11/Sv. 110

Službeni list Europske unije

21979A0615(02)

L 226/17

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

29.08.1980.

SPORAZUM

između Vlade Republike Senegala i Europske ekonomske zajednice o ribolovu uz obale Senegala

VLADA REPUBLIKE SENEGAL I EUROPSKA EKONOMSKA ZAJEDNICA (dalje u tekstu „Zajednica”);

PODSJEĆAJUĆI na bliske odnose između Zajednice i Republike Senegal;

U DUHU suradnje koja proizlazi iz Konvencije iz Loméa, a koja predstavlja zajedničku želju obiju stranaka da ojačaju prijateljske odnose između afričkih, karipskih i pacifičkih država i Zajednice;

UZIMAJUĆI U OBZIR obostrane interese za racionalnim gospodarenjem, očuvanjem i optimalnim iskorištavanjem ribljih fondova u srednjoistočnom Atlantiku;

BUDUĆI DA Republika Senegal ima suverenitet ili nadležnost nad područjem koje se proteže do 200 nautičkih milja od obale, a posebno u odnosu na morski ribolov;

UZIMAJUĆI U OBZIR činjenicu da se plovila koji plove pod zastavama država članica Zajednice uobičajeno bave ribolovom na tom području;

UZIMAJUĆI U OBZIR rad Treće konferencije Ujedinjenih naroda o pravu mora;

POTVRĐUJUĆI da ostvarivanje suverenih prava obalnih država nad vodama pod njihovom nadležnošću u svrhu istraživanja, iskorištavanja, očuvanja i gospodarenja živim resursima u tim vodama mora biti u skladu s načelima međunarodnog prava;

BUDUĆI DA je ribarenje u vodama pod suverenitetom ili nadležnošću Republike Senegala uređeno njenim Kodeksom o morskom ribolovu;

ODLUČNI voditi svoje odnose u duhu međusobnog povjerenja i poštovanja obostranih interesa u području morskog ribolova;

ŽELEĆI utvrditi uvjete kojima se uređuju ribolovne aktivnosti od zajedničkog interesa za obje stranke;

SPORAZUMJELE SU SE:

Članak 1.

Ovim se Sporazumom uspostavljaju načela i pravila koja, u svakom pogledu, uređuju buduće ribolovne aktivnosti plovila koja plove pod zastavama država članica Zajednice, dalje u tekstu „plovila Zajednice” u vodama nad kojima Republika Senegal ima suverenitet ili nadležnost u pogledu ribarstva, dalje u tekstu „ribolovna zona Senegala”.

Članak 2.

Vlada Republike Senegala odobrava plovilima Zajednice ribolov u ribolovnoj zoni Senegala u skladu s uvjetima ovog Sporazuma, a posebno s onima predviđenima u Prilogu I., te s Kodeksom o morskom ribolovu i drugim zakonima i propisima koji su na snazi u Senegalu.

Članak 3.

1. Zajednica se obvezuje poduzeti sve odgovarajuće mjere kako bi osigurala da se njezina plovila pridržavaju odredaba ovog Sporazuma i provedbenih propisa koji uređuju ribolov u ribolovnoj zoni Senegala.

2. Tijela Senegala unaprijed obavješćuju Komisiju Europskih zajednica o bilo kakvim promjenama u navedenim provedbenim propisima.

Članak 4.

1. Ribolov koji obavljaju plovila Zajednice u ribolovnoj zoni Senegala podložan je posjedovanju dozvole koju, na zahtjev Zajednice, izdaju tijela Senegala.

2. Tijela Senegala izdaju dozvole za ribolov unutar ograničenja utvrđenih s obzirom na kategoriju plovila u Protokolu iz članka 9.

3. Dozvole vrijede u zonama utvrđenima u Prilogu I. odjeljku E, a ovise o vrsti ribolova i tipu dotičnog plovila.

4. Dozvole vrijede od dana izdavanja do 31. prosinca godine u kojoj su izdane.

5. Dozvola se izdaje za određeno plovilo i nije prenosiva.

6. Ako je plovilo koje posjeduje dozvolu spriječeno u njezinoj uporabi zbog više sile, dozvola se može, na zahtjev Zajednice, zamijeniti drugom koja vrijedi za plovilo iste kategorije.

Članak 5.

1. Dozvole izdaju tijela Republike Senegal nakon što dotični vlasnik plovila plati naknadu.

2. Za ona plovila koja su obvezna iskrcati cijeli ulov u senegalskim lukama, naknada se određuje prema važećim senegalskim provedbenim propisima. Za plovila koja nisu obvezna iskrcati cijeli ulov u Senegalu iznos naknade je dvostruko veći od onog navedenog u prethodnoj rečenici.

Iznosi koji se plaćaju utvrđeni su u Prilogu I. odjeljku A.

Dozvole se u cijelosti plaćaju prilikom izdavanja ili kad se proglase važećima; naknade za dozvole koje se određuju na temelju količine ulovljene ribe plaćaju se na kraju godine.

3. Naknada za dozvolu izdanu na temelju članka 4. stavka 6. određuje se razmjerno preostalom vremenu do kraja godine.

Članak 6.

Stranke se obvezuju uskladiti svoje djelovanje, izravno ili u okviru međunarodnih organizacija, kako bi osigurale gospodarenje i očuvanje živih resursa, posebno u srednjoistočnom Atlantiku, i olakšale odgovarajuće znanstveno istraživanje.

Članak 7.

Plovila kojima je odobren ribolov u vodama Senegala u okviru ovog Sporazuma moraju odgovarajućim tijelima Senegala dostaviti izjavu o ulovu u skladu s postupcima utvrđenim u Prilogu I. odjeljku B ovog Sporazuma.

Članak 8.

Koćarice i tunolovci bez hladnjača, kojima je, na temelju ovom Sporazumu, odobren ribolov u ribolovnoj zoni Senegala, obvezni su iskrcati svoj cijeli ulov.

Koćarice i tunolovci s hladnjačama obvezni su iskrcati dio svog ulova u skladu s postupcima utvrđenim u Prilogu I. odjeljku C ovog Sporazuma.

Članak 9.

U zamjenu za ribolovne mogućnosti koje se dodjeljuju u okviru Sporazuma, Zajednica Republici Senegala plaća naknadu utvrđenu u Protokolu uz ovaj Sporazum.

Ova naknada, koja se plaća ne dovodeći u pitanje financiranje koje je za Republiku Senegal predviđeno na temelju Konvencije iz Loméa, provodi se prema posebnom postupku opisanom u navedenom Protokolu.

Naknada se koristiti za financiranje poljoprivrednih projekata i usluga, a posebno onih koji se odnose na morski ribolov.

Članak 10.

Stranke su suglasne savjetovati se, kad je to primjereno, u slučaju spora u vezi s tumačenjem ili primjenom ovog Sporazuma, a u skladu s postupcima utvrđenim u Prilogu II.

Članak 11.

Kako bi se osigurala ispravna primjena ovog Sporazuma, osniva se Zajednički odbor.

Odbor se sastaje jednom godišnje, naizmjence u Senegalu i Zajednici, ili izvanredno na zahtjev jedne od stranaka.

Članak 12.

Ako nadležna tijela Senegala, zbog nepredviđene promjene stanja ribljeg fonda, odluče uvesti mjere zaštite koje, prema mišljenju Zajednice, znatno utječu na ribolovne aktivnosti plovila Zajednice, stranke se međusobno savjetuju radi izmjena Priloga I. i Protokola iz članka 9.

Ta se savjetovanja temelje na načelu da se svako smanjenje ribolovnih mogućnosti predviđeno u navedenom Protokolu nadoknađuje drugim jednakovrijednim ribolovnim mogućnostima, pri čemu se vodi računa o naknadi koju je Zajednica već platila.

Članak 13.

Nijedna odredba ovog Sporazuma ni na koji način ne utječe na stajališta jedne ili druge strane o bilo kojem pitanju u vezi s pravom mora.

Članak 14.

Ovaj se Sporazum primjenjuje, s jedne strane, na područjima na kojima se primjenjuje Ugovor o osnivanju Europske ekonomske zajednice, i to pod uvjetima predviđenim tim Ugovorom, a s druge strane, na državnom području Republike Senegala.

Članak 15.

Obje su stranke suglasne razmotriti ovaj Sporazum nakon završetka pregovora o multilateralnom ugovoru koji se vode u okviru Treće konferencije Ujedinjenih naroda o pravu mora.

Članak 16.

Prilozi su sastavni dio ovog Sporazuma i, osim ako je drukčije određeno, upućivanje na ovaj Sporazum uključuje i upućivanje na njegove priloge.

Članak 17.

Ovaj se Sporazum sklapa na početno razdoblje od dvije godine od dana njegovog stupanja na snagu. U slučaju da nijedna od stranaka ne otkaže Sporazum putem obavijesti o otkazu najkasnije šest mjeseci prije isteka tog dvogodišnjeg razdoblja, on ostaje na snazi u sljedećim razdobljima od jedne godine, ako se ne otkaže najkasnije tri mjeseca prije isteka svakog jednogodišnjeg razdoblja.

U tom slučaju, ugovorne stranke započinju pregovore, kako bi sporazumno utvrdile koje su izmjene priloga i Protokola iz članka 9. potrebne.

Članak 18.

Ovaj Sporazum stupa na snagu na dan kada ugovorne stranke obavijeste jedna drugu o završetku postupaka potrebnih u tu svrhu.

PRILOG I.

UVJETI ZA OBAVLJANJE RIBOLOVA U RIBOLOVNOJ ZONI SENEGALA ZA PLOVILA KOJA PLOVE POD ZASTAVOM DRŽAVA ČLANICA ZAJEDNICE

A. Formalnosti u vezi s podnošenjem zahtjeva i izdavanjem dozvola

Postupak podnošenja zahtjeva i izdavanja godišnjih dozvola kojima se plovilima koja plove pod zastavama država članica Zajednice odobrava ribolov u vodama Senegala je sljedeći:

Nadležna tijela Zajednice podnose zahtjev nadležnim tijelima Senegala (MDR) (1) za izdavanjem dozvola za ribolov za svako plovilo koje želi ribariti u skladu s ovim Sporazumom.

Zahtjev se podnosi na obrascima koje u tu svrhu osigurava Vlada Senegala. Primjerak je priložen ovom Prilogu.

Naknade se utvrđuju prema sljedećim omjerima:

(a)	koćarice koje iskrcavaju cijeli ulov: 7 500 CFA po bruto registarskoj toni godišnje;

(b)	koćarice koje ne iskrcavaju cijeli ulov: 15 000 CFA po bruto registarskoj toni godišnje;

(c)	tunolovci koji iskrcavaju cijeli ulov: 1 CFA po kilogramu ulovljene ribe godišnje;

(d)	tunolovci koji ne iskrcavaju cijeli ulov: 2 CFA po kilogramu ulovljene ribe godišnje.

2.	Naknada se plaća za jednogodišnje razdoblje bez obzira na razdoblje valjanosti dozvole, osim u slučajevima iz članka 4. stavku 6. ovog Sporazuma, kao i u slučaju iz stavka 3. koji slijedi.

3.	Naknada za dozvole koje se izdaju između datuma na koji Sporazum stupa na snagu i 1. siječnja obračunava se nakon tog datuma razmjerno roku valjanosti tih dozvola.

4.	Nadležna tijela Senegala razmatraju svaki zahtjev kako bi utvrdila je li u skladu sa Sporazumom i senegalskim zakonima te određuju iznos naknade koju treba platiti. Nadležna tijela Senegala obavješćuju Zajednicu o donesenim odlukama.

5.	Dozvole izdane nakon isplata naknada vrijede za određeno plovilo i neprenosive su.

Ako dođe do bilo kakvih poteškoća ili su potrebne dodatne informacije pri razmatranju zahtjeva za izdavanje dozvola i izdavanju dozvola, predstavnici ugovornih stranaka međusobno se savjetuju, posebno putem Direction de l'Ocèanographie et des Pêches maritimes (Uprava za oceanografiju i morsko ribarstvo) i Delegacije Komisije Europskih zajednica u Dakaru.

B. Izjava o ulovu

Sva plovila kojima je odobren ribolov u vodama Senegala na temelju ovog Sporazuma obvezna su Upravi za oceanografiju i morsko ribarstvo dostaviti izjavu o svojem ulovu u skladu s priloženim primjerkom.

Plovila bez hladnjače moraju dostaviti izjavu nakon svakog odlaska u ribolov, a plovila hladnjače izjavu moraju dostaviti svakog mjeseca i to prije kraja sljedećeg mjeseca.

U slučaju nepridržavanja ovih odredbi, Vlada Senegala zadržava pravo privremenog oduzimanja dozvole koja je izdana plovilu koje je prekršilo odredbe, sve dok se ne ispune formalnosti. Osim toga, vlasniku dotičnog plovila određuje se kazna predviđena člankom 49. senegalskog Kodeksa o morskom ribolovu.

C. Iskrcavanje ulova

Plovila kojima je odobren ribolov u vodama Senegala na temelju ovog Sporazuma obvezna su iskrcati dio ili cijeli ulov, ovisno o vrsti ribolova koji obavljaju.

1.	Koćarice i tunolovci bez hladnjače iskrcavaju cijeli ulov u Senegalu. Ako je ulov ostvaren u ribolovnim zonama koje nisu pod senegalskim suverenitetom ili nadležnosti, stranke se savjetuju u okviru Zajedničkog odbora kako bi odredile postotak ulova koji se mora iskrcati u Senegalu.

Tijekom prve godine primjene Sporazuma, od tunolovaca hladnjača može se zahtijevati da iskrcaju do 4 000 tona tune po cijenama koje zajednički dogovaraju vlasnici plovila i zainteresirani korisnici na temelju prodajnih cijena koje ti isti vlasnici plovila naplaćuju na svojem tržištu; uvjeti iskrcavanja za sljedeće godine određuju se u okviru Zajedničkog odbora uzajamnim dogovorom s dotičnim vlasnicima plovila na temelju ulova ostvarenog u ribolovnoj zoni Senegala tijekom prethodne godine.

Koćarice hladnjače iskrcavaju 100 kg ribe i rakova po bruto registarskoj toni svakih šest mjeseci.

U slučaju nepridržavanja obveza iskrcavanja ulova, vlasnici plovila podliježu sljedećim sankcijama koje izriču tijela Senegala:

1.	novčanoj kazni od 25 000 CFA po toni neiskrcanog ulova;

2.	povlačenje dozvole koja se ne obnavlja do isporuke propisane količine.

D. Financijska potpora osposobljavanju

Obje su stranke suglasne da je bitan uvjet uspjeha njihove suradnje unapređenje stručnog znanja osoba koje se bave morskim ribolovom. Stoga Zajednica olakšava državljanima Senegala pristup obrazovnim institucijama njezinih država članica i u tu svrhu osigurava financijsku potporu za osposobljavanje u različitim znanstvenim, tehničkim i gospodarskim područjima vezanim za ribarstvo.

E. Ribolovne zone

Ribolovne zone iz članka 4. Sporazuma su sljedeće:

(a)	koćaricama bez hladnjače i plovilima hladnjačama za ribolov u unutarnjim vodama, kako je utvrđeno u članku 5. senegalskog Kodeksa o morskom ribolovu, odobren je ribolov izvan granica prvih šest nautičkih milja voda pod senegalskom nadležnosti;

(b)	koćaricama hladnjačama za ribolov u vanjskim vodama odobren je ribolov izvan granice prvih 12 nautičkih milja voda pod senegalskom nadležnošću;

(c)	tunolovcima bez hladnjača i tunolovcima hladnjačama odobren je ribolov u svim vodama pod senegalskom nadležnošću.

Površina voda pod senegalskom nadležnosti mjeri se od polaznih crta utvrđenih u Odluci br. 72-756 od 5. srpnja 1972.

(1) Ministère du developpement rural (Ministarstvo za ruralni razvoj).

PRILOG II.

POSTUPAK RJEŠAVANJA SPOROVA

Obje su stranke suglasne da se svi sporovi koji mogu nastati između njih u vezi s tumačenjem ili primjenom ovog Sporazuma, osim onih koji se odnose na provedbu suverenih prava Senegala nad vodama izvan njegovog obalnog područja, podvrgnu sljedećem arbitražnom postupku, ako se pokaže da ih je nemoguće riješiti na temelju članka 10.

U roku od dva mjeseca od dana na koji jedna od stranaka formalno zatraži da se spor podvrgne arbitraži u skladu s ovim Prilogom, svaka stranka imenuje jednog člana arbitražnog suda, a ta dva člana, u roku od tri mjeseca nakon istog datuma, imenuju, zajedničkim dogovorom i u ime obiju stranaka, državljanina treće zemlje kao trećeg člana suda.

2.	Tijekom razmatranja zahtjeva, stranka koja traži arbitražu podnosi izjavu o zahtjevima i razlozima na kojima se on temelji.

3.	Arbitražni sud donosi odluke većinom glasova, a na temelju Sporazuma i drugih pravila međunarodnog prava. Odluke obvezuju obje stranke. Troškove arbitraže uobičajeno snose obje stranke u jednakim dijelovima.

11/Sv. 110

Službeni list Europske unije

31987D0433

L 238/26

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

22.07.1987.

ODLUKA KOMISIJE

od 22. srpnja 1987.

o nadzornim i zaštitnim mjerama koje države članice mogu poduzimati sukladno članku 115. Ugovora o EEZ-u

(87/433/EEZ)

KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske ekonomske zajednice, a posebno njegov članak 115.,

budući da se članak 30. et sequitur Ugovora, o ukidanju količinskih ograničenja i svih mjera koje imaju istovrsni učinak, primjenjuje bez razlike na proizvode podrijetlom iz Zajednice i one koji su stavljeni u slobodni promet u bilo kojoj od država članica bez obzira na podrijetlo;

budući da je prema tim dogovorima u trgovini unutar Zajednice, iako samo formalno, zabranjeno zahtijevati dozvolu za uvoz ili neki sličan postupak;

budući da se osim toga, člankom 9. stavkom 2. Ugovora isključuju svi administrativni postupci koji služe za uspostavljanje različitih pravila za kretanje robe prema tome je li podrijetlom iz Zajednice ili treće zemlje i je li stavljena u slobodni promet u jednoj od država članica;

budući da, međutim, potpuna primjena tih načela podrazumijeva učinkovito uspostavljanje zajedničke trgovinske politike;

budući da uspostavljanje zajedničke trgovinske politike još nije završeno; budući da mjere koje primjenjuju države članice vezano uz određene proizvode iz trećih zemalja još nisu zamijenjene jedinstvenim zajedničkim pravilima;

budući da činjenica da zajednička trgovinska politika još uvijek nije u potpunosti uspostavljena znači da još uvijek postoje razlike između trgovinskih politika država članica koje mogu za posljedicu imati preusmjeravanje trgovinskih tokova, što bi se trebalo spriječiti odredbama članka 115. Ugovora;

budući da u tom smislu Komisija ima ovlasti državama članicama dopustiti poduzimanje unutarnjih nadzornih mjera ili zaštitnih mjera u Zajednici, neovisno o načelu o slobodnom kretanju robe podrijetlom iz trećih zemalja unutar Zajednice i njihovo stavljanje u slobodni promet u državama članicama; budući da, međutim, članak 115. predviđa da se te mjere mogu dopustiti samo kada je to potrebno te da Komisija daje prednost onim mjerama koje uzrokuju najmanji poremećaj u funkcioniranju zajedničkog tržišta; budući da je posljedica toga da je u trenutnoj fazi uspostavljanja zajedničkog tržišta potrebno odobriti mjere u skladu s člankom 115. Ugovora samo ako preusmjeravanje trgovinskih tokova za posljedicu ima poteškoće u gospodarstvu ili ugrožava učinkovitost mjera zajedničke trgovinske politike koju provode države članice u skladu s međunarodnim obvezama Zajednice;

budući da Jedinstveni europski akt, od 1. siječnja 1993., predviđa uspostavljanje područja bez unutarnjih granica u kojem je moguće slobodno kretanje robe, usluga i kapitala; budući da to, s jedne strane, znači, da se postojeće razlike između trgovinskih politika država članica postupno uklanjaju ili smanjuju te s druge strane, da Komisija mora u potpunosti biti svjesna tih ciljeva kada procjenjuje treba li odobriti mjere prema članku 115. Ugovora;

budući da je Komisija Odlukom 80/47/EEZ od 20. prosinca 1979. o nadzornim i zaštitnim mjerama koje mogu provoditi države članice vezano uz uvoz određenih proizvoda podrijetlom iz trećih zemalja koji su stavljeni u slobodni promet u drugim državama članicama (1) uspostavila određene kriterije i postupke za provođenje članka 115. Ugovora;

budući da bi trebalo, s obzirom na dosadašnja iskustva i program djelovanja koji je Zajednica predvidjela za uspostavljanje jedinstvenog tržišta, izmijeniti Odluku 80/47/EEZ, a posebno bi njeno područje primjene trebalo proširiti na sve slučajeve kada postoje razlike u mjerama trgovinske politike koje poduzimaju države članice u skladu s Ugovorom, uključujući slučajeve u kojima su još uvijek dopuštene razlike u carinskim mjerama te točnije odrediti neke kriterije i postupke koje utvrđuje; budući da bi, kako bi se te izmjene uzele u obzir, navedenu Odluku trebalo preoblikovati u jedinstveni dokument;

budući da se, u slučajevima kada su dopuštene nadzorne mjere, uvozna dokumentacija mora izdavati automatski, besplatno, u određenom vremenskom roku i za zatraženu količinu; budući da bi, u slučaju da se nadzorne mjere zahtijevaju jer bi uvoz u državi članici mogao dovesti do gospodarskih poteškoća, trebalo stvarnost te opasnosti procijeniti u svjetlu preusmjeravanja trgovinskih tokova, koja su bila uočena u prošlosti i prema razini uvoznih mogućnosti koje je Zajednica odobrila predmetnim trećim zemljama;

budući da se, u slučaju da država članica zatraži odobrenje za primjenu zaštitnih mjera, mora produžiti vremenski rok za izdavanje uvozne dokumentacije ako količina obuhvaćena zahtjevima za dokumentacijom dostigne određenu razinu;

budući da podaci i razlozi, koje države članice navode kao potporu zahtjevima za odobrenje uvođenja predmetnih mjera, moraju biti takvi da omoguće Komisiji potpunu ocjenu potrebe za takvim odobrenjem;

budući da bi, prema potrebi, Komisiji trebalo omogućiti provođenje istrage u svrhu provjere valjanosti raspoloživih podataka;

budući da se mjere donesene sukladno članku 115. Ugovora moraju strogo tumačiti i provoditi na temelju činjenice da one ne samo predstavljaju iznimku od odredaba članaka 9. i 30. Ugovora nego i ometaju uspostavljanje zajedničke trgovinske politike kako je utvrđeno člankom 113. Ugovora; budući da bi trebalo, kako bi se u obzir uzelo gore navedeno i ciljevi utvrđeni Jedinstvenim europskim aktom, te mjere primjenjivati samo u ograničenom vremenskom razdoblju i kad to zahtijeva ozbiljnost situacije;

budući da bi, kako bi se osigurala nesmetana trgovina unutar Zajednice, trebalo predvidjeti da države članice od uvoznika u pravilu moraju zahtijevati da u sklopu ispunjenja formalnosti vezanih uz uvoz proizvoda iz drugih država članica dostave samo određene informacije i podatke; budući da države članice, vezano uz provjeru podrijetla, moraju u pravilu zahtijevati jednostavnu izjavu o podrijetlu proizvoda budući da se od uvoznika podrazumijeva da bi to trebao znati,

DONIJELA JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Područje primjene

Ova se Odluka primjenjuje na uvoz u državu članicu proizvoda podrijetlom iz trećih zemalja koji su stavljeni u slobodni promet u Zajednici te se na njih ne primjenjuju jedinstveni uvjeti za uvoz u države članice.

Članak 2.

Nadzor unutar Zajednice

1. Ako postoji opasnost da uvoz proizvoda iz članka 1. u državu članicu dovede do gospodarskih poteškoća, uvoz tog proizvoda može, na temelju odobrenja koje Komisija daje na određeno vremensko razdoblje, podlijegati uvjetu izdavanja uvozne dokumentacije.

2. U pravilu, Zajednica ne daje odobrenje iz stavka 1. osim ako:

(a)	je količina uvoza predmetnog proizvoda iz ostalih država članica u kalendarskoj godini koja prethodi godini u kojoj je podnesen zahtjev bila znatna;

(b)	mogućnosti uvoza predmetnog proizvoda koji je odobrila Zajednica vis-à-vis treće zemlje podrijetla prelaze 1 % svih uvoznih mogućnosti koje je Zajednica odobrila vis-à-vis svih trećih zemalja koje podliježu sličnim pravilima.

3. Ne dovodeći u pitanje članak 3., predmetna država članica izdaje uvoznu dokumentaciju, za sve zahtijevane količine, besplatno i u roku od najviše 5 radnih dana od datuma podnošenja zahtjeva od strane uvoznika bez obzira na njegovo mjesto poslovanja u Zajednici.

4. U svrhu dobivanja odobrenja iz stavka 1., država članica u svom zahtjevu Komisiji dostavlja sljedeće pojedinosti:

(a)	opis proizvoda i podatke o njegovoj trgovačkoj oznaci, tarifnom broju prema Zajedničkoj carinskoj tarifi, oznaci NIMEXE i zemlji podrijetla;

(b)	pravila kojima se uređuje izravan uvoz vis-à-vis zemlje podrijetla i ostalih trećih zemalja, uključujući, kada je to primjereno, carinske uvjete, obujam i/ili količinu mogućnosti uvoza i gospodarske interese na kojima se pravila temelje;

(c)

obujam ili količinu uvoza predmetnog proizvoda:

—	podrijetlom iz predmetne treće zemlje, raspoređen na izravni uvoz i proizvode u slobodnom prometu,

—	podrijetlom iz svih trećih zemalja,

—	podrijetlom iz Zajednice;

(d)	gospodarske poteškoće za koje postoji opasnost da mogu nastati, i na koje upućuju čimbenici kao što su potrošnja proizvoda i odgovarajući tržišni udjeli nacionalnih proizvodnji, predmetnih trećih zemalja i svih trećih zemalja.

Podaci koji se zahtijevaju na temelju podstavaka (c) i (d) odnose se na prethodne dvije godine i tekuću godinu. Kada nije moguće dostaviti točne podatke ili podatke nije moguće dostaviti na vrijeme, zahtjev države članice sadrži podatke koji su joj na raspolaganju.

5. Država članica koja je dobila odobrenje iz stavka 1. od podnositelja zahtjeva, koji je predao zahtjev za uvoznu dokumentaciju, može zahtijevati samo sljedeće informacije i podatke:

(a)	pojedinosti za identifikaciju uvoznika i pošiljatelja u državi članici izvoznici;

(b)	zemlju podrijetla i državu članicu izvoznicu;

(c)

opis proizvoda s podacima o:

—	njegovoj trgovinskoj oznaci,

—	njegovom tarifnom broju prema Zajedničkoj carinskoj tarifi i oznaci NIMEXE;

(d)	vrijednost i količinu proizvoda izražene u jedinicama koje se obično koriste u trgovini;

(e)	planiran termin ili termine isporuke;

(f)

dokaze koji podupiru tvrdnju da je proizvod u slobodnom prometu: ako proizvodi još nisu u slobodnom prometu na dan na koji se podnosi zahtjev za dobivanje dozvole za uvoz ili ako dokaze nije moguće dostaviti do tog datuma, uvozna dokumentacija se izdaje, ali je njezina valjanost ograničena na mjesec dana od dana primitka te dokumentacije od strane podnositelja zahtjeva.

Članak 3.

Zaštitne mjere

1. Kada uvoz proizvoda iz članka 1. u državu članicu prouzroči gospodarske poteškoće, predmetna država članica može poduzeti zaštitne mjere nakon dobivanja odobrenja od Komisije, u kojem su utvrđeni uvjeti i pojedinosti tih mjera.

2. Komisija daje odobrenje samo na ograničeno vrijeme i kad ozbiljnost situacije to zahtijeva.

3. U svrhu dobivanja odobrenja država članica u zahtjevu Komisiji navodi sljedeće pojedinosti i podatke, osim onih iz članka 2. stavka 4. točaka (a) i (b):

(a)	državu članicu izvoznicu;

(b)	datum zahtjeva za uvoznu dokumentaciju;

(c)

obujam ili količinu uvoza predmetnog proizvoda koji je proveden ili dopušten:

—	podrijetlom iz predmetne treće zemlje, raspoređene na izravni uvoz i uvoz proizvoda u slobodnom prometu,

—	podrijetlom iz ostalih trećih zemalja s kojima država članica koja podnosi zahtjev ima slične dogovore za uvoz ili dogovore s istovrsnim učinkom,

—	podrijetlom iz svih trećih zemalja,

—	podrijetlom iz Zajednice;

(d)	kad je to moguće, obujam ili količinu ponovnih izvoza proizvoda podrijetlom iz predmetne treće zemlje u druge države članice i treće zemlje;

(e)

navodne gospodarske poteškoće kako ih prikazuje trend čimbenika kao što su: proizvodnja, iskorištenost kapaciteta, potrošnja, prodaja, tržišni udjeli predmetnih trećih zemalja, sve treće zemlje i domaća proizvodnja, cijene (odnosno pad cijena ili sprječavanje normalnog rasta cijena), dobici i gubici, zaposlenost;

(f)	na zahtjev Komisije, poduzete ili predložene mjere za popravljanje situacije u predmetnom sektoru.

Podaci koji se zahtijevaju na temelju podstavaka (c), (d) i (e) odnose se na prethodne dvije godine i tekuću godinu.

Kad nije moguće dostaviti točne podatke ili podatke nije moguće dostaviti na vrijeme, zahtjev države članice sadrži podatke koji su joj na raspolaganju. Ako Komisija to smatra potrebnim, Komisija može provesti istragu u svrhu provjere valjanosti podataka koje je dostavila država članica.

Ona u tom slučaju može, kada bi nedostatak zaštitnih mjera za posljedicu imao opasnost od materijalne štete predmetnom sektoru, do objave ishoda istrage dopustiti privremenu primjenu zaštitnih mjera.

4. Podnošenje zahtjeva države članice ne može spriječiti izdavanje uvozne dokumentacije prema uvjetima i u roku iz članka 2. za koju je zahtjev podnesen prije odluke Komisije.

5. Međutim, ako država članica utvrdi da obujam ili ukupna količina na koje se odnosi neodobreni zahtjev vezano uz predmetni proizvod podrijetlom iz predmetne treće zemlje iznosi više od 5 % mogućeg izravnog uvoza iz predmetne treće zemlje ili više od 1 % od ukupnog uvoza iz zemalja izvan EEZ-a u razdoblju od posljednjih 12 mjeseci za koje su raspoloživi statistički podaci:

—	krajnji rok za izdavanje uvozne dokumentacije produljuje se za 10 radnih dana od datuma podnošenja zahtjeva od strane uvoznika,

—	država članica može odbiti zahtjev za uvoznu dokumentaciju ako odluka Komisije to dopušta.

6. Država članica podnosi zahtjev za zaštitne mjere putem teleksa ili telefaksa. Preslika se istodobno šalje na isti način odgovarajućim službama koje je u te svrhe odredila država članica. Ona obavješćuje podnositelje zahtjeva za uvoznu dokumentaciju o podnošenju zahtjeva za zaštitne mjere.

7. O zahtjevu države članice odlučuje Komisija u roku od pet radnih dana od njegovog primitka.

Članak 4.

Dokaz o podrijetlu

1. Kao dio ispunjavanja formalnosti vezanih uz uvoz proizvoda koji su podložni nadzornim ili zaštitnim mjerama unutar Zajednice, odgovarajuća nadzorna tijela države članice uvoznice mogu od uvoznika zahtijevati da na carinskoj deklaraciji ili na zahtjevu za uvoznu dokumentaciju navede podrijetlo proizvoda.

2. Dodatni dokazi mogu se zahtijevati samo kod carinjenja i u slučajevima kad su oni bitni radi ozbiljnih i vrlo utemeljenih dvojbi kako bi se ustanovilo stvarno podrijetlo predmetnog proizvoda. Međutim, zahtjev za podnošenje tog dodatnog dokaza sam po sebi ne sprečava uvoz robe.

Završne odredbe

Članak 5.

Postupak utvrđen ovom Odlukom primjenjuje se kad je učinkovitost mjera trgovinske politike koje primjenjuju države članice sukladno međunarodnim obvezama Zajednice ugrožena zbog preusmjeravanja trgovinskih tokova, uz izuzetak elemenata iz članka 2. stavka 4. točke (d) i članka 3. stavka 3. točke (e).

Članak 6.

1. Ova Odluka primjenjuje se s učinkom od od 1. listopada 1987.

2. Odluka Komisije 80/47/EEZ stavlja se izvan snage od tog datuma. Smatra se da se upućivanja na Odluku stavljenu izvan snage odnose na ovu Odluku.

Članak 7.

Ova je Odluka upućena državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 22. srpnja 1987.

Za Komisiju

Willy DE CLERCQ

Član Komisije

(1) SL L 16, 22.1.1980., str. 14.

11/Sv. 110

Službeni list Europske unije

21987A0919(02)

L 268/66

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

19.09.1987.

SPORAZUM

između Europske ekonomske zajednice i Vlade Narodne Republike Angole o ribolovu uz obale Angole

EUROPSKA EKONOMSKA ZAJEDNICA,

dalje u tekstu „Zajednica”, i

VLADA NARODNE REPUBLIKE ANGOLE,

dalje u tekstu „Angola”,

UZIMAJUĆI U OBZIR dobre odnose suradnje između Zajednice i Angole te duh suradnje koji proizlazi iz Konvencije iz Loméa;

UZIMAJUĆI U OBZIR odlučnost Angole da unaprijedi racionalno iskorištavanje svojih ribolovnih resursa;

UZIMAJUĆI U OBZIR da Angola ostvaruje svoj suverenitet ili nadležnost u zoni koja se proteže do 200 nautičkih milja od obale, posebno u pogledu morskog ribolova;

VODEĆI PRITOM RAČUNA da su obje stranke potpisale Konvenciju Ujedinjenih naroda o pravu mora;

POTVRĐUJUĆI da se suverena prava obalnih država u vodama u njihovoj nadležnosti, u svrhu istraživanja, iskorištavanja, zaštite i gospodarenja živim resursima moraju ostvarivati u skladu s načelima međunarodnog prava;

U ŽELJI da uspostave odnose u duhu međusobnog povjerenja i u obostranu korist,

SPORAZUMJELE SU SE:

Članak 1.

Ovim se Sporazumom uspostavljaju načela i pravila kojima se, u svakom pogledu, uređuju budući odnosi u području ribarstva između Zajednice i Angole, uključujući i ribolov plovila pod zastavom države članice Zajednice, dalje u tekstu „plovila Zajednice”, u vodama nad kojima Angola ima suverenitet ili nadležnost za ribarstvo, dalje u tekstu „ribolovna zona Angole”, u skladu s odredbama Konvencije Ujedinjenih naroda o pravu mora i drugim propisima međunarodnog prava.

Članak 2.

1. Angola dopušta ribolov plovilima Zajednice u ribolovnoj zoni Angole, u skladu s uvjetima iz ovog Sporazuma.

2. Ribolov na temelju ovog Sporazuma obavlja se u skladu sa zakonima i drugim propisima Angole u vezi s ribarstvom.

Članak 3.

1. Zajednica se obvezuje poduzeti sve odgovarajuće mjere kako bi osigurala da njena plovila poštuju odredbe ovog Sporazuma te zakone i druge propise Angole kojima se uređuje ribolov u ribolovnoj zoni Angole, u skladu s odredbama Konvencije Ujedinjenih naroda o pravu mora i drugim propisima međunarodnog prava.

2. Angola obavješćuje Zajednicu o svakoj predviđenoj promjeni navedenih zakona i propisa.

3. Mjere koje nadležna tijela Angole poduzimaju za uređivanje ribarstva u svrhu zaštite, temelje se na objektivnim i znanstvenim kriterijima te se primjenjuju jednako na plovila Zajednice i na plovila trećih zemalja, ne dovodeći u pitanje posebne sporazume između zemalja u razvoju unutar istog geografskog područja niti uzajamne sporazume o ribolovu.

Članak 4.

1. Izuzev plovila za ribolov tuna, za koje je postupak predviđen u Prilogu, za ribolov plovila Zajednice u ribolovnoj zoni Angole potrebna je dozvola za ribolov koju izdaju tijela Angole na zahtjev Zajednice, nakon što tijela Angole pregledaju plovilo.

2. Za izdavanje dozvole dotični vlasnik plovila plaćaju naknadu.

3. Postupak podnošenja zahtjeva za dozvole, iznos naknade i načini plaćanja utvrđeni su u Prilogu.

Članak 5.

Stranke se obvezuju na međusobno savjetovanje, izravno ili unutar međunarodnih organizacija, kako bi osigurale gospodarenje i zaštitu živih resursa u Atlantskom oceanu. Stranke poduzimaju sve napore da uspostave suradnju između instituta za istraživanje ribarstva u Angoli i u državama članicama Zajednice u pogledu istraživačkih programa i razmjene podataka.

Članak 6.

Plovila kojima je odobren ribolov u ribolovnoj zoni Angole u okviru ovog Sporazuma moraju nadležnim tijelima Angole dostaviti izjavu o ulovu u skladu s postupkom predviđenim u Prilogu.

Članak 7.

Za ribolovne mogućnosti odobrene na temelju članka 2. Zajednica plaća naknadu Angoli u skladu s uvjetima i postupcima iz Protokola uz ovaj Sporazum, ne dovodeći u pitanje financiranje koje Angola prima na temelju Konvencije iz Loméa.

Članak 8.

Stranke su sporazumne savjetovati se u slučaju spora u vezi s tumačenjem ili primjenom ovog Sporazuma.

Članak 9.

Kako bi se osigurala ispravna primjena ovog Sporazuma, osniva se Zajednički odbor.

Navedeni odbor se sastaje jednom godišnje, ili na zahtjev jedne od ugovornih stranaka, naizmjenično u Angoli i u Zajednici.

Članak 10.

Ako nadležna tijela Angole, zbog kretanja stanja ribljeg fonda, odluče poduzeti mjere zaštite koje utječu na aktivnosti plovila Zajednice, stranke se međusobno savjetuju radi izmjene Priloga ovom Sporazumu i Protokola uz ovaj Sporazum, vodeći računa o naknadi koju je Zajednica već platila.

Članak 11.

Nijedna odredba ovog Sporazuma ni na koji način ne utječe na stajališta jedne ili druge stranke o bilo kojem pitanju u vezi s pravom mora.

Članak 12.

Ovaj se Sporazum primjenjuje, s jedne strane, na područjima na kojima se primjenjuje Ugovor o osnivanju Europske ekonomske zajednice i pod uvjetima propisanima u tom Ugovoru te, s druge strane, na državnom području Narodne Republike Angole.

Članak 13.

Prilog i Protokol sastavni su dio ovog Sporazuma te je upućivanje na ovaj Sporazum ujedno i upućivanje na Prilog i Protokol.

Članak 14.

Ovaj se Sporazum sklapa na početno razdoblje od tri godine od dana njegovog stupanja na snagu. Ako ga jedna od stranaka ne otkaže u pisanom obliku šest mjeseci prije isteka trogodišnjeg razdoblja, Sporazum ostaje na snazi u sljedećim razdobljima od po dvije godine ako se ne otkaže u pisanom obliku najkasnije tri mjeseca prije isteka takvog dvogodišnjeg razdoblja.

Na kraju trogodišnjeg razdoblja, a zatim na kraju svakog dvogodišnjeg razdoblja, stranke započinju pregovore kako bi sporazumno utvrdile koje su izmjene Priloga i Protokola potrebne. Ugovorne stranke započinju pregovore i ako jedna ugovorna stranka otkaže Sporazum slanjem pisane obavijesti.

Članak 15.

Ovaj Sporazum, sastavljen u po dva primjerka na danskom, engleskom, francuskom, grčkom, nizozemskom, njemačkom, portugalskom, španjolskom i talijanskom jeziku, pri čemu je svaki tekst jednako vjerodostojan, stupa na snagu na dan potpisivanja.

PRILOG

UVJETI OBAVLJANJA RIBOLOVA U RIBOLOVNOJ ZONI ANGOLE ZA PLOVILA ZAJEDNICE

A. POSTUPAK PODNOŠENJA ZAHTJEVA I IZDAVANJA DOZVOLE

Postupak podnošenja zahtjeva i izdavanja dozvola koje plovilima Zajednice omogućuju ribolov u ribolovnoj zoni Angole je sljedeći:

(a)

Komisija Europskih zajednica podnosi nadležnom tijelu za ribarstvo u Angoli, preko predstavnika Komisije Europskih zajednica u Angoli, zahtjev vlasnika plovila za svako plovilo koje želi ribariti na temelju Sporazuma, najmanje 15 dana prije početka traženog razdoblja valjanosti dozvole. Zahtjevi se podnose na obrascima koje je u tu svrhu propisala Angola, čiji su ogledni primjerci priloženi u dodacima 1. i 2.

(b)	Svaka dozvola izdaje se vlasniku plovila za jedno određeno plovilo. Na zahtjev Komisije Europskih zajednica, u slučaju više sile, dozvola za plovilo zamjenjuje se dozvolom za neko drugo plovilo Zajednice.

(c)

Nadležna tijela Angole izdaju dozvole kapetanu plovila u luci Luanda nakon što nadležno tijelo pregleda plovilo. U slučaju plovila za ribolov tuna, dozvola se izdaje vlasniku plovila ili njegovom zastupniku ili agentu. O dozvolama koje je izdalo nadležno tijelo za ribarstvo u Angoli, obavješćuje se predstavnik Komisije Europskih zajednica u Angoli.

(d)	Dozvola se mora uvijek nalaziti na plovilu.

(e)	Dozvole vrijede jednu godinu.

(f)	Svako plovilo zastupa agent kojega odobrava Ministarstvo ribarstva.

(g)	Prije stupanja na snagu Sporazuma, tijela Angole obavješćuju o uvjetima plaćanja naknada za dozvole, te posebno o podacima bankovnih računa i valuta koje se koriste.

B. NAKNADE ZA DOZVOLE

I. Odredbe koje se odnose na koćarice za ribolov kozica

Naknade za godišnje dozvole iznose 225 ECU/BT godišnje za ribolov kozica.

II. Odredbe koje se odnose na plovila za ribolov tuna

Naknade iznose 20 ECU po toni ulovljene tune u ribolovnoj zoni Angole.

Dozvole za plovila za ribolov tuna izdaju se po plaćanju predujma Angoli u paušalnom iznosu od 4 000 ECU godišnje za svaki prekooceanski tunolovac hladnjaču, što je jednako naknadama za 200 tona tune ulovljenih u ribolovnoj zoni Angole godišnje.

Na kraju svake kalendarske godine, Komisija Europskih zajednica sastavlja privremeni obračun naknada za tu ribolovnu godinu na temelju izjava vlasnika plovila o ulovu, koje su poslali istodobno nadležnim tijelima Angole i Komisiji Europskih zajednica. Vlasnici plovila plaćaju odgovarajući iznos Angoli najkasnije do 31. ožujka sljedeće godine.

Komisija sastavlja konačni obračun naknada nakon što specijalizirano znanstveno tijelo u regiji obavi provjeru količine svakog ulova. Konačni obračun se dostavlja nadležnim tijelima Angole te se priopćava vlasnicima plovila, koji u roku od 30 dana moraju ispuniti svoje financijske obveze.

Ako je iznos konačnog obračuna manji od navedenog predujma, preostali se iznos ne vraća.

C. PRILOV

Sav prilov ostvaren pri ribolovu kozica vlasništvo je nadležnih tijela Angole i istovaruje se u zamrznutom stanju.

D. PRETOVAR

O svakom pretovaru obavješćuju se nadležna tijela za ribarstvo u Angoli osam dana unaprijed, kako bi se tim tijelima omogućio nadzor nad poslovima pretovara.

Pretovar se obavlja u zaljevima Luanda/Lobito ili Namibe, u nazočnosti nadležnog poreznog tijela Angole.

Preslika dokumentacije u vezi s pretovarom šalje se nadležnim tijelima za ribarstvo u Angoli 15 dana prije isteka svakog mjeseca za prethodni mjesec.

E. IZJAVA O ULOVU

1. Koćarice za ribolov kozica

(a)

Sve koćarice za ribolov kozica ovlaštene na temelju Sporazuma za obavljanje ribolova u ribolovnoj zoni Angole moraju na kraju svake ribolovne godine Ministarstvu ribarstva poslati izvješće o dnevnom ulovu, koje sastavlja kapetan prema oglednom primjerku priloženom u Dodatku 3.

Nadalje, svako plovilo mora Ministarstvu ribarstva podnijeti mjesečno izvješće u kojemu su navedene količine ulova u tom mjesecu i količine na plovilu posljednjeg dana u mjesecu. To se izvješće podnosi najkasnije posljednjeg dana mjeseca koji slijedi mjesec za koji se mora podnijeti izvješće. U slučaju nepoštovanja ove odredbe, Angola zadržava pravo ukidanja dozvole plovilu koje je prekršilo odredbu dok se ne ispune potrebne formalnosti.

(b)

Svaka koćarica za ribolov kozica koja ribari u ribolovnoj zoni Angole u okviru Sporazuma, dnevno izvješćuje radiopostaju Odjela za nadzor i praćenje pri Ministarstvu ribarstva o svojoj geografskoj poziciji. Pozivni znak vlasnici plovila dobivaju prilikom izdavanja dozvole za ribolov.

Prije isplovljenja iz ribolovne zone Angole, koćarice za ribolov kozica moraju dobiti odobrenje Ministarstva ribarstva, te se mora obaviti pregled ribe na plovilu.

2. Plovila za ribolov tuna

Tijekom ribolovnog razdoblja u ribolovnoj zoni Angole, plovila svaka tri dana javljaju svoju poziciju i ulov radiopostaji Odjela za nadzor i praćenje pri Ministarstvu ribarstva. Pri uplovljavanju i isplovljavanju iz ribolovne zone Angole, plovila javljaju radiopostaji Odjela za nadzor i praćenje pri Ministarstvu ribarstva svoju poziciju i količinu ulova na plovilu.

Osim toga, kapetan ispunjava očevidnik, u skladu s Dodatkom 4., za svako ribolovno razdoblje u ribolovnoj zoni Angole.

Taj obrazac, čitko popunjen, mora potpisati kapetan plovila te ga poslati Ministru ribarstva putem Delegacije Komisije Europskih zajednica u Luandi, u što kraćem roku nakon isteka svakog ribolovnog razdoblja u ribolovnoj zoni Angole.

F. RIBOLOVNE ZONE

(a)	Ribolovne zone dostupne plovilima za ribolov kozica obuhvaćaju sve vode nad kojima Narodna Republika Angola ima suverenitet ili nadležnost sjeverno od pozicije 12° 20′, a nalaze se izvan prvih 12 nautičkih milja od polazne crte.

(b)	Ribolovne zone dostupne plovilima za lov tuna obuhvaćaju sve vode nad kojima Narodna Republika Angola ima suverenitet ili nadležnost, a nalaze se izvan prvih 12 nautičkih milja od polazne crte.

G. UKRCAJ POMORACA

Vlasnici koćarica za ribolov kozica kojima su izdane dozvole za ribolov na temelju Sporazuma doprinose strukovnom osposobljavanju na radnom mjestu dva državljanina Angole na svakoj koćarici za ribolov kozica.

Plaće pomoraca, utvrđene u skladu s platnim razredima Angole te druge oblike naknada za rad, snose vlasnici plovila.

H. NADZOR I PRAĆENJE RIBOLOVA

Svako plovilo Zajednice koje ribari u ribolovnoj zoni Angole, mora omogućiti pristup na plovilo službenim osobama Angole odgovornima za nadzor i praćenje i/ili istraživanje, te im pomoći u obavljanju njihovih dužnosti.

I. OPSKRBA GORIVOM, LUČKA OPREMA I DRUGE USLUGE

Sva plovila, osim plovila za ribolov tuna, koja ribare u ribolovnoj zoni Angole u okviru Sporazuma, moraju se opskrbiti gorivom i vodom te obaviti remont i održavanje u Angoli kad god je to moguće, pod uvjetom da Angola može ponuditi te usluge.

Pod jednakim uvjetima, prijevoz posade obavlja se, koliko god je to moguće, nacionalnom zrakoplovnom kompanijom Angole.

Dodatak 1.

ZAHTJEV ZA DOZVOLU ZA RIBOLOV KOZICA U VODAMA ANGOLE

DIO A

1.	Ime vlasnika: …

2.	Državljanstvo vlasnika: …

3.	Poslovna adresa vlasnika: … … …

4.	Kemijski aditivi koji se mogu koristiti (oznaka proizvoda i sastav): … …

DIO B

Ispunjava se za svako plovilo

1.	Razdoblje valjanosti: …

2.	Ime plovila: …

3.	Godina gradnje: …

4.	Prvobitna država zastave: …

5.	Sadašnja država zastave: …

6.	Datum početka plovidbe pod sadašnjom zastavom: …

7.	Godina nabave: …

8.	Luka i broj registracije: …

9.	Način ribolova: …

10.	Bruto registarska tonaža: …

11.	Pozivni znak: …

12.	Ukupna duljina (u metrima): …

13.	Pramac (u metrima): …

14.	Visina (u metrima): …

15.	Materijal trupa: …

16.	Snaga stroja (snaga na kočnici): …

17.	Brzina (u čvorovima): …

18.	Kapacitet rashladne komore: …

19.	Kapacitet tankova za gorivo (u kubnim metrima): …

20.	Kapacitet skladišta za ribu (u kubnim metrima): …

21.	Boja trupa: …

22.	Boja nadgrađa: …

23.	Komunikacijska oprema plovila: …

24.	Navigacijska oprema i uređaji za otkrivanje ugrađeni u plovilo

25.	Ime kapetana: …

26.	Državljanstvo kapetana: …

Prilozi:

—	tri fotografije plovila u boji (bočno),

—	grafički prikaz i podroban opis ribolovnih alata,

—	isprava kojom se dokazuje da je zastupnik vlasnika ovlašten za potpisivanje ovog zahtjeva.

…

(Datum zahtjeva)

…

(Potpis zastupnika vlasnika)

Dodatak 2.

ZAHTJEV ZA DOZVOLU ZA RIBOLOV TUNA U VODAMA ANGOLE

DIO A

1.	Ime vlasnika: …

2.	Državljanstvo vlasnika: …

3.	Poslovna adresa vlasnika: … … …

DIO B

Ispunjava se za svako plovilo

1.	Razdoblje valjanosti: …

2.	Ime plovila: …

3.	Godina gradnje: …

4.	Prvobitna država zastave: …

5.	Sadašnja država zastave: …

6.	Datum početka plovidbe pod sadašnjom zastavom: …

7.	Godina nabave: …

8.	Luka i broj registracije: …

9.	Način ribolova: …

10.	Bruto registarska tonaža: …

11.	Pozivni znak: …

12.	Ukupna duljina (u metrima): …

13.	Pramac (u metrima): …

14.	Visina (u metrima): …

15.	Materijal trupa: …

16.	Snaga stroja (snaga na kočnici): …

17.	Brzina (u čvorovima): …

18.	Kapacitet kabina: …

19.	Kapacitet tankova za gorivo (u kubnim metrima): …

20.	Kapacitet skladišta za ribu (u kubnim metrima): …

21.	Kapacitet zamrzavanja (u tonama na 24 sata) i sustav zamrzavanja: … …

22.	Boja trupa: …

23.	Boja nadgrađa: …

24.	Komunikacijska oprema plovila: …

25.	Navigacijska oprema i uređaji za detekciju ugrađeni u plovilo

26.

Pomoćna plovila u uporabi (za svako plovilo): …

26.1.

Bruto registarska tonaža: …

26.2.

Ukupna duljina (u metrima): …

26.3.

Pramac (u metrima): …

26.4.

Visina (u metrima): …

26.5.

Materijal trupa: …

26.6.

Snaga stroja (snaga na kočnici): …

26.7.

Brzina (u čvorovima): …

27.	Pomoćni zračni uređaji za otkrivanje ribe (ne moraju biti ugrađeni u plovilo): … …

28.	Matična luka: …

29.	Ime kapetana: …

30.	Državljanstvo kapetana: …

Prilozi:

—	tri fotografije u boji plovila (bočno) i pomoćnih ribarskih plovila te pomoćnih zračnih uređaja za otkrivanje ribe,

—	grafički prikaz i podroban opis ribolovnih alata,

—	isprava kojom se dokazuje da je zastupnik vlasnika ovlašten za potpisivanje ovog zahtjeva.

…

(Datum zahtjeva)

…

(Potpis zastupnika vlasnika)

Dodatak 3.

Dodatak 4.

PROTOKOL

o utvrđivanju prava ribolova i financijskih doprinosa predviđenih u Sporazumu između Europske ekonomske zajednice i Vlade Narodne Republike Angole o ribolovu uz obale Angole

Članak 1.

Od 3. svibnja 1987., u razdoblju od dvije godine, ograničenja iz članka 2. Sporazuma su sljedeća:

1.	Plovila za ribolov kozica: 12 000 BT mjesečno, na temelju godišnjeg prosjeka. Međutim, količine ulova za plovila Zajednice ne smiju biti veće od 10 000 tona kozica godišnje, od čega 30 % škampa i 70 % kozica.

2.	Prekooceanski tunolovci hladnjače: 25 plovila.

Članak 2.

1. Novčana naknada iz članka 7. Sporazuma, za razdoblje navedeno u članku 1. ovog Protokola, iznosi 12 050 000 ECU, a plaća se u dva godišnja obroka, prvi do 30. rujna 1987., a drugi do 31. srpnja 1988.

2. Za namjenu navedene naknade nadležna je isključivo Angola.

3. Naknada se plaća na račun otvoren u financijskoj instituciji ili bilo kojem drugom tijelu koje odredi Angola.

Članak 3.

1. Zajednica, u razdoblju iz članka 1., u iznosu do 350 000 ECU doprinosi financiranju znanstvenih i tehničkih programa Angole (oprema, infrastruktura, seminari, studije itd.) radi unapređenja znanja o ribolovnim resursima u ribolovnoj zoni Angole.

2. Nadležna tijela Angole dostavljaju Komisiji izvješće o korištenju sredstava.

3. Doprinos Zajednice znanstvenim i tehničkim programima plaća se u dva godišnja obroka, na poseban račun koji odrede nadležna tijela Angole.

Članak 4.

Zajednica olakšava državljanima Angole pristup ustanovama za obrazovanje i osposobljavanje njezinih država ili država AKP-a, te im u tu svrhu, u razdoblju iz članka 1., osigurava 12 stipendija u trajanju od najviše pet godina, što iznosi 60 godina istraživanja u znanstvenim, tehničkim, pravnim, gospodarskim i drugim područjima u vezi s ribarstvom.

Dvije od tih stipendija, što odgovara iznosu od najviše 90 000 ECU, mogu se koristiti za financiranje troškova sudjelovanja na međunarodnim konferencijama s ciljem unapređenja znanja o ribolovnim resursima.

Članak 5.

Ako Zajednica ne izvrši plaćanja iz članaka 2. i 3. u propisanom roku, primjena Sporazuma može se suspendirati.

11/Sv. 110

Službeni list Europske unije

21989A1013(03)

L 295/15

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

26.07.1989.

DODATNI PROTOKOL

uz Sporazum između Europske ekonomske zajednice i Kraljevine Norveške o ukidanju postojećih i sprečavanju novih količinskih ograničenja koje ometaju izvoz ili mjere s istovrsnim učinkom

EUROPSKA EKONOMSKA ZAJEDNICA,

s jedna strane, i

KRALJEVINA NORVEŠKA,

s druge strane,

UZIMAJUĆI U OBZIR Sporazum između Europske ekonomske zajednice i Kraljevine Norveške koji je potpisan u Bruxellesu 14.svibnja 1973., dalje u tekstu ‚Sporazum’, a posebno njegov članak 32.,

PODSJEĆAJUĆI NA cilj stvaranja Europskog ekonomskog prostora sukladno Zajedničkoj izjavi koju su usvojili ministri zemalja EFTA-e i države članice Zajednice i Komisije Europskih zajednica u Luxembourgu od 9. travnja 1984.,

IMAJUĆI NA UMU potrebu za razvijanjem trgovinskih odnosa u interesu oba njihova gospodarstva ukidanjem postojećih i sprečavanjem novih prepreka koje utječu na izvoz proizvoda iz ovog Sporazuma,

SVJESNI da bez obzira što pod određenim okolnostima ugovorne stranke mogu biti prisiljene poduzeti zaštitne mjere pri izvozu te da bi se trebale uvesti posebne odredbe u tu svrhu,

ODLUČILE SU SKLOPITI OVAJ PROTOKOL:

Članak 1.

U Sporazum se umeću sljedeći članci:

„Članak 13.a

1. U trgovini između Zajednice i Norveške ne uvode se nova količinska ograničenja na izvoz ili mjere s istovrsnim učinkom u trgovini između Zajednice i Norveške.

2. Količinska ograničenja pri izvozu i sve mjere koje imaju istovrsni učinak ukidaju se 1. siječnja 1990., osim onih koje se primjenjuju na dan 1. siječnja 1989. na proizvode navedene u Protokolu 5 koje se ukidaju sukladno odredbama navedenog Protokola.

Članak 13.b

Ugovorna stranka koja razmišlja o promjeni mjera koje ona primjenjuje na izvoz u treće zemlje, dužna je, ako je moguće, obavijestiti Zajednički odbor najmanje 30 dana prije stupanja na snagu predloženih promjena. Zabilježit će sve izjave druge ugovorne stranke o narušavanju koje bi iz toga moglo proizaći.

Članak 24.a

Ako usklađivanje s odredbama članaka 7. i 13.a uzrokuje:

1.	ponovni izvoz u treću državu prema kojoj ugovorna stranka izvoznik zadržava, za proizvod na koji se odnosi kvantitativno ograničenje za izvoz, izvozne carine ili mjere ili davanja s istovrsnim učinkom; ili

2.	ozbiljno pomanjkanje ili opasnost od ozbiljnog pomanjkanja proizvoda koji je nužno potreban ugovornoj stranki;

i kada navedena situacija prouzroči ili je moguće da prouzroči probleme ugovornoj stranki, ta ugovorna stranka može poduzeti odgovarajuće mjere sukladno uvjetima i u skladu s postupkom iz članka 27.”

Članak 2.

Tekst članka 27. Sporazuma zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 27.

1. Ako ugovorna stranka koja uvozi i izvozi proizvode koji mogu prouzročiti narušavanje, navedeno u člancima 24., 24.a i 26., uvede upravni postupak čija je svrha osiguranje žurnih informacija o kretanju trgovinskih tokova, o tome obavješćuje drugu ugovornu stranku.

2. U slučajevima navedenima u člancima 22. do 26. prije poduzimanja mjera koje su njima predviđene ili u slučaju kada se primjenjuje stavak 3. točka (e), što je prije moguće, dotična ugovorna stranka dostavlja Zajedničkom odboru sve potrebne informacije koje se traže za temeljito proučavanje stanja s ciljem traženja rješenja prihvatljivog ugovornim strankama. Pri izboru mjera prednost imaju one koje najmanje narušavaju provedbu Sporazuma.

O zaštitnim mjerama se bez odgode obavješćuje Zajednički odbor i one su predmet redovnog savjetovanja unutar Odbora, posebno s ciljem da se te mjere ukinu čim to okolnosti omogućuju.

3. Za provedbu stavka 2. primjenjuju se sljedeće odredbe:

(a)

U pogledu članka 23, svaka ugovorna stranka može uputiti Zajedničkom odboru pitanje, ako smatra da dana praksa nije sukladna s pravilnom provedbom Sporazuma u smislu članka 23. stavka 1.

Ugovorne stranke dostavljaju Zajedničkom odboru sve potrebne informacije i pružaju mu pomoć koju zatraži s ciljem razmatranja slučaja te, ako je potrebno, ukidanja stvorene prakse.

Ako određena ugovorna stranka ne uspije ukinuti stvorenu praksu u roku koju je odredio Zajednički odbor ili, u slučaju da se ne postigne dogovor unutar tri mjeseca od kada je pitanje dostavljeno, spomenuta ugovorna stranka može usvojiti zaštitne mjere koje smatra potrebnima za rješavanje ozbiljnih poteškoća koje su nastale spomenutom praksom; posebno može ukinuti carinske koncesije.

(b)

U vezi s člankom 24., poteškoće koje nastaju iz situacije, navedene u tom članku, prosljeđuju se na razmatranje Zajedničkom odboru koji može donijeti odluku potrebnu za rješavanje takvih poteškoća.

Ako Zajednički odbor ili ugovorna stranka koja izvozi nisu donijeli odluku kojom bi se ukinule poteškoće unutar 30 dana od kada je pitanje dostavljeno, ugovorna stranka koja uvozi ovlaštena je za uvezeni proizvod obračunati kompenzacijsku naknadu.

Kompenzacijska naknada izračunava se u skladu s učinkom tarifnih razlika na vrijednost određene robe obzirom na sirovine ili poluproizvode koji su sastavni dio proizvoda.

(c)

U vezi s člankom 24.a, poteškoće koje nastaju iz situacije, navedene u tom članku, prosljeđuju se na razmatranje Zajedničkom odboru. U pogledu točke ii. članka 24.a opasnost pomanjkanja mora biti valjano dokazana odgovarajućim količinskim i cjenovnim pokazateljima.

Zajednički odbor može donijeti odluku radi ukidanja poteškoća. Ako Zajednički odbor nije donio takvu odluku unutar 30 dana od dana mu je pitanje dostavljeno, ugovorna stranka koja izvozi ovlaštena je za primijeniti privremene odgovarajuće mjere na izvoz dotičnog proizvoda.

(d)	U Zajedničkom odboru savjetovanje u vezi s člankom 25. mora se provesti prije nego dotična ugovorna stranka poduzme odgovarajuće mjere.

(e)

Kada izvanredne okolnosti koje zahtijevaju trenutno postupanje onemogućuju prethodno razmatranje, dotična ugovorna stranka može u slučajevima, navedenima u člancima 24., 24.a, 25. i 26., te također u slučaju izvoznih pomoći koje imaju izravan i trenutačan učinak na trgovinu, odmah primijeniti sigurnosne mjere koje su prijeko potrebne za rješavanje situacije.”

Članak 3.

Sljedeći se tekst dodaje Sporazumu kao Protokol 5.:

„PROTOKOL 5.

o ukidanju određenih količinskih ograničenja pri izvozu

Članak 1.

Količinska ograničenja koja Zajednica primjenjuje na izvoz dolje navedenih proizvoda u Norvešku, ukidaju se najkasnije na navedene datume.

Tarifni broj harmoniziranog sustava

Opis proizvoda

Datum ukidanja

74.04

Otpaci i lomljevina od bakra

1.1.1992.

ex ex 44.01

Drvo za ogrjev u obliku iglica, otpada borovine i jelke

1.1.1993.

ex ex 44.03

Grubo obrađeno drvo, oguljeno od kore ili ne, ili samo grubo učetvoreno

—	ostalo, osim topole

1.1.1993.

Drvo, grubo učetvoreno ili raspolovljeno, ali ne dalje obrađivano

—	ostalo, osim topole

1.1.1993.

ex ex 44.07

Drvo, uzdužno prepiljeno, na rezano ili ljušteno, ne dalje obrađivano, debljine veće od 6 mm

—	od crnogoričnih stabala osim daščica za proizvodnju kutija, sita i sličnog

1.1.1993.

ex ex 41.01

Sirove kože i krzna goveda mase manje od 6 kg za kožu

1.1.1992.

ex ex 41.02

Sirova koža ovaca i janjadi

1.1.1992.

ex ex 41.03

Sirova koža koza i kozlića

1.1.1992.

ex ex 43.01

Sirova zečja koža

1.1.1992.

Članak 2.

Kvantitativna ograničenja koja primjenjuje Norveška za izvoz dolje navedenih proizvoda u Zajednicu, ukida se najkasnije na navedene datume.

Tarifni broj harmoniziranog sustava	Opis proizvoda	Datum ukidanja
74.04	Otpaci i lomljevina od bakra	1.1.1992.”

Članak 4.

Ovaj Dodatni protokol odobravaju ugovorne stranke u skladu s vlastitim postupcima.

On stupa na snagu 1. siječnja 1990. pod uvjetom da su se ugovorne stranke međusobno izvijestile prije tog datuma o okončanju postupaka potrebnih za tu svrhu.

Ako ugovorna stranka ne izvijesti o okončanju postupka do toga datuma, Protokol se privremeno primjenjuje od 1. siječnja 1990.

Članak 5.

Ovaj je Dodatni protokol sastavljen u dva primjerka na danskom, engleskom, francuskom, grčkom, nizozemskom, njemačkom, portugalskom, španjolskom, talijanskom i norveškom jeziku, pri čemu je svaki od tih tekstova jednako vjerodostojan.

Hecho en Bruselas, a veintiseis de julio de mil novecientos ochenta y nueve.

Udfærdiget i Bruxelles, den seksogtyvende juli nitten hundrede og niogfirs.

Geschehen zu Brüssel am sechsundzwanzigsten Juli neunzehnhundertneunundachtzig.

Έγινε στις Βρυξέλλες, στις είκοσι έξι Ιουλίου χίλια εννιακόσια ογδόντα εννέα.

Done at Brussels on the twenty-sixth day of July in the year one thousand nine hundred and eighty-nine.

Fait à Bruxelles, le vingt-six juillet mil neuf cent quatre-vingt-neuf.

Fatto a Bruxelles, addì ventisei luglio millenovecentottantanove.

Gedaan te Brussel, de zesentwintigste juli negentienhonderd negenentachtig.

Feito em Bruxelas, em vinte e seis de Julho de mil novecentos e oitenta e nove.

Undertegnet i Brussel, den tjuesjette juli nittenhundreogåttini.

Por el Consejo de las Comunidades Europeas

For Rådet for De Europæiske Fællesskaber

Für den Rat der Europäischen Gemeinschaften

Για το Συμβούλιο των Ευρωπαϊκών Κοινοτήτων

For the Council of the European Communities

Pour le Conseil des Communautés européennes

Per il Consiglio delle Comunità europee

Voor de Raad van de Europese Gemeenschappen

Pelo Conselho das Comunidades Europeias

For Rådet i De Europeiske Fellesskap

Por el Gobierno del Reino de Noruega

For regeringen for Kongeriget Norge

Für die Regierung des Königreichs Norwegen

Για την κυβέρνηση της Βασιλείου της Νορβηγίας

For the Government of the Kingdom of Norway

Pour le gouvernement du royaume de Norvège

Per il governo del Regno di Norvegia

Voor de Regering van het Koninkrijk Noorwegen

Pelo Governo do Reino da Noruega

For Kongeriket Norges Regjering

ZAJEDNIČKA IZJAVA UGOVORNIH STRANAKA

uz Dodatni protokol uz Sporazum između Europske ekonomske zajednice i Kraljevine Norveške o ukidanju postojećih i sprečavanju novih količinskih ograničenja koje ometaju izvoz ili mjere s istovrsnim učinkom

Ugovorne stranke izjavljuju da se članci 7., 13.a i 13.b Sporazuma primjenjuju na proizvode navedene u članku 2. Sporazuma,

—	uključujući proizvode od nafte iz članka 14. Sporazuma,

—	isključujući proizvode obuhvaćene Sporazumom između država članica Europske zajednice za ugljen i čelik i Europske zajednice za ugljen i čelik, s jedne strane, i Kraljevine Norveške, s druge strane.

11/Sv. 110

Službeni list Europske unije

21990A0809(01)

L 212/3

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

09.08.1990.

SPORAZUM

između Europske ekonomske zajednice i Republike Kabo Verdea o ribolovu uz obale Kabo Verdea

EUROPSKA EKONOMSKA ZAJEDNICA,

dalje u tekstu „Zajednica” i

REPUBLIKA KABO VERDE,

dalje u tekstu „KABO VERDE”,

UZIMAJUĆI U OBZIR duh suradnje koji proizlazi iz Konvencije između afričkih, karipskih i pacifičkih država i Europske ekonomske zajednice (Konvencija AKP-EEZ) i obostranu želju za bližom suradnjom između Zajednice i Kabo Verdea,

UZIMAJUĆI U OBZIR želju Kabo Verdea za unapređenjem racionalnog iskorištavanja svojih ribolovnih resursa jačanjem suradnje,

PODSJEĆAJUĆI da Kabo Verde ostvaruje svoj suverenitet ili nadležnost u zoni koja se proteže do 200 nautičkih milja od obale, posebno u pogledu morskog ribolova;

VODEĆI PRITOM RAČUNA o odredbama Konvencije Ujedinjenih naroda o pravu mora,

ODLUČNE da svoje odnose u području ribarstva vode u duhu međusobnog povjerenja i poštovanja međusobnih interesa,

U ŽELJI da uspostave uvjete kojima se uređuje ribolov u obostranom interesu dviju stranaka,

SPORAZUMJELE SU SE:

Članak 1.

Ovim se Sporazumom uspostavljaju načela i pravila kojima se, u svakom pogledu, uređuju budući odnosi u području ribarstva između Zajednice i Kabo Verdea, uključujući i ribolov plovila pod zastavom države članice Zajednice, dalje u tekstu „plovila Zajednice”, u vodama nad kojima Kabo Verde ima suverenitet ili nadležnost za ribarstvo, dalje u tekstu „ribolovna zona Kabo Verdea”, u skladu s odredbama Konvencije Ujedinjenih naroda o pravu mora i drugim propisima međunarodnog prava.

Članak 2.

Kabo Verde dopušta ribolov plovilima Zajednice u ribolovnoj zoni Angole, u skladu s ovim Sporazumom.

Članak 3.

1. Zajednica se obvezuje poduzeti sve odgovarajuće mjere kako bi osigurala da njena plovila poštuju odredbe ovog Sporazuma te zakone i druge propise Kabo Verdea kojima se uređuje ribolov u ribolovnoj zoni Kabo Verdea, u skladu s odredbama Konvencije Ujedinjenih naroda o pravu mora i drugim propisima međunarodnog prava.

2. Tijela Kabo Verdea obavješćuju Komisiju Europskih zajednica o svim predviđenim promjenama navedenih zakona.

3. Mjere koje tijela Kabo Verdea poduzimaju za uređivanje ribarstva u svrhu zaštite, temelje se na objektivnim i znanstvenim kriterijima te se primjenjuju jednako na plovila Zajednice i na plovila trećih zemalja, ne dovodeći u pitanje posebne sporazume između zemalja u razvoju unutar istog geografskog područja niti uzajamne sporazume o ribolovu.

Članak 4.

1. Za ribolovne aktivnosti plovila Zajednice u ribolovnoj zoni Angole potrebna je dozvola za ribolov koju izdaju nadležna tijela Angole na zahtjev Zajednice.

2. Za izdavanje dozvole dotični vlasnik plovila plaća naknadu.

3. Postupak podnošenja zahtjeva za dozvole, iznos naknade i načini plaćanja utvrđeni su u Prilogu.

Članak 5.

Ugovorne stranke se obavezuju na usklađivanje napora, neposredno ili u okviru međunarodnih organizacija, u području osiguranja gospodarenja i zaštite živih resursa u srednjoistočnom Atlantiku, a posebno u pogledu visoko migratornih vrsta, te na poticanje odgovarajućih znanstvenih istraživanja.

Članak 6.

Vlasnici plovila kojima je odobren ribolov u ribolovnoj zoni Kabo Verdea moraju nadležnim tijelima Kabo Verdea dostaviti izjave o ulovu, te primjerak izjave o ulovu dostaviti Delegaciji Komisije Europskih zajednica u Praji, u skladu s odredbama predviđenima u Prilogu.

Članak 7.

Za prava ribolova odobrena na temelju članka 2., Zajednica plaća novčanu naknadu Kabo Verdeu u skladu s postupkom iz Protokola uz ovaj Sporazum, ne dovodeći u pitanje financiranje koje Kabo Verde dobiva na temelju Konvencije AKP-EEZ.

Članak 8.

Ako tijela Kabo Verdea, zbog promjene stanja ribljeg fonda, odluče poduzeti mjere zaštite koje utječu na ribolovne aktivnosti plovila Zajednice, stranke se međusobno savjetuju radi izmjene Priloga i Protokola uz ovaj Sporazum.

Ta se savjetovanja temelje na načelu da svako smanjenje prava ribolova predviđenih u navedenom Protokolu mora prouzročiti razmjerno smanjenje financijske naknade koju plaća Zajednica.

Članak 9.

Kako bi se osigurala ispravna primjena ovog Sporazuma, osniva se Zajednički odbor. Odbor se sastaje na zahtjev jedne od ugovornih stranaka, naizmjenično u Kabo Verdeu i u Zajednici.

Stranke se međusobno savjetuju o svakom sporu u vezi s tumačenjem ili primjenom ovog Sporazuma.

Članak 10.

Nijedna odredba ovog Sporazuma ni na koji način ne utječe na stajališta jedne ili druge stranke o bilo kojem pitanju u vezi s pravom mora.

Članak 11.

Članak 12.

Prilog ovom Sporazumu i Protokol uz ovaj Sporazum njegov su sastavni dio i ako nije drukčije određeno, svako pozivanje na ovaj Sporazum ujedno je i pozivanje na Prilog i Protokol.

Članak 13.

1. Ovaj se Sporazum sklapa na početno razdoblje od tri godine od dana njegovog stupanja na snagu. Ako ga jedna od stranaka ne otkaže u pisanom obliku šest mjeseci prije isteka početnog razdoblja, Sporazum ostaje na snazi u sljedećim razdobljima od po dvije godine ako se ne otkaže u pisanom obliku najkasnije tri mjeseca prije isteka svakog dvogodišnjeg razdoblja.

2. Na kraju početnog razdoblja, a zatim na kraju svakog dvogodišnjeg razdoblja, stranke započinju pregovore kako bi sporazumno utvrdile koje su izmjene Priloga i Protokola potrebne.

Ugovorne stranke započinju pregovore ako jedna od njih otkaže Sporazum.

Članak 14.

Ovaj Sporazum stupa na snagu na dan kad ugovorne stranke obavijeste jedna drugu o izvršenju postupaka potrebnih u tu svrhu.

Članak 15.

Ovaj Sporazum, sastavljen u dva primjerka na danskom, engleskom, francuskom, grčkom, nizozemskom, njemačkom, portugalskom, španjolskom i talijanskom jeziku, pri čemu je svaki tekst jednako vjerodostojan, pohranjuje se u arhivu Glavnoga tajništva Vijeća Europskih zajednica, koje prosljeđuje ovjerovljeni primjerak svakoj stranci.

PRILOG

UVJETI OBAVLJANJA RIBOLOVA U RIBOLOVNOJ ZONI KABO VERDEA ZA PLOVILA ZAJEDNICE

A. Postupak podnošenja zahtjeva i izdavanja dozvole

Nadležna tijela Zajednice podnose zahtjev Uredu ministra za ribarstvo Kabo Verdea, putem Delegacije Komisije u Kabo Verdeu, za svako plovilo koje obavlja ribolov na temelju Sporazuma, najkasnije 15 dana prije početka razdoblja valjanosti dozvole.

Zahtjevi se podnose na obrascima koje je u tu svrhu propisao Ured ministra za ribarstvo Kabo Verdea, čiji je ogledni primjerak priložen Sporazumu (Dodatak 1.).

Uz svaki zahtjev prilaže se dokaz o uplati naknade za razdoblje valjanosti dozvole. Plaćanje se izvršava na račun otvoren u financijskoj instituciji ili nekom drugom tijelu koje odrede nadležna tijela Kabo Verdea.

Naknade uključuju sve državne i lokalne pristojbe, osim lučkih pristojbi i naknada za usluge.

3.	Dozvole za sva plovila izdaje Ured ministra za ribarstvo Kabo Verdea u roku od 15 dana od primitka dokaza o uplati iz točke 2. vlasnicima plovila ili njihovim zastupnicima putem Delegacije Komisije Europskih zajednica u Kabo Verdeu.

Dozvole se izdaju za određeno plovilo i nisu prenosive. Na zahtjev Komisije Europskih zajednica, dozvola za plovilo može se zamijeniti, u slučaju više sile, novom dozvolom za neko drugo plovilo koje ima slične karakteristike kao prvo plovilo. Vlasnik prvog plovila vraća poništenu dozvolu Uredu ministra za ribarstvo Kabo Verdea putem Delegacije Komisije Europskih zajednica u Kabo Verdeu.

U novoj se dozvoli navodi:

—	datum izdavanja,

—	podatak da ona zamjenjuje dozvolu prethodnog plovila za preostalo razdoblje valjanosti.

