvata raseljenih osoba u slučaju masovnog priljeva. Mehanizam bi se trebao sastojati od dva dijela. Prvi je financijski, a drugi se tiče samog prihvata raseljenih osoba u državama članicama.

(21)	Provedba privremene zaštite trebala bi biti popraćena upravnom suradnjom između država članica u suradnji s Komisijom.

(22)	Potrebno je utvrditi kriterije za isključivanje određenih osoba iz privremene zaštite u slučaju masovnog priljeva raseljenih osoba.

(23)

Budući da države članice ne mogu dostatno ostvariti ciljeve predloženog djelovanja, naime uspostavljanje minimalnih standarda za dodjelu privremene zaštite u slučaju masovnog priljeva raseljenih osoba te mjere za promicanje uravnoteženih napora država članica pri prihvatu i preuzimanju posljedica prihvata tih osoba, nego ih se zbog opsega ili učinaka predloženog djelovanja može na bolji način ostvariti na razini Zajednice, Zajednica može usvojiti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti kako je naveden u članku 5. Ugovora. U skladu s načelom proporcionalnosti kako je naveden u tom članku, ova Direktiva ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva.

(24)	U skladu s člankom 3. Protokola o stajalištu Ujedinjene Kraljevine i Irske, priloženog Ugovoru o Europskoj uniji i Ugovoru o osnivanju Europske zajednice, Ujedinjena Kraljevina izvijestila je u svom pismu od 27. rujna 2000. o svojoj želji da sudjeluje u donošenju i primjeni ove Direktive.

(25)	U skladu s člankom 1. navedenog Protokola, Irska ne sudjeluje u donošenju ove Direktive. Sukladno tome i ne dovodeći u pitanje članak 4. spomenutog Protokola, odredbe ove Direktive ne primjenjuju se na Irsku.

(26)	U skladu s člancima 1. i 2. Protokola o stajalištu Danske, priloženog Ugovoru o Europskoj uniji i Ugovoru o osnivanju Europske zajednice, Danska ne sudjeluje u donošenju ove Direktive te, stoga, nije vezana njome niti se ona na nju primjenjuje,

DONIJELO JE OVU DIREKTIVU:

POGLAVLJE I.

Opće odredbe

Članak 1.

Cilj ove Direktive jest utvrditi minimalne standarde za dodjelu privremene zaštite u slučaju masovnog priljeva raseljenih osoba iz trećih zemalja koje se ne mogu vratiti u svoju zemlju podrijetla te promicati uravnotežene napore država članica pri prihvatu i snošenju posljedica prihvata tih osoba.

Članak 2.

Za potrebe ove Direktive:

(a)

„privremena zaštita” znači izvanredni postupak kojim se u slučaju masovnog priljeva ili neizbježnog masovnog priljeva raseljenih osoba iz trećih zemalja koje se ne mogu vratiti u svoju zemlju podrijetla predviđa neodgodiva i privremena zaštita za takve osobe, posebno ako postoji i rizik od toga da se sustavom azila neće moći riješiti priljev bez negativnih posljedica za njegovo uspješno djelovanje, u interesu dotičnih osoba i drugih osoba koje traže zaštitu;

(b)	„Ženevska konvencija” znači Konvencija od 28. srpnja 1951. o statusu izbjeglica kako je izmijenjena Protokolom iz New Yorka od 31. siječnja 1967. godine;

(c)

„raseljene osobe” znači državljani treće zemlje ili osobe bez državljanstva koji su bili prisiljeni napustiti svoju zemlju ili regiju podrijetla, ili koji su bili evakuirani, posebno na poziv međunarodnih organizacija, i koji se ne mogu vratiti u sigurne i trajne uvjete zbog situacije koja vlada u njihovoj zemlji a koji mogu biti obuhvaćeni područjem primjene članka 1.A Ženevske konvencije ili drugih međunarodnih ili nacionalnih instrumenata kojima se dodjeljuje međunarodna zaštitu, a posebno: i. osobe koje su pobjegle s područja oružanih sukoba ili endemičnog nasilja; ii. osobe koje su u ozbiljnoj opasnosti, ili osobe koje su bile žrtve, sustavnog ili općeg kršenja svojih ljudskih prava;

