DD-HR

(2) SL L 263, 11.10.1975., str. 1.

(3) SL L 192, 22.8.1972., str. 1.

(4) SL L 149, 1.7.1972., str. 4.

01/Sv. 16

Službeni list Europske unije

31976R1860

L 214/24

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

UREDBA VIJEĆA (EZUČ, EEZ, EURATOM) br. 1860/76

od 29. lipnja 1976.

o utvrđivanju Uvjeta zaposlenja osoblja Europske zaklade za poboljšanje životnih i radnih uvjeta

VIJEĆE EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EEZ) br. 1365/75 od 26. svibnja 1975. o osnivanju Europske zaklade za poboljšanje životnih i radnih uvjeta (1), a posebno njezin članak 17.,

uzimajući u obzir prijedlog Komisije,

budući da Vijeće, djelujući na prijedlog Komisije, treba donijeti odredbe koje se odnose na osoblje ove Zaklade,

DONIJELO JE OVU UREDBU:

GLAVA I.

OPĆE ODREDBE

Članak 1.

1. Ovi se Uvjeti zaposlenja odnose na:

—	direktora i zamjenika direktora Zaklade,

—	osoblje Zaklade,

—	lokalno osoblje Zaklade.

2. Za potrebe ovih Uvjeta zaposlenja, osobljem Zaklade smatra se osoblje zaposleno radi popunjavanja radnih mjesta uključenih u proračun Zaklade.

3. Za potrebe ovih Uvjeta zaposlenja, „lokalno osoblje” znači osoblje zaposleno u skladu s lokalnom praksom za fizičke ili uslužne djelatnosti, na radnom mjestu koje nije na popisu radnih mjesta priloženom proračunu Zaklade te se isplaćuje iz ukupnih proračunskih sredstava određenih u tu svrhu.

4. Direktor, kojeg imenuje Komisija Europskih zajednica, zapošljava se na radnom mjestu koje se nalazi na popisu radnih mjesta priloženom proračunu Zaklade, radi izvršavanja dužnosti iz članka 9. Uredbe (EEZ) br. 1365/75.

Zamjenik direktora, kojeg imenuje Komisija Europskih zajednica, zapošljava se na radnom mjestu koje se nalazi na popisu radnih mjesta priloženom proračunu Zaklade, kako bi pomagao direktoru i zamjenjivao ga u slučaju odsutnosti ili ako je iz drugih razloga spriječen izvršavati svoje dužnosti.

5. Direktor je ovlašten sklapati ugovore o radu s osobljem iz stavaka 2. i 3.

Predsjednik Upravnog odbora Zaklade ovlašten je sklapati ugovore o radu s direktorom i zamjenikom direktora.

GLAVA II.

OSOBLJE ZAKLADE

POGLAVLJE 1.

Članak 2.

Osoblje se može zaposliti na određeno ili neodređeno vrijeme.

Ugovori na određeno vrijeme ne smiju se sklapati za razdoblja dulja od pet godina i mogu se obnavljati.

Članak 3.

Osoblje se smije zapošljavati samo radi popunjavanja, u skladu s ovom glavom, praznih radnih mjesta koja su uključena u popis radnih mjesta priložen proračunu Zaklade. Svako prazno radno mjesto koje je potrebno popuniti oglašava se na odgovarajući način. Postupak oglašavanja određuje Upravni odbor.

Članak 4.

Osoblje se dijeli na četiri kategorije, podijeljene na platne razrede koji odgovaraju dužnostima koje trebaju obavljati.

Osoblje se raspoređuje u razrede u skladu sa stupnjem obrazovanja i radnim iskustvom.

U sljedećoj su tablici prikazani odgovarajući razredi za osnovna radna mjesta:

Kategorija	Razred	Osnovno radno mjesto
A	A 5	Glavni upravitelj
	A 6	Upravitelj
	A 7	Upravitelj
	A 8	Pomoćnik upravitelja
B	B 1	Glavni upravni pomoćnik
	B 3	Viši upravni pomoćnik
	B 5	Upravni pomoćnik
C	C 1	Glavni tajnik
	C 1	Glavni uredski službenik
	C 2	Tajnik/stenodaktilograf
	C 3	Uredski službenik
	C 5	Daktilograf
	C 5	Uredski pomoćnik
D	D 2	Kvalificirani djelatnik
D	D 4	Nekvalificirani djelatnik

Na temelju ove tablice i sporazumno s Komisijom Europskih zajednica, Upravni odbor određuje dužnosti i ovlaštenja za svako osnovno radno mjesto.

Članak 5.

Razred i stupanj dodijeljeni zaposlenicima navode se u njihovim ugovorima o radu.

Član osoblja se u trenutku zaposlenja razvrstava u prvi stupanj svoga razreda. Međutim, direktor može, uzimajući u obzir osposobljavanje i posebno radno iskustvo koje osoba ima za neko radno mjesto, odobriti viši položaj u njezinom razredu. Takvo napredovanje ne smije premašiti 48 mjeseci.

Postavljanje osoblja na radno mjesto koje odgovara višem razredu od onog u koji je bio razvrstan pri zaposlenju zapisuje se u sporazum koji se prilaže ugovoru o radu.

Članak 6.

1. Osniva se odbor osoblja koji izvršava dužnosti koje su mu dodijeljene ovim Uvjetima zaposlenja.

2. Sastav i postupke odlučivanja ovog odbora određuje Upravni odbor Zaklade u skladu s Prilogom I.

3. Odbor osoblja predstavlja interese zaposlenih u odnosu na Zakladu te održava stalnu povezanost između Zaklade i osoblja. On doprinosi dobrom djelovanju Zaklade, time što omogućuje osoblju da izrazi svoje mišljenje.

Odbor osoblja obavješćuje direktora o teškoćama koje se općenito odnose na tumačenje i primjenu ovih Uvjeta zaposlenja. Od odbora se može zatražiti mišljenje u vezi sa svim teškoćama ove vrste.

Odbor direktoru podnosi prijedloge u vezi s organizacijom i provođenjem usluga te prijedloge za poboljšanje uvjeta rada ili općih životnih uvjeta osoblja.

4. Član osoblja koji je potpisao ugovor o radu na više od godinu dana ili na neodređeno vrijeme ima pravo glasovati i kandidirati se na izborima za odbor osoblja.

Član osoblja koji je potpisao ugovor na manje od godinu dana također ima pravo glasa, ako rade za Zakladu najmanje šest mjeseci.

POGLAVLJE 2.

Prava i obveze

Članak 7.

Osoblje izvršava svoje dužnosti i ponaša se isključivo u skladu s interesima Zaklade. Ono ne traži niti slijedi upute bilo koje vlade, tijela, organizacije ili osobe izvan Zaklade.

Bez dopuštenja direktora Zaklade članovi osoblja ne smiju primiti od vlade ili bilo kojeg drugog izvora izvan Zaklade počasti, odlikovanja, usluge, poklone ili isplate bilo koje vrste, osim za zadaće izvršene prije zaposlenja u Zakladi ili tijekom dopusta zbog ispunjavanja vojne ili druge obveze prema svojoj državi i u vezi s tom obvezom.

Članak 8.

Osoblje se suzdržava od svakog djelovanja te, posebno, svakog javnog izražavanja mišljenja koje bi se moglo odraziti na njihov položaj.

Djelatnosti izvan Zaklade, bilo plaćene ili ne, nisu dozvoljene.

Članak 9.

Ako bračni drug člana osoblja ima plaćeno zaposlenje, zaposlenik o tome obavješćuje direktora.

Ako priroda te djelatnosti nije u skladu s prirodom zaposlenja člana osoblja Zaklade te ako on ne može zajamčiti da će ona prestati unutar određenog razdoblja, direktor odlučuje može li on nastaviti raditi na svom radnom mjestu.

Članak 10.

Svaki član osoblja koji pri izvršavanju dužnosti mora donijeti odluku o pitanju čije rješavanje ili rezultat toliko utječe na njegov osobni interes da dovodi u pitanje njegovu neovisnost, o tome obavješćuje direktora.

Članak 11.

Član osoblja koji se kandidirao za parlamentarne izbore mora zatražiti neplaćeni dopust za razdoblje koje ne može biti dulje od tri mjeseca.

Direktor razmatra slučaj svakog člana osoblja koji je tako izabran. Ovisno o važnosti funkcije na koju je izabran član osoblja i dužnosti koje ona obuhvaća, direktor odlučuje treba li dotični član osoblja i dalje biti aktivno zaposlen ili zatražiti neplaćeni dopust. U potonjem slučaju, trajanje dopusta jednako je trajanju mandata izabranog člana osoblja.

Članak 12.

Članovi osoblja su i nakon odlaska iz službe dužni ponašati se časno i diskretno u pogledu prihvaćanja određenih imenovanja ili povlastica.

Članak 13.

Članovi osoblja čuvaju tajnost svih činjenica i podataka koje saznaju tijekom ili u vezi s izvođenjem svojih dužnosti; neovlaštenim osobama ni na koji način ne smiju otkriti dokumente ili informacije koji već nisu objavljeni. Obveza čuvanja tajnosti vrijedi i nakon odlaska iz službe.

Članovi osoblja ne smiju, sami ili zajedno s drugima, objaviti ili omogućiti objavljivanje, bez prethodnog odobrenja direktora, sadržaja koji su u vezi s djelovanjem Zaklade. Odobrenje direktora odbija se samo ako predloženo objavljivanje ugrožava interese Zaklade.

Članak 14.

Sva prava koja proizlaze iz poslova koje su obavili članovi osoblja pri izvršavanju svojih dužnosti vlasništvo su Zaklade.

Članak 15.

Članovi osoblja ne smiju, bez prethodnog odobrenja direktora, otkriti ni iz kojeg razloga, ni u kojem pravnom postupku, informacije koje su doznali tijekom izvršavanja svojih dužnosti. Odobrenje se odbija samo kad je to u interesu Zaklade te iz tog odbijanja ne proizlaze kaznene posljedice za člana osoblja. Ta obveza vrijedi za zaposlenike i nakon prestanka radnog odnosa.

Prethodni se stavak ne primjenjuje na članove osoblja ili bivše članove osoblja koji svjedoče pred Sudom Europskih zajednica o pitanju koje se odnosi na članove osoblja ili bivše članove osoblja Zaklade.

Članak 16.

Članovi osoblja borave u mjestu gdje su zaposleni ili na udaljenosti koja je u skladu s primjerenim izvršavanjem njihovih dužnosti.

Članak 17.

Neovisno o svom položaju, član osoblja pomaže i daje savjete svojim nadređenima; odgovoran je za izvršavanje dužnosti koje su mu dodijeljene.

Član osoblja koji je zadužen za bilo koje područje usluga odgovara svojim nadređenima za ovlasti koje su mu dodijeljene i izvršavanje uputa koje je izdao. Odgovornost podređenih ga ni u kojem slučaju ne oslobađa od vlastitih odgovornosti.

Član osoblja koji primi upute koje smatra nepravilnima ili za koje smatra da bi mogle prouzročiti ozbiljne teškoće mora obavijestiti neposredno nadređenu osobu o tome, prema potrebi i u pisanom obliku. Ako neposredno nadređena osoba u pisanom obliku potvrdi upute, član osoblja ih mora provesti, osim ako time krši kazneno pravo.

Članak 18.

Od člana osoblja može se zahtijevati da nadoknadi, u cijelosti ili djelomično, štetu koju je nanio Zakladi zbog ozbiljnih propusta koje je počinio u tijeku ili u vezi s izvršavanjem dužnosti.

Direktor donosi obrazloženu odluku u skladu s postupkom koji je predviđen za disciplinska pitanja.

Sud Europskih zajednica nadležan je za rješavanje svih sporova koji bi mogli proizići iz ove odredbe.

Članak 19.

Povlastice i imuniteti dodjeljuju se članovima osoblja isključivo u interesu Zaklade. Podložno Protokolu o povlasticama i imunitetima Europskih zajednica, članovi osoblja nisu oslobođeni ispunjavanja svojih privatnih obveza ili poštovanja važećih zakona i policijskih propisa.

Članak 20.

Zaklada pomaže svim članovima osoblja, posebno u postupcima u protiv osoba koje su njima ili članovima njihovih obitelji, zbog njihovog položaja ili dužnosti, prijetile, koje su ih vrijeđale ili klevetale te počinile napad na njih, njihove članove obitelji ili njihovu imovinu.

Zaklada članu osoblja nadoknađuje štetu koja mu je nanesena u tim slučajevima, ako je član osoblja nije prouzročio namjerno ili krajnjom nepažnjom te nije uspio dobiti naknadu štete od osobe koja ju je prouzročila.

Zaklada članovima osoblja olakšava dodatno osposobljavanje i obrazovanje, koje je u skladu s njenim pravilnim djelovanjem i njenim interesima.

Članak 21.

Članovi osoblja imaju pravo na udruživanje; mogu posebno biti članovi sindikata ili profesionalnih udruženja.

Članak 22.

Članovi osoblja mogu podnositi zahtjeve direktoru.

O svakoj odluci koja se odnosi na određenog pojedinca, a koja je donesena na temelju ovih Uvjeta zaposlenja, taj se član osoblja bez odgode obavješćuje u pisanom obliku. U svakoj odluci koja negativno utječe na člana osoblja navode se razlozi na kojima se ona temelji.

Posebne odluke koje se odnose na administrativni status člana osoblja bez odgode se objavljuju u prostorijama Zaklade.

POGLAVLJE 3.

Uvjeti zaposlenja

Članak 23.

1. Zapošljavanje osoblja mora Zakladi osigurati usluge najsposobnijih, najučinkovitijih i najpoštenijih osoba, izabranih na najširem mogućem zemljopisnom području među državljanima država članica Europskih zajednica.

Članovi osoblja odabiru se bez obzira na rasu, uvjerenje ili spol.

Radna mjesta ne smiju biti rezervirana za državljane određene države članice.

2. Član osoblja uzima se u službu isključivo pod uvjetom da:

(a)	je državljanin jedne od država članica Europskih zajednica, osim ako Upravni odbor odobri izuzeće, i ako uživa sva građanska prava;

(b)	je ispunio sve zakonske obveze u pogledu vojne službe;

(c)	dostavi odgovarajuću potvrdu kojom dokazuje prikladnost za obavljanje dužnosti;

(d)	je fizički sposoban obavljati poslove; i

(e)	dostavi dokaz o izvrsnom poznavanju jednog od jezika Europskih zajednica i o zadovoljavajućem poznavanju drugog jezika Europskih zajednica na razini potrebnoj za obavljanje poslova.

Članak 24.

Prije stupanja u radni odnos člana osoblja pregledava liječnik kojeg je odabrala Zaklada, kako bi se uvjerila da član osoblja ispunjava uvjete iz članka 23. stavka 2. točke (d).

Članak 25.

Od člana osoblja može se zatražiti da odsluži probni rok u trajanju od najviše šest mjeseci.

Nakon isteka probnog roka prestaje radni odnos člana osoblja čiji rad nije bio zadovoljavajući. U tom slučaju, član osoblja prima naknadu u visini jedne trećine svoje osnovne plaće za svaki mjesec odrađen u cijelosti tijekom probnog roka.

POGLAVLJE 4.

Radni uvjeti

Članak 26.

Aktivno zaposleno osoblje stalno je na raspolaganju Zaklade.

Međutim, redovno radno vrijeme ne smije biti više od 42 sata tjedno, a direktor određuje broj sati u radnom danu.

Članak 27.

Od članova osoblja ne može se zahtijevati prekovremeni rad, osim u hitnim slučajevima ili zbog iznimnog opterećenja poslom; noćni rad, rad nedjeljom ili praznicima odobrava se isključivo u skladu s postupkom koji utvrđuje direktor. Ukupno trajanje prekovremenog rada koji se može zahtijevati od člana osoblja ne smije biti veće od 150 sati u razdoblju od šest mjeseci.

Članovi osoblja iz kategorija A i B za prekovremeni rad ne ostvaruju pravo na naknadu ili primitke od rada.

Kako je predviđeno Prilogom II., članovi osoblja iz kategorija C i D za prekovremeni rad ostvaruju pravo na kompenzacijski dopust ili primitke od rada, ako zahtjevi službe ne dopuštaju kompenzacijski dopust u mjesecu koji slijedi nakon mjeseca u kojem je obavljen prekovremeni rad.

Članak 28.

Članovi osoblja imaju pravo na godišnji odmor od najmanje 24, a najviše 30 radnih dana u kalendarskoj godini, u skladu s pravilima koja utvrđuje Upravni odbor u dogovoru s Komisijom Europskih zajednica, nakon savjetovanja s odborom osoblja.

Pored ovoga godišnjeg odmora, osoblju se može iznimno, na temelju zahtjeva, odobriti posebni dopust. Pravila koja se odnose na taj dopust utvrđena su u Prilogu III.

Članak 29.

Osim dopusta utvrđenog člankom 28., trudnice imaju pravo, uz predočenje liječničkog uvjerenja, na rodiljni dopust koji počinje šest tjedana prije očekivanog datuma poroda prikazanog u potvrdi i završava osam tjedana nakon datuma poroda; taj dopust ne smije trajati manje od 14 tjedana.

Članak 30.

1. Član osoblja koji predoči dokaz o nesposobnosti izvršavanja dužnosti zbog bolesti ili nesreće ima pravo na plaćeno bolovanje.

On izvješćuje Zakladu o svojoj nesposobnosti što je moguće prije te navodi adresu na kojoj se nalazi. Ako je odsutan više od tri dana, podnosi liječničko uvjerenje. Od njega se može zatražiti da se podvrgne liječničkom pregledu koji organizira Zaklada.

Ako je tijekom 12 mjeseci član osoblja odsutan manje od tri dana zbog bolesti te je zbroj tih izostanaka veći od 12 dana, direktor donosi odluku na temelju savjeta liječnika kojeg imenuje Zaklada, nakon savjetovanja s liječnikom kojeg izabere član osoblja.

Plaćeno bolovanje ne smije, međutim, biti dulje od jednog mjeseca ili razdoblja tijekom kojeg je član osoblja radio. Bolovanje se ne može produljiti nakon isteka ugovora o radu.

Nakon isteka ovih vremenskih ograničenja član osoblja, čiji ugovor o radu nije prekinut, bez obzira na nesposobnost da preuzme svoje dužnosti, odlazi na neplaćeni dopust.

Međutim, u slučaju profesionalne bolesti ili nesreće na radu, član osoblja i dalje prima pune primitke od rada tijekom razdoblja nesposobnosti za rad, sve do dodjele davanja predviđenih za ovu svrhu nacionalnim zakonima koji se primjenjuju u skladu s člankom 38.

2. Članovi osoblja svake godine obavljaju liječnički pregled kod liječnika kojeg imenuje Zaklada ili kojeg sami odaberu.

U potonjem slučaju, honorar liječniku isplaćuje Zaklada do najvišeg iznosa koji utvrđuje Upravni odbor.

Članak 31.

Osim u slučaju bolesti ili nesreće, član osoblja ne može izostati s posla bez prethodnog dopuštenja neposredno nadređene osobe. Ne dovodeći u pitanje stegovne mjere koje se mogu primijeniti, svaki utvrđeni neodobreni izostanak s posla oduzima se od godišnjeg odmora dotične osobe. Ako je iskoristio cijeli godišnji odmor, član osoblja gubi pravo na primitke od rada za odgovarajuće razdoblje.

Ako član osoblja želi bolovanje provesti izvan mjesta u kojem je zaposlen, mora prethodno dobiti dopuštenje od direktora.

Članak 32.

U dogovoru s Komisijom Europskih zajednica, nakon savjetovanja s odborom osoblja, Upravni odbor sastavlja popis praznika.

Članak 33.

U iznimnim okolnostima i na njegov zahtjev, članu osoblja može se odobriti neplaćeni dopust zbog posebno važnih osobnih razloga. Direktor određuje trajanje dopusta koje ne smije biti dulje od jedne četvrtine razdoblja koje je član osoblja već odradio ili tri mjeseca, ovisno koje je razdoblje kraće.

Svaki dopust odobren u skladu s prvim stavkom ne uzima se u obzir za potrebe primjene članka 35. drugog stavka.

Članak 34.

Članu osoblja koji je pozvan na služenje vojnog roka odobrava se dopust s punim primicima od rada, na razdoblje jednako razdoblju u kojem je radio, ali do najviše tri mjeseca. Po isteku tog razdoblja, za preostalo vrijeme provedeno u služenju vojnog roka, a najviše za polovicu razdoblja u kojem je radio, član osoblja prima naknadu u visini jedne trećine njegove osnovne plaće. Po isteku tog dodatnog razdoblja član osoblja ima pravo na neplaćeni dopust.

Međutim, plaćanja iz prethodnog stavka umanjuju se za iznos plaće koju član osoblja dobiva za vojnu službu u relevantnom razdoblju.

POGLAVLJE 5.

Primici od rada i troškovi

Članak 35.

U skladu s Prilogom IV. član osoblja ima pravo na primitke od rada, koji odgovaraju njegovom razredu i stupnju.

Član osoblja koji je dvije godine bio na istom stupnju u svom razredu, automatski napreduje na sljedeći stupanj u tom razredu.

Članak 36.

U slučaju smrti člana osoblja, nadživjeli bračni drug ili uzdržavana djeca imaju pravo na pune pokojnikove primitke od rada do kraja trećeg mjeseca nakon mjeseca u kojem je nastupila smrt.

Članak 37.

U skladu s odredbama Priloga IV., član osoblja ima pravo na naknadu troškova koji su za njega nastali zbog prihvaćanja imenovanja ili odlaska iz službe te troškova koji su za njega nastali tijekom ili u vezi s obavljanjem poslova.

POGLAVLJE 6.

Davanja iz sustava socijalne sigurnosti

Članak 38.

1. Za članove osoblja vrijede propisi iz socijalne sigurnosti države članice u kojoj su zaposleni kako bi bili osigurani u slučaju bolesti, nesreće, invalidnosti i smrti te imali pravo na starosnu mirovinu.

Međutim, što se tiče odredaba koje se ne odnose na obiteljske naknade (pravila dodjele tih naknada predviđena su u Prilogu IV.), članovi osoblja mogu odabrati između zakonodavstva države članice u kojoj su zaposleni, onog koje je zadnje vrijedilo za njih ili zakonodavstva države članice čiji su državljani. Odabir, koji član osoblja može izvršiti samo jednom u šest mjeseci od datuma sklapanja ugovora o radu ili stupanja na snagu ove uredbe, vrijedi od datuma stupanja u službu.

Zaklada plaća doprinose poslodavca u skladu sa zakonodavstvom koje se primjenjuje ako je član osoblja uključen u obvezni sustav socijalne sigurnosti, ili dvije trećine doprinosa člana osoblja ako je dobrovoljno uključen u državni sustav socijalne sigurnosti čiji je član bio prije stupanja u službu Zaklade ili ako se dobrovoljno uključi u državni sustav socijalne sigurnosti.

2. Ako nije moguće primijeniti stavak 1., članovi osoblja osiguravaju se, na trošak Zaklade, u slučaju bolesti, nesreće, invalidnosti i smrti te za stjecanje starosne mirovine u visini dvije trećine iznosa iz stavka 1. Detaljna pravila za primjenu gore navedenog utvrđuje Upravni odbor nakon savjetovanja s odborom osoblja.

Članak 39.

1. Kada se članu osoblja rodi dijete, član osoblja prima naknadu u iznosu od 7 000 belgijskih franaka.

2. Naknada predviđena stavkom 1. isplaćuje se i u slučaju prekida trudnoće nakon najmanje sedam mjeseci.

3. Član osoblja koji primi naknadu za rođenje djeteta dužan je prijaviti sve naknade slične naravi koje on ili njegov bračni drug prime za isto dijete iz drugih izvora; te se naknade oduzimaju od gore navedene naknade. Ako su otac i majka djeteta članovi osoblja Zaklade, naknada se isplaćuje samo majci.

Članak 40.

U slučaju smrti zaposlenika, Zaklada snosi troškove prijevoza tijela do njegovog matičnog mjesta.

Članak 41.

Darovi, zajmovi ili predujmovi mogu se osigurati članovima osoblja koji su u posebno teškom položaju zbog, između ostalog, teške ili dugotrajne bolesti ili iz obiteljskih okolnosti.

Prethodni se stavak analogno primjenjuje na bivšeg člana osoblja nakon isteka ugovora koji, zbog teške ili dugotrajne bolesti ili zbog nesreće koju su doživjeli tijekom radnog odnosa, nije sposoban raditi i dokaže da ta bolest ili nesreća nisu obuhvaćeni drugim sustavom socijalnog osiguranja.

POGLAVLJE 7.

Povrat preplaćenih iznosa

Članak 42.

Osigurava se povrat svakog preplaćenog iznosa ako je primatelj bio svjestan da za njegovu isplatu nema valjanog razloga, odnosno ako je nepostojanje valjanog razloga bilo toliko očito da je toga morao biti svjestan.

POGLAVLJE 8.

Pravni lijekovi

Članak 43.

1. Svaka osoba na koju se primjenjuju ovi Uvjeti zaposlenja može podnijeti zahtjev direktoru da donese odluku koja se odnosi na nju. Direktor je o svojoj obrazloženoj odluci dužan obavijestiti dotičnu osobu roku od četiri mjeseca od datuma podnošenja zahtjeva. Izostanak odgovora na taj zahtjev u navedenom roku smatra se implicitnom odlukom kojom se zahtjev odbija, protiv koje se može podnijeti prigovor u skladu sa stavkom 2.

2. Svaka osoba na koju se primjenjuju ovi Uvjeti zaposlenja može Upravnom odboru podnijeti prigovor protiv akta kojim je oštećena, ako je odluku donio direktor ili nije poduzeo mjeru propisanu Uvjetima zaposlenja. Prigovor se mora podnijeti u roku od tri mjeseca. Taj rok počinje teći:

—

na datum priopćenja odluke dotičnoj osobi, ali ni u kojem slučaju kasnije od datuma kada je osoba primila obavijest ako se mjera na nju odnosi; međutim, ako je akt koji se odnosi na dotičnu osobu takav da istodobno šteti drugoj osobi, rok u odnosu na tu drugu osobu počinje teći na datum kada ta osoba primi obavijest o aktu, ali ni u kojem slučaju kasnije od datuma objave,

—	na datum isteka propisanog roka za odgovor, ako se prigovor odnosi na implicitnu odluku kojom se odbija zahtjev kako je predviđeno stavkom 1.

Upravni odbor je o svojoj obrazloženoj odluci dužan obavijestiti dotičnu osobu u roku od četiri mjeseca od datuma podnošenja prigovora. Izostanak odgovora na prigovor u tom roku smatra se implicitnom odlukom kojom se žalba odbija, protiv koje je moguće podnijeti pravni lijek u skladu s člankom 44.

3. Zahtjev ili prigovor član osoblja podnosi neposredno nadređenoj osobi, osim ako se odnosi na tu osobu. U tom slučaju se izravno podnosi sljedećoj nadređenoj osobi.

Članak 44.

1. Sud Europskih zajednica nadležan je u svim sporovima između Zaklade i svake osobe na koju se primjenjuju ovi Uvjeti zaposlenja, koji se odnose na zakonitost akta kojim je dotična osoba oštećena u smislu članka 43. stavka 2. U sporovima financijske naravi Sud ima neograničenu nadležnost.

2. Pravni lijek Sudu Europskih zajednica može se podnijeti samo:

—	ako je Upravnom odboru prethodno podnesen prigovor na temelju članka 43. stavka 2. u roku propisanom tim člankom, i

—	ako je prigovor odbijen izričitom ili implicitnom odlukom.

3. Pravni lijekovi iz stavka 2. podnose se u roku od tri mjeseca. Taj rok počinje teći:

—	na datum obavijesti o odluci donesenoj po žalbi,

—

na datum isteka propisanog roka za odgovor ako se pravni lijek podnosi protiv implicitne odluke kojom se odbija prigovor podnesen na temelju članka 43. stavka 2.; međutim, ako je prigovor odbijen izričitom odlukom nakon što je već odbijen implicitnom odlukom, ali prije isteka roka za podnošenje pravnog lijeka, rok za podnošenje pravnog lijeka počinje teći iznova.

4. Odstupajući od stavka 2., dotična osoba u pitanju može, nakon podnošenja prigovora Upravnom odboru na temelju članka 43. stavka 2., odmah Sudu podnijeti pravni lijek, pod uvjetom da uz taj pravni lijek podnese prijedlog za odgodu izvršenja osporavanog akta ili prijedlog za donošenje privremenih mjera. U tom se slučaju glavni postupak pred Sudom suspendira do donošenja izričite ili implicitne odluke kojom se prigovor odbija.

5. Pravni lijekovi na temelju ovog članka razmatraju se te se o njima rješava u skladu s Poslovnikom Suda Europskih zajednica.

POGLAVLJE 9.

Prestanak radnog odnosa

Članak 45.

Osim u slučaju smrti, radni odnos člana osoblja prestaje:

u slučaju ugovora na određeno vrijeme:

(a)	na datum naveden u ugovoru;

(b)	na kraju otkaznog roka navedenog u ugovoru, kojim se članu osoblja ili Zakladi omogućuje raniji prekid radnog odnosa. Otkazni rok ne smije biti dulji od tri mjeseca;

(c)	na kraju mjeseca u kojem član osoblja navrši 65 godina.

Ako Zaklada otkaže ugovor, član osoblja ima pravo na naknadu u visini od jedne trećine njegove osnovne plaće za razdoblje od datuma završetka obavljanja poslova do datuma isteka ugovora;

u slučaju ugovora na neodređeno vrijeme:

(a)

na kraju otkaznog roka navedenog u ugovoru; otkazni rok ne smije biti kraći od dva dana po mjesecu navršenog staža u službi, s tim da ne smije trajati kraće od 15 dana ni dulje od tri mjeseca. Otkazni rok ne počinje, međutim, teći tijekom rodiljnog dopusta ili bolovanja, pod uvjetom da bolovanje ne traje dulje od tri mjeseca. On se, osim toga, suspendira tijekom rodiljnog dopusta ili bolovanja podložno prethodno navedenim ograničenjima;

(b)	na kraju mjeseca u kojem član osoblja navrši 65 godina.

Članak 46.

Ugovor o radu na određeno ili neodređeno vrijeme:

1.	otkazuje Zaklada bez otkaznog roka, ako je član osoblja pozvan na služenje vojnog roka;

može otkazati Zaklada bez otkaznog roka:

(a)	na kraju probnog roka u skladu s člankom 25. drugim stavkom;

(b)	ne dovodeći u pitanje članak 11., ako je član osoblja izabran za obnašanje javne dužnosti i ako direktor smatra da je obnašanje te javne dužnosti nespojivo s obavljanjem uobičajenih poslova člana osoblja u Zakladi;

(c)	ako član osoblja više ne ispunjava uvjete iz članka 23. stavka 2. točaka (a) i (d);

(d)	ako član osoblja ne može nastaviti obavljati poslove nakon završetka plaćenog bolovanja predviđenog člankom 30. U tom slučaju član osoblja prima naknadu u visini svoje osnovne plaće i obiteljskih naknada za dva dana po mjesecu staža navršenog u službi.

Članak 47.

1. Radni odnos može se prekinuti bez otkaznog roka iz stegovnih razloga u slučaju teške povrede obveze od strane člana osoblja, bilo namjerno ili iz nepažnje. Direktor donosi obrazloženu odluku nakon što se dotičnoj osobi omogući iznošenje obrane.

2. U takvim slučajevima direktor može odlučiti uskratiti u cijelosti ili djelomično naknadu za preseljenje predviđenu Prilogom IV.

Članak 48.

1. Zaklada prekida radni odnos člana osoblja bez otkaznog roka ako direktor smatra:

(a)	da je on u trenutku zapošljavanja namjerno dostavio lažne podatke o profesionalnim sposobnostima ili zahtjevima iz članka 23. stavka 2.; i

(b)	da dostavljeni lažni podaci bili odlučujući čimbenik za njegovo zapošljavanje.

2. U takvim slučajevima direktor, nakon što sasluša dotičnog člana osoblja, utvrđuje da se radni odnos prekida. Član osoblja neposredno nakon toga prestaje obavljati svoje dužnosti. Primjenjuje se članak 47. stavak 2.

GLAVA III.

LOKALNO OSOBLJE

Članak 49.

Podložno odredbama ove glave, uvjete zapošljavanja lokalnog osoblja, a posebno:

(a)	način zapošljavanja i prestanka ugovora;

(b)

dopust; i

(c)	primitke od rada,

utvrđuje Upravni odbor u dogovoru s Komisijom Europskih zajednica u skladu s važećim pravilima i praksom u mjestu u kojem članovi obavljaju poslove.

Članak 50.

U pogledu socijalne sigurnosti, Zaklada uplaćuje poslodavčev udio doprinosa za socijalnu sigurnost na temelju važećih propisa u mjestu u kojem lokalno osoblje obavlja poslove.

Članak 51.

Svaki spor između Zaklade i člana lokalnog osoblja iznose se nadležnom sudu, u skladu s važećim zakonima u mjestu u kojem dotični član lokalnog osoblja obavlja poslove.

Članak 52.

Član lokalnog osoblja čiji ugovor traje više od godinu dana ili ima ugovor na neodređeno vrijeme ima pravo glasovati i kandidirati se na izborima za odbor osoblja. Član lokalnog osoblja s ugovorom na manje od godinu dana također ima pravo glasa ako je zaposlen najmanje šest mjeseci.

GLAVA IV.

DIREKTOR I ZAMJENIK DIREKTORA

Članak 53.

1. Ne dovodeći u pitanje članak 54., Upravni odbor utvrđuje odredbe koje se primjenjuju na direktora i zamjenika direktora.

2. Zamjenik direktora pomaže direktoru i zamjenjuje ga kada je odsutan ili je iz drugih razloga spriječen obavljati svoje dužnosti.

Članak 54.

Članci 3., 7., 8., 10., 12., 13., 15., 16., 18., 19., 20. i 21., koji se odnose na prava i obveze, te članci 43. i 44., koji se odnose na pravne lijekove osoblja Zaklade, analogno se primjenjuju na direktora i zamjenika direktora.

GLAVA V.

POVLASTICE I IMUNITETI

Članak 55.

Članci od 12. do 16. Protokola o povlasticama i imunitetima Europskih zajednica primjenjuju se na osoblje Zaklade, kao i na direktora i zamjenika direktora.

Lokalno osoblje obuhvaćeno je člankom 12. točkom (a) tog protokola.

GLAVA VI.

OPOREZIVANJE

Članak 56.

Uredba Vijeća (EEZ, Euratom, EZUČ) br. 260/68 od 29. veljače 1968. o utvrđivanju uvjeta i postupka za primjenu poreza u korist Europskih zajednica (2) analogno se primjenjuje na osoblje Zaklade, kao i na direktora i na zamjenika direktora.

Poreze ubire Zaklada odbitkom na izvoru. Porezna davanja unose se kao prihod u proračun Europskih zajednica.

GLAVA VII.

ZAVRŠNA ODREDBA

Članak 57.

Opće odredbe za stupanje na snagu ovih Uvjeta zaposlenja donosi Upravni odbor u dogovoru s Komisijom Europskih zajednica, na temelju prijedloga direktora i nakon savjetovanja s odborom osoblja.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Luxembourgu 29. lipnja 1976.

Za Vijeće

Predsjednik

G. THORN

(2) SL L 56, 4.3.1968., str. 8.

PRILOG I.

SASTAV I RAD ODBORA OSOBLJA

Jedini članak

Odbor osoblja sastoji se od članova osoblja i prema potrebi njihovih zamjenika, čiji je mandat dvije godine. Međutim, Zaklada može odrediti i kraći mandat koji mora trajati najmanje godinu dana.

Uvjeti za izbor u odbor osoblja utvrđuju se na glavnoj skupštini osoblja koji rade u dotičnom mjestu rada. Glasovanje na izborima je tajno.

Odbor osoblja treba biti sastavljen tako da u njemu budu zastupljene sve kategorije osoblja.

Izbori u odbor osoblja valjani su samo ako u njima sudjeluju dvije trećine članova osoblja s pravom glasa. Međutim, ako se taj udio ne postigne, drugo se glasovanje smatra valjanim ako u njemu sudjeluje većina članova s pravom glasa.

Dužnosti koje preuzimaju članovi odbora osoblja i osoblje imenovano u tijelima koja je osnovala Zaklada smatraju se dijelom njihove redovne službe. Obavljanje tih dužnosti ne smije ni na koji način štetiti dotičnoj osobi.

PRILOG II.

KOMPENZACIJSKI DOPUST I PRIMICI OD RADA ZA PREKOVREMENI RAD

Članak 1.

Unutar ograničenja utvrđenih člankom 27. Uvjeta zaposlenja, član osoblja iz kategorija C i D za prekovremeni rad ima pravo na kompenzacijski dopust ili na primitke od rada kako slijedi:

(a)

za svaki sat prekovremenog rada, član osoblja dobiva pravo na jedan sat kompenzacijskog dopusta; ako se sat prekovremenog rada odrađuje u razdoblju između 22 sata i 7 sati, nedjeljom ili praznikom, on ima pravo na kompenzacijski dopust u trajanju od sat i pol; pri odobravanju kompenzacijskog dopusta u obzir se uzimaju zahtjevi službe i želje dotičnog zaposlenika u pitanju;

(b)

ako zbog zahtjeva službe član osoblja ne može iskoristiti kompenzacijski dopust u mjesecu koji slijedi nakon mjeseca u kojem je redio prekovremeno, direktor odobrava isplatu primitaka od rada za nenadoknađene sate prekovremenog rada prema stopi od 0,72 % osnovne mjesečne plaće za svaki sat prekovremenog rada na temelju točke (a);

(c)	kompenzacijski dopust ili primici od rada za jedan sat prekovremenog rada odobravaju se ako je prekovremeni rad iznosio više od 30 minuta.

Članak 2.

Ako je član osoblja na službenom putu, vrijeme putovanja ne smatra se prekovremenim radom za potrebe ovog Priloga. Za sate prekovremenog rada koje je član osoblja odradio u mjestu službenog putovanja, direktor mu može odobriti kompenzacijski dopust ili primitke od rada, ovisno o slučaju.

Članak 3.

Neovisno o člancima 1. i 2., primici od rada za prekovremeni rad koji odrade određene skupine osoblja iz kategorija C i D, koji rade u posebnim uvjetima, mogu se isplatiti u obliku fiksne naknade čiji iznos i uvjete koje je za nju potrebno ispuniti određuje Upravni odbor nakon savjetovanja s odborom osoblja.

PRILOG III.

DOPUST

Odjeljak 1.

GODIŠNJI ODMOR

Članak 1.

U godini u kojoj član osoblja stupi u službu ili je napusti, on ima pravo na dva radna dana godišnjeg odmora za svaki puni mjesec staža u službi, na dva radna dana za nepuni mjesec u kojem je radio više od 15 dana i jedan radni dan za nepuni mjesec u kojem je radio 15 dana ili manje.

Članak 2.

Godišnji odmor može se koristiti odjednom ili u dijelovima u skladu sa željama člana osoblja i zahtjevima službe. Međutim, godišnji odmor mora se barem jedanput koristiti u trajanju od dva uzastopna tjedna. Članu osoblja koji stupa u službu godišnji odmor može se odobriti tek nakon tri mjeseca u službi; u iznimnim slučajevima i zbog valjano opravdanih razloga, godišnji odmor može se odobriti i ranije.

Članak 3.

Ako se za vrijeme godišnjeg odmora član osoblja razboli i ako zbog te bolesti ne bi mogao obavljati poslove i da nije na godišnjem odmoru, godišnji odmor mu se produljuje za vrijeme provedeno na bolovanju, za što mora dostaviti liječničku potvrdu.

Članak 4.

Ako član osoblja zbog razloga koji nisu povezani sa zahtjevima službe ne iskoristi godišnji odmor u cijelosti prije isteka tekuće kalendarske godine, u sljedeću godinu smije prenijeti najviše dvanaest dana godišnjeg odmora.

Ako član osoblja u trenutku odlaska iz službe nije iskoristio godišnji odmor u cijelosti, isplaćuje mu se naknada u iznosu od jedne tridesetine njegovih mjesečnih primitaka od rada u trenutku odlaska iz službe za svaki dan godišnjeg odmora na koji ima pravo.

Ako je član osoblja u trenutku odlaska iz službe iskoristio veći broj dana godišnjeg odmora od onoga na koji je imao pravo do tog datuma, od plaće mu se odbija iznos koji se izračunava na način utvrđen prethodnim stavkom.

Članak 5.

Ako se od člana osoblja koji je na godišnjem odmoru zatraži da se zbog službenih razloga vrati na posao ili ako mu se odobreni godišnji odmor ukine, nadoknađuju mu se svi nastali troškovi, pod uvjetom da dostavi odgovarajuće dokaze, te mu se ponovno dodjeljuje vrijeme za putovanje.

Odjeljak 2.

POSEBAN DOPUST

Članak 6.

Osim godišnjeg odmora, članu osoblja se na zahtjev može odobriti poseban dopust. Poseban dopust odobrava se u sljedećim slučajevima:

—	vjenčanje člana osoblja: četiri dana,

—	promjena boravišta člana osoblja: do dva dana,

—	teška bolest bračnog druga: do tri dana,

—	smrt bračnog druga: četiri dana,

—	teška bolest srodnika u uzlaznoj liniji: do dva dana,

—	smrt srodnika u uzlaznoj liniji: dva dana,

—	rođenje ili vjenčanje djeteta: dva dana,

—	teška bolest djeteta: do dva dana,

—	smrt djeteta: četiri dana.

Odjeljak 3.

VRIJEME ZA PUTOVANJE

Članak 7.

Trajanju odmora predviđenom odjeljkom 1. dodaje se vrijeme za putovanje koje se na temelju udaljenosti željeznicom između mjesta dopusta i mjesta rada izračunava na sljedeći način:

—	od 50 do 250 km: jedan dan za povratno putovanje,

—	od 251 do 600 km: dva dana za povratno putovanje,

—	od 601 do 900 km: tri dana za povratno putovanje,

—	od 901 do 1 400 km: četiri dana za povratno putovanje,

—	od 1 401 do 2 000 km: pet dana za povratno putovanje,

—	više od 2 000 km: šest dana za povratno putovanje.

Mogu se odobriti posebne iznimke na zahtjev dotične osobe, ako dostavi dokaze da povratno putovanje traje dulje od gore utvrđenog vremena.

Za potrebe ovog članka mjesto dopusta je matično mjesto kada je riječ o godišnjem odmoru.

Prethodne se odredbe primjenjuju na članove osoblja, čije je mjesto rada i matično mjesto u Europi. Ako je mjesto rada i/ili matično mjesto izvan Europe, vrijeme za putovanje utvrđuje se posebnom odlukom, uzimajući u obzir posebne potrebe.

Ako se odobri posebni dopust na temelju odjeljka 2., vrijeme za putovanje utvrđuje se posebnom odlukom, uzimajući u obzir posebne potrebe.

PRILOG IV.

PRIMICI OD RADA I TROŠKOVI

Odjeljak 1.

OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Primici od rada uključuju osnovnu plaću, obiteljske naknade i ostale naknade.

Članak 2.

Primici od rada člana osoblja izražavaju se u belgijskim francima.

Isplaćuju se u valuti zemlje u kojoj član osoblja obavlja poslove.

Primici od rada koji se ne isplaćuju u belgijskim francima izračunavaju se na temelju nominalnih vrijednosti koje je prihvatio Međunarodni monetarni fond, a koje su bile na snazi 1. siječnja 1965.

Članak 3.

Ako su primici od rada zaposlenika izražena u belgijskim francima, oni se, nakon obveznih oduzimanja iznosa utvrđenih ovim Uvjetima zaposlenja ili nekom provedbenom uredbom, ponderiraju po stopi koja je veća, manja ili jednaka 100 %, ovisno o uvjetima života u različitim mjestima rada.

Ti su ponderi jednaki onima koje je utvrdilo Vijeće Europskih zajednica kako je predviđeno člankom 64. i člankom 65. stavkom 2. Pravilnika o osoblju za dužnosnike Europskih zajednica.

Članak 4.

Osnovna mjesečna plaća za svaki razred i stupanj utvrđuje se prema sljedećoj tablici:

Razred	Stupanj
Razred	1	2	3	4	5	6	7	8
A 5	52 068	55 348	58 628	61 908	65 188	68 468	71 748	75 028
A 6	44 538	47 120	49 702	52 284	54 866	57 448	60 030	62 612
A 7	37 926	39 969	42 012	44 055	46 098	48 141	50 184	52 227
A 8	33 193	34 644	36 095	37 546	38 997	40 448	41 899	43 350
B 1	44 538	47 120	49 702	52 284	54 866	57 448	60 030	62 612
B 3	31 528	33 141	34 754	36 367	37 980	39 593	41 206	42 819
B 5	23 675	24 805	25 935	27 065	28 195	29 325	30 455	31 585
C 1	27 443	28 679	29 915	31 151	32 387	33 623	34 859	36 095
C 2	23 460	24 590	25 720	26 850	27 980	29 110	30 240	31 370
C 3	21 687	22 655	23 623	24 591	25 559	26 527	27 495	28 463
C 5	17 492	18 353	19 214	20 075	20 936	21 797	22 658	23 519
D 2	18 140	19 054	19 968	20 822	21 796	22 710	23 624	24 538
D 4	15 558	16 310	17 062	17 814	18 566	19 318	20 070	20 822

Članak 5.

Primici od rada podložni su istim prilagodbama kao i one koje je utvrdilo Vijeće Europskih zajednica za primitke od rada dužnosnika Zajednica. Komisija Europskih zajednica ovlaštena je primijeniti te prilagodbe na tablice osnovnih plaća i iznose obiteljskih i ostalih naknada.

Odjeljak 2.

OBITELJSKE NAKNADE

Članak 6.

1. Naknada za kućanstvo utvrđuje se na 5 % osnovne plaće i ne smije iznositi manje od 1 276 belgijskih franaka.

2. Naknada za kućanstvo dodjeljuje se:

(a)	članu osoblja koji je u braku;

(b)	članu osoblja koji je udovac, razveden, zakonski razdvojen ili nije u braku i ima jedno ili više uzdržavane djece u smislu članka 7. stavaka 2. i 3.;

(c)	članu osoblja koji, iako ne ispunjava uvjete iz točke (a) i (b), stvarno uzdržava obitelj, o čemu direktor donosi posebnu obrazloženu odluku na temelju popratne dokumentacije.

3. Ako bračni drug člana osoblja ima plaćeno zaposlenje, s godišnjim prihodima, prije oporezivanja, višima od 250 000 belgijskih franaka, član osoblja koji ima pravo na naknadu za kućanstvo prima tu naknadu samo ako je direktor o tome donio posebnu odluku. Međutim, član osoblja ipak ima pravo na naknadu ako supružnici imaju jedno uzdržavano dijete ili više njih.

4. U slučajevima kada, na temelju stavaka od 1. do 3., oba bračna druga koji rade za Zakladu imaju pravo na naknadu za kućanstvo, ta se naknada isplaćuje samo onome čija je osnovna plaća veća.

Članak 7.

1. Član osoblja s jednim uzdržavanim djetetom ili više njih, u skladu sa stavcima 2. i 3. ovog članka, prima mjesečnu naknadu od 1 983 belgijskih franaka za svako uzdržavano dijete.

2. „Uzdržavano dijete” znači zakonito, biološko ili posvojeno dijete člana osoblja ili njegovog bračnog druga, koje član osoblja uzdržava.

Isto se primjenjuje na dijete za koje je podnesen zahtjev za posvojenje te je pokrenut postupak posvojenja.

3. Naknada se odobrava:

(a)	automatski za djecu mlađu od osamnaest godina;

(b)	na zahtjev člana osoblja i uz predočenje popratne dokumentacije, za djecu u dobi od 18 do 26 godina koja se obrazuju ili strukovno osposobljavaju.

4. Svaka osoba koju je član osoblja zakonski obvezan uzdržavati i čije uzdržavanje podrazumijeva velike troškove može se, u iznimnim slučajevima, smatrati uzdržavanim djetetom na temelju posebne obrazložene odluke direktora, donesene na temelju popratne dokumentacije.

5. Plaćanje naknade za dijete koje zbog teške bolesti ili invalidnosti ne može samostalno uzdržavati nastavlja se za vrijeme trajanja bolesti ili invalidnosti, neovisno o dobi.

6. U smislu ovog članka, za svako uzdržavano dijete isplaćuje se samo jedna naknada za uzdržavano dijete, čak i ako bračni drug zaposlenika zaposlen u jednoj od institucija Europskih zajednica.

Članak 8.

Član osoblja prima naknadu za obrazovanje u visini stvarnih troškova obrazovanja do najviše 1 772 belgijska franka mjesečno za svako uzdržavano dijete u smislu članka 7. stavka 2., koje se redovno školuje pri obrazovnoj ustanovi.

Pravo na ovu naknadu počinje teći od prvog dana mjeseca u kojem je dijete krenulo u osnovnu školu i prestaje teći na kraju mjeseca u kojem dijete navršava 26 godina.

Najviši iznos predviđen prvim stavkom udvostručuje se za:

—	člana osoblja čije je mjesto rada udaljeno najmanje 50 km od europske škole ili obrazovne ustanove u kojoj se program izvodi na njegovom jeziku, ako dijete zaista pohađa obrazovnu ustanovu koja je udaljena najmanje 50 km od mjesta rada; i

—

člana osoblja čije je mjesto rada udaljeno najmanje 50 km od visokoškolske ustanove u državi čiji je on državljanin ili u kojoj se program izvodi na njegovom jeziku, pod uvjetom da dijete zaista pohađa visokoškolsku ustanovu udaljenu najmanje 50 km od mjesta rada i da član osoblja ima pravo na naknadu za život u inozemstvu; potonji se uvjet ne primjenjuje ako u državi čiji je on državljanin ne postoji takva ustanova.

Članak 9.

1. Osoblje koji prima obiteljske naknade iz ovog odjeljka prijavljuje naknade slične prirode koje primaju iz drugih izvora; te se naknade odbijaju od onih koji se isplaćuju na temelju članaka 6., 7. i 8.

2. Naknada za uzdržavano dijete može se udvostručiti posebno obrazloženom odlukom direktora na temelju liječničke dokumentacije, kojom se potvrđuje da uzdržavano dijete ima mentalno ili tjelesno oštećenje, zbog čega dužnosnik ima znatne troškove.

Odjeljak 3.

NAKNADA ZA ŽIVOT U INOZEMSTVU

Članak 10.

Na naknadu za život u inozemstvu u visini 16 % ukupnog iznosa osnovne plaće, uvećanu za naknadu za kućanstvo i naknadu za uzdržavano dijete imaju pravo:

(a)

članovi osoblja:

—	koji nisu državljani i nisu nikad bili državljani države na čijem se europskom području nalazi njihovo mjesto rada, i

—

koji u razdoblju od 5 godina, koje je završilo šest mjeseci prije njihovog stupanja u službu, nisu imali uobičajeno boravište niti su svoju glavnu djelatnost obavljali na europskom području te države. Za potrebe ove odredbe u obzir se ne uzimaju okolnosti koje proizlaze iz rada za drugu državu ili međunarodnu organizaciju;

(b)

članovi osoblja koji su državljani ili su bili državljani zemlje na čijem se državnom području nalazi njihovo mjesto rada, ali koji su tijekom razdoblja od 10 godina, koje je završilo na datum njihovog stupanja u službu, imali uobičajeno boravište izvan europskog područja te države zbog razloga koji nisu povezani s radom u nekoj drugoj državnoj službi ili međunarodnoj organizaciji.

Naknada za život u inozemstvu mjesečno iznosi najmanje 3 543 belgijskih franaka.

Odjeljak 4.

NAKNADA TROŠKOVA

A. Naknada za nastanjenje i naknada za preseljenje

Članak 11.

1. Član osoblja koji radi na određeno vrijeme od najmanje godine dana, ili za kojeg direktor smatra da je zaposlen jednako toliko ako ima ugovor na neodređeno vrijeme, prima naknadu za preseljenje kako je predviđeno stavkom 2., koja iznosi za očekivano trajanje namještenja od:

—	najmanje godinu dana, ali manje od dvije godine:

do jedne trećine

iznosa utvrđenog u donjem stavku 2. točki (a)

—	najmanje dvije, ali manje od tri godine:

do dvije trećine

—	tri godine ili više:

do tri trećine

(a)	Član osoblja koji ispunjava uvjete za dodjelu naknade za život u inozemstvu ili koji predoči dokaze o tome da je morao promijeniti mjesto boravišta kako bi ispunio uvjete iz članka 16. Uvjeta zaposlenja ima pravo na naknadu za nastanjenje u iznosu od dvije mjesečne osnovne plaće ako ima pravo na naknadu za kućanstvo ili u iznosu od jedne mjesečne osnovne plaće ako nema to pravo. Ako oba bračna druga koji rade za Zakladu imaju pravo na naknadu za nastanjenje, ona se isplaćuje samo osobi čija je osnovna plaća veća. Naknada za nastanjenje ponderira se prema stopi koja je utvrđena za mjesto u kojem radi zaposlenik Zaklade.
(b)	Naknada za nastanjenje u istom iznosu isplaćuje se svakom članu osoblja koji se premješta u novo mjesto rada i zbog toga mora promijeniti svoje mjesto boravišta, kako bi ispunio uvjete iz članka 16. Uvjeta zaposlenja.
(c)	Naknada za nastanjenje izračunava se na temelju bračnog statusa i plaće člana osoblja u trenutku zaposlenja ili nakon isteka probnog roka, ako ga je bilo, ili na datum njegova premještaja u novo mjesto rada. Naknada za nastanjenje isplaćuje se po predočenju dokumentacije koja dokazuje da se član osoblja s obitelji, ako ima pravo na naknadu za kućanstvo, nastanio u mjestu rada.
(d)	Član osoblja koji ima pravo na naknadu za kućanstvo, a ne nastani se s obitelji u mjestu rada, prima samo polovinu naknade na koju bi inače imao pravo; druga mu se polovina isplaćuje nakon što se njegova obitelj nastani u njegovom mjestu rada, pod uvjetom da se to dogodi unutar rokova utvrđenih člankom 16. stavkom 4. Ako se člana osoblja premjesti u mjesto gdje njegova obitelj ima stalno boravište prije nego što se njegova obitelj nastani u njegovom mjestu rada, član osoblja nema pravo na naknadu za nastanjenje.
(e)	Član osoblja koji je primio naknadu za nastanjenje i koji dobrovoljno napusti službu u Zakladi u roku od dvije godine od datuma stupanja u službu, mora prilikom odlaska iz službe vratiti dio naknade, razmjerno onom dijelu navedenog dvogodišnjeg razdoblja koji neće provesti u službi.
(f)	Član osoblja koji prima naknadu za nastanjenje mora prijaviti naknade slične naravi koje je prima iz drugih izvora; naknada isplaćena u skladu s ovim člankom umanjuje se za iznos naknada iz drugih izvora.

Članak 12.

1. Član osoblja koji ispunjava uvjete iz članka 11. stavka 1. ima pravo, prilikom odlaska iz službe, na naknadu za preseljenje u iznosu od dvije osnovne mjesečne plaće ako je riječ o članu osoblja koji ima pravo na naknadu za kućanstvo, odnosno u iznosu od jedne osnovne mjesečne plaće u drugim slučajevima, pod uvjetom da je navršio četiri godine staža u službi i da na novom radnom mjestu ne prima sličnu naknadu.

U slučajevima kada oba bračna druga koji rade za Zakladu imaju pravo na naknadu za preseljenje, ona se isplaćuje onome čija je osnovna plaća veća.

Član osoblja koji je navršio više od godinu dana, a manje od četiri godine staža u službi, prima naknadu za preseljenje razmjerno duljini staža u službi, pri čemu se u obzir ne uzimaju nepune godine.

Razdoblja neplaćenog dopusta ne uzimaju se u obzir pri izračunu tog razdoblja.

Naknada za preseljenje ponderira se prema stopi utvrđenoj u odnosu na zadnje mjesto rada člana osoblja.

