11/Sv. 016

HR

Službeni list Europske unije

1

---

---

/

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

01.07.2013.

---

Uvodna napomena

U skladu s člankom 52. Akta o uvjetima pristupanja Republike Hrvatske i prilagodbama Ugovora o Europskoj uniji, Ugovora o funkcioniranju Europske unije i Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju, potpisanog 9. prosinca 2011., tekstovi akata institucija donesenih prije pristupanja koje su te institucije sastavile na hrvatskom jeziku od dana pristupanja vjerodostojni su pod istim uvjetima kao i tekstovi sastavljeni na sadašnjim službenim jezicima. Tim se člankom također predviđa da se tekstovi objavljuju u Službenom listu Europske unije ako su tekstovi na sadašnjim jezicima tako objavljeni.

U skladu s tim člankom objavljuje se posebno izdanje Službenog lista Europske unije na hrvatskom jeziku, koje sadržava tekstove obvezujućih općih akata. To izdanje obuhvaća akte usvojene u razdoblju od 1952. godine do dana pristupanja.

Objavljeni tekstovi podijeljeni su na 20 poglavlja koja slijede raspored iz Registra važećeg zakonodavstva Europske unije, i to:

01	Opća, financijska i institucionalna pitanja
02	Carinska unija i slobodno kretanje robe
03	Poljoprivreda
04	Ribarstvo
05	Sloboda kretanja radnika i socijalna politika
06	Pravo poslovnog nastana i sloboda pružanja usluga
07	Prometna politika
08	Politika tržišnog natjecanja
09	Porezi
10	Ekonomska i monetarna politika i slobodno kretanje kapitala
11	Vanjski odnosi
12	Energetika
13	Industrijska politika i unutarnje tržište
14	Regionalna politika i koordinacija strukturnih instrumenata
15	Okoliš, potrošači i zaštita zdravlja
16	Znanost, informiranje, obrazovanje i kultura
17	Pravo poduzećâ
18	Zajednička vanjska i sigurnosna politika
19	Područje slobode, sigurnosti i pravde
20	Europa građana

Spomenuti registar, koji vodi Ured za publikacije, dostupan je na internetu (eur-lex.europa.eu) na službenim jezicima Europske unije. Bibliografskoj bilješci svakog akta može se pristupiti putem registra, gdje se mogu pronaći upućivanja na posebno izdanje i na ostale analitičke metapodatke.

Akti objavljeni u posebnom izdanju, uz određene iznimke, objavljuju se u obliku u kojem su bili objavljeni u Službenom listu na izvornim službenim jezicima. Stoga pri uporabi posebnog izdanja treba uzeti u obzir naknadne izmjene, prilagodbe ili odstupanja koje su usvojile institucije, Europska središnja banka ili su predviđene u Aktu o pristupanju.

Iznimno, kad se opsežni tehnički prilozi poslije zamijene novim prilozima, navodi se samo upućivanje na posljednji akt koji zamjenjuje prilog. Takav je slučaj u pojedinim aktima koji sadržavaju popise carinskih oznaka (poglavlje 02), aktima o prijevozu opasnih tvari, aktima o pakiranju i označivanju tih tvari (poglavlja 07 i 13) te nekima od protokola i priloga Sporazumu o Europskom gospodarskom prostoru.

Također, Pravilnik o osoblju objavljuje se kao pročišćeni tekst koji obuhvaća sve izmjene do kraja 2012. godine. Daljnje izmjene objavljuju se u izvornom obliku.

Posebno izdanje sadržava dva sustava numeracije stranica:

i.

izvorna numeracija stranica, zajedno s datumom objave francuskog, talijanskog, njemačkog i nizozemskog izdanja Službenog lista, engleskog i danskog izdanja od 1. siječnja 1973., grčkog izdanja od 1. siječnja 1981., španjolskog i portugalskog izdanja od 1. siječnja 1986., finskog i švedskog izdanja od 1. siječnja 1995., češkog, estonskog, latvijskog, litavskog, mađarskog, malteškog, poljskog, slovačkog i slovenskog izdanja od 1. svibnja 2004. te bugarskog i rumunjskog izdanja od 1. siječnja 2007. U numeraciji stranica postoje praznine jer svi akti objavljeni u to vrijeme nisu objavljeni u posebnom izdanju. Kada se prilikom citiranja akata upućuje na Službeni list, potrebno je navesti stranicu sukladno izvornoj numeraciji;

ii.	numeracija stranica posebnog izdanja neprekinuta je i ne smije se navoditi prilikom citiranja akata.

Do lipnja 1967. numeracija stranica u Službenom listu počinjala je iznova svake godine. Od tada nadalje svaki broj Službenog lista počinje na prvoj stranici.

Od 1. siječnja 1968. Službeni list podijeljen je na dva dijela:

—	Zakonodavstvo („L”),

—	Informacije i objave („C”).

Od 1. veljače 2003. prijašnje ime „Službeni list Europskih zajednica” promijenjeno je, na temelju Ugovora iz Nice, u „Službeni list Europske unije”.

---

11/Sv. 016

HR

Službeni list Europske unije

3

---

31982D0072

---

L 038/1

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

03.12.1981.

---

ODLUKA VIJEĆA

od 3. prosinca 1981.

o sklapanju Konvencije o zaštiti europskih divljih vrsta i prirodnih staništa

(82/72/EEZ)

VIJEĆE EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske ekonomske zajednice, a posebno njegov članak 235.,

uzimajući u obzir prijedlog Komisije,

uzimajući u obzir mišljenje Skupštine (1),

uzimajući u obzir mišljenje Gospodarskog i socijalnog odbora (2),

budući da je program djelovanja Europskih zajednica u vezi s okolišem usvojen Deklaracijom od 22. studenoga 1973. (3) i dopunjen Rezolucijom od 17. svibnja 1977. (4); budući da je cilj politike okoliša u Zajednici, koji je utvrđen tim aktima, poboljšati okvire i kvalitetu života i okoliša i uvjete života naroda Zajednice; budući da je posebno u tu svrhu nužno osigurati razborito upravljanje resursima i prirodnim okolišem i izbjegavati svako njihovo iskorištavanje koje nanosi znatnu štetu ekološkoj ravnoteži; budući da, nadalje, treba tražiti zajednička rješenja za ekološke probleme s državama izvan Zajednice, posebno u međunarodnim organizacijama;

budući da je kao dio programa djelovanja Zajednice za okoliš Vijeće usvojilo Direktivu 79/409/EEZ o očuvanju divljih ptica (5), koja se odnosi na zaštitu, upravljanje i nadzor tih vrsta i koja utvrđuje pravila o njihovom iskorištavanju;

budući da je Zajednica u okviru Vijeća Europe sudjelovala u pregovorima o Konvenciji o očuvanju europskih divljih vrsta i prirodnih staništa; budući da je ta Konvencija potpisana 19. rujna 1979.;

budući da je sudjelovanje Zajednice u provedbi navedene Konvencije potrebno da bi se postigao jedan od ciljeva Zajednice; budući da se Ugovorom ne predviđaju ovlasti koje su za to potrebne, osim onih u njegovom članku 235.;

budući da će Zajednica sudjelovati u tom provođenju primjenjujući ovlasti koje proizlaze iz postojećih zajedničkih pravila i one koje će dobiti na temelju budućih pravnih akata koje donese Vijeće, te koristeći rezultate aktivnosti Zajednice (istraživanja – razmjena informacija) koje se budu poduzimale u tim područjima;

budući da je potrebno da Zajednica odobri navedenu Konvenciju;

budući da se uvjeti života divlje flore i faune na Grenlandu temeljito razlikuju od onih divlje flore i faune u ostalim regijama Zajednice zbog općih okolnosti, a posebno zbog klime, male gustoće naseljenosti i izuzetne veličine i geografskog položaja tog otoka; budući da je zbog te činjenice Vijeće već moralo isključiti Grenland iz područja primjene Direktive o očuvanju divljih ptica; budući da bi zato Grenland trebalo isključiti i iz područja primjene ove Konvencije,

ODLUČILO JE:

Članak 1.

Ovime se u ime Europske ekonomske zajednice odobrava Konvencija o zaštiti europskih divljih vrsta i prirodnih staništa.

Tekst Konvencije priložen je ovoj Odluci.

Članak 2.

Predsjednik Vijeća položit će ispravu o odobrenju, kako je predviđeno u članku 19. Konvencije (6) za područja na kojima se primjenjuje Ugovor o osnivanju Europske ekonomske zajednice, prema uvjetima koji su utvrđeni u tom Ugovoru, uz izuzetak Grenlanda.

---

(1)  SL C 175, 14.7.1980., str. 17.

(2)  SL C 53, 3.3.1980., str. 50.

(3)  SL C 112, 20.12.1973., str. 1.

(4)  SL C 139, 13.6.1977., str. 1.

(5)  SL L 103, 25.4.1979., str. 1.

(6)  Datum stupanja Konvencije na snagu objavit će Glavno tajništvo Vijeća u Službenom listu Europskih zajednica.

---

11/Sv. 016

HR

Službeni list Europske unije

5

---

21979A0919(01)

---

L 038/3

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

01.07.2013.

---

KONVENCIJA

o zaštiti europskih divljih vrsta i prirodnih staništa

PREAMBULA

DRŽAVE ČLANICE VIJEĆA EUROPE I OSTALE POTPISNICE,

smatrajući, da je cilj Vijeća Europe uspostaviti veće jedinstvo između svojih članica;

smatrajući, da je želja Vijeća Europe surađivati s ostalim državama u zaštiti prirode;

prepoznajući, da divlja flora i fauna sačinjavaju prirodno nasljeđe estetske, znanstvene, kulturne, rekreacijske, gospodarske i vlastite vrijednosti koja se mora sačuvati i predati budućim naraštajima;

prepoznajući, osnovnu ulogu divlje flore i faune u održavanju prirodne ravnoteže;

bilježeći, da su brojne vrste divlje flore i faune ozbiljno iscrpljene i da nekima od njih prijeti izumiranje;

svjesne, da je zaštita prirodnih staništa vitalna komponenta zaštite i očuvanja divlje flore i faune;

prepoznajući, da zaštitu divlje flore i faune moraju uzeti u obzir i vlade u svojim nacionalnim ciljevima i programima te da se posebno mora uspostaviti međunarodna suradnja za zaštitu migratornih vrsta;

imajući u vidu široke zahtjeve koje postavljaju vlade ili međunarodna tijela za zajedničkim djelovanjem, posebno zahtjeve Konferencije Ujedinjenih naroda za ljudski okoliš iz 1972. godine i zahtjeve Savjetodavne skupštine Vijeća Europe;

želeći posebno pratiti, u području zaštite divljih vrsta, preporuke Rezolucije br. 2., Druge europske ministarske koferencije o okolišu,

SPORAZUMJELE SU SE U SLJEDEĆEM:

POGLAVLJE I.

Opće odredbe

Članak 1.

1.   Svrha ove Konvencije je zaštita divlje flore i faune i njihovih prirodnih staništa, posebno onih vrsta i staništa čija zaštita zahtijeva suradnju više država, te poticanje takve suradnje.

2.   Poseban naglasak dan je vrstama kojima prijeti izumiranje i osjetljivim vrstama, uključujući migratorne vrste kojima prijeti izumiranje i osjetljive migratorne vrste.

Članak 2.

Ugovorne stranke će poduzeti potrebne mjere za održavanje populacija divlje flore i faune do razine, ili će ih prilagoditi razini, koja odgovara posebno ekološkim, znanstvenim i kulturalnim zahtjevima, uzimajući u obzir gospodarske i rekreacijske interese, te potrebe podvrsta, varijeteta ili formi koje su lokalno ugrožene.