(d)	„masovni priljev” znači dolazak u Zajednicu velikog broja raseljenih osoba koje potječu iz određene zemlje ili zemljopisnog područja, bez obzira na to da li je njihov dolazak u Zajednicu bio spontan ili potpomognut, primjerice programom evakuacije;

(e)	„izbjeglice” znači državljani treće zemlje ili osobe bez državljanstva u smislu članka 1.A Ženevske konvencije;

(f)

„maloljetne osobe bez pratnje” znači državljani treće zemlje ili osobe bez državljanstva mlađi od osamnaest godina, koji dolaze na državno područje država članica bez pratnje odrasle osobe odgovorne za njih prema zakonu ili običaju, za vrijeme dok nisu stavljeni pod skrb takve osobe, ili maloljetne osobe koje su ostavljene bez pratnje nakon ulaska na državno područje država članica;

(g)	„boravišna dozvola” znači svaka dozvola ili odobrenje koje su izdala tijela države članice u obliku koji se predviđa zakonodavstvom te države, a kojim se državljaninu treće zemlje ili osobi bez državljanstva dopušta boravak na njezinom državnom području;

(h)	„jamac” znači državljanin treće zemlje koji uživa privremenu zaštitu u državi članici u skladu s odlukom donesenom na temelju članka 5., a koji želi da mu se pridruže članovi njegove ili njezine obitelji.

Članak 3.

1.   Privremena zaštita ne pretpostavlja priznavanje statusa izbjeglice prema Ženevskoj konvenciji.

2.   Države članice primjenjuju privremenu zaštitu uz primjereno poštovanje ljudskih prava i temeljnih sloboda te svojih obveza u pogledu zabrane protjerivanja.

3.   Odobravanje, provođenje i prestanak privremene zaštite podliježe redovitim savjetovanjima s Uredom Visokog povjerenika Ujedinjenih naroda za izbjeglice (UNHCR) i drugim odgovarajućim međunarodnim organizacijama.

4.   Ova se Direktiva ne primjenjuje na osobe koje su pod privremenom zaštitom prije njezinog stupanja na snagu.

5.   Ova Direktiva ne utječe na isključivo pravo država članica da usvoje ili zadrže povoljnije uvjete za osobe pod privremenom zaštitom.

POGLAVLJE II.

Trajanje i provedba privremene zaštite

Članak 4.

1.   Ne dovodeći u pitanje članak 6., privremena zaštita traje godinu dana. Osim ako je prekinuta u skladu s uvjetima iz članka 6. stavka 1. točke (b), trajanje se može automatski produžiti za šest mjesečnih razdoblja, a može trajati najviše godinu dana.

2.   Kada razlozi za privremenu zaštitu i dalje postoje, Vijeće može odlučiti kvalificiranom većinom na prijedlog Komisije, koja također razmatra svaki zahtjev države članice za podnošenjem prijedloga Vijeću, o produljenju privremene zaštite u trajanju od najviše godinu dana.

Članak 5.

1.   Postojanje masovnog priljeva raseljenih osoba utvrđuje se Odlukom Vijeća koja je donesena kvalificiranom većinom na prijedlog Komisije, koja također razmatra svaki zahtjev države članice za podnošenjem prijedloga Vijeću.

2.   Prijedlog Komisije uključuje barem:

(a)	opis posebnih skupina osoba na koje će se privremena zaštita primjenjivati;

(b)	datum na koji će privremena zaštita stupiti na snagu;

(c)	procjenu opsega kretanja raseljenih osoba.

3.   Odluka Vijeća ima učinak uvođenje privremene zaštite za raseljene osobe na koje se ona odnosi, u svim državama članicama, u skladu s odredbama ove Direktive. Odluka uključuje barem:

(a)	opis posebnih skupina osoba na koje će se privremena zaštita primjenjivati;

(b)	datum na koji će privremena zaštita stupiti na snagu;

(c)	podatke dobivene od država članica o njihovim prihvatnim kapacitetima;

(d)	podatke od Komisije, UNHCR-a i drugih odgovarajućih međunarodnih organizacija.