2. U slučaju smrti člana osoblja, naknada za preseljenje isplaćuje se nadživjelom bračnom drugu ili, ako ga nema, uzdržavanicima u smislu članka 7., čak i ako nije ispunjen uvjet iz stavka 1. koji se odnosi na trajanje staža u službi.

3. Naknada za preseljenje izračunava se s obzirom na bračni status i plaću člana osoblja na datum odlaska iz službe.

4. Naknada za preseljenje isplaćuje se po predočenju dokaza da su se član osoblja i njegova obitelj ili, u slučaju smrti člana osoblja samo njegova obitelj, preselili u mjesto koje je udaljeno najmanje 70 km od mjesta rada člana osoblja.

Član obitelji ili obitelj preminulog zaposlenika moraju se preseliti u roku od tri godine od datuma njegovog odlaska iz službe.

Ovaj se rok ne primjenjuje ako pravni sljednici člana osoblja dokažu da nisu bili upoznati s gore navedenim odredbama.

Članak 13.

Međutim, naknada za nastanjenje predviđena člankom 11. i naknada za preseljenje predviđena člankom 12. ne smiju biti manje od:

—	5 000 belgijskih franaka za člana osoblja koji ima pravo na naknadu za kućanstvo, i

—	3 000 belgijskih franaka za člana osoblja koji nema pravo na naknadu za kućanstvo.

B. Putni troškovi

Članak 14.

1. Član osoblja ima pravo na naknadu putnih troškova za sebe, bračnog druga i uzdržavanike koji stvarno žive u njegovu kućanstvu:

(a)	pri stupanju u službu, od mjesta zapošljavanja do mjesta rada;

(b)	pri odlasku iz službe, od mjesta rada do matičnog mjesta, kako što je definirano u donjem stavku 3.

U slučaju smrti člana osoblja, njegova udovica i uzdržavanici imaju pravo na naknadu putnih troškova pod istim uvjetima.

Putni troškovi uključuju i troškove rezervacije sjedala, prijevoz prtljage i, ako je primjenjivo, nužnog hotelskog smještaja.

2. Osnova za izračun naknade su:

—	najkraći i najekonomičniji uobičajeni željeznički pravac od mjesta rada do mjesta zapošljavanja, odnosno matičnog mjesta podrijetla,

—	cijena putovanja prvim razredom za članove osoblja iz kategorija A i B; cijena putovanja drugim razredom za ostale članove osoblja,

—	ako vožnja uključuje najmanje šest sati putovanja noću, između 22 i 7 sati, cijena smještaja u spavaćim kolima do cijene turističke klase ili cijena ležaja (couchette), uz predočenje karte.

Ako se koriste prijevozna sredstva koja nisu prethodno navedena, izračun naknade izračunava se na temelju cijene putovanja vlakom u odgovarajućem razredu, u koju nisu uključena spavaća kola. Ako takav izračun nije moguć, uvjete naknade troškova određuje direktor posebnom odlukom.

3. Matično mjesto člana osoblja određuje se prilikom stupanja u službu, pri čemu se uzima u obzir mjesto zapošljavanja ili mjesto od osobnog interesa. Tako utvrđeno matično mjesto može se izmijeniti posebnom odlukom direktora dok je član osoblja u službi Zaklade ili nakon što je napusti. Međutim, dok je član osoblja u službi, takva se odluka donosi samo u iznimnim slučajevima i uz predočenje odgovarajuće popratne dokumentacije.

Ta izmjena, međutim, ne znači da član osoblja za mjesto od osobnog interesa može odabrati mjesto izvan državnog područja država članica Europskih zajednica ili zemalja i područja navedenih u Prilogu IV. Ugovoru o osnivanju Europske ekonomske zajednice.

Članak 15.

1. Članu osoblja isplaćuje se iznos koji odgovara trošku putovanja od mjesta rada do matičnog mjesta, kako je definirano u članku 14., a ako ima pravo na naknadu za kućanstvo, taj se iznos isplaćuje i za bračnog druga i uzdržavanike u smislu članka 7.:

—	jednom u svakoj kalendarskoj godini, ako je udaljenost željeznicom između mjesta rada i matičnog mjesta veća od 50 km, ali manja od 725 km,

—	dvaput u svakoj kalendarskoj godini, ako udaljenost željeznicom između mjesta rada i matičnog mjesta iznosi 725 km ili više,

te je udaljenosti potrebno izračunati na način utvrđen u članku 14. stavku 2.

Ako su oba bračna druga članovi osoblja Zaklade, svaki od njih ima pravo, na paušalnu naknadu putnih troškova za sebe i uzdržavanike, u skladu s prethodno navedenim odredbama; naknada se za svakog uzdržavanika isplaćuje samo jednom. Iznos te naknade za uzdržavanu djecu utvrđuje se na zahtjev jednog od bračnih drugova na temelju matičnog mjesta jednog od njih.

Ako član osoblja sklopi brak te time stekne pravo na naknadu za kućanstvo, putni troškovi za bračnog druga izračunavaju se razmjerno vremenu proteklom od sklapanja braka do kraja godine.

Ako se nakon datuma isplate predmetnih iznosa zbog izmijenjene obiteljske situacije dužnosnika njegova osnova za obračun promijeni, dužnosnik nije obvezan vratiti iznose koji su mu isplaćeni.

Putni troškovi za djecu u dobi od četiri do deset godina obračunavaju se na temelju polovine cijene prijevoza, pri čemu se za potrebe obračuna smatra da su djeca navršila četiri, odnosno deset godina 1. siječnja tekuće godine.

2. Isplata paušalne naknade temelji se na trošku povratne karte vlakom za prvi razred u slučaju osoblja iz kategorija A i B i na trošku povratne karte za drugi razred u slučaju ostalog osoblja. Ako obračun na toj osnovi nije moguć, direktor utvrđuje uvjete plaćanja posebnom odlukom.

3. Član osoblja čiji radni odnos u službi prestaje u tekućoj kalendarskoj godini iz bilo kojeg razloga osim smrti ili koji je na neplaćenom dopustu tijekom jednog dijela godine, a u aktivnoj je službi Zaklade proveo manje od devet mjeseci tekuće godine, ima pravo samo na dio iznosa iz stavka 1., koji se izračunava razmjeno vremenu provedenom u aktivnoj službi.

4. Prethodne odredbe primjenjuju se na osoblje čije je mjesto rada i matično mjesto u Europi. Član osoblja čije je mjesto rada i/ili matično mjesto izvan Europe ima pravo, jednom u svakoj kalendarskoj godini i podložno predočenju popratne dokumentacije, na naknadu putnih troškova do matičnog mjesta, ili na naknadu putnih troškova do drugog mjesta, ako putni troškovi nisu veći od troškova putovanja do matičnog mjesta.

5. Prava iz ovog članka imaju samo članovi osoblja koji su u službi Zaklade najmanje devet mjeseci.

C. Troškovi selidbe

Članak 16.

1. Član osoblja koji radi na određeno vrijeme od najmanje godine dana, ili za kojeg direktor smatra da je zaposlen najmanje godinu dana a ima ugovor na neodređeno vrijeme, ima pravo na povrat troškova selidbe, kako je utvrđeno u nastavku.

2. Troškovi nastali zbog preseljenja namještaja ili osobnih stvari, uključujući troškove osiguranja od uobičajenih rizika (lom, krađa, požar), nadoknađuju se članu osoblja koji mora promijeniti mjesto boravišta kako bi ispunio zahtjeve iz članka 16. Uvjeta zaposlenja, a kojemu ti troškovi nisu nadoknađeni iz nekog drugog izvora. Iznos naknade ne smije biti veći od unaprijed odobrene ponude. Odgovarajućem odjelu Zaklade dostavljaju se najmanje se dvije ponude, a on može odabrati drugo poduzeće koje pruža usluge selidbe ako smatra da su iznosi ponuda previsoki. U potonjem slučaju, dužnosnik ima pravo na naknadu troškova u iznosu prema ponudi tog poduzeća.

3. U slučaju prestanka radnog odnosa ili smrti člana osoblja, nadoknađuju se troškovi nastali zbog preseljenja od mjesta rada do matičnog mjesta člana osoblja.

Ako preminuli zaposlenik nije bio u braku, pravo na naknadu troškova imaju njegovi pravni sljednici.

4. Selidba se izvršava o roku od godine dana od završetka probnog roka člana osoblja.

Nakon prestanka radnog odnosa, član osoblja obavlja preseljenje u roku od tri godine, kako je predviđeno člankom 12. stavkom 4. drugim podstavkom.

Troškovi preseljenja nastali nakon isteka prethodno utvrđenih rokova nadoknađuju se samo u iznimnim slučajevima i na temelju posebne odluke direktora.

D. Dnevnice

Članak 17.

1. Ako član osoblja dostavi dokaz da mora promijeniti mjesto boravišta kako bi ispunio zahtjeve iz članka 16. Uvjeta zaposlenja, tijekom razdoblja predviđenog stavkom 2. ima pravo na sljedeći iznos dnevnice u iznosu:

	Ima pravo na naknadu za kućanstvo		Nema pravo na naknadu za kućanstvo
	od 1. do 15. dana	od 16. dana nadalje	od 1. do 15. dana	od 16. dana nadalje
	Belgijski franci po kalendarskom danu
Kategorije A i B	775	350	525	275
Kategorije C i D	700	325	450	225

U slučajevima kada oba bračna druga koji rade za Zakladu imaju pravo na isplatu dnevnice, iznosi iz prva dva stupca primjenjuju se samo na osobu čija je osnovna plaća veća. Iznosi iz druga dva stupca primjenjuju se na drugu osobu.

Prethodno navedena ljestvica u skladu je s onom koju Vijeće Europskih zajednica utvrđuje pri svakoj reviziji primitaka od rada na temelju članka 65. Pravilnika o osoblju za dužnosnike Europskih zajednica.

2. Isplata dnevnica odobrava se za sljedeća razdoblja:

(a)	u slučaju člana osoblja koji nema pravo na naknadu za kućanstvo: 120 dana;

(b)	u slučaju člana osoblja koji ima pravo na naknadu za kućanstvo: 180 dana ili, ako je član osoblja na probnom radu u trajanju od šest mjeseci, za vrijeme trajanja probnog rada produljeno za mjesec dana.

U slučajevima kada oba bračna druga koji rade za Zakladu imaju pravo na isplatu dnevnice, razdoblje u kojem je isplata dnevnica odobrena kako je utvrđeno točkom (b) primjenjuje se na osobu čija je osnovna plaća veća. Razdoblje iz točke (a) primjenjuje se na drugu osobu.

Isplata dnevnica ni u kojem slučaju ne odobrava se nakon datuma preseljenja koje član osoblja obavlja kako bi ispunio zahtjeve iz članka 16. Uvjeta zaposlenja.

3. Dnevnica predviđena stavkom 1. smanjuje se na pola tijekom razdoblja u kojem zaposlenik prima dnevnicu za službeni put, utvrđenu člankom 18.

E. Troškovi službenog putovanja

Članak 18.

1. Član osoblja koji je na službenom putovanju s odgovarajućim putnim nalogom ima pravo na naknadu putnih troškova i dnevnice u skladu sa sljedećim odredbama.

2. Na putnom je nalogu potrebno navesti predviđeno trajanje službenog putovanja, na temelju čega se izračunava u odnosu na dnevnice na koje član osoblja ima pravo. Osim ako je donesena posebna odluka, predujam se ne isplaćuje ako se predviđa da službeno putovanje neće trajati više od 24 sata te ako je valuta države u koju dužnosnik putuje jednaka valuti koja se koristi u njegovu mjestu rada.

Članak 19.

1. Putni troškovi za osoblje na službenom putovanju nadoknađuju se na temelju cijene putovanja prvim razredom za osoblje iz kategorija A i B te drugim razredom za ostalo osoblje.

Ako povratno putovanje vlakom iznosi 800 km ili više, osoblju iz kategorija C i D odobrava se pravo na povrat cijene putovanja vlakom u prvom razredu.

Na temelju odluke direktora, osoblje iz kategorija C i D na službenom putovanju koje uključuje povratno putovanje kraće od 800 km, ima pravo na povrat cijene putovanja vlakom u prvom razredu, ako su u pratnji člana Upravnog odbora, direktora ili člana osoblja koji putuje prvim razredom.

Putni troškovi uključuju i:

—	cijenu rezervacije sjedala i prijevoz potrebne prtljage,

—	dodatke za posebno brze vlakove (koji se nadoknađuju uz predočenje posebnih karata ako se one izdaju),

—

dodatke za spavaća kola (koji se nadoknađuju uz predočenje karata za spavaća kola), ako putovanje traje najmanje šest sati noću između 22 i 7 sati:

—	u dvokrevetnim spavaćim kolima,

—	ako vlak nema spavaća kola te kategorije, naknada odgovara, uz odobrenje direktora, neposredno višoj kategoriji ili cijeni jednokrevetnih spavaćih kola, ako je na raspolaganju samo ta kategorija.

2. Članovima osoblja može se odobriti putovanje zrakoplovom. U tom se slučaju naknada troškova može odobriti uz predočenje karata za razred koji je neposredno ispod prvog razreda.

Na temelju odluke direktora, osoblje u pratnji člana Upravnog odbora ili direktora na službenom putovanju može, uz predočenje karata, dobiti naknadu putnih troškova za isti razred kojim putuje član Upravnog odbora ili direktor.

Na temelju uvjeta utvrđenih pravilima iz članka 12. stavka 2. drugog podstavka Priloga VII. Pravilniku o osoblju za dužnosnike Europskih zajednica, osoblje koje je na službenom putovanju izloženo posebno iscrpljujućim uvjetima, može, na temelju posebne odluke direktora, uz predočenje karata dobiti naknadu putnih troškova u razredu koji je koristilo.

Na temelju posebne odluke direktora, osoblje može ponijeti prtljagu koja je teža od dozvoljene težine.

3. U svakom pojedinom slučaju putni razred za putovanja brodom uvijek određuje direktor. Osoblje koje putuje brodom prima, umjesto dnevnice koja je predviđena člankom 20., naknadu od 225 belgijskih franaka za svaka 24 sata putovanja.

4. Članu osoblja može se odobriti korištenje osobnog vozila na službenom putovanju, ako se time ne produljuje trajanje službenog putovanja.

Naknada putnih troškova se u tom slučaju obračunava na standardnoj osnovi koja je predviđena stavkom 1.

Međutim, ako član osoblja redovito ide na službeno putovanje u posebnim okolnostima i ako bi mu korištenje javnog prijevoza i naknada putnih troškova na uobičajenoj osnovi prouzročilo očite neugodnosti, direktor mu može umjesto naknade putnih troškova za putovanje vlakom odobriti naknadu po prijeđenom kilometru.

Član osoblja kojemu je odobreno korištenje osobnog vozila je u cijelosti odgovoran za štetu na svom vozilu ili trećim stranama u bilo kojoj nesreći; mora imati policu osiguranja koja pokriva građanskopravnu odgovornost do iznosa koji direktor smatra odgovarajućim.

Članak 20.

(a)

Dnevnica za osoblje na službenom putovanju isplaćuje se prema sljedećoj ljestvici:

Kategorije

A i B

II.

Kategorije

C i D

1 320 belgijskih franaka

1 220 belgijskih franaka

(b)

U slučaju službenih putovanja izvan europskog područja država članica Europskih zajednica, direktor može odlučiti o primjeni drugih iznosa.

2. Dnevnice iz stupaca I. i II. smanjuju se za 330 odnosno 315 belgijskih franaka za svaki dan službenog putovanja, izračunan u skladu sa stavkom 4., u kojem je član osoblja imao troškove spavaćih kola koje nadoknađuje Zaklada.

3. Isti se iznos odbija ako član osoblja nije morao prenoćiti izvan mjesta u kojem radi.

4. Podložno stavcima 2. i 3., dnevnica za osoblje na službenom putovanju obračunava se u skladu sa sljedećim pravilima:

(a)

službeno putovanje koji traje 24 sata ili manje:

—	šest sati ili manje: naknada stvarnih troškova do jedne četvrtine dnevnice,

—	12 sati ili manje, ali više od šest sati: polovica dnevnice,

—	24 sati ili manje, ali više od 12 sati: cijela dnevnica.

(b)

službeno putovanje koji traje više od 24 sata:

—	za svako razdoblje od 24 sata: cijela dnevnica,

—	za svako daljnje razdoblje od šest sati ili manje: bez dnevnice,

—	za svako daljnje razdoblje od 12 sati ili manje, ali više od šest sati: polovica dnevnice;

—	za svako daljnje razdoblje dulje od 12 sati: cijela dnevnica.

5. Dnevnica za osoblje na službenom putovanju pokriva sve nastale troškove, uključujući lokalni prijevoz u mjestu službenog putovanja, osim troškova navedenih u nastavku, koji se nadoknađuju uz predočenje popratne dokumentacije:

(a)	troškovi službenih telegrama te međumjesnih ili međunarodnih telefonskih poziva u službene svrhe;

(b)	troškovi reprezentacije u slučajevima iz članka 21.;

(c)	izvanredni troškovi koje je član osoblja morao podmiriti radi ostvarivanja ciljeva službenog putovanja, na temelju posebnih uputa koje je primio ili zbog više sile, a u interesu Zaklade, zbog kojih je povećan predviđen iznos dnevnice.

6. Ako se očekuje da će službeno putovanje trajati najmanje četiri tjedna u istom mjestu i član osoblja je o tome obaviješten prije polaska, iznosi dnevnice mogu se smanjiti za jednu četvrtinu.

O tom se smanjenju iznosa može odlučiti tijekom službenog putovanja; u tom slučaju odluka stupa na snagu najmanje osam dana nakon što se člana osoblja obavijesti o njoj, pod uvjetom da od datuma obavijesti preostaju najmanje četiri tjedna do kraja službenog puta,.

7. Ako se za hranu ili smještaj člana osoblja na službenom putu pobrine ili isplati naknadu troškova jedna od institucija Europskih zajednica ili nacionalna ili međunarodna uprava ili organizacija, član osoblja to mora prijaviti.

Njegova se dnevnica smanjuje za 200 belgijskih franaka za svaki omogućeni obrok, a dnevnice iz stupca I. i II. smanjuju se za 450 odnosno 420 belgijskih franaka, za svaki dan omogućenog smještaja. Ako se za sve obroke i smještaj člana osoblja na službenom putu pobrine ili isplati naknadu troškova jedna od institucija Europskih zajednica ili nacionalna ili međunarodna uprava ili organizacija, član osoblja prima dnevnicu od 225 belgijskih franaka za svako razdoblje od 24 sata umjesto predviđene dnevnice za službena putovanja.

8. Iznosi navedeni u stavcima 1., 2. i 7. povećavaju se za 10 %, ako se radi o službenom putovanju u Pariz, za 5 % ako se radi o Bruxellesu, Luxembourgu ili Strasbourgu te za 10 % za osoblje iz kategorija C i D ako se radi o službenom putu u Strasbourg.

F. Fiksna nadoknada troškova

Članak 21.

U slučaju osoblja koje, zbog posebnih uputa, ponekad snosi troškove reprezentacije u službene svrhe, iznos naknade za reprezentaciju utvrđuje se za svaki slučaj posebno, na temelju popratne dokumentacije i u skladu s uvjetima koje utvrđuje direktor.

Članak 22.

Osoblje koje radi u mjestu gdje su uvjeti stanovanja posebno teški imaju pravo na naknadu za smještaj.

Popis mjesta za koja se može odobriti naknada, najviši iznos naknade i pravila za dodjelu naknade utvrđuje Vijeće Europskih zajednica u skladu s postupkom predviđenim u članku 65. stavku 3. Pravilnika o osoblju za dužnosnike tih Zajednica.

Članak 23.

Član osoblja koji radi u mjestu gdje je prijevoz posebno problematičan i skup zbog udaljenosti između mjesta stanovanja i mjesta rada ima pravo na naknadu za prijevoz.

Odjeljak 5.

Članak 24.

Iznosi iz odjeljaka od 2. do 4. automatski se prilagođavaju kad se izmijene odgovarajući iznosi iz Pravilnika o osoblju za dužnosnike Europskih zajednica.

Odjeljak 6.

ISPLATA DOSPJELIH IZNOSA

Članak 25.

1. Primici od rada isplaćuju se osoblju petnaesti dan u mjesecu za tekući mjesec. Iznos primitaka od rada zaokružuje se na najbližu višu jedinicu belgijskog franka.

2. Ako se primici od rada ne isplaćuju za cijeli mjesec, iznos se dijeli na tridesetine s tim da

(a)	ako je stvarni broj dana koji se trebaju platiti 15 ili manji, broj tridesetina jednak je stvarnom broju dana koji se trebaju platiti;

(b)	ako je stvarni broj dana koji se trebaju platiti veći od 15, broj tridesetina jednak je razlici između stvarnog broja dana koji se ne trebaju platiti i 30.

3. Ako pravo na obiteljske naknade i naknadu za život u inozemstvu počinje teći nakon datuma stupanja u službu, član osoblja prima te naknade od prvog dana mjeseca u kojem to pravo počinje teći. Nakon što mu to pravo prestane, član osoblja prima dospjeli iznos do zadnjeg dana mjeseca u kojem mu je to pravo prestalo.

Članak 26.

Plaćanja se članu osoblja izvršavaju u mjestu rada i u valuti zemlje u kojoj radi.

Odredbe utvrđene člankom 17. stavcima 2., 3. i 4. Priloga VII. Pravilniku o osoblju za dužnosnike Europskih zajednica analogno se primjenjuju.

01/Sv. 16

Službeni list Europske unije

31977R0495

L 066/1

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

UREDBA VIJEĆA (EEZ, EURATOM, EZUČ) br. 495/77

od 8. ožujka 1977.

o utvrđivanju kategorija dužnosnika koje imaju pravo na naknade za pripravnost te uvjetima i stopama tih naknada

VIJEĆE EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Pravilnik o osoblju za dužnosnike i Uvjete zaposlenja ostalih službenika Europskih zajednica utvrđene Uredbom (EEZ, Euratom, EZUČ) br. 259/68 (1), kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZUČ, EEZ, Euratom) br. 3178/76 (2), a posebno članak 56.b drugi stavak Pravilnika o osoblju,

uzimajući u obzir prijedlog Komisije,

budući da Vijeće, djelujući na prijedlog Komisije, treba utvrditi kategorije dužnosnika koje imaju pravo na naknade koje se mogu isplaćivati dužnosnicima od kojih se redovito zahtijeva da izvan redovnog radnog vremena budu u pripravnosti na radnom mjestu ili kod kuće, te uvjete i stope tih naknada,

DONIJELO JE OVU UREDBU:

Članak 1.

1. Dužnosnici koji su plaćeni iz odobrenih sredstava proračuna za istraživanja i ulaganja te su zaposleni u ustanovi Zajedničkog istraživačkog centra ili u neizravnom djelovanju, ili su plaćeni iz odobrenih sredstava proračuna za poslovanje te su zaposleni radi upravljanja ili nadzora nad tehničkim instalacijama ili rada u liječničkoj službi, imaju pravo na naknadu kada se od njih redovito zahtijeva da budu u pripravnosti u skladu s člankom 56.b Pravilnika o osoblju.

Naknada se utvrđuje na sljedeći način:

(a)	naknada se izražava u bodovima. Jedan bod iznosi 0,032 % osnovne plaće dužnosnika u razredu D4, na stupnju 1. Na tu se naknadu primjenjuje ponder koji se primjenjuje na primitke od rada dužnosnika;

(b)

broj bodova po satu stvarne pripravnosti iznosi:

—	za pripravnost na radnom mjestu: 11 za radne dane i 22 za subote, nedjelje i praznike,

—	za pripravnost kod kuće: 2,15 za radne dane i 4,3 za subote, nedjelje i praznike.

2. Ne odobrava se naknada za pripravnost kod kuće ako je stvarno razdoblje trajanja kraće od 14 sati.

3. Dužnosnik koji može dokazati da zbog bolesti ili nesreće ili zbog korištenja godišnjeg odmora u razdoblju ne duljem od mjesec dana nije mogao biti u pripravnosti na radnom mjestu, zadržava pravo na naknadu. Ako zbog bolesti ili nesreće ne može biti u pripravnosti dulje od mjesec dana, njegovo se pravo na naknadu suspendira na kraju prvog mjeseca do povratka na posao.

Za razdoblje navedeno u prethodnom podstavku dužnosnik ima pravo na naknadu od 42 boda za svaki dan odsutnosti zbog bolesti ili nesreće za koje ima liječničku potvrdu ili za svaki dan godišnjeg odmora.

Članak 2.

Ova se Uredba analogno primjenjuje na privremeno, pomoćno i stalno zaposleno osoblje.

Članak 3.

Komisija u travnju svake godine dostavlja Vijeću izvješće o broju dužnosnika i službenika u svakoj kategoriji koji su primili naknadu predviđenu ovom Uredbom.

Članak 4.

Uredba Vijeća (Euratom) br. 1371/72 od 27. lipnja 1972. o utvrđivanju stopa i uvjeta posebnih naknada koje se mogu isplaćivati dužnosnicima ili službenicima koji su plaćeni iz odobrenih sredstava proračuna za istraživanja i ulaganja te su zaposleni u ustanovi Zajedničkog istraživačkog centra ili u neizravnom djelovanju za određene usluge posebne naravi (3) stavlja se izvan snage.

Članak 5.

Ova Uredba stupa na snagu trećeg dana od dana objave u Službenom listu Europskih zajednica.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 8. ožujka 1977.

Za Vijeće

Predsjednik

D. OWEN

(2) SL L 359, 30.12.1976., str. 9.

(3) SL L 149, 1.7.1972., str. 4.

01/Sv. 16

Službeni list Europske unije

31979R2764

L 315/1

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

UREDBA VIJEĆA (EZUČ, EEZ, EURATOM) br. 2764/79

od 6. prosinca 1979.

o izmjeni Uredbe (EZUČ, EEZ, Euratom) br. 300/76 o utvrđivanju kategorija dužnosnika koje imaju pravo na naknade za rad u smjenama te stopa i uvjeta tih naknada

VIJEĆE EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EEZ, Euratom, EZUČ) br. 259/68 o utvrđivanju Pravilnika o osoblju za dužnosnike i Uvjeta zaposlenja ostalih službenika Europskih zajednica (1), kako je zadnje izmijenjena Uredbom (Euratom, EZUČ, EEZ) br. 3085/78 (2), a posebno članak 56.a drugi stavak Pravilnika o osoblju,

uzimajući u obzir prijedlog Komisije podnesen nakon savjetovanja s odborom za Pravilnik o osoblju,

budući da osoblje zaposleno u određenim teleks službama obavlja rad u smjenama u smislu članka 56.a Pravilnika o osoblju; budući da bi Uredbu (EZUČ, EEZ, Euratom) br. 300/76 (3) trebalo izmijeniti na odgovarajući način,

DONIJELO JE OVU UREDBU:

Članak 1.

U članku 1. stavku 1. Uredbe (EZUČ, EEZ, Euratom) br. 300/76 tekst dijela prvog podstavka prije alineja zamjenjuje se sljedećim:

„1. Dužnosnik koji je plaćen iz odobrenih sredstava za istraživanja i ulaganja i zaposlen je u ustanovi Zajedničkog istraživačkog centra ili u okviru neizravnih djelovanja, ili je plaćen iz operativnih odobrenih sredstava i zaposlen je u računalnom centru, odjelu za sigurnost ili teleks službi, a obavlja rad u smjenama u smislu članka 56.a Pravilnika o osoblju, ima pravo na naknadu u iznosu od:”.

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europskih zajednica.

Primjenjuje se od 1. siječnja 1980.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 6. prosinca 1979.

Za Vijeće

Predsjednik

L. PRETI

(2) SL L 369, 29.12.1978., str. 6.

(3) SL L 38, 13.2.1976., str. 1.

01/Sv. 16

Službeni list Europske unije

31980R1238

L 127/4

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

UREDBA VIJEĆA (EEZ, EURATOM, EZUČ) br. 1238/80

od 13. svibnja 1980.

o izmjeni Uredbe (EZUČ, EEZ, Euratom) br. 1860/76 o utvrđivanju Uvjeta zaposlenja osoblja Europske zaklade za poboljšanje životnih i radnih uvjeta

VIJEĆE EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EEZ) br. 1365/75 od 26. svibnja 1975. o osnivanju Europske zaklade za poboljšanje životnih i radnih uvjeta (1), a posebno njezin članak 13.,

uzimajući u obzir prijedlog Komisije,

budući da Vijeće, djelujući kvalificiranom većinom na prijedlog Komisije, treba izmijeniti Uvjete zaposlenja osoblja Europske zaklade za poboljšanje životnih i radnih uvjeta koji su utvrđeni Uredbom (EZUČ, EEZ, Euratom) br. 1860/76 (2);

budući da bi određene odredbe Uredbe (EZUČ, EEZ, Euratom) br. 1860/76 trebalo izmijeniti u svjetlu uredaba (Euratom, EZUČ, EEZ) br. 912/78 (3) i (Euratom, EZUČ, EEZ) br. 3085/78 (4) o izmjeni Pravilnika o osoblju za dužnosnike i Uvjeta zaposlenja ostalih službenika Europskih zajednica;

budući da bi prioritet trebalo dati onim odredbama koje se tiču deviznih tečajeva i pondera, kako bi se izbjegla naknadna iskrivljenja;

budući da je također poželjno da se određene odredbe Uvjeta zaposlenja izmijene, posebno one koje se tiču primitaka od rada, stegovnih mjera, duljine probnog roka, rodiljnog dopusta, vremena za putovanje i putnih troškova, kako bi se uskladile s onima koje se primjenjuju na dužnosnike Europskih zajednica,

DONIJELO JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Uvjeti zaposlenja za osoblje Europske zaklade za poboljšanje životnih i radnih uvjeta mijenjaju se u skladu sa sljedećim člancima.

Članak 2.

Sljedeće se riječi dodaju posljednjem stavku članka 17.:

„ili relevantne sigurnosne standarde”.

Članak 3.

U članku 20. dodaje se sljedeći stavak:

„Član osoblja kojeg direktor Zaklade odredi da obavlja poslove podučavanja u okviru programa dodatnog osposobljavanja i obrazovanja predviđenog trećim stavkom ima pravo na naknadu pod uvjetima predviđenim člankom 9.a Priloga IV.”

Članak 4.

U članku 25. dodaje se sljedeći stavak:

„Ako je član osoblja za vrijeme probnoga roka spriječen zbog bolesti ili nesreće obavljati svoje dužnosti mjesec dana ili više, tijelo nadležno za sklapanje ugovora o radu može produljiti njegov probni rok za odgovarajuće razdoblje”.

Članak 5.

U članku 29., riječi „osam tjedana” i „14 tjedana” zamjenjuju se riječima „10 tjedana” odnosno „16 tjedana”.

Članak 6.

1. U članku 39. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1. Kada se članu osoblja rodi dijete, osoba koja stvarno skrbi za dijete prima naknadu od 8 000 belgijskih franaka.

Ista naknada isplaćuje se članu osoblja koji posvoji dijete mlađe od pet godina i koje je uzdržavanik u smislu članka 7. stavka 2. Priloga IV.

Ovaj iznos odgovara iznosu određenim člankom 74. stavkom 1. Pravilnika o osoblju za dužnosnike Europskih zajednica i automatski se prilagođava u skladu s bilo kojom promjenom tog iznosa.”

2. U članku 39. stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3. Primatelj naknade za rođenje djeteta dužan je prijaviti sve naknade slične naravi koje je za isto dijete primio iz drugih izvora; te se naknade oduzimaju se od gore navedene naknade. U slučaju da su oba roditelja članovi osoblja Zaklade, naknada se isplaćuje samo jedanput.”

Članak 7.

1. U članku 1. točki (a) Priloga II., riječi „jedan sat” zamjenjuju se riječima „sat i pol”, dok se riječi „sat i pol” zamjenjuju riječima „dva sata”.

2. U članku 1. točki (b) Priloga II. „0,72 %” zamjenjuje se s „0,56 %”.

Članak 8.

U članku 7. Priloga III. dodaje se sljedeći stavak:

„Ako se na člana osoblja može primijeniti članak 15. stavak 2. treći podstavak Priloga IV., vrijeme za putovanje na temelju udaljenosti željeznicom od matičnog mjesta do mjesta rada iznositi kako slijedi:

—	do 900 km: jedan dan za povratno putovanje,

—	više od 900 km: dva dana za povratno putovanje.”

Članak 9.

1. Članak 2. Priloga IV. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 2.

Primici od rada članova osoblja izražavaju se u belgijskim francima. Isplaćuju se u valuti zemlje u kojoj član osoblja obavlja poslove.

Primici od rada koji se ne isplaćuju u belgijskim francima izračunavaju se na temelju deviznih tečajeva koji se primjenjuju na primitke od rada na temelju članka 63. Pravilnika o osoblju za dužnosnike Europskih zajednica.”

2. U članku 5. Priloga IV. briše se sljedeća rečenica:

„Komisija Europskih zajednica ovlaštena je primijeniti te prilagodbe na tablice osnovnih plaća i iznose obiteljskih i ostalih naknada.”

3. U članku 24. Priloga IV. riječi „Iznosi iz odjeljaka od 2. do 4.” zamjenjuju se riječima „Iznosi iz odjeljka 4.”

4. Stavci 1., 2., i 3. primjenjuju se od 1. travnja 1979.

Članak 10.

U članku 6. stavku 3. Priloga IV. riječi „250 000 belgijskih franaka” zamjenjuju se riječima „osnovne godišnje plaće člana osoblja u trećem stupnju razreda C 3, ponderirane stopom zemlje u kojoj bračni drug obavlja svoj posao”.

Članak 11.

U članku 8. trećem stavku Priloga IV. prva alineja zamjenjuje se sljedećim:

„—

člana osoblja čije je mjesto rada udaljeno najmanje 50 kilometara od:

—	Europske škole, ili

—	obrazovne ustanove u kojoj se program izvodi na njegovom jeziku, koju dijete pohađa zbog obveznih obrazovnih razloga, što treba potkrijepiti dokazima”.

Članak 12.

U Prilogu IV. umeće se sljedeći odjeljak:

„Odjeljak 2.a

NAKNADA ZA PODUČAVANJE

Članak 9.a

Član osoblja kojega odredi direktor Zaklade kako bi osigurao podučavanje u sklopu programa dodatnog osposobljavanja i obrazovanja predviđenog člankom 20. trećim stavkom Uvjeta zaposlenja ima pravo na naknadu u visini 0,45 % njegove osnovne mjesečne plaće za svaki sat podučavanja koji je održan izvan uobičajenog radnog vremena.

Ova se naknada isplaćuje zajedno s primicima od rada u jednom od mjeseca koji slijede nakon mjeseca u kojem je podučavanje održano.”

Članak 13.

1. U članku 10. točki (a) prvoj alineji Priloga IV. riječ „europskom” briše se.

2. U članku 10. Priloga IV. dodaju se sljedeći stavci:

„2. Član osoblja koji nije državljanin niti je ikad bio državljanin države na čijem je državnom području zaposlen i koji ne ispunjava uvjete utvrđene stavkom 1. ima pravo na naknadu za boravak u stranoj državi koji iznosi jednu četvrtinu naknade za život u inozemstvu.

3. Za potrebe stavaka 1. i 2., prema članu osoblja koji je sklapanjem braka automatski stekao državljanstvo države na čijem je području zaposlen i koji se tog državljanstva ne može odreći, postupa se na isti način kao i prema članu osoblja na koji se odnosi stavak 1. točke (a) prva alineja.”

3. Postojeći tekst članka 10. Priloga IV. postaje stavak 1.

Članak 14.

U članku 15. stavku 2. Priloga IV. između prve i druge rečenice umeće se sljedeći tekst:

„Međutim, ako je udaljenost povratnog putovanja 800 kilometara ili više, isplata naknade za članove osoblja iz kategorija C i D temelji se na trošku karte za prvi razred.

Ako je udaljenost željeznicom između mjesta rada i matičnog mjesta veća od 500 km te ako uobičajeni put uključuje putovanje morem, dotični član osoblja ima pravo po predočenju karata na naknadu troškova putovanja avionom u razredu koji je neposredno ispod luksuznog ili prvog razreda.”

Članak 15.

U članku 19. stavku 2. prvom podstavku Priloga IV., iza riječi „ispod” umeću se riječi „luksuznog ili”.

Članak 16.

Ova Uredba stupa sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europskih zajednica.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 13. svibnja 1980.

Za Vijeće

Predsjednik

A. BISAGLIA

(2) SL L 214, 6.8.1976., str. 24.

(3) SL L 119, 3.5.1978., str. 1.

(4) SL L 369, 29.12.1978., str. 6.

01/Sv. 16

Službeni list Europske unije

31982R0510

L 064/15

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

UREDBA VIJEĆA (EZUČ, EEZ, EURATOM) br. 510/82

od 22. veljače 1982.

o izmjeni Uredbe (EZUČ, EEZ, Euratom) br. 1860/76 o utvrđivanju Uvjeta zaposlenja osoblja Europske zaklade za poboljšanje životnih i radnih uvjeta

VIJEĆE EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske ekonomske zajednice,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EEZ) 1365/75 od 26. svibnja 1975. o osnivanju Europske zaklade za poboljšanje životnih i radnih uvjeta (1), a posebno njezin članak 17.,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZUČ, EEZ, Euratom) br. 1860/76 od 29. lipnja 1976. o utvrđivanju Uvjeta zaposlenja osoblja Europske zaklade za poboljšanje životnih i radnih uvjeta (2), kako je izmijenjena Uredbom (EEZ, Euratom, EZUČ) br. 1238/80 (3),

uzimajući u obzir prijedlog Komisije,

budući da Vijeće, odlučujući kvalificiranom većinom na prijedlog Komisije, treba izmijeniti te Uvjete zaposlenja;

budući da bi osoblju Zaklade i njihovim pravnim sljednicima trebalo odobriti jednaka prava u pogledu osiguranja u slučaju bolesti, nezgode i profesionalne bolesti te u pogledu mirovinskog sustava kao i određenom privremenom osoblju Europskih zajednica i njihovim pravnim sljednicima, ali s iznimkom povećanja mirovine predviđenog u članku 5. Priloga VIII. Pravilniku o osoblju za dužnosnike Europskih zajednica,

DONIJELO JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Uredba (EZUČ, EEZ, Euratom) br. 1860/76 mijenja se kako slijedi:

1.	u članku 30. stavku 1. zadnji podstavak zamjenjuje se sljedećim: „Međutim, u slučaju profesionalne bolesti ili nesreće na radu, član osoblja i dalje prima pune primitke od rada tijekom razdoblja nesposobnosti za rad, sve do dodjele invalidske mirovine predviđene člankom 41.b.”;

2.	u članku 36. dodaje se sljedeći drugi stavak: „U slučaju smrti umirovljenika, prvi se stavak primjenjuje na mirovinu pokojnika.”;

3.	u članku 47. stavku 2. dodaje se sljedeći tekst: „i može također ograničiti naknadu iz članka 11. Priloga VI. za vraćanje doprinosa iz članka 41.h, uvećanog za složene kamate po godišnjoj stopi od 3,5 %”;

4.	naslov poglavlja 6. glave II. zamjenjuje se sljedećim: „Davanja iz sustava socijalne sigurnosti i mirovine”;

Poglavlje 6. glave II. dijeli se na:

—	odjeljak A, naslovljen „Zdravstveno osiguranje i osiguranje za slučaj nezgode, davanja iz sustava socijalne sigurnosti”, koji obuhvaća članke od 38. do 41.,

—	odjeljak B, naslovljen „Mirovinski sustav i otpremnina”, koji obuhvaća članke od 41.a do 41.h;

članak 38. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 38.

1. Na temelju uvjeta utvrđenih u pravilima na koja se odnosi članak 1. Priloga V., član osoblja, njegov bračni drug, djeca i ostali uzdržavanici u smislu članka 7. Priloga IV. imaju zdravstveno osiguranje koje pokriva do 80 % nastalih troškova, sve dok član osoblja radi za Zakladu ili je na bolovanju. Međutim, stopa od 80 % povećava se na 100 % u slučaju tuberkuloze, dječje paralize, raka, mentalnog oboljenja i drugih bolesti koje Komisija Europskih zajednica priznaje kao bolesti slične težine.

Trećinu doprinosa koji su potrebni za to osiguranje plaća član osoblja, uz uvjet da taj iznos nije veći od 2 % njegove osnovne plaće, pri čemu ostale dvije trećine snosi Zaklada.

Međutim, ako se liječničkim pregledom iz članka 24. dokaže da je član osoblja bolestan ili je invalid, direktor može odlučiti da se troškovi koji proizlaze iz te bolesti ili invaliditeta izuzmu iz naknade troškova koji je predviđen u prvom podstavku.

2. Ako član osoblja dokaže da se ne može osigurati na u nekom drugom sustava socijalne sigurnosti, i dalje je osiguran u zdravstvenom osiguranju iz stavka 1., bez obveze plaćanja doprinosa, u razdoblju od najviše 60 dana od isteka ugovora ili dok boluje od teške i dugotrajne bolesti od koje je obolio dok je bio zaposlen.

3. Član osoblja koji je bio u službi Zakladom do svoje šezdesete godine ili koji prima invalidsku mirovinu ima pravo na davanja iz stavka 1. nakon odlaska iz službe. Iznos doprinosa izračunava se na temelju njegove mirovine.

Na ta davanja ima pravo i osoba koja prima mirovinu za nadživjele osobe nakon smrti člana osoblja koji je bio u aktivnoj službi ili je bio u službi Zaklade do svoje šezdesete godine, ili nakon smrti člana osoblja koji je imao pravo na invalidsku mirovinu. Iznos doprinosa izračunava se na temelju njegove mirovine.

4. Sljedeće osobe također imaju pravo na davanja iz stavka 1., pod uvjetom da se ne mogu osigurati ni u jednom drugom državnom sustavu zdravstvenog osiguranja:

—	bivši članovi osoblja s pravom na starosnu mirovinu, koji su prestali raditi za Zakladu prije svoje šezdesete godine,

—	osobe koje imaju pravo na mirovinu za nadživjele osobe zbog smrti bivšeg člana osoblja koji je prestao raditi za Zakladu prije svoje šezdesete godine.

Doprinosi se izračunavaju na temelju mirovine bivšeg člana osoblja, pri čemu polovinu doprinosa snosi pravni sljednik.

Međutim, osoba koja ima pravo na mirovinu za djecu preminule osobe, ne prima davanja iz stavka 1., osim ako podnese zahtjev za to. Doprinosi se izračunavaju na temelju iznosa mirovine za djecu preminule osobe.

5. U slučaju da su ukupni nenadoknađeni troškovi za razdoblje od 12 mjeseci veći od polovine osnovne mjesečne plaće ili mirovine člana osoblja, direktor Zaklade odobrava posebnu naknadu, uz odobrenje ureda za računovodstvo, uzimajući u obzir obiteljske okolnosti dotične osobe u skladu s pravilima iz članka 1. Priloga V.

6. Osobe koje imaju pravo na prethodno navedena davanja prijavljuju sve naknade koje mogu potraživati za sebe ili za osobe pokrivene njihovim osiguranjem u okviru nekog drugog obveznog sustava zdravstvenog osiguranja.

U slučaju da je ukupan iznos naknade koju bi primile veći od naknada predviđenih stavkom 1., razlika se oduzima od iznosa koji treba isplatiti na temelju stavka 1., osim naknada primljenih u okviru privatnog dopunskog sustava zdravstvenog osiguranja kojim se pokriva onaj dio troškova koji se ne nadoknađuje na temelju stavka 1.”;

umeću se sljedeći članci:

„Članak 38.a

1. Pod uvjetima utvrđenim u pravilima iz članka 2. Priloga V., član osoblja je osiguran, tijekom razdoblja u kojem je u službi i bolovanja, od rizika profesionalnih bolesti i nesreće. Član osoblja doprinosi pokrivanju troškova osiguranja od rizika nastalih izvan radnog mjesta u iznosu do 0,1 % svoje osnovne plaće.

U tim pravilima navode se rizici koji nisu osigurani.

2. Isplaćuju se sljedeća davanja:

(a)

u slučaju smrti:

isplata osobama navedenim u nastavku paušalnog iznosa u visini peterostruke osnovne godišnje plaće pokojnika, izračunane na temelju plaća primljenih tijekom 12 mjeseci prije nesreće:

—	bračnom drugu i djeci pokojnog člana osoblja, u skladu s nasljednim pravom mjerodavnim za ostavinu dužnosnika; iznos koji se isplaćuje bračnom drugu ne smije, međutim, biti manji od 25 % paušalnog iznosa,

—	ako nema osoba u prethodno navedenoj kategoriji, drugom potomku u skladu s nasljednim pravom mjerodavnim za ostavinu dužnosnika,

—	ako nema osoba u nijednoj od prethodno navedenih kategorija, drugom potomku u skladu s nasljednim pravom mjerodavnim za ostavinu dužnosnika,

—	ako ni u jednoj od prethodno navedene tri kategorije nema osoba, Zakladi.

(b)	u slučaju potpunog trajnog invaliditeta: Članu osoblja isplaćuje se paušalni iznos u visini osmerostruke osnovne godišnje plaće izračunane na temelju plaća primljenih tijekom 12 mjeseci prije nesreće.

(c)	u slučaju djelomičnog trajnog invaliditeta: Članu osoblja isplaćuje se dio iznosa iz točke (b), izračunanog na temelju ljestvice utvrđene pravilima iz članka 2. Priloga V.

U skladu s tim pravilima prethodno navedene isplate mogu se zamijeniti rentom.

Prethodno navedena davanja mogu se isplatiti uz davanja predviđena na temelju mirovinskog sustava.

3. U skladu s pravilima iz članka 2. Priloga V. pokriveni su i sljedeći troškovi: troškovi za liječenje, lijekove, bolničko liječenje, operativne zahvate, proteze, radiografiju, masažu, ortopedski i klinički troškovi, troškovi prijevoza i slični troškovi koji su nastali zbog nesreće ili profesionalne bolesti.

Naknada se, međutim, isplaćuje samo u slučaju da iznosom isplaćenim članu osoblja na temelju članka 38. nastali troškovi nisu u potpunosti pokriveni.”

„Članak 40.a

1. U okviru obveza koje su joj dodijeljene na temelju članka 40., Zaklada automatski preuzima prava člana osoblja ili njegovih pravnih sljednika na naknadu štete u odnosu na treću stranu koja je odgovorna za nesreću u kojoj je poginuo član osoblja.

2. U okviru obveza koje su im dodijeljene na temelju članaka 38. i 38.a, Zajednice automatski preuzimaju prava člana osoblja ili njegovih pravnih sljednika, na naknadu štete u odnosu na treću stranu koja je odgovorna za nesreću u kojoj je poginuo ili je ozlijeđen član osoblja ili osoba koja je putem njega osigurana.”;

„Članak 41.a

Član osoblja koji je navršio najmanje 10 godina staža u službi ima pravo na starosnu mirovinu. Međutim, pravo na tu mirovinu ostvaruje bez obzira na godine staža u službi, ako ima više od šezdeset godina.

Najviša starosna mirovina iznosi 70 % zadnje osnovne plaće u zadnjem razredu u koji je član osoblja bio razvrstan najmanje godinu dana. Isplaćuje se članovima osoblja koji su navršili 35 godina staža u službi, izračunana u skladu s člankom 3. Priloga VI. Ako član osoblja ima manje od 35 godina staža u službi, gore navedeni najviši iznos razmjerno se smanjuje.

Ako član osoblja ima pravo na starosnu mirovinu, njegova se mirovinska prava smanjuju razmjerno iznosima isplaćenim na temelju članka 37. Priloga VI.

Iznos starosne mirovine ne smije biti manji od 4 % iznosa za minimalne troškove života, u smislu članka 5. Priloga VI., za svaku godinu staža u službi u skladu s člankom 3. tog priloga.

Dob za umirovljenje je šezdeset godina.

U godine staža u službi navedene u prvom stavku ubrajaju se navršene godine u smislu članka 1. stavka 2. te one uključuju godine prije 9. ožujka 1982., ako na taj datum član osoblja još uvijek u službi Zaklade.

Članak 41.b

Na način predviđen u poglavlju 3. Priloga VI., član osoblja ima pravo na invalidsku mirovinu u slučaju potpune trajne invalidnosti zbog koje ne može obavljati posao u Zakladi.

Ako je invalidnost prouzročena nesrećom pri obavljanju poslova dužnosnika ili u vezi s njima, profesionalnom bolešću, djelovanjem za opće dobro ili ugrožavanjem vlastitog života radi spašavanja života druge osobe, invalidska mirovina iznosi 70 % zadnje osnovne plaće člana osoblja.

Ako invalidnost prouzročena drugim uzrokom, invalidska mirovina, koja se izračunava na temelju zadnje osnovne plaće, jednaka je starosnoj mirovini na koju bi član osoblja imao pravo sa 65 godina starosti, da je ostao u službi Zaklade do te dobi.

Invalidska mirovina ne smije biti manja od 120 % iznosa za minimalne troškove života, kako je definiran u članku 5. Priloga VI.

Ako je zaposlenik namjerno prouzrokovao invalidnost, direktor može odlučiti da mu se dodijeli samo otpremnina predviđena člankom 11. Priloga VI.

Članak 41.c

Udovica člana osoblja ili bivšeg člana osoblja ima pravo na mirovinu za nadživjele osobe na način utvrđen u poglavlju 4. Priloga VI.

Mjesečni iznos mirovine za nadživjele osobe koja se isplaćuje udovici člana osoblja koji je preminuo u službi ili na dopustu zbog služenja vojnog roka iznosi 35 % zadnje osnovne plaće koju je primio član osoblja i ne smije biti manja od iznosa za minimalne troškove života kako je definiran u članku 5. Priloga VI.

Članak 41.d

1. Ako član osoblja ili osoba koja ima pravo na starosnu ili invalidsku mirovinu umre ne ostavivši bračnog druga s pravom na mirovinu za nadživjele osobe, uzdržavana djeca u smislu članka 7. Priloga IV. imaju pravo na mirovinu za nadživjele osobe u skladu s člankom 20. Priloga VI.

2. Isto pravo na mirovinu imaju i djeca koja ispunjavaju gore navedene uvjete u slučaju smrti ili ponovnog sklapanja braka bračnog druga koji prima mirovinu za nadživjele osobe, kao što je predviđeno članom 41.c.

3. Ako član osoblja ili osoba koja ima pravo na starosnu ili invalidsku mirovinu umre, a uvjeti navedeni u stavku 1. nisu zadovoljeni, uzdržavana djeca u smislu članka 7. Priloga IV. imaju pravo na mirovinu za nadživjele osobe, u skladu s uvjetima navedenim u članku 20. Priloga VI. Međutim, ova je mirovina jednaka polovici mirovine izračunane u skladu s tim člankom.

4. Svako uzdržavano dijete u smislu članka 7. Priloga IV. člana osoblja čiji bračni drug, koji nije član osoblja, umre, ima pravo na mirovinu za nadživjele osobe u visini dvostrukog iznosa naknade za uzdržavano dijete.

Članak 41.e

Osoba koja ima pravo na starosnu mirovinu u dobi od 60 godina ili kasnije, ili na invalidsku mirovinu ili mirovinu za nadživjele osobe, ima pravo na obiteljske naknade utvrđene u člancima 6., 7. i 8. Priloga IV. Obiteljska naknada izračunava se na temelju mirovine primatelja.

Međutim, iznos naknade za uzdržavano dijete koji se isplaćuje osobi s pravom na mirovinu za nadživjelog bračnog druga je dvostruki iznos u odnosu na naknadu utvrđenu člankom 7. Priloga IV.

Osobe s pravom na mirovinu za djecu nadživjele osobe imaju pravo na naknadu za obrazovanje na način koji je utvrđen člankom 8. Priloga IV.

Članak 41.f

Isplate i davanja predviđena u člancima od 41.b do 41.e suspendiraju se ako se novčani učinci ugovora o radu člana osoblja privremeno suspendiraju na temelju Uvjeta zaposlenja osoblja Zaklade.

Članak 41.g

Mirovine se izračunavaju na temelju razreda koji su na snazi prvog dana u mjesecu u kojem nastupa pravo na mirovinu.

One se ponderiraju prema stopi koja je veća, jednaka ili manja od 100 %, ovisno o uvjetima života u zemlji boravišta umirovljenika; ti su ponderi jednaki onima koje je utvrdilo Vijeće Europskih zajednica prema članku 64. i članku 65. stavku 2. Pravilnika o osoblju za dužnosnike Europskih zajednica.

Predviđene mirovine podložne su istim prilagodbama o kojima odlučuje Vijeće Europskih zajednica u odnosu na mirovine dužnosnika tih Zajednica.

Mirovine se isplaćuju u jednoj od valuta iz članka 38. Priloga VI., na temelju deviznih tečajeva koji su navedeni u članku 63. Pravilnika o osoblju za dužnosnike Europskih zajednica.

Članak 41.h

Članovi osoblja doprinose jednu trećinu troškova tog mirovinskog sustava. Taj doprinos iznosi 6,75 % osnovne plaće člana osoblja, pri čemu se ponderi predviđeni člankom 3. Priloga IV. ne uzimaju u obzir. Doprinos se svaki mjesec odbija od plaće osoblja i unosi kao prihod u odjeljak Komisije općeg proračuna Europskih zajednica.

Za isplatu davanja iz tog mirovinskog sustava direktor Zaklade prenosi svoje ovlasti na upravno tijelo odgovorno za odobrenje i isplatu mirovina bivšim dužnosnicima Komisije Europskih zajednica. Ta davanja terete opći proračun Europskih zajednica.”;

Prilog I. zamjenjuje se sljedećim:

„PRILOG I.

SASTAV I RAD ODBORA OSOBLJA I ODBORA ZA INVALIDNOST

POGLAVLJE 1.

Odbor osoblja

Članak 1.

Odbor osoblja sastoji se od članova osoblja i prema potrebi njihovih zamjenika, čiji je mandat dvije godine. Zaklada može odrediti i kraći mandat koji mora trajati najmanje godinu dana.

Uvjeti za izbor u odbor osoblja utvrđuju se na glavnoj skupštini osoblja u dotičnom mjestu rada. Glasovanje na izborima je tajno.

Među članovima odbora osoblja moraju biti zastupljene sve kategorije članova osoblja.

Dužnosti koje preuzimaju članovi odbora osoblja i članovi osoblja koji su imenovani u tijela koja je osnovala Zaklada smatraju se dijelom njihove redovne službe. Obavljanje tih dužnosti ne smije ni na koji način štetiti dotičnoj osobi.

POGLAVLJE 2.

Odbor za invalidnost

Članak 2.

Odbor za invalidnost sastoji se od triju liječnika: jednog imenuje Zaklada, jednog dotični član osoblja, a jedan imenuju sporazumno prva dva liječnika.

Ako član osoblja ne imenuje liječnika, imenuje ga predsjednik Suda Europskih zajednica.

Ako se u roku od dva mjeseca nakon imenovanja drugog liječnika nije moguće usuglasiti oko imenovanja trećeg, imenuje ga predsjednik Suda Europskih zajednica, na zahtjev jedne od dotičnih strana.

Članak 3.

Troškove nastale u vezi s radom odbora za invalidnost snosi Zaklada.

Ako liječnik kojeg je imenovao član osoblja ima boravište izvan njegova mjesta rada člana osoblja, član osoblja snosi dodatne troškove, osim troškova putovanja prvim razredom koje nadoknađuje Zaklada.

Članak 4.

Član osoblja može podnijeti odboru za invalidnost svako izvješće ili potvrdu svog liječnika ili bilo kojeg liječnika koji ga je pregledao.

Zaključci odbora priopćavaju se Zakladi i dotičnom članu osoblja.

Rad odbora je tajan.”;

9.	dodaju se sljedeći prilozi: Prilog V.: „Zdravstveno osiguranje, osiguranje za slučaj nesreće i profesionalne bolesti” i Prilog VI.: „Mirovinski sustav”. Ti se prilozi nalaze u Prilogu I. odnosno Prilogu II. ovoj Uredbi.