U tom slučaju, za neiskorišteno razdoblje valjanosti nije propisana naknada iz članka 4. stavka 2.

5.	Dozvola se mora uvijek nalaziti na plovilu.

6.	Prije stupanja na snagu Sporazuma, Ured ministra za ribarstvo Kabo Verdea dostavlja obavijest o načinu plaćanja naknade te podatke o bankovnom računu i valuti koji se koriste.

B. Odredbe koje se odnose na dozvole za plovila za ribolov tuna i plovila za ribolov plutajućim parangalima

1.	Dozvole vrijede jednu godinu. Dozvole se mogu produžiti.

2.	Naknada iznosi 20 ECU po toni ulova u ribolovnoj zoni Kabo Verdea.

Dozvole se izdaju po plaćanju paušalnog iznosa od 1 500 ECU godišnje Uredu ministra za ribarstvo Kabo Verdea za svaki plivaričar tunolovac i 300 ECU godišnje za svako plovilo za ribolov tuna povrazima i plovilo za ribolov tuna površinskim plutajućim parangalima, što je jednako naknadama koje se plaćaju za ulov:

—	75 tona tuna godišnje za plivaričare,

—	15 tona godišnje za plovila za ribolov tuna povrazima i plovila za ribolov tuna površinskim plutajućim parangalima.

Komisija Europskih zajednica na kraju svake kalendarske godine sastavlja konačni obračun naknada za ribolovno razdoblje, na temelju izjava o ulovu koje podnosi svako plovilo a potvrđuju ih mjerodavni znanstveni instituti, uključujući Institut français de recherche scientifique et technique d’outre-mer (ORSTOM), Instituto Español de Oceanografía (IEO) i Instituto Nacional de Investigação das Pescas (INIP) Kabo Verdea.

Izjava se šalje istodobno Uredu ministra za ribarstvo Kabo Verdea i vlasnicima plovila. Sva dodatna plaćanja Uredu ministra za ribarstvo Kabo Verdea vlasnici plovila moraju izvršiti najkasnije 30 dana od obavijesti o konačnom obračunu, na račun otvoren u financijskoj instituciji ili nekom drugom tijelu koje odrede nadležna tijela Kabo Verdea.

Ako je iznos konačnog obračuna niži od gore navedenog iznosa, preostali se iznos ne vraća.

C. Odredbe koje se odnose na dozvole za druga plovila

1.	Za plovila za ribolov pridnenim parangalima dozvole vrijede tri, šest ili 12 mjeseci. Godišnja naknada određuje se prema BRT-u i iznosi 100 ECU na BRT razmjerno trajanju dozvole.

2.	Za plovila koja obavljaju pokusni ribolov glavonožaca naknada iznosi 60 ECU na BRT godišnje.

D. Izjava o ulovu

Plivaričari tunolovci te plovila za ribolov tuna povrazima i plovila za ribolov tuna površinskim plutajućim parangalima vode očevidnike ribolova u skladu s predloškom u Dodatku 2. za svako ribolovno razdoblje provedeno u ribolovnoj zoni Kabo Verdea. Obrazac se mora poslati Uredu ministra za ribarstvo Kabo Verdea putem Delegacije Komisije Europskih zajednica u Kabo Verdeu u roku od 45 dana od završetka ribolovnog putovanja u ribolovnoj zoni Kabo Verdea.

Plovila za ribolov pridnenim parangalima i plovila koja obavljaju pokusni ribolov glavonožaca obavješćuju Ured ministra za ribarstvo o svom ulovu ispunjavanjem standardnog obrasca iz Dodatka 3., putem Delegacije Komisije Europskih zajednica u Kabo Verdeu. Te izjave su mjesečne, a moraju se dostavljati najmanje jednom svaka tri mjeseca.

3.	Obrasci se moraju čitko ispuniti te ih mora potpisati kapetan plovila.

Ako se te odredbe ne budu poštovale, mjerodavna tijela Kabo Verdea zadržavaju pravo primijeniti, među ostalim, sljedeće sankcije:

—	suspenziju dozvole plovilu koje je prekršilo odredbe,

—	određivanje novčane kazne.

U tom se slučaju obavješćuje Delegacija Komisije Europskih zajednica u Kabo Verdeu.

E. Istovar ulova

Kad god je to moguće, plovila Zajednice za ribolov tuna podupiru opskrbu tvornica za konzerviranje tune u Kabo Verdeu svojim ulovom u zoni po sporazumno utvrđenoj cijeni između vlasnika plovila Zajednice i nadležnih tijela za ribarstvo Kabo Verdea na temelju tekućih cijena na međunarodnom tržištu. Plaća se u konvertibilnoj valuti.

Osim toga, kad god je to moguće, plovila za ribolov tuna koja istovaruju svoj ulov u luci Kabo Verdea stavljaju na raspolaganje dio svog prilova nadležnim tijelima za ribarstvo Kabo Verdea po cijenama na lokalnom tržištu.

F. Ukrcaj pomoraca

Vlasnici plovila za ribolov tuna i plovila za ribolov plutajućim parangalima zapošljavaju državljane Kabo Verdea u skladu sa sljedećim uvjetima i ograničenjima:

—	na flotu plivaričara tunolovaca ukrcavaju se tri pomorca iz Kabo Verdea za vrijeme razdoblja tunolova u ribolovnoj zoni Kabo Verdea,

—	na flotu plovila za ribolov tuna povrazima ukrcava se osam pomoraca iz Kabo Verdea za vrijeme razdoblja tunolova u ribolovnoj zoni Kabo Verdea, s tim da je svaki od njih raspoređen na drugo plovilo,

—	na flotu plovila za ribolov tuna površinskim plutajućim parangalima ukrcava se dva pomorca iz Kabo Verdea za vrijeme ribolovnog razdoblja u ribolovnoj zoni Kabo Verdea, s tim da je svaki od njih raspoređen na drugo plovilo.

Plaće tih pomoraca utvrđuju se sporazumno između vlasnika plovila ili njihovih zastupnika i mjerodavnih tijela Kabo Verdea prije izdavanja dozvola; plaće isplaćuje vlasnik plovila, a one moraju uključivati i doprinose za socijalno osiguranje pomorca (uključujući životno osiguranje i osiguranje od nezgode te zdravstveno osiguranje).

3.	Ako ne ukrcaju pomorce, vlasnici plovila plaćaju paušalni iznos jednak plaći pomoraca koji nisu ukrcani. Taj se iznos koristi za osposobljavanje pomoraca Kabo Verdea, a plaća se na račun koji odrede mjerodavna tijela Kabo Verdea.

G. Ukrcaj promatrača

Na zahtjev nadležnih tijela u Kabo Verdeu, plovila veća od 150 BT ukrcavaju promatrača kojeg su odredila navedena tijela, a njegova je zadaća provjera ulova u ribolovnoj zoni Kabo Verdea. Promatrač ima na raspolaganju sva sredstva koja su mu potrebna za obavljanje dužnosti, uključujući pristup prostorijama i dokumentaciji. On ne smije ostati na plovilu dulje nego što mu je potrebno za obavljanje njegovih dužnosti.

Kapetan plovila olakšava rad promatraču te mu dodjeljuje iste uvjete kao i časnicima plovila. Troškove plaće i doprinose za socijalno osiguranje promatrača snose mjerodavna tijela Kabo Verdea.

Rad promatrača i uvjeti pod kojima se ukrcava na plovilo ne smiju prekidati ili ometati ribolovne aktivnosti. Luka u kojoj se promatrač ukrcava određuje se sporazumno između mjerodavnih tijela Kabo Verdea i vlasnika plovila ili njegovog zastupnika. Ako se promatrač ukrcava u stranoj luci, njegove putne troškove snosi vlasnik plovila. Ako plovilo za ribolov tuna s ukrcanim promatračem isplovi iz ribolovne zone Kabo Verdea, potrebno je poduzeti sve mjere da se što prije osigura povratak promatrača u Kabo Verde na trošak vlasnika plovila.

H. Ribolovne zone

Plovila Zajednice mogu obavljati ribolov u sljedećim zonama koje su određene u odnosu na polazne crte:

—	izvan 12 milja za plivaričare tunolovce i plovila za ribolov tuna površinskim plutajućim parangalima,

—	izvan šest milja za plovila za ribolov tuna povrazima,

—	od polazne crte za ribolov živih mamaca i za plovila za ribolov pridnenim parangalima.

2.	Plovila za ribolov glavonožaca koja obavljaju pokusni ribolov imaju pristup svim ribolovnim zonama Kabo Verdea.

I. Dopuštene veličine oka

Najmanja dopuštena veličina oka za povlačnu mrežu (potpuno rastegnuto oko) je:

—	16 mm za ribolov živih mamaca,

—	40 mm za glavonošce.

Za tune se primjenjuju međunarodni standardi koje preporuča ICCAT.

J. Uplovljavanje u zonu i isplovljavanje iz zone

1.	Sva plovila Zajednice koja u okviru Sporazuma ribare u zoni Kabo Verdea javljaju radiopostaji Saõ Vicente datum, vrijeme i poziciju prilikom uplovljavanja i isplovljavanja iz ribolovne zone Kabo Verdea.

2.	Za vrijeme ribolova u zoni Kabo Verdea, plovila svaka tri dana izvješćuju mjerodavna tijela Kabo Verdea o svojoj poziciji i ulovu preko radiopostaje Saõ Vicente, te navode ukupnu količinu ulova svaki put kad isplovljavaju iz zone.

3.	Pozivni znak, radio frekvencije i radno vrijeme radiopostaje Ured ministra za ribarstvo Kabo Verdea priopćava vlasnicima plovila ili njihovim zastupnicima prilikom izdavanja dozvole.

4.	Ako se ne može koristiti radioveza, plovila mogu upotrijebiti druga sredstva, kao što su teleks ili telegram.

K. Lučka oprema i uporaba opskrbe i usluga

Plovila Zajednice, ako je moguće, nabavljaju u Kabo Verdeu sve zalihe i usluge koje su im potrebne za obavljanje njihove djelatnosti. Mjerodavna tijela Kabo Verdea s vlasnicima plovila ili njihovim zastupnicima sporazumno određuju uvjete korištenja lučke opreme te, prema potrebi, opskrbe i usluga.

L. Postupak u slučaju zaustavljanja plovila radi pregleda

Delegacija Komisije Europskih zajednica u Kabo Verdeu obavješćuje se u roku od 48 sati o svakom pregledu ribarskog plovila unutar ribolovne zone Kabo Verdea, a koje plovi pod zastavom države članice Zajednice i obavlja aktivnosti na temelju ovog Sporazuma. U roku od 72 sata mora se dostaviti kratko izvješće o okolnostima i razlozima pregleda.

U roku od 24 sata od primitka navedenih podataka održava se sastanak između Delegacije Komisije Europskih zajednica u Kabo Verdeu, Ureda ministra za ribarstvo Kabo Verdea i nadležnih tijela za nadzor, po mogućnosti uz nazočnost predstavnika dotične države članice, na kojemu stranke razmjenjuju svu potrebnu dokumentaciju ili podatke koji mogu pomoći u pojašnjavanju utvrđenih činjenica. Vlasnik plovila ili njegov zastupnik obavješćuju se o ishodu sastanka i o svim mjerama koje proizlaze iz pregleda.

3.	Plovilo na kojemu je obavljen pregled zbog kršenja odredaba o ribolovu pušta se nakon plaćanja jamčevine, koja se određuje u odnosu na troškove pregleda te na iznos kazni i naknada koje moraju platiti odgovorni za kršenje odredaba.

Dodatak 1.

URED MINISTRA ZA RIBARSTVO

Zahtjev za dozvolu za strana plovila koja obavljaju gospodarski ribolov

1.	Ime vlasnika plovila: … …

2.	Adresa vlasnika plovila: … …

3.	Ime zastupnika ili lokalnog agenta vlasnika plovila: … …

4.	Adresa zastupnika ili lokalnog agenta vlasnika plovila: … …

5.	Ime kapetana: …

6.	Ime plovila: …

7.	Registarska oznaka: …

8.	Datum i mjesto gradnje: …

9.	Država zastave: …

10.	Luka upisa: …

11.	Luka opremanja: …

12.	Ukupna duljina: …

13.

Širina: …

14.	Bruto registarska tonaža: …

15.	Neto tonaža: …

16.	Kapacitet skladišta: …

17.	Kapacitet hlađenja ili zamrzavanja: …

18.	Vrsta i snaga stroja: …

19.	Vrsta ribolova: …

20.	Broj članova posade: …

21.	Komunikacijska oprema: …

22.	Pozivni znak: …

23.	Signal biranja: …

24.	Predviđene ribolovne aktivnosti: …

25.	Mjesto istovara ulova: …

26.	Ribolovne zone: …

27.	Vrste predviđene za ribolov: …

28.	Razdoblje valjanosti: …

29.	Posebni uvjeti: …

30.	Ostale aktivnosti podnositelja zahtjeva u Kabo Verdeu: … … … … … Mišljenje Opće uprave za ribarstvo … … … … Napomene Ureda ministra za ribarstvo … … … …

Dodatak 2.

Dodatak 3.

PODACI O ULOVU U GOSPODARSKOM RIBOLOVU

1.	Ime i registarska oznaka plovila: …

2.	Državna pripadnost: …

3.	Vrsta plovila: … (npr. za svježu ribu, tunu itd.)

4.	Ime kapetana plovila: …

5.	Dozvolu za ribolov izdao: … Razdoblje valjanosti: …

6.	Vrsta ribolova: …

7.	Datum isplovljavanja iz luke: … Datum uplovljavanja u luku: …

Ulov: …

Ja, dolje potpisani …, kapetan navedenog plovila ili njegov zastupnik, izjavljujem da su gore navedeni podaci točni, što potvrđuje vladin promatrač.

Kapetana plovila Potvrđuje vladin promatrač

Potpis

PROTOKOL

o utvrđivanju prava ribolova i financijskih doprinosa predviđenih u Sporazumu između Europske ekonomske zajednice i Vlade Republike Kabo Verdea o ribolovu u obalnim vodama Kabo Verdea

Članak 1.

1. Na temelju članka 2. Sporazuma, i na razdoblje od dvije godine, odobravaju se sljedeće mogućnosti ribolova:

(a)

Za visoko migratorne vrste

—	Plivaričari tunolovci s hladnjačom: 21 plovilo

—	Plovila za ribolov tuna povrazima i plovila za ribolov tuna površinskim plutajućim parangalima: 24 plovila

—	Na zahtjev Zajednice, ova se raspodjela mogućnosti ribolova za visoko migratorne vrste u drugoj godini primjene ovog Protokola može promijeniti za najviše 15 % dotičnih plovila.

(b)

Za druge vrste

—	Plovila za ribolov pridnenim parangalima: dva plovila, svako plovilo s bruto registarskom tonažom manjom od 210 tona.

—	Plovila za pokusni lov na glavonošce: dva plovila

2. Na prvom sastanku Zajedničkog odbora, predviđenog u članku 9. Sporazuma, koji se održava tijekom druge godine primjene ovog Protokola, ispituju se dostupni rezultati pokusnog lova na glavonošce.

Članak 2.

1. Novčana naknada iz članka 7. Sporazuma, za razdoblje navedeno u članku 1. ovog Sporazuma, iznosi 1 950 000 ECU, a plaća se u dva godišnja obroka.

2. Za namjenu navedene naknade isključivo su odgovorna nadležna tijela Kabo Verdea.

3. Naknada se plaća na račun otvoren u financijskoj instituciji ili bilo kojem drugom tijelu koje odredi Kabo Verde.

Članak 3.

Dotični vlasnici plovila u potpunosti zadržavaju pravo vlasništva nad ulovom u okviru pokusnog lova na glavonošce.

Članak 4.

U razdoblju iz članka 1., Zajednica daje doprinos u iznosu od 500 000 ECU za znanstvene i tehničke programe Kabo Verdea (npr. za opremu i infrastrukturu) kako bi se unaprijedilo znanje o ribolovnim resursima u okviru isključive gospodarske zone Kabo Verdea.

Taj se iznos stavlja na raspolaganje Uredu ministra za ribarstvo Kabo Verdea, a uplaćuje se na bankovni račun kojeg je odredio Ured.

Članak 5.

1. Obje stranke se slažu da je poboljšanje znanja i vještina osoba koje sudjeluju u morskom ribolovu ključan element uspjeha njihove suradnje. U tu svrhu, Zajednica olakšava državljanima Kabo Verdea pristup ustanovama za obrazovanje njenih država te osigurava financijske doprinose za obrazovanje i strukovno osposobljavanje u raznim znanstvenim, tehničkim i gospodarskim područjima u vezi s ribolovom. Ti se doprinosi također mogu iskoristiti u bilo kojoj državi koja je sa Zajednicom sklopila sporazum o suradnji.

2. Ukupni iznos doprinosa ne prelazi 160 000 ECU. Na zahtjev nadležnih tijela Kabo Verdea, dio tog iznosa se može iskoristi za pokrivanje troškova sudjelovanja na međunarodnim sastancima ili programa osposobljavanja u vez s ribolovom. Iznos se isplaćuje kada je to potrebno.

Članak 6.

Ako Zajednica ne izvrši plaćanja iz članaka 2. i 4., primjena Sporazuma može se suspendirati.

11/Sv. 110

Službeni list Europske unije

31991D0178

L 089/33

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

25.03.1991.

ODLUKA VIJEĆA

od 25. ožujka 1991.

o prihvaćanju statuta Međunarodne studijske skupine za kositar

(91/178/EEZ)

VIJEĆE EUROSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske ekonomske zajednice, a posebno njegove članke 113. i 116.,

uzimajući u obzir prijedlog Komisije,

budući da je statut Međunarodne studijske skupine za kositar usvojen na konferenciji Ujedinjenih naroda o kositru u Ženevi 7. travnja 1989.;

budući da je od država i međunarodnih organizacija koje su sudjelovale na konferenciji zatraženo da obavijeste glavnog tajnika Ujedinjenih naroda o svojem prihvatu statuta u skladu s točkom 21.(b) statuta;

budući da će Studijska skupina provoditi važnu djelatnost analize i nadzora tržišta kositra i trgovine kositrom;

budući da institucionalna struktura Međunarodne studijske skupine za kositar, kako je utvrđena njenim statutom, podrazumijeva zajedničko sudjelovanje Zajednice i onih država članica koje su prihvatile statut;

budući da su određene države članice izrazile namjeru da sudjeluju u Studijskoj skupini;

budući da bi Zajednica i one države članice koje su odlučile sudjelovati u radu Studijske skupine trebale, na temelju zajedničkog stajališta, istodobno položiti svoje isprave o prihvatu,

ODLUČILO JE:

Članak 1.

Europska ekonomska zajednica prihvaća statut Međunarodne studijske skupine za kositar.

Zajednica i one države članice koje su se u ovoj fazi odlučile sudjelovati u radu Studijske skupine istodobno polažu svoje isprave o prihvatu kod glavnog tajnika Ujedinjenih naroda, čim se dovrše potrebni unutarnji postupci.

Tekst statuta priložen je ovoj Odluci.

Članak 2.

Predsjednika Vijeća ovlašćuje se odrediti osobu ovlaštenu za polaganje isprave o prihvatu u ime Zajednice.

Sastavljeno u Bruxellesu 25. ožujka 1991.

Za Vijeće

Predsjednik

R. STEICHEN

PRILOG

STATUT MEĐUNARODNE STUDIJSKE SKUPINE ZA KOSITAR

Osnivanje

1.	Osniva se Međunarodna studijska skupina za kositar radi upravljanja odredbama ovog statuta i nadziranja njihove primjene.

Cilj

2.	Cilj Skupine je osigurati pojačanu međunarodnu suradnju u pitanjima povezanim s kositrom, poboljšavanjem dostupnih informacija o međunarodnom gospodarstvu kositra te osiguravanjem foruma za međuvladina savjetovanja o kositru.

Definicije

(a)	„Skupina” znači Međunarodnu studijsku skupinu za kositar, kako je osnovana ovim statutom.

(b)

„Kositar” znači kositrenu kovinu ili neki drugi pročišćeni kositar ili sekundarni kositar, ili sastav kositra u koncentratima ili kositrenoj rudi koja je dobivena iz prirodnih izvora te one kositrene proizvode koje odluči Skupina. U smislu ove definicije smatra se da izraz „ruda” isključuje: i. materijal koji je dobiven iz rudne mase s ciljem različitom od obrade, i ii. materijal koji je izlučen u postupku obrade.

(c)	„Članice” znače sve države i međuvladine organizacije iz točke 5. koje su obavijestile o svojem prihvatu u skladu s točkom 21.

Zadaće

Skupina ima sljedeće zadaće:

(a)

stvoriti uvjete i obavljati trajni nadzor svjetskog gospodarstva kositra i njegovih trendova, posebno stvaranjem, održavanjem i stalnim podržavanjem statističkog sustava o svjetskoj proizvodnji, zalihama, trgovini i potrošnji svih oblika kositra kao i širenjem, ako je potrebno, tako dobivenih informacija;

(b)	voditi savjetovanja i razmjenu informacija o razvoju i trendovima vezanim uz proizvodnju, zalihe, trgovinu i potrošnju svih oblika kositra;

(c)	pripremati studije, ako je potrebno, o širem opsegu važnih pitanja u vezi kositra, sukladno odlukama Skupine.

Članstvo

Članstvo u skupini otvoreno je svim državama koje su zainteresirane za proizvodnju ili potrošnju kositra ili međunarodnu trgovinu kositrom i svim međuvladinim organizacijama koje imaju odgovornosti u pogledu pregovora o međunarodnim sporazumima, sklapanja i primjene međunarodnih sporazuma, posebno sporazuma o sirovinama.

Ovlasti Skupine

(a)	Skupina izvršava ovlasti i poduzima djelovanja ili organizira poduzimanje djelovanja koja mogu biti potrebna za izvršavanje i osiguravanje primjene odredaba ovog statuta.

(b)	Skupina nema ovlast, izravno ili neizravno, sklapati ugovore u svrhu trgovanja kositrom ili bilo kojom drugom sirovinom ili proizvodom ili bilo koje ugovore o budućim transakcijama; ona također nema ovlast preuzimati financijske obveze u te svrhe.

(c)	Skupina donosi pravila koja smatra potrebnima za obavljanje njezinih zadaća; navedena pravila podliježu ovom statutu i moraju biti s njime usklađena.

(d)	Skupina nema takvu ovlast i neće se smatrati da su je njezine članice ovlastile za preuzimanje obveza izvan okvira ovog statua ili poslovnika.

Sjedište

7.	Sjedište je Skupine na lokaciji koju ona sama izabere na državnom području države članice, osim ako Skupina ne odluči drukčije. Skupina u pregovorima dogovara sporazum o sjedištu s vladom domaćinom koji se treba sklopiti što je prije moguće nakon stupanja na snagu ovog statuta.

Odlučivanje

(a)	Najviše tijelo Skupine osnovane ovim statutom je glavna skupština.

(b)	Skupina, stalni odbor iz točke 9. i oni odbori i pomoćna tijela koji se mogu osnovati, donose odluke jednoglasno i bez glasovanja, osim kada je riječ o odlukama za koje je potrebna određena većina glasova koja je utvrđena u ovom statutu ili u poslovniku.

(c)	Svaka država članica ima pravo na jedan glas.

Stalni odbor

(a)	Skupina osniva stalni odbor koji se sastoji od onih članica Skupine koje su izrazile želju za sudjelovanjem u njegovom radu.

(b)	Stalni odbor obavlja zadaće koje mu dodijeli Skupina i izvješćuje Skupinu o završetku ili napretku svojeg rada.

Odbori i pomoćna tijela

10.	Skupina može osnovati industrijski savjetodavni odbor za praćenje razvoja industrije kositra. Skupina također može osnovati druge odbore ili pomoćna tijela uz Stalni odbor pod uvjetima koje utvrdi.

Tajništvo

11.

(a)	Skupina ima tajništvo koje se sastoji od glavnog tajnika i potrebnog osoblja.

(b)	Glavni tajnik je voditelj ureda Skupine i odgovara joj za upravljanje ovim statutom i njegovu provedbu, u skladu s odlukama Skupine.

Suradnja s trećima

12.

(a)	Skupina može sklapati dogovore za savjetovanja ili suradnju s Ujedinjenim narodima, njegovim tijelima ili specijaliziranim agencijama, te s drugim međuvladinim institucijama, ako je to potrebno.

(b)	Skupina također može sklapati dogovore koje smatra potrebnima radi održavanja kontakta sa zainteresiranim vladama nečlanicama, s drugim međunarodnim nevladinim organizacijama ili s institucijama privatnog sektora, ako je to potrebno.

(c)

Skupina može pozvati države nečlanice ili odgovarajuće međuvladine ili nevladine organizacije koje su istinski zainteresirane za probleme u vezi s kositrom, da prisustvuju njenim sastancima putem promatrača, pod uvjetom da ta organizacija dodijeli Skupini slična prava. Ako Skupna ne odluči drukčije, takvi promatrači mogu prisustvovati svim sastancima Skupine u pogledu cijelog ili dijela određenog sastanka ili niza sastanaka, ali ne smiju prisustvovati sastancima stalnog odbora ili nekog drugog odbora ili pododbora na kojem nisu zastupljene sve članice Skupine.

(d)	Predsjedatelj može pozvati promatrače da sudjeluju u raspravama Skupine, ali oni nemaju pravo glasa ili podnošenja prijedloga.

Odnosi sa Zajedničkim fondom

13.

Skupina može zatražiti imenovanje u Međunarodno tijelo za sirovine (ICB) prema članku 7. stavku 9. Sporazuma o osnivanju Zajedničkog fonda za sirovine, u svrhu sponzoriranja - pod uvjetima koje Skupina može odrediti samo jednoglasno - projekata o kositru koji se trebaju financirati iz Fonda preko njegovog drugog računa. Skupina ne preuzima nikakve financijske obveze u vezi s takvim projektima; ona također ne smije nastupati kao provedbeno tijelo za bilo koji takav projekt.

Pravni status

14.

(a)	Skupina je pravna osoba međunarodnog prava.

(b)	Status skupine na državnom području vlade domaćina uređuje se sporazumom o sjedištu između vlade domaćina i Skupine.

(c)	Skupina ima pravnu osobnost za obavljanje svojih zadaća, a posebno, ali podložno gore navedenoj točki 6.(b), sposobnost sklapanja ugovora, stjecanja pokretne imovine i raspolaganja njome te pokretanja sudskih postupaka.

Doprinosi u proračun

15.

(a)

Svaka država članica doprinosi u godišnji proračun koji odobrava Skupina. Doprinos svake članice u proračun sastoji se od jednakog udjela od 50 % proračuna, saldo koji se dijeli između država članica u razmjeru s njihovim udjelima u ukupnoj trgovini država članica s primarnim kositrom i koncentratima koji sadrže kositar, što za države proizvođače predstavlja ukupni izvoz umanjen za ukupni uvoz, a za države potrošače, ukupni uvoz. U tu svrhu države čija proizvodnja koncentrata koji sadrže kositar prelazi navedenu potrošnju primarnog kositra, uvrštavaju se u države proizvođače, a države čija navedena potrošnja primarnog kositra prelazi njihovu proizvodnju koncentrata koji sadrže kositar uvrštava se u države potrošače. Izračun se temelji na posljednje tri kalendarske godine za koje je statistika dostupna.

(b)	Skupina utvrđuje doprinos svake članice za svaku financijsku godinu u jedinstvenoj valuti koju odluči Skupina, a u skladu s odredbama o doprinosima iz poslovnika. Svaka država članica izvršava plaćanja doprinosa sukladno svojim ustavnim postupcima.

Statistika i informacije

16.

(a)	Skupina prikuplja, uspoređuje i čini dostupnim članicama one statističke informacije o proizvodnji, trgovini, zalihama i potrošnji kositra za koje smatra da su potrebne za djelotvornu provedbu ovog statuta, kao i informacije iz sljedećeg stavka (b).

(b)

Skupina sklapa dogovore koje smatra potrebnima i na temelju kojih je moguća razmjena informacija sa zainteresiranim vladama nečlanica i s odgovarajućim nevladinim i međuvladinim organizacijama s ciljem osiguravanja dostupnosti najnovijih i pouzdanih podataka o proizvodnji, potrošnji, zalihama, međunarodnoj trgovini, međunarodno priznatim objavljenim cijenama kositra i o drugim čimbenicima koji utječu na potražnju kositra i opskrbu kositrom.

(c)	Skupina je dužna nastojati osigurati da niti jedna informacija koju ona objavi ne dovodi u pitanje tajnost djelovanja vlade ili osoba ili subjekata koji proizvode, obrađuju, stavljaju na tržište ili upotrebljavaju kositar.

Godišnje ocjenjivanje i izvješća

17.

(a)

Skupina provodi godišnje ocjenjivanje svjetskog stanja kositra i povezanih pitanja s obzirom na informacije dostavljene od strane članica i dopunjene informacijama iz svih drugih relevantnih izvora. Godišnje ocjenjivanje uključuje preispitivanje očekivanog kapaciteta proizvodnje kositra u sljedećim godinama i predviđanja za proizvodnju i potrošnju kositra te trgovinu njime za sljedeću kalendarsku godinu, s ciljem pomaganja članicama u njihovim pojedinačnim ocjenjivanjima razvoja međunarodnog gospodarstva kositra.

(b)	Skupina priprema izvješće koje sadrži rezultate godišnjih ocjenjivanja i dostavlja ga članicama. Ako Skupina smatra prikladnim, navedeno izvješće, kao i druga izvješća i studije koji se dostavljaju članicama, može se učiniti dostupnima drugim zainteresiranim stranama u skladu s poslovnikom.

Studije

18.

(a)	Skupina poduzima ili sklapa odgovarajuće dogovore radi izrade studija u vezi s međunarodnim gospodarstvom kositra, uključujući studije o posebnim problemima ili poteškoćama koje postoje ili koje se može očekivati.

(b)	Studije mogu sadržavati opće preporuke ili prijedloge, ali takve preporuke i prijedlozi ne ugrožavaju pravo svake članice da upravlja svim aspektima svog domaćega gospodarstva kositra i ne dovode u pitanje nadležnost drugih međunarodnih organizacija u pitanjima iz njihove nadležnosti.

Obveze članica

19.	Članice ulažu najveće napore u suradnju i promicanje ostvarivanja ciljeva Skupine, posebno osiguravanjem podataka o gospodarstvu kositra iz točke 16.(a).

Izmjena

20.	Ovaj se statut može mijenjati samo jednoglasnom odlukom Skupine.

Stupanje na snagu

21.

(a)	Ovaj statut stupa na snagu kada države koje zajedno predstavljaju najmanje 70 % trgovine kositrom, kako je navedeno u prilogu ovom statutu, obavijeste glavnog tajnika Ujedinjenih naroda (dalje u tekstu „depozitar”), u skladu s dolje navedenom točkom (b), o svom prihvatu ovog statuta.

(b)

(c)	Ako uvjeti za stupanje na snagu ovog statuta ne budu ispunjeni do 31. prosinca 1989., depozitar će pozvati one države i međuvladine organizacije koje su obavijestile o svom prihvatu ovog statuta na temelju gore navedene točke (b) da odluče o tome hoće li ovaj statut stupiti na snagu između njih.

(d)	Kada ovaj statut stupi na snagu, depozitar nakon toga, što je prije moguće, saziva osnivački sastanak Skupine. Članice se o navedenom sastanku, kada je to moguće, obavješćuje najmanje mjesec dana prije sastanka.

Istupanje

22.

(a)	Članice u svakom trenutku mogu istupiti iz Skupine davanjem pisane obavijesti o istupanju depozitaru i glavnom tajniku Skupine.

(b)	Istupanje ne dovodi u pitanje nikakve financijske obveze koje su već preuzete i ne ovlašćuje članicu na bilo kakav povrat njezinih doprinosa za godinu u kojoj se istupanje dogodilo.

(c)	Istupanje proizvodi učinke 30 dana nakon što je depozitar zaprimio obavijest.

(d)	Glavni tajnik Skupine odmah obavješćuje sve članice o svakoj obavijesti zaprimljenoj prema ovoj točki.

Stavljanje izvan snage

23.

(a)	Skupina u svakom trenutku može dvotrećinskom većinom glasova država članica odlučiti da se ovaj statut stavlja izvan snage. Takvo stavljanje izvan snage proizvodi učinke od dana koji odredi Skupina.

(b)	Neovisno o stavljanju ovog statuta izvan snage, Skupina nastavlja postojati onoliko dugo koliko je potrebno da se provede likvidacija, uključujući poravnanje računa.

Rezerve

24.	Na odredbe ovog statuta ne mogu se stavljati rezerve.

PRILOG

Trgovina kositrom (1)

Država	Izvoz	Uvoz	Trgovina	Postotak (%)
Država	(1 000 tona)			Postotak (%)
Argentina	0,1	0,9	1,0	0,27
Austrija	6,5	0,4	6,9	1,84
Belgija — Luksemburg	2,9	3,2	6,1	1,63
Bolivija	12,9	—	12,9	3,44
Brazil	20,1	—	20,1	5,36
Kanada	17,2	3,8	5,5	1,47
Kina	7,0	—	17,2	4,59
Danska	0,9	0,9	1,8	0,48
Egipat	—	0,3	0,3	0,08
Finska	—	0,1	0,1	0,03
Francuska	0,2	7,7	7,9	2,11
Demokratska Republika Njemačka	3,1	19,4	22,5	6,00
Savezna Republika Njemačka	70,7	713,0	783,7	7,34
Grčka	—	0,4	0,4	0,11
Mađarska	—	34,0	34,0	0,32
Indija	—	2,7	2,7	0,72
Indonezija	25,3	—	25,3	6,74
Irska	—	0,1	0,1	0,03
Italija	0,1	6,2	6,3	1,68
Japan	—	32,1	32,1	8,56
Malezija	49,2	13,1	62,3	16,61
Meksiko	—	4,7	4,7	1,25
Nizozemska	2,6	8,5	11,1	2,96
Nigerija	0,6	—	0,6	0,16
Norveška	—	0,5	0,5	0,13
Peru	3,8	0,4	4,2	1,12
Filipini	—	0,5	0,5	0,13
Poljska	—	3,1	3,1	0,83
Portugal	—	0,6	0,6	0,16
Republika Koreja	—	5,1	5,1	1,36
Španjolska	0,1	3,3	3,4	0,91
Švedska	0,1	0,6	0,7	0,19
Tajland	16,5	—	16,5	4,40
Turska	—	1,1	1,1	0,29
Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika	—	13,8	13,8	3,68
Ujedinjena Kraljevina Velike Britanije i Sjeverne Irske	16,8	14,1	30,9	8,24
Sjedinjene Američke Države	1,4	41,4	42,8	11,41
Jugoslavija	—	1,4	1,4	0,37
Zair	2,6	—	2,6	0,69
UKUPNO	184,7	190,4	375,1	100,00

(1) Godišnji prosjek za razdoblje od 1985. do 1987. za uvoz i izvoz koncentrata kositra i primarnog kositra za države koje su sudjelovale na Konferenciji Ujedinjenih naroda o kositru 1988.

11/Sv. 110

Službeni list Europske unije

31991D0179

L 089/39

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

25.03.1991.

ODLUKA VIJEĆA

od 25. ožujka 1991.

o prihvaćanju statuta Međunarodne studijske skupine za bakar

(91/179/EEZ)

VIJEĆE EUROSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske ekonomske zajednice, a posebno njegove članke 113. i 116.,

uzimajući u obzir prijedlog Komisije,

budući da je statut Međunarodne studijske skupine za bakar usvojen na konferenciji Ujedinjenih naroda o bakru u Ženevi 24. veljače 1989.;

budući da će Studijska skupina provoditi važnu djelatnost analize i nadzora tržišta bakra i trgovine bakrom;

budući da institucionalna struktura Međunarodne studijske skupine za bakar, kako je utvrđena njenim statutom, podrazumijeva zajedničko sudjelovanje Zajednice i onih država članica koje su prihvatile statut;

budući da su određene države članice izrazile namjeru da sudjeluju u Studijskoj skupini;

budući da bi Zajednica i one države članice koje su odlučile sudjelovati u radu Studijske skupine trebale, na temelju zajedničkog stajališta, istodobno položiti svoje isprave o prihvatu,

ODLUČILO JE:

Članak 1.

Europska ekonomska zajednica prihvaća statut Međunarodne studijske skupine za bakar.

Tekst statuta priložen je ovoj Odluci.

Članak 2.

Predsjednika Vijeća ovlašćuje se odrediti osobu ovlaštenu za polaganje isprave o prihvatu u ime Zajednice.

Sastavljeno u Bruxellesu 25. ožujka 1991.

Za Vijeće

Predsjednik

R. STEICHEN

PRILOG

STATUT MEĐUNARODNE STUDIJSKE SKUPINE ZA BAKAR

Osnivanje

1.	Osniva se Međunarodna studijska skupina za bakar radi upravljanja odredbama statuta i nadziranja njihove primjene.

Cilj

2.	Osiguravanje pojačane međunarodne suradnje u pitanjima povezanima s bakrom, poboljšavanjem dostupnih informacija o međunarodnom gospodarstvu bakra te osiguravanjem foruma za međuvladina savjetovanja o bakru.

Definicije

(a)	„Skupina” znači Međunarodnu studijsku skupinu za bakar, kako je osnovana ovim statutom.

(b)	„Bakar” znači rudaču i koncentrat bakra: nepročišćenu ili pročišćenu bakrenu kovinu, uključujući sekundarni bakar; bakrene legure; bakrene otpatke i ostatke; poluproizvode i druge proizvode iz bakra, kako odluči Skupina.

(c)	„Članice” znači sve države i međuvladine organizacije iz točke 5. koje su obavijestile o svojem prihvatu u skladu s točkom 22.

Zadaće

Radi ostvarivanja svojih ciljeva skupina ima sljedeće zadaće:

(a)	voditi savjetovanja i razmjenu informacija o međunarodnom gospodarstvu bakra;

(b)	poboljšati statistike o bakru;

(c)	obavljati redovno ocjenjivanje stanja tržišta i predviđanja za svjetsku industriju bakra;

(d)	provoditi studije o pitanjima od interesa za Skupinu;

(e)	poduzimati aktivnosti povezane s nastojanjima drugih organizacija čiji je cilj razvoj tržišta bakra i povećanje potražnje za bakrom;

(f)	razmatrati posebna pitanja ili probleme koji postoje ili mogu nastati u međunarodnom gospodarstvu bakra.

Skupina obavlja navedene zadaće ne ugrožavajući pravo svake članice da upravlja svim aspektima svojeg domaćega gospodarstva bakra te ne dovodeći u pitanje nadležnost međunarodnih organizacija u pitanjima iz njihove nadležnosti.

Članstvo

Članstvo u skupini otvoreno je svim državama koje su zainteresirane za proizvodnju ili potrošnju bakra ili međunarodnu trgovinu bakrom i svim međuvladinim organizacijama koje imaju odgovornosti u pogledu pregovora o međunarodnim sporazumima, sklapanja i primjene međunarodnih sporazuma, posebno sporazuma o sirovinama.

Ovlaštenja Skupine

(a)	Skupina izvršava ovlasti i poduzima djelovanja ili organizira poduzimanje djelovanja koja mogu biti potrebna za izvršavanje i osiguravanje primjene odredaba ovog statuta.

(b)	Skupina nema ovlast, izravno ili neizravno, sklapati ugovore u svrhu trgovanja bakrom ili bilo kojim drugom sirovinom ili proizvodom te bilo koje ugovore o budućim transakcijama; ona također nema ovlast preuzimati financijske obveze u te svrhe.

(c)	Skupina donosi ona pravila koja smatra potrebnima za obavljanje njezinih zadaća; navedena pravila podliježu ovom statutu i moraju biti s njime usklađena.

(d)	Skupina nema takvu ovlast i neće se smatrati da su je njezine članice ovlastile za preuzimanje obveza izvan okvira ovog statua ili poslovnika.

Sjedište

7.	Sjedište je Skupine na lokaciji koju ona sama izabere na državnom području države članice, osim ako Skupina ne odluči drukčije. Skupina u pregovorima dogovara sporazum o sjedištu s vladom domaćinom koji se treba sklopiti što je prije moguće nakon stupanja na snagu ovog statuta.

Odlučivanje

(a)	Najviše tijelo Skupine osnovane ovim statutom je glavna skupština.

(b)	Skupina, stalni odbor iz točke 9. i oni odbori i pomoćna tijela koji se mogu osnovati, donose odluke jednoglasno i bez glasovanja, osim kada je riječ o odlukama za koje je potrebna određena većina glasova koja je utvrđena u ovom statutu ili u poslovniku.

(c)	Svaka država članica ima pravo na jedan glas.

Stalni odbor

(a)	Skupina osniva stalni odbor koji se sastoji od onih članica Skupine koje su izrazile želju za sudjelovanjem u njegovom radu.

(b)	Stalni odbor obavlja zadaće koje mu dodijeli Skupina i izvješćuje Skupinu o završetku ili napretku svojeg rada.

Odbori i pomoćna tijela

10.	Skupina uz stalni odbor može osnovati druge odbore ili pomoćna tijela pod uvjetima koje ona utvrdi.

Tajništvo

11.

(a)	Skupina ima tajništvo koje se sastoji od glavnog tajnika i potrebnog osoblja.

(b)	Glavni tajnik je voditelj ureda Skupine i odgovara joj za upravljanje ovim Statutom i njegovu provedbu, u skladu s odlukama Skupine.

Suradnja s trećima

12.

(a)	Skupina može sklapati dogovore za savjetovanja ili suradnju s Ujedinjenim narodima, njegovim tijelima ili specijaliziranim agencijama, te s drugim međuvladinim institucijama, ako je to potrebno.

(b)	Skupina također može sklapati dogovore koje smatra potrebnima radi održavanja kontakta sa zainteresiranim vladama nečlanicama, s drugim međunarodnim nevladinim organizacijama ili s institucijama privatnog sektora, ako je to potrebno.

(c)	Promatrače se može pozvati da prisustvuju sastancima Skupine ili njezinih pomoćnih tijela pod onim uvjetima koje odredi Skupina ili ta tijela.

Odnosi sa Zajedničkim fondom

13.

Skupina može zatražiti imenovanje u Međunarodno tijelo za sirovine (ICB) prema članku 7. stavku 9. Sporazuma o osnivanju Zajedničkog fonda za sirovine, u svrhu sponzoriranja, u skladu s odredbama statuta, projekata o bakru koji se trebaju financirati iz Fonda preko njegovog drugog računa. Odluke o sponzoriranju takvih projekata u pravilu se donose jednoglasno. Ako se ne može postići jednoglasnost, odluke se donose dvotrećinskom većinom glasova. Skupina ne preuzima nikakve financijske obveze u vezi s takvim projektima; ona također ne smije nastupati kao provedbeno tijelo za bilo koji takav projekt.

Pravni status

14.

(a)	Skupina je pravna osoba međunarodnog prava. Ona posebno, ali podložno gore navedenoj točki 6.(b), ima sposobnost sklapanja ugovora, stjecanja pokretne i nepokretne imovine i raspolaganja njome te pokretanja sudskih postupaka.

(b)	Status skupine na državnom području vlade domaćina uređuje se sporazumom o sjedištu između vlade domaćina i Skupine.

Doprinosi u proračun

15.

(a)

Svaka država članica doprinosi u godišnji proračun koji odobrava Skupina, sukladno odredbama poslovnika. S ciljem ocjenjivanja doprinosa članica, 50 % proračuna dijeli se jednako među njima; 25 % dijeli se između država članica u razmjeru s njihovim udjelima u ukupnom izvozu i uvozu država članica rudačom bakra i koncentratima koji sadrže bakar, mjereno u sadržaju bakrene kovine i nepročišćenog i pročišćenog bakra; a preostalih 25 % dijeli se između država članica u razmjeru s njihovim udjelima u ukupnom što se sastoji od rudarske proizvodnje ili potrošnje pročišćenog bakra svake države članice, ovisno o tome koji je iznos veći. Izračun tih udjela temelji se na posljednje tri kalendarske godine za koje je statistika dostupna.

(b)	Skupina utvrđuje doprinos svake članice za svaku financijsku godinu u jedinstvenoj valuti koju odluči Skupina, a u skladu s odredbama o doprinosima iz poslovnika. Svaka država članica izvršava plaćanja doprinosa sukladno svojim ustavnim postupcima.

(c)	Pored doprinosa za proračun Skupina može prihvatiti donacije iz drugih izvora.

Statistika i informacije

16.

(a)

Skupina prikuplja, uspoređuje i čini dostupnim članicama one statističke informacije o proizvodnji, trgovini, zalihama i potrošnji bakra, uključujući potrošnju posebnih tržišta i konačnu industrijsku uporabu, kako smatra da su potrebne za djelotvornu provedbu ovog statuta, kao i informacije iz sljedeće točke (b).

(b)

Skupina sklapa dogovore koje smatra potrebnima i na temelju kojih je moguća razmjena informacija sa zainteresiranim vladama nečlanica i s odgovarajućim nevladinim i međuvladinim organizacijama kako bi se izbjeglo dupliciranje posla i osigurala dostupnost najnovijih, pouzdanih i potpunih podataka o proizvodnji, potrošnji, zalihama, međunarodnoj trgovini, međunarodno priznatim objavljenim cijenama bakra i o drugim čimbenicima koji utječu na potražnju bakra i opskrbu bakrom.

(c)	Skupina je dužna nastojati osigurati da niti jedna informacija koju ona objavi ne dovodi u pitanje tajnost djelovanja vlade ili osoba ili subjekata koji proizvode, obrađuju, stavljaju na tržište ili upotrebljavaju bakar.

Godišnje ocjenjivanje i izvješća

17.

(a)

Skupina provodi godišnje ocjenjivanje svjetskog stanja bakra i povezanih pitanja s obzirom na informacije dostavljene od strane članica i dopunjene informacijama iz svih drugih relevantnih izvora. Godišnje ocjenjivanje uključuje preispitivanje očekivanog kapaciteta proizvodnje bakra u sljedećim godinama i predviđanja za proizvodnju i potrošnju bakra te trgovinu njime za sljedeću kalendarsku godinu, s ciljem pomaganja članicama u njihovim pojedinačnim ocjenjivanjima razvoja međunarodnoga gospodarstva bakra.

(b)	Skupina priprema izvješće koje sadrži rezultate godišnjih ocjenjivanja i dostavlja ga članicama. Ako Skupina smatra prikladnim, navedeno izvješće kao i druga izvješća i studije koji se dostavljaju članicama, može se učiniti dostupnima drugim zainteresiranim stranama u skladu s poslovnikom.

Razvoj tržišta

18.

(a)

Skupina održava rasprave između članica te između članica i trećih, kao što su organizacije za istraživanje i razvoj tržišta bakra, o načinima i sredstvima povećanja potražnje i razvoja tržišta bakra. U tom se okviru studije, koje je izradila Skupina o potpori razvoja tržišta, dostavljaju razvojnim organizacijama za bakar kako bi ih one koristile pri pripremanju prijedloga projekata za razvoj tržišta koji se trebaju podnijeti Skupini na razmatranje. Organizacije za razvoj tržišta provode navedene projekte. Skupina može odabrati i sponzorirati projekte koji se trebaju financirati iz Zajedničkog fonda preko njihovog drugog računa.

(b)	Skupina se zauzima za olakšavanje suradnje između organizacija za razvoj tržišta i podupire proširenje djelatnosti za razvoj tržišta.

Studije

19.

(a)	Skupina prema vlastitom nahođenju poduzima ili sklapa odgovarajuće dogovore radi izrade ad hoc studija u vezi s međunarodnim gospodarstvom bakra.

(b)	Studije mogu sadržavati opće preporuke ili prijedloge Skupini, ali takve preporuke i prijedlozi ne ugrožavaju pravo svake članice da upravlja svim aspektima svog domaćega gospodarstva bakra i ne dovode u pitanje nadležnost drugih međunarodnih organizacija u pitanjima iz njihove nadležnosti.

Obveze članica

20.	Članice ulažu najveće napore u suradnju i promicanje ostvarivanja ciljeva Skupine, posebno osiguravanjem podataka o gospodarstvu bakra iz točke 16.(a).

Izmjene

21.	Ovaj se statut može mijenjati samo jednoglasnom odlukom Skupine.

Stupanje na snagu

22.

(a)	Ovaj statut stupa konačno na snagu kada države koje zajedno predstavljaju najmanje 80 % trgovine bakrom, kako je navedeno u prilogu ovom statutu, obavijeste glavnog tajnika Ujedinjenih naroda (dalje u tekstu „depozitar”), u skladu s dolje navedenom točkom (c), o svom konačnom prihvatu ovog statuta.

(b)	Ovaj statut privremeno stupa na snagu kada države koje zajedno predstavljaju najmanje 60 % trgovine bakra, kako je navedeno u prilogu ovom statutu, obavijeste depozitara u skladu s točkom (c) o svojem privremenom ili konačnom prihvatu ovog statuta.

(c)

Svaka država ili međuvladina organizacija iz točke 5. koja želi postati članicom Skupine obavješćuje depozitara o tome da prihvaća statut bilo privremeno, do okončanja svojih unutarnjih postupaka, bilo konačno. Svaka država članica ili međuvladina organizacija koja je obavijestila o svom privremenom prihvatu statuta nastoji okončati svoje postupke u roku od 36 mjeseci od stupanja na snagu ovog statuta ili od dana obavijesti o privremenom prihvatu, ovisno o tome što je kasnije, i u skladu s time obavješćuje depozitara. Kada država ili međuvladina organizacija nije u mogućnosti okončati svoje postupke u navedenom roku, Skupina može dotičnoj državi ili međuvladinoj organizaciji odobriti produljenje roka.

(d)

Ako uvjeti za stupanje na snagu ovog statuta ne budu ispunjeni do 30. lipnja 1990., depozitar će pozvati one države i međuvladine organizacije koje su obavijestile o svom privremenom ili konačnom prihvatu ovog statuta, da odluče o tome hoće li ovaj statut privremeno ili konačno stupiti na snagu između njih.

(e)	Kada ovaj statut stupi na snagu, depozitar nakon toga, što je prije moguće, saziva osnivački sastanak Skupine. Članice se o navedenom sastanku, kada je to moguće, obavješćuje najmanje mjesec dana prije sastanka.

Istupanje

23.

(a)	Članice u svakom trenutku mogu istupiti iz Skupine davanjem pisane obavijesti o istupanju depozitaru i glavnom tajniku Skupine.

(b)	Istupanje ne dovodi u pitanje nikakve financijske obveze koje su već preuzete i ne ovlašćuje članicu na bilo kakav povrat njezinih doprinosa za godinu u kojoj se istupanje dogodilo.

(c)	Istupanje proizvodi učinke 30 dana nakon što je depozitar zaprimio obavijest.

(d)	Glavni tajnik Skupine odmah obavješćuje sve članice o svakoj obavijesti zaprimljenoj prema ovoj točki.

Stavljanje izvan snage

24.

(a)	Skupina u svakom trenutku može dvotrećinskom većinom glasova država članica odlučiti da se ovaj statut stavlja izvan snage. Takvo stavljanje izvan snage proizvodi učinke od dana koji odredi Skupina.

(b)	Neovisno o stavljanju ovog statuta izvan snage, Skupina nastavlja postojati onoliko dugo koliko je potrebno da se provede likvidacija, uključujući poravnanje računa.

Rezerve

25.	Na odredbe ovog statuta ne mogu se stavljati rezerve.

PRILOG

Trgovina bakrom (1)

Država	Izvoz	Uvoz	Ukupna trgovina	Postotak (%)
Država	(1 000 tona)			Postotak (%)
Australija	150,7	—	150,7	1,41
Austrija	24,2	13,3	37,5	0,35
Belgija — Luksemburg	222,6	430,9	653,5	6,12
Bolivija	1,0	—	1,0	0,01
Brazil	2,3	153,8	156,1	1,46
Bugarska	1,0	2,0	3,0	0,03
Kanada	635,1	78,7	713,8	6,69
Čile	1 308,0	—	1 308,0	12,26
Kina	7,0	358,9	365,9	3,43
Kuba	2,7	6,5	9,2	0,09
Danska	2,5	1,8	4,3	0,04
Finska	21,9	54,5	76,4	0,72
Francuska	15,1	358,7	373,8	3,50
Demokratska republika Njemačka	13,5	62,5	76,0	0,71
Savezna republika Njemačka	70,7	713,0	783,7	7,34
Grčka	—	23,7	23,7	0,22
Mađarska	—	34,0	34,0	0,32
Indija	—	64,6	64,6	0,61
Indonezija	90,4	17,4	107,8	1,01
Iran (Islamska republika)	41,7	—	41,7	0,39
Irska	0,9	0,2	1,1	0,01
Italija	13,1	355,7	368,8	3,46
Japan	55,4	1 217,1	1 272,5	11,92
Madagaskar	—	—	—	—
Meksiko	122,0	5,0	127,0	1,19
Nizozemska	7,6	23,1	30,7	0,29
Norveška	53,5	12,0	65,5	0,61
Panama	—	—	—	—
Papua Nova Gvineja	171,5	—	171,5	1,61
Peru	343,4	—	343,4	3,22
Filipini	217,1	—	217,1	2,03
Poljska	177,1	18,4	195,5	1,83
Portugal	3,1	16,7	19,8	0,19
Republika Koreja	4,2	177,9	182,1	1,71
Španjolska	86,4	97,0	183,4	1,72
Švedska	81,6	81,9	163,5	1,53
Tajland	—	17,6	17,6	0,16
Turska	—	46,3	46,3	0,43
Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika	103,3	23,6	126,9	1,19
Ujedinjena Kraljevina Velike Britanije i Sjeverne Irske	32,1	324,5	356,6	3,34
Sjedinjene Američke Države	187,9	529,1	717,0	6,72
Jugoslavija	16,5	34,5	51,0	0,48
Zair	508,4	—	508,4	4,76
Zambija	500,5	20,0	520,5	4,88
UKUPNO	5 296,0	5 374,9	10 670,9	100,00

(1) Godišnji prosjek za razdoblje od 1981. do 1986. za uvoz i izvoz ruda i koncentrata, mjerenih po sadržaju bakrove kovine, i nepročišćenog i pročišćenog bakra za države koje su sudjelovale na Konferenciji Ujedinjenih naroda o bakru 1988.

11/Sv. 110

Službeni list Europske unije

21992A1209(02)

L 359/14

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

27.11.1992.

PRIVREMENI SPORAZUM O TRGOVINSKOJ I CARINSKOJ UNIJI

između Europske ekonomske zajednice i Republike San Marina

VIJEĆE EUROPSKIH ZAJEDNICA,

s jedne strane, i

REPUBLIKA SAN MARINO,

s druge strane,

UZIMAJUĆI U OBZIR Sporazum o suradnji i carinskoj uniji, potpisan u Bruxellesu 16. prosinca 1991. između Europske ekonomske zajednice i Republike San Marino;

UZIMAJUĆI U OBZIR da navedeni Sporazum zahtijeva, osim odobrenja Zajednice, ratifikaciju nacionalnih parlamenata, što će odgoditi njegovo provođenje;

UZIMAJUĆI U OBZIR važnost koju stranke pridaju jačanju i razvoju njihovih odnosa, posebno u području trgovine i gospodarstva;

UZIMAJUĆI U OBZIR potrebu brze primjene, posredstvom privremenog sporazuma, odredbi navedenoga Sporazuma, u vezi s trgovinom i carinom,

SPORAZUMJELI SU SE O SLJEDEĆIM ODREDBAMA:

GLAVA I.

Carinska unija

Članak 1.

Ovime se osniva carinska unija između Europske ekonomske zajednice i Republike San Marina, za proizvode navedene u poglavljima 1. do 97. zajedničke carinske tarife, osim proizvoda koji potpadaju pod područje Ugovora o osnivanju Europske zajednice za ugljen i čelik.

Članak 2.

1. Odredbe ove glave primjenjuju se na:

(a)	robu proizvedenu u Zajednici ili u Republici San Marino, uključujući onu koja je u cijelosti ili djelomično dobivena iz proizvoda koji dolaze iz trećih zemalja te je u slobodnom prometu u Zajednici ili u Republici San Marino;

(b)	robu koja dolazi iz trećih zemalja i u slobodnom je prometu u Zajednici ili u Republici San Marino.

2. Smatra se da su proizvodi koji dolaze iz trećih zemalja u slobodnom prometu u Zajednici ili u Republici San Marino, ako su ispunjene uvozne formalnosti i naplaćene sve plative uvozne carine i davanja s istovrsnim učinkom, te ako nije došlo do ukupnog ili djelomičnog povrata tih carina i davanja u vezi s navedenim proizvodima.

Članak 3.

Odredbe ove glave se također primjenjuju na robu dobivenu u Zajednici ili u Republici San Marino, u proizvodnji u kojoj su bili korišteni proizvodi koji dolaze iz trećih zemalja te koji nisu u slobodnom prometu ni u Zajednici ni u Republici San Marino. Te se odredbe međutim, primjenjuju na ovu robu, ako ugovorna stranka koja izvozi plati uvozne carine koje su u Zajednici utvrđene za proizvode iz trećih zemalja koji se koriste u proizvodnji.

Članak 4.

1. Ugovorne se stranke između sebe suzdržavaju od uvođenja novih uvoznih ili izvoznih carina ili davanja s istovrsnim učinkom.

2. Republika San Marino također se obvezuje da neće prilagoditi carine iz stavka 1., kakve se primjenjuju na uvoze iz Zajednice od 1. siječnja 1991., ne dovodeći u pitanje postojeće obveze između Republike San Marino i Italije sukladno razmjeni pisama od 21. prosinca 1972.

Članak 5.

1. Trgovina između Zajednice i Republike San Marino izuzima se od svih uvoznih i izvoznih carina i davanja s istovrsnim učinkom, podložno odredbama stavaka 2. i 3.

2. Da bi se davanja s istovrsnim učinkom koja se trenutačno primjenjuju na uvoz iz Zajednice mogla ukinuti 1. siječnja 1996., Republika San Marino obvezuje se uvesti, u roku od šest mjeseci od dana stupanja ovog Sporazuma na snagu, dodatni porez koji odgovara onome koji se trenutačno naplaćuje na uvezenu robu i koji se naplaćuje na domaće proizvode, namijenjene domaćoj potrošnji. Dodatni se porez u potpunosti primjenjuje na gore navedeni datum. On se primjenjuje kao kompenzacijska mjera i računa se na dodanu vrijednost domaćih proizvoda po stopama jednakima onima koje se primjenjuju na uvezenu robu slične vrste.

(a)	Od dana stupanja ovog Sporazuma na snagu, Zajednica, uz iznimku Kraljevine Španjolske i Portugalske Republike, odobrava uvoz iz Republike San Marino bez uvoznih carina.
(b)	Od dana stupanja ovog Sporazuma na snagu i tijekom razdoblja njegove primjene, Kraljevina Španjolska i Portugalska Republika primjenjuju jednake uvozne carine u odnosu na Republiku San Marino, kakve primjenjuju na temelju Akta o pristupanju u odnosu na Zajednicu u sastavu na dan 31. prosinca 1985.

4. U trgovini poljoprivrednim proizvodima između Zajednice i San Marina, Republika San Marino obvezuje se usvojiti propise Zajednice o veterini, zdravlju biljaka i kvaliteti, u slučajevima kada je to potrebno za pravilnu provedbu Sporazuma.

Članak 6.

1. Od dana stupanja ovog Sporazuma na snagu, Republika San Marino u odnosu na zemlje koje nisu članice Zajednice, primjenjuje:

—	carinsku tarifu Zajednice,

—	zakone i druge propise koji se primjenjuju na pitanja u vezi s carinama u Zajednici i koji su nužni za pravilno funkcioniranje carinske unije,

—	zajedničku trgovinsku politiku Zajednice,

—	propise Zajednice o trgovini poljoprivrednim proizvodima navedene u Prilogu II. Ugovoru o osnivanju Europske ekonomske zajednice, s iznimkom povrata izvoznih carina i kompenzacijskih iznosa dogovorenih za izvoz,

—	propise Zajednice o veterini, zdravlju biljaka i kvaliteti, ako je to potrebno za pravilno funkcioniranje ovog Sporazuma.

Odredbe navedene u ovome stavku su odredbe koje se u to vrijeme primjenjuju u Zajednici.

2. Odredbe iz stavka 1. od druge do pete alineje detaljnije utvrđuje Odbor za suradnju.

3. Odstupajući od prve alineje stavka 1., publikacije, umjetnička djela, znanstveni ili nastavni materijali, medicinski pripravci i medicinska oprema koja se nudi Vladi Republike San Marino, službene oznake, medalje, pečati, tiskani materijal i ostali slični predmeti ili papir namijenjen uporabi Vlade, izuzima se od carine.

Članak 7.

(a)

Ako se u razdoblju od pet godina od dana stupanja ovog Sporazuma na snagu i nakon toga razdoblja, ne postigne dogovor u skladu sa stavkom (b), Republika San Marino ovlašćuje Europsku ekonomsku zajednicu da, postupajući u ime i zastupajući Republiku San Marino, provede formalnosti carinskoga pregleda, a posebno pusti u slobodnu trgovinu proizvode poslane u San Marino iz trećih zemalja. Takve formalnosti obavljaju carinarnice Zajednice navedene u Prilogu ovom Sporazumu.

(b)

Na kraju ovog razdoblja i prema članku 16., Republika San Marino može ostvariti svoje pravo da obavi formalnosti carinskoga pregleda nakon dogovora ugovornih stranaka.

2. U slučaju kada se na robu plaćaju uvozne carine, sukladno stavku 1., te se carine naplaćuju u ime Republike San Marino. San Marino se obvezuje da te iznose neće izravno ili neizravno vratiti strankama u pitanju, podložno odredbama stavka 4.

3. Odbor za suradnju odlučuje o:

(a)	mogućim promjenama u popisu carinarnica nadležnih za carinski pregled robe iz stavka 1., te u postupku za prosljeđivanje navedene robe Republici San Marino;

(b)	sporazumima za dodjeljivanje Ministarstvu financija San Marina iznosa prikupljenih u skladu sa stavkom 2., kao i o postotku koji Europska ekonomska zajednica odbija od tih iznosa radi pokrivanja administrativnih troškova u skladu s odgovarajućim pravilima koja su na snazi u Zajednici;

(c)	svim drugim dogovorima potrebnima za pravilnu primjenu ovog članka.

4. Poreze i pristojbe na uvoz poljoprivrednih proizvoda, Republika San Marino može koristiti kao pomoć proizvodnji ili izvozu. San Marino se međutim, obvezuje da neće odobriti viši povrat izvoznih carina ili više iznose kompenzacije od onih koje je Europska ekonomska zajednica odobrila za izvoz u treće zemlje.

Članak 8.

Količinska ograničenja na uvoz i izvoz te sve mjere s istovrsnim učinkom, između Zajednice i Republike San Marino, zabranjuju se od dana stupanja ovog Sporazuma na snagu.

Članak 9.

Ovaj Sporazum ne isključuje zabrane ili ograničenja na uvoze, izvoze ili robu u provozu, koje su opravdane na temelju javnoga morala, javnog poretka ili javne sigurnosti; zaštite zdravlja i života ljudi, životinja ili biljaka; zaštite nacionalnoga blaga s umjetničkom, povijesnom ili arheološkom vrijednosti; zaštite intelektualnoga, industrijskoga ili trgovačkoga vlasništva; ili nadzora u vezi sa zlatom i srebrom. Međutim, takve zabrane ili ograničenja ne predstavljaju sredstvo proizvoljne diskriminacije ili prikriveno ograničenje trgovine između ugovornih stranaka.

Članak 10.

Ugovorne se stranke suzdržavaju od mjera domaćih poreza ili prakse koja izravno ili neizravno dovodi do diskriminacije između proizvoda jedne ugovorne stranke i sličnih proizvoda druge ugovorne stranke.

Proizvodi koji se šalju na područje jedne od ugovornih stranaka, nisu prihvatljivi za povrat domaćih davanja koja su viša od izravno ili neizravno naplativih davanja.

Članak 11.

1. Ako u bilo kojem sektoru gospodarstva jedne od ugovornih stranaka dođe do ozbiljnih poremećaja, dotična ugovorna stranka može poduzeti potrebne sigurnosne mjere u skladu s postupcima, podložne uvjetima dolje navedenih stavaka.

2. U slučaju iz stavka 1., prije poduzimanja mjera koje su u njemu navedene ili, u slučajevima koji se navode u stavku 3., čim prije, dotična ugovorna stranka dostavlja Odboru za suradnju sve odgovarajuće podatke potrebne za detaljno ispitivanje situacije s ciljem pronalaženja rješenja prihvatljivog ugovornim strankama. Na zahtjev druge ugovorne stranke održava se savjetovanje u Odboru za suradnju prije nego dotična ugovorna stranka poduzme primjerene mjere.

3. Ako iznimne okolnosti zahtijevaju neposredno djelovanje, zbog čega je prethodno ispitivanje nemoguće, dotične ugovorne stranke mogu odmah primijeniti mjere predostrožnosti koje su strogo potrebne za ispravljanje nastale situacije.

4. Prilikom odabira mjera, prioritet se mora dati onima koje najmanje ometaju provedbu ovog Sporazuma. Te mjere ne smiju prelaziti ograničenja u smislu onoga što je strogo potrebno za suzbijanje nastalih teškoća.

Sigurnosne se mjere moraju odmah priopćiti Odboru za suradnju, koji o njima održava redovno savjetovanje, posebno s ciljem njihovoga ukidanja, čim to okolnosti dozvole.

Članak 12.

1. Osim suradnje predviđene člankom 13. stavkom 8., upravna tijela ugovornih stranaka odgovorna za primjenu odredbi ovog sporazuma, pomažu jedna drugima u drugim slučajevima radi osiguranja poštivanja odredbi.

2. Odbor za suradnju utvrđuje postupke za primjenu stavka 1.

GLAVA II.

Opće i završne odredbe

Članak 13.

1. Ovime se Odboru za suradnju dodjeljuje odgovornost za primjenu ovog Sporazuma i osiguravanje njegove pravilne provedbe. S tim ciljem, on daje preporuke. Donosi odluke u slučajevima navedenima u ovom Sporazumu. Ugovorne stranke izvršavaju odluke u skladu s njihovim vlastitim pravilima.

2. S ciljem pravilne primjene ovog Sporazuma, ugovorne stranke razmjenjuju informacije i, na zahtjev bilo koje stranke, zajedno se savjetuju s Odborom za suradnju.

3. Odbor za suradnju izrađuje svoj vlastiti poslovnik.

4. Odbor za suradnju sastavljen je od predstavnika Zajednice, s jedne i predstavnika Republike San Marino, s druge strane.

5. Odbor za suradnju donosi odluke uz obostranu suglasnost.

6. Odborom za suradnju predsjedaju obje ugovorne stranke naizmjenično, u skladu s dogovorima koji se utvrđuju u poslovniku.

7. Odbor za suradnju sastaje se na zahtjev bilo koje ugovorne stranke, koji se podnosi barem mjesec dana prije datuma planiranog sastanka. Ako se Odbor saziva prema članku 11., tada se saziva u roku od osam radnih dana od dana kada je zahtjev podnesen.

8. U skladu s postupkom utvrđenim u stavku 1., Odbor za suradnju određuje metode administrativne suradnje u svrhu primjene članaka 2. i 3., uzimajući kao osnovu metode koje je Zajednica donijela u vezi s robnom razmjenom između država članica.

Članak 14.

1. Svi sporovi između ugovornih stranaka, u vezi s tumačenjem Sporazuma, iznose se Odboru za suradnju.

2. Ako Odbor za suradnju ne uspije riješiti spor na svojem sljedećem sastanku, svaka stranka može drugu stranku obavijestiti o imenovanju arbitra; druga stranka tada treba imenovati drugoga arbitra u roku od dva mjeseca.

Odbor za suradnju imenuje trećeg arbitra.

Odluke arbitara donose se većinom glasova.

Svaka stranka u sporu treba poduzeti mjere potrebne kako bi se osigurala primjena odluka arbitara.

Članak 15.

U trgovini obuhvaćenoj ovim Sporazumom:

—	dogovori koje Republika San Marino primjenjuje u odnosu na Zajednicu, ne mogu izazvati diskriminaciju između država članica, njihovih državljana ili njihovih trgovačkih društava,

—	dogovori koje Zajednica primjenjuje u odnosu na Republiku San Marino, ne mogu izazvati diskriminaciju između državljana ili trgovačkih društava San Marina.

Članak 16.

Ovaj se Sporazum sklapa na neograničeno vrijeme trajanja. U roku od ne više od pet godina od dana njegovog stupanja na snagu, dvije su stranke suglasne da će ispitati rezultate njegove primjene i, prema potrebi, otvoriti pregovore o njegovim izmjenama u okviru toga ispitivanja.

Članak 17.

Ovaj Sporazum može otkazati bilo koja ugovorna stranka uz pisanu obavijest drugoj ugovornoj stranci. U tom slučaju, Sporazum prestaje biti važeći šest mjeseci od dana takve obavijesti.

Članak 18.

Ovaj se Sporazum primjenjuje, s jedne strane, na područja na kojima se primjenjuje Ugovor o osnivanju Europske ekonomske zajednice i pod uvjetima utvrđenim u tom Ugovoru i, s druge strane, na područje Republike San Marino.

Članak 19.

Ugovorne stranke odobravaju ovaj Sporazum u skladu s vlastitim postupcima.

Ovaj Sporazum stupa na snagu prvog dana mjeseca nakon obavijesti da su postupci, iz prvog podstavka ispunjeni.

Sporazum se prestaje primjenjivati kada Sporazum o suradnji i carinskoj uniji između Europske ekonomske zajednice i Republike San Marino, potpisan 16. prosinca 1991., stupi na snagu.

Članak 20.

Prilog ovom Sporazumu čini njegov sastavni dio, kao i dvije izjave koje se nalaze u Prilogu.

Članak 21.

Ovaj je Sporazum sastavljen u po dva primjerka na danskom, engleskom, francuskom, grčkom, nizozemskom, njemačkom, portugalskom, španjolskom i talijanskom jeziku, s tim da je svaki tekst jednako vjerodostojan.

Hecho en Bruselas, el veintisiete de noviembre de mil novecientos noventa y dos.

Udfærdiget i Bruxelles, den syvogtyvende november nitten hundrede og tooghalvfems.

Geschehen zu Brüssel am siebenundzwanzigsten November neunzehnhundertzweiundneunzig.

Εγινε στις Βρυξέλλες, στις είκοσι επτά Νοεμβρίου χίλια εννιακόσια ενενήντα δύο.

Done at Brussels on the twenty-seventh day of November in the year one thousand nine hundred and ninety-two.

Fait à Bruxelles, le vingt-sept novembre mil neuf cent quatre-vingt-douze.

Fatto a Bruxelles, addì ventisette novembre millenovecentonovantadue.

Gedaan te Brussel, de zevenentwintigste november negentienhonderd tweeënnegentig.

Feito em Bruxelas, em vinte e sete de Novembro de mil novecentos e noventa e dois.

Por el Consejo de las Comunidades Europeas

For Rådet for De Europæiske Fællesskaber

Für den Rat der Europäischen Gemeinschaften

Για το Συμβούλιο των Ευρωπαϊκών Κοινοτήτων

For the Council of the European Communities

Pour le Conseil des Communautés européennes

Per il Consiglio delle Comunità europee

Voor de Raad van de Europese Gemeenschappen

Pelo Conselho das Comunidades Europeias

Por la República de San Marino

For Republikken San Marino

Für die Republik San Marino

Για τη Δημοκρατία του Αγίου Μαρίνου

For the Republic of San Marino

Pour la république de Saint-Marin

Per la Repubblica di San Marino

Voor de Republiek San Marino

Pela República de São Marinho

PRILOG

Popis carinarnica iz članka 7. stavka 1. točke (a):

—

LIVORNO

—

RAVENNA

—

RIMINI

—	FORLÌ (CESENA)

—

TRIESTE.

11/Sv. 110

Službeni list Europske unije

31998L0029

L 148/22

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

07.05.1998.

DIREKTIVA VIJEĆA 98/29/EZ

od 7. svibnja 1998.

o usklađivanju osnovnih odredaba o osiguranju izvoznih kredita za pokriće srednjoročnih i dugoročnih poslova

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice, a posebno njegov članak 113.,

uzimajući u obzir prijedlog Komisije,

(1)	budući da srednjoročno i dugoročno osiguranje izvoznih kredita ima presudnu ulogu u međunarodnoj trgovini i predstavlja jedan od glavnih instrumenata trgovinske politike;

(2)	budući da srednjoročno i dugoročno osiguranje izvoznih kredita ima važnu ulogu u trgovini sa zemljama u razvoju i time potiče njihovu integraciju u svjetsko gospodarstvo, što predstavlja cilj razvojne politike Zajednice;

(3)	budući da razlike između službenih sustava srednjoročnog i dugoročnog osiguranja izvoznih kredita trenutačno na snazi u državama članicama u odnosu na glavne elemente pokrića, premija i polica pokrića mogu dovesti do poremećaja tržišnog natjecanja između poduzetnika u Zajednici;

(4)

budući da se čini primjerenim da mjere predviđene u ovoj Direktivi ne sežu dalje od onog što je potrebno za postizanje cilja usklađivanja koje je potrebno kako bi se osiguralo da se izvozna politika temelji na jedinstvenim načelima i da ne dolazi do poremećaja tržišnog natjecanja između poduzetnika u Zajednici;

(5)	budući da je, kako bi se smanjili postojeći poremećaji tržišnog natjecanja, poželjno da se različiti službeni sustavi osiguranja izvoznih kredita usklade na temelju jedinstvenih načela i na način kako bi činili sastavni dio zajedničke trgovinske politike, kako je predviđeno u članku 112. Ugovora;

(6)

budući da vlade (ili posebne institucije pod nadzorom vlada) pružaju programe jamstava ili osiguranja izvoznih kredita uz premijske stope koje nisu dovoljne za pokriće dugoročnih troškova i gubitaka poslovanja te se ti programi svrstavaju među zabranjene izvozne subvencije sukladno Sporazumu o subvencijama i kompenzacijskim mjerama sklopljenom u okviru Urugvajske runde multilateralnih pregovora o trgovini (1986. do 1994.) (1), a posebno u skladu s člankom 3. stavkom 1. točkom (a) i stavkom (j) njegovog Priloga I.;

(7)	budući da bi premija koju naplaćuju osiguravatelji izvoznih kredita trebala odgovarati osiguranom slučaju;

(8)	budući da bi usklađivanje trebalo potaknuti suradnju između osiguravatelja kredita koji djeluju u ime ili uz podršku države te unaprijediti suradnju između poduzetnika u Zajednici kako je predviđeno člankom 130. Ugovora;

(9)	budući da su usklađenje i suradnja glavni i presudni čimbenici konkurentnosti izvoznika Zajednice na tržištima koja nisu tržišta Zajednice;

(10)	budući da Bijela knjiga Komisije o uspostavljanju unutarnjeg tržišta, koju je Europsko vijeće usvojilo u lipnju 1985. godine, naglašava važnost okruženja koje ubrzava suradnju između poduzetnika u Zajednici;

(11)	budući da je Vijeće Odlukom (2) od 27. rujna 1960. osnovalo Skupinu za koordinaciju politike na području osiguranja kredita, kreditnih jamstava i financijskih kredita;

(12)

budući da je 15. svibnja 1991. navedena Skupina za koordinaciju politike ovlastila stručnjake iz svake tadašnje države članice koji su, u svojstvu Stručne skupine za jedinstveno tržište iz 1992., 27. ožujka 1992., 11. lipnja 1993. i 9. veljače 1994. godine podnijeli izvješća koja su sadržavala niz prijedloga;

(13)	budući da je Vijeće Odlukom 93/112/EEZ (3) provelo u pravo Zajednice Sporazum OECD-a o smjernicama za službeno podupirane izvozne kredite;

(14)

budući da se Direktiva Vijeća 70/509/EEZ od 27. listopada 1970. o usvajanju zajedničke politike osiguranja kredita za srednjoročne i dugoročne poslove s kupcima iz javnog sektora (4) i Direktiva Vijeća 70/510/EEZ od 27. listopada 1970. o usvajanju zajedničke politike osiguranja kredita za srednjoročne i dugoročne poslove s kupcima iz privatnog sektora (5) trebaju zamijeniti ovom Direktivom;

(15)	budući da bi ovo početno usklađenje osiguranja izvoznih kredita trebalo smatrati korakom prema približavanju različitih sustava država članica,

DONIJELO JE OVU DIREKTIVU:

Članak 1.