Članak 3.

1.   Svaka ugovorna stranka će poduzeti korake, u skladu s odredbama ove Konvencije, u promicanju nacionalnih politika za zaštitu divlje flore, divlje faune i prirodnih staništa, s naglaskom na vrste kojima prijeti izumiranje i osjetljive vrste, posebno endemske, te ugrožena staništa.

2.   Svaka ugovorna stranka se obvezuje obratiti pozornost na zaštitu divlje flore i faune u svojim planskim i razvojnim politikama i u mjerama protiv onečišćenja.

3.   Svaka ugovorna stranka će poticati obrazovanje i širiti opće informacije o potrebi očuvanja divljih vrsta flore i faune i njihovih staništa.

POGLAVLJE II.

Zaštita staništa

Članak 4.

1.   Svaka ugovorna stranka će poduzeti primjerene i potrebne pravne i administrativne mjere u svrhu osiguravanja zaštite staništa divljih vrsta flore i faune, posebno onih navedenih u dodacima I. i II, te u svrhu zaštite ugroženih prirodnih staništa.

2.   Ugovorne stranke će u svojim planskim i razvojnim politikama paziti na zahtjeve očuvanja područja zaštićenih na temelju prethodnog stavka, kako bi se što je više moguće izbjeglo ili smanjilo pogoršanje stanja na tim područjima.

3.   Ugovorne stranke se obvezuju obratiti posebnu pozornost zaštiti područja koja su važna migratornim vrstama navedenim u dodacima II. i III., a koja su primjereno smještena u odnosu na selidbene putove, kao zimovališta, odmorišta, hranilišta, područja za razmnožavanje i područja za mitarenje.

4.   Ugovorne stranke se obvezuju primjereno koordinirati svoja nastojanja u zaštiti prirodnih staništa navedena u ovom članku, kada su takva staništa smještena u graničnim područjima.

POGLAVLJE III.

Zaštita vrsta

Članak 5.

Svaka ugovorna stranka će poduzeti primjerene i potrebne pravne i administrativne mjere kako bi se osigurala posebna zaštita divljih vrsta flore, navedenih u Dodatku I. Zabranit će se namjerno branje, skupljanje, rezanje i vađenje s korijenom navedenih biljaka. Svaka ugovorna stranka će zabraniti posjedovanje i prodaju tih vrsta.

Članak 6.

Svaka ugovorna stranka će poduzeti primjerene i potrebne pravne i administrativne mjere kako bi se osigurala posebna zaštita divljih vrsta faune, navedenih u Dodatku II. Posebno će biti zabranjeno sljedeće:

a.	svi oblici namjernog hvatanja i držanja te namjernog ubijanja;

b.	namjerno oštećivanje ili uništavanje mjesta za razmnožavanje i odmaranje;

c.	namjerno uznemiravanje divlje faune, posebno u vrijeme razmnožavanja, podizanja mladih i zimovanja, ako bi takvo uznemiravanje bilo značajno u odnosu na ciljeve ove Konvencije;

d.	namjerno uništavanje ili uzimanje jaja iz divljine ili držanje tih jaja, makar bila i prazna;

e.	posjedovanje i unutarnja trgovina ovim životinjama, živima ili mrtvima, uključujući preparirane životinje i bilo koji njihov lako prepoznatljivi dio ili derivat, kada to doprinosi učinkovitosti odredaba ovog članka.

Članak 7.

1.   Svaka ugovorna stranka će poduzeti primjerene i potrebne pravne i administrativne mjere, kako bi se osigurala zaštita divljih vrsta faune, navedenih u Dodatku III.

2.   Svako iskorištavanje divlje faune, navedeno u Dodatku III., bit će ograničeno s ciljem održavanja populacije izvan opasnosti, imajući u vidu zahtjeve članka 2.

3.   Poduzet će se sljedeće mjere:

a.	sezonska zabrana iskorištavanja i/ili druge odredbe koje će ograničavati iskorištavanje;

b.	primjerena privremena ili lokalna zabrana iskorištavanja s ciljem vraćanja zadovoljavajuće populacijske razine;

c.	primjerena odredba o prodaji, držanju za prodaju, transportu za prodaju ili nuđenju za prodaju živih ili mrtvih divljih životinja.

Članak 8.

U svezi s hvatanjem ili ubijanjem divljih vrsta faune, navedenih u Dodatku III. i u iznimnim slučajevima, u skladu s člankom 9., vrsta navedenih u Dodatku II., ugovorne stranke će zabraniti upotrebu svih neselektivnih sredstava hvatanja i ubijanja te upotrebu svih sredstava koja mogu prouzročiti lokalno nestajanje ili ozbiljno uznemiravanje populacije tih vrsta, a posebno sredstva navedena u Dodatku IV.

Članak 9.

1.   Svaka ugovorna stranka može učiniti iznimke od članaka 4., 5., 6., 7. te od zabrane upotrebe sredstava spomenutih u članku 8., u slučaju da nema drugog zadovoljavajućeg rješenja i da iznimka neće biti kobna za opstanak dotične populacije:

—	radi zaštite flore i faune;

—	radi sprečavanja ozbiljnih šteta na usjevima, stoci, šumama, ribnjacima, vodi i drugim oblicima vlasništva;

—	u interesu javnog zdravlja i sigurnosti, zračne sigurnosti ili drugih prevladavajućih javnih interesa;

—	u svrhu istraživanja i obrazovanja, ponovnog naseljavanja (repopulacije), ponovnog unošenja (reintrodukcije), te nužnog razmnožavanja;

—	dopustiti, pod uvjetima oštrog nadzora, na selektivnoj osnovi i ograničeno, uzimanje, držanje i ostalo razborito iskorištavanje nekih vrsta divljih životinja i biljaka u malim količinama.

2.   Ugovorne stranke će izvještavati svake dvije godine Stalni odbor o iznimkama koje su napravljene prema prethodnom stavku. Ova izvješća moraju posebno navoditi:

—	populacije za koje su načinjeni izuzeci, te ako je moguće, i broj predmetnih primjeraka;

—	dopuštena sredstva ubijanja ili hvatanja;

—	okolnosti rizika, vremena i mjesta radi kojih je iznimka odobrena;

—	upravu, koja je ovlaštena utvrditi kako su nastale takve okolnosti, te donijeti odluku o tome koja se sredstva mogu koristiti, u kojem opsegu i koji će ljudi provoditi takvu odluku;

—	primijenjene mjere nadzora.

POGLAVLJE IV.

Posebne odredbe za migratorne vrste

Članak 10.

1.   Ugovorne stranke se obvezuju, osim mjera nabrojenih u člancima 4., 6., 7. i 8., uskladiti svoja nastojanja u zaštiti migratornih vrsta, navedenih u dodacima II. i III., a čije se područje rasprostranjenja proširuje i na njihova područja.

2.   Ugovorne stranke će poduzeti sigurnosne mjere koje će osigurati da su lovostaj i/ili drugi postupci, koji reguliraju iskorištavanje, ustanovljene u stavku 3.a članka 7., dovoljne i primjerene potrebama migratornih vrsta navedenih u Dodatku III.

POGLAVLJE V.

Dodatne odredbe

Članak 11.

1.   U provođenju odredbi ove Konvencije, ugovorne stranke će:

a.	surađivati, kada je potrebno, a posebno kada bi to pojačalo učinak mjera navedenih u ostalim člancima ove Konvencije;

b.	poticati i usklađivati istraživanja u svrhe ove Konvencije.

2.   Svaka ugovorna stranka će:

a.	poticati ponovno unošenje (reintrodukciju) zavičajnih divljih vrsta flore i faune, kada to doprinosi zaštiti ugrožene vrste, uz prethodno napravljenu studiju u skladu s iskustvima drugih ugovornih stranaka o djelotvornosti i prihvatljivosti takve reintrodukcije;

b.	strogo nadzirati unošenje (introdukciju) nezavičajnih vrsta.

3.   Svaka ugovorna stranka će obavijestiti Stalni odbor o vrstama koje su pod potpunom zaštitom na njezinu području, a nisu navedene u dodacima I. i II.

Članak 12.

Ugovorne stranke mogu utvrditi strože mjere zaštite divlje flore i faune i njihovih prirodnih staništa, od onih koje su određene ovom Konvencijom.

POGLAVLJE VI.

Stalni odbor

Članak 13.

1.   U svrhu provedbe ove Konvencije osniva se Stalni odbor.

2.   Svaka od ugovornih stranaka može biti zastupljena u Stalnom odboru s jednim ili više izaslanika. Svako izaslanstvo imat će jedan glas. U području svoje nadležnosti, Europska ekonomska zajednica ostvaruje svoje pravo glasa brojem glasova jednakim broju njezinih članica koje su ugovorne stranke ove Konvencije; Europska ekonomska zajednica neće moći ostvariti svoje pravo glasa u slučajevima kad dotične države članice ostvaruju svoje pravo, i obrnuto.

3.   Svaka država članica Vijeća Europe, koja nije ugovorna stranka ove Konvencije, može biti predstavljena u Odboru kao promatrač.

Stalni odbor može, jednoglasnom odlukom, pozvati bilo koju državu koja nije članica Vijeća Europe i nije ugovorna stranka Konvencije, kao promatrača na jedan od svojih sastanaka.

Bilo koje tijelo ili organizacija, tehnički osposobljeni u zaštiti, očuvanju ili gospodarenju divljom faunom i florom i njihovim staništima, te ako pripadaju u jednu od sljedećih kategorija:

a.	međunarodne vladine ili nevladine organizacije ili tijela te nacionalne vladine organizacije ili tijela;

b.	nacionalne nevladine organizacije ili tijela koje je država u kojoj im je sjedište, ovlastila za ove svrhe,

mogu obavijestiti glavnog tajnika Vijeća Europe najmanje tri mjeseca prije sastanka Odbora, da žele prisustvovati tom sastanku kao promatrači. Oni će biti primljeni, osim u slučaju da najmanje mjesec dana prije sastanka jedna trećina ugovornih stranaka nije obavijestila glavnog tajnika o svom protivljenju.

4.   Stalni odbor će sazivati glavni tajnik Vijeća Europe. Prvi sastanak Odbora bit će održan u roku od godine dana nakon stupanja na snagu Konvencije. Poslije će se sastanci održavati najmanje jednom u dvije godine i uvijek, kada to zatraži većina ugovornih stranaka.

5.   Većina ugovornih stranaka činit će kvorum za održavanje sastanka Stalnog odbora.

6.   U skladu s odredbama ove Konvencije, Stalni odbor će sastaviti svoj poslovnik.

Članak 14.

1.   Stalni odbor odgovoran je za praćenje primjene ove Konvencije. On posebno može:

—	procijeniti da li su ovoj Konvenciji, uključujući i dodatke, potrebne promjene;

—	predložiti ugovornim strankama mjere potrebne za provedbu ove Konvencije;

—	predložiti primjerene mjere za obavješćivanje javnosti o aktivnostima koje su poduzete u okviru ove Konvencije;

—	preporučiti Ministarskom odboru upućivanje poziva državama koje nisu članice Vijeća Europe da pristupe ovoj Konvenciji;

—	predložiti sve, što bi poboljšalo učinkovitost ove Konvencije, uključujući prijedloge sklapanja sporazuma koji bi poboljšali učinkovitost zaštite vrsta ili skupina vrsta, sa državama koje nisu ugovorne stranke Konvencije.

