Službeni list

Europske unije

1977-0588

doi:10.3002/19770588.2013.13.045.hrv

European flag

Hrvatsko izdanje

13.   Industrijska politika i unutarnje tržište

Svezak 045

Posebno izdanje 2013.

 


Referenca

 

Sadržaj

 

Godina

SL

Stranica

 

 

 

 

Uvodna napomena

1

1970

L 176

12

 

 

31970L0388

 

 

 

(70/388/EEZ)
Direktiva Vijeća od 27. srpnja 1970. o usklađivanju zakonodavstava država članica u odnosu na zvučno-upozorne naprave za motorna vozila

3

1976

L 262

85

 

 

31976L0760

 

 

 

(76/760/EEZ)
Direktiva Vijeća od 27. srpnja 1976. o usklađivanju zakonodavstava država članica u odnosu na svjetla za osvjetljivanje stražnje registarske pločice na motornim vozilima i njihovim prikolicama

9

1980

L 375

46

 

 

31980L1269

 

 

 

(80/1269/EEZ)
Direktiva Vijeća od 16. prosinca 1980. o usklađivanju zakonodavstava država članica u odnosu na snagu motora motornih vozila

20

2011

L 012

1

 

 

32011R0010

 

 

 

Uredba Komisije (EU) br. 10/2011 od 14. siječnja 2011. o plastičnim materijalima i predmetima koji dolaze u dodir s hranom (1)

42

2011

L 295

1

 

 

32011R1129

 

 

 

Uredba Komisije (EU) br. 1129/2011 od 11. studenoga 2011. o izmjeni Priloga II. Uredbi (EZ) br. 1333/2008 Europskog parlamenta i Vijeća o popisu Unije prehrambenih aditiva (1)

131

 


 

 

(1)   Tekst značajan za EGP


13/Sv. 045

HR

Službeni list Europske unije

1




/

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

01.07.2013.


Uvodna napomena

U skladu s člankom 52. Akta o uvjetima pristupanja Republike Hrvatske i prilagodbama Ugovora o Europskoj uniji, Ugovora o funkcioniranju Europske unije i Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju, potpisanog 9. prosinca 2011., tekstovi akata institucija donesenih prije pristupanja koje su te institucije sastavile na hrvatskom jeziku od dana pristupanja vjerodostojni su pod istim uvjetima kao i tekstovi sastavljeni na sadašnjim službenim jezicima. Tim se člankom također predviđa da se tekstovi objavljuju u Službenom listu Europske unije ako su tekstovi na sadašnjim jezicima tako objavljeni.

U skladu s tim člankom objavljuje se posebno izdanje Službenog lista Europske unije na hrvatskom jeziku, koje sadržava tekstove obvezujućih općih akata. To izdanje obuhvaća akte usvojene u razdoblju od 1952. godine do dana pristupanja.

Objavljeni tekstovi podijeljeni su na 20 poglavlja koja slijede raspored iz Registra važećeg zakonodavstva Europske unije, i to:

01

Opća, financijska i institucionalna pitanja

02

Carinska unija i slobodno kretanje robe

03

Poljoprivreda

04

Ribarstvo

05

Sloboda kretanja radnika i socijalna politika

06

Pravo poslovnog nastana i sloboda pružanja usluga

07

Prometna politika

08

Politika tržišnog natjecanja

09

Porezi

10

Ekonomska i monetarna politika i slobodno kretanje kapitala

11

Vanjski odnosi

12

Energetika

13

Industrijska politika i unutarnje tržište

14

Regionalna politika i koordinacija strukturnih instrumenata

15

Okoliš, potrošači i zaštita zdravlja

16

Znanost, informiranje, obrazovanje i kultura

17

Pravo poduzećâ

18

Zajednička vanjska i sigurnosna politika

19

Područje slobode, sigurnosti i pravde

20

Europa građana

Spomenuti registar, koji vodi Ured za publikacije, dostupan je na internetu (eur-lex.europa.eu) na službenim jezicima Europske unije. Bibliografskoj bilješci svakog akta može se pristupiti putem registra, gdje se mogu pronaći upućivanja na posebno izdanje i na ostale analitičke metapodatke.

Akti objavljeni u posebnom izdanju, uz određene iznimke, objavljuju se u obliku u kojem su bili objavljeni u Službenom listu na izvornim službenim jezicima. Stoga pri uporabi posebnog izdanja treba uzeti u obzir naknadne izmjene, prilagodbe ili odstupanja koje su usvojile institucije, Europska središnja banka ili su predviđene u Aktu o pristupanju.

Iznimno, kad se opsežni tehnički prilozi poslije zamijene novim prilozima, navodi se samo upućivanje na posljednji akt koji zamjenjuje prilog. Takav je slučaj u pojedinim aktima koji sadržavaju popise carinskih oznaka (poglavlje 02), aktima o prijevozu opasnih tvari, aktima o pakiranju i označivanju tih tvari (poglavlja 07 i 13) te nekima od protokola i priloga Sporazumu o Europskom gospodarskom prostoru.

Također, Pravilnik o osoblju objavljuje se kao pročišćeni tekst koji obuhvaća sve izmjene do kraja 2012. godine. Daljnje izmjene objavljuju se u izvornom obliku.

Posebno izdanje sadržava dva sustava numeracije stranica:

i.

izvorna numeracija stranica, zajedno s datumom objave francuskog, talijanskog, njemačkog i nizozemskog izdanja Službenog lista, engleskog i danskog izdanja od 1. siječnja 1973., grčkog izdanja od 1. siječnja 1981., španjolskog i portugalskog izdanja od 1. siječnja 1986., finskog i švedskog izdanja od 1. siječnja 1995., češkog, estonskog, latvijskog, litavskog, mađarskog, malteškog, poljskog, slovačkog i slovenskog izdanja od 1. svibnja 2004. te bugarskog i rumunjskog izdanja od 1. siječnja 2007.

U numeraciji stranica postoje praznine jer svi akti objavljeni u to vrijeme nisu objavljeni u posebnom izdanju. Kada se prilikom citiranja akata upućuje na Službeni list, potrebno je navesti stranicu sukladno izvornoj numeraciji;

ii.

numeracija stranica posebnog izdanja neprekinuta je i ne smije se navoditi prilikom citiranja akata.

Do lipnja 1967. numeracija stranica u Službenom listu počinjala je iznova svake godine. Od tada nadalje svaki broj Službenog lista počinje na prvoj stranici.

Od 1. siječnja 1968. Službeni list podijeljen je na dva dijela:

Zakonodavstvo („L”),

Informacije i objave („C”).

Od 1. veljače 2003. prijašnje ime „Službeni list Europskih zajednica” promijenjeno je, na temelju Ugovora iz Nice, u „Službeni list Europske unije”.


13/Sv. 045

HR

Službeni list Europske unije

3


31970L0388


L 176/12

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

27.07.1970.


DIREKTIVA VIJEĆA

od 27. srpnja 1970.

o usklađivanju zakonodavstava država članica u odnosu na zvučno-upozorne naprave za motorna vozila

(70/388/EEZ)

VIJEĆE EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske ekonomske zajednice, a posebno njegov članak 100.,

uzimajući u obzir prijedlog Komisije,

uzimajući u obzir mišljenje Skupštine,

uzimajući u obzir mišljenje Gospodarskog i socijalnog odbora,

budući da se tehnički zahtjevi koje motorna vozila moraju ispunjavati u skladu s nacionalnim pravima odnose, između ostalog, na njihove zvučno-upozorne naprave;

budući da se ti zahtjevi razlikuju u državama članicama; budući da je stoga potrebno da sve države članice donesu iste zahtjeve kao dodatak ili umjesto njihovih postojećih pravila, kako bi posebno dopustile postupak EEZ homologacije tipa koji je bio predmet Direktive Vijeća (1) od 6. veljače 1970. o usklađivanju zakonodavstava država članica u odnosu na homologaciju tipa motornih vozila i njihovih prikolica, koja se treba primjenjivati na svaku vrstu vozila;

budući da pravila o zvučno-upozornim napravama trebaju uključivati zahtjeve koji se ne odnose isključivo na ugradnju tih naprava već također i na izradu tih naprava;

budući da usklađen postupak homologacije za zvučno-upozorne naprave omogućava svakoj državi članici da provjeri usklađenost sa zajedničkim zahtjevima u odnosu na izradu i ispitivanja i obavješćuje druge države članice o njezinim nalazima slanjem preslike certifikata o homologaciji ispunjen za svaku vrstu zvučno-upozorne naprave; budući da stavljanje oznake EEZ homologacije tipa na sve naprave proizvedene u skladu s homologiranim tipom uklanja svaku potrebu za tehničkim provjerama te naprave u drugim državama članicama,

DONIJELO JE OVU DIREKTIVU:

Članak 1.

1.   Svaka država članica dodjeljuje homologaciju tipa za svaku vrstu zvučno-upozorne naprave koja udovoljava zahtjeve za izradu i ispitivanje određene u Prilogu I .točki 1.

2.   Država članica koja je dodijelila homologaciju poduzima potrebne mjere kako bi provjerila, u mjeri u kojoj je potrebno, i ako je potrebno u suradnji s nadležnim tijelima u drugim državama članicama, da su proizvodni uzorci u skladu s homologiranim tipom. Ta provjera treba je ograničena na nasumične provjere.

Članak 2.

Države članice izdaju proizvođaču, ili njegovom ovlaštenom predstavniku, oznaku EEZ homologacije tipa koja odgovara uzorku prikazanom u Prilogu I. točki 1.4., za svaku vrstu zvučno-upozorne naprave koju homologiraju u skladu s člankom 1.

Države članice poduzimaju sve odgovarajuće mjere za sprečavanje uporabe oznaka koje mogu izazvati zamjenu između zvučno-upozornih naprava koje su homologirane u skladu s člankom 1. i drugih naprava.

Članak 3.

1.   Država članica ne smije zabraniti stavljanje na tržište zvučno-upozornih naprava zbog razloga koji se odnose na njihovu izradu ili način rada, ako te naprave imaju oznaku EEZ homologacije.

2.   Ipak, ova odredba ne sprečava neku državu članicu da poduzme takve mjere u odnosu na zvučno-upozorne naprave koje imaju oznaku EEZ homologacije, a koje po njihovom obliku nisu u skladu s homologiranim prototipom.

Ta država obavješćuje druge države članice i Komisiju o poduzetim mjerama, navodeći razloge za njezinu odluku. Također se primjenjuju odredbe članka 5.

Smatra se da je došlo do propusta pri udovoljavanju homologiranom prototipu, u smislu prvog podstavka, ako se ne poštuje gornja ili donja granica određena u Prilogu I. točki 1.2.1.6.

Članak 4.

Nadležna tijela svake države članice u roku od mjesec dana šalju nadležnim tijelima drugih država članica presliku certifikata o homologaciji za svaku vrstu zvučno-upozorne naprave koju homologiraju ili odbijaju homologirati.

Članak 5.

1.   Ako država članica koja je dodijelila EEZ homologaciju smatra da broj zvučno-upozornih naprava koje imaju istu homologacijsku oznaku nije u skladu s tipom koji je homologirala, poduzima potrebne mjere kako bi osigurala da proizvodni uzorci budu u skladu s homologiranim tipom. Nadležna tijela te države savjetuju nadležna tijela drugih država članica o poduzetim mjerama, koje mogu, prema potrebi, dovesti do povlačenja EEZ homologacije. Navedena tijela poduzimaju iste mjere ako dobiju obavijesti od nadležnih tijela druge države članice o takvoj neusklađenosti.

2.   Nadležna tijela država članica u roku od mjesec dana međusobno se obavješćuju o svakom povlačenju EEZ homologacije tipa i o razlozima te mjere.

3.   Ako država članica koja je dodijelila EEZ homologaciju tipa osporava neusklađenost o kojoj je obaviještena, dotična država članica nastoji riješiti spor. Komisiju se obavješćuje i prema potrebi Komisija održava odgovarajuće savjetovanje u svrhu postizanja dogovora.

Članak 6.

Sve odluke donesene u skladu s pravilima donesenim za provedbu ove Direktive i koje odbijaju ili povlače homologaciju za zvučno-upozorne naprave ili koje zabranjuju njihovo stavljanje na tržište ili uporabu detaljno navode razloge na kojima se temelje. O odluci se obavješćuje zainteresirana strana, koju se istodobno obavješćuje o pravnim lijekovima koji su joj raspoloživi u skladu sa zakonodavstvom na snazi u državi članici i o rokovima koji su dozvoljeni za korištenje tih pravnih lijekova.

Članak 7.

Nijedna država članica ne može odbiti dodijeliti EEZ homologaciju ili nacionalnu homologaciju vozila zbog razloga koji se odnose na njezinu zvučno-upozornu napravu ako ta naprava nosi oznaku EEZ homologacije i ako je postavljena u skladu sa zahtjevima iz Priloga I. točke 2.

Članak 8.

U smislu ove Direktive, „vozilo” znači svako motorno vozilo namijenjeno za uporabu na cesti, s ili bez nadogradnje, s najmanje četiri kotača i najvećom konstrukcijskom brzinom koja prelazi 25 km/h, uz izuzetak tračnih vozila, poljoprivrednih traktora i strojeva i komunalnih vozila.

Članak 9.

Izmjene potrebne za prilagodbu zahtjeva priloga I. i II. kako bi se uzeo u obzir tehnički napredak donose se u skladu s postupkom utvrđenim u članku 13. Direktive Vijeća od 6. veljače 1970. o usklađivanju zakonodavstava država članica u odnosu na homologaciju motornih vozila i njihovih prikolica.

Članak 10.

1.   Države članice donose odredbe koje sadrže zahtjeve potrebne radi usklađivanja s ovom Direktivom u roku od osamnaest mjeseci od njezine objave i o tome odmah obavješćuju Komisiju.

2.   Države članice Komisiji dostavljaju tekst glavnih odredaba nacionalnog prava koje donesu u području na koje se odnosi ova Direktiva.

Članak 11.

Ova se Direktiva upućuje državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 27. srpnja 1970.

Za Vijeće

Predsjednik

W. ARENDT


(1)  SL L 42, 23.2.1970., str. 1.


PRILOG I.

1.   EEZ HOMOLOGACIJA ZVUČNO-UPOZORNE NAPRAVE

1.1.   Upozorna naprava treba ispuštati neprekinuti zvuk.

1.2.   Upozorna naprava treba imati takva akustična svojstva (spektralna raspodjela zvuka, razina zvučnog tlaka) i mehanička svojstva da može zadovoljiti sljedeća ispitivanja, prema navedenom redu.

1.2.1.   Mjerenje razine zvuka

1.2.1.1.   Upozorna se naprava treba ispitati u dovoljno tihom i otvorenom području (1) (buka pozadine i vjetra mora biti najmanje 10 db (A) niža od buke koja se mjeri) ili u gluhoj komori; mikrofon mjernog instrumenta mora biti postavljen u smjeru najglasnijeg zvuka i 2 m od prednje površine naprave, mikrofon i naprava moraju biti na visini od 1,20 m od tla.

1.2.1.2.   Mjere se vrednuju prema krivulji „A” po standardu MEP-a (Međunarodno elektrotehničko povjerenstvo), koja odgovara tipu opisanom u Publikaciji 179. Međunarodnog elektrotehničkog povjerenstva, prvo izdanje (1965.).

1.2.1.3.   Upozornu napravu treba napajati uz napon od 6,5, 13 ili 26 volta, mjereno na priključku izvora električne energije, koji odgovara procijenjenom naponu od 6, 12 odnosno 24 volta.

1.2.1.4.   Otpor spojnih vodova, uključujući otpor polova i spojeva, mora biti:

 

0,05 ohma za nazivni napon od 6 V;

 

0,10 ohma za nazivni napon od 12 V;

 

0,20 za nazivni napon od 24 V.

1.2.1.5.   Upozorna naprava treba biti kruto postavljena, rabeći dio ili dijelove koje osigurava proizvođač, na potporu čija je masa barem deset puta veća od mase upozorne naprave koja nije manja od 15 kg.

1.2.1.6.   Prema gornjim uvjetima, subjektivna razina zvučnog tlaka ne smije biti veća od 118 dB (A), ni manja od 105 dB (A).

1.2.1.7.   Vrijeme od trenutka aktiviranja do trenutka kad zvuk dostiže najnižu razinu određenu u točki 1.2.1.6. gore, ne može prelaziti 0,2 sekunde, mjereno pri temperaturi okoline od 20 ± 5 °C.

Ova se odredba posebno primjenjuje na pneumatske ili elektropneumatske naprave.

1.2.1.8.   Pneumatske ili elektropneumatske naprave, s pneumatskim krugom uređenim u skladu s propisima proizvođača moraju pri priključnim vrijednostima imati zvučni učinak jednak učinku koji se zahtijeva za električne zvučno-upozorne naprave.

1.2.2.   Ispitivanja izdržljivosti

1.2.2.1.   Upozorna naprava, koja se napaja jednim od procijenjenih nazivnih napona u točki 1.2.1.3. gore, preko vodiča koji imaju jedan od otpora iz točke 1.2.1.4. gore, i uključi se 50 000 puta, svaki put za razdoblje od jedne sekunde, iza koje slijedi prekid od četiri sekunde. Tijekom ispitivanja, naprava se mora hladiti zračnom strujom brzine od približno 10 m/s.

1.2.2.2.   Ako se ispitivanje provodi u gluhoj komori, mora imati dovoljnu zapremninu koja omogućava uobičajeno širenje topline koju naprava zrači tijekom ispitivanja izdržljivosti.

1.2.2.3.   Temperatura okoline u ispitnom prostoru mora biti između + 15 i + 30 °C.

1.2.2.4.   Ako se nakon 25 000 uključivanja razina zvuka naprave promijenila u odnosu na razinu zvuka prije ispitivanja, naprava se može podesiti. Nakon 50 000 uključivanja i prema potrebi daljnjeg podešavanja, naprava mora proći ispitivanje opisano u točki 1.2.1. gore.

1.2.3.   Zvučna ispitivanja

1.2.3.1.   Zvučni spektar koji odašilje naprava mjeren na udaljenosti od 2 m mora dati zvučni tlak koji je viši od zvučnog tlaka bilo kojeg sastavnog dijela frekvencije iznad 3 550 Hz između 1 800 i 3 550 Hz, i ni u kojem slučaju niži od 105 dB (A).

1.2.3.2.   Zahtjevima iz točke 1.2.3.1. gore mora udovoljavati upozorna naprava koja je dostavljena na ispitivanje opisano u točki 1.2.2. gore i koja je priključena na napon između 115 % i 95 % njezina nazivnog napona.

1.2.3.3.   Efektivni napon treba biti određen u točki 1.2.1. gore.

1.2.3.4.   Otpor spojnih vodova, uključujući otpor akumulatora i spojeva, mora se odrediti u točki 1.2.1. gore.

1.2.3.5.   Ispitivana naprava i mikrofon postavljaju se na istu visinu; mikrofon se mora postaviti nasuprot prednje strane upozorne naprave u smjeru u kojem je smjer zvuka na najvišoj razini.

1.2.3.6.   Naprava se kruto postavlja, dijelom ili dijelovima koje osigurava proizvođač, na potporu čija je masa barem deset puta veća od mase naprave i u bilo kojem slučaju ne može imati manje od 30 kg.

1.2.3.7.   Gornje se ispitivanje provodi u gluhoj komori.

1.3.   Homologacijska ispitivanja

1.3.1.   Homologacijska ispitivanja se provode na dva uzorka svakog tipa kojeg proizvođač dostavlja za homologaciju; oba uzorka podliježu svim ispitivanjima i moraju udovoljavati tehničkim zahtjevima iz ovog Priloga.

1.4.   Oznaka homologacije

1.4.1.   Oznaka homologacije tvori pravokutnik, u koji se upisuje slovo „e” nakon kojeg slijedi brojčana oznaka zemlje koja je dodijelila homologaciju (1 za Njemačku, 2 za Francusku, 3 za Italiju, 4 za Nizozemsku, 6 za Belgiju i 13 za Luksemburg). U neposrednoj blizini pravokutnika mora biti naveden broj homologacije, koji odgovara broju certifikata o homologaciji ispunjen za prototip.

1.4.2.   Oznaka homologacije (simbol i broj) navedena gore stavlja se na glavni dio zvučno-upozorne naprave tako da se jasno vidjeti izvana nakon postavljanja upozorne naprave na vozilo.

1.4.3.   Različite oznake moraju biti jasno čitljive i neizbrisive.

1.4.4.   Dimenzije oznake homologacije nacrtane dolje izražene su u milimetrima; to su najmanje mjere. Moraju se zadržati omjeri između dimenzija.

Image

2.   OBILJEŽJA ZVUČNO-UPOZORNE NAPRAVE UGRAĐENE NA VOZILO

2.1.   Zvučna ispitivanja

Kada se vozilu dodijeli homologacija, obilježja upozorne naprave ugrađene na taj tip vozila ispituju se na sljedeći način:

2.1.1.   Razina zvučnog tlaka naprave ugrađene na vozilo mjeri se na udaljenosti od 7 m ispred vozila koje se postavlja na čim više otvorenom, vodoravnom prostoru. Motor vozila mora biti isključen. Efektivni napon mora odgovarati onom iz točke 1.2.1. gore.

2.1.2.   Mjere se vrednuju prema krivulji „A” prema normi Međunarodnog elektrotehničkog povjerenstva (MEP).

2.1.3.   Najviša razina zvučnog tlaka mjeri se na visini između 0,5 i 1,5 m od tla.

2.1.4.   Dogovorena najveća vrijednost zvučnog tlaka mora iznositi najmanje 93 dB (A).


(1)  Ta površina može imati oblik otvorenog prostora s polumjerom od 50 m sa središnjim dijelom polumjera od najmanje 20 m, koje je gotovo vodoravno, a njegova površina je prekrivena betonom, asfaltom ili sličnim materijalom i nije pokriveno suhim snijegom, visokom travom, mrljama ili pepelom. Mjerenje se treba provoditi po lijepom vremenu. Samo jedan promatrač može vršiti očitavanja vrijednosti s mjerne naprave, budući da prisutnost drugih promatrača u blizini naprave ili mikrofona može značajno utjecati na očitavanja vrijednosti s mjerne naprave. Oscilacije pokazivača koje se ne čine povezane s obilježjima opće zvučne razine zanemaruju se pri očitavanjima.


PRILOG II.

CERTIFIKAT O HOMOLOGACIJI

__

Naziv odgovarajućeg tijela

Izjava o homologaciji, odbijanju ili povlačenju homologacije tipa zvučno-upozorne naprave

__

__

__

Br. homologacije: …

1.

Trgovački naziv ili oznaka …

2.

Tip (elektropneumatska upozorna naprava, elektromagnetska upozorna naprava s vibrirajućom pločicom, elektromagnetska sirena itd.) …

3.

Ime i adresa proizvođača …

4.

Prema potrebi ime i adresa ovlaštenog zastupnika proizvođača …

5.

Napon napajanja … V

6.

Nazivna frekvencija/nazivni tlak (1) … Hz/kg/cm2  (1)

7.

Predano u postupak homologacije dana …

8.

Ispitni laboratorij …

9.

Datum i broj laboratorijskog izvješća …

10.

Datum izdavanja/odbijanja/povlačenja homologacije (1)

11.

Mjesto …

12.

Datum …

13.

Certifikatu o homologaciji priloženi su sljedeći dokumenti, koji su označeni gornjim brojem homologacije: … crteži, sheme i nacrti upozorne naprave.

14.

Napomene …

Potpis


(1)  Prekrižiti nepotrebno.


13/Sv. 045

HR

Službeni list Europske unije

9


31976L0760


L 262/85

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

27.07.1976.


DIREKTIVA VIJEĆA

od 27. srpnja 1976.

o usklađivanju zakonodavstava država članica u odnosu na svjetla za osvjetljivanje stražnje registarske pločice na motornim vozilima i njihovim prikolicama

(76/760/EEZ)

VIJEĆE EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske ekonomske zajednice, a posebno njegov članak 100.,

uzimajući u obzir prijedlog Komisije,

uzimajući u obzir mišljenje Skupštine (1),

uzimajući u obzir mišljenje Gospodarskog i socijalnog odbora (2),

budući da se tehnički zahtjevi koje motorna vozila moraju ispuniti prema nacionalnom zakonodavstvu između ostalog odnose na svjetla za osvjetljivanje stražnje registarske pločice;

budući da se ti zahtjevi razlikuju od jedne do druge države članice; budući da je stoga potrebno da sve države članice donesu jednake zahtjeve bilo povrh svojih postojećih pravila ili umjesto njih, posebno kako bi bilo moguće uvesti postupak EEZ homologacije za svaki tip vozila koji je predmet Direktive Vijeća 70/156/EEZ od 6. veljače 1970. o usklađivanju zakonodavstava država članica u odnosu na homologaciju tipa motornih vozila i njihovih prikolica (3);

budući da je Vijeće u Direktivi 76/756/EEZ (4) utvrdilo zajedničke zahtjeve za ugradnju uređaja za osvjetljivanje i svjetlosnu signalizaciju na motorna vozila i njihove prikolice;

budući da usklađen postupak homologacije svjetala za osvjetljivanje stražnje registarske pločice omogućuje da svaka država članica provjeri sukladnost sa zajedničkim zahtjevima za izradu i ispitivanja i da obavijesti druge države članice o svojim rezultatima ispitivanja tako što šalje presliku certifikata o homologaciji tipa sastavnog dijela provedenoj za svaki tip vozila za osvjetljivanje stražnje registarske pločice; budući da postavljanje oznake EEZ homologacije tipa sastavnog dijela na sva svjetla za osvjetljivanje stražnje registarske pločice koja su proizvedena sukladno homologiranom tipu uklanja potrebu za provođenjem tehničkih provjera svjetala za osvjetljivanje stražnje registarske pločice u ostalim državama članicama;

budući da je poželjno poštovati tehničke zahtjeve koje je donijela Gospodarska komisija UN-a za Europu u svojem Pravilniku ECE R 4 („Jedinstvene odredbe o homologaciji uređaja za osvjetljivanje stražnjih registarskih pločica motornih vozila (osim motora) i njihovih prikolica”) (5) priloženom Sporazumu od 20. ožujka 1958. o prihvaćanju jedinstvenih uvjeta za homologaciju i uzajamno priznavanje homologacije za opremu i dijelove motornih vozila;

budući da usklađivanje nacionalnih zakonodavstava koja se odnose na motorna vozila povlači za sobom uzajamno priznavanje ispitivanja koja provodi svaka država članica na temelju zajedničkih zahtjeva,

DONIJELO JE OVU DIREKTIVU:

Članak 1.