Članak 2.

Članovi osoblja u službi Zaklade na dan stupanja na snagu ove Uredbe mogu se odlučiti za sustav socijalne sigurnosti koji je izvorno predviđen člankom 38. Uredbe (EZUČ, EEZ, Euratom) br. 1860/76, ako je primjenjiv u njihovom slučaju, ili za novi sustav predviđen ovom Uredbom, ovisno o tome koji im je pogodniji. Odluka se mora donijeti u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ove Uredbe te je neopoziva. Sustav koji je izvorno predviđen na temelju članka 38. Uredbe (EZUČ, EEZ, Euratom) br. 1860/76 ostaje na snazi sve dok zaposlenici ne odaberu svoj sustav socijalne sigurnosti i nakon toga ako ne donesu odluku u roku od tri mjeseca, osim ako se ta odluka ne donese zbog razloga na koje zaposlenici ne mogu utjecati.

Članak 3.

Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europskih zajednica.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 22. veljače 1982.

Za Vijeće

Predsjednik

L. TINDEMANS

(2) SL L 214, 6.8.1976., str. 24.

(3) SL L 127, 22.5.1980., str. 4.

PRILOG I.

„PRILOG V.

ZDRAVSTVENO OSIGURANJE BOLESTI, OSIGURANJE ZA SLUČAJ NESREĆE I PROFESIONALNE BOLESTI

Članak 1.

1. Osoblje Zaklade i osobe koje zadovoljavaju uvjete utvrđene u članku 38. stavcima 2., 3. i 4. Uvjeta zaposlenja za osoblje Zaklade uključuju se u zajednički sustav zdravstvenog osiguranja institucija Europskih zajednica.

2. Pravila zdravstvenog osiguranja za dužnosnike Europskih zajednica primjenjuju se na gore navedeno osoblje i njihove pravne sljednike.

Članak 2.

Pravila o osiguranju za slučaj nesreće i profesionalne bolesti za dužnosnike Europskih zajednica primjenjuju se na osoblje Zaklade.

Za rješavanje zahtjeva koji proizlaze iz tih pravila za članove osoblja koji su doživjeli nesreću ili su obolili od profesionalne bolesti, direktor Zaklade prenosi svoje ovlasti na administrativno tijelo odgovorno za rješavanje zahtjeva u slučaju nesreća na poslu koje su doživjeli ili profesionalnih bolesti od kojih su oboljeli dužnosnici Europskih zajednica.

Europske zajednice osiguravaju isplatu davanja utvrđenih na temelju tih pravila osoblju Zaklade i njihovim pravnim sljednicima.”

PRILOG II.

„PRILOG VI.

MIROVINSKI SUSTAV

POGLAVLJE 1.

OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ako se liječničkim pregledom obavljenim prije početka obavljanja poslova kod člana osoblja utvrdi bolest ili invalidnost, direktor može, s obzirom na rizik koji proizlazi iz te bolesti ili invaliditeta, odlučiti da član osoblja ima pravo na zajamčena davanja na temelju invaliditeta ili smrti tek nakon razdoblja od pet godina od datuma početka stupanja u službu Zaklade.

POGLAVLJE 2.

STAROSNA MIROVINA I OTPREMNINA

Odjeljak 1.

Starosna mirovina

Članak 2.

Starosna mirovina isplaćuje se na temelju ukupnog broja godina staža koji je ostvario član osoblja. Svaka godina staža daje članu osoblja pravo, po izračunu utvrđenom u članku 3., na godinu dana mirovinskog staža, a svaki mjesec na jednu dvanaestinu godine mirovinskog staža.

Pri izračunu prava na starosnu mirovinu može se uzeti u obzir najviše 35 godina mirovinskog staža.

Članak 3.

Za potrebe izračuna godina mirovinskog staža u smislu članka 2. stavka 1. uzima se u obzir sljedeće:

(a)	staž člana osoblja u službi od 9. ožujka 1982. i vrijeme provedeno na dopustu za služenje vojnog roka nakon tog datuma, pod uvjetom da je dotična osoba platila svoj dio mirovinskog doprinosa za ta razdoblja službe;

(b)	razdoblje koje se uzima u obzir za mirovinu, u skladu s člankom 10. stavkom 2., pod uvjetom da su aktuarska protuvrijednost ili vraćeni iznosi isplaćeni, kako što je utvrđeno tim člankom.

Članak 4.

Član osoblja koji se nakon odlaska iz službe Zaklade ponovno u njoj zaposli, ostvaruje daljnja prava na mirovinu.

On može zatražiti da se, radi izračunavanja njegovih prava na starosnu mirovinu, uzme u obzir cijeli staž u službi Zaklade, pod uvjetom da je vratio iznose koji su mu isplaćeni na temelju članka 11. ili koje je primio u obliku starosne mirovine, uvećane za složene kamate po godišnjoj stopi od 3,5 %.

Ako član osoblja koji ima pravo na starosnu mirovinu ne vrati iznose iz prethodnog stavka, isplaćuje mu se glavnica u visini aktuarske protuvrijednosti njegove starosne mirovine na datum na koji mu se prestaje isplaćivati mirovina, uvećana za složene kamate po godišnjoj stopi od 3,5 %, u obliku odgođene starosne mirovine koja mu se isplaćuje u trenutku prestanka obavljanja poslova.

Članak 5.

Minimalni troškovi života koji se koriste za izračun mirovinskih prava odgovaraju osnovnoj plaći člana osoblja iz prvog stupnja razreda D4.

Članak 6.

Aktuarska protuvrijednost starosne mirovine ne smije biti manja od iznosa koji bi član osoblja primio da se na njega primjenjivao članak 11.

Ako je aktuarska protuvrijednost starosne mirovine koja se isplaćuje u skladu s prethodnim odredbama manja od ovog iznosa, član osoblja prima starosnu mirovinu čija je aktuarska protuvrijednost jednaka iznosu iz prvog stavka.

Članak 7.

„Aktuarska protuvrijednost starosne mirovine” znači kapitalizirana vrijednost prava koja član osoblja ostvaruje, izračunana na temelju najnovijih tablica mortaliteta koje sastavljaju proračunska tijela Europskih zajednica, kako je navedeno u članku 32., pri čemu je primjenjiva kamatna stopa od 3,5 % godišnje.

Članak 8.

Član osoblja koji napusti službu prije navršene šezdesete godine može zatražiti da mu se starosna mirovina:

—	počne isplaćivati tek prvog dana kalendarskog mjeseca koji slijedi nakon mjeseca u kojem navršava šezdeset godina, ili

—

isplati odmah, pod uvjetom da nije mlađi od 50 godina. U tom se slučaju starosna mirovina umanjuje za iznos izračunan na temelju dužnosnikove dobi u trenutku kada počinje primati mirovinu, kao što je prikazano u sljedećoj tablici:

Mirovina koja se isplaćuje u slučaju prijevremenog odlaska u mirovinu, izražena u odnosu na mirovinu koja se isplaćuje pri umirovljenju sa 60 godina

Dob prijevremenog odlaska u mirovinu	Koeficijent
50	0,50678
51	0,53834
52	0,57266
53	0,61009
54	0,65099
55	0,69582
56	0,74508
57	0,79936
58	0,85937
59	0,92593

Članak 9.

Pravo na isplatu starosne mirovine proizvodi učinke od prvog dana kalendarskog mjeseca koji slijedi nakon mjeseca u kojem je član osoblja, automatski ili na vlastiti zahtjev, ispunio uvjete za isplatu te mirovine.

Članak 10.

1. Član osoblja koji napusti službu Zaklade kako bi stupio u službu državne uprave, nacionalne ili međunarodne organizacije koja je sklopila sporazum sa Zakladom, ima pravo na to da mu se aktuarska protuvrijednost njegovih prava na starosnu mirovinu koje je stekao u Zakladi prenese u mirovinski fond te uprave ili organizacije.

2. Član osoblja koji stupi u službu Zaklade nakon što je napustio službu državne uprave, nacionalne ili međunarodne organizacije ili poduzeća ima pravo na to da se, nakon isteka probnog roka iz članka 25. Uvjeta zaposlenja, Zakladi isplati:

—	aktuarska protuvrijednost mirovinskih prava koje je stekao u državnoj upravi, nacionalnoj ili međunarodnoj organizaciji ili poduzeću, ili

—	iznosi koje mu je vratio mirovinski fond državne uprave, nacionalne ili međunarodne organizacije ili poduzeća, na datum njegovog odlaska iz službe.

U tom slučaju nadležno tijelo za isplatu mirovina, uzimajući u obzir njegov razred kod stupanja u službu, utvrđuje broj godina mirovinskog staža koje će mu se priznati u okviru postojećeg mirovinskog sustava, na temelju navedenog iznosa aktuarske protuvrijednosti ili vraćenih iznosa.

Mogućnost navedenu u prvom podstavku imaju i članovi osoblja koji su stupili u službu prije 9. ožujka 1982., u pogledu mirovinskih prava koja odgovaraju njihovom stažu u službi Zaklade prije tog datuma. Međutim, broj godina mirovinskog staža određuje se na temelju razreda i stupnja u koji je zaposlenik bio razvrstan 8. ožujka 1982.

Odjeljak 2.

Otpremnina

Članak 11.

1. Član osoblja koji ima manje od 60 godina i čiji radni odnos prestaje, ali ne zbog smrti ili invalidnosti, te koji nema pravo na starosnu mirovinu i prava na temelju odredaba članka 10. stavka 1., pri odlasku iz službe ima pravo na isplatu:

(a)	ukupnog iznosa odbijenog od njegove osnovne plaće kao doprinos za mirovinsko osiguranje, uvećanog za složene kamate po godišnjoj stopi od 3,5 %;

(b)

pod uvjetom da ugovor o radu nije raskinut prema članku 47. Uvjeta zaposlenja, otpremnine razmjerne stvarnoj duljini staža u službi, izračunanoj na temelju jednog i pol mjeseca zadnje osnovne plaće prije oporezivanja, za svaku godinu staža u službi. U slučajevima iz članka 10. stavka 2., u stvarni staž u službi uračunava se i razdoblje prijašnje službe, u okviru broja godina mirovinskog staža koji mu se priznaje u skladu s člankom 10. stavkom 2. drugim podstavkom;

(c)	ukupnog iznosa isplaćenog Zakladi, u skladu s člankom 10. stavkom 2., za razdoblje prije 9. ožujka 1982. i jedne trećine tog iznosa za razdoblje nakon tog datuma, uvećanih za složene kamate po godišnjoj stopi od 3,5 %.

2. Iznosi isplaćeni u skladu s člankom 37. odbijaju se od naknade navedene u stavku 1. točkama (a), (b) i (c).

POGLAVLJE 3.

INVALIDSKA MIROVINA

Članak 12.

Podložno odredbama članka 1., član osoblja mlađi od 65 godina kojemu, tijekom razdoblja u kojem ostvaruje pravo na mirovinu, odbor za invalidnost iz Priloga I. prizna status potpunog trajnog invalida i koji zbog toga mora prekinuti službu u Zakladi, ima pravo, tijekom cijelog razdoblja nesposobnosti, na invalidsku mirovinu predviđenu člankom 41.b Uvjeta zaposlenja.

Invalidska i starosna mirovina ne isplaćuju se istodobno.

Članak 13.

Pravo na invalidsku mirovinu proizvodi učinke dan nakon prestanka važenja ugovora o radu dotičnog člana osoblja prema člancima 45. i 46. Uvjeta zaposlenja.

Članak 14.

Direktor može u bilo kojem trenutku zatražiti dokaze da primatelj invalidske mirovine još uvijek zadovoljava uvjete za isplatu mirovine. Ako odbor za invaliditet utvrdi da uvjeti više nisu zadovoljeni, pravo na mirovinu prestaje.

Ako dotična osoba ponovno ne stupi u službu Zaklade, prima naknadu iz članka 11., izračunanu na temelju zaista ostvarenog staža u službi.

Članak 15.

Ako se član osoblja koji je primao invalidsku mirovinu ponovno zaposli u Zakladi, razdoblje u kojem je primao tu mirovinu uključuje se u izračun njegove starosne mirovine, a da ne mora isplatiti zaostale doprinose.

POGLAVLJE 4.

MIROVINA ZA NADŽIVJELE OSOBE

Članak 16.

Ako član osoblja umre u službi ili na dopustu zbog služenja vojnog roka, njegova udovica ima pravo, pod uvjetom da su u trenutku njegove smrti bili u braku najmanje godinu dana i podložno odredbama članaka 1. i 21., na mirovinu za nadživjele osobe koja iznosi 35 % zadnje osnovne mjesečne plaće člana osoblja, koja ne smije biti manja od minimalnih troškova života utvrđenih u članku 5.

Trajanje braka utvrđeno prvim stavkom ne uzima se u obzir ako član osoblja ima jedno dijete ili više djece iz braka sklopljenog prije napuštanja službe, pod uvjetom da udovica uzdržava ili je uzdržavala tu djecu, ili ako je član osoblja preminuo od posljedica tjelesnog invaliditeta ili bolesti koja je posljedica izvršavanja dužnosti ili u nesreći.

Članak 17.

Ako je bivši član osoblja primao starosnu mirovinu, njegova udovica ima pravo, pod uvjetom da su bili u braku najmanje godinu dana kada je napustio službu Zaklade i podložno odredbama iz članka 21., na mirovinu za nadživjele osobe koja iznosi 60 % starosne mirovine koju je primao u trenutku smrti. Najmanja mirovina za nadživjele osobe iznosi 35 % zadnje osnovne plaće člana osoblja i ne smije biti manja od minimalnih troškova života utvrđenih u članku 5.; međutim, iznos mirovine za nadživjele osobe ni u kom slučaju ne smije biti veći od iznosa starosne mirovine koju je suprug primao u trenutku smrti.

Članak 18.

Udovica bivšeg člana osoblja koji je napustio službu prije navršenih 60 godina te je zatražio odgodu starosne mirovine do prvog dana kalendarskog mjeseca koji slijedi nakon mjeseca u kojem je navršio 60 godina, ima pravo, pod uvjetom da su bili u braku najmanje godinu dana kada je napustio službu Zaklade i podložno odredbama članka 21., na mirovinu za nadživjele osobe koja iznosi 60 % starosne mirovine na koju bi njezin suprug imao pravo u dobi od 60 godina. Najmanja mirovina za nadživjele osobe iznosi 35 % zadnje mjesečne osnovne plaće člana osoblja; međutim, iznos mirovine za nadživjele osobe ni u kom slučaju ne smije biti veći od iznosa starosne mirovine na koju bi član osoblja imao pravo u dobi od 60 godina.

Članak 19.

Za potrebe članaka 17. i 18. trajanje braka ne uzima se u obzir ako je brak, iako sklopljen nakon završetka službe člana osoblja, trajao najmanje pet godina.

Članak 20.

1. Mirovina za dijete preminule osobe, predviđena člankom 41.d stavkom 1. Uvjeta zaposlenja, za prvo dijete preminule osobe iznosi osam desetina mirovine za nadživjele osobe na koju bi udovica člana osoblja imala pravo, pri čemu se smanjenja iz članka 25. ovog Priloga ne primjenjuju.

Ta mirovina ne smije biti manja od iznosa za minimalne troškove života, kako je utvrđen u članku 5., podložno odredbama članka 21.

2. Mirovina se za svako sljedeće uzdržavano dijete nakon prvog uvećava za iznos jednak dvostrukom iznosu naknade za uzdržavano dijete.

3. Tako izračunani ukupni iznos mirovine i naknade dijeli se na jednake dijelove među djecom preminule osobe koja na njega imaju pravo.

Članak 21.

Ako preminuli član osoblja za sobom ostavi udovicu i djecu iz prethodnog braka ili druge osobe koje su njegovi pravni sljednici, ukupan iznos mirovina, izračunan kao iznos na koji pravo ima udovica koja uzdržava sve te osobe, raspoređuje se među tim osobama razmjerno mirovinama na koje bi svaka od pojedinih kategorija tih osoba imala pravo kada bi se izračun radio pojedinačno.

Ako preminuli član osoblja za sobom ostavi djecu iz različitih brakova, ukupan iznos mirovine, izračunan kao da su sva djeca iz istog braka, raspoređuje se među tim osobama razmjerno mirovinama na koje bi svaka od pojedinih kategorija tih osoba imala pravo kada bi se izračun radio pojedinačno.

Za potrebe izračuna te raspodjele, uzdržavana djeca, u smislu članka 7. Priloga IV., iz prethodnog braka bilo kojeg od bračnih drugova uključuju se u kategoriju djece iz braka s članom osoblja.

U slučaju koji je predviđen drugim stavkom, srodnici u uzlaznoj liniji, koji su priznati kao uzdržavanici u smislu članka 7. stavka 4. Priloga IV., smatraju se uzdržavanom djecom te su, za potrebe izračuna raspodjele, uključeni u kategoriju potomaka.

Članak 22.

Na temelju posebne odluke tijela navedenog u članku 41.h Uvjeta zaposlenja, mirovina izračunana na temelju članka 16. može se dodijeliti udovcu članice osoblja ženskog spola, koja je preminula u službi, ako udovac priloži dokaze da nema vlastitog dohotka i da je u trenutku suprugine smrti, zbog invalidnosti ili teške bolesti, bio trajno onemogućen naći plaćeno zaposlenje.

Članak 41.e Uvjeta zaposlenja primjenjuje se analogno.

Isplata mirovine prestaje ako se nadživjeli suprug ponovno oženi.

Članak 23.

Pravni sljednici preminulog člana osoblja, kako je utvrđeno u ovom poglavlju, primaju i naknadu predviđenu člankom 11.

Ako član osoblja premine i pritom iza sebe ne ostavi za sobom članove obitelji koji imaju pravo na mirovinu za nadživjele osobe, njegovi nasljednici imaju pravo na isplatu naknade iz članka 11.

Međutim, iznosi isplaćeni na temelju članka 37. odbijaju se od naknade.

Članak 24.

Pravo na isplatu mirovine za nadživjele osobe proizvodi učinke od prvog dana kalendarskog mjeseca koji slijedi nakon mjeseca u kojem je preminuo član osoblja. Međutim, ako se u trenutku smrti člana osoblja ili osobe koja ima pravo na mirovinu izvrši isplata iz članka 36. Uvjeta zaposlenja, to pravo proizvodi učinke tek prvog dana četvrtog mjeseca nakon mjeseca u kojem je preminuo član osoblja.

Pravo na isplatu mirovine za nadživjele osobe prestaje na kraju kalendarskog mjeseca u kojem primatelj mirovine premine ili prestane ispunjavati uvjete za isplatu mirovine.

Članak 25.

Ako je dobna razlika između preminulog člana osoblja i nadživjelog bračnog druga, umanjena za godine trajanja braka, veća od 10 godina, na mirovinu za nadživjele osobe, izračunanu u skladu s prethodnim odredbama, primjenjuje se smanjenje po punoj godini dobne razlike u visini od:

—	1 % za godine između 10 i 20,

—	2 % za godine od 20 do uključujući 24,

—	3 % za godine od 25 do uključujući 29,

—	4 % za godine od 30 do uključujući 34,

—	5 % za godine od 35 naviše.

Članak 26.

Pravo udovice na mirovinu za nadživjele osobe prestaje teći sklapanjem novog braka. Nadživjeli bračni drug ima pravo na to da mu se glavnica u visini dvostrukoga godišnjeg iznosa mirovine za nadživjele osobe isplati odmah, pod uvjetom da se ne primjenjuje članak 41.d stavak 2. Uvjeta zaposlenja.

Članak 27.

Razvedena supruga člana osoblja ima pravo na mirovinu za nadživjele osobe, kako je definirano ovim poglavljem, pod uvjetom da sud koji je donio rješenje o razvodu braka nije utvrdio da je za razvod kriva jedino razvedena supruga. To pravo pravo prestaje teći ako ona sklopi novi brak prije smrti bivšeg supruga. U slučaju sklapanja novog braka nakon smrti bivšeg supruga, primjenjuje se članak 26.

Članak 28.

Ako razvedeni član osoblja koji je sklopio novi brak iza sebe ostavi udovicu s pravom na mirovinu za nadživjele osobe, ta se mirovina dijeli, razmjerno trajanju svakog braka, između razvedene supruge, ako nije sklopila novi brak i udovice, ako sud koji je donio rješenje o razvodu braka nije utvrdio da je za razvod kriva jedino razvedena supruga. Iznos na koji ima pravo razvedena supruga, ako nije sklopila novi brak, ne smije biti veći od iznosa alimentacije koji joj je dodijeljen rješenjem.

Ako jedna od osoba koje imaju pravo na mirovinu premine ili se odrekne svojeg dijela, taj se dio pribraja dijelovima ostalih primatelja, osim ako je riječ o pravima djece preminule osobe na temelju članka 41.d stavka 2. Uvjeta zaposlenja.

Na mirovine raspodijeljene u skladu s ovim člankom pojedinačno se primjenjuju smanjenja s obzirom na dobnu razliku, kako je predviđeno člankom 25.

Članak 29.

Ako razvedena supruga na temelju članka 35. izgubi pravo na mirovinu, udovica ima pravo na cijeli iznos mirovine, pod uvjetom da se ne primjenjuje članak 41.d stavak 2. Uvjeta zaposlenja.

POGLAVLJE 5.

FINANCIRANJE MIROVINSKOG SUSTAVA

Članak 30.

Od plaća se u svim slučajevima odbijaju doprinosi za mirovinski sustav predviđeni člancima od 41.a do 41.h Uvjeta zaposlenja i u ovom Prilogu.

Članak 31.

Pravilno odbijeni doprinosi se ne nadoknađuju. Pogrešno odbijeni doprinosi ne daju pravo na primanje mirovine; oni se nadoknađuju bez kamata na zahtjev člana osoblja ili njegovih pravnih sljednika.

Članak 32.

Tablice mortaliteta i invaliditeta te predviđena povećanja plaća za izračun aktuarskih vrijednosti, predviđeni ovim Prilogom, donose proračunska tijela Europskih zajednica na temelju članka 39. Priloga VIII. Pravilniku o osoblju za dužnosnike tih Zajednica.

POGLAVLJE 6.

RJEŠAVANJE ZAHTJEVA ČLANOVA OSOBLJA

Članak 33.

Za rješavanje zahtjeva za starosnu, invalidsku, mirovinu za nadživjele osobe ili privremenu mirovinu odgovorno je upravno tijelo iz članka 41.h Uvjeta zaposlenja prema ovlaštenju direktora Zaklade. Istodobno s odlukom o dodjeli mirovine, član osoblja ili njegovi pravni sljednici te Zaklada primaju detaljni obračun isplata.

Starosna ili invalidska mirovina se ne isplaćuju istodobno s plaćom koju isplaćuje Zaklada ili jedna od institucija Europskih zajednica.

Primatelji starosne, invalidske ili mirovine za nadživjele osobe nemaju pravo na naknadu za život u inozemstvu.

Članak 34.

Iznos mirovine može se u svakom trenutku ponovno izračunati, u slučaju bilo kakve pogreške ili propusta.

Mirovina se može izmijeniti ili ukinuti ako je dodijeljena protivno odredbama Uvjeta zaposlenja i ovog Priloga.

Članak 35.

Ako pravni sljednici preminulog člana osoblja ne podnesu zahtjev za mirovinu u roku od godinu dana od datuma njegove smrti, oni gube to pravo, osim u slučajevima u kojima se utvrdi viša sila.

Članak 36.

Član osoblja ili njegovi pravni sljednici koji imaju pravo na davanja u ovom mirovinskom sustavu obvezni su dostaviti dokaz u pisanom obliku koji se od njih zatraži te upravno tijelo iz članka 41.h Uvjeta zaposlenja obavijestiti o svim činjenicama koje mogu utjecati na njihovo pravo.

Članak 37.

U skladu s uvjetima koje odredi Komisija Europskih zajednica, članovi osoblja mogu zatražiti od Zaklade da izvrši sve potrebne isplate radi uspostave ili održavanja njihovih prava na mirovinu u njihovoj matičnoj zemlji.

Te isplate ne smiju biti veće od 13,5 % osnovne plaće i terete proračun Zaklade.

POGLAVLJE 7.

ISPLATA DAVANJA

Članak 38.

Davanja iz mirovinskog sustava isplaćuju se mjesečno, unatrag.

Davanja isplaćuje Komisija Europskih zajednica iz općeg proračuna Europskih zajednica.

Korisnici se mogu odlučiti za isplatu mirovina u valuti njihove matične zemlje, njihove zemlje boravišta ili zemlje u kojoj se nalazi sjedište Zaklade; njihov izbor važi najmanje dvije godine.

Ako ni matična zemlja ni zemlja boravišta nisu članice Europskih zajednica, davanja se isplaćuju u valuti zemlje u kojoj se nalazi sjedište Zaklade.

Članak 39.

Svi iznosi koje članovi osoblja duguju Zakladi na dan isplate davanja iz mirovinskog sustava odbijaju se od iznosa njihovog davanja ili od davanja koja se isplaćuju njihovim pravnim sljednicima. Odbici se mogu raspodijeliti na nekoliko mjeseci.

Članak 40.

Ako invalidnost ili smrt člana osoblja prouzroči treća strana, pravo člana osoblja ili njegovih pravnih sljednika na tužbu protiv treće strane prenosi se na Europske zajednice u granicama njihovih obveza iz mirovinskog sustava.”

01/Sv. 16

Službeni list Europske unije

31987R0680

L 072/15

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

UREDBA VIJEĆA (EURATOM, EZUČ, EEZ) br. 680/87

od 23. veljače 1987.

o izmjeni Uredbe (EZUČ, EEZ, Euratom) br. 1860/76 o utvrđivanju Uvjeta zaposlenja osoblja Europske zaklade za poboljšanje životnih i radnih uvjeta

VIJEĆE EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EEZ) br. 1365/75 od 26. ožujka 1975. o osnivanju Europske zaklade za poboljšanje životnih i radnih uvjeta (1), a posebno njezin članak 17.,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZUČ, EEZ, Euratom) br. 1860/76 od 29. lipnja 1976. o utvrđivanju Uvjeta zaposlenja osoblja Europske zaklade za poboljšanje životnih i radnih uvjeta (2), kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZUČ, EEZ, Euratom) br. 510/82 (3),

uzimajući u obzir prijedlog Komisije,

budući da Vijeće, djelujući na prijedlog Komisije, treba izmijeniti ove Uvjete zaposlenja;

budući da bi se Uvjeti zaposlenja osoblja Zaklade trebali prilagoditi uvjetima koje uživa privremeno osoblja Europskih zajednica,

DONIJELO JE OVU UREDBU:

Članak 1.

U članku 2. Uvjeta zaposlenja drugi stavak mijenja se kako slijedi:

„Ugovori na određeno vrijeme ne mogu se sklapati na razdoblje dulje od pet godina; ugovori na određeno vrijeme mogu se po istoj osnovi obnoviti samo jedanput. Svako naredno obnavljanje bit će na neodređeno vrijeme.”

Članak 2.

Tablica u članku 4. trećem stavku Uvjeta zaposlenja mijenja se kako slijedi:

„Kategorija	Razred	Osnovno radno mjesto
A	A 4 A 5	Glavni upravitelj
	A 6 A 7	Upravitelj
	A 8	Pomoćnik upravitelja
B	B 1	Glavni upravni pomoćnik
	B 2 B 3	Viši upravni, tehnički i administrativni pomoćnici
	B 4 B 5	Upravni, tehnički i administrativni pomoćnici
C	C 1	Glavni tajnik Glavni administrativni službenik
	C 2 C 3	Tajnik/stenodaktilograf Administrativni službenik
	C 4 C 5	Daktilograf Administrativni pomoćnik
D	D 1	Voditelj odjela
	D 2 D 3	Kvalificirani djelatnik
	D 4	Nekvalificirani djelatnik”

Članak 3.

U članku 5. Uvjeta zaposlenja treći stavak zamjenjuje se sljedećim:

„Član osoblja postavljen na radno mjesto višeg razreda od onog na koji je primljen ima u novom razredu radni staž koji odgovara indikativnom stupnju jednakom ili sljedećem višem iznad indikativnog stupnja dostignutog u prethodnom razredu, uvećano za iznos dvogodišnjeg povećanja za novi razred.

Za potrebe ove odredbe, svaki se razred dijeli na indikativne stupnjeve koji odgovaraju mjesecima službe i indikativnim plaćama, koje se povećavaju za jednu dvadesetčetvrtinu dvogodišnjeg povećanja za taj razred tijekom cijelog razdoblja postojećih stupnjeva. Član osoblja u novom razredu ni u kojem slučaju ne može primati osnovnu plaću nižu od one koju bi primao u svom prethodnom razredu.

Član osoblja postavljen na radno mjesto višeg razreda od onoga u koji je primljen, ne može biti razvrstan niže od početnog stupnja za taj razred.”

Članak 4.

U Uvjete zaposlenja umeće se sljedeći članak:

„Članak 5.a

Sposobnost, učinkovitost i ponašanje u službi svakog člana osoblja predmetom su povremenog izvješća, koje se sastavlja najmanje jednom u dvije godine, kako predvidi direktor u dogovoru s Komisijom Europskih zajednica nakon savjetovanja s odborom osoblja Zaklade.”

Članak 5.

Članak 11. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 11.

Član osoblja koji je kandidat za obnašanje javne dužnosti može tražiti dopust za osobne potrebe na najdulje tri mjeseca.

Direktor razmatra slučaj svakog člana osoblja koji je tako izabran. Uzimajući u obzir važnost funkcije i dužnosti koje ona obuhvaća, direktor odlučuje treba li dotični član osoblja i dalje biti aktivno zaposlen djelatnik ili zatražiti dopust za osobne potrebe. U posljednjem slučaju dopust može trajati jednako koliko i mandat na koji je član osoblja izabran. U slučaju kad član osoblja ima ugovor na određeno vrijeme, trajanje dopusta za osobne potrebe ne smije biti dulje od razdoblja ugovora koji još nije istekao.”

Članak 6.

U članku 24. Uvjeta zaposlenja dodaje se sljedeći stavak:

„Ako se na temelju liječničkog pregleda predviđenog prvim stavkom donese negativno liječničko mišljenje, kandidat može u roku od dvadeset dana od primitka obavijesti od Zaklade zatražiti da se njegov predmet uputi na razmatranje liječničkom povjerenstvu u sastavu od tri liječnika koje direktor odabere među službenim liječnicima. Liječničko povjerenstvo traži očitovanje liječnika koji je dao prvo negativno mišljenje. Kandidat može liječničkom povjerenstvu dostaviti mišljenje liječnika po vlastitom izboru. U slučaju da liječničko povjerenstvo potvrdi zaključke liječničkog pregleda predviđenog prvim stavkom, kandidat snosi 50 % troškova honorara i dodatnih troškova.”

Članak 7.

Članak 25. Uvjeta zaposlenja zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 25.

Od člana osoblja može se tražiti zatražiti izvođenje probnog rada, koje ne smije biti dulje od šest mjeseci.

Ako je član osoblja za vrijeme probnog rada zbog bolesti ili nesreće spriječen obavljati poslove u razdoblju od mjesec dana ili dulje, direktor mu može produljiti trajanje probnog rada za to isto razdoblje.

Najmanje mjesec dana prije isteka probnog rada sastavlja se izvješće o sposobnosti člana osoblja za obavljanje poslova njegova radnog mjesta, kao i o njegovu ponašanju i učinkovitosti u službi. Izvješće se dostavlja osobi na koju se odnosi i koja ima pravo dati primjedbe u pisanom obliku. Članu osoblja čiji rad nije zadovoljavajući da bi opravdao zadržavanje na njegovom radnom mjestu otkazuje se ugovor.

Izvješće o probnom radu člana osoblja može se sastaviti bilo kada tijekom probnog rada ako je očito da njegov rad nije zadovoljavajući. Izvješće se dostavlja osobi na koju se odnosi i koja ima pravo dati primjedbe u pisanom obliku. Na temelju tog izvješća direktor može donijeti odluku o otkazu članu osoblja prije završetka probnog rada uz jednomjesečni otkazni rok; razdoblje službe, međutim, ne smije biti dulje od uobičajenog razdoblja probnog rada.

Član osoblja kojem je otkazan ugovor ima pravo na naknadu u visini jedne trećine njegove osnovne plaće za svaki mjesec izvršenog probnog rada.”

Članak 8.

Uvjetima zaposlenja dodaje se sljedeći članak:

„Članak 29.a

Iznimno, direktor može na temelju obrazloženog zahtjeva odobriti članu osoblja rad u nepunom radnom vremenu, ako smatra da je to potpuno u interesu Zaklade.

Postupak odobrenja utvrđen je u Prilogu VII.

Član osoblja s dozvolom za rad u nepunom radnom vremenu svakog mjeseca odrađuje, na način na koji je odredio direktor, pola uobičajenog radnog vremena.”

Članak 9.

U članku 30. stavku 1. Uvjeta zaposlenja četvrti stavak zamjenjuje se sljedećim:

„Plaćeno bolovanje ne smije, međutim, biti dulje od tri mjeseca ili razdoblja tijekom kojeg je član osoblja radio ako je potonje razdoblje dulje. To se bolovanje ne može produljiti nakon isteka ugovora.”

Članak 10.

Članak 33. Uvjeta zaposlenja zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 33.

Članu osoblja može se, u iznimnim okolnostima i na njegov zahtjev, odobriti neplaćeni dopust zbog posebno važnih osobnih razloga. Direktor određuje trajanje tog dopusta koje ne može biti dulje od jedne četvrtine razdoblja koje je dotični član osoblja odradio ili:

—	tri mjeseca ako je staž člana osoblja kraći od četiri godine,

—	šest mjeseci u svim ostalim slučajevima.

Tijekom neplaćenog dopusta članu osoblja prestaje osiguranje od bolesti i nesreće, kako je predviđeno u člancima 38. i 38.a.

Međutim, član osoblja koji dokaže da se ne može osigurati u nekom drugom državnom sustavu osiguranja od rizika navedenih u člancima 38. i 38.a, najkasnije mjesec dana nakon dana početka neplaćenog dopusta može zatražiti da i dalje bude osiguran od rizika iz ovih članaka, pod uvjetom da tijekom dopusta snosi polovinu troškova doprinosa potrebnih za osiguranje od rizika iz članaka 38. i 38.a; doprinosi se izračunavaju na temelju njegove zadnje osnovne plaće.

Osim toga, član osoblja koji dokaže da se ne može osigurati u nekom drugom mirovinskom sustavu, može zatražiti da i dalje stječe mirovinska prava tijekom neplaćenog dopusta, pod uvjetom da snosi troškove doprinosa u iznosu trostrukog iznosa utvrđenog člankom 41.h; doprinosi se izračunavaju na temelju osnovne plaće za njegov razred i stupanj.

Svako razdoblje neplaćenog dopusta ili dopusta za osobne potrebe, ne uzima se u obzir za potrebe primjene članka 35. drugog stavka.”

Članak 11.

Članak 34. Uvjeta zaposlenja zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 34.

Članu osoblja koji je pozvan na služenje vojnog roka, zamjensko služenje vojnog roka ili na vojnu obuku ili na služenje u oružanim snagama, odobrava se dopust za obavljanje vojne službe; za osoblje zaposleno na određeno vrijeme taj dopust ni u kojem slučaju ne smije biti dulji od trajanja ugovora.

Član osoblja koji je pozvan na služenje vojnog roka ili zamjensko služenje vojnog roka prestaje primati primitke od rada, ali i dalje zadržava pravo napredovanja na viši stupanj na temelju ovih Uvjeta zaposlenja. Zadržava pravo i na starosnu mirovinu ako retroaktivno uplati doprinose za mirovinsko osiguranje nakon što odsluži vojni rok ili zamjenski vojni rok.

Član osoblja koji je pozvan na vojnu obuku ili je pozvan služiti u oružanim snagama i dalje prima, tijekom trajanja obuke ili služenja, plaću od koje se oduzima iznos plaće koju član dobiva za vojnu službu.”

Članak 12.

U članku 38. Uvjeta zaposlenja:

(a)

U stavku 1. prvi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„1. Član osoblja, njegov bračni drug koji nema pravo na davanja jednake naravi ili razine na temelju neke druge pravne odredbe ili propisa, njegova djeca i drugi uzdržavanici u smislu članka 7. Priloga IV. imaju zdravstveno osiguranje kojim se u razdoblju služenja vojnog roka, bolovanja, dopusta za osobne potrebe sukladno članku 11. te u razdoblju neplaćenog dopusta sukladno članku 33., podložno uvjetima predviđenima ovim člancima i podložno propisima iz članka 1. Priloga V., pokriva do 80 % nastalih troškova. Ta se stopa povećava na 85 % za sljedeće usluge: savjetovanje i posjete, kirurške zahvate, bolničko liječenje, farmaceutske proizvode, radiologiju, analize, laboratorijska ispitivanja i proteze koje se izdaju na liječnički recept, osim zubnih proteza. Stopa se povećava na 100 % u slučaju tuberkuloze, dječje paralize, raka, mentalnog oboljenja i drugih bolesti koje Komisija Europskih zajednica priznaje kao bolesti slične težine te u slučaju pregleda za rano otkrivanje bolesti i u slučaju poroda. Naknada u visini od 100 % ne primjenjuje se, međutim, u slučaju profesionalne bolesti ili nesreće kada se primjenjuje članak 38.a.”

(b)

Stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2. Ako dokaže da se ne može osigurati u nekom drugom sustavu zdravstvenog osiguranja predviđenom zakonom ili drugim propisima može, na temelju zahtjeva što ga podnese najkasnije mjesec dana nakon isteka ugovora i dalje biti osiguran u zdravstvenom osiguranju predviđenom stavkom 1. prvim podstavkom u razdoblju koje ne smije biti dulje od šest mjeseci nakon isteka ugovora. Doprinosi predviđeni u pravilima iz članka 1. stavka 2. Priloga V. izračunavaju se na temelju zadnje osnovne plaće koju je član osoblja primio, a polovinu doprinosa snosi sam član.

Direktor može, nakon savjetovanja s liječnikom kojeg imenuje Zaklada, odlučiti da se jednomjesečni rok za podnošenje zahtjeva i šestomjesečni rok predviđen prvim stavkom ne primjenjuju ako dotična osoba boluje od teške ili dugotrajne bolesti od koje je oboljela tijekom zaposlenja a o kojoj je član obavijestio Centar prije isteka šestomjesečnog roka previđenog prethodnim stavkom, pod uvjetom da dotična osoba obavi liječnički pregled koji organizira Zaklada.”

(c)

U stavku 4. dodaje se sljedeća alineja:

„—

ako bivši bračni drug člana osoblja, dijete koje prestane biti uzdržavanik člana osoblja ili osoba koja se prestane smatrati uzdržavanim djetetom u smislu u smislu članka 7. stavka 4. Priloga IV. može dokazati da se ne može zdravstveno osigurati u nekom drugom sustavu zdravstvenog osiguranja, ta osoba može u svojstvu osobe obuhvaćene osiguranjem člana osoblja zadržati zdravstveno osiguranje predviđeno stavkom 1. u trajanju od najviše jedne godine, za što se ne ubiru doprinosi. To jednogodišnje razdoblje počinje na datum kada razvod postaje pravomoćan ili kada se izgubi svojstvo uzdržavanog djeteta ili kada se osoba prestane smatrati uzdržavanim djetetom.”

(d)	U stavku 6. prvi podstavak zamjenjuje se sljedećim: „6. Osobe koje imaju pravo na prethodno navedena davanja prijavljuju sve naknade koje su primile ili ih mogu potraživati u okviru nekog drugog sustava zdravstvenog osiguranja predviđenog zakonom ili drugim propisima.”

Članak 13.

Članak 40. Uvjeta zaposlenja zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 40.

U slučaju smrti člana osoblja, njegovog bračnog druga, uzdržavanog djeteta ili drugih uzdržavanika u smislu članka 7. Priloga IV. koje su živjela u njegovom kućanstvu, Zaklada nadoknađuje troškove povezane s prijevozom tijela iz mjesta rada člana osoblja u njegovo matično mjesto.

Međutim, u slučaju smrti člana osoblja tijekom službenog putovanja, Zaklada snosi troškove povezane s prijevozom tijela iz mjesta gdje je smrt nastupila u matično mjesto člana osoblja.”

Članak 14.

U članku 40.a Uvjeta zaposlenja stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2.

(a)

Ako je smrt, ozljedu ili bolest osobe obuhvaćene ovim Uvjetima zaposlenja izazvala treća strana, Zajednica subrogacijom stječe prava žrtve, odnosno njezinih pravnih sljednika, u odnosu na treću stranu u vezi s obvezama iz ovih pravila proizlaze u slučaju smrti, ozljede ili bolesti, uključujući pravo na pokretanje postupka.

(b)

Subrogacijom predviđenom prethodnom točkom obuhvaćeno je, inter alia, sljedeće:

—	primici od rada koja član osoblja prima tijekom razdoblja privremene nesposobnosti za rad u skladu s člankom 30.,

—	plaćanja izvršena u skladu s člankom 36. nakon smrti člana osoblja ili bivšeg člana osoblja koji ima pravo na mirovinu,

—	plaćanja izvršena u skladu s člancima 38. i 38.a i Prilogom V., u vezi s osiguranjem od bolesti i nesreće,

—	troškovi prijevoza tijela, kako je utvrđeno člankom 40.,

—	dodatne obiteljske naknade u skladu s člankom 9. stavkom 2. i člankom 7. stavcima 3. i 5. Priloga IV. u vezi s uzdržavanim djetetom koje ima tešku bolest, nedostatak ili oštećenje,

—	invalidske mirovine plaćene u slučaju nesreće ili bolesti s posljedicom trajnog invaliditeta i onemogućuje članu osoblja obavljanje poslova,

—	mirovina za nadživjele osobe koja se isplaćuje u slučaju smrti člana osoblja ili bivšeg člana osoblja, odnosno smrti bračnog druga člana osoblja ili bivšeg člana osoblja koji ima pravo na mirovinu, uz uvjet da bračni drug nije član osoblja Zaklade,

—	mirovina za djecu preminule osobe koja se neovisno o dobi isplaćuje djetetu člana osoblja ili bivšeg člana osoblja, u slučaju kada dijete zbog teške bolesti, nedostatka ili oštećenja ne može zarađivati za život nakon smrti osobe koja ga je uzdržavala.

(c)

Međutim, Zajednice subrogacijom ne stječu prava na naknadu u vezi s posve osobnom štetom, primjerice nematerijalnom štetom, odštetom za pretrpljenu bol, patnju ili gubitak kvalitete života, koja je veća od naknade koja bi se za te kategorije dodijelila u skladu s člankom 38.a.

(d)

Odredbama točaka (a), (b) i (c) ne ograničuje se pravo Zajednica na izravno pokretanje postupka.”

Članak 15.

U članku 41.b Uvjeta zaposlenja treći stavak zamjenjuje se sljedećim:

„Ako je invalidnost prouzročena drugim uzrokom, invalidska mirovina koja se izračunava na temelju zadnje osnovne plaće člana osoblja iznosi 2 % za svaku godinu od dana stupanja u službu i do dana kad navršava 65 godina života; ova se stopa povećava za 2 % za svaku godinu službe koja se računa za mirovinu, prema članku 10. stavcima 2. i 3. Priloga VI. i za 25 % iznosa mirovinskih prava koja bi stekao u dobi od 60 godina pod uvjetom da ukupan iznos nije veći od 70 % od zadnje osnovne plaće.”

Članak 16.

U članku 41.c Uvjeta zaposlenja dodaju se sljedeći stavci:

„Mjesečni iznos mirovine za nadživjele osobe koji se plaća udovici člana osoblja koji je umro u službi ili na dopustu za odsluženje vojnog roka, iznosi 35 % zadnje osnovne plaće koju je član osoblja primio i ne može biti manji od iznosa za minimalne troškove života kako su određeni u članku 5. Priloga VI., niti manji od 60 % starosne mirovine na koju bi član osoblja imao pravo da je stekao uvjete za takvu mirovinu u vrijeme smrti, bez obzira na staž u službi ili dob.

Ovaj iznos ne može biti manji od 42 % od zadnje osnovne plaće koju je primio član osoblja, u slučaju kad je smrt uzrokovana jednom od okolnosti predviđenom u članku 41.b drugom stavku.

Odredbe ovog članka primjenjuju se mutatis mutandis na udovca člana osoblja.”

Članak 17.

U članku 41.d Uvjeta zaposlenja:

umeće se sljedeći stavak:

„3.a U slučaju smrti bivšeg člana osoblja koji je napustio službu prije navršenih 60 godina života i zatražio da mu se isplata starosne mirovine odgodi do prvog dana kalendarskog mjeseca koji slijedi nakon mjeseca u kojem je navršio 60 godina, uzdržavana djeca u smislu članka 7. Priloga IV. imaju pravo na mirovinu za djecu preminule osobe pod uvjetima jednakim onima predviđenima u stavcima 1., 2. i 3.”

Stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:

„4. Svako uzdržavano dijete u smislu članka 7. Priloga IV. člana osoblja čiji bračni drug koji nije dužnosnik Zajednica ili član privremenog osoblja u smislu članka 2. točke (a), (c) ili (d) Uvjeta zaposlenja ostalih službenika Zajednica, te koji nije obuhvaćen ovim Uvjetima zaposlenja ili Uvjetima zaposlenja Europskog centra za razvoj strukovnog osposobljavanja umre, ima pravo na mirovinu za djecu preminule osobe u dvostrukom iznosu od naknade za uzdržavano dijete.”

Članak 18.

Članak 41.f Uvjeta zaposlenja zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 41.f

1. Neovisno o drugim odredbama, posebno onima u pogledu najmanjih iznosa koji se isplaćuju osobama koje imaju pravo na mirovinu za nadživjele osobe, ukupni iznos mirovine za nadživjele osobe i obiteljskih naknada umanjen za porez i druga obvezna davanja, koji se isplaćuje udovici i drugim pravnim sljednicima, ne smije biti veći od sljedećih iznosa:

(a)	u slučaju smrti člana osoblja u aktivnoj službi, na neplaćenom dopustu za osobne potrebe ili na dopustu za služenje vojnog roka, iznos osnovne plaće koji bi primio za svoj razred i stupanj da je živ, uvećan za sve naknade koje bi primio, umanjene za porez i druge obvezne odbitke;

(b)	za razdoblje nakon datuma kada bi član osoblja iz točke (a) navršio 65 godina, iznos starosne mirovine na koju bi, da je živ, imao pravo nakon tog datuma, na temelju razreda i stupnja, uvećan za sve obiteljske naknade koji bi primio i umanjen za poreze i druge obvezne odbitke;

(c)	u slučaju smrti bivšeg člana osoblja koji ima pravo na starosnu mirovinu ili na invalidsku mirovinu, iznos mirovine na koju bi imao pravo, da je živ, podložno naknadama i odbicima iz točke (b);

(d)

u slučaju smrti bivšeg člana osoblja koji je napustio službu prije navršene 60. godine života i zatražio da mu se isplata starosne mirovine odgodi do prvog dana kalendarskog mjeseca koji slijedi nakon mjeseca u kojem je navršio 60 godina, iznos mirovine na koji bi imao pravo, da je živ, podložno naknadama i odbicima iz točke (b).

2. Za potrebe stavka 1., ponderi se na primjenjuju.

3. Najveći iznos predviđen točkama (a), (b), (c) i (d), raspodjeljuje se među osobama s pravom na mirovinu za nadživjele osobe razmjerno njihovim pravima, pri čemu se stavak 1. ne primjenjuje.

Članak 41.g primjenjuje se na tako raspodijeljene iznose.”

Članak 19.

U članku 41.g Uvjeta zaposlenja drugi i treći stavak zamjenjuju se sljedećim:

„One se ponderiraju po fiksnoj stopi za zemlju unutar ili izvan Zajednica, gdje primatelj dokaže da ima boravište.

Ako se primatelj nastani u zemlji za koju nisu utvrđeni ponderi, primjenjuje se ponder 100.”

Članak 20.

U članku 45. Uvjeta zaposlenja:

u stavku 1. točki (b):

(a)	zadnja rečenica mijenja se kako slijedi: „Takav otkazni rok ne smije biti dulji od tri mjeseca niti kraći od mjesec dana;”

(b)	dodaje se nova rečenica: „U slučaju djelatnika čiji je ugovor obnovljen, otkazni rok ne smije biti kraći od mjesec dana za svaku završenu godinu službe, pod uvjetom da je radio najmanje mjesec dana, a najviše šest mjeseci.”

u stavku 2. točka (b) zamjenjuje se sljedećim:

„(b)

—	automatski zadnjeg dana mjeseca u kojem djelatnik navršava 65 godina,

—	na osobni zahtjev člana osoblja zadnjeg dana mjeseca u kojem je zahtjev podnesen, u slučaju kad je navršio najmanje 60 godina ili u slučaju kad ima između 50 i 60 godina i udovoljava uvjetima za trenutnu isplatu mirovine sukladno članku 8. Priloga VI.”

Članak 21.

Članak 46. Uvjeta zaposlenja zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 46.

Zaklada može bez otkaznog roka prekinuti radni odnos zasnovan na određeno ili neodređeno vrijeme:

(a)	tijekom ili na kraju probnog rada u skladu s člankom 25.;

(b)	ako član osoblja prestane udovoljavati zahtjevima članka 23. stavka 2. točaka (a) i (d). Ako, međutim, član osoblja više ne udovoljava zahtjevima utvrđenima u članku 23. stavku 2. točki (d), njegov se ugovor može raskinuti samo u skladu s člankom 41.b;

(c)	ako član osoblja ne može nastaviti obavljati poslove nakon završetka plaćenog bolovanja kako je predviđeno člankom 30. U tom slučaju član osoblja prima naknadu u visini osnovne plaće i obiteljskih naknada po stopi od dva dana za svaki mjesec staža navršen u službi.”

Članak 22.

U Uvjete zaposlenja umeće se sljedeći članak:

„Članak 46.a

1. Bivši član osoblja koji je nezaposlen nakon što mu je završio radni odnos u Zakladi i:

—	koji ne prima starosnu niti invalidsku mirovinu od Zaklade ili Europskih zajednica,

—	čiji radni odnos nije završio zbog ostavke ili otkaza ugovora zbog stegovnih razloga,

—	koji je navršio najmanje šest mjeseci staža,

—	i koji ima boravište u državi članici Zajednica,

ima pravo na mjesečnu naknadu za nezaposlenost u skladu s uvjetima navedenima u nastavku.

Ako ima pravo na davanja za nezaposlenost u nacionalnom sustavu, obvezan je to prijaviti Zakladi, koja odmah obavješćuje Komisiju. U tim slučajevima iznos tih davanja odbija se od naknade koja se isplaćuje u skladu sa stavkom 3.

2. Kako bi ostvario pravo na naknadu za nezaposlenost, bivši član osoblja:

(a)	mora, na vlastiti zahtjev, biti prijavljen kao osoba koja traži posao pri službi za zapošljavanje države članice u kojoj ima boravište;

(b)	mora ispunjavati zakonske obveze te države članice koje se odnose na osobe koje primaju davanja za nezaposlenost prema njezinom zakonodavstvu;

(c)	mora svaki mjesec Zakladi poslati potvrdu koju izdaje nadležna nacionalna služba za zapošljavanje u kojoj se navodi je li ispunio obveze i uvjete iz točaka (a) i (b), a koju ta institucija odmah prosljeđuje Komisiji.

Zajednica može odobriti ili je nastaviti isplaćivati čak i ako nisu ispunjene obveze prema nacionalnom zakonodavstvu iz točke (b) u slučaju bolesti, nesreće, majčinstva, invalidnosti ili slične situacije ili ako nadležno nacionalno tijelo odobri izuzeće.

Uz prethodno mišljenje odbora stručnjaka, Komisija donosi odredbe potrebne za primjenu ovog članka.

3. Naknada za nezaposlenost određuje se na temelju osnovne plaće koju je član osoblja imao u trenutku prestanka službe. Naknada iznosi:

—	60 % osnovne plaće za prvih 12 mjeseci,

—	45 % osnovne plaće od 13. do 18. mjeseca,

—	30 % osnovne plaće od 19. do 24. mjeseca.

Ovako obračunani iznosi ne smiju biti manji od 30 000 niti veći od 60 000 belgijskih franaka.

Najniži i najviši iznos Vijeće može preispitati godišnje na prijedlog Komisije.

4. Razdoblje u kojem se bivšem članu osoblja isplaćuje naknada za nezaposlenost ne smije biti dulje od 24 mjeseca od datuma prestanka radnog odnosa. Međutim, ako u tom razdoblju bivši član osoblja prestane ispunjavati uvjete utvrđene stavcima 1. i 2., isplata naknade za nezaposlenost suspendira se. Naknada se nastavlja isplaćivati ako prije isteka toga razdoblja bivši član osoblja ponovo počne ispunjavati navedene uvjete i ako nema pravo na davanje za nezaposlenost u nacionalnom sustavu.

5. Bivši član osoblja koji je ima pravo na naknadu za nezaposlenost ima pravo na obiteljske naknade predviđene člancima 6., 7. i 8. Priloga IV.; naknada za kućanstvo izračunava se na temelju naknade za nezaposlenost u skladu s uvjetima utvrđenim člankom 6. Priloga IV.

Bivši član osoblja mora prijaviti sve naknade iste vrste koji se njemu ili bračnom drugu isplaćuju iz drugih izvora; te se naknade odbijaju od naknada koje se isplaćuju na temelju ovog članka.

Bivši član osoblja koji je stekao pravo na naknadu za nezaposlenost ima pravo na zdravstveno osiguranje kako je predviđeno člankom 38., bez obveze uplate doprinosa.

6. Ponder za državu članicu u kojoj bivši član osoblja ima boravište primjenjuje se na naknadu za nezaposlenost i na obiteljske naknade. Ponder koji se primjenjuje na naknadu za nezaposlenost uvijek je rezultat zadnje godišnje revizije. Ove iznose plaća Komisija u valuti zemlje boravišta; oni se mijenjaju po tečaju predviđenom člankom 63. Pravilnika o osoblju.

7. Doprinosima članova osoblja financira se jedna trećina sustava osiguranja za slučaj nezaposlenosti. Taj doprinos iznosi 0,4 % osnovne plaće dotične osobe, ne uzimajući u obzir pondere predviđene člankom 64. Pravilnika o osoblju Europskih zajednica. Taj se doprinos svaki mjesec oduzima od plaće dotične osobe i uplaćuje se, zajedno s preostale dvije trećine koje financira Zaklada, u poseban fond za nezaposlenost. Fond je zajednički Zakladi i institucijama Zajednice koje svaki mjesec uplaćuju doprinose Komisiji najkasnije osam dana nakon isplate naknada. Sve troškove nastale primjenom ovog članka odobrava i plaća Komisija u skladu s odredbama Financijske uredbe koja se primjenjuje na opći proračun Europskih zajednica.

8. Na naknade za nezaposlenost koji se isplaćuju bivšim članovima ugovornog osoblja koji su nezaposleni, primjenjuje se Uredba Vijeća (EEZ, Euratom, EZUČ) br. 260/68 o utvrđivanju uvjeta i postupka za primjenu poreza u korist Europskih zajednica.

9. Nacionalne službe nadležne za zapošljavanje i nezaposlenost, djelujući u skladu s nacionalnim zakonodavstvom, učinkovito surađuju s Komisijom kako bi osigurale pravilnu primjenu ovog članka.

10. Detaljne odredbe za primjenu ovog članka podložne su pravilima utvrđenima zajedničkim dogovorom između institucija Zajednica nakon dobivanja mišljenja odbora za Pravilnik o osoblju, ne dovodeći u pitanje odredbe stavka 2. trećeg podstavka.

11. Godinu dana nakon uvođenja sustava osiguranja za slučaj nezaposlenosti i svake dvije godine nakon toga, Komisija Vijeću podnosi izvješće o financijskom stanju sustava. Neovisno o tom izvješću, Komisija može Vijeću podnijeti prijedloge o usklađivanju doprinosa predviđenih stavkom 7., ako primjena programa to zahtijeva. Vijeće odlučuje o ovim prijedlozima u skladu s uvjetima utvrđenima stavkom 3. trećim podstavkom.”