2.   Radi obavljanja svojih dužnosti, Stalni odbor može na vlastiti poticaj sazivati sastanke skupina stručnjaka.

Članak 15.

Poslije svakog sastanka, Stalni odbor će Ministarskom odboru Vijeća Europe podnijeti izvješće o svom radu i o djelovanju Konvencije.

POGLAVLJE VII.

Izmjene

Članak 16.

1.   Svaka izmjena članaka ove Konvencije koju predloži neka ugovorna stranka ili Ministarski odbor, priopćit će se glavnom tajniku Vijeća Europe, a on će ih proslijediti najmanje dva mjeseca prije sastanka Stalnog odbora, državama članicama Vijeća Europe, svim potpisnicima, svakoj ugovornoj stranki, svakoj državi pozvanoj da potpiše ovu Konvenciju, u skladu s odredbama članka 19. i svakoj državi pozvanoj da pristupi Konvenciji, u skladu s odredbama članka 20.

2.   Stalni odbor razmotrit će svaku izmjenu i dopunu predloženu u skladu s odredbama prethodnog stavka, te će:

a.	glede izmjena članaka 1. do 12. tekst usvojen tročetvrtinskom većinom danih glasova podnijeti ugovornim strankama na prihvaćanje;

b.	glede izmjena članaka 13. do 24., tekst usvojen tročetvrtinskom većinom danih glasova podnijeti Ministarskom odboru na odobrenje. Nakon njegova odobrenja, taj će se tekst proslijediti ugovornim strankama na prihvaćanje.

3.   Svaka izmjena stupa na snagu trideset dana nakon što su ugovorne stranke izvijestile glavnog tajnika o svojem prihvatu.

4.   Odredbe stavaka 1., 2.a i 3. ovog članka primjenjivat će se i na prihvaćanje novih dodataka ovoj Konvenciji.

Članak 17.

1.   Svaka izmjena dodataka ove Konvencije, koju predloži neka ugovorna stranka ili Ministarski odbor priopćit će se glavnom tajniku Vijeća Europe, a on će ga proslijediti najmanje dva mjeseca prije sastanka Stalnog odbora, državama članicama Vijeća Europe, svim potpisnicima, svakoj ugovornoj stranki, svakoj državi pozvanoj da potpiše ovu Konvenciju u skladu s odredbama članka 19., te svakoj državi pozvanoj da pristupi ovoj Konvenciji u skladu s odredbama članka 20.

2.   Stalni odbor razmotrit će svaku izmjenu i dopunu predloženu u skladu s odredbama prethodnog stavka, te je može usvojiti dvotrećinskom većinom ugovornim stranaka. Usvojeni tekst proslijedit će se ugovornim strankama.

3.   Tri mjeseca nakon što ju je usvojio Stalni odbor, osim ako jedna trećina ugovornih stranaka ne istakne primjedbe, svaka izmjena stupa na snagu za one ugovorne stranke koje nisu istakle primjedbe.

POGLAVLJE VIII.

Rješavanje spora

Članak 18.

1.   Stalni odbor nastojat će olakšati prijateljsko rješavanje bilo kakvih poteškoća koje bi mogle proizići iz provedbe ove Konvencije.

2.   Svaki spor između ugovornih stranaka glede tumačenja ili primjene ove Konvencije, a koji nije riješen na temelju odredaba prethodnog stavka ili pregovorima između dotičnih stranaka, bit će podnesen na arbitražu na zahtjev jedne od njih, osim ako se spomenute stranke ne dogovore drukčije. Svaka će stranka imenovati jednog arbitra, a ta dva arbitra imenovat će trećega arbitra. U skladu s odredbama stavka 3. ovog članka, ako jedna od stranaka nije imenovala svojeg arbitra u razdoblju od tri mjeseca od zahtjeva za arbitražu, njega će, na zahtjev druge stranke, imenovati predsjednik Europskog suda za ljudska prava u daljnjem razdoblju od tri mjeseca. Ističe se postupak primijeniti ako se arbitri ne mogu dogovoriti o izboru trećeg arbitra u razdoblju od tri mjeseca nakon imenovanja prva dva arbitra.

3.   U slučaju spora između dvije ugovorne stranke od kojih je jedna država članica Europske ekonomske zajednice i ugovorna stranka, druga ugovorna stranka podnijeti će zahtjev za arbitražu državi članici i Zajednici, koje će je zajedno izvijestiti, u razdoblju od dva mjeseca od primitka zahtjeva, hoće li država članica ili Zajednica, ili članica i Zajednica zajedno, biti stranka u sporu. U nedostatku takve obavijesti u spomenutom roku, država članica i Zajednica smatrat će se jednom te istom strankom u sporu u svrhu primjene odredaba koje uređuju osnivanje i postupak arbitražnog suda. Isto se primjenjuje kad se država članica i Zajednica zajedno pojavljuju kao stranka u sporu.

4.   Arbitražni sud će sastaviti svoj poslovnik. Svoje odluke će donositi većinom glasova. Njegove odluke su konačne i obvezujuće.

5.   Svaka stranka u sporu snosi troškove arbitra kojeg je imenovala, a stranke zajednički snose troškove trećeg arbitra, kao i druge troškove arbitražnog postupka.

POGLAVLJE IX.

Završne odredbe

Članak 19.

1.   Ova je Konvencija otvorena za potpisivanje državama članicama Vijeća Europe, državama nečlanicama koje su sudjelovale u njezinoj izradi i Europskoj ekonomskoj zajednici.

Do dana stupanja Konvencije na snagu, ona je također otvorena za potpisivanje svakoj drugoj državi koju pozove Ministarski odbor.

Konvencija podliježe ratifikaciji, prihvatu ili odobrenju. Isprave o ratifikaciji, prihvatu ili odobrenju polažu se kod glavnog tajnika Vijeća Europe.

2.   Konvencija stupa na snagu prvog dana mjeseca koji slijedi nakon isteka razdoblja od tri mjeseca od dana kada su pet država, uključujući barem četiri države članice Vijeća Europe, izrazile svoj pristanak da budu vezane Konvencijom u skladu s odredbama prethodnog stavka.

3.   Za svaku državu potpisnicu ili Europsku ekonomsku zajednicu koja naknadno izrazi svoj pristanak da njome bude vezana, Konvencija stupa na snagu prvog dana mjeseca koji slijedi nakon isteka razdoblja od tri mjeseca od dana polaganja njezine isprave o ratifikaciji, prihvatu ili odobrenju.

Članak 20.

1.   Nakon stupanja ove Konvencije na snagu, Ministarski odbor Vijeća Europe može, nakon savjetovanja s ugovornim strankama, pozvati da pristupi Konvenciji svaku državu nečlanicu Vijeća koja je bila pozvana da je potpiše u skladu s odredbama članka 19, a koja to još nije učinila, kao i svaku drugu državu nečlanicu.

2.   Za svaku državu koja joj pristupi, Konvencija stupa na snagu prvog dana mjeseca koji slijedi nakon isteka razdoblja od tri mjeseca od dana polaganja isprave o pristupu kod glavnog tajnika Vijeća Europe.

Članak 21.

1.   Svaka država može, u trenutku potpisivanja ili polaganja svoje isprave o ratifikaciji, prihvatu, odobrenju ili pristupu, odrediti na koje će se područje ili područja primjenjivati ova Konvencija.

2.   Svaka ugovorna stranka može, pri polaganju svoje isprave o ratifikaciji, prihvatu, odobrenju ili pristupu ili kasnije u svako doba, izjavom upućenom glavnom tajniku Vijeća Europe, proširiti primjenu ove Konvencije na svako drugo u izjavi određeno područje i za čije međunarodne odnose je odgovorna ili u čije ime je ovlaštena preuzimati obveze.

3.   Svaka izjava dana prema prethodnom stavku može se, glede svakog područja određenog u takvoj izjavi, povući notifikacijom upućenom glavnom tajniku. Takav otkaz proizvodi učinak prvog dana mjeseca koji slijedi nakon isteka razdoblja od šest mjeseci od dana kad glavni tajnik primi notifikaciju.

Članak 22.

1.   Svaka država može, u trenutku potpisivanja ili polaganja svoje isprave o ratifikaciji, prihvatu, odobrenju ili pristupu staviti jednu ili više rezervi za pojedine vrste određene u Dodacima I. do III. i/ili, za pojedine vrste navedene u rezervi ili rezervama, glede nekih sredstava ili metoda ubijanja, hvatanja i drugog iskorištavanja popisanog u Dodatku IV. Nisu dopuštene rezerve opće naravi.

2.   Svaka ugovorna stranka koja proširi primjenu ove Konvencije na područje spomenuto u izjavi iz stavka 2. članka 21., može, glede dotičnog područja, staviti jednu ili više rezervi u skladu s odredbama prethodnog stavka.

3.   Druge rezerve nisu dopuštene.

4.   Svaka ugovorna stranka koja je stavila rezervu na temelju stavaka 1. i 2. ovog članka može je u potpunosti ili djelomično povući notifikacijom upućenom glavnom tajniku Vijeća Europe. Takvo povlačenje proizvodi učinak danom kad glavni tajnik primi notifikaciju.

Članak 23.

1.   Svaka ugovorna stranka može u svako doba, otkazati ovu Konvenciju notifikacijom upućenom glavnom tajniku Vijeća Europe.

2.   Takav otkaz proizvodi učinak prvog dana mjeseca koji slijedi nakon isteka razdoblja od šest mjeseci od dana kad glavni tajnik primi notifikaciju.

Članak 24.

Glavni tajnik Vijeća Europe obavijestit će države članice Vijeća Europe, svaku državu potpisnicu, Europsku ekonomsku zajednicu ako je potpisnica ove Konvencije i svaku ugovornu stranku o:

a)	svakom potpisu;

b)	polaganju svake isprave o ratifikaciji, prihvatu, odobrenju ili pristupu;

c)	svakom danu stupanja ove Konvencije na snagu, u skladu s odredbama članaka 19. i 20.;

d)	svakoj obavijesti primljenoj prema odredbama stavka 3. članka 13.;

e)	svakom izvješću sastavljenom u skladu s odredbama članka 15.;

f)	svakoj izmjeni ili svakom novom dodatku usvojenom u skladu s člancima 16. i 17. i danu kad izmjena ili novi dodatak stupaju na snagu;

g)	svakoj izjavi danoj prema odredbama stavaka 2. i 3. članka 21.;

h)	svakoj rezervi stavljenoj prema odredbama stavaka 1. i 2. članka 22.;

i)	povlačenju svake rezerve izvršenom prema odredbama stavka 4. članka 22.;

j)	svakoj notifikaciji priopćenoj prema odredbama članka 23. i danu kad takav otkaz proizvodi učinak.

U potvrdu tog su potpisani, za to propisno ovlašteni, potpisali ovu Konvenciju.

---

DODATAK I.

STROGO ZAŠTIĆENE BILJNE VRSTE

PTERIDOPHYTA

ASPIDIACEAE

Diplazium caudatum (Cav.) Jermy

PTERIDACEAE

Pteris serrulata Forssk.

GYMNOSPERMAE

PINACEAE

Abies nebrodensis (Lojac.) Mattei

ANGIOSPERMAE

ALISMATACEAE

Alisma wahlenbergii (O. R. Holmb.) Juzepczuk

BERBERIDACEAE

Gymnospermium altaicum (Pallas) Spach

BORAGINACEAE

Anchusa crispa Viv.

Myosotis rehsteineri Wartm.

Omphalodes littoralis Lehm.