1.   Države članice dodjeljuju EEZ homologaciju tipa sastavnog dijela za svaki tip svjetla za osvjetljivanje stražnje registarske pločice koji ispunjava zahtjeve u odnosu na izvedbu i ispitivanja kako je utvrđeno u prilozima 0., I., III. i IV.

2.   Država članica koja je dodijelila EEZ homologaciju tipa sastavnog dijela prema potrebi poduzima potrebne mjere za provjeru sukladnosti proizvodnje homologiranog tipa u suradnji s nadležnim tijelima ostalih država članica. Takve provjere ograničene su na nasumično odabrane uzorke.

Članak 2.

Za svaki tip svjetla za osvjetljivanje stražnje registarske pločice koji se homologira u skladu s člankom 1. države članice dodjeljuju proizvođaču ili njegovom ovlaštenom zastupniku oznaku EEZ homologacije tipa sastavnog dijela koja je sukladna uzorku iz Priloga I.

Države članice poduzimaju sve potrebne mjere za sprečavanje uporabe oznaka koje bi mogle dovesti do zabune između svjetala za osvjetljivanje stražnje registarske pločice homologiranih u skladu s člankom 1. i drugih uređaja.

Članak 3.

1.   Ni jedna država članica ne smije zabraniti stavljanje na tržište svjetala za osvjetljivanje stražnje registarske pločice zbog njihovog načina izvedbe ili načina rada ako imaju oznaku EEZ homologacije tipa sastavnog dijela.

2.   Međutim, država članica smije zabraniti stavljanje na tržište svjetala za osvjetljivanje stražnje registarske pločice koja imaju oznaku EEZ homologacije tipa sastavnog dijela u slučaju trajne nesukladnosti s homologiranim tipom.

Ta država odmah obavješćuje ostale države članice i Komisiju o poduzetim mjerama navodeći razloge svoje odluke.

Članak 4.

Nadležna tijela svake države članice u roku mjesec dana dostavljaju nadležnim tijelima ostalih država članica presliku certifikata o homologaciji tipa sastavnog dijela prema obrascu u Prilogu II. za svaki tip svjetla za osvjetljivanje stražnje registarske pločice kojem je dodijeljena homologacija ili za koje odbiju dodjelu homologacije.

Članak 5.

1.   Ako država članica koja je dodijelila EEZ homologaciju sastavnog dijela zaključi da postoji niz svjetala za osvjetljivanje stražnje registarske pločice koja imaju oznaku EEZ homologacije tipa sastavnog dijela, a nisu u skladu s tipom koji je homologirala, ona poduzima potrebne mjere za postizanje sukladnosti tih proizvodnih modela s homologiranim tipom. Nadležna tijela te države obavješćuju nadležna tijela ostalih država članica o poduzetim mjerama koje u slučaju trajne nesukladnosti mogu povući EEZ homologaciju tipa sastavnog dijela. Predmetna tijela poduzimaju jednake mjere ako ih nadležna tijela druge države članice obavijeste o takvoj nesukladnosti.

2.   U roku mjesec dana nadležna tijela država članica obavješćuju o svim povlačenjima EEZ homologacije tipa sastavnog dijela navodeći razloge svoje odluke.

Članak 6.

Sve odluke donesene u skladu s odredbama donesenim za provedbu ove Direktive o odbijanju ili povlačenju EEZ homologacije tipa svjetla za osvjetljivanje stražnje registarske pločice ili zabrani njihovog stavljanja na tržište ili uporabi moraju sadržavati detaljne razloge na kojima se one temelje. O takvim se odlukama obavješćuje zainteresirana strana, koju odmah treba obavijestiti o pravnom lijeku koji joj je na raspolaganju prema pravu koje je na snazi u državama članicama i o dozvoljenim rokovima za provođenje pravnih lijekova.

Članak 7.

Ni jedna država članica ne smije odbiti dodijeliti EEZ homologaciju tipa sastavnog dijela ni nacionalnu homologaciju vozila zbog razloga koji se odnose na njegova svjetla za osvjetljivanje stražnje registarske pločice koja imaju oznaku EEZ homologacije tipa sastavnog dijela i ugrađena su u skladu sa zahtjevima određenim u Direktivi 76/756/EEZ.

Članak 8.

Ni jedna država članica ne smije odbiti ni zabraniti prodaju, registraciju, početak uporabe ni uporabu vozila zbog razloga koji se odnose na njegova svjetla za osvjetljivanje stražnje registarske pločice koja imaju oznaku EEZ homologacije tipa sastavnog dijela i ugrađena su u skladu sa zahtjevima određenim u Direktivi 76/756/EEZ.

Članak 9.

Za potrebe ove Direktive „vozilo” znači svako motorno vozilo namijenjeno uporabi na cesti, s nadogradnjom ili bez nje, na najmanje četiri kotača i najvećom konstrukcijskom brzinom većom od 25 km/h i njegove prikolice, osim tračnih vozila, poljoprivrednih traktora i strojeva te komunalnih vozila.

Članak 10.

Izmjene potrebne radi prilagodbe zahtjeva iz priloga kako bi se uzeo u obzir tehnički napredak donose se u skladu s postupkom utvrđenim u članku 13. Direktive 70/156/EEZ.

Članak 11.

1.   Države članice donose odredbe potrebne za usklađivanje s ovom Direktivom do 1. srpnja 1977. i o tome odmah obavješćuju Komisiju.

2.   Nakon priopćenja o ovoj Direktivi, države članice osiguravaju da je Komisija na vrijeme obaviještena o svim predloženim nacrtima zakona i drugih propisa u području na koje se odnosi ova Direktiva kako bi podnijela svoje primjedbe.

Članak 12.

Ova je Direktiva upućena državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 27. srpnja 1976.

Za Vijeće

Predsjednik

M. van der STOEL


(1)  SL C 76, 7.4.1975., str. 37.

(2)  SL C 248, 29.10.1975., str. 23.

(3)  SL L 42, 23.2.1970., str. 1.

(4)  SL L 262, 27.9.1976., str. 1.

(5)  Gospodarska komisija UN-a za Europu, izmjena 1. Dodatak 3. dokumentu E/ECE/324 od 29. listopada 1975.


Popis priloga

Prilog 0. (1)

Definicije, opći zahtjevi, boja emitirane svjetlosti, upadni kut, postupak mjerenja, fotometrijske značajke, sukladnost proizvodnje

Prilog I.

Zahtjevi u odnosu na EEZ homologaciju tipa sastavnog dijela i označivanje

Dodatak: Uzorak oznake EEZ homologacije tipa sastavnog dijela

Prilog II.

Obrazac certifikata o EEZ homologaciji tipa sastavnog dijela

Prilog III. (1)

Mjerne točke za potrebe ispitivanja

Prilog IV. (1)

Najmanje polje vidljivosti osvijetljene površine.


(1)  Tehnički zahtjevi iz ovog Priloga istovjetni su zahtjevima Pravilnika ECE R 4 Gospodarske komisije UN-a za Europu. Prije svega je jednaka raspodjela na pojedinačne točke. Stoga je broj točke iz Pravilnika ECE R 4, koji nema dvojnika u ovoj Direktivi, radi prepoznavanja naveden u zagradama.

PRILOG 0.

DEFINICIJE, OPĆI ZAHTJEVI, BOJA EMITIRANE SVJETLOSTI, UPADNI KUT, POSTUPAK MJERENJA, FOTOMETRIJSKE ZNAČAJKE, SUKLADNOST PROIZVODNJE

1.   DEFINICIJE

1.1.   Svjetlo za osvjetljivanje stražnje registarske pločice

„Svjetlo za osvjetljivanje stražnje registarske pločice” znači uređaj koji se primjenjuje za osvjetljivanje prostora koji je namijenjen za smještanje stražnje registarske pločice; može biti sastavljen od različitih optičkih elemenata.

5.   OPĆI ZAHTJEVI

Svaki uzorak odgovara specifikaciji koja je navedena u točki 9. (1)

Ta su svjetla konstruirana tako da je cjelokupna površina koja se osvjetljava vidljiva sa stražnje strane vidnog polja prikazanog na crtežu u Prilogu IV.

Sva mjerenja provode se postavljanjem žarulje ili žarulja sa žarnom niti tog uređaja na najmanji svjetlosni tok propisan za napon u specifikaciji žarulje ili žarulja tog uređaja za potrebe ispitivanja.

6.   BOJA EMITIRANE SVJETLOSTI

Boja emitirane svjetlosti žarulje koja se nalazi u uređaju je bijela, ali dovoljno neutralna tako da ne uzrokuje značajne promjene boje registarske pločice.

7.   UPADNI KUT

Proizvođač uređaja određuje položaj ugradbe u odnosu na prostor predviđen za registarsku tablicu; uređaj se namješta tako da upadni kut svjetlosti na površinu pločice nije veći od 82° u jednoj točki površine koju je potrebno osvijetliti. Kut se mjeri od ruba svjetlosne površine koji je najudaljeniji od površine pločice. Ako uređaj ima više svjetala, prethodni zahtjev odnosi se samo na onaj dio pločice koji osvjetljuje predmetni uređaj.

Uređaj je konstruiran tako da ne emitira svjetlost neposredno unatrag, s iznimkom crvenog svjetla ako je uređaj kombiniran ili grupiran s ostalim svjetlima.

8.   POSTUPAK MJERENJA

Mjerenja osvijetljenosti provode se na komadu bijelog upijajućeg mat papira sa stupnjem odbijanja raspršene svjetlosti najmanje 70 % koji ima jednake dimenzije kao registarska pločica i postavljen je u položaj u kojem se uobičajeno nalazi registarska pločica najmanje 2 mm od nosača.

Mjerenja osvijetljenosti provode se okomito na površinu papira u točkama koje su prikazane u Prilogu III. u skladu s tipom pločice za koji je uređaj predviđen pri čemu svaka točka predstavlja krug promjera 25 mm.

9.   FOTOMETRIJSKE ZNAČAJKE

Osvijetljenost B je najmanje 2,5 cd/m2 u svakoj od točki mjerenja kako je prikazano u Prilogu III.

Razlika u osvijetljenosti između vrijednosti B1 u B2, izmjerena u bilo kojoj od točaka 1. i 2. odabranih između gore navedenih, ne smije prelaziti 2 × B0/cm pri čemu je B0 najmanja osvijetljenost izmjerena u različitim točkama, odnosno:

Formula

10.   SUKLADNOST PROIZVODNJE

Svako svjetlo za osvjetljivanje stražnje registarske pločice koje ima oznaku EEZ homologacije tipa sastavnog dijela sukladno je homologiranom tipu.

Osvijetljenost B nasumično odabranog uređaja iz serijske proizvodnje ne smije biti manja od 2 cd/m2, a u formuli za stupanj promjene osvijetljenosti, faktor 2 može se zamijeniti faktorom 3.


(1)  Zahtjevi osiguravaju dobru vidljivost ako otklon registarske pločice nije veći od 30o na obje strane u odnosu na okomicu.

PRILOG I.

ZAHTJEVI U ODNOSU NA EEZ HOMOLOGACIJU TIPA SASTAVNOG DIJELA I OZNAČIVANJE

1.   ZAHTJEV ZA DODJELU EEZ HOMOLOGACIJE TIPA SASTAVNOG DIJELA

1.1.   Zahtjev za dodjelu EEZ homologacije tipa podnosi vlasnik trgovačkog naziva ili oznake ili njegov ovlašteni zastupnik.

1.2.   Zahtjevu za svaki tip svjetala za osvjetljivanje stražnje registarske pločice prilažu se:

1.2.1.   napomena o tome je li uređaj predviđen za osvjetljivanje široke pločice (520 × 120 mm), visoke pločice (340 × 240 mm) ili široke i visoke pločice;

1.2.2.   kratka tehnička specifikacija u kojoj se navodi tip i snaga žarulje ili žarulja sa žarnom niti koju (koje) preporuča proizvođač;

1.2.3.   nacrti (u tri primjerka) dovoljno detaljni da se omogući raspoznavanje tipa i prikaže geometrijski položaj u koji je uređaj potrebno namjestiti u odnosu na prostor koji zauzima registarska pločica te vanjske rubove površine koja se osvjetljava.

1.2.4.   dva uzorka opremljena preporučenom žaruljom ili žaruljama.

2.   OZNAKE

2.1.   Na uzorcima predmetnog tipa svjetla za osvjetljivanje stražnje registarske pločice stavljenih u postupak EEZ homologacije tipa sastavnog dijela jasno se i čitljivo te neizbrisivo naznačuje naziv ili trgovačka oznaka podnositelja.

2.2.   Svaki uređaj na leći i na kućištu svjetla ima dovoljno prostora za oznaku EEZ homologacije tipa sastavnog dijela; taj se prostor označuje prema crtežima iz točke 1.2.3.

3.   EEZ HOMOLOGACIJA TIPA SASTAVNOG DIJELA

3.1.   Ako svi uzorci stavljeni u postupak EEZ homologacije tipa u skladu s točkom 1. ispunjavaju zahtjeve iz točaka 5., 6., 7. 8. i 9. Priloga 0., dodjeljuje se EEZ homologacija tipa sastavnog dijela i homologacijski broj.

3.2.   Taj se broj ne smije dodijeliti ni jednom drugom tipu svjetla za osvjetljivanje stražnje registarske pločice.

3.3.   Ako se zahtjev podnosi za EEZ homologaciju tipa sastavnog dijela za tip uređaja za osvjetljivanje i svjetlosnu signalizaciju koji obuhvaća svjetlo za osvjetljivanje stražnje registarske pločice i ostala svjetla, jedinstvena oznaka EEZ homologacije tipa sastavnog dijela može se dodijeliti pod uvjetom da svjetlo za osvjetljivanje stražnje registarske pločice ispunjava zahtjeve ove Direktive i da svako od ostalih svjetala koja čine dio uređaja za osvjetljivanje i svjetlosnu signalizaciju za koja je podnesen zahtjev za EEZ homologaciju tipa sastavnog dijela ispunjava zahtjeve posebne Direktive koja se na njega primjenjuje.

4.   OZNAČIVANJE

4.1.   Svjetlo za osvjetljivanje stražnje registarske pločice koje je sukladno tipu homologiranom prema ovoj Direktivi ima oznaku EEZ homologacije tipa sastavnog dijela.

4.2.   Ova se oznaka sastoji od pravokutnika oko malog slova „e” iza kojeg se nalazi razlikovno slovo ili broj države članice koja je dodijelila homologaciju tipa:

1

za Njemačku,

2

za Francusku,

3

za Italiju,

4

za Nizozemsku,

6

za Belgiju,

11

za Ujedinjenu Kraljevinu,

13

za Luksemburg,

DK

za Dansku,

IRL

za Irsku.

Oznaka sadržava i broj EEZ homologacije tipa sastavnog dijela koji odgovara broju certifikata o EEZ homologaciji tipa sastavnog dijela dodijeljenog za predmetni tip uređaja.

4.3.   Broj EEZ homologacije tipa sastavnog dijela postavlja se u blizini pravokutnika oko slova „e”.

4.4.   Oznaka EEZ homologacije sastavnog dijela i dodatni simbol postavljaju se na leću svjetla ili na jednu od leća tako da je neizbrisiva i jasno čitljiva i nakon ugradnje svjetala za osvjetljivanje stražnje registarske pločice na vozilo.

4.5.   Uzorak oznake EEZ homologacije sastavnog dijela nalazi se u Dodatku.

4.6.   Ako je za tip uređaja za osvjetljivanje i svjetlosnu signalizaciju koji uključuje svjetlo za osvjetljivanje stražnje registarske pločice i ostala svjetla dodijeljen broj zajedničke EEZ homologacije sastavnog dijela u skladu s točkom 3.3., može se postaviti oznaka zajedničke EEZ homologacije tipa sastavnog dijela koja se sastoji od:

pravokutnika oko slova „e” iza kojeg se nalazi razlikovno slovo ili broj države članice koja je dodijelila EEZ homologaciju tipa sastavnog dijela,

broja EEZ homologacije tipa sastavnog dijela,

dodatnih simbola određenih u direktivama na temelju kojih je dodijeljena EEZ homologacija tipa sastavnog dijela.

4.7.   Dimenzije pojedinačnih dijelova te oznake ne smiju biti manje od najveće među najmanjim dimenzijama propisanim za pojedinačne oznake u direktivama na temelju kojih je dodijeljena EEZ homologacija tipa sastavnog dijela.

PRILOG II.

OBRAZAC CERTIFIKATA O EEZ HOMOLOGACIJI

(Najveći format: A4 (210 × 297 mm))

Naziv homologacijskog tijela

(Izvješće o dodjeli, odbijanju odnosno povlačenju EEZ homologacije tipa sastavnog dijela za određen tip svjetla za osvjetljivanje stražnje registarske pločice)

Br. homologacije sastavnog dijela…

1.

Uređaj (1) za osvjetljivanje

visoke pločice

široke pločice

visoke i široke pločice

2.

Trgovački naziv ili oznaka motornog vozila…

3.

Naziv i adresa proizvođača…

4.

Prema potrebi, naziv i adresa ovlaštenog predstavnika proizvođača…

5.

Tip, broj i snaga žarulja sa žarnom niti…

6.

Vozilo je podneseno na homologaciju dana…

7.

Tehnička služba koja provodi ispitivanja u postupku homologacije…

8.

Datum certifikata koji je dodijelila ta služba…

9.

Broj certifikata koji je dodijelila ta služba…

10.

Datum dodjele/odbijanja/povlačenja EEZ homologacije tipa sastavnog dijela (1)

11.

Zajednička EEZ homologacija tipa sastavnog dijela dodijeljena u skladu s točkom 3.3. Priloga I. za uređaj za osvjetljivanje i svjetlosnu signalizaciju koji uključuje više svjetala, a posebno…

12.

Datum odbijanja/povlačenja zajedničke EEZ homologacije tipa sastavnog dijela (1)

13.

Mjesto…

14.

Datum…

15.

Potpis…

16.

Priložen nacrt br. … prikazuje geometrijski položaj u kojem je uređaj potrebno ugraditi u prostor koji je predviđen za registarsku pločicu i vanjske rubove površine koja je osvijetljena. Veličina tog crteža je formata veličine najviše A4 (210 × 297 mm).

17.

Napomene… …


(1)  Prekrižiti nepotrebno.

PRILOG III.

MJERNE TOČKE ZA POTREBE ISPITIVANJA

(a)

Uređaji za osvjetljivanje visoke pločice (340 × 240 mm)

Image

(b)

Uređaji za osvjetljivanje široke pločice (520 × 120 mm)

Image

a = 25 mm

b = 95 mm

c = 100 mm

d = 90 mm

e = 70 mm

Napomena: U slučaju uređaja za osvjetljivanje visokih i širokih pločica mjerne točke određuju se usklađivanjem oba gornja crteža u skladu s vanjskim rubom koji utvrđuje proizvođač; ako su mjerne točke udaljene manje od 30 mm, potrebno je koristiti samo jednu.

PRILOG IV.

NAJMANJE VIDNO POLJE POVRŠINE KOJA SE OSVJETLJUJE

Image


13/Sv. 045

HR

Službeni list Europske unije

20


31980L1269


L 375/46

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

16.12.1980.


DIREKTIVA VIJEĆA

od 16. prosinca 1980.

o usklađivanju zakonodavstava država članica u odnosu na snagu motora motornih vozila

(80/1269/EEZ)

VIJEĆE EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske ekonomske zajednice, a posebno njegov članak 100.,

uzimajući u obzir prijedlog Komisije (1),

uzimajući u obzir mišljenje Skupštine (2),

uzimajući u obzir mišljenje Gospodarskog i socijalnog odbora (3),

budući da se tehnički zahtjevi koje motorna vozila moraju ispuniti prema nacionalnom zakonodavstvu između ostalog odnose na način određivanja snage motora određenog tipa vozila;

budući da se zahtjevi razlikuju od jedne do druge države članice; budući da je stoga potrebno da sve države članice donesu jednake zahtjeve, bilo pored svojih postojećih pravila ili umjesto njih, posebno kako bi bilo moguće uvesti postupak EEZ homologacije za svaki tip vozila koji je predmet Direktive Vijeća 70/156/EEZ od 6. veljače 1970. o usklađivanju zakonodavstava država članica u odnosu na homologaciju tipa motornih vozila i njihovih prikolica (4), kako je zadnje izmijenjena Direktivom 80/1267/EEZ (5),

DONIJELO JE OVU DIREKTIVU:

Članak 1.

Za potrebe ove Direktive „vozilo” znači svako motorno vozilo namijenjeno uporabi na cesti, s nadogradnjom ili bez nje, na najmanje četiri kotača i najvećom konstrukcijskom brzinom većom od 25 km/h i njegove prikolice, osim tračnih vozila, traktora i strojeva za poljoprivredu.

Članak 2.

Nijedna država članica ne smije odbiti dodjelu EEZ homologacije tipa ni nacionalne homologacije tipa vozila zbog razloga koji se odnose na snagu motora, ako je ona utvrđena u skladu s prilozima I. i II.

Članak 3.

Izmjene potrebne radi prilagodbe zahtjeva iz priloga kako bi se uzeo u obzir tehnički napredak donose se u skladu s postupkom utvrđenim u članku 13. Direktive 70/156/EEZ.

Članak 4.

1.   Države članice donose odredbe potrebne za usklađivanje s ovom Direktivom u roku osamnaest mjeseci od dana njenog priopćenja i o tome odmah obavješćuju Komisiju.

2.   Države članice osiguravaju da se tekstovi glavnih odredaba nacionalnog prava koje donesu u području na koje se odnosi ova Direktiva dostave Komisiji.

Članak 5.

Ova je Direktiva upućena državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 16. prosinca 1980.

Za Vijeće

Predsjednica

Colette FLESCH


(1)  SL C 104, 28.4.1980., str 9.

(2)  SL C 265, 13.10.1980., str. 76.

(3)  SL C 182, 21.7.1980., str. 3.

(4)  SL L 42, 23.2.1970., str. 1.

(5)  SL L 375, 31.12.1980., str. 34.


PRILOG I.

ODREĐIVANJE SNAGE MOTORA

1.   EEZ HOMOLOGACIJA TIPA

1.1.   Zahtjev za EEZ homologaciju tipa

Zahtjev za dodjelu EEZ homologaciju tipa vozila s obzirom na snagu motora podnosi proizvođač vozila ili njegov ovlašteni zastupnik.

1.1.1.   Zahtjevu se prilažu tri kopije dolje spomenutog dokumenta u tri primjerka:

1.1.1.1.   pravilno popunjen opisni dokument;

1.1.1.2.   podaci koji su propisani u Dodatku 1. ili 2.

1.1.2.   Ako tehnička služba nadležna za homologacijska ispitivanja sama provodi ispitivanja, potrebno joj je dostaviti vozilo predstavnik tipa vozila koje se homologira.

1.2.   Dokumentacija

Ako je zahtjev iz točke 1.1. prihvaćen, nadležno tijelo izdaje dokument prema obrascu u Prilogu II. Za sastavljanje tog dokumenta nadležno tijelo države članice koje provodi homologacijska ispitivanja može uporabiti izvješće koje je pripremio odobreni ili priznati laboratorij prema odredbama ove Direktive.

2.   PODRUČJE PRIMJENE

2.1.   Ovaj se postupak primjenjuje na motore s unutarnjim izgaranjem koji se upotrebljavaju za pogon vozila kategorija M i N kako je definirano u Prilogu I. Direktivi 70/156/EEZ i pripadaju jednom od sljedećih tipova motora:

2.1.1.   Klipni motori s unutarnjim izgaranjem (s vanjskim izvorom paljenja ili dizelski), osim motora sa slobodnim klipom.

2.1.2.   Motori s rotirajućim klipom (rotacijski motori).

2.2.   Ovaj se postupak primjenjuje na motore sa slobodnim usisom ili na motore s prednabijanjem.

3.   DEFINICIJE

Za potrebe ove Direktive:

3.1.   „Neto snaga” znači snaga na ispitnom uređaju na kraju koljenastog vratila ili istovrijedna snaga pri odgovarajućoj brzini vrtnje motora s pomoćnom opremom koja je navedena u tablici 1. Ako se mjerenje snage može provesti samo s ugrađenim mjenjačem, u obzir se uzima mehanički stupanj djelovanja mjenjača.

3.2.   „Najveća neto snaga” znači najveća vrijednost neto snage koja se izmjeri pri punom opterećenju motora.

3.3.   „Standardna oprema” znači oprema koju je za posebnu namjenu ugradio proizvođač.

4.   TOČNOST MJERENJA KOD PUNOG OPTEREĆENJA

4.1.   Zakretni moment

4.1.1.   Prema točki 4.1.2. donja se četvrtina mjernog područja dinamometra ne koristi. Sustav za mjerenje osigurava točnost od ± 0,5 % izmjerenog zakretnog momenta (bez donje četvrtine).

4.1.2.   Može se koristiti mjerno područje između jedne šestine ili jedne četvrtine najveće vrijednosti ako je točnost sustava na jednoj šestini ljestvice ± 0,25 % najveće vrijednosti na ljestvici.

4.2.   Brzina vrtnje motora

Točnost mjerenja je unutar ± 0,5 %. Brzina vrtnje motora mjeri se prema mogućnosti automatski sinkroniziranim brojilom okretaja i kronometrom (ili brojilom okretaja i kronometrom kojem se može zadati mjerni vremenski razmak).

4.3.   Potrošnja goriva

± 1 % od izmjerene vrijednosti potrošnje.

4.4.   Temperatura usisnog zraka motora: ± 2 °C.

4.5.   Barometarski tlak: ± 2 mbar.

4.6.   Tlak u ispušnom kanalu na uređaju za ispitivanje (vidjeti napomenu 1. u tablici 1.)

4.7.   Tlak u usisnoj grani: ± 0,5 mbar.

4.8.   Tlak u ispušnoj cijevi vozila: ± 2 mbar.

5.   NETO SNAGA MOTORA

5.1.   Ispitivanja

5.1.1.   Pomoćna oprema

Za potrebe ispitivanja pomoćna oprema koja je potrebna za rad motora za određenu primjenu (prema navedenom u tablici 1.) ugrađuje se na ispitni uređaj u položaj koji je što sličniji onom kod uobičajene primjene.