Članak 23.

U članku 54. Uvjeta zapošljavanja, člancima koji se analogno primjenjuju na direktora i zamjenika direktora dodaju se sljedeći članci: 38., 38.a, 39., 40. i od 40.a do 41h.

Članak 24.

1. Naslov glave VII. Uvjeta zaposlenja zamjenjuje se naslovom „Završne odredbe”.

2. U Uvjete zaposlenja umeće se sljedeći članak:

„Članak 56.a

Davanja i naknade bilo koje naravi predviđene ovim Uvjetima zaposlenja ne isplaćuju se uz druga davanja ili naknade iste vrste plaćene iz općeg proračuna Europskih zajednica.

Član osoblja o slučaju dvostrukog plaćanja izvršenog prema njemu odmah izvješćuje direktora.”

Članak 25.

Članak 4. Priloga IV. Uvjetima zaposlenja zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 4.

Osnovne mjesečne plaće za svaki razred i stupanj određuju se prema sljedećoj tablici:

Razred	Stupanj
Razred	1	2	3	4	5	6	7	8
A4	195 848	206 827	217 806	228 785	239 764	250 743	261 722	272 701
A5	161 470	171 036	180 602	190 168	199 734	209 300	218 866	228 432
A6	139 537	147 151	154 765	162 379	169 993	177 607	185 221	192 835
A7	120 115	126 092	132 069	138 046	144 023	150 000	155 977	161 954
A8	106 232	110 514	114 796	119 078	123 360	127 642	131 924	136 206
B1	139 537	147 151	154 765	162 379	169 993	177 607	185 221	192 835
B2	120 903	126 570	132 237	137 904	143 571	149 238	154 905	160 572
B3	101 408	106 122	110 836	115 550	120 264	124 978	129 692	134 406
B4	87 711	91 798	95 885	99 972	104 059	108 146	112 233	116 320
B5	78 399	81 709	85 019	88 329	91 639	94 949	98 259	101 569
C1	89 462	93 069	96 676	100 283	103 890	107 497	111 104	114 711
C2	77 810	81 117	84 424	87 731	91 038	94 345	97 652	100 959
C3	72 586	75 418	78 250	81 082	83 914	86 746	89 578	92 410
C4	65 579	68 238	70 897	73 556	76 215	78 874	81 533	84 192
C5	60 479	62 956	65 433	67 910	70 387	72 864	75 341	77 818
D1	68 345	71 333	74 321	77 309	80 297	83 285	86 273	89 261
D2	62 319	64 972	67 625	70 278	72 931	75 584	78 237	80 890
D3	58 003	60 484	62 965	65 446	67 927	70 408	72 889	75 370
D4	54 688	56 930	59 172	61 414	63 656	65 898	68 140	70 382”

Članak 26.

U Prilogu IV. Uvjetima zaposlenja dodaje se novi članak:

„Članak 4.a

Odredbe članka 66.a Pravilnika o osoblju Europskih zajednica, kojim se primjenjuje posebni privremeni namet na neto plaće, mirovine i naknade za prestanak službe, analogno se primjenjuju na osoblje Zaklade, direktora i zamjenika direktora.”

Članak 27.

U članku 6. Priloga IV. Uvjetima zaposlenja:

1.	stavak 1. zamjenjuje se sljedećim: „1. Naknada za kućanstvo utvrđuje se na 5 % osnovne plaće, podložno minimumu utvrđenom člankom 1. stavkom 1. Priloga VII. Pravilniku o osoblju za dužnosnike Europskih zajednica.”

dodaje se novi stavak:

„5. Ako član osoblja ima pravo na naknadu za kućanstvo samo na temelju stavka 2. točke (b), dok je skrbništvo nad svom uzdržavanom djecom, u smislu donjeg članka 7. stavaka 2. i 3., člana osoblja na temelju zakonskih propisa, naloga suda ili nadležnog upravnog tijela dodijeljeno osobi koja nije član osoblja, naknada za kućanstvo isplaćuje se toj osobi u ime i za račun člana osoblja. Kada je riječ o punoljetnoj uzdržavanoj djeci, ovaj se uvjet smatra ispunjenim ako im je uobičajeno boravište kod drugog roditelja.

Međutim, ako za djecu člana osoblja skrbi više različitih osoba, naknada za kućanstvo raspodjeljuje se među njima s obzirom na broj djece o kojoj skrbe.

Ako osoba koja na temelju gore navedenih odredaba ima pravo na naknadu za kućanstvo koja joj se isplaćuje u ime člana osoblja, ima pravo na istu naknadu i na temelju vlastitog statusa člana osoblja ili drugog člana osoblja, ta osoba prima samo veću od tih dviju naknada.”

Članak 28.

U članku 7. Priloga IV. Uvjetima zaposlenja:

1.	stavak 1. zamjenjuje se sljedećim: „1. Član osoblja s jednim uzdržavanim djetetom ili više njih, u skladu sa stavcima 2. i 3., prima naknadu jednaku iznosu predviđenom u članku 2. stavku 1. Priloga VII. Pravilniku o osoblju za dužnosnike Europskih zajednica.”

2.	dodaje se novi stavak: „7. Ako je skrbništvo nad uzdržavanim djetetom u smislu stavaka 2. i 3. na temelju zakonskih propisa, naloga suda ili nadležnog upravnog tijela povjereno drugoj osobi, naknada za uzdržavano dijete isplaćuje se toj osobi u ime i za račun člana osoblja.”

Članak 29.

U članku 8. Priloga IV. Uvjetima zaposlenja:

1.	u stavku 1. riječi „do najviše 1 772 belgijska franka mjesečno za svako uzdržavano dijete” zamjenjuju se riječima „do najvišeg iznosa, predviđenog člankom 3. Priloga VII. Pravilniku o osoblju za dužnosnike Europskih zajednica, za svako uzdržavano dijete.”

Dodaje se sljedeći stavak:

„Ako je skrbništvo nad uzdržavanim djetetom, za koje se isplaćuje naknada za obrazovanje, na temelju zakonskih propisa, naloga suda ili nadležnog upravnog tijela povjereno drugoj osobi, naknada za obrazovanje isplaćuje se toj osobi u ime i za račun člana osoblja. U tom slučaju udaljenost od najmanje 50 km iz prethodnog stavka izračunava se u odnosu na mjesto boravišta osobe koja ima skrbništvo nad djetetom.”

Članak 30.

U Prilogu IV. Uvjetima zaposlenja:

članak 9.a zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 9.a

U slučaju kada se, sukladno člancima 6., 7. i 8., takve naknade za kućanstvo isplaćuju osobi koja nije član osoblja, one se plaćaju u valuti zemlje u kojoj ta osoba ima boravište, uzimajući prema potrebi u obzir devizne tečajeve iz članka 63. drugog stavka Pravilnika o osoblju za dužnosnike Europskih zajednica. Na te se naknade primjenjuje ponder za tu zemlju ili, ako ponder nije utvrđen, primjenjuje se ponder 100.

Članak 9. primjenjuje se na osobu koja prima takve naknade za kućanstvo.”

2.	Bivši članak 9.a postaje članak 9.b.

Članak 31.

U Prilog IV. Uvjetima zaposlenja umeće se sljedeći novi članak:

„Članak 9.c

Član osoblja kategorije C zaposlen kao daktilograf, stenodaktilograf, teleks operator, tipkač, izvršni tajnik ili glavni tajnik može dobiti fiksnu naknadu.

Iznos te naknade jednak je naknadi predviđenoj u članku 4.a Priloga VII. Pravilniku o osoblju za dužnosnike Europskih zajednica.”

Članak 32.

U članku 13. prvoj alineji Priloga IV. Uvjetima zaposlenja, iznos od 5 000 belgijskih franaka zamjenjuje se iznosom od 37 000 belgijskih franaka, a u drugoj alineji iznos od 3 000 iznosom od 22 000 belgijskih franaka.

Članak 33.

U članku 15. Priloga IV. Uvjetima zaposlenja stavak 4. mijenja se kako slijedi:

1.	U drugoj rečenici, iza riječi „ima pravo” umeću se sljedeće riječi: „za sebe i, ako ima pravo na naknadu za kućanstvo, za suprugu i druge uzdržavanike u smislu članka 7.”

Dodaje se sljedeći podstavak:

„Međutim, ako supruga ili drugi uzdržavanici u smislu članka 7. stavka 2. ne žive s članom osoblja u mjestu rada, imaju pravo jednom svake kalendarske godine, podložno dostavi popratnih dokumenata, na nadoknadu putnih troškova od matičnog mjesta do mjesta rada, ili na nadoknadu putnih troškova do nekog drugog mjesta, koji nisu veći od troška ranije navedenog putovanja.”

Članak 34.

U članku 17. Priloga IV. Uvjetima zaposlenja:

Tablica u stavku 1. zamjenjuje se sljedećim:

	Ima pravo na naknadu za kućanstvo		Nema pravo na naknadu za kućanstvo
	od 1. do 15. dana	od 16. dana	od 1. do 15. dana	od 16. dana
	Belgijski franci po kalendarskom danu
Kategorija A4 – A8 i kategorija B	1 817	824	1 232	644
Ostale kategorije	1 648	768	1 061	531

Dnevnica se mijenja u skladu s dnevnicom koja se plaća dužnosnicima Zajednica, kako je utvrdi Vijeće.

Stavku 2. dodaje se sljedeća nova točka:

„(c)

međutim, član osoblja zaposlen na određeno vrijeme kraće od godinu dana ili za kojeg direktor smatra da je zaposlen na isto razdoblje ako ima ugovor na neodređeno vrijeme, prima, nakon što dostavi dokaze o tome da više ne može živjeti u ranijem mjestu boravišta, dnevnicu za čitavo vrijeme trajanja ugovora, a najviše godinu dana.”

Članak 35.

U članku 20. Priloga IV. Uvjetima zaposlenja:

(a)

Tablica u stavku 1. točki (a) zamjenjuje se sljedećim:

	I. Kategorije A + B	II. Kategorije C + D
„Belgija	2 335	2 160
Danska	2 865	2 650
Njemačka	3 205	2 965
Grčka	1 650	1 525
Francuska	2 990	2 765
Irska	3 060	2 830
Italija	2 570	2 380
Luksemburg	2 500	2 315
Nizozemska	3 060	2 830
Ujedinjena Kraljevina	4 120	3 810

Iznos dnevnice za članove osoblja na službenom putu mijenja se prema dnevnici koja se plaća dužnosnicima Zajednica, kako je utvrdi Vijeće.”

(b)	U stavku 2. riječi „za 330 odnosno 315 belgijskih franaka” zamjenjuju se riječima „za 25 %”.

(c)

U stavku 7. drugi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„Dnevnica se umanjuje za 16 % dnevnice predviđene u stupcima I. i II. za svaki osigurani obrok; dnevnice predviđene stupcima I. i II. umanjuju se za 34 % za osigurani dnevni smještaj. U slučaju kad članu osoblja na službenom putu neka od institucija Zajednice, tijelo Zajednice ili državna ili međunarodna uprava ili organizacija osigurava obroke i smještaj, umjesto dnevnice prima naknadu od 17 % iznosa predviđenog stupcima I. i II.”

(d)	Stavak 8. briše se.

Članak 36.

U članku 4. Priloga VI. Uvjetima zaposlenja prva dva stavka zamjenjuju se sljedećim:

„Član osoblja koji, nakon što je napustio službu u Zakladi, Europskom centru za razvoj strukovnog osposobljavanja ili u nekoj od institucija Zajednice, ponovno stupi u aktivnu službu u Zakladi ili nekoj instituciji Zajednice, ostvaruje daljnja prava na mirovinu.

On može zatražiti da mu se za potrebe izračuna mirovinskih prava u obzir uzme ukupno razdoblje staža u Zakladi, Europskom centru za razvoj strukovnog osposobljavanja ili jednoj od institucija Zajednice, pod uvjetom da je vratio iznose koji su mu bili isplaćeni kao otpremnina ili starosna mirovina, uvećano za složene kamate po godišnjoj stopi od 3,5 %.”

Članak 37.

U članku 10. Priloga VI. Uvjetima zaposlenja dodaje se sljedeći stavak:

„3. Stavak 2. također se primjenjuje na člana osoblja koji je ponovno stupi u službu nakon završetka dopusta za osobne potrebe prema članku 11. ili neplaćenog dopusta prema članku 33. Uvjeta zaposlenja.”

Članak 38.

Članak 13. Priloga VI. Uvjetima zaposlenja zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 13.

Ako odbor za invalidnost utvrdi da se na dužnosnika primjenjuju odredbe članka 41.b, on se automatski umirovljuje zadnjeg dana u mjesecu u kojemu je direktor priznao njegovu trajnu nesposobnost za obavljanje poslova. Pravo na invalidsku mirovinu primjenjuje se prvog dana kalendarskog mjeseca nakon priznanja trajne nesposobnosti člana osoblja za obavljanje poslova.”

Članak 39.

U članku 14. Priloga VI. Uvjetima zaposlenja drugi stavak zamjenjuje se sljedećim:

„Ako dotična osoba ponovno ne stupi u službu Zaklade, ona prima:

—	ili otpremninu predviđenu člankom 11., obračunanu na temelju stvarno završenog razdoblja službe,

—	ili, pod uvjetom da je navršila 50 godina života ili više, starosnu mirovinu predviđenu člankom 41.a Uvjeta zaposlenja i ovim Prilogom.”

Članak 40.

U članku 15. Priloga VI. Uvjetima zaposlenja tekst „Ako se član osoblja” zamjenjuje se tekstom „Ako se bivši član osoblja”.

Članak 41.

U članku 16. prvom stavku Priloga VI. Uvjetima zaposlenja dodaje se sljedeći tekst:

„Ne smije iznositi manje od 60 % starosne mirovine na koju bi njezin suprug imao pravo da je stekao uvjete za takvu mirovinu u vrijeme smrti, bez obzira na staž u službi ili dob.”

Članak 42.

U Prilog VI. Uvjetima zaposlenja umeće se sljedeći članak:

„Članak 17.a

Ako je bivši član osoblja primao invalidsku mirovinu, njegova udovica ima pravo na mirovinu nadživjelog bračnog druga, pod uvjetom da je bila s njim u braku kad je stekao pravo na mirovinu i podložno odredbama članka 21., koja iznosi 60 % invalidske mirovine koju je primao u vrijeme smrti.

Minimalna mirovina nadživjelog bračnog druga iznosi 35 % konačne osnovne plaće; iznos mirovine nadživjelog bračnog druga, međutim, ni u kojem slučaju ne smije biti veći od iznosa invalidske mirovine koju je suprug primao u vrijeme smrti.”

Članak 43.

U članku 19. Priloga VI. Uvjetima zaposlenja riječi „članaka 17. i 18.” zamjenjuju se riječima „članaka 17., 17.a i 18.”

Članak 44.

Članak 22. Priloga VI. Uvjetima zaposlenja briše se.

Članak 45.

Članak 23. Priloga VI. Uvjetima zaposlenja zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 23.

U slučaju člana osoblja ili bivšeg člana osoblja s pravom na invalidsku ili starosnu mirovinu ili bivšeg člana osoblja koji je napustio službu prije nego što je navršio 60 godina života, a koji je zatražio da mu se isplata starosne mirovine odgodi do prvog dana kalendarskog mjeseca koji slijedi mjesec u kojem je napunio 60 godina, čije je mjesto boravišta nepoznato dulje od godinu dana, njegov bračni drug ili uzdržavanici mogu privremeno primiti mirovinu za nadživjele osobe na koju bi imali pravo prema ovim Uvjetima zaposlenja.

Odredbe prvog stavka primjenjuju se na osobe koje su priznate kao uzdržavanici osobe koja je primala ili imala pravo na mirovinu za nadživjele osobe, a čije je mjesto boravišta nepoznato dulje od godinu dana.

Privremene mirovine prema prvom i drugom stavku postaju konačnima kad se uredno potvrdi smrt člana osoblja ili umirovljenika, ili kad se tu osobu proglasi nestalom pod pretpostavkom da je mrtva.”

Članak 46.

Članak 27. Priloga VI. Uvjetima zaposlenja zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 27.

Razvedena supruga člana osoblja ili bivšeg člana osoblja ima pravo na mirovinu za nadživjele osobe, kako je definirano u ovom poglavlju, pod uvjetom da u slučaju smrti bivšeg supruga može dokazati da ima pravo na uzdržavanje na temelju sudske odluke ili sporazuma između nje i bivšeg supruga.

Mirovina za nadživjele osobe, međutim, ne smije biti veća od iznosa za uzdržavanje koji se isplaćuje u trenutku smrti bivšeg supruga, s tim da se iznos usklađuje u skladu s postupkom utvrđenim 41g. Uvjeta zaposlenja.

Pravo na mirovinu razvedene supruge prestaje teći ako ona uđe u novi brak prije smrti bivšeg supruga. U slučaju sklapanja novog braka nakon smrti bivšeg supruga, primjenjuje se članak 26.”

Članak 47.

U članku 28. Priloga VI. Uvjeta zaposlenja prvi stavak zamjenjuje se sljedećim:

„Ako preminuli član osoblja iza sebe ostavi više razvedenih supruga koje imaju pravo na mirovinu za nadživjele osobe ili jednu razvedenu suprugu ili više njih i udovicu koji imaju pravo na mirovinu za nadživjele osobe, ta se mirovina raspoređuje razmjerno trajanju svakog braka. Primjenjuju se odredbe članka 27. drugog i trećeg stavka.”

Članak 48.

U članku 38. Priloga VI. Uvjetima zaposlenja zadnji se stavak briše.

Članak 49.

Uvjetima zaposlenja dodaje se sljedeći prilog:

„PRILOG VII.

RAD U NEPUNOM RADNOM VREMENU

Članak 1.

Odobrenje spomenuto u članku 29.a daje se na zahtjev člana osoblja na najviše godinu dana.

Odobrenje se, međutim, može produljiti pod istim uvjetima. Zahtjev za obnovu dotični član osoblja podnosi najkasnije mjesec dana prije isteka razdoblja za koje ima odobrenje.

Članak 2.

Ako razlozi zbog kojih je odobrenje iz članka 29.a dano više ne vrijede, direktor može povući odobrenje prije isteka razdoblja na koje je dano, uz rok od mjesec dana.

Direktor može isto tako, na zahtjev dotičnog člana osoblja, povući odobrenje prije isteka razdoblja na koje je dano.

Članak 3.

U razdoblju odobrenom za rad u nepunom radnom vremenu, član osoblja ima pravo na 50 % primitaka od rada. Međutim, nastavlja primati punu naknadu za dijete i punu naknadu za obrazovanje.

U tom razdoblju ne smije prihvatiti druge plaćene poslove.

Doprinosi za sustav zdravstvenog osiguranja i mirovinski sustav izračunavaju se na temelju ukupne osnovne plaće.”

Članak 50.

Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europskih zajednica.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 23. veljače 1987.

Za Vijeće

Predsjednik

P. DE KEERSMAEKER

(2) SL L 214, 6.8.1976., str. 24.

(3) SL L 64, 8.3.1982., str. 1.

01/Sv. 16

Službeni list Europske unije

31987R1307

L 124/6

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

UREDBA VIJEĆA (EURATOM, EZUČ, EEZ) br. 1307/87

od 11. svibnja 1987.

o izmjeni Uredbe Vijeća (EZUČ, EEZ, Euratom) br. 300/76 o utvrđivanju kategorija dužnosnika koje imaju pravo na naknade za rad u smjenama te stopa i uvjeta tih naknada

VIJEĆE EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Pravilnik o osoblju za dužnosnike i Uvjete zaposlenja ostalih službenika Europskih zajednica utvrđene Uredbom (EEZ, Euratom, EZUČ) br. 259/68 (1), kako je zadnje izmijenjena Uredbom (Euratom, EZUČ, EEZ) br. 793/87 (2), a posebno njezin članak 56.a drugi stavak,

uzimajući u obzir prijedlog Komisije sastavljen nakon savjetovanja s Odborom za Pravilnik o osoblju,

budući da kapaciteti za dostavu Službenog lista Europskih zajednica moraju biti stalno dostupni kako bi se on mogao distribuirati u okviru utvrđenih rokova; budući da jedan od pet tjedana osoblje zaduženo za distribuciju radi noću, uključujući subote, nedjelje i praznike;

budući da bi Uredbu (EZUČ, EEZ, Euratom) br. 300/76 (3), kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EEZ, Euratom, EZUČ) br. 3856/86 (4), stoga trebalo proširiti kako bi obuhvatila to osoblje,

DONIJELO JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Članak 1. stavak 1. Uredbe (EZUČ, EEZ, Euratom) br. 300/76 mijenja se kako slijedi:

1.	Dio prvog podstavka nakon riječi „teleks službi” i prije alineja zamjenjuje se sljedećim: „ili je uključen u dostavu Službenog lista Europskih zajednica, a obavlja rad u smjenama u smislu članka 56.a Pravilnika o osoblju, ima pravo na naknadu u iznosu od:”.

Iza prve alineje umeće se sljedeća alineja:

„—	12 641 Bfrs ako se rad u odjelu obavlja u dvije smjene, od kojih je jedna noćna, uključujući subote, nedjelje i praznike;”.

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europskih zajednica.

Primjenjuje se od prvog dana mjeseca koji slijedi nakon mjeseca stupanja na snagu.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 11. svibnja 1987.

Za Vijeće

Predsjednik

M. EYSKENS

(2) SL L 79, 21.3.1987., str. 1.

(3) SL L 38, 13.2.1976., str. 1.

(4) SL L 359, 19.12.1986., str. 5.

01/Sv. 16

Službeni list Europske unije

31988R4064

L 356/58

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

UREDBA KOMISIJE (EZUČ, EEZ, EURATOM) br. 4064/88

od 21. prosinca 1988.

o utvrđivanju odredaba za primjenu članka 46.a Uvjeta zaposlenja osoblja Europske zaklade za poboljšanje životnih i radnih uvjeta

KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZUČ, EEZ, Euratom) br. 1860/76 od 29. lipnja 1976. o utvrđivanju Uvjeta zaposlenja osoblja Europske zaklade za poboljšanje životnih i radnih uvjeta (1), kako je zadnje izmijenjena Uredbom Vijeća (Euratom, EZUČ, EEZ) br. 680/87 (2), a posebno njezin članak 46.a,

uzimajući u obzir mišljenje odbora stručnjaka predviđenog člankom 46.a stavkom 2.,

budući da se člankom 46.a Uvjeta zaposlenja osoblja Europske zaklade za poboljšanje životnih i radnih uvjeta utvrđuju uvjeti za dodjelu naknade za nezaposlenost bivšim članovima osoblja koji su nezaposleni nakon što im je završio radni odnos u Zakladi;

budući da Komisija treba utvrditi potrebna pravila za primjenu navedenog članka 46.a stavka 2.;

budući da se Uredbom Komisije (EZUČ, EEZ, Euratom) br. 91/88 (3) utvrđuju odredbe za provedbu članka 28.a Uvjeta zaposlenja ostalih službenika Europskih zajednica, koji je istovjetan članku 46.a Uvjeta zaposlenja osoblja Europske zaklade za poboljšanje životnih i radnih uvjeta,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Odredbe Uredbe (EZUČ, EEZ, Euratom) br. 91/88, s izuzetkom njezinog članka 5., analogno se primjenjuju na osoblje Europske zaklade za poboljšanje životnih i radnih uvjeta.

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europskih zajednica.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 21. prosinca 1988.

Za Komisiju

Henning CHRISTOPHERSEN

Potpredsjednik

(1) SL L 214, 6.8.1976., str. 24.

(2) SL L 72, 14.3.1987., str. 15.

SL L 103, 15.4.1987., str. 46.

(3) SL L 11, 15.1.1988., str. 31.

01/Sv. 16

Službeni list Europske unije

31993D0591

L 281/18

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

ODLUKA VIJEĆA

od 8. studenoga 1993.

o nazivu Vijeća nakon stupanja na snagu Ugovora o Europskoj uniji

(93/591)

Vijeće se od sada zove „Vijeće Europske unije” i tako se naziva, osobito u aktima koje donosi, uključujući akte koji se donose na temelju glava V. i VI. Ugovora o Europskoj uniji; političke izjave koje Vijeće donosi u okviru zajedničke vanjske i sigurnosne politike daju se u ime „Europske unije”.

Sastavljeno u Bruxellesu 8. studenoga 1993.

Za Vijeće

Predsjednik

W. CLAES

01/Sv. 16

Službeni list Europske unije

31998R2461

L 307/5

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

UREDBA VIJEĆA (EZ, EZUČ, EURATOM) br. 2461/98

od 12. studenoga 1998.

o izmjeni Uredbe (EZUČ, EEZ, Euratom) br. 300/76 o utvrđivanju kategorija dužnosnika koje imaju pravo na naknade za rad u smjenama te stopa i uvjeta tih naknada

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju jedinstvenog Vijeća i jedinstvene Komisije Europskih zajednica,

uzimajući u obzir prijedlog Komisije podnesen nakon savjetovanja s odborom za Pravilnik o osoblju (1),

budući da bi, s obzirom na Uredbu Vijeća (EZ, EZUČ-a, Euratom) br. 2458/98 od 12. studenoga 1998. o izmjeni Uredbe (EEZ, Euratom, EZUČ) br. 259/68 o utvrđivanju Pravilnika o osoblju za dužnosnike i Uvjeta zaposlenja ostalih službenika Europskih zajednica i druge uredbe koje su na njih primjenjive u vezi s utvrđivanjem primitaka od rada, mirovina i ostalih financijskih prava u eurima (2), trebalo izmijeniti Uredbu Vijeća (EZUČ, EEZ, Euratom) br. 300/76 (3),

DONIJELO JE OVU UREDBU:

Članak 1.

U Uredbi Vijeća (EZUČ, EEZ, Euratom) br. 300/76 izraz „belgijski franci” zamjenjuje se izrazom „euri”, a iznosi izraženi u belgijskim francima zamjenjuju se njihovim protuvrijednostima u jedinicama eura po obračunskom tečaju koji je utvrdilo Vijeće.

Primjenjuju se pravila o zaokruživanju iznosa utvrđena Uredbom Vijeća (EZ) br. 1103/97 od 17. lipnja 1997. o određenim odredbama koje se odnose na uvođenje eura (4).

Članak 2.

Na temelju ove Uredbe Komisija 1. siječnja 1999. izvršava konverziju u eure iznosa u belgijskim francima iz Uredbe Vijeća (EZUČ, EEZ, Euratom) br. 300/76; te se vrijednosti objavljuju u Službenom listu Europskih zajednica u siječnju 1999.

Članak 3.

Ova Uredba stupa na snagu na dan objave u Službenom listu Europskih zajednica.

Primjenjuje se od 1. siječnja 1999.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 12. studenoga 1998.

Za Vijeće

Predsjednik

E. HOSTASCH

(1) SL C 192, 19.6.1998., str. 11.

(2) SL L 307, 17.11.1998., str. 1.

(3) SL L 38, 13.2.1976., str. 1. Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom (Euratom, EZUČ, EEZ) br. 2258/90 (SL L 204, 2.8.1990., str. 1.).

(4) SL L 162, 19.6.1997., str. 1.

01/Sv. 16

Službeni list Europske unije

31999R0183

L 021/1

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

UREDBA VIJEĆA (EZ, EZUČ, EURATOM) br. 183/1999

od 25. siječnja 1999.

o izmjeni Uredbe (EZ, Euratom, EZUČ) br. 840/95 o izmjeni Uredbe (EEZ, Euratom, EZUČ) br. 2290/77 o utvrđivanju prihoda članova Revizorskog suda

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice, a posebno njegov članak 188.b stavak 8.,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice za ugljen i čelik, a posebno njegov članak 45.b stavak 8.,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju, a posebno njegov članak 160.b stavak 8.,

budući da Vijeće treba utvrditi plaće, naknade i mirovine predsjednika i članova Revizorskog suda;

budući da su Uredbom (EZ, Euratom, EZUČ) br. 840/95 (1) izmijenjene odredbe Uredbe (EEZ, Euratom, EZUČ) br. 2290/77 (2) u vezi s plaćama i prijelaznim naknadama po prestanku obnašanja dužnosti te je člankom 2. predviđeno da se mirovine stečene na dan njezinog stupanja na snagu njome ne mijenjaju;

budući da je Prvostupanjski sud presudom od 30. rujna 1998. u slučaju T-121/97 utvrdio da je članak 2. gore navedene uredbe nezakonit te bi se slijedom toga Uredba (EZ, Euratom, EZUČ) br. 840/95 trebala izmijeniti kako bi se popravila ta nezakonita situacija,

DONIJELO JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Uredba (EZ, Euratom, EZUČ) br. 840/95 mijenja se kako slijedi. Članak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 2.

Mirovine stečene prije 1. studenoga 1993. ne mijenjaju se ovom Uredbom.”

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europskih zajednica.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 25. siječnja 1999.

Za Vijeće

Predsjednik

J. FISCHER

(1) SL L 85, 19.4.1995., str. 10.

(2) SL L 268, 20.10.1977., str. 1., Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ, Euratom, EZUČ) br. 840/95.

01/Sv. 16

Službeni list Europske unije

31999D0218

L 080/22

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

ODLUKA KOMISIJE

od 25. veljače 1999.

o postupcima kojima se dužnosnicima i zaposlenicima Komisije može odobriti pristup klasificiranim informacijama u posjedu Komisije

(objavljeno pod brojem dokumenta C(1999) 423)

(1999/218/EZ)

KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice, a posebno njegov članak 162. stavak 2.,

budući da Ugovor o Europskoj uniji uvodi zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku koja obuhvaća sva pitanja vezana uz sigurnost Europske unije, uključujući moguće oblikovanje zajedničke obrambene politike koja bi s vremenom mogla dovesti do zajedničke obrane;

budući da je Zapadnoeuropska unija (ZEU) prema članku J.4 navedenog Ugovora sastavni dio razvoja Europske unije, što zahtijeva od ZEU-a izradu i provedbu onih odluka i aktivnosti Unije koje se odnose na obranu;

budući da se zajednička sigurnosna politika Unije može dalje razviti nakon stupanja na snagu Ugovora iz Amsterdama; budući da, na temelju Protokola br. 1 novog članka 17. Ugovora o Europskoj uniji, Europska unija poduzima korake za poboljšanje suradnje između Europske unije i ZEU-a;

budući da na temelju članka J.9. Ugovora o Europskoj uniji Komisija potpuno sudjeluje u radu u području zajedničke vanjske i sigurnosne politike; budući da u skladu s tim Komisija prima i stvara dokumente koji sadržavaju informacije osjetljive prirode čije bi odavanje moglo ugroziti interese Europske unije, Zajednice i njezinih država članica te međunarodnih organizacija poput ZEU-a i NATO-a;

budući da je Odlukom C(94) 3282 od 30. studenoga 1994. Komisija donijela odluku o mjerama sigurnosti u vezi s klasificiranim informacijama koje su nastale ili su proslijeđene vezano za aktivnosti Europske unije;

budući da, na temelju članka 6. stavka 3. navedene Odluke, informacije primljene od ZEU-a ili NATO-a uređuju posebni propisi;

budući da propisi o sigurnosti moraju obuhvaćati ne samo fizičku zaštitu klasificiranih informacija Komisije, već također i ovlast pristupa tim informacijama za dužnosnike i ostale službenike Komisije;

budući da bi trebalo izmijeniti postupak davanja ovlaštenja dužnosnicima i ostalim službenicima Komisije koji, zbog svojih dužnosti ili zahtjeva službe trebaju imati pristup takvim informacijama, a pristup ograničiti samo na ovlaštene osobe;

budući da odluke o davanju ovlaštenja nakon provedene sigurnosne provjere donose nadležna nacionalna tijela država članica;

budući da ova Odluka ne dovodi u pitanje propise kojima se uređuje pristup javnosti informacijama Komisije u područjima koja obuhvaćaju ugovori o osnivanju Europskih zajednica, utvrđene u Odluci Komisije 94/90/EZUČ, EZ, Euratom (1);

budući da ova Odluka ne dovodi u pitanje posebne mjere sigurnosti utvrđene Uredbom Vijeća (Euratom) br. 3 od 31. srpnja 1958. o provedbi članka 24. Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju (2);

budući da države članice trebaju na temelju članka 5. Ugovora o osnivanju Europske zajednice omogućiti institucijama obavljanje zadaća za koje su zadužene na temelju Ugovora; budući da je stoga obveza tijela država članica surađivati s Komisijom u svrhu očuvanja visokog stupnja zaštite te obaviti sigurnosnu provjeru kako je predviđeno ovom Odlukom,

ODLUČILA JE:

Članak 1.

1. U skladu s Odlukom Komisije C(94)3282 od 30. studenoga 1994. i posebno radi potpune uključenosti Komisije u rad na osmišljavanju i provedbi zajedničke sigurnosne politike Unije, jedine osobe koje su ovlaštene za pristup klasificiranim informacijama Komisije jesu dužnosnici i ostali službenici Komisije ili osobe koje rade u Komisiji, a kojima je zbog njihovih dužnosti i zahtjeva službe potrebno je poznavanje tih informacija ili njihova uporaba.

2. Osobe iz stavka 1. moraju biti ovlaštene sukladno članku 2. kako bi imale pristup informacijama koje su označene kao „vrlo tajne”, „tajne” i „povjerljive”.

3. Ovlaštenje se daje samo osobama koje su prošle sigurnosnu provjeru od strane nadležnih nacionalnih tijela država članica u skladu s postupkom utvrđenim u članku 3.

Članak 2.

1. Komisija daje ovlaštenja iz članka 1. nakon dobivanja mišljenja nadležnih nacionalnih tijela država članica na temelju sigurnosne provjere provedene u skladu s člancima 3. i 4.

2. Ovlaštenje, koje vrijedi 5 godina, ne smije prijeći razdoblje trajanja zadaća na temelju kojih je bilo dano. Komisija može ovlaštenje produljiti u skladu s postupkom iz stavka 1.

Komisija može povući ovlaštenje u bilo koje vrijeme. Svaka odluka o povlačenju ovlaštenja obznanjuje se odnosnoj osobi, koja može zatražiti saslušanje kod direktora Sigurnosne službe Komisije, te nadležnom nacionalnom tijelu.

3. Iznimno, ako to služba zahtijeva, u očekivanju rezultata sigurnosne provjere iz članka 3. Komisija može nakon obavješćivanja nadležnih nacionalnih tijela, te ako ona ne reagiraju u roku od mjesec dana, dati privremeno ovlaštenje za razdoblje koje nije dulje od tri mjeseca.

Članak 3.

1. Cilj je sigurnosne provjere utvrditi da nema prepreka da se osobi dopusti pristup klasificiranim informacijama Komisije.

2. Sigurnosna provjera provodi se uz pomoć odnosne osobe te na zahtjev Komisije, a provode je nadležna nacionalna tijela one države članice čiji je državljanin osoba kojoj se daje ovlaštenje. Ako dotična osoba boravi na državnom području druge države članice, dotična nacionalna tijela mogu osigurati suradnju tijela države boravišta.

3. Kao dio postupka sigurnosne provjere, dotična osoba mora popuniti obrazac o osobnim informacijama.

4. Komisija u svom zahtjevu točno navodi vrstu i stupanj klasificiranih informacija koje će biti dostupne dotičnoj osobi kako bi nadležna nacionalna tijela provela sigurnosnu provjeru i dala svoje mišljenje u vezi s primjerenim stupnjem ovlaštenja.

5. Cjelokupni postupak sigurnosne provjere, kao i dobiveni rezultati, podliježu odgovarajućim provedbenim propisima na snazi u predmetnoj državi članici, uključujući one koji se odnose na pravo žalbe.

Članak 4.

1. Ako nadležna nacionalna tijela država članica daju pozitivno mišljenje, Komisija može dotičnoj osobi dati ovlaštenje u skladu s člankom 2.

2. Ako nadležno nacionalno tijelo donese negativno mišljenje, ono o tome obavješćuje dotičnu osobu koja može zatražiti saslušanje kod Komisije. Ako Komisija smatra potrebnim, može zatražiti daljnje razjašnjenje od nadležnih nacionalnih tijela. Ako se negativno mišljenje potvrdi, ovlaštenje se ne daje.

Članak 5.

Sve osobe kojima je dano ovlaštenje u smislu članka 2. primaju, pri davanju ovlaštenja te u pravilnim vremenskim razmacima nakon toga, potrebne upute o zaštiti klasificiranih informacija i načinima za osiguranje takve zaštite. Te osobe potpisuju izjavu kojom potvrđuju primitak uputa te se obvezuju na njihovo pridržavanje.

Članak 6.

Članak 1. stavak 2. i članci od 10. do 13. Odluke C(94)3282 od 30. studenoga 1994. o mjerama sigurnosti koje se primjenjuju na klasificirane informacije stvorene ili proslijeđene u vezi s aktivnostima Europske unije, stavljaju se izvan snage. Ovlaštenja dana na temelju te Odluke ostaju valjana do isteka roka na koji su dana, ali najdulje pet godina od trenutka kad su dana, ako prethodno nisu povučena u skladu s člankom 2. stavkom 2.

Članak 7.

Ova Odluka stupa na snagu na dan donošenja.

Sastavljeno u Bruxellesu 25. veljače 1999.

Za Komisiju

Jacques SANTER

Predsjednik

(1) SL L 46, 18.2.1994., str. 58.

(2) SL 17, 6.10.1958., str. 406/58.

01/Sv. 16

Službeni list Europske unije

32001R1049

L 145/43

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

UREDBA (EZ) br. 1049/2001 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

od 30. svibnja 2001.

o javnom pristupu dokumentima Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice, a posebno njegov članak 255. stavak 2.,

uzimajući u obzir prijedlog Komisije (1),

u skladu s postupkom utvrđenim u članku 251. Ugovora (2),

budući da:

(1)	Člankom 1. drugim stavkom Ugovora o Europskoj uniji uveden je pojam otvorenosti, navodeći da Ugovor označava novi stadij u procesu stvaranja sve tješnje povezane unije među narodima Europe u kojoj se odluke donose na što otvoreniji način i na razini što je moguće bližoj građanima.

(2)

Otvorenost omogućuje građanima da tješnje sudjeluju u procesu odlučivanja i jamči da administracija uživa veću legitimnost i da je učinkovitija i odgovornija prema građaninu u demokratskom sustavu. Otvorenost doprinosi jačanju načela demokracije i poštovanju temeljnih prava iz članka 6. Ugovora o EU i Povelje Europske unije o temeljnim pravima.

(3)	Zaključci sa sastanaka Europskoga Vijeća koji su održani u Birminghamu, Edinburghu i Kopenhagenu naglašavaju potrebu uvođenja veće transparentnosti u rad institucija Unije. Ova Uredba objedinjuje inicijative koje su institucije već poduzele s ciljem poboljšanja transparentnosti procesa odlučivanja.

(4)	Svrha je ove Uredbe dati najveći mogući značaj pravu javnog pristupa dokumentima te utvrditi opća načela i ograničenja pristupa u skladu s člankom 255. stavkom 2. Ugovora o EZ-u.

(5)

Budući da pitanje pristupa dokumentima nije obuhvaćeno odredbama Ugovora o osnivanju Europske zajednice za ugljen i čelik i Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju, Europski parlament, Vijeće i Komisija trebali bi, u skladu s Deklaracijom br. 41. priloženom Završnomu aktu Ugovora iz Amsterdama sastaviti smjernice iz ove Uredbe koje su u vezi s dokumentima o aktivnostima obuhvaćenim ovim dvama ugovorima.

(6)	Širi pristup dokumentima trebalo bi odobriti u slučaju kad institucije djeluju u svom zakonodavnom svojstvu, uključujući i prenesene ovlasti, štiteći istodobno djelotvornost postupka odlučivanja institucija. Takvi bi dokumenti trebali biti izravno dostupni u najvećoj mogućoj mjeri.

(7)	U skladu s člankom 28. stavkom 1. i člankom 41. stavkom 1. Ugovora o EU-u pravo na pristup se primjenjuje i na dokumente koji se odnose na zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku i suradnju policije i pravosuđa u kaznenim stvarima. Svaka institucija trebala bi poštovati svoje propise o sigurnosti.

(8)	Kako bi se osigurala potpuna primjena ove Uredbe na sve aktivnosti Unije, sve agencije koje institucije osnuju trebale bi primjenjivati načela određena ovom Uredbom.

(9)	S određenim dokumentima bi, zbog njihova veoma osjetljivog sadržaja, trebalo postupati na poseban način. Mehanizmi izvješćivanja Europskoga parlamenta o sadržaju tih dokumenta trebali bi biti ostvareni međuinstitucionalnim sporazumom.

(10)

Radi ostvarenja veće otvorenosti u radu institucija, Europski parlament, Vijeće i Komisija trebali bi odobravati pristup dokumentima i to ne samo za dokumente koje su izradile institucije nego i za one dokumente koje su institucije zaprimile. U tom smislu, podsjeća se da Deklaracija br. 35. priložena Završnomu aktu Ugovora iz Amsterdama predviđa da država članica može od Komisije ili Vijeća zatražiti da ne dostavljaju trećim stranama dokumente koji potječu iz te države bez prethodne suglasnosti.

(11)

U načelu svi dokumenti institucija trebali bi biti dostupni javnosti. Međutim, određene javne i privatne interese trebalo bi posebno zaštititi putem izuzeća. Institucije bi trebale imati pravo, kad je to potrebno, zaštititi svoja unutarnja savjetovanja i rasprave kako bi osigurale provođenje svojih zadaća. U procjeni izuzeća institucije bi trebale voditi računa o načelima u zakonodavstvu Zajednice koja se odnose na zaštitu osobnih podataka u svim područjima aktivnosti Unije.

(12)	Sva pravila o pristupu dokumentima institucija trebala bi biti u skladu s ovom Uredbom.

(13)	Radi osiguranja punog poštovanja prava na pristup trebao bi biti primijenjen dvostupanjski administrativni postupak s dodatnom mogućnošću sudskog postupka ili pritužbi pravobranitelju.

(14)

Svaka institucija trebala bi poduzeti mjere potrebne za obavješćivanje javnosti o novim odredbama na snazi te obučiti svoje osoblje da pomogne građanima u ostvarivanju svojih prava na temelju ove Uredbe. Radi lakšeg ostvarivanja prava građana svaka institucija trebala bi osigurati pristup registru dokumenata.

(15)

Iako ni predmet ni rezultat ove Uredbe nije izmjena nacionalnog zakonodavstva o pristupu dokumentima, ipak je jasno da u skladu s načelom lojalne suradnje koja uređuje odnose između institucija i država članica, države članice trebale bi nastojati ne onemogućivati ispravnu primjenu ove Uredbe te bi se trebale pridržavati propisa o sigurnosti institucija.

(16)	Ova Uredba ne dovodi u pitanje postojeća prava na pristup dokumentima za države članice, pravosudna tijela ili istražna tijela.

(17)

U skladu s člankom 255. stavkom 3. Ugovora o EZ-u svaka institucija svojim poslovnikom propisuje posebne odredbe koje se odnose na pristup njezinim dokumentima. Odluka Vijeća 93/731/EZ od 20. prosinca 1993. o javnom pristupu dokumentima Vijeća (3), Odluka Komisije 94/90/EZUČ, EZ, Euratom od 8. veljače 1994. o javnom pristupu dokumentima Komisije (4), Odluka Europskoga parlamenta 97/632/EZ, EZUČ, Euratom od 10. srpnja 1997. o javnom pristupu dokumentima Europskoga parlamenta (5) i propisi o povjerljivosti schengenskih dokumenata stoga bi trebali biti, prema potrebi, izmijenjeni ili stavljeni izvan snage,

DONIJELI SU OVU UREDBU:

Članak 1.

Svrha

Svrha je ove Uredbe:

(a)	definirati načela, uvjete i ograničenja na temelju javnog ili privatnog interesa kojima se uređuje pravo na pristup dokumentima Europskoga parlamenta, Vijeća i Komisije (u daljnjem tekstu „institucije”) predviđeno u članku 255. Ugovora o EZ-u tako da se osigura najširi mogući pristup dokumentima;

(b)	uvesti mjere koja osiguravaju najlakše moguće ostvarenje tog prava; i

(c)	promicati dobru administrativnu praksu u pristupu dokumentima.

Članak 2.

Korisnici i područje primjene

1. Svaki građanin Unije i svaka fizička ili pravna osoba s boravištem ili registriranim sjedištem u državi članici ima pravo na pristup dokumentima institucija, podložno načelima, uvjetima i ograničenjima utvrđenim ovom Uredbom.

2. Institucije mogu, podložno istim načelima, uvjetima i ograničenjima, odobriti pristup dokumentima svakoj fizičkoj ili pravnoj osobi koja nema boravište u državi članici ili u njoj nema registrirano sjedište.

3. Ova se Uredba primjenjuje na sve dokumente koje čuva pojedina institucija, to jest dokumente koje je sastavila ili zaprimila i koje posjeduje, koji se odnose na sva područja aktivnosti Europske unije.

4. Ne dovodeći u pitanje članke 4. i 9., dokumenti se daju na uvid javnosti nakon pisanog zahtjeva ili izravno u elektroničkom obliku ili putem registra dokumenata. Dokumenti sastavljeni ili zaprimljeni tijekom zakonodavnog postupka daju se na uvid izravno u skladu s člankom 12.

5. Osjetljivi dokumenti definirani člankom 9. stavkom 1. podliježu posebnom postupku u skladu s tim člankom.

6. Ova Uredba ne smije dovoditi u pitanje pravo na javni pristup dokumentima kojima raspolažu institucije, a koji mogu proizlaziti iz instrumenata međunarodnog prava ili akata institucija koje ih provode.

Članak 3.

Definicije

Za potrebe ove Uredbe:

(a)	„dokument” znači svaki sadržaj neovisno o mediju (pisan na papiru ili pohranjen u elektroničkom obliku ili kao zvučni, vizualni ili audiovizualni zapis) koji se odnosi na politike, aktivnosti i odluke iz područja nadležnosti neke od institucija;

(b)	„treća strana” znači svaka fizička ili pravna osoba, ili drugi subjekt izvan institucije o kojoj je riječ, uključujući države članice, druge institucije ili tijela Zajednice ili izvan Zajednice i treće zemlje.

Članak 4.

Izuzeća

1. Institucije uskraćuju pristup dokumentu ako bi njegovo otkrivanje ugrozilo zaštitu:

(a)

javnog interesa koji se odnosi na:

—	javnu sigurnost,

—	obranu i vojna pitanja,

—	međunarodne odnose,

—	financijsku, monetarnu ili ekonomsku politiku Zajednice ili koje države članice;

(b)	privatnost i integritet pojedinca, posebno u skladu s propisima Zajednice o zaštiti osobnih podataka.

2. Institucije uskraćuju pristup dokumentu ako bi njegovo otkrivanje ugrozilo zaštitu:

—	komercijalnih interesa fizičke ili pravne osobe, uključujući intelektualno vlasništvo,

—	sudskog postupka i pravnog savjetovanja,

—	svrhe inspekcija, istraga i revizija,

osim ako za njegovo otkrivanje postoji prevladavajući javni interes.

3. Pristup dokumentu koji je sastavila institucija za internu uporabu ili koji je institucija zaprimila, a koji se odnosi na pitanje o kojem nije odlučivala, odbija se kad bi njegovo otkrivanje ozbiljno ugrozilo proces odlučivanja institucije, osim ako za njegovo otkrivanje ne postoji prevladavajući javni interes.

Pristup dokumentu koji sadrži mišljenja za internu uporabu kao dio rasprava i preliminarnih konzultacija u dotičnoj instituciji odbija se čak i nakon što je odluka donesena ako njegovo otkrivanje može ozbiljno ugroziti proces odlučivanja institucije, osim ako za njegovo otkrivanje ne postoji prevladavajući javni interes.

4. U vezi s dokumentima treće strane, institucije su dužne savjetovati se s trećom stranom kako bi procijenile je li primjenjivo izuzeće iz stavaka 1. i 2., osim ako je jasno smije li se dokument objaviti ili ne.

5. Država članica može od institucije zatražiti da bez njezine prethodne suglasnosti ne objavi dokument koji potječe iz te države članice.

6. Ako su izuzećima obuhvaćeni samo dijelovi traženog dokumenta, preostali se dijelovi dokumenta objavljuju.

7. Izuzeća utvrđena stavcima 1. do 3. primjenjuju se samo za razdoblje tijekom kojega je zaštita opravdana na temelju sadržaja dokumenta. Izuzeća se mogu primijeniti za razdoblje od najviše 30 godina. U slučaju dokumenata obuhvaćenih izuzećima koja se odnose na privatnost ili komercijalne interese te u slučaju osjetljivih dokumenata, izuzeća se mogu, ako je to potrebno, primjenjivati i nakon tog razdoblja.

Članak 5.

Dokumenti u državama članicama

Kad država članica zaprimi zahtjev za pristup dokumentu koji je u njezinu posjedu, koji potječe iz jedne od institucija, država članica dužna je savjetovati se s dotičnom institucijom kako bi donijela odluku koja neće ugroziti ostvarivanje ciljeva iz ove Uredbe, osim ako je posve jasno smije li se dokument objaviti ili ne.

Umjesto tog država članica može uputiti zahtjev instituciji.

Članak 6.

Zahtjevi

1. Zahtjevi za pristup dokumentima daju se u pisanom obliku, uključujući elektronički oblik, na jednom od jezika iz članka 314. Ugovora o EZ-u i dovoljno određeni da instituciji omogućuju identifikaciju dokumenta. Podnositelj zahtjeva nije dužan navesti razloge za podnošenje zahtjeva.

2. Ako zahtjev nije dovoljno određen, institucija je dužna tražiti pojašnjenje od podnositelja zahtjeva i u tome mu pomaže, npr., pružanjem informacija o uporabi javnih registara dokumenata.

3. U slučaju zahtjeva koji se odnose na vrlo opsežan dokument ili na velik broj dokumenata, nadležna institucija se može neformalno savjetovati s podnositeljem zahtjeva kako bi pronašla povoljno rješenje.

4. Institucije su dužne građanima pružiti informacije i pomoći im uputama o tome kako i gdje mogu podnijeti zahtjeve za pristup dokumentima.

Članak 7.

Obrada početnih zahtjeva

1. Po zahtjevu za pristup dokumentu potrebno je odmah postupiti. Potvrda o primitku šalje se podnositelju zahtjeva. U roku od 15 radnih dana od upisa zahtjeva, institucija odobrava pristup traženom dokumentu i osigurava pristup u skladu s člankom 10. u tom razdoblju ili u pisanom odgovoru obrazlaže djelomično ili potpuno odbijanje zahtjeva te izvješćuje podnositelja zahtjeva o njegovu pravu da podnese ponovni zahtjev u skladu sa stavkom 2. ovog članka.

2. U slučaju potpunog ili djelomičnog odbijanja zahtjeva, podnositelj zahtjeva može u roku od 15 radnih dana od primitka odgovora institucije podnijeti ponovni zahtjev tražeći od institucije da preispita svoj stav.

3. U iznimnim slučajevima, npr. u slučaju zahtjeva koji se odnosi na vrlo dugačak dokument ili na vrlo velik broj dokumenata, rok iz stavka 1. se može produljiti za 15 radnih dana pod uvjetom da se podnositelja zahtjeva o tome unaprijed izvijesti i da se za to navedu detaljni razlozi.

4. Ako institucija ne odgovori u propisanomu roku, podnositelj ima pravo podnijeti ponovni zahtjev.

Članak 8.

Obrada ponovnih zahtjeva

1. Po ponovnom zahtjevu potrebno je odmah postupiti. U roku od 15 radnih dana od registracije takvog zahtjeva, institucija odobrava pristup traženom dokumentu i osigurava pristup u skladu s člankom 10. u tom razdoblju ili u pisanom odgovoru navodi razloge za djelomično ili potpuno odbijanje zahtjeva. U slučaju potpunog ili djelomičnog odbijanja, institucija je dužna izvijestiti podnositelja zahtjeva o pravnim sredstvima koja su mu dostupna, tj. o pokretanju sudskog postupka protiv institucije i/ili podnošenju pritužbe Europskom ombudsmanu, prema uvjetima iz članaka 230. odnosno 195. Ugovora o EZ-u.

2. U iznimnim slučajevima, npr. u slučaju zahtjeva koji se odnosi na vrlo dugačak dokument ili na velik broj dokumenata, rok iz stavka 1. može se produljiti za 15 radnih dana pod uvjetom da podnositelj zahtjeva bude o tome unaprijed obaviješten i da se za to navedu detaljni razlozi.

3. Ako institucija u propisanom roku ne odgovori, smatrat će se da je odgovor negativan i podnositelju dati pravo pokretanja sudskog postupka protiv institucije i/ili podnošenja pritužbe Europskom ombudsmanu u skladu s odgovarajućim odredbama Ugovora o EZ-u.

Članak 9.

Postupanje s osjetljivim dokumentima

1. Osjetljivi dokumenti jesu dokumenti koji potječu iz institucija ili agencija koje su one osnovale, iz država članica, trećih zemalja ili međunarodnih organizacija, koji su označeni „VRLO TAJNO”, „TAJNO” ili „POVJERLJIVO” u skladu s propisima predmetne institucije, koji štite temeljne interese Europske unije ili jedne ili više njezinih država članica u području obuhvaćenom člankom 4. stavkom 1. točkom (a), a posebno u području javne sigurnosti, obrane i vojnih pitanja.

2. Zahtjevi za pristup osjetljivim dokumentima u skladu s postupcima propisanim člancima 7. i 8. obrađuju samo osobe koje imaju pravo upoznati se sa sadržajem takvih dokumenata. Takve osobe, ne dovodeći u pitanje odredbe iz članka 11. stavka 2., također donose odluku o tome koja se upućivanja na osjetljive dokumente mogu navesti u javnom registru.

3. Osjetljivi se dokumenti bilježe u registar ili objavljuju samo uz suglasnost njihova izvora.

4. Svaka institucija koja odluči odbit pristup osjetljivom dokumentu mora svoju odluku obrazložiti na način da ne šteti interesima zaštićenim člankom 4.

5. Države članice dužne su poduzeti odgovarajuće mjere kako bi se pri obradi zahtjeva koji se odnose na osjetljive dokumente poštovala načela iz ovog članka i iz članka 4.

6. Pravila institucija koja se odnose na osjetljive dokumente moraju biti objavljena.

7. Komisija i Vijeće dužni su izvijestiti Europski parlament o osjetljivim dokumentima u skladu s rješenjima dogovorenim između institucija.

Članak 10.

Pristup nakon podnošenja zahtjeva

1. Podnositelj zahtjeva ima pristup dokumentima uvidom u dokumente na licu mjesta ili primitkom preslike, uključujući, ako su dostupne, preslike u elektroničkom obliku, ovisno o izboru podnositelja zahtjeva. Troškovi pripreme i slanja preslika podnositelju se mogu naplatiti. Ta naknada ne smije prelaziti stvarne troškove pripreme i slanja kopija. Uvid u dokumente na licu mjesta, kopije koje iznose manje od 20 stranica formata A4 i izravan pristup u elektroničkom obliku ili putem registra ne naplaćuju se.

2. Ako je predmetna institucija već objavila dokument i lako je dostupan podnositelju zahtjeva, institucija svoju obvezu davanja pristupa dokumentima ispunjava izvješćivanjem podnositelja kako doći do traženog dokumenta.

3. Dokumenti se dostavljaju u postojećoj verziji i obliku (uključujući elektronički ili neki drugi oblik kao što je Brailleovo pismo, uvećan tisak ili vrpca), vodeći pritom računa o izboru podnositelja zahtjeva.

Članak 11.

Registri

1. Kako bi se prava građana na temelju ove Uredbe učinila djelotvornima, svaka je institucija dužna osigurati javni pristup registru dokumenata. Pristup registru trebao bi biti u elektroničkom obliku. Upućivanja na dokumente odmah se moraju evidentirati u registru.