Područje primjene

Ova se Direktiva primjenjuje na pokriće poslova koji se odnose na izvoz robe i/ili usluga podrijetlom iz države članice u mjeri u kojoj se ova potpora pruža izravno ili neizravno za račun ili uz potporu jedne ili više država članica, uključujući ukupno razdoblje trajanja rizika od dvije ili više godina, što podrazumijeva razdoblje otplate uključujući razdoblje proizvodnje.

Ova se Direktiva ne primjenjuje na pokriće ponude, jamstva avansnih plaćanja, jamstva za dobro izvršenje posla, jamstva za zadržanu dobit. Također se ne primjenjuje na osiguranje rizika vezanih uz građevinsku opremu i materijal u slučaju kada se koriste lokalno za izvršenje komercijalnih ugovora.

Članak 2.

Obveze država članica

Države članice osiguravaju da svaka institucija koja pruža izravno ili neizravno pokriće u obliku osiguranja izvoznih kredita, jamstva ili refinanciranja za račun države članice ili uz podršku države članice koja predstavlja samu vladu ili koja je pod nadzorom i/ili koja djeluje pod vodstvom vlade koja pruža pokriće, dalje u tekstu „osiguravatelji”, obuhvaća poslove koji se odnose na izvoz robe i/ili usluga u skladu s odredbama određenim u Prilogu ovoj Direktivi, kada je odredište te robe i/ili usluga zemlje izvan Zajednice i kada su financirane kreditom kupcu ili kreditom dobavljaču ili plaćene u gotovini.

Članak 3.

Provedbene odluke

Odluke iz točke 46. Priloga Komisija donosi u skladu s postupkom utvrđenim u članku 4. ove Direktive.

Članak 4.

Odbor

Komisiji pomaže odbor koji se sastoji od predstavnika država članica i kojim predsjedava predstavnik Komisije.

Predstavnik Komisije podnosi odboru nacrt mjera koje treba poduzeti. Odbor daje svoje mišljenje o nacrtu u roku koji predsjednik može utvrditi ovisno o hitnosti predmeta. Mišljenje se donosi većinom utvrđenom u članku 148. stavku 2. Ugovora u slučaju odluka koje je Vijeće dužno donijeti na prijedlog Komisije. Glasovi predstavnika država članica u odboru vrednuju se na način određen u navedenom članku. Predsjednik ne glasuje.

Komisija donosi mjere koje se primjenjuju bez odgode. Međutim, ako te mjere nisu u skladu s mišljenjem odbora, Komisija ih odmah dostavlja Vijeću. U tom slučaju:

—	Komisija odgađa primjenu mjera koje je donijela za razdoblje koje ne može biti dulje od mjesec dana od dana priopćenja,

—	Vijeće, odlučujući kvalificiranom većinom, može u roku utvrđenom u prvoj alineji donijeti drukčiju odluku.

Članak 5.

Izvješće i revizija

Komisija do 31. prosinca 2001. podnosi Vijeću izvješće o stečenom iskustvu i ostvarenom usklađivanju u primjeni odredaba utvrđenih u ovoj Direktivi.

Članak 6.

Odnos prema ostalim postupcima

Postupci utvrđeni ovom Direktivom dopunjuju one utvrđene Odlukom 73/391/EEZ (6).

Članak 7.

Stavljanje izvan snage

Direktiva 70/509/EEZ i Direktiva 70/510/EEZ stavljaju se izvan snage.

Članak 8.

Prijenos

Države članice donose zakone i druge propise potrebne za usklađivanje s ovom Direktivom do 1. travnja 1999. One o tome odmah obavješćuju Komisiju.

Kad države članice donose ove mjere, te mjere sadržavaju upućivanje na ovu Direktivu ili se uz njih navodi takvo upućivanje prilikom njihove službene objave. Načine tog upućivanja određuju države članice.

Članak 9.

Stupanje na snagu

Ova Direktiva stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europskih zajednica.

Članak 10.

Adresati

Ova je Direktiva upućena državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 7. svibnja 1998.

Za Vijeće

Predsjednik

M. BECKETT

(1) SL L 336, 23.12.1994., str. 156.

(2) SL 66, 27.10.1960., str. 1339/60.

(3) SL L 44, 22.2.1993., str. 1. Odluka kako je zadnje izmijenjena Odlukom 97/530/EZ (SL L 216, 8.8.1997., str. 77.).

(4) SL L 254, 23.11.1970., str. 1. Direktiva kako je zadnje izmijenjena Aktom o pristupanju iz 1994.

(5) SL L 254, 23.11.1970., str. 26. Direktiva kako je zadnje izmijenjena Aktom o pristupanju iz 1994.

(6) SL L 346, 17.12.1973., str. 1. Odluka kako je izmijenjena Odlukom 76/641/EEZ (SL L 223, 16.8.1976., str. 25.).

PRILOG

ZAJEDNIČKA NAČELA OSIGURANJA IZVOZNIH KREDITA

POGLAVLJE I.: SASTAVNICE POKRIĆA

Odjeljak 1.: Opća načela i definicije

1. Područje primjene zajedničkih načela

(a)	Opća načela utvrđena u ovom Prilogu primjenjuju se na pokriće kreditnih poslova dobavljača s kupcima iz javnog ili privatnog sektora te za pokriće kreditnih poslova kupca sa zajmoprimcima iz javnog ili privatnog sektora.

(b)	Zajednička načela primjenjuju se na pokriće svih rizika kako je utvrđeno u točki 4. Unatoč tome, osiguravatelj može u svakom pojedinačnom slučaju odlučiti ograničiti pokriće samo na pojedine rizike.

(c)

Kada subjekt koji se u skladu s točkom 5. ovog Priloga smatra javnim jamči za sve obveze dužnika iz privatnog sektora u cijelosti i bezuvjetno, primjenjuju se zajednička načela za dužnike iz javnog sektora.

U smislu ovog Priloga, pojam „dužnik” znači kupac ili zajmoprimac kako je navedeno u točki 1. podtočki (a) ili njihov jamac s obzirom na osigurani posao.

2. Obilježja kredita dobavljača

(a)

Pojam „kredit dobavljača” primjenjuje se na komercijalni ugovor za izvoz robe i/ili usluga podrijetlom iz države članice sklopljen između jednog ili više dobavljača i jednog ili više kupaca, kojim se kupac ili kupci obvezuju platiti dobavljaču ili dobavljačima ugovorni iznos u novcu ili u obliku kredita.

(b)	Odredbe o pokriću za kredit dobavljača primjenjuju se u slučaju kada se pokriće odnosi na poduzeća s poslovnim nastanom u nekoj državi članici sukladno odredbama članka 58. Ugovora.

(c)	Ako se komercijalni ugovor financira sredstvima kredita kupcu ili nekim drugim financijskim aranžmanom, pokriće dano izvozniku za sam komercijalni ugovor vodi se odredbama o pokriću za kredite dobavljača.

3. Obilježja kredita kupcu

(a)

Pojam „kredit kupcu” primjenjuje se na ugovor o zajmu između jedne ili više financijskih institucija i jednog ili više zajmoprimaca, kojim se financira komercijalni ugovor o izvozu robe i/ili usluga podrijetlom iz države članice, a kojim se jedna ili više kreditnih institucija obvezuju u ime jednog ili više kupaca odnosno zajmoprimaca na isplatu dobavljaču ili dobavljačima u novcu u skladu s glavnom transakcijom, a kupac ili kupci odnosno zajmoprimac ili zajmoprimci preuzimaju obvezu povrata sredstava kreditnoj instituciji ili institucijama u obliku kredita.

(b)

Odredbe o pokriću za kredit kupcu primjenjuju se u slučaju kada se pokriće pruža financijskim institucijama, neovisno o njihovom mjestu poslovnog nastana ili registracije, pod uvjetom da kredit kupcu predstavlja bezuvjetnu obvezu zajmoprimca na vraćanje duga, neovisno o izvršenju komercijalnog ugovora koji se financira.

(c)	Odredbe o pokriću za kredit kupcu primjenjuju se na pokriće pruženo financijskoj instituciji u pogledu prenosivih instrumenata koje ta financijska institucija propisno posjeduje i koje kupca treba platiti na temelju bilo kojeg dogovora o financiranju komercijalnog ugovora.

4. Definicija uključenih rizika

(a)	Poslovni rizik za dužnike iz privatnog sektora utvrđen je točkama 14., 15. i 16.

(b)	Politički rizik za dužnike iz privatnog sektora utvrđen je točkama 17. do 22., a za dužnike iz javnog sektora točkama 15. do 22.

(c)	Rizik proizvodnje utvrđen je točkom 6.b.

(d)	Kreditni rizik utvrđen je točkom 6.c.

5. Status dužnika

(a)

Svaki subjekt koji, u bilo kojem obliku, predstavlja samu javnu vlast i koji ne može, sudski ili administrativno, biti proglašen insolventnim smatra se dužnikom iz javnog sektora. To može biti državni dužnik, tj. subjekt koji ima puno povjerenje države, npr. ministarstvo financija ili središnja banka, ili bilo koji drugi podređeni javni subjekt poput regionalnih, općinskih ili paradržavnih tijela ili drugih javnih institucija.

(b)

Prilikom procjene statusa dužnika osiguravatelj uzima u obzir:

—	pravni status dužnika,

—	stvarnu učinkovitost pravnih radnji protiv dužnika,

—	dužnikove izvore financiranja i prihoda; pritom vodeći računa da dužnik iz javnog sektora može za otpust svojih dugovanja koristiti sredstva koja nisu vezana uz sredstva središnje vlasti, na primjer, putem prihoda od lokalnih poreza ili pružanjem javnih usluga,

—	stupnju kontrole ili utjecaja nad dužnikom koji ima vlada zemlje domaćina.

(c)	Svi dužnici koji nisu dužnici iz javnog sektora u skladu s gore navedenim kriterijima smatraju se u načelu dužnicima iz privatnog sektora.

Odjeljak 2.: Opseg pokrića

6. Pokriveni rizici

(a)	Pokriveni rizici su rizik gubitka koji proizlazi iz rizika proizvodnje i kreditnog rizika.

(b)

Gubitak koji proizlazi iz rizika proizvodnje nastaje u slučaju kada je izvršenje ugovornih obveza osiguranika ili proizvođača naručene robe suspendirano u razdoblju od šest uzastopnih mjeseci, pod uvjetom da je takva suspenzija izravno i isključivo uzrokovana nastankom jednog ili više pokrivenih slučajeva gubitka navedenih u točkama 14. do 22.

(c)

Gubitak koji proizlazi iz kreditnog rizika nastaje u slučaju kada osiguranik tijekom razdoblja od tri mjeseca nakon datuma dospijeća nije u mogućnosti naplatiti određeni iznos koji mu je dugovan u skladu s odgovarajućim komercijalnim ugovorom ili ugovorom o zajmu, pod uvjetom da je takvo neplaćanje uzrokovano izravno i isključivo nastankom jednog ili više pokrivenih slučajeva gubitka navedenih u točkama 14. do 22.

(d)	U slučaju kada je rizik vezan uz kredit kupcu bezuvjetno osiguran, osiguravatelj postupa u skladu s načelima i postupcima utvrđenim u točkama 32., 33. i točki 47. podtočki (a).

7. Opseg pokrića

(a)

Pokriće rizika proizvodnje obuhvaća, u granicama ugovornog iznosa, trošak koji je osiguranik pretrpio ispunjavajući svoje ugovorne obveze ili proizvodnjom robe koja je predmet ugovora, uz uvjet da se takvi troškovi mogu propisno pripisati izvršenju ugovora.

Pokriće rizika proizvodnje ne uključuje:

—	troškove nastale u vezi s robom i/ili uslugama za koje je pokriće kreditnog rizika već stupilo na snagu,

—

iznose koje je osiguranik platio nakon poziva za isplatu obveznice izdane u vezi s ugovorom koji je predmet pokrića; to, međutim, ne sprječava osiguratelja da osigura takve rizike izvan područja primjene ove Direktive, i

iznose koji se odnose na kazne i naknadu štete koje je osiguranik platio dužniku.

(b)

Pokriće kreditnog rizika obuhvaća iznos (glavnicu i kamate) koje kupac duguje u skladu s komercijalnim ugovorom odnosno zajmoprimac u skladu s ugovorom o zajmu, uključujući i kamate koje nastaju nakon datuma dospijeća (kamate po dospijeću).

Pokriće kreditnog rizika isključuje iznose koji se odnose na kazne i naknadu štete koje je osiguranik platio dužniku.

8. Postotak pokrića

(a)	U polici osiguranja kredita koju izdaje osiguravatelj izričito se utvrđuje postotak pokrića i osnovica za određivanje najvišeg iznosa odštete za koji osiguravatelj može biti odgovoran.

(b)	Ako osiguravatelj odobri postotak pokrića veći od 95 %, mora slijediti načela i postupke utvrđene u točkama 32., 33. i točki 47. podtočki (a).

9. Neosigurani postotak

Ne dovodeći u pitanje odredbe točke 8 podtočke (b), osiguranik zadržava za vlastiti račun sav neosigurani postotak. Osiguravatelj može donijeti odluku kojom osiguraniku dopušta da djelomično ili u cijelosti otpusti neosigurani postotak.

10. Pokriće poslova u stranoj valuti

Ako poslovi predviđaju plaćanje ili financiranje u jednoj ili više stranih valuta, pokriće se može dodijeliti u bilo kojoj stranoj valuti.

11. Strani dobavljači

Podugovori sklopljeni sa stranama iz jedne ili više država članica automatski se uključuju u pokriće u skladu s Odlukom Vijeća 82/854/EEZ od 10. prosinca 1982. o pravilima koja se u području izvoznih jamstava i financiranja izvoza primjenjuju na određene podugovore sa stranama iz drugih država članica ili država nečlanica (1).

12. Datum stupanja na snagu pokrića

(a)	U slučaju kredita kupcu pokriće proizvodi pravne učinke od dana stupanja na snagu ugovora o zajmu, pod uvjetom da su ispunjeni svi preduvjeti određeni u polici osiguranja kredita i ugovoru o zajmu.

(b)	U slučaju kredita dobavljača pokriće rizika proizvodnje proizvodi pravne učinke od dana stupanja na snagu komercijalnog ugovora, pod uvjetom da su ispunjeni svi preduvjeti određeni u polici osiguranja kredita i komercijalnom ugovoru.

Pokriće kreditnog rizika proizvodi pravne učinke od datuma od kojeg potpuno ispunjenje ugovornih obveza ovlašćuje osiguranika na plaćanje, pod uvjetom da su ispunjeni svi preduvjeti određeni u polici osiguranja kredita i komercijalnom ugovoru. Međutim, pokriće kreditnog rizika može proizvoditi pravne učinke od datuma svake djelomične isporuke ili otpreme, pod uvjetom da osiguranik, u skladu s uvjetima ugovora, ima pravo na plaćanje fiksnog i konačnog iznosa koji odgovara vrijednosti isporučene ili otpremljene robe i/ili usluga.

Odjeljak 3.: Uzroci gubitka i isključenje odgovornosti

13. Odgovornost osiguravatelja

Osiguravatelj je odgovoran ako se gubitak može izravno i isključivo pripisati jednom ili više pokrivenih uzroka gubitka propisanih u točkama 14. do 22.

14. Nesolventnost

Nesolventnost de jure ili de facto dužnika iz privatnog sektora odnosno njegovog jamca, ako postoji.

15. Neispunjenje ugovorne obveze

Neispunjenje ugovorne obveze od strane dužnika ili njegovog jamca, ako postoji.

16. Proizvoljno nepriznavanje ili odbijanje izvršenja

Odluka kupca na temelju kredita dobavljača o raskidu ili otkazu komercijalnog ugovora odnosno odbijanju prihvaćanja robe i/ili usluga, pri čemu na to nema pravo.

17. Odluka treće zemlje

Svaka mjera ili odluka vlade zemlje koja nije zemlja osiguravatelja ili zemlja osiguranika, uključujući mjere i odluke javnih tijela koje se smatraju vladinim intervencijama, koja sprječava izvršavanje ugovora o zajmu odnosno komercijalnog ugovora.

18. Moratorij

Opći moratorij koji je proglasila vlada zemlje dužnika ili treće zemlje kroz koju se izvršava plaćanje u odnosu na ugovor o zajmu ili komercijalni ugovor.

19. Sprečavanje ili odgoda prijenosa sredstava

Politički događaji, gospodarske poteškoće ili zakonodavne ili administrativne mjere koje nastanu ili koje su donesene izvan zemlje osiguravatelja, a kojima se sprječava ili odgađa prijenos sredstava plaćenih u vezi s ugovorom o zajmu ili komercijalnim ugovorom.

20. Pravni propisi zemlje dužnika

Pravni propisi usvojeni u zemlji dužnika kojima se plaćanje dužnika u lokalnoj valuti proglašava valjanim ispunjenjem duga, neovisno o tome što takvo plaćanje na dan prijenosa sredstava, kao posljedica promjene deviznog tečaja, nakon što je preračunato u valutu komercijalnog ugovora ili ugovora o zajmu više ne pokriva iznos duga.

21. Odluke zemlje osiguravatelja ili zemlje osiguranika

Sve mjere ili odluke vlade zemlje osiguravatelja ili osiguranika, uključujući mjere i odluke Europske zajednice, koje se odnose na trgovinu između države članice i trećih zemalja kao što je zabrana izvoza, u mjeri u kojoj dotična vlada na drugi način ne pokrije učinke te mjere ili odluke.

22. Viša sila

Slučaj više sile nastao izvan zemlje osiguravatelja koji može uključivati rat, uključujući građanski rat, revoluciju, pobunu, građanske nemire, oluju, poplavu, potres, erupciju vulkana, plimni val i nuklearnu nesreću, u mjeri u kojoj ti učinci nisu na drugi način osigurani.

23. Opće oslobađanje odgovornosti

Osiguravatelj ima pravo odbiti odgovornost za sve štete koje se izravno ili neizravno mogu pripisati sljedećem:

(a)	sve radnje ili propusti osiguranika ili svake osobe koja djeluje u njegovo ime;

(b)	svaka odredba kojom se ograničavaju prava osiguranika, a koja je sadržana u ugovoru o zajmu, komercijalnom ugovoru ili bilo kojem drugom povezanom dokumentu, uključujući sve dokumente koji se odnose na uključena jamstva ili sigurnosne aranžmane;

(c)	svaki daljnji sporazum između osiguranika i dužnika nakon sklapanja ugovora o zajmu ili komercijalnog ugovora, kojim se sprječava ili odgađa plaćanje duga;

(d)	u slučaju kredita dobavljaču, svako neizvršenje podugovaratelja, suugovaratelja ili drugih dobavljača njihovih obveza, pod uvjetom da takvo neizvršavanje nije posljedica političkih događaja opisanih u uzrocima gubitka opisanim u točkama 17. do 22.

Odjeljak 4.: Odredbe o naknadi potraživanja

24. Odgodni rok za podnošenje odštetnog zahtjeva

(a)	Odgodni rok odgovara razdoblju određenom za nastanak osiguranog slučaja utvrđenom u točki 6. podtočkama (b) i (c).

(b)

Odgodni rok za podnošenje odštetnog zahtjeva ne primjenjuje se:

—	u slučaju dužnika iz privatnog sektora kad je neplaćanje posljedica de jure ili de facto insolventnosti dužnika,

—	u slučaju bilateralnog međuvladinog sporazuma o restrukturiranju duga.

25. Naknada i prijenos

(a)	Osiguranik ima pravo na naknadu po isteku odgodnog roka za podnošenje odštetnog zahtjeva kako je određeno u točki 24., pod uvjetom da su ispunjeni svi preduvjeti za osiguranje i naknadu, da je zahtjev pravno valjan te da je osiguranik upravljao rizikom dužnom pažnjom.

(b)	Osiguravatelj ima pravo prenijeti na sebe prava osiguranika na temelju ugovora o zajmu ili komercijalnog ugovora.

26. Osigurane obveze

Ako su dužnikove obveze prema osiguraniku osigurane jamstvom ili drugim osiguranjem, osiguranik mora poduzeti sve potrebne mjere koje se zahtijevaju u polici osiguranja kako bi se osigurala ne samo valjanost i izvršivost jamstva ili drugog osiguranja, već i kako bi se to osiguranje izvršilo.

27. Izračun potraživanja

Ne dovodeći u pitanje odredbe točke 31., prilikom izračuna isplate potraživanja, osiguravatelj ne isplaćuje osiguraniku iznos koji premašuje stvarni iznos ukupnog gubitka, i/ili koji premašuje iznos koji osiguranik ima stvarno pravo primiti od dužnika na temelju ugovora o zajmu odnosno od kupca na temelju komercijalnog ugovora.

28. Isplata potraživanja

Potraživanje se isplaćuje bez odgode, međutim, najkasnije u roku od mjesec dana po isteku odgodnog roka za podnošenje odštetnog zahtjeva, pod uvjetom da je osiguravatelj pravodobno obaviješten o nastupu potraživanja i da je primio sve potrebne podatke, dokumente i dokaze kako bi pravovremeno utvrdio valjanost potraživanja.

U slučaju pokrića rizika proizvodnje, potraživanje se mora isplatiti u roku od mjesec dana po isteku odgodnog roka za podnošenje odštetnog zahtjeva ili od dana primitka stručnog izvješća, prema potrebi, ili od datuma sporazuma osiguranika i osiguravatelja o iznosu potraživanja, ovisno o tome što uslijedi kasnije.

29. Sporovi vezani uz potraživanje

Ako se gubici podložni zahtjevu za naknadu osiguranika odnose na sporna prava, osiguravatelj može odgoditi isplatu potraživanja sve dok se pred sudom odnosno arbitražnim tijelom predviđenim u ugovoru o zajmu ili komercijalnom ugovoru spor ne riješi u korist osiguranika.

30. Bilateralni međuvladini sporazum o restrukturiranju duga

(a)

Ako je pokriveni ugovor o zajmu ili komercijalni ugovor predmet bilateralnog međuvladinog sporazuma o restrukturiranju duga, osiguranik poštuje uvjete sporazuma o restrukturiranju duga u pogledu osiguranog i neosiguranog dijela tog ugovora o zajmu odnosno komercijalnog ugovora. Osiguranik pruža svu potrebnu pomoć osiguravatelju u izvršenju sporazuma o restrukturiranju duga.

(b)	Ako je osigurani iznos uključen u bilateralni međuvladin sporazum o restrukturiranju duga, osiguravatelj se po stupanju na snagu bilateralnog sporazuma može odreći jednomjesečnog roka predviđenog u točki 28.

31. Dodatni troškovi

Dodatni troškovi koji proizlaze iz radnji za smanjenje ili izbjegavanje gubitka pokrivaju se razmjerno postotku pokrića na temelju police osiguranja kredita, pod uvjetom da je te troškove osiguravatelj odobrio. Dodatni troškovi uključuju troškove sudskog postupka i ostale pravne troškove radi smanjenja ili izbjegavanja štete, ali isključuju troškove utvrđivanja valjanosti potraživanja.

Međutim, ako se takvi troškovi odnose na iznose ili dospijeća koja osiguravatelj ne pokriva, oni se razmjerno dodjeljuju osiguranim i neosiguranim iznosima ili dospijećima.

POGLAVLJE II.: PREMIJA

32. Opća načela za utvrđivanje premije

Premije se prilagođavaju. U tu svrhu premija koja se naplaćuje za osiguranje izvoznih kredita:

—	odgovara pokrivenom riziku (rizik ulaganja u neku zemlju, rizik države, javni i/ili privatni rizik),

—	na odgovarajući način odražava opseg i kvalitetu dodijeljenog pokrića,

—	dostatna je za pokriće dugoročnih troškova i gubitaka poslovanja.

33. Kvaliteta pokrića

Prilikom utvrđivanja kvalitete pokrića kako je navedeno u točki 32., osiguravatelj na odgovarajući način vodi računa o postotku pokrića, uvjetovanosti pokrića i svim drugim uvjetima koji utječu na kvalitetu osiguranja.

34. Procjena rizika ulaganja u neku zemlju

Iznos premije koja se naplaćuje za pojedinu državu ili svaku kategoriju države temelji se na odgovarajućoj procjeni rizika države.

35. Kreditna sposobnost dužnika

Prilikom utvrđivanju premijskih stopa osiguravatelj na odgovarajući način uzima u obzir kreditnu sposobnost dužnika uključujući njegov status, kako je određeno u točci 5.

36. Trajanje rizika

Prilikom izračuna premije osiguratelj vodi računa o ukupnom trajanju rizika kao i načinu otplate i iznosu kamate.

37. Naplativi iznos

(a)

Premija se uplaćuje na naplativi iznos i temelji se, koliko je to moguće, referentnim vrijednostima minimalne premije. Referentne vrijednosti minimalne premije izražene su kao postoci referentne vrijednosti u slučaju kada se premija u cijelosti naplaćuje na datum osiguranja ili jamstva; za kreditni rizik ova referentna vrijednost iznosi najmanje iznos glavnice zajma odnosno (re)financiranog udjela komercijalnog ugovora, a za rizik proizvodnje iznos ukupne vrijednost ugovora umanjen za predujam.

(b)	U slučaju rizika proizvodnje naplativi iznos može se smanjiti na očekivani najveći gubitak.

38. Plaćanje premije

(a)	Ukupni iznos premije dospijeva na datum izdavanja police osiguranja kredita ili jamstva kredita ili po punom stupanju na snagu ugovora ili ugovora o zajmu.

(b)	Premija se može plaćati u obrocima ili dodavanjem marže kamatnoj stopi, pod uvjetom da to, u neto sadašnjoj vrijednosti, odgovara iznosu premije iz gore navedene točke 38. podtočke (a).

POGLAVLJE III.: POLITIKA POKRIĆA DRŽAVE

39. Utvrđivanje politike pokrića države

(a)	S obzirom na veličinu i strukturalna gospodarska ograničenja, osiguravatelj temelji svoju politiku pokrića države na ocjeni rizika po državi, ukupnoj izloženosti riziku za svaku državu te strukturi portfelja rizika ulaganja u neku zemlju.

(b)	Prilikom utvrđivanja politike pokrića države, osiguravatelj vodi računa o klasifikaciji zemlje svakog dužnika.

(c)	Međutim, neovisno o klasifikaciji pojedine države, osiguravatelj može u svakom trenutku prekinuti ili ograničiti osiguranje poslovanja za određenu državu.

40. Definicija ukupne izloženosti riziku

Ukupna izloženost riziku utvrđuje se, u granicama postotka pokrića, na temelju iznosa za srednjoročno i dugoročno poslovanje, kako je određeno u članku 1. ove Direktive.

41. Rizik ulaganja u neku zemlju

(a)	Vezano uz skupinu zemalja koje predstavljaju najmanji rizik, osiguravatelj u načelu ne ograničava svoju politiku pokrića.

(b)	Osiguravatelj može za ostale zemlje postavljati ograničenja svoje politike pokrića.

(c)	Osiguravatelj koji u načelu ne nudi pokriće za pojedinu zemlju ili određenu skupinu zemalja može, međutim, iznimno pokriti određene poslove zbog bilateralne politike, nacionalnog interesa ili u slučaju kada je dostatna količinom slobodno konvertibilne strane valute dostupna za dotični posao.

(d)

U pogledu zemalja iz gore navedene točke (b), osiguravatelj može odrediti ograničenja rizika, kumulativna ili alternativna, kao na primjer:

—	ograničenje ukupne izloženosti riziku za tu zemlju,

—	ograničenje ukupne vrijednosti ponude pokrića,

—	ograničenje vrijednosti novih ugovora koji se pokrivaju,

—	ograničenje najvišeg iznosa pokrivenog po poslu.

Osiguravatelji mogu također povećati premiju koja se primjenjuje.

Ispod ograničenja rizika za pojedinu zemlju u načelu nema ograničenja politike pokrića.

42. Posebni uvjeti pokrića države

U bilo kojem slučaju, neovisno o odgovarajućoj kategoriji države, osiguravatelj može rutinski primjenjivati za pojedinu državu određene uvjete pokrića kao što su:

—	jamstvo za plaćanje i/ili prijenos središnje banke ili ministarstva financija dotične države,

—	neopozivi akreditiv ili bankovno jamstvo,

—	produljenje odgodnog roka za podnošenje odštetnog zahtjeva,

—	umanjenje postotka pokrića,

—	ograničenje pokrića za pojedine sektore djelatnosti ili pojedine vrste projekata.

POGLAVLJE IV.: POSTUPCI OBAVJEŠĆIVANJA

43. Opseg postupaka obavješćivanja

(a)	Osiguravatelji na zajednička načela određena u poglavljima I., II. i III. primjenjuju sljedeće postupke.

(b)	Ovi postupci dopunjuju postupke uspostavljene Odlukom Vijeća 73/391/EEZ od 3. prosinca 1973. o postupcima savjetovanja i obavješćivanja u području osiguranja kredita, kreditnih jamstava i financijskih kredita (2).

44. Vrste postupaka obavješćivanja

Provode se četiri vrste postupaka obavješćivanja namijenjenih Komisiji i drugim osigurateljima:

—	godišnje obavješćivanje radi informiranja,

—	obavješćivanje radi odlučivanja,

—	ex ante obavješćivanje radi informiranja i

—	ex post obavješćivanje radi informiranja.

Dostavljeni podaci ne otkrivaju se trećim stranama.

45. Godišnje obavješćivanje radi informiranja

(a)

Krajem svake godine, međutim najkasnije do 30. travnja sljedeće godine, svaki osiguravatelj naknadno obavješćuje ostale osiguravatelje i Komisiju o svojim aktivnostima tijekom protekle godine. Ovo izvješće obuhvaća sve države dužnice i sadrži, za svaku od tih državu:

—	ukupan iznos pokrića koje je osiguravatelj odobrio,

—	ukupnu izloženost riziku, kako je utvrđeno u točki 40.,

—	zarađenu premiju,

—	iznos ostvarenih povrata i

—	iznos isplaćenih potraživanja.

(b)

Početkom svake godine, najkasnije do 31. siječnja, svaki osiguravatelj obavješćuje ostale osiguravatelje i Komisiju o svojoj politici pokrića, uključujući vrstu i visinu gornjih granica, kao i o uvjetima koje osiguravatelj namjerava redovito primjenjivati na pokriće, kako je predviđeno ili primjenjivo u narednoj godini.

46. Obavješćivanje radi odlučivanja

(a)	U slučaju konkurentnih ponuda izvoznika ili banaka Zajednice, uključeni osiguravatelj odgovara bez odlaganja na svaki zahtjev za dostavom informacija drugog uključenog osiguravatelja o statusu dužnika u pojedinom poslu, kako je određeno u točki 5.

(b)	U slučaju neslaganja u pogledu statusa dužnika, uključeni osiguravatelji daju podatke na raspolaganje ostalim osiguravateljima s ponudom za postizanje dogovora o sporazumno dogovorenom statusu.

(c)	Ako se osiguravatelji ne mogu sporazumjeti o statusu dužnika u roku od 10 radnih dana od podnošenja zahtjeva za dostavu informacija, uključeni osiguravatelji upućuju predmet s relevantnim informacijama Komisiji koja donosi odluku u skladu s postupkom utvrđenim u članku 4. ove Direktive.

47. Ex ante obavješćivanje radi informiranja

(a)

Osiguravatelj koji odobravanjem povoljnijih uvjeta pokrića za pojedini posao ili za skup poslova, za pojedini sektor ili sektore, za pojedinu državu ili države ili za cjelokupni sustav, namjerava odstupiti od odredaba ovog Priloga, obavješćuje o svojoj namjeri ostale osiguravatelje i Komisiju najmanje sedam radnih dana prije stupanja takve odluke na snagu navodeći razloge namjeravanog odstupanja, npr. potrebu prilagodbe međunarodnoj konkurenciji, i navodeći odgovarajuću premijsku stopu koja će se naplaćivati.

(b)	Osiguravatelj koji namjerava naplatiti premiju nižu od one određene u njegovoj godišnjoj obavijesti u skladu s točkom 45. podtočkom (b) obavješćuje o svojoj namjeri ostale osiguravatelje i Komisiju najmanje sedam radnih dana prije stupanja njegove odluke na snagu.

(c)

Osiguravatelj koji na temelju obavijesti drugog osiguravatelja u skladu s gore navedenim podtočkama (a) i (b) namjerava odobriti povoljnije uvjete od prvog podnositelja obavijest obavješćuje ostale osiguravatelje i Komisiju o svojoj namjeri najmanje sedam radnih dana prije stupanja njegove odluke na snagu navodeći premijsku stopu koju namjerava naplatiti.

(d)

Osiguravatelj koji na temelju odredaba točke 41. podtočke (c) namjerava pokrivati poslove s dužnicima iz zemalja za koje obično ne nudi pokriće obavješćuje ostale osiguravatelje i Komisiju o svojoj namjeri najmanje sedam radnih dana prije stupanja njegove odluke na snagu navodeći premijsku stopu koju namjerava naplatiti.

48. Ex post obavješćivanje radi informiranja

(a)

Osiguravatelj koji odobravanjem manje povoljnih uvjeta pokrića za pojedini posao ili za skup poslova, za pojedini sektor ili sektore, za pojedinu državu ili države ili za cjelokupni sustav, namjerava odstupiti od odredaba ovog Priloga treba najkasnije do 31. siječnja u skladu s tim obavješćuje ostale osiguravatelje i Komisiju za prethodnu kalendarsku godinu.

(b)	Osiguravatelj koji odluči prilagoditi jedan ili više elemenata politike pokrića države određene u njegovoj godišnjoj obavijesti u skladu s točkom 45. podtočkom (b) u skladu s tim bez odlaganja obavješćuje ostale osiguravatelje i Komisiju.

(c)	Osiguravatelj koji nastavno na obavijest u skladu s točkom 47. podtočkama (a) i/ili (b) odluči odobriti iste uvjete kao i prvi podnositelj obavijesti u skladu s tim bez odlaganja obavješćuje ostale osiguravatelje i Komisiju.

(d)	Svaki osiguravatelj bez odlaganja pruža detaljan odgovor na svaki zahtjev drugog osiguravatelja ili Komisije za pojašnjenjem ili dostavom podataka o svojim aktivnostima.

49. Korištenje sustava elektroničke pošte

Sve se obavijesti obično dostavljaju putem sustava elektroničke pošte ili, ako je to potrebno, drugim odgovarajućim sredstvima trenutne pisane komunikacije.

(1) SL L 357, 18.12.1982., str. 20.

(2) SL L 346, 17.12.1973., str. 1. Odluka kako je zadnje izmijenjena Aktom o pristupanju iz 1994.

11/Sv. 110

Službeni list Europske unije

108

32000R2474

L 286/1

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

01.01.2002.

UREDBA VIJEĆA (EZ) br. 2474/2000

od 9. studenoga 2000.

o utvrđivanju popisa tekstilnih proizvoda i odjevnih predmeta koje sukladno članku 1. stavku 7. Uredbe (EEZ) br. 3030/93 1. siječnja 2002. treba uvrstiti u GATT iz 1994., i o izmjeni Priloga X. Uredbi (EEZ) br. 3030/93 i Priloga II. Uredbi (EZ) br. 3285/94

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice, a posebno njegov članak 133.,

uzimajući u obzir članak 1. stavak 7. Uredbe Vijeća (EEZ) br. 3030/93 od 12. listopada 1993. o zajedničkim pravilima za uvoz određenih tekstilnih proizvoda iz trećih zemalja (1),

uzimajući u obzir prijedlog Komisije,

budući da:

(1)	Europska zajednica sklopila je Sporazum o osnivanju Svjetske trgovinske organizacije (dalje u tekstu: „WTO”) (2) kojemu je priložen Sporazum o tekstilnim proizvodima i odjevnim predmetima (dalje u tekstu: „ATC”).

(2)

Prema članku 2. stavku 8. točki (b) i stavku 11. ATC-a, Zajednica je s jedne strane obvezna 1. siječnja 2002. u opća pravila GATT-a uvrstiti proizvode koji su 1990. predstavljali najmanje 18 % ukupnog opsega uvezenih tekstilnih proizvoda i odjevnih predmeta obuhvaćenih ATC-om u Zajednicu, a s druge strane prije 1. siječnja 2001. obavijestiti tijelo za nadzor tekstila WTO-a o popisu uvrštenih proizvoda.

(3)

Prilikom odabira proizvoda koje treba uvrstiti Vijeće se između ostalog rukovodilo sljedećim čimbenicima: osjetljivost proizvoda za industriju Zajednice i njezine pojedine regije, posebno s obzirom na gospodarsku konkurentnost i stanje u području zapošljavanja, učinkovitost količinskih ograničenja za proizvod, sposobnost industrije Zajednice da nastavi proces prilagodbe sve većoj konkurenciji kad je riječ o proizvodima koji trenutno podliježu količinskom ograničenju prema jednoj ili više zemalja dobavljačica, nastojanje da se primjerenom brzinom potakne prilagodba industrije tijekom desetogodišnjeg prijelaznog razdoblja, učinak na potrošače, učinak na treće zemlje i mogućnost pojednostavljenja uvoznog režima Zajednice za tekstilne proizvode i odjevne proizvode.

(4)	U obzir su uzeti svi prijedlozi zaprimljeni od zainteresiranih strana koje su odgovorile na poziv Komisije za dostavljanje takvih prijedloga, objavljen u Službenom listu Europskih zajednica (3).

(5)	Popis proizvoda iz Priloga X. Uredbi(EEZ) br. 3030/93 treba izmijeniti kako bi se izuzeli proizvodi koje treba uvrstiti1. siječnja 2002.

(6)

Popis tekstilnih proizvoda i odjevnih predmeta uređen općim pravilima GATT-a, iz Priloga II. Uredbi Vijeća (EZ) br. 3285/94 od 22. prosinca 1994. o zajedničkim pravilima za uvoz i o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 518/94 (4) treba se izmijeniti kako bi mu se dodali proizvodi koje od 1. siječnja 2002. treba uvrstiti u opća pravila GATT-a,

DONIJELO JE OVU UREDBU:

Članak 1.

1. Proizvodi koje 1. siječnja 2002. treba uvrstiti u opća pravila GATT-a navedeni su u Prilogu I. ovoj Uredbi.

2. Prilog X. Uredbi (EEZ) br. 3030/93 od 1. siječnja 2002. zamjenjuje se Prilogom iz Priloga II. ovoj Uredbi.

3. Prilog II. Uredbi (EZ) br. 3285/94 od 1. siječnja 2002. zamjenjuje se Prilogom iz Priloga III. ovoj Uredbi.

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europskih zajednica.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 9. studenoga 2000.

Za Vijeće

Predsjednik

J. LANG

(1) SL L 275, 8.11.1993., str. 1. Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom Komisije (EZ) br. 1072/99 (SL L 134, 28.5.1999., str. 1.).

(2) SL L 336, 23.12.1994., str. 3.

(3) SL C 88, 25.3.2000., str. 18.

(4) SL L 349, 31.12.1994., str. 53. Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 2315/96 (SL L 314, 4.12.1996., str. 1.).

PRILOG I.

Popis tekstilnih proizvoda i odjevnih predmeta koje treba uvrstiti u opća pravila GATT-a iz 1994. (treća faza)

Kategorija	Naziv
10	Rukavice, rukavice s jednim prstom i rukavice bez prstiju, pletene ili kukičane
18	Potkošulje, majice bez rukava i ostale majice, gaćice, noćne košulje, pidžame, ogrtači za kupanje, kućni ogrtači i slični proizvodi, za muškarce ili dječake, osim pletenih ili kukičanih
18	Potkošulje, majice bez rukava i ostale majice, kombinei, podsuknje, gaćice, spavaćice, pidžame, jutarnje haljine, ogrtači za kupanje, kućni ogrtači i slični proizvodi, za žene ili djevojčice, osim pletenih ili kukičanih
21	Anorci (uključujući skijaške jakne), vjetrovke, bluzoni i slični proizvodi, osim pletenih ili kukičanih, od vune, pamuka, sintetičkih ili umjetnih vlakana; gornji dijelovi trenirki, s podstavom, osim kategorija 16 ili 29, od pamuka, sintetičkih ili umjetnih vlakana
24	Noćne košulje, pidžame, ogrtači za kupanje, kućni ogrtači i slični proizvodi, za muškarce ili dječake, pleteni ili kukičani
24	Spavaćice, pidžame, jutarnje haljine, ogrtači za kupanje, kućni ogrtači i slični proizvodi, za žene ili djevojčice, pleteni ili kukičani
27	Suknje, za žene ili djevojčice uključujući suknju-hlače
32	Tkanine s florom i tkanine od šenil-pređe (osim frotira za ručnike i sličnih frotir materijala od pamuka i uskih tkanina) i tafting tekstilni materijali, od vune, pamuka, sintetičkih ili umjetnih tekstilnih materijala
33	Tkanine od sintetičke filamentne pređe dobivene od vrpca ili sličnih proizvoda, od polietilena ili polipropilena, širine manje od 3 m
33	Vreće i vrećice za pakiranje robe, osim pletenih ili kukičanih, dobivene od vrpca ili sličnih proizvoda
34	Tkanine od sintetičke filamentne pređe dobivene od vrpca ili sličnih proizvoda, od polietilena ili polipropilena, širine 3 m ili veće
36	Tkanine od umjetnih vlakana, osim onih za proizvodnju automobilskih guma iz kategorije 114
37	Tkanine od umjetnih vlakana
38 A	Pleteni ili kukičani materijali od sintetičkih vlakana, za zavjese, uključujući mrežaste materijale za zavjese
40	Zavjese (uključujući draperije) i unutarnje rolete; kratke ukrasne draperije za prozore i krevete i drugi predmeti za unutarnje uređenje, osim pletenih ili kukičanih, od vune, pamuka, sintetičkih ili umjetnih vlakana
42	Pređa od sintetičkih ili umjetnih vlakana, nepripremljena u pakiranja za pojedinačnu prodaju
42	Pređa od umjetnih vlakana; pređa od umjetnih filamenata, nepripremljena u pakiranja za pojedinačnu prodaju, osim jednonitne neteksturirane pređe od viskoznog rajona, neupredene ili upredene s brojem uvoja ne većim od 250 po metru, i jednonitne neteksturirane pređe od celuloznog acetata
43	Pređa od umjetnih ili sintetičkih filamenata, pređa od umjetnih vlakana, pamučna pređa, pripremljena u pakiranja za pojedinačnu prodaju
47	Pređa od grebenane vune ili grebenane fine životinjske dlake, nepripremljena u pakiranja za pojedinačnu prodaju
48	Pređa od češljane vune ili češljane fine životinjske dlake, nepripremljena u pakiranja za pojedinačnu prodaju
49	Pređa od vune ili češljane fine životinjske dlake, pripremljena u pakiranja za maloprodaju
53	Gaza, od pamuka
54	Umjetna vlakna, uključujući otpatke, grebenana, češljana ili na drugi način pripremljena za predenje
55	Sintetička vlakna, uključujući otpatke, grebenana, češljana ili na drugi način pripremljena za predenje
56	Pređa od sintetičkih vlakana (uključujući otpatke), pripremljena u pakiranja za pojedinačnu prodaju
59	Sagovi i ostali tekstilni podni pokrivači, osim sagova iz kategorije 58
60	Ručno tkane tapiserije vrsta Gobelins, Flanders, Aubusson, Beauvais i slično, te tapiserije rađene iglom (na primjer, sitnim bodom, križićima), neovisno jesu li gotove ili ne
62	Šenil-pređa (uključujući flokiranu šenil-pređu), obavijena pređa (osim metalizirane pređe i obavijene pređe od konjske dlake)
	Til i ostali mrežasti materijali, osim tkanih, pletenih ili kukičanih materijala; ručno ili strojno rađena čipka, u metraži, vrpcama ili motivima
	Etikete, značke i slični proizvodi od tekstilnog materijala, u metraži, vrpcama ili izrezani u određene oblike ili veličine, nevezeni
	Pletenice i ukrasna pozamanterija u metraži; kićanke, pomponi i slični proizvodi
	Vez u metraži, vrpcama ili motivima
63	Pleteni ili kukičani materijali od sintetičkih vlakana s masenim udjelom elastomerne pređe 5 % ili većim i pleteni ili kukičani materijali s masenim udjelom gumenih niti 5 % ili većim
63	Rašelska čipka i kukičani materijali s s visokim florom od sintetičkih vlakana
66	Putni pokrivači i pokrivači (deke), osim pletenih ili kukičanih, od vune, pamuka, sintetičkih ili umjetnih vlakana
68	Odjeća i pribor za odjeću, za dojenčad, isključujući rukavice, rukavice s jednim prstom i rukavice bez prstiju za dojenčad iz kategorija 10 i 87, i čarape s gaćicama, kratke čarape i kratke čarapice, osim pletenih ili kukičanih iz kategorije 88
73	Kostimi i kompleti, pleteni ili kukičani za žene ili djevojčice, od vune, pamuka, sintetičkih ili umjetnih tekstilnih materijala
93	Vreće i vrećice za pakiranje robe, od tekstilnih materijala, osim onih od polietilenskih ili polipropilenskih vrpci
95	Pust i proizvodi od pusta, neovisno jesu li impregnirani, prevučeni, prekriveni ili ne, osim laminiranih
98	Proizvodi od pređe, konopa, uzica, užadi ili kabela, osim tekstilnih materijala, proizvodi izrađeni od takvih materijala i proizvodi iz kategorije 97
101	Konopi, uzice i užad, neovisno jesu li upleteni ili opleteni ili ne, osim onih od sintetičkih vlakana
109	Cerade, jedra, nadstrešnice i tende za sunce
112	Ostali gotovi tekstilni proizvodi, tkani, isključujući one iz kategorija 113 i 114
113	Krpe za podove, posuđe i prašinu, osim pletenih ili kukičanih
114	Tkanine i proizvodi za tehničku uporabu
120	Zavjese (uključujući draperije) i unutarnje rolete; kratke ukrasne draperije za prozore i krevete i drugi predmeti za unutarnje uređenje, nepleteni niti kukičani, od lana ili ramije
123	Tkanine s florom i tkanine od šenil-pređe, od lana ili ramije, osim uskih tkanina
123	Šalovi, rupci, marame, velovi i slični proizvodi, od lana ili ramije, osim pletenih ili kukičanih
125 A	Pređa od sintetičkih filamenata, nepripremljena u pakiranja za pojedinačnu prodaju, osim pređe iz kategorije 41
125 B	Monofilamenti, vrpce i slično (na primjer, umjetna slama) i imitacija katguta, od sintetičkih materijala
127 A	Pređa od umjetnih filamenata, nepripremljena u pakiranja za pojedinačnu prodaju, osim pređe iz kategorije 42
127 B	Monofilamenti, vrpce i slično (na primjer, umjetna slama) i imitacija katguta, od umjetnih tekstilnih materijala
129	Pređa od grube životinjske dlake ili konjske dlake
131	Pređa od ostalih biljnih tekstilnih vlakana
133	Pređa od prave konoplje
135	Tkanine od grube životinjske dlake ili konjske dlake
137	Tkanine s florom i tkanine od šenil-pređe, uske tkanine od svile ili svilenih otpadaka
138	Tkanine od papirne pređe i drugih tekstilnih materijala, osim od ramije
139	Tkanine od metalnih niti i tkanine od metalizirane pređe
140	Pleteni ili kukičani materijali, osim vune ili fine životinjske dlake, od pamuka, sintetičkih ili umjetnih vlakana
141	Putni pokrivači i pokrivači (deke) od tekstilnog materijala, osim vune ili fine životinjske dlake, od pamuka, sintetičkih ili umjetnih vlakana
142	Sagovi i ostali tekstilni podni pokrivači, od sisala ili drugih tekstilnih vlakana iz roda agave ili Manila konoplje
144	Pust od grube životinjske dlake
145	Konopi, uzice i užad, neovisno jesu li upleteni ili opleteni ili ne, od abake (Manila konoplja) ili prave konoplje
146 A	Pređa za povezivanje i pređa za povezivanje bala, za poljoprivredne strojeve, od sisala ili drugih vlakana iz roda agave
146 B	Konopi, uzice i užad, od sisala ili drugih vlakana iz roda agave, osim proizvoda iz kategorije 146 A
146 C	Konopi, uzice i užad, neovisno jesu li upleteni ili opleteni ili ne, od jute ili drugih tekstilnih vlakana od drvenog lika iz tarifnog broja 5303
151 A	Podni pokrivači od kokosovih vlakana
152	Iglani pust od jute ili drugih tekstilnih vlakana od drvenog lika, neimpregniran, neprevučen, neprekriven, osim laminiranog
160	Rupčići od svile ili svilenih otpadaka
161	Odjeća, osim pletene ili kukičane, osim one iz kategorija od 1 do 123 i kategorije 159
ex 6405 20	Ostala obuća s gornjim dijelom od tekstilnog materijala
6601 10	Vrtni suncobrani i slični proizvodi
8708 21	Sigurnosni pojasi
ex 9404 90	Osim nosača madraca, madraca ili vreća za spavanje

PRILOG II.

„PRILOG X.

Popis tekstilnih predmeta i odjevnih predmeta koji još nisu uvršteni u opća pravila GATT-a iz 1994.

Kategorija	Naziv
SKUPINA I. A
1	Pamučna pređa, nepripremljena u pakiranja za maloprodaju
2	Tkanine od pamuka, osim gaze, frotir materijala od pamuka, uskih tkanina, tkanina od šenil-pređe, tila i ostalih mrežastih materijala
2 (a)	Od toga: osim nebijeljene ili bijeljene
3	Tkanine od sintetičkih vlakana, osim uskih tkanina, tkanina s florom (uključujući frotir materijale) i tkanina od šenil-pređe
3 (a)	Od toga: osim nebijeljene ili bijeljene
SKUPINA I. B
4	T-majice, majice bez rukava i ostale potkošulje, lagano fino pleteni džemperi puloveri, s visokim presavijenim ili nepresavijenim ovratnikom (osim od vune ili fine životinjske dlake), pleteni ili kukičani
5	Džemperi, puloveri, puloveri bez rukava, prsluci, dvodijelni kompleti i veste na kopčanje (osim jakni i sakoa), anorci, vjetrovke, bluzoni i slični proizvodi, pleteni ili kukičani
6	Kratke hlače (osim odjeće za plivanje) i hlače, od tekstilnog materijala, za muškarce ili dječake; hlače od tekstilnog materijala, za žene ili djevojčice, od vune, pamuka, sintetičkih ili umjetnih vlakana; donji dijelovi trenirki s podstavom, osim iz kategorija od 16 do 29, od pamuka, sintetičkih ili umjetnih vlakana
7	Bluze, košulje i košulje-bluze, za žene ili djevojčice, neovisno jesu li pletene ili kukičane ili ne, od vune, pamuka, sintetičkih ili umjetnih vlakana
8	Majice za muškarce ili dječake, osim pletenih ili kukičanih, od vune, pamuka, sintetičkih ili umjetnih vlakana
SKUPINA II. A
9	Frotir za ručnike i slični frotir materijali od pamuka; toaletno i kuhinjsko rublje, osim pletenih ili kukičanih, od frotir materijala za ručnike ili sličnih frotir materijala, od pamuka
20	Posteljno rublje, osim pletenog ili kukičanog
22	Pređa od sintetičkih vlakana, nepripremljena u pakiranja za pojedinačnu prodaju
22 (a)	Od toga: akrilnih vlakana
23	Pređa od umjetnih vlakana, nepripremljena u pakiranja za pojedinačnu prodaju
39	Stolno, toaletno i kuhinjsko rublje, osim pletenog ili kukičanog, osim od frotir materijala za ručnike ili sličnih materijala
SKUPINA II. B
12	Čarape s gaćicama, čarape s gaćicama bez stopala, čarape, kratke čarape i slično, uključujući gradirane stezne čarape (na primjer, čarape za vene), pletene ili kukičane, osim proizvoda iz kategorije 70
13	Gaćice, za muškarce ili dječake, gaćice, za žene ili djevojčice, pletene ili kukičane, od vune, pamuka, sintetičkih ili umjetnih vlakana
14	Kaputi, kišni kaputi, kratki kaputi, pelerine, plaštevi, anorci, vjetrovke, bluzoni i slični proizvodi od tekstilnog materijala, za muškarce ili dječake, od vune, pamuka, sintetičkih ili umjetnih vlakana (osim skijaških jakni iz kategorije 21)
15	Kaputi, kišni kaputi, kratki kaputi, pelerine, plaštevi, anorci, vjetrovke, bluzoni i slični proizvodi od tekstilnih materijala, za žene ili djevojčice, od vune, pamuka, sintetičkih ili umjetnih vlakana (osim vjetrovki s skijaških jakni iz kategorije 21)
16	Odijela i kompleti, za muškarce ili dječake, osim pletenih ili kukičanih, od vune, pamuka, sintetičkih ili umjetnih vlakana, isključujući skijaška odijela; trenirke s podstavom, za muškarce ili dječake, s vanjskom površinom od istog materijala, od pamuka, sintetičkih ili umjetnih vlakana
17	Jakne i sakoi, za muškarce ili dječake, osim pletenih ili kukičanih, od vune, pamuka, sintetičkih ili umjetnih vlakana
26	Haljine za žene ili djevojčice, od vune, pamuka, sintetičkih ili umjetnih vlakana
28	Hlače, hlače s plastronom i naramenicama, hlače stisnute ispod koljena i kratke hlače (osim odjeće za plivanje), pletene ili kukičane, od vune, pamuka, sintetičkih ili umjetnih vlakana
29	Kostimi i kompleti, za žene ili djevojčice, osim pletenih ili kukičanih, od vune, pamuka, sintetičkih ili umjetnih vlakana, isključujući skijaška odijela; trenirke s podstavom, za žene ili djevojčice, s vanjskom površinom od istog materijala, od pamuka, sintetičkih ili umjetnih vlakana
31	Grudnjaci, tkani, pleteni ili kukičani
78	Odjevni predmeti, osim pletenih ili kukičanih, isključujući odjevne predmete iz kategorija 6, 7, 8, 14, 15, 16, 17, 18, 21, 26, 27, 29, 68, 72, 76 i 77
83	Kaputi, kratki kaputi, jakne, sakoi i drugi odjevni predmeti, uključujući skijaška odijela, pleteni ili kukičani, isključujući odjevne predmete iz kategorija 4, 5, 7, 13, 24, 26, 27, 28, 68, 69, 72, 73, 74, 75
SKUPINA III. A
35	Tkanine od sintetičkih vlakana, osim onih za proizvodnju automobilskih guma iz kategorije 114
35 (a)	Od toga: osim nebijeljenih ili bijeljenih
38 B	Zavjese, osim pletenih ili kukičanih
50	Tkanine od vune ili fine životinjske dlake
SKUPINA III. B
90	Konopi, uzice i užad, od sintetičkih vlakana, neovisno jesu li upleteni ili opleteni ili ne
97	Mreže i mrežasti materijali rađeni od konopa uzica ili užadi i gotove ribarske mreže od pređe, konopa, uzica ili užadi
SKUPINA IV.
115	Pređa od lana ili ramija
117	Tkani materijali od lana ili ramija
118	Stolnjaci, kupaonsko i kuhinjsko rublje od lana ili ramija, osim pletenih ili kukičanih
121	Konopi, uzice i užad, neovisno jesu li upleteni ili opleteni ili ne, od lana ili ramije
SKUPINA V.
130 A	Svilena pređa osim pređe od svilenih otpadaka
130 B	Svilena pređa osim one iz kategorije 130 A; svileni katgut
136	Tkanine od svile ili svilenih otpadaka
151 B	Sagovi i ostali tekstilni podni pokrivači, od jute ili drugih tekstilnih vlakana od drvenog lika, nedobiveni tafting postupkom niti flokirani
156	Bluze i puloveri, pleteni ili kukičani, od svile ili svilenih otpadaka, za žene ili djevojčice
157	Odjeća, pletena ili kukičana, osim one iz kategorija od 1 do 123 i 156
159	Haljine, bluze i košulje-bluze, nepletene niti kukičane, od svile ili svilenih otpadaka
	Šalovi, rupci, marame, velovi i slični proizvodi, nepleteni niti kukičani, od svile ili svilenih otpadaka
	Kravate, leptir kravate i slično, od svile ili svilenih otpadaka
OSTALO
3005 90	Vata, gaza, zavoji i slični proizvodi (na primjer, pripremljeni zavoji, flasteri, pripremljeni oblozi), impregnirani, premazani ili prevučeni farmaceutskim tvarima ili pripremljeni u oblike ili pakiranja za pojedinačnu prodaju za kiruršku, medicinsku, zubarsku ili veterinarsku uporabu, osim ljepljivih zavoja i ostalih proizvoda koji imaju ljepljivi sloj”

PRILOG III.

„PRILOG II.

Popis tekstilnih proizvoda i odjevnih predmeta uvrštenih u opća pravila GATT-a iz 1994.

Kategorija	Naziv
10	Rukavice, rukavice s jednim prstom i rukavice bez prstiju, pletene ili kukičane
18	Potkošulje, majice bez rukava i ostale majice, gaćice, noćne košulje, pidžame, ogrtači za kupanje, kućni ogrtači i slični proizvodi, za muškarce ili dječake, osim pletenih ili kukičanih
18	Potkošulje, majice bez rukava i ostale majice, kombinei, podsuknje, gaćice, spavaćice, pidžame, jutarnje haljine, ogrtači za kupanje, kućni ogrtači i slični proizvodi, za žene ili djevojčice, osim pletenih ili kukičanih
19	Rupčići, osim pletenih ili kukičanih
21	Anorci (uključujući skijaške jakne), vjetrovke, bluzoni i slični proizvodi, osim pletenih ili kukičanih, od vune, pamuka, sintetičkih ili umjetnih vlakana; gornji dijelovi trenirki, s podstavom, osim kategorija 16 ili 29, od pamuka, sintetičkih ili umjetnih vlakana
24	Noćne košulje, pidžame, ogrtači za kupanje, kućni ogrtači i slični proizvodi, za muškarce ili dječake, pleteni ili kukičani
24	Spavaćice, pidžame, jutarnje haljine, ogrtači za kupanje, kućni ogrtači i slični proizvodi, za žene ili djevojčice, pleteni ili kukičani
27	Suknje, za žene ili djevojčice, uključujući suknju-hlače
32	Tkanine s florom i tkanine od šenil-pređe (osim frotira za ručnike i sličnih frotir materijala od pamuka i uskih tkanina) i tafting tekstilni materijali, od vune, pamuka, sintetičkih ili umjetnih tekstilnih materijala
33	Tkanine od sintetičke filamentne pređe dobivene od vrpca ili sličnih proizvoda, od polietilena ili polipropilena, širine manje od 3 metra
33	Vreće i vrećice za pakiranje robe, nepletene niti kukičane, dobivene od vrpca ili sličnih proizvoda
34	Tkanine od sintetičke filamentne pređe dobivene od vrpca ili sličnih proizvoda, od polietilena ili polipropilena, širine 3 m ili veće
36	Tkani materijali od nerezanih umjetnih vlakana, osim onih za automobilske gume kategorije 114
37	Tkanine od umjetnih vlakana
38 A	Pleteni ili kukičani materijali od sintetičkih vlakana, za zavjese, uključujući mrežaste materijale za zavjese
40	Zavjese (uključujući draperije) i unutarnje rolete; kratke ukrasne draperije za prozore i krevete i drugi predmeti za unutarnje uređenje, osim pletenih ili kukičanih, od vune, pamuka, sintetičkih ili umjetnih vlakana
41	Pređa od sintetičkih filamenata, nepripremljena u pakiranja za pojedinačnu prodaju, osim neteksturirane jednonitne pređe od viskoznog rajona, neupredene ili upredene s brojem uvoja ne većim od 50 po metru
42	Pređa od sintetičkih ili umjetnih vlakana, nepripremljena u pakiranja za pojedinačnu prodaju
42	Pređa od umjetnih vlakana; pređa od umjetnih filamenata, nepripremljena u pakiranja za pojedinačnu prodaju, osim jednonitne pređe od viskoznog rajona, neupredene ili upredene s brojem uvoja do 250 po metru, i jednonitne neteksturirane pređe od celuloznog acetata
43	Pređa od umjetnih ili sintetičkih filamenata, pređa od umjetnih vlakana, pamučna pređa, pripremljena u pakiranja za pojedinačnu prodaju
46	Vuna i fina životinjska dlake, grebenana ili češljana
47	Pređa od grebenane vune ili grebenane fine životinjske dlake, nepripremljena u pakiranja za pojedinačnu prodaju
48	Pređa od češljane vune ili češljane fine životinjske dlake, nepripremljena u pakiranja za pojedinačnu prodaju
49	Pređa od vune ili češljane fine životinjske dlake, pripremljena u pakiranja za pojedinačnu prodaju
53	Gaza, od pamuka
54	Umjetna vlakna, uključujući otpatke, grebenana, češljana ili na drugi način pripremljena za predenje
55	Sintetička vlakna, uključujući otpatke, grebenana, češljana ili na drugi način pripremljena za predenje
56	Pređa od sintetičkih vlakana (uključujući otpatke), pripremljena u pakiranja za pojedinačnu prodaju
58	Sagovi i ostali tekstilni podni pokrivači, uzlani, neovisno jesu li dovršeni ili ne
59	Sagovi i ostali tekstilni podni pokrivači, osim sagova iz kategorije 58
60	Ručno tkane tapiserije vrsta Gobelins, Flanders, Aubusson, Beauvais i slično, te tapiserije rađene iglom (na primjer, sitnim bodom, križićima), neovisno jesu li gotove ili ne
61	Uske tkanine i uski materijali koji se sastoje samo od međusobno slijepljenih niti osnove („bolducs”), osim etiketa i sličnih proizvoda iz kategorije 62
61	Pribor za odjeću, elastični i s gumenim nitima (nepleteni niti kukičani)
62	Šenil-pređa (uključujući flokiranu šenil-pređu), obavijena pređa (osim metalizirane pređe i obavijene pređe od konjske dlake)
	Til i ostali mrežasti materijali, osim tkanih, pletenih ili kukičanih materijala, ručno ili strojno rađena čipku, u metraži, vrpcama ili motivima
	Etikete, značke i slični proizvodi od tekstilnog materijala, u metraži, vrpcama ili izrezani u određene oblike ili veličine, nevezeni
	Pletenice i pozamenterija u metraži; kićanke, pomponi i slični proizvodi
	Vez u metraži, vrpcama ili motivima
63	Pleteni ili kukičani materijal od sintetičkih vlakana s masenim udjelom elastomerne pređe 5 % ili većim i pleteni ili kukičani materijali s masenim udjelom gumenih niti 5 % ili većim
63	Rašelska čipka i kukičani materijali s visokim florom, od sintetičkih vlakana
65	Pleteni ili kukičani materijali, osim onih iz kategorija 38 A i 63, od vune, pamuka, sintetičkih ili umjetnih vlakana
66	Putni pokrivači i pokrivači (deke), osim pletenih ili kukičanih, od vune, pamuka, sintetičkih ili umjetnih vlakana
67	Pribor za odjeću, osim onog za dojenčad pleten ili kukičan; rublje za kućanstvo svih vrsta, pleteno ili kukičano; zavjese (uključujući draperije) i unutarnje rolete; kratke ukrasne draperije za prozore i krevete i drugi predmeti za unutarnje uređenje, pleteni ili kukičani; pokrivači (deke) i putni pokrivači, pleteni ili kukičani, ostali pleteni ili kukičani proizvodi uključujući dijelove odjeće ili pribora za odjeću
68	Odjeća i pribor za odjeću, za dojenčad, isključujući rukavice, rukavice s jednim prstom i rukavice bez prstiju iz kategorija 10 i 87, i čarape s gaćicama, kratke čarape i kratke čarapice za dojenčad, osim pletenih ili kukičanih iz kategorije 88
69	Kombinei i podsuknje, za žene ili djevojčice, pletene ili kukičane
70	Čarape s gaćicama i čarapa s gaćicama bez stopala, od sintetičkih vlakana, finoće jednonitne pređe manje od 67 deciteksa
70	Ženske dugačke čarape od sintetičkih vlakana
72	Odjeća za plivanje, od vune, pamuka, sintetičkih ili umjetnih vlakana
73	Trenirke od pletenih ili kukičanih materijala, od vune, pamuka, sintetičkih ili umjetnih tekstilnih vlakana
74	Kostimi i kompleti, pleteni ili kukičani, za žene ili djevojčice, od vune, pamuka, sintetičkih ili umjetnih vlakana, isključujući skijaška odijela
75	Odijela i kompleti, pleteni ili kukičani, za muškarce ili dječake, od vune, pamuka, sintetičkih ili umjetnih vlakana, isključujući skijaška odijela
76	Radna odjeća za muškarce ili dječake, osim pletene ili kukičane
77	Skijaška odijela, osim pletenih ili kukičanih
84	Šalovi, rupci, marame, velovi i slični proizvodi, osim pletenih ili kukičanih, od vune, pamuka, sintetičkih ili umjetnih vlakana
85	Kravate, leptir kravate i slično, osim pletenih ili kukičanih, od vune, pamuka, sintetičkih ili umjetnih vlakana
86	Steznici, korseti, naramenice, držači čarapa, podvezice i slični proizvodi te njihovi dijelovi, neovisno jesu li pleteni ili kukičani ili ne
87	Rukavice, rukavice s jednim prstom i rukavice bez prstiju, nepletene niti kukičane
88	Čarape s gaćicama, kratke čarape i kratke čarapice, nepletene niti kukičane; ostali pribor za odjeću, dijelovi odjeće ili pribora za odjeću, osim za dojenčad, osim pletenih ili kukičanih
91	Šatori
93	Vreće i vrećice za pakiranje robe, od tekstilnog materijala, osim onih od polietilenskih ili polipropilenskih vrpci
94	Vata od tekstilnih materijala i proizvodi od vate; tekstilna vlakna, dužine ne veće od 5 mm (flok), prah i nope od tekstilnog materijala
95	Pust i proizvodi od pusta, neovisno jesu li impregnirani, prevučeni ili prekriveni, osim laminiranih
96	Netkani materijali i proizvodi od takvih materijala, neovisno jesu li impregnirani, prevučeni, prekriveni ili laminirani ili ne
98	Proizvodi od pređe, konopa, uzica ili užadi, osim tekstilnih materijala, proizvodi izrađeni od takvih materijala i proizvodi iz kategorije 97
99	Tekstilni materijali prevučeni ljepilom ili škrobnim tvarima, vrsta koje se rabi za vanjske uveze knjiga i slično; tkanine za kopiranje; kanafas pripremljen za slikanje; „buckram” i slični kruti tekstilni materijali vrsta koje se rabi za osnove šešira
	Linoleum, neovisno je li rezan u oblike ili ne; podni pokrivači dobiveni premazivanjem ili prevlačenjem tekstilne podloge, neovisno jesu li rezani u oblike ili ne
	Gumirani tekstilni materijali, osim pletenih ili kukičanih, isključujući tekstilne materijale za proizvodnju automobilskih guma
	Tekstilni materijali impregnirani, premazani, prevučeni ili prekriveni na drugi načini; oslikana platna za kazališne kulise, studijske pozadine ili slično, osim onih iz kategorije 100
100	Tekstilni materijali impregnirani, premazani, prekriveni ili laminirani s celuloznim derivatima ili drugim plastičnim masama
101	Konopi, uzice i užad, neovisno jesu li upleteni ili opleteni ili ne, osim onih od sintetičkih vlakana
109	Cerade, jedra, nadstrešnice i tende za sunce
110	Zračni madraci, od tekstilnog materijala
111	Proizvodi za kampiranje od tekstilnih materijala, osim zračnih madraca i šatora
112	Ostali gotovi tekstilni proizvodi, isključujući one iz kategorija 113 i 114
113	Krpe za podove, posuđe i prašinu, osim pletenih ili kukičanih
114	Tkanine i proizvodi za tehničku uporabu
120	Zavjese (uključujući draperije) i unutarnje rolete; kratke ukrasne draperije za prozore i krevete i drugi predmeti za unutarnje uređenje, nepleteni niti kukičani, od lana ili ramije
122	Vreće i vrećice za pakiranje robe, rabljene, od lana, osim pletenih ili kukičanih
123	Tkanine s florom i tkanine od šenil-pređe, od lana ili ramije, osim uskih tkanina
123	Šalovi, rupci, marame, velovi i slično, od lana ili ramije, osim pletenih ili kukičanih
124	Sintetička tekstilna vlakna
125 A	Pređa od sintetičkih filamenata, nepripremljena u pakiranja za pojedinačnu prodaju, osim pređe iz kategorije 41
126	Umjetna tekstilna vlakna
127 A	Pređa od umjetnih filamenata, nepripremljena u pakiranja za pojedinačnu prodaju koja nije namijenjena za maloprodaju, osim pređe iz kategorije 42
129	Pređa od grube životinjske ili konjske dlake
131	Pređa od ostalih biljnih tekstilnih vlakana
133	Pređa od prave konoplje
134	Metalizirana pređa
135	Tkanine od grube životinjske dlake ili konjske dlake
137	Tkanine s florom i tkanine od šenil-pređe, uske tkanine od svile ili svilenih otpadaka
138	Tkanine od papirne pređe i drugih tekstilnih vlakana, osim od ramije
139	Tkanine od metalnih niti i tkanine od metalizirane pređe
140	Pleteni ili kukičani materijali, osim vune ili fine životinjske dlake, od pamuka, sintetičkih ili umjetnih vlakana
141	Putni pokrivači i pokrivači (deke)od tekstilnog materijala, osim vune ili fine životinjske dlake, od pamuka, sintetičkih ili umjetnih vlakana
142	Sagovi i ostali tekstilni podni pokrivači, od sisala ili drugih tekstilnih vlakana iz roda agave ili Manila konoplje
144	Pust od grube životinjske dlake
145	Konopi, uzice i užad, neovisno jesu li upleteni ili opleteni ili ne, od abake (Manila konoplja) ili prave konoplje
146 A	Pređa za povezivanje i pređa za povezivanje bala, za poljoprivredne strojeve, od sisala ili drugih vlakana iz roda agave
146 B	Konopi, uzice i užad, od sisala ili drugih tekstilnih vlakana iz roda agave, osim proizvoda iz kategorije 146 A
148 A	Pređa od jute ili drugih tekstilnih vlakana od drvenog lika iz tarifnog broja 5303
149	Tkanine od jute ili drugih tekstilnih vlakana od drvenog lika, širine veće od 150 cm
150	Tkanine od jute ili drugih tekstilnih vlakana od drvenog lika, širine ne veće od 150 cm; vreće i vrećice za pakiranje robe, od jute ili drugih tekstilnih vlakana od drvenog lika, osim rabljenih
151 A	Podni pokrivači od kokosovih vlakana
152	Iglani pust od jute ili drugih tekstilnih vlakana od drvenog lika, neimpregniran, neprevučen, neprekriven, osim laminiranog
153	Vreće i vrećice za pakiranje robe, od jute ili drugih tekstilnih vlakana od drvenog lika iz tarifnog broja 5303, rabljene
160	Rupčići od svile ili svilenih otpadaka
161	Odjeća, nepletena niti kukičana, osim one iz kategorija od 1 do 123 i kategorije 159
5604 10	Niti i kord od gume, prekriveni tekstilnim materijalom
6309 00	Rabljena odjeća i ostali rabljeni proizvodi
6405 20	Ostala obuća s gornjim dijelom od tekstilnog materijala
6501 00	Tuljci, konusi i slični proizvodi, od pusta, neoblikovani i bez oboda; diskovi i cilindri (uključujući rezane cilindre), od pusta
6502 00	Tuljci, konusi i slični proizvodi, izrađeni uplitanjem ili sastavljanjem vrpca od bilo kojega materijala, neoblikovani i bez oboda, nepodstavljeni niti ukrašeni
6503 00	Šeširi i ostala pokrivala za glavu, od pusta, izrađeni od tuljaca, konusa, diskova i sličnih proizvoda iz tarifnog broja 6501, neovisno jesu li podstavljeni ili ukrašeni ili ne
6504 00	Šeširi i ostala pokrivala za glavu, izrađeni uplitanjem ili sastavljanjem vrpca od bilo kojeg materijala, neovisno jesu li podstavljeni ili ukrašeni ili ne
6505 90	Šeširi i ostala pokrivala za glavu, pleteni ili kukičani, ili izrađeni od čipke, pusta ili drugih tekstilnih metražnih materijala (ali ne od vrpca), neovisno jesu li podstavljeni ili ukrašeni ili ne
6601 10	Vrtni suncobrani i slični proizvodi
6601 91	Kišobrani i suncobrani s teleskopskom drškom
6601 99	Ostali kišobrani
8708 21	Sigurnosni pojasevi
8804 00	Padobrani (uključujući upravljive padobrane i parajedrilice) te rotošuti; njihovi dijelovi i pribor
9113 90	Ostali remeni i narukvice za osobne satove
9404 90	Osim nosača madraca, madraca ili vreća za spavanje
9502 91	Odjeća i pribor za odjeću, obuća i pokrivala za glavu, za lutke koje predstavljaju samo ljudska bića
ex 3921 12
ex 3921 13
ex 3921 90
ex 4202 12
ex 4202 22
ex 4202 32
ex 4202 92
ex 6406 10
ex 6406 99
ex 7019 10
ex 7019 20
ex 9612 10”

11/Sv. 110

Službeni list Europske unije

123

22000A1128(01)

L 299/15

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

16.11.2000.

SPORAZUM

o suradnji u području znanosti i tehnologije između Europske zajednice i Vlade Ruske Federacije

EUROPSKA ZAJEDNICA (dalje u tekstu „Zajednica”),

s jedne strane, i

VLADA RUSKE FEDERACIJE,

s druge strane,

dalje u tekstu „stranke”,

UZIMAJUĆI U OBZIR važnost znanosti i tehnologije za njihov gospodarski i socijalni razvoj,

PREPOZNAJUĆI da Zajednica i Ruska Federacija trenutačno provode aktivnosti istraživanja i razvoja u nizu područja od zajedničkog interesa i da će sudjelovanje u zajedničkim aktivnostima istraživanja i razvoja na osnovu reciprociteta osigurati uzajamnu korist,

UZIMAJUĆI U OBZIR Sporazum o partnerstvu i suradnji sklopljen između Europskih zajednica i njihovih država članica s jedne strane i Ruske Federacije s druge strane, potpisan 24. lipnja 1994., a posebno njegov članak 62.,

ŽELEĆI uspostaviti formalnu osnovu za suradnju u znanstvenom i tehnološkom istraživanju što će proširiti i ojačati provođenje aktivnosti suradnje u područjima od zajedničkog interesa i potaknuti primjenu rezultata takve suradnje na gospodarsku i društvenu korist obiju stranaka,

SPORAZUMJELE SU SE:

Članak 1.

Svrha

Stranke će poticati, razvijati i olakšavati aktivnosti suradnje u područjima od zajedničkog interesa u kojima provode aktivnosti istraživanja i razvoja u znanosti i tehnologiji.

Članak 2.

Definicije

U smislu ovog Sporazuma:

(a)	„aktivnost suradnje” znači svaku aktivnost koju strane poduzimaju ili podržavaju u skladu s ovim Sporazumom a uključuje zajedničko istraživanje;

(b)	„informacije” su znanstveni ili tehnički podaci, rezultati ili metode istraživanja i razvoja koji proizlaze iz zajedničkog istraživanja i svi drugi podaci u vezi s aktivnostima suradnje;

(c)	„intelektualno vlasništvo” ima značenje definirano u članku 2. Konvencije o osnivanju Svjetske organizacije za intelektualno vlasništvo, donesene u Stockholmu 14. srpnja 1967.;

(d)	„zajedničko istraživanje” znači istraživanje provedeno uz financijsku potporu jedne ili obiju stranaka, i uključuje suradnju sudionika iz Zajednice i iz Ruske Federacije;

(e)	„sudionik” je svaka fizička osoba, pravna osoba, sveučilište, istraživački institut ili bilo koje drugo tijelo koje sudjeluje u nekoj aktivnosti suradnje, uključujući, kad je to primjenjivo, agencije i službena tijela samih stranaka.

Članak 3.

Načela

Aktivnosti suradnje provode se na temelju sljedećih načela:

(a)	uzajamna korist;

(b)	pravodobna razmjena informacija koje mogu utjecati na aktivnosti suradnje;

(c)	ostvarenje gospodarske i društvene koristi za Zajednicu i Rusku Federaciju ravnomjerno s obzirom na doprinos pojedine stranke ili njezinih sudionika aktivnostima suradnje.

Članak 4.