Onosma caespitosum Kotschy

Onosma troodi Kotschy

Solenanthus albanicus (Degen et al.) Degen & Baldacci

Symphytum cycladense Pawl.

CAMPANULACEAE

Campanula sabatia De Not.

CARYOPHYLLACEAE

Arenaria lithops Heywood ex McNeill

Gypsophila papillosa P. Porta

Loeflingia tavaresiana G. Samp.

Silene orphanidis Boiss.

Silene rothmaleri Pinto de Silva

Silene velutina Pourret ex Loisel.

CHENOPODIACEAE

Kochia saxicola Guss.

Salicornia veneta Pignatti & Lausi

CISTACEAE

Tuberaria major (Willk.) Pinto da Silva

COMPOSITAE

Anacyclus alboranensis Esteve Chueca & Varo

Anthemis glaberrima (Rech. f.) Greuter

Artemisia granatensis Boiss.

Artemisia laciniata Willd.

Aster pyrenaeus Desf. ex DC.

Aster sibiricus L.

Centaurea balearica J. D. Rodriguez

Centaurea heldreichii Halácsy

Centaurea horrida Badaro

Centaurea kalambakensis Freyn & Sint.

Centaurea lactiflora Halácsy

Centaurea linaresii Lazaro

Centaurea megarensis Halácsy & Hayek

Centaurea niederi Heldr.

Centaurea peucedanifolia Boiss. & Orph.

Centaurea princeps Boiss. & Heldr.

Crepis crocifolia Boiss. & Heldr.

Lamyropsis microcephala (Moris) Dittrich & Greuter

Leontodon siculus (Guss.) Finch & Sell

Logfia neglecta (Soy.-Will.) Holub

Senecio alboranicus Maire

CONVOLVULACEAE

Convolvulus argyrothamnos Greuter

CRUCIFERAE

Alyssum akamasicum B. L. Burtt

Alyssum fastigiatum Heywood

Arabis kennedyae Meikle

Biscutella neustriaca Bonnet

Brassica hilarionis Post

Brassica macrocarpa Guss.

Braya purpurascens (R. Br.) Bunge

Coronopus navasii Pau

Diplotaxis siettiana Maire

Enarthrocarpus pterocarpus DC.

Hutera rupestris P. Porta

Iberis arbuscula Runemark

Ionopsidium acaule (Desf.) Reichenb.

Ptilotrichum pyrenaicum (Lapeyr.) Boiss.

Rhynchosinapis johnstonii (G. Samp.) Heywood

Sisymbrium matritense P. W. Ball & Heywood

EUPHORBIACEAE

Euphorbia ruscinonensis Boiss.

GRAMINEAE

Stipa bavarica Martinovsky & H. Scholz

GROSSULARIACEAE

Ribes sardoum Martelli

HYPERICACEAE

Hypericum aciferum (Greuter) N.K.B. Robson

IRIDACEAE

Crocus cyprius Boiss. & Kotschy

Crocus hartmannianus Holmboe

LABIATAE

Amaracus cordifolium Montr. & Auch.

Micromeria taygetea P.H. Davis

Nepeta sphaciotica P.H. Davis

Phlomis brevibracteata Turrill

Phlomis cypria Post

Salvia crassifolia Sibth. & Smith

Sideritis cypria Post

Thymus camphoratus Hoffmanns. & Link

Thymus carnosus Boiss.

Thymus cephalotos L.

LEGUMINOSAE

Astragalus algarbiensis Coss. ex Bunge

Astragalus aquilanus Anzalone

Astragalus maritimus Moris

Astragalus verrucosus Moris

Cytisus aeolicus Guss. ex Lindl.

Ononis maweana Ball

Oxytropis deflexa (Pallas) DC

LENTIBULARIACEAE

Pinguicula crystallina Sibth. & Sm.

LILIACEAE

Androcymbium rechingeri Greuter

Chionodoxa lochiae Meikle

Muscari gussonei (Parl.) Tod.

Scilla morrisii Meikle

ORCHIDACEAE

Ophrys kotschyi Fleischm. & Soó

PAPAVERACEAE

Rupicapnos africana (Lam.) Pomel

PLUMBAGINACEAE

Armeria rouyana Daveau

Limonium paradoxum Pugsley

Limonium recurvum C.E. Salmon

POLYGONACEAE

Rheum rhaponticum L.

PRIMULACEAE

Primula apennina Widmer

Primula egaliksensis Wormsk.

RANUNCULACEAE

Aquilegia cazorlensis Heywood

Aquilegia kitaibelii Schott

Consolida samia P.H. Davis

Delphinium caseyi B.L. Burtt

Ranunculus kykkoënsis Meikle

Ranunculus weyleri Mares

RUBIACEAE

Galium litorale Guss.

SCROPHULARIACEAE

Antirrhinum charidemi Lange

Euphrasia marchesettii Wettst. ex Marches.

Linaria algarviana Chav.

Linaria ficalhoana Rouy

SELAGINACEAE

Globularia stygia Orph. ex Boiss.

SOLANACEAE

Atropa baetica Willk.

THYMELAEACEAE

Daphne rodriguezii Texidor

UMBELLIFERAE

Angelica heterocarpa Lloyd

Angelica palustris (Besser) Hoffman

Bupleurum kakiskalae Greuter

Ferula cypria Post

Laserpitium longiradium Boiss.

Oenanthe conioides Lange

VALERIANACEAE

Valeriana longiflora Willk.

VIOLACEAE

Viola hispida Lam.

Viola jaubertiana Mares & Vigineix

---

DODATAK II.

STROGO ZAŠTIĆENE ŽIVOTINJSKE VRSTE

SISAVCI

INSECTIVORA

Talpidae   Desmana pyrenaica (Galemys pyrenaicus)

MICROCHIROPTERA

sve vrste osim

Pipistrellus pipistrellus

RODENTIA

Sciuridae   Citellus citellus

Cricetidae   Cricetus cricetus

Hystricidae   Hystrix cristata

CARNIVORA

Canidae   Canis lupus   Alopex lagopus

Ursidae sve vrste

Mustelidae   Lutreola (Mustela) lutreola   Lutra lutra   Gulo gulo

Felidae   Lynx pardina   Panthera pardus   Panthera tigris

Odobenidae   Odobenus rosmarus

Phocidae   Monachus monachus

ARTIODACTYLA

Bovidae   Capra aegagrus   Rupicapra rupicapra ornata   Ovibos moschatus

ODONTOCETI

Delphinidae   Delphinus delphis   Tursiops truncatus

Phocoenidae   Phocoena phocoena

MYSTACOCETI

Balaenopteridae   Sibbaldus (Balaenoptera) musculus   Megaptera novaeangliae (longimana, nodosa)

Balaenidae   Eubalaena glacialis   Balaena mysticetus

PTICE

GAVIIFORMES

Gaviidae sve vrste

PODICIPEDIFORMES

Podicipedidae   Podiceps grisigena   Podiceps auritus   Podiceps nigricollis   Podiceps ruficollis

PROCELLARIIFORMES

Hydrobatidae sve vrste

Procellariidae   Puffinus puffinus   Procellaria diomedea

PELECANIFORMES

Phalacrocoracidae   Phalocrocorax pygmaeus

Pelecanidae sve vrste

CICONIIFORMES

Ardeidae   Ardea purpurea   Casmerodius albus   Egretta garzetta   Ardeola ralloides   Bulbucus (Ardeola) ibis   Nycticorax nycticorax   Ixobrychus minutus   Botaurus stellaris   Ciconiidae sve vrste   Threskiornithidae sve vrste

Phoenicopteridae   Phoenicopterus ruber

ANSERIFORMES

Anatidae   Cygnus cygnus   Cygnus bewickii   Anser erythropus   Branta leucopsis   Branta ruficollis   Tadorna tadorna   Tadorna ferruginea   Marmaronetta (Anas) angustirostris   Somateria spectabilis   Polysticta stelleri   Histrionicus histrionicus   Bucephala islandica   Mergus albellus   Oxyura leucocephala

FALCONIFORMES

sve vrste

GRUIFORMES

Turnicidae   Turnix sylvatica

Gruidae sve vrste

Rallidae   Porzana porzana   Porzana pusilla   Porzana parva   Crex crex   Porphyrio porphyrio   Fulica cristata

Otididae sve vrste

CHARADRIIFORMES

Charadriidae   Hoplopterus spinosus   Charadrius histicula   Charadrius dubius   Charadrius alexandrinus   Charadrius leschenaulti   Eudromias morinellus   Arenaria interpres

Scolopacidae   Gallinago media   Numenius tenuirostris   Tringa stagnatilis   Tringa ochropus   Tringa glareola   Tringa hypoleucos   Tringa cinerea   Calidris minuta   Calidris temminckii   Calidris maritima   Calidris alpina   Calidris ferruginea   Calidris alba   Limicola falcinellus

Recurvirostridae sve vrste

Phalaropodidae sve vrste

Burhinidae   Burhinus oedicnemus

Glareolidae sve vrste

Laridae   Pagophila eburnea   Larus audouinii   Larus melanocephalus   Larus genei   Larus minutus   Larus sabini   Chlidonias niger   Chlidonias leucopterus   Chlidonias hybrida   Gelochelidon nilotica   Hydroprogne caspia   Sterna hirundo   Sterna paradisaea (macrura)   Sterna dougallii   Sterna albifrons   Sterna sandvicensis

COLUMBIFORMES

Pteroclididae sve vrste

CUCULIFORMES

Cuculidae   Clamator glandarius

STRIGIFORMES

sve vrste

CAPRIMULGIFORMES

Caprimulgidae sve vrste

APODIFORMES

Apodidae   Apus pallidus   Apus melba   Apus caffer

CORACIIFORMES

Alcedinidae   Alcedo atthis

Meropidae   Merops apiaster

Coraciidae   Coracias garrulus

Upopidae   Upopa epops

PICIFORMES

sve vrste

PASSERIFORMES

Alaudidae   Calandrella brachydactyla   Calendrella rufescens   Melanocorypha calandra   Melanocorypha leucoptera   Melanocorypha yeltoniensis   Galerida theklae   Eremophila alpestris

Hirundinidae sve vrste

Motacillidae sve vrste

Laniidae sve vrste

Bombycillidae   Bombycilla garrulus

Cinclidae   Cinclus cinclus

Troglodytidae   Troglodytes troglodytes

Prunellidae sve vrste

Muscicapidae   Turdinae   Saxicola rubetra   Saxicola torquata   Oenanthe oenanthe   Oenanthe pleschanka   Oenanthe hispanica   Oenanthe isabellina   Oenanthe leucura   Cercotrichas galactotes   Monticola saxatilis   Monticola solitarius   Phoenicurus ochruros   Phoenicurus phoenicurus   Erithacus rubecula   Luscinia megarhynchos   Luscinia luscinia   Luscinia (Cyanosylvia) svecica   Tarsiger cyanurus   Sylviinae sve vrste   Regulinae sve vrste   Muscicapinae sve vrste   Timaliinae   Panurus biarmicus

Paridae sve vrste

Sittidae sve vrste

Certhiidae sve vrste

Emberizidae   Emberiza citrinella   Emberiza leucocephala   Emberiza cirlus   Emberiza cineracea   Emberiza caesia   Emberiza cia   Emberiza schoeniclus   Emberiza melanocephala   Emberiza aureola   Emberiza pusilla   Emberiza rustica   Plectrophenax nivalis   Calcarius lapponicus