2. Registar mora za svaki dokument sadržavati referentni broj (uključujući, gdje je primjenjivo, međuinstitucionalnu referencu), predmet i/ili kratak opis sadržaja dokumenta kao i datum kad je dokument zaprimljen ili sastavljen i upisan u registar. Upućivanja moraju biti takva da ne ugrožavaju zaštitu interesa iz članka 4.

3. Institucije su dužne odmah poduzeti potrebne mjere kako bi uspostavile registar koji mora biti stavljen u funkciju do 3. lipnja 2002.

Članak 12.

Izravan pristup u elektroničkom obliku ili putem registra

1. Institucije moraju što je više moguće učiniti dokumente izravno dostupnima javnosti u elektroničkom obliku ili putem registra u skladu s propisima nadležne institucije.

2. Posebno moraju izravno biti dostupni zakonodavni dokumenti, tj. dokumenti sastavljeni ili zaprimljeni tijekom postupaka donošenja akata koji su pravno obvezujući za države članice ili u njima, u skladu s člancima 4. i 9.

3. Kad je to moguće, ostali dokumenti, posebno dokumenti koji se odnose na razvoj politike ili strategije, moraju biti izravno dostupni.

4. Kad se izravan pristup ne daje putem registra, u njemu je potrebno koliko je to moguće naznačiti gdje se dokument nalazi.

Članak 13.

Objavljivanje u Službenom listu

1. Uz akte iz članka 254. stavaka 1. i 2. Ugovora o EZ-u i članka 163. stavka 1. Ugovora o Euratomu, sljedeći se dokumenti objavljuju u Službenom listu u skladu s člancima 4. i 9. ove Uredbe:

(a)	prijedlozi Komisije;

(b)	zajednička stajališta koja je donijelo Vijeće u skladu s postupcima iz članaka 251. i 252. Ugovora o EZ-u i razlozi na kojima se temelje ta zajednička stajališta, te stajališta Europskoga parlamenta u tim postupcima;

(c)	okvirne odluke i odluke iz članka 34. stavka 2. Ugovora o EU-u;

(d)	konvencije koje je utvrdilo Vijeće u skladu s člankom 34. stavkom 2. Ugovora o EU-u;

(e)	konvencije koje su potpisane među državama članicama na temelju članka 293. Ugovora o EZ-u;

(f)	međunarodni sporazumi koje je sklopila Zajednica ili u skladu s člankom 24. Ugovora o EU-u.

2. U što je moguće većoj mjeri, sljedeći se dokumenti objavljuju u Službenom listu:

(a)	inicijative koje Vijeću predstavlja država članica u skladu s člankom 67. stavak 1. Ugovora o EZ-u ili na temelju članka 34. stavka 2. Ugovora o EU-u;

(b)	zajednička stajališta iz članka 34. stavka 2. Ugovora o EU-u;

(c)	direktive osim direktiva iz članka 254. stavaka 1. i 2. Ugovora o EZ-u, odluke osim odluka iz članka 254. stavka 1. Ugovora o EZ-u, preporuke i mišljenja.

3. Svaka institucija u svom poslovniku može utvrditi koji će se još dokumenti objavljivati u Službenom listu.

Članak 14.

Informiranje

1. Svaka je institucija dužna poduzeti potrebne mjere i informirati javnost o pravima koja uživa na temelju ove Uredbe.

2. Države članice dužne su surađivati s institucijama u pružanju informacija građanima.

Članak 15.

Administrativna praksa u institucijama

1. Institucije su dužne razviti dobru administrativnu praksu kako bi olakšale ostvarivanje prava na pristup zajamčen ovom Uredbom.

2. Institucije su dužne osnovati međuinstitucionalni odbor koji ispituje najbolju praksu, rješava moguće sukobe i raspravlja o budućem razvoju događaja u javnom pristupu dokumentima.

Članak 16.

Umnožavanje dokumenata

Ova Uredba ne dovodi u pitanje nijedno postojeće pravilo o autorskim pravima koja trećoj strani mogu ograničiti pravo umnožavanja ili korištenja dokumenata danih na uvid.

Članak 17.

Izvješća

1. Svaka institucija svake godine objavljuje izvješće za prethodnu godinu, uključujući i broj predmeta u kojima je institucija odbila odobriti pristup dokumentima, razloge za odbijanje te broj osjetljivih dokumenata koji nisu evidentirani u registru.

2. Komisija najkasnije do 31. siječnja 2004. objavljuje izvješće o provedbi načela ove Uredbe te daje preporuke, uključujući, ako je to potrebno, prijedloge za reviziju ove Uredbe i akcijski program mjera koje institucije trebaju poduzeti.

Članak 18.

Mjere primjene

1. Svaka institucija svoj poslovnik prilagođuje odredbama ove Uredbe. Prilagodbe proizvode učinak od 3. prosinca 2001.

2. U roku od šest mjeseci od stupanja na snagu ove Uredbe Komisija ispituje usklađenost Uredbe Vijeća (EEZ, Euratom) br. 354/83 od 1. veljače 1983. o otvaranju za javnost arhivske građe Europske ekonomske zajednice i Europske zajednice za atomsku energiju (6) s ovom Uredbom s ciljem očuvanja i arhiviranja dokumenata u najvećoj mogućoj mjeri.

3. U roku od šest mjeseci od stupanja na snagu ove Uredbe Komisija preispituje usklađenost postojećih propisa o pravu pristupa dokumentima s ovom Uredbom.

Članak 19.

Stupanje na snagu

Ova Uredba stupa na snagu trećeg dana od dana objave u Službenom listu Europskih zajednica.

Primjenjuje se od 3. prosinca 2001.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 30. svibnja 2001.

Za Europski parlament

Predsjednica

N. FONTAINE

Za Vijeće

Predsjednik

B. LEJON

(1) SL C 177 E, 27.6.2000., str. 70.

(2) Mišljenje Europskog parlamenta od 3. svibnja 2001. (još nije objavljeno u Službenom listu) i Odluka Vijeća od 28. svibnja 2001.

(3) SL L 340, 31.12.1993., str. 43. Odluka kako je posljednji put izmijenjena i dopunjena Odlukom 2000/527/EZ (SL L 212, 23.8.2000., str. 9.).

(4) SL L 46, 18.2.1994., str. 58. Odluka kako je izmijenjena i dopunjena Odlukom 96/567/EZ, EZUČ, Euratom (SL L 247, 28.9.1996., str. 45.).

(5) SL L 263, 25.9.1997., str. 27.

(6) SL L 43, 15.2.1983., str. 1.

01/Sv. 16

Službeni list Europske unije

32002D0105

L 039/17

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

ODLUKA VIJEĆA

od 28. siječnja 2002.

o redoslijedu obnašanja dužnosti predsjednika Vijeća

(2002/105/EZ, EZUČ, Euratom)

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice, a posebno njegov članak 203. stavak 2.,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice za ugljen i čelik, a posebno njegov članak 27. stavak 2.,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju, a posebno njegov članak 116.,

uzimajući u obzir Odluku Vijeća od 1. siječnja 1995. o redoslijedu obnašanja dužnosti predsjednika Vijeća (1), a posebno njegov članak 1. stavak 2.,

uzimajući u obzir prijedlog Njemačke i Finske od 18. siječnja 2002.,

budući da:

Ova Odluka ne dovodi u pitanje daljnje izmjene redoslijeda obnašanja dužnosti predsjednika koje Vijeće može donijeti, posebno u vezi s pristupanjem novih država članica Uniji,

ODLUČILO JE:

Članak 1.

Redoslijed u kojem će Njemačka i Finska u drugoj polovici 2006. i prvoj polovici 2007. obnašati dužnost predsjednika Vijeća zamjenjuje se.

Članak 2.

Ova se Odluka objavljuje u Službenom listu Europskih zajednica.

Sastavljeno u Bruxellesu 28. siječnja 2002.

Za Vijeće

Predsjednik

J. PIQUÉ I CAMPS

(1) SL L 1, 1.1.1995., str. 220.

01/Sv. 16

Službeni list Europske unije

32002D0620

L 197/53

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

ODLUKA EUROPSKOG PARLAMENTA, VIJEĆA, KOMISIJE, SUDA, REVIZORSKOG SUDA, GOSPODARSKOG I SOCIJALNOG ODBORA, ODBORA REGIJA I EUROPSKOG OMBUDSMANA

od 25. srpnja 2002.

o osnivanju Ureda Europskih zajednica za odabir osoblja

(2002/620/EZ)

EUROPSKI PARLAMENT, VIJEĆE EUROPSKE UNIJE, EUROPSKA KOMISIJA, SUD, REVIZORSKI SUD, GOSPODARSKI I SOCIJALNI ODBOR, ODBOR REGIJA I EUROPSKI OMBUDSMAN,

uzimajući u obzir Pravilnik o osoblju za dužnosnike Europskih zajednica i Uvjete zaposlenja ostalih službenika Europskih zajednica kako su utvrđeni Uredbom Vijeća (EEZ, Euratom, EZUČ) br. 259/68 (1), kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ, EZUČ, Euratom) br. 490/2002 (2), a posebno članak 2. treći stavak navedenog Pravilnika o osoblju,

uzimajući u obzir mišljenje odbora za Pravilnik o osoblju,

budući da:

(1)	U interesu učinkovite i ekonomične uporabe resursa, sredstva namijenjena za odabir dužnosnika i ostalih službenika Europskih zajednica trebalo bi povjeriti zajedničkom međuinstitucionalnom tijelu.

(2)

Tako osnovano međuinstitucionalno tijelo trebalo bi biti zaduženo za sastavljanje popisa uspješnih kandidata odabranih na otvorenim natječajima sukladno potrebama koje navede svaka institucija i u skladu s Pravilnikom o osoblju, s tim da odluke o imenovanju uspješnih kandidata donosi pojedino tijelo za imenovanje.

(3)	Međuinstitucionalno tijelo trebalo bi pod jednakim uvjetima moći pomagati institucijama, tijelima, uredima i agencijama osnovanima Ugovorima ili u skladu s njima, prilikom njihovih internih natječaja i odabira ostalih službenika,

ODLUČILI SU:

Članak 1.

Osnivanje

Osniva se Ured Europskih zajednica za odabir osoblja (dalje u tekstu „Ured”).

Članak 2.

Ovlasti

1. Ured ima ovlasti odabira koje su člankom 30. prvim stavkom Pravilnika o osoblju i u skladu s njegovim Prilogom III. dodijeljene tijelima za imenovanje institucija koje su potpisale ovu Odluku. Samo u izvanrednim slučajevima i uz suglasnost Ureda institucije mogu održati vlastite otvorene natječaje radi zadovoljavanja posebnih potreba za visoko specijaliziranim osobljem.

2. U slučaju kada su ovlasti iz stavka 1. dodijeljene tijelu za imenovanje nekog tijela, ureda ili agencije koji su osnovani Ugovorima ili u skladu s njima, Ured može izvršavati te ovlasti na njihov zahtjev.

3. Odluke o imenovanju uspješnih kandidata donose tijela za imenovanje Europskog parlamenta, Vijeća, Komisije, Suda, Revizorskog suda, Gospodarskog i socijalnog odbora, Odbora regija i Europskog ombudsmana te bilo kojeg tijela, ureda ili agencije koji su osnovani Ugovorima ili u skladu s njima, a koja su svoje ovlasti prenijela na Ured ili zatražila njegove usluge.

Članak 3.

Dužnosti

1. Kao odgovor na zahtjeve koje mu upute tijela za imenovanje iz članka 2., Ured sastavlja popise uspješnih kandidata odabranih na otvorenim natječajima, kako je navedeno u članku 30. prvom stavku Pravilnika o osoblju i u skladu s njegovim Prilogom III.

2. Ured može institucijama, tijelima, uredima i agencijama osnovanima Ugovorima, ili u skladu s njima, pomagati u provođenju njihovih internih natječaja i u odabiru ostalih službenika.

Članak 4.

Zahtjevi, pritužbe i pravni lijekovi

U skladu s člankom 91.a Pravilnika o osoblju, zahtjevi i pritužbe koji se odnose na izvršavanje ovlasti dodijeljenih na temelju članka 2. stavaka 1. i 2. ove Odluke podnose se Uredu. Eventualni pravni lijekovi iz tih područja podnose se protiv Komisije.

Članak 5.

Provedba

Glavni tajnici Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije, tajnik Suda, glavni tajnici Revizorskog suda, Gospodarskog i socijalnog odbora i Odbora regija te predstavnik Europskog ombudsmana sporazumno poduzimaju mjere potrebne za provedbu ove Odluke.

Članak 6.

Dan početka važenja

Ova Odluka proizvodi učinke od dana objave u Službenom listu Europskih zajednica.

Za Europski parlament

Predsjednik

Patrick COX

Za Vijeće

Predsjednik

Jaume MATAS i PALOU

Za Komisiju

Predsjednik

Romano PRODI

Za Sud

Predsjednik

Gil Carlos RODRÍGUEZ IGLESIAS

Za Revizorski sud

Predsjednik

Juan Manuel FABRA VALLÉS

Za Gospodarski i socijalni odbor

Predsjednik

G. FRERICHS

Za Odbor regija

Predsjednik

Sir Albert BORE

Europski ombudsman

Jacob SÖDERMAN

(2) SL L 77, 20.3.2002., str. 1.

01/Sv. 16

Službeni list Europske unije

32002D0621

L 197/56

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

ODLUKA GLAVNIH TAJNIKA EUROPSKOG PARLAMENTA, VIJEĆA I KOMISIJE, TAJNIKA SUDA, GLAVNIH TAJNIKA REVIZORSKOG SUDA, GOSPODARSKOG I SOCIJALNOG ODBORA I ODBORA REGIJA TE PREDSTAVNIKA EUROPSKOG OMBUDSMANA

od 25. srpnja 2002.

o organizaciji i djelovanju Ureda Europskih zajednica za odabir osoblja

(2002/621/EZ)

GLAVNI TAJNICI EUROPSKOG PARLAMENTA, VIJEĆA I KOMISIJE, TAJNIK SUDA, GLAVNI TAJNICI REVIZORSKOG SUDA, GOSPODARSKOG I SOCIJALNOG ODBORA, ODBORA REGIJA TE PREDSTAVNIK EUROPSKOG OMBUDSMANA,

uzimajući u obzir Pravilnik o osoblju za dužnosnike Europskih zajednica i Uvjete zaposlenja ostalih službenika Europskih zajednica, kako su utvrđeni Uredbom Vijeća (EEZ, Euratom, EZUČ) br. 259/68 (1),

uzimajući u obzir Odluku Europskog parlamenta, Vijeća, Komisije, Suda, Revizorskog suda, Gospodarskog i socijalnog odbora, Odbora regija i Europskog ombudsmana od 25. srpnja 2002. o osnivanju Ureda Europskih zajednica za odabir osoblja, a posebno njezin članak 5., (2)

budući da:

(1)

Na temelju članka 27. Pravilnika o osoblju, institucije se zalažu za osiguravanje zapošljavanja najsposobnijih, najučinkovitijih i najčasnijih dužnosnika koji se odabiru na najširoj mogućoj zemljopisnoj osnovi među državljanima država članica Zajednica, bez razlike u pogledu rase, političkih, filozofskih ili vjerskih uvjerenja, spola ili spolne orijentacije te bez obzira na njihov bračni status ili obiteljsku situaciju.

(2)	U članku 1. stavku 1. trećem podstavku Priloga III. Pravilniku o osoblju utvrđuje se područje odgovornosti skupnog zajedničkog odbora, a u članku 3. drugom stavku tog priloga način na koji se imenuju članovi povjerenstva za odabir u svrhu organiziranja otvorenih natječaja,

ODLUČILI SU:

Članak 1.

Dužnosti Ureda

1. Ured organizira otvorene natječaje kako bi pod optimalnim profesionalnim i financijskim uvjetima osigurao usluge dužnosnika za institucije Europskih zajednica. Ured sastavlja popise uspješnih kandidata koji institucijama omogućavaju zapošljavanje visoko kvalificiranog osoblja koje udovoljava potrebama koje odrede institucije.

2. Preciznije, dužnosti Ureda su sljedeće:

(a)

organiziranje otvorenih natječaja na zahtjev pojedinih institucija radi sastavljanja popisa uspješnih kandidata prikladnih za imenovanje dužnosnicima. Natječaji se organiziraju u skladu s Pravilnikom o osoblju, na temelju usklađenih kriterija utvrđenih člankom 6. točkom (c) i u skladu s programom rada koji je odobrio Upravljački odbor;

(b)	uska suradnja s institucijama radi procjene budućih potreba za osobljem koje naznače institucije te izrade i provedbe programa natječaja, radi pravovremenog zadovoljavanja tih potreba;

(c)	razvoj metoda i tehnika odabira na temelju najbolje prakse i u skladu s profilima vještina utvrđenim za različite kategorije osoblja institucija;

(d)	upravljanje popisima uspješnih kandidata i provjeravanje uporabe popisa uspješnih kandidata sastavljenih na temelju međuinstitucionalnih natječaja;

(e)	podnošenje institucijama godišnjih izvješća o svojim aktivnostima.

Članak 2.

Odgovornosti institucija

Tijelo za imenovanje svake institucije stavlja Uredu na raspolaganje dostatan broj članova povjerenstva za odabir, ispitivača i nadziratelja ispitivanja na temelju „kvote” koju odobrava Upravljački odbor, kako je predviđeno u članku 6. točki (i), radi omogućivanja nesmetanog odvijanja postupaka odabira u skladu s člankom 3. Priloga III. Pravilniku o osoblju.

Članak 3.

Ostale usluge

1. Na temelju sporazuma između voditelja Ureda i bilo kojeg tijela, ureda ili agencije, Ured može organizirati postupke odabira osoblja koje će ta tijela, uredi ili agencije zaposliti. Prije sklapanja takvog sporazuma voditelj Ureda traži suglasnost Upravljačkog odbora. Svaki takav sporazum obuhvaća financijske mehanizme koji se odnose na usluge koje pruža Ured.

2. Ured na zahtjev može pružiti tehničku podršku za interne natječaje koje organiziraju pojedinačne institucije, tijela, uredi ili agencije.

3. Na zahtjev pojedinačnih institucija Ured organizira postupke odabira ostalih službenika radi sastavljanja popisa prikladnih uspješnih kandidata i/ili stvaranja baza podataka iz kojih pojedinačne institucije mogu zapošljavati ostale službenike.

4. Te se djelatnosti unose u program rada Ureda u skladu s člankom 6. točkom (f), pod uvjetom da dotična institucija pravovremeno podnese zahtjev.

Članak 4.

Pritužbe i zahtjevi

1. Voditelj Ureda izvršava ovlasti koje su dodijeljene tijelu za imenovanje na temelju članka 90. Pravilnika o osoblju u vezi sa svim zahtjevima ili pritužbama koji se odnose na zadaće Ureda.

2. U slučaju takvih pritužbi voditelj Ureda savjetuje se s predsjednikom Upravljačkog odbora ako namjerava potvrditi prvotnu odluku.

3. Ured odgovara na zahtjeve Europskog ombudsmana u vezi sa svakim pitanjem koje na temelju ove Odluke pripada njegovom području odgovornosti.

Članak 5.

Upravljački odbor

1. Za Ured se osniva Upravljački odbor koji čine jedan član kojeg imenuje svaka institucija i tri predstavnika osoblja sa statusom promatrača koje suglasno imenuju odbori za osoblje u institucijama.

2. Upravljački odbor među svojim članovima običnom većinom bira predsjednika na dvogodišnji mandat.

3. Upravljački odbor donosi svoj poslovnik običnom većinom nakon što ga podnese institucijama.

4. Upravljački odbor sastaje se na inicijativu predsjednika ili na zahtjev jednog od svojih članova.

5. Kada Upravljački odbor donosi odluku običnom većinom, svaka institucija ima jedan glas. U slučaju izjednačenog broja glasova, predsjednik ima odlučujući glas.

6. Kada Upravljački odbor odlučuje kvalificiranom većinom, institucije imaju sljedeći broj glasova: Komisija 18 glasova; Europski parlament sedam glasova; Vijeće sedam glasova; Sud tri glasa; Revizorski sud dva glasa; Gospodarski i socijalni odbor dva glasa; Odbor regija dva glasa; Europski ombudsman jedan glas. Kvalificirana većina iznosi 24 glasa za.

Članak 6.

Zadaće Upravljačkog odbora

U zajedničkom interesu institucija Upravljački odbor:

(a)	kvalificiranom većinom odobrava pravila kojima se uređuje rad Ureda;

(b)	običnom većinom na prijedlog voditelja Ureda odobrava organizacijsku strukturu Ureda;

(c)

kvalificiranom većinom na prijedlog voditelja Ureda, u skladu sa sporazumom o zajedničkim načelima zajedničke politike odabira i zapošljavanja te načelima za upravljanje popisima uspješnih kandidata koji trebaju sklopiti glavni tajnici Europskog parlamenta, Vijeća, Komisije, tajnik Suda, glavni tajnici Gospodarskog i socijalnog odbora i Odbora regija te predstavnik Europskog ombudsmana, te u skladu s odgovarajućim odredbama Pravilnika o osoblju, odobrava načela koja uređuju politiku odabira kojih se Ured mora pridržavati;

(d)

običnom većinom u proračunskom postupku, na temelju nacrta koji sastavlja voditelj Ureda, izrađuje procjenu prihoda i rashoda Ureda i dostavlja je Komisije radi izrade procjene prihoda i rashoda Komisije; istodobno predlaže Komisiji eventualne prilagodbe plana radnih mjesta Ureda koje smatra potrebnima;

(e)	običnom većinom odobrava vrstu i cijene dodatnih usluga koje Ured može uz plaćanje pružati institucijama, tijelima, uredima i agencijama, kao i uvjete pod kojima ih Ured može pružati;

(f)	jednoglasno, na prijedlog voditelja Ureda, odobrava program rada, a posebno plan i raspored natječaja koje će organizirati. Program rada uključuje i usluge koje se ne odnose na otvorene natječaje koji se organiziraju za institucije, tijela, urede i agencije;

(g)

kvalificiranom većinom, na temelju nacrta koji sastavlja voditelj Ureda, odobrava godišnje izvješće o upravljanju koje obuhvaća sve pojedinačne naslove prihoda i rashoda u vezi s radom i uslugama koje je izvršio Ured. Prije 1. svibnja svake godine institucijama dostavlja izvješće o prethodnoj financijskoj godini sastavljeno s obzirom na analitičke račune;

(h)	običnom većinom odobrava pravedno i uravnoteženo raščlanjivanje promjenjivih i izravnih troškova koji se pojedinačnim institucijama zaračunavaju za potrebe analize i ažurira ga svake tri godine;

(i)	običnom većinom, na temelju potreba za zapošljavanjem, usuglašava pravila u skladu s kojima svaka institucija treba staviti Uredu na raspolaganje odgovarajući broj članova povjerenstva za odabir, ispitivača i nadziratelja ispitivanja;

(j)	običnom većinom odobrava uvjete pod kojima Ured može institucijama dati suglasnost za organizaciju vlastitih natječaja u skladu s člankom 2. stavkom 1. Odluke institucija.

Članak 7.

Imenovanje osoblja

1. Uredom upravlja voditelj kojeg imenuje Komisija nakon što Upravljački odbor običnom većinom donese pozitivno mišljenje. Upravljački odbor blisko sudjeluje u postupcima koje treba provesti prije imenovanja voditelja Ureda, a posebno pri sastavljanju oglasa o slobodnom radnom mjestu i razmatranju molbi.

2. Voditelj Ureda je tijelo za imenovanje za osoblje Ureda.

3. Komisija u pogledu voditelja Ureda, a voditelj Ureda u pogledu osoblja za koje je on tijelo za imenovanje, obavješćuje Upravljački odbor o izvršenim imenovanjima, potpisanim ugovorima, dodijeljenim promaknućima i stegovnim postupcima pokrenutima protiv dužnosnika ili ostalih službenika.

4. Dužnosnici svih institucija Zajednice obavješćuju se o slobodnim radnim mjestima u Uredu čim tijelo za imenovanje odluči popuniti ta radna mjesta.

5. Voditelj Ureda imenuje se na mandat od pet godina, a može ponovno biti imenovan na još jedan mandat.

Članak 8.

Zadaće voditelja Ureda; upravljanje osobljem

1. Voditelj Ureda odgovoran je za nesmetan rad Ureda. U okviru odgovornosti Upravljačkog odbora, voditelj Ureda djeluje pod nadležnošću Upravljačkog odbora. Za Upravljački odbor obavlja tajničke usluge, izvješćuje ga o izvršavanju svojih dužnosti i podnosi mu eventualne prijedloge za nesmetan rad Ureda.

2. Administrativni postupci koji se odnose na svakodnevno upravljanje osobljem, kao što su plaće, dopusti i zdravstveno osiguranje, osiguranje od nesreće i mirovinsko osiguranje, provode se pod istim uvjetima koji vrijede za dužnosnike i ostale službenike Komisije. Taj popis nije taksativan i Ured ga može proširiti na druga područja u suglasnosti s Komisijom.

Članak 9.

Financijska pitanja

1. Odobrena sredstva dodijeljena Uredu, čiji je ukupan iznos unesen u odvojen proračunski naslov u dijelu proračuna koji se odnosi na Komisiju, detaljno su razrađena u prilogu tom dijelu. Taj prilog ima oblik računa prihoda i rashoda, koji je dalje raspodijeljen na isti način kao i dijelovi proračuna.

2. Plan radnih mjesta Ureda prilaže se planu radnih mjesta Komisije.

3. Na prijedlog Upravljačkog odbora, u pogledu odobrenih sredstava dodijeljenih Uredu koja su navedena u prilogu, Komisija voditelju Ureda delegira ovlasti dužnosnika za ovjeravanje te postavlja ograničenja i uvjete za takvo delegiranje ovlasti. Na kraju financijske godine Upravljački odbor obavješćuje proračunsko tijelo o specifikaciji iznosa primljenih kao naknada za dodatne usluge koje je Ured pružio, u okviru proračunskog naslova u prilogu.

4. Financijski izvještaji Ureda sastavljaju se u skladu s računovodstvenim pravilima i metodama koje utvrđuje računovodstveni službenik Komisije. Ured vodi račune prihoda odvojeno od plaćanja za pružene usluge.

Članak 10.

Preispitivanje

Ova se Odluka preispituje po isteku razdoblja od tri godine od osnivanja Ureda.

Članak 11.

Dan početka važenja

Ova Odluka proizvodi učinke od dana objave u Službenom listu Europskih zajednica.

Za Europski parlament

Glavni tajnik

J. PRIESTLEY

Za Komisiju

Glavni tajnik

D. O'SULLIVAN

Za Revizorski sud

Glavni tajnik

M. HERVÉ

Za Odbor regija

Glavni tajnik

V. FALCONE

Za Vijeće

Zamjenik glavnog tajnika

P. DE BOISSIEU

Za Sud

Tajnik

R. GRASS

Za Gospodarski i socijalni odbor

Glavni tajnik

P. VENTURINI

Europski ombudsman

J. SØDERMAN

(2) SL L 197, 26.7.2002., str. 53.

01/Sv. 16

Službeni list Europske unije

32003R0058

L 011/1

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

UREDBA VIJEĆA (EZ) br. 58/2003

od 19. prosinca 2002.

o utvrđivanju statusa izvršnih agencija kojima se povjeravaju određene zadaće u vezi s upravljanjem programima Zajednice

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice, a posebno njegov članak 308.,

uzimajući u obzir prijedlog Komisije (1),

uzimajući u obzir mišljenje Europskog parlamenta (2),

uzimajući u obzir mišljenje Revizorskog suda (3),

budući da:

(1)	Kao dio aktivnosti predviđenih u članku 3. Ugovora, u širokom rasponu područja priprema se sve veći broj programa za različite kategorije korisnika. Komisija je, u pravilu, odgovorna za usvajanje mjera za provedbu takvih programa (programa Zajednice).

(2)	Provedba dotičnih programa Zajednice Komisije barem se djelomično financira iz odobrenih sredstava unesenih u opći proračun Europske unije.

(3)	U skladu s člankom 274. Ugovora, Komisija je odgovorna za izvršenje proračuna.

(4)

Komisija se radi primjerene odgovornosti prema građanima mora usredotočiti ponajprije na svoje institucionalne zadaće. Zbog toga bi Komisija trebala biti u mogućnosti neke od svojih zadaća u vezi s upravljanjem programima Zajednice prenijeti na treće osobe. Eksternaliziranje određenih zadaća upravljanja moglo bi, štoviše, biti učinkovitiji način za postizanje ciljeva takvih programa Zajednice.

(5)

Eksternaliziranje zadaća upravljanja ipak bi trebalo ostati unutar granica koje je postavio institucionalni sustav kako je utvrđen Ugovorom. To znači da se zadaće koje su institucijama dodijeljene Ugovorom, a koje u provođenju političkih odabira u djelo zahtijevaju diskrecijske ovlasti, ne mogu eksternalizirati.

(6)

Eksternalizacija bi, osim toga, trebala bi biti i predmet analize troškova i koristi u kojoj se uzima u obzir niz čimbenika kao što su prepoznavanje zadaća koje opravdavaju eksternalizaciju, analiza troškova i koristi koja uključuje troškove koordinacije i provjera, utjecaj na ljudske resurse, učinkovitost i fleksibilnost u provedbi eksternaliziranih zadaća, pojednostavnjivanje postupaka koji se koriste, blizina eksternaliziranih aktivnosti u odnosu na konačne korisnike, prepoznatljivost Zajednice kao promicatelja dotičnog programa Zajednice te potreba za održavanjem odgovarajućih razina znanja i iskustava unutar Komisije.

(7)	Jedan oblik eksternalizacije sastoji se od korištenja tijela Zajednice koja imaju pravnu osobnost (izvršne agencije).

(8)	Radi osiguravanja institucionalne ujednačenosti izvršnih agencija trebalo bi utvrditi njihov status, posebno s obzirom na određene ključne aspekte njihovih struktura, zadaća, postupaka, proračunskog sustava, osoblja, nadzora i odgovornosti.

(9)

S obzirom na to da je kao institucija odgovorna za provedbu različitih programa Zajednice, Komisija je najkvalificiranija za procjenu ima li smisla, i do koje mjere, izvršnoj agenciji povjeriti upravljanje zadaćama povezanim s jednim ili više određenih programa Zajednice. Angažiranje izvršne agencije, međutim, ne oslobađa Komisiju njezinih odgovornosti u okviru Ugovora, a posebno njegovog članka 274. Komisija stoga mora biti sposobna ograničiti krug djelovanja svake pojedine izvršne agencije te zadržati stvarnu kontrolu nad njezinim radom, a posebno njezinim upravnim tijelima.

(10)

To znači da Komisija mora imati ovlasti za odlučivanje o stvaranju i, gdje je to prikladno, o likvidaciji izvršne agencije u skladu s ovom Uredbom. S obzirom na to da je odluka o osnivanju izvršne agencije mjera općeg područja primjene u smislu članka 2. Odluke Vijeća 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. o utvrđivanju postupaka za izvršavanje provedbenih ovlasti dodijeljenih Komisiji (4), takve bi odluke trebalo donositi u skladu s Odlukom 1999/468/EZ.

(11)	Komisija također mora biti ovlaštena imenovati članove upravljačkog odbora i direktora svake izvršne agencije, kako bi osigurala da prilikom delegiranja zadaća iz svoje nadležnosti ne prepusti kontrolu nad izvršnom agencijom.

(12)

Aktivnosti koje obavlja izvršna agencija također moraju u potpunosti biti u skladu s programskim nacrtom koji je Komisija odredila za programe Zajednice u čijem upravljanju agencija sudjeluje. Godišnji program agencije stoga mora biti podložan odobrenju Komisije te mora biti u skladu s proračunskim odlukama.

(13)

U svrhu osiguravanja učinkovitosti eksternalizacije te kako bi se stručnost izvršne agencije u potpunosti iskoristila, Komisija mora imati mogućnost delegirati sve ili samo neke od provedbenih zadaća za jedan ili više programa Zajednice, osim onih kod kojih se za provođenje političkih odluka u djela zahtijevaju diskrecijske ovlasti. Zadaće koje mogu biti delegirane uključuju upravljanje svim ili nekim fazama u životnom tijeku danog projekta, izvršenje proračuna, prikupljanje i obradu informacija za prosljeđivanje Komisiji te izradu preporuka za Komisiju.

(14)

S obzirom na to da je proračun izvršne agencije namijenjen samo za financiranje njezinih tekućih troškova, njezin bi se prihod trebao sastojati uglavnom od subvencije unesene u opći proračun Europske unije koju određuju proračunska tijela i koja se povlači iz financijskih sredstava dodijeljenih programu Zajednice u čijem upravljanju agencija sudjeluje.

(15)

Radi primjene članka 274. Ugovora, operativna sredstva programa Zajednice u čijem upravljanju izvršna agencija sudjeluje moraju se i dalje unositi u opći proračun Europske unije i izvršavati se izravnim terećenjem tog proračuna. Financijski postupci koji se odnose na ta sredstva stoga se moraju obavljati u skladu s Uredbom Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002 od 25. lipnja 2002. o financijskoj uredbi koja se primjenjuje na opći proračun Europskih zajednica (5).

(16)

Izvršnoj agenciji može se povjeriti provedba zadaća koje se odnose na upravljanje programima koji se ne financiraju iz općeg proračuna Europske unije, već iz nekih drugih izvora. Međutim, to čak ni neizravno ne bi trebalo voditi dodatnim administrativnim troškovima koji bi se onda pokrivali dodatnim sredstvima unesenim u dotični opći proračun. U tim bi se slučajevima trebala primjenjivati ova Uredba, podložno posebnim odredbama u osnovnim aktima koji se tiču dotičnih programa Zajednice.

(17)

Cilj transparentnosti i pouzdanosti upravljanja izvršnim agencijama zahtijeva da se obavljaju unutarnje i vanjske provjere njihovog rada. U tu bi svrhu izvršne agencije trebalo učiniti odgovornima za svoje postupke, a Komisija bi trebala provoditi upravni nadzor nad izvršnim agencijama, ne isključujući mogućnost revizije od strane Suda.

(18)	Javnost bi trebala imati pristup dokumentima izvršne agencije pod uvjetima i ograničenjima iz članka 255. Ugovora.

(19)

Svaka izvršna agencija mora intenzivno i neprekidno surađivati sa službama Komisije odgovornima za programe Zajednice u čijem upravljanju i sama sudjeluje. Da bi što bolje omogućivala takvu suradnju, svaka izvršna agencija trebala bi biti smještena u mjestu u kojem je smještena Komisija i njezine službe u skladu s Protokolom o mjestu sjedišta institucija te određenih tijela i službi Europskih zajednica i Europola, koji je priložen Ugovoru o Europskoj zajednici i Ugovorima o osnivanju Europske zajednice, Europske zajednice za ugljen i čelik i Europske zajednice za atomsku energiju.

(20)	Za donošenje ove Uredbe Ugovor ne predviđa druge ovlasti osim onih dodijeljenih člankom 308.,

DONIJELO JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Cilj

Ovom se Uredbom utvrđuje status izvršnih agencija kojima Komisija, pod svojom kontrolom i odgovornošću, može povjeriti određene zadaće koje se odnose na upravljanje programima Zajednice.

Članak 2.

Definicije

Za potrebe ove Uredbe:

(a)	„izvršna agencija” znači pravni subjekt osnovan u skladu s ovom Uredbom;

(b)	„program Zajednice” znači bilo koja aktivnost, skupina aktivnosti ili druga inicijativa koje je na temelju odgovarajućeg osnovnog instrumenta ili proračunskog odobrenja Komisija dužna provesti u korist jedne ili više kategorija korisnika, uz preuzimanje obveze za rashode.

Članak 3.

Osnivanje i likvidacija izvršnih agencija

1. Komisija može odlučiti, nakon prethodne analize troškova i koristi, osnovati izvršnu agenciju kako bi joj povjerila određene zadaće koje se odnose na upravljanje jednim ili više programa Zajednice. Ona utvrđuje životni vijek izvršne agencije.

Pri analizi troškova i koristi uzima se u obzir niz čimbenika kao što su prepoznavanje zadaća koje opravdavaju eksternalizaciju, analiza troškova i koristi koja uključuje troškove usklađivanja i provjera, utjecaj na ljudske resurse, moguće uštede unutar općeg proračunskog okvira Europske unije, učinkovitost i fleksibilnost u provođenju eksternaliziranih zadaća, pojednostavnjivanje postupaka koji se koriste, blizine eksternaliziranih aktivnosti konačnim korisnicima, prepoznatljivosti Zajednice kao promicatelja programa Zajednice koji se tiču potrebe održavanja odgovarajuće razine znanja i iskustava unutar Komisije.

2. Na datum određen prilikom osnivanja izvršne agencije Komisija može produljiti trajanje njezinog životnog vijeka za razdoblje koje ne premašuje ono koje je izvorno predviđeno. Takvo se produljivanje može obnoviti. U slučaju kada Komisija smatra da usluge izvršne agencije koju je osnovala više nisu potrebne ili da njezino postojanje više ne zadovoljava načela dobrog financijskog upravljanja, ona donosi odluku o njezinoj likvidaciji. U tom slučaju ona imenuje dva likvidatora. Komisija utvrđuje uvjete za likvidaciju izvršne agencije. Neto rezultat nakon likvidacije preuzima se u opći proračun Europske unije. Odluke o produljivanju vijeka postojanja, obnavljanju ili likvidaciji agencije donose se na temelju analize troškova i koristi iz stavka 1.

3. Komisija donosi odluke iz stavaka 1. i 2. sukladno postupku utvrđenom člankom 24. stavkom 2. One se mijenjaju u skladu s istim postupkom. Komisija prosljeđuje odboru iz članka 24. stavka 1. sve informacije potrebne u ovom kontekstu, a posebno analizu troškova i koristi iz stavka 1. ovog članka kao i evaluacijska izvješća iz članka 25.

4. Kada usvaja program Zajednice Komisija obavješćuje proračunsko tijelo o tome namjerava li za provedbu programa osnovati izvršnu agenciju.

5. Sve izvršne agencije osnovane na temelju stavka 1. ovog članka moraju biti u skladu s ovom Uredbom.

Članak 4.

Pravni status

1. Izvršna agencija je tijelo Zajednice s ulogom javne službe.

2. Izvršna agencija ima pravnu osobnost. U svakoj državi članici ona uživa najširu pravnu i poslovnu sposobnost koje nacionalna zakonodavstva priznaju pravnim osobama. Ona posebno može stjecati pokretnu i nepokretnu imovinu, ili se te imovine rješavati, te u pravnim postupcima nastupati kao stranka. U tu je svrhu zastupa njezin direktor.

Članak 5.

Sjedište

1. Izvršna agencija ima sjedište u mjestu u kojem je smještena Komisija i njezine službe, sukladno Protokolu o mjestu sjedišta institucija te određenih tijela i službi Europskih zajednica i Europola.

2. Izvršna agencija organizira svoje službe sukladno potrebama upravljanja programima Zajednice za koje je odgovorna te sukladno kriterijima dobrog financijskog upravljanja.

Članak 6.

Zadaće

1. Za postizanje ciljeva utvrđenih u članku 3. stavku 1. Komisija izvršnoj agenciji povjerava sve zadaće potrebne za provođenje programa Zajednice, osim zadaća koje u provođenju političkih odluka u djelo zahtijevaju diskrecijske ovlasti.

2. Izvršnim agencijama mogu se posebno povjeriti sljedeće zadaće:

(a)	upravljanje nekim ili svim fazama u životnom vijeku projekta, u odnosu na posebne pojedinačne projekte, u kontekstu provedbe programa Zajednice te obavljanja potrebnih provjera u tu svrhu, donošenjem odgovarajućih odluka koristeći ovlasti koje joj je delegirala Komisija;

(b)	usvajanje instrumenata izvršenja proračuna u vezi s prihodom i rashodom te obavljanje svih aktivnosti potrebnih za provođenje programa Zajednice na temelju ovlasti koje je Komisija delegirala, a posebno aktivnosti povezanih s dodjelom ugovora i bespovratnih sredstava;

(c)	prikupljanje, analiza i prijenos Komisiji svih informacija potrebnih za usmjeravanje provedbe programa Zajednice.

3. U instrumentu delegiranja Komisija utvrđuje uvjete, kriterije, parametre i postupke kojima izvršna agencija mora udovoljavati kada obavlja zadaće iz stavka 2., kao i sve pojedinosti provjera koje obavljaju službe Komisije odgovorne za programe Zajednice u čijem upravljanju agencija sudjeluje.

Članak 7.

Struktura

1. Izvršnom agencijom upravljaju upravljački odbor i direktor.

2. Direktor je nadređen osoblju izvršne agencije.

Članak 8.

Upravljački odbor

1. Upravljački odbor sastoji se od pet članova koje imenuje Komisija.

2. Mandat članova upravljačkog odbora u načelu traje dvije godine, pri čemu se uzima u obzir razdoblje određeno za provođenje programa Zajednice čije je upravljanje povjereno izvršnoj agenciji. Imenovanje se može obnoviti. Članovi po isteku svog mandata ili u slučaju davanja ostavke ostaju na položaju sve do njihovog ponovnog imenovanja ili dok se ne zamijene.

3. Upravljački odbor među svojim članovima izabire predsjednika i potpredsjednika.

4. Upravljački odbor sastaje se na poziv predsjednika najmanje četiri puta godišnje. Također može biti sazvan na zahtjev svojih članova najmanje običnom većinom glasova, ili na zahtjev direktora.

5. Bilo kojeg člana upravljačkog odbora koji nije u mogućnosti prisustvovati sastanku može predstavljati drugi član posebno ovlašten za taj sastanak. Svaki član može predstavljati samo jednog člana. U slučaju da predsjednik nije u mogućnosti prisustvovati sjednici, upravljačkim odborom predsjeda potpredsjednik.

6. Odluke upravljačkog odbora donose se običnom većinom glasova. U slučaju izjednačenog ishoda glasovanja predsjednik ima odlučujući glas.

Članak 9.

Zadaće upravljačkog odbora

1. Upravljački odbor usvaja svoj poslovnik.

2. Upravljački odbor na temelju nacrta koji podnosi direktor, uz pribavljanje suglasnosti Komisije, najkasnije početkom svake godine usvaja godišnji program rada izvršne agencije koji uključuje detaljne ciljeve te pokazatelje realizacije. Program rada mora zadovoljavati programski nacrt koji je utvrdila Komisija sukladno instrumentima uspostavljanja programa Zajednice u čijem upravljanju izvršna agencija sudjeluje. Godišnji program rada može se izmijeniti tijekom godine poštujući isti postupak, posebno kako bi se u obzir uzele odluke Komisije koje se odnose na dotične programe Zajednice. Projektima uključenima u godišnji program rada prilaže se procjena potrebnih rashoda.

3. Upravljački odbor usvaja administrativni proračun izvršne agencije postupkom utvrđenim člankom 13.

4. Upravljački odbor pribavlja suglasnost Komisije prije prihvaćanja bilo kakvih darova, ostavina i bespovratnih sredstava iz bilo kojih drugih izvora osim Zajednice.

5. Upravljački odbor odlučuje o organizaciji službi izvršne agencije.

6. Upravljački odbor usvaja sva posebna pravila potrebna za provođenje prava na pristup dokumentima izvršne agencije u skladu s člankom 23. stavkom 1.

7. Upravljački odbor najkasnije 31. ožujka svake godine usvaja te Komisiji podnosi godišnje izvješće o radu kojem prilaže financijske informacije i informacije o upravljanju. Izvješće se sastavlja u skladu s člankom 60. stavkom 7. Uredbe (EZ, Euratom) br. 1065/2002. Izvješće obuhvaća izvršenje operativnih sredstava koja odgovaraju programima Komisije kojima izvršna agencija upravlja te izvršenje administrativnog proračuna.

Komisija najkasnije 15. lipnja svake godine šalje proračunskom tijelu sažetak prethodnog godišnjeg izvješća izvršne agencije koji se prilaže izvješću iz članka 60. stavka 7. Uredbe (EZ, Euratom) br. 1605/2002.

8. Upravljački odbor usvaja i primjenjuje mjere za borbu protiv prijevara i nepravilnosti.

9. Upravljački odbor obavlja sve druge zadaće koje su mu povjerene ovom Uredbom.

Članak 10.

Direktor

1. Direktora izvršne agencije imenuje Komisija koja u tu svrhu imenuje dužnosnika u smislu Pravilnika o osoblju za dužnosnike i Uvjeta zaposlenja ostalih službenika Europskih zajednica utvrđenih Uredbom Vijeća (EEZ, Euratom, EZUČ) br. 259/68. (6), dalje u tekstu „Pravilnik o osoblju”.

2. Direktor se u načelu imenuje na mandat od četiri godine uzimajući u obzir duljinu vremena utvrđenu za provođenje programa Zajednice čije je upravljanje povjereno izvršnoj agenciji. To se imenovanje može obnoviti. Po primitku mišljenja upravljačkog odbora Komisija može direktora razriješiti dužnosti prije isteka njegovog mandata.

Članak 11.

Zadaće direktora

1. Direktor predstavlja izvršnu agenciju i odgovoran je za njezino upravljanje.

2. Direktor priprema rad upravljačkog odbora, a posebno nacrt godišnjeg programa rada izvršne agencije. Direktor sudjeluje u radu upravljačkog odbora bez prava glasa.

3. Direktor osigurava provedbu godišnjeg programa rada izvršne agencije. Direktor je posebno odgovoran za provedbu zadaća iz članka 6. te u tu svrhu poduzima odgovarajuće odluke. U slučaju kada Komisija agenciji delegira ovlasti za obavljanje zadaća provedbe proračuna, direktor djeluje kao dužnosnik za ovjeravanje na osnovi delegiranja izvršne agencije u vezi s izvršenjem operativnih sredstava povezanih s programima Zajednice u čijem upravljanju izvršna agencija sudjeluje.

4. Direktor sastavlja privremeni izvještaj o prihodima i rashodima te kao dužnosnik za ovjeravanje izvršava administrativni proračun izvršne agencije u skladu s financijskom uredbom iz članka 15.

5. Direktor je odgovoran za izradu i objavu izvješća koje izvršna agencija mora predstaviti Komisiji. To su godišnja izvješća o aktivnostima izvršne agencije iz članka 9. stavka 7., kao i sva ostala izvješća opće ili specifične prirode koja izvršna agencija izrađuje na zahtjev Komisije.

6. Direktor je na temelju rješenja koja se primjenjuju na ostale službenike Europskih zajednica ovlašten sklapati ugovore o zaposlenju za osoblje izvršne agencije. Direktor je odgovoran za sva ostala pitanja u vezi s kadrovskom politikom unutar same izvršne agencije.

7. U skladu s financijskom uredbom koja se primjenjuje na opći proračun Europskih zajednica direktor uspostavlja sustav upravljanja i unutarnje kontrole prilagođen zadaćama povjerenim izvršnoj agenciji, kako bi se za sve aktivnosti koje ona provodi osigurala zakonitost, učinkovitost i usklađenost s pravilima.

Članak 12.

Operativni proračun

1. Predviđanja svih prihoda i rashoda izvršne agencije izrađuju se za svaku financijsku godinu, koja odgovara kalendarskoj godini, i prikazuju u njezinom operativnom proračunu. Predviđanja koja također uključuju i plan radnih mjesta izvršne agencije prosljeđuju se proračunskom tijelu zajedno s dokumentima koji se odnose na prednacrt općeg proračuna Europske unije. Proračunsko tijelo odobrava plan radnih mjesta agencije koji obuhvaća samo privremena radna mjesta, razrede i kategorije osoblja zaposlenog u izvršnoj agenciji tijekom dotične financijske godine i objavljuje se u prilogu dijela III. – Komisija – općeg proračuna Europske unije.

2. Prihodi i rashodi operativnog proračuna izvršne agencije moraju biti uravnoteženi.

3. Prihodi izvršne agencije uključuju subvencije unesene u opći proračun Europske unije, ne dovodeći u pitanje druge prihode koje utvrdi proračunsko tijelo, povučene iz financijskih sredstava dodijeljenih programima Zajednice u čijem upravljanju agencija sudjeluje.

Članak 13.

Izrada operativnog proračuna

1. Direktor svake godine sastavlja nacrt operativnog proračuna izvršne agencije koji obuhvaća tekuće troškove za sljedeću financijsku godinu i podnosi ga upravljačkom odboru.

2. Upravljački odbor najkasnije 1. ožujka svake godine usvaja nacrt operativnog proračuna, uključujući i plan radnih mjesta, za sljedeću financijsku godinu i podnosi ga Komisiji.

3. Na temelju nacrta proračuna i s obzirom na programski nacrt Komisije za programe Zajednice u čijem upravljanju izvršna agencija sudjeluje, Komisija predlaže, u okviru godišnjeg proračunskog postupka, godišnju subvenciju za operativni proračun izvršne agencije.

4. Upravljački odbor početkom svake financijske godine, istodobno kada usvaja svoj godišnji program rada, prihvaća operativni proračun izvršne agencije na temelju godišnje subvencije koju određuje proračunsko tijelo, te prilagođava proračun u skladu s različitim doprinosima koji su odobreni izvršnoj agenciji i sa sredstvima iz drugih izvora.

5. Operativni proračun izvršne agencije ne može se definitivno usvojiti sve dok se konačno ne usvoji opći proračun Europske unije.

6. Kada Komisija razmatra osnivanje izvršne agencije, ona u skladu s proračunskim postupkom te poštujući načela transparentnosti izvješćuje proračunsko tijelo o:

(a)	resursima u smislu odobrenih sredstava i poslova potrebnih za rad izvršne agencije;

(b)	planiranom privremenom upućivanju dužnosnika iz Komisije u izvršnu agenciju;

(c)	administrativnim sredstvima koja su oslobođena prijenosom zadaća sa službi Komisije na izvršnu agenciju te preraspodjelu tih oslobođenih administrativnih sredstava.

7. U skladu s financijskom uredbom iz članka 15., sve izmjene operativnog proračuna, uključujući i plan radnih mjesta, podnose se u izmijenjenom proračunu koji se prihvaća u skladu s postupkom predviđenim ovim člankom.

Članak 14.

Izvršenje operativnog proračuna i razrješnica

1. Direktor izvršava administrativni proračun izvršne agencije.

2. Financijski izvještaji izvršne agencije konsolidiraju se s financijskim izvještajima Komisije u skladu s postupcima utvrđenima u člancima 127. i 128. Uredbe (EZ, Euratom) br. 1605/2002 i u skladu sa sljedećim odredbama:

(a)	direktor svake godine podnosi detaljni privremeni financijski izvještaj o svim prihodima i rashodima za prethodnu financijsku godinu upravljačkom odboru koji ga najkasnije 1. ožujka prosljeđuje računovodstvenom službeniku u Komisiji i Revizorskom sudu;

(b)	konačni financijski izvještaj šalje se računovodstvenom službeniku u Komisiji te Revizorskom sudu najkasnije 1. srpnja sljedeće godine.

3. Europski parlament na preporuku Vijeća najkasnije 29. travnja godine n + 2 daje razrješnicu izvršnoj agenciji za izvršenje proračuna nakon što Revizorski sud pregleda izvješće.

Ta se razrješnica daje zajedno s razrješnicom koja se odnosi na izvršenje općeg proračuna Europske unije.

Članak 15.

Financijska uredba koja se primjenjuje na operativni proračun

Standardnu financijsku uredbu koja se primjenjuje na operativni proračun izvršne agencije usvaja Komisija. Standardna uredba može odstupati od financijske uredbe koja se primjenjuje na opći proračun Europskih zajednica samo ako to zahtijevaju posebni radni zahtjevi izvršnih agencija.

Članak 16.

Financijska uredba koja se primjenjuje na operativna odobrena sredstava

1. U slučaju kada Komisija izvršnoj agenciji delegira zadaće koje se odnose na proračunsko izvršenje operativnih odobrenih sredstava za programe Zajednice sukladno članku 6. stavku 2. točki (b), takva se odobrena sredstva unose u opći proračun Europske unije te se u okviru odgovornosti Komisije koriste izravnim terećenjem tog istog proračuna.

2. Direktor nastupa kao dužnosnik izvršne agencije za ovjeravanje na osnovi delegiranja u pogledu izvršenja tih operativnih odobrenih sredstava te u tu svrhu poštuje obveze utvrđene financijskom uredbom koja se promjenjuje na opći proračun Europskih zajednica.

3. Razrješnica za izvršenje operativnih odobrenih sredstava daje se u okviru razrješnice koja se daje s obzirom na opći proračun Europske unije, u skladu s člankom 276. Ugovora čiji je sastavni dio.

Članak 17.

Programi koji se ne financiraju iz općeg proračuna Europske unije

Članci 13. i 16. primjenjuju se ne dovodeći u pitanje posebne odredbe utvrđene osnovnim instrumentima u vezi s programima koji se ne financiraju iz općeg proračuna Europske unije nego iz drugih izvora.

Članak 18.

Osoblje

1. Osoblje izvršne agencije sastoji se od dužnosnika Zajednice koji su upućeni iz institucija kao privremeni članovi osoblja na odgovornim položajima izvršne agencije, te od drugih privremenih članova osoblja koje je izvršna agencija izravno zaposlila, kao i od ostalih službenika koje je izvršna agencija zaposlila na osnovi obnovljivih ugovora. Priroda ugovora koji se ravna bilo prema privatnom pravu ili prema javnom pravu, njegovo trajanje te opseg obveza službenika prema agenciji, kao i odgovarajući kriteriji prihvatljivosti određuju se na temelju specifične prirode zadaća koje treba obaviti te moraju biti u skladu s Pravilnikom o osoblju kao i s važećim nacionalnim zakonodavstvom.

2. Podložno trajnim aktivnostima i bez obzira na vrstu upućivanja dužnosnika, izvorna institucija:

(a)	za vrijeme upućivanja ne popunjava radna mjesta ispražnjena upućivanjem;

(b)	pri standardnom snižavanju troškova uzima u obzir troškove dužnosnika premještenih u izvršnu agenciju.

Unatoč tome, ukupni broj radnih mjesta na koje se odnosi stavak 1. te stavak 2. prvi podstavak ne smije prelaziti broj radnih mjesta potrebnih za obavljanje zadaća koje je Komisija dodijelila izvršnoj agenciji.

3. Upravljački odbor u dogovoru s Komisijom usvaja provedbena pravila potrebna za upravljanje osobljem u okviru izvršne agencije, ako je to potrebno.

Članak 19.

Povlastice i imuniteti

Protokol od 8. travnja 1965. o povlasticama i imunitetima Europskih zajednica primjenjuje se i na izvršnu agenciju i na njezino osoblje u mjeri u kojoj podliježu Pravilniku o osoblju.

Članak 20.

Nadzor

1. Komisija nadzire provedbu svih programa Zajednice koji su povjereni izvršnim agencijama. U tom se nadzoru primjenjuju postupci koje je Komisija usvojila u skladu s člankom 6. stavkom 3.

2. Funkciju unutarnjeg revizora u izvršnim agencijama obavlja unutarnji revizor Komisije.

3. Komisija i izvršna agencija provode preporuke unutarnjih revizora, svaka u granicama svojih ovlasti.

4. Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) osnovan Odlukom Komisije 1999/352/EZ, EZUČ, Euratom od 28. svibnja 1999. (7) u odnosu na izvršne agencije i njihovo osoblje uživa iste one ovlasti koje ima u odnosu na službe Komisije. Čim je izvršna agencija osnovana, ona se priključuje Međuinstitucionalnom sporazumu od 25. svibnja 1999. između Europskog parlamenta, Vijeća Europske unije i Komisije Europskih zajednica o unutarnjim istragama od strane Europskog ureda za borbu protiv prijevara (OLAF) (8). Upravljački odbor formalizira ovaj pristup i usvaja odredbe potrebne za lakše provođenje unutarnjih istraga od strane OLAF-a.