4.   Odluka Vijeća temelji se na:

(a)	ispitivanju situacije i opsega kretanja raseljenih osoba;

(b)	procjeni preporučljivosti odobravanja privremene zaštite uzimajući u obzir mogućnosti za pružanje pomoći u nuždi i djelovanje na terenu ili neprimjerenost takvih mjera;

(c)	podacima dobivenima od država članica, Komisije, UNHCR-a i drugih odgovarajućih međunarodnih organizacija.

5.   O Odluci Vijeća obavješćuje se Europski parlament.

Članak 6.

1.   Privremena zaštita prestaje:

(a)	kada istekne najdulje dopušteno vrijeme ili

(b)	u bilo kojem trenutku, Odlukom Vijeća donesenom kvalificiranom većinom na prijedlog Komisije, koja također razmatra svaki zahtjev države članice za podnošenjem prijedloga Vijeću.

2.   Odluka Vijeća temelji se na utvrđivanju činjenice da je situacija u zemlji podrijetla takva da dopušta siguran i trajan povratak osoba kojima je odobrena privremena zaštita uz primjereno poštovanje ljudskih prava i temeljnih sloboda te obveza država članica u pogledu zabrane protjerivanja. O Odluci Vijeća obavješćuje se Europski parlament.

Članak 7.

1.   Države članice mogu proširiti primjenu privremene zaštite predviđene ovom Direktivom na dodatne kategorije raseljenih osoba pored onih na koje se primjenjuje Odluka Vijeća predviđena člankom 5., kada su te osobe raseljene iz istih razloga i iz iste zemlje ili regije podrijetla. O tome bez odlaganja obavješćuju Vijeće i Komisiju.

2.   Odredbe članaka 24., 25. i 26. ne primjenjuju se na korištenje mogućnosti iz stavka 1., uz iznimku strukturne podrške iz Europskog fonda za izbjeglice osnovanog Odlukom 2000/596/EZ (9), u skladu s uvjetima propisanim u toj Odluci.

POGLAVLJE III.

Obveze država članica prema osobama koje uživaju privremenu zaštitu

Članak 8.

1.   Države članice donose potrebne mjere kako bi se osobama koje uživaju privremenu zaštitu osigurale boravišne dozvole za cjelokupno vrijeme trajanja zaštite. U tu se svrhu izdaju isprave ili drugi ekvivalentni dokazi.

2.   Bez obzira na razdoblje valjanosti boravišnih dozvola iz stavka 1., tretman koji države članice odobravaju osobama koje uživaju privremenu zaštitu ne smije biti manje povoljan od onog koji je određen člancima od 9. do 16.

3.   Države članice prema potrebi osiguravaju osobama kojima će dopustiti ulazak na svoje državno područje za potrebe privremene zaštite sve pogodnosti za dobivanje potrebnih viza, uključujući tranzitne vize. Formalnosti moraju biti svedene na najmanju moguću mjeru zbog žurnosti situacije. Vize trebaju biti besplatne ili njihovi troškovi svedeni na najmanju moguću mjeru.

Članak 9.

Države članice osiguravaju osobama koje uživaju privremenu zaštitu dokument, sastavljen na jeziku koji će one vjerojatno razumjeti, u kojem su jasno određene odredbe o privremenoj zaštiti koje se na njih odnose.

Članak 10.

Kako bi se omogućila učinkovita primjena Odluke Vijeća iz članka 5., države članice navode osobne podatke iz Priloga II. točke (a) koji se odnose na osobe koje uživaju privremenu zaštitu na njihovom državnom području.

Članak 11.

Država članica ponovno prima osobu koja uživa privremenu zaštitu na njezinom državnom području ako se ta osoba zadržava ili pokušava neovlašteno ući na državno područje druge države članice tijekom razdoblja obuhvaćenog Odlukom Vijeća iz članka 5. Države članice mogu, na temelju bilateralnih sporazuma, odlučiti da se ovaj članak ne primjenjuje.