Fringillidae   Carduelis chloris   Carduelis carduelis   Carduelis spinus   Carduelis flavirostris   Carduelis cannabina   Carduelis flammea   Carduelis hornemanni   Serinus citrinella   Serinus serinus   Loxia curvirostra   Loxia pityopsittacus   Loxia leucoptera   Pinicola enucleator   Carpodacus erythrinus   Rhodopechys githaginea   Coccothraustes coccothraustes

Ploceidae   Petronia petronia   Montrifringilla nivalis

Sturnidae   Sturnus unicolor   Sturnus roseus

Oriolidae   Oriolus oriolus

Corvidae   Perisoreus infaustus   Cyanopica cyanus   Nucifraga caryocatactes   Pyrrhocorax pyrrhocorax   Pyrrhocorax graculus

VODOZEMCI

CAUDATA

Salamandridae   Salamandrina terdigitata   Salamandra (Mertensiella) luschani   Chioglossa lusitanica   Triturus cristatus

Plethodontidae   Proteus anguinus

ANURA

Discoglossidae   Bombina variegata   Bombina bombina   Alytes obstetricans   Alytes cisternasii

Pelobatidae   Pelobates cultripes   Pelobates fuscus

Bufonidae   Bufo calamita   Bufo viridis

Hylidae   Hyla arborea

Ranidae   Rana arvalis   Rana dalmatina   Rana latastei

GMAZOVI

TESTUDINES

Testudinidae   Testudo hermanni   Testudo graeca   Testudo marginata

Emydidae   Emys orbicularis   Mauremys caspica

Dermochelyidae   Dermochelys coriacea

Cheloniidae   Caretta caretta   Lepidochelys kempii   Chelonia mydas   Eretmochelys imbricata

SAURIA

Gekkonidae   Cyrtodactylus kotschyi

Chamaeleontidae   Chamaeleo chamaeleon

Lacertidae   Algyroides marchi   Lacerta lepida   Lacerta parva   Lacerta simonyi   Lacerta princeps   Lacerta viridis   Podarcis muralis   Podarcis lilfordi   Podarcis sicula   Podarcis filfolensis

Scincidae   Ablepharus kitaibelii

OPHIDIA

Colubridae   Coluber hippocrepis   Elaphe situla   Elaphe quatuorlineata   Elaphe longissima   Coronella austriaca

Viperidae   Vipera ursinii   Vipera latasti   Vipera ammodytes   Vipera xanthina   Vipera labetina   Vipera kaznakovi

---

DODATAK III.

ZAŠTIĆENE ŽIVOTINJSKE VRSTE

SISAVCI

INSECTIVORA

Erinaceidae   Erinaceus europaeus

Soricidae sve vrste

MICROCHIROPTERA

Vespertilionidae   Pipistrellus pipistrellus

DUPLICIDENTATA

Leporidae   Lepus timidus   Lepus capensis (europaeus)

RODENTIA

Sciuridae   Sciurus vulgaris   Marmota marmota

Castoridae   Castor fiber

Gliridae sve vrste

Microtidae   Microtus ratticeps (oeconomus)   Microtus nivalis (librunii)

CETACEA

sve vrste koje nisu navedene u Dodatku II.

CARNIVORA

Mustelidae   Meles meles   Mustela erminea   Mustela nivalis   Putorius (Mustela) putorius   Martes martes   Martes foina

Viverridae sve vrste

Felidae   Felis catus (silvestris)   Lynx lynx

Phocidae   Phoca vitulina   Pusa (Phoca) hispida   Pagophilus groenlandicus (Phoca groenlandica)   Erignathus barbatus   Halichoerus grypus   Cystophora cristata

ARTIODACTYLA

Suidae   Sus scrofa meridionalis

Cervidae sve vrste

Bovidae   Ovis aries (musimon, ammon)   Capra ibex   Capra pyrenaica   Rupicapra rupicapra

PTICE

sve vrste koje nisu navedene u Dodatku II., osim:

Larus marinus

Larus fuscus

Larus argentatus

Columba palumbus

Passer domesticus

Sturnus vulgaris

Garrulus glandarius

Pica pica

Corvus monedula

Corvus frugilegus

Corvus corone (corone i cornix)

VODOZEMCI

sve vrste koje nisu navedene u Dodatku II.

GMAZOVI

sve vrste koje nisu navedene u Dodatku II.

---

DODATAK IV.

ZABRANJENA SREDSTVA I NAČINI UBIJANJA, HVATANJA I DRUGIH OBLIKA ISKORIŠTAVANJA

SISAVCI

Zamke

Žive životinje koje se koriste kao mamci, oslijepljene ili osakaćene

Magnetofoni

Električne ubojite ili omamljujuće naprave

Umjetne svjetleće naprave

Zrcala i druge zasljepljujuće naprave

Naprave za osvjetljavanje cilja

Optički nišani za noćni lov s mogućnošću elektronskog povećavanja ili pretvaranja slike

Eksplozivi (1)

Mreže (2)

Klopke (2)

Otrovi i otrovni ili omamljujući mamci

Plinjenje i dimljenje životinjskih skrovišta

Poluautomatsko ili automatsko oružje sa spremnikom koji može sadržavati više od dva naboja

Zrakoplovi

Motorna vozila u pokretu

PTICE

Zamke (3)

Ljepak

Udice

Žive ptice koje se koriste kao mamci, oslijepljene ili osakaćene

Magnetofoni

Električne ubojite ili omamljujuće naprave

Umjetne svjetleće naprave

Zrcala i druge zasljepljujuće naprave

Naprave za osvjetljavanje cilja

Optički nišani za noćni lov s mogućnošću elektronskog povećavanja ili pretvaranja slike

Eksplozivi

Mreže

Klopke

Otrovi i otrovni ili omamljujući mamci

Poluautomatsko ili automatsko oružje sa spremnikom koji može sadržavati više od dva naboja

Zrakoplovi

Motorna vozila u pokretu

---

(1)  osim za kitolov

(2)  ako se koristi za masovno ili neselektivno hvatanje ili ubijanje

(3)  osim za vrste roda Lagopus sjeverno od 58 N širine

---

11/Sv. 016

HR

Službeni list Europske unije

20

---

31982D0461

---

L 210/10

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

24.06.1982.

---

ODLUKA VIJEĆA

od 24. lipnja 1982.

o sklapanju Konvencije o zaštiti migratornih vrsta divljih životinja

(82/461/EEZ)

VIJEĆE EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske ekonomske zajednice, a posebno njegov članak 235.,

uzimajući u obzir prijedlog Komisije,

uzimajući u obzir mišljenje Europskog parlamenta (1),

uzimajući u obzir mišljenje Gospodarskog i socijalnog odbora (2),

budući da je program djelovanja Europskih zajednica u vezi s okolišem usvojen Deklaracijom od 22. studenoga 1973. (3) i dopunjen Rezolucijom od 17. svibnja 1977. (4); budući da je cilj politike zaštite okoliša u Zajednici, koji je utvrđen tim aktima, poboljšanje kvalitete života i zaštita okoliša;

budući da je Vijeće donijelo Direktivu 79/409/EEZ o očuvanju divljih ptica (5);

budući da je Zajednica sudjelovala u pregovorima o sklapanju Konvencije o zaštitu migratornih vrsta divljih životinja;

budući da je sklapanje Konvencije od strane Zajednice potrebno kako bi mogla pregovarati i sklapati regionalne sporazume predviđene tom Konvencijom tako da ti sporazumi potpadnu pod isključive ovlasti koje Direktiva 79/409/EEZ daje Zajednici;

budući da sklapanje Konvencije od strane Zajednice ne podrazumijeva proširenje isključivih ovlasti Zajednice, ne dovodeći u pitanje druge pravne akte koje Zajednica može kasnije donijeti;

budući da bi Grenland, s obzirom na posebnu prirodnu situaciju na Grenlandu i na uvjete života njegove populacije, trebao biti isključen iz područja primjene ove Konvencije,

ODLUČILO JE:

Članak 1.

Ovime se u ime Europske ekonomske zajednice odobrava Konvencija o zaštiti migratornih vrsta divljih životinja.

Tekst Konvencije priložen je ovoj Odluci.

Članak 2.

Predsjednik Vijeća položit će instrument pristupanja predviđen člankom XVII. Konvencije za područja na koja se odnosi Ugovor o osnivanju Europske ekonomske zajednice, prema uvjetima koji su utvrđeni tim Ugovorom, uz izuzetak Grenlanda.

---

(1)  SL C 327, 14.12.1981., str. 95.

(2)  SL C 300, 18.11.1980., str. 15.

(3)  SL C 112, 20.12.1973., str. 1.

(4)  SL C 139, 13.6.1977., str. 1.

(5)  SL L 103, 25.4.1979., str. 1.

---

11/Sv. 016

HR

Službeni list Europske unije

21

---

21979A0623(01)

---

L 210/11

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

01.07.2013.

---

KONVENCIJA

O ZAŠTITI MIGRATORNIH VRSTA DIVLJIH ŽIVOTINJA

STRANKE,

UVIĐAJUĆI da su divlje životinje u svojim bezbrojnim oblicima nezamjenjivi dio zemljinog prirodnog sustava koji mora biti sačuvan na dobrobit čovječanstva;

SVJESNE da svaki ljudski naraštaj čuva zemljine izvore za buduće naraštaje, te je obvezan očuvati to naslijeđe, a kada ga koristi treba ga koristiti razumno;

SVJESNE stalno rastuće vrijednosti divljih životinja u zaštiti okoliša, te s ekološkog, genetičkog, znanstvenog, estetskog, rekreacijskog, kulturnog, obrazovnog, društvenog i gospodarskog stajališta;

ZABRINUTE posebno za one vrste divljih životinja koje migriraju preko ili izvan nacionalnih jurisdiktičkih granica;

UVIĐAJUĆI da države jesu i moraju biti zaštitnice migratornih vrsta divljih životinja koje žive u ili prolaze kroz teritorije njihovih nacionalnih jurisdiktičkih granica;

UVJERENE da zaštita i djelatno gospodarenje migratornim vrstama divljih životinja zahtijeva zajedničke napore svih zemalja u čijim nacionalnim jurisdiktičkim granicama takve vrste provode bilo koji dio svog životnog ciklusa;

POZIVAJUĆI SE na 32. Preporuku Akcijskog plana kojega je donijela Konferencija Ujedinjenih naroda o ljudskom okolišu (Stockholm, 1972.) i koja je sa zadovoljstvom potvrđena na dvadeset sedmoj sjednici Generalne skupštine Ujedinjenih naroda,

SPORAZUMJELE SU SE kako slijedi:

Članak I.