Područja aktivnosti suradnje

(a)

Suradnja može obuhvaćati sve aktivnosti istraživanja, tehnološkog razvoja i demonstracijske aktivnosti, uključujući osnovna istraživanja, u sljedećim područjima:

—	ekološka i klimatološka istraživanja, uključujući promatranje zemlje,

—	biomedicinska istraživanja i zdravstvena istraživanja,

—	istraživanja u poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu,

—	industrijske i proizvodne tehnologije,

—	istraživanje materijala i metrologija,

—	ne-nuklearna energija,

—

promet,

—	tehnologije informacijskog društva,

—	istraživanja društvenih znanosti,

—	znanstvena i tehnološka politika,

—	izobrazba i mobilnost znanstvenika.

(b)	Druga se područja mogu dodati na popis nakon revizije i preporuke Zajedničkog odbora Zajednica-Rusija iz članka 6. u skladu s postupcima koji su na snazi kod svake stranke.

Članak 5.

Oblici aktivnosti suradnje

(a)

Aktivnosti suradnje mogu obuhvaćati:

sudjelovanje ruskih subjekata u projektima Zajednice u područjima aktivnosti suradnje i recipročno sudjelovanje subjekata s poslovnim nastanom u Zajednici u ruskim projektima u tim područjima. Takvo sudjelovanje podliježe zakonima, pravilima, propisima i postupcima na snazi za svaku stranku. Projekti mogu također uključivati znanstvene i tehnološke organizacije pojedine stranke; projekti se također mogu voditi u suradnji s agencijama i službenim tijelima stranaka;

2.	slobodan pristup istraživačkim objektima i njihovu zajedničku uporabu, uključujući opremu i uređaje te prostore za nadzor, promatranje i eksperimentiranje, kao i baze podataka važnih za aktivnosti suradnje;

3.	posjete i razmjene znanstvenika, inženjera ili drugog odgovarajućeg osoblja s ciljem sudjelovanja na seminarima, simpozijima i radionicama važnim za suradnju u okviru ovog Sporazuma;

4.	razmjenu informacija o praksi, zakonima, propisima i programima važnim za suradnju u okviru ovog Sporazuma;

5.	druge aktivnosti koje stranke mogu zajednički odrediti u skladu s primjenjivim politikama i programima stranaka.

(b)	Zajednički istraživački projekti provode se u okviru ovog Sporazuma tek nakon što sudionici u projektu zaključi zajednički plan tehnološkog upravljanja, kako je navedeno u Prilogu I. ovom Sporazumu, koji čini njegov sastavni dio.

(c)	Stranke mogu zajednički provoditi aktivnosti suradnje s trećim strankama.

Članak 6.

Koordinacija i olakšavanje aktivnosti suradnje

(a)	Radi usklađivanja i olakšavanja aktivnosti suradnje u okviru ovog Sporazuma, stranke osnivaju Zajednički odbor Zajednica-Rusija za suradnju u području znanosti i tehnologije, dalje u tekstu „Odbor”.

(b)

Zadaće odbora su:

1.	nadzor i promicanje aktivnosti predviđenih ovim Sporazumom;

2.	davanje preporuka u skladu s člankom 4. stavkom (b);

3.	predlaganje aktivnosti u skladu s člankom 5. stavkom (a) točkom (5);

4.	savjetovanje stranaka o načinima poboljšanja suradnje u skladu s načelima određenim u ovom Sporazumu;

5.	donošenje godišnjeg izvješća o stanju i učinkovitosti suradnje poduzete u okviru ovog Sporazuma;

6.	preispitivanje učinkovitog i uspješnog funkcioniranja ovog Sporazuma;

7.	vodeći pritom računa o važnosti regionalnih aspekata suradnje.

(c)	Odbor se sastaje jedanput godišnje, pri čemu se sastanci održavaju naizmjenično u Zajednici i Ruskoj Federaciji. Izvanredni sastanci održavaju se prema zajedničkom dogovoru.

(d)

Odbor se sastoji od ograničenog jednakog broja službenih predstavnika svake stranke; utvrđuje svoj poslovnik koji odobravaju stranke. Odluke Odbora postižu se konsenzusom. Na svakom sastanku vodi se Zapisnik koji sadrži evidenciju odluka i glavnih točaka rasprave te se s njegovim sadržajem moraju složiti osobe koje je svaka stranka izabrala da zajednički predsjedaju sastankom. Godišnje izvješće Odbora dostupno je Vijeću za suradnju i Odboru za suradnju osnovanima u sklopu Sporazuma o partnerstvu i suradnji EU-Rusija i odgovarajućim nadležnim tijelima svake strane.

Članak 7.

Financiranje i izuzeća od poreza

(a)

Aktivnosti suradnje podliježu dostupnosti odgovarajućih sredstava i zakonima i propisima na snazi te politikama i programima Zajednice i Ruske Federacije. Načelno, svaka stranka snosi troškove provedbe svojih odgovornosti na temelju ovog Sporazuma, uključujući troškove sudjelovanja na sastancima Odbora.

(b)

Kada posebni programi suradnje jedne stranke osiguravaju financijsku potporu sudionicima druge stranke, svaka takva potpora, financijski ili drugi doprinosi jedne stranke sudionicima druge stranke u korist tih aktivnosti oslobađa uživa porezne i carinske povlastice u skladu sa zakonima i propisima koji se primjenjuju na svaku stranku.

Članak 8.

Ulaz osoblja i opreme

Svaka stranka poduzima sve prihvatljive korake i ulaže sve napore, u skladu sa svojim zakonima i propisima, kako bi olakšala ulaz na svoje državno područje te boravak i izlaz s njega materijalima, podacima i opremi koji su uključenim ili se koriste u aktivnostima suradnje na temelju ovog Sporazuma.

Članak 9.

Informacije i intelektualno vlasništvo

Širenje i korištenje informacija i upravljanje, dodjela i provođenje prava intelektualnog vlasništva koji proizlaze iz zajedničkog istraživanja prema ovom Sporazumu podliježu odredbama Priloga 2. ovom Sporazumu.

Članak 10.

Drugi sporazumi i prijelazne odredbe

1. Ovaj Sporazum ne dovodi u pitanje druge postojeće Sporazume ili dogovore između stranaka niti ikoji sporazum ili dogovor između stranaka i treće strane.

2. Stranke nastoje uskladiti s pravilima ovog Sporazuma one postojeće sporazume o znanstvenoj i tehnološkoj suradnji između Zajednice i Ruske Federacije koji potpadaju pod područje primjene članka 4. ovog Sporazuma.

Članak 11.

Teritorijalna primjena

Ovaj se Sporazum primjenjuje, s jedne strane, na državna područja na koja se primjenjuje Ugovor o osnivanju Europske zajednice i pod uvjetima utvrđenim u tom Ugovoru, a s druge strane, na državno područje Ruske Federacije. To ne sprečava provođenje aktivnosti suradnje na otvorenom moru, u svemiru ili na državnom području trećih zemalja u skladu s međunarodnim pravom.

Članak 12.

Stupanje na snagu, prekid i rješavanje spora

(a)	Ovaj Sporazum stupa na snagu na dan kada stranke jedna drugoj dostave pisanu obavijest o dovršetku njihovih unutarnjih postupaka potrebnih za njegovo stupanje na snagu.

(b)	Ovaj se Sporazum sklapa na početno razdoblje koje završava 31. Prosinca 2002. a moći će se produljiti zajedničkim sporazumom između stranaka na dodatno razdoblje od pet godina.

(c)

Ovaj Sporazum svaka od stranka može bilo kada ukinuti uz prethodnu pisanu obavijest o tome šest mjeseci unaprijed. Istek ili prekid ovog Sporazuma ne utječu na valjanost ili trajanje bilo kojeg dogovora sklopljena u koji je u okviru Sporazuma sklopljen, ni na bilo kakvih pripadajuća prava i obveze u skladu s Prilogom.

(d)	Ovaj Sporazum stranke mogu sporazumno izmijeniti. Izmjene stupaju na snagu na dan kada stranke jedna drugoj pošalju pisnu obavijest o završetku njihovih unutarnjih postupaka potrebnih za izmjenu ovog Sporazuma.

(e)	Sva pitanja ili sporovi povezani s tumačenjem ili provedbom ovog Sporazuma rješavaju se zajedničkim sporazumom između stranaka.

Članak 13.

Ovaj je Sporazum sastavljen u po dva primjerka na danskom, nizozemskom, engleskom, finskom, francuskom, njemačkom, grčkom, talijanskom, portugalskom, ruskom, španjolskom i švedskom jeziku, pri čemu je svaki tekst jednako vjerodostojan.

Sastavljeno u Bruxellesu sedamnaestog studenoga dvije tisućite

Hecho en Bruselas, el dieciséis de noviembre del año dos mil.

Udfærdiget i Bruxelles den sekstende november to tusind.

Geschehen zu Brüssel am sechzehnten November zweitausend.

Έγινε στις Βρυξέλλες, στις δέκα έξι Νοεμβρίου δύο χιλιάδες.

Done at Brussels on the sixteenth day of November in the year two thousand.

Fait à Bruxelles, le seize novembre deux mille.

Fatto a Bruxelles, addì sedici novembre duemila.

Gedaan te Brussel, de zestiende november tweeduizend.

Feito em Bruxelas, em dezasseis de Novembro de dois mil.

Tehty Brysselissä kuudentenatoista päivänä marraskuuta vuonna kaksituhatta.

Som skedde i Bryssel den sextonde november tjugohundra.

Por la Comunidad Europea

På Det Europæiske Fællesskabs vegne

Für die Europäische Gemeinschaft

Για την Ευρωπαϊκή Κοινότητα

For the European Community

Pour la Communauté européenne

Per la Comunità europea

Za Europsku zajednicu

Voor de Europese Gemeenschap

Pela Comunidade Europeia

Euroopan yhteisön puolesta

På Europeiska gemenskapens vägnar

Za Vladu Ruske Federacije

Por el Gobierno de la Federación de Rusia

På vegne af regeringen for Den Russiske Føderation

Für die Regierung der Russischen Föderation

Για την Κυβέρνηση της Ρωσικής Ομοσπονδίας

For the Government of the Russian Federation

Pour le gouvernement de la Fédération de Russie

Per il governo della Federazione russa

Za Vladu Ruske Federacije

Voor de regering van de Russische Federatie

Pelo Governo da Federação da Rússia

Venäjän federaation hallituksen puolesta

På Ryska federationens regerings vägnar

PRILOG 1.

OKVIRNE ZNAČAJKE PLANA ZA TEHNOLOŠKO UPRAVLJANJE

Plan za tehnološko upravljanje (PTU) poseban je sporazum koji se sklapa između sudionika, o provedbi zajedničkog istraživanja i odgovarajućim pravima i obvezama sudionika.

U pogledu intelektualnog vlasništva, PTU uobičajeno obuhvaća, među stalim, vlasništvo, zaštitu, prava korisnika u svrhe istraživanja i razvoja, korištenje i širenje, uključujući dogovore za zajedničko objavljivanje, prava i obveze gostujućih znanstvenika i postupke rješavanja sporova. Plan za tehnološko upravljanje može također obuhvaćati novonastale i popratne podatke, licenciranje i isporučevine.

Planom za tehnološko upravljanje uzimaju se u obzir ciljevi zajedničkog istraživanja, povezani financijski ili drugi doprinose stranaka ili sudionika, prednosti i nedostaci licenciranja prema državnom području ili za područja uporabe, prijenos podataka, robe i usluga čiji je izvoz pod nadzorom, uvjeti koje nameću zakoni na snazi i drugi čimbenici koje sudionici smatraju bitnima.

PRILOG 2.

PRAVA INTELEKTUALNOG VLASNIŠTVA

U skladu s člankom 9. ovog Sporazuma, prava na informacije i pravo intelektualnog vlasništva stvorena ili stečena prema Sporazumu dodjeljuju se kako je predviđeno u ovom Prilogu.

I. Primjena

Ovaj se Prilog primjenjuje na zajedničko istraživanje poduzeto na temelju ovog Sporazuma, osim ako se stranke ne dogovore drukčije.

II. Vlasništvo, dodjela i provedba prava

Ovim se Prilogom rješava dodjela prava i interesa stranaka i njihovih sudionika. Svaka stranka i njezini sudionici osiguravaju da druga stranka i njezini sudionici mogu steći prava na intelektualno vlasništvo dodijeljena u skladu s ovim Prilogom. Ovim se Prilog ni na koji način ne mijenja niti dovodi u pitanje raspodjela tih prava, udjela i licencijskih naknada između strane i njezinih državljana ili sudionika, što se određuje zakonima i praksom te stranke.

Sljedeća se načela primjenjuju i predviđaju u ugovornim aranžmanima:

(a)

Odgovarajuća zaštita intelektualnog vlasništva. Stranke osiguravaju da se one i/ili kad je primjereno njihovi sudionici, uzajamno obavijeste u prihvatljivom roku o stvaranju svakog intelektualnog vlasništva koje proizlazi iz ovog Sporazuma ili organizacije njegove provedbe i da pravodobno traže zaštitu tog intelektualnog vlasništva.

(b)	Uzimanje u obzir doprinosa stranaka i njihovih sudionika u određivanju prava i interesa stranaka i sudionika.

(c)	Učinkovito korištenje rezultata.

(d)	Postupanje bez diskriminacije prema sudionicima druge stranke u usporedbi s postupanjem prema svojim sudionicima.

(e)	Zaštita povjerljivih informacija.

Sudionici zajednički razvijaju plan za tehnološko upravljanje (PTU) u pogledu vlasništva i uporabe, uključujući objavljivanje, informacija i intelektualnog vlasništva koji nastanu tijekom zajedničkog istraživanja. Okvirne značajke plana za tehnološko upravljanje navedene su u Prilogu 1. ovom Sporazumu. PTU odobrava odgovorna financijska agencija ili odjel stranke uključene u financiranje istraživanja, prije sklapanja posebnih ugovora o suradnji u istraživanju i razvoju, uz koje se prilažu.

Podaci i intelektualno vlasništvo stvoreni tijekom zajedničkog istraživanja koji nisu obuhvaćeni u planu za tehnološko upravljanje dodijelit će se, uz odobrenje obiju stranaka, u skladu s načelima postavljenim u planu za tehnološko upravljanje. U slučaju neslaganja, takvi podaci ili intelektualno vlasništvo pripadaju zajednički svim sudionicima uključenim u zajedničko istraživanje iz kojeg su proizišli ti podaci ili intelektualno vlasništvo. Svaki sudionik na kojeg se primjenjuje ova odredba imat će pravo korištenja tih podataka ili intelektualnog vlasništva za sebe bez zemljopisnog ograničenja.

Održavajući uvjete tržišnog natjecanja u područjima obuhvaćenim Sporazumom, svaka stranka nastoji osigurati da se prava stečena u skladu sa Sporazumom, i dogovora koji su na temelju Sporazuma sklopljeni provode tako da se posebno potiče:

i.	širenje i korištenje informacija nastalih, objavljenih ili na drugi način stavljenih na raspolaganje, sukladno Sporazumu, i

ii.	usvajanje i provedbu međunarodnih tehničkih normi.

6.	Prekid ili istek Sporazuma ne utječe na prava i obveze iz ovog Priloga.

III. Autorska djela

Ugovorima i dogovorim o provedbi predviđa se postupak prema autorskom pravu koje strankama ili njihovim sudionicima pripada u skladu s Bernskom konvencijom za zaštitu književnih i umjetničkih djela (Pariški akt iz 1971.).

IV. Znanstvena književna djela

Ne dovodeći u pitanje odjeljak V. te ako nije drukčije dogovoreno planom za tehnološko upravljanje, rezultate istraživanja zajednički objavljuju stranke ili sudionici tog zajedničkog istraživanja.

U skladu s gore navedenim općim pravilom, primjenjuju se sljedeći postupci:

U slučaju da stranka ili javna tijela te stranke objave znanstvene i tehničke časopise, članke, izvješća, knjige, uključujući video i softver koji proizlaze iz zajedničkog istraživanja u skladu sa Sporazumom, druga stranka ili javno tijelo te stranke ima pravo, u granicama utvrđenim unutar plana za tehnološko upravljanje, na svjetsku,neisključivu, neopozivu licenciju bez naknade, za prevođenje, reprodukciju, prilagodbu, prenošenje i javno distribuiranje takvih djela.

2.	Stranke će osigurati širenje literarnih djela znanstvenog karaktera koja proizlaze iz zajedničkog istraživanja na temelju ovog Sporazuma i koja su objavili neovisni izdavači što je dalje moguće.

3.	U svim primjercima autorskog djela koje će se javno distribuirati i pripremiti u skladu s ovom odredbom navodi se imenom autor ili autori djela, osim ako neki autor izričito odbije biti imenovan. Primjerci također trebaju sadržati jasno vidljivu zahvalu na suradničkoj pomoći stranaka.

V. Neobjavljene informacije

A. Dokumentarne neobjavljene informacije

1. Svaka stranka i njezini sudionici, kad je primjereno, navode što je prije moguće, a po mogućnosti u planu za tehnološko upravljanje, informacije za koje žele da ostanu neobjavljene, vodeći pritom računa između ostalog o sljedećim kriterijima:

(a)	tajnosti informacija u smislu da one, kao cjelina ili u određenom sastavu ili kombinaciji svojih sastavnih dijelova, nisu općepoznate ili lako dostupne zakonitim sredstvima među stručnjacima tog područja;

(b)	sadašnja ili moguća komercijalna vrijednost informacija s obzirom na njihovu tajnost;

(c)	prethodna zaštitu informacija u smislu da ih je osoba koja ima zakonski nadzor podvrgla u danim uvjetima razumnim mjerama kako bi sačuvala njihovu tajnost.

Stranke i njihovi sudionici, kada je primjereno, mogu se u određenim slučajevima složiti da se, osim ako nije navedeno drukčije, dijelovi ili cjelovite informacije koje su stečene, razmijenjene ili stvorene tijekom zajedničkog istraživanja ne smiju objaviti.

2. Svaka stranka osigurava da ona i njezini sudionici jasno odrede neobjavljene informacije, na primjer pomoću odgovarajućeg označivanja ili tablice ograničenja. To se također primjenjuje na svako umnožavanje spomenutih informacija, u cijelosti ili djelomično.

Stranka koja prima neobjavljene informacije poštuje njihovu povlaštenu prirodu. Ta ograničenja odmah prestaju kad te informacije njihov vlasnik objavi u javnosti.

3. Neobjavljene informacije dostavljene sukladno Sporazumu koje druga stranka primi, može ta stranka primateljica širiti svojem osoblju ili zaposlenicima i drugim nadležnim odjelima ili agencijama stranke primateljice ovlaštenima za posebne namjene zajedničkog istraživanja koje je u tijeku, uz uvjet da se svaka neobjavljena informacija dostavlja u skladu sa sporazumom o povjerljivosti a da je se kao takvu lako prepoznaje, u skladu s gore navedenim.

4. Uz prethodno pismeno odobrenje stranke koja daje neobjavljene informacije, stranka primateljica može prenositi te neobjavljene informacije šire nego što je inače dozvoljeno prema točki 3. ovog odjeljka. Stranke surađuju na razvijanju postupaka za traženje i dobivanje prethodnog pisanog odobrenja za takvo šire prenošenje, a svaka stranka daje takvo odobrenje u mjeri u kojoj joj to dozvoljavaju njezine nacionalne politike, propisi i zakoni.

B. Nedokumentarne neobjavljene informacije

S nedokumentarnim neobjavljenim informacijama ili drugim povjerljivim informacijama dobivenim na seminarima i drugim sastancima dogovorenim u okviru ovog Sporazuma, ili informacijama koje proizlaze iz zapošljavanja osoblja, korištenja opreme ili zajedničkih projekta, stranke ili njihovi sudionici postupaju u skladu s načelima određenim za dokumentarne informacije u ovom Sporazumu, uz uvjet da je primatelju takvih neobjavljenih ili drugih povjerljivih ili povlaštenih informacija upoznat s povjerljivom prirodom informacija koje su mu priopćene u trenutku njihova priopćavanja.

C. Nadzor

Svaka stranka nastoji osigurati da se neobjavljene informacije koje je primila na temelju ovog Sporazuma nadziru kako je u njemu predviđeno. Ako jedna od stranaka postane svjesna da neće moći, ili je razumno očekivati da neće moći, udovoljiti odredbama o neširenju informacija iz pododjeljaka A i B ovog odjeljka, odmah o tome obavješćuje drugu stranku. Stranke se nakon toga savjetuju kako bi odredile primjereno postupanje.

11/Sv. 110

Službeni list Europske unije

131

22000A1230(01)

L 336/93

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

22.12.2000.

SPORAZUM

u obliku razmjene pisama između Europske zajednice i Republike Tunisa u vezi s uzajamnim mjerama liberalizacije i izmjeni Protokola o poljoprivredi uz Sporazum o pridruživanju između EZ-a i Republike Tunisa

Bruxelles 22. prosinca 2000.

Poštovani,

Čast mi je pozvati se na pregovore koji su održani prema članku 16. Euro-mediteranskog sporazuma o pridruživanju između Europskih zajednica i njihovih država članica, s jedne strane i Republike Tunisa s druge strane, koji je na snazi od 1. ožujka 1998. i koji navodi da Zajednica i Tunis trebaju postepeno liberalizirati svoju uzajamnu trgovinu poljoprivrednim proizvodima i proizvodima ribarstva.

Navedeni pregovori održani su u skladu s člankom 18. Euro-mediteranskog sporazuma koji navodi da od 1. siječnja 2000., Zajednica i Republika Tunis trebaju procijeniti okolnosti s ciljem utvrđivanja mjera liberalizacije koje stranke trebaju primijeniti od 1. siječnja 2001.

Po završetku pregovora stranke su se suglasile o sljedećem:

1.	Datumi u članku 1. stavku 5. Protokola br. 1 zamjenjuju se s „od 1. siječnja 2002. do 1. siječnja 2005.”.

U članku 2.:

(a)	oznaka „Côteaux de Teboura” u drugoj rečenici trebala bi glasiti „Côteaux de Tebourba”.

(b)

dodaje se sljedeći stavak:

„Vina s oznakom izvornosti, koja su podrijetlom iz Tunisa, moraju imati potvrdu o podrijetlu, u skladu s predloškom navedenim u preferencijalnom sporazumu, ili u dokumentima V I 1 ili V I 2, dovršenima u skladu s člankom 9. Uredbe (EEZ) br. 3590/85 o potvrdi i analizi izvješća o uvozu vina, soka od grožđa i mošta.”

Članak 3. Protokola br. 1 zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 3.

1. Uvoz neobrađenog maslinovog ulja koje je obuhvaćeno oznakama KN 1509 10 10 i 1509 10 90 i koje je u potpunosti dobiveno u Tunisu te prevezeno izravno iz Tunisa u Zajednicu, smije se dopremiti u Zajednicu, uz nultu stopu, od 1. siječnja 2001., u količini od najviše 50 000 tona.

2. Od 1. siječnja 2002., navedena se količina godišnje povećava za 1 500 tona tijekom četiri godine s ciljem postizanja godišnje količine od 56 000 tona od 1. siječnja 2005.

3. Ako postoji rizik da navedeni uvoz naškodi ravnoteži tržišta maslinovim uljem u Zajednici, posebno zbog obveza Zajednice s obzirom na navedeni proizvod u WTO-u, ugovorne se stranke međusobno savjetuju kako bi pronašle primjerene mjere za navedene okolnosti, koje su prihvatljive za obje stranke i koje omogućavaju rješavanje problema.”

4.	Prilozi protokolima br. 1 i 3 zamjenjuju se prilozima 1.A i 1.B; novi Prilog 2., koji sadrži predložak potvrde za vina s oznakom izvornosti, dodaje se Protokolu br. 1.

5.	Od 1. siječnja 2005. Zajednica i Republika Tunis procjenjuju okolnosti s ciljem utvrđivanja mjera liberalizacije koje Zajednica i Tunis trebaju primijeniti od 1. siječnja 2006., u skladu s ciljem navedenim u članku 16. Sporazuma o pridruživanju.

Ovaj Sporazum odobravaju Ugovorne stranke, u skladu s vlastitim postupcima.

Odredbe ovog Sporazuma primjenjuju se od 1. siječnja 2001.

Bio bih Vam zahvalan kada biste potvrdili suglasnost Vaše Vlade s gore navedenim.

Molim vas, primite izraze mojeg najdubljeg poštovanja.

U ime Europske Unije

Bruxelless 22. prosinca 2000.

Poštovani,

Čast mi je potvrditi primitak Vašeg pisma s današnjim datumom, sljedećeg sadržaja:

„Čast mi je pozvati se na pregovore koji su održani prema članku 16. Euro-mediteranskog sporazuma o pridruživanju između Europskih zajednica i njihovih država članica, s jedne strane i Republike Tunisa s druge strane, koji je na snazi od 1. ožujka 1998. i koji navodi da Zajednica i Tunis trebaju postepeno liberalizirati svoju uzajamnu trgovinu poljoprivrednim proizvodima i proizvodima ribarstva.

Po završetku pregovora stranke su se suglasile o sljedećem:

1.	Datumi u članku 1. stavku 5. Protokola br. 1 zamjenjuju se s „od 1. siječnja 2002. do 1. siječnja 2005.”.

U članku 2.:

(a)	oznaka „Côteaux de Teboura” u drugoj rečenici trebala bi glasiti „Côteaux de Tebourba”.

(b)

dodaje se sljedeći stavak:

Članak 3. Protokola br. 1 zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 3.

2. Od 1. siječnja 2002., navedena se količina godišnje povećava za 1 500 tona tijekom četiri godine s ciljem postizanja godišnje količine od 56 000 tona od 1. siječnja 2005.

4.	Prilozi protokolima br. 1 i 3 zamjenjuju se prilozima 1.A i 1.B; novi Prilog 2., koji sadrži predložak potvrde za vina s oznakom izvornosti, dodaje se Protokolu br. 1.

5.	Od 1. siječnja 2005. Zajednica i Republika Tunis procjenjuju okolnosti s ciljem utvrđivanja mjera liberalizacije koje Zajednica i Tunis trebaju primijeniti od 1. siječnja 2006., u skladu s ciljem navedenim u članku 16. Sporazuma o pridruživanju.

Ovaj Sporazum odobravaju Ugovorne stranke, u skladu s vlastitim postupcima.

Odredbe ovog Sporazuma primjenjuju se od 1. siječnja 2001.

Bio bih Vam zahvalan kada biste potvrdili suglasnost Vaše Vlade s gore navedenim.”

Republika Tunis ima čast potvrditi svoju suglasnost sa sadržajem ovog pisma.

Molim vas, primite izraze mojeg najdubljeg poštovanja.

U ime Vlade Republike Tunisa

PRILOG 1-A

PROTOKOL br. 1

1. Dogovori koji se primjenjuju na uvoz poljoprivrednih proizvoda podrijetlom iz Zajednice u Tunis.

2. Potvrda oznake izvornosti

Tarifna oznaka KN	Naziv	Stupanj smanjenja carine	Carinske kvote (u tonama)	Stupanj sniženja carina izvan postojećih ili budućih carinskih kvota	(%) Ogledna količina (u tonama)	Posebne odredbe
Tarifna oznaka KN	Naziv	a	b	c	d	e
0101 19 90	Konji, osim za klanje	100		80		Članak 1. stavak 6.
ex 0204	Meso, ovčje ili kozje, svježe, rashlađeno ili smrznuto, osim mesa domaćih ovaca	100		—
0208	Ostalo meso i jestivi klaonični proizvodi, svježi, rashlađeni ili smrznuti	100		—
0407 00 90	Jaja peradi i ptičja jaja, u ljusci, svježa, konzervirana ili kuhana, osim purećih jaja	100
0409 00 00	Med, prirodni	100	50
ex 0602 40	Ruže, cijepljene ili necijepljene, osim rezanih	100		—
0603 10	Rezano cvijeće i cvjetni pupoljci, svježi	100	1 000	—		Članak 1. stavak 5.
ex 0701 90 50	Mladi krumpir, od 1. siječnja do 31. ožujka (2)	100	16 800	50		Članak 1. stavak 5.
0702 00	Rajčica, od 1. listopada do 31. svibnja	100 (1)		60 (1)		Članak 1. stavak 6.
0703 10 11 0703 10 19	Luk, od 15. veljače do 15. svibnja	100		60		Članak 1. stavak 6.
0703 20 00	Češnjak, od 15. veljače do 31. ožujka	100		60		Članak 1. stavak 6.
ex 0706 10 00	Mrkva, od 1. siječnja do 31. ožujka	100		40		Članak 1. stavak 6.
0707 00 05	Krastavci, od 1. listopada do 31. ožujka	100 (1)		0		Članak 1. stavak 6.
0708 10 00	Grah (Pisum sativum), od 1. listopada do 30. travnja	100		60		Članak 1. stavak 6.
0708 20 00	Grah (Vigna spp. Phaeseolus spp.), od 1. studenoga do 30. travnja	100		60		Članak 1. stavak 6.
0709 10 00	Okrugle artičoke, od 1. listopada do 31. prosinca	100 (1)		30 (1)		Članak 1. stavak 6.
0709 20 00	Šparoge, od 1. listopada do 31. ožujka	100		0		Članak 1. stavak 6.
0709 30 00	Patlidžani, od 1. prosinca do 30. travnja	100		—		Članak 1. stavak 6.
0709 40 00	Celer, osim korijena celera, od 1. studenoga do 31. ožujka	100		0		Članak 1. stavak 6.
0709 60 10	Slatka paprika	100		40		Članak 1. stavak 6.
0709 60 99	Druge paprike vrste Capsicum ili vrste Pimenta	100		—
0709 90 50	Komorač, od 1. studenoga do 31. ožujka	100		0		Članak 1. stavak 6.
0709 90 70	Tikvice, od 1. prosinca do 15. ožujka	100 (1)		—
ex 0709 90 90	Kruška vrste Muscari comosum, od 15. veljače do 15. svibnja	100		60		Članak 1. stavak 6.
ex 0709 90 90	Peršin, od 1. studenoga do 31. ožujka	100		0		Članak 1. stavak 6.
0710 80 59	Druge paprike vrste Capsicum ili vrste Pimenta	100		—
0711 20 10	Uljarice za razne namjene, osim za proizvodnju ulja (3)	100	10	—
0711 30 00	Kapare	100		90		Članak 1. stavak 6.
0711 90 10	Paprike vrste Capsicum ili vrste Pimenta, osim slatke paprike	100		—
ex 0713 50 00	Bob i konjski bob, za sjetvu			60		Članak 1. stavak 6.
ex 0713	Mahunarke, razne, za sjetvu	100		—
0802 11 90 0802 12 90	Bademi, oljušteni ili neoljušteni, osim gorkih badema	100		0		Članak 1. stavak 5.
ex 0804 10 00	Datulje, u izvornom pakiranju, neto količine do ukupno 35 kg	100		—
ex 0805 10	Svježe naranče	100 (1)	35 123	80 (1)		Članak 1. stavak 5.
ex 0805 10 80	Naranče, osim svježih	100		0	1 680	Članak 1. stavak 5.
ex 0805 20	Mandarine (uključujući tangerine i satsuma mandarine), svježe; klementine, wilking mandarine i slične hibridne agrume	100 (1)		80 (1)		Članak 1. stavak 6.
ex 0805 30 80	Limun, svježi	100 (1)		80 (1)		Članak 1. stavak 6.
0805 40 00	Grejpfrut	80		—
0806 10 10	Jestivo grožđe, svježe, od 15. studenoga do 31. lipnja	100 (1)		—
0807 11 00	Lubenice, od 1. travnja do 15. lipnja	100		—
0807 19 00	Dinje, od 1. studenoga do 31. svibnja	100		50		Članak 1. stavak 6.
0809 10 00	Marelice	100 (1)		0	2 240	Članak 1. stavak 5.
0809 40 05	Šljive, od 1. studenoga do 15. lipnja	100 (1)		—
0810 10 00	Jagode, od 1. studenoga do 31. ožujka	100		60		Članak 1. stavak 6.
0810 20 10	Maline, od 15. svibnja do 15. lipnja	50		—
ex 0810 90 85	Granatna jabuka	100
ex 0810 90 85	Opuncije	100
ex 0812 90 20	Naranče, mljevene, privremeno konzervirane	80		—
ex 0812 90 95	Drugi agrumi, mljeveni, privremeno konzervirani	80		—
0904 12 00	Papar, drobljeni ili mljeveni	100		—
0904 20 90	Paprika, drobljena ili mljevena	100		—
0910	Đumbir, šafran, kurkuma, majčina dušica, lovorov list, curry i drugi začini	100		—
1209 91 90	Drugo sjeme povrća (4)	100		60		Članak 1. stavak 6.
1209 99 99	Drugo sjeme ili plodovi za sjetvu (4)	100		60		Članak 1. stavak 6.
1211 90 30	Tonka Grah	100		—
1212 10	Rožiči, zajedno sa sjemenom rožičev
ex 1302 20	Pektinske tvari i pektinati	25		—
1509 10	Maslinovo ulje i njegove frakcije, djevičansko	100	50 000			Članak 3. stavak 2.
ex 2001 10 00	Krastavci, brez dodatnog šećera	100		—
ex 2001 20 00	Luk, bez dodatnog šećera	100		—
2001 90 20	Plodovi vrste Capsicum osim slatke paprike ili vrste pimenta	100		—
ex 2001 90 50	Gljive, bez dodatnog šećera	100		—
ex 2001 90 65	Masline, bez dodatnog šećera	100		—
ex 2001 90 70	Slatka paprika, bez dodatnog šećera	100		—
ex 2001 90 75	Cikla, bez dodatnog šećera	100		—
ex 2001 90 85	Crveno zelje, bez dodatnog šećera	100		—
ex 2001 90 96	Drugo, bez dodatnog šećera	100		—
2002 10 10	Rajčica, oguljena	100		30		Članak 1. stavak 6.
ex 2002 90	Koncentrat rajčice	100	4 000	0		(5)
2003 10 20	Gljive vrste Agaricus, konzervirane, u potpunosti termički obrađene
	— vrste Psalliota	100 (1)		50 (1)		Članak 1. stavak 6.
	— drugo	100 (1)		60 (1)
2003 10 30	Druge gljive vrste Agaricus
	— vrste Psalliota	100 (1)		50 (1)
	— drugo	100 (1)		60 (1)
2003 10 80	Druge gljive	100		60		Članak 1. stavak 6.
2003 20 00	Tartufi	100	5	—
2004 10 99	Drugi krumpir	100		50		Članak 1. stavak 6.
ex 2004 90 30	Kapare i masline	100		—
2004 90 50	Grah (Pisum sativum) i zeleni grah	100		20		Članak 1. stavak 6.
2004 90 98	Šparoge, korijenje i miješano povrće	100		20		Članak 1. stavak 6.
2004 90 98	Drugo	100		50
2005 10 00	Homogenizirano povrće
	Šparoge, korijenje i miješano povrće	100		20		Članak 1. stavak 6.
	Drugo	100		50
2005 20 20	Krumpir, narezan na tanke kriške, kuhan ili pečen, posoljen i začinjen ili ne, u nepropusnoj ambalaži, primjereno za neposrednu uporabu	100		50		Članak 1. stavak 6.
2005 20 80	Drugi krompir	100		50		Članak 1. stavak 6.
2005 40 00	Grah (Pisum sativum)	100		20		Članak 1. stavak 6.
2005 51 00	Grah u zrnu	100		50		Članak 1. stavak 6.
2005 59 00	Drugi grah	20		—
2005 60 00	Šparoge	20		—
2005 70	Masline	100		—
2005 90 10	Plodovi vrste Capsicum osim slatkih paprika ili vrste pimenta	100		—
2005 90 30	Kapare	100		—
2005 90 50	Okrugle artičoke	100		50		Članak 1. stavak 6.
2005 90 60	Korijenje	100		20		Članak 1. stavak 6.
2005 90 70	Mješavina povrća	100		20		Članak 1. stavak 6.
2005 90 80	Drugo	100		50		Članak 1. stavak 6.
2007 10 91	Homogenizirani proizvodi od tropskog voća	50		—
2007 10 99	Drugo	50		—
2007 91 90	Od agruma, drugo	50		—
2007 99 91	Pire od jabuka, uključujući kompote	50		—
2007 99 98	Drugo	50		—
2008 30 51 2008 30 71 ex 2008 30 91 ex 2008 30 99	Komadići grejpfruta	80		—
ex 2008 30 55 ex 2008 30 75	Mandarine, uključujući tangerine i satsuma mandarine, rezane na komadiće, klementine, wilking mandarine i slično	80		—
ex 2008 30 59 ex 2008 30 79	Naranče i limun, razrezane na komadiće	80		—
ex 2008 30 91 ex 2008 30 99	Agrumi, razrezani na komadiće	80		—
ex 2008 30 91	Pulpa od agruma	40		—
2008 50 61 2008 50 69	Marelice	100		20		Članak 1. stavak 6.
ex 2008 50 92 ex 2008 50 94 ex 2008 50 99	Polovice marelica	100		50		Članak 1. stavak 6.
ex 2008 50 92 ex 2008 50 94	Pulpa od marelica	100	5 160	30
ex 2008 70 92 ex 2008 70 94	Polovice breskvi (uključujući nektarine)	50		—
ex 2008 70 99	Polovice breskvi (uključujući nektarine)	100		50		Članak 1. stavak 6.
2008 92 51 2008 92 59 2008 92 72 2008 92 74 2008 92 76 2008 92 78	Mješavina voća	100	1 000 (6)	55
2009 11 2009 19	Sok naranče	70 (1)		—
2009 20	Sok grejpfruta	70 (1)		—
2009 30 11 2009 30 19	Sok drugih agruma	60 (1)		—
ex 2009 30 31 ex 2009 30 39	Sok drugih agruma, osim limunovog soka	60		—
ex 2204	Vino od svježeg grožđa	100	179 200 hl	80
ex 2204	Vino od svježeg grožđa i oznaka izvornosti	100	56 000 hl	0		Odredbe, utvrđene u članku 2.
ex 2302	Otpad i drugi ostaci od prosijavanja, mljevenja, ili druge vrste obrade žita ili žitarica, osim kukuruza ili riže	60		—

(1) Stopa smanjenja primjenjuje se samo na carinu ad valorem.

(2) Kad pravila Zajednice u pogledu krumpira stupe na snagu, ovo će se razdoblje produljiti do 15. Travnja, a smanjenje stope carine koja se primjenjuje na količine koje premašuju kvotu bit će 50 %.

(3) Unos pod ovim tarifnim podbrojem podložan je uvjetima utvrđenima u odgovarajućim odredbama Zajednice (vidjeti članke od 291. do 300. Uredbe (EEZ) br. 2454/93 (SL L 253, 11.10.1993., str. 71.).

(4) Ova se koncesija odnosi samo na sjeme koje je u skladu s direktivama o stavljanju sjemena i bilja na tržište.

(5) Količina koncentrata od rajčice će rasti do 4 000 tona u skladu sa sljedećim vremenskim rasporedom: 1.1.2001. – 2 500 tona; 1.1.2002. – 2 875 tona; 1.1.2003. – 3 250 tona; 1.1.2004. – 3 625 tona; od 1.1.2005. – 4 000 tona.

(6) Carinska kvota zajednička za šest tarifnih brojeva koji se odnose na mješavine voća

PRILOG 1-B

PROTOKOL br. 3

o dogovorima koji se primjenjuju na uvoz poljoprivrednih proizvoda podrijetlom iz Zajednice u Tunis.

Jedini članak

Carine na uvoz proizvoda koji su podrijetlom iz Zajednice u Tunis te koji su navedeni u Prilogu, nisu više od onih navedenih u stupcu (a), unutar ograničenja carinskih kvota prikazanih u stupcu (b).

Oznaka KN

Naziv

Najviše carine

Preferencijalne carinske kvote

(%)

Posebne odredbe

0102 10

Živa goveda, čistih pasmina, plemenita

2 000

0102 90

Osim čistih pasmina, plemenita

(1)

0105 11

Kokoši vrste Gallus domesticus (i pilići stari jedan dan)

0105 12

Purani (i pilići stari jedan dan)

0201 20

Meso, goveđe, svježe ili rashlađeno, drugo meso s kostima

8 000 (3)

(1)

0201 30

Meso, goveđe, svježe ili rashlađeno, bez kostiju

8 000 (3)

(1)

0202 20

Meso, goveđe, smrznuto, drugo meso s kostima

8 000 (3)

(1)

0202 30

Meso, goveđe, smrznuto, bez kostiju

8 000 (3)

(1)

0207 12

Pureće meso, narezano na komade, smrznuto (kokoši vrste Gallus domesticus)

400

(4)

0402 10

Mlijeko i vrhnje, koncentrirani, ili s dodatkom šećera, ili drugih sladila, u prahu, zrnu ili drugim krutim oblicima, s najviše 1,5 % masti

9 700 (5)

(1)

0402 21

Mlijeko i vrhnje, bez dodatnog šećera ili drugih sladila, u prahu, zrnu ili drugim krutim oblicima, s više od 1,5 % masti

9 700 (5)

(1)

0402 99

Mlijeko i vrhnje, koncentrirani, osim u prahu, zrnu ili drugim krutim oblicima, s ili bez dodatka šećera, ili drugih sladila

9 700 (5)

(1)

0405

Maslac i druge masti i ulja, dobiveni iz mlijeka; mliječni namazi

0406 30

Sir, topljeni, osim naribanog, ili u prahu

450

(1)

0407 00

—	Ptičja jaja, u ljusci, svježa, konzervirana ili kuhana

—

1 100

(4)

—	jaja za valjanje pilića

—	jaja divljih ptica

—

drugo

0602 90

Druge žive biljke (uključujući njihovo korijenje), osim onih iz tarifnih podbrojeva 0602 10, 0602 20, 0602 30 00, 0602 40 i 0602 90 10

200

Oznaka KN

Naziv

Najviša carina

Konačna carina

(%)

Preferencijalne carinske kvote

(%)

Posebne odredbe

0701 10 00

Krumpir za sjetvu, svježi ili rashlađeni

16 500

(6)

0701 90

Krumpir, svježi ili rashlađeni, osim krumpira za sjetvu

16 500

(7)

0713 10 10

Grah (Pisum sativum), suhi, oljušteni ili neoljušteni, ili drobljeni, za sjetvu

200

0802 22 00

Lješnjaci, oljušteni

200

(6)

1001 10 00

Tvrda pšenica (durum)

17 000

(1)

1001 90 00

Osim tvrde pšenice (durum)

230 000

(1)

230 000

(6) (8)

1003 00

Ječam

12 000

(1)

1005 90 00

Kukuruz, osim sjemenki

15 000

(6)

1006 30

Riža, manje brušena ili dobro brušena, kao i polirana ili glazirana

4 000

(6)

1103 11

Brašno i krupica, pšenični

300

1103 13

Brašno i krupica, kukuruzni

800

1107 10

Slad, neobrađen

3 500

1108 12 00

Kukuruzni škrob

1 000

(6)

1210 20

Hmelj, drobljeni

1214 10

Brašno i krupica, lucerka (alfalfa)

15 000

(6)

1502 00

Masti životinja vrste goveda, ovaca i koza, osim onih pod tarifnim brojevima 1503

600

1507 10

Sojino ulje, sirovo, uključujući degumirano (bez smole)

100 000

(2) (6)

1508 10

Ulje kikirikija, sirovo

1511 10

Palmino ulje i njegove frakcije, sirovo

1512 11

Ulje suncokreta, sirovo

1512 21

Ulje sjemena pamuka, sirovo

1514 10

Ulje uljane repice ili gorušice, sirovo

1515 11 00

Ulje lana, sirovo

1515 21

Kukuruzno ulje, sirovo

1511 90

Palmino ulje i njegove frakcije, pročišćeno ili nepročišćeno, no kemijski neizmijenjeno, osim sirovog

300

1514 90

Ulje uljane repice ili gorušice, osim sirovog

900

1516 10

Životinjske masti i ulja i njihove frakcije

300

1701 99

Šećer od šećerne trske i šećerne repe te kemijski čista saharoza u krutom stanju, osim sirovog šećera, bez dodataka za aromu i boju

72 000

(1)

1702 30

Glukoza i glukozni sirup:

650

—	Glukoza s dodacima za aromatiziranje i bojanje

—

Drugo

1702 90

Šećeri, uključujući invertni šećer, osim laktoze, šećer od javora, glukoze i fruktoze te njihovih sirupa

200

—	Drugi šećeri s dodacima za aromatiziranje ili bojanje

—

drugo

2304 00 00

Uljane pogačice i drugi kruti ostaci, dobiveni ekstrakcijom ulja iz soje, nemljeveni, mljeveni ili peletizirani

6 000

(6)

2309 10 00

Hrana za pse i mačke, pripremljena za maloprodaju

2309 90 00

Druga hrana za životinje

2 800

2401 10 00

Duhan, neprerađeni

2 800

(1) Količine uvezene u okviru carinskih kvota, koje je Tunis otvorio u okviru WTO-a na temelju postojećih dogovora o pristupu tržištu, odstupaju od preferencijalne carinske kvote.

(2) Skupna kvota za osam tarifnih podbrojeva.

(3) Oznaka 8 000 tona obuhvaća sva četiri tarifna podbroja.

(4) Od 1. lipnja do kraja veljače.

(5) Oznaka 9 700 obuhvaća sva tri tarifna podbroja.

(6) Stupanj se snižava na 0 % u pet jednakih razmaka između 1. siječnja 2001. i 1. siječnja 2005.

(7) Od 1. listopada do 31. svibnja.

(8) Dodatna kvota, uz postojeću, za koju vrijede carine od 17 %.

11/Sv. 110

Službeni list Europske unije

148

22001A0208(01)

L 038/25

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

29.01.2001.

SPORAZUM

u obliku razmjene pisama između Zajednice i svake od država EFTA-e koja dodjeljuje carinske povlastice po GSP-u (Norveška i Švicarska), pod uvjetom da se s robom podrijetlom iz Norveške ili Švicarske po dolasku na carinsko područje Zajednice postupa kao s robom koja sadrži sastojke podrijetlom iz Zajednice (uzajamni sporazum)

Poštovani,

1. Europska zajednica i Švicarska priznaju da svaka stranka primjenjuje slična pravila podrijetla za potrebe Općeg sustava povlastica (GSP-a), sa sljedećim osnovnim načelima:

—	definicija pojma proizvoda s podrijetlom, koja se temelji na istim mjerilima,

—	odredbe o regionalnoj kumulaciji podrijetla,

—	odredbe za primjenu kumulacije na materijale koji su podrijetlom, u skladu s pravilima GSP-a, iz Europske zajednice, Švicarske ili Norveške,

—	postotno odstupanje za materijale bez podrijetla,

—	odredbe o izravnom prijevozu roba iz države korisnice,

—	odredbe o izdavanju i prihvaćanju zamjenskih potvrda o podrijetlu Obrazac A (dalje u tekstu zamjenska potvrda),

—	uvjeti za administrativnu suradnju s nadležnim tijelima države korisnice u vezi s potvrdama o podrijetlu Obrazac A.

2. Europska zajednica i Švicarska priznaju da se materijali podrijetlom iz Europske zajednice, Švicarske ili Norveške (u skladu s pravilima GSP-a), koji su u državi korisnici GSP-a obrađeni i ugrađeni u proizvod podrijetlom iz države korisnice GSP-a, smatraju kao da imaju podrijetlo u toj državi korisnici.

Carinska tijela Europske zajednice, Švicarske ili Norveške međusobno si pružaju svu primjerenu administrativnu pomoć, posebno radi naknadne provjere potvrde o prometu robe EUR.1, koja odgovara materijalima navedenim u prvom podstavku. Odredbe koje se odnose na administrativnu suradnju propisane Protokolom 3. Sporazuma EZ-Švicarska, u Prilogu B Konvenciji EFTA-e ili u Protokolu 4. Sporazuma o Europskom gospodarskom prostoru primjenjuju se mutatis mutandis.

Odredbe ovog stavka ne primjenjuju se na poglavlja 1. do 24. Harmoniziranog sustava.

3. Europska zajednica i Švicarska ovim se suglasno obvezuju da prihvaćaju zamjenske potvrde koje izdaje carinsko tijelo druge ugovorne stranke, kako bi zamijenile potvrde Obrazac A koje izdaju nadležna tijela države korisnice GSP-a, pod sljedećim uvjetima:

—	postupak se primjenjuje samo na potvrde o podrijetlu Obrazac A te ni na jedan drugi dokument koji potvrđuje podrijetlo,

—	zamjenska potvrda izdaje se na pisani zahtjev ponovnog izvoznika,

—	roba ostaje pod carinskim nadzorom u Europskoj zajednici ili Švicarskoj, ovisno o slučaju, te se nad njom ne provode drugi postupci osim istovara, ponovnog utovara, dijeljenja pošiljaka ili druge radnje kojima je cilj sačuvati robu u dobrom stanju,

—	carinarnica pod čiji je nadzor roba stavljena, otpisuje odgovarajući iznos na izvornoj potvrdi Obrazac A i na isti unosi serijski broj/brojeve odgovarajuće zamjenske potvrde/potvrda,

—	predmetna roba ne podliježe odstupanju od pravila o podrijetlu,

—

carinska tijela Europske zajednice i Švicarske pružaju jedna drugima svu prikladnu administrativnu pomoć, ponajprije radi naknadne provjere; posebno i po zahtjevu države odredišta, tijela države u kojoj se izdaje zamjenska potvrda provode postupak za naknadnu provjeru izvorne potvrde o podrijetlu Obrazac A.

4. Zamjenska potvrda određuje se kako slijedi:

—	u gornjem desnom polju zamjenske potvrde navodi se ime posredničke države u kojoj je izdana,

—	polje 4. sadrži riječi „replacement certificate” ili „certificat de remplacement” (zamjenska potvrda), kao i datum izdavanja izvornika potvrde podrijetla Obrazac A i njegov serijski broj,

—	ime ponovnog izvoznika navodi se u polju 1.,

—	ime konačnog primatelja može se navesti u polju 2.,

—	svi podaci o ponovno izvezenim proizvodima koji se nalaze na izvornoj potvrdi moraju se prenijeti u polja od 3. do 9.,

—	pozivanje na račun ponovnog izvoznika mora se navesti u polju 10.,

—

carinsko tijelo koje je izdalo zamjensku potvrdu ovjerava polje 11. Nadležnost tijela ograničena je na izdavanje zamjenske potvrde. Podaci u polju 12. o državi podrijetla i državi odredišta uzimaju se iz izvorne potvrde o podrijetlu Obrazac A. Ovo polje potpisuje ponovni uvoznik. Ponovni uvoznik koji potpisuje to polje u dobroj vjeri nije odgovoran za točnost podataka unesenih u izvornu potvrdu o podrijetlu Obrazac A,

—

carinarnica od koje je zatraženo da provede postupak mora naznačiti na izvornoj potvrdi podrijetla Obrazac A težinu, brojeve i vrstu robe koja je proslijeđena i naznačiti na istoj serijske brojeve odgovarajuće zamjenske potvrde ili potvrda. Zahtjev za zamjensku potvrdu, kao i izvornu potvrdu o podrijetlu Obrazac A dužna je čuvati najmanje tri godine,

—	preslika izvorne potvrde o podrijetlu Obrazac A može se priložiti zamjenskoj potvrdi.

5. U slučaju ozbiljnih sumnji u vezi s pravilnim djelovanjem ovog Sporazuma, svaka stranka može obustaviti njegovu primjenu. U tom slučaju zadužena tijela druge stranke moraju o tome biti unaprijed obaviještene.

6. Ovaj Sporazum stupa na snagu na međusobno usuglašeni dan, nakon što Europska zajednica i Švicarska obavijeste jedna drugu o dovršenju unutarnjih postupaka potrebnih za uključivanje odredaba o kumulaciji s materijalima s podrijetlom iz Europske zajednice i Švicarske u njihove odnosne GSP sheme.

Bio bih Vam zahvalan kada bi Vaša Vlada potvrdila slaganje s gore navedenim.

Sastavljeno u Bruxellesu 14. prosinca 2000.

Za Vijeće Europske unije

Poštovani,

Čast mi je potvrditi primitak Vašeg pisma koje glasi:

1. Europska zajednica i Švicarska priznaju da svaka stranka primjenjuje slična pravila podrijetla za potrebe Općeg sustava povlastica (GSP-a), sa sljedećim osnovnim načelima:

—	definicija pojma proizvoda s podrijetlom, koja se temelji na istim mjerilima,

—	odredbe o regionalnoj kumulaciji podrijetla,

—	odredbe za primjenu kumulacije na materijale koji su podrijetlom, u skladu s pravilima GSP-a, iz Europske zajednice, Švicarske ili Norveške,

—	postotno odstupanje za materijale bez podrijetla,

—	odredbe o izravnom prijevozu roba iz države korisnice,

—	odredbe o izdavanju i prihvaćanju zamjenskih potvrda o podrijetlu Obrazac A (dalje u tekstu zamjenska potvrda),

—	uvjeti za administrativnu suradnju s nadležnim tijelima države korisnice u vezi s potvrdama o podrijetlu Obrazac A.

2. Europska zajednica i Švicarska priznaju da su materijali podrijetlom iz Europske zajednice, Švicarske ili Norveške (u skladu s pravilima GSP-a), koji su u državi korisnici GSP-a obrađeni i ugrađeni u proizvod podrijetlom iz države korisnice GSP-a, smatraju kao da imaju podrijetlo u toj državi korisnici.

Odredbe ovog stavka ne primjenjuju se na poglavlja 1. do 24. Harmoniziranog sustava.

3. Europska zajednica i Švicarska ovim se suglasno obvezuju da prihvaćaju zamjenske potvrde koje izdaje carinsko tijelo druge ugovorne stranke kako bi zamijenile potvrde Obrazac A koje izdaju nadležna tijela države korisnice GSP-a, pod sljedećim uvjetima:

—	postupak se primjenjuje samo na potvrde o podrijetlu Obrazac A te ni na jedan drugi dokument koji potvrđuje podrijetlo,

—	zamjenska potvrda izdaje se na pisani zahtjev ponovnog izvoznika,

—	roba ostaje pod carinskim nadzorom u Europskoj zajednici ili Švicarskoj, ovisno o slučaju, te se nad njom ne provode drugi postupci osim istovara, ponovnog utovara, dijeljenja pošiljaka ili druge radnje kojima je cilj sačuvati robu u dobrom stanju,

—	carinarnica pod čiji je nadzor roba stavljena, otpisuje odgovarajući iznos na izvornoj potvrdi Obrazac A i na isti unosi serijski broj/brojeve odgovarajuće zamjenske potvrde/potvrda,

—	predmetna roba ne podliježe odstupanju od pravila o podrijetlu,

—

4. Zamjenska potvrda određuje se kako slijedi:

—	u gornjem desnom polju zamjenske potvrde navodi se ime posredničke države u kojoj je izdana,

—	polje 4 sadrži riječi ‚replacement certificate’ ili ‚certificat de remplacement’ (zamjenska potvrda), kao i datum izdavanja izvornika potvrde o podrijetlu Obrazac A i njegov serijski broj,

—	ime ponovnog izvoznika navodi se u polju 1.,

—	ime konačnog primatelja može se navesti u polju 2.,

—	svi podaci o ponovno izvezenim proizvodima koji se nalaze na izvornoj potvrdi moraju se prenijeti u polja od 3. do 9.,

—	pozivanje na račun ponovnog izvoznika mora se navesti u polju 10.,

—

—	preslika izvorne potvrde o podrijetlu Obrazac A može se priložiti zamjenskoj potvrdi.

5. U slučaju ozbiljnih sumnji u vezi s pravilnim djelovanjem ovog Sporazuma, svaka stranka može zaustaviti njegovu primjenu. U tome se slučaju zadužena tijela druge stranke moraju o tome biti unaprijed obaviještene.

Bio bih Vam zahvalan kada bi Vaša Vlada potvrdila slaganje s gore navedenim.”

Čast mi je potvrditi da se moja Vlada slaže s gore navedenim.

Sastavljeno u Bruxellesu 14. prosinca 2000.

Za Savezno vijeće Švicarske Konfederacije

Poštovani,

1. Europska zajednica i Norveška priznaju da svaka stranka primjenjuje slična pravila podrijetla za potrebe Općeg sustava povlastica (GSP-a), sa sljedećim osnovnim načelima:

—	definicija pojma proizvoda s podrijetlom, koja se temelji na istim mjerilima,

—	odredbe o regionalnoj kumulaciji podrijetla,

—	odredbe za primjenu kumulacije na materijale koji su podrijetlom, u skladu s pravilima GSP-a, iz Europske zajednice, Norveške ili Švicarske,

—	postotno odstupanje za materijale bez podrijetla,

—	odredbe o izravnom prijevozu roba iz države korisnice,

—	odredbe o izdavanju i prihvaćanju zamjenskih potvrda o podrijetlu Obrazac A (dalje u tekstu zamjenska potvrda),

—	uvjeti za administrativnu suradnju s nadležnim tijelima države korisnice u vezi s potvrdama o podrijetlu Obrazac A.

2. Europska zajednica i Norveška priznaju da se materijali s podrijetlom iz Europske zajednice, Švicarske ili Norveške (u skladu s pravilima GSP-a), koji su u državi korisnici GSP-a obrađeni i ugrađeni u proizvod podrijetlom iz države korisnice GSP-a, smatraju kao da imaju podrijetlo u toj državi korisnici.

Odredbe ovog stavka ne primjenjuju se na poglavlja 1. do 24. Harmoniziranog sustava.

3. Europska zajednica i Norveška ovim se suglasno obvezuju da prihvaćaju zamjenske potvrde koje izdaje carinsko tijelo druge ugovorne stranke da zamijene potvrde Obrazac A koje izdaju nadležna tijela države korisnice GSP-a, pod sljedećim uvjetima:

—	postupak se primjenjuje samo na potvrde o podrijetlu Obrazac A te ni na jedan drugi dokument koji potvrđuje podrijetlo,

—	zamjenska potvrda izdaje se na pisani zahtjev ponovnog izvoznika,

—	roba ostaje pod carinskim nadzorom u Europskoj zajednici ili Norveškoj, ovisno o slučaju, te se nad njom ne provode drugi postupci osim istovara, ponovnog utovara, dijeljenja pošiljke ili druge radnje kojima je cilj sačuvati robu u dobrom stanju,

—	carinarnica pod čiji je nadzor roba stavljena, otpisuje odgovarajući iznos na izvornoj potvrdi Obrazac A i na isti unosi serijski broj/brojeve odgovarajuće zamjenske potvrde/potvrda,

—	predmetna roba ne podliježe odstupanju od pravila o podrijetlu,

—

carinska tijela Europske zajednice i Norveške pružaju jedna drugima svu prikladnu administrativnu pomoć, ponajprije radi naknadne provjere; posebno i po zahtjevu države odredišta, tijela države u kojoj se izdaje zamjenska potvrda provode postupak za naknadnu provjeru izvorne potvrde o podrijetlu Obrazac A.

4. Zamjenska potvrda određuje se kako slijedi:

—	u gornjem desnom polju zamjenske potvrde navodi se ime posredničke države u kojoj je izdana,

—	polje 4. sadrži riječi „replacement certificate” ili „certificat de remplacement” (zamjenska potvrda), kao i datum izdavanja izvornika potvrde o podrijetlu Obrazac A i njegov serijski broj,

—	ime ponovnog izvoznika navodi se u polju 1.,

—	ime konačnog primatelja može se navesti u polju 2.,

—	svi podaci o ponovno izvezenim proizvodima koji se nalaze na izvornoj potvrdi moraju se prenijeti u polja od 3. do 9.,

—	pozivanje na račun ponovnog izvoznika mora se navesti u polju 10.,

—

—	preslika izvorne potvrde o podrijetlu Obrazac A može se priložiti zamjenskoj potvrdi.

5. U slučaju ozbiljnih sumnji u vezi s pravilnim djelovanjem ovog Sporazuma, svaka stranka može obustaviti njegovu primjenu. U tome se slučaju zadužena tijela druge stranke moraju o tome biti unaprijed obaviještene.

6. Ovaj Sporazum stupa na snagu na međusobno dogovoreni dan, nakon što Europska zajednica i Norveška obavijeste jedna drugu o dovršenju unutarnjih postupaka potrebnih za uključivanje odredaba o kumulaciji s materijalima s podrijetlom iz Europske zajednice i Norveške u njihove odnosne GSP sheme.

Bio bih Vam zahvalan kada bi Vaša Vlada potvrdila slaganje s gore navedenim.

Sastavljeno u Bruxellesu 29. siječnja 2001.

Za Vijeće Europske unije

Poštovani,

Čast mi je potvrditi primitak Vašeg pisma koje glasi:

1. Europska zajednica i Norveška priznaju da svaka stranka primjenjuje slična pravila podrijetla za potrebe Općeg sustava povlastica (GSP-a), sa sljedećim osnovnim načelima:

—	definicija pojma proizvoda s podrijetlom, koja se temelji na istim mjerilima,

—	odredbe o regionalnoj kumulaciji podrijetla,

—	odredbe za primjenu kumulacije na materijale koji su podrijetlom, u skladu s pravilima GSP-a, iz Europske zajednice, Norveške ili Švicarske,

—	postotno odstupanje za materijale bez podrijetla,

—	odredbe o izravnom prijevozu roba iz države korisnice,

—	odredbe o izdavanju i prihvaćanju zamjenskih potvrda o podrijetlu Obrazac A (dalje u tekstu zamjenska potvrda),

—	uvjeti za administrativnu suradnju s nadležnim tijelima države korisnice u vezi s potvrdama o podrijetlu Obrazac A.

Carinska tijela Europske zajednice, Švicarske ili Norveške međusobno si pružaju svu primjerenu administrativnu pomoć, posebno radi naknadne provjere potvrde o prometu robe EUR.1, koja odgovara materijalima navedenim u prvome podstavku. Odredbe koje se odnose na administrativnu suradnju propisane Protokolom 3. Sporazuma EZ-Švicarska, u Prilogu B Konvenciji EFTA-e ili u Protokolu 4. Sporazuma o Europskome gospodarskome prostoru primjenjuju se mutatis mutandis.

Odredbe ovog stavka ne primjenjuju se na poglavlja 1. do 24. Harmoniziranog sustava.

—	postupak se primjenjuje samo na potvrde o podrijetlu Obrazac A te ni na jedan drugi dokument koji potvrđuje podrijetlo,

—	zamjenska potvrda izdaje se na pisani zahtjev ponovnog izvoznika,

—	roba ostaje pod carinskim nadzorom u Europskoj zajednici ili Norveškoj, ovisno o slučaju, te se nad njom ne provode drugi postupci osim istovara, ponovnog utovara, dijeljenja pošiljke ili druge radnje kojima je cilj sačuvati robu u dobrom stanju,

—	carinarnica pod čiji je nadzor roba stavljena, otpisuje odgovarajući iznos na izvornoj potvrdi Obrazac A i na isti unosi serijski broj/brojeve odgovarajuće zamjenske potvrde/potvrda,

—	predmetna roba ne podliježe odstupanju od pravila o podrijetlu,

—

4. Zamjenska potvrda određuje se kako slijedi:

—	u gornjem desnom polju zamjenske potvrde navodi se ime posredničke države u kojoj je izdana,

—	polje 4. sadrži riječi ‚replacement certificate’ ili ‚certificat de remplacement’ (zamjenska potvrda), kao i datum izdavanja izvornika potvrde o podrijetlu Obrazac A i njegov serijski broj,

—	ime ponovnog izvoznika navodi se u polju 1.,

—	ime konačnog primatelja može se navesti u polju 2.,

—	svi podaci o ponovno izvezenim proizvodima koji se nalaze na izvornoj potvrdi moraju se prenijeti u polja od 3. do 9.,

—	pozivanje na račun ponovnog izvoznika mora se navesti u polju 10.,

—

carinsko tijelo koje je izdalo zamjensku potvrdu ovjerava polje 11. Nadležnost tijela ograničena je na izdavanje zamjenske potvrde. Podaci u polju 12. o državi podrijetla i državi odredišnta uzimaju se iz izvorne potvrde o podrijetlu Obrazac A. Ovo polje potpisuje ponovni uvoznik. Ponovni uvoznik koji potpisuje to polje u dobroj vjeri nije odgovoran za točnost podataka unesenih u izvornu potvrdu podrijetla Obrazac A,

—

—	preslika izvorne potvrde o podrijetlu Obrazac A može se priložiti zamjenskoj potvrdi.

6. Ovaj Sporazum stupa na snagu na međusobno usuglašeni dan, nakon što Europska zajednica i Norveška obavijeste jedna drugu o dovršenju unutarnjih postupaka potrebnih za uključivanje odredaba o kumulaciji s materijalima s podrijetlom iz Europske zajednice i Norveške u njihove odnosne GSP sheme.

Bio bih Vam zahvalan kada bi Vaša Vlada potvrdila slaganje s gore navedenim.”

Čast mi je potvrditi da se moja Vlada slaže s gore navedenim.

Sastavljeno u Bruxellesu 29. siječnja 2001.

Za Vladu Kraljevine Norveške

11/Sv. 110

Službeni list Europske unije

157

22001A0807(13)

L 213/112

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

18.06.2001.

SPORAZUM

između Europske zajednice i Republike Turske o sudjelovanju Republike Turske u Europskoj agenciji za okoliš i Europskoj informacijskoj i promatračkoj mreži za zaštitu okoliša

EUROPSKA ZAJEDNICA,

s jedne strane,

i REPUBLIKA TURSKA, dalje u tekstu „Turska”,

s druge strane,

VODEĆI RAČUNA O zahtjevu Turske za sudjelovanjem u Europskoj agenciji za okoliš već prije pristupanja,

PODSJEĆAJUĆI na to da je Vijeće Europe u Luxembourgu (prosinac 1997.) predvidjelo sudjelovanje u programima i agencijama Zajednice kao način jačanja pretpristupne strategije,

VODEĆI RAČUNA O Uredbi Vijeća (EEZ) br. 1210/90, kako je izmijenjena Uredbom Vijeća (EZ) br. 933/1999, o uspostavljanju Europske agencije za okoliš i Europske informacijske i promatračke mreže za zaštitu okoliša,

PREPOZNAJUĆI činjenicu da je krajnji cilj Turske postati članicom Europske unije, te da će joj sudjelovanje u Europskoj agenciji za okoliš pomoći u ostvarivanju tog cilja,

SPORAZUMJELE SU SE:

Članak 1.

Turska u potpunosti sudjeluje u Europskoj agenciji za okoliš, dalje u tekstu „Agencija”, te u Europskoj informacijskoj i promatračkoj mreži za zaštitu okoliša (Eionet), kako je utvrđeno Uredbom Vijeća (EEZ) br. 1210/90, kako je izmijenjena Uredbom (EZ) br. 933/1999.

Članak 2.

Turska financijski doprinosi aktivnostima navedenim u članku 1. (Agencija i Eionet) u skladu sa sljedećim:

prva godina 2 033 000 EUR,

druga godina 2 596 000 EUR,

treća godina 3 127 000 EUR.

Od četvrte godine nakon stupanja na snagu ovog Sporazuma Turska mora snositi puni iznos svog financijskog doprinosa, tj. 3 127 000 eura,

—

doprinos se postupno povećava u trogodišnjem razdoblju, tijekom kojeg se aktivnosti u Turskoj provode u fazama. Traženi financijski doprinosi iznose:

—

—	moguća financijska potpora iz programa pomoći Zajednice dogovarat će se zasebno, prema odgovarajućem programu Zajednice.

Daljnji uvjeti financijskog doprinosa Turske utvrđeni su u Prilogu I. ovom Sporazumu, koji je njegov sastavni dio.

Članak 3.

Turska u potpunosti sudjeluje, bez prava glasa, u Upravnom odboru Agencije, te je povezana s radom Znanstvenog odbora Agencije.

Članak 4.

Unutar tri mjeseca od stupanja na snagu ovog Sporazuma, Turska obavješćuje Agenciju o glavnim sastavnim elementima svojih nacionalnih mreža podataka kako je utvrđeno člankom 4. stavkom 2. Uredbe (EEZ) br. 1210/90, kako je izmijenjena Uredbom (EZ) br. 933/1999.

Članak 5.

Turska posebno imenuje jednu od institucija iz članku 4. ili neku drugu organizaciju koja je na njezinu državnom području osnovana kao „nacionalna središnjica” za usklađivanje i/ili prijenos informacija koje se dostavljaju na nacionalnoj razini Agenciji i institucijama ili tijelima koja su dio Eioneta, uključujući tematske centre navedene u članku 6.

Članak 6.

Turska može također, unutar roka utvrđena člankom 4., odrediti institucije ili druge organizacije s poslovnim nastanom na njezinu državnom području, kojima se može posebno povjeriti zadaću suradnje s Agencijom što se tiče određenih tema od posebnoga značaja. Tako utvrđena institucija treba imati mogućnost za sklapanje sporazuma s Agencijom, kako bi djelovala kao tematski centar mreže za specifične zadatke. Ti centri surađuju s ostalim institucijama, koje čine dio mreže.

Članak 7.

Unutar tri mjeseca od primitka podataka navedenih u člancima 4., 5. i 6., Upravni odbor Agencije preispituje glavne sastavne elemente mreže kako bi uzeo u obzir sudjelovanje Turske.

Članak 8.

Turska pruža podatke u skladu s obvezama i praksom uspostavljenim u radu Agencije.

Članak 9.

Agencija se može dogovoriti s institucijama ili tijelima koje Turska imenuje i koji su dio mreže, kako je navedeno u člancima 4., 5. i 6., o neophodnim rješenjima, posebno ugovorima, za uspješno ispunjavanje zadataka koje im povjeri.

Članak 10.

Podaci o okolišu koje Agencija prima ili dostavlja mogu se objaviti i bit će dostupni javnosti, pod uvjetom da povjerljivi podaci imaju u Turskoj jednaku razinu zaštite kao što je imaju unutar Zajednice.

Članak 11.

Agencija u Turskoj ima pravnu osobnost. Ona u Turskoj uživa najširu pravnu sposobnost koja se priznaje pravnim osobama u skladu s turskim zakonima.

Članak 12.

Turska će primjenjivati na Agenciju Protokol o povlasticama i imunitetu Europskih zajednica, koji kao Prilog II. ovom Sporazumu čini njegov sastavni dio.

Članak 13.

Odstupajući od odredaba članka 12. stavka 2. točke (a) Uredbe Vijeća (EEZ, Euratom, EZUČ) br. 259/68 o Pravilniku o osoblju za dužnosnike i Uvjetima zaposlenja za druge službenike Europskih zajednica, državljani Turske koji su njeni punopravni građani mogu sklopiti ugovor s izvršnim ravnateljem Agencije.

Članak 14.

Stranke će poduzeti sve potrebne opće ili posebne mjere kako bi ispunile svoje obveze u okviru ovog Sporazuma. Također će se pobrinuti da se ciljevi utvrđeni ovim Sporazumom ostvare.

Članak 15.

Ovaj je Sporazum sklopljen na neograničeno vrijeme dok Turska ne postane članicom Europske unije. Svaka stranka može otkazati ovaj Sporazum putem pisane obavijesti upućene drugoj stranci. Ovaj se Sporazum prestaje primjenjivati šest mjeseci nakon dostave takve obavijesti drugoj stranci.

Članak 16.

Ovaj se Sporazum primjenjuje, s jedne strane, na državna područja u kojima se primjenjuju Ugovori o osnivanju Europske zajednice, Europske zajednice za atomsku energiju i Europske zajednice za ugljen i čelik, i to pod uvjetima predviđenima tim Ugovorima, a s druge strane, na državno područje Turske.

Članak 17.

Stranke će odobriti ovaj Sporazum u skladu s vlastitim postupcima. Ovaj Sporazum stupa na snagu prvoga dana mjeseca koji slijedi nakon dana kada je druga stranka dostavila prvoj stranci pisanu obavijest o okončanju svojih postupaka.

Članak 18.

Ovaj je Sporazum sastavljen u dva izvornika na danskom, nizozemskom, engleskom, finskom, francuskom, njemačkom, talijanskom, španjolskom, švedskom, grčkom, portugalskom i turskom jeziku, pri čemu je svaki od tih tekstova jednako vjerodostojan.

PRILOG I.

FINANCIJSKI DOPRINOS TURSKE EUROPSKOJ AGENCIJI ZA OKOLIŠ

1. Financijski doprinos koji Turska mora uplatiti u proračun Europske unije kako bi sudjelovala u Europskoj agenciji za okoliš je sljedeći:

—

za prvu godinu sudjelovanja 2 033 000 EUR,

—

za drugu godinu sudjelovanja 2 596 000 EUR,

—

za treću godinu sudjelovanja 3 127 000 EUR.

Od četvrte godine nadalje Turska mora snositi puni iznos svoga financijskog doprinosa, tj. 3 127 000 EUR.

2. Moguća financijska potpora iz programa pomoći Zajednice dogovara se zasebno, prema odgovarajućem programu Zajednice.

3. Doprinosom Turske upravlja se u skladu s Financijskom uredbom koja se primjenjuje na opći proračun Europske unije.

Putni troškovi i troškovi dnevnica predstavnika i stručnjaka iz Turske u svrhu sudjelovanja u aktivnostima ili na sastancima Europske agencije za okoliš, koji su povezani s provedbom radnog programa Agencije, Europska agencija za okoliš nadoknađuje na istoj osnovi i u skladu s postupcima koji su na snazi za države članice Europske unije.

4. Nakon stupanja na snagu ovog Sporazuma i na početku svake sljedeće godine, Komisija šalje Turskoj poziv za uplatu sredstava koja odgovaraju njenom doprinosu Europskoj agenciji za okoliš u skladu s ovim Sporazumom. Za prvu kalendarsku godinu svoga sudjelovanja Turska uplaćuje doprinos izračunan od datuma početka sudjelovanja do kraja godine, na pro rata osnovi. Doprinos će za sve sljedeće godine biti u skladu s ovim Sporazumom.

5. Ovaj doprinos treba biti izražen u eurima i uplaćen na račun Komisije Europskih zajednica vođen u eurima.

6. Turska plaća svoj doprinos u skladu s pozivom za uplatu sredstava:

—	vlastiti udio do 1. svibnja, pod uvjetom da Komisija pošalje poziv za uplatu sredstava do 1. travnja, ili najkasnije u razdoblju od 30 dana od slanja poziva za uplatu sredstava.

7. Svako kašnjenje Turske s plaćanjem doprinosa uzrokuje njezino plaćanje kamata na neplaćeni iznos od datuma dospijeća. Kamatna stopa jest ona stopa koju primjenjuje Europska središnja banka na datum dospijeća, za svoje transakcije u eurima, uvećana za 1,5 postotnih bodova.

PRILOG II.

PROTOKOL O POVLASTICAMA I IMUNITETU EUROPSKIH ZAJEDNICA

VISOKE UGOVORNE STRANKE,

SMATRAJUĆI da, u skladu s člankom 28. Ugovora o osnivanju Jedinstvenog vijeća i Jedinstvene komisije Europskih zajednica, ove Zajednice i Europska investicijska banka uživaju na državnim područjima država članica povlastice i imunitet koji su potrebni za obavljanje njihovih zadataka,

SPORAZUMJELE SU SE o sljedećim odredbama, koje se prilažu ovom Ugovoru.

POGLAVLJE I.

IMOVINA, FONDOVI, SREDSTVA I DJELOVANJE EUROPSKIH ZAJEDNICA

Članak 1.

Prostorije i zgrade Zajednica nepovredive su. One su izuzete od pretresa, rekvizicije, pljenidbe ili izvlaštenja. Dobra i imovina Zajednica ne podliježu nikakvim administrativnim ili zakonskim mjerama prisile bez odobrenja Suda Europskih zajednica.

Članak 2.

Pismohrane Zajednica nepovredive su.

Članak 3.

Zajednice, njihova sredstva, prihodi i ostala imovina oslobođeni su svih izravnih poreza.

Vlade država članica će, kada god je to moguće, poduzeti odgovarajuće mjere kako bi vratile ili refundirale iznos neizravnih poreza ili poreza na prodaju koji su uključeni u cijenu pokretne ili nepokretne imovine, kada Zajednice za svoju službenu uporabu kupuju imovinu veće vrijednosti, u čiju su cijenu uključeni ovi porezi. Ove odredbe se, međutim, ne smiju primjenjivati u svrhu narušavanja tržišnog natjecanja unutar Zajednica.

Ne odobrava se izuzeće u pogledu poreza i davanja koji su samo komunalne naknade.

Članak 4.

Zajednice su oslobođene svih carina, zabrana i ograničenja uvoza i izvoza koji se odnose na proizvode namijenjene službenoj uporabi: tako uvezeni predmeti ne smiju se ustupiti, niti u zamjenu za novac, na državnom području zemlje u koju su uvezeni, osim pod uvjetima koje odobri vlada te zemlje.

Zajednice su također oslobođene svih carina, zabrana i ograničenja uvoza i izvoza koji se odnose na njihova izdanja.

Članak 5.