Članak 12.

Države članice ovlašćuju osobe koje uživaju privremenu zaštitu, tijekom razdoblja koje ne premašuje trajanje privremene zaštite, da se bave nesamostalnim ili samostalnim djelatnostima, podložno pravilima koja se primjenjuju na to zanimanje, i da sudjeluju u aktivnostima kao što su obrazovne mogućnosti za odrasle, strukovno osposobljavanje i stjecanje praktičnog radnog iskustva. Zbog politika tržišta rada, države članice mogu dati prednost građanima EU-a i građanima država koje obvezuje Sporazum o Europskom gospodarskom prostoru te državljanima trećih zemalja koji zakonito borave u državi članici i primaju naknadu za nezaposlene. Primjenjuje se opći zakon koji je na snazi u državama članicama, koji se primjenjuje na plaće, pristup sustavima socijalne sigurnosti u vezi s nesamostalnim ili samostalnim djelatnostima te ostali uvjeti zapošljavanja.

Članak 13.

1.   Države članice osiguravaju da osobe koje uživaju privremenu zaštitu imaju pristup primjerenom smještaju ili, prema potrebi, da dobiju sredstva kako bi osigurale smještaj.

2.   Države članice osiguravaju da osobe koje uživaju privremenu zaštitu dobiju potrebne pomoći u smislu socijalne skrbi i sredstava za život ako takve osobe nemaju dostatne resurse te zdravstvenu zaštitu. Ne dovodeći u pitanje stavak 4., pomoć potrebna za zdravstvenu zaštitu uključuje barem hitnu pomoć i osnovno liječenje bolesti.

3.   Kada se osobe koje uživaju privremenu zaštitu obavljaju nesamostalne ili samostalne djelatnosti, prilikom utvrđivanja predložene razine pomoći uzima se u obzir njihova sposobnost ispunjavanja vlastitih potreba.

4.   Države članice osiguravaju neophodnu medicinsku ili drugu pomoć osobama koje uživaju privremenu zaštitu, a koje imaju posebne potrebe, kao što su maloljetne osobe bez pratnje ili osobe koje su pretrpjele mučenje, silovanje ili druge teške oblike psihičkog, fizičkog ili seksualnog nasilja.

Članak 14.

1.   Države članice odobravaju osobama mlađim od 18 godina koje uživaju privremenu zaštitu pristup obrazovnom sustavu pod jednakim uvjetima kao i državljanima države članice domaćina. Države članice mogu odrediti da takav pristup mora biti ograničen na državni obrazovni sustav.

2.   Odraslim osobama koje uživaju privremenu zaštitu države članice mogu dopustiti pristup sustavu općeg obrazovanja.

Članak 15.

1.   Za potrebe ovog članka, u slučajevima u kojima su obitelji već postojale u zemlji podrijetla, ali su bile razdvojene zbog okolnosti povezanih s masovnim priljevom, sljedeće se osobe smatraju dijelom obitelji:

(a)

bračni drug jamca ili njegov/njezin nevjenčani partner/nevjenčana partnerica s kojom/kojim je u stabilnoj vezi kada zakonodavstvo ili praksa dotične države članice tretira nevjenčane parove na način usporediv s bračnim parovima u svom zakonu o strancima; maloljetna nevjenčana djeca jamca ili njegovog/njezinog bračnog druga, bez obzira na to jesu li rođena u bračnoj ili izvanbračnoj zajednici ili su usvojena;

(b)	ostali bliski rođaci koji su živjeli u zajedničkom domaćinstvu u trenutku kad su nastupili događaji koji su doveli do masovnog priljeva, a koji su u to vrijeme bili potpuno ili uglavnom ovisni o jamcu.