5.1.1.1.   Pomoćna oprema koja se ugrađuje za potrebe ispitivanja

Za potrebe ispitivanja neto snage motora, na motor se ugrađuje pomoćna oprema navedena u tablici 1.

5.1.1.2.   Pomoćna oprema koja se uklanja za potrebe ispitivanja

Određeni uređaji koji su potrebni samo za rad vozila i koji se mogu ugraditi na motor uklanjaju se za potrebe ispitivanja.

Sljedeći popis koji nije konačan služi kao primjer:

kompresor zraka za kočnice,

kompresor servoupravljača,

kompresor za ovjes,

klima-uređaj,

uređaj za hlađenje hidrauličkog ulja i/ili ulja u mjenjaču.

Ako se uređaji ne mogu ukloniti, snaga koju oni troše u uvjetima bez opterećenja može se odrediti i dodati izmjerenoj snazi motora.

TABLICA 1.

Pomoćna oprema u ispitivanju za određivanje neto snage motora

Br.

Pomoćna oprema

Ugrađena za ispitivanje neto snage

1.

Usisni sustav

 

Usisni vod

Zračni filtar

Usisni prigušivač

Sustav za odzračivanje kućišta motora

Uređaj za ograničenje brzine vrtnje motora

Da, standardna proizvodna oprema (1)

2.

Uređaj za predgrijavanje u usisnom vodu

 

(po mogućnosti namješta se na najprimjerenije mjesto)

Da, standardna proizvodna oprema

3.

Ispušni sustav

 

Uređaj za pročišćavanje ispušnih plinova Ispušna grana

Ispušne cijevi

Prigušivač zvuka

Krajnja cijev

Motorna kočnica

Uređaj za prednabijanje (2)

Da, standardna proizvodna oprema (1)

4.

Dobavna pumpa za gorivo (3)

Da, standardna proizvodna oprema

5.

Rasplinjač

Da, standardna proizvodna oprema

6.

Oprema za ubrizgavanje goriva (benzin ili dizelsko gorivo)

 

Predfiltar

Filtar

Pumpa

Visokotlačni vod

Brizgaljka za gorivo

Osjetilo tlaka usisavanog zraka, ako je ugrađen (4)

Regulator/upravljački sustav

Automatski ograničivač opterećenja u ovisnosti od atmosferskih uvjeta

Da, standardna proizvodna oprema

7.

Oprema za tekućinsko hlađenje

 

Poklopac motora

Otvor za zrak na poklopcu

Ne

Hladnjak

Ventilator (5)

Otvor za usmjeravanje zraka na ventilatoru

Vodena pumpa

Termostat (6)

Da, standardna proizvodna oprema (5)

8.

Zračno hlađenje

 

Otvor za usmjeravanje zraka

Puhalo (5)  (6)

Da, standardna proizvodna oprema

Regulator temperature

Da, standardna proizvodna oprema

9.

Električna oprema

Da, standardna proizvodna oprema (8)

10.

Oprema za prednabijanje

 

Kompresor koji pogoni izravno motor i/ili ispušni plinovi

Hladnjak stlačenog zraka (9)

Pumpa ili ventilator rashladnog sredstva (koju pogoni motor)

Regulator protoka rashladnog sredstva

Da, standardna proizvodna oprema

11.

Uređaj za pročišćavanje ispušnih plinova

Da, standardna proizvodna oprema

5.1.1.3.   Pomoćna oprema za pokretanje dizelskog motora s kompresijskim paljenjem

Kod pomoćne opreme za pokretanje dizelskog motora s kompresijskim paljenjem uzimaju se sljedeća dva slučaja:

5.1.1.3.1.   Električno pokretanje: ugrađen je alternator koji ako je potrebno napaja pomoćnu opremu potrebnu za rad motora.

5.1.1.3.2.   Neelektrično pokretanje: ako postoji oprema na električni pogon koja je potrebna za rad motora, ugrađuje se alternator. U protivnom on se uklanja. U oba slučaja ugrađuje se sustav koji proizvodi i akumulira energiju potrebnu za pokretanje i radi u uvjetima bez opterećenja.

5.1.2.   Uvjeti namještanja

Uvjeti namještanja za ispitivanje za određivanje neto snage prikazani su u tablici 2.

TABLICA 2.

Uvjeti namještanja

1.

Namještanje rasplinjača

Namjestivi u skladu s proizvodnim specifikacijama proizvođača bez daljnje izmjene za određenu primjenu.

2.

Namještanje kapaciteta pumpe za ubrizgavanje

Namjestivi u skladu s proizvodnim specifikacijama proizvođača bez daljnje izmjene za određenu primjenu.

3.

Točka paljenja ili ubrizgavanja

Standardna oprema, trenutak ubrizgavanja koji je odredio proizvođač bez daljnje izmjene za određenu primjenu

4.

Namještanje regulatora

Namjestivi u skladu s proizvodnim specifikacijama proizvođača bez daljnje izmjene za određenu primjenu.

5.1.3.   Ispitivanje neto snage

5.1.3.1.   Ispitivanje neto snage za motore s vanjskim izvorom paljenja sastoji se od rada s potpuno pritisnutom papučicom snage, a za motore s kompresijskim paljenjem s pumpom za ubrizgavanje goriva postavljenom u položaj punog opterećenja, podrazumijevajući da je motor opremljen kao što je navedeno u tablici 1.

5.1.3.2.   Podatke o radnim značajkama treba dobiti pri stabiliziranim radnim uvjetima pomoću odgovarajuće dobave svježeg zraka u motor. Motor treba raditi u skladu s uputama proizvođača. Prostor izgaranja može sadržavati talog, ali u ograničenoj količini.

Uvjeti ispitivanja kao što su temperatura zraka odabiru se tako da su što sličniji referentnim uvjetima (vidjeti točku 5.2.) da po mogućnosti svedu na najmanju mjeru veličinu faktora korekcije.

5.1.3.3.   Temperatura zraka na ulazu u motor (temperatura okoline) mjeri se 0,15 m ispred točke ulaza zraka u zračni filtar ili ako se ne upotrebljava zračni filtar, 0,15 m ispred ulaznog otvora za zrak. Toplomjer ili termopar zaštićuje se od zračenja topline i postavlja izravno u struju zraka. Također se zaštićuje od povratnog prskanja gorivom. Za utvrđivanje referentne prosječne vrijednosti ulaznog zraka potreban je dovoljan broj mjernih točaka. Uređaj za mjerenje ne smije ometati protok zraka.

5.1.3.4.   Podaci se počinju očitavati tek kad se podaci o momentu, brzini vrtnje i temperaturi stvarno ustale najmanje jednu minutu.

5.1.3.5.   Brzina vrtnje motora za vrijeme rada ili očitavanja ne smije odstupati od odabrane brzine vrtnje više od ± 1 % ili ± 10 min–1, ovisno o tome što je veće.

5.1.3.6.   Podaci za opterećenje kočnice, potrošnju goriva i temperaturu usisnog zraka bilježe se istodobno i predstavljaju prosjek dviju ujednačenih vrijednosti koje se ne smiju razlikovati više od 2 % za opterećenje kočnice i potrošnju goriva.

5.1.3.7.   Kod mjerenja brzine vrtnje motora ili uporabe goriva ručnim uređajem, vrijeme mjerenja traje najmanje 60 sekundi.

5.1.3.8.   Gorivo

5.1.3.8.1.   Gorivo za dizelske motore je utvrđeno u Prilogu V. Direktivi Vijeća 72/306/EEZ od 21. kolovoza 1972. o usklađivanju zakonodavstava država članica u odnosu na mjere koje treba poduzeti protiv emisije onečišćujućih tvari iz dizelskih motora vozila (10) kojem se prema potrebi dodaje na tržištu dostupno tekuće ili plinsko gorivo koje je odredio proizvođač. Gorivo ne smije sadržavati dodatke koji utječu na smanjenje dima.

5.1.3.8.2.   Za motore s kompresijskim paljenjem koristi se jedno od dostupnih goriva na tržištu bez dodataka. Koristi se gorivo prema Prilogu VI. Direktivi Vijeća 70/220/EEZ od 20. ožujka 1970. o usklađivanju zakonodavstava država članica u odnosu na mjere koje treba poduzeti protiv onečišćenja zraka emisijama iz motornih vozila (11) ,kako je zadnje izmijenjena Direktivom 78/665/EEZ (12).

5.1.3.9.   Hlađenje motora

5.1.3.9.1.   Hlađenje tekućinama

Temperatura rashladnog sredstva na izlazu iz motora iznosi ± 5 °C u odnosu na gornju granicu termostatski regulirane temperature koju je odredio proizvođač. Ako proizvođač nije naveo temperaturu, ona iznosi 80 ± 5 °C.

5.1.3.9.2.   Hlađenje zrakom

U motorima na zračno hlađenje temperatura u točki koju je odredio proizvođač nalazi se unutar najveće vrijednosti TM koju je odredio proizvođač i TM – 20 °C.

5.1.3.10.   Temperatura goriva na ulazu u sustav za ubrizgavanje goriva ili rasplinjač u granicama je koje odredi proizvođač motora.

5.1.3.11.   Temperatura ulja za podmazivanje izmjerena u koritu motora ili na izlazu iz hladnjaka ulja, ako je ugrađen, održava se u granicama koje je odredio proizvođač motora.

5.1.3.12.   Temperatura ispušnih plinova mjeri se u točki ispušnog sustava koja je najbliža vanjskoj prirubnici ispušne grane. Temperatura ne smije prelaziti vrijednost koju odredi proizvođač.

5.1.3.13.   Pomoći sustav hlađenja

Za očuvanje temperature u granicama utvrđenim u točkama od 5.1.3.9. do 5.1.3.12. prema potrebi se može koristiti pomoćni sustav hlađenja.

5.1.4.   Postupak ispitivanja

Mjerenja treba provesti na dovoljnom broju brzina vrtnje motora da bi se ispravno utvrdila krivulja snage između najmanje i najveće brzine vrtnje motora koje je preporučio proizvođač. To područje brzina uključuje brzinu vrtnje pri kojoj motor postiže svoju najveću snagu. Za svaku brzinu vrtnje treba odrediti prosjek od najmanje dva ustaljena mjerenja.

5.1.5.   Mjerenje indeksa dima

U slučaju dizelskih motora s kompresijskim paljenjem tijekom ispitivanja ocjenjuju se ispušni plinovi u odnosu na usklađenost sa zahtjevima iz Priloga VI. Direktivi 72/306/EEZ.

5.2.   Faktori korekcije

5.2.1.   Definicije

Faktor korekcije je koeficijent K kojim se množi izmjerena snaga kako bi se odredila snaga motora u referentnim atmosferskim uvjetima iz točke 5.2.2.:

5.2.2.   Referentni atmosferski uvjeti

5.2.2.1.   Temperatura: 25 °C.

5.2.2.2.   Suhi tlak (ps): 990 mbar.

5.2.3.   Ispitni uvjeti u laboratoriju

Kako bi ispitivanje bilo valjano, faktor korekcije snage K iznosi 0,96 ≤ K ≤ 1,06.

5.2.4.   Određivanje faktora korekcije

5.2.4.1.   Motori s vanjskim izvorom paljenja (prednabijanje ili slobodni usis) – faktor Ka

Faktor korekcije snage dobije se primjenom sljedeće formule:

Formula

gdje je

T

=

apsolutna temperatura u K usisnog suhog zraka motora;

ps

=

ukupni suhi atmosferski tlak u mbar, odnosno ukupni barometarski tlak umanjen za tlak vodene pare.

5.2.4.2.   Dizelski motori s kompresijskim paljenjem – faktor Kd

5.2.4.2.1.   Četverotaktni dizelski motor sa slobodnim usisom i dvotaktni dizelski motor

Faktor korekcije snage dobije se primjenom sljedeće formule:

Formula

gdje je

T

=

apsolutna temperatura u K usisnog suhog zraka motora;

ps

=

ukupni suhi atmosferski tlak u mbar.

5.2.4.2.2.   Četverotaktni dizelski motori s prednabijanjem

5.2.4.2.2.1.   Motori s turbonabijanjem na ispušne plinove

Snaga se ne popravlja. Ako se međutim gustoća vanjskog zraka razlikuje od gustoće zraka u referentnim uvjetima (25 °C i 1 000 mbar) za više od 5 % u izvješću o ispitivanju opisuju se uvjeti ispitivanja.

5.2.4.2.2.2.   Motori s mehaničkim prednabijanjem

5.2.4.2.2.2.1.   Odnos r dobije se primjenom sljedeće formule:

Formula

gdje je

D

=

protok goriva u mm3 po ciklusu motora;

V

=

zapremnina cilindara motora u litrama;

P1

=

vanjski tlak;

P2

=

tlak u usisnom sustavu motora;

T1

=

vanjska temperatura u K (kako je određeno u točki 5.1.3.3.);

T2

=

temperatura u usisnom sustavu motora u K.

5.2.4.2.2.2.2.   Faktor korekcije za motore s mehaničkim prednabijanjem jednak je onom za motore sa slobodnim usisom ako je r jednak ili veći od 50 mm3/litra i jednak je 1 ako je r manji od 50 mm3/litra.

5.3.   Izvješće o ispitivanju

Izvješće o ispitivanju sadrži rezultate i sve izračune potrebne za određivanje neto snage kako je utvrđeno u Prilogu II. zajedno sa značajkama motora iz Dodatka 1. ili 2. ovom Prilogu.

5.4.   Promjene tipa motora

O svim promjenama motora u odnosu na značajke iz Dodatka 1. ili Dodatka 2. ovom Prilogu obavješćuje se nadležno tijelo. To tijelo može:

5.4.1.   ocijeniti da nije izgledno da promjene značajno utječu na snagu motora; ili

5.4.2.   zahtjeva da se utvrdi snaga motora tako da se provedu sva ispitivanja za koje tijelo ocijeni da su potrebna.

6.   DOPUŠTENA ODSTUPANJA PRI MJERENJU NETO SNAGE

6.1.   Neto snaga motora koju izmjeri tehnička služba ne razlikuje za više od ± 2 % od neto snage koju je odredio proizvođač uz dopušteno odstupanje za brzinu vrtnje od ± 1,5 %.

6.2.   Neto snaga motora u ispitivanju sukladnosti proizvodnje ne smije se za više od ± 5 %. razlikovati od neto snage u homologacijskom ispitivanju.


(1)  Cjeloviti standardni usisni sustav ugrađen na vozilo koristiti se ako ima značajan utjecaj na snagu motora (dvotaktni motor, motor s vanjskim izvorom paljenja itd.) ili ako to zahtijeva proizvođač. U ostalim se slučajevima tijekom ispitivanja provjerava da se najveći protutlak na otvoru ispušne grane ne razlikuje za više od 10 mbar od granice koju je odredio proizvođač te da se usisni tlak u usisnom sustavu ne razlikuje za više od 1 mbar od granice koju je odredio proizvođač za čisti filtar zraka. Ti se uvjeti mogu osigurati i na uređaju za ispitivanje.

Ako se u laboratoriju za ispitivanje koristi cjelovit ispušni sustav, ispušni sustav ne smije u ispušnoj cijevi u točki gdje je povezan s ispušnim sustavnom vozila prouzročiti tlak koji se od atmosferskog tlaka razlikuje za više od 10 mbar ako motor radi, osim ako se proizvođač prije ispitivanja nije složio s višim protutlakom.

(2)  Ako je u ispušni sustav ugrađena motorna kočnica, prigušna zaklopka postavlja se u potpuno otvoreni položaj.

(3)  Tlak u sustavu za dovod goriva može se prema potrebi regulirati da se dostigne tlak koji postoji kod motora određene namjene (posebno ako se upotrebljava „povratni vod za gorivo”).

(4)  Osjetnik tlaka usisavanog zraka je osjetnik za zračni regulator pumpe za ubrizgavanje goriva. Regulator ili oprema za ubrizgavanje goriva može sadržavati druge uređaje koji mogu utjecati na količinu ubrizganoga goriva.

(5)  Hladnjak, ventilator, usmjerivač zraka ventilatora, vodna pumpa i termostat postavljaju se na uređaj za ispitivanje u iste relativne položaje kao na vozilu. Kruženje rashladne tekućine ostvaruje samo vodna pumpa motora. Hlađenje tekućine postiže se hladnjakom motora ili vanjskim rashladnim krugom, pod uvjetom da pad tlaka u tom krugu i tlak na ulazu u pumpu ostanu u biti isti kao u rashladnom sustavu motora. Ako je ugrađena žaluzina hladnjaka, ona je otvorena. Ako ventilator, hladnjak i usmjerivač (ako se koristi) nije moguće jednostavno ugraditi na motor, snaga koju troši ventilator ako je odvojeno ugrađen na predviđeno mjesto u odnosu na hladnjak i usmjerivač (ako se koristi) određuje se pri brzinama vrtnje koje odgovaraju brzinama vrtnje motora koje se upotrebljavaju za mjerenje snage motora izračunom iz standardnih značajki ili praktičnim ispitivanjima. Ta snaga, preračunata na standardne atmosferske uvjete određene u točki 5.2.2, oduzima se od korigirane snage.

(6)  Ako je ugrađen ventilator ili puhalo koje je moguće isključiti, ispitivanje se provodi s uključenim ventilatorom (ili puhalom).

(7)  Termostat se može držati u potpuno otvorenom položaju.

(8)  Najmanja snaga alternatora: snaga alternatora ograničava se na snagu koja je potrebna za pogon pomoćne opreme koja je nužna za rad motora. Ako je potrebno priključiti akumulator, upotrebljava se potpuno napunjen akumulator u dobrom stanju.

(9)  Temperatura zraka u usisnom sustavu ne smije prelaziti granicu koju je preporučio proizvođač, ako je ona navedena.

Hladnjak ulaznog zraka:

Ulazni zrak moguće je hladiti ili hladnjakom ulaznog zraka motora ili vanjskim hladnjakom pod uvjetom da su tlak i temperatura zraka kod otvora hladnjaka za ulazni zrak istovjetni kao kod uporabe izvornog sustava prema uputama proizvođača motora.

(10)  SL L 190, 20.8.1972., str. 1.

(11)  SL L 76, 6.4.1970., str. 1.

(12)  SL L 223, 14.8.1978., str. 48.

Dodatak 1.

BITNE ZNAČAJKE MOTORA  (1)

(Dizelski motori)

1.   Opis motora

1.1.   Trgovački naziv ili marka:…

1.2.   Tip:…

1.3.   Radni postupak: četverotaktni/dvotaktni (2)

1.4.   Promjer:…mm

1.5.   Hod:…mm

1.6.   Broj i položaj cilindara te redoslijed paljenja:…

1.7.   Radni obujam motora:…cm3

1.8.   Kompresijski omjer (3):…

1.9.   Nacrti komore za izgaranje i čela klipa:…

1.10.   Najmanji promjer usisne grane i ispušne cijevi:…

1.11.   Sustav hlađenja:…

1.11.1.   Hlađenje tekućinom

Vrsta tekućine:…

Pumpa za cirkulaciju: da/ne (2)

Značajke ili marka (marke) i tip (tipovi):…

Prijenosni omjer pogona:…

Termostat: položaj:…

Hladnjak: nacrt (nacrti) i marka (marke) i tip (tipovi):…

Visina tlaka u sigurnosnom ventilu:…

Ventilator: značajke ili marka (marke) i tip (tipovi):…

Pogonski mehanizam ventilatora:…

Prijenosni omjer pogona:…

Poklopac ventilatora:…

1.11.2.   Hlađenje zrakom

Ventilator: značajke ili marka (marke) i tip (tipovi):…

Prijenosni omjer pogona:…

Usisni sustav (standardna proizvodnja):…

Sustav za reguliranje temperature: da/ne (4). Kratak opis:…

1.11.3.   Temperature koje dopušta proizvođač

1.11.3.1.   Hlađenje tekućinom: Najviša temperatura na izlazu:…

1.11.3.2.   Hlađenje zrakom. Referentna točka:…

Najviša temperatura u referentnoj točki:…

1.11.3.3.   Najviša temperatura zraka na izlazu iz hladnjaka nabijenog zraka (2):…

1.11.3.4.   Najviša temperatura ispušnih plinova u gornjoj točki 5.1.3.12.: …

1.11.3.5.   Temperatura goriva: najniža:…

najviša:…

1.11.3.6.   Temperatura maziva: najniža:…

najviša:…

1.12.   Kompresor: da/ne (4). Opis sustava:…

1.13.   Usisni sustav

Usisna grana: …Opis:…

Filtar za zrak: …Marka:…

Tip:…

Prigušivač zvuka na usisu: …Marka:…

Tip:…

2.   Dodatni uređaji protiv onečišćenja (ako postoje, a nisu opisani u ostalim točkama)

Opis i crteži:…

3.   Dovod zraka i goriva

3.1.   Opis i crteži usisnih vodova i njihovih priloga (grijač, usisni prigušivač zvuka itd.):…

3.2.   Dovod goriva

3.2.1.   Pumpa za gorivo

Tlak (5): …ili dijagram značajke ubrizgavanja (5):…

3.2.2.   Sustav za ubrizgavanje:…

3.2.2.1.   Pumpa

3.2.2.1.1.   Marka (marke):…

3.2.2.1.2.   Tip (tipovi):…

3.2.2.1.3.   Količina ubrizgavanja: … mm3 po hodu pri … r/min pumpe (5) pri najvećoj količini ubrizgavanja ili referentni crtež (5)  (6):…

Navesti korišteni postupak: na motoru/na pumpi na uređaju za ispitivanje (6)

3.2.2.1.4.   Predubrizgavanje (5):…

3.2.2.1.4.1.   Krivulja predubrizgavanja:…

3.2.2.1.4.2.   Početak ubrizgavanja:…

3.2.2.2.   Visokotlačne cijevi:…

3.2.2.2.1.   Duljina:…

3.2.2.2.2.   Unutarnji promjer:…

3.2.2.3.   Brizgaljka (brizgaljke):

3.2.2.3.1.   Marka (marke):…

3.2.2.3.2.   Tip (tipovi):…

3.2.2.3.3.   Tlak otvaranja:…bar (5) ili crtež ubrizgavanja (5)  (6)

3.2.2.4.   Regulator

3.2.2.4.1.   Marka (marke):…

3.2.2.4.2.   Tip (tipovi):…

3.2.2.4.3.   Najveća brzina vrtnje opterećenog motora pri kojoj se potpuno prekida dovod goriva:…r/min

3.2.2.4.4.   Najveća brzina vrtnje neopterećenog motora pri kojoj se potpuno prekida dovod goriva:…r/min

3.2.2.4.5.   Brzina vrtnje motora u praznom hodu:… r/min

3.3.   Sustav za pokretanje hladnog motora

3.3.1.   Marka (marke):…

3.3.2.   Tip (tipovi):…

3.3.3.   Opis sustava:…

4.   Kutovi otvaranja/zatvaranja ventila ili ostali istovrijedni podaci

4.1.   Najveći podizaj ventila, kutovi otvaranja i zatvaranja ili podaci o kutovima otvaranja ili zatvaranja u odnosu na mrtve točke klipova:…

4.2.   Referentne veličine i/ili područja namještanja (7)

5.   Ispušni sustav

5.1.   Opis ispušnog kolektora:…

5.2.   Opis ostalih dijelova ispušnog sustava ako se ispitivanje provodi na cjelokupnom ispušnom sustavu kako je odredio proizvođač ili podaci o najvećem dopuštenom protutlaku koji je odredio proizvođač pri najvećoj snazi motora (7):…

6.   Sustav podmazivanja

6.1.   Opis sustava

6.1.1.   Položaj spremnika maziva:…

6.1.2.   Sustav dovoda maziva (s pumpom/ubrizgavanjem u usisni dio/miješanje s gorivom itd.):…

6.2.   Pumpa za podmazivanje (7)

6.2.1.   Marka:…

6.2.2.   Tip:…

6.3.   Miješanje s gorivom (7)

6.3.1.   Postotak: …

6.4.   Hladnjak ulja: da/ne (7)

6.4.1.   Nacrt (nacrti) ili marka (marke) i tip (tipovi):…

7.   Električna oprema

Generator/alternator (7): značajke ili marka (marke) i tip (tipovi):…

8.   Ostala pomoćna oprema koju pokreće motor (popis i prema potrebi kratak opis):…


(1)  U slučaju nestandardnih motora i sustava proizvođač osigurava istovrijedne podatke.

(2)  Prekrižiti nepotrebno.

(3)  Navesti dopuštena odstupanja.

(4)  Prekrižiti nepotrebno.

(5)  Navesti dopušteno odstupanje.

(6)  Prekrižiti nepotrebno.

(7)  Prekrižiti nepotrebno.

Dodatak 2.

BITNE ZNAČAJKE MOTORA  (1)

(Motori s vanjskim izvorom paljenja)

1.   Opis motora

1.1.   Trgovački naziv ili marka: …

1.2.   Tip: …

1.3.   Radni postupak: četverotaktni/dvotaktni (2)

1.4.   Promjer: … mm

1.5.   Hod: … mm

1.6.   Broj i položaj cilindara te redoslijed paljenja: …

1.7.   Radni obujam motora: … cm3

1.8.   Kompresijski omjer (3): …

1.9.   Nacrti komore za izgaranje i čela klipa: …

1.10.   Najmanji promjer usisne grane i ispušne cijevi: …

1.11.   Sustav hlađenja:

1.11.1.   Hlađenje tekućinom

Vrsta tekućine: …

Pumpa za cirkulaciju: da/ne (2)

Značajke ili marka (marke) i tip (tipovi): …

Prijenosni omjer pogona: …

Termostat: položaj: …

Hladnjak: nacrt (nacrti) i marka (marke) i tip (tipovi): …

Položaj tlaka u sigurnosnom ventilu: …

Ventilator: značajke ili marka (marke) i tip (tipovi): …

Pogonski mehanizam ventilatora: …

Prijenosni omjer pogona: …

Poklopac ventilatora: …

1.11.2.   Hlađenje zrakom

Ventilator: značajke ili marka (marke) i tip (tipovi): …

Prijenosni omjer pogona: …

Usisni sustav (standardna proizvodnja): …

Sustav za reguliranje temperature: da/ne (2). Kratak opis: …

1.11.3.   Temperature koje dopušta proizvođač

1.11.3.1.   Hlađenje tekućinom: Najviša temperatura na izlazu: …

1.11.3.2.   Hlađenje zrakom. Referentna točka: …

Najviša temperatura u referentnoj točki: …

1.11.3.3.   Najviša temperatura zraka na izlazu iz hladnjaka nabijenog zraka …

1.11.3.4.   Najviša temperatura ispušnih plinova u gornjoj točki

5.1.3.12.: …

1.11.3.5.