Europska zajednica za ugljen i čelik može posjedovati sve vrste valuta i voditi račune u bilo kojoj valuti.

POGLAVLJE II.

RAZMJENA INFORMACIJA I PROPUSNICE

Članak 6.

U svojoj službenoj razmjeni informacija i prijenosu svih svojih dokumenata, institucije Zajednica uživaju na državnom području svake države članice tretman kakav ta država odobrava diplomatskim misijama.

Službena prepiska i druga službena razmjena informacija među institucijama Zajednica ne podliježu cenzuri.

Članak 7.

1. U obliku koji propiše Vijeće, a i koji će nadležna tijela država članica priznati kao valjane putne isprave, predsjednici institucija Zajednica mogu izdati svojim članovima i službenicima propusnice. Takve propusnice se izdaju dužnosnicima i ostalim službenicima pod uvjetima utvrđenim u Pravilniku o osoblju za dužnosnike i u Uvjetima zaposlenja za druge službenike Zajednica.

Komisija može sklopiti sporazume po kojima će takve propusnice biti priznate kao valjane putne isprave na državnom području država nečlanica Zajednica.

2. Odredbe članka 6. Protokola o povlasticama i imunitetu Europske zajednice za ugljen i čelik i dalje se primjenjuju na članove i službenike institucija koji na dan stupanja na snagu ovog Ugovora posjeduju propusnice predviđene tim člankom, sve dok se primjenjuju odredbe stavka 1. ovog članka.

POGLAVLJE III.

ČLANOVI EUROPSKOG PARLAMENTA

Članak 8.

Nikakvo administrativno ili drugo ograničenje nije uvedeno na slobodno kretanje članova Europskog parlamenta kada putuju na mjesto ili s mjesta sastanka Europskog parlamenta.

Članovima Europskog parlamenta, s obzirom na carinsku i deviznu kontrolu, odobravaju se:

(a)	od strane vlastite vlade, jednake olakšice kakve imaju viši dužnosnici koji putuju u inozemstvo na privremene službene misije;

(b)	od strane vlada ostalih država članica, jednake olakšice kao što ih imaju predstavnici stranih vlada u privremenim službenim misijama.

Članak 9.

Članovi Europskog parlamenta ne podliježu nikakvom obliku ispitivanja, pritvora ili sudskim postupcima zbog svog mišljenja ili odabira pri glasovanju tijekom obavljanja svojih dužnosti.

Članak 10.

Tijekom sjednica Europskog parlamenta, njegovi članovi uživaju:

(a)	na državnom području vlastite države, imunitet kakav imaju članovi parlamenta te države;

(b)	na državnom području svake druge države članice, imunitet od bilo kakvog pritvora i sudskih postupaka.

Imunitet se na jednak način primjenjuje na članove kada putuju na mjesto ili s mjesta sastanka Europskog parlamenta.

Član se ne može pozvati na imunitet kada je uhvaćen u prekršaju i Europski parlament tada može upotrijebiti svoja prava i skinuti imunitet jednome od svojih članova.

POGLAVLJE IV.

PREDSTAVNICI DRŽAVA ČLANICA KOJI SUDJELUJU U RADU INSTITUCIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA

Članak 11.

Predstavnici država članica koji sudjeluju u radu institucija Zajednica, njihovi savjetnici i tehnički stručnjaci uživaju uobičajene povlastice, imunitet i olakšice pri obavljanju svojih dužnosti i tijekom putovanja na mjesto i s mjesta sastanka.

Ovaj se članak također primjenjuje na članove savjetodavnih tijela Zajednica.

POGLAVLJE V.

DUŽNOSNICI I OSTALI SLUŽBENICI EUROPSKIH ZAJEDNICA

Članak 12.

Na području svake države članice i bez obzira na državljanstvo koje imaju, dužnosnici i ostali službenici Zajednica:

(a)

podložno odredbama Ugovora koji se odnose na, s jedne strane, pravila o odgovornosti dužnosnika i ostalih službenika prema Zajednicama i, s druge strane, na nadležnost Suda u sporovima između Zajednica i njihovih dužnosnika i ostalih službenika, uživaju imunitet od sudskih postupaka u odnosu na radnje koje počine u svom službenom svojstvu, uključujući izgovorene ili napisane riječi. Zastupnici i ostali službenici Zajednica nastavit će uživati ovaj imunitet i nakon prestanka obnašanja dužnosti ili službe;

(b)	zajedno s bračnim drugovima i uzdržavanim članovima obitelji ne podliježu imigracijskim ograničenjima i formalnostima prijave stranaca;

(c)	u pogledu valutnih ili deviznih propisa, imaju jednake olakšice kakve obično imaju dužnosnici međunarodnih organizacija;

(d)

imaju pravo bez carine uvesti svoj namještaj i druge pokretnine kada prvi put preuzimaju dužnost u dotičnoj zemlji, kao i pravo bez carine ponovo izvesti namještaj i druge pokretnine po prestanku svojih dužnosti u toj zemlji, što je u oba slučaja podložno uvjetima koje vlada države u kojoj ovo pravo vrijedi smatra nužnima;

(e)

imaju pravo bez carine uvesti automobil za svoju osobnu uporabu, koji je stečen u državi posljednjeg boravišta ili u državi čiji su državljani, po uvjetima domaćeg tržišta države u koju se uvozi, kao i pravo bez carine ponovo ga izvesti, što je u oba slučaja podložno uvjetima koje vlada dotične države smatra nužnima.

Članak 13.

Dužnosnici i ostali službenici Zajednica dužni su plaćati porez u korist Zajednica na plaće, naknade i ostale prihode koje im isplaćuju Zajednice, u skladu s uvjetima i postupkom koje utvrdi Vijeće, postupajući na prijedlog Komisije.

Dužnosnici i ostali službenici Zajednica izuzeti su od državnih poreza na plaće, naknade i ostale prihode koje im isplaćuju Zajednice.

Članak 14.

Prilikom primjene poreza na dohodak, poreza na imovinu i poreza na nasljedstvo, te prilikom primjene konvencija o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja sklopljenih između država članica Zajednica, za dužnosnike i ostale službenike Zajednica koji u vrijeme stupanja u službu Zajednica, isključivo radi obavljanja svojih dužnosti u službi Zajednica, prijave mjesto boravišta na državnom području države članice koja nije država njihova mjesta prebivališta u svrhu plaćanja poreza, smatra se, u državi njihova stvarnog boravišta i u državi njihove porezne rezidentnosti, da su zadržali svoju rezidentnost u ovoj drugoj državi pod uvjetom da je ona država članica Zajednica. Ova odredba se također primjenjuje na bračnog druga u mjeri u kojoj se on ili ona ne bavi vlastitim plaćenim zanimanjem, kao i na djecu koju uzdržavaju i za koju skrbe osobe iz ovog članka.

Pokretna imovina koja pripada osobama navedenim u prethodnom stavku a koja se nalazi na državnom području zemlje u kojoj one borave izuzima se od poreza na nasljedstvo u toj zemlji; za takvu imovinu se smatra, radi procjene poreza na nasljedstvo, da se nalazi u državi njihove porezne rezidentnosti i da je podložna pravima država nečlanica Zajednica, kao i mogućoj primjeni odredaba međunarodnih konvencija o dvostrukom oporezivanju.

Svaka rezidentnost stečena isključivo radi obavljanja dužnosti u službi drugih međunarodnih organizacija ne uzima se u obzir u primjeni odredaba ovog članka.

Članak 15.

Vijeće je dužno, postupajući jednoglasno na prijedlog Komisije, utvrditi program prava iz područja socijalne sigurnosti za dužnosnike i ostale službenike Zajednica.

Članak 16.

Vijeće je dužno, postupajući na prijedlog Komisije i nakon savjetovanja s drugim institucijama kojih se to tiče, utvrditi kategorije dužnosnika i ostalih službenika Zajednica na koje se primjenjuju odredbe članka 12., drugi stavak članka 13. i članak 14., u cijelosti ili djelomično.

Imena, razredi i adrese dužnosnika i ostalih službenika koji su uključeni u takve kategorije periodično se šalju vladama država članica.

POGLAVLJE VI.

POVLASTICE I IMUNITET MISIJA DRŽAVA NEČLANICA AKREDITIRANIH PRI EUROPSKIM ZAJEDNICAMA

Članak 17.

Države članice na čijem području Zajednice imaju sjedište dodjeljuju uobičajeni diplomatski imunitet i povlastice misijama država nečlanica akreditiranim pri Zajednicama.

POGLAVLJE VII.

OPĆE ODREDBE

Članak 18.

Povlastice, imunitet i olakšice dodjeljuju se dužnosnicima i ostalim službenicima Zajednica isključivo u interesu Zajednica.

Svaka institucija Zajednica skinut će imunitet dodijeljen dužnosniku ili drugom službeniku kada god ta institucija smatra da skidanje takvog imuniteta nije u suprotnosti s interesima Zajednica.

Članak 19.

Radi primjene ovog Protokola, institucije Zajednica dužne su surađivati s nadležnim tijelima država članica na koje se on odnosi.

Članak 20.

Članci 12. do 15. i članak 18. primjenjuju se na članove Komisije.

Članak 21.

Članci 12. do 15. i članak 18. primjenjuju se na suce, pravne savjetnike, na tajnika i na pomoćne izvjestitelje Suda Europskih zajednica, ne dovodeći u pitanje odredbe članka 3. Protokola o Statutu Suda Europskih zajednica koje se tiču imuniteta sudaca i pravnih savjetnika od sudskih postupaka.

Članak 22.

Ovaj Protokol također se primjenjuje na Europsku investicijsku banku, na članove njenih tijela i na njeno osoblje i na predstavnike država članica koji sudjeluju u njenim aktivnostima, ne dovodeći u pitanje odredbe Protokola o Statutu Banke.

Europska investicijska banka povrh toga je izuzeta od svih oblika oporezivanja ili sličnih nameta prilikom svakog povećanja kapitala, te od različitih formalnosti koje s tim mogu biti povezane u državi u kojoj Banka ima sjedište. Slično tomu, njeno raspuštanje ili likvidacija neće prouzročiti nikakva davanja. Naposljetku, aktivnosti Banke i njenih tijela koje obavljaju u skladu sa svojim Statutom ne podliježu porezu na promet.

Članak 23.

Ovaj Protokol se također primjenjuje na Europsku središnju banku, na članove njenih tijela i na njeno osoblje, ne dovodeći u pitanje odredbe Protokola o Statutu Europskog sustava središnjih banaka i Europske središnje banke.

Europska središnja banka je povrh toga izuzeta od svakog oblika oporezivanja ili sličnih nameta prilikom svakoga povećanja kapitala, te od različitih formalnosti koje s tim mogu biti povezane u državi u kojoj Banka ima sjedište. Aktivnosti Banke i njenih tijela koje se obavljaju u skladu sa Statutom Europskog sustava središnjih banaka i Europske središnje banke ne podliježu porezu na promet.

Gore spomenute odredbe također se primjenjuju na Europski monetarni institut. Njegovo raspuštanje ili likvidacija neće uzrokovati nikakva davanja.

U POTVRDU TOGA dolje potpisani opunomoćenici potpisali su ovaj Protokol.

Sastavljeno u Bruxellesu osmoga dana mjeseca travnja godine tisuću devetsto šezdeset i pete.

11/Sv. 110

Službeni list Europske unije

173

32003R0142

L 023/9

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

27.01.2003.

UREDBA KOMISIJE (EZ) br. 142/2003

od 27. siječnja 2003.

o okončanju postupaka u vezi sa zaštitnim mjerama za određene proizvode od čelika i o povratu određenih carina

KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 3285/94 od 22. prosinca 1994. o zajedničkim uvoznim pravilima i o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 518/94 (1), kako je zadnje izmijenjena Uredbom Vijeća (EZ) br. 2474/2000 (2), a posebno njezin članak 7.,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 519/94 od 7. ožujka 1994. o zajedničkim pravilima za uvoz iz određenih trećih zemalja i o stavljanju izvan snage Uredbi (EEZ) br. 1765/82, (EEZ) br. 1766/82 i (EEZ) 3420/83 (3), kako su zadnje izmijenjene Uredbom (EZ) br. 1138/98 (4), a posebno njezin članak 6.,

nakon savjetovanja unutar savjetodavnog odbora osnovanog na temelju članka 4. Uredbe (EZ) br. 3285/94 odnosno Uredbe (EZ) br. 519/94,

budući da:

(1)

Dana 6. ožujka 2002. neke su države članice („dotične države članice”) obavijestile Komisiju kako uvozni trendovi za određene proizvode od čelika zahtijevaju uvođenje zaštitnih mjera, dostavile informacije koje su sukladno članku 10. Uredbe (EZ) br. 3285/94 i članku 8. Uredbe (EZ) br. 519/94 sadržavale raspoložive dokaze i od Komisije zatražile uvođenje privremenih zaštitnih mjera i otvaranje istrage o zaštitnim mjerama.

(2)

Dotične države članice tvrdile su kako je nedavno došlo do značajnog povećanja uvoza određenih proizvoda od čelika i da je proizvođačima u Zajednici nakon zatvaranja tržišta SAD-a zbog uvođenja zaštitnih trgovinskih mjera SAD-a ne samo u potpunosti zatvoreno važno prodajno tržište za izvoz njihove robe, nego su stvoreni i uvjeti za masovno preusmjeravanje trgovine čelikom sa SAD-a prema Europskoj zajednici („Zajednica”). Tvrdili su kako će čelik namijenjen SAD-u biti preusmjeren prema Zajednici. To je moglo dovesti do toga da se postojeća visoka razina uvoza po niskim cijenama nastavi znatno povećavati, čime bi se još više zaoštrio ozbiljan poremećaj na tržištu čelika u Zajednici uzrokovan ranijim povećanjem uvoza, koji je prijetio nanošenjem ozbiljne štete proizvođačima u Zajednici.

(3)	Dotične države članice dale su obavijest da su proizvođači u Zajednici dostavili relevantne informacije i pozvale na hitno usvajanje zaštitnih mjera Zajednice jer bi svako odgađanje njihovog usvajanja prouzročilo štetu koja bi se teško mogla popraviti.

(4)

Komisija je sve države članice obavijestila o ovim tvrdnjama i s njima se savjetovala o uvjetima uvoza, uvoznim trendovima i o tome je li dotičnim sektorima nanesena ozbiljna šteta i postoji li prijetnja nanošenja takve štete te o različitim aspektima gospodarske i poslovne situacije u vezi s predmetnim proizvodima Zajednice.

(5)

Dana 28. ožujka 2002. Komisija je pokrenula istragu kako bi utvrdila je li proizvođačima u Zajednici nanesena ozbiljna šteta i postoji li prijetnja nanošenja takve štete proizvođačima koji u Zajednici proizvode slične proizvode ili proizvode koji izravno konkuriraju s određenim uvezenim proizvodima od čelika. Istragom je obuhvaćen dvadeset jedan proizvod: 1. toplovaljani koluti od nelegiranog čelika, 2. toplovaljani listovi i ploče od nelegiranog čelika, 3. toplovaljane uske vrpce od nelegiranog čelika, 4. toplovaljani plosnati proizvodi od legiranog čelika, 5. hladnovaljani listovi, 6. električni listovi (osim GOES), 7. listovi prevučeni metalom, 8. listovi prevučeni organskim tvarima, 9. proizvodi od bijelog lima, 10. kvarto ploče, 11. široki plosnati čelici, 12. šipke i laki profili, od nelegiranog čelika, 13. šipke i laki profili, od legiranog čelika, 14. čelične šipke za armiranje betona, 15. nehrđajuće šipke i laki profili od čelika, 16. nehrđajuća valjana žica, 17. žica od nehrđajućeg čelika, 18. pribor za cijevi (< 609,6 mm), 19. prirubnice (osim od nehrđajućeg čelika), 20. cijevi za plinovode i 21. šuplji profili.

(6)	Istog dana su na temelju informacija prikupljenih i provjerenih prije pokretanja istrage uvedene privremene mjere za 15 proizvoda od čelika koji su njome obuhvaćeni. To su proizvodi pod brojevima 1, 2, 3, 4, 5, 6, 9, 10, 11, 12, 13, 14, 17, 18 i 19 iz gore navedene uvodne izjave 5.

(7)

Komisija je za svaki od 21 proizvoda provela punu istragu. Komisija je službeno obavijestila proizvođače izvoznike i uvoznike te njihove predstavničke udruge za koje se zna da su također pogođeni, predstavnike zemalja izvoznica i proizvođače u Zajednici. Komisija je svim tim stranama i onima koje su se unutar roka određenog u obavijesti o pokretanju istrage sami javili, poslala upitnike. Sukladno članku 5. Uredbe Vijeća (EZ) br. 519/94 i članku 6. Uredbe Vijeća (EZ) br. 3285/94 Komisija je također svim izravno pogođenim stranama dala priliku da svoje stavove iznesu u pisanom obliku i da zatraže saslušanje.

(8)

Neki proizvođači izvoznici, proizvođači u Zajednici, uvoznici i korisnici, njihove pripadajuće udruge kao i vlade trećih zemalja dostavili su pisane komentare. Svim zainteresiranim stranama koje su saslušanje zatražile u roku i koje su naznačile da će vjerojatno biti pogođene rezultatom postupka te da postoje posebni razlozi zašto ih treba saslušati takvo saslušanje je odobreno. Usmeni i pismeni komentari koje su strane predale razmotreni su i uzeti u obzir prilikom utvrđivanja konačnog nalaza. Komisija je zatražila i provjerila sve informacije koje je smatrala potrebnim za donošenje konačne odluke. U objektima 30 proizvođača, 12 proizvođača izvoznika i dva uvoznika u Zajednici izvršeni su posjeti radi provjere.

(9)

Rezultati istraga u vezi s proizvodima br. 1, 2, 3, 4, 5, 18 i 19 izloženi su u Uredbi Komisije (EZ) br. 1694/2002 (5) kojom su uvedene konačne zaštitne mjere u vezi s predmetnim proizvodima, dok su oni u vezi s proizvodima br. 6, 7, 8, 11, 12, 13, 15, 16, 17, 20 i 21 izloženi u Uredbi Komisije (EZ) br. 1695/2002 (6) kojom su okončani postupci u vezi sa zaštitnim mjerama za predmetne proizvode, kojom je uveden sustav nadzora određenih proizvoda od čelika i predviđen povrat određenih carina.

(10)

U rujnu 2002. Komisija je zaprimila nove informacije o proizvodima br. 9, 10 i 14, prema kojima je njihov uvoz u 2002. navodno bio znatno veći nego u 2001. te da su proizvođači u Zajednici u 2002. pretrpjeli financijske gubitke i zabilježili pad prodaje. Stoga je Komisija smatrala primjerenim nastaviti istragu za te proizvode. S tim u vezi Komisija je 11. prosinca 2002. (7) izdala obavijest da se u posebnim okolnostima koji su u njoj opisani rok okončanja istrage zaštitnih mjera za predmetne proizvode s 27. prosinca produžio na 27. veljače 2003. Komisija je od proizvođača u Zajednici i izvoznika u Zajednicu zatražila daljnje informacije koje je smatrala potrebnim, provjerila ih te izvršila daljnje posjete objekata 14 proizvođača Zajednice u svrhu provjere. Predmetne istrage sada su okončane, a rezultati u vezi s proizvodima br. 9,10 i 14 su dolje izloženi.

(11)

Dotični proizvod je:

određeni plosnati valjani proizvodi od željeza ili nelegiranog čelika:

—	u kolutima, samo hladnovaljani, neplatirani niti prevučeni, ili

—	platirani ili prevučeni kositrom, oksidima kroma ili kromom i oksidima kroma, obojani, lakirani ili prevučeni plastičnom masom ili određenim drugim tvarima.

(12)

Dotični proizvod (dalje u tekstu „proizvodi od bijelog lima”) trenutačno se razvrstava u oznake KN 7209 18 99, 7210 11 10, 7210 11 90, 7210 12 11, 7210 12 19, 7210 12 90, 7210 50 10, 7210 50 90, 7210 70 31, 7210 90 33, 7211 23 51, 7212 10 10, 7212 10 91, 7212 10 93, 7212 10 99, 7212 40 10, 7212 40 95.

(13)	Proizvodi od bijelog lima izrađuju se hladnim valjanjem listova željeza ili nelegiranog čelika i ovisno o slučaju bojanjem, lakiranjem ili prevlačenjem kositrom ili drugim tvarima. Uglavnom se rabe u proizvodnji limenki i drugih vrsta pakiranja.

(14)

Komisija je analizirala uvoz dotičnog proizvoda u razdoblju od 1997. do 2001. u apsolutnim brojkama te u odnosu na proizvodnju u Zajednici namijenjenu prodaji i na ukupnu proizvodnju u Zajednici uključujući vlastitu potrošnju („ukupna proizvodnja”). Komisija je također analizirala razvoj uvoza u 2002., kako u apsolutnim tako i u relativnim brojkama. Sljedeća tablica prikazuje taj razvoj od 1997. do 2001. godine. Za 2002. prikazan je stvarni uvoz do lipnja zajedno s procjenom za cijelu godinu.

Proizvod br. 9

Proizvodi od bijelog lima

Potrošnja

1997.

1998.

1999.

2000.

2001.

2002.

Procjena

2002.

od siječnja do lipnja

Opseg (u tonama)

3 947 987

4 147 807

3 932 959

4 249 024

3 889 003

4 006 821

2 109 939

Podaci o uvozu	1997.	1998.	1999.	2000.	2001.	2002. Procjena	2002. od siječnja do lipnja
Opseg (u tonama)	338 999	479 313	616 680	536 302	524 836	547 780	299 709
Stopa povećanja (u %)		41,4	28,7	–13,0	–2,1	4,4
Tržišni udio (u %)	8,6	11,6	15,7	12,6	13,5	13,7	14,2
Omjer uvoza i ukupne proizvodnje (u %)	7,5	10,1	14,4	11,4	12,1	12,4	12,9
Omjer uvoza i prodane proizvodnje (u %)	7,5	10,3	14,5	11,5	12,2	12,6	13,2
Jedinične cijene (u eurima/toni)	n/p	583	539	676	596	550	557

	1998./1997.	1999./1998.	2000./1999.	2001./2000.	2002./2001.
Opseg (klizni prosjek u tonama)	409 156	547 997	576 491	530 569	536 308

(15)

Uvoz dotičnog proizvoda je od 1997. do 1999. u apsolutnim brojkama porastao za 80 %, ali je zatim od 1999. do 2001. pao za 15 %. U 2002. uvoz se povećao za 4 %. U odnosu na ukupnu proizvodnju i na proizvodnju namijenjenu prodaji, uvoz se povećao s oko 7,5 % u 1997. na oko 14,5 % u 1999. U 2000. ponovno je pao na oko 11,5 % da bi u 2001. ponovno porastao. U 2002. uvoz je porastao u odnosu na ukupnu proizvodnju i na proizvodnju namijenjenu prodaji, ali je ostao ispod razine od 1999.

(16)

S obzirom na pad uvoza između 1999. i 2001. kako u apsolutnim tako i relativnim brojkama i bez obzira na povećanje uvoza u 2002. ne može se ustanoviti da je u posljednje vrijeme došlo do iznenadnog, naglog i značajnog povećanja uvoza. Stoga Komisija zaključuje da nije ispunjen osnovni uvjet za usvajanje konačnih zaštitnih mjera.

(17)

Dotični proizvod je:

određeni plosnati proizvodi od željeza ili nelegiranog čelika koji nisu u kolutima, neplatirani i neprevučeni, samo toplovaljani i dalje neobrađeni:

—

širine 600 mm ili veće i debljine veće od 10 mm, osim s reljefnim uzorcima, koji se trenutačno razvrstavaju u oznake KN ex 7208 51 30 (oznaka TARIC 7208513010), ex 7208 51 50 (oznaka TARIC 7208515010), ex 7208 51 91 (oznaka TARIC 7208519110), ex 7208 51 99 (oznaka TARIC 7208519910), ili širine 2 050 mm ili veće i debljine 4,75 mm ili veće, ali ne veće od 10 mm, koji se trenutačno razvrstavaju u oznaku KN ex 7208 52 91 (oznaka TARIC 7208529110), ili

—	širine 600 mm ili veće, osim toplovaljanih i dalje neobrađenih, koji se trenutačno razvrstavaju u oznake KN 7208 90 10 i 7208 90 90,

određeni plosnati proizvodi od željeza ili nelegiranog čelika širine 600 mm ili veće, platirani ili prevučeni, osim prevučenih kositrom, olovom (uključujući mat lim), cinkom, oksidima kroma ili kromom i oksidima kroma, aluminijem ili obojanih, lakiranih ili prevučenih plastičnom masom; osim posrebrenih, pozlaćenih, platiniranih ili emajliranih; dalje neobrađeni osim površinski, uključujući platirane, ili samo izrezani u oblike osim pravokutnih (uključujući kvadratne), platirani (EZUČ), koji se trenutačno razvrstavaju u oznaku KN 7210 90 31, i

određeni plosnati proizvodi od legiranog čelika (osim nehrđajućeg čelika), širine 600 mm ili veće, osim od silicijskog elektročelika ili brzoreznog čelika,

—	koji nisu u kolutima, toplovaljani i dalje neobrađeni, osim debljine manje od 4,75 mm (EZUČ), koji se trenutačno razvrstavaju u oznake KN 7225 40 20 i 7225 40 50, i

—	osim toplovaljanih ili hladnovaljanih i dalje neobrađenih; osim pocinčanih, dalje neobrađenih osim površinski, uključujući platirane, ili samo izrezanih u oblike osim pravokutnih (uključujući kvadratne) (EZUČ), platiranih, koji se trenutačno razvrstavaju u oznaku KN 7225 99 10.

(18)	Dotični proizvod izrađuje se valjanjem čelične ploče na četiri strane. Rabi se u brojne svrhe, uključujući brodogradnju, strojarstvo i izradu cijevi.

(19)

Proizvod br. 10

Kvarto ploče

Potrošnja

1997.

1998.

1999.

2000.

2001.

2002.

Procjena

2002.

od siječnja do lipnja

Opseg (u tonama)

9 198 227

10 069 103

8 207 564

8 699 946

9 045 288

8 411 598

4 552 723

Podaci o uvozu

Ukupni uvoz	1997	1998	1999	2000	2001	2002 Procjena	2002 od siječnja do lipnja
Opseg (u tonama)	1 811 787	2 285 468	1 423 355	1 173 890	1 715 357	1 453 445	775 131
Stopa povećanja (u %)		26,1	–37,7	–17,5	46,1	–15,3	–17,3
Tržišni udio (u %)	19,7	22,7	17,3	13,5	19,0	17,3	17,0
Omjer uvoza i ukupne proizvodnje (u %)	16,6	20,4	14,7	11,5	17,0	15,3	16,4
Omjer uvoza i prodane proizvodnje (u %)	19,7	24,3	17,9	13,3	19,7	18,1	19,3
Jedinične cijene (u eurima/toni)	269	330	268	320	323	332	330

	1998./1997.	1999./1998.	2000./1999.	2001./2000.	2002./2001.
Opseg (klizni prosjek u tonama)	2 048 628	1 854 412	1 298 623	1 444 624	1 584 401

(20)

Uvoz dotičnog proizvoda je u apsolutnim brojkama porastao s 1,8 milijuna tona u 1997. na 2,3 milijuna tona u 1998. ali je zatim u 2000. pao na 1,2 milijuna tona da bi u 2001. ponovno porastao na 1,7 milijuna tona. Između 2000. i 2001. uvoz se doduše znatno povećao, ali se to povećanje mora promatrati u kontekstu činjenice da više nije dosegao razinu iz 1997. i 1998. Procjenjuje se da će u. 2002. uvoz pasti na 1,5 milijuna tona.

(21)	Isti opći trendovi mogu se uočiti i u razvoju omjera uvoza i ukupne proizvodnje te omjera uvoza i proizvodnje namijenjene prodaji.

(22)

S obzirom na razvoj uvoza (a posebno na činjenicu da nedavne razine uvoza ostaju ispod onih iz 1997. i 1998.) ne može se ustanoviti da je u posljednje vrijeme došlo do iznenadnog, naglog i značajnog povećanja uvoza. Stoga Komisija zaključuje da nije ispunjen osnovni uvjet za usvajanje konačnih zaštitnih mjera.

(23)

Dotični proizvod je:

šipke od željeza ili nelegiranog čelika, samo kovane, toplovaljane, toplovučene ili toploistiskivane i dalje neobrađene, ali uključujući one usukane nakon valjanja, s udubljenjima, rebrima, žljebovima ili drugim deformacijama dobivenim tijekom procesa valjanja ili usukane nakon valjanja. Dotični proizvod trenutačno se razvrstava u oznaku KN 7214 20 00 i 7214 99 10.

(24)	Dotični proizvod izrađen je od gredica (poluproizvod) koje su zatim toplo valjane do potrebnog promjera. Prvenstveno se rabi za armiranje u građevinskoj industriji.

(25)

Komisija je analizirala uvoz dotičnog proizvoda u razdoblju od 1997. do 2001. u apsolutnim brojkama te u odnosu na proizvodnju u Zajednici namijenjenu prodaji i na ukupnu proizvodnju u Zajednici uključujući vlastitu potrošnju („ukupna proizvodnja”). Komisija je također analizirala razvoj uvoza u 2002. kako u apsolutnim tako i u relativnim brojkama. Sljedeća tablica prikazuje taj razvoj od 1997. do 2001. godine. Za 2002. prikazan je stvarni uvoz do lipnja zajedno s procjenom za cijelu godinu.

Proizvod br. 14

Čelične šipke za armiranje betona

Potrošnja

1997.

1998.

1999.

2000.

2001.

2002.

Procjena

2002.

od siječnja do lipnja

Opseg (u tonama)

11 343 116

11 879 644

13 101 025

12 866 281

13 227 634

13 680 979

7 134 912

Podaci o uvozu

Ukupni uvoz	1997	1998	1999	2000	2001	2002 Procjena	2002 od siječnja do lipnja
Opseg (u tonama)	476 486	676 765	1 456 082	1 216 116	1 499 580	1 673 218	816 274
Stopa povećanja (u %)		42,0	115,2	–16,5	23,3	11,6
Tržišni udio (u %)	4,2	5,7	11,1	9,5	11,3	12,2	11,4
Omjer uvoza i ukupne proizvodnje	4,1	5,8	11,9	10,0	11,9	13,3	12,8
Omjer uvoza i prodane proizvodnje	4,1	5,8	11,9	10,0	11,9	13,3	12,8
Jedinične cijene (u eurima/toni)	223	224	213	247	249	248	240

	1998./1997.	1999./1998.	2000./1999.	2001./2000.	2002./2001.
Opseg (klizni prosjek u tonama)	576 626	1 066 424	1 336 099	1 357 848	1 586 399

(26)

Uvoz dotičnog proizvoda porastao je u apsolutnim brojkama s 0,5 milijuna tona u 1997. na 1,5 milijuna tona u 1999., u 2000. je pao na 1,2 milijuna tona da bi se u 2001. opet vratio na 1,5 milijuna tona. Omjer uvoza i ukupne proizvodnje te uvoza i proizvodnje namijenjene prodaji u tom je razdoblju pratio ovaj razvoj. U 2002. uvoz se povećao na 1,7 milijuna tona.

(27)

Komisija je ispitala jesu li proizvođači u Zajednice pretrpjeli ozbiljnu štetu prouzročenu povećanim uvozom. Polazeći od cjelokupnog razdoblja 1997. do 2001. i razvoja u 2002. uočeno je sljedeće:

—	proizvodni kapacitet lagano se smanjio s 18,8 milijuna tona u 1997. na 18,2 milijuna tona u 2001. i ostao na 18,2 milijuna tona u 2002.,

—	proizvodnja se u razdoblju od 1997. do 2001. povećala za 8 % na 12,6 milijuna tona i u 2002. ostala stabilna (12,5 milijuna tona),

—	prodaja u Zajednici se u razdoblju od 1999. do 2001. povećala za 9 % i u 2001. dosegla 12,7 milijuna tona. U 2002. prodaja je ostala stabilna (12,8 milijuna tona),

—	jedinična prodajna cijena Zajednice 1997. i 1998. lagano se smanjila, ali je od tada postojano rasla do cijene od 253 eura/toni u 2002., što u usporedbi s cijenama iz 1997. odgovara ukupnom povećanju od 5 %. U 2002. cijene su porasle za daljnjih 2 % na 258 eura/toni,

—	prosječne uvozne cijene niti u 2001. (– 3,4 %) niti u 2002. (– 0,6 %) nisu bile niže od prosječne cijene proizvoda u Zajednici,

—	neto dobit od prodaje u Zajednici (%) se između 1997. i 2001. povećala s 0,5 % na 3,5 %, a u 2002. se dalje povećala na 4,6 %,

—	tržišni udio proizvođača u Zajednici pao je s 96 % u 1997. na 89 % u 2001. i dalje na 88 % u 2002.

(28)

Iako su proizvođači u Zajednici u razdoblju od 1997. do 2001. pretrpjeli gubitak tržišnog udjela, ekonomski pokazatelji situacije proizvođača u Zajednici ukupno gledano ne upućuju na značajno pogoršanje njihove opće situacije. Štoviše, isplativost i većina drugih pokazatelja u posljednje vrijeme upućuju na pozitivan razvoj. U 2002. proizvođači u Zajednici ponovno su izgubili tržišni udio, ali isplativost i većina drugih pokazatelja upućivala su na poboljšanje, tako da njihova opća situacija ostaje pozitivna.

(29)

S razlogom se može argumentirati kako je povećanje uvoza bilo iznenadno, naglo i značajno, ali s obzirom na činjenicu da to nije dovelo do značajnog pogoršanja opće situacije proizvođača u Zajednici te na pozitivan razvoj većine pokazatelja štete u 2001., a takav se trend zadržao i u 2002., Komisija zaključuje da nije ispunjen osnovni uvjet za usvajanje konačnih zaštitnih mjera.

(30)	Komisija smatra da zbog gore navedenih razloga za proizvode br. 9, 10 i 14 nisu ispunjeni uvjeti za uvođenje konačnih zaštitnih mjera.

(31)	Postupke u vezi sa zaštitnim mjerama za predmetne proizvode stoga treba okončati. Treba vratiti sve dodatne carine koje su u skladu s privremenim mjerama plaćene u vezi s predmetnim proizvodima.

(32)	Ovom se Uredbom ne dovodi u pitanje sustav naknadnog nadzora uveden Uredbom Komisije (EZ) br. 1695/2002 koji se odnosi i na proizvode br. 9, 10 i 14,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Postupci u vezi sa zaštitnim mjerama koje se odnose na proizvode br. 9, 10 i 14, podrobnije opisani u Prilogu I., okončavaju se.

Članak 2.

Sve dodatne carine plaćene na temelju privremenih zaštitnih mjera koje su Uredbom Komisije (EZ) br. 560/2002 (8) uvedene za proizvode br. 9, 10 i 14, podrobnije opisane u Prilogu 1., vraćaju se u što kraćem roku.

Članak 3.

Države članice i Komisija blisko surađuju kako bi osigurale poštovanje ove Uredbe.

Članak 4.

Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europskih zajednica.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 27. siječnja 2003.

Za Komisiju

Pascal LAMY

Član Komisije

(1) SL L 349, 31.12.1994., str. 53.

(2) SL L 286, 11.11.2000., str. 1.

(3) SL L 67, 10.3.1994., str. 89.

(4) SL L 159, 3.6.1998., str. 1.

(5) SL L 261, 28.9.2002., str. 1.

(6) SL L 261, 28.9.2002., str. 124.

(7) SL C 308, 11.12.2002., str. 37.

(8) SL L 85, 28.3.2002., str. 1.

PRILOG

Proizvod br.	Proizvod	Oznake KN
9	Proizvodi o bijelog lima	7209 18 99, 7210 11 10, 7210 11 90, 7210 12 11, 7210 12 19, 7210 12 90, 7210 50 10, 7210 50 90, 7210 70 31, 7210 90 33, 7211 23 51, 7212 10 10, 7212 10 91, 7212 10 93, 7212 10 99, 7212 40 10, 7212 40 95
10	Kvarto ploče	7208 51 30, 7208 51 50, 7208 51 91, 7208 51 99, 7208 52 91, 7208 90 10, 7208 90 90, 7210 90 31, 7225 40 20, 7225 40 50 i 7225 99 10.
14	Čelične šipke za armiranje betona	7214 20 00 i 7214 99 10

11/Sv. 110

Službeni list Europske unije

182

32003R0427

L 065/1

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

03.03.2003.

UREDBA VIJEĆA (EZ) br. 427/2003

od 3. ožujka 2003.

o prijelaznim zaštitnim mehanizmima vezanim za određene proizvode za uvoz podrijetlom iz Narodne Republike Kine i o izmjeni Uredbe (EZ) br. 519/94 o zajedničkim pravilima za uvoz iz određenih trećih zemalja

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske Zajednice, a posebno njezin članak 133.,

uzimajući u obzir prijedlog Komisije,

budući da:

(1)	Uredbom (EZ) br. 3285/94 (1) Vijeće je usvojilo zajednička uvozna pravila koja sadrže odredbe o zaštitnim mjerama.

(2)	Uredbom (EZ) br. 519/94 (2) Vijeće je usvojilo zajednička pravila za uvoz iz određenih trećih zemalja koja također sadrže odredbe o zaštitnim mjerama.

(3)

Protokolom o pristupanju Narodne Republike Kine (dalje u tekstu „Kina”) Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (dalje u tekstu „Protokol”) predviđaju se posebne prijelazne zaštitne mjere vezane za određeni proizvod (dalje u tekstu „zaštitne mjere”) i prijelazne mjere protiv skretanja trgovine vezane za određeni proizvod (dalje u tekstu „mjere protiv skretanja trgovine”).

(4)	Protokol je stupio na snagu 11. prosinca 2001.

(5)

S obzirom na značajnu razliku između odredaba o zaštitnim mjerama iz Protokola s jedne strane te Uredbe Vijeća (EZ) br. 519/94 i Uredbe Vijeća (EZ) br. 3285/94 s druge strane, potrebna je posebna Uredba o zaštitnim mjerama i mjerama protiv skretanja trgovine kada je riječ o uvozu određenih proizvoda podrijetlom iz Kine.

(6)	U skladu s Protokolom zaštitne mjere se mogu uvesti kada se količine proizvoda kineskog podrijetla koje se uvoze u Zajednicu toliko povećaju ili se proizvodi uvoze pod takvim uvjetima da mogu prouzročiti tržišni poremećaj za industriju Zajednice ili zaprijetiti takvim poremećajem.

(7)	Poremećaj na tržištu postoji kada se uvoz nekog proizvoda tako brzo povećava da postaje važan uzrok nanošenja materijalne štete ili prijetnje nanošenja materijalne štete industriji Zajednice.

(8)	Čini se potrebnim pojasniti koje čimbenike treba uzeti u obzir kako bi se utvrdio poremećaj na tržištu.

(9)

Protokolom se predviđa uvođenje mjera protiv skretanja trgovine u situacijama kada neka mjera koju je Kina ili neka druga članica Svjetske trgovinske organizacije (dalje u tekstu „WTO”) poduzela kako bi spriječila ili otklonila poremećaj na tržištu te članice WTO-a, uzrokuje ili prijeti prouzročiti povećanje uvoza nekog proizvoda podrijetlom iz Kine u Zajednicu.

(10)	Potrebno je utvrditi smjernice za čimbenike koji mogu biti relevantni prilikom utvrđivanja skretanja trgovine.

(11)	Preporučuje se definirati pojam „industrija Zajednice”.

(12)

Istraga o zaštitnim mjerama ili mjerama protiv skretanja trgovine pokreće se na zahtjev države članice ili Komisije; potrebno je utvrditi da se najranije godinu dana po završetku istrage o zaštitnim mjerama može pokrenuti nova istraga o zaštitnim mjerama u vezi s istim predmetom; takvo ograničenje ne treba vrijediti za mjere protiv skretanja trgovine.

(13)

Potrebno je utvrditi način na koji zainteresirane strane treba obavijestiti o informacijama koje su potrebne nadležnim tijelima Zajednice i pružiti im dovoljno prilika za podnošenje svih relevantnih dokaza, kao i za obranu svojih interesa; također je poželjno jasno utvrditi pravila i postupke koje treba slijediti tijekom istrage, posebno pravila prema kojima se zainteresirane strane unutar određenih rokova moraju same javiti, iznijeti svoja stajališta i dostaviti informacije ako se ta stajališta i informacije trebaju uzeti u obzir; također je potrebno odrediti uvjete pod kojima zainteresirana strana može pristupiti informacijama drugih zainteresiranih strana i iznijeti svoja stajališta u vezi s njima.

(14)	Potrebno je odrediti uvjete pod kojima se u iznimnim slučajevima mogu uvesti privremene mjere i utvrditi da takve mjere može uvesti Komisija na razdoblje od najviše 200 dana.

(15)	Protokolom se nalaže da se konačne mjere mogu uvesti tek 60 dana nakon što Kina zaprimi zahtjev za održavanje konzultacija te ako takve konzultacije nisu dovele do rješenja koje bi bilo zadovoljavajuće za obje strane.

(16)	Preporuča se predvidjeti mogućnost uvođenja mjera ograničenih na jednu ili više država članica, ako su ispunjeni određeni uvjeti i ako se time ne ometa funkcioniranje unutarnjeg tržišta.

(17)	Potrebno je predvidjeti da zaštitne mjere istječu nakon četiri godine, osim ako se preispitivanjem ne ustanovi da ih treba zadržati.

(18)	Preporučuje se predvidjeti privremena preispitivanja na zahtjev države članice ili Komisije, kako bi se ispitali učinci zaštitne mjere ili mjere protiv skretanja trgovine te potreba zadržavanja te mjere.

(19)	Potrebno je predvidjeti preispitivanje mjere protiv skretanja trgovine kada članica WTO-a koja je poduzela mjeru protiv skretanja trgovine obavijesti Odbor WTO-a za zaštitne mjere o izmjeni mjere.

(20)	Prikladno je odobriti obustavu zaštitnih mjera i mjera za skretanje trgovine ako su se uvjeti na tržištu privremeno promijenili tako da se privremeno čini neprikladnim zadržati takve mjere.

(21)	Kako bi se osigurala pravilna provedba mjera, potrebno je da države članice prema potrebi nadziru uvoznu trgovinu proizvoda koji su predmet istrage ili predmet mjera, kao i iznos carina koji se naplaćuju u skladu s ovom Uredbom, i da o tome podnesu izvješće Komisiji.

(22)

Također je potrebno u određenim dijelovima istrage predvidjeti redovite konzultacije unutar Savjetodavnog odbora. Odbor se treba sastojati od predstavnika država članica i predstavnika Komisije koji predsjedava Odborom. Sukladno uvodnoj izjavi 12. Odluke Vijeća 1999/468/EZ (3) Savjetodavni odbor nije obuhvaćen područjem primjene gore spomenute Odluke Vijeća.

(23)	Prikladno je predvidjeti posjete u svrhu provjere dostavljenih podataka o trendovima opsega uvoza i o poremećaju na tržištu, pri čemu takvi posjeti moraju biti uvjetovani primjerenim odgovorima na zaprimljene upitnike.

(24)	Treba utvrditi odredbe o postupanju s povjerljivim informacijama kako bi se spriječilo otkrivanje poslovnih ili državnih tajni.

(25)	Prijeko je potrebno predvidjeti pravilno objavljivanje bitnih činjenica i razmatranja stranama koje ispunjavaju uvjete za takvo postupanje te izvršenje takve objave unutar roka koji stranama omogućuje da zaštite svoje interese, uzimajući pritom u obzir postupak donošenja odluka u Zajednici.

(26)	Uputno je predvidjeti administrativni sustav u okviru kojeg se mogu iznositi argumenti o tome jesu li mjere u interesu Zajednice, uključujući interese potrošača te utvrditi rokove za podnošenje tih informacija, kao i prava zainteresiranih strana na objavu podataka.

(27)	Izvješće Radnih skupina o pristupanju Kine WTO-u (dalje u tekstu „izvješće”) predviđa postupno ukidanje kvota za ne-tekstilne proizvode koje Zajednica zadržava za neke proizvode kineskog podrijetla.

(28)	Stoga je potrebno staviti izvan snage Prilog II. Uredbi (EZ) br. 519/94 kako bi se uzelo u obzir to postupno ukidanje.

(29)	Potrebno je povećati količine koje su već dodijeljene putem uvoznih dozvola za 2002. i 2003. kako bi se uzelo u obzir povećanje predviđeno vremenskim rasporedom ukidanja kvota.

(30)	Potrebno je opozvati zaštitne mjere za one kineske proizvode koji su trenutačno obuhvaćeni Uredbom (EZ) br. 519/94 i navedeni u njezinom Prilogu III. koji treba staviti izvan snage.

(31)	Potrebno je iz Priloga I. Uredbi (EZ) br. 519/94 izbrisati one države koje su postale članice WTO-a te ovlastiti Komisiju za ažuriranje Priloga.

(32)	S obzirom da za određene proizvode kineskog podrijetla i dalje postoje kvote, u razdoblju primjene tih kvota primjereno je za te proizvode isključiti primjenu odredaba o zaštitnim mjerama i mjerama protiv skretanja trgovine.

(33)	Protokolom se predviđa istek odjeljka o zaštitnim mjerama i mjerama za sprečavanje skretanja trgovine 12 godina nakon stupanja na snagu Protokola; stoga je potrebno utvrditi da mjere poduzete na temelju ove Uredbe istječu najkasnije 11. prosinca 2013.,

DONIJELO JE OVU UREDBU:

GLAVA I.

PRIJELAZNI ZAŠTITNI MEHANIZMI VEZANI ZA ODREĐENI PROIZVOD

Članak 1.

Načela

1. U slučajevima kada se količine proizvoda kineskog podrijetla koje se uvoze u Zajednicu toliko povećaju ili se proizvodi uvoze pod takvim uvjetima da to može dovesti do tržišnog poremećaja za industriju Zajednice ili do prijetnje takvog poremećaja, u skladu sa sljedećim odredbama može se uvesti zaštitna mjera.

2. Ako mjera koju Kina ili neka druga država članica WTO-a poduzima kako bi spriječila ili otklonila poremećaj na tržištu te članice WTO-a uzrokuje ili prijeti prouzročiti povećanje uvoza nekog proizvoda podrijetlom iz Kine u Zajednicu, u skladu sa sljedećim odredbama može se uvesti mjera protiv skretanja trgovine.

Članak 2.

Utvrđivanje poremećaja na tržištu

1. Poremećaj na tržištu postoji kada se uvoz nekog proizvoda koji je sličan ili izravno konkurira proizvodu koji proizvodi industrija Zajednice toliko brzo povećava, bilo da se promatra relativno ili apsolutno, da postaje bitan uzrok nanošenja materijalne štete ili prijetnje nanošenja materijalne štete industriji Zajednice.

2. Prilikom utvrđivanja mogućeg postojanja poremećaja na tržištu uzimaju se u obzir samo objektivni čimbenici, uključujući:

(a)	opseg uvoza koji je pod istragom;

(b)	posljedice takvog uvoza na cijene sličnih ili izravno konkurentnih proizvoda u Zajednici; i

(c)	posljedice takvog uvoza na industriju Zajednice koja proizvodi slične ili izravno konkurentne proizvode.

Članak 3.

Utvrđivanje znatnog skretanja trgovine

1. Znatno skretanje trgovine postoji kada mjera koju poduzima Kina ili neka druga članica WTO-a kako bi spriječila ili otklonila poremećaj na tržištu te članice WTO-a uzrokuje ili prijeti prouzročiti povećanje uvoza nekog proizvoda iz Kine u Zajednicu.

2. Kako bi se utvrdilo uzrokuju li neke mjere za sprečavanje ili otklanjanje poremećaja na tržištu znatno skretanje trgovine ili prijete izazvati skretanja trgovine, moraju se primijeniti objektivni kriteriji. Neki od čimbenika koje treba ispitati su:

(a)	stvaran ili prijeteći porast tržišnog udjela uvoza iz Kine u Zajednicu;

(b)	vrsta i opseg mjere koju je poduzela ili predložila Kina ili neka druga članica WTO-a;

(c)	stvaran ili prijeteći porast opsega uvoza robe iz Kine uzrokovan poduzetom ili predloženom mjerom;

(d)	uvjeti ponude i potražnje na tržištu Zajednice za dotične proizvode; i

(e)	opseg izvoza iz Kine u državu(-e) članicu(-e) WTO-a u kojoj se primjenjuje(-u) privremene ili konačne zaštitne mjere.

Članak 4.

Određivanje pojma „industrija Zajednice”

Za potrebe primjene ove Uredbe, pojam „industrija Zajednice” podrazumijeva sve proizvođače sličnih ili izravno konkurentnih proizvoda u Zajednici koji posluju unutar područja Zajednice ili one među njima čija zajednička proizvodnja sličnih ili izravno konkurentnih proizvoda čini znatan dio ukupne proizvodnje predmetnih proizvoda u Zajednici.

Članak 5.

Pokretanje postupka

1. Istraga se pokreće na zahtjev države članice ili na vlastitu inicijativu Komisije ako je za Komisiju vidljivo kako postoji dovoljan broj dokaza da bi pokretanje istrage bilo opravdano.

2. Države članice obavješćuju Komisiji o mogućoj potrebi uvođenja zaštitnih mjera ili mjera protiv skretanja trgovine ako na to upućuju uvozni trendovi. Ta obavijest sadrži raspoložive dokaze kako su utvrđeni na temelju kriterija iz članaka 1., 2. odnosno 3. Komisija tu obavijest odmah prosljeđuje državama članicama.

3. Prije pokretanja istrage Komisija obavješćuje Kinu o svojoj namjeri pokretanja istrage. Uz obavijest može se priložiti i poziv na održavanje konzultacija s ciljem pojašnjenja situacije u vezi s pitanjima navedenim u člancima 1., 2. odnosno 3. i pronalaženja rješenja koje bi bilo zadovoljavajuće za obje strane.

4. Ako se nakon konzultacija država članica ustanovi kako postoji dovoljan broj dokaza da bi pokretanje postupka bilo opravdano, a konzultacije na temelju stavka 3. ne dovedu do rješenja koje bi bilo zadovoljavajuće za obje strane, Komisija objavljuje priopćenje u Službenom listu Europske unije.

5. U priopćenju o pokretanju postupka najavljuje se pokretanje istrage, predmet istrage, navode se proizvodi o kojima je riječ, daje sažetak zaprimljenih informacija i predviđa da se sve relevantne informacije moraju dostaviti Komisiji; u njemu se navode rokovi unutar kojih se zainteresirane strane mogu same javiti, iznijeti svoja stajališta u pisanom obliku i dostaviti informacije ako se ta stajališta i informacije trebaju uzeti u obzir tijekom istrage; u njoj se također navodi rok u kojem zainteresirane strane sukladno članku 6. stavku 4. mogu podnijeti zahtjev za saslušanje od strane Komisije.

6. Najranije godinu dana po završetku istrage o zaštitnim mjerama može se pokrenuti nova istraga o zaštitnim mjerama u vezi s istim predmetom, osim u iznimnim i obrazloženim slučajevima.

7. Pokretanjem istrage ne sprečavaju se postupci carinjenja.

Članak 6.

Istraga

1. Nakon pokretanja postupka Komisija započinje istragu. Takva istraga obuhvaća kako postojanje povećanog uvoza i poremećaja na tržištu tako i postojanje skretanja tržišta. Postojanje povećanog uvoza i poremećaja na tržištu istražuje se istodobno. Kako bi se dobili reprezentativni rezultati, odabire se razdoblje istrage. Informacije koje se odnose na razdoblje nakon razdoblja istrage obično se ne uzimaju u obzir.

2. Komisija prikuplja sve informacije koje smatra potrebnim za donošenje odluke prema kriterijima navedenim u člancima 1., 2. odnosno 3. i, ako to smatra primjerenim, nastoji provjeriti te informacije.

3. Komisija može od država članica zatražiti da joj dostave informacije, a države članice poduzimaju sve potrebne korake kako bi takve zahtjeve ispunili. Ako su te informacije od općeg interesa ili ako je određena država članica zatražila njihovo prosljeđivanje, Komisija ih prosljeđuje državama članicama, pod uvjetom da nisu povjerljive; u tom slučaju prosljeđuje se sažetak koji nije povjerljiv.

4. Zainteresirane strane koje su se u skladu s člankom 5. stavkom 5. same javile i kineska vlada imaju pravo na saslušanje ako unutar roka propisanog u priopćenju objavljenom u Službenom listu Europske unije podnesu pisani zahtjev za saslušanje i pritom dokažu da su zainteresirane strane koje bi mogle biti pogođene rezultatom postupka te da postoje posebni razlozi za njihovo saslušanje.

5. Zainteresirane strane koje su se u skladu s člankom 5. stavkom 5. same javile i kineska vlada na zahtjev dobivaju priliku sastati se s onim stranama koje zastupaju suprotne interese kako bi se mogli iznijeti suprotstavljena stajališta i protuargumenti. Pritom se mora voditi računa o potrebi očuvanja povjerljivosti i o praktičnim potrebama strana. Strane nisu obvezne prisustvovati takvim sastancima, a njihovo odsustvo ne utječe štetno na njihov slučaj. Usmene informacije predviđene ovim stavkom Komisija uzima u obzir samo ako se kasnije potkrijepe pismenim putem.

6. Zainteresirane strane koje su se u skladu s člankom 5. stavkom 5. same javile i kineska vlada na pismeni zahtjev mogu pregledati sve informacije koje je neka od strana u istrazi dostavila Komisiji, ali ne i interne dokumente koje su izradila nadležna tijela Zajednice ili njezinih država članica, ako su te informacije važne za iznošenje njihovih stajališta, nisu povjerljive u smislu članka 17. i ako se koriste u istrazi.

Takve strane mogu se izjasniti u vezi s tim informacijama i njihova se stajališta uzimaju u obzir ako su dostatno potkrijepljena.

7. Za postupke pokrenute sukladno članku 5. stavku 4. istraga se, kada je to moguće, završava unutar devet mjeseci od pokretanja istrage. U posebnim okolnostima taj se rok može produljiti na još jedno razdoblje od najviše dva mjeseca; u tom slučaju Komisija u Službenom listu Europske unije objavljuje trajanje produljenja i sažetak razloga tog produljenja.

Članak 7.

Uvođenje privremenih zaštitnih mjera

1. U kritičnim okolnostima u kojima bi odgoda prouzročila teško nadoknadivu štetu, primjenjuju se privremene zaštitne mjere nakon što je prethodno utvrđeno da uvoz za industriju Zajednice uzrokuje ili prijeti prouzročiti poremećaj na tržištu i da interes Zajednice zahtijeva intervenciju. Komisija poduzima takve privremene mjere nakon konzultacija s državama članicama ili, u slučajevima iznimne hitnosti, nakon obavješćivanja država članica. U potonjem slučaju konzultacije se održavaju najkasnije 10 dana nakon obavješćivanja država članica o mjeri koju je poduzela Komisija.

2. Ako država članica Komisiji podnese zahtjev za hitnu intervenciju i ako su ispunjeni uvjeti iz stavka 1., Komisija unutar najviše pet radnih dana od zaprimanja zahtjeva donosi odluku.

3. Komisija odmah obavješćuje Vijeće i države članice o svakoj odluci donesenoj na temelju stavaka 1. i 2. Vijeće unutar tri mjeseca nakon što u skladu s ovim stavkom zaprimi obavijest Komisije može kvalificiranom većinom donijeti drukčiju odluku.

4. Privremene zaštitne mjere mogu između ostalog biti u obliku carina i količinskih ograničenja uvoza podrijetlom iz Kine.

5. Trajanje privremenih zaštitnih mjera ne prelazi 200 dana.

6. Ako se privremena zaštitna mjera opozove zbog neispunjavanja uvjeta iz članaka 1., 2. odnosno 3., carine naplaćene na temelju privremenih mjera automatski se vraćaju. Primjenjuje se postupak iz članka 235. i dalje Uredbe Vijeća (EEZ) br. 2913/92 od 12. listopada 1992. o Carinskom zakoniku Zajednice (4).

Članak 8.

Okončanje bez uvođenja mjera

Ako se nakon konzultacija s državama članicama ispostavi da zaštitne mjere ili mjere za skretanje trgovine nisu potrebne i ako se unutar Savjetodavnog odbora ne uputi prigovor, istraga ili postupak se okončava odlukom Komisije. U svim drugim slučajevima Komisija Vijeću odmah podnosi izvješće o rezultatima konzultacija i prijedlog uredbe Vijeća o okončanju postupka. Postupak se smatra okončanim ako Vijeće unutar mjesec dana kvalificiranom većinom ne odluči drukčije.

Članak 9.

Uvođenje konačnih mjera

1. Ako se iz konačno utvrđenih činjenica pokaže da su ispunjeni uvjeti iz članaka 1., 2. odnosno 3. i ako je u skladu s člankom 19. u interesu Zajednice potrebna intervencija, Komisija podnosi zahtjev za održavanje konzultacija s kineskom vladom kako bi se pronašlo rješenje koje bi bilo zadovoljavajuće za obje strane.

2. Ako konzultacije iz stavka 1. ovog članka unutar 60 dana od zaprimanja zahtjeva za održavanje konzultacija ne dovedu do rješenja koje bi bilo zadovoljavajuće za obje strane, nakon konzultacija s državama članicama uvodi se konačna zaštitna mjera ili mjera protiv skretanja trgovine.

3. Kada država članica podnese zahtjev Komisiji za uvođenje neke mjere, Komisija unutar najviše pet radnih dana od zaprimanja zahtjeva donosi odluku.

4. O svakoj odluci koju Komisija donese sukladno ovom članku obavješćuju se Vijeće i države članice. Svaka država članica može unutar sljedećeg mjeseca od dana davanja takve obavijesti odluku uputiti Vijeću.

5. Ako država članica uputi odluku Komisije Vijeću, Vijeće može kvalificiranom većinom potvrditi, izmijeniti ili opozvati odluku.

Ako unutar tri mjeseca od upućivanja predmeta Vijeću Vijeće ne donese odluku, odluka Komisije smatra se opozvanom.

6. Kada to zahtijevaju interesi Zajednice, Vijeće na prijedlog Komisije izrađen u skladu s uvjetima iz ove glave može kvalificiranom većinom usvojiti prikladne mjere.

7. Konačne mjere između ostalog mogu biti u obliku carina i količinskih ograničenja uvoza podrijetlom iz Kine.

Članak 10.

Regionalne mjere

Kada se ispostavi, prvenstveno na temelju čimbenika iz članka 2. odnosno 3., da su uvjeti utvrđeni za usvajanje mjera sukladno člancima 7. i 9. ispunjeni u jednoj ili više država članica, Komisija nakon ispitivanja alternativnih rješenja iznimno može odobriti primjenu zaštitnih mjera ograničenih na dotičnu državu članicu, ako smatra da su mjere primijenjene na toj razini primjerenije od mjera koje se primjenjuju u cijeloj Zajednici. Te mjere moraju biti privremene i ne smiju ometati funkcioniranje unutarnjeg tržišta. Mjere se usvajaju u skladu s odredbama članka 7. odnosno 9.

Članak 11.

Trajanje

1. Zaštitna mjera ostaje na snazi samo onoliko dugo koliko je to potrebno kako bi se spriječio ili otklonio poremećaj na tržištu. Razdoblje važenja ne prelazi četiri godine osim ako se ne produlji sukladno članku 12. stavku 1.

2. Mjera protiv skretanja trgovine okončava se najkasnije 30 dana od isteka mjere koju je uključena članica WTO-a poduzela protiv uvoza iz Kine.

Članak 12.

Preispitivanje zaštitnih mjera

1. Prvobitno razdoblje trajanja zaštitne mjere može se produljiti pod uvjetom da se ustanovi kako:

—	je zaštitna mjera i dalje potrebna kako bi se spriječio ili otklonio poremećaj na tržištu,

—	postoji dokaz da proizvođači u Zajednici izvršavaju prilagodbe.

2. Produljenja se usvajaju u skladu s odredbama ove Uredbe o provedbi istrage i uz primjenu istih postupaka kao i kod prvobitnih mjera. Mjera produljena na ovaj način ne smije biti restriktivnija nego što je bila na kraju prvobitnog razdoblja.

3. Tijekom primjene zaštitne mjere se na zahtjev države članice ili na inicijativu Komisije unutar Savjetodavnog odbora održavaju konzultacije kako bi se ispitali učinci mjere i utvrdilo je li njezina primjena još uvijek potrebna.

4. Kada Komisija na temelju konzultacija navedenih u stavku 3. smatra da zaštitnu mjeru treba ukinuti ili izmijeniti, postupa kako slijedi:

(a)	Kada Vijeće donese odluku o uvođenju mjere, Komisija Vijeću predlaže njezin opoziv ili izmjenu. Vijeće odlučuje kvalificiranom većinom;

(b)	u svim drugim slučajevima Komisija opoziva ili mijenja zaštitnu mjeru.

Članak 13.

Preispitivanje mjera protiv skretanja trgovine

1. Mjere protiv skretanja trgovine preispituju se kada je članica WTO-a koja je poduzela mjeru na temelju koje je u skladu s ovom Uredbom uvedena mjera protiv skretanja trgovine, obavijestila Odbor WTO-a za zaštitne mjere o izmjeni te mjere.

2. Stavci 3. i 4. članka 12. primjenjuju se mutatis mutandis na mjere protiv skretanja trgovine.

Članak 14.

Opće odredbe

1. Privremene ili konačne mjere uvode se uredbom. Ako su mjere u obliku carina, iste naplaćuju države članice u obliku, po stopi i u skladu s drugim kriterijima utvrđenim u uredbi o uvođenju takvih mjera. Takve carine također se naplaćuju neovisno o ostalim carinama, porezima i drugim davanjima koje se naplaćuju prilikom uvoza.

2. Uredbe o uvođenju privremenih ili konačnih mjera te uredbe ili odluke o okončanju ili obustavi istraga ili postupaka objavljuju se u Službenom listu Europske unije. Takve uredbe i odluke posebno sadrže opis proizvoda i sažetak činjenica i razmatranja relevantnih za utvrđivanje povećanog uvoza i poremećaja na tržištu, uzimajući pritom u obzir zaštitu povjerljivih informacija. U svakom slučaju se poznatim zainteresiranim stranama i kineskoj vladi šalje preslika uredbe ili odluke. Odredbe ovog stavka primjenjuju se mutatis mutandis na preispitivanja.

3. Posebne odredbe, posebno o zajedničkoj definiciji pojma podrijetla robe kako su sadržane u Uredbi (EEZ) br. 2913/92, mogu se donijeti u skladu s ovom Uredbom.

4. U interesu Zajednice mjere uvedene u skladu s ovom Uredbom mogu se odlukom Komisije nakon konzultacija unutar Savjetodavnog odbora obustaviti na razdoblje od devet mjeseci. Obustava se može produljiti na još jedno razdoblje koje ne prelazi godinu dana, ako Vijeće tako odluči jednostavnom većinom na prijedlog Komisije. Mjere se mogu obustaviti samo ako su se uvjeti na tržištu privremeno promijenili do te mjere da nije vjerojatno kako će njihova obustava ponovno dovesti do poremećaja na tržištu. Nakon konzultacija mjere se u svakom trenutku mogu ponovno uvesti ako razlog njihove obustave više ne postoji.

5. Države članice Komisiju svakog mjeseca obavješćuju o uvoznoj trgovini proizvodima koji su predmet istrage i mjera te o iznosu carina naplaćenih sukladno ovoj Uredbi.

Članak 15.

Konzultacije

1. Konzultacije predviđene ovom Uredbom, osim onih predviđenih u članku 5. stavku 3. i članku 9. stavku 1., održavaju se unutar Savjetodavnog odbora koji se sastoji od predstavnika svake države članice i predstavnika Komisije koji predsjedava Odborom. Konzultacije se na zahtjev države članice ili na inicijativu Komisije održavaju bez odlaganja i u svakom slučaju unutar vremenskog razdoblja koje omogućuje poštovanje rokova utvrđenih ovom Uredbom.

2. Odbor se sastaje kada ga sazove njegov predsjednik. On ili ona državama članicama što je prije moguće dostavlja sve relevantne informacije.

3. Kada je to potrebno, konzultacije se smiju održavati samo pisanim putem; u tom slučaju Komisija obavješćuje države članice i utvrđuje rok unutar kojeg one imaju pravo izraziti svoja mišljenja ili zatražiti usmene konzultacije koje saziva predsjednik, pod uvjetom da se takve usmene konzultacije mogu održati unutar razdoblja koje omogućuje poštovanje rokova utvrđenih ovom Uredbom.

Članak 16.

Posjeti u svrhu provjere

1. Komisija kada to smatra primjerenim provodi posjete u svrhu pregledavanja evidencija izvoznika, proizvođača, uvoznika i predstavničkih udruga izvoznika, proizvođača ili uvoznika i industrije Zajednice kako bi provjerila dostavljene informacije o povećanom uvozu i o poremećaju na tržištu ili skretanju trgovine. U nedostatku primjerenog i pravovremenog odgovora posjet u svrhu provjere ne može se provesti.

2. Komisija može provoditi istrage u trećim zemljama pod uvjetom da dobije suglasnost dotičnih strana, obavijesti vladu predmetne zemlje i da potonja ne uputi prigovor na provedbu istrage. Čim dobije suglasnost dotičnih strana, Komisija treba obavijestiti zemlju podrijetla i/ili izvoza o imenima i adresama strana koje treba posjetiti i o dogovorenim datumima.

3. Dotične strane obavješćuju se o vrsti informacija koje se trebaju provjeriti tijekom posjeta i o svim drugim informacijama koje treba osigurati tijekom takvih posjeta, iako to ne treba isključiti mogućnost da se tijekom provjere uputi molba za podnošenje dodatnih pojedinosti u vezi s dobivenim informacijama.

4. Prilikom istraga koje se provode sukladno stavcima 1., 2. i 3. Komisiji pomažu službenici onih država članica koje su podnijele takav zahtjev.

Članak 17.

Povjerljivost informacija

1. Sa svim informacijama koje su povjerljive prirode (jer bi na primjer njihovo otkrivanje konkurentu donijelo znatnu konkurentnu prednost ili bi imalo izuzetno štetan učinak za osobu koja je informacije dostavila ili osobu od koje je ta osoba dobila informacije) ili koje strane u istrazi pružaju na povjerljivoj osnovi, nadležna tijela Zajednice postupaju povjerljivo ako se to na odgovarajući način obrazloži.

2. Od zainteresiranih strana koje dostavljaju povjerljive informacije zahtijeva se podnošenje njihovih sažetaka koji nisu povjerljivi. Predmetni sažeci sadrže dovoljno pojedinosti da omogućuju primjereno razumijevanje srži povjerljivih informacija. U posebnim okolnostima strane mogu navesti da takve informacije nisu prikladne za sažimanje. U takvim okolnostima mora se podnijeti izjava o razlozima koji onemogućuju sažimanje informacija.

3. Ako se smatra da zahtjev za povjerljivim postupanjem nije opravdan i ako osoba koja je dostavila informacije niti želi staviti informaciju na raspolaganje niti odobriti njezino otkrivanje u općem ili sažetom obliku, takve se informacije mogu zanemariti, osim ako se na temelju prikladnih izvora na zadovoljavajući način ne dokaže da su informacije točne. Zahtjevi za povjerljivim postupanjem ne odbijaju se proizvoljno.

4. Ovim se člankom ne isključuje otkrivanje općih informacija od strane nadležnih tijela Zajednice, posebno razloga na kojima se temelje odluke donesene u skladu s ovom Uredbom, kao ni otkrivanje dokaza na koje su se oslanjala nadležna tijela Zajednice, ako je potrebno predmetne razloge objasniti tijekom sudskih postupaka. Prilikom otkrivanja takvih informacija moraju se uzeti u obzir legitimni interesi dotičnih strana u vezi s čuvanjem njihovih poslovnih ili državnih tajni.

5. Komisija, Vijeće i države članice ili njihovi službenici ne otkrivaju informacije koje su primili u skladu s ovom Uredbom, a za koje je osoba koja ih je dostavila zatražila povjerljivo postupanje, bez posebnog odobrenja te osobe. Informacije razmijenjene između Komisije, Vijeća i država članica ili informacije vezane uz konzultacije opisane u članku 12. ili konzultacije opisane u članku 5. stavku 3. i članku 9. stavku 1. ili dokumenti koje su pripremili nadležna tijela Zajednice ili njezinih država članica ne otkrivaju se javnosti i stranama u postupku, osim ako to nije posebno predviđeno ovom Uredbom.

6. Informacije dobivene u skladu s ovom Uredbom koriste se samo u svrhu za koju su zatražene.

Članak 18.

Objavljivanje podataka

1. Zainteresirane strane i kineska vlada mogu zatražiti objavljivanje podataka o pojedinostima vezanim uz bitne činjenice i razmatranja na temelju kojih su uvedene privremene mjere. Takvi zahtjevi za objavljivanje podataka podnose se pisanim putem odmah po uvođenju privremenih mjera, a objavljivanje se vrši u pismenom obliku što je prije moguće nakon toga.

2. Strane spomenute u stavku 1. mogu zatražiti konačno objavljivanje bitnih činjenica i razmatranja na temelju kojih se namjerava preporučiti uvođenje konačnih zaštitnih mjera ili mjera protiv skretanja trgovine, ili okončanje istrage ili postupaka bez uvođenja mjera, pri čemu se posebna pažnja posvećuje objavljivanju činjenica ili razmatranja koji se razlikuju od onih na kojima su se temeljile privremene mjere.

3. Zahtjevi za konačno objavljivanje podataka upućuju se Komisiji pisanim putem, a u slučajevima kada je primijenjena privremena mjera zaprimaju se najkasnije mjesec dana nakon objave uvođenja te mjere. Kada privremena mjera još nije primijenjena, strane dobivaju priliku zatražiti konačno objavljivanje podataka unutar rokova koje je utvrdila Komisija.

4. Konačno objavljivanje podataka vrši se pismenim putem. Ono se vrši što je prije moguće, uzimajući u obzir zaštitu povjerljivih informacija, a obično najkasnije mjesec dana prije nego što Komisija donese konačnu odluku ili podnese prijedlog za uvođenje konačne mjere u skladu s člancima 8. i 9. Kada Komisija nije u mogućnosti objaviti određene činjenice ili razmatranja unutar tog roka, oni se objavljuju što je prije moguće nakon toga. Objavljivanjem podataka ne dovodi se u pitanje moguća kasnija odluka Komisije ili Vijeća; međutim, kada se takva odluka temelji na drugim činjenicama i razmatranjima, isti se objavljuju što je prije moguće.

5. Prigovori upućeni nakon konačnog objavljivanja podataka uzimaju se u obzir samo ako su zaprimljeni unutar roka koji Komisija utvrđuje za svaki pojedini slučaj, a koji iznosi barem 10 dana, pri čemu se vodi računa o hitnosti predmeta.

Članak 19.

Interes Zajednice

1. Utvrđivanje potrebe za intervencijom u interesu Zajednice temelji se na vrednovanju svih različitih interesa gledanih kao cjelina, uključujući interese domaće industrije te korisnika i potrošača; utvrđivanje sukladno ovom članku vrši se samo kada je svim zainteresiranim stranama dana prilika da izlože svoja stajališta u skladu sa stavkom 2. Mjere se ne smiju primijeniti kada nadležna tijela na temelju svih dostavljenih informacija mogu jasno zaključiti kako primjena takvih mjera nije u interesu Zajednice.

2. Kako bi nadležna tijela pri donošenju odluke o tome je li uvođenje mjera u interesu Zajednice mogla na odgovarajući način uzeti u obzir sva stajališta i informacije, uvoznici i njihove predstavničke udruge, predstavnici korisnika i predstavnici potrošačkih udruga mogu se javiti unutar rokova utvrđenih u obavijesti o pokretanju istrage i Komisiji dostaviti informacije. Takve informacije ili njihovi primjereni sažeci stavljaju se na raspolaganje drugim stranama navedenim u ovom stavku koje imaju pravo na njih odgovoriti.

3. Strane koje postupaju u skladu sa stavkom 2. mogu zatražiti saslušanje. Takvi zahtjevi se odobravaju kada se podnesu unutar rokova navedenih u stavku 2. i kada se u njima navode razlozi koji se tiču interesa Zajednice i zbog kojih bi se strane trebale saslušati.

4. Strane koje postupaju u skladu sa stavkom 2. mogu uputiti prigovore na primjenu uvedenih privremenih mjera. Takvi prigovori zaprimaju se unutar mjesec dana od primjene takvih mjera kako bi ih se uzelo u obzir; prigovori ili njihovi primjereni sažeci stavljaju se na raspolaganje drugim stranama koje imaju pravo na njih odgovoriti.

5. Komisija provjerava sve ispravno podnesene informacije i provjerava do koje su mjere reprezentativne; rezultati te analize dostavljaju se Savjetodavnom odboru uz odgovarajuće mišljenje. Komisija prilikom donošenja prijedloga na temelju članka 9. vodi računa o ravnoteži mišljenja iznesenih unutar Odbora.

6. Strane koje postupaju u skladu sa stavkom 2. mogu zatražiti da im se stave na raspolaganje činjenice i razmatranja na temelju kojih će se vjerojatno donijeti konačne odluke. Takve informacije stavljaju se na raspolaganje u mjeri u kojoj je to moguće i ne dovodeći u pitanje kasnije odluke Komisije ili Vijeća.

7. Informacije se uzimaju u obzir samo kada uz njih postoje stvarni dokazi kojima se potvrđuje njihova valjanost.

GLAVA II.

KVOTE ZA ODREĐENE PROIZVODE PODRIJETLOM IZ KINE

Članak 20.

Načela i postupno ukidanje kvota

1. Uvoz proizvoda podrijetlom iz Kine u Zajednicu odvija se slobodno, osim za ograničeni broj proizvoda podrijetlom iz Kine koji zbog osjetljivosti određenih sektora industrije Zajednice podliježu količinskim kvotama na razini Zajednice.

2. Te kvote se u skladu s godišnjim razinama navedenim u tablici iz Priloga I. primjenjuju do 2005. Taj novi Prilog zamjenjuje Prilog II. Uredbi (EZ) br. 519/94.

Članak 21.

Dodjela uvoznih dozvola

1. Metoda dodjele dodatnih količina za 2002. i 2003. godinu koja proizlazi iz povećanja kvota predviđenog u Prilogu II. te primjereno razdoblje njihovog korištenja utvrđuje se uredbom Komisije.

2. Sljedećih godina uvozne dozvole za kvote navedene u Prilogu I. dodjeljivat će se u skladu s Uredbom Vijeća (EZ) br. 520/94 od 7. ožujka 1994. o utvrđivanju postupka Zajednice za upravljanje količinskim kvotama (5).

GLAVA III.

OPĆE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 22.

Stavljanje izvan snage i izmjena određenih odredaba

1. Članak 1. stavak 2. druga alineja i članak 1. stavak 3., Prilog II. koji sadrži popis kvota za određene proizvode podrijetlom iz Kine, Prilog III. koji sadrži popis proizvoda iz Kine koji podliježu mjerama nadzora i upućivanje na Prilog III. u članku 1. stavku 4. i članku 4. stavku 3. točki (a) Uredbe (EZ) br. 519/94, stavljaju se izvan snage.

2. Albanija, Gruzija, Kina, Kirgistan, Moldavija i Mongolija brišu se iz Priloga I. Uredbi Vijeća (EZ) br. 519/94.

3. Komisija nakon konzultacija unutar Odbora uspostavljenog člankom 4. Uredbe (EZ) br. 519/94 može uredbom Komisije izmijeniti Prilog I. Uredbi (EZ) br. 519/94 kako bi izbrisala zemlje s popisa trećih zemalja iz ovog Priloga kada one postanu članice WTO-a.

Članak 23.

Završne odredbe

1. Ovom se Uredbom ne dovodi u pitanje primjena instrumenata o uspostavi zajedničke organizacije poljoprivrednih tržišta ili nacionalnih upravnih propisa koji iz njih proizlaze, ili posebnih instrumenata koji se primjenjuju na robu dobivenu preradom poljoprivrednih proizvoda; ona se primjenjuje kao dopuna predmetnih instrumenata.

2. Odredbe glave I. ne primjenjuju se na proizvode za čiji se uvoz u instrumentima navedenim u stavku 1. predviđaju količinska ograničenja.

3. Odredbe glave I. ne primjenjuju se na proizvode koji podliježu kvotama navedenim u Prilogu I., sve dok su takve kvote na snazi.

4. Mjere uvedene u skladu s ovom Uredbom istječu najkasnije 11. prosinca 2013.

Članak 24.

Stupanje na snagu

Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije. Glava I. istječe 11. prosinca 2013.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 3. ožujka 2003.