2.   U slučajevima kada različiti članovi obitelji uživaju privremenu zaštitu u različitim državama članicama, države članice spajaju članove obitelji ako utvrde da su oni obuhvaćeni opisom iz stavka 1. točke (a), uzimajući u obzir želju navedenih članova obitelji. Države članice mogu spojiti članove obitelji ako utvrde da su oni obuhvaćeni opisom iz stavka 1. točke (b), uzimajući u obzir, u svakom pojedinačnom slučaju, izuzetnu patnju s kojom bi se te osobe suočile kada ne bi došlo do spajanja.

3.   Ako jamac uživa privremenu zaštitu u jednoj državi članici, a jedan ili više članova obitelji još se uvijek ne nalazi u državi članici, ona država članica u kojoj jamac uživa privremenu zaštitu spaja s jamcem članove obitelji kojima je potrebna zaštita kada je utvrdila da su ti članovi obitelji obuhvaćeni opisom iz stavka 1. točke (a). Država članica može članove obitelji kojima je potrebna zaštita spojiti s jamcem kada je utvrdila da su ti članovi obitelji obuhvaćeni opisom iz stavka 1. točke (b), uzimajući u obzir, u svakom pojedinačnom slučaju, izuzetnu patnju s kojom bi se te osobe suočile kada ne bi došlo do spajanja.

4.   Prilikom primjene ovog članka, države članice uzimaju u obzir najbolje interese djeteta.

5.   Dotične države članice donose odluku, uzimajući u obzir članke 25. i 26., o tome u kojoj će državi članici doći do spajanja.

6.   Spojenim članovima obitelji odobravaju se boravišne dozvole za vrijeme trajanja privremene zaštite. U tu se svrhu izdaju isprave ili drugi ekvivalentni dokazi. Premještanje članova obitelji na državno područje neke druge države članice radi spajanja obitelji na temelju stavka 2. dovodi do povlačenja izdanih boravišnih dozvola i prestanka obveza prema dotičnim osobama u pogledu privremene zaštite u državi članici iz koje odlaze.

7.   Provedba ovog članka u praksi može uključivati suradnju s dotičnim međunarodnim organizacijama.

8.   Država članica na zahtjev druge države članice osigurava podatke, kako je određeno u Prilogu II., o osobi pod privremenom zaštitom koji su potrebni radi rješavanja pitanja na temelju ovog članka.

Članak 16.

1.   Države članice u najkraćem mogućem roku poduzimaju mjere kojima će maloljetnim osobama bez pratnje koje uživaju privremenu zaštitu osigurati potrebno zastupanje putem zakonskog skrbnika ili, prema potrebi, zastupanje putem organizacije koja je odgovorna za skrb o maloljetnicima i njihovu dobrobit, ili bilo kakvo drugo odgovarajuće zastupanje.

2.   Tijekom trajanja privremene zaštite, države članice osiguravaju da se maloljetne osobe bez pratnje smjeste:

(a)	kod odraslih rođaka;

(b)	kod udomiteljske obitelji;

(c)	u prihvatnim centrima s posebnim pogodnostima za maloljetnike, ili u nekom drugom obliku smještaja pogodnom za maloljetnike;

(d)	kod osobe koja je brinula o djetetu tijekom bijega.

Države članice poduzimaju potrebne korake kako bi omogućile smještaj. Države članice osiguravaju suglasnost dotične odrasle osobe ili dotičnih odraslih osoba. Stajališta djeteta uzimaju se u obzir u skladu s dobi i zrelošću djeteta.

POGLAVLJE IV.

Pristup postupku dobivanja azila u okviru privremene zaštite

Članak 17.

1.   Osobama koje uživaju privremenu zaštitu mora se omogućiti da u svakom trenutku podnesu zahtjev za azil.

2.   Razmatranje svakog zahtjeva za azil koji nije obrađen prije isteka razdoblja privremene zaštite dovršava se po završetku tog razdoblja.

Članak 18.

Primjenjuju se kriteriji i mehanizmi odlučivanja o tome koja je država članica odgovorna za razmatranje zahtjeva za azil. Posebno, država članica odgovorna za razmatranje zahtjeva za azil koji je podnijela osoba koja uživa privremenu zaštitu u skladu s ovom Direktivom jest država članica koja je prihvatila transfer te osobe na svoje državno područje.