:

Temperatura goriva

:

najniža: …

najviša: …

1.11.3.6.

:

Temperatura maziva

:

najniža: …

najviša: …

1.12.   Kompresor: da/ne (2). Opis sustava: …

1.13.   Usisni sustav

Usisna grana: … Opis: …

Filtar za zrak: … Marka: … Tip: …

Usisni prigušivač zvuka: … Marka: … Tip: …

2.   Dodatni uređaji protiv onečišćenja (ako postoje, a nisu opisani u ostalim točkama)

Opis i crteži: …

3.   Dovod zraka i goriva

3.1.   Opis i crteži usisnih vodova i njihovih priloga (sabirnik usisnog zraka, grijač, dodatni dovodi zraka itd.):

3.2.   Dovod goriva

3.2.1.   rasplinjačem (rasplinjačima) (2) … Broj: …

3.2.1.1.   Marka: …

3.2.1.2.   Tip: …

3.2.1.3.   Položaji

3.2.1.3.1.

Sapnice: …

ili

krivulja protoka goriva u odnosu na protok zraka i položaje koji su potrebni za postizanje te krivulje (1)

3.2.1.3.2.

Difuzor (difuzori): …

3.2.1.3.3.

Visina razine goriva u komori s plovkom: …

3.2.1.3.4.

Masa plovka: …

3.2.1.3.5.

Igla plovka: …

3.2.1.4.   Sustav za pokretanje hladnog motora: ručno/automatsko (2) … Radni položaj (3): …

3.2.1.5.   Pumpa za gorivo

Tlak (3): … ili dijagram značajke ubrizgavanja (3): …

3.2.2.   Sustav za ubrizgavanje:

3.2.2.1.   Marka (marke): …

3.2.2.2.   Tip (tipovi): …

3.2.2.3.   Opis (opći): …

3.2.2.4.   Umjeravanje: … bar (2)  (3) ili dijagram značajke ubrizgavanja (2)  (3): …

4.   Kutovi otvaranja/zatvaranja ventila ili ostali istovrijedni podaci

4.1.   Najveći podizaj ventila, kutovi otvaranja i zatvaranja ili podaci o kutovima otvaranja ili zatvaranja u odnosu na mrtve točke klipova: …

4.2.   Referentne veličine i/ili područja namještanja (2)

5.   Sustav paljenja

5.1.   Tip sustava paljenja

5.1.1.   Marka: …

5.1.2.   Tip: …

5.1.3.   Krivulja predpaljenja (3): …

5.1.4.   Početak predpaljenja (3): …

5.1.5.   Razmak kontakta prekidača (2)  (3) i kut zatvorenosti kontakata (2): …

6.   Ispušni sustav

Opis i crteži: …

7.   Sustav podmazivanja

7.1.   Opis sustava

7.1.1.   Položaj spremnika maziva: …

7.1.2.   Sustav dovoda maziva (pumpom/ubrizgavanjem u usisni dio/miješanje s gorivom itd.): …

7.2.   Pumpa za podmazivanje (2)

7.2.1.   Marka: …

7.2.2.   Tip: …

7.3.   Miješanje s gorivom (2)

7.3.1.   Postotak: …

7.4.   Hladnjak ulja: da/ne (2)

7.4.1.   Nacrt (nacrti) ili marka (marke) i tip (tipovi): …

8.   Električna oprema

Generator/alternator (2):

značajke ili marka (marke) i tip (tipovi): …

9.   Ostala pomoćna oprema koju pokreće motor

(Popis i prema potrebi kratak opis): …

10.   Dodatni podaci o uvjetima ispitivanja

10.1.   Svjećice

10.1.1.   Marka: …

10.1.2.   Tip: …

10.1.3.   Razmak elektroda: …

10.2.   Svitak za paljenje

10.2.1.   Marka: …

10.2.2.   Tip: …

10.3.   Kondenzator u sustavu paljenja

10.3.1.   Marka: …

10.3.2.   Tip: …

10.4.   Oprema za uklanjanje radiofrekvencijskih smetnji

10.4.1.   Marka: …

10.4.2.   Tip: …


(1)  U slučaju nestandardnih motora i sustava proizvođač osigurava istovrijedne podatke.

(2)  Prekrižiti nepotrebno.

(3)  Navesti dopuštena odstupanja.


PRILOG II.

Naziv homologacijskog tijela

OBRAZAC

PRILOG CERTIFIKATU O EEZ HOMOLOGACIJI TIPA VOZILA U ODNOSU NA SNAGU MOTORA

(Članak 4. stavak 2. i članak 10. Direktive Vijeća 70/156/EEZ od 6. veljače 1970. o usklađivanju zakonodavstava država članica u odnosu na homologaciju tipa motornih vozila i njihovih prikolica)

IZJAVA O REZULTATIMA MJERENJA NETO SNAGE MOTORA

1.   Trgovački naziv ili marka motora:…

2.   Tip i identifikacijski broj motora:…

3.   Naziv i adresa proizvođača:…

4.   Prema potrebi naziv i adresa ovlaštenog predstavnika proizvođača:

5.   Uvjeti ispitivanja

5.1.   Tlakovi izmjereni pri najvećoj snazi

5.1.1.   barometarski:… mbar

5.1.2.   ispušnih plinova:… mbar

5.1.3.   podtlak na usisu: mbar u usisnom sustavu motora

5.2.   Temperature izmjerene kod najveće snage motora:

5.2.1.   usisnog zraka:…°C

5.2.2.   na izlazu iz hladnjaka nabijenog usisnog zraka:… °C (1)

5.2.3.   rashladne tekućine

5.2.3.1.   na izlazu rashladne tekućine iz motora:…°C (1)

5.2.3.2.   u referentnoj točki pri zračnom hlađenju:…°C (1)

5.2.4.   ulja: °C (navesti točku mjerenja)

5.2.5.   goriva

5.2.5.1.   u rasplinjaču/na ulazu dobavne pumpe (1):…°C

5.2.5.2.   u uređaju za mjerenje potrošnje goriva:…°C

5.2.6.   ispušnih plinova u točki koja je u blizini vanjske prirubnice (vanjskih prirubnica) ispušne grane:…°C

5.3.   Brzina vrtnje motora u praznom hodu:…r/min

5.4.   Značajke dinamometra

5.4.1.   Marka:…

5.4.2.   Tip:…

5.5.   Značajke uređaja za mjerenje zamućenosti

5.5.1.   Marka:…

5.5.2.   Tip:…

5.6.   Gorivo

5.6.1.   Za motore s vanjskim izvorom paljenja na tekuće gorivo:

5.6.1.1.   Marka:…

5.6.1.2.   Specifikacija:…

5.6.1.3.   Aditiv protiv detoniranja (olovo itd.)

5.6.1.3.1.   Tip:…

5.6.1.3.2.   Sadržaj mg/litra:…

5.6.1.4.   Oktanski broj

5.6.1.4.1.   Istraživački oktanski broj RON:…

5.6.1.4.2.   Motorni oktanski broj MON:…

5.6.1.5.   Relativna gustoća: … pri 15 °C … pri 4 °C …

5.6.1.6.   Ogrjevna vrijednost:…kJ/kg

5.6.2.   Za motore s vanjskim izvorom paljenja na plinovita goriva:

5.6.2.1.   Trgovačka naziv ili marka:…

5.6.2.2.   Specifikacija:…

5.6.2.3.   Tlak pri skladištenju:…

5.6.2.4.   Tlak pri uporabi:…

5.6.3.   Za dizelske motore s kompresijskim paljenjem na plinovita goriva

5.6.3.1.   Sustav opskrbe: plin:…

5.6.3.2.   Specifikacija za plin koji se koristi:…

5.6.3.3.   Omjer dizelskoga goriva/plina:…

5.6.4.   Za dizelske motore s kompresijskim paljenjem na tekuće gorivo

5.6.4.1.   Marka:…

5.6.4.2.   Specifikacija za gorivo koje se koristi:…

5.6.4.3.   Cetanski broj:…

5.6.4.4.   Relativna gustoća: … pri 15 °C … pri 4 °C …

5.7.   Mazivo

5.7.1.   Marka:…

5.7.2.   Specifikacija:…

5.7.3.   SAE viskoznost:…

6.   Detaljni rezultati mjerenja

6.1.   Osobine motora

Brzina vrtnje motora (r/min)

 

 

 

 

 

 

Rezultati ispitivanja motora

Specifična potrošnja

goriva

g/kWh

kJ/kWh (2)

 

 

 

 

 

Zakretni moment

Nm

 

 

 

 

 

Snaga motora

kW

 

 

 

 

 

Faktor korekcije

 

 

 

 

 

Korigirana snaga na kočnici kW

 

 

 

 

 

Korigirana potrošnja goriva (3)

 

 

 

 

 

Korigirani zakretni moment Nm

 

 

 

 

 

Snaga koja se dodaje za pomoćnu opremu ugrađenu na motor osim opreme iz tablice 1. (vidjeti odjeljak 8. Dodatka 1. i odjeljak 9. Dodatka 2.). Snaga koja se oduzima ako ventilator nije ugrađen (vidjeti napomenu 5. u tablici 1.)

Br. 1.

 

 

 

 

 

Br. 2.

 

 

 

 

 

Br. 3.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Neto snaga kW

 

 

 

 

 

 

 

Zakretni moment Nm

 

 

 

 

 

 

 

6.2.   Indeks dimnih plinova (ispunjava se samo kod dizelskih motora)

Brzina vrtnje motora (r/min)

Nazivni protok G (litra/sekunda)

Granične vrijednosti upijanja (m-1)

Izmjerene vrijednosti upijanja (m-1)

1. …

2. …

3. …

4. …

5. …

6. …

6.3.   Najveća neto snaga:…kW pri…r/min (4)

6.4.   Najveći zakretni moment:…Nm pri…r/min (4)

7.   Motor je podnesen za ispitivanje dana:…

8.   Tehnička služba koja provodi ispitivanja:…

9.   Datum izvješća o ispitivanju koji je dodijelila ta služba:…

10.   Broj izvješća o ispitivanju koji je dodijelila ta služba:…

11.   Mjesto:…

12.   Datum:…

13.   Potpis:…

14.   Ovoj izjavi priloženi su sljedeći dokumenti:

Jedan primjerak ispunjenog Dodatka 1/2 (5) s crtežima i dokumentima koji se zahtijevaju pod različitim naslovima.


(1)  Prekrižiti nepotrebno.

(2)  Prekrižiti nepotrebno.

(3)  Primjenjuje se samo za dizelske motore.

(4)  Najveća nazivna neto snaga, najveći nazivni zakretni neto moment i odgovarajuća brzina vrtnje motora određuju se, ako je primjenljivo, pomoću vodoravne tangente na krivulju neto snage/neto momenta kao funkcija brzine vrtnje motora.

(5)  Prekrižiti nepotrebno.


13/Sv. 045

HR

Službeni list Europske unije

42


32011R0010


L 012/1

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

14.01.2011.


UREDBA KOMISIJE (EU) br. 10/2011

od 14. siječnja 2011.

o plastičnim materijalima i predmetima koji dolaze u dodir s hranom

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 1935/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. listopada 2004. o materijalima i predmetima koji dolaze u dodir s hranom i o stavljanju izvan snage direktiva 80/590/EEZ i 89/109/EEZ (1), a posebno njezin članak 5. stavak 1. točke (a), (c), (d), (e), (f), (h), (i) i (j),

nakon savjetovanja s Europskom agencijom za sigurnost hrane,

budući da:

(1)

Uredbom (EZ) br. 1935/2004 utvrđuju se opća načela za uklanjanje razlika između zakonodavstava država članica o materijalima koji dolaze u dodir s hranom. Člankom 5. stavkom 1. te Uredbe predviđa se donošenje posebnih mjera za skupine materijala i predmeta i detaljno opisuje postupak odobravanja tvari na razini EU-a kad je posebnom mjerom predviđen popis odobrenih tvari.

(2)

Ova je Uredba posebna mjera u smislu članka 5. stavka 1. Uredbe (EZ) br. 1935/2004. Ovom se Uredbom trebaju utvrditi posebna pravila za plastične materijale i predmete koja se trebaju primjenjivati radi njihove sigurne uporabe i stavlja se izvan snage Direktiva Komisije 2002/72/EZ od 6. kolovoza 2002. o plastičnim materijalima i predmetima koji dolaze u dodir s hranom (2).

(3)

Direktivom 2002/72/EZ se utvrđuju osnovna pravila za proizvodnju plastičnih materijala i predmeta. Direktiva je bitno izmijenjena 6 puta. Zbog jasnoće potrebno je konsolidirati tekst te ukloniti suvišne i zastarjele dijelove.

(4)

U prošlosti su Direktiva 2002/72/EZ i njezine izmjene prenesene u nacionalno zakonodavstvo bez većih prilagodbi. Za prijenos u nacionalno zakonodavstvo obično je potrebno razdoblje od 12 mjeseci. U slučaju izmjene popisa monomera i aditiva u svrhu odobrenja novih tvari, ovo razdoblje prenošenja uzrokuje kašnjenje odobrenja i posljedično usporavanje inovacija. Stoga se čini primjerenim donijeti pravila o plastičnim materijalima i predmetima u obliku Uredbe koja je izravno primjenjiva u svim državama članicama.

(5)

Direktiva 2002/72/EZ primjenjuje se na materijale i predmete napravljene isključivo od plastike te na brtvila u poklopcima. U prošlosti su to bile glavne upotrebe plastike na tržištu. Međutim, posljednjih godina, osim materijala i predmeta napravljenih isključivo od plastike, plastični materijali također se koriste u kombinaciji s drugim materijalima u tzv. višeslojnim materijalima od više različitih materijala. Već se na sve plastične materijale primjenjuju pravila za korištenje vinil-klorid monomera utvrđena u Direktivi Vijeća 78/142/EEZ od 30. siječnja 1978. o usklađivanju zakonodavstava država članica u odnosu na materijale i predmete koji sadrže vinil-klorid monomer koji dolaze u dodir s hranom (3). Stoga se čini primjerenim proširiti područje primjene ove Uredbe i na slojeve plastičnih materijala u višeslojnim materijalima od više različitih materijala.

(6)

Plastični materijali i predmeti mogu se sastojati od različitih slojeva plastike koji su povezani ljepilima. Plastični materijali i predmeti mogu također biti otisnuti ili premazani organskim ili anorganskim premazom. Otisnuti ili premazani plastični materijali i predmeti, kao i oni slijepljeni ljepilima trebaju biti obuhvaćeni ovom Uredbom. Ljepila, premazi i tiskarske boje nisu nužno sastavljeni od istih tvari kao plastike. Uredbom (EZ) br. 1935/2004 predviđa se da se za ljepila, premaze i tiskarske boje mogu donijeti posebne mjere. Stoga treba dopustiti da plastični materijali i predmeti koji su otisnuti, premazani ili koji su slijepljeni ljepilima u otisnutom, premazanom ili slijepljenom sloju sadrže i druge tvari osim tvari odobrenih za plastične materijale na razini EU-a. Ti slojevi mogu biti predmet drugih propisa EU-a ili nacionalnih propisa.

(7)

Plastične mase, kao i ionsko izmjenjivačke smole, gume i silikoni, su makromolekularne tvari dobivene postupcima polimerizacije. Uredbom (EZ) br. 1935/2004 predviđa se da se mogu donijeti posebne mjere za ionsko izmjenjivačke smole, gume i silikone. Budući da se ti materijali sastoje od drukčijih tvari nego plastike i imaju drukčija fizikalno-kemijska svojstva, na njih se trebaju primjenjivati posebna pravila te treba pojasniti da oni nisu obuhvaćeni ovom Uredbom.

(8)

Plastične mase se proizvode od monomera i ostalih ulaznih sirovina koje se kemijskom reakcijom spajaju u makromolekularnu strukturu, polimer, koji je glavna strukturna komponenta plastične mase. Polimeru se dodaju aditivi kako bi se postiglo određeno tehnološko svojstvo. Sam polimer je inertna struktura velike molekularne mase. Budući da tijelo obično ne može apsorbirati tvari s molekularnom masom većom od 1 000 Da, mogući rizik za zdravlje od polimera je minimalan. Mogući rizik za zdravlje može proizaći od monomera kod kojih nije došlo do reakcije ili kod kojih reakcija nije do kraja dovršena ili od drugih ulaznih sirovina, odnosno od aditiva male molekularne mase koji se prenose u hranu migracijom iz plastičnih materijala koji dolaze u dodir s hranom. Stoga je potrebno procijeniti rizik od monomera, drugih ulaznih sirovina i aditiva te ih odobriti prije korištenja u proizvodnji plastičnih materijala i predmeta.

(9)

Procjenom rizika od pojedine tvari, koju treba provesti Europska agencija za sigurnost hrane (dalje u tekstu: Agencija), treba obuhvatiti samu tvar, odgovarajuće nečistoće te predvidive produkte reakcije i razgradnje kod predviđene upotrebe. Procjenom rizika treba obuhvatiti moguću migraciju pod najgorim predvidivim uvjetima upotrebe i toksičnost. Na temelju procjene rizika u odobrenju, prema potrebi, treba utvrditi specifikacije za tvar i ograničenja upotrebe, količinska ograničenja ili granične vrijednosti migracije kako bi se zajamčila sigurnost konačnog materijala ili predmeta.

(10)

Do sada još nisu na razini EU-a utvrđena pravila za procjenu rizika i upotrebu bojila u plastičnim materijalima. Stoga njihovo korištenje treba ostati podložno nacionalnom zakonodavstvu. Tu situaciju treba preispitati u kasnijoj fazi.

(11)

Očekuje se da otapala koja se koriste u proizvodnji plastičnih masa za postizanje odgovarajućih uvjeta potrebnih za odvijanje reakcijskih procesa budu uklonjena tijekom proizvodnog postupka budući da su obično hlapiva. Na razini EU-a još nisu utvrđena pravila za procjenu rizika i upotrebu otapala u proizvodnji plastičnih masa. Stoga njihovo korištenje treba ostati podložno nacionalnom zakonodavstvu. Tu situaciju treba preispitati u kasnijoj fazi.

(12)

Plastične mase se mogu proizvoditi od sintetskih makromolekularnih tvari ili makromolekularnih tvari prirodnog podrijetla, koje kemijskom reakcijom s drugim ulaznim sirovinama stvaraju modificiranu makromolekulu. Sintetske makromolekule koje se koriste često su međuprodukti koji nisu potpuno polimerizirani. Do mogućeg rizika za zdravlje može doći zbog migracije neizreagiranih ili ne do kraja izreagiranih drugih ulaznih sirovina koje se upotrebljavaju za modifikaciju makromolekule, odnosno od nepotpuno izreagiranih makromolekula. Stoga treba procijeniti rizik od drugih ulaznih sirovina, kao i od makromolekula koje se upotrebljavaju u proizvodnji modificiranih makromolekula te ih odobriti prije korištenja u proizvodnji plastičnih materijala i predmeta.

(13)

Plastične mase se također mogu proizvesti mikroorganizmima koji iz ulaznih sirovina postupkom fermentacije stvaraju makromolekularne strukture. Tada se makromolekula ili ispušta u medij ili ekstrahira. Do mogućeg rizika za zdravlje može doći od migracije neizreagiranih ili ne do kraja izreagiranih ulaznih sirovina, međuprodukata ili nusprodukata iz fermentacijskog procesa. U tom slučaju treba procijeniti rizik koji proizlazi od konačnog proizvoda te ga odobriti prije korištenja u proizvodnji plastičnih materijala i predmeta.

(14)

Direktiva 2002/72/EZ sadrži različite popise monomera ili drugih ulaznih sirovina i aditiva odobrenih za proizvodnju plastičnih materijala i predmeta. Popis Unije je sada potpun za monomere, druge ulazne sirovine i aditive, što znači da se mogu koristiti samo tvari odobrene na razini EU-a. Stoga više nije potrebno izdvajanje monomera ili drugih ulaznih sirovina i aditiva u zasebne popise na temelju njihova statusa odobrenja. Budući da se neke tvari mogu koristiti kao monomeri ili kao druge ulazne sirovine i kao aditivi, radi jasnoće treba ih objaviti u jednom popisu odobrenih tvari uz navođenje odobrene funkcije.

(15)

Polimeri se mogu koristiti ne samo kao glavni strukturni sastojci, već i kao aditivi za postizanje određenih tehnoloških svojstava plastike. Ako je takav polimerni aditiv identičan nekom polimeru koji može biti glavni strukturni sastojak pojedinog plastičnog materijala, može se smatrati da je rizik od polimernog aditiva procijenjen ako su monomeri već vrednovani i odobreni. U tom slučaju nije potrebno odobriti takav polimerni aditiv već ga se može koristiti na temelju odobrenja njegovih monomera i drugih ulaznih sirovina. Ako takav polimerni aditiv nije identičan polimeru koji može biti glavni strukturni sastojak plastičnog materijala, tada se ne može smatrati da je rizik od polimernog aditiva procijenjen vrednovanjem monomera. U tom slučaju treba procijeniti rizik koji proizlazi od polimernog aditiva u odnosu na njegovu nisku frakciju molekularne mase ispod 1 000 Da te ga odobriti prije primjene u proizvodnji plastičnih materijala i predmeta.

(16)

U prošlosti nije jasno bila utvrđena razlika između aditiva koji imaju određenu funkciju u konačnom polimeru i poboljšavala tvari u proizvodnji polimera (PPA) koji imaju samo funkciju u proizvodnom procesu i nisu predviđene da budu prisutne u konačnom predmetu. Neke tvari koje služe kao PPA već su u prošlosti uvrštene u nepotpuni popis aditiva. Te PPA trebaju ostati na Unijinu popisu odobrenih tvari. Međutim, treba pojasniti da se mogu upotrebljavati i druge PPA, podložno nacionalnom zakonodavstvu. Tu situaciju treba preispitati u kasnijoj fazi.

(17)

Popis Unije sadrži tvari odobrene za upotrebu u proizvodnji plastičnih masa. Tvari kao što su kiseline, alkoholi i fenoli mogu se pojaviti i u obliku soli. Budući da se soli u želucu obično pretvaraju u kiselinu, alkohol ili fenol, korištenje soli s kationima koje su bile podvrgnute procjeni sigurnosti treba u načelu odobravati zajedno s kiselinom, alkoholom ili fenolom. U određenim slučajevima, ako iz procjena rizika proizlaze dvojbe o korištenju slobodnih kiselina, treba odobriti samo soli uz navođenje naziva u popisu kao ”…kiselina (kiseline), soli”.

(18)

Tvari koje se koriste u proizvodnji plastičnih materijala ili predmeta mogu sadržavati nečistoće koje nastaju tijekom procesa proizvodnje ili ekstrakcije. Te nečistoće su nenamjerno dodane uz sirovinu u proizvodnji plastičnih materijala (non-intentially added substance – NIAS). U mjeri u kojoj su značajne za procjenu rizika, glavne nečistoće u sastojku treba uzeti u obzir i prema potrebi uvrstiti u specifikacije pojedinih sastojaka. Međutim, u odobrenju nije moguće navesti i uzeti u obzir sve nečistoće. Stoga one mogu biti prisutne u nekom materijalu ili predmetu iako nisu uvrštene u popis Unije.

(19)

U proizvodnji polimera koriste se tvari kao što su katalizatori koji ubrzavaju reakciju polimerizacije i reagensi kojima se kontrolira reakcija polimerizacije poput lančane reakcije, produženja lanca ili prekida lančane reakcije. Ta poboljšavala tvari u polimerizaciji koriste se u vrlo malim količinama i ne očekuje se da ostanu u konačnom polimeru. Stoga ona u ovom trenutku ne trebaju biti predmet postupka odobravanja na razini EU-a. Potrebno je da proizvođač procijeni mogući rizik za zdravlje u konačnom materijalu ili predmetu koji proizlazi iz njihova korištenja u skladu s međunarodno priznatim znanstvenim načelima o procjeni rizika.

(20)

Tijekom proizvodnje i upotrebe plastičnih materijala i predmeta mogu nastati produkti reakcije i razgradnje. Ti produkti reakcije i razgradnje nenamjerno su prisutni u plastičnom materijalu (NIAS). U mjeri u kojoj su značajni za procjenu rizika, glavne produkte reakcije i razgradnje kod predviđene primjene pojedine tvari treba uzeti u obzir i uvrstiti u ograničenja za pojedinu tvar. Međutim, u odobrenju nije moguće navesti i uzeti u obzir sve produkte reakcije i razgradnje. Stoga ih ne treba navoditi kao posebne unose u popisu Unije. Mogući rizik za zdravlje u konačnom materijalu ili predmetu od produkata reakcije i razgradnje treba procijeniti proizvođač u skladu s međunarodno priznatim znanstvenim načelima o procjeni rizika.

(21)

Prije nego što je utvrđen Unijin popis aditiva, u proizvodnji plastičnih masa mogli su se koristiti i drugi aditivi osim onih odobrenih na razini EU-a. Za te aditive dozvoljene u državama članicama rok za dostavu podataka za procjenu njihove sigurnosti od strane Agencije radi njihovog uvrštenja u popis Unije istekao je 31. prosinca 2006. Aditivi za koje je valjani zahtjev podnesen u tom roku uvršteni su u privremeni popis. Za određene aditive na privremenom popisu još nije donesena odluka o njihovom odobrenju na razini EU-a. Za te aditive trebalo bi biti moguće njihovo daljnje korištenje u skladu s nacionalnim zakonodavstvom do dovršetka njihove procjene i donošenja odluke o njihovu uvrštenju na popis Unije.

(22)

Kada se aditiv s privremenog popisa uvrsti u popis Unije ili kada se odluči da ga se ne uvrsti u popis Unije, taj aditiv treba ukloniti s privremenog popisa aditiva.