Za Vijeće

Predsjednik

A.-A. TSOCHATZOPOULOS

(1) SL L 349, 31.12.1994., str. 53. Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 2474/2000 (SL L 286, 11.11.2000., str. 1.).

(2) SL L 67, 10.3.1994., str. 89. Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 1138/98 (SL L 159, 3.6.1998., str. 1.).

(3) SL L 184, 17.7.1999., str. 23.

(4) SL L 302, 19.10.1992., str. 1. Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 2700/2000 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 311, 12.12.2000., str. 17.).

(5) SL L 66, 10.3.1994., str. 1. Uredba kako je izmijenjena Uredbom (EZ) br. 138/96 (SL L 21, 27.1.1996., str. 6.).

PRILOG I.

Vremenski raspored postupnog ukidanja industrijskih (ne-tekstilnih) kvota na uvoz podrijetlom iz Kine

Naziv proizvoda	HS/oznaka KN	2003.	2004.	2005.
Obuća	ex 6402 99 (1)	4748 09 59	5460 31 02	ukida se
	6403 51 6403 59	3 712 459	269 328	ukida se
	ex 6403 91 (1) ex 6403 99 (1)	1469 85 30	1690 33 10	ukida se
	ex 6404 11 (2)	2210 69 53	2542 29 96	ukida se
	6404 19 10	3868 39 55	4448 65 48	ukida se
Stolno i kuhinjsko posuđe izrađeno od porculana ili kineskog porculana	6911 10	73 139	84 110	ukida se
Stolno i kuhinjsko posuđe od keramike koje nije izrađeno od porculana ili kineskog porculana	6912 00	55 334	63 634	ukida se

(1) Isključujući obuću izrađenu posebnom tehnologijom: obuću čija CIF cijena nije niža od 9 eura po paru, namijenjenu za sportske aktivnosti, s jednoslojnim ili višeslojnim lijevanim potplatom koji nije ubrizgan, od sintetičkih materijala posebno oblikovanih za ublažavanje udaraca pri okomitim i bočnim pokretima i s posebnim tehničkim svojstvima poput hermetičkih jastučića koji sadrže plin ili tekućinu, mehaničkih komponenti koje amortiziraju ili ublažavaju udarce ili materijala kao što su polimeri niske gustoće.

(2) Isključujući:

(a)	obuću namijenjenu za sportske aktivnosti koja ima, ili na koju se može postaviti, čepove (krampone), čavle, zapore, štitnike ili slične proizvode, čiji potplat nije ubrizgan;

(b)

obuću izrađenu posebnom tehnologijom: obuću čija CIF cijena nije niža od 9 eura po paru, namijenjenu za sportske aktivnosti, s jednoslojnim ili višeslojnim lijevanim potplatom koji nije ubrizgan, od sintetičkih materijala posebno oblikovanih za ublažavanje udaraca pri okomitim i bočnim pokretima i s posebnim tehničkim svojstvima poput hermetičkih jastučića koji sadrže plin ili tekućinu, mehaničkih komponenti koje amortiziraju ili ublažavaju udarce ili materijala kao što su polimera niske gustoće.

PRILOG II.

Povećanje kvota za 2002. i 2003.

Naziv proizvoda	HS/oznaka KN	2002.	2003.
Obuća	ex 6402 99 (1)	10,25 %	21,28 %
	6403 51 6403 59	15,5 %	32,83 %
	ex 6403 91 (1) ex 6403 99 (1)	10,25 %	21,28 %
	ex 6404 11 (2)	10,25 %	21,28 %
	6404 19 10	10,25 %	21,28 %
Stolni proizvodi i kuhinjski proizvodi, porculanski	6911 10	32,25 %	52,09 %
Stolni proizvodi i kuhinjski proizvodi, osim porculanskih	6912 00	32,25 %	52,09 %

(2) Isključujući:

(a)	obuću namijenjenu za sportske aktivnosti koja ima, ili na koju se može postaviti, čepove (krampone), čavle, zapore, štitnike ili slične proizvode, čiji potplat nije ubrizgan;

(b)

11/Sv. 110

Službeni list Europske unije

194

32004D0278

L 087/31

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

10.02.2004.

ODLUKA KOMISIJE

od 10. veljače 2004.

o stajalištu Zajednice o izmjeni dodataka Prilogu 4. Sporazumu između Europske zajednice i Švicarske Konfederacije o trgovini poljoprivrednim proizvodima

(2004/278/EZ)

KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,

Uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,

Uzimajući u obzir Odluku 2002/309/EZ, Euratom Vijeća i Komisije u vezi sa Sporazumom o znanstvenoj i tehničkoj suradnji od 4. travnja 2002. o sklapanju sedam sporazuma sa Švicarskom Konfederacijom (1), a posebno njezin drugi podstavak članka 5. stavka 2.,

budući da:

(1)	Sporazum između Europske zajednice i Švicarske Konfederacije o trgovini poljoprivrednim proizvodima, dalje u tekstu „Poljoprivredni sporazum” stupio je na snagu 1. lipnja 2002.

(2)	Člankom 6. Poljoprivrednog sporazuma uspostavlja se Zajednički odbor za poljoprivredu koji je odgovoran za provođenje Poljoprivrednog sporazuma i osiguranje njegova nesmetanog odvijanja.

(3)	Člankom 11. Poljoprivrednog sporazuma određuje se da Zajednički odbor za poljoprivredu može odlučiti da se izmijene prilozi 1. i 2. i dodaci ostalim prilozima Sporazumu.

(4)	Mora se definirati stajalište Zajednice koje treba zauzeti Komisija u Zajedničkom odboru za poljoprivredu, a koje se odnosi na izmjene dodataka.

(5)	Mjere predviđene u ovoj Odluci u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za biljno zdravstvo,

ODLUČILA JE:

Članak 1.

Stajalište Zajednice koje treba usvojiti Komisija u Zajedničkom odboru za poljoprivredu, koji je osnovan člankom 6. Sporazuma između Europske zajednice i Švicarske Konfederacije o trgovini poljoprivrednim proizvodima, temelji se na nacrtu Odluke Zajedničkog odbora za poljoprivredu koji je priložen ovoj Odluci.

Članak 2.

Odluka Zajedničkog odbora za poljoprivredu nakon donošenja se objavljuje u Službenom listu Europske unije.

Sastavljeno u Bruxellesu 10. veljače 2004.

Za Komisiju

David BYRNE

Član Komisije

(1) SL L 114, 30.4.2002., str. 1.

PRILOG

ODLUKA br. 1/2004 ZAJEDNIČKOG ODBORA ZA POLJOPRIVREDU OSNOVANOG SUKLADNO SPORAZUMU IZMEĐU EUROPSKE ZAJEDNICE I ŠVICARSKE KONFEDERACIJE O TRGOVINI POLJOPRIVREDNIM PROIZVODIMA

od 17. veljače 2004.

u vezi s izmjenama dodataka Prilogu 4.

(2004/…/EZ)

ZAJEDNIČKI ODBOR ZA POLJOPRIVREDU,

Uzimajući u obzir Sporazum između Europske zajednice i Švicarske Konfederacije o trgovini poljoprivrednim proizvodima, a posebno njegov članak 11.,

budući da:

(1)	Sporazum je stupio na snagu 1. lipnja 2002.

(2)

Svrha Priloga 4. jest da se strankama olakša trgovina biljem, biljnim proizvodima i drugim predmetima koji su podložni mjerama biljnog zdravstva. Navedeni Prilog 4. treba nadopuniti određenim brojem dodataka kako je to opisano u Zajedničkoj izjavi o primjeni Priloga 4. koji je priložen Sporazumu (osim Dodatka 5. koji je usvojen u vrijeme kada je sklopljen Sporazum).

(3)	Tekst priložen ovoj Odluci dijeli predmete koji su obuhvaćeni ovim dodacima kako slijedi.

(4)	Dodatak 1.A ovoj Odluci definira biljke, biljne proizvode i ostale predmete podrijetlom od bilo koje stranke, za koje obje stranke imaju slično zakonodavstvo koje vodi jednakim rezultatima i kojima se može trgovati s biljnom putovnicom.

(5)

Dodatak 1.B ovoj Odluci definira biljke, biljne proizvode i ostale predmete podrijetlom izvan državnog područja stranaka, za koje odredbe biljnog zdravstva obaju stranaka vode do jednakovrijednih rezultata i kojima se može trgovati uz biljnu putovnicu, ako su navedene u Dodatku 1.A ili slobodno, ako tamo nisu navedene.

(6)	Dodatak 1.C ovoj Odluci definira biljke, biljne proizvode i ostale predmete koji potječu od bilo koje stranke, a za koje stranke nemaju slično zakonodavstvo i ne priznaju biljne putovnice.

(7)	Biljkama, biljnim proizvodima i ostalim predmetima koji nisu izričito navedeni u Dodatku 1. i ne podliježu mjerama biljnog zdravstva bilo koje od stranaka može se trgovati bez provjere dokumenata, identiteta ili zdravlja bilja u vezi s mjerama biljnog zdravstva.

(8)	Dodatak 2. definira zakonodavstvo obiju stranaka čija primjena ima sličan rezultat.

(9)	Dodatak 3. navodi tijela nadležna za izdavanje biljnih putovnica.

(10)	Dodatak 4. definira zone iz članka 4. Priloga 4. i posebne zahtjeve koji se na njih odnose, a kojih se moraju pridržavati obje stranke.

(11)	Upućivanja na zakonodavstvo iz Dodatka 5. trebalo bi izmijeniti tako da se u obzir uzmu izmjene zakonodavstva nakon završetka pregovora,

ODLUČIO JE:

Članak 1.

Dodaci Prilogu 4. Sporazumu zamjenjuju se tekstom priloženim ovoj Odluci.

Članak 2.

Ova Odluka stupa na snagu 1. travnja 2004.

Potpisano u Bruxellesu 17. veljače 2004.

Za Zajednički odbor za poljoprivredu

Šefovi delegacija

Za Europsku komisiju

Michael SCANNELL

Za Švicarsku Konfederaciju

Christian HÄBERLI

Za Tajništvo Zajedničkog odbora za poljoprivredu

Hans-Christian BEAUMOND

DODATAK 1.

BILJKE, BILJNI PROIZVODI I OSTALI PREDMETI

A. Biljke, biljni proizvodi i ostali predmeti s podrijetlom od obiju stranaka, za koje obje stranke imaju slično zakonodavstvo koje vodi jednakovrijednim rezultatima i priznaju biljnu putovnicu

1. Biljke i biljni proizvodi

1.1. Biljke namijenjene sadnji, bez sjemena

Beta vulgaris L.

Humulus lupulus L.

Prunus L., bez Prunus laurocerasus L. i Prunus lusitanica L.

1.2. Biljke koje ne obuhvaćaju plodove ili sjeme, ali koje obuhvaćaju aktivni pelud za oprašivanje

Chaenomeles Lindl.

Crataegus L.

Cydonia Mill.

Eriobotrya Lindl.

Malus Mill.

Mespilus L.

Pyracantha Roem.

Pyrus L.

Sorbus L.bez Sorbus intermedia (Ehrh.) Pers.

1.3. Biljke vrsta s vriježama i gomoljastih vrsta namijenjene sadnji

Solanum L. i njegovi hibridi

1.4. Biljke, bez plodova

Vitis L.

1.5. Biljke, bez plodova ili sjemena

Rhododendron spp., bez Rhododendron simsii Planch.

Viburnum spp.

1.6. Drvo koje je potpuno ili djelomično zadržalo svoju prirodnu okruglu površinu, s korom ili bez kore ili koje je zastupljeno u obliku iverja, usitnjenog drva, piljevine, drvnog ostatka ili strugotina

(a)

kada je dobiveno u cijelosti ili djelomično od biljaka koje su niže opisane:

Castanea Mill., osim drveta kojem je oguljena kora

Platanus L., koje obuhvaća drvo koje nije zadržalo svoju prirodnu okruglu površinu;

(b)

kada odgovara jednom od sljedećih opisa:

KN oznaka

Opis

4401 10 00

Ogrjevno drvo u obliku trupaca, cjepanica, grana, snopova ili u sličnom obliku

4401 22 00

Drvo kao iverje ili usitnjeno drvo

ex 4401 30

Drvni ostaci i strugotine koji nisu spojeni u trupce, brikete, pelete ili slične oblike

4403 99

Neobrađeno drvo, s korom ili bez kore ili bjelike, ili učetvoreno:

—	osim onoga tretiranog bojom, kreozotom ili drugim zaštitnim sredstvima

—	osim crnogorice, Quercus spp. ili Fagus spp.

ex 4404 20 00

Cijepani kolci: zašiljeni kolci, stupovi i drvene motke, zašiljeni, ali ne uzdužno piljeni:

—	osim crnogorice

4406 10 00

Željeznički ili tramvajski drveni pragovi:

—	neimpregnirani

ex 4407 99

Drvo uzdužno piljeno ili kalano, narezano ili oljušteno, neblanjano, brušeno ili spojeno, debljine koja nije veća od 6 mm; naročito grede, daske, debele daske, ploče, letve:

—	osim crnogorice, tropskog drveta, Quercus spp. ili Fagus spp.

1.7. Izolirana kora

Castanea Mill.

2. Biljke, biljni proizvodi i ostali predmeti koje su proizveli ovlašteni proizvođači za prodaju osobama koje su profesionalno zaposlene u biljnoj proizvodnji, osim biljaka, biljnih proizvoda i ostalih predmeta koji su pripremljeni i spremni za prodaju krajnjem potrošaču i za koje postoji jamstvo da je njihova proizvodnja jasno odvojena od proizvodnje ostalih proizvoda.

2.1. Biljke namijenjene sadnji, ne uključujući sjeme

Abies Mill.

Apium graveolens L.

Argyranthemum spp.

Aster spp.

Brassica spp.

Castanea Mill.

Cucumis spp.

Dendranthema (DC) Des Moul.

Dianthus L. i njegovi hibridi

Exacum spp.

Fragaria L.

Gerbera Cass.

Gypsophila L.

Impatiens L.: sve sorte hibrida iz Nove Gvineje

Lactuca spp.

Larix Mill

Leucanthemum L.

Lupinus L.

Pelargonium L'Hérit. Ex. Ait.

Picea A. Dietr.

Pinus L.

Platanus L.

Populus L.

Prunus laurocerasus L. i Prunus lusitanica L.

Pseudotsuga Carr.

Quercus L.

Rubus L.

Spinacia L.

Tanacetum L.

Tsuga Carr.

Verbena L.

i ostale biljke osim zeljastih vrsta, osim biljaka porodice Gramineae, lukovica, podanaka i gomolja.

2.2 Biljke namijenjene sadnji, koje ne obuhvaćaju sjeme

Solanaceae, osim onih iz točke 1.3.

2.3. Korjenasto bilje s dodanim ili uključenim supstratom za uzgoj

Araceae

Marantaceae

Musaceae

Persea spp.

Strelitziaceae

2.4. Sjeme i lukovice namijenjene sadnji

Allium ascalonicujm L.

Allium cepa L.

Allium schoenoprasum L.

2.5. Biljke namijenjene sadnji

Allium porrum L.

2.6. Lukovice i gomoljasti podanci namijenjeni sadnji

Camassia Lindl.

Chionodoxa Boiss.

Crocus flavus Westson cv. Golden Yellow

Galanthus L.

Galtonia candicans (Baker) Decne

Gladiolus Tourn. Ex L.: mini sorte i njihovi hibridi, ako G. callianthus Marais, G. colvillei Sweet, G. nanus hort., G. ramosus hort. i G. tubergenii hort.

Hyacinthus L.

Iris L.

Ismene Herbert (= Hymenocallis Salisb.)

Muscari Mill.

Narcissus L.

Ornithogalum L.

Puschkinia Adams

Scilla L.

Tigridia Juss.

Tulipa L.

B. Biljke, biljni proizvodi i ostali predmeti čije je podrijetlo izvan područja stranaka, za koje odredbe biljnog zdravstva obaju stranaka, koje se odnose na uvoz, vode jednakovrijednim rezultatima i kojima se može međusobno trgovati s biljnom putovnicom, ako su navedene u popisu A ovog Dodatka, ili slobodno ako nisu tamo navedene

1. Ne dovodeći u pitanje biljke navedene u dijelu C ovog Dodatka, sve biljke namijenjene sadnji, bez sjemena

2. Sjeme

2.1. Sjeme podrijetlom iz Argentine, Australije, Bolivije, Čilea, Novog Zelanda ili Urugvaja

Cruciferae

Gramineae isključujući Oryza spp.

Trifolium spp.

2.2. Sjeme bilo kojeg podrijetla koje nije s područja jedne od stranaka

Allium ascalonicum L.

Allium cepa L.

Allium porrum L.

Allium schoenoprasum L.

Capsicum spp.

Helianthus annuus L.

Lycopersicon lycopersicum (L.) Karst. ex Farw.

Medicago sativa L.

Phaseolus L.

Prunus L.

Rubus L.

Zea mays L.

2.3. Sjeme podrijetlom iz Afganistana, Indije, Iraka, Meksika, Nepala, Pakistana, Južne Afrike ili Sjedinjenih Država

Triticum

Secale

X Triticosecale

3. Dijelovi biljaka, bez plodova ili sjemena

Acer saccharum Marsh., podrijetlom iz zemalja Sjeverne Amerike

Apium graveolens L. (lisnato povrće)

Aster spp. podrijetlom iz neeuropskih zemalja (rezano cvijeće)

Castanea Mill

Conifers (Coniferales)

Dendranthema (DC) Des Moul.

Dianthus L.

Eryngium L., podrijetlom iz neeuropskih zemalja (rezano cvijeće)

Gypsophila L.

Hypericum L., podrijetlom iz neeuropskih zemalja (rezano cvijeće)

Lisianthus L., podrijetlom iz neeuropskih zemalja (rezano cvijeće)

Ocimum L. (lisnato povrće)

Orchidaceae (rezano cvijeće)

Pelargonium L'Hérit. Ex. Ait.

Populus L.

Prunus L., podrijetlom iz neeuropskih zemalja

Rhododendron spp., isključujući Rhododendron simsii Planch.

Rosa L., podrijetlom iz neeuropskih zemalja (rezano cvijeće)

Quercus L.

Solidago L.

Trachelium L., podrijetlom iz neeuropskih zemalja (rezano cvijeće)

Viburnum spp.

4. Plodovi

Annona L., podrijetlom iz neeuropskih zemalja

Cydonia L., podrijetlom iz neeuropskih zemalja

Diospyros L., podrijetlom iz neeuropskih zemalja

Malus Mill., podrijetlom iz neeuropskih zemalja

Mangifera L., podrijetlom iz neeuropskih zemalja

Momordica L.,

Passiflora L., podrijetlom iz neeuropskih zemalja

Prunus L., podrijetlom iz neeuropskih zemalja

Psidium L., podrijetlom iz neeuropskih zemalja

Pyrus L., podrijetlom iz neeuropskih zemalja

Ribes L., podrijetlom iz neeuropskih zemalja

Solanum melongena L.,

Syzygium Gaertn. podrijetlom iz neeuropskih zemalja

Vaccinium L., podrijetlom iz neeuropskih zemalja

5. Gomolji, osim za sadnju

Solanum tuberosum L.

6. Drvo koje je potpuno ili djelomično zadržalo svoju prirodnu okruglu površinu, sa ili bez kore ili koje je u obliku iverja, usitnjenog drva, piljevine, drvnog ostatka ili strugotina

(a)

kada je potpuno ili djelomično dobiveno od biljaka koje su niže opisane:

—	Castanea Mill.

—	Castanea Mill, Quercus L., uključujući drvo koje nije zadržalo svoju prirodnu okruglu površinu, podrijetlom iz zemalja Sjeverne Amerike

—	Crnogorica (Coniferales) osim Pinus L., uključujući drvo koje nije zadržalo svoju prirodnu okruglu površinu, podrijetlom iz neeuropskih zemalja

—	Platanus L., Pinus L., uključujući drvo koje nije zadržalo svoju prirodnu okruglu površinu

—	Populus L, podrijetlom iz zemalja američkog kontinenta

—	Acer saccharum Marsh, uključujući drvo koje nije zadržalo svoju prirodnu površinu, podrijetlom iz zemalja Sjeverne Amerike;

(b)

kada zadovoljava jedan od sljedećih opisa:

KN oznaka

Opis

4401 10 00

Ogrjevno drvo u obliku trupaca, cjepanica, grana, snopova ili u sličnom obliku

ex 4401 21 00

Drvo kao iverje ili usitnjeno drvo:

—	crnogorica, podrijetlom iz neeuropskih zemalja

4401 22

Drvo kao iverje ili usitnjeno drvo:

—	osim crnogorice

ex 4401 30

Drvni ostaci i strugotine koji nisu spojeni u trupce, brikete, pelete ili slične oblike

ex 4403 20

Neobrađeno drvo, sa ili bez kore ili bjelike ili učetvoreno:

—	osim onoga tretiranog bojom, kreozotom ili drugim zaštitnim sredstvima

—	crnogorica, podrijetlom iz neeuropskih zemalja

4403 91 00

Neobrađeno, sa ili bez kore ili bjelike ili učetvoreno:

—	osim onoga tretiranog bojom, kreozotom ili drugim zaštitnim sredstvima

—	od Quercus spp.

4403 99

Neobrađeno, sa ili bez kore ili bjelike, ili učetvoreno:

—	osim onoga tretiranog bojom, kreozotom ili drugim zaštitnim sredstvima

—	osim crnogorice, Quercus spp. ili Fagus spp.

ex 4404 10 00

Cijepani kolci: zašiljeni kolci, stupovi i drvene motke, zašiljeni, ali ne uzdužno piljeni:

—	crnogorica, podrijetlom iz neeuropskih zemalja

ex 4404 20 00

Cijepani kolci: zašiljeni kolci, stupovi i drvene motke, zašiljeni, ali ne uzdužno piljeni:

—	osim crnogorice

4406 10 00

Željeznički ili tramvajski drveni pragovi

—	neimpregnirani

ex 4407 10

Drvo uzdužno piljeno ili kalano, narezano ili oljušteno, neblanjano, brušeno ili spojeno, debljine koja je veća od 6 mm; naročito grede, daske, debele daske, ploče, letve:

—	crnogorica, podrijetlom iz neeuropskih zemalja

ex 4407 91

Drvo uzdužno piljeno ili kalano, narezano ili oljušteno, neblanjano, brušeno ili spojeno, debljine koja je veća od 6 mm; naročito grede, daske, debele daske, ploče, letve:

—	od Quercus spp.

ex 4407 99

Drvo uzdužno piljeno ili kalano, narezano ili oljušteno, neblanjano, brušeno ili spojeno, debljine koja je veća od 6 mm; naročito grede, daske, debele daske, ploče, letve:

—	osim crnogorice, tropskog drveta, Quercus spp. ili Fagus spp.

ex 4415 10

Sanduci, kutije, gajbe, i bubnjevi od drveta podrijetlom iz neeuropskih zemalja

ex 4415 20

Palete, palete-sanduci i druge ploče za utovar od drveta podrijetlom iz neeuropskim zemalja

ex 4416 00

Drvene bačve uključivo i dužice od Quercus spp

Palete i palete-sanduci (KN oznaka ex 4415 20) također su izuzete gdje zadovoljavaju norme koje se mogu primijeniti na „UIC” palete i nose oznaku koja potvrđuje takvu sukladnost.

7. Tlo i hranjivi supstrat

(a)	Tlo i hranjivi supstrat, koji se sastoje, djelomično ili u potpunosti od tla ili čvrste organske tvari kao što su dijelovi biljaka, humus sa korom drveta ili tresetom, osim onoga koji se isključivo sastoji od treseta.

(b)

Tlo i hranjivi supstrat, dodani ili spojeni s biljkama, koji se djelomično ili u cijelosti sastoje od materijala koji su specificirani u točki (a) ili koji djelomično sadrže bilo koje anorganske tvari čija je namjena da održe životnu sposobnost biljaka, podrijetlom iz:

—

Turske

—	Bjelarusa, Estonije, Gruzije, Latvije, Litve, Moldove, Rusije ili Ukrajine,

—	neeuropskih država osim Alžira, Egipta, Izraela, Libije, Maroka ili Tunisa.

8. Izolirana kora drveta

—	crnogorice (coniferales)

9. Žitarice sljedećih vrsta podrijetlom iz Afganistana, Indije, Iraka, Meksika, Nepala, Pakistana, Južne Afrike ili Sjedinjenih Država

Triticum

Secale

X Triticosecale

C. Biljke, biljni proizvodi i ostali predmeti, podrijetlom od bilo koje stranke, za koje stranke nemaju slično zakonodavstvo i ne priznaju biljnu putovnicu

1. Biljke i biljni proizvodi koji dolaze iz Švicarske i koji moraju imati fitocertifikat kada ih uvozi država članica Zajednice

1.1. Biljke namijenjene sadnji, sjeme nije uključeno

Clausena Burm. f.

Murraya Koenig ex L.

Palmae, koje ne obuhvaćaju Phoenix spp. podrijetlom iz Alžira ili Maroka

1.2. Dijelovi biljaka, koji ne obuhvaćaju plodove ili sjeme

Phoenix spp.

1.3. Sjeme

Oryza spp.

1.4. Plod

Citrus L. i njegovi hibridi

Fortunella Swingle i njeni hibridi

Poncirus Raf. i njegovi hibridi

2. Biljke i biljni proizvodi koji dolaze iz države članice Zajednice i koje mora pratiti fitocertifikat kada se uvoze u Švicarsku

3. Biljke i biljni proizvodi koji dolaze iz Švicarske čiji je uvoz zabranjen u državu članicu Zajednice

3.1. Biljke, bez plodova ili sjemena

Citrus L. i njegovi hibridi

Fortunella Swingle i njeni hibridi

Phoenix spp. podrijetlom iz Alžira ili Maroka

Poncirus Raf. i njegovi hibridi

4. Biljke i biljni proizvodi koji dolaze iz države članice Zajednice čiji je uvoz u Švicarsku zabranjen

4.1. Biljke

Cotoneaster Ehrh.

Stranvaesia Lindl.

DODATAK 2.

ZAKONODAVSTVO

Odredbe Europske zajednice

—	Direktiva Vijeća 69/464/EEZ od 8. prosinca 1969. o suzbijanju krumpirova raka

—	Direktiva Vijeća 69/465/EEZ od 8. prosinca 1969. o suzbijanju zlatne krumpirove cistolike nematode

—	Direktiva Vijeća 69/466/EEZ od 8. prosinca 1969. o suzbijanju kalifornijske štitaste uši

—	Direktiva Vijeća 74/647/EEZ od 9. prosinca 1974. o suzbijanju običnog klinčićeva savijača

—	Odluka Komisije 91/261/EEZ od 2. svibnja 1991. kojom se potvrđuje da u Australiji nema Erwinia amylovora (Burr.) Winsl. et al.

—	Direktiva Komisije 92/70/EEZ od 30. srpnja 1992. koja propisuje podrobna pravila za istraživanja koja se obavljaju u svrhu priznavanja zaštićenih zona u Zajednici

—	Direktiva Komisije 92/90/EEZ od 3. studenoga 1992. kojom se utvrđuju obveze koje moraju ispuniti proizvođači i uvoznici biljaka, biljnih proizvoda i drugih predmeta i kojom se utvrđuju pojedinosti za njihovu registraciju

—

Direktiva Komisije 92/105/EEZ od 3. prosinca 1992. kojom se utvrđuje stupanj standardizacije biljnih putovnica koje se koriste pri kretanju određenih biljaka, biljnih proizvoda ili drugih predmeta unutar Zajednice, i kojom se utvrđuju podrobni postupci u vezi s izdavanjem takvih biljnih putovnica te uvjeti i podrobni postupci njihove zamjene

—	Odluka Komisije 93/359/EEZ od 28. svibnja 1993. koja ovlašćuje države članice da omoguće odstupanja od određenih odredaba Direktive Vijeća 77/93/EEZ u pogledu drveta od Thuja L. podrijetlom iz Sjedinjenih Američkih Država

—	Odluka Komisije 93/360/EEZ od 28. svibnja 1993. koja ovlašćuje države članice da omoguće odstupanja od određenih odredaba Direktive Vijeća 77/93/EEZ u pogledu drveta Thuja L. podrijetlom iz Kanade

—

Odluka Komisije 93/365/EEZ od 2. lipnja 1993. koja ovlašćuje države članice da omoguće odstupanja od određenih odredaba Direktive Vijeća 77/93/EEZ u pogledu toplinske obrade crnogoričnog drveta podrijetlom iz Kanade i koja utvrđuje pojedinosti sustava pokazivača koji treba primijeniti za toplinski obrađeno drvo

—

Odluka Komisije 93/422/EEZ od 22. lipnja 1993. koja ovlašćuje države članice da omoguće odstupanja od određenih odredaba Direktive Vijeća 77/93/EEZ u pogledu crnogoričnog drveta sušenog u peći podrijetlom iz Kanade i koja utvrđuje pojedinosti sustava pokazivača koji treba primijeniti za drvo sušeno u peći

—

Odluka Komisije 93/423/EEZ od 22. lipnja 1993. koja ovlašćuje države članice da omoguće odstupanja od određenih odredaba Direktive Vijeća 77/93/EEZ u pogledu crnogoričnog drveta sušenog u peći podrijetlom iz Sjedinjenih Američkih Država i koja utvrđuje pojedinosti sustava pokazivača koji treba primijeniti za drvo sušeno u peći

—	Direktiva Komisije 93/50/EEZ od 24. lipnja 1993. koja navodi određene biljke koje nisu popisane u Dodatku V. dijelu A Direktivi Vijeća 77/93/EEZ čiji će proizvođači ili skladišta i otpremni centri u proizvodnim područjima tih biljaka biti navedeni u službenom upisniku

—	Direktiva Komisije 93/51/EEZ od 24. lipnja 1993. o utvrđivanju pravila o kretanju određenih biljaka, biljnih proizvoda ili drugih predmeta kroz zaštićeno područje i o kretanju takvih biljaka, biljnih proizvoda ili drugih predmeta koji potječu iz njega i kreću se unutar njega

—	Direktiva Vijeća 93/85/EEZ od 4. listopada 1993. o suzbijanju prstenaste truleži gomolja krumpira

—	Direktiva Komisije 94/3/EZ od 21. siječnja 1994. kojom se utvrđuje postupak za obavješćivanje o zadržavanju pošiljke ili o štetnim organizmima iz trećih zemalja i koje predstavljaju neposrednu fitosanitarnu opasnost

—

Direktiva Komisije 95/44/EZ od 26. srpnja 1995. o utvrđivanju uvjeta pod kojima se određeni štetni organizmi, biljke, biljni proizvodi i ostali predmeti navedeni u dodacima od I. do V. Direktivi Vijeća 77/93/EEZ, mogu unijeti u Zajednicu ili kretati u njoj ili određenim njenim zaštićenim područjima, za pokuse i znanstvene svrhe i za rad na selekciji sorata, kako je zadnje izmijenja Direktivom Komisije 97/46/EZ

—	Odluka Komisije 97/5/EZ od 12. prosinca 1996. kojom se priznaje da u Mađarskoj nema Clavibacter michiganensis (Smith) Davis et al. spp. sepedonicus (Spieckerman et Kotthoff) Davis et al.

—	Direktiva Komisije 98/22/EZ od 15. travnja 1998. kojom se utvrđuju minimalni uvjeti za provođenje provjera biljnog zdravlja u Zajednici, na inspekcijskim mjestima koja nisu ona na odredištu, za biljke, biljne proizvode i ostale predmete koji dolaze iz trećih zemalja

—	Direktiva Komisije 98/57 od 20. srpnja 1998. o suzbijanju Ralstonia solanacearum (Smith) Yabuuchi et al.

—

Odluka Komisije 98/83/EZ od 8. siječnja 1998. kojom se potvrđuje da su određene treće zemlje i određena područja trećih zemalja bez Xanthomonas campestris (svi sojevi patogeni na Citrus), Cercospora angolensis Carv. et Mendes i Guignardia citricarpa Kiely (svi sojevi patogeni na Citrus), kako je zadnje izmijenjena Odlukom 2003/129/EZ

—	Odluka Komisije 98/109/EZ od 2. veljače 1998. kojom se privremeno ovlašćuju države članice da poduzmu hitne mjere protiv širenja Thrips palmi Karny što se tiče Tajlanda

—	Odluka Komisije 1999/355/EZ od 26. svibnja 1999. o hitnim mjerama protiv širenja Anoplophora glabripennis (Motschulsky) što se tiče Kine (osim Hong Konga), kako je zadnje izmijenjena Odlukom 1999/516/EZ od 28. srpnja 1999.

—	Direktiva Vijeća 2000/29/EZ od 8. svibnja 2000. o zaštitnim mjerama protiv unošenja u Zajednicu organizama štetnih za biljke ili biljne proizvode i protiv njihova širenja unutar Zajednice, kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 806/2003.

—

Odluka Komisije 2001/218/EZ od 12. ožujka 2001. kojom se od država članica traži da privremeno poduzmu dodatne mjere protiv širenja Bursaphelenchus xylophilus (Steiner et Buhrer) Nickle et al. (borova nematoda) što se tiče područja u Portugalu, osim onih u kojima je poznato da se ne pojavljuje, kako je zadnje izmijenjena Odlukom 2003/127/EZ

—	Odluka Komisije 2001/219/EZ od 12. ožujka 2001. o privremenim hitnim mjerama u vezi s drvenom ambalažom koja se u cijelosti ili djelomično sastoji od neprerađenog crnogoričnog drveta podrijetlom iz Kanade, Kine, Japana i Sjedinjenih Američkih Država

—	Odluka Komisije 2001/575/EZ od 13. srpnja 2001. kojom se potvrđuje da su Slovačka i Slovenija bez Clavibacter michiganensis (Smith) Davis et al. ssp. sepedonicus (Spieckerman et Kotthoff) Davis et al.

—	Odluka Komisije 2002/757 od 19. rujna 2002. o privremenim hitnim fitosanitarnim mjerama za sprečavanje unosa i širenja unutar Zajednice Phytophthora ramorum Werres, De Cock & Man in ’t Veld sp. nov.

—	Odluka Komisije 2002/360/EZ od 13. svibnja 2002. kojom se utvrđuju izmjene koje je potrebno izvršiti na mjerama koje je poduzela Austrija da se zaštiti od unosa Anoplophora glabripennis (Motschulsky)

—	Odluka Komisije 2002/674EZ od 22. kolovoza 2002. kojom se potvrđuje da je Slovačka bez Erwinia amylovora (Burr.) Winsl. et al.

—	Odluka Komisije 2003/64/EZ od 28. siječnja 2003. o privremenim mjerama za sprečavanje unosa i širenja unutar Zajednice virusa pepino mozaik biljaka rajčica namijenjenih sadnji

—	Odluka Komisije 2003/450/EZ od 18. lipnja 2003. kojom se odredbe o suzbijanju Clavibacter michiganensis (Smith) Davis et al. ssp. sepedonicus (Spieckerman i Kotthoff) Davis et al. u Republici Češkoj priznaju kao jednakovrijedne odredbama Zajednice

Švicarske odredbe

—	Pravilnik od 28. veljače 2001. o zaštiti biljaka (RO 2001 1191), kako je zadnje izmijenjen 26. studenoga 2003. (RO 2003 4925)

—	Pravilnik DFE-e od 15. travnja 2002. o zabranjenim biljkama (RO 2002 1098)

—	Pravilnik OFAG od… 2003 o privremenim mjerama biljnog zdravstva (RO 2003 …)

DODATAK 3.

TIJELA NADLEŽNA ZA IZDAVANJE BILJNIH PUTOVNICA

Europska zajednica

BELGIJA

Agence fédérale pour la sécurité de la chaine alimentaire

Administration du contrôle de la production végétale primaire

WTC III, 24e étage

Boulevard Simon Bolivar 30

B-1000 BRUXELLES

Téléphone (32-2) 208 50 48

Télécopieur (32-2) 208 51 70

Federaal Agentschap voor de Veiligheid van de Voedselketen

Bestuur Controle Primaire Productie Plantaardige sector

WTC III, 24e verdieping

Simon Bolivarlaan, 30

B-1000 Brussel

Tel. (32-2) 208 50 48

Faks (32-2) 208 51 70

DANSKA

Ministeriet for Fødervarer, Landbrug og Fiskeri

Plantedirektoratet

Skovbrynet 20

DK- 2800 Lyngby

Tel. (45) 45 26 36 00

Faks (45) 45 26 36 13

NJEMAČKA

BADEN-WÜRTTEMBERG

Landesanstalt für Pflanzenschutz

Reinsburgstrasse 107

D-70197 Stuttgart

Regierungspräsidium Stuttgart

— Pflanzenschutzdienst —

Stuttgart

Regierungspräsidium Karlsruhe

Pflanzenschutzdienst-

Karlsruhe

Regierungspräsidium Freiburg

— Pflanzenschutzdienst —

Freiburg

BAVARSKA

Bayerische Landesanstalt für Landwirtschaft

— Institut für Pflanzenschutz —

Freising

BERLIN

Pflanzenschutzamt Berlin

— Amtliche Pflanzengesundheitskontrolle —

Berlin

BRANDENBURG

Landesamt für Verbraucherschutz und Landwirtschaft

— Abteilung PS-Pflanzenschutzdienst —

Frankfurt (Oder)

BREMEN

Lebensmittelüberwachungs-, Tierschutz- und Veterinärdienst des Landes Bremen

— Pflanzengesundheitskontrolle —

Bremen und Bremerhaven

HAMBURG

Institut für Angewandte Botanik der Universität Hamburg

— Abteilung Amtliche Pflanzenbeschau —

Hamburg

HESSEN

Regierungspräsidium Giessen

— Pflanzenschutzdienst Hessen —

Wetzlar

MECKLENBURG - VORPOMMERN

Landespflanzenschutzamt Mecklenburg-Vorpommern

Rostock

NIEDERSACHSEN

Landwirtschaftskammer Hannover

— Pflanzenschutzamt —

Hannover

Landwirtschaftskammer Weser-Ems

— Pflanzenschutzamt —

Oldenburg

SJEVERNA RAJNA – VESTFALIJA

Pflanzenschutzdienst der landwirtschaftskammer Rheinland

Bonn

Pflanzenschutzdienst der Landwirtschaftskammer Westfalen-Lippe

Münster

RHEINLAND-PFALZ

Aufsichts- und Dienstleistungsdirektion Trier

Aufsichts- und Dienstleistungsdirektion Koblenz

SAARLAND

Landwirtschaftskammer für das Saarland

Pflanzenschutzamt

Saarbrücken

SACHSEN

Sächsische Landesanstalt für Landwirtschaft

Fachbereich Pflanzliche Erzeugung

Dresden

SACHSEN-ANHALT

Amt für Landwirtschaft und Flurneuordnung Altmark

Sachgebiet Pflanzenschutz

Stendal

Amt für Landwirtschaft und Flurneuordnung Mitte

Sachgebiet Pflanzenschutz

Halberstadt

Amt für Landwirtschaft und Flurneuordnung Anhalt

Sachgebiet Pflanzenschutz

Dessau

Amt für Landwirtschaft und Flurneuordnung Süd

Sachgebiet Pflanzenschutz

Weissenfels

SCHLESWIG-HOLSTEIN

Amt für ländliche Räume Kiel

Abteilung Pflanzenschutz

Kiel

Amt für ländliche Räume Lübeck

Abteilung Pflanzenschutz

Lübeck

Amt für ländliche Räume Husum

Abteilung Pflanzenschutz

Husum

THÜRINGEN

Thüringer Landesanstalt für Landwirtschaft Jena

Referat Pflanzenschutz

Erfurt-Kühnhausen

GRČKA

Ministry of Agriculture

Directorate of Plant Produce Protection

Division of Phytosanitary Control

3-5, Ippokratous Str.

EL- 10164 Athens

Tel. (30-210) 361 53 94

Faks (30-210) 361 71 03

ŠPANJOLSKA

Ministerio de Agricultura, Pesca y Alimentación

Dirección General de Agricultura

Subdireción General de Sanidad Vegetal

C/Alfonso XII 62

E-28014 Madrid

Tel. (34) 913 47 82 54

Faks (34) 913 47 82 63

ANDALUCÍA	Dirección General de la Producción Agraria c/Tabladilla s/n E-41013 Sevilla Tel. (34-95) 503 22 79 Faks (34-95) 503 31 62
ARAGÓN	Centro Protección Vegetal Av. Montañana 930 E-50059 Zaragoza Tel. (34-976) 71 63 85 Faks (34-976) 71 63 88
ASTURIAS	Dirección General de Agroalimentación c/Coronel Aranda 2 E-33005 Oviedo Tel. (34-985) 10 56 05 Faks (34-985) 10 55 17
BALEARES	Dirección General de Agricultura c/Foners 10 E-07006 Palma de Mallorca Tel. (34-971) 17 61 05 Faks (34-971) 17 61 56
CANTABRIA	Dirección General de Agricultura c/Gutierrez Solana s/n E-39011 Santander Tel. (34-942) 20 78 39 Faks (34-942) 20 78 03
CASTILLA Y LEÓN	Dirección General de Producción Agropecuaria c/Rigoberto Cortejoso 14 E-47014 Valladolid Tel. (34-983) 41 90 02 Faks (34-983) 41 92 38
CASTILLA LA MANCHA	Dirección General de Producción Agropecuaria c/Pintor Matías Moreno 4 E- 45002 Toledo Tel. (34-925) 26 67 11 Faks (34-925) 26 68 97
CATALUÑA	Dirección General de Producción Agraria e Innovación Rural Gran Via de las Cortes Catalanas 612 E-08007 Barcelona Tel. (34-93) 304 67 00 Faks (34-93) 304 67 60
EXTREMADURA	Servicio de Sanidad Vegetal Av. De Portugal s/n E-06800 Mérida-Badajoz Tel. (34-924) 00 23 40 Faks (34-924) 00 21 36
GALICIA	Dirección General de Producción y Sanidad Agropecuaria Edificio Administrativo San Cayetano s/n E-15781 Santiago de Compostela – A Coruña Tel. (34-981) 54 47 77 Faks (34-981) 54 57 35
LA RIOJA	Dirección General del Instituto de Calidad de la Rioja Av. De la Paz 8 E-26071 Logroño Tel. (34-941) 29 16 00 Faks (34-941) 29 16 02
MADRID	Dirección General de Agricultura Ronda de Atocha 17 E-28012 Madrid Tel. (34-91) 580 19 28 Faks (34-91) 580 19 53
MURCIA	Dirección General de Industria y Asociacionismo Agrario Plaza Juan XXIII s/n E-30071 Murcia Tel. (34-968) 36 27 31 Faks (34-968) 36 22 26
NAVARRA	Dirección General de Agricultura y Ganadería c/Tudela 20 E-31003 Pamplona Tel. (34-848) 42 66 32 Faks (34-848) 42 67 10
PAÍS VASCO	Dirección de Agricultura y Ganadería c/San Sebastian 1 E-01010 Vitoria Tel. (34-945) 01 96 36 Faks (34-945) 01 97 01
VALENCIA	Dirección General de Investigación e Innovación Agraria y Ganadería c/amadeo de Saboya 2 E-46010 Valencia Tel. (34-96) 342 48 36 Faks (34-96) 342 48 43

FRANCUSKA

Ministère de l’agriculture, de l’alimentation, de la pêche et des affaires rurales

Direction générale de l’alimentation

Sous-direction de la Qualité et de la Protection des végétaux

251, Rue de Vaugirard

F-75732 Pariz Cedex 15

Tel. (33-1) 495 581 53

Faks (33-1) 495 559 49

IRSKA

Department of Agriculture and Food

Horticulture and Plant Health Division

Maynooth Business Campus

Maynooth Co. Kildare

Ireland

Tel. (353-1) 505 33 54

Faks (353-1) 505 35 64

ITALIJA

Ministero delle Politiche agricole e forestali (MiPAF)

Servizio Fitosanitario

Via XX Settembre 20

I-00187 Roma

Tel. (39-06) 46 65 60 98

Faks (39-06) 481 46 28

LUKSEMBURG

Ministère de l’agriculture

ASTA

16, route d’Esch – BP 1904

L-1019 Luxembourg

Tel. (352) 45 71 72-218

Faks (352) 45 71 72-340

NIZOZEMSKA

Ministerie van Landbouw, Natuur en Voedselkwaliteit

Plantenziektekundige Dienst

Geerthesweg 15 – Postbus 9102

6700 HC Wageningen

Nederland

Tel. (31-317) 49 69 11

Faks (31-317) 42 17 01

AUSTRIJA

BURGENLAND	Burgenländische Landwirtschaftskammer Esterhazystrasse 15 A-7001 Eisenstadt Tel. (43-2) 682702/656 Faks (43-2) 682702/691
KÄRNTEN	Amt der Kärntner Landesregierung Abteilung 11, Agrarrecht Amtlicher Pflanzenschutzdienst Kohldorfer Strasse 98 A-9020 Klagenfurt Tel. (43-4) 63536/31108 Faks (43-4) 63536/31100
NIEDERÖSTERREICH	Niederösterreichische Landes-Landwirtschaftskammer Amtlicher Pflanzenschutzdienst Wiener Strasse 64 A-3100 St. Pölten Tel. (43-27) 42259/2600 Faks (43-27) 42259/2209
OBERÖSTERREICH	Landwirtschaftskammer für Oberösterreich Amtlicher Pflanzenschutzdienst Auf der Gugl 3 A-4021 Linz Tel. (43-7) 326902/1412 Faks (43-7) 326902/1427
SALZBURG	Kammer für Land- und Forstwirtschaft in Salzburg Amtlicher Pflanzenschutzdienst Schwarzstrasse 19 A-5024 Salzburg Tel. (43-66) 2870571/241 Faks (43-66) 2870571/295
STEIERMARK	Landwirtschaftliches Verbrauchszentrum Steiermark Fachabteilung 10 B Amtlicher Pflanzenschutzdienst Burggasse 2 A-8010 Graz Tel. (43-3) 16877/2817 Faks (43-3) 16877/6643
TIROL	Amt der Tiroler Landesregierung Abteilung III c Amtlicher Pflanzenschutzdienst Meinhardstrasse 8 A-6020 Innsbruck Tel. (43-5) 12508/2549 Faks (43-5) 12508/2545
VORALBERG	Landwirtschaftskammer für Voralberg Amtlicher Pflanzenschutzdienst Montfortstrasse 9-11 A-6901 Bregenz Tel. (43-55) 74400/230 Faks (43-55) 74400/602
WIEN	Magistrat der Stadt Wien Magistratsabteilung 42 Amtlicher Pflanzenschutzdienst Am Heumarkt 2b A-1030 Wien Tel. (43-1) 9112555 Faks (43-1) 9112555/42

PORTUGAL

Direcção-Geral de Protecção das Culturas

Quinta do Marquês

P-2780-155 Oeiras

Tel. (351-21) 446 40 50

Faks (351-21) 442 06 16

FINSKA

Plant Production Inspection Centre (KTTK)

Plant Protection Department

PO Box 42

FIN-00501 Helsinki

Puh. (358-9) 5765 111

Faksi (358-9) 5765 2734

ŠVEDSKA

Swedish Board of Agriculture

Plant Protection Service

S-5182 Jönköping

Tel. (46-36) 15 50 00

Faks (46-36) 12 25 22

UJEDINJENA KRALJEVINA

Department for Environment, Food and Rural Affairs

Plant Health Division

Foss House, King’s Pool

1-2 Peasholme Green

York YO 1 7PX

United Kingdom

Tel. (44-190) 445 51 61

Faks (44-190) 445 51 63

Scottisch Executive Environment and Rural Affairs Dept. (SEERAD)

Pentland House

47 Robb’s Loan

Edinburgh EH14 1TW

United Kingdom

National Assembly for Wales

Animal and Plant Health Division

Welsh Assembly Government

Crown Buildings

Cathays Part

Cardiff CF10 3NQ

United Kingdom

Department of Agriculture and Rural Developments (DARD)

Dundonald House

Upper Newtonards Road

Belfast BT4 3SB

United Kingdom

Department of Agriculture and Fischeries

PO Box 327

Howard Davis Farm

Trinity

Jersey JE4 8UF

United Kingdom

Chief Executive Officer

Committee for Horticulture

Raymond Falla House, PO Box 459

Longue Rue (Burnt Lane)

St. Martin’s

Guernsey GY1 6AF

United Kingdom

Ministry of Agriculture

Knockaloe Peel

Isle of Man IM5 3AJ

United Kingdom

Forestry Commission

231 Corstorphine Road

Edinburgh EH12 7AT

United Kingdom

ŠVICARSKA

Office fédéral de l’agriculture

Service phytosanitaire fédéral

CH-3003 Berne

Tel. (41-31) 322 25 50

Faks (41-31) 322 26 34

DODATAK 4.

ZONE IZ ČLANKA 4. I POSEBNI ZAHTJEVI KOJI SE NA NJIH ODNOSE

Zone navedene u članku 4. i posebni zahtjevi koji se na njih odnose, a kojih se moraju pridržavati obje stranke, definirani su u odgovarajućim zakonodavnim i upravnim odredbama svake od stranaka navedenim niže u tekstu.

Odredbe Europske zajednice

Direktiva Zajednice 2001/32/EZ od 8. svibnja 2001. kojom se priznaju zaštićene zone izložene posebnim rizicima za zdravstvenu ispravnost bilja u Zajednici i kojom se ukida Direktiva 92/76/EEZ, kako je zadnje izmijenjena Direktivom Komisije 2003/46/EZ

Direktiva Vijeća 2000/29/EZ od 8. svibnja 2000. o zaštitnim mjerama protiv unošenja u Zajednicu organizama štetnih za biljke ili biljne proizvode i protiv njihova širenja u Zajednici, kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 806/2003

Švicarske odredbe

Pravilnik od 28. veljače 2001. o zaštiti bilja, Prilog 4., dio B (RO 2001 1191), kako je zadnje izmijenjen 26. studenoga 2003. (RO 2003 4925)

DODATAK 5.

RAZMJENA INFORMACIJA

Obavijesti iz članka 91. stavka 1. su sljedeće:

—	obavijesti o zadržavanju pošiljaka i štetnih organizama iz trećih zemalja ili s dijelova državnih područja stranaka i objava neposredne opasnosti za zdravlje biljaka u skladu s Direktivom 94/3/EZ,

—	obavijesti u skladu s člankom 16. Direktive 2000/29/EZ.

11/Sv. 110

Službeni list Europske unije

226

22004A1224(01)

L 379/84

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

07.12.2004.

SPORAZUM

između Europske zajednice i Kneževine Lihtenštajna o mjerama istovjetnima onima iz Direktive Vijeća 2003/48/EZ o oporezivanju dohotka od kamate na štednju

EUROPSKA ZAJEDNICA, dalje u tekstu „Zajednica”

KNEŽEVINA LIHTENŠTAJN, dalje u tekstu „Lihtenštajn”,

obje dalje u tekstu „ugovorna stranka” ili „ugovorne stranke”,

ponovno potvrđujući zajednički interes za daljnjim razvojem povlaštenog odnosa između Zajednice i Lihtenštajna,

SPORAZUMJELE SU SE:

Članak 1.

Retencija od strane platnih agenata iz Lihtenštajna

1. Plaćanja kamate koja obavlja platni agent osnovan na državnom području Lihtenštajna stvarnim vlasnicima u smislu članka 4. koji su rezidenti države članice Europske unije, dalje u tekstu „država članica”, ovisno o članku 2., podliježe retenciji od iznosa plaćanja kamate. Stopa retencije je 15 % tijekom prve tri godine od datuma primjene ovog sporazuma, 20 % za tri slijedeće godine i 35 % nakon toga.

2. Lihtenštajn poduzima sve potrebne mjere kako bi osigurao da zadaci potrebni za provedbu ovog sporazuma budu izvršeni od strane platnih agenata osnovanih na državnom području Lihtenštajna, te posebno predviđa odredbe o postupcima i sankcijama.

Članak 2.

Dobrovoljno objavljivanje podataka

1. Lihtenštajn osigurava postupak koji omogućuje stvarnom vlasniku, kako je definiran u članku 4., da izbjegne retenciju iz članka 1. izričitim ovlašćivanjem svojeg platnog agenta u Lihtenštajnu da izvješćuje nadležno tijelo te države o plaćanjima kamate. Takvo ovlaštenje obuhvaća sva plaćanja kamate koja platni agent obavlja stvarnom vlasniku.

2. Najmanja količina podataka koju objavljuje platni agent, kada ga stvarni vlasnik na to izričito ovlasti, sastoji se od:

(a)	identiteta i boravište stvarnog vlasnika utvrđenoga u skladu s člankom 5.;

(b)	naziva i adrese platnog agenta;

(c)	broja računa stvarnog vlasnika ili, ako računa nema, identifikacije potraživanja koje uzrokuje kamatu; i

(d)	iznosa plaćanja kamate izračunatog u skladu s člankom 3.

3. Nadležno tijelo Lihtenštajna dostavlja informacije navedene u stavku 2. nadležnom tijelu države članice u kojoj stvarni vlasnik ima boravište. Takva su priopćenja automatska i obavljaju se najmanje jednom godišnje, u roku od šest mjeseci po završetku porezne godine u Lihtenštajnu, za sva kamatna plaćanja izvršena tijekom te godine.

4. Kad se stvarni vlasnik odluči za postupak dobrovoljnog objavljivanja podataka, ili na drugi način objavi svoj kamatni prihod dobiven od platnog agenta iz Lihtenštajna nadležnim poreznim tijelima u državi članici u kojoj ima boravište, dotični kamatni prihod podliježe oporezivanju u toj državi članici po istim stopama kao one koje su primijenjene na sličan dohodak koji nastaje u toj državi.

Članak 3.

Temelj procjene retencije

1. Platni agent uskraćuje retenciju u skladu s člankom 1., stavkom 1. kako slijedi:

(a)	u slučaju plaćanja kamate u smislu članka 7. stavka 1. točke (a): na bruto iznos plaćene ili odobrene kamate;

(b)	u slučaju plaćanja kamate u smislu članka 7. stavka 1. točke (b): na iznos kamate ili dohotka navedenih u tim podstavcima;

(c)	u slučaju plaćanja kamate u smislu članka 7. stavka 1. točke (c): na iznos kamate navedenog u tom podstavku.

2. Za potrebe stavka 1., retencija se oduzima razmjerno za razdoblje tijekom kojega stvarni vlasnik ima potraživanje. Ako na temelju podataka koje ima na raspolaganju platni agent ne može odrediti to razdoblje, platni agent smatra da je stvarni vlasnik imao potraživanje tijekom cijelog razdoblja svog postojanja, osim ako stvarni vlasnik pruži dokaz o datumu stjecanja.

3. Porezi i retencije, koje nisu retencije predviđene ovim Sporazumom na isto plaćanje kamate, bit će odobrene u odnosu na iznos retencije izračunan u skladu s ovim člankom. To posebno uključuje „Lihtenštajn Couponsteuer” po stopi od 4 %.

Članak 4.

Definicija stvarnog vlasnika

1. Za potrebe ovog Sporazuma, „stvarni vlasnik” znači svaka fizička osoba koja primi plaćanje kamate ili svaka fizička osoba za koju je plaćanje kamate osigurano, osim ako ta fizička osoba pruži dokaz da takvo plaćanje kamate nije primljeno ili osigurano u njegovu ili njezinu korist. Fizička osoba ne smatra se stvarnim vlasnikom kad on ili ona:

(a)	djeluje kao platni agent u smislu članka 6.; ili

(b)	djeluje u korist pravne osobe, investicijskog fonda ili sličnog ili istovjetnog tijela za zajednička ulaganja u vrijednosne papire; ili

(c)	djeluje u korist neke druge fizičke osobe koja je stvarni vlasnik i koja objavi platnom agentu svoj identitet i državu boravišta.

2. Kad platni agent posjeduje podatke koji ukazuju na to da fizička osoba koja primi plaćanje kamate ili za koju je plaćanje kamate osigurano nije stvarni vlasnik, platni agent poduzima razumne mjere za utvrđivanje identiteta stvarnog vlasnika. Ako platni agent ne može utvrditi identitet stvarnog vlasnika, on s dotičnom fizičkom osobom postupa kao sa stvarnim vlasnikom.

Članak 5.

Identitet i boravište stvarnih vlasnika

Kako bi utvrdio identitet i boravište stvarnog vlasnika kako je definiran u članku 4., platni agent vodi evidenciju o prezimenu, imenu, adresi i podacima o boravištu, u skladu sa zakonskim odredbama Lihtenštajna protiv pranja novca. Za sklopljene ugovorne odnose, ili transakcije izvršene u nedostatku ugovornih odnosa, na dan 1. siječnja 2004., ili nakon toga datuma, za fizičke osobe koje predoče putovnicu ili službenu osobnu iskaznicu, koju je izdala država članica, a koje se deklariraju kao rezidenti države koja nije država članica ili Lihtenštajn, boravište se određuje pomoću potvrde o poreznom boravištu koju izdaje nadležno tijelo države za koju fizička osoba tvrdi da je njezin rezident. Ako fizička osoba ne predoči takvu potvrdu, država članica koja je izdala putovnicu ili drugi službeni osobni dokument, smatra se državom boravišta.

Članak 6.

Definicija platnog agenta

Za potrebe ovog Sporazuma, „platni agent” u Lihtenštajnu znači banke prema bankovnom zakonodavstvu Lihtenštajna, trgovce vrijednosnim papirima, fizičke i pravne osobe s boravištem ili poslovnim nastanom u Lihtenštajnu, uključujući gospodarske subjekte koji su regulirani Zakonom o osobama i trgovačkim društvima Lihtenštajna (Personen- und Gesellschsftsrecht), partnerstva i stalne poslovne jedinice inozemnih trgovačkih društava, koje, čak i privremeno, u tijeku svojeg poslovanja prihvaćaju, drže, ulažu ili prenose sredstva trećih osoba ili samo plaćaju kamatu ili osiguravaju plaćanje kamate.

Članak 7.

Definicija plaćanja kamate

1. Za potrebe ovog Sporazuma, „plaćanje kamate” znači:

(a)

kamate, koje se isplate ili odobre na račun, a odnose se na sve vrste potraživanja uključujući kamatu plaćenu na fiducijarne depozite platnih agenata iz Lihtenštajna u korist stvarnih vlasnika kako su definirani u članku 4., bez obzira da li su osigurani hipotekom ili ne, i da li nose pravo na sudjelovanje u dobiti dužnika, a posebno, dohodak od državnih vrijednosnih papira i dohodak od obveznica i zadužnica, uključujući premije i dobitke od takvih vrijednosnih papira, obveznica ili zadužnica, ali isključujući kamatu od zajmova između fizičkih osoba koje djeluju izvan svog poslovanja. Zatezne kamate za zakašnjelo plaćanje ne smatraju se plaćanjima kamate:

(b)	kamata koja je obračunana ili kapitalizirana kod prodaje, povrata ili otkupa potraživanja iz točke (a);

(c)

dohodak koji proizlazi iz plaćanja kamate bilo izravno ili preko subjekta iz članka 4. stavka 2. Direktive Vijeća 2003/48/EZ od 3. lipnja 2003. o oporezivanju dohotka od kamate na štednju, dalje u tekstu „Direktiva”, kojega distribuiraju:

i.	poduzeća za zajednička ulaganja osnovana u državi članici ili u Lihtenštajnu;

ii.	subjekti osnovani u državi članici koji koriste mogućnost prema članku 4. stavku 3. Direktive i koji o toj činjenici obavijeste platnog agenta;

iii.	poduzeća za zajednička ulaganja osnovana izvan područja ugovornih strana;

(d)

dohodak ostvaren po prodaji, povratu ili otkupu dionica ili jedinica u sljedećim poduzećima i subjektima, ako ulažu izravno ili neizravno putem nekog drugog poduzeća za zajednička ulaganja ili subjekata navedenih ispod preko 40 % njihovih sredstava u potraživanjima kako je navedeno u točki (a):

i.	poduzeća za zajednička ulaganja osnovana u državi članici ili u Lihtenštajnu;

ii.	subjekti s boravištem u državi članici koji koriste mogućnost prema članku 4., stavku 3. Direktive, i koji o toj činjenici obavijeste platnog agenta;

iii.	poduzeća za zajednička ulaganja osnovana izvan područja ugovornih stranaka.

2. U vezi s podstavkom 1. točkom (c), kad platni agent nema podatke u vezi s udjelom dohotka koji proizlazi iz plaćanja kamate, plaćanjem kamate se smatra ukupan iznos dohotka.

3. U vezi s podstavkom 1. točkom (d), kad platni agent nema podatke u vezi s postotkom sredstava koja su uložena u potraživanja ili u dionice ili jedinice, kako je definirano u tom podstavku, smatra se da je taj postotak iznad 40 %. Kad agent ne može odrediti iznos dohotka koji je ostvario stvarni vlasnik, smatra se da dohodak odgovara sredstvima od prodaje, povrata ili otkupa dionica ili jedinica.

4. Dohodak koji se odnosi na poduzeća ili subjekte koji su uložili do 15 % svojih sredstava u potraživanja u smislu podstavka 1. točke (a), ne smatra se plaćanjem kamate u skladu s podstavkom 1. točkama (c) i (d).

5. Postotak naveden u podstavku 1. točki (d) i stavku 3. od 1. siječnja 2001. iznosi 25 %.

6. Postoci iz podstavka 1. točke (d), i stavka 4. se određuju upućivanjem na investicijsku politiku koja je utvrđena u pravilima fonda ili instrumentima osnivanja dotičnih poduzeća ili subjekata, ili ako takvih pravila nema, pozivanjem na stvarni sastav sredstava dotičnih poduzeća ili subjekata.

Članak 8.

Podjela prihoda

1. Lihtenštajn zadržava 25 % prihoda ostvarenog retencijom prema ovom Sporazumu i prenosi 75 % prihoda državi članici u kojoj stvarni vlasnik ima boravište.

2. Takvi se prijenosi obavljaju za svaku godinu u jednom obroku, za svaku državu članicu, najkasnije u roku od 6 mjeseci po završetku porezne godine u Lihtenštajnu.

Članak 9.

Ukidanje dvostrukog oporezivanja

1. Ako kamata koju primi stvarni vlasnik podliježe retenciji od strane platnog agenta u Lihtenštajnu, država članica u kojoj stvarni vlasnik ima boravište za potrebe oporezivanja, odobrava mu porezni odbitak jednak iznosu retencije. Kad ovaj iznos prelazi iznos poreza koji se potražuje, u skladu s nacionalnim zakonodavstvom, na ukupan iznos kamate koja podliježe retenciji, država članica u kojoj stvarni vlasnik ima boravište za potrebe oporezivanja, povraća stvarnom vlasniku taj višak zadržanog poreza.

2. Ako kamata koju primi stvarni vlasnik podliježe drugoj vrsti poreza i retencija od onih predviđenih ovim Sporazumom, a država članica u kojoj stvarni vlasnik ima boravište za potrebe oporezivanja, odobri porezni odbitak za takve poreze i retencije u skladu s njegovim nacionalnim zakonodavstvom ili konvencijama o dvostrukom oporezivanju, takvi drugi porezi i retencije se odobravaju prije primjene postupka iz stavka 1. Država članica boravišta za potrebe oporezivanja, prihvaća potvrde koje izda platni agent iz Lihtenštajna kao primjeren dokaz o porezu ili retenciji, s tim da se podrazumijeva da nadležno tijelo države članice boravišta za potrebe oporezivanja može od nadležnih tijela Lihtenštajna dobiti provjeru informacija sadržanih u potvrdama koje izdaju platni agenti iz Lihtenštajna.

3. Država članica u kojoj stvarni vlasnik ima boravište za potrebe oporezivanja, može zamijeniti mehanizam poreznog odbitka iz stavka 1.i 2. povratom retencije iz članka 1.

Članak 10.

Razmjena informacija

1. Nadležna tijela Lihtenštajna i bilo koje države članice razmjenjuju informacije o postupanju koje predstavlja poreznu utaju prema zakonima države kojoj je upućen zahtjev ili o sličnim prijevarama u vezi s dohotkom koji je obuhvaćen ovim Sporazumom. „Slične” prijevare uključuju samo prekršaje iste razine protupravnosti kao u slučaju porezne utaje prema zakonima države kojoj je upućen zahtjev. U odgovoru na valjano opravdan zahtjev, država kojoj je upućen zahtjev osigurava u skladu sa svojim postupovnim pravom, informacije u vezi s pitanjima koja ispituje država koja je uputila zahtjev ili koja bi ona mogla ispitivati, na temelju građanskog ili kaznenog postupka. Sa svim informacijama koje dobije Lihtenštajn ili država članica postupa se na isti način kao s informacijama koje se dobiju prema domaćem zakonodavstvu te države i objavljuju se samo osobama ili nadležnim tijelima (uključujući sudove i upravna tijela) koja se bave procjenom ili naplatom, izvršenjem ili kaznenim progonom vezano uz, ili utvrđivanjem žalbi u vezi s porezom na dobit koji je obuhvaćen Sporazumom. Navedene osobe ili nadležna tijela koriste informacije samo za takve namjene. Oni mogu objaviti informacije na javnom ročištu ili u sudskim odlukama.

2. Kod određivanja da li se podaci mogu pružiti kao odgovor na zahtjev, država kojoj je upućen zahtjev primjenjuje zastaru koja se primjenjuje prema zakonima države koja je uputila zahtjev, umjesto zastare države kojoj je upućen zahtjev.

3. Država kojoj je upućen zahtjev pruža informacije kad država koja je uputila zahtjev ima utemeljenu sumnju da bi postupanje moglo predstavljati poreznu utaju ili sličan prekršaj. Sumnja države koja je uputila zahtjev na poreznu utaju ili sličan prekršaj može se temeljiti na:

(a)	dokumentima, bez obzira da li su ovjereni li ne, uključujući, ali ne ograničeno na poslovne evidencije, poslovne knjige ili informacije o bankovnom računu;

(b)	potvrđenim informacijama poreznog obveznika;

(c)	informacijama koje je pružio doušnik ili neka treća osoba koje su nezavisno potkrijepljene ili su na drugi način vjerojatno vjerodostojne; ili

(d)	dokazima na temelju indicija.

4. Ako to država članica zatraži, Lihtenštajn stupa u bilateralne pregovore s tom državom kako bi se definirale pojedinačne kategorije slučajeva koji potpadaju pod „slične prekršaje”, u skladu s postupcima oporezivanja koje primjenjuje ta država.

Članak 11.

Nadležna tijela

Za potrebe ovog sporazuma, nadležna tijela označavaju ona nadležna tijela navedena u Prilogu 1.

Članak 12.

Savjetovanje

Ako dođe do bilo kakvog neslaganja između nadležnih tijela iz Lihtenštajna i jednog ili više drugih nadležnih tijela iz članka 11. u vezi s tumačenjem ili primjenom ovog Sporazuma, oni nastoje riješiti neslaganja međusobnim dogovorom. Tijela odmah izvješćuju Komisiju Europskih zajednica i nadležna tijela drugih država članica o rezultatima savjetovanja. Na zahtjev bilo kojeg nadležnog tijela, Komisija može sudjelovati u savjetovanjima u vezi pitanja o tumačenju.

Članak 13.

Preispitivanje

1. Ugovorne stranke se međusobno savjetuju najmanje svake tri godine ili na zahtjev bilo koje ugovorne stranke s ciljem ispitivanja i – ako to ugovorne stranke smatraju potrebnim – poboljšanja tehničkog djelovanja ovog Sporazuma i procjene međunarodnih razvoja. Savjetovanja se održavaju u roku od jednog mjeseca od podnošenja zahtjeva, a u hitnim slučajevima, čim prije.

2. Na temelju takve procjene, ugovorne stranke se mogu međusobno savjetovati kako bi ispitale da li su potrebne izmjene ovog Sporazuma, vodeći računa o međunarodnom razvoju.

3. Čim bude dostupno dovoljno iskustva o potpunoj provedbi članka 1. stavka 1., ugovorne stranke se međusobno savjetuju kako bi ispitale da li su potrebne izmjene ovog Sporazuma, vodeći računa o međunarodnom razvoju.

4. Za potrebe savjetovanja iz stavaka 1., 2. i 3. svaka ugovorna stranka obavješćuje drugu ugovornu stranku o mogućim razvojima koji bi mogli utjecati na pravilno djelovanje ovog Sporazuma. To također uključuje bilo koji drugi relevantan sporazum između jedne od ugovornih stranaka i neke treće države.

Članak 14.

Odnos prema bilateralnim konvencijama o dvostrukom oporezivanju

Odredbe konvencija o dvostrukom oporezivanju između Lihtenštajna i država članica ne sprječavaju naplatu retencije koja je predviđena ovim Sporazumom.

Članak 15.

Prijelazne odredbe za prenosive dužničke vrijednosne papire (1)

1. Od datuma početka primjene ovog Sporazuma sve dok barem jedna država članica i dalje primjenjuje slične odredbe, a najkasnije do 31. prosinca 2010., domaće i međunarodne obveznice i drugi prenosivi dužnički vrijednosni papiri koji su prvi put izdani prije 1. ožujka 2001. ili čije su izvorne prospekte kod izdavanja odobrila prije tog datuma nadležna tijela države koja ih izdaje, ne smatraju se potraživanjima u smislu članka 7. stavka 1. točke (a), pod uvjetom da nema daljnjih izdavanja takvih prenosivih dužničkih vrijednosnih papira 1. ožujka 2002. ili nakon tog datuma.

Međutim, sve dok barem jedna država članica i dalje primjenjuje slične odredbe, odredbe ovog članka i se nastavljaju primjenjivati nakon 31. prosinca 2010. u vezi takvih prenosivih dužničkih vrijednosnih papira:

—	koji sadrže klauzulu o bruto obračunu i ranijem otkupu, i

—	kad je platni agent, kako je to utvrđeno u članku 6., osnovan u Lihtenštajnu, i

—	kad taj platni agent plaća kamatu izravno, ili osigurava plaćanje kamate u neposrednu korist stvarnog vlasnika koji je rezident države članice.

Ako i kad sve države članice prestanu primjenjivati slične odredbe, odredbe ovog članka nastavljaju se primjenjivati samo u vezi s takvim prenosivim dužničkim vrijednosnim papirima:

—	koji sadrže klauzulu o bruto obračunu i ranijem otkupu, i

—	kad je platni agent izdavatelja osnovan u Lihtenštajnu, i

—	kad taj platni agent plaća kamatu izravno, ili osigurava plaćanje kamate u neposrednu korist stvarnog vlasnika koji je rezident države članice.

Ako Vlada ili povezani subjekt koji djeluje kao javna vlast ili onaj čija je uloga priznata međunarodnim sporazumom (navedeni u Prilogu II ovom Sporazumu), 1. ožujka 2002. ili nakon toga datuma dodatno izdaju gore navedene prenosive dužničke vrijednosne papire, cijela emisija takvog vrijednosnog papira, koja se sastoji od izvorne emisije i svih daljnjih emisija, smatra se potraživanjem u smislu članka 7. stavaka 1. točke (a).

Ako neki drugi izdavatelj koji nije obuhvaćen u podstavku 4., 1. ožujka 2002. ili nakon toga datuma izda daljnju emisiju gore navedenog prenosivog dužničkog vrijednosnog papira, takva se daljnja emisija smatra potraživanjem u smislu članka 7. stavaka 1. točke (a).

2. Ovaj članak ne sprječava Lihtenštajn i države članice da dalje naplaćuju porez na prihod koji proizlazi iz gore navedenih prenosivih potraživanja iz stavka 1., u skladu s njihovim nacionalnim zakonodavstvom.

Članak 16.

Potpisivanje, stupanje na snagu, trajanje valjanosti

1. Ovaj Sporazum nalaže ratifikaciju ili odobrenje od strane ugovornih stranaka u skladu s njihovim vlastitim postupcima. Ugovorne stranke obavješćuju jedna drugu o dovršenju tih postupaka. Sporazum stupa na snagu prvog dana drugog mjeseca nakon posljednje obavijesti.

2. Ovisno o ispunjenju ustavnih obveza Lihtenštajna i zahtjeva prava Zajednice u vezi sklapanja međunarodnih sporazuma, ne dovodeći u pitanje članak 17., Lihtenštajn, i kada je to primjereno Zajednica, učinkovito provode i primjenjuju ovaj Sporazum do 1. srpnja 2005., te se međusobno obavješćuju o njegovoj primjeni.

3. Ovaj sporazum ostaje na snazi dok ga jedna od ugovornih stranaka ne raskine.

4. Bilo koja ugovorna stranka može raskinuti ovaj sporazum otkazom drugoj ugovornoj stranci. U tom slučaju, Sporazum prestaje važiti dvanaest mjeseci nakon uručenja otkaza.

Članak 17.

Primjena i suspenzija primjene

1. Primjena ovog sporazuma bit će uvjetovana usvajanjem i primjenom od strane ovisnih i pridruženih područja država članica spomenutih u izvješću Vijeća (Gospodarski i financijski poslovi) Europskom vijeću u Santa Maria da Feira od 19. i 20. lipnja 2000. kao i od strane Sjedinjenih Američkih Država, Švicarske, Andore, Monaka i San Marina mjera koje19 su u skladu ili su istovjetne mjerama iz Direktive ili iz ovog Sporazuma, te predviđanjem istih datuma primjene.

2. Ugovorne stranke, zajedničkom suglasnošću, odlučuju najmanje šest mjeseci prije datuma navedenog u članku 16. stavku 2. o tome jesu li uvjeti iz stavka 1. ispunjeni, pri čemu vode računa o datumima stupanja na snagu odgovarajućih mjera u trećim državama i dotičnim ovisnim ili povezanim područjima. Ako ugovorne stranke ne odluče da su uvjeti ispunjeni, one, zajedničkom suglasnošću, određuju novi datum za potrebe članka 16. stavka 2.

3. Bilo koja ugovorna stranka može suspendirati primjenu ovog Sporazuma ili njegovih dijelova s trenutačnim učinkom, pri čemu izvješćuje drugu ugovornu stranku da je direktiva ili dio direktive prestao važiti, privremeno ili trajno, u skladu sa zakonima Zajednice ili u slučaju da država članica suspendira primjenu svojeg provedbenog zakonodavstva.

4. Bilo koja ugovorna stranka može suspendirati primjenu ovog Sporazuma, pri čemu izvješćuje drugu ugovornu stranku, u slučaju da jedna od trećih zemalja ili područja iz stavka 1. naknadno prestanu primjenjivati mjere iz tog stavka. Do suspenzije primjene dolazi nakon dva mjeseca od obavijesti. Primjena ovog Sporazuma se nastavlja odmah po ponovnoj uspostavi mjera.

Članak 18.

Potraživanja i konačna namira

1. Ako dođe do prestanka ovog Sporazuma ili do suspenzije njegove primjene, u cijelosti ili djelomično, potraživanja fizičke osobe u skladu s člankom 9. ostaju neizmijenjena.

2. U takvom slučaju, Lihtenštajn sastavlja završni financijski izvještaj prije završetka razdoblja primjenjivosti ovog Sporazuma i obavlja završna plaćanja državama članicama.

Članak 19.

Teritorijalno područje primjene

Ovaj se Sporazum primjenjuje, s jedne strane, na područjima na kojima se primjenjuje Ugovor o osnivanju Europske zajednice i pod uvjetima utvrđenima u tom Ugovoru i, s druge strane, na državnom području Lihtenštajna.

Članak 20.

Prilozi

1. Prilozi čine sastavni dio ovog Sporazuma.

2. Popis nadležnih tijela u Prilogu 1. može se izmijeniti jednostavnom obavijesti Lihtenštajna drugoj ugovornoj stranci u pogledu nadležnog tijela navedenog u točki (a) tog Priloga i obavijesti Zajednice u pogledu drugih nadležnih tijela.

Popis povezanih subjekata u Prilogu 2. može se izmijeniti zajedničkom suglasnošću.

Članak 21.

Jezici

1. Ovaj se Sporazum izrađuje u dva primjerka na češkom, danskom, engleskom, estonskom, finskom, francuskom, grčkom, latvijskom, litavskom, mađarskom, nizozemskom, njemačkom, poljskom, portugalskom, slovačkom, slovenskom, španjolskom, švedskom i talijanskom jeziku, pri čemu su tekstovi na svakom jeziku jednako vjerodostojni.

2. Ugovorne stranke ovjeravaju inačicu na malteškom jeziku na temelju razmjene pisama. Ta je inačica također vjerodostojna kao i one navedene u stavku 1.

EN FE DE LO CUAL, los plenipotenciarios abajo firmantes suscriben el presente Acuerdo.

NA DŮKAZ ČEHOŽ připojili níže podepsaní zplnomocnění zástupci k této smlouvě své podpisy.