Članak 19.

1.   Države članice mogu predvidjeti da osoba ne može istodobno uživati privremenu zaštitu i imati status podnositelja zahtjeva za azil za vrijeme razmatranja zahtjeva.

2.   U slučajevima kada, nakon što je razmotren zahtjev za azil, status izbjeglice ili, ako je primjenljivo, drugi oblik zaštite nije odobren osobi koja ima pravo na privremenu zaštitu ili je već uživa, države članice, ne dovodeći u pitanje članak 28., osiguravaju da ta osoba dobije ili da nastavlja uživati privremenu zaštitu u preostalom razdoblju trajanja zaštite.

POGLAVLJE V.

Povratak i mjere nakon prestanka privremene zaštite

Članak 20.

Po prestanku privremene zaštite primjenjuju se opći zakoni država članica o zaštiti i o strancima, ne dovodeći u pitanje članke 21., 22. i 23.

Članak 21.

1.   Države članice poduzimaju potrebne mjere kako bi omogućile dobrovoljan povratak osoba koje uživaju privremenu zaštitu ili osoba čija je privremena zaštita prestala. Države članice osiguravaju da odredbe kojima se uređuje dobrovoljni povratak osoba koje uživaju privremenu zaštitu olakšaju njihov povratak uz poštovanje ljudskog dostojanstva.

Države članice osiguravaju da te osobe donesu svoju odluku o povratku uz potpuno poznavanje činjenica. Države članice mogu im osigurati posjete radi upoznavanja sa situacijom.

2.   Do prestanka privremene zaštite države članice, na temelju okolnosti koje prevladavaju u zemlji podrijetla, pozitivno rješavaju zahtjeve za povratak u državu članicu domaćina koje podnesu osobe koje uživaju privremenu zaštitu i koje su ostvarile svoje pravo na dobrovoljan povratak.

3.   Prestankom privremene zaštite države članice mogu predvidjeti da se obveze utvrđene u poglavlju III. pojedinačno prošire na osobe koje su obuhvaćene privremenom zaštitom i koje su korisnici programa dobrovoljnog povratka. Proširenje ostaje na snazi do datuma povratka.

Članak 22.

1.   Države članice poduzimaju potrebne mjere kako bi osigurale da se prisilan povratak osoba čija je privremena zaštita prestala a koje nemaju pravo na ulazak u državu članicu, provede uz primjereno poštovanje ljudskog dostojanstva.

2.   U slučajevima prisilnog povratka, države članice razmatraju sve obvezujuće humanitarne razloge koji u posebnim slučajevima povratak mogu učiniti nemogućim ili neopravdanim.

Članak 23.

1.   Države članice poduzimaju potrebne mjere u vezi s uvjetima boravišta osoba koje uživaju privremenu zaštitu, a za koje se, obzirom na njihovo zdravstveno stanje, ne može očekivati da putuju; primjerice, kada bi pretrpjele ozbiljne negative posljedice zbog prekida svog liječenja. Ne smije ih se protjerati dok traje situacija u kojoj se nalaze.

2.   Države članice mogu dozvoliti obiteljima koje imaju maloljetnu djecu koja pohađaju školu u državi članici da koriste uvjete boravka koji dotičnoj djeci dozvoljavaju da završe tekuće obrazovno razdoblje.

POGLAVLJE VI.

Solidarnost

Članak 24.

Za mjere predviđene ovom Direktivom koristit će se sredstva iz Europskog fonda za izbjeglice osnovanog Odlukom 2000/596/EZ, pod uvjetima utvrđenima u toj Odluci.

Članak 25.

1.   Države članice prihvaćaju osobe koje ispunjavaju uvjete za privremenu zaštitu u duhu solidarnosti Zajednice. Države članice brojčano ili općenito navode svoje kapacitete za prihvat takvih osoba. Ti se podaci utvrđuju u Odluci Vijeća iz članka 5. Nakon donošenja te Odluke, države članice mogu navesti dodatne prihvatne kapacitete obavješćujući o tome Vijeće i Komisiju. Ti se podaci odmah prosljeđuju UNHCR-u.