5. Revizorski sud provjerava račune izvršne agencije u skladu s člankom 248. Ugovora.

6. U svim aktima izvršne agencije, a posebno u svim odlukama koje donese i ugovorima koje sklopi, mora izričito biti predviđeno da unutarnji revizor Komisije, OLAF te Revizorski sud mogu provoditi inspekcije na terenu dokumentacije svih izvođača i podizvođača koji su primili sredstva Komisije, uključujući i u prostorima krajnjih korisnika.

Članak 21.

Odgovornost

1. Ugovorna odgovornost izvršne agencije uređuje se pravom koje se primjenjuje na dotični ugovor.

2. U slučaju izvanugovorne odgovornosti, izvršna agencija u skladu s općim načelima koja su zajednička pravima svih država članica nadoknađuje štetu koju je uzrokovala sama agencija ili njezini službenici tijekom obavljanja svojih dužnosti. Sud je nadležan u sporovima vezanim uz zahtjeve za nadoknadu takve štete.

3. Osobnu odgovornost osoblja prema izvršnoj agenciji uređuju pravila koja se primjenjuju na njih.

Članak 22.

Zakonitost akata

1. Bilo koji akt izvršne agencije koja prouzroči štetu trećoj strani osoba koju se to tiče izravno ili pojedinačno ili pak država članica može uputiti Komisiji na preispitivanje zakonitosti.

Upravni postupci upućuju se Komisiji unutar mjesec dana od dana kada je zainteresirana strana ili dotična država članica saznala za akt koji osporava.

Nakon saslušavanja argumenata koje je navela zainteresirana strana ili država članica te argumenata koje je navela izvršna agencija Komisija donosi odluku o upravnom postupku unutar dva mjeseca od datuma kada je postupak pokrenut. Ne dovodeći u pitanje obvezu Komisije da svoju odluku pismeno obrazloži, ako Komisija ne odgovori unutar roka, smatra se da bezuvjetno odbacuje postupak.

2. Komisija na vlastitu inicijativu preispituje bilo koju radnju izvršne agencije. Nakon saslušavanja argumenata koje je podnijela izvršna agencija Komisija donosi odluku unutar dva mjeseca od tog preispitivanja.

3. U slučaju kada je akt upućen Komisiji u skladu sa stavcima 1. i 2., Komisija može suspendirati provođenje akta ili propisati privremene mjere. U konačnoj odluci Komisija može potvrditi akt izvršne agencije ili odlučiti da ga agencija mora djelomično ili u cijelosti izmijeniti.

4. Izvršne agencije moraju u razumnom roku poduzeti mjere kako bi se uskladile s odlukom Komisije.

5. Zahtjev za poništenje izričite ili prešutne odluke Komisije o odbacivanju upravne žalbe može se podnijeti Sudu u skladu s člankom 230. Ugovora.

Članak 23.

Pristup dokumentima i povjerljivost

1. Kada zaprime zahtjev za pristup dokumentima koje posjeduje, izvršne agencije podliježu Uredbi (EZ) br. 1049/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2001. o javnom pristupu dokumentima Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije (9).

Upravljački odbor usvaja sva posebna pravila potrebna za provedbu tih odredaba najkasnije šest mjeseci nakon osnivanja izvršne agencije.

2. Članovi upravljačkog odbora, direktor i članovi osoblja te sve osobe uključene u aktivnosti izvršne agencije čak ni po prestanku svojih dužnosti ne smiju otkrivati informacije koje su obuhvaćene obvezama čuvanja profesionalne tajne.

Članak 24.

Odbor

1. Komisiji pomaže odbor, dalje u tekstu „Odbor za izvršne agencije”.

2. Prilikom upućivanja na ovoj stavak primjenjuju se članci 5. i 7. Odluke 1999/468/EZ.

Rok utvrđen u članku 5. stavku 6. Odluke 1999/468/EZ određuje se na tri mjeseca.

3. Odbor usvaja svoj poslovnik.

Članak 25.

Evaluacija

1. Komisija za svaku izvršnu agenciju sastavlja vanjsko evaluacijsko izvješće o prvim trima godinama rada i dostavlja ga upravljačkom odboru izvršne agencije, Europskom parlamentu, Vijeću i Revizorskom sudu. Ono sadrži analizu troškova i koristi iz članka 3. stavka 1.

2. Nakon toga se evaluacija ponavlja svake tri godine pod istim uvjetima.

3. Nastavno na evaluacijska izvješća izvršna agencija i Komisija poduzimaju sve odgovarajuće korake za rješavanje utvrđenih problema.

4. Ako nakon evaluacije Komisija utvrdi da sâmo daljnje postojanje izvršne agencije više nije opravdano s obzirom na razumno financijsko upravljanje, Komisija donosi odluku o likvidaciji te agencije.

Članak 26.

Privremene mjere

Ako su izvršne agencije već osnovane:

(a)	godišnje izvješće o radu iz članka 9. stavka 7. prvi se put sastavlja za financijsku godinu 2003.;

(b)	rok iz članka 14. stavka 2. točke (b) za dostavu konačnog financijskog izvještaja prvi se put primjenjuje u financijskoj godini 2005.;

(c)	rok za dostavu konačnog financijskog izvještaja za financijske godine prije 2005. je 15. rujna.

Članak 27.

Stupanje na snagu

Ova Uredba stupa na snagu desetog dana od dana objave u Službenom listu Europskih zajednica.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 19. prosinca 2002.

Za Vijeće

Predsjednik

L. ESPERSEN

(1) SL C 120 E, 24.4.2001., str. 89. i SL C 130 E, 30.4.2002., str. 253.

(2) Mišljenje od 5. srpnja 2001. (još nije objavljeno u Službenom listu).

(3) SL C 345, 6.12.2001., str. 1.

(4) SL L 184., 17.7.1999., str. 23.

(5) SL L 248, 16.9.2002., str. 1.

(6) SL L 56, 4.3.1968., str. 1. Uredba kako je zadnji put izmijenjena Uredbom (EZ, EZUČ, Euratom) br. 490/2002. (SL L 77, 20.3.2002., str. 1.)

(7) SL L 136, 31.5.1999., str. 20.

(8) SL L 136, 31.5.1999., str. 15.

(9) SL L 145, 31.5.2001., str. 43.

01/Sv. 16

Službeni list Europske unije

32003D0524

L 183/40

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

ODLUKA KOMISIJE

od 6. studenoga 2002.

o osnivanju Ureda za infrastrukturu i logistiku u Luxembourgu

(2003/524/EZ)

KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir članak 20. Poslovnika Komisije (1),

budući da:

(1)	Uredbom Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002 od 25. lipnja 2002. o Financijskoj uredbi koja se primjenjuje na opći proračun Europskih zajednica (2), dalje u tekstu „Financijska uredba”, predviđa se okvir za osnivanje nove vrste administrativnog ureda.

(2)	Smjernice Komisije od 13. prosinca 1999. za politiku eksternalizacije (3) i Bijela knjiga o administrativnoj reformi (4) ocrtavaju novu politiku eksternalizacije koja se temelji na viziji administracije ponovno usredotočenoj na svoje osnovne zadaće i djelatnosti.

(3)

Rezultati analize koju je Skupina za planiranje i koordinaciju eksternalizacije provela nakon što je proučila prilike u Komisiji kao i u brojnim područjima na međuinstitucionalnoj razini, ističu glavne prednosti koje bi se mogle dobiti osnivanjem uredâ Komisije i područja kojima je potrebno posvetiti posebnu pozornost kao što je, na primjer, potreba da se osigura usklađenost aktivnosti na različitim lokacijama te da se odredi najmanja kritična veličina pojedinog ureda.

(4)	Odabrana vrsta ureda sastoji se od zasebnih administrativnih jedinica čiji je cilj pružanje podrške aktivnostima drugih odjela Komisije i/ili potencijalno drugim institucijama Zajednice.

(5)

Detaljnija analiza provedena u području infrastrukture i logistike pokazuje kako postoji interes da se izvršenje odluka koje uključuju administrativnu podršku povjeri jedinstvenoj strukturi. Ta je struktura posebno prikladna za učinkovito i ekonomično iskorištavanje resursa, uz istodobno poboljšavanje kvalitete pruženih usluga, učinkovitosti izvršavanja nadležnosti i praćenje potreba i zahtjeva korisnika.

(6)	Ova vrsta ureda prikladna je za postizanje poželjnog pomaka prema međuinstitucionalnoj razini u ovom području, za što su neke druge institucije Zajednice već pokazale interes.

(7)	Lokalne specifičnosti koje se odnose na upravljanje nekim aspektima infrastrukture i logistike u Luxembourgu imaju važnu ulogu. Stoga je potrebno u Luxembourgu osnovati upravni Ured za infrastrukturu i logistiku koji je odvojen od ureda osnovanog u Bruxellesu.

(8)	Nužno je da Ured, kao administrativni ured Komisije, ostane jasno povezan s Općom upravom u skladu sa smjernicama koje je Komisija prihvatila 28. svibnja 2002. (5). Sukladno tome, Ured treba biti u sastavu Opće uprave za osoblje i upravu.

(9)	Potrebno je utvrditi zadaće i djelovanje Ureda.

(10)

U skladu sa smjernicama Komisije, trebalo bi osnovati Upravljački odbor čija bi glavna funkcija bila da pod nadležnošću Kolegija Komisije nadzire aktivnosti Ureda, utvrđuje njegove opće nadležnosti i osigurava da se iste pravilno provode. Stoga je potrebno točno odrediti sastav Upravljačkog odbora u skladu sa smjernicama, kao i njegove zadaće i unutarnju organizaciju.

(11)	Potrebno je utvrditi pravila za imenovanje osoblja Ureda i osigurati da se na Ured primjenjuju ista pravila i postupci koji se primjenjuju na Komisiju.

(12)	Komisija bi trebala definirati, s obzirom na Ured, ovlasti koje se sukladno Pravilniku o osoblju dodjeljuju tijelu za imenovanje, a sukladno Uvjetima zaposlenja ostalih službenika tijelu nadležnom za sklapanje ugovora.

(13)	Trebalo bi utvrditi načela kojima se uređuju odgovornosti direktora Ureda, kako u odnosu na osoblje Ureda tako i u odnosu na njegove aktivnosti.

(14)	Direktor Ureda trebao bi biti obvezan Upravljačkom odboru predstaviti svoje ciljeve i podnositi redovita izvješća i godišnje izvješće o upravljanju.

(15)

U vezi s financijskim zahtjevima potrebno je odrediti da se na Ured primjenjuje glava V. dijela drugog Financijske uredbe, u skladu s općim načelom prema kojem bi osoba odgovorna za pregovore o zahtjevima za odobrena sredstva pri Općoj uprave za proračun trebala biti delegirani dužnosnik za ovjeravanje.

(16)	Opća uprava u čijem se sastavu nalazi Ured trebala bi pomagati Upravljačkom odboru, biti odgovorna za održavanje redovitih kontakata sa svim uredima i osigurati usklađenost rada različitih ureda. Ova je uloga posebno važna kako bi se osigurao neometan rad u prijelaznom razdoblju.

(17)	Odlukom Komisije od 18. rujna 2002. dopunjuje se i mijenja prednacrt proračuna za 2003. i stvara proračunski okvir za osnivanje Ureda,

ODLUČILA JE:

POGLAVLJE I.

OSNIVANJE, SVRHA I ZADAĆE, SMJEŠTAJ

Članak 1.

Osnivanje Ureda

Osniva se Ured za infrastrukturu i logistiku u Luxembourgu, dalje u tekstu „Ured”.

Opća uprava u čijem je sastavu Ured jest Opća uprava za osoblje i upravu.

Ured započinje s radom od 1. siječnja 2003.

Članak 2.

Namjena

1. Ured osigurava da se provode sve aktivnosti povezane sa smještajem osoblja, upravljanjem infrastrukturom socijalne skrbi i logistikom institucije, kako su utvrđene člankom 3.

2. Ured ispunjava svoju namjenu u skladu s važećim administrativnim pravilima u Komisiji.

3. Na inicijativu Opće uprave za osoblje i upravu ili na prijedlog Ureda uz suglasnost navedene Opće uprave, Komisija usvaja nova pravila ili, prema potrebi, potrebne izmjene.

Upravljački odbor Ureda sastavlja detalje tog postupka zajedno s Općom upravom za osoblje i upravu.

4. Ured može djelovati na zahtjev i u ime drugog tijela ili agencije osnovanih sukladno Ugovorima ili na temelju Ugovora i uz suglasnost Upravljačkog odbora.

Članak 3.

Zadaće

1. Ured je u odnosu na sjedište u Luxembourgu posebno nadležan za:

(a)	upravljanje djelatnostima stjecanja, najma i održavanja pokretne i nepokretne imovine Komisije te u vezi s tim za upravljanje inventarom i rješavanje poslova vezanih uz PDV;

(b)	organiziranje selidbe i gospodarenje prostorom;

(c)

upravljanje:

i.	uslugama prijevoza osoblja i roba za unutarnje potrebe;

ii.	ulaznom i izlaznom poštom te unutarnjom distribucijom dokumenata za opće uprave Komisije;

iii.	uslugama umnožavanja;

iv.	uredskim potrepštinama;

(d)	provedbu pravila koja se odnose na fizičku sigurnost zgrada, u skladu s naputcima Uprave za sigurnost Opće uprave za osoblje i upravu, a posebno upravljanje „ugovorom o sigurnosnom nadzoru” (contrat gardiennage);

(e)	upravljanje objektima socijalne skrbi koji su na raspolaganju osoblju institucija Komisije, kao što su restorani, samoposlužne menze, trgovine za osoblje i sportski objekti;

(f)	pružanje usluga institucijama u određenim objektima socijalne skrbi, kao što su dječje jaslice i čuvanje djece nakon škole;

(g)	usvajanje potrebnih mjera kojima se osigurava usklađenost sa zdravstvenim i sigurnosnim zahtjevima u zgradama Komisije i njihova provedba.

2. Ured može vršiti dodatne usluge uz naknadu u skladu s postupkom utvrđenim u članku 7. stavku 8.

Članak 4.

Smještaj

Ured se nalazi u Luxembourgu.

POGLAVLJE II.

UPRAVLJAČKI ODBOR

Članak 5.

Nadležnost

Upravljački odbor djeluje prema ovlaštenju Komisije kojoj je odgovoran u granicama svojih nadležnosti, i pod vodstvom člana zaduženog za osoblje i upravu.

Članak 6.

Sastav

1. Upravljački odbor čine:

(a)	glavni tajnik Komisije;

(b)	glavni direktor Opće uprave za osoblje i upravu;

(c)	glavni direktor Opće uprave za proračun;

(d)	glavni direktor Ureda za statistiku;

(e)	glavni direktor Ureda za službene publikacije Europskih zajednica;

(f)	dva predstavnika osoblja;

(g)	jedan predstavnik drugih institucija Zajednice.

2. Predsjednik Upravljačkog odbora je glavni direktor Opće uprave za osoblje i upravu.

3. Glavni tajnik i svaki glavni direktor mogu odrediti zamjenika koji mora biti dužnosnik razreda A1 u istoj službi.

4. Predstavnike osoblja imenuje odbor osoblja. Oni ne sudjeluju u donošenju odluka koje se odnose na upravljanje, organizaciju ili funkcioniranje Ureda i imaju pravo glasovati o pitanjima koja se odnose na infrastrukturu socijalne skrbi. Ova odredba ne dovodi u pitanje postojeće postupke koji se odnose na socijalni dijalog.

5. Predstavnika drugih institucija Zajednice imenuje skupina voditelja administracije. Taj predstavnik može glasovati samo o međuinstitucionalnim pitanjima.

6. Upravljački odbor može u obavljanju svojih dužnosti zatražiti pomoć stručnjaka.

Članak 7.

Dužnosti

1. Na prijedlog direktora Ureda, dalje u tekstu „direktor”, Upravljački odbor u skladu s postojećim postupcima u Komisiji odobrava organizacijsku strukturu Ureda.

2. Na prijedlog direktora Upravljački odbor odobrava pravila kojima se uređuje djelovanje i organizacija Ureda i može, prema potrebi, predložiti izmjene tih pravila, posebno kako bi se osigurala operativna usklađenost između administrativnih ureda koji su podređeni Općoj upravi za osoblje i upravu.

3. Upravljački odbor na prijedlog direktora utvrđuje smjernice za aktivnosti Ureda.

4. Upravljački odbor prije 31. siječnja svake godine usvaja program rada direktora. Program rada uključuje, posebno, financijski okvir, sadržaj redovitih izvješća i očekivane rezultate (na temelju operativnih ciljeva i pokazatelja uspješnosti). Upravljački odbor može prilagoditi pojedinosti programa rada.

5. Upravljački odbor odobrava procjenu prihoda i rashoda Ureda i sve potrebne prilagodbe plana radnih mjesta.

6. U prvom tromjesečju svake godine Upravljački odbor na temelju izvješća koja je podnio direktor u skladu s člankom 13. sastavlja i prosljeđuje Kolegiju Komisije mišljenje o svim aktivnostima i o upravljanju Uredom.

7. U odnosu na postupke imenovanja viših i srednjih rukovoditelja Upravljački odbor odlučuje u skladu s člankom 14.

8. Upravljački odbor odobrava one vrste dodatnih plaćenih usluga koje Ured može obavljati na temelju članka 2. stavka 4. i članka 3. stavka 2. i uvjete u skladu s kojima ih može obavljati. Upravljački odbor na prijedlog direktora određuje vrste usluga, i naknade za usluge, koje Ured može obavljati za institucije te raspodjelu tako dobivenih prihoda u proračunu Ureda.

9. Upravljački odbor odlučuje o svim načelnim pitanjima koja utječu na djelovanje Ureda, a koja nisu izričito predviđena ovom Odlukom.

Članak 8.

Unutarnja organizacija

Upravljački odbor donosi svoj poslovnik. Taj poslovnik posebno uređuje sljedeća pitanja:

(a)	sastanke: učestalost i postupak sazivanja i organiziranja sastanaka;

(b)	tajništvo: njegovu ulogu i organizacijsku povezanost;

(c)	pravila o prosljeđivanju dokumenata.

Članak 9.

Glasovanje

Pri donošenju odluke svaki član Upravljačkog odbora s pravom glasa ima jedan glas. U slučaju izjednačenog broja glasova, predsjednik ima odlučujući glas.

Sve se odluke donose običnom većinom.

POGLAVLJE III.

DIREKTOR

Članak 10.

Imenovanje

1. Uredom upravlja direktor (razred A1 ili A2), kojeg imenuje Komisija nakon pozitivnog mišljenja Savjetodavnog odbora za imenovanja na temelju članka 14. stavka 1.

2. Direktor se imenuje na razdoblje od tri godine koje se može produljiti najdulje za dvije godine.

3. Po primitku mišljenja Upravljačkog odbora, Kolegij Komisije može odlučiti o razrješenju dužnosti direktora i imenovanju direktora ad interim.

Članak 11.

Ovlasti

Direktor je tijelo za imenovanje za Ured i tijelo ovlašteno za sklapanje ugovora u skladu s važećim pravilima u Komisiji, u granicama ovlasti koje mu dodijeli Komisija.

Članak 12.

Dužnosti

1. Direktor prije 31. prosinca svake godine Upravljačkom odboru predstavlja svoj program rada za sljedeću godinu čiji sadržaj Odbor mora potvrditi.

2. Direktor je odgovoran za neometano djelovanje Ureda. U području nadležnosti koje odredi Kolegij Komisije djeluje pod vodstvom Kolegija. Direktor također osigurava dosljedno djelovanje različitih centara Ureda. Direktor izvješćuje Upravljački odbor o izvršenju svojih dužnosti i iznosi prijedloge za neometano djelovanje Ureda.

3. Direktor podnosi svoje prijedloge Upravljačkom odboru u skladu s člankom 7. stavcima 1., 2., 3. i 8.

4. Direktor obavješćuje Upravljački odbor o imenovanjima u skladu s člankom 14. stavkom 3.

Članak 13.

Izvješćivanje

Direktor Upravljačkom odboru podnosi:

1.	redovito izvješće o radu čiji sadržaj i učestalost određuje Upravljački odbor;

2.	godišnje izvješće o upravljanju u prvom tromjesečju svake godine za proteklu godinu čiji sadržaj određuje Upravljački odbor.

POGLAVLJE IV.

OSOBLJE UREDA

Članak 14.

Više i srednje rukovodstvo

1. Komisija na prijedlog Upravljačkog odbora objavljuje slobodno radno mjesto direktora Ureda. Upravljački odbor priprema za Komisiju mišljenje o prijavljenim kandidatima koje je odabrao Savjetodavni odbor za imenovanja.

2. Prije no što Komisija donese konačnu odluku, Upravljački odbor daje mišljenje o kandidatima koje je odabrao Savjetodavni odbor za imenovanja u skladu s postupcima koji se primjenjuju u Komisiji za radna mjesta višeg (razred A2) i srednjeg (razred A3) rukovodstva.

3. Direktor obavješćuje Upravljački odbor o imenovanjima na radna mjesta (razredi A4 i A5) srednjeg rukovodstva koja moraju biti izvršena u skladu s pravilima i postupcima na snazi u Komisiji.

Članak 15.

Postupci

1. Svi administrativni postupci i prakse koji se odnose na upravljanje osobljem provode se pod jednakim uvjetima koji vrijede i za dužnosnike i druge službenike Komisije.

2. U skladu s člankom 4. Pravilnika o osoblju, osoblje institucija obavješćuje se o slobodnim radnim mjestima u Uredu nakon što tijelo za imenovanje odluči popuniti to radno mjesto.

3. U skladu s člankom 90. Pravilnika o osoblju, zahtjevi i pritužbe koji se odnose na izvršavanje ovlasti koje su direktoru dodijeljene sukladno članku 11. ove Odluke podnose se pri Općoj upravi za osoblje i upravu. Pravni lijek iz tih područja podnosi se protiv Komisije.

POGLAVLJE V.

FINANCIJSKE ODREDBE

Članak 16.

Financijska pitanja

1. Primjenjuje se glava V. dijela drugog Financijske uredbe.

2. Na prijedlog Upravljačkog odbora, a u vezi s proračunskim sredstvima koja su Uredu odobrena za izvršavanje zadaća i poslovanje, Komisija delegira ovlasti dužnosnika za ovjeravanje direktoru i postavlja ograničenja i uvjete koji se primjenjuju na tu delegaciju ovlasti.

POGLAVLJE VI.

KOORDINACIJA I PREISPITIVANJE

Članak 17.

Koordinacija

1. Jedinica za koordinaciju koja je osnovana unutar Opće uprave za osoblje i upravu ima sljedeće zadaće:

(a)	pomagati Upravljačkom odboru u pripremi i praćenju sastanaka i pomagati predsjedniku Odbora u redovitom praćenju odnosa s direktorom;

(b)	pomagati direktoru u izvršavanju njegovih dužnosti uz poštovanje njegovih nadležnosti i prava, posebno u odnosima s Općom upravom za osoblje i upravu;

(c)	osiguravati usklađenost rada Ureda u odnosu na druge administrativne urede Opće uprave za osoblje i upravu i s ostalim službama Komisije, posebno s obzirom na njihovu organizaciju i politiku u pogledu osoblja;

(d)	osigurati da se pravila i prakse iz područja politike o osoblju koji su na snazi u Komisiji dosljedno i jedinstveno primjenjuju u Uredu.

2. U okviru svojih zadaća jedinica za koordinaciju izvješćuje Upravljački odbor na njegov zahtjev.

Članak 18.

Preispitivanje

Predsjednik Upravljačkog odbora najkasnije šest mjeseci nakon isteka treće pune godine od početka djelovanja Ureda podnosi Kolegiju Komisije, pod vodstvom člana koji je odgovoran za osoblje i upravu, detaljnu analizu djelovanja Ureda tijekom tog razdoblja. Ta analiza prema potrebi može sadržavati prijedloge izmjena ove Odluke.

Sastavljeno u Bruxellesu 6. studenoga 2002.

Za Komisiju

Neil KINNOCK

Potpredsjednik

(1) SL L 308, 8.12.2000., str. 26.

(2) SL L 248, 16.9.2002., str. 1.

(3) SEC(1999) 2051, str. 7.

(4) COM(2000) 200 konačno.

(5) SEC(2002) 618 konačno.

01/Sv. 16

Službeni list Europske unije

32003R1882

L 284/1

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

UREDBA (EZ) br. 1882/2003 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

od 29. rujna 2003.

o prilagodbi odredbi u vezi s odborima koji pomažu Komisiji u obavljanju njezinih provedbenih ovlasti predviđenih aktima koji podliježu postupku iz članka 251. Ugovora o EZ-u, s Odlukom Vijeća 1999/468/EZ

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice, a posebno njegove članke 40., 47., 55., 71., 80., 95., 137., 150., 152., 153., 155., 156., 175. stavak 1., članke 179., 285. i članak 300. stavak 3.,

uzimajući u obzir prijedlog Komisije (1),

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnoga odbora (2),

nakon savjetovanja s Odborom regija,

u skladu s postupkom utvrđenim člankom 251. Ugovora (3),

budući da:

(1)	Odluka Vijeća 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. o utvrđivanju postupaka za provedbu izvršnih ovlasti danih Komisiji (4) zamijenila je Odluku 87/373/EEZ (5).

(2)	U skladu s Izjavom Vijeća i Komisije (6) o Odluci 1999/468/EZ, trebalo bi prilagoditi odredbe o odborima koji pomažu Komisiji u obavljanju njezinih izvršnih ovlasti utvrđenih na temelju primjene Odluke 87/373/EEZ kako bi se uskladile s odredbama članaka 3., 4. i 5. Odluke 1999/468/EZ.

(3)	U gore spomenutoj izjavi navedeni su načini za prilagodbu odborskih postupaka, koji se provode automatski, ako to ne utječe na prirodu odbora predviđenog u osnovnom aktu.

(4)	Rokovi utvrđeni odredbama koje treba uskladiti trebali bi ostati na snazi. Ako rok za donošenje provedbenih mjera nije naveden, onda bi trebalo utvrditi rok od tri mjeseca.

(5)	Stoga bi trebalo zamijeniti odredbe u aktima kojima se predviđa primjena odborskog postupka tipa I. uspostavljenog Odlukom 87/373/EEZ, odredbama koje upućuju na savjetodavni postupak utvrđen člankom 3. Odluke 1999/468/EZ.

(6)	Odredbe akata kojima se predviđa primjena odborskih postupaka tipa II.a i II.b uspostavljenih Odlukom 87/373/EEZ trebale bi biti zamijenjene odredbama koje upućuju na postupak upravljanja predviđen člankom 4. Odluke 1999/468/EZ.

(7)	Odredbe akata kojima se predviđa primjena odborskih postupaka tipa III.a i III.b uspostavljenih Odlukom 87/373/EEZ trebalo bi zamijeniti odredbama koje upućuju na regulatorni postupak predviđen člankom 5. Odluke 1999/468/EZ.

(8)	Ova se Uredba odnosi isključivo na usklađivanje odborskih postupaka. Nazivi odbora povezanih s takvim postupcima prema potrebi su izmijenjeni,

DONIJELI SU OVU UREDBU:

Članak 1.

U vezi sa savjetodavnim postupkom, akti navedeni u Prilogu I. prilagođuju se u skladu s tim Prilogom odgovarajućim odredbama Odluke 1999/468/EZ.

Članak 2.

U vezi s postupkom upravljanja, akti navedeni u Prilogu II. prilagođuju se u skladu s tim Prilogom odgovarajućim odredbama Odluke 1999/468/EZ.

Članak 3.

U vezi s regulatornim postupkom, akti navedeni u Prilogu III. prilagođuju se u skladu s tim Prilogom odgovarajućim odredbama Odluke 1999/468/EZ.

Članak 4.

Upućivanja na odredbe akata iz priloga I., II. i III. smatraju se upućivanjima na te odredbe kako su prilagođene ovom Uredbom.

Upućivanja u ovoj Uredbi na ranije nazive odbora smatraju se upućivanjima na nove nazive.

Članak 5.

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 29. rujna 2003.

Za Europski parlament

Predsjednik

P. COX

Za Vijeće

Predsjednik

G. ALEMANNO

(1) SL C 75 E, 26.3.2002., str. 385.

(2) SL C 241, 7.10.2002., str. 128.

(3) Mišljenje Europskog parlamenta od 2. rujna 2003. i Odluka Vijeća od 14. travnja 2003. (SL C 153 E, 1.7.2003., str. 1.).

(4) SL L 184, 17.7.1999., str. 23.

(5) SL L 197, 18.7.1987., str. 33.

(6) SL C 203, 17.7.1999., str. 1.

PRILOG I.

SAVJETODAVNI POSTUPAK

Popis akata koji podliježu savjetodavnom postupku i koji su sljedećim izmjenama prilagođeni odgovarajućim odredbama Odluke 1999/468/EZ:

Direktiva Vijeća 89/686/EEZ od 21. prosinca 1989. o usklađivanju zakonodavstava država članica koja se odnose na osobnu zaštitnu opremu (1).

Članak 6. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2. Komisiji pomaže Stalni odbor osnovan člankom 6. stavkom 2. Direktive 98/37/EZ (2), u daljnjem tekstu ‚Odbor’.

Odbor može biti obaviješten, prema postupku navedenom u ovom stavku, o svakom pitanju u vezi s provedbom i praktičnom primjenom ove Direktive.

Prilikom upućivanja na ovaj stavak, primjenjuju se članci 3. i 7. Odluke 1999/468/EZ (3), uzimajući u obzir odredbe njezinog članka 8.

Odbor donosi svoj poslovnik.

Direktiva Vijeća 90/385/EEZ od 20. lipnja 1990. o usklađivanju zakonodavstava država članica o aktivnim medicinskim implantatima (4).

Članak 6. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2. Komisiji pomaže stalni odbor (u daljnjem tekstu ‚Odbor’).

Odbor može biti obaviješten, prema postupku navedenom u ovom stavku, o svakom pitanju u vezi s provedbom i praktičnom primjenom ove Direktive.

Prilikom upućivanja na ovaj stavak, primjenjuju se članci 3. i 7. Odluke 1999/468/EZ (5), uzimajući u obzir odredbe njezinog članka 8.

Odbor donosi svoj poslovnik.

Direktiva Vijeća 90/377/EEZ od 29. lipnja 1990. o postupku na razini Zajednice za povećanju transparentnosti cijena plina i električne energije za industrijske krajnje korisnike (6).

Članak 7. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 7.

1. Radi donošenja izmjena navedenih u članku 6., Komisiji pomaže odbor.

2. Prilikom upućivanja na ovaj članak, primjenjuju se članci 3. i 7. Odluke 1999/468/EZ (7), uzimajući u obzir odredbe njezinog članka 8.

3. Odbor donosi svoj poslovnik.

Uredba Vijeća (EEZ) br. 3880/91 od 17. prosinca 1991. o dostavljanju statističkih podataka o nominalnom ulovu država članica koje obavljaju ribolov u sjeveroistočnom Atlantiku (8).

Članak 5. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 5.

1. Komisiji pomaže Stalni odbor za poljoprivrednu statistiku, u daljnjem tekstu ‚Odbor’.

2. Prilikom upućivanja na ovaj članak, primjenjuju se članci 3. i 7. Odluke 1999/468/EZ (9), uzimajući u obzir odredbe njezinog članka 8.

3. Odbor donosi svoj poslovnik.

Uredba Vijeća (EEZ) br. 2408/92 od 23. srpnja 1992. o pristupu zračnih prijevoznika iz Zajednice zračnim rutama unutar Zajednice (10).

Članak 11. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 11.

1. Komisiji pomaže odbor.

2. Odbor savjetuje Komisiju o primjeni članaka 9. i 10.

3. Komisija se može savjetovati s odborom i o svakom drugom pitanju koje se tiče primjene ove Uredbe.

4. Prilikom upućivanja na ovaj članak, primjenjuju se članci 3. i 7. Odluke 1999/468/EZ (11), uzimajući u obzir odredbe njezinog članka 8.

5. Odbor donosi svoj poslovnik.

Direktiva Vijeća 93/42/EEZ od 14. lipnja 1993. o medicinskim proizvodima (12).

Članak 6. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 6.

Odbor za norme i tehničke propise

1. Komisiji pomaže odbor osnovan člankom 5. Direktive 83/189/EEZ, u daljnjem tekstu ‚Odbor’.

2. Prilikom upućivanja na ovaj članak, primjenjuju se članci 3. i 7. Odluke 1999/468/EZ (13), uzimajući u obzir odredbe njezinog članka 8.

3. Odbor donosi svoj poslovnik.

Odluka Vijeća 93/704/EZ od 30. studenoga 1993. o stvaranju baze podataka Zajednice o nesrećama u cestovnom prometu (14).

Članak 5. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 5.

1. Komisiji pomaže Odbor za statistički program osnovan Odlukom Vijeća 89/382/EEZ, Euratom, u daljnjem tekstu ‚Odbor’.

2. Prilikom upućivanja na ovaj članak, primjenjuju se članci 3. i 7. Odluke 1999/468/EZ (15), uzimajući u obzir odredbe njezinog članka 8.

3. Odbor donosi svoj poslovnik.

Direktiva 94/9/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. ožujka 1994. o usklađivanju zakonodavstava država članica o opremi i zaštitnim sustavima namijenjenim za uporabu u potencijalno eksplozivnim atmosferama (16).

U članku 6. stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3. Komisiji pomaže stalni odbor (u daljnjem tekstu ‚Odbor’).

Prilikom upućivanja na ovaj stavak, primjenjuju se članci 3. i 7. Odluke 1999/468/EZ (17), uzimajući u obzir odredbe njezinog članka 8.

Odbor donosi svoj poslovnik.

Direktiva 94/25/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 16. lipnja 1994. o usklađivanju zakona i ostalih propisa država članica u vezi s rekreacijskim plovilima (18).

U članku 6. stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3. Komisiji pomaže stalni odbor (u daljnjem tekstu ‚Odbor’).

Prilikom upućivanja na ovaj stavak, primjenjuju se članci 3. i 7. Odluke 1999/468/EZ (19), uzimajući u obzir odredbe njezinog članka 8.

Odbor donosi svoj poslovnik.

10)

Direktiva 95/16/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 29. lipnja 1995. o usklađivanju zakonodavstava država članica koja se odnose na dizala (20).

U članku 6. stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3. Komisiji pomaže stalni odbor (u daljnjem tekstu ‚Odbor’).

Prilikom upućivanja na ovaj stavak, primjenjuju se članci 3. i 7. Odluke 1999/468/EZ (21), uzimajući u obzir odredbe njezinog članka 8.

Odbor donosi svoj poslovnik.

11)

Direktiva Vijeća 96/67/EZ od 15. listopada 1996. o pristupu tržištu zemaljskih službi u zračnim lukama u Zajednici (22).

Članak 10. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 10.

Savjetodavni odbor

1. Komisiji pomaže odbor.

2. Odbor savjetuje Komisiju o primjeni članka 9.

3. S odborom se, osim toga, može savjetovati i o svakom drugom pitanju koje se tiče primjene ove Direktive.

4. Prilikom upućivanja na ovaj članak, primjenjuju se članci 3. i 7. Odluke 1999/468/EZ (23), uzimajući u obzir odredbe njezinog članka 8.

5. Odbor donosi svoj poslovnik.

12)

Direktiva Vijeća 96/75/EZ od 19. studenoga 1996. o sustavima iznajmljivanja plovila i određivanja cijena u nacionalnom i međunarodnom prijevozu unutarnjim plovnim putovima u Zajednici (24).

Članak 8. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 8.

1. Komisiji pomaže odbor osnovan Direktivom 91/672/EEZ (u daljnjem tekstu ‚Odbor’).

2. Prilikom upućivanja na ovaj članak, primjenjuju se članci 3. i 7. Odluke 1999/468/EZ (25), uzimajući u obzir odredbe njezinog članka 8.

3. Odbor donosi svoj poslovnik.

13)

Direktiva 97/23/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 29. svibnja 1997. o usklađivanju zakonodavstava država članica o tlačnoj opremi (26).

U članku 7. stavci 2. i 3. zamjenjuju se sljedećim:

„2. Komisiji pomaže stalni odbor (u daljnjem tekstu ‚Odbor’).

Odbor donosi svoj poslovnik.

3. Prilikom upućivanja na ovaj članak, primjenjuju se članci 3. i 7. Odluke 1999/468/EZ (27), uzimajući u obzir odredbe njezinog članka 8.

14)

Direktiva 98/79/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 27. listopada 1998. o in vitro dijagnostičkim medicinskim proizvodima (28).

Članak 6. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 6.

Odbor za norme i tehničke propise

1. Komisiji pomaže odbor osnovan člankom 5. Direktive 98/34/EZ (u daljnjem tekstu ‚Odbor).

2. Prilikom upućivanja na ovaj članak, primjenjuju se članci 3. i 7. Odluke 1999/468/EZ (29), uzimajući u obzir odredbe njezinog članka 8.

3. Odbor donosi svoj poslovnik.

15)

Odluka br. 283/1999/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 25. siječnja 1999. o općem okviru za aktivnosti Zajednice u korist potrošača (30).

Članak 9. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 9.

1. Pri utvrđivanju kriterija za izbor aktivnosti i projekata iz članka 2. točaka (b) i (c), kao i pri izboru tih aktivnosti i projekata, Komisiji pomaže odbor.

2. Primjenjuju se članci 3. i 7. Odluke 1999/468/EZ (31), uzimajući u obzir odredbe njezinog članka 8.

3. Osim toga, Komisija početkom svake godine Odboru dostavlja podatke o aktivnostima financiranima u skladu s člankom 2. točkom (a).

4. Odbor donosi svoj poslovnik.

16)

Direktiva 1999/5/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 9. ožujka 1999. o radio opremi i telekomunikacijskoj terminalnoj opremi te o uzajamnom priznavanju njihove usklađenosti (32)

Članci 13. i 14. zamjenjuju se sljedećim:

„Članak 13.

Osnivanje odbora

1. Komisiji pomaže Odbor za procjenu usklađenosti i nadzor tržišta telekomunikacija (TCAM, Telecommunication Conformity Assessment i Market Surveillance Committee), u daljnjem tekstu ‚Odbor’.

2. Odbor donosi svoj poslovnik.

Članak 14.

Postupak savjetodavnog odbora

1. S Odborom se savjetuje o pitanjima na koja se odnose članak 5., članak 6. stavak 2., članak 7. stavak 4., članak 9. stavak 4., kao i Prilog VII. točku 5.

2. Komisija se periodički savjetuje s Odborom o zadacima u pogledu nadzora u vezi s primjenom ove Direktive i, prema potrebi, daje smjernice o tom pitanju.

3. Primjenjuju se članci 3. i 7. Odluke 1999/468/EZ (33), uzimajući u obzir odredbe njezinog članka 8.

4. Komisija se povremeno savjetuje s predstavnicima pružatelja usluga telekomunikacijskih mreža, potrošača i proizvođača. Ona redovito izvješćuje Odbor o ishodu takvih savjetovanja.

17)

Direktiva Vijeća 1999/13/EZ od 11. ožujka 1999. o ograničavanju emisija hlapivih organskih spojeva koji nastaju upotrebom organskih otapala u određenim aktivnostima i postrojenjima (34).

Članak 13. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 13.

1. Komisiji pomaže odbor.

2. Prilikom upućivanja na ovaj članak, primjenjuju se članci 3. i 7. Odluke 1999/468/EZ (35), uzimajući u obzir odredbe njezinog članka 8.

3. Odbor donosi svoj poslovnik.

18)

Odluka Vijeća 1999/382/EZ od 26. travnja 1999. o uspostavi druge faze programa djelovanja Zajednice o strukovnom obrazovanju „Leonardo da Vinci” (36).

U članku 7. stavci 5. i 6. zamjenjuju se sljedećim:

„5. Predstavnik Komisije savjetuje se s Odborom o svim drugim primjerenim pitanjima koja se odnose na provedbu toga programa. U tom se slučaju primjenjuju članci 3. i 7. Odluke 1999/468/EZ (37), uzimajući u obzir odredbe njezinog članka 8.

6. Odbor donosi svoj poslovnik.

19)

Direktiva Vijeća 1999/32/EZ od 26. travnja 1999. o smanjenju sadržaja sumpora u određenim tekućim gorivima i kojom se mijenja Direktiva 93/12/EEZ (38).

Članak 9. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 9.

Savjetodavni odbor

1. Komisiji pomaže odbor.

2. Prilikom upućivanja na ovaj članak, primjenjuju se članci 3. i 7. Odluke 1999/468/EZ (39), uzimajući u obzir odredbe njezinog članka 8.

3. Odbor donosi svoj poslovnik.

(1) SL L 399, 30.12.1989., str. 18. Direktiva kako je zadnje izmijenjena Direktivom Europskog parlamenta i Vijeća 96/58/EZ (SL L 236, 18.9.1996., str. 44.).

(2) SL L 207, 23.7.1998., str. 1. Direktiva kako je izmijenjena Direktivom 98/79/EZ (SL L 331, 7.12.1998., str. 1.).

(3) Odluka Vijeća 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. o utvrđivanju postupaka za provedbu izvršnih ovlasti danih Komisiji (SL L 184, 17.7.1999., str. 23.).”

(4) SL L 189, 20.7.1990., str. 17. Direktiva kako je zadnje izmijenjena Direktivom 93/68/EEZ (SL L 220, 30.8.1993., str. 1.).

(5) Odluka Vijeća 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. o utvrđivanju postupaka za provedbu izvršnih ovlasti danih Komisiji (SL L 184, 17.7.1999., str. 23.).”

(6) SL L 185, 17.7.1990., str. 16. Direktiva kako je zadnje izmijenjena Aktom o pristupanju iz 1994.

(7) Odluka Vijeća 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. o utvrđivanju postupaka za provedbu izvršnih ovlasti danih Komisiji (SL L 184, 17.7.1999., str. 23.).”

(8) SL L 365, 31.12.1991., str. 1. Direktiva kako je izmijenjena Uredbom Komisije (EZ) br. 1637/2001 (SL L 222, 17.8.2001., str. 20.).

(9) Odluka Vijeća 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. o utvrđivanju postupaka za provedbu izvršnih ovlasti danih Komisiji (SL L 184, 17.7.1999., str. 23.).”

(10) SL L 240, 24.8.1992., str. 8. Uredba kako je zadnje izmijenjena Aktom o pristupanju iz 1994.

(11) Odluka Vijeća 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. o utvrđivanju postupaka za provedbu izvršnih ovlasti danih Komisiji (SL L 184, 17.7.1999., str. 23.).”

(12) SL L 169, 12.7.1993., str. 1. Direktiva kako je zadnje izmijenjena Direktivom Europskog parlamenta i Vijeća 2001/104/EZ (SL L 6, 10.1.2002., str. 50.).

(13) Odluka Vijeća 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. o utvrđivanju postupaka za provedbu izvršnih ovlasti danih Komisiji (SL L 184, 17.7.1999., str. 23.).”

(14) SL L 329, 30.12.1993., str. 63.

(15) Odluka Vijeća 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. o utvrđivanju postupaka za provedbu izvršnih ovlasti danih Komisiji (SL L 184, 17.7.1999., str. 23.).”

(16) SL L 100, 19.4.1994., str. 1.

(17) Odluka Vijeća 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. o utvrđivanju postupaka za provedbu izvršnih ovlasti danih Komisiji (SL L 184, 17.7.1999., str. 23.).”

(18) SL L 164, 30.6.1994., str. 15.

(19) Odluka Vijeća 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. o utvrđivanju postupaka za provedbu izvršnih ovlasti danih Komisiji (SL L 184, 17.7.1999., str. 23.).”

(20) SL L 213, 7.9.1995., str. 1.

(21) Odluka Vijeća 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. o utvrđivanju postupaka za provedbu izvršnih ovlasti danih Komisiji (SL L 184, 17.7.1999., str. 23.).”

(22) SL L 272, 25.10.1996., str. 36.

(23) Odluka Vijeća 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. o utvrđivanju postupaka za provedbu izvršnih ovlasti dodijeljenih Komisiji (SL L 184, 17.7.1999., str. 23.).”

(24) SL L 304, 27.11.1996., str. 12.

(25) Odluka Vijeća 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. o utvrđivanju postupaka za provedbu izvršnih ovlasti dodijeljenih Komisiji (SL L 184, 17.7.1999., str. 23.).”

(26) SL L 181, 9.7.1997., str. 1.

(27) Odluka Vijeća 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. o utvrđivanju postupaka za provedbu izvršnih ovlasti dodijeljenih Komisiji (SL L 184, 17.7.1999., str. 23.).”

(28) SL L 331, 7.12.1998., str. 1.

(29) Odluka Vijeća 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. o utvrđivanju postupaka za provedbu izvršnih ovlasti dodijeljenih Komisiji (SL L 184, 17.7.1999., str. 23.).”

(30) SL L 34, 9.2.1999., str. 1. Odluka kako je zadnje izmijenjena Odlukom Komisije 2002/219/EZ (SL L 72, 14.3.2002., str. 27.).

(31) Odluka Vijeća 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. o utvrđivanju postupaka za provedbu izvršnih ovlasti dodijeljenih Komisiji (SL L 184, 17.7.1999., str. 23.).”

(32) SL L 91, 7.4.1999., str. 10.

(33) Odluka Vijeća 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. o utvrđivanju postupaka za provedbu izvršnih ovlasti dodijeljenih Komisiji (SL L 184, 17.7.1999., str. 23.).”

(34) SL L 85, 23.3.1999., str. 1.

(35) Odluka Vijeća 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. o utvrđivanju postupaka za provedbu izvršnih ovlasti dodijeljenih Komisiji (SL L 184, 17.7.1999., str. 23.).”

(36) SL L 146, 11.6.1999., str. 33.

(37) Odluka Vijeća 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. o utvrđivanju postupaka za provedbu izvršnih ovlasti dodijeljenih Komisiji (SL L 184, 17.7.1999., str. 23.).”

(38) SL L 121, 11.5.1999., str. 13.

(39) Odluka Vijeća 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. o utvrđivanju postupaka za provedbu izvršnih ovlasti dodijeljenih Komisiji (SL L 184, 17.7.1999., str. 23.).”

PRILOG II.

POSTUPAK UPRAVLJANJA

Popis akata koji podliježu postupku upravljanja i koji su sljedećim izmjenama prilagođeni odgovarajućim odredbama Odluke 1999/468/EZ:

Uredba Vijeća (EEZ) br. 571/88 od 29. veljače 1988. o organizaciji istraživanja u Zajednici o strukturi poljoprivrednih posjeda između 1988. i 1997 (1).

Članak 15. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 15.

1. Komisiji pomaže Stalni odbor za poljoprivrednu statistiku, u daljnjem tekstu ‚Odbor’.

2. Prilikom upućivanja na ovaj članak, primjenjuju se članci 4. i 7. Odluke 1999/468/EZ (2), uzimajući u obzir odredbe njezinog članka 8.

Rok utvrđen u članku 4. stavku 3. Odluke 1999/468/EZ iznosi mjesec dana.

3. Odbor donosi svoj poslovnik.

Direktiva Vijeća 89/130/EEZ, Euratom od 13. veljače 1989. o usklađivanju načina obračunavanja bruto nacionalnog proizvoda po tržišnim cijenama (3).

Članak 6. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 6.

1. Komisiji pomaže odbor.

2. Prilikom upućivanja na ovaj članak, primjenjuju se članci 4. i 7. Odluke 1999/468/EZ (4), uzimajući u obzir odredbe njezinog članka 8.

Rok utvrđen u članku 4. stavku 3. Odluke 1999/468/EZ iznosi mjesec dana.

3. Odbor donosi svoj poslovnik.

Uredba Vijeća (EEZ) br. 1576/89 od 29. svibnja 1989. o utvrđivanju općih pravila o definiranju, opisivanju i predstavljanju alkoholnih pića (5).

Članci 13. i 14. zamjenjuju se sljedećim:

„Članak 13.

1. Osniva se Provedbeni odbor za alkoholna pića, u daljnjem tekstu ‚Odbor’.

2. Odbor donosi svoj poslovnik.

Članak 14.

1. Prilikom upućivanja na ovaj članak, primjenjuju se članci 4. i 7. Odluke 1999/468/EZ (6), uzimajući u obzir odredbe njezinog članka 8.

Rok utvrđen u članku 4. stavku 3. Odluke 1999/468/EZ iznosi mjesec dana.

Uredba Vijeća (Euratom, EEZ) br. 1588/90 od 11. lipnja 1990. o prijenosu povjerljivih statističkih podataka Statističkom uredu Europskih zajednica (7).

Članak 7. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 7.

1. Osniva se Odbor za povjerljivost statističkih podataka, u daljnjem tekstu ‚Odbor’.

2. Prilikom upućivanja na ovaj članak, primjenjuju se članci 4. i 7. Odluke 1999/468/EZ (8), uzimajući u obzir odredbe njezinog članka 8.

Rok utvrđen u članku 4. stavku 3. Odluke 1999/468/EZ iznosi tri mjeseca.

3. Odbor donosi svoj poslovnik.

Uredba Vijeća (EEZ) br. 3037/90 od 9. listopada 1990. o statističkoj klasifikaciji ekonomskih djelatnosti u Europskoj zajednici (9).

Članak 9. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 9.

1. Prilikom upućivanja na ovaj članak, primjenjuju se članci 4. i 7. Odluke 1999/468/EZ (10), uzimajući u obzir odredbe njezinog članka 8.

Rok utvrđen u članku 4. stavku 3. Odluke 1999/468/EZ iznosi tri mjeseca.

2. Odbor donosi svoj poslovnik.

Uredba Vijeća (EEZ) br. 1601/91 od 10. lipnja 1991. o utvrđivanju općih pravila o određivanju, opisivanju i prezentiranju aromatiziranih vina, aromatiziranih pića na bazi vina i aromatiziranih koktela na bazi vina (11).

Članci 12. i 13. zamjenjuju se sljedećim:

„Članak 12.

1. Osniva provedbeni odbor za pića navedena u ovoj Uredbi (u daljnjem tekstu ‚Odbor’).

2. Odbor donosi svoj poslovnik.

Članak 13.

Prilikom upućivanja na ovaj članak, primjenjuju se članci 4. i 7. Odluke 1999/468/EZ (12), uzimajući u obzir odredbe njezinog članka 8.

Rok utvrđen u članku 4. stavku 3. Odluke 1999/468/EZ iznosi mjesec dana.

Uredba Vijeća (EEZ) br. 3330/91 od 7. studenoga 1991. o statistici o robnom prometu među državama članicama (13).

Članak 30. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 30.

1. Komisiji pomaže odbor za podatke o robnom prometu između država članica, u daljnjem tekstu ‚Odbor’.

2. Odredbe potrebne za provedbu ove Uredbe donose se prema postupku iz stavka 3.

3. Prilikom upućivanja na ovaj članak, primjenjuju se članci 4. i 7. Odluke 1999/468/EZ (14), uzimajući u obzir odredbe njezinog članka 8.

Rok utvrđen u članku 4. stavku 3. Odluke 1999/468/EZ iznosi mjesec dana.

Uredba Vijeća (EEZ) br. 3924/91 od 19. prosinca 1991. o provođenju istraživanja Zajednice o industrijskoj proizvodnji (15).

Članci 9. i 10. zamjenjuju se sljedećim:

„Članak 9.

Odbor

1. Komisiji pomaže Odbor za statistički program osnovan Odlukom 89/382/EEZ, Euratom, u daljnjem tekstu ‚Odbor’.

2. Komisija utvrđuje postupke provedbe ove Uredbe, uključujući mjere za prilagodbu tehničkom napretku koje se odnose na prikupljanje podataka i obradu rezultata, u skladu s postupkom utvrđenim člankom 10.

3. Odbor donosi svoj poslovnik.

Članak 10.

Postupak

Prilikom upućivanja na ovaj članak, primjenjuju se članci 4. i 7. Odluke 1999/468/EZ (16), uzimajući u obzir odredbe njezinog članka 8.

Rok utvrđen u članku 4. stavku 3. Odluke 1999/468/EZ iznosi tri mjeseca.

Direktiva Vijeća 91/692/EEZ od 23. prosinca 1991. o standardiziranju i racionaliziranju izvještaja o provedbi određenih direktiva koje se odnose na okoliš (17).

Članak 6. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 6.

1. Komisiji pomaže odbor.

2. Prilikom upućivanja na ovaj članak, primjenjuju se članci 4. i 7. Odluke 1999/468/EZ (18), uzimajući u obzir odredbe njezinog članka 8.

Rok utvrđen u članku 4. stavku 3. Odluke 1999/468/EZ iznosi mjesec dana.

3. Odbor donosi svoj poslovnik.

10)

Direktiva Vijeća 92/51/EEZ od 18. lipnja 1992. o drugom općem sustavu za priznavanje stručnog obrazovanja i osposobljavanja kojom se dopunjuje Direktiva 89/48/EEZ (19).

Članak 15. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 15.

1. Popis obrazovnih ciklusa iz Priloga C i D može se izmijeniti na temelju obrazloženog zahtjeva bilo koje predmetne države članice Komisiji. Zahtjevu se prilažu svi primjereni podaci i posebno tekst bitnih propisa te države. Država članica koja podnosi zahtjev također obavještava ostale države članice.

2. Komisija ispituje dotični obrazovni ciklus kao i one koji se traže u drugim državama članicama. Posebno provjerava pružaju li kvalifikacije stečene po završetku dotičnog obrazovanja:

—	razinu stručne naobrazbe usporedivu s razinom poslije srednjoškolske naobrazbe iz podtočke i. druge alineje prvoga podstavka točke (a) članka 1. i

—	sličnu razinu odgovornosti i radnih zadataka.

3. Komisiji pomaže odbor.

Odbor donosi svoj poslovnik.

4. Prilikom upućivanja na ovaj članak, primjenjuju se članci 4. i 7. Odluke 1999/468/EZ (20), uzimajući u obzir odredbe njezinog članka 8.

Rok utvrđen u članku 4. stavku 3. Odluke 1999/468/EZ iznosi dva mjeseca.

5. Komisija obavješćuje dotičnu državu članicu o odluci i prema potrebi objavljuje izmijenjeni popis u Službenom listu Europske unije.

6. Izmjene na popisu obrazovnih ciklusa u prilozima C i D na temelju gore navedenog postupka primjenjuju se odmah od dana koji utvrdi Komisija.

11)

Direktiva Vijeća 92/109/EEZ od 14. prosinca 1992. o proizvodnji i stavljanju na tržište određenih tvari koje se uporabljuju za nedopuštenu proizvodnju narkotika i psihotropnih tvari (21).

Članak 10. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 10.

1. Komisiji pomaže Odbor osnovan člankom 10. Uredbe (EEZ) br. 3677/90 (u daljnjem tekstu ‚Odbor’).

Odbor istražuje svako pitanje koje se tiče primjene ove Direktive.

Odbor donosi svoj poslovnik.

2. Prilikom upućivanja na ovaj stavak, primjenjuju se članci 4. i 7. Odluke 1999/468/EZ (22), uzimajući u obzir odredbe njezinog članka 8.

Rok utvrđen u članku 4. stavku 3. Odluke 1999/468/EZ iznosi tri mjeseca.

3. Postupak utvrđen stavkom 2. primjenjuje se posebno za:

a)	utvrđivanje, prema potrebi, uvjeta dokumentiranja i označivanja smjesa i pripravaka tvari iz kategorije 2 iz Priloga I. kako je propisano člankom 2.;

b)	izmjenu priloga ovoj Direktivi, u slučajevima kad su izmijenjene tablice iz Priloga Konvenciji Ujedinjenih naroda;

c)	izmjenu pragova navedenih u Prilogu II.

12)

Uredba Vijeća (EEZ) br. 696/93 od 15. ožujka 1993. o statističkim jedinicama za promatranje i analizu proizvodnog sustava u Zajednici (23).

Članak 7. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 7.

1. Komisiji pomaže Odbor za statistički program osnovan Odlukom 89/382/EEZ, Euratom, u daljnjem tekstu ‚Odbor’.

2. Prilikom upućivanja na ovaj članak, primjenjuju se članci 4. i 7. Odluke 1999/468/EZ (24), uzimajući u obzir odredbe njezinog članka 8.