Tumačenje

1.   Za potrebe ove Konvencije:

a)	„migratorna vrsta” znači cijelu populaciju ili bilo koji zemljopisno odvojeni dio populacije bilo koje vrste ili niže svojte divljih životinja, čiji značajni dio ciklički i predvidivo prelazi jednu ili više nacionalnih jurisdiktičkih granica;

b)	„status zaštite migratornih vrsta” znači sveukupnost utjecaja na migratorne vrste, koji mogu imati dugoročne posljedice na njihovu rasprostranjenost i brojnost;

c)

„status zaštite” bit će „povoljan”: 1) kad podaci o dinamici populacije pokazuju da će se migratorna vrsta dugoročno održati kao životno sposobna sastavnica u svom ekološkom sustavu; 2) kad se područje rasprostranjenja migratorne vrste trenutačno ne smanjuje niti postoji vjerojatnost da će se dugoročno smanjiti; 3) kad postoji, i u predvidivoj budućnosti će i dalje postojati dostatno stanište za dugoročno osiguranje migratorne vrste; 4) kad se rasprostranjenost i brojnost migratorne vrste približe povijesnoj razini u odnosu na postojeće potencijalno pogodne ekološke sustave i na razumno gospodarenje divljim vrstama;

d)	„status zaštite” bit će „nepovoljan” ako nije zadovoljen bilo koji od uvjeta iz podstavka c) ovog stavka;

e)	„ugrožena” migratorna vrsta znači migratornu vrstu koja je u opasnosti od izumiranja u cijelom ili u većem dijelu područja svojega rasprostranjenja;

f)	„područje rasprostranjenja” znači sva mjesta na kopnu ili u vodi koja migratorna vrsta nastanjuje, povremeno u njima boravi, prelazi ih ili prelijeće u bilo koje vrijeme svojega uobičajenog selidbenog puta;

g)	„stanište” znači bilo koji dio područja rasprostranjenja migratorne vrste koji sadrži odgovarajuće životne uvjete za tu vrstu;

h)

„država područja rasprostranjenja” neke određene migratorne vrste znači bilo koju državu (i kad je prikladno, svaku drugu stranku u smislu podstavka (k) ovog stavka) koja ima jurisdikciju nad bilo kojim dijelom područja rasprostranjenja migratorne vrste, ili državu pod čijom je zastavom angažiran brod izvan jurisdiktičkih granica u hvatanju te migratorne vrste;

i)	„hvatanje” znači vađenje, lov, ribolov, hvatanje, uznemiravanje, namjerno ubijanje ili pokušaj izvođenja bilo koje od navedenih radnji;

j)	„Sporazum” znači međunarodni sporazum koji se odnosi na zaštitu jedne ili više migratornih vrsta, kako je predviđeno člancima IV. i V. ove Konvencije; i

k)	„stranka” znači državu ili bilo koju regionalnu organizaciju ekonomske zajednice što su ju osnovale suverene države, a koja je ovlaštena za pregovore, zaključivanje i provođenje međunarodnih sporazuma u vezi s problematikom koju pokriva ova Konvencija, za koju je ova Konvencija na snazi.

2.   Regionalne organizacije ekonomske zajednice koje su stranke ove Konvencije, koristit će u okviru svojih ovlasti, prava i ispunjavati dužnosti koje ova Konvencija nameće svojim strankama, u vlastito ime. U takvim slučajevima, zemlje članice ovih organizacija neće moći koristiti svoja prava pojedinačno.

3.   U slučajevima kad ova Konvencija zahtijeva da odluke dvotrećinskom većinom ili jednoglasno donose „stranke koje su prisutne i glasuju”, to će značiti „prisutne stranke koje su dale glas za ili protiv”. Suzdržane stranke neće se pribrojiti kod određivanja većine među „strankama koje su prisutne i glasuju”.

Članak II.

Temeljna načela

1.   Stranke potvrđuju važnost zaštite migratornih vrsta te dogovora država područja rasprostranjenja da djeluju s tim ciljem kad god je to moguće i primjereno, obraćajući posebnu pozornost na migratorne vrste s nepovoljnim statusom zaštite i poduzimajući, pojedinačno ili zajednički, primjerene i nužne mjere za očuvanje takvih vrsta i njihovih staništa.

2.   Stranke potvrđuju nužnost poduzimanja akcija kako niti jedna migratorna vrsta ne bi postala ugrožena.

3.   Stranke posebno:

a)	trebaju promicati i podržavati istraživanja u vezi s migratornim vrstama, te međusobno surađivati u njima;

b)	trebaju odmah osigurati zaštitu migratornih vrsta navedenih u Dodatku I.;

c)	trebaju sklopiti sporazume, kojima će se regulirati zaštita i gospodarenje migratornim vrstama navedenima u Dodatku II.

Članak III.

Ugrožene migratorne vrste: Dodatak I.

1.   U Dodatku I. bit će navedene ugrožene migratorne vrste.

2.   Migratorna vrsta može biti navedena u Dodatku I. ako je pouzdano utvrđeno, što uključuje najbolji postojeći znanstveni dokaz, da je ta vrsta ugrožena.

3.   Migratorna vrsta može biti uklonjena iz Dodatka I. ako stranke utvrde:

a)	da je pouzdano utvrđeno, što uključuje najbolji postojeći znanstveni dokaz, da vrsta više nije ugrožena;

b)	da vrsta neće ponovno postati ugrožena zbog ukidanja zaštite radi uklanjanja iz Dodatka I.

4.   Stranke koje su države područja rasprostranjenja migratornih vrsta navedenih u Dodatku I., nastojat će:

a)	očuvati i, gdje je ostvarivo i primjereno, obnoviti staništa vrsta koja su važna radi otklanjanja opasnosti od istrebljenja tih vrsta;

b)	spriječiti, ukloniti, osigurati kompenzaciju ili svesti na najmanju mjeru nepovoljne utjecaje radnji ili zapreka koje ozbiljno sprečavaju ili ometaju selidbu vrsta;

c)	u mjeri u kojoj je ostvarivo i primjereno, spriječiti, smanjiti ili nadzirati činitelje koji ugrožavaju ili će vjerojatno ugroziti vrste, uključujući strogi nadzor unošenja, odnosno nadzor ili uklanjanje već unesenih egzotičnih (stranih) vrsta.

5.   Stranke koje su države područja rasprostranjenja migratornih vrsta navedenih u Dodatku I., zabranit će hvatanje životinja koje pripadaju tim vrstama. Iznimke su moguće samo:

a)	ako hvatanje služi u znanstvene svrhe;

b)	ako hvatanje služi poticanju razmnožavanja ili opstanka te vrste;

c)	ako hvatanje služi održavanju tradicionalnog načina života korisnika tih vrsta ili

d)	ako to zahtijevaju izvanredne okolnosti:

pod uvjetom da su takve iznimke precizne u pogledu sadržaja i ogranične prostoru i vremenu. Takvo hvatanje ne smije djelovati nepovoljno na te vrste.

6.   Konferencija stranaka može predložiti strankama koje su države područja rasprostranjenja migratornih vrsta navedenih u Dodatku I., provođenje daljnjih mjera koje se smatraju pogodnima za dobrobit tih vrsta.

7.   Stranke će, što je brže moguće, obavijestiti Tajništvo o svakoj iznimci načinjenoj u skladu sa stavkom 5. ovog članka.

Članak IV.

Migratorne vrste koje trebaju biti predmet sporazuma: Dodatak II.

1.   U Dodatku II. bit će navedene migratorne vrste koje imaju nepovoljan status zaštite i kojima su potrebni međunarodni sporazumi o zaštiti i gospodarenju, kao i one koje imaju takav status zaštite u kojemu bi uvelike koristila međunarodna suradnja ostvarena kroz međunarodni sporazum.

2.   Ako to okolnosti opravdavaju, ista migratorna vrsta može biti navedena i u Dodatku I. i u Dodatku II.

3.   Stranke koje su države područja rasprostranjenja migratornih vrsta navedenih u Dodatku II., nastojat će sklopiti sporazume kada to bude koristilo tim vrstama, a prednost će dati vrstama s nepovoljnim statusom zaštite.

4.   Potiču se stranke na sklapanje sporazuma za svaku populaciju ili svaki zemljopisno odvojeni dio populacije bilo koje vrste ili niže svojte divljih životinja, čiji primjerci povremeno prelaze jednu ili više nacionalnih jurisdiktičkih granica.

5.   Preslik svakog SPORAZUMA sklopljenog u skladu s odredbama ovog članka, bit će dostavljen Tajništvu.

Članak V.

Smjernice za sklapanje sporazuma

1.   Cilj svakog sporazuma bit će obnavljanje predmetne migratorne vrste do povoljnog statusa zaštite ili održavanje takvog statusa. Svaki sporazum treba se baviti aspektima zaštite i gospodarenja predmetnom migratornom vrstom, koji služe ostvarenju tog cilja.

2.   Svaki sporazum treba obuhvatiti cijelo područje rasprostranjenja predmetne migratorne vrste i treba biti otvoren za pristup svim državama područja rasprostranjenja te vrste, bez obzira na to jesu li stranke ove Konvencije ili nisu.

3.   Sporazum se treba, gdje god je moguće, odnositi na više od jedne migratorne vrste.

4.   Svaki sporazum treba:

a)	utvrditi na koje se migratorne vrste odnosi;

b)	opisati područje rasprostranjenja i selidbene puteve predmetnih vrsta;

c)	omogućiti svakoj stranki da odredi svoje tijelo državne uprave ovlašteno za provođenje sporazuma;

d)	osnovati, ako je potrebno, primjerena tijela koja će pomoći pri provođenju ciljeva sporazuma, nadgledati njegovu učinkovitost i priređivati izvješća za Konferenciju stranaka;

e)	osigurati procedure za rješavanje sporova između stranaka sporazuma i

f)	kao minimalnu mjeru zabraniti svako hvatanje migratornih vrsta iz reda kitova (Cetacea), koje za te vrste nije dopušteno prema bilo kojem drugom višestranom sporazumu, te osigurati pristup sporazumu za sve zemlje koje nisu države područja rasprostranjenja tih migratornih vrsta.

5.   Kada je primjereno i ostvarivo, svaki sporazum treba osigurati sljedeće, ali ne i biti ograničen na to:

a)	povremenu provjeru statusa zaštite predmetnih migratornih vrsta te utvrđivanje činitelja koji mogu ugroziti takav status;

b)	usklađene planove zaštite i gospodarenja;

c)	istraživanja ekologije i populacijske dinamike predmetnih migratornih vrsta s posebnim osvrtom na selidbu;

d)	razmjenu podataka o predmetnim migratornim vrstama, polažući posebno pozornost na razmjenu rezultata istraživanja i odgovarajućih statističkih podataka;

e)	očuvanje, te gdje je potrebno i ostvarivo, obnavljanje staništa važnih za održavanje povoljnog statusa zaštite i zaštitu tih staništa od uznemiravanja, uključujući strogi nadzor nad unošenjem ili nadzor nad već unesenim egzotičnim (stranim) vrstama koje pogubno utječu na migratorne vrste;

f)	održavanje mreže pogodnih staništa primjereno smještenih u odnosu na selidbene puteve;

g)	stvaranje, gdje se to pokaže potrebnim, novih staništa povoljnih za migratorne vrste ili ponovno unošenje migratornih vrsta u odgovarajuća staništa;

h)	uklanjanje u najvećoj mogućoj mjeri, ili kompenzaciju u vezi s radnjama i zaprekama koje usporavaju ili onemogućuju migraciju;

i)	sprečavanje, smanjenje ili nadzor nad ispuštanjem tvari štetnih za predmetne migratorne vrste u njihova staništa;

j)	mjere za nadzor i planiranje hvatanja migratornih vrsta, temeljene na zdravim načelima ekologije;

k)	postupke za koordinaciju akcija u suzbijanju nezakonitog hvatanja;

l)	razmjenu podataka o važnim razlozima ugroženosti migratornih vrsta;

m)	hitne postupke za značajno i žurno jačanje akcija zaštite, ako je status zaštite migratorne vrste ozbiljno ugrožen;

n)	obavješćivanje javnosti o sadržaju i ciljevima sporazuma.

Članak VI.

Države područja rasprostranjenja

1.   Tajništvo će obnavljati popis država područja rasprostranjenja migratornih vrsta navedenih u dodacima I. i II., koristeći se obavijestima primljenima od stranaka.