2.   Dotične države članice, u suradnji s nadležnim međunarodnim organizacijama, osiguravaju da su osobe koje ispunjavaju pravo na privremenu zaštitu, a koje su definirane u Odluci Vijeća iz članka 5. ove Direktive i koje još uvijek nisu stigle u Zajednicu, izrazile želju da budu primljene na državno područje tih država.

3.   Kada broj osoba koje ispunjavaju uvjete za privremenu zaštitu nakon iznenadnog i masovnog priljeva premaši prihvatne kapacitete iz stavka 1., Vijeće po hitnom postupku ispituje situaciju i poduzima odgovarajuće radnje, uključujući davanje preporuke o dodatnoj potpori za države članice pogođene iznenadnim i masovnim priljevom.

Članak 26.

1.   Tijekom trajanja privremene zaštite države članice međusobno surađuju u vezi s transferom boravišta osoba koje uživaju privremenu zaštitu iz jedne države članice u drugu, podložno suglasnosti dotičnih osoba za takav transfer.

2.   Svaka država članica upućuje drugim državama članicama zahtjeve za transfere i o tome obavješćuje Komisiju i UNHCR. Države članice obavješćuju državu članicu koja podnosi zahtjev o svojim kapacitetima za prihvat preseljenih osoba.

3.   Svaka država članica na zahtjev druge države članice osigurava podatke iz Priloga II. o osobi koja uživa privremenu zaštitu, a koji su potrebni radi obrade pitanja u skladu s ovim člankom.

4.   Kada dođe do transfera iz jedne države članice u drugu, boravišna dozvola u državi članici polaska istječe i obveze prema dotičnim osobama vezane uz privremenu zaštitu u državi članici polaska prestaju. Nova država članica domaćin dodjeljuje privremenu zaštitu dotičnim osobama.

5.   Za transfer osoba koje uživaju privremenu zaštitu iz jedne države članice u drugu države članice koriste obrazac propusnice iz Priloga I.

POGLAVLJE VII.

Upravna suradnja

Članak 27.

1.   Za potrebe upravne suradnje potrebne za provedbu privremene zaštite, svaka država članica imenuje nacionalnu kontaktnu točku o čijoj adresi obavješćuje ostale države članice i Komisiju. Države članice, u suradnji s Komisijom, poduzimaju odgovarajuće mjere za uspostavu izravne suradnje i razmjenu podataka među nadležnim tijelima.

2.   Države članice redovito i što je brže moguće dostavljaju podatke o broju osoba koje uživaju privremenu zaštitu i detaljne podatke o nacionalnim zakonima i drugim propisima koji se odnose na provedbu privremene zaštite.

POGLAVLJE VIII.

Posebne odredbe

Članak 28.

1.   Države članice mogu osobu isključiti iz privremene zaštite ako:

(a)

za to postoje ozbiljni razlozi ako je: i. on ili ona počinio(-la) zločin protiv mira, ratni zločin ili zločin protiv čovječnosti kako je definirano u međunarodnim instrumentima koji sadrže odredbe o takvim zločinima; ii. on ili ona počinio(-la) ozbiljan zločin koji nije političke prirode, i to izvan države članice prihvata prije njegovog ili njezinog ulaska u tu državu članicu u svojstvu osobe koja uživa privremenu zaštitu. Strogost očekivanog progona treba mjeriti s prirodom kaznenog djela za koje je dotična osoba osumnjičena. Osobito okrutne radnje, čak i ako su počinjene iz navodno političkih ciljeva, mogu biti svrstane među teške nepolitičke zločine. To se odnosi i na sudionike u zločinu i na osobe koje potiču na zločin; iii. on ili ona kriv(a) za radnje koje su u suprotnosti s ciljevima i načelima Ujedinjenih naroda;

(b)	postoje osnovani razlozi da se on ili ona smatra prijetnjom za sigurnost države članice domaćina ili, nakon što je pravomoćno osuđena za posebno teški zločin, predstavlja opasnost za društvo države članice domaćina.