(23)

Novim se tehnologijama proizvode tvari u veličini čestica koje imaju kemijska i fizikalna svojstva koja se znatno razlikuju od onih s većom strukturom, npr. nanočestice. Ta drukčija svojstva mogu dovesti do drukčijih toksikoloških svojstava te stoga Agencija takve tvari treba vrednovati pojedinačno od slučaja do slučaja s obzirom na njihov rizik sve dok ne bude na raspolaganju više podataka o takvim novim tehnologijama. Stoga je potrebno pojasniti da odobrenja na temelju procjene rizika konvencionalne veličine čestica pojedine tvari ne obuhvaćaju proizvedene nanočestice.

(24)

U odobrenju na temelju procjene rizika treba, prema potrebi, utvrditi specifične granične vrijednosti migracija kako bi se jamčila sigurnost konačnog materijala ili predmeta. Ako se pojedini aditiv odobren za proizvodnju plastičnih materijala i predmeta istodobno odobrava i kao prehrambeni aditiv ili aroma, treba osigurati da otpuštanje tvari ne promijeni sastav hrane na neprihvatljiv način. Stoga otpuštanje takvog aditiva ili arome s dvostrukom namjenom ne smije imati tehnološku funkciju u hrani, osim ako ta funkcija nije namjerna i ako materijal namijenjen dodiru s hranom ispunjava zahtjeve o aktivnim materijalima koji dolaze u dodir s hranom utvrđene u Uredbi (EZ) br. 1935/2004 i Uredbi Komisije (EZ) br. 450/2009 od 29. svibnja 2009. o aktivnim i inteligentnim materijalima i predmetima koji dolaze u dodir s hranom (4). Ako je primjenjivo, treba poštovati zahtjeve iz Uredbi (EZ) br. 1333/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2008. o prehrambenim aditivima (5) ili (EZ) br. 1334/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2008. o prehrambenim aromama i nekim sastojcima hrane s aromatskim obilježjima za korištenje u i na hrani, te o izmjeni Uredbe Vijeća (EEZ) br. 1601/91, uredaba (EZ) br. 2232/96 i (EZ) br. 110/2008 i Direktive 2000/13/EZ (6).

(25)

U skladu s člankom 3. stavkom 1. točkom (b) Uredbe (EZ) br. 1935/2004 otpuštanje tvari iz materijala i predmeta koji dolaze u dodir s hranom ne smije dovesti do neprihvatljivih promjena u sastavu hrane. U skladu s dobrom proizvođačkom praksom moguće je proizvoditi plastične materijale tako da ne otpuštaju više od 10 mg tvari po 1 dm2 površine plastičnog materijala. Ako se procjenom rizika pojedine tvari ne dokažu niže vrijednosti, tu vrijednost treba utvrditi kao generičku graničnu vrijednost za inertnost plastičnog materijala, tj. granicu globalne migracije. Kako bi se dobili usporedivi rezultati kod provjere sukladnosti s granicom globalne migracije, treba provesti ispitivanje pod standardiziranim uvjetima ispitivanja uključujući trajanje ispitivanja, temperaturu i medij (modelna otopina koja simulira hranu), koji odgovaraju najgorim predvidivim uvjetima korištenja plastičnoga materijala ili predmeta.

(26)

Granica globalne migracije od 10 mg po 1 dm2 odgovara kod kubnog pakovanja, kocke, koja sadrži 1 kg hrane, migraciji u iznosu od 60 mg po kg hrane. Kod malih pakovanja kod kojih je omjer površine u odnosu na volumen veći, migracija u hranu je veća. Za dojenčad i malu djecu kod kojih je veća konzumacija hrane po kilogramu tjelesne težine nego kod odraslih i koji još nemaju raznovrsnu prehranu, potrebno je utvrditi posebne odredbe kako bi se ograničio unos tvari koje migriraju iz materijala koji dolaze u dodir s hranom. Kako bi se osigurala ista zaštita i za pakovanja manjeg volumena kao za pakovanja većeg volumena, graničnu vrijednost globalne migracije za materijale koji dolaze u dodir s hranom namijenjene za pakovanje hrane za dojenčad i malu djecu potrebno je vezati uz graničnu vrijednost u hrani, a ne uz površinu pakovanja.

(27)

Posljednjih godina razvijaju se plastični materijali koji dolaze u dodir s hranom koji se ne sastoje samo od jedne plastične mase već su sastavljeni od do 15 različitih plastičnih slojeva kako bi se dobila optimalna funkcionalnost i zaštita hrane uz istodobno smanjenje ambalažnog otpada. U takvim višeslojnim plastičnim materijalima ili predmetima slojevi mogu biti odijeljeni od hrane funkcionalnom barijerom. Ta barijera je jedan sloj unutar materijala ili predmeta koji dolaze u dodir s hranom koji sprečava migraciju u hranu tvari koje se nalaze iza te barijere. Iza funkcionalne barijere smiju se koristiti neodobrene tvari, pod uvjetom da one ispunjavaju određene kriterije te da je njihova migracija ispod zadane granice detekcije. Uzimajući u obzir hranu za dojenčad i za druge posebno osjetljive osobe, kao i veliku analitičku toleranciju analize migracija, potrebno je utvrditi maksimalnu količinu od 0,01 mg/kg u hrani za migraciju neodobrenih tvari kroz funkcionalnu barijeru. Tvari koje su mutagene, karcinogene ili toksične za reprodukciju ne smiju se koristiti u materijalima ili predmetima koji dolaze u dodir s hranom bez prethodnog odobrenja i stoga ne smiju biti obuhvaćene pojmom funkcionalne barijere. Nove tehnologije kojima se proizvode tvari u veličini čestica koje imaju kemijska i fizikalna svojstva značajno različita od onih veće strukture, primjerice nanočestice, treba vrednovati pojedinačno od slučaja do slučaja s obzirom na rizik sve dok se ne prikupi više podataka o takvim novim tehnologijama. Stoga one ne smiju biti obuhvaćene pojmom funkcionalne barijere.

(28)

Posljednjih godina razvijaju se plastični materijali i predmeti koji dolaze u dodir s hranom koji se sastoje od kombinacije nekoliko materijala u svrhu postizanja optimalne funkcionalnosti i zaštite hrane uz istodobno smanjenje ambalažnog otpada. U tim višeslojnim materijalima i predmetima od više različitih materijala plastični slojevi trebaju ispunjavati iste zahtjeve o sastavu kao i plastični slojevi koji nisu kombinirani s drugim materijalima. Za plastične slojeve u višeslojnim materijalima od više različitih materijala koji su odvojeni od hrane funkcionalnom barijerom treba se primjenjivati pojam funkcionalne barijere. Budući da za druge materijale koji se kombiniraju s plastičnim slojevima još nisu donešene mjere na razini EU-a, nije još moguće utvrditi zahtjeve za konačne višeslojne materijale i predmete od više različitih materijala. Stoga se granice za specifične i globalne migracije ne trebaju primjenjivati osim za vinil-klorid monomer, za koji već postoje takva ograničenja. Tako dugo dok se ne donese posebna mjera na razini EU-a koja će se obuhvatiti sve višeslojne materijale i predmete od više različitih materijala, države članice mogu zadržati ili donijeti nacionalne odredbe za te materijale i predmete, pod uvjetom da su u skladu s pravilima Ugovora.

(29)

Člankom 16. stavkom 1. Uredbe (EZ) br. 1935/2004 predviđa se da uz materijale i predmete obuhvaćene posebnim mjerama treba priložiti pisanu izjavu o sukladnosti, u kojoj se navodi da su u skladu s pravilima koja se na njih primjenjuju. Kako bi se pojačala koordinacija i odgovornost dobavljača u svakoj fazi proizvodnje, uključujući i fazu ulaznih sirovina, odgovorne osobe trebaju dokumentirati sukladnost s odgovarajućim pravilima u izjavi o sukladnosti, koja se stavlja na raspolaganje potrošačima.

(30)

Premazi, tiskarske boje i ljepila još nisu obuhvaćeni posebnim zakonodavstvom EU-a i stoga se na njih ne primjenjuje zahtjev izjave o sukladnosti. Međutim, za premaze, tiskarske boje i ljepila koja se koriste u plastičnim materijalima i predmetima potrebno je dostaviti odgovarajuće podatke proizvođaču konačnog plastičnog predmeta, koji će mu omogućiti da osigura sukladnost za tvari za koje su u ovoj Uredbi utvrđene granice migracije.

(31)

Člankom 17. stavkom 1. Uredbe (EZ) br. 178/2002 Europskog parlamenta i Vijeća od 28. siječnja 2002. o utvrđivanju općih načela i uvjeta propisa o hrani, osnivanju Europske agencije za sigurnost hrane i utvrđivanju postupaka o pitanjima sigurnosti hrane (7), zahtijeva se od subjekta u poslovanju s hranom da provjeri da je hrana u skladu s pravilima koja se na nju primjenjuju. U tu svrhu i podložno poštovanju zahtjeva povjerljivosti, subjekti u poslovanju s hranom trebaju imati pristup odgovarajućim informacijama koje bi im omogućile da osiguraju da migracija iz materijala i predmeta u hranu bude u skladu sa specifikacijama i ograničenjima utvrđenim u propisima o hrani.

(32)

U svakoj fazi proizvodnje odgovarajuća dokumentacija kojom se potkrepljuje izjava o sukladnosti treba biti dostupna nadzornim tijelima. Takav dokaz o sukladnosti može se temeljiti na ispitivanju migracije. Budući da je ispitivanje migracije složeno, skupo i zahtijeva mnogo vremena, trebalo bi dopustiti da se sukladnost može dokazati također i izračunima, uključujući izradu modela, druge analize i znanstvene evidencije ili obrazloženja, ako oni daju rezultate koji su u najmanju ruku toliko strogi kao ispitivanje migracije. Rezultati ispitivanja smatrat će se valjanim sve dok su formulacije i uvjeti proizvodnje stalni u okviru sustava osiguranja kvalitete.

(33)

Kod ispitivanja predmeta koji još nisu u dodiru s hranom, za određene predmete, kao što su folije ili poklopci, često se ne može odrediti površina koja dolazi u dodir s određenim volumenom hrane. Za te predmete potrebno je utvrditi posebna pravila za provjeru sukladnosti.

(34)

Kod utvrđivanja graničnih vrijednosti migracije uzima se u obzir standardna pretpostavka da osoba od 60 kg tjelesne težine dnevno konzumira 1 kg hrane i da je hrana pakirana u kubne spremnike od 6 dm2 površine koja otpušta tvar. Za vrlo male i vrlo velike spremnike omjer stvarne površine prema volumenu pakirane hrane jako odstupa od standardne pretpostavke. Stoga se njihova površina treba normirati prije uspoređivanja rezultata ispitivanja s graničnim vrijednostima migracije. Ta pravila treba preispitati kada budu na raspolaganju novi podaci o korištenju pakovanja za hranu.

(35)

Specifična migracija je maksimalno dopuštena količina tvari u hrani. Ta granična vrijednost treba osigurati da materijal koji dolazi u dodir s hranom ne predstavlja rizik po zdravlje. Proizvođač treba osigurati da materijali i predmeti koji još nisu u dodiru s hranom poštuju te granične vrijednosti kad pod najgorim predvidivim uvjetima dođu u dodir s hranom. Stoga je potrebno vrednovati sukladnost materijala i predmeta koji još nisu u dodiru s hranom i utvrditi pravila za takvo ispitivanje.

(36)

Hrana je kompleksna materija i zato kod analize migrirajućih tvari u hrani mogu nastati analitičke teškoće. Stoga treba pažljivo odabrati medije ispitivanja (modelne otopine) koji simuliraju prijenos tvari iz plastičnog materijala u hranu. Oni trebaju predstavljati glavna fizikalno-kemijska svojstva koja pokazuje hrana. Kod korištenja modelnih otopina, standardnim trajanjem ispitivanja i temperaturom treba koliko god je to moguće reproducirati migraciju do koje može doći s predmeta u hranu.

(37)

Kod određivanja odgovarajuće modelne otopine za određenu hranu treba uzeti u obzir kemijski sastav i fizikalna svojstva hrane. Dostupni su rezultati istraživanja za određene reprezentativne hrane za usporedbu migracije u hranu s migracijom u modelne otopine. Na temelju rezultata treba odrediti modelne otopine. Posebno se, za hranu koja sadržava masti, rezultatom dobivenim s modelnom otopinom u određenim slučajevima može znatno precijeniti migracija u hranu. U tim slučajevima treba predvidjeti da se rezultat dobiven s modelnom otopinom korigira redukcijskim faktorom.

(38)

Izloženost tvarima koje migriraju iz materijala koji dolaze u dodir s hranom temeljila se na standardnoj pretpostavci da osoba konzumira 1 kg hrane na dan. No pojedina osoba pojede najviše 200 g masnoća na dan. To treba uzeti u obzir za lipofilne tvari koje migriraju samo u masnoće. Stoga treba predvidjeti korekciju specifične migracije korekcijskim faktorom koji se primjenjuje na lipofilne tvari u skladu s mišljenjem Znanstvenog odbora za hranu (8) i mišljenjem Agencije (9).

(39)

Službenim kontrolama treba utvrditi strategije ispitivanja kojima se nadzornim tijelima omogućava provođenje učinkovitih kontrola uz najbolje korištenje raspoloživih resursa. Stoga pod određenim uvjetima treba dopustiti korištenje screening metoda za kontrolu sukladnosti. Postupkom verifikacije treba potvrditi nesukladnost pojedinog materijala ili predmeta.

(40)

U ovoj Uredbi treba utvrditi osnovna pravila za ispitivanje migracije. Budući da je ispitivanje migracije vrlo kompleksan postupak, osnovnim se pravilima ipak ne mogu obuhvatiti svi predvidivi slučajevi i pojedinosti potrebne za provođenje ispitivanja. Zato treba utvrditi smjernice EU-a, u kojima će biti objašnjeni detaljniji aspekti uvođenja osnovnih pravila ispitivanja migracije.

(41)

Ažurirana pravila o modelnim otopinama i ispitivanju migracije predviđena ovom Uredbom zamijenit će pravila iz Direktive 78/142/EEZ i Prilog Direktivi Vijeća 82/711/EEZ od 18. listopada 1982. o utvrđivanju osnovnih pravila potrebnih za ispitivanje migracije sastojaka plastičnih materijala i predmeta koji dolaze u dodir s hranom (10).

(42)

Za tvari prisutne u plastičnim masama, ali koje nisu na popisu u Prilogu I. ovoj Uredbi, nije nužno provedena procjena rizika budući da one nisu bile predmet postupka odobravanja. Odgovarajući poslovni subjekt treba procijeniti sukladnost s člankom 3. Uredbe (EZ) br. 1935/2004 za te tvari u skladu s međunarodno priznatim znanstvenim načelima uzimajući u obzir izloženost koje proizlazi iz materijala koji dolaze u dodir s hranom i drugih izvora.

(43)

Nedavno dodani monomeri, druge ulazne sirovine i aditivi dobili su pozitivnu znanstvenu ocjenu od strane Agencije i sada ih treba dodati na popis Unije.

(44)

Budući da se na popis Unije dodaju nove tvari, Uredbu treba početi primjenjivati što je moguće prije, kako bi se proizvođačima omogućilo da se prilagode tehničkom napretku i da bi se omogućile inovacije.

(45)

Potrebno je ažurirati određena pravila ispitivanja migracije s obzirom na nove znanstvene spoznaje. Nadzorna tijela i industrija trebaju prilagoditi sadašnji sustav ispitivanja tim ažuriranim pravilima. Kako bi se omogućila prilagodba, primjereno je da se ažurirana pravila počnu primjenjivati tek 2 godine nakon donošenja Uredbe.

(46)

Subjekti u poslovanju trenutačno temelje svoje izjave o sukladnosti na popratnoj dokumentaciji u skladu sa zahtjevima utvrđenim u Direktivi 2002/72/EZ. Izjavu o sukladnosti treba u načelu ažurirati samo kad značajne promjene u proizvodnji dovode do promjene migracije ili kad budu na raspolaganju nove znanstvene spoznaje. Kako bi se smanjila opterećenost subjekata u poslovanju, trebalo bi omogućiti stavljanje na tržište materijala koji su zakonito stavljeni na tržište na temelju zahtjeva utvrđenih u Direktivi 2002/72/EZ uz izjavu o sukladnosti koja se temelji na popratnoj dokumentaciji u skladu s Direktivom 2002/72/EZ još 5 godina nakon donošenja Uredbe.

(47)

Zastarjele su metode analize za ispitivanje migracije i ostatnih količina vinil-klorid monomera kako su opisane u direktivama Komisije 80/766/EEZ od 8. srpnja 1980. o utvrđivanju metode analize Zajednice za službenu kontrolu razine vinil-klorid monomera u materijalima i predmetima koji dolaze u dodir s hranom (11) i 81/432/EEZ od 29. travnja 1981. o utvrđivanju metode analize Zajednice za službenu kontrolu vinil-klorida koji materijali i predmeti otpuštaju u hranu (12). Analitičke metode trebaju ispunjavati kriterije utvrđene u članku 11. Uredbe (EZ) br. 882/2004 (13) Europskog parlamenta i Vijeća o službenoj kontroli koja se provodi radi provjere pridržavanja propisa o hrani i hrani za životinje te pravila o zdravlju i dobrobiti životinja. Stoga treba staviti izvan snage Direktive 80/766/EEZ i 81/432/EEZ.

(48)

Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za prehrambeni lanac i zdravlje životinja,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

POGLAVLJE I.

OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Predmet

1.   Ova je Uredba posebna mjera u smislu članka 5. Uredbe (EZ) br. 1935/2004.

2.   Ovom se Uredbom utvrđuju posebni zahtjevi za proizvodnju i stavljanje na tržište plastičnih materijala i predmeta:

(a)

namijenjenih da dolaze u dodir s hranom; ili

(b)

koji su već u dodiru s hranom; ili

(c)

za koje se može opravdano pretpostaviti da će doći u dodir s hranom.

Članak 2.

Područje primjene

1.   Ova se Uredba primjenjuje na materijale i predmete koji se stavljaju na tržište EU-a i koji su obuhvaćeni sljedećim kategorijama:

(a)

materijali i predmeti i njihovi dijelovi koji se sastoje isključivo od plastičnih masa;

(b)

plastični višeslojni materijali i predmeti koji su spojeni ljepilima ili na neki drugi način;

(c)

materijali i predmeti iz točaka (a) i (b) koji su otisnuti i/ili prekriveni premazom;

(d)

plastični slojevi ili plastični premazi koji služe kao brtvila u poklopcima i zatvaračima i zajedno s tim poklopcima i zatvaračima čine komplet od dva ili više sloja različitih vrsta materijala;

(e)

plastični slojevi u višeslojnim materijalima i predmetima od više različitih materijala.

2.   Ova se Uredba ne primjenjuje na sljedeće materijale i predmete koji se stavljaju na tržište EU-a, a koji će biti obuhvaćeni drugim posebnim mjerama:

(a)

ionsko izmjenjivačke smole;

(b)

gumu;

(c)

silikone.

3.   Ovom se Uredbom ne dovode u pitanje odredbe EU-a ili nacionalne odredbe koje se primjenjuju na tiskarske boje, ljepila ili premaze.

Članak 3.

Definicije

Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije:

1.

„plastični materijali i predmeti” znači:

(a)

materijali i predmeti iz članka 2. stavka 1. točaka (a), (b) i (c); i

(b)

plastični slojevi iz članka 2. stavka 1. točaka (d) i (e);

2.

„plastika” znači polimer kojem se mogu dodati aditivi ili druge tvari, a koji može funkcionirati kao glavni strukturni sastojak konačnih materijala i predmeta;

3.

„polimer” znači svaka makromolekularna tvar koja se dobiva:

(a)

procesom polimerizacije poput poliadicije ili polikondenzacije, ili nekim drugim sličnim postupkom od monomera i drugih ulaznih sirovina; ili

(b)

kemijskom modifikacijom prirodnih ili sintetskih makromolekula; ili

(c)

mikrobnom (bakterijskom) fermentacijom;

4.

„višeslojna plastika” znači materijal ili predmet sastavljen od dva ili više slojeva plastike;

5.

„višeslojna plastika od više različitih materijala” znači materijal ili predmet sastavljen od dva ili više slojeva različitih materijala, od kojih je najmanje jedan plastični sloj;

6.

„monomer ili druga ulazna sirovina” znači:

(a)

tvar podvrgnuta postupku bilo koje vrste polimerizacije za proizvodnju polimera; ili

(b)

prirodna ili sintetska makromolekularna tvar koja se koristi u proizvodnji modificiranih makromolekula; ili

(c)

tvar koja se koristi za modificiranje postojećih prirodnih ili sintetskih makromolekula;

7.

„aditiv” znači tvar koja se namjerno dodaje plastičnoj masi kako bi se postigli određeni fizikalni ili kemijski učinci za vrijeme proizvodnje plastike ili u konačnom materijalu ili predmetu; predviđeno je da bude prisutan u konačnom proizvodu ili predmetu;

8.

„poboljšavalo tvari u proizvodnji polimera” znači bilo koja tvar koja se koristi za osiguravanje prikladnog medija za proizvodnju polimera ili plastike; može biti prisutna, ali nije predviđeno da bude prisutna u konačnom materijalu ili predmetu niti ima fizikalno ili kemijsko djelovanje u konačnom materijalu ili predmetu;

9.

„nenamjerno dodana tvar” znači nečistoća u tvari koja se koristi ili međuproizvod nastao reakcijom tijekom proizvodnog procesa ili produkt razgradnje ili produkt reakcije;

10.

„poboljšavalo tvari u polimerizaciji” znači tvar koja pokreće polimerizaciju i/ili kontrolira formiranje makromolekularne strukture;

11.

„granica globalne migracije” (OML) znači maksimalno dopuštena količina nehlapivih tvari koje se otpuštaju iz materijala ili predmeta u modelnu otopinu;

12.

„modelna otopina” znači medij ispitivanja koji zamjenjuje hranu; svojim reagiranjem modelna otopina imitira migraciju iz materijala koji dolaze u dodir s hranom;

13.

„granica specifične migracije” (SML) znači maksimalno dopuštena količina pojedine tvari koja se otpušta iz materijala ili predmeta u hranu ili modelnu otopinu;

14.

„granica ukupne specifične migracije” (SML(T)) znači maksimalno dopušten zbroj pojedinih tvari koje se otpuštaju u hranu ili modelnu otopinu izražen kao ukupna količina navedenih skupina ili tvari;

15.

„funkcionalna barijera” znači barijera koja se sastoji od jednog ili više slojeva bilo koje vrste materijala koji osigurava da konačni materijal ili predmet udovoljava članku 3. Uredbe (EZ) br. 1935/2004 i odredbama ove Uredbe;

16.

„nemasna hrana” znači hrana za koju su za ispitivanje migracije u tablici 2. Priloga V. ovoj Uredbi određene jedino modelne otopine koje nisu modelne otopine D1 ili D2.

17.

„ograničenje” znači ograničenje korištenja tvari ili granične vrijednosti migracije ili granične vrijednosti sadržaja tvari u materijalu ili predmetu;

18.

„specifikacija” znači sastav tvari, zahtjeve čistoće za pojedinu tvar, fizikalno-kemijska svojstva tvari, pojedinosti proizvodnog procesa tvari ili dodatne informacije o izražavanju graničnih vrijednosti migracije.

Članak 4.

Stavljanje plastičnih materijala i predmeta na tržište

Plastični materijali i predmeti mogu se staviti na tržište samo ako:

(a)

ispunjavaju odgovarajuće zahtjeve iz članka 3. Uredbe (EZ) br. 1935/2004 u okviru namijenjene i predvidive upotrebe; i

(b)

ispunjavaju zahtjeve za označivanje iz članka 15. Uredbe (EZ) br. 1935/2004; i

(c)

ispunjavaju zahtjeve sljedivosti iz članka 17. Uredbe (EZ) br. 1935/2004; i

(d)

proizvedeni su u skladu s dobrom proizvođačkom praksom iz Uredbe Komisije (EZ) br. 2023/2006 (14);

(e)

odgovaraju zahtjevima o sastavu i izjavi o sukladnosti iz poglavlja II., III. i IV. ove Uredbe.

POGLAVLJE II.

ZAHTJEVI O SASTAVU

ODJELJAK 1.

Odobrene tvari

Članak 5.

Unijin popis odobrenih tvari

1.   Samo tvari uvrštene u Unijin popis odobrenih tvari (dalje u tekstu: popis Unije) iz Priloga I. mogu se namjerno upotrebljavati u proizvodnji plastičnih slojeva u plastičnim materijalima i predmetima.

2.   Popis Unije sadrži:

(a)

monomere ili druge ulazne sirovine;

(b)

aditive, osim bojila;

(c)

poboljšavala tvari u proizvodnji polimera, osim otapala;

(d)

makromolekule dobivene bakterijskom fermentacijom.

3.   Popis Unije može se izmijeniti u skladu s postupkom utvrđenim člancima 8. do 12. Uredbe (EZ) br. 1935/2004.

Članak 6.

Izuzeća za tvari koje nisu uvrštene u popis Unije

1.   Odstupajući od članka 5., druge tvari osim onih uvrštenih na popis Unije mogu se koristiti kao poboljšavala tvari u proizvodnji polimera u proizvodnji plastičnih slojeva u plastičnim materijalima i predmetima podložno nacionalnom zakonodavstvu.

2.   Odstupajući od članka 5., bojila i otapala mogu se koristiti u proizvodnji plastičnih slojeva u plastičnim materijalima i predmetima podložno nacionalnom zakonodavstvu.