2.   Stranke će obavješćivati Tajništvo o tome za koje se migratorne vrste, navedene u dodacima I. i II., smatraju državama područja rasprostranjenja, što uključuje i obavješćivanje o brodovima koji pod njihovom zastavom izvan granica nacionalne jurisdikcije hvataju predmetne migratorne vrste, te o budućim planovima glede takvog hvatanja.

3.   Stranke koje su države područja rasprostranjenja migratornih vrsta, navedenih u Dodatku I. ili Dodatku II., moraju najmanje šest mjeseci prije održavanja redovnog sastanka Konferencije stranaka, putem Tajništva obavijestiti Konferenciju stranaka o mjerama koje poduzimaju za predmetne vrste, u svrhu provođenja ove Konvencije.

Članak VII.

Konferencija stranaka

1.   Konferencija stranaka će biti tijelo ove Konvencije za donošenje odluke.

2.   Tajništvo će sazvati sastanak Konferencije stranaka najkasnije dvije godine nakon stupanja na snagu ove Konvencije.

3.   Poslije tog Tajništvo će sazivati redovne sastanke Konferencije stranaka u razdobljima koja ne prelaze tri godine, osim ako Konferencija ne odluči drukčije, te zvanredne sastanke, uvijek kada to bude pismeno zahtijevala najmanje jedna trećina stranaka.

4.   Konferencija stranaka će ustanoviti i revidirati financijske odredbe ove Konvencije. Konferencija stranaka će na svakom svom redovnom sastanku prihvatiti proračun za sljedeće financijsko razdoblje. Svaka stranka će doprinijeti ovome proračunu prema skali koju će odrediti Konferencija. Financijska pravila, uključujući odredbe o proračunu i skali doprinosa, kao i njihove izmjene moraju jednoglasno prihvatiti stranke koje su prisutne i glasuju.

5.   Na svakom sastanku Konferencija stranaka će ocijeniti provedbu ove Konvencije, te posebno može:

a)	revidirati i procijeniti status zaštite migratornih vrsta;

b)	procijeniti napredak koji je načinjen u pravcu zaštite migratornih vrsta, posebno onih navedenih u dodacima I. i II.;

c)	osigurati moguće potrebne odredbe i smjernice za obavljanje dužnosti Znanstvenog vijeća i Tajništva;

d)	primiti i razmotriti sva izvješća koja podnesu Znanstveno vijeće, Tajništvo te bilo koja stranka ili tijelo ustanovljeno u smislu sporazuma;

e)	dati strankama preporuke u vezi s poboljšanjem statusa zaštite migratornih vrsta i nadzirati napredak načinjen u okviru sporazuma;

f)	u onim slučajevima za koje nije sklopljen sporazum, preporučiti održavanje sastanaka država područja rasprostranjenja migratornih vrsta ili skupine migratornih vrsta, na kojima će se raspravljati o mjerama za poboljšanje statusa zaštite predmetnih vrsta;

g)	dati strankama preporuke za poboljšanje učinkovitosti ove Konvencije i

h)	odlučiti o svim dodatnim mjerama, koje treba poduzeti u svrhu provođenja ove Konvencije.

6.   Na svakom sastanku Konferencija stranaka će odrediti vrijeme i mjesto sljedećega sastanka.

7.   Na svakom sastanku Konferencija stranaka će utvrditi i usvojiti pravila procedure za sastanak. Donošenje odluka na sastancima Konferencije stranaka će zahtijevati dvije trećine glasova stranaka koje su prisutne i glasuju, osim kada je drukčije određeno ovom Konvencijom.

8.   Ujedinjeni narodi, njihove specijalizirane agencije, Međunarodna agencija za atomsku energiju kao i sve države koje nisu stranke ove Konvencije, za svaki sporazum, te tijela određena za taj sporazum, mogu biti prisutni kao promatrači na sastancima Konferencija stranaka.

9.   Svaka agencija ili tijelo tehnički kvalificirano za zaštitu, očuvanje i gospodarenje migratornim vrstama, koja pripada sljedećim kategorijama i koja je obavijestila Tajništvo o svojoj želji da bude predstavljena na sastancima Konferencije stranaka kao promatrač, bit će prihvaćena izuzevši ako se najmanje jedna trećina prisutnih stranaka nije izjasnila protiv:

a)	međunarodne agencije ili tijela, bilo vladine ili nevladine te nacionalne vladine agencije i tijela i

b)	nacionalne nevladine agencije ili tijela, koje su ovlaštene za tu svrhu, od države u kojoj imaju sjedište.

Kad su jednom prihvaćeni, promatrači će imati pravo sudjelovanja, ali ne i glasovanja.

Članak VIII.

Znanstveno vijeće

1.   Na svom prvom sastanku Konferencija stranaka će osnovati Znanstveno vijeće kako bi se osigurali savjeti u vezi sa znanstvenim temama.

2.   Svaka od stranaka može imenovati kvalificiranog stručnjaka za člana Znanstvenog vijeća. Osim toga, Znanstveno vijeće će kao članove uključiti kvalificirane stručnjake koje odabere i imenuje Konferencija stranaka; broj tih stručnjaka, mjerila za njihov odabir te uvjete njihovog imenovanja, odredit će Konferencija stranaka.

3.   Znanstveno vijeće će se sastajati na poziv Tajništva, a na temelju zahtjeva Konferencije stranaka.

4.   Znanstveno vijeće će donijeti vlastita pravila procedure koja mora odobriti Konferencija stranaka.

5.   Konferencija stranaka će odrediti zadaće Znanstvenog vijeća koje mogu uključivati sljedeće:

a)	osiguravanje znanstvenog savjeta Konferenciji stranaka, Tajništvu i, ako to odobri Konferencija stranaka, bilo kojem tijelu osnovanom na temelju ove Konvencije ili nekog sporazuma, te bilo kojoj stranki;

b)	predlaganje i koordinaciju istraživanja migratornih vrsta, procjenu rezultata takvih istraživanja s ciljem utvrđivanja statusa zaštite migratornih vrsta te izvješćivanje Konferencije stranaka o tom statusu i o mjerama za njegovo poboljšanje;

c)	izradu preporuka za Konferenciju stranaka o tome koje bi migratorne vrste trebale biti uključene u dodatke I. i II., uključujući navođenje područja njihova rasprostranjenja;

d)	izradu preporuka za Konferenciju stranaka o tome koje bi posebne mjere zaštite i gospodarenja trebale biti uključene u sporazume o migratornim vrstama;

e)	predlaganje Konferenciji stranaka rješenja problema u vezi sa znanstvenim aspektima provođenja ove Konvencije, posebno u vezi sa staništima migratornih vrsta.

Članak IX.

Tajništvo

1.   Za potrebe ove Konvencije, osnovat će se Tajništvo.

2.   Po stupanju na snagu ove Konvencije, izvršni direktor Programa za okoliš Ujedinjenih naroda, formirat će Tajništvo. Do mjere i na način koji on smatra prikladnim, u tome mu mogu pomagati odgovarajuće međuvladine ili nevladine međunarodne ili nacionalne agencije i tijela koja su u tehničkom smislu osposobljena da osiguraju zaštitu, očuvanje i gospodarenje divljim životinjama.

3.   U slučaju da Program za okoliš Ujedinjenih naroda ne bude više u mogućnosti osigurati Tajništvo, Konferencija stranaka će utvrditi druge mogućnosti.

4.   Funkcije Tajništva će biti sljedeće:

a)	da organizira i opslužuje stranke: i) konferencije stranaka i ii) Znanstvenog vijeća;

b)	da održava vezu sa strankama i potiče vezu između stranaka, tijela koja su formirana na temelju sporazuma i drugih međunarodnih organizacija koje se bave migratornim vrstama;

c)	da pribavlja iz primjerenih izvora izvješća i druge obavijesti koje će unaprijediti ciljeve i provođenje ove Konvencije, te da organizira pravilnu raspodjelu tih informacija;

d)	da usmjeri pozornost Konferencije stranaka na bilo koju temu u vezi s ciljevima ove Konvencije;

e)	da priprema izvješća Konferenciji stranaka o radu Tajništva i provođenju ove Konvencije;

f)	da održava i izdaje popis svih država područja rasprostranjenja migratornih vrsta, navedenih u dodacima I. i II.;

g)	da promiče, po uputama Konferencije stranaka, sklapanje sporazuma;

h)	da održava popis sporazuma i dostavlja ga strankama te, ako to zahtijeva Konferencija stranaka, osigura sve obavijesti glede sporazuma;

i)	da održava i izdaje popis preporuka koje donese Konferencija stranaka, u vezi s podstavcima (e), (f) i (g) stavka 5. članka VII. ili popis odluka u vezi s podstavkom (h) istog stavka;

j)	da osigura obavješćivanje javnosti u vezi s ovom Konvencijom i njenim ciljevima i

k)	da obavlja svaku drugu zadaću koju mu na temelju ove Konvencije povjeri Konferencija stranaka.

Članak X.

Amandmani na Konvenciju

1.   Ova Konvencija može biti dopunjena na svakom redovnom ili izvanrednom sastanku Konferencije stranaka.

2.   Svaka stranka može predložiti amandman.

3.   Tekst svakog predloženog amandmana treba s obrazloženjem poslati Tajništvu najmanje stotinu i pedeset dana prije sastanka na kojem će se amandman razmatrati, a Tajništvo ga mora odmah proslijediti strankama. Sve primjedbe na tekst amandmana stranke moraju dostaviti Tajništvu najmanje šezdeset dana prije sastanka. Tajništvo će, odmah nakon zadnjega dana roka za dostavu primjedbi, proslijediti strankama sve pristigle primjedbe.

4.   Amandmani će se usvajati dvotrećinskom većinom glasova stranaka koje su prisutne i glasuju.

5.   Usvojeni amandman će stupiti na snagu za sve stranke koje su ga prihvatile, prvog dana trećeg mjeseca nakon dana kad je dvije trećine stranaka položilo instrumente prihvata kod depozitara. Za svaku stranku koja položi instrument prihvata nakon dana kad je to učinilo dvije trećine stranaka, amandmanće stupiti na snagu prvog dana trećeg mjeseca nakon polaganja instrumenata prihvata.

Članak XI.

Amandmani na Dodatke

1.   Dodaci I. i II. mogu biti dopunjeni na svakom redovnom ili izvanrednom sastanku Konferencije stranaka.

2.   Svaka stranka može predložiti amandman.

3.   Tekst svakog predloženog amandmana s obrazloženjem koje se temelji na najboljim postojećim znanstvenim dokazima, treba poslati Tajništvu najmanje stotinu i pedeset dana prije sastanka, a Tajništvo ga mora odmah proslijediti strankama. Sve primjedbe na tekst amandmana, stranke moraju dostaviti Tajništvu najmanje šezdeset dana prije sastanka. Tajništvo će, odmah nakon zadnjega dana roka za dostavu primjedbi, proslijediti strankama sve pristigle primjedbe.

4.   Amandmani će se usvajati dvotrećinskom većinom glasova stranaka, koje su prisutne i glasuju.

5.   Amandman na dodatke stupit će na snagu za sve stranke devedeset dana nakon sastanka Konferencije stranaka na kojem je usvojen, izuzevši za one stranke koje izraze rezervu u odnosu na taj amandman, u skladu sa stavkom 6. ovog članka.

6.   Tijekom perioda od devedeset dana iz stavka 5. ovog članka, svaka stranka može putem pismenog priopćenja depozitaru izraziti rezervu u odnosu na amandman. Rezervu na amandman moguće je povući putem pismenog priopćenja depozitaru, te će za tu stranku amandman stupiti na snagu devedeset dana nakon povlačenja rezerve.