2.   Razlozi za isključenje iz stavka 1. temelje se isključivo na ponašanju dotične osobe. Odluke ili mjere za isključenje temelje se na načelu proporcionalnosti.

POGLAVLJE IX.

Završne odredbe

Članak 29.

Osobe koje je država članica isključila iz ostvarivanja privremene zaštite ili spajanja obitelji imaju u dotičnoj državi članici pravo na sudsku zaštitu.

Članak 30.

Države članice utvrđuju sankcije za kršenje odredaba nacionalnog zakonodavstva usvojenih u skladu s ovom Direktivom i osiguravaju njihovu provedbu. Predviđene sankcije moraju biti učinkovite, proporcionalne i odvraćajuće.

Članak 31.

1.   Najkasnije dvije godine nakon datuma utvrđenog u članku 32., Komisija izvješćuje Europski parlament i Vijeće o primjeni ove Direktive u državama članicama te predlaže sve potrebne izmjene. Države članice šalju Komisiji sve podatke primjerene za izradu tog izvješća.

2.   Nakon podnošenja izvješća iz stavka 1., Komisija izvješćuje Europski parlament i Vijeće o primjeni ove Direktive u državama članicama najmanje svakih pet godina.

Članak 32.

1.   Države članice donose zakone i druge propise potrebne za usklađivanje s ovom Direktivom najkasnije do 31. prosinca 2002. Države članice o tome bez odgađanja obavješćuju Komisiju.

2.   Kada države članice usvoje ove mjere, te mjere prilikom njihove službene objave sadržavaju uputu ovu Direktivu ili se uz njih navodi takva uputa. Načine tog upućivanja određuju države članice.

Članak 33.

Ova Direktiva stupa na snagu na dan objave u Službenom listu Europskih zajednica.

Članak 34.

Ova je Direktiva upućena državama članicama u skladu s Ugovorom o osnivanju Europske zajednice.

---

(1)  SL C 311 E, 31.10.2000., str. 251.

(2)  Mišljenje doneseno 13. ožujka 2001. godine (još nije objavljeno u Službenom listu).

(3)  SL C 155, 29.5.2001., str. 21.

(4)  Mišljenje doneseno 13. lipnja 2001. godine (još nije objavljeno u Službenom listu).

(5)  SL C 262, 7.10.1995., str. 1.

(6)  SL L 63, 13.3.1996., str. 10.

(7)  SL C 19, 20.1.1999., str. 1.

(8)  SL L 281, 23.11.1995., str. 31.

(9)  SL L 252, 6.10.2000., str. 12.

---

PRILOG I.

---

PRILOG II.

Podaci iz članaka 10., 15. i 26. Direktive uključuju, u opsegu u kojem je to potrebno, jedan ili više sljedećih dokumenata ili podataka:

(a)	osobni podaci o dotičnoj osobi (ime i prezime, državljanstvo, datum i mjesto rođenja, bračno stanje, obiteljski odnos);

(b)	identifikacijske i putne isprave dotične osobe;

(c)	isprave kojima se dokazuju rodbinske veze (vjenčani list, rodni list, potvrda o posvojenju);

(d)	ostali podaci neophodni za utvrđivanje identiteta ili obiteljskih odnosa osobe;

(e)	boravišne dozvole, vize ili odluke o odbijanju zahtjeva za izdavanje boravišne dozvole koje je dotičnoj osobi izdala država članica te isprave na temelju kojih su takve odluke donesene;

(f)	zahtjevi za izdavanje boravišne dozvole i vize koje je podnijela dotična osoba a čije je rješavanje još uvijek u tijeku u državi članici te faza u kojoj se nalazi rješavanje tih zahtjeva.

Država članica koja dostavlja podatke obavješćuje državu članicu koja ih zahtijeva o svakom ispravljenom podatku.

---