3.   Sljedeće tvari koji nisu uvrštene u popis Unije odobravaju se podložno pravilima iz članaka 8., 9., 10., 11. i 12.:

(a)

soli (uključujući dvostruke soli i kisele soli) aluminija, amonija, barija, kalcija, kobalta, bakra, željeza, litija, magnezija, mangana, kalija, natrija i cinka od odobrenih kiselina, fenola ili alkohola;

(b)

smjese koje se dobivaju miješanjem odobrenih tvari bez kemijske reakcije sastojaka;

(c)

kada se upotrebljavaju kao aditivi, prirodne ili sintetske polimerne tvari molekularne mase od najmanje 1 000 Da, osim makromolekula dobivenih bakterijskom fermentacijom, koje ispunjavaju zahtjeve ove Uredbe, ako mogu funkcionirati kao glavni strukturni sastojci konačnih materijala ili predmeta;

(d)

kada se upotrebljavaju kao monomer ili ulazne sirovine, pretpolimeri i prirodne ili sintetske makromolekularne tvari, kao i njihove smjese, osim makromolekula dobivenih bakterijskom fermentacijom, ako su monomeri ili ulazne sirovine potrebne za njihovu sintezu uvrštene u popis Unije.

4.   Sljedeće tvari koje nisu uvrštene u popis Unije mogu biti prisutne u plastičnim slojevima plastičnih materijala ili predmeta:

(a)

nenamjerno dodane tvari;

(b)

poboljšavala tvari u polimerizaciji.

5.   Odstupajući od članka 5., aditivi koji nisu uvršteni u popis Unije mogu se i dalje koristiti podložno nacionalnom zakonodavstvu poslije 1. siječnja 2010. sve do donošenja odluke o tome hoće li biti uvršteni u popis Unije, pod uvjetom da su uvršteni u privremeni popis iz članka 7.

Članak 7.

Utvrđivanje i održavanje privremenog popisa

1.   Privremeni popis aditiva koje procjenjuje Europska agencija za sigurnost hrane (dalje u tekstu Agencija) koji je Komisija objavila 2008. godine redovito se ažurira.

2.   Aditiv se uklanja s privremenog popisa:

(a)

kad je uvršten u popis Unije iz Priloga I.; ili

(b)

kad Komisija donese odluku da ga ne uvrsti u popis Unije; ili

(c)

ako tijekom provjere podataka Agencija zatraži dodatne podatke a ti podaci ne budu dostavljeni u rokovima koje Agencija odredi.

ODJELJAK 2.

Opći zahtjevi, ograničenja i specifikacije

Članak 8.

Opći zahtjevi za tvari

Tvari koje se upotrebljavaju u proizvodnji plastičnih slojeva u plastičnim materijalima i predmetima moraju biti tehničke kvalitete i čistoću prikladne za namjeravanu i predvidivu upotrebu materijala ili predmeta. Proizvođač tvari mora poznavati sastav tvari, koji se na zahtjev mora predočiti nadležnim tijelima.

Članak 9.

Posebni zahtjevi za tvari

1.   Na tvari koje se upotrebljavaju u proizvodnji plastičnih slojeva u plastičnim materijalima i predmetima primjenjuju se sljedeća ograničenja i specifikacije:

(a)

granica specifične migracije iz članka 11.;

(b)

granica globalne migracije iz članka 12.;

(c)

ograničenja i specifikacije iz Priloga I. točke 1. tablice 1. stupca 10.;

(d)

detaljne specifikacije iz Priloga I. točke 4.

2.   Tvari u nanoobliku mogu se koristiti samo ako su izričito odobrene i navedene u specifikacijama u Prilogu I.

Članak 10.

Opća ograničenja za plastične materijale i predmete

Opća ograničenja za plastične materijale i predmete utvrđena su u Prilogu II.

Članak 11.

Granice specifične migracije

1.   Sastojci plastičnih materijala i predmeta ne smiju prelaziti u hranu u količinama koje su veće od granica specifične migracije (SML) iz Priloga I. Te granice specifične migracije (SML) se izražavaju u mg tvari po kg hrane (mg/kg).

2.   Za tvari za koje u Prilogu I. nisu predviđene granice specifične migracije ili druga ograničenja primjenjuje se opća granica specifične migracije od 60 mg/kg.

3.   Odstupajući od stavaka 1. i 2., aditivi koji su također odobreni kao prehrambeni aditivi Uredbom (EZ) br. 1333/2008 ili kao arome Uredbom (EZ) br. 1334/2008 ne smiju migrirati u hranu u količinama koje u gotovoj hrani imaju tehničko djelovanje te ne smiju:

(a)

premašiti ograničenja predviđena u Uredbi (EZ) br. 1333/2008 ili u Uredbi 1334/2008 ili u Prilogu I. ovoj Uredbi za hranu za koju je odobreno njihovo korištenje u svojstvu prehrambenog aditiva ili aromatske tvari; ili

(b)

premašiti ograničenja iz Priloga I. ovoj Uredbi u hrani za koju njihovo korištenje nije odobreno u svojstvu prehrambenog aditiva ili aromatske tvari.

Članak 12.

Granica globalne migracije

1.   Sastojci plastičnih materijala i predmeta ne smiju prelaziti u modelne otopine u količinama koje su veće od 10 miligrama ukupnih sastojaka otpuštenih po dm2 površine koja dolazi u dodir s hranom (mg/dm2).

2.   Odstupajući od stavka 1., sastojci plastičnih materijala i predmeta koji su namijenjeni da dolaze u dodir s hranom namijenjenom za dojenčad i malu djecu, kako je definirana Direktivama Komisije 2006/141/EZ (15) i 2006/125/EZ (16), ne smiju prelaziti u modelne otopine u količinama većim od 60 miligrama ukupnih sastojaka otpuštenih po kg modelne otopine.

POGLAVLJE III.

POSEBNE ODREDBE ZA ODREĐENE MATERIJALE I PREDMETE

Članak 13.

Plastični višeslojni materijali i predmeti

1.   Sastav svakog pojedinog plastičnog sloja u plastičnom višeslojnom materijalu ili predmetu mora biti u skladu s ovom Uredbom.

2.   Odstupajući od stavka 1., plastični sloj koji nije u izravnom dodiru s hranom i koji je odvojen od hrane funkcionalnom barijerom:

(a)

ne mora biti u skladu s ograničenjima i specifikacijama iz ove Uredbe osim vinil-klorid monomera, kako je predviđeno u Prilogu I.; i/ili

(b)

može se proizvoditi s tvarima koje nisu na popisu Unije ili na privremenom popisu.

3.   Migracija tvari iz stavka 2. točke (b) u hranu ili u modelnu otopinu ne smije biti dokaziva mjereno sa standardnom pouzdanošću metodom analize iz članka 11. Uredbe (EZ) br. 882/2004, s granicom detekcije od 0,01 mg/kg. Ta se granica uvijek izražava kao koncentracija u hrani ili u modelnoj otopini. Ta se granica primjenjuje na skupinu spojeva ako su strukturno i toksikološki srodni, a posebno na izomere ili spojeve s istom odgovarajućom funkcionalnom skupinom, te uključuje i mogući neželjeni prijenos.

4.   Tvari koje nisu na popisu Unije ili na privremenom popisu iz stavka 2. točke (b) ne smiju pripadati niti jednoj od sljedećih kategorija:

(a)

tvari klasificirane kao „mutagene”, „karcinogene” ili „toksične za reprodukciju” u skladu s kriterijima iz odjeljaka 3.5, 3.6 i 3.7 Priloga I. Uredbi (EZ) br. 1272/2008 Europskog parlamenta i Vijeća (17);

(b)

tvari u nanoobliku.

5.   Konačni plastični višeslojni materijal ili predmet mora biti u skladu s granicama specifične migracije iz članka 11. i granicama globalne migracije iz članka 12. ove Uredbe.

Članak 14.

Višeslojni materijali i predmeti od više različitih materijala

1.   U višeslojnom materijalu ili predmetu od više različitih materijala sastav svakog plastičnog sloja mora biti u skladu s ovom Uredbom.

2.   Odstupajući od stavka 1., u višeslojnom materijalu ili predmetu od više različitih materijala plastični sloj koji nije u izravnom dodiru s hranom i odvojen je od hrane funkcionalnom barijerom može se proizvoditi s tvarima koje nisu na popisu Unije ili na privremenom popisu.

3.   Tvari koje nisu na popisu Unije ili na privremenom popisu iz stavka 2. ne smiju pripadati niti jednoj od sljedećih kategorija:

(a)

tvari klasificirane kao „mutagene”, „karcinogene” ili „toksične za reprodukciju” u skladu s kriterijima iz odjeljaka 3.5, 3.6 i 3.7 Priloga I. Uredbi (EZ) br. 1272/2008;

(b)

tvari u nanoobliku.

4.   Odstupajući od stavka 1., članci 11. i 12. ove Uredbe ne primjenjuju se na plastične slojeve u višeslojnim materijalima i predmetima od više različitih materijala.

5.   Plastični slojevi u višeslojnim materijalima ili predmetima od više različitih materijala moraju uvijek biti u skladu s ograničenjima za vinil-klorid monomer utvrđenim u Prilogu I. ovoj Uredbi.

6.   U višeslojnim materijalima ili predmetima od više različitih materijala granice specifične i globalne migracije za plastične slojeve i za konačne materijale ili predmete mogu se utvrditi nacionalnim zakonodavstvom.

POGLAVLJE IV.

IZJAVA O SUKLADNOSTI I DOKUMENTACIJA

Članak 15.

Izjava o sukladnosti

1.   U svim fazama prodaje, osim maloprodaje, na raspolaganju mora biti pisana izjava o sukladnosti u skladu s člankom 16. Uredbe (EZ) br. 1935/2004 za plastične materijale i predmete, proizvode iz međufaza njihove proizvodnje, kao i za tvari namijenjene za proizvodnju tih materijala i predmeta.

2.   Subjekt u poslovanju izdaje pisanu izjavu iz stavka 1. koja sadržava informacije utvrđene u Prilogu IV.

3.   Pisana izjava omogućava laku identifikaciju materijala, predmeta ili proizvoda iz međufaza proizvodnje ili tvari za koje je izdana. Ona se obnavlja kad dođe do značajnih promjena u sastavu ili proizvodnji koje uzrokuju promjene migracije iz materijala ili predmeta ili kad su na raspolaganju nove znanstvene spoznaje.

Članak 16.

Prateći dokumenti

1.   Na zahtjev, subjekt u poslovanju dostavlja nacionalnim nadležnim tijelima odgovarajuću dokumentaciju kojom dokazuje da su materijali i predmeti, proizvodi iz međufaza njihove proizvodnje, kao i tvari predviđene za proizvodnju tih materijala i predmeta u skladu sa zahtjevima ove Uredbe.

2.   Dokumentacija obuhvaća uvjete i rezultate ispitivanja, izračune, uključujući modele izračuna, druge analize i dokaze o sigurnosti ili obrazloženje kojim se dokazuje sukladnost. Pravila za dokazivanje sukladnosti pokusima navedena su u poglavlju V.

POGLAVLJE V.

SUKLADNOST

Članak 17.

Izražavanje rezultata ispitivanja migracije

1.   Kako bi se provjerila sukladnost, vrijednosti specifične migracije izražavaju se u mg/kg uz primjenu omjera stvarne površine prema volumenu u stvarnoj ili predviđenoj upotrebi.

2.   Odstupajući od stavka 1. za:

(a)

spremnike i ostale predmete koji sadrže ili su predviđeni da sadrže najviše 500 mililitara ili grama ili više od 10 litara;

(b)

materijale i predmete za koje je zbog njihova oblika teško procijeniti odnos između površine takvih materijala ili predmeta i količine hrane koja je s njima u dodiru;

(c)

plastične listove i folije koje još nisu u dodiru s hranom;

(d)

plastične listove i folije koje sadrže najviše 500 mililitara ili grama ili više od 10 litara,

vrijednost migracije izražava se u mg/kg uz primjenu omjera površine prema volumenu od 6 dm2 po kg hrane.

Ovaj se stavak ne primjenjuje na plastične materijale i predmete namijenjene da dolaze u dodir ili koji su već u dodiru s hranom za dojenčad i malu djecu, kako je definirano u direktivama 2006/141/EZ i 2006/125/EZ.

3.   Odstupajući od stavka 1., za poklopce, brtvila, čepove i slične predmete za zatvaranje vrijednost specifične migracije izražava se u:

(a)

mg/kg uz primjenu stvarnog sadržaja posude za koju je zatvarač predviđen ili u mg/dm2 uz primjenu ukupne površine u dodiru predmeta kojim se zatvara i posude koju se zatvara, ako je poznata predviđena upotreba predmeta, uzimajući u obzir odredbe stavka 2.;

(b)

mg/predmetu ako je predviđena upotreba predmeta nepoznata.

4.   Za poklopce, brtvila, čepove i slične predmete za zatvaranje, vrijednost globalne migracije izražava se u:

(a)

mg/dm2 uz primjenu ukupne površine u dodiru predmeta kojim se zatvara i posude koju se zatvara ako je poznata predviđena upotreba predmeta;

(b)

mg/predmetu ako nije poznata predviđena upotreba predmeta.

Članak 18.

Pravila za procjenu sukladnosti s granicama migracije

1.   Za materijale i predmete koji su već u dodiru s hranom provjera sukladnosti s granicama specifične migracije provodi se u skladu s pravilima iz Priloga V. poglavlja 1.

2.   Za materijale i predmete koji još nisu u dodiru s hranom provjera sukladnosti s granicama specifične migracije provodi se u hrani ili modelnim otopinama iz Priloga III. u skladu s pravilima iz Priloga V. poglavlja 2. odjeljka 2.1.

3.   Za materijale i predmete koji još nisu u dodiru s hranom skrining sukladnosti s granicama specifične migracije može se provesti primjenom postupaka skrininga u skladu s pravilima iz Priloga V. poglavlja 2. odjeljka 2.2. Ako materijal ili predmet u postupku skrininga ne zadovolji granične vrijednosti migracije, odluka o nesukladnosti mora biti potvrđena provjerom sukladnosti u skladu sa stavkom 2.

4.   Za materijale i predmete koji još nisu u dodiru s hranom provjera sukladnosti s granicom globalne migracije provodi se u modelnim otopinama A, B, C, D1 i D2 iz Priloga III. u skladu s pravilima iz Priloga V. poglavlja 3. odjeljka 3.1.

5.   Za materijale i predmete koji još nisu u dodiru s hranom skrining sukladnosti s granicom globalne migracije može se provesti primjenom postupaka skrininga u skladu s pravilima iz Priloga V. poglavlja 3. odjeljka 3.4. Ako materijal ili predmet u postupku skrininga ne zadovolji granicu migracije, odluka o nesukladnosti mora biti potvrđena provjerom sukladnosti u skladu sa stavkom 4.

6.   Rezultati ispitivanja specifične migracije dobiveni u hrani imaju prednost pred rezultatima dobivenim u modelnoj otopini. Rezultati ispitivanja specifične migracije dobiveni u modelnoj otopini imaju prednost pred rezultatima dobivenim postupcima skrininga.

7.   Prije uspoređivanja rezultata ispitivanja specifičnih i globalnih migracija s graničnim vrijednostima primjenjuju se faktori korekcije iz Priloga V. poglavlja 4. u skladu s u njemu navedenim pravilima.

Članak 19.

Ocjenjivanje tvari koje nisu uvrštene u popis Unije

Sukladnost s člankom 3. Uredbe (EZ) br. 1935/2004 za tvari iz članka 6. stavka 1., članka 6. stavka 2., članka 6. stavka 4., članka 6. stavka 5. i članka 14. stavka 2. ove Uredbe koje nisu obuhvaćene uvrštenjem u Prilog I. ovoj Uredbi ocjenjuje se u skladu s međunarodno priznatim znanstvenim načelima o procjeni rizika.

POGLAVLJE VI.

ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 20.

Izmjene akata EU-a

Prilog Direktivi Vijeća 85/572/EEZ (18) zamjenjuje se sljedećim:

„Modelne otopine koje se koriste za ispitivanje migracije sastojaka plastičnih materijala i predmeta koji dolaze u dodir s pojedinom hranom ili određenim skupinama hrane navedeni su u točki 3. Priloga III. Uredbi Komisije (EU) br. 10/2011.”

Članak 21.

Stavljanje izvan snage akata EU-a

Direktive 80/766/EEZ, 81/432/EEZ i 2002/72/EZ ovime se stavljaju izvan snage s učinkom od 1. svibnja 2011.

Upućivanja na Direktive stavljene izvan snage smatraju se upućivanjima na ovu Uredbu i čitaju u skladu s korelacijskom tablicom u Prilogu VI.

Članak 22.

Prijelazne odredbe

1.   Do 31. prosinca 2012. prateća dokumentacija iz članka 16. temelji se na općim pravilima za ispitivanje globalnih i specifičnih migracija iz Priloga Direktivi 82/711/EEZ.

2.   Od 1. siječnja 2013. prateća dokumentacija iz članka 16. za materijale, predmete i tvari stavljene na tržište do 31. prosinca 2015. može se temeljiti na:

(a)

pravilima za ispitivanje migracije iz članka 18. ove Uredbe; ili

(b)

općim pravilima za ispitivanje globalne i specifične migracije iz Priloga Direktivi 82/711/EEZ.

3.   Od 1. siječnja 2016. prateća dokumentacija iz članka 16. mora se temeljiti na pravilima za ispitivanje migracije iz članka 18., ne dovodeći u pitanje stavak 2. ovog članka.

4.   Do 31. prosinca 2015. aditivi koji se koriste u premazivanju staklenih vlakana za plastiku ojačanu staklenim vlaknima, a koji nisu na popisu u Prilogu I., moraju biti u skladu s odredbama o procjeni rizika iz članka 19.

5.   Materijali i predmeti koji su zakonito stavljeni na tržište prije 1. svibnja 2011. mogu se stavljati na tržište do 31. prosinca 2012.

Članak 23.

Stupanje na snagu i primjena

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Primjenjuje se od 1. svibnja 2011.

Odredbe članka 5. o korištenju aditiva, osim omekšavala, primjenjuju se za plastične slojeve ili plastične premaze na poklopcima i zatvaračima iz članka 2. stavka 1. točke (d) od 31. prosinca 2015.

Odredba članka 5. o korištenju aditiva koji se koriste u premazivanju staklenih vlakana za plastiku ojačanu staklenim vlaknima primjenjuju se od 31. prosinca 2015.

Odredbe članka 18. stavka 2., članka 18. stavka 4. i članka 20. primjenjuju se od 31. prosinca 2012.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama u skladu s Ugovorima.

Sastavljeno u Bruxellesu 14. siječnja 2011.

Za Komisiju

Predsjednik

José Manuel BARROSO


(1)  SL L 338, 13.11.2004., str. 4.

(2)  SL L 220, 15.8.2002., str.18.

(3)  SL L 44, 15.2.1978., str. 15.

(4)  SL L 135, 30.5.2009., str. 3.

(5)  SL L 354, 31.12.2008., str. 16.

(6)  SL L 354, 31.12.2008., str. 34.

(7)  SL L 31, 1.2.2002., str. 1.

(8)  Mišljenje Znanstvenog odbora za hranu (SCF) od 4. prosinca 2002. o uvođenju redukcijskog faktora za unos masnoća (Fat/Consumation/Reduction Factor – FRF) kod vrednovanja izloženosti migrantu iz materijala koji dolaze u dodir s hranom. http://ec.europa.eu/food/fs/sc/scf/outI49_en.pdf

(9)  Mišljenje Znanstvenog vijeća o aditivima, aromama, pomoćnim tvarima u procesu proizvodnje i materijalima koji dolaze u dodir s hranom (ACF) na zahtjev Komisije o uvođenju redukcijskog faktora za unos masnoća za dojenčad i malu djecu, The EFSA Journal (2004) 103, 1-8.

(10)  SL L 297, 23.10.1982., str. 26.

(11)  SL L 213, 16.8.1980., str. 42.

(12)  SL L 167, 24.6.1981., str. 6.

(13)  SL L 165, 30.4.2004., str. 1.

(14)  SL L 384, 29.12.2006., str. 75.

(15)  SL L 401, 30.12.2006., str. 1.

(16)  SL L 339, 6.12.2006., str. 16.

(17)  SL L 353, 31.12.2008., str. 1.

(18)  SL L 372, 31.12.1985., str. 14.


PRILOG I.

Tvari

1.   Unijin popis odobrenih monomera, drugih ulaznih sirovina, makromolekula dobivenih bakterijskom fermentacijom, aditiva i poboljšavala tvari u proizvodnji polimera

Tablica 1. sadrži sljedeće podatke:

Stupac 1. (broj tvari FCM): jedinstveni identifikacijski broj tvari;

Stupac 2. (ref. br.): referentni broj ambalažnog materijala EEZ-a;

Stupac 3. (CAS broj): registarski broj prema CAS-u (Chemical Abstracts Service – Služba za dokumentaciju kemijskih proizvoda);

Stupac 4. (naziv tvari): kemijski naziv;

Stupac 5. (Primjena kao aditiv ili poboljšavalo tvari u proizvodnji polimera (PPA) (da/ne)): naznaka je li tvar odobrena za primjenu kao aditiv ili poboljšavalo tvari u proizvodnji polimera (da) ili ako tvar nije odobrena za primjenu kao aditiv ili poboljšavala tvari u proizvodnji polimera (ne). Ako je tvar odobrena samo kao PPA, naznačeno je (da) i u specifikacijama je korištenje ograničeno na PPA;

Stupac 6. (Korištenje kao monomer ili druga ulazna sirovina ili makromolekula dobivena bakterijskom fermentacijom (da/ne)): naznaka je li tvar odobrena za primjenu kao monomer ili druga ulazna sirovina ili makromolekula dobivena bakterijskom fermentacijom (da) ili ako tvar nije odobrena za primjenu kao monomer ili druga ulazna sirovina ili makromolekula dobivena bakterijskom fermentacijom (ne). Ako je tvar odobrena kao makromolekula dobivena bakterijskom fermentacijom naznačeno je (da) i u specifikacijama se navodi da je tvar makromolekula dobivena bakterijskom fermentacijom;

Stupac 7. (FRF se primjenjuje (da/ne)): naznaka smiju li se rezultati migracije za tvar korigirati faktorom smanjenja konzumacije masnoća (FRF) (da) ili se ne smiju korigirati FRF-om (ne);

Stupac 8. (SML [mg/kg]): granična vrijednost specifične migracije se primjenjuje za tvar. Izražava se u mg tvari na kg hrane. Naznačeno je ND ako tvar ne migrira u količinama koje se mogu dokazati;

Stupac 9. (SML(T)) [mg/kg] (broj ograničenja skupine)): sadrži identifikacijski broj skupine tvari za koje se primjenjuje grupno ograničenje u ovom prilogu tablici 2. stupcu 1;

Stupac 10. (ograničenja i specifikacije): sadrži ostala ograničenja osim posebno navedenih graničnih vrijednosti migracije i sadrži specifikacije u vezi s tvari. Ako su utvrđene detaljne specifikacije, upućuje se na tablicu 4;

Stupac 11. (Napomene o provjeri sukladnosti): sadrži broj napomene kojom se upućuje na detaljna pravila koja se primjenjuju za provjeru sukladnosti za tu tvar uključenu u ovaj Prilog tablicu 3. stupac 1.

Ako je tvar koja se nalazi na popisu kao pojedinačan spoj također obuhvaćena generičkim nazivom, ograničenja koja se primjenjuju na tu tvar ona su koja su naznačena za pojedinačni spoj.

Ako se ne može dokazati granica specifične migracije (ND – non-detectable), u stupcu 8. primjenjuje se granica detekcije od 0,01 mg tvari na kg hrane ako nije drukčije navedeno za pojedinačnu tvar.

Tablica I.

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

11.

FCM br. tvari

Ref.

br.

CAS br.

Naziv tvari

Upotreba kao aditiv ili poboljšavalo tvari u proizvodnji polimera

(da/ne)

Upotreba kao monomer ili druga ulazna sirovina ili makromolekula dobivena bakterijskom fermentacijom

(da/ne)

Primjenjuje se FRF

(da/ne)

SML

[mg/kg]

SML(T) [mg/kg]

(Br. grupnog ograničenja)

Ograničenja i specifikacije

Napomene o provjeri sukladnosti

1

12310

0266309-43-7

albumin

ne

da

ne

 

 

 

 

2

12340

albumin, koaguliran formaldehidom

ne

da

ne

 

 

 

 

3

12375

alkoholi, alifatski, monohidroksilni, zasićeni, linearni, primarni (C4- C22)

ne

da

ne

 

 

 

 

4

22332

smjesa (40 % v/v) 2,2,4-trimetilheksan-1,6-diizocijanata i (60 % v/v) 2,4,4-trimetilheksan-1,6-diizocijanata

ne

da

ne

 

(17)

1 mg/kg u konačnom proizvodu izražen kao izocijanatna skupina).

(10)

5

25360

trialkil(C5-C15)octena kiselina, 2,3-epoksipropil ester

ne

da

ne

ND

 

1 mg/kg u konačnom proizvodu izražen kao epoksidna

skupina. Molekularna masa je 43 Da.

 

6

25380

trialkil octena kiselina (C7-C17), vinil esteri (= Vinil versatat)

ne

da

ne

0,05

 

 

(1)

7

30370

acetiloctena kiselina, soli

da

ne

ne

 

 

 

 

8

30401

acetilirani mono- i digliceridi masnih kiselina

da

ne

ne

 

(32)

 

 

9

30610

kiseline, C2-C24, alifatske, linearne, monokarboksilne od prirodnog ulja i masti, i njihovi mono-, di- i triglicerol esteri (uključujući razgranate masne kiseline u uobičajenom stupnju javljanja)

da

ne

ne

 

 

 

 

10

30612

kiseline, C2-C24, alifatske, linearne, monokarboksilne, sintetske i njihovi mono-, di- i triglicerol esteri

da

ne

ne

 

 

 

 

11

30960

kiseline, alifatske, monokarboksilne (C6-C22), esteri s poliglicerolom

Da

Ne

Ne

 

 

 

 

12

31328

kiseline, masne, od životinjskih ili biljnih jestivih masti i ulja

Da

Ne

Ne

 

 

 

 

13

33120

alkoholi, alifatski, mono., zasićeni, linearni, primarni (C4-C24)

Da

Ne

Ne

 

 

 

 

14

33801

n-alkil(C10-C13)benzensulfonska kiselina

Da

Ne

Ne

30

 

 

 

15

34130

alkil, linearni dimetilamini s parnim brojem atoma ugljika (C12-C20)

Da

Ne

Da

30

 

 

 

16

34230

alkil(C8-C22)sulfonske kiseline

Da

Ne

Ne

6

 

 

 

17

34281

alkil(C8-C22)sumporne kiseline, linearne, primarne s parnim brojem atoma ugljika

Da

Ne

Ne

 

 

 

 

18

34475

aluminij kalcij hidroksid fosfit, hidrat

Da

Ne

Ne

 

 

 

 

19

39090

N,N-bis(2-hidroksietil)alkil(C8-C18)amin

Da

Ne

Ne

 

(7)

 

 

20

39120

N,N-bis(2-hidroksietil)alkil(C8-C18)amin hidrokloridi

Da

Ne

Ne

 

(7)

SML(T) izražen bez HCl.