Rok utvrđen u članku 4. stavku 3. Odluke 1999/468/EZ iznosi tri mjeseca.

3. Odbor donosi svoj poslovnik.

13)

Direktiva Vijeća 93/15/EEZ od 5. travnja 1993. o usklađivanju propisa o stavljanju na tržište i nadzoru nad eksplozivom u civilnoj upotrebi (25).

Članak 13. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 13.

1. Komisiji pomaže odbor.

Odbor istražuje svako pitanje koja se tiče primjene ove Direktive.

2. Prilikom upućivanja na ovaj članak, primjenjuju se članci 4. i 7. Odluke 1999/468/EZ (26), uzimajući u obzir odredbe njezinog članka 8.

Rok utvrđen u članku 4. stavku 3. Odluke 1999/468/EZ iznosi tri mjeseca.

3. Odbor donosi svoj poslovnik.

4. Postupak iz stavka 2. primjenjuje se posebno kako bi se vodilo računa o svakoj budućoj izmjeni preporuka Ujedinjenih naroda.

14)

Direktiva Vijeća 93/16/EEZ od 5. travnja 1993. o olakšavanju slobodnog kretanja liječnika te o uzajamnom priznavanju njihovih diploma, svjedodžbi i drugih dokaza formalnih kvalifikacija (27).

Članak 44.a stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3. Primjenjuju se članci 4. i 7. Odluke 1999/468/EZ (28), uzimajući u obzir odredbe članka 8. te Odluke.

Rok utvrđen u članku 4. stavku 3. Odluke 1999/468/EZ iznosi dva mjeseca.

4. Odbor donosi svoj poslovnik.

15)

Uredba Vijeća (EEZ) br. 2186/93 od 22. srpnja 1993. o koordinaciji na razini Zajednice pri sastavljanju registara poduzeća u statističke svrhe (29).

Članak 9. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 9.

Postupak

1. Komisiji pomaže Odbor za statistički program osnovan Odlukom Vijeća 89/382/EEZ, Euratom, u daljnjem tekstu ‚Odbor’.

2. Prilikom upućivanja na ovaj članak, primjenjuju se članci 4. i 7. Odluke 1999/468/EZ (30), uzimajući u obzir odredbe njezinog članka 8.

Rok utvrđen u članku 4. stavku 3. Odluke 1999/468/EZ iznosi tri mjeseca.

3. Odbor donosi svoj poslovnik.

16)

Uredba Vijeća (EEZ) br. 3696/93 od 29. listopada 1993. o statističkoj klasifikaciji proizvoda po djelatnostima (KPD) u Europskoj ekonomskoj zajednici (31).

Članak 6. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 6.

1. Prilikom upućivanja na ovaj članak, primjenjuju se članci 4. i 7. Odluke 1999/468/EZ (32), uzimajući u obzir odredbe njezinog članka 8.

Rok utvrđen u članku 4. stavku 3. Odluke 1999/468/EZ iznosi tri mjeseca.

2. Odbor donosi svoj poslovnik.

17)

Uredba Vijeća (EZ) br. 1172/95 od 22. svibnja 1995. o statistici u vezi s robnom razmjenom Zajednice i njezinih država članica sa zemljama nečlanicama (33).

Članak 21. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 21.

1. Mjere potrebne za provedbu ove Uredbe donose se u skladu s postupkom utvrđenim u stavku 2.

2. Prilikom upućivanja na ovaj članak, primjenjuju se članci 4. i 7. Odluke 1999/468/EZ (34), uzimajući u obzir odredbe njezinog članka 8.

Rok utvrđen u članku 4. stavku 3. Odluke 1999/468/EZ iznosi mjesec dana.

18)

Direktiva 95/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 24. listopada 1995. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom prijenosu takvih podataka (35).

Članak 31. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 31.

1. Komisiji pomaže odbor.

2. Prilikom upućivanja na ovaj članak, primjenjuju se članci 4. i 7. Odluke 1999/468/EZ (36), uzimajući u obzir odredbe njezinog članka 8.

Rok utvrđen u članku 4. stavku 3. Odluke 1999/468/EZ iznosi tri mjeseca.

3. Odbor donosi svoj poslovnik.

19)

Direktiva Vijeća 95/57/EZ od 23. studenoga 1995. o prikupljanju statističkih podataka u području turizma (37).

Članak 12. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 12.

1. Prilikom upućivanja na ovaj članak, primjenjuju se članci 4. i 7. Odluke 1999/468/EZ (38), uzimajući u obzir odredbe njezinog članka 8.

Rok utvrđen u članku 4. stavku 3. Odluke 1999/468/EZ iznosi tri mjeseca.

2. Odbor donosi svoj poslovnik.

20)

Direktiva Vijeća 95/64/EZ od 8. prosinca 1995. o statističkim izvještajima u vezi prijevoza robe i putnika morem (39).

Članak 13. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 13.

1. Komisiji pomaže Odbor za statistički program osnovan Odlukom Vijeća 89/382/EEZ, Euratom, u daljnjem tekstu ‚Odbor’.

2. Prilikom upućivanja na ovaj članak, primjenjuju se članci 4. i 7. Odluke 1999/468/EZ (40), uzimajući u obzir odredbe njezinog članka 8.

Rok utvrđen u članku 4. stavku 3. Odluke 1999/468/EZ iznosi tri mjeseca.

3. Odbor donosi svoj poslovnik.

21)

Direktiva Vijeća 96/50/EZ od 23. srpnja 1996. o usklađivanju uvjeta za dobivanje uvjerenja o osposobljenosti za voditelja čamca za prijevoz robe i putnika unutarnjim plovnim putovima u Zajednici (41).

Članak 12. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 12.

1. U primjeni članka 11. Komisiji pomaže odbor osnovan člankom 7. Direktive 91/672/EEZ (u daljnjem tekstu ‚Odbor’).

2. Prilikom upućivanja na ovaj članak, primjenjuju se članci 4. i 7. Odluke 1999/468/EZ (42), uzimajući u obzir odredbe njezinog članka 8.

Rok utvrđen u članku 4. stavku 3. Odluke 1999/468/EZ iznosi mjesec dana.

3. Odbor donosi svoj poslovnik.

22)

Uredba Vijeća (EZ) br. 788/96 od 22. travnja 1996. o dostavljanju statističkih podataka o proizvodnji u akvakulturi od strane država članica (43).

Članak 7. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 7.

1. Komisiji pomaže Stalni odbor za poljoprivrednu statistiku, u daljnjem tekstu ‚Odbor’.

2. Prilikom upućivanja na ovaj članak, primjenjuju se članci 4. i 7. Odluke 1999/468/EZ (44), uzimajući u obzir odredbe njezinog članka 8.

Rok utvrđen u članku 4. stavku 3. Odluke 1999/468/EZ iznosi dva mjeseca.

3. Odbor donosi svoj poslovnik.

23)

Uredba Vijeća (EZ) br. 1257/96 od 20. lipnja 1996. o humanitarnoj pomoći (45).

Članak 17. stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3. Prilikom upućivanja na ovaj stavak, primjenjuju se članci 4. i 7. Odluke 1999/468/EZ (46), uzimajući u obzir odredbe njezinog članka 8.

Rok utvrđen u članku 4. stavku 3. Odluke 1999/468/EZ iznosi mjesec dana.

24)

Uredba Vijeća (EZ) br. 1292/96 od 27. lipnja 1996. o politici pomoći u hrani i upravljanju tom pomoći kao i o posebnim aktivnostima kojima se unapređuje sigurnost hrane (47).

Članak 27. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 27.

Prilikom upućivanja na ovaj članak, primjenjuju se članci 4. i 7. Odluke 1999/468/EZ (48), uzimajući u obzir odredbe njezinog članka 8.

Rok utvrđen u članku 4. stavku 3. Odluke 1999/468/EZ iznosi dva mjeseca.

25)

Uredba Vijeća (EZ) br. 322/97 od 17. veljače 1997. o statistici Zajednice (49).

Članak 20. stavci 2. i 3. zamjenjuju se sljedećim:

„2. Primjenjuju se članci 4. i 7. Odluke 1999/468/EZ (50), uzimajući u obzir odredbe njezinog članka 8.

Rok utvrđen u članku 4. stavku 3. Odluke 1999/468/EZ iznosi tri mjeseca.

3. Odbor donosi svoj poslovnik.

26)

Direktiva 98/8/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 1998. o stavljanju biocidnih pripravaka na tržište (51).

Stavci 1. i 2. članka 28. zamjenjuju se sljedećim:

„1. Komisiji pomaže Stalni odbor za biocidne proizvode (u daljnjem tekstu ‚Odbor’).

Stalni odbor donosi svoj poslovnik.

2. Za pitanja koja se upućuju na Stalni odbor u skladu s člankom 4., člankom 11. stavkom 3., člancima 15., 17., 18., 19., člankom 27. stavkom 1. točkom (b), člancima 29. i 33. kao i za prikupljanje posebnih podataka prema vrsti proizvoda iz Priloga V., koji se izvode iz priloga III.A i III.B i, prema potrebi, iz priloga IV.A i IV.B, primjenjuju se članci 4. i 7. Odluke 1999/468/EZ (52), uzimajući u obzir odredbe njezinog članka 8.

Rok utvrđen u članku 4. stavku 3. Odluke 1999/468/EZ iznosi tri mjeseca.

27)

Uredba Vijeća (EZ) br. 1172/98 od 25. svibnja 1998. o statističkim izvještajima u vezi s cestovnim prijevozom roba (53).

Članak 10. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 10.

1. Komisiji pomaže Odbor za statistički program (u daljnjem tekstu ‚Odbor’).

2. Prilikom upućivanja na ovaj članak, primjenjuju se članci 4. i 7. Odluke 1999/468/EZ (54), uzimajući u obzir odredbe njezinog članka 8.

Rok utvrđen u članku 4. stavku 3. Odluke 1999/468/EZ iznosi tri mjeseca.

3. Odbor donosi svoj poslovnik.

28)

Uredba Vijeća (EZ) br. 1658/98 od 17. srpnja 1998. o sufinanciranju aktivnosti s europskim nevladinim organizacijama za razvoj (NVO-i) u područjima od značaja za zemlje u razvoju (55).

Članak 8. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 8.

1. Komisiji pomaže odbor.

2. Prilikom upućivanja na ovaj članak, primjenjuju se članci 4. i 7. Odluke 1999/468/EZ (56), uzimajući u obzir odredbe njezinog članka 8.

Rok utvrđen u članku 4. stavku 3. Odluke 1999/468/EZ iznosi mjesec dana.

3. Odbor donosi svoj poslovnik.

b)	Članci 9. i 10. brišu se, a upućivanja na te članke trebalo bi čitati kao upućivanja na članak 8.

29)

Direktiva Vijeća 98/83/EZ od 3. studenoga 1998. o kvaliteti vode namijenjene za ljudsku potrošnju (57).

Članak 12. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 12.

1. Komisiji pomaže odbor.

2. Prilikom upućivanja na ovaj članak, primjenjuju se članci 4. i 7. Odluke 1999/468/EZ (58), uzimajući u obzir odredbe njezinog članka 8.

Rok utvrđen u članku 4. stavku 3. Odluke 1999/468/EZ iznosi tri mjeseca.

3. Odbor donosi svoj poslovnik.

30)

Uredba Vijeća (EZ) br. 2836/98 od 22. prosinca 1998. o uvođenju rodnih pitanja u razvojnu suradnju (59).

Članak 8. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 8.

1. Komisiji pomaže zemljopisno određen odbor nadležan za razvoj (u daljnjem tekstu ‚Odbor’).

2. Prilikom upućivanja na ovaj članak, primjenjuju se članci 4. i 7. Odluke 1999/468/EZ (60), uzimajući u obzir odredbe njezinog članka 8.

Rok utvrđen u članku 4. stavku 3. Odluke 1999/468/EZ iznosi mjesec dana.

3. Odbor donosi svoj poslovnik.

31)

Odluka Vijeća 1999/382/EZ od 26. travnja 1999. o uspostavi druge faze programa djelovanja Zajednice o strukovnom obrazovanju „Leonardo da Vinci” (61).

Članak 7. stavci 1. i 3. zamjenjuju se sljedećim:

„1. Komisiji pomaže odbor.

3. Za točke navedene u stavku 2., primjenjuju se članci 4. i 7. Odluke 1999/468/EZ, uzimajući u obzir odredbe njezinog članka 8.

Rok utvrđen u članku 4. stavku 3. Odluke 1999/468/EZ iznosi dva mjeseca.”

32)

Odluka Vijeća 1999/297/EZ od 26. travnja 1999. o stvaranju infrastrukture Zajednice za statističke podatke o industriji i tržištima audiovizualnog sektora i sektora koji su s njime povezani (62).

Članak 4. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 4.

1. Komisiji pomaže Odbor za statistički program (u daljnjem tekstu ‚Odbor’).

2. Prilikom upućivanja na ovaj članak, primjenjuju se članci 4. i 7. Odluke 1999/468/EZ (63), uzimajući u obzir odredbe njezinog članka 8.

Rok utvrđen u članku 4. stavku 3. Odluke 1999/468/EZ iznosi tri mjeseca.

3. Odbor donosi svoj poslovnik.

(1) SL L 56, 2.3.1988., str. 1. Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom Komisije (EZ) br. 143/2002 (SL L 24, 26.1.2002., str. 16.).

(2) Odluka Vijeća 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. o utvrđivanju postupaka za provedbu izvršnih ovlasti dodijeljenih Komisiji (SL L 184, 17.7.1999., str. 23.).”

(3) SL L 49, 21.2.1989., str. 26.

(4) Odluka Vijeća 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. o utvrđivanju postupaka za provedbu izvršnih ovlasti dodijeljenih Komisiji (SL L 184, 17.7.1999., str. 23.).”

(5) SL L 160, 12.6.1989., str. 1. Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom Europskog parlamenta i Vijeća (EZ) br. 3378/94 (SL L 366, 31.12.1994., str. 1.).

(6) Odluka Vijeća 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. o utvrđivanju postupaka za provedbu izvršnih ovlasti dodijeljenih Komisiji (SL L 184, 17.7.1999., str. 23.).”

(7) SL L 151, 15.6.1990., str. 1. Uredba kako je izmijenjena Uredbom (EZ) br. 322/97 (SL L 52, 22.2.1997., str. 1.).

(8) Odluka Vijeća 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. o utvrđivanju postupaka za provedbu izvršnih ovlasti dodijeljenih Komisiji (SL L 184, 17.7.1999., str. 23.).”

(9) SL L 293, 24.10.1990., str. 1. Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom Komisije (EZ) br. 29/2002 (SL L 6, 10.1.2002., str. 3.).

(10) Odluka Vijeća 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. o utvrđivanju postupaka za provedbu izvršnih ovlasti dodijeljenih Komisiji (SL L 184, 17.7.1999., str. 23.).”

(11) SL L 149, 14.6.1991., str. 1. Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom Europskog parlamenta i Vijeća (EZ) br. 2061/96 (SL L 277, 30.10.1996., str. 1.).

(12) Odluka Vijeća 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. o utvrđivanju postupaka za provedbu izvršnih ovlasti dodijeljenih Komisiji (SL L 184, 17.7.1999., str. 23.).”

(13) SL L 316, 16.11.1991., str. 1. Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom Europskog parlamenta i Vijeća (EZ) br. 1624/2000 (SL L 187, 26.7.2000., str. 1.).

(14) Odluka Vijeća 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. o utvrđivanju postupaka za provedbu izvršnih ovlasti dodijeljenih Komisiji (SL L 184, 17.7.1999., str. 23.).”

(15) SL L 374, 31.12.1991., str. 1. Uredba kako je izmijenjena Aktom o pristupanju iz 1994.

(16) Odluka Vijeća 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. o utvrđivanju postupaka za provedbu izvršnih ovlasti dodijeljenih Komisiji (SL L 184, 17.7.1999., str. 23.).”

(17) SL L 377, 31.12.1991., str. 48.

(18) Odluka Vijeća 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. o utvrđivanju postupaka za provedbu izvršnih ovlasti dodijeljenih Komisiji (SL L 184, 17.7.1999., str. 23.).”

(19) SL L 209, 24.7.1992., str. 25. Direktiva kako je zadnje izmijenjena Direktivom Europskog parlamenta i Vijeća 2001/19/EZ (SL L 206, 31.7.2001., str. 1.).

(20) Odluka Vijeća 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. o utvrđivanju postupaka za provedbu izvršnih ovlasti dodijeljenih Komisiji (SL L 184, 17.7.1999., str. 23.).”

(21) SL L 370, 19.12.1992., str. 76. Direktiva kako je zadnje izmijenjena Direktivom Komisije 2001/8/EZ (SL L 39, 9.2.2001., str. 31.).

(22) Odluka Vijeća 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. o utvrđivanju postupaka za provedbu izvršnih ovlasti dodijeljenih Komisiji (SL L 184, 17.7.1999., str. 23.).”

(23) SL L 76, 30.3.1993., str. 1. Uredba kako je zadnje izmijenjena Aktom o pristupanju iz 1994.

(24) Odluka Vijeća 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. o utvrđivanju postupaka za provedbu izvršnih ovlasti dodijeljenih Komisiji (SL L 184, 17.7.1999., str. 23.).”

(25) SL L 121, 15.5.1993., str. 20.

(26) Odluka Vijeća 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. o utvrđivanju postupaka za provedbu izvršnih ovlasti dodijeljenih Komisiji (SL L 184, 17.7.1999., str. 23.).”

(27) SL L 165, 7.7.1993., str. 1. Direktiva kako je zadnje izmijenjena Direktivom 2001/19/EZ.

(28) Odluka Vijeća 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. o utvrđivanju postupaka za provedbu izvršnih ovlasti dodijeljenih Komisiji (SL L 184, 17.7.1999., str. 23.).”

(29) SL L 196, 5.8.1993., str. 1. Uredba kako je izmijenjena Aktom o pristupanju iz 1994.

(30) Odluka Vijeća 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. o utvrđivanju postupaka za provedbu izvršnih ovlasti dodijeljenih Komisiji (SL L 184, 17.7.1999., str. 23.).”

(31) SL L 342, 31.12.1993., str. 1. Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom Komisije (EZ) br. 204/2002 (SL L 36, 6.2.2002., str. 1.).

(32) Odluka Vijeća 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. o utvrđivanju postupaka za provedbu izvršnih ovlasti dodijeljenih Komisiji (SL L 184, 17.7.1999., str. 23.).”

(33) SL L 118, 25.5.1995., str. 10. Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 374/98 (SL L 48, 19.2.1999., str. 6.).

(34) Odluka Vijeća 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. o utvrđivanju postupaka za provedbu izvršnih ovlasti dodijeljenih Komisiji (SL L 184, 17.7.1999., str. 23.).”

(35) SL L 281, 23.11.1995., str. 31.

(36) Odluka Vijeća 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. o utvrđivanju postupaka za provedbu izvršnih ovlasti dodijeljenih Komisiji (SL L 184, 17.7.1999., str. 23.).”

(37) SL L 291, 6.12.1995., str. 32.

(38) Odluka Vijeća 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. o utvrđivanju postupaka za provedbu izvršnih ovlasti dodijeljenih Komisiji (SL L 184, 17.7.1999., str. 23.).”

(39) SL L 320, 30.12.1995., str. 25. Direktiva kako je zadnje izmijenjena Direktivom Komisije 2000/363/EZ (SL L 132, 5.6.2000., str. 1.).

(40) Odluka Vijeća 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. o utvrđivanju postupaka za provedbu izvršnih ovlasti dodijeljenih Komisiji (SL L 184, 17.7.1999., str. 23.).”

(41) SL L 235, 17.9.1996., str. 31.

(42) Odluka Vijeća 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. o utvrđivanju postupaka za provedbu izvršnih ovlasti dodijeljenih Komisiji (SL L 184, 17.7.1999., str. 23.).”

(43) SL L 108, 1.5.1996., str. 1.

(44) Odluka Vijeća 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. o utvrđivanju postupaka za provedbu izvršnih ovlasti dodijeljenih Komisiji (SL L 184, 17.7.1999., str. 23.).”

(45) SL L 163, 2.7.1996., str. 1.

(46) Odluka Vijeća 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. o utvrđivanju postupaka za provedbu izvršnih ovlasti dodijeljenih Komisiji (SL L 184, 17.7.1999., str. 23.).”

(47) SL L 166, 5.7.1996. Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom Europskog parlamenta i Vijeća (EZ) br. 1726/2001 (SL L 234, 1.9.2001., str. 10.)

(48) Odluka Vijeća 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. o utvrđivanju postupaka za provedbu izvršnih ovlasti dodijeljenih Komisiji (SL L 184, 17.7.1999., str. 23.).”

(49) SL L 52, 22.2.1997., str. 1.

(50) Odluka Vijeća 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. o utvrđivanju postupaka za provedbu izvršnih ovlasti dodijeljenih Komisiji (SL L 184, 17.7.1999., str. 23.).”

(51) SL L 123, 24.4.1998., str. 1.

(52) Odluka Vijeća 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. o utvrđivanju postupaka za provedbu izvršnih ovlasti dodijeljenih Komisiji (SL L 184, 17.7.1999., str. 23.).”

(53) SL L 163, 6.6.1998., str. 1. Uredba kako je izmijenjena Uredbom Komisije (EZ) br. 2691/1999 (SL L 326, 18.12.1999., str. 39.).

(54) Odluka Vijeća 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. o utvrđivanju postupaka za provedbu izvršnih ovlasti dodijeljenih Komisiji (SL L 184, 17.7.1999., str. 23.).”

(55) SL L 213, 30.7.1998., str. 1.

(56) Odluka Vijeća 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. o utvrđivanju postupaka za provedbu izvršnih ovlasti dodijeljenih Komisiji (SL L 184, 17.7.1999., str. 23.).”

(57) SL L 330, 5.12.1998., str. 32.

(58) Odluka Vijeća 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. o utvrđivanju postupaka za provedbu izvršnih ovlasti dodijeljenih Komisiji (SL L 184, 17.7.1999., str. 23.).”

(59) SL L 354, 30.12.1998., str. 5.

(60) Odluka Vijeća 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. o utvrđivanju postupaka za provedbu izvršnih ovlasti dodijeljenih Komisiji (SL L 184, 17.7.1999., str. 23.).”

(61) SL L 146, 11.6.1999., str. 33.

(62) SL L 117, 5.5.1999., str. 39.

(63) Odluka Vijeća 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. o utvrđivanju postupaka za provedbu izvršnih ovlasti dodijeljenih Komisiji (SL L 184, 17.7.1999., str. 23.).”

PRILOG III.

REGULATORNI POSTUPAK

Popis akata koji podliježu regulatornom postupku i koji su sljedećim izmjenama prilagođeni odgovarajućim odredbama Odluke 1999/468/EZ:

Direktiva Vijeća 75/442/EEZ od 15. srpnja 1975. o otpadu (1).

Članak 18. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 18.

1. Komisiji pomaže odbor.

2. Prilikom upućivanja na ovaj članak, primjenjuju se članci 5. i 7. Odluke 1999/468/EZ (2), uzimajući u obzir odredbe njezinog članka 8.

Rok utvrđen u članku 5. stavku 6. Odluke 1999/468/EZ iznosi tri mjeseca.

3. Odbor donosi svoj poslovnik.

2)	Prva Direktiva Vijeća 79/267/EEZ od 5. ožujka 1979. o usklađivanju zakona i drugih propisa o pokretanju i obavljanju djelatnosti izravnog životnog osiguranja (3). Stavak 6. članka 32.b zamjenjuje se sljedećim:

„6. Komisiji pomaže odbor.

Prilikom upućivanja na ovaj stavak, primjenjuju se članci 5. i 7. Odluke 1999/468/EZ (4), uzimajući u obzir odredbe njezinog članka 8.

Rok utvrđen u članku 5. stavku 6. Odluke 1999/468/EZ iznosi tri mjeseca.

Odbor donosi svoj poslovnik.

Uredba Vijeća (EEZ) br. 357/79 od 5. veljače 1979. o statističkim istraživanjima područja pod vinogradima (5).

Članak 8. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 8.

1. Komisiji pomaže Stalni odbor za poljoprivrednu statistiku, u daljnjem tekstu ‚Odbor’.

2. Prilikom upućivanja na ovaj članak, primjenjuju se članci 5. i 7. Odluke 1999/468/EZ (6), uzimajući u obzir odredbe njezinog članka 8.

Rok utvrđen u članku 5. stavku 6. Odluke 1999/468/EZ iznosi tri mjeseca.

3. Odbor donosi svoj poslovnik.

Direktiva Vijeća 80/777/EEZ od 15. srpnja 1980. o usklađivanju zakonodavstava država članica koja se odnose na iskorištavanje i stavljanje na tržište prirodnih mineralnih voda (7).

Članak 12. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 12.

1. Komisiji pomaže Stalni odbor za prehrambeni lanac i zdravlje životinja, osnovan člankom 58. Uredbe (EZ) br. 178/2002 (8)

2. Prilikom upućivanja na ovaj članak, primjenjuju se članci 5. i 7. Odluke 1999/468/EZ (9), uzimajući u obzir odredbe njezinog članka 8.

Rok utvrđen u članku 5. stavku 6. Odluke 1999/468/EZ iznosi tri mjeseca.

3. Odbor donosi svoj poslovnik.

Direktiva Vijeća 82/471/EEZ od 30. lipnja 1982. o određenim proizvodima koji se upotrebljavaju u ishrani životinja (10).

Članci 13. i 14. zamjenjuju se sljedećim:

„Članak 13.

1. Komisiji pomaže Stalni odbor za prehrambeni lanac i zdravlje životinja osnovan člankom 58. Uredbe (EZ) br. 178/2002 (11)

2. Prilikom upućivanja na ovaj članak, primjenjuju se članci 5. i 7. Odluke 1999/468/EZ (12), uzimajući u obzir odredbe njezinog članka 8.

Rok utvrđen u članku 5. stavku 6. Odluke 1999/468/EZ iznosi tri mjeseca.

3. Odbor donosi svoj poslovnik.

Članak 14.

Prilikom upućivanja na ovaj članak, primjenjuju se članci 5. i 7. Odluke 1999/468/EZ, uzimajući u obzir odredbe njezinog članka 8.

Rok utvrđen u članku 5. stavku 6. Odluke 1999/468/EZ iznosi 15 dana.

Direktiva Vijeća 85/591/EEZ od 20. prosinca 1985. o uvođenju metoda uzorkovanja i analiza Zajednice za nadzor hrane namijenjene prehrani ljudi (13).

Članak 4. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 4.

1. Komisiji pomaže Stalni odbor za prehrambeni lanac i zdravlje životinja osnovan člankom 58. Uredbe (EZ) br. 178/2002 (14)

2. Prilikom upućivanja na ovaj članak, primjenjuju se članci 5. i 7. Odluke 1999/468/EZ (15), uzimajući u obzir odredbe njezinog članka 8.

Rok utvrđen u članku 5. stavku 6. Odluke 1999/468/EZ iznosi tri mjeseca.

3. Odbor donosi svoj poslovnik.

Uredba Vijeća (EEZ) br. 3821/85 od 20. prosinca 1985. o tahografu u cestovnom prometu (16).

Članak 18. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 18.

1. Komisiji pomaže odbor.

2. Prilikom upućivanja na ovaj članak, primjenjuju se članci 5. i 7. Odluke 1999/468/EZ (17), uzimajući u obzir odredbe njezinog članka 8.

Rok utvrđen u članku 5. stavku 6. Odluke 1999/468/EZ iznosi tri mjeseca.

3. Odbor donosi svoj poslovnik.

Direktiva Vijeća 88/320/EEZ od 9. lipnja 1988. o nadzoru i provjeri dobre laboratorijske prakse (DLP) (18).

Članak 8. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 8.

1. Prilikom upućivanja na ovaj članak, primjenjuju se članci 5. i 7. Odluke 1999/468/EZ (19), uzimajući u obzir odredbe njezinog članka 8.

Rok utvrđen u članku 5. stavku 6. Odluke 1999/468/EZ iznosi tri mjeseca.

2. Odbor donosi svoj poslovnik.

Direktiva Vijeća 88/344/EEZ od 13. lipnja 1988. o usklađivanju zakonodavstava država članica na području ekstrakcijskih otapala koja se upotrebljavaju u proizvodnji hrane i njezinih sastojaka (20).

Članak 6. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 6.

1. Komisiji pomaže Stalni odbor za prehrambeni lanac i zdravlje životinja osnovan člankom 58. Uredbe (EZ) br. 178/2002 (21)

2. Prilikom upućivanja na ovaj članak, primjenjuju se članci 5. i 7. Odluke 1999/468/EZ (22), uzimajući u obzir odredbe njezinog članka 8.

Rok utvrđen u članku 5. stavku 6. Odluke 1999/468/EZ iznosi tri mjeseca.

3. Odbor donosi svoj poslovnik.

10)

Direktiva Vijeća 88/388/EEZ od 22. lipnja 1988. o usklađivanju zakonodavstava država članica o aromama za uporabu u hrani i o izvornim sirovinama za njihovu proizvodnju (23).

Članak 10. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 10.

1. Komisiji pomaže Stalni odbor za prehrambeni lanac i zdravlje životinja osnovan člankom 58. Uredbe (EZ) br. 178/2002 (24)

2. Prilikom upućivanja na ovaj članak, primjenjuju se članci 5. i 7. Odluke 1999/468/EZ (25), uzimajući u obzir odredbe njezinog članka 8.

Rok utvrđen u članku 5. stavku 6. Odluke 1999/468/EZ iznosi tri mjeseca.

3. Odbor donosi svoj poslovnik.

11)

Direktiva Vijeća 89/106/EEZ od 21. prosinca 1988. o usklađivanju zakona i ostalih propisa država članica o građevnim proizvodima (26).

Članak 20. stavci 3. i 4. zamjenjuju se sljedećim:

„3. Prilikom upućivanja na ovaj članak, primjenjuju se članci 5. i 7. Odluke 1999/468/EZ (27), uzimajući u obzir odredbe njezinog članka 8.

Rok utvrđen u članku 5. stavku 6. Odluke 1999/468/EZ iznosi tri mjeseca.

4. Odbor donosi svoj poslovnik.

12)

Direktiva Vijeća 89/107/EEZ od 21. prosinca 1988. o usklađivanju zakonodavstava država članica u vezi s aditivima koji su odobreni za uporabu u hrani namijenjenoj prehrani ljudi (28).

Članak 11. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 11.

1. Komisiji pomaže Stalni odbor za prehrambeni lanac i zdravlje životinja osnovan člankom 58. Uredbe (EZ) br. 178/2002 (29)

2. Prilikom upućivanja na ovaj članak, primjenjuju se članci 5. i 7. Odluke 1999/468/EZ (30), uzimajući u obzir odredbe njezinog članka 8.

Rok utvrđen u članku 5. stavku 6. Odluke 1999/468/EZ iznosi tri mjeseca.

3. Odbor donosi svoj poslovnik.

13)

Direktiva Vijeća 89/108/EEZ od 21. prosinca 1988. o usklađivanju zakonodavstava država članica u vezi s brzo zamrznutom hranom za prehranu ljudi (31).

Članak 12. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 12.

1. Komisiji pomaže Stalni odbor za prehrambeni lanac i zdravlje životinja osnovan člankom 58. Uredbe (EZ) br. 178/2002 (32)

2. Prilikom upućivanja na ovaj članak, primjenjuju se članci 5. i 7. Odluke 1999/468/EZ (33), uzimajući u obzir odredbe njezinog članka 8.

Rok utvrđen u članku 5. stavku 6. Odluke 1999/468/EZ iznosi tri mjeseca.

3. Odbor donosi svoj poslovnik.

14)

Direktiva Vijeća 89/109/EEZ od 21. prosinca 1988. o usklađivanju zakonodavstava država članica o materijalima i predmetima koji dolaze u dodir s hranom (34).

Članak 9. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 9.

1. Komisiji pomaže Stalni odbor za prehrambeni lanac i zdravlje životinja osnovan člankom 58. Uredbe (EZ) br. 178/2002 (35)

2. Prilikom upućivanja na ovaj članak, primjenjuju se članci 5. i 7. Odluke 1999/468/EZ (36), uzimajući u obzir odredbe njezinog članka 8.

Rok utvrđen u članku 5. stavku 6. Odluke 1999/468/EZ iznosi tri mjeseca.

3. Odbor donosi svoj poslovnik.

15)

Direktiva Vijeća 89/398/EEZ od 3. svibnja 1989. o usklađivanju zakonodavstava država članica o namirnicama za posebne prehrambene namjene (37).

Članak 13. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 13.

1. Komisiji pomaže Stalni odbor za prehrambeni lanac i zdravlje životinja osnovan člankom 58. Uredbe (EZ) br. 178/2002 (38)

2. Prilikom upućivanja na ovaj članak, primjenjuju se članci 5. i 7. Odluke 1999/468/EZ (39), uzimajući u obzir odredbe njezinog članka 8.

Rok utvrđen u članku 5. stavku 6. Odluke 1999/468/EZ iznosi tri mjeseca.

3. Odbor donosi svoj poslovnik.

16)

Uredba Vijeća (EEZ) br. 1576/89 od 29. svibnja 1989. o utvrđivanju općih pravila o definiranju, opisivanju i predstavljanju alkoholnih pića (40).

Članak 15. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 15.

Prilikom upućivanja na ovaj članak, primjenjuju se članci 5. i 7. Odluke 1999/468/EZ, uzimajući u obzir odredbe njezinog članka 8.

Rok utvrđen u članku 5. stavku 6. Odluke 1999/468/EZ iznosi tri mjeseca.”

17)

Direktiva Vijeća 89/391/EEZ od 12. lipnja 1989. o uvođenju mjera za poticanje poboljšanja sigurnosti i zdravlja radnika na radu (41).

Članak 17. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 17.

1. Pri tehničkom prilagođavanju pojedinačnih direktiva iz članka 16. stavka 1., Komisiji pomaže odbor kako bi se vodilo računa o:

—	donošenju direktiva na području tehničkog usklađivanja i normizacije, i/ili

—	tehničkom napretku, izmjenama međunarodnih propisa ili specifikacija i novim spoznajama.

2. Primjenjuju se članci 5. i 7. Odluke 1999/468/EZ (42), uzimajući u obzir odredbe njezinog članka 8.

Rok utvrđen u članku 5. stavku 6. Odluke 1999/468/EZ iznosi tri mjeseca.

3. Odbor donosi svoj poslovnik.

18)

Uredba Vijeća (EEZ) br. 837/90 od 26. ožujka 1990. o statističkim podacima koje države članice moraju dostavljati o proizvodnji žitarica. (43)

Članak 11. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 11.

1. Komisiji pomaže Stalni odbor za poljoprivrednu statistiku, u daljnjem tekstu ‚Odbor’.

2. Prilikom upućivanja na ovaj članak, primjenjuju se članci 5. i 7. Odluke 1999/468/EZ (44), uzimajući u obzir odredbe njezinog članka 8.

Rok utvrđen u članku 5. stavku 6. Odluke 1999/468/EZ iznosi tri mjeseca.

3. Odbor donosi svoj poslovnik.

19)

Direktiva Vijeća 90/219/EEZ od 23. travnja 1990. o kontroliranom korištenju genetski modificiranih mikroorganizama (45).

Članak 21. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 21.

1. Komisiji pomaže odbor.

2. Prilikom upućivanja na ovaj članak, primjenjuju se članci 5. i 7. Odluke 1999/468/EZ (46), uzimajući u obzir odredbe njezinog članka 8.

Rok utvrđen u članku 5. stavku 6. Odluke 1999/468/EZ iznosi tri mjeseca.

3. Odbor donosi svoj poslovnik.

20)

Direktiva Vijeća 90/496/EEZ od 24. rujna 1990. o označivanju hranjive vrijednosti hrane (47).

Članak 10. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 10.

1. Komisiji pomaže Stalni odbor za prehrambeni lanac i zdravlje životinja osnovan člankom 58. Uredbe (EZ) br. 178/2002 (48)

2. Prilikom upućivanja na ovaj članak, primjenjuju se članci 5. i 7. Odluke 1999/468/EZ (49), uzimajući u obzir odredbe njezinog članka 8.

Rok utvrđen u članku 5. stavku 6. Odluke 1999/468/EZ iznosi tri mjeseca.

3. Odbor donosi svoj poslovnik.

21)

Direktiva Vijeća 91/271/EEZ od 21. svibnja 1991. o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda (50).

Članak 18. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 18.

1. Komisiji pomaže odbor.

2. Prilikom upućivanja na ovaj članak, primjenjuju se članci 5. i 7. Odluke 1999/468/EZ (51), uzimajući u obzir odredbe njezinog članka 8.

Rok utvrđen u članku 5. stavku 6. Odluke 1999/468/EZ iznosi tri mjeseca.

3. Odbor donosi svoj poslovnik.

22)

Uredba Vijeća (EEZ) br. 1382/91 od 21. svibnja 1991. o podnošenju podataka o iskrcaju proizvoda ribarstva u državama članicama (52).

Članak 6. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 6.

1. Komisiji pomaže Stalni odbor za poljoprivrednu statistiku, u daljnjem tekstu ‚Odbor’.

2. Prilikom upućivanja na ovaj članak, primjenjuju se članci 5. i 7. Odluke 1999/468/EZ (53), uzimajući u obzir odredbe njezinog članka 8.

Rok utvrđen u članku 5. stavku 6. Odluke 1999/468/EZ iznosi tri mjeseca.

3. Odbor donosi svoj poslovnik.

23)

Članak 14. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 14.

Prilikom upućivanja na ovaj članak, primjenjuju se članci 5. i 7. Odluke 1999/468/EZ (55), uzimajući u obzir odredbe njezinog članka 8.

Rok utvrđen u članku 5. stavku 6. Odluke 1999/468/EZ iznosi tri mjeseca.

24)

Direktiva Vijeća 91/439/EEZ od 29. srpnja 1991. o vozačkim dozvolama (56).

Članak 7.b zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 7.b

1. Komisiji pomaže Odbor za vozačke dozvole, u daljnjem tekstu ‚Odbor’.

2. Prilikom upućivanja na ovaj članak, primjenjuju se članci 5. i 7. Odluke 1999/468/EZ (57), uzimajući u obzir odredbe njezinog članka 8.

Rok utvrđen u članku 5. stavku 6. Odluke 1999/468/EZ iznosi tri mjeseca.

3. Odbor donosi svoj poslovnik.

25)

Direktiva Vijeća 91/676/EEZ od 12. prosinca 1991. o zaštiti voda od zagađivanja nitratima iz poljoprivrednih izvora (58).

Članak 9. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 9.

1. Komisiji pomaže odbor.

2. Prilikom upućivanja na ovaj članak, primjenjuju se članci 5. i 7. Odluke 1999/468/EZ (59), uzimajući u obzir odredbe njezinog članka 8.

Rok utvrđen u članku 5. stavku 6. Odluke 1999/468/EZ iznosi tri mjeseca.

3. Odbor donosi svoj poslovnik.

26)

Direktiva Vijeća 91/672/EEZ od 16. prosinca 1991. o uzajamnom priznavanju nacionalnih uvjerenja o osposobljenosti za voditelja čamca za prijevoz robe i putnika unutarnjim plovnim putovima (60).

Članak 7. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 7.

1. Komisiji pomaže odbor.

2. Prilikom upućivanja na ovaj članak, primjenjuju se članci 5. i 7. Odluke 1999/468/EZ (61), uzimajući u obzir odredbe njezinog članka 8.

Rok utvrđen u članku 5. stavku 6. Odluke 1999/468/EZ iznosi tri mjeseca.

3. Odbor donosi svoj poslovnik.

27)

Direktiva Vijeća 91/675/EEZ od 19. prosinca 1991. o osnivanju odbora za osiguranje (62).

Članci 1. i 2. zamjenjuju se sljedećim:

„Članak 1.

Komisiji pomaže Odbor za osiguranje, u daljnjem tekstu ‚Odbor’.

Članak 2.

1. Ako Vijeće, aktima koje donosi u području izravnog neživotnog osiguranja i neizravnog životnog osiguranja, daje Komisiji ovlasti za provedbu pravila koje ono utvrdi, primjenjuje se postupak iz stavka 2.

2. Prilikom upućivanja na ovaj članak, primjenjuju se članci 5. i 7. Odluke 1999/468/EZ (63), uzimajući u obzir odredbe njezinog članka 8.

Rok utvrđen u članku 5. stavku 6. Odluke 1999/468/EZ iznosi tri mjeseca.

3. Odbor donosi svoj poslovnik.

28)

Uredba Vijeća (EEZ) br. 3925/91 od 19. prosinca 1991. o ukidanju kontrola i formalnosti koje se primjenjuju na ručnu i predanu prtljagu osoba na letovima unutar Zajednice i na prtljagu osoba na pomorskim putovanjima unutar Zajednice (64).

a)	Članak 6. stavak 2. se briše.

Članak 8. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 8.

1. Propisi potrebni za primjenu ove Uredbe donose se u skladu s postupkom utvrđenim stavkom 2.

2. Prilikom upućivanja na ovaj članak, primjenjuju se članci 5. i 7. Odluke 1999/468/EZ (65), uzimajući u obzir odredbe njezinog članka 8.

Rok utvrđen u članku 5. stavku 6. Odluke 1999/468/EZ iznosi tri mjeseca.

3. Odbor donosi svoj poslovnik.

29)

Direktiva Vijeća 92/29/EEZ od 31. ožujka 1992. o minimalnim sigurnosnim i zdravstvenim zahtjevima za poboljšanje medicinske skrbi na brodovima (66).

Članak 8. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 8.

Odbor

1. Komisiji pomaže odbor radi tehničke prilagodbe priloga ovoj Direktivi s obzirom na tehnički napredak ili s obzirom na izmjene međunarodnih propisa ili specifikacija kao i nove spoznaje u tom području.

2. Primjenjuju se članci 5. i 7. Odluke 1999/468/EZ (67), uzimajući u obzir odredbe njezinog članka 8.

Rok utvrđen u članku 5. stavku 6. Odluke 1999/468/EZ iznosi tri mjeseca.

3. Odbor donosi svoj poslovnik.

30)

Direktiva Vijeća 92/43/EEZ od 21. svibnja 1992. o očuvanju prirodnih staništa divlje faune i flore (68).

Članci 20. i 21. zamjenjuju se sljedećim:

„Članak 20.

Komisiji pomaže odbor.

Članak 21.

1. Prilikom upućivanja na ovaj članak, primjenjuju se članci 5. i 7. Odluke 1999/468/EZ (69), uzimajući u obzir odredbe njezinog članka 8.

Rok utvrđen u članku 5. stavku 6. Odluke 1999/468/EZ iznosi tri mjeseca.

2. Odbor donosi svoj poslovnik.

31)

Direktiva Vijeća 92/59/EEZ od 29. lipnja 1992. o općoj neškodljivosti proizvoda (70).

Članak 11. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 11.

1. Prilikom upućivanja na ovaj članak, primjenjuju se članci 5. i 7. Odluke 1999/468/EZ (71), uzimajući u obzir odredbe njezinog članka 8.

Rok utvrđen u članku 5. stavku 6. Odluke 1999/468/EZ iznosi 15 dana.

2. Odbor donosi svoj poslovnik.

3. Svaka mjera donesena prema tom postupku vrijedi najviše tri mjeseca. Taj se rok može produljiti prema istom postupku.

4. Države članice poduzimaju sve potrebne mjere kako bi se odluke donesene prema ovom postupku provele za manje od 10 dana.

5. Nadležna tijela država članica odgovorna za provođenje mjera donesenih prema postupku iz stavka 1. daju dotičnim strankama priliku da u roku mjesec dana iznesu svoje mišljenje i o tome obavješćuju Komisiju.

32)

Direktiva Vijeća 92/75/EEZ od 22. rujna 1992. o označivanju potrošnje energije i ostalih resursa kućanskih uređaja uz pomoć etiketa i standardnih informacija o proizvodu (72).

Članak 10. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 10.

1. Komisiji pomaže odbor.

2. Prilikom upućivanja na ovaj članak, primjenjuju se članci 5. i 7. Odluke 1999/468/EZ (73), uzimajući u obzir odredbe njezinog članka 8.

Rok utvrđen u članku 5. stavku 6. Odluke 1999/468/EZ iznosi tri mjeseca.

3. Odbor donosi svoj poslovnik.

33)

Odluka Vijeća 92/578/EEZ od 30. studenoga 1992. o sklapanju sporazuma između Europske ekonomske zajednice i Švicarske Konfederacije o cestovnom i željezničkom prijevozu robe (74).

Članak 4. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 4.

1. Komisiji pomaže odbor.

2. Prilikom upućivanja na ovaj članak, primjenjuju se članci 5. i 7. Odluke 1999/468/EZ (75), uzimajući u obzir odredbe njezinog članka 8.

Rok utvrđen u članku 5. stavku 6. Odluke 1999/468/EZ iznosi četiri tjedna.

3. Odbor donosi svoj poslovnik.

34)

Uredba Vijeća (EEZ) br. 315/93 od 8. veljače 1993. o utvrđivanju postupaka Zajednice za kontrolu kontaminanata u hrani (76).

Članak 8. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 8.

1. Komisiji pomaže Stalni odbor za prehrambeni lanac i zdravlje životinja osnovan člankom 58. Uredbe (EZ) br. 178/2002 (77)

2. Prilikom upućivanja na ovaj članak, primjenjuju se članci 5. i 7. Odluke 1999/468/EZ (78), uzimajući u obzir odredbe njezinog članka 8.

Rok utvrđen u članku 5. stavku 6. Odluke 1999/468/EZ iznosi tri mjeseca.

3. Odbor donosi svoj poslovnik.

35)

Direktiva Vijeća 93/5/EEZ od 25. veljače 1993. o pomoći Komisiji i suradnji država članica u znanstvenom razmatranju pitanja koja se odnose na hranu (79).

Članak 5. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 5.

1. Komisiji pomaže Stalni odbor za prehrambeni lanac i zdravlje životinja osnovan člankom 58. Uredbe (EZ) br. 178/2002 (80)

2. Prilikom upućivanja na ovaj članak, primjenjuju se članci 5. i 7. Odluke 1999/468/EZ (81), uzimajući u obzir odredbe njezinog članka 8.

Rok utvrđen u članku 5. stavku 6. Odluke 1999/468/EZ iznosi tri mjeseca.

3. Odbor donosi svoj poslovnik.

36)

Uredba Vijeća (EEZ) br. 793/93 od 23. ožujka 1993. o procjeni i kontroli rizika od postojećih tvari (82).

Članak 15. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 15.

1. Komisiji pomaže odbor.

2. Prilikom upućivanja na ovaj članak, primjenjuju se članci 5. i 7. Odluke 1999/468/EZ (83), uzimajući u obzir odredbe njezinog članka 8.

Rok utvrđen u članku 5. stavku 6. Odluke 1999/468/EZ iznosi dva mjeseca.

3. Odbor donosi svoj poslovnik.

37)

Uredba Vijeća (EEZ) br. 959/93 od 5. travnja 1993. o statističkim podacima koje dostavljaju države članice o usjevima, osim žitarica (84).

Članak 12. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 12.

1. Komisiji pomaže Stalni odbor za poljoprivrednu statistiku, u daljnjem tekstu ‚Odbor’.

2. Prilikom upućivanja na ovaj članak, primjenjuju se članci 5. i 7. Odluke 1999/468/EZ (85), uzimajući u obzir odredbe njezinog članka 8.

Rok utvrđen u članku 5. stavku 6. Odluke 1999/468/EZ iznosi tri mjeseca.

3. Odbor donosi svoj poslovnik.

38)

Direktiva Vijeća 93/23/EEZ od 1. lipnja 1993. o statističkim istraživanjima koja treba provesti o proizvodnji svinja (86).

Članak 17. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 17.

1. Komisiji pomaže Stalni odbor za poljoprivrednu statistiku, u daljnjem tekstu ‚Odbor’.

2. Prilikom upućivanja na ovaj članak, primjenjuju se članci 5. i 7. Odluke 1999/468/EZ (87), uzimajući u obzir odredbe njezinog članka 8.

Rok utvrđen u članku 5. stavku 6. Odluke 1999/468/EZ iznosi tri mjeseca.

3. Odbor donosi svoj poslovnik.

39)

Direktiva Vijeća 93/24/EEZ od 1. lipnja 1993. o statističkim istraživanjima koja treba provesti o proizvodnji goveda (88).

Članak 17. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 17.

1. Komisiji pomaže Stalni odbor za poljoprivrednu statistiku, u daljnjem tekstu ‚Odbor’.

2. Prilikom upućivanja na ovaj članak, primjenjuju se članci 5. i 7. Odluke 1999/468/EZ (89), uzimajući u obzir odredbe njezinog članka 8.

Rok utvrđen u članku 5. stavku 6. Odluke 1999/468/EZ iznosi tri mjeseca.

3. Odbor donosi svoj poslovnik.

40)

Direktiva Vijeća 93/25/EEZ od 1. lipnja 1993. o statističkim istraživanjima o zalihama ovaca i koza (90).

Članak 20. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 20.

1. Komisiji pomaže Stalni odbor za poljoprivrednu statistiku, u daljnjem tekstu ‚Odbor’.

2. Prilikom upućivanja na ovaj članak, primjenjuju se članci 5. i 7. Odluke 1999/468/EZ (91), uzimajući u obzir odredbe njezinog članka 8.

Rok utvrđen u članku 5. stavku 6. Odluke 1999/468/EZ iznosi tri mjeseca.

3. Odbor donosi svoj poslovnik.

41)

Direktiva Vijeća 93/42/EEZ od 14. lipnja 1993. o medicinskim proizvodima (92).

Članak 7. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 7.

1. Komisiji pomaže odbor osnovan člankom 6. stavkom 2. Direktive 90/385/EEZ, u daljnjem tekstu ‚Odbor’.

2. Prilikom upućivanja na ovaj članak, primjenjuju se članci 5. i 7. Odluke 1999/468/EZ (93), uzimajući u obzir odredbe njezinog članka 8.

Rok utvrđen u članku 5. stavku 6. Odluke 1999/468/EZ iznosi tri mjeseca.

3. Odbor donosi svoj poslovnik.

4. Odbor može istraživati svako pitanje povezano s provedbom ove Direktive.

42)

Direktiva Vijeća 93/43/EEZ od 14. lipnja 1993. o higijeni hrane (94).

Članak 14. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 14.

1. Komisiji pomaže Stalni odbor za prehrambeni lanac i zdravlje životinja osnovan člankom 58. Uredbe (EZ) br. 178/2002 (95)

2. Prilikom upućivanja na ovaj članak, primjenjuju se članci 5. i 7. Odluke 1999/468/EZ (96), uzimajući u obzir odredbe njezinog članka 8.

Rok utvrđen u članku 5. stavku 6. Odluke 1999/468/EZ iznosi tri mjeseca.

3. Odbor donosi svoj poslovnik.

43)

Odluka Vijeća 93/389/EEZ od 24. lipnja 1993. o sustavu praćenja emisija CO2 i drugih stakleničkih plinova u Zajednici (97).

Članak 8. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 8.

1. Komisiji pomaže odbor.

2. Prilikom upućivanja na ovaj članak, primjenjuju se članci 5. i 7. Odluke 1999/468/EZ (98), uzimajući u obzir odredbe njezinog članka 8.

Rok utvrđen u članku 5. stavku 6. Odluke 1999/468/EZ iznosi tri mjeseca.

3. Odbor donosi svoj poslovnik.

44)

Uredba Vijeća (EEZ) br. 2018/93 od 30. lipnja 1993. o podnošenju statističkih podataka o ulovu i aktivnostima država članica koje obavljaju ribolov u sjeverozapadnom Atlantiku (99).

Članak 6. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 6.

1. Komisiji pomaže Stalni odbor za poljoprivrednu statistiku, u daljnjem tekstu ‚Odbor’.

2. Prilikom upućivanja na ovaj članak, primjenjuju se članci 5. i 7. Odluke 1999/468/EZ (100), uzimajući u obzir odredbe njezinog članka 8.

Rok utvrđen u članku 5. stavku 6. Odluke 1999/468/EZ iznosi tri mjeseca.

3. Odbor donosi svoj poslovnik.

45)

Direktiva Vijeća 93/65/EEZ od 19. srpnja 1993. o definiranju i uporabi kompatibilnih tehničkih specifikacija za nabavu opreme i sustava za upravljanje zračnim prometom (101).

Članak 6. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 6.

1. Komisiji pomaže odbor.

2. Prilikom upućivanja na ovaj članak, primjenjuju se članci 5. i 7. Odluke 1999/468/EZ (102), uzimajući u obzir odredbe njezinog članka 8.

Rok utvrđen u članku 5. stavku 6. Odluke 1999/468/EZ iznosi tri mjeseca.

3. Odbor donosi svoj poslovnik.

46)

Direktiva Vijeća 93/77/EEZ od 21. rujna 1993. o voćnim sokovima i određenim sličnim proizvodima (103).

Članak 15. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 15.

1. Komisiji pomaže Stalni odbor za prehrambeni lanac i zdravlje životinja osnovan člankom 58. Uredbe (EZ) br. 178/2002 (104), u daljnjem tekstu ‚Odbor’v.

2. Prilikom upućivanja na ovaj članak, primjenjuju se članci 5. i 7. Odluke 1999/468/EZ (105), uzimajući u obzir odredbe njezinog članka 8.

Rok utvrđen u članku 5. stavku 6. Odluke 1999/468/EZ iznosi tri mjeseca.

3. Odbor donosi svoj poslovnik.

47)

Direktiva Vijeća 93/99/EEZ od 29. listopada 1993. o dodatnim mjerama službene kontrole hrane (106).

Članak 8. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 8.

1. Komisiji pomaže Stalni odbor za prehrambeni lanac i zdravlje životinja osnovan člankom 58. Uredbe (EZ) br. 178/2002 (107)

2. Prilikom upućivanja na ovaj članak, primjenjuju se članci 5. i 7. Odluke 1999/468/EZ (108), uzimajući u obzir odredbe njezinog članka 8.

Rok utvrđen u članku 5. stavku 6. Odluke 1999/468/EZ iznosi tri mjeseca.

3. Odbor donosi svoj poslovnik.

48)

Direktiva 94/35/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 30. lipnja 1994. o sladilima za uporabu u hrani (109).

Članak 7. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 7.

1. Komisiji pomaže Stalni odbor za prehrambeni lanac i zdravlje životinja osnovan člankom 58. Uredbe (EZ) br. 178/2002 (110)

2. Prilikom upućivanja na ovaj članak, primjenjuju se članci 5. i 7. Odluke 1999/468/EZ (111), uzimajući u obzir odredbe njezinog članka 8.

Rok utvrđen u članku 5. stavku 6. Odluke 1999/468/EZ iznosi tri mjeseca.

3. Odbor donosi svoj poslovnik.

49)

Direktiva 94/36/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 30. lipnja 1994. o bojilima koja se koriste u hrani (112).

Članak 5. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 5.

1. Komisiji pomaže Stalni odbor za prehrambeni lanac i zdravlje životinja osnovan člankom 58. Uredbe (EZ) br. 178/2002 (113)

2. Prilikom upućivanja na ovaj članak, primjenjuju se članci 5. i 7. Odluke 1999/468/EZ (114), uzimajući u obzir odredbe njezinog članka 8.

Rok utvrđen u članku 5. stavku 6. Odluke 1999/468/EZ iznosi tri mjeseca.

3. Odbor donosi svoj poslovnik.

50)

Uredba Vijeća (EZ) br. 1734/94 od 11. srpnja 1994. o financijskoj i tehničkoj suradnji s Zapadnom obalom i Pojasom Gaze (115).

Članak 5. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 5.

1. Komisiji pomaže Odbor MED (Sredozemni odbor) osnovan na temelju članka 11. Uredbe (EEZ) br. 1488/96 (116).

2. Prilikom upućivanja na ovaj članak, primjenjuju se članci 5. i 7. Odluke 1999/468/EZ (117), uzimajući u obzir odredbe njezinog članka 8.