Članak XII.

Utjecaj na međunarodne konvencije i druga zakonodavstva

1.   Ništa u ovoj Konvenciji neće ići nauštrb kodifikacije i donošenja zakona o moru od strane Konferencije Ujedinjenih naroda o Zakonu o moru, koja je bila sazvana u skladu s Rezolucijom 2 570 C (XXV) Glavne skupštine Ujedinjenih naroda, kao ni nauštrb sadašnjih ili budućih potraživanja i pravnih stavova bilo koje države, u vezi sa zakonom o moru te prirodom i rasponom priobalnog pojasa i područja plovidbe pod njenom jurisdikcijom.

2.   Odredbe ove Konvencije ni na koji način neće utjecati na prava ili obveze bilo koje stranke koje proistječu bilo iz kojega postojećeg ugovora, konvencije ili međunarodnog sporazuma.

3.   Odredbe ove Konvencije ni na koji način neće utjecati na pravo stranaka da usvoje strože nacionalne mjere u vezi sa zaštitom migratornih vrsta, navedenih u dodacima I. i II., ili da donesu nacionalne mjere u vezi sa zaštitom vrsta koje nisu navedene u dodacima I. i II.

Članak XIII.

Rješavanje sporova

1.   Svi sporovi do kojih može doći između dviju ili više stranaka u vezi s tumačenjem ili primjenom odredbi Konvencije, rješavat će se pregovorima između stranaka u sporu.

2.   Ako se spor ne može riješiti u skladu sa stavkom 1. ovog članka, stranke mogu uz uzajamnu suglasnost predati spor na arbitražu, prije svega Stalnom arbitražnom sudu u Haagu, čija će arbitražna odluka biti obvezujuća za stranke u sporu.

Članak XIV.

Rezerve

1.   Odredbe ove Konvencije ne podliježu općim rezervama. Posebne rezerve se mogu izraziti u skladu s odredbama ovog članka i članka XI.

2.   Svaka država ili regionalna organizacija ekonomske zajednice može prilikom polaganja svojega instrumenta ratifikacije, prihvata, odobrenja ili pristupa, izraziti posebnu rezervu u odnosu na navođenje bilo koje migratorne vrste u Dodatku I. ili Dodatku II. ili u oba, te se neće smatrati strankom u odnosu na predmetnu rezervu sve do devedeset dana nakon objave depozitara o primitku obavijesti o povlačenju te rezerve.

Članak XV.

Potpisivanje

Ova Konvencija će biti otvorena za potpisivanje u Bonnu, svim zemljama i regionalnim organizacijama ekonomske zajednice, do dvadeset i drugog lipnja 1980. godine.

Članak XVI.

Ratifikacija, prihvat odobrenje

Ova Konvencija će podlijegati ratifikaciji, prihvatu ili odobrenju. Instrumenti ratifikacije, prihvata ili odobrenja će biti podložni kod Vlade Savezne Republike Njemačke, koja će biti depozitar.

Članak XVII.

Pristup

Poslije dvadeset i drugog lipnja 1980. godine ova Konvencija će biti otvorena za pristup svim zemljama koje nisu potpisnice i bilo kojoj regionalnoj organizaciji ekonomske zajednice. Instrumenti pristupa položit će se kod depozitara.

Članak XVIII.

Stupanje na snagu

1.   Ova Konvencija će stupiti na snagu prvog dana trećeg mjeseca nakon dana polaganja petnaestog instrumenata ratifikacije, prihvata, odobrenja ili pristupa kod depozitara.

2.   Za svaku državu ili svaku regionalnu organizaciju ekonomske zajednice koja ratificira, prihvati ili odobri ovu Konvenciju ili joj pristupi nakon polaganja petnaestog instrumenta ratifikacije, prihvata, odobrenja ili pristupa, ova Konvencija će stupiti na snagu prvog dana trećeg mjeseca nakon što je ta država ili organizacija položila instrument prihvata, odobrenja ili pristupa.

Članak XIX.

Otkazivanje

Svaka stranka može u bilo koje vrijeme otkazati sudioništvo u ovoj Konvenciji putem pisanog priopćenja depozitaru. Otkazivanje postaje punovažno dvanaest mjeseci pošto je depozitar primio priopćenje.

Članak XX.

Depozitar

1.   Izvornik ove Konvencije na engleskom, francuskom, njemačkom, ruskom i španjolskom jeziku, čije su verzije podjednako vjerodostojne, bit će položen kod depozitara. Depozitar će dostaviti ovjerene preslike svih verzija svim državama i regionalnim organizacijama ekonomske zajednice koje su potpisale Konvenciju ili položile instrument pristupa.

2.   Depozitar će, nakon savjetovanja sa zainteresiranim vladama, pripremiti službenu verziju teksta ove Konvencije, na arapskom i kineskom jeziku.

3.   Depozitar će obavijestiti sve države i regionalne organizacije ekonomske zajednice koje su potpisnice i pristupnice, kao i Tajništvo, o potpisima, polaganjima instrumenata ratifikacije, prihvata, odobrenja ili pristupa, stupanju na snagu ove Konvencije, amandmanima na Konvenciju, posebnim rezervama, te o priopćenjima o otkazivanju.

4.   Čim ova Konvencija stupi na snagu, depozitar će njezin ovjereni preslik proslijediti Tajništvu Ujedinjenih naroda, radi registracije i objavljivanja, u skladu s člankom 102. Povelje Ujedinjenih naroda.

---

DODATAK I.

TUMAČENJE

1.	Migratorne vrste uključene u ovaj Dodatak označene su: a) prema nazivu vrste ili podvrste, ili b) kao skupni naziv za migratorne vrste obuhvaćene višom svojtom ili određenim njenim dijelom.

2.	Ostalo navođenje svojti viših od vrsta samo je za obavijest odnosno razredbu.

3.	Skraćenica „(s.l.)” označava da se znanstveni naziv koristi u svom širem značenju.

4.	Simbol (-) ispred broja pokraj naziva svojte znači da su određene zemljopisno izdvojene populacije izuzete iz te svojte, i to: - 101 populacije Perua

5.	Simbol (+) ispred broja pokraj naziva vrste označava da su samo određene zemljopisno izdvojene populacije spomenute vrste uključene u ovaj Dodatak, i to: + 201 populacije sjeverozapadne Afrike + 202 populacije Afrike + 203 populacije gornje Amazone

6.	Zvjezdica (*) pokraj naziva vrste znači da je vrsta, ili odvojena populacija te vrste, ili viša svojta koja sadrži tu vrstu, uključena u Dodatak II.

MAMMALIA - SISAVCI

CHIROPTERA
Molossidae	Tadarida brasiliensis
PRIMATES
Pongidae	Gorilla gorilla bcringei
CETACEA
Balaenopteridae	Balaenoptera musculus Megaptera novaeangliae
Balaenidae	Balaena mysticetus Eubalaena glacialis (s.l.)
PINNIPEDIA
Phocidae	Monachus monachus*
PERISSODACTYLA
Equidae	Equus grevyi
ARTIODACTYLA
Camelidae	Vicugna vicugna* -101
Cervidae	Cervus elaphus barbarus
Bovidae	Bos sauveli Addax nasomaculatus Gazella cuvieri Gazella dama Gazella dorcas + 201

AVES - PTICE

PROCELLARIIFORMES
Diomedeidae	Diomedca albatrus
Procellariidae	Pterodroma cahow Pterodroma phaeopygia
CICONIIFORMES
Ardeidae	Egretta eulophotes
Ciconiidae	Ciconia boyciana
Threskiornithidae	Geronticus eremita
ANSERIFORMES
Anatidae	Chloephaga rubidiceps*
FALCONIFORMES
Accipitridae	Haliaeetus pelagicus*
GRUIFORMES
Gruidae	Grus japonensis* Grus leucogeranus* Grus nigricollis*
Olididae	Chlamydotis undulata* + 201
CHARADRIIFORMES
Scolopacidae	Numenius borealis* Numenius benmrostris*
Laridae*	Larus audouinii Larus relictus Larus saundersi
Alcidae	Synthliboramphus antiquus wumizusume
PASSERIFORMES
Parulidae	Dendroica kirtlandii
Fringillidae	Serinus syriacus

REPTILIA - GMAZOVI

TESTUDINES
Cheloniidae	Lepidochelys kempii*
Dermochelidae	Dermochelys coriacea*
Pelomedusidae	Podocnemis expansa* + 203
CROCODYLIA
Gavialidae	Gavialis gangeticus

PISCES - RIBE

SILURIFORMES
Schilbeidae	Pangasianodon gigas

---

DODATAK II.

TUMAČENJE

1.

Migratorne vrste uključene u ovaj Dodatak označene su: a) prema nazivu vrste ili podvrste; ili b) kao skupni naziv za migratorne vrste obuhvaćene višom svojtom ili određenim njenim dijelom. Ako nije drukčije navedeno, u slučajevima kad se spominje viša svojta od vrste, podrazumijeva se da bi sve migratorne vrste unutar te svojte mogle imati značajne koristi od sklapanja SPORAZUMA.

2.	Skraćenica „spp.” koja slijedi iza naziva porodice ili roda označava sve migratorne vrste unutar te porodice ili roda.

3.	Ostalo navođenje svojti viših od vrsta samo je za obavijest odnosno razredbu.

4.	Skraćenica „(s. l.)” označava da se znanstveni naziv koristi u svomširem značenju.

5.	Simbol (+) ispred broja pokraj naziva vrste ili više svojte označava da su samo određene zemljopisno izdvojene populacije spomenute svojte uvrštene u ovaj Dodatak, i to: + 201 populacije Azije

6.	Zvjezdica (*) pokraj naziva vrste ili više svojte znači da je vrsta, ili odvojena populacija te vrste, ili jedna ili više vrsta unutar te više svojte, uključena u Dodatak I.

MAMMALIA - SISAVCI

CETACEA
Monodontidae	Delphmaptcrus leucas
PROBOSCIDAE
Elephantidae	Loxodonta africana
SIRENIA
Dugongidae	Dugong dugon
PINNIPEDIA
Phocidae	Monachus monachus*
ARTIODACTYLA
Camelidae	Vicugna vicugna*
Bovidae	Oryx dammah Gazella gazella + 201

AVES - PTICE

PELECANIFORMES
Pelecanidae	Pelecanus crispus
CICONIIFORMES
Ciconiidae	Cicortia ciconia Ciconia nigra
Threskiornithidae	Platalea leucorodia
Phoenicopteridae	spp.
ANSERIFORMES
Anatidae	spp.*
FALCONIFORMES
Cathartidae	spp.
Pandionidae	Pandion haliaetus
Accipitndae	spp.*
Falconidae	spp.
GALLIFORMES
Phasiamdae	Coturnix coturnix coturnix
GRUIFORMES
Gruidae	Grus spp.* Anthropoides virgo
Otididae	Chlamydotis undulata* + 201
CHARADRIIFORMES
Charadriidae	spp.
Scolopacidae	spp.*
Recurvirostridae	spp.
Phalaropodidae	spp.
PASSERIFORMES
Muscicapidae (s.l.)	spp.

REPTILIA - GMAZOVI

TESTUDINES
Cheloniidae	spp.*
Dermochelyidae	spp.*
Pelomedusidae	Podocnemis expansa*
CROCODYLIA
Crocodylidae	Crocodilus porosus

PISCES - RIBE

ACIPENSERIFORMES
Acipenseridae	Acipenser fulvescens

INSECTA - KUKCI

LEPIDOPTERA
Danaidae	Danaus plexippus

---