 

21

42500

ugljična kiselina, soli

Da

Ne

Ne

 

 

 

 

22

43200

ricinusovo ulje, mono-i digliceridi

Da

Ne

Ne

 

 

 

 

23

43515

kloridi kolin estera masnih kiselina kokosovog ulja

Da

Ne

Ne

0,9

 

 

(1)

24

45280

pamučna vlakna

Da

Ne

Ne

 

 

 

 

25

45440

stirenizirani, butilirani, krezoli

Da

Ne

Ne

12

 

 

 

26

46700

5,7-di-tert-butil-3-(3,4- i 2,3-dimetilfenil)-3H-benzofuran-2-jedan koji sadrži: a) 5,7-di-tert-butil-3-(3,4-dimetilfenol)-3H-benzofuran-2-jedan (80 do 100 % v/v) i b) 5,7-di-tert-butil-3-(2,3-dimetilfenil)-3H-benzofuran-2-jedan (0 do 20 % v/v)

Da

Ne

Ne

5

 

 

 

27

48960

9,10-dihidroksi stearinska kiselina i njezini oligomeri

Da

Ne

Ne

5

 

 

 

28

50160

di-n-oktilkositar bis(n-alkil(C10-C16) merkaptoacetat)

Da

Ne

Ne

 

(10)

 

 

29

50360

di-n-oktilkositar bis(etil maleat)

Da

Ne

Ne

 

(10)

 

 

30

50560

di-n-oktilkositar 1,4-butandiol bis(merkaptoacetat)

Da

Ne

Ne

 

(10)

 

 

31

50800

di-n-oktilkositar dimaleat, esterificiran

Da

Ne

Ne

 

(10)

 

 

32

50880

di-n-oktilkositar dimaleat, polimeri (N = 2-4)

Da

Ne

Ne

 

(10)

 

 

33

51120

di-n-oktilkositar tiobenzoat 2-etilheksil merkaptoacetat

Da

Ne

Ne

 

(10)

 

 

34

54270

etilhidroksimetilceluloza

Da

Ne

Ne

 

 

 

 

35

54280

etilhidroksipropilceluloza

Da

Ne

Ne

 

 

 

 

36

54450

masti i ulja, iz hrane životinjskog i biljnog podrijetla

Da

Ne

Ne

 

 

 

 

37

54480

masti i ulja, hidrogenirani, iz hrane životinjskog i biljnog podrijetla

Da

Ne

Ne

 

 

 

 

38

55520

staklena vlakna

Da

Ne

Ne

 

 

 

 

39

55600

staklene mikrokuglice

Da

Ne

Ne

 

 

 

 

40

56360

glicerol, esteri s octenom kiselinom

Da

Ne

Ne

 

 

 

 

41

56486

glicerol, esteri s kiselinama, alifatskim, zasićenim, linearnim, s parnim brojem atoma ugljika (C14-C18) i s kiselinama, alifatskim, nezasićenim, linearnim, s parnim brojem atoma ugljika (C16-C18)

Da

Ne

Ne

 

 

 

 

42

56487

glicerol, esteri s maslačnom kiselinom

Da

Ne

Ne

 

 

 

 

43

56490

glicerol, esteri s eruka kiselinom

Da

Ne

Ne

 

 

 

 

44

56495

glicerol, esteri s 12-hidroksistearinskom kiselinom

Da

Ne

Ne

 

 

 

 

45

56500

glicerol, esteri s laurinskom kiselinom

Da

Ne

Ne

 

 

 

 

46

56510

glicerol, esteri s linolnom kiselinom

Da

Ne

Ne

 

 

 

 

47

56520

glicerol, esteri s miristinskom kiselinom

Da

Ne

Ne

 

 

 

 

48

56535

glicerol, esteri s nonan kiselinom

Da

Ne

Ne

 

 

 

 

49

56540

glicerol, esteri s oleinskom kiselinom

Da

Ne

Ne

 

 

 

 

50

56550

glicerol, esteri s palmitinskom kiselinom

Da

Ne

Ne

 

 

 

 

51

56570

glicerol, esteri s propionskom kiselinom

Da

Ne

Ne

 

 

 

 

52

56580

glicerol, esteri s ricinooleinskom kiselinom

Da

Ne

Ne

 

 

 

 

53

56585

glicerol, esteri sa stearinskom kiselinom

Da

Ne

Ne

 

 

 

 

54

57040

glicerol monooleat, ester s askorbinskom kiselinom

Da

Ne

Ne

 

 

 

 

55

57120

glicerol monooleat, ester s limunskom kiselinom

Da

Ne

Ne

 

 

 

 

56

57200

glicerol monopalmitat, ester s askorbinskom kiselinom

Da

Ne

Ne

 

 

 

 

57

57280

glicerol monopalmitat, ester s limunskom kiselinom

Da

Ne

Ne

 

 

 

 

58

57600

glicerol monostearat, ester s askorbinskom kiselinom

Da

Ne

Ne

 

 

 

 

59

57680

glicerol monostearat, ester s limunskom kiselinom

Da

Ne

Ne

 

 

 

 

60

58300

glicin, soli

Da

Ne

Ne

 

 

 

 

62

64500

lizin, soli

Da

Ne

Ne

 

 

 

 

63

65440

manganov pirofosfit

Da

Ne

Ne

 

 

 

 

64

66695

metilhidroksimetilceluloza

Da

Ne

Ne

 

 

 

 

65

67155

smjesa 4-(2-benzoksazolil)-4′-(5-metil-2-benzoksazolil) stilbena, 4,4′-bis (2-benzoksazolil) stilbena i 4,4′-bis(5-metil-2-benzoksazolil) stilbena

Da

Ne

Ne

 

 

Najviše 0,05 % (m/m) (količina korištene tvari/količina u formulaciji).

Smjesa dobivena u proizvodnom procesu u tipičnom omjeru od (58-62 %):(23-27 %): (13-17 %).

 

66

67600

mono-n-oktilkositreni tris(alkil(C10-C16) merkaptoacetat

Da

Ne

Ne

 

(11)

 

 

67

67840

montana kiselina i/ili njezini esteri s etilenglikolom i/ili 1,3-butandiolom

i/ili glicerolom

Da

Ne

Ne

 

 

 

 

68

73160

fosforna kiselina, mono- i di-n-alkil (C16 i C18) esteri

Da

Ne

Da

0,05

 

 

 

69

74400

fosforasta kiselina, tris(nonil-i/ili dinonilfenil) ester

Da

Ne

Da

30

 

 

 

70

76463

poliakrilna kiselina, soli

Da

Ne

Ne

 

(22)

 

 

71

76730

polidimetilsil-oksan, γ-hidropropiliran

Da

Ne

Ne

6

 

 

 

72

76815

poliester adipinske kiseline s esterima glicerola ili pentaeritritola s parnim brojem nerazgranatih (C12 i C22) masnih kiselina

Da

Ne

Ne

 

(32)

Frakcija s molekularnom masom ispod 1 000 Da ne smije prijeći 5 % (m/m).

 

73

76866

poliesteri 1,2-propandiola i/ili 1,3- i/ili 1,4-butandiola i/ili polipropilenglikola s adipinskom kiselinom, koji mogu biti na kraju zatvoreni s octenom kiselinom ili masnim kiselinama C12 – C18 ili n-oktanolom i/ili n-dekanolom

Da

Ne

Da

 

(31)

(32)

 

 

74

77440

polietilenglikol diricinoleat

Da

Ne

Da

42

 

 

 

75

77702

polietilenglikolni esteri alifatskih monokarbonskihkiselina (C6-C22) i njihovih amonijevih i natrijevih sulfata

Da

Ne

Ne

 

 

 

 

76

77732

polietilen glikol (EO = 1-30, uobičajeno 5) eter butil 2-cijano 3-(4-hidroksi-3-metoksifenil) akrilat

Da

Ne

Ne

0,05

 

Samo za uporabu u PET-u.

 

77

77733

polietilenglikol (EO = 1-30, uobičajeno 5) eter butil-2-cijano 3-(4-hidroksi-3-metoksifenil) akrilat

Da

Ne

Ne

0,05

 

Samo za uporabu u PET-u.

 

78

77897

polietilenglikol (EO = 1 - 50) monoalkilnieter (linearan i razgranat, C8-C20) sulfat, soli

Da

Ne

Ne

5

 

 

 

79

80640

polioksialkil (C2-C4) dimetilpolisiloksan

Da

Ne

Ne

 

 

 

 

80

81760

prah, ljuskice i vlakna od mjedi, bronce, bakra, nehrđajućeg čelika, kositra, željeza i slitina bakra, kositra i željeza

Da

Ne

Ne

 

 

 

 

81

83320

propilhidroksietilceluloza

Da

Ne

Ne

 

 

 

 

82

83325

propilhidroksimetilceluloza

Da

Ne

Ne

 

 

 

 

83

83330

propilhidroksipropilceluloza

Da

Ne

Ne

 

 

 

 

84

85601

silikati, prirodni (uz izuzeće azbesta)

Da

Ne

Ne

 

 

 

 

85

85610

silikati, prirodni, silanirani (uz izuzeće azbesta)

Da

Ne

Ne

 

 

 

 

86

86000

silicilna kiselina, sililirana

Da

Ne

Ne

 

 

 

 

87

86285

silicijev dioksid, silanirani

Da

Ne

Ne

 

 

 

 

88

86880

natrijev monoalkil dialkilfenoksibenzendisulfonat

Da

Ne

Ne

9

 

 

 

89

89440

stearinska kiselina, esteri s etilenglikolom

Da

Ne

Ne

 

(2)

 

 

90

92195

taurin, soli

Da

Ne

Ne

 

 

 

 

91

92320

tetradecil-polietilenglikol (EO = 3 - 8) eter glikolne kiseline

Da

Ne

Da

15

 

 

 

92

93970

triciklodekandimetanol bis(heksahidroftalat)

Da

Ne

Ne

0,05

 

 

 

93

95858

voskovi, parafinski, rafinirani, dobiveni od sirovina na bazi nafte ili sintetskih ugljikovodika, niske viskoznosti

Da

Ne

Ne

0,05

 

Ne smije se koristiti za predmete u dodiru s masnom hranom za koje je utvrđena modelna otopina D.

Prosječna molekularna masa ne manja od 350 Da.

Viskozitet na 100 °C ne manji od 2,5 cSt (2,5 × 10-6 m2/s).

Sadržaj ugljikovodika s brojem ugljikovih atoma manjim od 25, najviše 40 % (m/m).

 

94

95859

voskovi, rafinirani, dobiveni od sirovina na bazi nafte ili sintetskih ugljikovodika, visoke viskoznosti

Da

Ne

Ne

 

 

Prosječna molekularna masa ne manja od 500 Da.

Viskozitet na 100 °C ne manji od 11 cSt (11 × 10-6 m2/s).

Sadržaj mineralnih ugljikovodika s brojem ugljika manjim od 25, najviše 5 % (m/m).

 

95

95883

bijela mineralna ulja, parafinska, od ugljikovodika na bazi nafte

Da

Ne

Ne

 

 

Prosječna molekularna masa ne manja od 480 Da.

Viskozitet na 100 °C ne manji od 8,5 cSt (8,5 × 10-6 m2/s).

Sadržaj mineralnih ugljikovodika s brojem ugljika manjim od 25, najviše 5 % (m/m).

 

96

95920

drvno brašno i vlakna, neobrađena

Da

Ne

Ne

 

 

 

 

97

72081/10

smole naftnih ugljikovodika (hidrogenirane)

Da

Ne

Ne

 

 

Smole naftnih ugljikovodika, hidrogenirane, proizvode se katalitičkom ili toplinskom polimerizacijom diena i olefina od alifatskih, alicikličkih i/ili monobenzenoidnih arilalkenskih tipova iz destilata krekiranih naftnih sirovina s vrelištem ne višim od 220 °C, kao i čisti monomeri dobiveni iz tih destilacijskih struja koji slijede iz destilacije, hidrogenacije i dodatnih postupaka prerade.

Svojstva:

viskozitet na 120 °C: > 3 Pa.s,

točka mekšanja: > 95 °C određeno metodom ASTM E 28-67,

bromni broj: < 40 (ASTM D1159),

boja od 50 %-tne otopine u toluenu < 11 po Gardnerovoj ljestvici,

ostatni aromatski monomer ≤ 50 ppm.

 

98

17260

0000050-00-0

formaldehid

Da

Da

Ne

 

(15)

 

 

54880

99

19460

0000050-21-5

mliječna kiselina

Da

Da

Ne

 

 

 

 

62960

100

24490

0000050-70-4

sorbitol

Da

Da

Ne

 

 

 

 

88320

101

36000

0000050-81-7

askorbinska kiselina

Da

Ne

Ne

 

 

 

 

102

17530

0000050-99-7

glukoza

Ne

Da

Ne

 

 

 

 

103

18100

0000056-81-5

glicerol

Da

Da

Ne

 

 

 

 

55920

104

58960

0000057-09-0

heksadeciltrimetilamonijev bromid

Da

Ne

Ne

6

 

 

 

105

22780

0000057-10-3

palmitinska kiselina

Da

Da

Ne

 

 

 

 

70400

106

24550

0000057-11-4

stearinska kiselina

Da

Da

Ne

 

 

 

 

89040

107

25960

0000057-13-6

urea

Ne

Da

Ne

 

 

 

 

108

24880

0000057-50-1

saharoza

Ne

Da

Ne

 

 

 

 

109

23740

0000057-55-6

1,2-propandiol

Da

Da

Ne

 

 

 

 

81840

110

93520

0000059-02-9

0010191-41-0

α-tokoferol

Da

Ne

Ne

 

 

 

 

111

53600

0000060-00-4

etilendiaminotetraoctena kiselina

Da

Ne

Ne

 

 

 

 

112

64015

0000060-33-3

linolna kiselina

Da

Ne

Ne

 

 

 

 

113

16780

0000064-17-5

etanol

Da

Da

Ne

 

 

 

 

52800

114

55040

0000064-18-6

mravlja kiselina

Da

Ne

Ne

 

 

 

 

115

10090

0000064-19-7

octena kiselina

Da

Da

Ne

 

 

 

 

30000

116

13090

0000065-85-0

benzojeva kiselina

Da

Da

Ne

 

 

 

 

37600

117

21550

0000067-56-1

metanol

Ne

Da

Ne

 

 

 

 

118

23830

0000067-63-0

2-propanol

Da

Da

Ne

 

 

 

 

81882

119

30295

0000067-64-1

aceton

Da

Ne

Ne

 

 

 

 

120

49540

0000067-68-5

dimetil sulfoksid

Da

Ne

Ne

 

 

 

 

121

24270

0000069-72-7

salicilna kiselina

Da

Da

Ne

 

 

 

 

84640

122

23800

0000071-23-8

1-propanol

Ne

Da

Ne

 

 

 

 

123

13840

0000071-36-3

1-butanol

Ne

Da

Ne

 

 

 

 

124

22870

0000071-41-0

1-pentanol

Ne

Da

Ne

 

 

 

 

125

16950

0000074-85-1

etilen

Ne

Da

Ne

 

 

 

 

126

10210

0000074-86-2

acetilen

Ne

Da

Ne

 

 

 

 

127

26050

0000075-01-4

vinil-klorid

Ne

Da

Ne

ND

 

1 mg/kg u konačnom proizvodu.

 

128

10060

0000075-07-0

acetaldehid

Ne

Da

Ne

 

(1)

 

 

129

17020

0000075-21-8

etilen oksid

Ne

Da

Ne

ND

 

1 mg/kg u konačnom proizvodu.

(10)

130

26110

0000075-35-4

viniliden-klorid

Ne

Da

Ne

ND

 

 

(1)

131

48460

0000075-37-6

1,1-difluoretan

Da

Ne

Ne

 

 

 

 

132

26140

0000075-38-7

viniliden-fluorid

Ne

Da

Ne

5

 

 

 

133

14380

0000075-44-5

karbonil-klorid

Ne

Da

Ne

ND

 

1 mg/kg u konačnom proizvodu.

(10)

23155

134

43680

0000075-45-6

klorodifluorometan

Da

Ne

Ne

6

 

Sadržaj klorofluorometana manje od 1 mg/kg tvari.

 

135

24010

0000075-56-9

propilen-oksid

Ne

Da

Ne

ND

 

1 mg/kg u konačnom proizvodu.

 

136

41680

0000076-22-2

kamfor

Da

Ne

Ne

 

 

 

(3)

137

66580

0000077-62-3

2,2′-metilenbis(4-metil-6-(1-metilcikloheksil)fenol)

Da

Ne

Da

 

(5)

 

 

138

93760

0000077-90-7

tri-n-butil acetil citrat

Da

Ne

Ne

 

(32)

 

 

139

14680

0000077-92-9

limunska kiselina

Da

Da

Ne

 

 

 

 

44160

140

44640

0000077-93-0

limunska kiselina, trietil ester

Da

Ne

Ne

 

(32)

 

 

141

13380

0000077-99-6

1,1,1-trimetilolpropan

Da

Da

Ne

6

 

 

 

25600

94960

142

26305

0000078-08-0

viniltrietoksilan

Ne

Da

Ne

0,05

 

Samo za primjenu kao sredstvo za površinsku obradu.

(1)

143

62450

0000078-78-4

izopentan

Da

Ne

Ne

 

 

 

 

144

19243

0000078-79-5

2-metil-1,3-butadien

Ne

Da

Ne

ND

 

1 mg/kg u konačnom proizvodu.

 

21640

145

10630

0000079-06-1

akrilamid

Ne

Da

Ne

ND

 

 

 

146

23890

0000079-09-4

propionska kiselina

Da

Da

Ne

 

 

 

 

82000

147

10690

0000079-10-7

akrilna kiselina

Ne

Da

Ne

 

(22)

 

 

148

14650

0000079-38-9

klorotrifluoretilen

Ne

Da

Ne

ND

 

 

 

149

19990

0000079-39-0

metakrilamid

Ne

Da

Ne

ND

 

 

 

150

20020

0000079-41-4

metakrilna kiselina

Ne

Da

Ne

 

(23)

 

 

151

13480

0000080-05-7

2,2-bis(4-hidroksifenil)propan

Ne

Da

Ne

0,6

 

 

 

13607

152

15610

0000080-07-9

4,4′-diklorodifenil sulfon

Ne

Da

Ne

0,05

 

 

 

153

15267

0000080-08-0

4,4′-diaminodifenil sulfon

Ne

Da

Ne

5

 

 

 

154

13617

0000080-09-1

4,4′-dihidroksidifenil sulfon

Ne

Da

Ne

0,05

 

 

 

16090

155

23470

0000080-56-8

α-pinen

Ne

Da

Ne

 

 

 

 

156

21130

0000080-62-6

metakrilna kiselina, metil ester

Ne

Da

Ne

 

(23)

 

 

157

74880

0000084-74-2

ftalna kiselina, dibutil ester

Da

Ne

Ne

0,3

(32)

Samo za primjenu kao:

(a)

omekšavalo u materijalima i predmetima za višekratnu uporabu koji dolaze u dodir s nemasnom hranom;

(b)

agens tehničke potpore u poliolefinima u koncentracijama do 0,05 % u konačnom proizvodu.

 

158

23380

0000085-44-9

ftalni anhidrid

Da

Da

Ne

 

 

 

 

76320

159

74560

0000085-68-7

ftalna kiselina, benzil butil ester

Da

Ne

Ne

30

(32)

Samo za primjenu kao:

(a)

omekšavalo u materijalima i predmetima za višekratnu uporabu;

(b)

omekšavalo u materijalima i predmetima za jednokratnu uporabu koji dolaze u dodir s nemasnom hranom, osim za hranu za dojenčad i malu djecu u skladu s Direktivom 2006/141/EZ ili prerađenu hranu na bazi žitarica i hranu za dojenčad i malu djecu u skladu s Direktivom 2006/125/EZ;

(c)

agens tehničke potpore u koncentracijama do 0,1 % u konačnom proizvodu.

(7)

160

84800

0000087-18-3

salicilna kiselina, 4-tert-butilfenil ester

Da

Ne

Da

12

 

 

 

161

92160

0000087-69-4

vinska kiselina

Da

Ne

Ne

 

 

 

 

162

65520

0000087-78-5

manitol

Da

Ne

Ne

 

 

 

 

163

66400

0000088-24-4

2,2′-metilen bis(4-etil-6-tert-butilfenol)

Da

Ne

Da

 

(13)

 

 

164

34895

0000088-68-6

2-aminobenzamid

Da

Ne

Ne

0,05

 

Samo za uporabu u PET-u za vodu i napitke.

 

165

23200

0000088-99-3

o-ftalna kiselina

Da

Da

Ne

 

 

 

 

74480

166

24057

0000089-32-7

anhidrid piromelitne kiseline

Ne

Da

Ne

0,05

 

 

 

167

25240

0000091-08-7

2,6-toluen diizocijanat

Ne

Da

Ne

 

(17)

1 mg/kg u konačnom proizvodu izražen kao izocijanatna skupina.

(10)

168

13075

0000091-76-9

2,4-diamino-6-fenil-1,3,5-triazin

Ne

Da

Ne

5

 

 

(1)

15310

169

16240

0000091-97-4

3,3′-dimetil-4,4′-diizocijanatbifenil

Ne

Da

Ne

 

(17)

1 mg/kg u konačnom proizvodu izražen kao izocijanatna skupina.

(10)

170

16000

0000092-88-6

4,4′-dihidroksibifenil

Ne

Da

Ne

6

 

 

 

171

38080

0000093-58-3

benzojeva kiselina, metil ester

Da

Ne

Ne

 

 

 

 

172

37840

0000093-89-0

benzojeva kiselina, etil ester

Da

Ne

Ne

 

 

 

 

173

60240

0000094-13-3

4-hidroksibenzojeva kiselina, propil ester

Da

Ne

Ne

 

 

 

 

174

14740

0000095-48-7

o-krezol

Ne

Da

Ne

 

 

 

 

175

20050

0000096-05-9

metakrilna kiselina, alil ester

Ne

Da

Ne

0,05

 

 

 

176

11710

0000096-33-3

akrilna kiselina, metil ester

Ne

Da

Ne

 

(22)

 

 

177

16955

0000096-49-1

etilen karbonat

Ne

Da

Ne

30

 

SML izražena kao etilenglikol.

ostatna količina od 5 mg etilen karbonata na kg hidrogela s maks. 10 g hidrogela u dodiru s 1 kg hrane.

 

178

92800

0000096-69-5

4,4′-tiobis(6-terc-butil-3-metilfenol)

Da

Ne

Da

0,48

 

 

 

179

48800

0000097-23-4

2,2′-dihidroksi-5,5′-diklorodifenilmetan

Da

Ne

Da

12

 

 

 

180

17160

0000097-53-0

eugenol

Ne

Da

Ne

ND

 

 

 

181

20890

0000097-63-2

metakrilna kiselina, etil ester

Ne

Da

Ne

 

(23)

 

 

182

19270

0000097-65-4

itakonska kiselina

Ne

Da

Ne

 

 

 

 

183

21010

0000097-86-9

metakrilna kiselina, izobutil ester

Ne

Da

Ne

 

(23)

 

 

184

20110

0000097-88-1

metakrilna kiselina, butil ester

Ne

Da

Ne

 

(23)

 

 

185

20440

0000097-90-5

metakrilna kiselina, diester s etilenglikolom

Ne

Da

Ne

0,05

 

 

 

186

14020

0000098-54-4

4-tert-butilfenol

Ne

Da

Ne

0,05

 

 

 

187

22210

0000098-83-9

α-metilstiren

Ne

Da

Ne

0,05

 

 

 

188

19180

0000099-63-8

diklorid izoftalne kiseline

Ne

Da

Ne

 

(27)

 

 

189

60200

0000099-76-3

4-hidroksibenzojeva kiselina, metil ester

Da

Ne

Ne

 

 

 

 

190

18880

0000099-96-7

p-hidroksibenzojeva kiselina

Ne

Da

Ne

 

 

 

 

191

24940

0000100-20-9

diklorid tereftalne kiseline

Ne

Da

Ne

 

(28)

 

 

192

23187

ftalna kiselina

Ne

Da

Ne

 

(28)

 

 

193

24610

0000100-42-5

stiren

Ne

Da

Ne

 

 

 

 

194

13150

0000100-51-6

benzil alkohol

Ne

Da

Ne

 

 

 

 

195

37360

0000100-52-7

benzaldehid

Da

Ne

Ne

 

 

 

(3)

196

18670

0000100-97-0

heksametilentetramin

Da

Da

Ne

 

(15)

 

 

59280

197

20260

0000101-43-9

metakrilna kiselina, cikloheksil ester

Ne

Da

Ne

0,05

 

 

 

198

16630

0000101-68-8

difenilmetan-4,4′-diizocijanat

Ne

Da

Ne

 

(17)

1 mg/kg u konačnom proizvodu izražen kao izocijanatna skupina.

(10)

199

24073

0000101-90-6

rezorcinol diglicidil eter

Ne

Da

Ne

ND

 

Ne smije se koristiti za predmete u dodiru s masnom hranom za koju je određena modelna otopina D.

Samo za neizravan dodir s hranom, iza PET sloja.

(8)

200

51680

0000102-08-9

N,N′-difeniltiourea

Da

Ne

Da

3

 

 

 

201

16540

0000102-09-0

difenil karbonat

Ne

Da

Ne

0,05

 

 

 

202

23070

0000102-39-6

(1,3-fenilenedioksi) dioctena kiselina

Ne

Da

Ne

0,05

 

 

(1)

203

13323

0000102-40-9

1,3-bis(2-hidroksietoksi) benzen

Ne

Da

Ne

0,05

 

 

 

204

25180

0000102-60-3

N,N,N′,N′,-tetrakis(2-hidroksipropil)etilendiamin

Da

Da

Ne

 

 

 

 

92640

205

25385

0000102-70-5

trialiamin

Ne

Da

Ne

 

 

40 mg/kg hidrogela u omjeru od 1 kg hrane prema maksimalno 1,5 grama hidrogela.