TIL BEKRÆFTELSE HERAF har undertegnede befuldmægtigede underskrevet denne aftale.

ZU URKUND DESSEN haben die unterzeichneten Bevollmächtigten ihre Unterschriften unter dieses Abkommen gesetzt.

SELLE KINNITUSEKS on täievolilised esindajad käesolevale lepingule alla kirjutanud.

ΣΕ ΠΙΣΤΩΣΗ ΤΩΝ ΑΝΩΤΕΡΩ, οι υπογράφοντες πληρεξούσιοι έθεσαν την υπογραφή τους κάτω από την παρούσα συμφωνία.

IN WITNESS WHEREOF, the undersigned plenipotentiaries have hereunto set their hands.

EN FOI DE QUOI, les plénipotentiaires soussignés ont apposé leurs signatures au bas du présent accord.

IN FEDE DI CHE, i plenipotenziari sottoscritti hanno apposto la propria firma in calce al presente accordo.

TO APLIECINOT, attiecīgi pilnvarotas personas ir parakstījušas šo nolīgumu.

TAI PALIUDYDAMI, šį Susitarimą pasirašė toliau nurodyti įgaliotieji atstovai.

FENTIEK HITELÉÜL e megállapodást az alulírott meghatalmazottak alább kézjegyükkel látták el.

B'XIEHDA TA' DAN, il-Plenipotenzjari hawn taħt iffirmati ffirmaw dan il-Ftehim.

TEN BLIJKE WAARVAN de ondergetekende gevolmachtigden hun handtekening onder deze overeenkomst hebben geplaatst.

W DOWÓD CZEGO, niżej podpisani pełnomocnicy złożyli swoje podpisy.

EM FÉ DO QUE, os plenipotenciários abaixo assinados apuserem as suas assinaturas no final do presente Acordo.

NA DÔKAZ ČOHO dolupodpísaní splnomocnení zástupcovia podpísali túto dohodu.

V POTRDITEV TEGA so spodaj podpisani pooblaščenci podpisali ta sporazum.

TÄMÄN VAKUUDEKSI allamainitut täysivaltaiset edustajat ovat allekirjoittaneet tämän sopimuksen.

TILL BEVIS HÄRPÅ har undertecknade befullmäktigade undertecknat detta avtal.

Hecho en Bruselas, el siete de diciembre del dos mil cuatro.

V Bruselu dne sedmého prosince dva tisíce čtyři.

Udfærdiget i Bruxelles, den syvende december to tusind og fire.

Geschehen zu Brüssel am siebten Dezember zweitausendundvier.

Kahe tuhande neljanda aasta detsembrikuu seitsmendal päeval Brüsselis.

Eγινε στις Βρυξέλλες, στις εφτά Δεκεμβρίου δύο χιλιάδες τέσσερα.

Done at Brussels on the seventh day of December in the year two thousand and four.

Fait à Bruxelles, le sept décembre deux mille quatre.

Fatto a Bruxelles, addì sette dicembre duemilaquattro.

Briselē, divi tūkstoši ceturtā gada septītajā decembrī.

Pasirašyta du tūkstančiai ketvirtųjų metų gruodžio septintą dieną Briuselyje.

Kelt Brüsszelben, a kettőezer negyedik év december hetedik napján.

Magħmul fi Brussel fis-seba' jum ta' Diċembru tas-sena elfejn u erbgħa.

Gedaan te Brussel, de zevende december tweeduizendvier.

Sporządzono w Brukseli dnia siódmego grudnia roku dwutysięcznego czwartego.

Feito em Bruxelas, em sete de Dezembro de dois mil e quatro.

V Bruseli siedmeho decembra dvetisícštyri.

V Bruslju, dne sedmega decembra leta dva tisoč štiri.

Tehty Brysselissä seitsemäntenä päivänä joulukuuta vuonna kaksituhattaneljä.

Som skedde i Bryssel den sjunde december tjugohundrafyra.

Por la Comunidad Europea

Za Evropské společenství

For Det Europæiske Fællesskab

Für die Europäische Gemeinschaft

Euroopa Ühenduse nimel

Για την Ευρωπαϊκή Κοινότητα

For the European Community

Pour la Communauté européenne

Per la Comunità europea

Eiropas Kopienas vārdā

Europos bendrijos vardu

az Európai Közösség részéről

Għall-Komunità Ewropea

Voor de Europese Gemeenschap

W imieniu Wspólnoty Europejskiej

Pela Comunidade Europeia

Za Európske spoločenstvo

za Evropsko skupnost

Euroopan yhteisön puolesta

På Europeiska gemenskapens vägnar

Für das Fürstentum Liechtenstein

(1) Kao i u Direktivi, ove prijelazne odredbe također se primjenjuju na dužničke vrijednosne papire koje drže investicijski fondovi.

PRILOG I

POPIS NADLEŽNIH TIJELA UGOVORNIH STRANA

Nadležna tijela za potrebe ovog Sporazuma su sljedeća:

(a)	u Kneževini Lihtenštajn: Die Regierung des Fürstentums Liechtenstein ili ovlašteni predstavnik;

(b)	u Kraljevini Belgiji: De Minister van Financiën/Le Ministre des Finances ili ovlašteni predstavnik;

(c)	u Češkoj republici: Ministr financí ili ovlašteni predstavnik;

(d)	u Kraljevini Danskoj: Skatteministeren ili ovlašteni predstavnik;

(e)	u Saveznoj Republici Njemačkoj: Der Bundesminister der Finanzen ili ovlašteni predstavnik;

(f)	u Republici Estoniji: Rahandusminister ili ovlašteni predstavnik;

(g)	u Helenskoj Republici: Ο Υπουργός Οικονομίας και Οικονομικών ili ovlašteni predstavnik;

(h)	u Kraljevini Španjolskoj: El Ministro de Economía y Hacienda ili ovlašteni predstavnik;

(i)	u Francuskoj republici: Le Ministre chargé du budget ili ovlašteni predstavnik;

(j)	u Irskoj: The Revenue Commissioners or their authorised representative,

(k)	u Talijanskoj Republici: Il Capo del Dipartimento per le Politiche Fiscali ili ovlašteni predstavnik;

(l)	u Republici Cipru: Υπουργός Οικονομικών ili ovlašteni predstavnik;

(m)	u Republici Latviji: Finanšu ministrs ili ovlašteni predstavnik;

(n)	u Republici Litvi: Finansų ministras ili ovlašteni predstavnik;

(o)	u Velikom Vojvodstvu Luksemburgu: Le Ministre des Finances ili ovlašteni predstavnik; međutim, za potrebe članka10. nadležno tijelo je „le Procureur Général d'Etat luxemburgeois”;

(p)	u Mađarskoj: A pénzügyminiszter ili ovlašteni predstavnik;

(q)	u Republici Malti: Il-Ministru responsabbli għall-Finanzi ili ovlašteni predstavnik;

(r)	u Kraljevini Nizozemskoj: De Minister van Financiën ili ovlašteni predstavnik;

(s)	u Republici Austriji: Der Bundesminister für Finanzen ili ovlašteni predstavnik;

(t)	u Republici Poljskoj: Minister Finansów ili ovlašteni predstavnik;

(u)	u Portugalskoj republici: O Ministro das Finanças ili ovlašteni predstavnik;

(v)	u Republici Sloveniji: Minister za finance ili ovlašteni predstavnik;

(w)	u Slovačkoj repuRepublici: Minister financií ili ovlašteni predstavnik;

(x)	u Republici Finskoj: Valtiovarainministeriö/Finansministeriet ili ovlašteni predstavnik;

(y)	u Kraljevini Švedskoj: Chefen för Finansdepartementet ili ovlašteni predstavnik;

(z)

u Ujedinjenoj Kraljevini Velike Britanije i Sjeverne Irske i na europskim područjima za čije je vanjske odnose odgovorna Ujedinjena Kraljevina: Commissioners of Inland Revenue ili njihov ovlašteni predstavnik i nadležno tijelo u Gibraltaru, koje će Ujedinjena Kraljevina odrediti u skladu sa Sporazumnim aranžmanima koji se odnose na nadležna tijela Gibraltara u kontekstu instrumenata EU-a i EZ-a i povezanih ugovora o kojima su države članice i institucije Europske unije obaviještene 19. travnja 2000., a čiju kopiju glavni tajnik Vijeća Europske unije dostavlja Kneževini Lihtenštajn, a koji se primjenjuju na ovaj Sporazum.

PRILOG II.

POPIS POVEZANIH SUBJEKATA

Za potrebe članka 15. ovog Sporazuma sljedeći subjekti smatrat će se „povezanim subjektima koji djeluju kao državna vlast ili čija je uloga priznata međunarodnim ugovorom”:

SUBJEKTI UNUTAR EUROPSKE UNIJE:

Belgija

Vlaams Gewest (Flamanska regija)

Région wallonne (Valonska regija)

Région bruxelloise/Brussels Gewest (Briselska regija)

Communauté française (Francuska zajednica)

Vlaamse Gemeenschap (Flamanska zajednica)

Deutschsprachige Gemeinschaft (Zajednica njemačkog govornog područja)

Španjolska

Xunta de Galicia (Regionalna izvršna vlast Galicije)

Junta de Andalucía (Regionalna izvršna vlast Andaluzije)

Junta de Extremadura (Regionalna izvršna vlast Ekstremadure)

Junta de Castilla-La Mancha (Regionalna izvršna vlast Kastilje-La Manche)

Junta de Castilla-León (Regionalna izvršna vlast Kastilje-Leóna)

Gobierno Foral de Navarra (Regionalna vlada Navarre)

Govern de les Illes Balears (Vlada Balearskih otoka)

Generalitat de Catalunya (Autonomna vlada Katalonije)

Generalitat de Valencia (Autonomna vlada Valencije)

Diputación General de Aragón (Regionalno vijeće Aragona)

Gobierno de las Islas Canarias (Vlada Kanarskih otoka)

Gobierno de Murcia (Vlada Murcije)

Gobierno de Madrid (Vlada Madrida)

Gobierno de la Comunidad Autónoma del País Vasco/Euzkadi (Vlada autonomne zajednice Baskije)

Diputación Foral de Guipúzcoa (Regionalno vijeće Guipúzcoa)

Diputación Foral de Vizcaya/Bizkaia (Regionalno vijeće Biskaje)

Diputación Foral de Alava (Regionalno vijeće Alave)

Ayuntamiento de Madrid (Gradska uprava Madrida)

Ayuntamiento de Barcelona (Gradska uprava Barcelone)

Cabildo Insular de Gran Canaria (Otočno vijeće Gran Canarije)

Cabildo Insular de Tenerife (Otočno vijeće Tenerifa)

Instituto de Crédito Oficial (Javna kreditna ustanova)

Instituto Catalán de Finanzas (Financijska ustanova Katalonije)

Instituto Valenciano de Finanzas (Financijska ustanova Valencije)

Grčka

Оργανισμός Тηλεπικοινωνιών Ελλάδος (Nacionalna organizacija za telekomunikacije)

Оργανισμός Σιδηροδρόμων Ελλάδος (Nacionalne željeznice)

Δημόσια Επιχείρηση Ηλεκτρισμού (Javno poduzeće za električku energiju)

Francuska

La Caisse d'amortissement de la dette sociale (CADES) (Fond za otkup socijalnog duga)

L'Agence française de développement (AFD) (Francuska razvojna agencija)

Réseau Ferré de France (RFF) (Francuske željeznice)

Caisse Nationale des Autoroutes (CNA) (Državni fond za autoceste)

Assistance publique Hôpitaux de Paris (APHP) (Državna pomoć pariškim bolnicama)

Charbonnages de France (CDF) (Francuski odbor za ugljen)

Entreprise minière et chimique (EMC) (Poduzeće za rudarstvo i kemikalije)

Italija

regije

provincije

gradske uprave

Cassa Depositi e Prestiti (Fond za depozite i zajmove)

Latvija

Pašvaldības (lokalne uprave)

Poljska

gminy (općine)

powiaty (oblasti)

województwa (vojvodstva)

związki gmin (udruženja općina)

związki powiatów (udruženje oblasti)

związki województw (udruženje vojvodstava)

miasto stołeczne Warszawa (glavni grad Varšava)

Agencja Restrukturyzacji i Modernizacji Rolnictwa (Agencija za restrukturiranje i modernizaciju poljoprivrede)

Agencja Nieruchomości Rolnych (Agencija za poljoprivredno vlasništvo)

Portugal

Região Autónoma da Madeira (Autonomna regija Madeire)

Região Autónoma dos Açores (Autonomna regija Azora)

gradske uprave

Slovačka

mestá a obce (gradske uprave)

Železnice Slovenskej republiky (Slovačke željeznice)

Štátny fond cestného hospodárstva (Fond za upravljanje državnim cestama)

Slovenské elektrárne (Slovačke elektrane)

Vodohospodárska výstavba (Poduzeće za vodnogospodarske građevine)

MEĐUNARODNI SUBJEKTI:

Europska banka za obnovu i razvoj

Europska investicijska banka

Azijska banka za razvoj

Afrička banka za razvoj

Svjetska banka/IBRD/IMF

Međunarodna financijska korporacija

Inter-američka banka za razvoj

Fond Vijeća Europe za socijalni razvoj

EURATOM

Europska zajednica

Corporación Andina de Fomento (CAF) (Andska razvojna korporacija)

Eurofima

Europska zajednica za ugljen i čelik

Nordijska investicijska banka

Karipska banka za razvoj

Odredbe članka 15. ne dovode u pitanje nikakve međunarodne obveze koje su ugovorne strane možda preuzele s obzirom na gore spomenute međunarodne subjekte.

SUBJEKTI U TREĆIM ZEMLJAMA:

Subjekti koji ispunjavaju sljedeće kriterije:

1.	subjekt se jasno smatra javnim subjektom u skladu s nacionalnim kriterijima;

2.	takav javni subjekt nije tržišni proizvođač, a vodi i financira skupinu djelatnosti, prvenstveno pružajući netržišnu robu i usluge, namijenjene za dobrobit zajednice i koje vlada učinkovito nadzire;

3.	takav javni subjekt velik je i stalni izdavatelj duga;

4.	dotična država može jamčiti da takav javni subjekt neće provoditi rani otkup u slučaju klauzula o bruto obračunu.

MEMORANDUM OF UNDERSTANDING

between the European Community, the Kingdom of Belgium, the Czech Republic, the Kingdom of Denmark, the Federal Republic of Germany, the Republic of Estonia, the Hellenic Republic, the Kingdom of Spain, the French Republic, Ireland, the Italian Republic, the Republic of Cyprus, the Republic of Latvia, the Republic of Lithuania, the Grand Duchy of Luxembourg, the Republic of Hungary, the Republic of Malta, the Kingdom of the Netherlands, the Republic of Austria, the Republic of Poland, the Portuguese Republic, the Republic of Slovenia, the Slovak Republic, the Republic of Finland, the Kingdom of Sweden, the United Kingdom of Great Britain and Northern Ireland and the Principality of Liechtenstein

THE EUROPEAN COMMUNITY,

THE KINGDOM OF BELGIUM,

THE CZECH REPUBLIC,

THE KINGDOM OF DENMARK,

THE FEDERAL REPUBLIC OF GERMANY,

THE REPUBLIC OF ESTONIA,

THE HELLENIC REPUBLIC,

THE KINGDOM OF SPAIN,

THE FRENCH REPUBLIC,

IRELAND,

THE ITALIAN REPUBLIC,

THE REPUBLIC OF CYPRUS,

THE REPUBLIC OF LATVIA,

THE REPUBLIC OF LITHUANIA,

THE GRAND DUCHY OF LUXEMBOURG,

THE REPUBLIC OF HUNGARY,

THE REPUBLIC OF MALTA,

THE KINGDOM OF THE NETHERLANDS,

THE REPUBLIC OF AUSTRIA,

THE REPUBLIC OF POLAND,

THE PORTUGUESE REPUBLIC,

THE REPUBLIC OF SLOVENIA,

THE SLOVAK REPUBLIC,

THE REPUBLIC OF FINLAND,

THE KINGDOM OF SWEDEN,

THE UNITED KINGDOM OF GREAT BRITAIN AND NORTHERN IRELAND

and

THE PRINCIPALITY OF LIECHTENSTEIN, hereinafter referred to as „Liechtenstein”

HAVE AGREED AS FOLLOWS:

1. INTRODUCTION

Liechtenstein and the European Community are entering into an Agreement providing for measures equivalent to those laid down in Council Directive 2003/48/EC of 3 June 2003 on taxation of savings income in the form of interest payments (hereinafter referred to as the „Directive”). This Memorandum of Understanding complements that Agreement.

2. DISCUSSIONS FOR SECURING EQUIVALENT MEASURES WITH OTHER THIRD COUNTRIES.

During the transitional period provided for in the Directive, the European Community will enter into discussions with other important financial centres with a view to promoting the adoption by those jurisdictions of measures equivalent to those to be applied by the Community.

3. DECLARATION OF INTENT

The signatories to this Memorandum of Understanding declare that they consider the Agreement referred to in point 1 and this Memorandum to provide an acceptable and balanced arrangement that can be considered as safeguarding the interests of the parties. They will therefore implement the agreed measures in good faith and will not act unilaterally to undermine this arrangement without due cause.

If any significant difference between the coverage of the Directive as adopted on 3 June 2003 and that of the Agreement should be discovered, in particular with regard to Article 6 of the Agreement, the Contracting Parties will immediately enter into consultations in accordance with Article 13(1) of the Agreement with a view to ensuring that the equivalent nature of the measures provided for in the Agreement is maintained.

Liechtenstein undertakes to use its best endeavours to determine without delay the acceptability of a duly justified request for exchange of information under Article 10 of the Agreement, in accordance with its procedural laws.

The European Union and its Member States will take into account Liechtenstein’s decision to provide for measures equivalent to those laid down in the Directive in their cooperation with Liechtenstein, including cooperation in fiscal matters. The signatories agree in this context that either party to negotiations provided for in Article 10(4) of the Agreement may raise in parallel with such negotiations other taxation issues, including issues related to the elimination or reduction of double taxation of income.

Drawn up at Brussels, on 7 December 2004 in duplicate in the Czech, Danish, Dutch, English, Estonian, Finnish, French, German, Greek, Hungarian, Italian, Latvian, Lithuanian, Polish, Portuguese, Slovak, Slovenian, Spanish and Swedish languages, each of these languages being equally authentic.

The Maltese language version shall be authenticated by the signatories on the basis of an Exchange of Letters. It shall also be authentic, in the same way as for the languages referred to in the preceding paragraph.

EN FE DE LO CUAL, los plenipotenciarios abajo firmantes suscriben el presente Acuerdo.

NA DŮKAZ ČEHOŽ připojili níže podepsaní zplnomocnění zástupci k této smlouvě své podpisy.

TIL BEKRÆFTELSE HERAF har undertegnede befuldmægtigede underskrevet denne aftale.

ZU URKUND DESSEN haben die unterzeichneten Bevollmächtigten ihre Unterschriften unter dieses Abkommen gesetzt.

SELLE KINNITUSEKS on täievolilised esindajad käesolevale lepingule alla kirjutanud.

ΣΕ ΠΙΣΤΩΣΗ ΤΩΝ ΑΝΩΤΕΡΩ, οι υπογράφοντες πληρεξούσιοι έθεσαν την υπογραφή τους κάτω από την παρούσα συμφωνία.

IN WITNESS WHEREOF, the undersigned Plenipotentiaries have hereunto set their hands.

EN FOI DE QUOI, les plénipotentiaires soussignés ont apposé leurs signatures au bas du présent accord.

IN FEDE DI CHE, i plenipotenziari sottoscritti hanno apposto la propria firma in calce al presente accordo.

TO APLIECINOT, attiecīgi pilnvarotas personas ir parakstījušas šo nolīgumu.

TAI PALIUDYDAMI, šį Susitarimą pasirašė toliau nurodyti įgaliotieji atstovai.

FENTIEK HITELÉÜL e megállapodást az alulírott meghatalmazottak alább kézjegyükkel látták el.

B’XIEHDA TA’ DAN, il-Plenipotenzjari hawn taħt iffirmati ffirmaw dan il-Ftehim.

TEN BLIJKE WAARVAN de ondergetekende gevolmachtigden hun handtekening onder deze overeenkomst hebben geplaatst.

W DOWÓD CZEGO, niżej podpisani pełnomocnicy złożyli swoje podpisy.

EM FÉ DO QUE, os plenipotenciários abaixo assinados apuserem as suas assinaturas no final do presente Acordo.

NA DÔKAZ ČOHO dolupodpísaní splnomocnení zástupcovia podpísali túto dohodu.

V POTRDITEV TEGA so spodaj podpisani pooblaščenci podpisali ta sporazum.

TÄMÄN VAKUUDEKSI allamainitut täysivaltaiset edustajat ovat allekirjoittaneet tämän sopimuksen.

TILL BEVIS HÄRPÅ har undertecknade befullmäktigade undertecknat detta avtal.

Hecho en Bruselas, el siete de diciembre del dos mil cuatro.

V Bruselu dne sedmého prosince dva tisíce čtyři.

Udfærdiget i Bruxelles den syvende december to tusind og fire.

Geschehen zu Brüssel am siebten Dezember zweitausendundvier.

Kahe tuhande neljanda aasta detsembrikuu seitsmendal päeval Brüsselis.

Έγινε στις Βρυξέλλες, στις εφτά Δεκεμβρίου δύο χιλιάδες τέσσερα.

Done at Brussels on the seventh day of December in the year two thousand and four.

Fait à Bruxelles, le sept décembre deux mille quatre.

Fatto a Bruxelles, addì sette dicembre duemilaquattro.

Briselē, divi tūkstoši ceturtā gada septītajā decembrī.

Pasirašyta du tūkstančiai ketvirtų metų gruodžio septintą dieną Briuselyje.

Kelt Brüsszelben, a kettőezer negyedik év december hetedik napján.

Magħmul fi Brussel fis-seba’ jum ta’ Diċembru tas-sena elfejn u erbgħa.

Gedaan te Brussel, de zevende december tweeduizendvier.

Sporządzono w Brukseli dnia siódmego grudnia roku dwutysięcznego czwartego.

Feito em Bruxelas, em sete de Dezembro de dois mil e quatro.

V Bruseli siedmeho decembra dvetisícštyri.

V Bruslju, dne sedmega decembra leta dva tisoč štiri.

Tehty Brysselissä seitsemäntenä päivänä joulukuuta vuonna kaksituhattaneljä.

Som skedde i Bryssel den sjunde december tjugohundrafyra.

Pour le Royaume de Belgique

Voor het Koninkrijk België

Für das Königreich Belgien

Za Českou republiku

På Kongeriget Danmarks vegne

Für die Bundesrepublik Deutschland

Eesti Vabariigi nimel

Για την Ελληνική Δημοκρατία

Por el Reino de España

Pour la République française

Thar cheann Na hÉireann

For Ireland

Per la Repubblica italiana

Για την Κυπριακή Δημοκρατία

Latvijas Republikas vārdā

Lietuvos Respublikos vardu

Pour le Grand-Duché de Luxembourg

A Magyar Köztársaság részéről

Għar-Republikka ta’ Malta

Voor het Koninkrijk der Nederlanden

Für die Republik Österreich

W imieniu Rzeczypospolitej Polskiej

Pela República Portuguesa

Za Republiko Slovenijo

Za Slovenskú republiku

För Republiken Finland

Suomen tasavallan puolesta

För Konungariket Sverige

For the United Kingdom of Great Britain and Northern Ireland

Por la Comunidad Europea

Za Evropské společenství

For Det Europæiske Fællesskab

Für die Europäische Gemeinschaft

Euroopa Ühenduse nimel

Για την Ευρωπαϊκή Κοινότητα

For the European Community

Pour la Communauté européenne

Per la Comunità europea

Eiropas Kopienas vārdā

Europos bendrijos vardu

az Európai Közösség részéről

Għall-Komunità Ewropea

Voor de Europese Gemeenschap

W imieniu Wspólnoty Europejskiej

Pela Comunidade Europeia

Za Európske spoločenstvo

za Evropske skupnost

Euroopan yhteisön puolesta

På Europeiska gemenskapens vägnar

Für das Fürstentum Liechtenstein

11/Sv. 110

Službeni list Europske unije

265

32008R0055

L 020/1

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

21.01.2008.

UREDBA VIJEĆA (EZ) br. 55/2008

od 21. siječnja 2008.

o uvođenju autonomnih trgovinskih povlastica za Republiku Moldovu te o izmjeni Uredbe (EZ) br. 980/2005 i Odluke Komisije 2005/924/EZ

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice, a posebno njegov članak 133.,

uzimajući u obzir prijedlog Komisije,

budući da:

(1)

Odnosi između Europske unije (EU) i Republike Moldove (dalje u tekstu Moldova) temelje se na Sporazumu o partnerstvu i suradnji (1) koji je stupio na snagu 1. srpnja 1998. Jedan od njegovih glavnih ciljeva jest promicanje trgovine i ulaganja te skladnih gospodarskih odnosa između stranaka kako bi se potaknuo njihov trajni gospodarski razvoj.

(2)

U Akcijskom planu Europske politike susjedstva (Akcijski plan EPS) za Moldaviju dogovorenom 2005. EU se obvezala razmotriti mogućnost da se Moldaviji odobre dodatne autonomne trgovinske povlastice (ATP-i), pod uvjetom da Moldova značajno poboljša svoj sustav kontrole i potvrđivanja podrijetla robe. 2006. Moldova je provela reformu carinskog zakonodavstva da bi početkom 2007. dosegla zadovoljavajuću razinu provedbe novog zakonodavstva.

(3)	Do pristupanja Rumunjske EU-u 1. siječnja 2007. Moldova je s Rumunjskom imala režim slobodne trgovine. Općenito gledano, proširenje Unije 2007. imalo je zanemarive posljedice za Moldovu, ali je imalo negativne posljedice za nekoliko ključnih izvoznih proizvoda ove zemlje.

(4)	U skladu s Odlukom Komisije 2005/924/EZ (2) Moldova već koristi posebni aranžman za poticanje održivog razvoja i dobro upravljanje (GSP+) predviđen Uredbom Vijeća (EZ) br. 980/2005 od 27. lipnja 2005. o primjeni općeg sustava carinskih povlastica (3) (GSP).

(5)	Opća razina uvoza iz Moldove iznosi samo 0,03 % od cjelokupnog uvoza u Zajednicu. Očekuje se da će daljnje otvaranje tržišta i poboljšanje izvoznih rezultata poduprijeti razvoj gospodarstva u Moldovi, a da se istodobno ne ošteti Zajednica.

(6)	Stoga je prikladno proširiti autonomne trgovinske povlastice za Moldovu ukidanjem svih preostalih carinskih plafona za industrijske proizvode te poboljšanjem pristupa poljoprivrednih proizvoda tržištu Zajednice.

(7)

U skladu s Akcijskim planom EPS razvoj odnosa između EU-a i Moldove ovisit će o tome do koje će se mjere Moldova zauzeti za ostvarenje zajedničkih vrijednosti te do koje će mjere biti u stanju provoditi zajednički dogovorene prioritete, uključujući spremnost na pokretanje učinkovitih gospodarskih reformi. Osim toga, kako bi mogla koristiti dodatne carinske povlastice u okviru režima GSP+, Moldova je ratificirala i učinkovito provela glavne međunarodne konvencija o ljudskim i radničkim pravima, zaštiti okoliša i dobrom upravljanju. Kako bi se osiguralo da Moldova zadrži razinu ostvarenog napretka, odobravanje dodatnih autonomnih trgovinskih povlastica bit će podložno daljnjoj provedbi i poštovanju prioriteta i uvjeta utvrđenih u Akcijskom planu EPS-a te u GSP-u+.

(8)	Osim toga se autonomne trgovinske povlastice odobravaju samo ako Moldova poštuje relevantna pravila o podrijetlu proizvoda i postupaka s tim u vezi te ako se uključi u učinkovitu upravnu suradnju sa Zajednicom kako bi spriječila rizike od prijevare.

(9)

Privremena suspenzija povlastica trebala bi između ostalog biti moguća u slučaju ozbiljnih i sustavnih kršenja uvjeta za odobrenje preferencijalnih režima, u slučaju prijevare ili uskraćivanja administrativne suradnje prilikom provjere podrijetla robe te u slučaju da se Moldova ne založi za daljnju provedbu prioriteta utvrđenih u Akcijskom planu EPS-a te u paktovima, konvencijama i protokolima navedenim u Prilogu II.

(10)	Potrebno je predvidjeti mogućnost ponovnog uvođenja carina Zajedničke carinske tarife za proizvode koji izazivaju ili prijete izazivanjem ozbiljnih poteškoća za proizvođača sličnih ili izravno konkurentnih proizvoda u Zajednici, podložno odgovarajućem ispitnom postupku od strane Komisije.

(11)

Za potrebe definiranja pojma proizvoda s podrijetlom, potvrđivanje podrijetla te postupke upravne suradnje primjenjivat će se glava IV., poglavlje 2., odjeljak 2. Uredbe Komisije (EEZ) br. 2454/93 od 2. srpnja 1993. o utvrđivanju odredaba za provedbu Uredbe Vijeća (EEZ) br. 2913/92 o Carinskom zakoniku Zajednice (4).

(12)	Zbog racionalizacije i pojednostavljenja prikladno je predvidjeti da Komisija nakon savjetovanja s Odborom za carinski zakonik i ne dovodeći u pitanje posebne odredbe predviđene ovom Uredbom može izvršiti potrebne izmjene i tehničke prilagodbe ove Uredbe.

(13)	Mjere potrebne za provedbu ove Uredbe trebale bi se usvojiti u skladu s Odlukom Vijeća 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. o utvrđivanju postupaka za izvršavanje provedbenih ovlasti dodijeljenih Komisiji (5).

(14)

Zbog uvođenja predloženih mjera za proizvode podrijetlom iz Moldove više neće biti potrebno uključivati Moldovu u opći sustav carinskih povlastica. Stoga je primjereno Moldovu s popisa korisnika Uredbe (EZ) br. 980/2005 te s popisa zemalja korisnica koje sukladno Odluci 2005/924/EZ ispunjavaju uvjete za GSP+.

(15)	Uvozni režimi usvojeni ovom Uredbom trebali bi se obnoviti na temelju uvjeta koje je utvrdilo Vijeće i uzimajući u obzir iskustva stečena u vezi s njima. Stoga je primjereno ograničiti trajanje tih režima do 31. prosinca 2010.,

DONIJELO JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Preferencijalni režimi

1. Odobrava se uvoz proizvoda podrijetlom iz Moldove, osim onih navedenih u tablicama 1. i 2. iz Priloga I., u Zajednicu bez količinskih ograničenja ili mjera s istovrsnim učinkom te uz oslobođenje od plaćanja carina i davanja s istovrsnim učinkom.

2. Odobrava se uvoz proizvoda podrijetlom iz Moldove navedenih u Prilogu I. u Zajednicu, podložno posebnim odredbama iz članka 3.

Članak 2.

Uvjeti za korištenje preferencijalnih režima

1. Pravo na korištenje preferencijalnih režima uvedenih člankom 1. podliježe:

(a)	poštivanju pravila o podrijetlu proizvoda i postupcima s tim u vezi, kako je predviđeno u glavi IV. poglavlju 2. odjeljku 2. Uredbe (EEZ) br. 2454/93;

(b)	poštivanju metoda upravne suradnje, kako je predviđeno u člancima 121. i 122. Uredbe (EEZ) br. 2454/93;

(c)	učinkovitoj upravnoj suradnji Moldove sa Zajednicom kako bi spriječila svaki mogući rizik od prijevare;

(d)	suzdržavanju Moldove da od dana stupanja na snagu ove Uredbe za uvoz proizvoda podrijetlom iz Zajednice uvede nove carine ili davanja s istovrsnim učinkom i nova količinska ograničenja ili mjere s istovrsnim učinkom, poveća postojeće carine ili davanja ili uvede druga ograničenja;

(e)	daljnjem zalaganju Moldove za provedbu prioriteta utvrđenih u Akcijskom planu EPS za Moldovu iz 2005., posebno u pogledu učinkovite gospodarske reforme; i

(f)	ratifikaciji i učinkovitoj provedbi paktova, konvencija i protokola navedenih u Prilogu II. od strane Moldove i njezinom prihvaćanju redovitog nadzora i provjere rezultata provedbe sukladno provedbenim odredbama paktova, konvencija i protokola koje je ratificirala.

2. Komisija nadzire status ratifikacije i učinkovite provedbe odgovarajućih paktova, konvencija i protokola navedenih u stavku 1. točki (f).

3. U slučaju nepoštivanja uvjeta navedenih u stavku 1. Komisija u skladu s člankom 10. može poduzeti mjere za suspenziju preferencijalnih režima predviđenih u članku 1.

Članak 3.

Carinske kvote i cjenovni pragovi za određene poljoprivredne proizvode

1. Odobrava se uvoz proizvoda navedenih u tablici 1 Priloga I. u Zajednicu uz oslobođenje od plaćanja carina u okviru carinskih kvota Zajednice navedenih u toj tablici.

2. Odobrava se uvoz proizvoda navedenih u tablici 2 Priloga I. u Zajednicu uz oslobođenje od plaćanja komponente ad valorem uvozne carine.

3. Neovisno o drugim odredbama ove Uredbe, posebno članka 10., ako uvoz poljoprivrednih proizvoda prouzroči ozbiljne poremećaje na tržištima Zajednice i u njihovim regulatornim mehanizmima, Komisija može proizvode poduzeti prikladne mjere u skladu s postupkom predviđenim u zakonodavstvu Zajednice koje se primjenjuje na predmetne proizvode.

Članak 4.

Primjena carinskih kvota na mliječne proizvode

Detaljna pravila primjene carinskih kvota za tarifne brojeve od 0401 do 0406 usvaja Komisija u skladu s postupkom navedenim u članku 42. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1255/1999 od 17. svibnja 1999. o zajedničkoj organizaciji tržišta mlijeka i mliječnih proizvoda (6).

Članak 5.

Upravljanje carinskim kvotama

Carinskim kvotama spomenutim u članku 3. stavku 1. i navedenim u Prilogu I., osim carinskih kvota za mliječne proizvode navedenih u članku 4., upravlja Komisija u skladu s člancima 308.a, 308.b i 308.c Uredbe (EEZ) br. 2454/93.

Članak 6.

Pristup carinskim kvotama

Države članice osiguravaju da uvoznici imaju jednak i neprekinuti pristup carinskim kvotama sve dok to dozvoljava preostala količina kvote.

Članak 7.

Dodjela ovlasti

Komisija u skladu s postupkom iz članka 8. stavka 2. donosi odredbe potrebne za primjenu ove Uredbe, osim odredaba iz članka 4., a posebno:

(a)	izmjene i tehničke prilagodbe potrebne slijedom izmjena oznaka Kombinirane nomenklature i podbrojeva TARIC;

(b)	potrebne prilagodbe slijedom sklapanja drugih dogovora između Zajednice i Moldove.

Članak 8.

Postupak odbora

1. Komisiji pomaže Odbor za carinski zakonik uspostavljen člankom 248.a Uredbe (EEZ) br. 2913/92 (7), dalje u tekstu „Odbor”.

2. Prilikom pozivanja na ovaj stavak primjenjuju se članci 4. i 7. Odluke 1999/468/EZ.

Razdoblje iz članka 4. stavka 3. Odluke 1999/468/EZ utvrđuje se na mjesec dana.

Članak 9.

Suradnja

Države članice i Komisija blisko surađuju kako bi osigurale poštovanje ove Uredbe, a posebno odredbi članka 10. stavka 1.

Članak 10.

Privremena suspenzija

1. Ako Komisija ustanovi da postoji dovoljno dokaza o prijevari, nepravilnostima ili sustavnom nepoštivanju ili o propuštanju od strane Moldove da se osigura poštovanje pravila o podrijetlu proizvoda i postupaka s tim u vezi te o uskraćivanju upravne suradnje iz članka 2. stavka 1., ili o nepoštovanju drugih uvjeta utvrđenih u članku 2. stavku 1., može poduzeti mjere za potpunu ili djelomičnu suspenziju preferencijalnih režima predviđenih u ovoj Uredbi na razdoblje od najviše šest mjeseci, pod uvjetom da je prethodno:

(a)	o tome obavijestila Odbor;

(b)	pozvala države članice da poduzmu mjere predostrožnosti potrebne kako bi se zaštitili financijski interesi Zajednice i/ili osiguralo poštovanje članka 2. stavka 1. od strane Moldove;

(c)

objavila obavijest u Službenom listu Europske unije u kojoj se navodi kako postoji opravdana sumnja u vezi s primjenom preferencijalnih režima i/ili u vezi s poštivanjem članka 2. stavka 1. od strane Moldove, koja bi mogla dovesti u pitanje njezino pravo daljnjeg uživanja pogodnosti odobrenih ovom Uredbom;

(d)	obavijestila Moldovu o svim odlukama donesenim u skladu s ovim stavkom, prije njihovog stupanja na snagu.

2. Država članica može unutar deset dana odluku Komisije uputiti Vijeću. Vijeće unutar 30 dana može kvalificiranom većinom donijeti drukčiju odluku.

3. Po isteku razdoblja suspenzije Komisija nakon savjetovanja s Odborom odlučuje o okončanju mjera privremene suspenzije ili o produljenju suspenzije u skladu s postupkom predviđenim u stavku 1.

4. Države članice Komisiji dostavljaju sve relevantne informacije kojima se može opravdati suspenzija povlastica ili njezino produljenje.

Članak 11.

Zaštitna klauzula

1. Ako se proizvod podrijetlom iz Moldove uvozi pod uvjetima koji izazivaju ili prijete izazivanjem ozbiljnih poteškoća za proizvođača sličnih ili izravno konkurentnih proizvoda u Zajednici, Vijeće na prijedlog Komisije u svakom trenutku može kvalificiranom većinom za taj proizvod ponovno uvesti carine Zajedničke carinske tarife.

2. Na zahtjev države članice ili na vlastitu inicijativu Komisija unutar razumnog razdoblja donosi formalnu odluku o pokretanju ispitnog postupka. Ako Komisija odluči pokrenuti ispitni postupak, ona u Službenom listu Europske unije objavljuje obavijest o pokretanju ispitnog postupka. Obavijest sadrži sažetak zaprimljenih informacija te poziv na dostavljanje svih relevantnih informacija Komisiji. U obavijesti se navodi rok koji nije dulji od četiri mjeseca od dana objave obavijesti, a u kojem zainteresirane stranke mogu u pisanom obliku izložiti svoja stajališta.

3. Komisija traži sve informacije koje smatra potrebnim, a dobivene informacije može provjeriti s Moldovom ili sa svakim drugim relevantnim izvorom. Na zahtjev države članice na čijem se teritoriju provodi provjera Komisiji mogu pomagati službenici te države članice.

4. Prilikom razmatranja pitanja o postojanju ozbiljnih poteškoća Komisija između ostalog uzima u obzir sljedeće čimbenike u vezi s proizvođačima u Zajednici, ako su dostupne odgovarajuće informacije:

—	tržišni udio,

—	proizvodnja,

—

zalihe,

—	proizvodni kapacitet,

—	iskorištenost kapaciteta,

—	zaposlenost,

—

uvoz,

—

cijene.

5. Ispitni postupak završava unutar šest mjeseci od objave obavijesti iz stavka 2. Komisija u iznimnim slučajevima može produljiti taj rok u skladu s postupkom navedenom u članku 8. stavku 2.

6. Komisija unutar tri mjeseca donosi odluku u skladu s postupkom navedenom u članku 8. stavku 2. Takva odluka stupa na snagu unutar mjesec dana od njezine objave.

7. Ako zbog izvanrednih okolnosti koje zahtijevaju trenutačno djelovanje ispitni postupak nije moguće provesti, Komisija nakon što o tome obavijesti Odbor može poduzeti svaku nužno potrebnu preventivnu mjeru.

Članak 12.

Mjere nadzora u sektoru poljoprivrede

Proizvodi podrijetlom iz Moldove iz poglavlja 17., 18., 19. i 21. harmoniziranog sustava podliježu posebnoj mjeri nadzora kako bi se izbjegli poremećaji na tržištu Zajednice.

Ako Moldova ne poštuje pravila o podrijetlu iz gore spomenutih poglavlja 17., 18., 19. i 21. ili ne osigura upravnu suradnju kako je propisano člankom 2., ili ako uvoz proizvoda iz ovih poglavlja koji podliježe preferencijalnim režimima odobrenih ovom Uredbom znatno prelazi uobičajene razine izvoza iz Moldove, poduzimaju se prikladne mjere u skladu s postupcima iz članka 3. stavka 3., članka 10. ili članka 11.

Članak 13.

Izmjene Uredbe (EZ) br. 980/2005 i Odluke Komisije 2005/924/EZ

1. U Prilogu I. Uredbi (EZ) br. 980/2005 unos „MD Moldova, Republika” briše se.

2. U jedinom članku Odluke 2005/924/EZ unos „(MD) Republika Moldova” briše se.

Članak 14.

Prijelazne mjere

1. Uživanje pogodnosti općeg sustava carinskih povlastica uvedenog Uredbom (EZ) br. 980/2005 i dalje se odobrava za robu podrijetlom iz Moldove koja je do prvog dana trećeg sljedećeg mjeseca od stupanja na snagu ove Uredbe puštena u slobodan promet u Zajednici, pod uvjetom da:

(a)	je dotična roba obuhvaćena kupoprodajnim ugovorom sklopljenim prije dana stupanja na snagu ove Uredbe; i da se

(b)	carinskim tijelima može podnijeti zadovoljavajući dokaz da je ta roba napustila zemlju podrijetla najkasnije na dan stupanja na snagu ove Uredbe.

2. Carinska tijela mogu zahtjev iz stavka 1. točke (b) smatrati ispunjenim ako im se dostavi jedan od sljedećih dokumenata:

(a)	u slučaju prijevoza morem ili vodnim putovima, teretni list iz kojeg je vidljivo da je utovar obavljen prije dana stupanja na snagu ove Uredbe;

(b)	u slučaju prijevoza željeznicom, popratni list koji je željeznički prijevoznik zemlje otpremnice prihvatio prije dana stupanja na snagu ove Uredbe,

(c)	u slučaju cestovnog prijevoza, karnet TIR koji je carinarnica u zemlji podrijetla izdala prije dana stupanja na snagu ove Uredbe ili neki drugi prikladni dokument koji su nadležna carinska tijela zemlje podrijetla odobrila prije tog dana;

(d)	u slučaju zračnog prijevoza, zračni teretni list iz kojeg je vidljivo da je zračni prijevoznik primio robu prije dana stupanja na snagu ove Uredbe.

Članak 15.

Primjena veterinarskog zakonodavstva Zajednice

Odredbe ove Uredbe ne utječu na ograničenja ili uvozna pravila utvrđena u veterinarskom zakonodavstvu Zajednice.

Članak 16.

Stupanje na snagu i primjena

Ova Uredba stupa na snagu sedmog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Primjenjuje se od prvog dana sljedećeg drugog mjeseca nakon njezinog stupanja na snagu do 31. prosinca 2012.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 21. siječnja 2008.

Za Vijeće

Predsjednik

I. JARC

(1) SL L 181, 24.6.1998., str. 3.

(2) SL L 337, 22.12.2005., str. 50.

(3) SL L 169, 30.6.2005., str. 1. Uredba kako je izmijenjena Uredbom Komisije (EZ) br. 606/2007 (SL L 141, 2.6.2007., str. 4.)

(4) SL L 253, 11.10.1993., str. 1. Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom Komisije (EZ) br. 214/2007 (SL L 62, 1.3.2007., str. 6.).

(5) SL L 184, 17.7.1999., str. 23. Odluka kako je izmijenjena Odlukom 2006/512/EZ (SL L 200, 22.7.2006., str. 1.).

(6) SL L 160, 26.6.1999., str. 48. Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 1152/2007 (SL L 258, 4.10.2007., str. 3.).

(7) SL L 302, 19.10.1992., str. 1. Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 1791/2006 (SL L 363, 20.12.2006., str. 1.).

PRILOG I.

PROIZVODI KOJI PODLIJEŽU KOLIČINSKIM OGRANIČENJIMA ILI CJENOVNIM PRAGOVIMA NAVEDENIM U ČLANKU 3.

Neovisno o pravilima za tumačenje Kombinirane nomenklature, naziv proizvoda ima samo indikativnu vrijednost, jer se preferencijalno postupanje u okviru ovog Priloga određuje pomoću oznaka KN. Kod oznaka KN s dodatkom „ex”, preferencijalno postupanje se određuje pomoću oznake KN zajedno s odgovarajućim nazivom robe.

1. Proizvodi koji podliježu godišnjim carinskim kvotama oslobođenim od carine

Redni broj

Oznaka KN

Naziv

2008. (1)

2009. (1)

2010. (1)

2011. (1)

2012. (1)

09.0504

0201 do 0204

Meso od životinja vrste goveda, domaćih svinja, ovaca i koza, svježe, rashlađeno ili smrznuto

3 000 (2)

4 000 (2)

09.0505

ex 0207

Meso i jestivi klaonički proizvodi, od peradi iz tarifnog broja 0105, svježi, rashlađeni ili smrznuti osim masnih jetara iz podbroja 0207 34

400 (2)

500 (2)

09.0506

ex 0210

Meso i jestivi klaonički proizvodi, od svinja i goveda, soljeni, u salamuri, sušeni ili dimljeni; jestivo brašno i krupica od mesa ili od klaoničkih proizvoda od svinja i goveda

400 (2)

500 (2)

09.4210

0401 do 0406

Mliječni proizvodi

1 000 (2)

1 500 (2)

09.0507

0407 00

Ptičja jaja, u ljusci

90 (3)

95 (3)

100 (3)

110 (3)

120 (3)

09.0508

ex 0408

Ptičja jaja, bez ljuske i žumanjci neprikladni za ljudsku potrošnju

200 (2)

300 (2)

09.0509

1001 90 91

Obična pšenica

25 000 (2)

30 000 (2)

35 000 (2)

40 000 (2)

50 000 (2)

09.0510

1003 00 90

Ječam

20 000 (2)

25 000 (2)

30 000 (2)

35 000 (2)

45 000 (2)

09.0511

1005 90

Kukuruz

15 000 (2)

20 000 (2)

25 000 (2)

30 000 (2)

40 000 (2)

09.0512

1601 00 91 i 1601 00 99

Kobasice i slični proizvodi, od mesa, klaoničkih proizvoda ili krvi; prehrambeni proizvodi od tih proizvoda

500 (2)

600 (2)

ex 1602

Ostali pripremljeni ili konzervirani proizvodi od mesa, klaoničkih proizvoda ili krvi:

—	od kokoši vrste Gallus domesticus, nekuhani

—	od domaćih svinja,

—	od životinja vrste goveda, nekuhani

09.0513

1701 99 10

Bijeli šećer

15 000 (2)

18 000 (2)

22 000 (2)

26 000 (2)

34 000 (2)

09.0514

2204 21 i 2204 29

Vino od svježeg grožđa s volumnim udjelom stvarnog alkohola ne većim od 15 %, osim pjenušavog vina

60 000 (4)

70 000 (4)

80 000 (4)

100 000 (4)

120 000 (4)

2. Proizvodi oslobođeni od komponente ad valorem uvozne carine

Oznaka KN	Naziv
0702	Rajčice, svježe ili rashlađene
0703 20	Češnjak, svjež ili rashlađen
0707	Krastavci i kornišoni, svježi ili rashlađeni
0709 90 70	Tikvice, svježe ili rashlađene
0709 90 80	Artičoke
0806	Grožđe, svježe ili suho
0808 10	Jabuke, svježe
0808 20	Kruške i dunje
0809 10	Marelice
0809 20	Trešnje
0809 30	Breskve, uključujući nektarine
0809 40	Šljive i divlje šljive

(1) Od 1. siječnja do 31. prosinca; za 2008. od prvog dana primjene Uredbe do 31. prosinca.

(2) Tone (neto masa)

(3) Milijun komada.

(4) Hektolitri.

PRILOG II.

PAKTOVI, KONVENCIJE I PROTOKOLI IZ ČLANKA 2. STAVKA 1. TOČKE (F)

1.	Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima

2.	Međunarodni pakt o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima

3.	Međunarodna konvencija o uklanjanju svih oblika rasne diskriminacije

4.	Konvencija o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena

5.	Konvencija protiv mučenja i drugog okrutnog, neljudskog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja

6.	Konvencija o pravima djeteta

7.	Konvencija o sprečavanju i kažnjavanju genocida

8.	Konvencija o minimalnoj dopuštenoj dobi za zapošljavanje (br. 138)

9.	Konvencija o zabrani i trenutačnim mjerama za ukidanje najgorih oblika dječjeg rada (br. 182)

10.	Konvencija o ukidanju prisilnog rada (br. 105)

11.	Konvencija o prisilnom ili obveznom radu (br. 29)

12.	Konvencija o jednakoj naknadi muškaraca i žena za jednakovrijedan rad (br. 100)

13.	Konvencija o diskriminaciji u pogledu zaposlenja i zanimanja (br. 111)

14.	Konvencija o slobodi udruživanja i zaštiti prava na organiziranje (br. 87)

15.	Konvencija o primjeni načela prava na organiziranje i kolektivnog pregovaranja (br. 98)

16.	Međunarodna konvencija o suzbijanju i kažnjavanju zločina apartheid

17.	Montrealski protokol o tvarima koje oštećuju ozonski omotač

18.	Bazelska konvencija o kontroli prekograničnog kretanja opasnog otpada i njegovom odlaganju

19.	Stokholmska konvencija o postojanim organskim onečišćujućim tvarima

20.	Konvencija o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama divlje flore i faune

21.	Konvencija o biološkoj raznovrsnosti

22.	Kartagenski protokol o biološkoj sigurnosti

23.	Protokol iz Kyota uz Okvirnu konvenciju Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama

24.	Jedinstvena konvencija Ujedinjenih naroda o opojnim drogama (1961.)

25.	Konvencija Ujedinjenih naroda o psihotropnim tvarima (1971.)

26.	Konvencija Ujedinjenih naroda protiv nezakonite trgovine opojnim drogama i psihotropnim tvarima (1988.)

27.	Konvencija Ujedinjenih naroda protiv korupcije (Meksiko).

11/Sv. 110

Službeni list Europske unije

273

22007D0134

L 100/33

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

26.10.2007.

ODLUKA ZAJEDNIČKOG ODBORA EGP-a

br. 134/2007

od 26. listopada 2007.

o izmjeni Priloga I. (Veterinarska i fitosanitarna pitanja) i Priloga II. (Tehnički propisi, norme, ispitivanje i potvrđivanje) Sporazumu o EGP-u

ZAJEDNIČKI ODBOR EGP-a,

uzimajući u obzir Sporazum o Europskom gospodarskom prostoru, kako je izmijenjen Protokolom o prilagodbi Sporazuma o Europskom gospodarskom prostoru, dalje u tekstu „Sporazum”, a posebno njegov članak 98.,

budući da:

(1)	Prilog I. Sporazumu izmijenjen je Odlukom Zajedničkog odbora EGP-a br. 100/2007 od 28. rujna 2007. (1).

(2)	Prilog II. Sporazumu izmijenjen je Odlukom Zajedničkog odbora EGP-a br. 104/2007 od 28. rujna 2007. (2).

(3)	Uredbu (EZ) br. 178/2002 Europskog parlamenta i Vijeća od 28. siječnja 2002. o utvrđivanju općih načela i uvjeta zakona o hrani, osnivanju Europske agencije za sigurnost hrane te utvrđivanju postupaka u područjima sigurnosti hrane (3) trebalo bi unijeti u Sporazum.

(4)	Uredbu Komisije (EZ) br. 1304/2003 od 11. srpnja 2003. o postupku koji primjenjuje Europska agencija za sigurnost hrane na zahtjeve za znanstvenim mišljenjima koji su joj upućeni (4) trebalo bi unijeti u Sporazum.

(5)	Uredbu (EZ) br. 1642/2003 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. srpnja 2003. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 178/2002 (5) trebalo bi unijeti u Sporazum.

(6)	Odluku Komisije 2004/478/EZ od 29. travnja 2004. o donošenju općega plana za upravljanje krizom u području hrane/hrane za životinje (6) trebalo bi unijeti u Sporazum.

(7)	Uredbu Komisije (EZ) br. 2230/2004 od 23. prosinca 2004. o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća (EZ) br. 178/2002 s obzirom na mrežu organizacija koje djeluju na područjima misije Europske agencije za sigurnost hrane (7) trebalo bi unijeti u Sporazum.

(8)	Uredbu Komisije (EZ) br. 575/2006 od 7. travnja 2006. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 178/2002 Europskog parlamenta i Vijeća s obzirom na broj i nazive Znanstvenih radnih tijela Europske agencije za sigurnost hrane (8) trebalo bi unijeti u Sporazum.

(9)	Odluku Vijeća 2006/478/EZ od 19. lipnja 2006. o imenovanju polovice članova Upravnog odbora Europske agencije za sigurnost hrane (9) trebalo bi unijeti u Sporazum.

(10)	Ova se Odluka ne primjenjuje na Lihtenštajn.

(11)	Ova se Odluka primjenjuje na Island uz prijelazno razdoblje navedeno u stavku 2. uvodnog dijela poglavlja I. Priloga I. Sporazumu,

ODLUČIO JE:

Članak 1.

Prilozi I. i II. Sporazumu mijenjaju se kako je navedeno u Prilogu ovoj Odluci.

Članak 2.

Tekstovi uredaba (EZ) br. 178/2002, (EZ) br. 1304/2002 (kako je ispravljena u SL L 186, 25.7.2003., str. 46.), (EZ) br. 1642/2003, (EZ) br. 2230/2004 i (EZ) br 575/2006 i odluka 2004/478/EZ (kako je ispravljena u SL L 212, 12.6.2004., str. 60.) i 2006/478/EZ na islandskom i norveškom jeziku, koji se objavljuju u Dodatku o EGP-u Službenom listu Europske unije, vjerodostojni su.

Članak 3.

Ova Odluka stupa na snagu 27. listopada 2007. pod uvjetom da su sve obavijesti iz članka 103. stavka 1. Sporazuma podnesene Zajedničkom odboru EGP-a (10), ili na dan stupanja na snagu Odluke Zajedničkog odbora EGP-a br. 133/2007 od 26. listopada 2007., ovisno o datumu koji nastupi kasnije.

Članak 4.

Ova se Odluka objavljuje u odjeljku o EGP-u i Dodatku o EGP-u Službenom listu Europske unije.

Sastavljeno u Bruxellesu 26. listopada 2007.

Za Zajednički odbor EGP-a

Predsjednik

Stefán Haukur JÓHANNESSON

(1) SL L 47, 21.2.2008., str. 12.

(2) SL L 47, 21.2.2008., str. 21.

(3) SL L 31, 1.2.2002., str. 1., Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom Komisije (EZ) br. 575/2006 (SL L 100, 8.4.2006., str. 3.).

(4) SL L 185, 24.7.2003., str. 6., Uredba kako je ispravljena u SL L 186, 25.7.2003., str. 46.

(5) SL L 245, 29.9.2003., str. 4.

(6) SL L 160, 30.4.2004., str. 98., Odluka kako je ispravljena u SL L 212, 12.6.2004., str. 60.

(7) SL L 379, 24.12.2004., str. 64.

(8) SL L 100, 8.4.2006., str. 3.

(9) SL L 189, 12.7.2006., str. 7.

(10) Ustavni zahtjevi su navedeni.

PRILOG

Prilozi I. i II. Sporazumu izmjenjuju se kako slijedi:

Iza točke 12. (Uredba (EZ) br. 999/2001 Europskog parlamenta i Vijeća) u dijelu 7.1. poglavlja I. Priloga I. Sporazumu dodaje se sljedeće:

„Opći zakon o hrani i Europska agencija za sigurnost hrane

13.

32002 R 0178: Uredba (EZ) br. 178/2002 Europskog parlamenta i Vijeća od 28. siječnja 2002. o utvrđivanju općih načela i uvjeta zakona o hrani, osnivanju Europske agencije za sigurnost hrane te utvrđivanju postupaka u područjima sigurnosti hrane (SL L 31, 1.2.2002., str. 1.), kako je izmijenjena:

—	32003 R 1642: Uredba (EZ) br. 1642/2003 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. srpnja 2003. (SL L 245, 29.9.2003., str. 4.).

—	32006 R 0575: Uredba Komisije (EZ) br. 575/2006 od 7. travnja 2006. (SL L 100, 8.4.2006., str. 3.).

Odredbe Uredbe (EZ) br. 178/2002, za potrebe ovog Sporazuma, čitaju se sa sljedećim prilagodbama:

(a)	Ova se Uredba, i akti usvojeni sukladno ovoj Uredbi, primjenjuje na Island uz prijelazno razdoblje navedeno u stavku 2. uvodnog dijela poglavlja I. Priloga I.;

(b)

države EFTA-e sudjeluju u radu Europske agencije za sigurnost hrane, dalje u tekstu ‚Agencija’, osim što nemaju prava glasa. Osim ako nije drugačije utvrđeno dalje u tekstu, i bez obzira na odredbe Protokola 1 uz Sporazum, izraz ‚Država članica/države članice’ sadržan u Uredbi smatra se da uključuje, pored svojeg značenja u Uredbi, države EFTA-e. Primjenjuje se stavak 11. Protokola 1;

(c)	dotične države EFTA-e pozvane su da pošalju svoje promatrače na sastanke Stalnog odbora za prehrambeni lanac i zdravlje životinja, koji se bavi pitanjima koji su obuhvaćeni aktima iz ovog Sporazuma. Predstavnici država EFTA-e u potpunosti sudjeluju u radu Odbora, ali nemaju pravo glasa;

(d)

tekst članka 12. zamjenjuje se sljedećim:

‚Zakonodavstvo država EFTA-e o proizvodnji, uvozu i stavljanju na tržište hrane i hrane za životinje zadovoljava odgovarajuće zahtjeve zakona o hrani, uključujući djelotvorne mjere kako bi se osiguralo da proizvodi koji se povlače s tržišta u državi članici EU-a ne mogu biti izvezeni ili ponovno izvezeni u treću zemlju preko države EFTA-e.’;

(e)	Nadzorno tijelo EFTA-e prima informacije predviđene u članku 26. stavku 3., članku 32. stavku 2., članku 33. stavcima 64. i 6. i članku 34. stavku 4.;

(f)

članak 29. primjenjuje se sa sljedećim prilagodbama:

Država EFTA-e može zatražiti od Agencije znanstveno mišljenje o pitanjima unutar njezine misije. Takav zahtjev se, na prvom mjestu, upućuje Komisiji koja, ako smatra da je zahtjev od općeg interesa, zahtjev prosljeđuje Agenciji s ciljem dobivanja zatraženog mišljenja.

Nadzorno tijelo EFTA-e može zahtijevati od Agencije znanstvena mišljenja o odnosnom pitanju. Nadzorno tijelo EFTA-e surađuje s Komisijom kako bi se osigurao usklađeni pristup;

(g)	članak 31. primjenjuje se sa sljedećom prilagodbom: Nadzorno tijelo EFTA-e može zahtijevati od Agencije da pruži znanstvenu i tehničku pomoć kako je opisano u članku 31., o pitanjima unutar njegove nadležnosti na temelju Sporazuma;

(h)	u članku 48. dodaje se sljedeće: ‚Odstupajući od članka 12. stavka 2. točke (a) Uvjeta za zaposlenje ostalih službenika Europskih zajednica, državljani država EFTA-e uživaju puna prava i kao građane izvršni direktor Agencije može ih ugovorno zaposliti.’;

(i)

članci 53. i 54. primjenjuju se sa sljedećim prilagodbama:

U slučaju da je hrana ili hrana za životinje uvezena iz Zajednice ili države EFTA-e, primjenjuje se sljedeće:

(a)

ako Zajednica ili država EFTA-e namjerava usvojiti hitne mjere protiv drugih ugovornih stranaka, ona o tome bez odlaganja obavješćuje druge stranke.

O predloženim mjerama obavješćuje se bez odlaganja svaka ugovorna stranka te Komisija EZ-a i Nadzorno tijelo EFTA-e.

Ne dovodeći u pitanje mogućnost stavljanja mjera na snagu bez odlaganja, savjetovanje između Komisije EZ-a i dotičnih stranaka, na zahtjev bilo koje od tih stranaka, započinju čim prije kako bi se pronašla odgovarajuća rješenja.

U slučaju neslaganja, bilo koja od dotičnih stranaka može uputiti pitanje Zajedničkom odboru EGP-a. Ako se dogovor ne može postići u tom Odboru, ugovorna stranka može usvojiti odgovarajuće mjere. Te se mjere ograničavaju na ono što je apsolutno potrebno kako bi se popravila situacija. Takvim se mjerama daje prioritet jer će u najmanjoj mjeri poremetiti funkcioniranje Sporazuma;

(b)

ako Komisija EZ-a namjerava donijeti odluku o hitnim mjerama koje se odnose na dio područja Zajednice, o tome bez odgađanja obavješćuje Nadzorno tijelo EFTA-e i države EFTA-e.

Ako Komisija EZ-a donese odluku o hitnim mjerama koje se odnose na dio područja Zajednice, dotična država EFTA-e, nakon savjetovanja i ispitivanja situacije, usvaja odgovarajuće mjere osim ako specifična situacija te države ukazuje na to da takve mjere nisu opravdane. U tom slučaju, država o tome bez odlaganja obavješćuje Nadzorno tijelo EFTA-e i Komisiju EZ-a.

Savjetovanje započinje u najkraćem mogućem roku kako bi se pronašla odgovarajuća rješenja. U slučaju neslaganja, primjenjuje se četvrti podstavak stavka (a).

U slučaju da je hrana ili hrana za životinje uvezena iz treće zemlje, primjenjuje se sljedeće:

(a)	države EFTA-e istodobno s državama članicama EZ-a poduzimaju hitne mjere koje odgovaraju mjerama koje potonji poduzimaju prilikom uvoza iz trećih zemalja;

(b)	u slučaju bilo kakve poteškoće u vezi s primjenom akta Zajednice, dotična država EFTA-e bez odlaganja izvješćuje Zajednički odbor EGP-a o tom predmetu;

(c)	primjena ovog stavka ne dovodi u pitanje mogućnost države EFTA-e da poduzme jednostrane hitne mjere do usvajanja odluka spomenutih u točki (a);

(d)	Zajednički odbor EGP-a može primiti na znanje odluke Komisije;

(j)

članak 60. mijenja se kako slijedi:

U stavak 1. dodaje se sljedeće:

‚Ako je država EFTA-e mišljenja da mjera koju je poduzela država članica EU-a ili nije usklađena s ovom Uredbom ili bi mogla utjecati na funkcioniranje Sporazuma, ona predmet upućuje Zajedničkom odboru EGP-a. Isto se primjenjuje ako je država članica EU-a mišljenja da mjera koju je poduzela država EFTA-e ili nije usklađena s ovom Uredbom ili bi mogla utjecati na funkcioniranje Sporazuma.’

U stavku 2., prvoj i zadnjoj rečenici, riječi ‚dvije države članice’ tumače se kao ‚država EFTA-e i država članica EU-a’, a izraz ‚Komisija’ tumači se kao ‚Zajednički odbor EGP-a’. U drugoj rečenici, riječi ‚Komisija može’ tumači se kao ‚Zajednički odbor EGP-a, na zahtjev bilo koje od ugovornih stranaka’;

(k)	države EFTA-e financijski podupiru proračun Agencije u skladu s člankom 82. stavkom 1. točkom (a) i Protokolom 32 uz Sporazum;

(l)	države EFTA-e dodjeljuju Agenciji povlastice i imunitete jednakovrijedne onima iz Protokola o povlasticama i imunitetima Europskih zajednica.”

Iza točke 29. (Uredba Komisije (EZ) br. 1177/2006) u dijelu 7.2. poglavlja I. Priloga I. umeću se sljedeće točke:

„30.	32003 R 1304: Uredba Komisije (EZ) br. 1304/2003 od 11. srpnja 2003. o postupku koji primjenjuje Europska agencija za sigurnost hrane na zahtjeve za znanstvenim mišljenjima koji su joj upućeni (SL L 185, 24.7.2003., str. 6.), Uredba kako je ispravljena u SL L 186, 25.7.2003., str. 46.

31.

32004 D 0478: Odluka Komisije 2004/478/EZ od 29. travnja 2004. o donošenju općega plana za upravljanje krizom u području hrane/hrane za životinje (SL L 160, 30.4.2004., str. 98.), Odluka kako je ispravljena u SL L 212, 12.6.2004., str. 60.

Za potrebe ovog Sporazuma, odredbe Direktive 2004/478/EZ tumače se uz sljedeću prilagodbu:

Ako Komisija prepozna situaciju iz članka 56. stavka 1. Uredbe (EZ) br. 178/2002 koja se izravno tiče države EFTA-e i uspostavi jedinicu za krizne situacije u skladu s člankom 56. stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 178/2002, koordinator(i) za krizne situacije koje(g) imenuje država članica EFTA-e koju se to izravno tiče i koordinator za krizne situacije kojeg imenuje Nadzorno tijelo EFTA-e sudjeluju u radu jedinice za krizne situacije.

32.

32004 R 2230: Uredba Komisije (EZ) br. 2230/2004 od 23. prosinca 2004. o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća (EZ) br. 178/2002 s obzirom na mrežu organizacija koje djeluju na područjima misije Europske agencije za sigurnost hrane (SL L 379, 24.12.2004., str. 64.).

33.	32006 D 0478: Odluka Vijeća 2006/478/EZ od 19. lipnja 2006. o imenovanju polovice članova Upravnog odbora Europske agencije za sigurnost hrane (SL L 189, 12.7.2006., str. 7.).”

Iza točke 40. (Uredba (EZ) br. 396/2005 Europskog parlamenta i Vijeća) u poglavlju II. Priloga I. Sporazumu dodaje se sljedeće:

„Opći zakon o hrani i Europska agencija za sigurnost hrane

41.

—	32003 R 1642: Uredba (EZ) br. 1642/2003 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. srpnja 2003. srpnja 22. (SL L 245, 29.9.2003., str. 4.).

—	32006 R 0575: Uredba Komisije (EZ) br. 575/2006 od 7. travnja 2006. (SL L 100, 8.4.2006., str. 3.).

Odredbe Uredbe (EZ) br. 178/2002, za potrebe ovog Sporazuma, čitaju se sa sljedećim prilagodbama:

(a)	ova se Uredba, i akti usvojeni sukladno ovoj Uredbi, primjenjuje na Island uz prijelazno razdoblje navedeno u stavku 2. uvodnog dijela poglavlja I. Priloga I.;

(b)

(c)	dotične države EFTA-e pozvane su da pošalju svoje promatrače na sastanke Stalnog odbora za prehrambeni lanac i zdravlje životinja, koji se bavi pitanjima koja su obuhvaćena aktima iz ovog Sporazuma. Predstavnici država EFTA-e u potpunosti sudjeluju u radu Odbora, ali nemaju pravo glasa;

(d)

tekst članka 12. zamjenjuje se sljedećim:

‚Zakonodavstvo država EFTA-e o proizvodnji, uvozu i stavljanju na tržište hrane i hrane za životinje zadovoljavaju odgovarajuće zahtjeve zakona o hrani, uključujući djelotvorne mjere kako bi se osiguralo da proizvodi koji se povlače s tržišta u državi članici EU-a ne mogu biti izvezeni ili ponovno izvezeni u treću zemlju preko države EFTA-e.’;

(e)	Nadzorno tijelo EFTA-e prima informacije predviđene u članku 26. stavku 3., članku 32. stavku 2., članku 33. stavcima 4. i 6. i članku 34. stavku 4.;

(f)

članak 29. primjenjuje se sa sljedećim prilagodbama:

Nadzorno tijelo EFTA-e može zahtijevati od Agencije znanstvena mišljenja o odnosnom pitanju. Nadzorno tijelo EFTA-e surađuje s Komisijom kako bi se osigurao usklađeni pristup;

(g)	članak 31. primjenjuje se sa sljedećom prilagodbom: Nadzorno tijelo EFTA-e može zahtijevati od Agencije da pruži znanstvenu i tehničku pomoć kako je opisano u članku 31., o pitanjima unutar njegove nadležnosti na temelju Sporazuma;

(h)	članku 48. dodaje se sljedeće: ‚Odstupajući od članka 12. stavka 2. točke (a) Uvjeta za zaposlenje ostalih službenika Europskih zajednica, državljani država EFTA-e uživaju puna prava i kao građane izvršni direktor Agencije može ih ugovorno zaposliti.’;

(i)

članci 53. i 54. primjenjuju se sa sljedećim prilagodbama:

U slučaju hrane ili hrane za životinje podrijetlom iz Zajednice ili države EFTA-e, primjenjuje se sljedeće:

(a)

ako Zajednica ili država EFTA-e namjerava usvojiti hitne mjere protiv drugih ugovornih stranaka, ona o tome bez odlaganja obavješćuje druge stranke.

O predloženim mjerama obavješćuje se bez odlaganja svaka ugovorna stranka te Komisija EZ-a i Nadzorno tijelo EFTA-e.

(b)

ako Komisija EZ-a namjerava donijeti odluku o hitnim mjerama koje se odnose na dio područja Zajednice, o tome bez odgađanja obavješćuje Nadzorno tijelo EFTA-e i države EFTA-e.

Savjetovanje započinje u najkraćem mogućem roku kako bi se pronašla odgovarajuća rješenja. U slučaju neslaganja, primjenjuje se četvrti podstavak stavka (a).

U slučaju da je hrana ili hrana za životinje uvezena iz treće zemlje, primjenjuje se sljedeće:

(a)	države EFTA-e istodobno s državama članicama EZ-a poduzimaju hitne mjere koje odgovaraju mjerama koje potonji poduzimaju prilikom uvoza iz trećih zemalja;

(b)	u slučaju bilo kakve poteškoće u vezi s primjenom akta Zajednice, dotična država EFTA-e bez odlaganja izvješćuje Zajednički odbor EGP-a o tom predmetu;

(c)	primjena ovog stavka ne dovodi u pitanje mogućnost države EFTA-e da poduzme jednostrane hitne mjere do usvajanja odluka spomenutih u točki (a);

(d)	Zajednički odbor EGP-a može primiti na znanje odluke Komisije;

(j)

članak 60. mijenja se kako slijedi:

U stavak 1. dodaje se sljedeće:

(k)	države EFTA-e financijski podupiru proračun Agencije u skladu s člankom 82. stavkom 1. točkom (a) i Protokolom 32 uz Sporazum;

(l)	države EFTA-e dodjeljuju Agenciji povlastice i imunitete jednakovrijedne onima iz Protokola o povlasticama i imunitetima Europskih zajednica;

(m)	ova se Uredba ne primjenjuje na Lihtenštajn. Posljedično tome, Lihtenštajn neće sudjelovati u Europskoj agenciji za sigurnost hrane ili financijski doprinositi njezinom radu.

42.	32003 R 1304: Uredba Komisije (EZ) br. 1304/2003 od 11. srpnja 2003. o postupku koji primjenjuje Europska agencija za sigurnost hrane na zahtjeve za znanstvenim mišljenjima koji su joj upućeni (SL L 185, 24.7.2003., str. 6.), Uredba kako je ispravljena u SL L 186, 25.7.2003., str. 46.

43.

Za potrebe ovog Sporazuma, odredbe Direktive 2004/478/EZ tumače se uz sljedeću prilagodbu:

44.

32004 R 2230: Uredba Komisije (EZ) br. 2230/2004 od 23. prosinca 2004. o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu Uredbe (EZ) br. 178/2002 Europskog parlamenta i Vijeća s obzirom na mrežu organizacija koje djeluju na područjima misije Europske agencije za sigurnost hrane (SL L 379, 24.12.2004., str. 64.).

45.	32006 D 0478: Odluka Vijeća 2006/478/EZ od 19. lipnja 2006. o imenovanju polovice članova Upravnog odbora Europske agencije za sigurnost hrane (SL L 189, 12.7.2006., str. 7.).”

Iza točke 54.zzzzb (Uredba Komisije (EZ) br. 2023/2006) poglavlja XII. Priloga II. Sporazumu umeće se sljedeće:

„54.zzzc

—	32003 R 1642: Uredba (EZ) br. 1642/2003 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. srpnja 2003. (SL L 245, 29.9.2003., str. 4.).

—	32006 R 0575: Uredba Komisije (EZ) br. 575/2006 od 7. travnja 2006. (SL L 100, 8.4.2006., str. 3.).

Odredbe Uredbe (EZ) br. 178/2002, za potrebe ovog Sporazuma, čitaju se sa sljedećim prilagodbama:

(a)	ova se Uredba, i akti usvojeni sukladno ovoj Uredbi, primjenjuje na Island uz prijelazno razdoblje navedeno u stavku 2. uvodnog dijela poglavlja I. Priloga I.;

(b)

(c)	dotične države EFTA-e pozvane su da pošalju svoje promatrače na sastanke Stalnog odbora za prehrambeni lanac i zdravlje životinja, koji se bavi pitanjima koja su obuhvaćena aktima iz ovog Sporazuma. Predstavnici država EFTA-e u potpunosti sudjeluju u radu Odbora, ali nemaju pravo glasa;

(d)

tekst članka 12. zamjenjuje se sljedećim:

(e)	Nadzorno tijelo EFTA-e prima informacije predviđene u članku 26. stavku 3., članku 32. stavku 2., članku 33. stavcima 4. i 6. i članku 34. stavku 4.;

(f)

članak 29. primjenjuje se sa sljedećim prilagodbama:

Nadzorno tijelo EFTA-e može zahtijevati od Agencije znanstvena mišljenja o odnosnom pitanju. Nadzorno tijelo EFTA-e surađuje s Komisijom kako bi se osigurao usklađeni pristup;

(g)	članak 31. primjenjuje se sa sljedećom prilagodbom: Nadzorno tijelo EFTA-e može zahtijevati od Agencije da pruži znanstvenu i tehničku pomoć kako je opisano u članku 31., o pitanjima unutar njegove nadležnosti na temelju Sporazuma;

(h)	članku 48. dodaje se sljedeće: ‚Odstupajući od članka 12. stavka 2. točke (a) Uvjeta za zaposlenje ostalih službenika Europskih zajednica, državljani država EFTA-e uživaju puna prava i kao građane izvršni direktor Agencije može ih ugovorno zaposliti.’;

(i)

članci 53. i 54. primjenjuju se sa sljedećim prilagodbama:

U slučaju hrane ili hrane za životinje podrijetlom iz Zajednice ili države EFTA-e, primjenjuje se sljedeće:

(a)

ako Zajednica ili država EFTA-e namjerava usvojiti hitne mjere protiv drugih ugovornih stranaka, ona o tome bez odlaganja obavješćuje druge stranke.

O predloženim mjerama obavješćuje se bez odlaganja svaka ugovorna stranka te Komisija EZ-a i Nadzorno tijelo EFTA-e.

(b)

ako Komisija EZ-a namjerava donijeti odluku o hitnim mjerama koje se odnose na dio područja Zajednice, o tome bez odgađanja obavješćuje Nadzorno tijelo EFTA-e i države EFTA-e.

Savjetovanje započinje u najkraćem mogućem roku kako bi se pronašla odgovarajuća rješenja. U slučaju neslaganja, primjenjuje se četvrti podstavak stavka (a).

U slučaju da je hrana ili hrana za životinje uvezena iz treće zemlje, primjenjuje se sljedeće:

(a)	države EFTA-e istodobno s državama članicama EZ-a poduzimaju hitne mjere koje odgovaraju mjerama koje potonji poduzimaju prilikom uvoza iz trećih zemalja;

(b)	u slučaju bilo kakve poteškoće u vezi s primjenom akta Zajednice, dotična država EFTA-e bez odlaganja izvješćuje Zajednički odbor EGP-a o tom predmetu;

(c)	primjena ovog stavka ne dovodi u pitanje mogućnost države EFTA-e da poduzme jednostrane hitne mjere do usvajanja odluka spomenutih u točki (a);

(d)	Zajednički odbor EGP-a može primiti na znanje odluke Komisije;

(j)

članak 60. mijenja se kako slijedi:

U stavak 1. dodaje se sljedeće:

U stavku 2., prvoj i zadnjoj rečenici, riječi ‚dvije države članice’ tumače se kao ‚država EFTA-e i država članica EU-a’, a izraz ‚Komisija’ tumači se kao ‚Zajednički odbor EGP-a’. U drugoj rečenici, riječi ‚Komisija može’ tumače se kao ‚Zajednički odbor EGP-a, na zahtjev bilo koje od ugovornih stranaka’;

(k)	države EFTA-e financijski podupiru proračun Agencije u skladu s člankom 82. stavkom 1. točkom (a) i Protokolom 32 uz Sporazum;

(l)	države EFTA-e dodjeljuju Agenciji povlastice i imunitete jednakovrijedne onima iz Protokola o povlasticama i imunitetima Europskih zajednica;

(m)	ova se Uredba ne primjenjuje na Lihtenštajn. Posljedično tome, Lihtenštajn neće sudjelovati u Europskoj agenciji za sigurnost hrane ili financijski doprinositi njezinom radu.