Koristi se samo u hidrogelima namijenjenim za neizravni dodir s hranom.

 

206

11500

0000103-11-7

akrilna kiselina, 2-etilheksil ester

Ne

Da

Ne

0,05

 

 

 

207

31920

0000103-23-1

adipinska kiselina, bis(2-etilheksil) ester

Da

Ne

Da

18

(32)

 

(2)

208

18898

0000103-90-2

N-(4-hidroksifenil) acetamid

Ne

Da

Ne

0,05

 

 

 

209

17050

0000104-76-7

2-etil-1-heksanol

Ne

Da

Ne

30

 

 

 

210

13390

0000105-08-8

1,4-bis(hidroksimetil)cikloheksan

Ne

Da

Ne

 

 

 

 

14880

211

23920

0000105-38-4

propionska kiselina, vinil ester

Ne

Da

Ne

 

(1)

 

 

212

14200

0000105-60-2

kaprolaktam

Da

Da

Ne

 

(4)

 

 

41840

213

82400

0000105-62-4

1,2-propilenglikol dioleat

Da

Ne

Ne

 

 

 

 

214

61840

0000106-14-9

12-hidroksistearinska kiselina

Da

Ne

Ne

 

 

 

 

215

14170

0000106-31-0

anhidrid maslačne kiseline

Ne

Da

Ne

 

 

 

 

216

14770

0000106-44-5

p-krezol

Ne

Da

Ne

 

 

 

 

217

15565

0000106-46-7

1,4-diklorbenzen

Ne

Da

Ne

12

 

 

 

218

11590

0000106-63-8

akrilna kiselina, izobutil ester

Ne

Da

Ne

 

(22)

 

 

219

14570

0000106-89-8

epiklorhidrin

Ne

Da

Ne

ND

 

1 mg/kg u konačnom proizvodu.

(10)

16750

220

20590

0000106-91-2

metakrilna kiselina, 2,3-epoksipropil ester

Ne

Da

Ne

0,02

 

 

(10)

221

40570

0000106-97-8

butan

Da

Ne

Ne

 

 

 

 

222

13870

0000106-98-9

1-buten

Ne

Da

Ne

 

 

 

 

223

13630

0000106-99-0

butadijen

Ne

Da

Ne

ND

 

1 mg/kg u konačnom proizvodu.

 

224

13900

0000107-01-7

2-buten

Ne

Da

Ne

 

 

 

 

225

12100

0000107-13-1

akrilonitril

Ne

Da

Ne

ND

 

 

 

226

15272

0000107-15-3

etilendiamin

Ne

Da

Ne

12

 

 

 

16960

227

16990

0000107-21-1

etilenglikol

Da

Da

Ne

 

(2)

 

 

53650

228

13690

0000107-88-0

1,3-butandiol

Ne

Da

Ne

 

 

 

 

229

14140

0000107-92-6

maslačna kiselina

Ne

Da

Ne

 

 

 

 

230

16150

0000108-01-0

dimetilaminoetanol

Ne

Da

Ne

18

 

 

 

231

10120

0000108-05-4

octena kiselina, vinil ester

Ne

Da

Ne

12

 

 

 

232

10150

0000108-24-7

anhidrid octene kiseline

Da

Da

Ne

 

 

 

 

30280

233

24850

0000108-30-5

anhidrid jantarne kiseline

Ne

Da

Ne

 

 

 

 

234

19960

0000108-31-6

anhidrid maleinske kiseline

Ne

Da

Ne

 

(3)

 

 

235

14710

0000108-39-4

m-krezol

Ne

Da

Ne

 

 

 

 

236

23050

0000108-45-2

1,3-fenilendiamin

Ne

Da

Ne

ND

 

 

 

237

15910

0000108-46-3

1,3-dihidroksibenzen

Ne

Da

Ne

2,4

 

 

 

24072

238

18070

0000108-55-4

anhidrid glutarne kiseline

Ne

Da

Ne

 

 

 

 

239

19975

0000108-78-1

2,4,6-triamino-1,3,5-triazin

Da

Da

Ne

30

 

 

 

25420

93720

240

45760

0000108-91-8

cikloheksilamin

Da

Ne

Ne

 

 

 

 

241

22960

0000108-95-2

fenol

Ne

Da

Ne

 

 

 

 

242

85360

0000109-43-3

sebacinska kiselina, dibutil ester

Da

Ne

Ne

 

(32)

 

 

243

19060

0000109-53-5

izobutil vinil eter

Ne

Da

Ne

0,05

 

 

(10)

244

71720

0000109-66-0

pentan

Da

Ne

Ne

 

 

 

 

245

22900

0000109-67-1

1-penten

Ne

Da

Ne

5

 

 

 

246

25150

0000109-99-9

tetrahidrofuran

Ne

Da

Ne

0,6

 

 

 

247

24820

0000110-15-6

jantarna kiselina

Da

Da

Ne

 

 

 

 

90960

248

19540

0000110-16-7

maleinska kiselina

Da

Da

Ne

 

(3)

 

 

64800

249

17290

0000110-17-8

fumarna kiselina

Da

Da

Ne

 

 

 

 

55120

250

53520

0000110-30-5

N,N′-etilenbisstearamid

Da

Ne

Ne

 

 

 

 

251

53360

0000110-31-6

N,N′-etilenbisoleamid

Da

Ne

Ne

 

 

 

 

252

87200

0000110-44-1

sorbinska kiselina

Da

Ne

Ne

 

 

 

 

253

15250

0000110-60-1

1,4-diaminobutan

Ne

Da

Ne

 

 

 

 

254

13720

0000110-63-4

1,4-butandiol

Da

Da

Ne

 

(30)

 

 

40580

255

25900

0000110-88-3

trioksan

Ne

Da

Ne

5

 

 

 

256

18010

0000110-94-1

glutarna kiselina

Da

Da

Ne

 

 

 

 

55680

257

13550

0000110-98-5

dipropilenglikol

Da

Da

Ne

 

 

 

 

16660

51760

258

70480

0000111-06-8

palmitinska kiselina, butil ester

Da

Ne

Ne

 

 

 

 

259

58720

0000111-14-8

heptanska kiselina

Da

Ne

Ne

 

 

 

 

260

24280

0000111-20-6

sebacinska kiselina

Ne

Da

Ne

 

 

 

 

261

15790

0000111-40-0

dietilentriamin

Ne

Da

Ne

5

 

 

 

262

35284

0000111-41-1

N-(2-aminoetil)etanolamin

Da

Ne

Ne

0,05

 

Ne smije se koristiti za predmete u dodiru s masnom hranom za koju je određena modelna otopina D.

Samo za neizravan dodir s hranom, iza PET sloja.

 

263

13326

0000111-46-6

dietilenglikol

Da

Da

Ne

 

(2)

 

 

15760

47680

264

22660

0000111-66-0

1-okten

Ne

Da

Ne

15

 

 

 

265

22600

0000111-87-5

1-oktanol

Ne

Da

Ne

 

 

 

 

266

25510

0000112-27-6

trietilenglikol

Da

Da

Ne

 

 

 

 

94320

267

15100

0000112-30-1

1-dekanol

Ne

Da

Ne

 

 

 

 

268

16704

0000112-41-4

1-dodecen

Ne

Da

Ne

0,05

 

 

 

269

25090

0000112-60-7

tetraetilenglikol

Da

Da

Ne

 

 

 

 

92350

270

22763

0000112-80-1

oleinska kiselina

Da

Da

Ne

 

 

 

 

69040

271

52720

0000112-84-5

erukamid

Da

Ne

Ne

 

 

 

 

272

37040

0000112-85-6

behenska kiselina

Da

Ne

Ne

 

 

 

 

273

52730

0000112-86-7

eruka kiselina

Da

Ne

Ne

 

 

 

 

274

22570

0000112-96-9

oktadecil izocijanat

Ne

Da

Ne

 

(17)

1 mg/kg u konačnom proizvodu izražen kao izocijanatna skupina.

(10)

275

23980

0000115-07-1

propilen

Ne

Da

Ne

 

 

 

 

276

19000

0000115-11-7

izobuten

Ne

Da

Ne

 

 

 

 

277

18280

0000115-27-5

anhidrid heksakloroendometilentetrahidroftalne kiseline

Ne

Da

Ne

ND

 

 

 

278

18250

0000115-28-6

heksakloroendometilentetrahidroftalna kiselina

Ne

Da

Ne

ND

 

 

 

279

22840

0000115-77-5

pentaeritritol

Da

Da

Ne

 

 

 

 

71600

280

73720

0000115-96-8

fosforna kiselina, trikloretil ester

Da

Ne

Ne

ND

 

 

 

281

25120

0000116-14-3

tetrafluoroetilen

Ne

Da

Ne

0,05

 

 

 

282

18430

0000116-15-4

heksafluoropropilen

Ne

Da

Ne

ND

 

 

 

283

74640

0000117-81-7

ftalna kiselina, bis(2-etilheksil) ester

Da

Ne

Ne

1,5

(32)

Samo za primjenu kao:

(a)

omekšavalo u materijalima i predmetima za višekratnu uporabu koji dolaze u dodir s nemasnim hranama;

(b)

agens tehničke potpore u koncentracijama do 0,1 % u konačnom proizvodu.

(7)

284

84880

0000119-36-8

salicilna kiselina, metil ester

Da

Ne

Ne

30

 

 

 

285

66480

0000119-47-1

2,2′-metilen bis(4-metil-6-tert-butilfenol)

Da

Ne

Da

 

(13)

 

 

286

38240

0000119-61-9

benzofenon

Da

Ne

Da

0,6

 

 

 

287

60160

0000120-47-8

4-hidroksibenzojeva kiselina, etil ester

Da

Ne

Ne

 

 

 

 

288

24970

0000120-61-6

tereftalna kiselina, dimetil ester

Ne

Da

Ne

 

 

 

 

289

15880

0000120-80-9

1,2-dihidroksibenzen

Ne

Da

Ne

6

 

 

 

24051

290

55360

0000121-79-9

galna kiselina, propil ester

Da

Ne

Ne

 

(20)

 

 

291

19150

0000121-91-5

izoftalna kiselina

Ne

Da

Ne

 

(27)

 

 

292

94560

0000122-20-3

triizopropanolamin

Da

Ne

Ne

5

 

 

 

293

23175

0000122-52-1

fosforasta kiselina, trietil ester

Ne

Da

Ne

ND

 

1 mg/kg u konačnom proizvodu.

(1)

294

93120

0000123-28-4

tiodipropionska kiselina, didodecil ester

Da

Ne

Da

 

(14)

 

 

295

15940

0000123-31-9

1,4-dihidroksibenzen

Da

Da

Ne

0,6

 

 

 

18867

48620

296

23860

0000123-38-6

propionaldehid

Ne

Da

Ne

 

 

 

 

297

23950

0000123-62-6

anhidrid propionske kiseline

Ne

Da

Ne

 

 

 

 

298

14110

0000123-72-8

butiraldehid

Ne

Da

Ne

 

 

 

 

299

63840

0000123-76-2

levulinska kiselina

Da

Ne

Ne

 

 

 

 

300

30045

0000123-86-4

octena kiselina, butil ester

Da

Ne

Ne

 

 

 

 

301

89120

0000123-95-5

stearinska kiselina, butil ester

Da

Ne

Ne

 

 

 

 

302

12820

0000123-99-9

azelainska kiselina

Ne

Da

Ne

 

 

 

 

303

12130

0000124-04-9

adipinska kiselina

Da

Da

Ne

 

 

 

 

31730

304

14320

0000124-07-2

kaprilna kiselina

Da

Da

Ne

 

 

 

 

41960

305

15274

0000124-09-4

heksametilendiamin

Ne

Da

Ne

2,4

 

 

 

18460

306

88960

0000124-26-5

stearamid

Da

Ne

Ne

 

 

 

 

307

42160

0000124-38-9

ugljični dioksid

Da

Ne

Ne

 

 

 

 

308

91200

0000126-13-6

acetat izobutirat saharoze

Da

Ne

Ne

 

 

 

 

309

91360

0000126-14-7

oktaacetat saharoze

Da

Ne

Ne

 

 

 

 

310

16390

0000126-30-7

2,2-dimetil-1,3-propandiol

Ne

Da

Ne

0,05

 

 

 

22437

311

16480

0000126-58-9

dipentaeritritol

Da

Da

Ne

 

 

 

 

51200

312

21490

0000126-98-7

metakrilonitril

Ne

Da

Ne

ND

 

 

 

313

16650

0000127-63-9

difenil sulfon

Da

Da

Ne

3

 

 

 

51570

314

23500

0000127-91-3

β-pinen

Ne

Da

Ne

 

 

 

 

315

46640

0000128-37-0

2,6-di-tert-butil-p-krezol

Da

Ne

Ne

3

 

 

 

316

23230

0000131-17-9

ftalna kiselina, dialil ester

Ne

Da

Ne

ND

 

 

 

317

48880

0000131-53-3

2,2′-dihidroksi-4-metoksibenzofenon

Da

Ne

Da

 

(8)

 

 

318

48640

0000131-56-6

2,4-dihidroksibenzofenon

Da

Ne

Ne

 

(8)

 

 

319

61360

0000131-57-7

2-hidroksi-4-metoksibenzofenon

Da

Ne

Da

 

(8)

 

 

320

37680

0000136-60-7

benzojeva kiselina, butil ester

Da

Ne

Ne

 

 

 

 

321

36080

0000137-66-6

askorbil palmitat

Da

Ne

Ne

 

 

 

 

322

63040

0000138-22-7

mliječna kiselina, butil ester

Da

Ne

Ne

 

 

 

 

323

11470

0000140-88-5

akrilna kiselina, etil ester

Ne

Da

Ne

 

(22)

 

 

324

83700

0000141-22-0

ricinooleinska kiselina

Da

Ne

Da

42

 

 

 

325

10780

0000141-32-2

akrilna kiselina, n-butil ester

Ne

Da

Ne

 

(22)

 

 

326

12763

0000141-43-5

2-aminoetanol

Da

Da

Ne

0,05

 

Ne smije se koristiti za predmete u dodiru s masnim hranama z a koje je utvrđena modelna otopina D.

Samo za neizravan dodir s hranom, iza PET sloja.

 

35170

327

30140

0000141-78-6

octena kiselina, etil ester

Da

Ne

Ne

 

 

 

 

328

65040

0000141-82-2

malonska kiselina

Da

Ne

Ne

 

 

 

 

329

59360

0000142-62-1

heksanska kiselina

Da

Ne

Ne

 

 

 

 

330

19470

0000143-07-7

laurinska kiselina

Da

Da

Ne

 

 

 

 

63280

331

22480

0000143-08-8

1-nonanol

Ne

Da

Ne

 

 

 

 

332

69760

0000143-28-2

oleil alkohol

Da

Ne

Ne

 

 

 

 

333

22775

0000144-62-7

oksalna kiselina

Da

Da

Ne

6

 

 

 

69920

334

17005

0000151-56-4

etilenimin

Ne

Da

Ne

ND

 

 

 

335

68960

0000301-02-0

oleamid

Da

Ne

Ne

 

 

 

 

336

15095

0000334-48-5

n-dekanska kiselina

Da

Da

Ne

 

 

 

 

45940

337

15820

0000345-92-6

4,4′-difluorbenzofenon

Ne

Da

Ne

0,05

 

 

 

338

71020

0000373-49-9

palmitooleinska kiselina

Da

Ne

Ne

 

 

 

 

339

86160

0000409-21-2

silicijev karbid

Da

Ne

Ne

 

 

 

 

340

47440

0000461-58-5

dicijanodiamid

Da

Ne

Ne

 

 

 

 

341

13180

0000498-66-8

biciklo[2.2.1]hept-2-en

Ne

Da

Ne

0,05

 

 

 

22550

342

14260

0000502-44-3

kaprolakton

Ne

Da

Ne

 

(29)

 

 

343

23770

0000504-63-2

1,3-propandiol

Ne

Da

Ne

0,05

 

 

 

344

13810

0000505-65-7

1,4-butandiol formal

Ne

Da

Ne

ND

 

 

(10)

21821

345

35840

0000506-30-9

arahidna kiselina

Da

Ne

Ne

 

 

 

 

346

10030

0000514-10-3

abietinska kiselina

Ne

Da

Ne

 

 

 

 

347

13050

0000528-44-9

trimelitna kiselina

Ne

Da

Ne

 

(21)

 

 

25540

348

22350

0000544-63-8

miristinska kiselina

Da

Da

Ne

 

 

 

 

67891

349

25550

0000552-30-7

anhidrid trimelitne kiseline

Ne

Da

Ne

 

(21)

 

 

350

63920

0000557-59-5

lignocerinska kiselina

Da

Ne

Ne

 

 

 

 

351

21730

0000563-45-1

3-metil-1-buten

Ne

Da

Ne

ND

 

Smije se koristiti samo u polipropilenu.

(1)

352

16360

0000576-26-1

2,6-dimetilfenol

Ne

Da

Ne

0,05

 

 

 

353

42480

0000584-09-8

ugljična kiselina, rubidijeva sol

Da

Ne

Ne

12

 

 

 

354

25210

0000584-84-9

2,4-toluen diizocijanat

Ne

Da

Ne

 

(17)

1 mg/kg u konačnom proizvodu izražen kao izocijanatna skupina.

(10)

355

20170

0000585-07-9

metakrilna kiselina, tert-butil ester

Ne

Da

Ne

 

(23)

 

 

356

18820

0000592-41-6

1-heksen

Ne

Da

Ne

3

 

 

 

357

13932

0000598-32-3

3-buten-2-ol

Ne

Da

Ne

ND

 

Smije se koristiti samo kao ko-monomer za pripremu polimernog aditiva.

(1)

358

14841

0000599-64-4

4-kumilfenol

Ne

Da

Ne

0,05

 

 

 

359

15970

0000611-99-4

4,4′-dihidroksibenzofenon

Da

Da

Ne

 

(8)

 

 

48720

360

57920

0000620-67-7

glicerol triheptanoat

Da

Ne

Ne

 

 

 

 

361

18700

0000629-11-8

1,6-heksandiol

Ne

Da

Ne

0,05

 

 

 

362

14350

0000630-08-0

ugljični monoksid

Ne

Da

Ne

 

 

 

 

363

16450

0000646-06-0

1,3-dioksolan

Ne

Da

Ne

5

 

 

 

364

15404

0000652-67-5

1,4:3,6-dianhidrosorbitol

Ne

Da

Ne

5

 

Smije se koristiti samo kao ko-monomer u poli(etilen-ko-izosorbid tereftalatu).

 

365

11680

0000689-12-3

akrilna kiselina, izopropil ester

Ne

Da

Ne

 

(22)

 

 

366

22150

0000691-37-2

4-metil-1-penten

Ne

Da

Ne

0,05

 

 

 

367

16697

0000693-23-2

n-dodekandikiselina

Ne

Da

Ne

 

 

 

 

368

93280

0000693-36-7

tiodipropionska kiselina, dioktadecil ester

Da

Ne

Da

 

(14)

 

 

369

12761

0000693-57-2

12-aminododekanska kiselina

Ne

Da

Ne

0,05

 

 

 

370

21460

0000760-93-0

anhidrid metakrilne kiseline

Ne

Da

Ne

 

(23)

 

 

371

11510

0000818-61-1

akrilna kiselina, monoester s etilenglikolom

Ne

Da

Ne

 

(22)

 

 

11830

372

18640

0000822-06-0

heksametilen diizocijanat

Ne

Da

Ne

 

(17)

1 mg/kg u konačnom proizvodu izražen kao izocijanatna skupina.

(10)

373

22390

0000840-65-3

2,6-naftalendikarboksilna kiselina, dimetil ester

Ne

Da

Ne

0,05

 

 

 

374

21190

0000868-77-9

metakrilna kiselina, monoester s etilenglikolom

Ne

Da

Ne

 

(23)

 

 

375

15130

0000872-05-9

1-decen

Ne

Da

Ne

0,05

 

 

 

376

66905

0000872-50-4

N-metilpirolidon

Da

Ne

Ne

 

 

 

 

377

12786

0000919-30-2

3-aminopropiltrietoksisilan

Ne

Da

Ne

0,05

 

Ostatni ekstraktivni sadržaj 3-aminopropiltrietoksilana mora biti manji od 3 mg/kg

punila kada se koristi za reaktivnu obradu površine anorganskih punila.

SML = 0,05 mg/kg kad se koristi za obradu površine materijala i predmeta.

 

378

21970

0000923-02-4

N-metilolmetakrilamid

Ne

Da

Ne

0,05

 

 

 

379

21940

0000924-42-5

N-metilolakrilamid

Ne

Da

Ne

ND

 

 

 

380

11980

0000925-60-0

akrilna kiselina, propil ester

Ne

Da

Ne

 

(22)

 

 

381

15030

0000931-88-4

ciklookten

Ne

Da

Ne

0,05

 

Samo za primjenu u polimerima u dodiru s hranom za koje je propisana modelna otopina A.

 

382

19490

0000947-04-6

laurolaktam

Ne

Da

Ne

5

 

 

 

383

72160

0000948-65-2

2-fenilindol

Da

Ne

Da

15

 

 

 

384

40000

0000991-84-4

2,4-bis(oktilmerkapto)-6-(4-hidroksi-3,5-di-tert-butilanilino)-1,3,5-triazin

Da

Ne

Da

30

 

 

 

385

11530

0000999-61-1

akrilna kiselina, 2-hidroksipropil ester

Ne

Da

Ne

0,05

 

SML izražena kao zbroj akrilnih kiselina.

2-hidroksipropil ester i akrilna kiselina, 2-hidroksiizopropil ester.

Može sadržavati do 25 % (m/m) akrilne kiseline,2-hidroksiizopropil estera (CAS br. 0002918-23-2).

(1)

386

55280

0001034-01-1

galna kiselina, oktil ester

Da

Ne

Ne

 

(20)

 

 

387

26155

0001072-63-5

1-vinilimidazol

Ne

Da

Ne

0,05

 

 

(1)

388

25080

0001120-36-1

1-tetradecen

Ne

Da

Ne

0,05

 

 

 

389

22360

0001141-38-4

2,6-naftalendikarboksilna kiselina

Ne

Da

Ne

5

 

 

 

390

55200

0001166-52-5

galna kiselina,dodecil ester

Da

Ne

Ne

 

(20)

 

 

391

22932

0001187-93-5

perfluorometil perfluorovinil eter

Ne

Da

Ne

0,05

 

Samo za primjenu kod neljepljivih premaza (odvajajućih filmova).

 

392

72800

0001241-94-7

fosforna kiselina, difenil 2-etilheksil ester

Da

Ne

Da

2,4

 

 

 

393

37280

0001302-78-9

bentonit

Da

Ne

Ne

 

 

 

 

394

41280

0001305-62-0

kalcijev hidroksid

Da

Ne

Ne

 

 

 

 

395

41520

0001305-78-8

kalcijev oksid

Da

Ne

Ne

 

 

 

 

396

64640

0001309-42-8

magnezijev hidroksid

Da

Ne

Ne

 

 

 

 

397

64720

0001309-48-4

magnezijev oksid

Da

Ne

Ne

 

 

 

 

398

35760

0001309-64-4

Antimon trioksid

Da

Ne

Ne

0,04

 

SML izražena kao antimon.

(6)

399

81600

0001310-58-3

kalijev hidroksid

Da

Ne

Ne

 

 

 

 

400

86720

0001310-73-2

natrijev hidroksid

Da

Ne

Ne

 

 

 

 

401

24475

0001313-82-2

natrijev sulfid

Ne

Da

Ne

 

 

 

 

402

96240

0001314-13-2

cinkov oksid

Da

Ne

Ne

 

 

 

 

403

96320

0001314-98-3

cinkov sulfid

Da

Ne

Ne

 

 

 

 

404

67200

0001317-33-5

molibdenov disulfid

Da

Ne

Ne

 

 

 

 

405

16690

0001321-74-0

divinilbenzen

Ne

Da

Ne

ND

 

SML izražena kao zbroj divinilbenzena i etilvinilbenzena.

Može sadržavati do 45 % (m/m) etilvinilbenzena.

(1)

406

83300

0001323-39-3

1,2-propilenglikol monostearat

Da

Ne

Ne

 

 

 

 

407

87040

0001330-43-4

natrijev tetraborat

Da

Ne

Ne

 

(16)

 

 

408

82960

0001330-80-9

1,2-propilenglikol monooleat

Da

Ne

Ne

 

 

 

 

409

62240

0001332-37-2

željezni oksid

Da

Ne

Ne

 

 

 

 

410

62720

0001332-58-7

kaolin

Da

Ne

Ne

 

 

 

 

411

42080

0001333-86-4

ugljikovo crnilo (čađa)

Da

Ne

Ne

 

 

Primarne čestice od 10 – 300 mm aglomerirane do veličine od 100 – 1 200 nm koje mogu stvarati aglomerate unutar veličina od 300 nm – mm.

Toluenski ekstrakt: maks. 0,1 %, određeno prema ISO metodi 6209.

UV apsorpcija cikloheksanskog ekstrakta pri valnoj duljini od 386 nm: < 0,02 AU za ćeliju od 1 cm ili < 0,1 AU za ćeliju od 5 cm, određeno prema opće priznatoj metodi analize.

Sadržaj benzo(a)pirena: maks. 0,25 mg/kg ugljikovog crnila.

Maksimalna količina čađe u polimeru: 2,5 % m/m.

 

412

45200

0001335-23-5

bakreni jodid

Da

Ne

Ne

 

(6)

 

 

413

35600

0001336-21-6

amonijev hidroksid

Da

Ne

Ne

 

 

 

 

414

87600

0001338-39-2

sorbitan monolaurat

Da

Ne

Ne

 

 

 

 

415

87840

0001338-41-6

sorbitan monostearat

Da

Ne

Ne

 

 

 

 

416

87680

0001338-43-8

sorbitan monooleat

Da

Ne

Ne

 

 

 

 

417

85680

0001343-98-2

silicilna kiselina

Da

Ne

Ne

 

 

 

 

418

34720

0001344-28-1

aluminij oksid

Da

Ne

Ne

 

 

 

 

419