54.zzzd

32003 R 1304: Uredba Komisije (EZ) br. 1304/2003 od 11. srpnja 2003. o postupku koji primjenjuje Europska agencija za sigurnost hrane na zahtjeve za znanstvenim mišljenjima koji su joj upućeni (SL L 185, 24.7.2003., str. 6.), Uredba kako je ispravljena u SL L 186, 25.7.2003., str. 46.

54.zzze

Za potrebe ovog Sporazuma, odredbe Odluke 2004/478/EZ tumače se uz sljedeću prilagodbu:

54.zzzf

54.zzzg

32006 D 0478: Odluka Vijeća 2006/478/EZ od 19. lipnja 2006. o imenovanju polovice članova Upravnog odbora Europske agencije za sigurnost hrane (SL L 189, 12.7.2006., str. 7.).”

Izjava država EFTA-e u vezi s člankom 12. Uredbe (EZ) br. 178/2002 o općem zakonu o hrani i Europskoj agenciji za sigurnost hrane

Sporazum o EGP-u ne uključuje zajedničku trgovinsku politiku u vezi s izvozom hrane i hrane za životinje u treće zemlje. Međutim, države EFTA-e žele dati izjavu da smatraju da su njihova nacionalna zakonodavstva i postupci u potpunosti usklađeni s odredbama zakonodavstva EU-a kako je utvrđeno u članku 12. Uredbe (EZ) br. 178/2002. Nadalje, države EFTA-e spremne su obavješćivati Komisiju o bilo kakvim promjenama u nacionalnom zakonodavstvu u vezi s izvozom hrane i hrane za životinje u treće zemlje.

Zajednička izjava ugovornih stranaka o sudjelovanju Nadzornog tijela EFTA-e u Savjetodavnom forumu Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA)

Stranke napominju da, za potrebe uključivanja Uredbe (EZ) br. 178/2002 u Sporazum o EGP-u, izvršni direktor može pozvati Nadzorno tijelo EFTA-e kao promatrača na sastanke Savjetodavnog foruma.

Izjava Vlade Norveške o sporazumima o istovrijednosti

Uredba (EZ) br. 178/2002 o općem zakonu o hrani i Europskoj agenciji za sigurnost hrane

Ako Norveška pregovara o sporazumima o istovrijednosti u području veterinarstva s trećim zemljama koje imaju sporazume o istovrijednosti s Europskom unijom, Norveška se obvezuje pregovarati o sporazumima koji su paralelni sa sporazumima Zajednice kako bi se izbjegla odstupanja.

11/Sv. 110

Službeni list Europske unije

284

22007D0142

L 100/70

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

26.10.2007.

ODLUKA ZAJEDNIČKOG ODBORA EGP-a

br. 142/2007

od 26. listopada 2007.

o izmjeni Priloga VII. (Uzajamno priznavanje stručnih kvalifikacija) i Protokola 37 uz Sporazum o EGP-u

ZAJEDNIČKI ODBOR EGP-a,

budući da:

(1)	Prilog VII. Sporazumu izmijenjen je Odlukom Zajedničkog odbora EGP-a br. 43/2005 od 11. ožujka 2005. (1).

(2)	Protokol 37 uz Sporazum izmijenjen je Odlukom Zajedničkog odbora EGP-a br. 115/2007 od 28. rujna 2007. (2).

(3)	Direktivu 2005/36/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 7. rujna 2005. o priznavanju stručnih kvalifikacija (3) treba unijeti u Sporazum.

(4)

Direktiva Vijeća 2006/100/EZ od 20. studenoga 2006. o prilagodbi određenih direktiva u području slobode kretanja osoba zbog pristupanja Bugarske i Rumunjske (4) unesena je u Sporazum Odlukom Zajedničkog odbora EGP-a br. 132/2007 od 26. listopada 2007. i zato treba biti dodana kao alineja u Direktivu 2005/36/EZ.

(5)	Odluku Komisije 2007/172/EZ od 19. ožujka 2007. o osnivanju skupine koordinatora za priznavanje stručnih kvalifikacija (5) treba unijeti u Sporazum.

(6)	Protokol 37 uz Sporazum treba proširiti kako bi uključio skupinu koordinatora za priznavanje stručnih kvalifikacija osnovanu Odlukom 2007/172/EZ, a Prilog VII. treba izmijeniti kako bi se odredili postupci za pridruživanje s tom skupinom, a sve s ciljem da Sporazum dobro funkcionira.

(7)

Direktiva 2005/36/EZ stavlja izvan snage, s učinkom od 20. listopada 2007., direktive Vijeća 77/452/EEZ (6), 77/453/EEZ (7), 78/686/EEZ (8), 78/687/EEZ (9), 78/1026/EEZ (10), 78/1027/EEZ (11), 80/154/EEZ (12), 80/155/EEZ (13), 85/384/EEZ (14), 85/432/EEZ (15), 85/433/EEZ (16), 89/48/EEZ (17), 92/51/EEZ (18), 93/16/EEZ (19) i Direktivu 1999/42/EZ (20) Europskog parlamenta i Vijeća, koje su unesene u Sporazum, i koje se stoga treba staviti izvan snage sukladno Sporazumu s učinkom od 20. listopada 2007.

(8)	Direktiva Vijeća 81/1057/EEZ (21), koja je uključena u Sporazum, ne služi više svrsi te ju je stoga potrebno staviti izvan snage u skladu sa Sporazumom s učinkom od 20. listopada 2007.

(9)	Direktiva Vijeća 85/368/EEZ (22) i većina akata pod naslovom „Akti koje ugovorne stranke uzimaju u obzir” zastarjeli su te ih je stoga potrebno staviti izvan snage u skladu sa Sporazumom s učinkom od 20. listopada 2007.,

DONIO JE ODLUKU:

Članak 1.

Prilog VII. Sporazumu mijenja se kako je određeno u Prilogu ovoj Odluci.

Članak 2.

Protokol 37 (koji sadržava popis predviđen člankom 101.) uz Sporazum mijenja se kako slijedi:

1.	Tekst iz točke 9. (Koordinacijska skupina za uzajamno priznavanje diploma visokih učilišta (Direktiva Vijeća 89/48/EEZ)) briše se.

Umeće se sljedeća točka:

„20.	Skupinu koordinatora za priznavanje stručnih kvalifikacija (Odluka Komisije 2007/172/EZ).”

Članak 3.

Tekst Direktive 2005/36/EZ i Odluke 2007/172/EZ na islandskom i norveškom jeziku, koji se objavljuje u Dodatku o EGP-u Službenom listu Europske unije, vjerodostojan je.

Članak 4.

Ova Odluka stupa na snagu 27. listopada 2007., pod uvjetom da su sve obavijesti iz članka 103. stavka 1. Sporazuma podnesene Zajedničkom odboru EGP-a (23).

Članak 5.

Ova se Odluka objavljuje u odjeljku o EGP-u i Dodatku o EGP-u Službenom listu Europske unije.

Sastavljeno u Bruxellesu 26. listopada 2007.

Za Zajednički odbor EGP-a

Predsjednik

Stefán Haukur JÓHANNESSON

(1) SL L 198, 28.7.2005., str. 45.

(2) SL L 47, 21.2.2008., str. 36.

(3) SL L 255, 30.9.2005., str. 22.

(4) SL L 363, 20.12.2006., str. 141.

(5) SL L 79, 20.3.2007., str. 38.

(6) SL L 176, 15.7.1977., str. 1.

(7) SL L 176, 15.7.1977., str. 8.

(8) SL L 233, 24.8.1978., str. 1.

(9) SL L 233, 24.8.1978., str. 10.

(10) SL L 362, 23.12.1978., str. 1.

(11) SL L 362, 23.12.1978., str. 7.

(12) SL L 33, 11.2.1980., str. 1.

(13) SL L 33, 11.2.1980., str. 8.

(14) SL L 223, 21.8.1985., str. 15.

(15) SL L 253, 24.9.1985., str. 34.

(16) SL L 253, 24.9.1985., str. 37.

(17) SL L 19, 24.1.1989., str. 16.

(18) SL L 209, 24.7.1992., str. 25.

(19) SL L 165, 7.7.1993., str. 1.

(20) SL L 201, 31.7.1999., str. 77.

(21) SL L 385, 31.12.1981., str. 25.

(22) SL L 199, 31.7.1985., str. 56.

(23) Ustavni su zahtjevi navedeni.

PRILOG

Prilog VII. Sporazumu mijenja se kako slijedi:

1.	Naslov „Uzajamno priznavanje stručnih kvalifikacija” zamjenjuje se s „Priznavanje stručnih kvalifikacija”.

2.	Naslov „A. Opći sustav” zamjenjuje se s „A. Opći sustav, priznavanje stručnog iskustva i automatsko priznavanje”.

3.	Točke 1., 1.a i 1.b renumeriraju se kao točke 1.a, 1.b i 1.c.

Ispred nove točke 1.a (Direktiva Vijeća 89/48/EEZ) umeće se sljedeća točka:

„1.

32005 L 0036: Direktiva 2005/36/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 7. rujna 2005. o priznavanju stručnih kvalifikacija (SL L 255, 30.9.2005., str. 22.)., kako je izmijenjena:

—	32006 L 0100: Direktiva Komisije 2006/100/EZ od 20. studenoga 2006. (SL L 363, 20.12.2006., str. 141.).

Odredbe Direktive, u smislu ovog Sporazuma, sadržavaju sljedeće prilagodbe:

(A)	članak 9. točka (e) ne primjenjuje se u odnosu na države EFTA-e;

(B)

u članak 49. stavak 2. dodaje se sljedeće:

‚(d)	1. siječnja 1994. za Island i Norvešku;

(e)	1. svibnja 1995. za Lihtenštajn.’

(C)

Prilogu II. ‚Popis programa s posebnom strukturom navedenih u članku 11. točki (c) podtočki ii.’ dodaje se sljedeće:

(a)

pod naslovom ‚2. Majstorski sektor (Mester/Meister/Maître), koji zahtijeva programe obrazovanja i tečajeve osposobljavanja za vještine koje nisu pokrivene glavom III. poglavljem II. ove Direktive’:

‚u Norveškoj:

—

nastavnik za tehničke i strukovne predmete (yrkesfaglærer),

koje obuhvaća obrazovanje i osposobljavanje u ukupnom trajanju od 18 do 20 godina, uključujući 9 do 10 godina osnovnog i nižeg srednjoškolskog obrazovanja, najmanje tri do četiri godine naučničkog osposobljavanja – alternativno dvije godine strukovnoga višeg srednjoškolskog obrazovanja i dvije godine naučničkog osposobljavanja – na kraju kojega se stječe svjedodžba o završnom naučničkom ispitu, najmanje četiri godine stručnog iskustva kao obrtnika, daljnji teorijski obrtnički studij u trajanju od najmanje jedne godine i jednogodišnji studijski program pedagoške teorije i prakse.’;

(b)

pod naslovom ‚3. Sektor pomorstva’:

pod podnaslovom ‚(a) Pomorski prijevoz’:

‚u Norveškoj:

—	glavni brodski kuhar (skipskokk),

koje obuhvaća devetogodišnje osnovnoškolsko obrazovanje nakon kojeg slijedi osnovno osposobljavanje i minimalno tri godine specijaliziranoga strukovnog osposobljavanja uključujući tromjesečnu pomorsku službu.’;

ii.

pod podnaslovom ‚(b) Morski ribolov’:

‚na Islandu:

—	zapovjednik broda (skipstjóri),

—	prvi časnik palube (stýrimaður),

—	časnik plovidbene straže (undirstýrimaður),

koje obuhvaća desetogodišnje osnovnoškolsko obrazovanje nakon kojeg slijedi dvije godine pomorske službe, dopunjene dvogodišnjim specijaliziranim strukovnim osposobljavanjem koje završava ispitom i priznato je prema Torremolinoškoj konvenciji (Međunarodna konvencija o sigurnosti ribarskih brodova iz 1977.).’;

iii.

pod novim podnaslovom ‚(c) Osoblje mobilne platforme za bušenje’:

‚u Norveškoj:

—	upravitelj platforme (plattformsjef),

—	upravitelj sektora za stabilnost (stabilitetssjef),

—	operater kontrolnog prostora (kontrollromoperatør),

—	voditelj tehničkog sektora (teknisk sjef),

—	pomoćnik voditelja tehničkog sektora (teknisk sjef),

koje obuhvaća devetogodišnje osnovnoškolsko obrazovanje nakon kojeg slijedi dvogodišnje osnovno osposobljavanje dopunjeno barem jednogodišnjom službom na moru, i

—	jednogodišnjim specijaliziranim strukovnim osposobljavanjem za operatera kontrolnog prostora,

—	za ostale, dvoipogodišnjim specijaliziranim strukovnim osposobljavanjem.’;

(c)

pod naslovom ‚4. Tehnički sektor’:

‚u Lihtenštajnu:

—

fiducijarni stručnjak (Treuhänder)

Duljina, razina i zahtjevi

Osposobljavanje se temelji na devet godina obveznog školovanja – osim ako nije stečena svjedodžba o položenoj maturi – trogodišnje komercijalno pripravništvo s osposobljavanjem u pogledu praktičnih vještina u poduzetništvu, dok se potrebno teorijsko znanje kao i opće obrazovanje stječe kroz strukovno obrazovanje, oboje zajedno vodi nacionalnom ispitu (nacionalna svjedodžba o stručnoj osposobljenosti za komercijalnog zaposlenika).

Nakon tri godine praktičnog iskustva u poduzetništvu u kombinaciji s daljnjim četverogodišnjim teorijskim obrazovanjem, što se može obaviti istodobno, može se steći nacionalna diploma, što vodi gore navedenom profesionalnom nazivu.

Općenito, cjelokupno trajanje tog osposobljavanja je između 16 i 19 godina.

Propisi

Profesija se regulira nacionalnim zakonodavstvom. Svaki je kandidat slobodan izabrati način na koji se želi pripremiti za ispit (strukovne škole, privatne škole, učenje na daljinu).

—

stručnjak za reviziju (Wirtschaftsprüfer)

Duljina, razina i zahtjevi

Osposobljavanje se temelji na devet godina obveznog školovanja, nakon kojeg slijedi trogodišnje komercijalno pripravništvo s osposobljavanjem u pogledu praktičnih vještina u poduzetništvu, dok se potrebno teorijsko znanje kao i opće obrazovanje stječe kroz strukovno obrazovanje.

Nakon tri godine praktičnog iskustva u poduzetništvu i daljnjeg petogodišnjeg teorijskog obrazovanja, što se može obaviti istodobno pomoću učenja na daljinu, može se steći nacionalna diploma, što vodi gore navedenom profesionalnom nazivu.

Cjelokupno trajanje osposobljavanja je između 17 i 18 godina. Kandidati koji su svoje praktično iskustvo stekli u inozemstvu moraju samo podnijeti dokaz o daljnjem jednogodišnjem praktičnom iskustvu u Lihtenštajnu.

Propisi

Profesija se regulira nacionalnim zakonodavstvom.’;

(D)

sljedeće se dodaje u Prilog V. ‚Priznavanje na temelju usklađivanja minimalnih uvjeta osposobljavanja’:

(a)

Pod naslovom ‚V.1. DOKTOR MEDICINE’:

Pod podnaslovom ‚5.1.1. Dokaz o formalnoj osposobljenosti za liječnika s osnovnom medicinskom osposobljenosti’:

‚Zemlja	Dokazi o formalnoj osposobljenosti	Tijelo koje dodjeljuje kvalifikacije	Svjedodžba priložena uz kvalifikacije	Referentni datum
Ísland	Embættispróf í læknisfræði, candidatus medicinae (cand. med.)	Háskóli Íslands	Vottorð um viðbótarnám (kandidatsár) útgefið af Heilbrigðis- og tryggingamála-ráðuneytinu	1. siječnja 1994.
Liechtenstein	Diplome, svjedodžbe i ostali nazivi dodijeljeni u drugoj državi, na koju se ova Direktiva primjenjuje, i koji su navedeni u ovom Prilogu	Nadležna tijela	Svjedodžba o dovršenom praktičnom osposobljavanju koju je izdalo nadležno tijelo	1. svibnja 1995.
Norge	Vitnemål for fullført grad candidata/ candidatus medicinae, short form cand.med.	Medisinsk universitetsfakultet	Bekreftelse på praktisk tjeneste som lege utstedt av kompetent offentlig myndighet	1. siječnja 1994.’

ii.

pod podnaslovom ‚5.1.2. Dokaz o formalnoj osposobljenosti liječnika specijalista’:

‚Zemlja	Dokazi o formalnoj osposobljenosti	Tijelo koje dodjeljuje kvalifikacije	Referentni datum
Ísland	Sérfræðileyfi	Heilbrigðis- og tryggingamálaráðuneyti	1. siječnja 1994.
Liechtenstein	Diplome, svjedodžbe i ostali nazivi dodijeljeni u drugoj državi, na koju se ova Direktiva primjenjuje, i koji su navedeni u ovom Prilogu	Nadležna tijela	1. svibnja 1995.
Norge	Spesialistgodkjenning	Den norske lægeforening	1. siječnja 1994.’

iii.

pod podnaslovom ‚5.1.3. Nazivi programa osposobljavanja u specijalističkoj medicini’:

‚Zemlja	Anesteziologija, reanimatologija i intenzivna medicina Minimalno razdoblje osposobljavanja: 3 godine	Opća kirurgija Minimalno razdoblje osposobljavanja: 5 godina
‚Zemlja	Naziv	Naziv
Ísland	Svæfinga- og gjörgæslulæknisfræði	Skurðlækningar
Liechtenstein	Anästhesiologie	Chirurgie
Norge	Anestesiologi	Generell kirurgi

Zemlja	Neurokirurgija Minimalno razdoblje osposobljavanja: 5 godina	Porodništvo i ginekologija Minimalno razdoblje osposobljavanja: 4 godine
Zemlja	Naziv	Naziv
Ísland	Taugaskurðlækningar	Fæðingar- og kvenlækningar
Liechtenstein	Neurochirurgie	Gynäkologie und Geburtshilfe
Norge	Nevrokirurgi	Fødselshjelp og kvinnesykdommer

Zemlja	Opća (interna) medicina Minimalno razdoblje osposobljavanja: 5 godina	Oftalmologija Minimalno razdoblje osposobljavanja: 3 godine
Zemlja	Naziv	Naziv
Ísland	Lyflækningar	Augnlækningar
Liechtenstein	Innere Medizin	Augenheilkunde
Norge	Indremedisin	Øyesykdommer

Zemlja	Otorinolaringologija Minimalno razdoblje osposobljavanja: 3 godine	Pedijatrija Minimalno razdoblje osposobljavanja: 4 godine
Zemlja	Naziv	Naziv
Ísland	Háls-, nef- og eyrnalækningar	Barnalækningar
Liechtenstein	Hals-, Nasen- und Ohrenkrankheiten	Kinderheilkunde
Norge	Øre-nese-halssykdommer	Barnesykdommer

Zemlja	Pulmologija Minimalno razdoblje osposobljavanja: 4 godine	Urologija Minimalno razdoblje osposobljavanja: 5 godina
Zemlja	Naziv	Naziv
Ísland	Lungnalækningar	Þvagfæraskurðlækningar
Liechtenstein	Pneumologie	Urologie
Norge	Lungesykdommer	Urologi

Zemlja	Ortopedija Minimalno razdoblje osposobljavanja: 5 godina	Patologija Minimalno razdoblje osposobljavanja: 4 godine
Zemlja	Naziv	Naziv
Ísland	Bæklunarskurðlækningar	Vefjameinafræði
Liechtenstein	Orthopädische Chirurgie	Pathologie
Norge	Ortopedisk kirurgi	Patologi

Zemlja	Neurologija Minimalno razdoblje osposobljavanja: 4 godine	Psihijatrija Minimalno razdoblje osposobljavanja: 4 godine
Zemlja	Naziv	Naziv
Ísland	Taugalækningar	Geðlækningar
Liechtenstein	Neurologie	Psychiatrie und Psychotherapie
Norge	Nevrologi	Psykiatri

Zemlja	Klinička radiologija Minimalno razdoblje osposobljavanja: 4 godine	Onkologija i radioterapija Minimalno razdoblje osposobljavanja: 4 godine
Zemlja	Naziv	Naziv
Ísland	Geislagreining
Liechtenstein	Medizinische Radiologie/Radiodiagnostik	Medizinische Radiologie/Radio-Onkologie
Norge	Radiologi

Zemlja	Plastična, rekonstrukcijska i estetska kirurgija Minimalno razdoblje osposobljavanja: 5 godina	Klinička biologija Minimalno razdoblje osposobljavanja: 4 godine
Zemlja	Naziv	Naziv
Ísland	Lýtalækningar
Liechtenstein	Plastische- und Wiederherstellungschirurgie
Norge	Plastikkirurgi

Zemlja	Klinička mikrobiologija Minimalno razdoblje osposobljavanja: 4 godine	Biokemija Minimalno razdoblje osposobljavanja: 4 godine
Zemlja	Naziv	Naziv
Ísland	Sýklafræði	Klínísk lífefnafræði
Liechtenstein
Norge	Medisinsk mikrobiologi	Klinisk kjemi

Zemlja	Alergologija i klinička imunologija Minimalno razdoblje osposobljavanja: 4 godine	Torakalna kirurgija Minimalno razdoblje osposobljavanja: 5 godina
Zemlja	Naziv	Naziv
Ísland	Ónæmisfræði	Brjóstholsskurðlækningar
Liechtenstein	Allergologie und klinische Immunologie	Herz- und thorakale Gefässchirurgie
Norge	Immunologi og transfusjonsmedisin	Thoraxkirurgi

Zemlja	Dječja kirurgija Minimalno razdoblje osposobljavanja: 5 godina	Vaskularna kirurgija Minimalno razdoblje osposobljavanja: 5 godina
Zemlja	Naziv	Naziv
Ísland	Barnaskurðlækningar	Æðaskurðlækningar
Liechtenstein	Kinderchirurgie
Norge	Barnekirurgi	Karkirurgi

Zemlja	Kardiologija Minimalno razdoblje osposobljavanja: 4 godine	Gastroenterologija Minimalno razdoblje osposobljavanja: 4 godine
Zemlja	Naziv	Naziv
Ísland	Hjartalækningar	Meltingarlækningar
Liechtenstein	Kardiologie	Gastroenterologie
Norge	Hjertesykdommer	Fordøyelsessykdommer

Zemlja	Reumatologija Minimalno razdoblje osposobljavanja: 4 godine	Hematologija Minimalno razdoblje osposobljavanja: 3 godine
Zemlja	Naziv	Naziv
Ísland	Gigtarlækningar	Blóðmeinafræði
Liechtenstein	Rheumatologie	Hämatologie
Norge	Revmatologi	Blodsykdommer

Zemlja	Endokrinologija i dijabetologija Minimalno razdoblje osposobljavanja: 3 godine	Fizikalna medicina i rehabilitacija Minimalno razdoblje osposobljavanja: 3 godine
Zemlja	Naziv	Naziv
Ísland	Efnaskipta- og innkirtlalækningar	Orku- og endurhæfingarlækningar
Liechtenstein	Endokrinologie-Diabetologie	Physikalische Medizin und Rehabilitation
Norge	Endokrinologi	Fysikalsk medisin og rehabilitering

Zemlja	Neuropsihijatrija Minimalno razdoblje osposobljavanja: 5 godina	Dermatologija i venerologija Minimalno razdoblje osposobljavanja: 3 godine
Zemlja	Naziv	Naziv
Ísland		Húð- og kynsjúkdómalækningar
Liechtenstein		Dermatologie und Venereologie
Norge		Hud- og veneriske sykdommer

Zemlja	Klinička radiologija Minimalno razdoblje osposobljavanja: 4 godine	Dječja i adolescentna psihijatrija Minimalno razdoblje osposobljavanja: 4 godine
Zemlja	Naziv	Naziv
Ísland	Geislalækningar	Barna- og unglingageðlækningar
Liechtenstein		Kinder- und Jugendpsychiatrie und psychotherapie
Norge		Barne- og ungdomspsykiatri

Zemlja	Gerijatrija Minimalno razdoblje osposobljavanja: 4 godine	Nefrologija Minimalno razdoblje osposobljavanja: 4 godine
Zemlja	Naziv	Naziv
Ísland	Öldrunarlækningar	Nýrnalækningar
Liechtenstein	Geriatrie	Nephrologie
Norge	Geriatri	Nyresykdommer

Zemlja	Infektologijai Minimalno razdoblje osposobljavanja: 4 godine	Javnozdravstvena medicina Minimalno razdoblje osposobljavanja: 4 godine
Zemlja	Naziv	Naziv
Ísland	Smitsjúkdómar	Félagslækningar
Liechtenstein	Infektiologie	Prävention und Gesundheitswesen
Norge	Infeksjonssykdommer	Samfunnsmedisin

Zemlja	Klinička farmakologija s toksikologijom Minimalno razdoblje osposobljavanja: 4 godine	Medicina rada i športa Minimalno razdoblje osposobljavanja: 4 godine
Zemlja	Naziv	Naziv
Ísland	Lyfjafræði	Atvinnulækningar
Liechtenstein	Klinische Pharmakologie und Toxikologie	Arbeitsmedizin
Norge	Klinisk farmakologi	Arbeidsmedisin

Zemlja	Alergologija i klinička imunologija Minimalno razdoblje osposobljavanja: 3 godine	Nuklearna medicina Minimalno razdoblje osposobljavanja: 4 godine
Zemlja	Naziv	Naziv
Ísland	Ofnæmislækningar	Ísótópagreining
Liechtenstein	Allergologie und klinische Immunologie	Nuklearmedizin
Norge		Nukleærmedisin

Zemlja	Venerologija Minimalno razdoblje osposobljavanja: 4 godine	Tropska medicina Minimalno razdoblje osposobljavanja: 4 godine
Zemlja	Naziv	Naziv
Ísland
Liechtenstein		Tropenmedizin
Norge

Zemlja	Gastroenterološka kirurgija Minimalno razdoblje osposobljavanja: 5 godina	Hitna medicina Minimalno razdoblje osposobljavanja: 5 godina
Zemlja	Naziv	Naziv
Ísland
Liechtenstein
Norge	Gastroenterologisk kirurgi

Zemlja	Klinička neurofiziologija Minimalno razdoblje osposobljavanja: 4 godine	Oralna i maksilofacijalna kirurgija (osnovno medicinsko osposobljavanje i osposobljavanje doktora dentalne medicine) Minimalno razdoblje osposobljavanja: 4 godine
Zemlja	Naziv	Naziv
Ísland	Klínísk taugalífeðlisfræði
Liechtenstein		Kiefer- und Gesichtschirurgie
Norge	Klinisk nevrofysiologi	Kjevekirurgi og munnhulesykdommer’

iv.

pod podnaslovom ‚5.1.4. Dokaz o formalnoj osposobljenosti liječnika opće prakse’:

‚Zemlja	Dokazi o formalnoj osposobljenosti	Profesionalni naziv	Referentni datum
Ísland	Almennt heimilislækningaleyfi (Evrópulækningaleyfi)	Almennur heimilislæknir (Evrópulæknir)	31. prosinca 1994.
Liechtenstein
Norge	Bevis for kompetanse som allmenpraktiserende lege	Allmennpraktiserende lege	31. prosinca 1994.’

(b)

pod naslovom ‚V.2. MEDICINSKA SESTRA OPĆE ZDRAVSTVENE NJEGE’:

pod podnaslovom ‚5.2.2. Dokazi o formalnoj osposobljenosti za medicinske sestre opće zdravstvene njege’

‚Zemlja

Dokazi o formalnoj osposobljenosti

Tijelo koje dodjeljuje dokaz o kvalifikacijama

Profesionalni naziv

Referentni datum

Ísland

1.	B.Sc. í hjúkrunarfræði

2.	B.Sc. í hjúkrunarfræði

3.	Hjúkrunarpróf

1.	Háskóli Íslands

2.	Háskólinn á Akureyri

3.	Hjúkrunarskóli Íslands

Hjúkrunarfræðingur

1. siječnja 1994.

Liechtenstein

Diplome, svjedodžbe i ostali nazivi dodijeljeni u drugoj državi, na koju se ova Direktiva primjenjuje, i koji su navedeni u ovom Prilogu

Nadležna tijela

Krankenschwester – Krankenpfleger

1. svibnja 1995.

Norge

Vitnemål for bestått sykepleierutdanning

Høgskole

Sykepleier

1. siječnja 1994.’

(c)

pod naslovom ‚V.3. DOKTOR DENTALNE MEDICINE’

pod podnaslovom ‚5.3.2. Dokaz o formalnoj osposobljenosti doktora dentalne medicine’:

‚Zemlja	Dokazi o formalnoj osposobljenosti	Tijelo koje dodjeljuje dokaz o kvalifikacijama	Svjedodžba priložena uz dokaz o kvalifikacijama	Profesionalni naziv	Referentni datum
Ísland	Próf frá tannlæknadeild Háskóla Íslands	TannlæknadeildHáskóla Íslands		Tannlæknir	1. siječnja 1994.
Liechtenstein	Diplome, svjedodžbe i ostali nazivi dodijeljeni u drugoj državi, na koju se ova Direktiva primjenjuje, i koji su navedeni u ovom Prilogu	Nadležna tijela	Svjedodžba o dovršenom praktičnom osposobljavanju koju je izdalo nadležno tijelo	Zahnarzt	1. svibnja 1995.
Norge	Vitnemål for fullført grad candidata/ candidatus odontologiae, short form: cand.odont.	Odontologisk universitets-fakultet		Tannlege	1. siječnja 1994.’

ii.

pod podnaslovom ‚5.3.3. Dokaz o formalnoj osposobljenosti doktora dentalne medicine specijalista’:

Ortodoncija
‚Zemlja	Dokazi o formalnoj osposobljenosti	Tijelo koje dodjeljuje dokaz o kvalifikacijama	Referentni datum
Ísland
Liechtenstein
Norge	Bevis for gjennomgått spesialistutdanning i kjeveortopedi	Odontologisk universitetsfakultet	1. siječnja 1994.

Oralna kirurgija
Zemlja	Dokazi o formalnoj osposobljenosti	Tijelo koje dodjeljuje dokaz o kvalifikacijama	Referentni datum
Ísland
Liechtenstein
Norge	Bevis for gjennomgått spesialistutdanning i oralkirurgi	Odontologisk universitetsfakultet	1. siječnja 1994.’

(d)

pod naslovom ‚V.4. Doktor veterinarske medicine’:

pod podnaslovom „5.4.2. Dokaz o formalnoj osposobljenosti doktora veterinarske medicine”:

‚Zemlja	Dokazi o formalnoj osposobljenosti	Tijelo koje dodjeljuje dokaz o kvalifikacijama	Svjedodžba priložena uz dokaz o kvalifikacijama	Referentni datum
Ísland	Diplome, svjedodžbe i ostali nazivi dodijeljeni u drugoj državi, na koju se ova Direktiva primjenjuje, i koji su navedeni u ovom Prilogu	Nadležna tijela	Svjedodžba o dovršenom praktičnom osposobljavanju koju je izdalo nadležno tijelo	1. siječnja 1994.
Liechtenstein	Diplome, svjedodžbe i ostali nazivi dodijeljeni u drugoj državi, na koju se ova Direktiva primjenjuje, i koji su navedeni u ovom Prilogu	Nadležna tijela	Svjedodžba o dovršenom praktičnom osposobljavanju koju je izdalo nadležno tijelo	1. svibnja 1995.
Norge	Vitnemål for fullført grad candidata/ candidatus medicinae veterinariae, short form: cand.med.vet.	Norges veterinærhøgskole		1. siječnja 1994.’

(e)

pod naslovom ‚V.5. PRIMALJA’:

pod podnaslovom ‚5.5.2. Dokaz o formalnoj osposobljenosti primalja’:

‚Zemlja

Dokazi o formalnoj osposobljenosti

Tijelo koje dodjeljuje dokaz o kvalifikacijama

Profesionalni naziv

Referentni datum

Ísland

1.	Embættispróf í ljósmóðurfræði

2.	Próf í ljósmæðrafræðum

1.	Háskóli Íslands

2.	Ljósmæðraskóli Íslands

Ljósmóðir

1. siječnja 1994.

Liechtenstein

Diplome, svjedodžbe i ostali nazivi dodijeljeni u drugoj državi, na koju se ova Direktiva primjenjuje, i koji su navedeni u ovom Prilogu

Nadležna tijela

Hebamme

1. svibnja 1995.

Norge

Vitnemål for bestått jordmorutdanning

Høgskole

Jordmor

1. siječnja 1994.’

(f)

pod naslovom ‚V.6. MAGISTAR FARMACIJE’:

pod podnaslovom ‚5.6.2. Dokaz o formalnoj osposobljenosti magistra farmacije’:

‚Zemlja	Dokazi o formalnoj osposobljenosti	Tijelo koje dodjeljuje dokaz o kvalifikacijama	Svjedodžba priložena uz diplomu	Referentni datum
Ísland	Próf í lyfjafræði	Háskóli Íslands		1. siječnja 1994.
Liechtenstein	Diplome, svjedodžbe i ostali nazivi dodijeljeni u drugoj državi, na koju se ova Direktiva primjenjuje, i koji su navedeni u ovom Prilogu	Nadležna tijela	Svjedodžba o dovršenom praktičnom osposobljavanju koju je izdalo nadležno tijelo	1. svibnja 1995.
Norge	Vitnemål for fullført grad candidata/ candidatus pharmaciae, short form: cand.pharm.	Universitetsfakultet		1. siječnja 1994.’

(g)

pod naslovom ‚V.7. ARHITEKT’:

pod podnaslovom ‚5.7.1. Dokazi o formalnoj osposobljenosti za arhitekte priznate u skladu s člankom 46.’:

‚Zemlja

Dokazi o formalnoj osposobljenosti

Tijelo koje dodjeljuje dokaz o kvalifikacijama

Svjedodžba priložena uz dokaz o kvalifikacijama

Referentna akademska godina

Ísland

Diplome, svjedodžbe i ostali nazivi dodijeljeni u drugoj državi, na koju se ova Direktiva primjenjuje, i koji su navedeni u ovom Prilogu

Nadležna tijela

Svjedodžba o dovršenom praktičnom osposobljavanju koju je izdalo nadležno tijelo

Liechtenstein

Dipl.-Arch. FH

Für Architekturstudien-kurse, die im akademischen Jahr 1999/2000 aufgenommen wurden, einschliesslich für Studenten, die das Studienprogramm Model B bis zum akademischen Jahr 2000/2001 belegten, vorausgesetzt dass sie sich im akademischen Jahr 2001/2002 einer zusätzlichen und kompensatorischen Ausbildung unterzogen.

Fachhochschule Liechtenstein

1999./2000.

Norge

—	Sivilarkitekt

1.	Norges teknisk-naturvitenskaplige universitet (NTNU);

2.	Arkitektur- og designhøgskolen i Oslo (AHO) (before 29 October 2004 Arkitekthøgskolen i Oslo);

3.	Bergen Arkitekt Skole (BAS)

1997./1998.

—	Master i arkitektur

1.	Norges teknisk-naturvitenskaplige universitet (NTNU);

1999./2000.

2.	Arkitektur- og designhøgskolen i Oslo (AHO) (prije 29. listopada 2004. Arkitekthøgskolen i Oslo);

1998./1999.

3.	Bergen Arkitekt Skole (BAS)

2001./2002.’

(E)

sljedeće se dodaje u Prilog VI. ‚Stečena prava primjenjiva na profesije koje su podložne priznavanju na temelju usklađivanja minimalnih uvjeta osposobljavanja’:

‚Zemlja

Dokazi o formalnoj osposobljenosti

Referentna akademska godina

Ísland

Diplome, svjedodžbe i ostali nazivi dodijeljeni u drugoj državi, na koju se ova Direktiva primjenjuje, i koji su navedeni u ovom Prilogu, uz koje je priložena svjedodžba o dovršenom praktičnom osposobljavanju koje je izdalo nadležno tijelo

Liechtenstein

Diplome koje dodjeljuje „Fachhochschule” (Dipl.-Arch. (FH))

1997./1998.

Norge

—	Diplome (sivilarkitekt) koje dodjeljuje ‚Norges tekniske høgskole (NTH)’, od 1. siječnja 1996.‚Norges teknisk-naturvitenskaplige universitet (NTNU)’, ‚Arkitekt-høgskolen i Oslo’ i ‚Bergen Arkitekt Skole (BAS)’,

—	potvrda o članstvu u ‚Norske Arkitekters Landsforbund’ (NAL) ako su osobe završile osposobljavanje u državi na koju se primjenjuje ova Direktiva

1996./1997.’

”

Iza nove točke 1.c (Direktiva 1999/42/EZ Europskog parlamenta i Vijeća) umeće se sljedeća točka:

„1.d	32007 D 0172: Odluka Komisije 2007/172/EZ od 19. ožujka 2007. o osnivanju skupine koordinatora za priznavanje stručnih kvalifikacija (SL L 79, 20.3.2007., str. 38.).

Postupci za pridruživanje Lihtenštajna, Islanda i Norveške u skladu s člankom 101. Sporazuma:

Svaka država EFTA-e, u skladu s člankom 4. stavkom 1. Odluke Komisije 2007/172/EZ, može imenovati osobu koja će kao promatrač sudjelovati na sastancima skupinu koordinatora za priznavanje stručnih kvalifikacija.

Komisija EZ-a pravodobno obavještava sudionike od datumu sastanaka Skupine i prosljeđuje ih odgovarajuću dokumentaciju.”

Tekstovi točaka 1.a (Direktiva Vijeća 89/48/EEZ), 1.b (Direktiva Vijeća 92/51/EEZ), 1.c (Direktiva Vijeća 1999/42/EZ Europskog parlamenta i Vijeća), 3. (Direktiva Vijeća 81/1057/EEZ) i 18. (Direktiva Vijeća 85/384/EEZ), 58. (Odluka Vijeća 85/368/EEZ), 62. (Preporuka Vijeća 75/366/EEZ), 63. (Preporuka Vijeća 75/367/EEZ), 64. (375 Y 0701(01): izjave Vijeća) i 65. (Preporuka Vijeća 86/458/EEZ) brišu se.

Tekstovi, i pripadajući naslovi, točke 4. (Direktiva Vijeća 93/16/EEZ), 8. (Direktiva Vijeća 77/452/EEZ), 9. (Direktive Vijeća 77/453/EEZ), 10. (Direktiva Vijeća 78/686/EEZ), 11. (Direktiva Vijeća 78/687/EEZ), 12. (Direktiva Vijeća 78/1026/EEZ), 14. (Direktiva Vijeća 80/154/EEZ), 15. (Direktiva Vijeća 80/155/EEZ), 16. (Direktiva Vijeća 85/432/EEZ), 17. (Direktiva Vijeća 85/433/EEZ), 59. (C/81/74/str. 1: Komunikacija Komisije), 60. (374 Y 0820(01): Rezolucija Vijeća), 61. (389 L 0048: Izjava Vijeća i Komisije), 67. (378 Y 0824(01): izjave Vijeća), 68. (Preporuka Vijeća 78/1029/EEZ), 69. (378 Y 1223(01): izjave Vijeća), 70. (Preporuka Vijeća 85/435/EEZ) i 71. (Preporuka Vijeća 85/386/EEZ) brišu se.

11/Sv. 110

Službeni list Europske unije

298

22007D0146

L 100/92

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

26.10.2007.

ODLUKA ZAJEDNIČKOG ODBORA EGP-a

br. 146/2007

od 26. listopada 2007.

o izmjeni Priloga XX. (Okoliš) Sporazumu o EGP-u

ZAJEDNIČKI ODBOR EGP-a,

budući da:

(1)	Prilog XX. Sporazumu izmijenjen je Odlukom Zajedničkog odbora EGP-a br. 127/2007 od 28. rujna 2007. (1).

(2)	Direktivu 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. listopada 2003. o uspostavljanju sustava trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova unutar Zajednice i o izmjeni Direktive Vijeća 96/61/EZ (2) treba unijeti u Sporazum.

(3)	Direktivu 2004/101/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 27. listopada 2004. o izmjeni Direktive 2003/87/EZ o uspostavljanju sustava trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova unutar Zajednice, s obzirom na projektne mehanizme Kyotskog protokola (3), treba unijeti u Sporazum.

(4)	Uredbu Komisije (EZ) br. 2216/2004 od 21. prosinca 2004. o standardiziranom i zaštićenom sustavu registara prema Direktivi 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća te Odluci br. 280/2004/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (4) treba unijeti u Sporazum.

(5)	Odluku Komisije 2004/156/EZ od 29. siječnja 2004. o utvrđivanju smjernica za praćenje i izvješćivanje o emisijama stakleničkih plinova sukladno Direktivi 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (5) treba unijeti u Sporazum.

(6)

Odluku Komisije 2006/780/EZ od 13. studenoga 2006. o izbjegavanju dvostrukog brojanja smanjenja emisija stakleničkih plinova na temelju sustava Zajednice trgovanja emisijama za projektne aktivnosti na temelju Kyotskog protokola u skladu s Direktivom 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (6) treba unijeti u Sporazum.

(7)	Odluka Vijeća 2002/358/EZ od 25. travnja 2002. o odobravanju, u ime Europske zajednice, Kyotskog protokola uz Okvirnu konvenciju Ujedinjenih naroda o promjeni klime i zajedničkom ispunjavanju obveza koje iz njega proizlaze (7) nije unesena u Sporazum.

(8)

Odluka br. 280/2004/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 11. veljače 2004. o mehanizmu za praćenje emisija stakleničkih plinova u Zajednici i za provedbu Kyotskog protokola (8) nije unesena u Sporazum i stoga posebni zahtjevi o izvješćivanju predviđeni u članku 3. Odluke, kako je ponovljeno u članku 30. stavku 3. Direktive 2003/87/EZ, ne primjenjuju se na države EFTA-e.

(9)

Norveška je uspostavila sustav za trgovanje emisijskim jedinicama stakleničkih plinova koji djeluje od 1. siječnja 2005. na temelju Zakona br. 99 od 17. prosinca 2004., s pripadajućim propisima od 23. prosinca 2004., kako je izmijenjen 15. ožujka 2005. Izmjene ovog Zakona koje se odnose na razdoblje 2008.–2012. stupile su na snagu 1. srpnja 2007., a kasnije izmjene nacionalnih propisa donesene su 14. rujna 2007. Prema norveškom sustavu, emisijske jedinice neće biti izdane za razdoblje koje počinje u 2008. u pogledu emisijskih jedinica koje su višak u inicijalnom trogodišnjem razdoblju koje počinje u 2005. Norveška je objavila da bi u petogodišnjem razdoblju koje počinje u 2008., podložno primjenjivim postupcima odobrenja, izdala ne više od 15 tona emisijskih jedinica, a najveća moguća količina jedinica CER i ERU koje mogu koristiti operateri postrojenja ne bi bila veća od 20 % od ukupne količine emisijskih jedinica. Takvog sustava u Lihtenštajnu i na Islandu nema. Poduzete su mjere za smanjenje emisijskih jedinica stakleničkih plinova postrojenja na Islandu, što bi ulazilo u područje primjene Direktive 2003/87/EZ, uključujući postrojenja kako su navedena u Prilogu ovoj Odluci, što opravdava njihovo izuzeće od područja primjene Direktive tijekom razdoblja primjene takvih mjera.

(10)

Trebaju se uzeti u obzir različite situacije u različitim državama EFTA-e. Posebnu pozornost potrebno je posvetiti obvezama Islanda prema Kyotskom protokolu budući da je Island izvijestio da koristi odredbe Odluke 14/CP.7 Konferencije stranaka Kyotskog protokola o utjecaju pojedinačnih projekata na emisije u obvezujućem razdoblju.

(11)

Države EFTA-e mogu imati postrojenja s opremom za hvatanje i skladištenje ugljika u razdoblju 2008.–2012. koja će biti jednostrano uključena u sustav trgovanja EU-a emisijskim jedinicama na način da će uhvaćene i uskladištene emisijske jedinice biti diskontirane od nadzirane razine emisija postrojenja. Ova odluka ne dovodi u pitanje bilo kakvu raspodjelu emisijskih jedinica takvim postrojenjima.

(12)

Ova Odluka ne utječe na autonomiju ugovornih stranaka u pogledu međunarodnih pregovora o promjeni klime, posebno u kontekstu Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime i Kyotskog protokola, osim u pogledu instrumenata uključenih u Sporazum o EGP-u ovom Odlukom. Međutim, države EFTA-e uzimaju u obzir obveze koje su preuzele Sporazumom o EGP-u.

(13)	Svaka država EFTA-e odgovorna je za provedbu politika i mjera kako bi se uskladila s Okvirnom konvencijom Ujedinjenih naroda o promjeni klime i Kyotskim protokolom.

(14)	Državama članicama i dalje je omogućeno da doprinose radu Odbora za klimatske promjene, koji pomaže Komisiji u skladu s člankom 23. Direktive 2003/87/EZ, i da predstave svoje nacionalne planove raspodjele za diskusiju na ovom Odboru.

(15)	Države EFTA-e mogu, kao stranke Kyotskog protokola, sudjelovati u međunarodnoj trgovini emisijama s drugim strankama iz Priloga B tom Protokolu.

(16)

Države EFTA-e uključene su u neovisnu evidenciju transakcija Zajednice. Središnji administrator neovisne evidencije transakcija Zajednice obavlja svoje zadaće u vezi s državama EFTA-e, a Nadzorno tijelo EFTA-e je nadležno tijelo za davanje potrebnih uputa središnjem administratoru u pogledu odredaba koje se odnose na primjenu Uredbe (EZ) br. 2216/2004 za države EFTA-e.

(17)	Ako se sklopi Sporazum na temelju članka 25. Direktive 2003/87/EZ, države EFTA-e i njezini operateri postrojenja ne smiju biti diskriminirani u odnosu na države članice EZ-a i njihove operatere postrojenja.

(18)

Nadzorno tijelo EFTA-e blisko surađuje s Komisijom uvijek kad je pozvano da obavi zadaće u vezi s državama EFTA-e za koje je Komisija odgovorna u pogledu država članica EZ-a u skladu s Direktivom 2003/87/EZ, Uredbom (EZ) br. 2216/2004, Odlukom 2004/156/EZ i Odlukom 2006/780/EZ. Ove zadaće između ostalog uključuju ocjenjivanje nacionalnih planova raspodjele u skladu s člankom 9. stavkom 3. za svako razdoblje iz članka 11. stavka 2. i bilo kakav zahtjev za jednostrano uključivanje dodatnih zadaća i plinova u skladu s člankom 24. Direktive 2003/87/EZ.

(19)

Stalni odbor država EFTA-e ima za cilj usvajanje odluke o uspostavi savjetodavnog odbora EFTA-e koji bi pomagao Nadzornom tijelu EFTA-e u ispunjenju ovih zadaća. Predstavnik Komisije kao promatrač sudjeluje u Odboru. Procjena usklađenosti država EFTA-e s odredbama koje proizlaze iz Direktive, posebno u pogledu ukupne količine emisijskih jedinica, obuhvaća aspekte politike i mjera vezanih uz promjenu klime koji su relevantni za ovaj Sporazum. Međutim, Nadzorno tijelo EFTA-e ne utvrđuje postignuće svake države EFTA-e u vezi s njihovim međunarodnim obavezama u pogledu smanjenja emisijskih jedinica stakleničkih plinova. Odluka o nacionalnom planu raspodjele trebala bi biti usklađena s kriterijima iz Priloga III. Direktivi 2003/87/EZ, posebno s odgovarajućim odredbama o metodologiji, na temelju smjernica Komisije COM(2003) 830 završna verzija, COM(2005) 703 završna verzija i COM(2006) 725 završna verzija, za ocjenjivanje nacionalnog plana raspodjele u skladu s člankom 9. stavkom 3. Direktive 2003/87/EZ i odluka Komisije o nacionalnim planovima raspodjele,

ODLUČIO JE:

Članak 1.

Prilog XX. Sporazumu mijenja se kako slijedi:

U točku 1.f (Direktiva Vijeća 96/61/EZ) dodaje se sljedeća alineja:

„—	32003 L 0087: Direktiva 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. listopada 2003. (SL L 275, 25.10.2003., str. 32.).”

Iza točke 21.ak (Direktiva 2004/107/EZ Europskog parlamenta i Vijeća) umeću se sljedeće točke:

„21.al

32003 L 0087: Direktiva 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. listopada 2003. o uspostavljanju sustava trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova unutar Zajednice i o izmjeni Direktive Vijeća 96/61/EZ, kako je izmijenjena:

—	32004 L 0101: Direktiva 2004/101/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 27. listopada 2004. (SL L 338, 13.11.2004., str. 18.).

Odredbe Direktive, u smislu ovog Sporazuma, sadrže sljedeće prilagodbe:

(a)

Ne dovodeći u pitanje budući razvoj Zajedničkog odbora EGP-a treba imati na umu da sljedeći akti Zajednice nisu uneseni u Sporazum o EGP-u:

i.	Odluka Vijeća 2002/358/EZ od 25. travnja 2002. o odobravanju, u ime Europske zajednice, Kyotskog protokola uz Okvirnu konvenciju Ujedinjenih naroda o promjeni klime i zajedničkom ispunjavanju obveza koje iz njega proizlaze;

ii.	Odluka br. 280/2004/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 11. veljače 2004. o mehanizmu za praćenje emisija stakleničkih plinova u Zajednici i za provedbu Kyotskog protokola.

(b)	Države EFTA-e izuzimaju se od odredaba Direktive u vezi s trogodišnjim razdobljem koje započinje 1. siječnja 2005., kako je navedeno u članku 11. stavku 1.

(c)

U članak 9. stavak 1. drugi podstavak dodaje se sljedeće:

‚Što se tiče petogodišnjeg razdoblja koje započinje 1. siječnja 2008., plan države EFTA-e objavljuje se i o njemu se šalje obavijest najkasnije odmah nakon stupanja na snagu Odluke Zajedničkog odbora EGP-a kojom se ova Direktiva uključuje u Sporazum.’

(d)	U članku 9. stavku 3., riječi ‚u roku od tri mjeseca’ glase ‚u roku od dva mjeseca ili što je prije moguće nakon toga’ ako se odnosi na petogodišnje razdoblje koje započinje 1. siječnja 2008.

(e)	Za razdoblja iz članka 11. stavka 2. i za ukupnu količinu emisijskih jedinica raspodijeljenih za svako razdoblje u skladu s člankom 11. stavkom 2., svaka država EFTA-e može raspodijeliti veći postotak svojih emisijskih jedinica uz plaćanje u odnosu na ograničenje utvrđeno u skladu s člankom 10.

(f)	U članak 11. stavku 2. dodaje se sljedeće: ‚U pogledu petogodišnjeg razdoblja koje započinje 1. siječnja 2008. i ako je u pitanju država EFTA-e, ova se odluka donosi barem dva mjeseca prije početka tog razdoblja ili što je prije moguće nakon toga.’

(g)	U članku 11. stavku 3., riječi ‚Ugovor, a posebno njegove članke 87. i 88.’ glase ‚Sporazum, a posebno njegove članke 61. i 62.’

(h)

U članku 11.a stavku 1. prva rečenica zamjenjuje se sljedećim:

‚Prema uvjetima iz članka 3., tijekom svakog razdoblja iz članka 11. stavka 2., države EFTA-e mogu dozvoliti operaterima postrojenja korištenje jedinica CER i ERU iz projektnih aktivnosti u sustavu Zajednice kao postotak ukupne količine emisijskih jedinica.’

(i)	U članku 16. stavku 3. druga rečenica zamjenjuje se sljedećim: ‚Države EFTA-e predviđaju kazne za prekomjerne emisije koje su istovrijedne onima u državama članicama EZ-a.’

(j)	U članak 19. stavak 1. dodaje se sljedeće: ‚Registar Lihtenštajna može voditi Švicarska.’

(k)

U članak 20. dodaje se sljedeći stavak:

‚4. Izdavanje, prijenos i poništavanje emisijskih jedinica koji se odnose na države EFTA-e i njihove operatere postrojenja bilježi se u neovisnoj evidenciji transakcija iz stavka 1. Središnji administrator je nadležan za obavljanje zadaća iz stavaka od 1. do 3. kad su u pitanju države EFTA-e i njihovi operateri postrojenja.’

(l)

U članak 25. dodaje se sljedeći stavak:

‚3. Emisijske jedinice sustava Zajednice uključuju emisijske jedinice koje su izdale ili s njima trgovale države EFTA-e ili njihovi operateri postrojenja u skladu sa sustavom Zajednice. Nakon što Zajednica sklopi sporazum iz stavka 1., neće se raditi razlika među takvim emisijskim jedinicama.

Komisija u ranoj fazi obavješćuje države EFTA-e o pregovorima i sklapanju Sporazuma u skladu s ovim člankom.’

(m)	Države EFTA-e koje sudjeluju u sustavu trgovanja EU-a emisijskim jedinicama dostavljat će informacije u skladu s odgovarajućim zahtjevima u prvom podstavku članka 30. stavka 3., dok se zahtjevi o izvješćivanju iz drugog podstavka na njih ne odnose.

(n)	Sljedeće se dodaje na početak Priloga III. točke 1.: ‚Međunarodne obveze država EFTA-e izvan područja primjene ovog Sporazuma nisu podložne preispitivanju Nadzornog tijela EFTA-e.’

(o)

U Prilogu III. točki 2. riječi ‚s procjenama sadašnjeg i predviđenog napretka’ zamjenjuju se s ‚potvrđenim podacima o emisijama o kojima su izvijestila postrojenja u skladu s ovom Direktivom, nacionalnim inventarima i nacionalnim komunikacijama koji su podneseni Tajništvu UNFCC-a’ u pogledu država EFTA-e.

(p)	U Prilogu III. točki 4., riječi ‚zakonodavnim i političkim instrumentima Zajednice’ zamjenjuju se sa ‚zakonodavnim instrumentima uključenim u Sporazum’.

(q)	U Prilogu III. točki 5., riječi ‚Ugovor, a posebno njegove članke 87. i 88.’ glase ‚Sporazum, a posebno njegove članke 61. i 62.’

(r)	Prilog III., točka 12. zamjenjuje se sljedećim: ‚U planu se navodi najviši mogući iznos jedinica CER i ERU koje operateri postrojenja mogu koristiti u sustavu trgovanja emisijskim jedinicama izražen kao postotak ukupne količine emisijskih jedinica.’

(s)	Države EFTA-e donose zakone i druge propise potrebne za usklađivanje s ovom Direktivom do 31. prosinca 2007.

(t)

Postrojenja za izgaranje na Islandu nazivne toplinske snage preko 20 MW (osim postrojenja za spaljivanje opasnog ili komunalnog otpada), ali koja imaju emisijskih jedinica prijavljene nadležnom tijelu manje od 25 000 tona ekvivalenta ugljikovog dioksida (osim emisijskih jedinica iz biomase) u svakoj od tri godine koje prethode datumu podnošenja nacionalnog plana raspodjele za to razdoblje, izuzimaju se iz područja primjene ove Direktive za razdoblje na koje bi se plan primjenjivao, pod uvjetom da odgovarajuće nadležno tijelo pokaže Nadzornom tijelu EFTA-e na zadovoljavajući način da provodi druge politike i mjere kojima postiže iste rezultate kao Direktiva 2003/87/EZ. Slijedom toga, sve dok postrojenja ili aktivnosti prema Prilogu I. Direktivi nisu obuhvaćeni nacionalnim planom raspodjele, zahtjev iz članka 9. stavka 1. za podnošenje plana ne primjenjuje se.

(u)

Nadzorno tijelo EFTA-e primjenjuje odgovarajuće odredbe metodologije kako je određeno u smjernicama Komisije COM(2003) 830 završna verzija, COM(2005) 703 završna verzija i COM(2006) 725 završna verzija za ocjenjivanje nacionalnog plana raspodjele prema članku 9. stavku 3. kako je primijenjeno u odlukama Komisije o nacionalnim planovima raspodjele.

21.am

32004 D 0156: Odluka Komisije 2004/156/EZ od 29. siječnja 2004. o utvrđivanju smjernica za praćenje i izvješćivanje o emisijama stakleničkih plinova sukladno Direktivi 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 59, 26.2.2004., str. 1.).

21.an

32004 R 2216: Uredba Komisije (EZ) br. 2216/2004 od 21. prosinca 2004. o standardiziranom i zaštićenom sustavu registara prema Direktivi 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća te Odluci br. 280/2004/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 386, 29.12.2004., str. 1.).

Odredbe Uredbe, u smislu ovog Sporazuma, sadrže sljedeće prilagodbe:

(a)	Prilagodba (k) Direktive 2003/87/EZ primjenjuje se mutatis mutandis na Uredbu.

(b)	U članak 6. stavku 3. dodaje se sljedeći podstavak: ‚Ako se radi o registrima u državama EFTA-e, središnjem administratoru upute daje Nadzorno tijelo EFTA-e.’

(c)	U članku 8. stavku 4., riječi ‚i Nadzorno tijelo EFTA-e’ umeće se nakon riječi ‚Komisija’.

(d)	U članku 44. stavku 1., riječi ‚1. siječnja 2007.’ glase ‚15. prosinca 2007.’

(e)	U članak 44. dodaje se sljedeći stavak: ‚4. Ako se radi o tablicama nacionalnog plana raspodjele država EFTA-e, središnjem administratoru upute daje Nadzorno tijelo EFTA-e.’

21.ao

32006 D 0780: Odluka Komisije 2006/780/EZ od 13. studenoga 2006. o izbjegavanju dvostrukog brojanja smanjenja emisija stakleničkih plinova na temelju sustava Zajednice trgovanja emisijama za projektne aktivnosti na temelju Kyotskog protokola u skladu s Direktivom 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 316, 16.11.2006., str. 12).”

Članak 2.

Tekstovi direktiva 2003/87/EZ i 2004/101/EZ, Uredbe (EZ) br. 2216/2004 i odluka 2004/156/EZ i 2006/780/EZ na islandskom i norveškom jeziku, koji se objavljuju u Dodatku o EGP-u Službenom listu Europske unije, vjerodostojni su.

Članak 3.

Ova Odluka stupa na snagu 27. listopada 2007. ili sljedećeg dana od dana posljednjeg priopćenja Zajedničkom odboru EGP-a u skladu s člankom 103. stavkom 1. Sporazuma, ovisno o tome što nastupi kasnije (9).

Članak 4.

Ova se Odluka objavljuje u odjeljku o EGP-u i Dodatku o EGP-u Službenom listu Europske unije.

Sastavljeno u Bruxellesu 26. listopada 2007.

Za Zajednički odbor EGP-a

Predsjednik

Stefán Haukur JÓHANNESSON

(1) SL L 47, 21.2.2008., str. 58.

(2) SL L 275, 25.10.2003., str. 32.

(3) SL L 338, 13.11.2004., str. 18.

(4) SL L 386, 29.12.2004., str. 1.

(5) SL L 59, 26.2.2004., str. 1.

(6) SL L 316, 16.11.2006., str. 12.

(7) SL L 130, 15.5.2002., str. 1.

(8) SL L 49, 19.2.2004., str. 1.

(9) Ustavni zahtjevi su navedeni.

PRILOG

Postrojenja za izgaranje na Islandu nazivne toplinske snage preko 20 MW:

Tvornica ribljeg brašna i ulja, Síldarvinnslan á Siglufirði;

Tvornica ribljeg brašna i ulja, Eskja á Eskifirði;

Tvornica ribljeg brašna i ulja, Síldarvinnslan á Neskaupstað;

Tvornica ribljeg brašna i ulja, HB Granda á Akranesi;

Tvornica ribljeg brašna i ulja, Ísfélag Vestmannaeyja;

Tvornica ribljeg brašna i ulja, Skeggey Höfn;

Tvornica ribljeg brašna i ulja, Síldarvinnslan í Helguvík;

Tvornica ribljeg brašna i ulja, Loðnuvinnslan á Fáskrúðsfirði;

Tvornica ribljeg brašna i ulja, Vinnslustöðin í Vestmannaeyjum;

Rezervni električni generator za slučaj opasnosti za tvornicu aluminija Alcan;

Rezervni električni generator za slučaj opasnosti za Reykjavík Energy.

Referenca			Sadržaj
Godina	SL	Stranica
			Uvodna napomena		1
1971	L 036	14		31971L0086
			(71/86/EEZ) Direktiva Vijeća od 1. veljače 1971. o usklađivanju temeljnih odredaba u vezi s garancijama za kratkoročne transakcije (politički rizik) s javnim ili privatnim kupcima		3
1972	L 300	281		21972A0722(04)
			Dodatni Sporazum od 22. srpnja 1972. o važenju za Kneževinu Lihtenštajn Sporazuma između Europske ekonomske zajednice i Švicarske Konfederacije		6
1974	L 034	8		21973A1123(01)
			Razmjena pisama o izmjeni članka 7. Priloga 6. Dodatnom protokolu uz Sporazum o pridruživanju između Europske ekonomske zajednice i Turske		8
1980	L 014	36		31980D0045
			(80/45/EEZ) Odluka Vijeća od 15. siječnja 1980. o utvrđivanju odredaba o uvođenju i provedbi tehničkih propisa i normi		11
1980	L 226	17		21979A0615(02)
			Sporazum između Vlade Republike Senegala i Europske ekonomske zajednice o ribolovu uz obale Senegala		14
1985	L 309	22		31985D0504
			(85/504/EEZ) Odluka Vijeća od 11. studenoga 1985. o sklapanju Sporazuma u obliku razmjene pisama između Europske ekonomske zajednice i Švicarske Konfederacije o trgovinskim aranžmanima za juhe, umake i začinske tvari		25
1985	L 309	23		21985A1121(01)
			Sporazum u obliku razmjene pisama između Europske ekonomske zajednice i Švicarske Konfederacije o trgovinskim aranžmanima za juhe, umake i začinske tvari		26
1985	L 313	5		31985D0507
			(85/507/EEZ, Euratom) Odluka Vijeća od 4. studenoga 1985. o sklapanju Okvirnog sporazuma o znanstvenoj i tehničkoj suradnji između Europskih zajednica i Švicarske Konfederacije		30
1987	L 238	26		31987D0433
			(87/433/EEZ) Odluka Komisije od 22. srpnja 1987. o nadzornim i zaštitnim mjerama koje države članice mogu poduzimati sukladno članku 115. Ugovora o EEZ-u		31
1987	L 268	66		21987A0919(02)
			Sporazum između Europske ekonomske zajednice i Vlade Narodne Republike Angole o ribolovu uz obale Angole		35
1989	L 295	15		21989A1013(03)
			Dodatni protokol uz Sporazum između Europske ekonomske zajednice i Kraljevine Norveške o ukidanju postojećih i sprečavanju novih količinskih ograničenja koje ometaju izvoz ili mjere s istovrsnim učinkom		47
1990	L 182	1		31990D0373
			(90/373/EEZ) Odluka Vijeća od 29. svibnja 1990. o sklapanju Sporazuma o osnivanju Zajedničkog fonda za proizvode		53
1990	L 212	3		21990A0809(01)
			Sporazum između Europske ekonomske zajednice i Republike Kabo Verdea o ribolovu uz obale Kabo Verdea		54
1991	L 075	56		31991D0152
			(91/152/EEZ) Odluka Vijeća od 18. ožujka 1991. o obavijesti o primjeni Međunarodnog sporazuma o juti i proizvodima od jute iz 1989. od strane Zajednice		65
1991	L 089	33		31991D0178
			(91/178/EEZ) Odluka Vijeća od 25. ožujka 1991. o prihvaćanju statuta Međunarodne studijske skupine za kositar		66
1991	L 089	39		31991D0179
			(91/179/EEZ) Odluka Vijeća od 25. ožujka 1991. o prihvaćanju statuta Međunarodne studijske skupine za bakar		72
1992	L 219	56		31992D0396
			(92/396/EEZ) Odluka Vijeća od 20. srpnja 1992. o sklapanju Međunarodnog sporazuma o prirodnom kaučuku iz 1987.		78
1992	L 293	18		31992D0489
			(92/489/EEZ) Odluka Vijeća od 5. listopada 1992. o sklapanju Međunarodnog sporazuma o juti i proizvodima od jute iz 1989.		79
1992	L 359	14		21992A1209(02)
			Privremeni Sporazum o trgovinskoj i carinskoj uniji između Europske ekonomske zajednice i Republike San Marina		80
1996	L 065	1		31996R0462
			Uredba Vijeća (EZ) br. 462/96 od 11. ožujka 1996. o suspenziji uredaba (EEZ) br. 990/93 i (EZ) br. 2471/94 i o stavljanju izvan snage uredaba (EZ) br. 2472/94 i (EZ) br. 2815/95 o prekidu gospodarskih i financijskih odnosa sa Saveznom Republikom Jugoslavijom (Srbija i Crna Gora), područjima pod zaštitom Ujedinjenih naroda u Republici Hrvatskoj i područjima Republike Bosne i Hercegovine pod nadzorom snaga bosanskih Srba		86
1996	L 208	1		31996D0493
			(96/493/EZ) Odluka Vijeća od 29. ožujka 1996. o potpisivanju i privremenoj primjeni Međunarodnog sporazuma o tropskom drvu iz 1994. u ime Europske zajednice		88
1996	L 324	1		31996D0704
			(96/704/EZ) Odluka Vijeća od 22. studenoga 1996. o privremenoj primjeni Međunarodnog sporazuma o prirodnom kaučuku iz 1995. od strane Zajednice		90
1997	L 347	45		31997D0838
			(97/838/EZ) Odluka Vijeća od 28. studenoga 1997. o odobravanju, u ime Europske zajednice, rezultata pregovora Svjetske trgovinske organizacije o osnovnim telekomunikacijskim uslugama u pogledu pitanja u njezinoj nadležnosti		91
1998	L 148	22		31998L0029
			(98/29/EZ) Direktiva Vijeća 98/29/EZ od 7. svibnja 1998. o usklađivanju osnovnih odredaba o osiguranju izvoznih kredita za pokriće srednjoročnih i dugoročnih poslova		93
1998	L 184	1		31998R1340
			Uredba Vijeća (EZ) br. 1340/98 od 24. lipnja 1998. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 3290/94 o prilagodbama i prijelaznim aranžmanima koji su potrebni u poljoprivrednom sektoru radi provedbe sporazuma sklopljenih tijekom Urugvajske runde multilateralnih trgovinskih pregovora		104
1998	L 265	31		31998D0552
			(98/552/EZ) Odluka Vijeća od 24. rujna 1998. o provedbi aktivnosti Komisije u vezi sa strategijom Zajednice za pristup tržištu		105
1999	L 336	26		31999D0869
			(1999/869/EZ) Odluka Vijeća od 21. prosinca 1999. o privremenoj primjeni Sporazuma u obliku razmjene pisama između Europske zajednice i Republike Bjelarusa o izmjeni Sporazuma između Europske zajednice i Republike Bjelarusa o trgovini tekstilnim proizvodima		107
2000	L 286	1		32000R2474
			Uredba Vijeća (EZ) br. 2474/2000 od 9. studenoga 2000. o utvrđivanju popisa tekstilnih proizvoda i odjevnih predmeta koje sukladno članku 1. stavku 7. Uredbe (EEZ) br. 3030/93 1. siječnja 2002. treba uvrstiti u GATT iz 1994., i o izmjeni Priloga X. Uredbi (EEZ) br. 3030/93 i Priloga II. Uredbi (EZ) br. 3285/94		108
2000	L 299	14		32000D0742
			(2000/742/EZ) Odluka Vijeća od 16. studenoga 2000. o sklapanju Sporazuma o suradnji u području znanosti i tehnologije između Europske zajednice i Vlade Ruske Federacije		122
2000	L 299	15		22000A1128(01)
			Sporazum o suradnji u području znanosti i tehnologije između Europske zajednice i Vlade Ruske Federacije		123
2000	L 336	92		32000D0822
			(2000/822/EZ) Odluka Vijeća od 22. prosinca 2000. o sklapanju Sporazuma u obliku razmjene pisama između Europske zajednice i Republike Tunisa o uzajamnim mjerama liberalizacije i izmjeni Protokola o poljoprivredi uz Sporazum o pridruživanju između EZ-a i Republike Tunisa		130
2000	L 336	93		22000A1230(01)
			Sporazum u obliku razmjene pisama između Europske zajednice i Republike Tunisa u vezi s uzajamnim mjerama liberalizacije i izmjeni Protokola o poljoprivredi uz Sporazum o pridruživanju između EZ-a i Republike Tunisa		131
2001	L 038	24		32001D0101
			(2001/101/EZ) Odluka Vijeća od 5. prosinca 2000. o odobrenju Sporazuma u obliku razmjene pisama između Zajednice i svake od država EFTA-e koja dodjeljuje carinske povlastice po GSP-u (Norveška i Švicarska), pod uvjetom da se s robom podrijetlom iz Norveške ili Švicarske po dolasku na carinsko područje Zajednice postupa kao s robom koja sadrži sastojke podrijetlom iz Zajednice (uzajamni sporazum)		147
2001	L 038	25		22001A0208(01)
			Sporazum u obliku razmjene pisama između Zajednice i svake od država EFTA-e koja dodjeljuje carinske povlastice po GSP-u (Norveška i Švicarska), pod uvjetom da se s robom podrijetlom iz Norveške ili Švicarske po dolasku na carinsko područje Zajednice postupa kao s robom koja sadrži sastojke podrijetlom iz Zajednice (uzajamni sporazum)		148
2001	L 213	111		32001D0594
			(2001/594/EZ) Odluka Vijeća od 18. lipnja 2001. o sklapanju Sporazuma između Europske zajednice i Republike Turske o sudjelovanju Republike Turske u Europskoj agenciji za okoliš i Europskoj informacijskoj i promatračkoj mreži za zaštitu okoliša		156
2001	L 213	112		22001A0807(13)
			Sporazum između Europske zajednice i Republike Turske o sudjelovanju Republike Turske u Europskoj agenciji za okoliš i Europskoj informacijskoj i promatračkoj mreži za zaštitu okoliša		157
2001	L 287	21		32001D0761
			(2001/761/Euratom) Odluka Vijeća od 27. rujna 2001. o ovlašćivanju Komisije da sklopi dva sporazuma o suradnji između Europske zajednice za atomsku energiju i Vlade Ruske Federacije u području nuklearne sigurnosti i nadzirane nuklearne fuzije		165
2001	L 287	23		32001D0762
			(2001/762/Euratom) Odluka Komisije od 28. rujna 2001. o sklapanju dvaju sporazuma o suradnji između Europske zajednice za atomsku energiju i Ruske Federacije u području nuklearne sigurnosti i u području nadzirane nuklearne fuzije (priopćeno pod brojem dokumenta C(2001) 2901)		167
2002	L 341	63		32002D0981
			(2002/981/EZ) Odluka Vijeća od 11. studenoga 2002. o sklapanju Sporazuma u obliku razmjene pisama između Europske zajednice s jedne strane i Kraljevine Norveške s druge strane o Protokolu 2. uz bilateralni Sporazum o slobodnoj trgovini između Europske ekonomske zajednice i Kraljevine Norveške		168
2002	L 341	64		22002A1217(01)
			Sporazum u obliku razmjene pisama između Europske zajednice s jedne strane i Kraljevine Norveške s druge strane o Protokolu 2. uz bilateralni Sporazum o slobodnoj trgovini između Europske ekonomske zajednice i Kraljevine Norveške		169
2003	L 023	9		32003R0142
			Uredba Komisije (EZ) br. 142/2003 od 27. siječnja 2003. o okončanju postupaka u vezi sa zaštitnim mjerama za određene proizvode od čelika i o povratu određenih carina		173
2003	L 065	1		32003R0427
			Uredba Vijeća (EZ) br. 427/2003 od 3. ožujka 2003. o prijelaznim zaštitnim mehanizmima vezanim za određene proizvode za uvoz podrijetlom iz Narodne Republike Kine i o izmjeni Uredbe (EZ) br. 519/94 o zajedničkim pravilima za uvoz iz određenih trećih zemalja		182
2004	L 037	8		32004D0126
			(2004/126/EZ) Odluka Vijeća od 22. prosinca 2003. o sklapanju Sporazuma o znanstvenoj i tehnološkoj suradnji između Europske zajednice i Kraljevine Maroka		193
2004	L 087	31		32004D0278
			(2004/278/EZ) Odluka Komisije od 10. veljače 2004. o stajalištu Zajednice o izmjeni dodataka Prilogu 4. Sporazumu između Europske zajednice i Švicarske Konfederacije o trgovini poljoprivrednim proizvodima		194
2004	L 144	12		32004D0382
			(2004/382/EZ) Odluka Komisije od 26. travnja 2004. o donošenju odluka Zajednice o uvozu određenih kemikalija u skladu s Uredbom (EZ) br. 304/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (1)		213
2004	L 379	83		32004D0897
			(2004/897/EZ) Odluka Vijeća od 29. studenoga 2004. o potpisivanju Sporazuma između Europske zajednice i Kneževine Lihtenštajna o mjerama istovjetnima onima utvrđenima Direktivom Vijeća 2003/48/EZ o oporezivanju dohotka od kamata na štednju i odobrenju i potpisivanju popratnog Memoranduma o razumijevanju		225
2004	L 379	84		22004A1224(01)
			Sporazum između Europske zajednice i Kneževine Lihtenštajna o mjerama istovjetnima onima iz Direktive Vijeća 2003/48/EZ o oporezivanju dohotka od kamate na štednju		226
2005	L 304	46		32005D0814
			(2005/814/EZ) Odluka Komisije od 18. studenoga 2005. o donošenju odluka Zajednice o uvozu određenih kemikalija sukladno Uredbi (EZ) br. 304/2003 Europskog parlamenta i Vijeća te o izmjeni Odluke 2000/657/EZ (1)		247
2006	L 208	28		32006D0526
			(2006/526/EZ) Odluka Vijeća od 17. srpnja 2006. o odnosima između Europske zajednice, s jedne strane, i Grenlanda i Kraljevine Danske, s druge strane (1)		261
2008	L 020	1		32008R0055
			Uredba Vijeća (EZ) br. 55/2008 od 21. siječnja 2008. o uvođenju autonomnih trgovinskih povlastica za Republiku Moldovu te o izmjeni Uredbe (EZ) br. 980/2005 i Odluke Komisije 2005/924/EZ		265
2008	L 100	33		22007D0134
			Odluka Zajedničkog odbora EGP-a br. 134/2007 od 26. listopada 2007. o izmjeni Priloga I. (Veterinarska i fitosanitarna pitanja) i Priloga II. (Tehnički propisi, norme, ispitivanje i potvrđivanje) Sporazumu o EGP-u		273
2008	L 100	70		22007D0142
			Odluka Zajedničkog odbora EGP-a br. 142/2007 od 26. listopada 2007. o izmjeni Priloga VII. (Uzajamno priznavanje stručnih kvalifikacija) i Protokola 37 uz Sporazum o EGP-u		284
2008	L 100	92		22007D0146
			Odluka Zajedničkog odbora EGP-a br. 146/2007 od 26. listopada 2007. o izmjeni Priloga XX. (Okoliš) Sporazumu o EGP-u		298
2008	L 108	29		32008D0316
			(2008/316/EZ) Odluka Komisije od 31. ožujka 2008. o pokretanju istrage prema članku 18. stavku 2. Uredbe Vijeća (EZ) br. 980/2005 u vezi sa zaštitom slobode udruživanja i prava na organiziranje u El Salvadoru		305

			(1) Tekst značajan za EGP

01	Opća, financijska i institucionalna pitanja
02	Carinska unija i slobodno kretanje robe
03	Poljoprivreda
04	Ribarstvo
05	Sloboda kretanja radnika i socijalna politika
06	Pravo poslovnog nastana i sloboda pružanja usluga
07	Prometna politika
08	Politika tržišnog natjecanja
09	Porezi
10	Ekonomska i monetarna politika i slobodno kretanje kapitala
11	Vanjski odnosi
12	Energetika
13	Industrijska politika i unutarnje tržište
14	Regionalna politika i koordinacija strukturnih instrumenata
15	Okoliš, potrošači i zaštita zdravlja
16	Znanost, informiranje, obrazovanje i kultura
17	Pravo poduzećâ
18	Zajednička vanjska i sigurnosna politika
19	Područje slobode, sigurnosti i pravde
20	Europa građana