Rok utvrđen u članku 5. stavku 6. Odluke 1999/468/EZ iznosi tri mjeseca.

3. Odbor donosi svoj poslovnik.

51)

Uredba Vijeća (EZ) br. 2978/94 od 21. studenoga 1994. o provedbi Rezolucije IMO-a A.747(18) o primjeni mjerenja nosivosti balastnog prostora u tankerima za prijevoz nafte s odvojenim balastom (118).

Članak 7. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 7.

1. Komisiji pomaže odbor. Odbor se sastaje na poziv Komisije kad god se smatra potrebnim za primjenu ove Uredbe.

2. Prilikom upućivanja na ovaj članak, primjenjuju se članci 5. i 7. Odluke 1999/468/EZ (119), uzimajući u obzir odredbe njezinog članka 8.

Rok utvrđen u članku 5. stavku 6. Odluke 1999/468/EZ iznosi tri mjeseca.

3. Odbor donosi svoj poslovnik.

52)	Direktiva Vijeća 94/67/EEZ od 16. prosinca 1994. o spaljivanju opasnog otpada (120). Članak 16. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 16.

1. Komisiji pomaže odbor.

2. Prilikom upućivanja na ovaj članak, primjenjuju se članci 5. i 7. Odluke 1999/468/EZ (121), uzimajući u obzir odredbe njezinog članka 8.

Rok utvrđen u članku 5. stavku 6. Odluke 1999/468/EZ iznosi tri mjeseca.

3. Odbor donosi svoj poslovnik.

53)

Direktiva 94/62/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 20. prosinca 1994. o ambalaži i ambalažnom otpadu (122).

Članak 21. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 21.

Postupak u odboru

1. Komisiji pomaže odbor.

2. Prilikom upućivanja na ovaj članak, primjenjuju se članci 5. i 7. Odluke 1999/468/EZ (123), uzimajući u obzir odredbe njezinog članka 8.

Rok utvrđen u članku 5. stavku 6. Odluke 1999/468/EZ iznosi tri mjeseca.

3. Odbor donosi svoj poslovnik.

54)

Direktiva 94/63/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 20. prosinca 1994. o kontroli emisija hlapivih organskih spojeva (VOC) koje proizlaze iz skladištenja benzina i njegove distribucije od terminala do benzinskih crpnih stanica (124).

Članak 8. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 8.

Odbor

1. Komisiji pomaže odbor.

2. Prilikom upućivanja na ovaj članak, primjenjuju se članci 5. i 7. Odluke 1999/468/EZ (125), uzimajući u obzir odredbe njezinog članka 8.

Rok utvrđen u članku 5. stavku 6. Odluke 1999/468/EZ iznosi tri mjeseca.

3. Odbor donosi svoj poslovnik.

55)

Direktiva 95/2/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 20. veljače 1995. o aditivima u hrani, osim bojila i zaslađivača (126).

Članak 6. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 6.

1. Komisiji pomaže Stalni odbor za prehrambeni lanac i zdravlje životinja osnovan člankom 58. Uredbe (EZ) br. 178/2002 (127)

2. Prilikom upućivanja na ovaj članak, primjenjuju se članci 5. i 7. Odluke 1999/468/EZ (128), uzimajući u obzir odredbe njezinog članka 8.

Rok utvrđen u članku 5. stavku 6. Odluke 1999/468/EZ iznosi tri mjeseca.

3. Odbor donosi svoj poslovnik.

56)

Uredba Vijeća (EZ) br. 2494/95 od 23. listopada 1995. u vezi s harmoniziranim indeksima potrošačkih cijena (129).

Članak 14. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 14.

Postupak

1. Komisiji pomaže Odbor za statistički program, u daljnjem tekstu ‚Odbor’.

2. Prilikom upućivanja na ovaj članak, primjenjuju se članci 5. i 7. Odluke 1999/468/EZ (130), uzimajući u obzir odredbe njezinog članka 8.

Rok utvrđen u članku 5. stavku 6. Odluke 1999/468/EZ iznosi tri mjeseca.

3. Odbor donosi svoj poslovnik.

57)

Uredba Vijeća (EZ) br. 2597/95 od 23. listopada 1995. o podnošenju nominalnih statističkih podataka o ulovu država članica koje obavljaju ribolov u određenim područjima osim onih u sjevernom Atlantiku (131).

Članak 5. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 5.

1. Komisiji pomaže Stalni odbor za poljoprivrednu statistiku, u daljnjem tekstu ‚Odbor’.

2. Prilikom upućivanja na ovaj članak, primjenjuju se članci 5. i 7. Odluke 1999/468/EZ (132), uzimajući u obzir odredbe njezinog članka 8.

Rok utvrđen u članku 5. stavku 6. Odluke 1999/468/EZ iznosi tri mjeseca.

3. Odbor donosi svoj poslovnik.

58)

Direktiva Vijeća 96/16/EZ od 19. ožujka 1996. o statističkim istraživanjima o mlijeku i mliječnim proizvodima (133).

Članak 7. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 7.

1. Komisiji pomaže Stalni odbor za poljoprivrednu statistiku, u daljnjem tekstu ‚Odbor’.

2. Prilikom upućivanja na ovaj članak, primjenjuju se članci 5. i 7. Odluke 1999/468/EZ (134), uzimajući u obzir odredbe njezinog članka 8.

Rok utvrđen u članku 5. stavku 6. Odluke 1999/468/EZ iznosi tri mjeseca.

3. Odbor donosi svoj poslovnik.

59)

Uredba Vijeća (EZ) br. 1257/96 od 20. lipnja 1996. o humanitarnoj pomoći (135).

Članak 17. stavci 1. i 2. zamjenjuju se sljedećim:

„1. Komisiji pomaže odbor.

Odbor donosi svoj poslovnik.

2. Prilikom upućivanja na ovaj stavak, primjenjuju se članci 5. i 7. Odluke 1999/468/EZ, uzimajući u obzir odredbe njezinog članka 8.

Rok utvrđen u članku 5. stavku 6. Odluke 1999/468/EZ iznosi mjesec dana.”

60)

Direktiva Vijeća 96/48/EZ od 23. srpnja 1996. o interoperabilnosti transeuropskog željezničkog sustava velikih brzina (136).

Članak 21. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 21.

1. Komisiji pomaže odbor.

2. Prilikom upućivanja na ovaj članak, primjenjuju se članci 5. i 7. Odluke 1999/468/EZ (137), uzimajući u obzir odredbe njezinog članka 8.

Rok utvrđen u članku 5. stavku 6. Odluke 1999/468/EZ iznosi tri mjeseca.

3. Odbor donosi svoj poslovnik.

4. Odbor može razmatrati svaku stvar koja se tiče međusobne operativne usklađenosti transeuropskoga željezničkog sustava velike brzine.

5. Pokaže li se potrebnim, Odbor može osnovati radne skupine koje mu pomažu u obavljanju zadataka, posebno radi koordiniranja obaviještenih tijela.

6. Odbor se osniva čim ova Direktiva stupi na snagu.

61)

Direktiva Vijeća 96/61/EZ od 24. rujna 1996. o integriranom sprečavanju i kontroli onečišćenja (138).

Članak 19. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 19.

Postupak u odboru

1. Komisiji pomaže odbor.

2. Prilikom upućivanja na ovaj članak, primjenjuju se članci 5. i 7. Odluke 1999/468/EZ (139), uzimajući u obzir odredbe njezinog članka 8.

Rok utvrđen u članku 5. stavku 6. Odluke 1999/468/EZ iznosi tri mjeseca.

3. Odbor donosi svoj poslovnik.

62)

Direktiva Vijeća 96/62/EZ od 27. rujna 1996. o procjeni i upravljanju kakvoćom zraka (140).

Članak 12. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 12.

Odbor i njegove funkcije

1. Izmjene potrebne za usklađenje kriterija i tehnika iz članka 4. stavka 2. s obzirom na znanstveni i tehnički napredak kao i detaljni postupak slanja podataka koje treba dostaviti na temelju članka 11., te ostali zadaci navedeni u odredbama članka 4. stavka 3. donose se u skladu s postupkom utvrđenim u stavku 2. ovog članka. To usklađenje ne smije izravno niti neizravno utjecati na mijenjanje graničnih vrijednosti niti upozoravajućih pragova.

2. Komisiji pomaže odbor.

3. Prilikom upućivanja na ovaj članak, primjenjuju se članci 5. i 7. Odluke 1999/468/EZ (141), uzimajući u obzir odredbe njezinog članka 8.

Rok utvrđen u članku 5. stavku 6. Odluke 1999/468/EZ iznosi tri mjeseca.

4. Odbor donosi svoj poslovnik.

63)

Uredba (EZ) br. 2232/96 Europskog parlamenta i Vijeća od 28. listopada 1996. o utvrđivanju postupka Zajednice za aromatične tvari upotrijebljene ili namijenjene za uporabu u ili na hrani (142).

Članak 7. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 7.

1. Komisiji pomaže Stalni odbor za prehrambeni lanac i zdravlje životinja osnovan člankom 58. Uredbe (EZ) br. 178/2002 (143)

2. Prilikom upućivanja na ovaj članak, primjenjuju se članci 5. i 7. Odluke 1999/468/EZ (144), uzimajući u obzir odredbe njezinog članka 8.

Rok utvrđen u članku 5. stavku 6. Odluke 1999/468/EZ iznosi tri mjeseca.

3. Odbor donosi svoj poslovnik.

b)	Članak 8. stavlja se izvan snage.

64)

Uredba Vijeća (EZ) br. 2258/96 od 22. studenoga 1996. o aktivnostima vezanima uz oporavak i obnovu u zemljama u razvoju (145).

Članak 7. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 7.

1. Komisiji pomaže odgovarajući zemljopisno određen odbor, u daljnjem tekstu ‚Odbor’.

2. Prilikom upućivanja na ovaj članak, primjenjuju se članci 5. i 7. Odluke 1999/468/EZ (146), uzimajući u obzir odredbe njezinog članka 8.

Rok utvrđen u članku 5. stavku 6. Odluke 1999/468/EZ iznosi mjesec dana.

3. Odbor donosi svoj poslovnik.

65)

Direktiva Vijeća 96/82/EZ od 9. prosinca 1996. o kontroli opasnosti od teških nesreća koje uključuju opasne tvari (147).

Članak 22. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 22.

Odbor

1. Komisiji pomaže odbor.

2. Prilikom upućivanja na ovaj članak, primjenjuju se članci 5. i 7. Odluke 1999/468/EZ (148), uzimajući u obzir odredbe njezinog članka 8.

Rok utvrđen u članku 5. stavku 6. Odluke 1999/468/EZ iznosi tri mjeseca.

3. Odbor donosi svoj poslovnik.

66)

Uredba Vijeća (EZ) br. 338/97 od 9. prosinca 1996. o zaštiti vrsta divlje faune i flore uređenjem trgovine njima (149).

Članak 18. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 18.

1. Komisiji pomaže odbor.

2. Prilikom upućivanja na ovaj članak, primjenjuju se članci 5. i 7. Odluke 1999/468/EZ (150), uzimajući u obzir odredbe njezinog članka 8.

Rok utvrđen u članku 5. stavku 6. Odluke 1999/468/EZ iznosi tri mjeseca. U pogledu zadataka Odbora navedenih u točkama 1. i 2. članka 19., Komisija usvaja predložene mjere, ako tri mjeseca nakon dana obraćanja Vijeću ono ne donese odluku.

3. Odbor donosi svoj poslovnik.

67)

Direktiva 96/73/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 1996. o određenim metodama kvantitativne analize dvokomponentnih mješavina tekstilnih vlakana (151).

Članci 5. i 6. zamjenjuju se sljedećim:

„Članak 5.

1. Komisiji pomaže Odbor za direktive koje se odnose na nazive i označivanje tekstila, u daljnjem tekstu ‚Odbor’.

2. Prilagodba tehničkom napretku metoda kvantitativne analize propisanih Prilogom II. obavljaju se u skladu s postupkom utvrđenim u članku 6.

Članak 6.

1. Prilikom upućivanja na ovaj članak, primjenjuju se članci 5. i 7. Odluke 1999/468/EZ (152), uzimajući u obzir odredbe njezinog članka 8.

Rok utvrđen u članku 5. stavku 6. Odluke 1999/468/EZ iznosi tri mjeseca.

2. Odbor donosi svoj poslovnik.

68)

Direktiva Vijeća 96/96/EZ od 20. prosinca 1996. o usklađivanju zakonodavstava država članica koja se odnose na ispitivanja tehničke ispravnosti motornih vozila i njihovih prikolica (153).

Članak 8. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 8.

1. Komisiji pomaže Odbor za prilagodbu tehničkom napretku Direktive o ispitivanjima tehničke ispravnosti motornih vozila i njihovih prikolica, u daljnjem tekstu ‚Odbor’.

2. Prilikom upućivanja na ovaj članak, primjenjuju se članci 5. i 7. Odluke 1999/468/EZ (154), uzimajući u obzir odredbe njezinog članka 8.

Rok utvrđen u članku 5. stavku 6. Odluke 1999/468/EZ iznosi tri mjeseca.

3. Odbor donosi svoj poslovnik.

69)

Uredba Vijeća (EZ, Euratom) br. 58/97 od 20. prosinca 1996. o statističkim podacima o strukturi poduzeća (155).

Članak 13. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 13.

1. Komisiji pomaže Odbor za statistički program osnovan Odlukom 89/382/EEZ, Euratom, u daljnjem tekstu ‚Odbor’.

2. Prilikom upućivanja na ovaj članak, primjenjuju se članci 5. i 7. Odluke 1999/468/EZ (156), uzimajući u obzir odredbe njezinog članka 8.

Rok utvrđen u članku 5. stavku 6. Odluke 1999/468/EZ iznosi tri mjeseca.

3. Odbor donosi svoj poslovnik.

70)

Uredba (EZ) br. 258/97 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. siječnja 1997. o novoj hrani i sastojcima nove hrane (157).

Članak 13. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 13.

1. Komisiji pomaže Stalni odbor za prehrambeni lanac i zdravlje životinja osnovan člankom 58. Uredbe (EZ) br. 178/2002 (158)

2. Prilikom upućivanja na ovaj članak, primjenjuju se članci 5. i 7. Odluke 1999/468/EZ (159), uzimajući u obzir odredbe njezinog članka 8.

Rok utvrđen u članku 5. stavku 6. Odluke 1999/468/EZ iznosi tri mjeseca.

3. Odbor donosi svoj poslovnik.

71)

Uredba Vijeća (EZ) br. 322/97 od 17. veljače 1997. o statistici Zajednice (160).

Članak 19. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 19.

1. U slučaju iz članka 3. stavka 2. točke (b), Komisiji pomaže Odbor za statistički program, u daljnjem tekstu ‚Odbor’.

2. U tom se slučaju primjenjuju članci 5. i 7. Odluke 1999/468/EZ (161), uzimajući u obzir odredbe njezinog članka 8.

Rok utvrđen u članku 5. stavku 6. Odluke 1999/468/EZ iznosi tri mjeseca.

3. Odbor donosi svoj poslovnik.

72)

Uredba Vijeća (EZ) br. 550/97 od 24. ožujka 1997. o aktivnostima koje se odnose na HIV/AIDS u zemljama u razvoju (162).

Članak 8. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 8.

1. Komisiji pomaže zemljopisno određen odbor nadležan za razvoj, u daljnjem tekstu ‚Odbor’.

2. Prilikom upućivanja na ovaj članak, primjenjuju se članci 5. i 7. Odluke 1999/468/EZ (163), uzimajući u obzir odredbe njezinog članka 8.

Rok utvrđen u članku 5. stavku 6. Odluke 1999/468/EZ iznosi tri mjeseca.

3. Odbor donosi svoj poslovnik.

73)

Uredba Vijeća (EZ) br. 1484/97 od 22. srpnja 1997. o pomoći populacijskim politikama i programima u zemljama u razvoju (164).

Članak 11. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 11.

1. Komisiji pomaže odbor nadležan za razvoj, u daljnjem tekstu ‚Odbor’.

2. Prilikom upućivanja na ovaj članak, primjenjuju se članci 5. i 7. Odluke 1999/468/EZ (165), uzimajući u obzir odredbe njezinog članka 8.

Rok utvrđen u članku 5. stavku 6. Odluke 1999/468/EZ iznosi tri mjeseca.

3. Odbor donosi svoj poslovnik.

4. Razmjena mišljenja obavlja se jednom godišnje na zajedničkom sastanku odborâ iz stavka 1. na temelju izlaganja predstavnika Komisije o općim smjernicama za aktivnosti koje treba poduzeti u narednoj godini.

74)

Uredba Vijeća (EZ) br. 2046/97 od 13. listopada 1997. o suradnji sjevera i juga u kampanji protiv droga i ovisnosti o drogama (166).

Članak 10. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 10.

1. Komisiji pomaže zemljopisno određen odbor nadležan za razvoj.

2. Prilikom upućivanja na ovaj članak, primjenjuju se članci 5. i 7. Odluke 1999/468/EZ (167), uzimajući u obzir odredbe njezinog članka 8.

Rok utvrđen u članku 5. stavku 6. Odluke 1999/468/EZ iznosi tri mjeseca.

3. Odbor donosi svoj poslovnik.

75)

Direktiva 97/67/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 15. prosinca 1997. o zajedničkim pravilima za razvoj unutarnjeg tržišta poštanskih usluga u Zajednici i poboljšanje kvalitete usluge (168).

Članak 21. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 21.

Odbor

1. Komisiji pomaže odbor.

2. Prilikom upućivanja na ovaj članak, primjenjuju se članci 5. i 7. Odluke 1999/468/EZ (169), uzimajući u obzir odredbe njezinog članka 8.

Rok utvrđen u članku 5. stavku 6. Odluke 1999/468/EZ iznosi tri mjeseca.

3. Odbor donosi svoj poslovnik.

76)

Direktiva 98/8/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 1998. o stavljanju biocidnih pripravaka na tržište (170).

U članku 28. stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3. Za stvari koje se upućuju na Stalni odbor u skladu s člankom 10., člankom 11. stavkom 4., člankom 16., člankom 27. stavkom 1. točkom (a) i stavkom 2., kao i člankom 32. primjenjuju se članci 5. i 7. Odluke 1999/468/EZ, uzimajući u obzir odredbe njezinog članka 8.

Rok utvrđen u članku 5. stavku 6. Odluke 1999/468/EZ iznosi tri mjeseca.”

77)

Uredba Vijeća (EZ) br. 448/98 od 16. veljače 1998. o dopuni i izmjeni Uredbe (EZ) br. 2223/96 s obzirom na alociranje Usluga financijskog posredovanja indirektno mjerenih (UFPIM) unutar Europskog sustava nacionalnih i regionalnih računa (ESA) (171).

Članak 7. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 7.

1. Komisiji pomaže Odbor za statistički program, u daljnjem tekstu ‚Odbor’.

2. Prilikom upućivanja na ovaj članak, primjenjuju se članci 5. i 7. Odluke 1999/468/EZ (172), uzimajući u obzir odredbe njezinog članka 8.

Rok utvrđen u članku 5. stavku 6. Odluke 1999/468/EZ iznosi tri mjeseca.

3. Odbor donosi svoj poslovnik.

78)

Uredba Vijeća (EZ) br. 1165/98 od 19. svibnja 1998. o kratkoročnim statistikama (173).

Članak 18. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 18.

1. Komisiji pomaže Odbor za statistički program, u daljnjem tekstu ‚Odbor’.

2. Prilikom upućivanja na ovaj članak, primjenjuju se članci 5. i 7. Odluke 1999/468/EZ (174), uzimajući u obzir odredbe njezinog članka 8.

Rok utvrđen u članku 5. stavku 6. Odluke 1999/468/EZ iznosi tri mjeseca.

3. Odbor donosi svoj poslovnik.

79)

Odluka br. 2119/98/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 24. rujna 1998. o uspostavi mreže za epidemiološki nadzor i suzbijanje zaraznih bolesti u Zajednici (175).

Članak 7. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 7.

1. U svrhu provedbe ove Odluke, Komisiji pomaže odbor.

2. Primjenjuju se članci 5. i 7. Odluke 1999/468/EZ (176), uzimajući u obzir odredbe njezinog članka 8.

Rok utvrđen u članku 5. stavku 6. Odluke 1999/468/EZ iznosi tri mjeseca.

3. Odbor donosi svoj poslovnik.

80)

Direktiva 98/70/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. listopada 1998. o kakvoći benzina i dizelskoga goriva te izmjeni Direktive Vijeća 93/12/EEZ (177).

Članak 11. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 11.

Postupak u odboru

1. Prilikom upućivanja na ovaj članak, primjenjuju se članci 5. i 7. Odluke 1999/468/EZ (178), uzimajući u obzir odredbe njezinog članka 8.

Rok utvrđen u članku 5. stavku 6. Odluke 1999/468/EZ iznosi tri mjeseca.

2. Odbor donosi svoj poslovnik.

81)

Direktiva 98/79/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 27. listopada 1998. o in vitro dijagnostičkim medicinskim proizvodima (179).

Članak 7. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 7.

1. Komisiji pomaže odbor osnovan člankom 6. stavkom 2. Direktive 90/385/EEZ.

2. Prilikom upućivanja na ovaj članak, primjenjuju se članci 5. i 7. Odluke 1999/468/EZ (180), uzimajući u obzir odredbe njezinog članka 8.

Rok utvrđen u članku 5. stavku 6. Odluke 1999/468/EZ iznosi tri mjeseca.

3. Odbor donosi svoj poslovnik.

4. Odbor iz stavka 1. može istraživati svako pitanje povezano s provedbom ove Direktive.

82)

Odluka br. 276/1999/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 25. siječnja 1999. o donošenju višegodišnjeg plana djelovanja Zajednice o promicanju sigurnije uporabe Interneta borbom protiv nezakonitog i štetnog sadržaja na globalnim mrežama (181).

Članak 5. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 5.

1. Komisiji pomaže odbor.

2. Prilikom upućivanja na ovaj članak, primjenjuju se članci 5. i 7. Odluke 1999/468/EZ (182), uzimajući u obzir odredbe njezinog članka 8.

Rok utvrđen u članku 5. stavku 6. Odluke 1999/468/EZ iznosi tri mjeseca.

3. Odbor donosi svoj poslovnik.

83)

Direktiva 1999/2/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 22. veljače 1999. o usklađivanju zakonodavstava država članica o hrani i sastojcima hrane koji se obrađuju ionizirajućim zračenjem (183).

Članak 12. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 12.

1. Komisiji pomaže Stalni odbor za prehrambeni lanac i zdravlje životinja osnovan člankom 58. Uredbe (EZ) br. 178/2002 (184)

2. Prilikom upućivanja na ovaj članak, primjenjuju se članci 5. i 7. Odluke 1999/468/EZ (185), uzimajući u obzir odredbe njezinog članka 8.

Rok utvrđen u članku 5. stavku 6. Odluke 1999/468/EZ iznosi tri mjeseca.

3. Odbor donosi svoj poslovnik.

84)

Direktiva 1999/4/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 22. veljače 1999. o ekstraktima kave i cikorije (186).

Članak 5. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 5.

1. Komisiji pomaže Stalni odbor za prehrambeni lanac i zdravlje životinja osnovan člankom 58. Uredbe (EZ) br. 178/2002 (187)

2. Prilikom upućivanja na ovaj članak, primjenjuju se članci 5. i 7. Odluke 1999/468/EZ (188), uzimajući u obzir odredbe njezinog članka 8.

Rok utvrđen u članku 5. stavku 6. Odluke 1999/468/EZ iznosi tri mjeseca.

3. Odbor donosi svoj poslovnik.

85)

Direktiva 1999/5/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 9. ožujka 1999. o radio opremi i telekomunikacijskoj terminalnoj opremi te o uzajamnom priznavanju njihove usklađenosti (189).

Članak 15. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 15.

Postupak regulatornog odbora

1. Postupak utvrđen u stavku 2. primjenjuje se za pitanja obuhvaćena člankom 3. stavkom 3. i člankom 4. stavkom 1.

2. Prilikom upućivanja na ovaj članak, primjenjuju se članci 5. i 7. Odluke 1999/468/EZ (190), uzimajući u obzir odredbe njezinog članka 8.

Rok utvrđen u članku 5. stavku 6. Odluke 1999/468/EZ iznosi tri mjeseca.

3. Odbor donosi svoj poslovnik.

86)

Uredba Vijeća (EZ) br. 530/1999 od 9. ožujka 1999. o strukturnoj statistici prihoda i troškovima rada (191).

Članak 12. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 12.

1. Komisiji pomaže Odbor za statistički program, u daljnjem tekstu ‚Odbor’.

2. Prilikom upućivanja na ovaj članak, primjenjuju se članci 5. i 7. Odluke 1999/468/EZ (192), uzimajući u obzir odredbe njezinog članka 8.

Rok utvrđen u članku 5. stavku 6. Odluke 1999/468/EZ iznosi tri mjeseca.

3. Odbor donosi svoj poslovnik.

87)

Uredba Vijeća (EZ) br. 856/1999 od 22. travnja 1999. o uspostavljanju posebnog okvira pomoći za tradicionalne dobavljače banana afričkih, karipskih i pacifičkih država (države AKP-a) (193).

Članci 6. i 8. zamjenjuju se sljedećim:

„Članak 6.

1. Komisiji pomaže zemljopisno određen odbor nadležan za razvoj.

2. Prilikom upućivanja na ovaj članak, primjenjuju se članci 5. i 7. Odluke 1999/468/EZ (194), uzimajući u obzir odredbe njezinog članka 8.

Rok utvrđen u članku 5. stavku 6. Odluke 1999/468/EZ iznosi mjesec dana.

3. Odbor donosi svoj poslovnik.

Članak 8.

1. Komisiji pomaže zemljopisno određen odbor nadležan za razvoj.

2. Prilikom upućivanja na ovaj članak, primjenjuju se članci 5. i 7. Odluke 1999/468/EZ, uzimajući u obzir odredbe njezinog članka 8.

Rok utvrđen u članku 5. stavku 6. Odluke 1999/468/EZ iznosi tri mjeseca.

3. Odbor donosi svoj poslovnik.”

88)

Direktiva Vijeća 1999/31/EZ od 26. travnja 1999. o odlagalištu otpada (195).

Članak 17. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 17.

1. Komisiji pomaže odbor.

2. Prilikom upućivanja na ovaj članak, primjenjuju se članci 5. i 7. Odluke 1999/468/EZ (196), uzimajući u obzir odredbe njezinog članka 8.

Rok utvrđen u članku 5. stavku 6. Odluke 1999/468/EZ iznosi tri mjeseca.

3. Odbor donosi svoj poslovnik.

89)

Uredba Vijeća (EZ) br. 975/1999 od 29. travnja 1999. o utvrđivanju zahtjeva za provedbu aktivnosti razvojne suradnje koje doprinose općem cilju razvoja i konsolidiranja demokracije i vladavine prava te cilju poštivanja ljudskih prava i temeljnih sloboda (197).

Članak 13. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 13.

1. Komisiji pomaže Odbor za ljudska prava i demokraciju, u daljnjem tekstu ‚Odbor’.

2. Prilikom upućivanja na ovaj članak, primjenjuju se članci 5. i 7. Odluke 1999/468/EZ (198), uzimajući u obzir odredbe njezinog članka 8.

Rok utvrđen u članku 5. stavku 6. Odluke 1999/468/EZ iznosi tri mjeseca.

3. Odbor donosi svoj poslovnik.

90)

Direktiva 1999/45/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 31. svibnja 1999. o usklađivanju zakona i drugih propisa država članica u odnosu na razvrstavanje, pakiranje i označivanje opasnih pripravaka (199).

Članak 20. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 20.

1. Izmjene potrebne za prilagodbu priloga ovoj Direktivi s obzirom na tehnički napredak donose se u skladu s postupkom utvrđenim u članku 29. stavku 4. točki (a), Direktive 67/548/EEZ.

2. Komisiji pomaže odbor.

3. Prilikom upućivanja na ovaj članak, primjenjuju se članci 5. i 7. Odluke 1999/468/EZ (200), uzimajući u obzir odredbe njezinog članka 8.

Rok utvrđen u članku 5. stavku 6. Odluke 1999/468/EZ iznosi tri mjeseca.

4. Odbor donosi svoj poslovnik.

91)

Direktiva 1999/94/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. prosinca 1999. o raspoloživosti informacija za potrošače o potrošnji goriva i emisijama CO2 u vezi s prodajom novih osobnih vozila (201).

Članak 10. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 10.

1. Komisiji pomaže odbor.

2. Prilikom upućivanja na ovaj članak, primjenjuju se članci 5. i 7. Odluke 1999/468/EZ (202), uzimajući u obzir odredbe njezinog članka 8.

Rok utvrđen u članku 5. stavku 6. Odluke 1999/468/EZ iznosi tri mjeseca.

3. Odbor donosi svoj poslovnik.

(1) SL L 194, 25.7.1975., str. 39. Direktiva kako je zadnje izmijenjena Odlukom Komisije 96/350/EZ (SL L 135, 6.6.1996., str. 32.).

(2) Odluka Vijeća 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. o utvrđivanju postupaka za provedbu izvršnih ovlasti dodijeljenih Komisiji (SL L 184, 17.7.1999., str. 23.).”

(3) SL L 63, 13.3.1979., str. 1. Direktiva kako je zadnje izmijenjena Direktivom Europskog parlamenta i Vijeća 2002/12/EZ (SL L 77, 20.3.2002., str. 11.).

(4) Odluka Vijeća 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. o utvrđivanju postupaka za provedbu izvršnih ovlasti dodijeljenih Komisiji (SL L 184, 17.7.1999., str. 23.).”

(5) SL L 54, 5.3.1979., str. 124. Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 2329/98 (SL L 291, 30.10.1998., str. 2.).

(6) Odluka Vijeća 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. o utvrđivanju postupaka za provedbu izvršnih ovlasti dodijeljenih Komisiji (SL L 184, 17.7.1999., str. 23.).”

(7) SL L 229, 30.8.1980., str. 1. Direktiva kako je zadnje izmijenjena Direktivom Europskog parlamenta i Vijeća 96/70/EZ (SL L 299, 23.11.1996., str. 26.).

(8) SL L 31, 1.2.2002., str. 1., u daljnjem tekstu ‚Odbor’.

(9) Odluka Vijeća 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. o utvrđivanju postupaka za provedbu izvršnih ovlasti dodijeljenih Komisiji (SL L 184, 17.7.1999., str. 23.).”

(10) SL L 213, 21.7.1982., str. 8. Direktiva kako je zadnje izmijenjena Direktivom 1999/20/EZ (SL L 80, 25.3.1999., str. 20.).

(11) SL L 31, 1.2.2002., str. 1., u daljnjem tekstu ‚Odbor’.

(12) Odluka Vijeća 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. o utvrđivanju postupaka za provedbu izvršnih ovlasti dodijeljenih Komisiji (SL L 184, 17.7.1999., str. 23.).”

(13) SL L 372, 31.12.1985., str. 50.

(14) SL L 31, 1.2.2002., str. 1., u daljnjem tekstu ‚Odbor’.

(15) Odluka Vijeća 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. o utvrđivanju postupaka za provedbu izvršnih ovlasti dodijeljenih Komisiji (SL L 184, 17.7.1999., str. 23.).”

(16) SL L 370, 31.12.1985., str. 8. Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom Komisije (EZ) br. 1360/2002 (SL L 207, 5.8.2002., str. 1.).

(17) Odluka Vijeća 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. o utvrđivanju postupaka za provedbu izvršnih ovlasti dodijeljenih Komisiji (SL L 184, 17.7.1999., str. 23.).”

(18) SL L 145, 11.6.1988., str. 35. Direktiva kako je zadnje izmijenjena Direktivom Komisije 1999/12/EZ (SL L 77, 23.3.1999., str. 22.).

(19) Odluka Vijeća 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. o utvrđivanju postupaka za provedbu izvršnih ovlasti dodijeljenih Komisiji (SL L 184, 17.7.1999., str. 23.).”

(20) SL L 157, 24.6.1988., str. 28. Direktiva kako je zadnje izmijenjena Direktivom Europskog parlamenta i Vijeća 97/60/EZ (SL L 331, 3.12.1997., str. 7.).

(21) SL L 31, 1.2.2002., str. 1., u daljnjem tekstu ‚Odbor’.

(22) Odluka Vijeća 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. o utvrđivanju postupaka za provedbu izvršnih ovlasti dodijeljenih Komisiji (SL L 184, 17.7.1999., str. 23.).”

(23) SL L 184, 15.7.1988., str. 61. Direktiva kako je zadnje izmijenjena Direktivom Komisije 91/71/EEZ (SL L 42, 15.2.1991., str. 25.).

(24) SL L 31, 1.2.2002., str. 1., u daljnjem tekstu ‚Odbor’.

(25) Odluka Vijeća 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. o utvrđivanju postupaka za provedbu izvršnih ovlasti dodijeljenih Komisiji (SL L 184, 17.7.1999., str. 23.).”

(26) SL L 40, 11.2.1989., str. 12. Direktiva kako je izmijenjena Direktivom 93/68/EEZ (SL L 220, 30.8.1993., str. 1.).

(27) Odluka Vijeća 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. o utvrđivanju postupaka za provedbu izvršnih ovlasti dodijeljenih Komisiji (SL L 184, 17.7.1999., str. 23.).”

(28) SL L 40, 11.2.1989., str. 27. Direktiva kako je izmijenjena Direktivom Europskog parlamenta i Vijeća 94/34/EZ (SL L 237, 10.9.1994., str. 1.).

(29) SL L 31, 1.2.2002., str. 1., u daljnjem tekstu ‚Odbor’.

(30) Odluka Vijeća 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. o utvrđivanju postupaka za provedbu izvršnih ovlasti dodijeljenih Komisiji (SL L 184, 17.7.1999., str. 23.).”

(31) SL L 40, 11.2.1989., str. 34. Direktiva kako je izmijenjena Aktom o pristupanju iz 1994.

(32) SL L 31, 1.2.2002., str. 1., u daljnjem tekstu ‚Odbor’.

(33) Odluka Vijeća 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. o utvrđivanju postupaka za provedbu izvršnih ovlasti dodijeljenih Komisiji (SL L 184, 17.7.1999., str. 23.).”

(34) SL L 40, 11.2.1989., str. 38.

(35) SL L 31, 1.2.2002., str. 1., u daljnjem tekstu ‚Odbor’.

(36) Odluka Vijeća 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. o utvrđivanju postupaka za provedbu izvršnih ovlasti dodijeljenih Komisiji (SL L 184, 17.7.1999., str. 23.).”

(37) SL L 186, 30.6.1989., str. 27. Direktiva kako je zadnje izmijenjena Direktivom Europskog parlamenta i Vijeća 1999/41/EZ (SL L 172, 8.7.1999., str. 38.).

(38) SL L 31, 1.2.2002., str. 1., u daljnjem tekstu ‚Odbor’.

(39) Odluka Vijeća 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. o utvrđivanju postupaka za provedbu izvršnih ovlasti dodijeljenih Komisiji (SL L 184, 17.7.1999., str. 23.).”

(40) SL L 160, 12.6.1989., str. 1. Direktiva kako je zadnje izmijenjena Uredbom Europskog parlamenta i Vijeća (EZ) br. 3378/94 (SL L 366, 31.12.1994., str. 1.).

(41) SL L 183, 29.6.1989., str. 1.

(42) Odluka Vijeća 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. o utvrđivanju postupaka za provedbu izvršnih ovlasti dodijeljenih Komisiji (SL L 184, 17.7.1999., str. 23.).”

(43) SL L 88, 3.4.1990., str. 1. Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom Komisije (EZ) br. 2197/95 (SL L 221, 19.9.1995., str. 2.).

(44) Odluka Vijeća 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. o utvrđivanju postupaka za provedbu izvršnih ovlasti dodijeljenih Komisiji (SL L 184, 17.7.1999., str. 23.).”

(45) SL L 117, 8.5.1990., str. 1. Direktiva kako je zadnje izmijenjena Odlukom 2001/204/EZ (SL L 73, 15.3.2001., str. 32.).

(46) Odluka Vijeća 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. o utvrđivanju postupaka za provedbu izvršnih ovlasti dodijeljenih Komisiji (SL L 184, 17.7.1999., str. 23.).”

(47) SL L 276, 6.10.1990., str. 40.

(48) SL L 31, 1.2.2002., str. 1., u daljnjem tekstu ‚Odbor’.

(49) Odluka Vijeća 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. o utvrđivanju postupaka za provedbu izvršnih ovlasti dodijeljenih Komisiji (SL L 184, 17.7.1999., str. 23.).”

(50) SL L 135, 30.5.1991., str. 40. Direktiva kako je izmijenjena Direktivom Komisije 98/15/EZ (SL L 67, 7.3.1998., str. 29.).

(51) Odluka Vijeća 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. o utvrđivanju postupaka za provedbu izvršnih ovlasti dodijeljenih Komisiji (SL L 184, 17.7.1999., str. 23.).”

(52) SL L 133, 28.5.1991., str. 1. Uredba kako je izmijenjena Uredbom (EEZ) br. 2104/93 (SL L 191, 31.7.1993., str. 1.).

(53) Odluka Vijeća 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. o utvrđivanju postupaka za provedbu izvršnih ovlasti dodijeljenih Komisiji (SL L 184, 17.7.1999., str. 23.).”

(54) SL L 149, 14.6.1991., str. 1. Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom Europskog parlamenta i Vijeća (EZ) br. 2061/96 (SL L 277, 30.10.1996., str. 1.).

(55) Odluka Vijeća 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. o utvrđivanju postupaka za provedbu izvršnih ovlasti dodijeljenih Komisiji (SL L 184, 17.7.1999., str. 23.).”

(56) SL L 237, 24.8.1991., str. 1. Direktiva kako je zadnje izmijenjena Direktivom Komisije 2000/56/EZ (SL L 237, 21.9.2000., str. 45.).

(57) Odluka Vijeća 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. o utvrđivanju postupaka za provedbu izvršnih ovlasti dodijeljenih Komisiji (SL L 184, 17.7.1999., str. 23.).”

(58) SL L 375, 31.12.1991., str. 1.

(59) Odluka Vijeća 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. o utvrđivanju postupaka za provedbu izvršnih ovlasti dodijeljenih Komisiji (SL L 184, 17.7.1999., str. 23.).”

(60) SL L 373, 31.12.1991., str. 29. Direktiva kako je izmijenjena Aktom o pristupanju iz 1994.

(61) Odluka Vijeća 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. o utvrđivanju postupaka za provedbu izvršnih ovlasti dodijeljenih Komisiji (SL L 184, 17.7.1999., str. 23.).”

(62) SL L 374, 31.12.1991., str. 32.

(63) Odluka Vijeća 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. o utvrđivanju postupaka za provedbu izvršnih ovlasti dodijeljenih Komisiji (SL L 184, 17.7.1999., str. 23.).”

(64) SL L 374, 31.12.1991., str. 4.

(65) Odluka Vijeća 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. o utvrđivanju postupaka za provedbu izvršnih ovlasti dodijeljenih Komisiji (SL L 184, 17.7.1999., str. 23.).”

(66) SL L 113, 30.4.1992., str. 19.

(67) Odluka Vijeća 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. o utvrđivanju postupaka za provedbu izvršnih ovlasti dodijeljenih Komisiji (SL L 184, 17.7.1999., str. 23.).”

(68) SL L 206, 22.7.1992., str. 7. Direktiva kako je zadnje izmijenjena Direktivom 97/62/EZ (SL L 305, 8.11.1997., str. 42.).

(69) Odluka Vijeća 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. o utvrđivanju postupaka za provedbu izvršnih ovlasti dodijeljenih Komisiji (SL L 184, 17.7.1999., str. 23.).”

(70) SL L 228, 11.8.1992., str. 24.

(71) Odluka Vijeća 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. o utvrđivanju postupaka za provedbu izvršnih ovlasti dodijeljenih Komisiji (SL L 184, 17.7.1999., str. 23.).”

(72) SL L 297, 13.10.1992., str. 16.

(73) Odluka Vijeća 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. o utvrđivanju postupaka za provedbu izvršnih ovlasti dodijeljenih Komisiji (SL L 184, 17.7.1999., str. 23.).”

(74) SL L 373, 21.12.1992., str. 26.

(75) Odluka Vijeća 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. o utvrđivanju postupaka za provedbu izvršnih ovlasti dodijeljenih Komisiji (SL L 184, 17.7.1999., str. 23.).”

(76) SL L 37, 13.2.1993., str. 1.

(77) SL L 31, 1.2.2002., str. 1., u daljnjem tekstu ‚Odbor’.

(78) Odluka Vijeća 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. o utvrđivanju postupaka za provedbu izvršnih ovlasti dodijeljenih Komisiji (SL L 184, 17.7.1999., str. 23.).”

(79) SL L 52, 4.3.1993., str. 18.

(80) SL L 31, 1.2.2002., str. 1., u daljnjem tekstu ‚Odbor’.

(81) Odluka Vijeća 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. o utvrđivanju postupaka za provedbu izvršnih ovlasti dodijeljenih Komisiji (SL L 184, 17.7.1999., str. 23.).”

(82) SL L 84, 5.4.1993., str. 1.

(83) Odluka Vijeća 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. o utvrđivanju postupaka za provedbu izvršnih ovlasti dodijeljenih Komisiji (SL L 184, 17.7.1999., str. 23.).”

(84) SL L 98, 24.4.1993., str. 1. Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom Komisije (EZ) br. 2197/95 (SL L 221, 19.9.1995., str. 2.).

(85) Odluka Vijeća 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. o utvrđivanju postupaka za provedbu izvršnih ovlasti dodijeljenih Komisiji (SL L 184, 17.7.1999., str. 23.).”

(86) SL L 149, 21.6.1993., str. 1. Direktiva kako je zadnje izmijenjena Direktivom 97/77/EZ (SL L 10, 16.1.1998., str. 28.).

(87) Odluka Vijeća 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. o utvrđivanju postupaka za provedbu izvršnih ovlasti dodijeljenih Komisiji (SL L 184, 17.7.1999., str. 23.).”

(88) SL L 149, 21.6.1993., str. 5. Direktiva kako je zadnje izmijenjena Direktivom 97/77/EZ.

(89) Odluka Vijeća 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. o utvrđivanju postupaka za provedbu izvršnih ovlasti dodijeljenih Komisiji (SL L 184, 17.7.1999., str. 23.).”

(90) SL L 149, 21.6.1993., str. 10. Direktiva kako je zadnje izmijenjena Direktivom 97/77/EZ.

(91) Odluka Vijeća 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. o utvrđivanju postupaka za provedbu izvršnih ovlasti dodijeljenih Komisiji (SL L 184, 17.7.1999., str. 23.).”

(92) SL L 169, 12.7.1993., str. 1. Direktiva kako je zadnje izmijenjena Direktivom Europskog parlamenta i Vijeća 2001/104/EZ (SL L 6, 10.1.2002., str. 50.).

(93) Odluka Vijeća 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. o utvrđivanju postupaka za provedbu izvršnih ovlasti dodijeljenih Komisiji (SL L 184, 17.7.1999., str. 23.).”

(94) SL L 175, 19.7.1993., str. 1.

(95) SL L 31, 1.2.2002., str. 1., u daljnjem tekstu ‚Odbor’.

(96) Odluka Vijeća 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. o utvrđivanju postupaka za provedbu izvršnih ovlasti dodijeljenih Komisiji (SL L 184, 17.7.1999., str. 23.).”

(97) SL L 167, 9.7.1993., str. 31. Odluka kako je izmijenjena Odlukom 1999/296/EZ (SL L 117, 5.5.1999., str. 35.).

(98) Odluka Vijeća 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. o utvrđivanju postupaka za provedbu izvršnih ovlasti dodijeljenih Komisiji (SL L 184, 17.7.1999., str. 23.).”

(99) SL L 186, 28.7.1993., str. 1. Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom Komisije (EZ) br. 1636/2001 (SL L 222, 17.8.2001., str. 1.).

(100) Odluka Vijeća 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. o utvrđivanju postupaka za provedbu izvršnih ovlasti dodijeljenih Komisiji (SL L 184, 17.7.1999., str. 23.).”

(101) SL L 187, 29.7.1993., str. 52. Direktiva kako je zadnje izmijenjena Direktivom Komisije 97/15/EZ (SL L 95, 10.4.1997., str. 16.).

(102) Odluka Vijeća 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. o utvrđivanju postupaka za provedbu izvršnih ovlasti dodijeljenih Komisiji (SL L 184, 17.7.1999., str. 23.).”

(103) SL L 244, 30.9.1993., str. 23. Direktiva kako je izmijenjena Aktom o pristupanju iz 1994.

(104) SL L 31, 1.2.2002., str. 1.

(105) Odluka Vijeća 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. o utvrđivanju postupaka za provedbu izvršnih ovlasti dodijeljenih Komisiji (SL L 184, 17.7.1999., str. 23.).”

(106) SL L 290, 24.11.1993., str. 14.

(107) SL L 31, 1.2.2002., str. 1., u daljnjem tekstu ‚Odbor’.

(108) Odluka Vijeća 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. o utvrđivanju postupaka za provedbu izvršnih ovlasti dodijeljenih Komisiji (SL L 184, 17.7.1999., str. 23.).”

(109) SL L 237, 10.9.1994., str. 3. Direktiva kako je izmijenjena Direktivom Europskog parlamenta i Vijeća 96/83/EZ (SL L 48, 19.2.1997., str. 16.).

(110) SL L 31, 1.2.2002., str. 1., u daljnjem tekstu ‚Odbor’.

(111) Odluka Vijeća 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. o utvrđivanju postupaka za provedbu izvršnih ovlasti dodijeljenih Komisiji (SL L 184, 17.7.1999., str. 23.).”

(112) SL L 237, 10.9.1994., str. 13.

(113) SL L 31, 1.2.2002., str. 1., u daljnjem tekstu ‚Odbor’.

(114) Odluka Vijeća 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. o utvrđivanju postupaka za provedbu izvršnih ovlasti dodijeljenih Komisiji (SL L 184, 17.7.1999., str. 23.).”

(115) SL L 182, 16.7.1994., str. 4. Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 2840/98 (SL L 354, 30.12.1998., str. 14.).

(116) SL L 189, 30.7.1996., str. 1.

(117) Odluka Vijeća 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. o utvrđivanju postupaka za provedbu izvršnih ovlasti dodijeljenih Komisiji (SL L 184, 17.7.1999., str. 23.).”

(118) SL L 319, 12.12.1994., str. 1.

(119) Odluka Vijeća 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. o utvrđivanju postupaka za provedbu izvršnih ovlasti dodijeljenih Komisiji (SL L 184, 17.7.1999., str. 23.).”

(120) SL L 365, 31.12.1994., str. 34.

(121) Odluka Vijeća 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. o utvrđivanju postupaka za provedbu izvršnih ovlasti dodijeljenih Komisiji (SL L 184, 17.7.1999., str. 23.).”

(122) SL L 365, 31.12.1994., str. 10.

(123) Odluka Vijeća 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. o utvrđivanju postupaka za provedbu izvršnih ovlasti dodijeljenih Komisiji (SL L 184, 17.7.1999., str. 23.).”

(124) SL L 365, 31.12.1994., str. 24.

(125) Odluka Vijeća 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. o utvrđivanju postupaka za provedbu izvršnih ovlasti dodijeljenih Komisiji (SL L 184, 17.7.1999., str. 23.).”

(126) SL L 61, 18.3.1995., str. 1. Direktiva kako je zadnje izmijenjena Direktivom Europskog parlamenta i Vijeća 2001/5/EZ (SL L 55, 24.2.2001., str. 59.).

(127) SL L 31, 1.2.2002., str. 1., u daljnjem tekstu ‚Odbor’.

(128) Odluka Vijeća 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. o utvrđivanju postupaka za provedbu izvršnih ovlasti dodijeljenih Komisiji (SL L 184, 17.7.1999., str. 23.).”

(129) SL L 257, 27.10.1995., str. 1.

(130) Odluka Vijeća 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. o utvrđivanju postupaka za provedbu izvršnih ovlasti dodijeljenih Komisiji (SL L 184, 17.7.1999., str. 23.).”

(131) SL L 270, 13.11.1995., str. 1. Uredba kako je izmijenjena Uredbom Komisije (EZ) br. 1638/2001 (SL L 222, 17.8.2001., str. 29.).

(132) Odluka Vijeća 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. o utvrđivanju postupaka za provedbu izvršnih ovlasti dodijeljenih Komisiji (SL L 184, 17.7.1999., str. 23.).”

(133) SL L 78, 28.3.1996., str. 27.

(134) Odluka Vijeća 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. o utvrđivanju postupaka za provedbu izvršnih ovlasti dodijeljenih Komisiji (SL L 184, 17.7.1999., str. 23.).”

(135) SL L 163, 2.7.1996., str. 1.

(136) SL L 235, 17.9.1996., str. 6.

(137) Odluka Vijeća 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. o utvrđivanju postupaka za provedbu izvršnih ovlasti dodijeljenih Komisiji (SL L 184, 17.7.1999., str. 23.).”

(138) SL L 257, 10.10.1996., str. 26.

(139) Odluka Vijeća 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. o utvrđivanju postupaka za provedbu izvršnih ovlasti dodijeljenih Komisiji (SL L 184, 17.7.1999., str. 23.).”

(140) SL L 296, 21.11.1996., str. 55.

(141) Odluka Vijeća 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. o utvrđivanju postupaka za provedbu izvršnih ovlasti dodijeljenih Komisiji (SL L 184, 17.7.1999., str. 23.).”

(142) SL L 299, 23.11.1996., str. 1.

(143) SL L 31, 1.2.2002., str. 1., u daljnjem tekstu ‚Odbor’.

(144) Odluka Vijeća 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. o utvrđivanju postupaka za provedbu izvršnih ovlasti dodijeljenih Komisiji (SL L 184, 17.7.1999., str. 23.).”

(145) SL L 306, 28.11.1996., str. 1.

(146) Odluka Vijeća 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. o utvrđivanju postupaka za provedbu izvršnih ovlasti dodijeljenih Komisiji (SL L 184, 17.7.1999., str. 23.).”

(147) SL L 10, 14.1.1997., str. 13.

(148) Odluka Vijeća 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. o utvrđivanju postupaka za provedbu izvršnih ovlasti dodijeljenih Komisiji (SL L 184, 17.7.1999., str. 23.).”

(149) SL L 61, 3.3.1997., str. 1. Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom Komisije (EZ) br. 2476/2001 (SL L 334, 18.12.2001., str. 3.).

(150) Odluka Vijeća 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. o utvrđivanju postupaka za provedbu izvršnih ovlasti dodijeljenih Komisiji (SL L 184, 17.7.1999., str. 23.).”

(151) SL L 32, 3.2.1997., str. 1.

(152) Odluka Vijeća 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. o utvrđivanju postupaka za provedbu izvršnih ovlasti dodijeljenih Komisiji (SL L 184, 17.7.1999., str. 23.).”

(153) SL L 46, 17.2.1997., str. 1. Direktiva kako je zadnje izmijenjena Direktivom Komisije 2001/11/EZ (SL L 48, 17.2.2001., str. 20.).

(154) Odluka Vijeća 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. o utvrđivanju postupaka za provedbu izvršnih ovlasti dodijeljenih Komisiji (SL L 184, 17.7.1999., str. 23.).”

(155) SL L 14, 17.1.1997., str. 7. Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom Komisije (EZ) br. 1614/2002 (SL L 244, 12.9.2002., str. 7.).

(156) Odluka Vijeća 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. o utvrđivanju postupaka za provedbu izvršnih ovlasti dodijeljenih Komisiji (SL L 184, 17.7.1999., str. 23.).”

(157) SL L 43, 14.2.1997., str. 1.

(158) SL L 31, 1.2.2002., str. 1., u daljnjem tekstu ‚Odbor’.

(159) Odluka Vijeća 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. o utvrđivanju postupaka za provedbu izvršnih ovlasti dodijeljenih Komisiji (SL L 184, 17.7.1999., str. 23.).”

(160) SL L 52, 22.2.1997., str. 1.

(161) Odluka Vijeća 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. o utvrđivanju postupaka za provedbu izvršnih ovlasti dodijeljenih Komisiji (SL L 184, 17.7.1999., str. 23.).”

(162) SL L 85, 27.3.1997., str. 1.

(163) Odluka Vijeća 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. o utvrđivanju postupaka za provedbu izvršnih ovlasti dodijeljenih Komisiji (SL L 184, 17.7.1999., str. 23.).”

(164) SL L 202, 30.7.1997., str. 1.

(165) Odluka Vijeća 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. o utvrđivanju postupaka za provedbu izvršnih ovlasti dodijeljenih Komisiji (SL L 184, 17.7.1999., str. 23.).”

(166) SL L 287, 21.10.1997., str. 1.

(167) Odluka Vijeća 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. o utvrđivanju postupaka za provedbu izvršnih ovlasti dodijeljenih Komisiji (SL L 184, 17.7.1999., str. 23.).”

(168) SL L 15, 21.1.1998., str. 14. Direktiva kako je izmijenjena Direktivom 2002/39/EZ (SL L 176, 5.7.2002., str. 21.).

(169) Odluka Vijeća 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. o utvrđivanju postupaka za provedbu izvršnih ovlasti dodijeljenih Komisiji (SL L 184, 17.7.1999., str. 23.).”

(170) SL L 123, 24.4.1998., str. 1.

(171) SL L 58, 27.2.1998., str. 1.

(172) Odluka Vijeća 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. o utvrđivanju postupaka za provedbu izvršnih ovlasti dodijeljenih Komisiji (SL L 184, 17.7.1999., str. 23.).”

(173) SL L 162, 5.6.1998., str. 1.

(174) Odluka Vijeća 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. o utvrđivanju postupaka za provedbu izvršnih ovlasti dodijeljenih Komisiji (SL L 184, 17.7.1999., str. 23.).”

(175) SL 268, 3.10.1998., str. 1.

(176) Odluka Vijeća 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. o utvrđivanju postupaka za provedbu izvršnih ovlasti dodijeljenih Komisiji (SL L 184, 17.7.1999., str. 23.).”

(177) SL L 350, 28.12.1998, str. 58. Direktiva kako je izmijenjena Direktivom Komisije 2000/71/EZ (SL L 287, 14.11.2000., str. 46.).

(178) Odluka Vijeća 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. o utvrđivanju postupaka za provedbu izvršnih ovlasti dodijeljenih Komisiji (SL L 184, 17.7.1999., str. 23.).”

(179) SL L 331, 7.12.1998., str. 1.

(180) Odluka Vijeća 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. o utvrđivanju postupaka za provedbu izvršnih ovlasti dodijeljenih Komisiji (SL L 184, 17.7.1999., str. 23.).”

(181) SL L 33, 6.2.1999., str. 1.

(182) Odluka Vijeća 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. o utvrđivanju postupaka za provedbu izvršnih ovlasti dodijeljenih Komisiji (SL L 184, 17.7.1999., str. 23.).”

(183) SL L 66, 13.3.1999., str. 16.

(184) SL L 31, 1.2.2002., str. 1., u daljnjem tekstu ‚Odbor’.

(185) Odluka Vijeća 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. o utvrđivanju postupaka za provedbu izvršnih ovlasti dodijeljenih Komisiji (SL L 184, 17.7.1999., str. 23.).”

(186) SL L 66, 13.3.1999., str. 26.

(187) SL L 31, 1.2.2002., str. 1., u daljnjem tekstu ‚Odbor’.

(188) Odluka Vijeća 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. o utvrđivanju postupaka za provedbu izvršnih ovlasti dodijeljenih Komisiji (SL L 184, 17.7.1999., str. 23.).”

(189) SL L 91, 7.4.1999., str. 10.

(190) Odluka Vijeća 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. o utvrđivanju postupaka za provedbu izvršnih ovlasti dodijeljenih Komisiji (SL L 184, 17.7.1999., str. 23.).”

(191) SL L 63, 12.3.1999., str. 6.

(192) Odluka Vijeća 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. o utvrđivanju postupaka za provedbu izvršnih ovlasti dodijeljenih Komisiji (SL L 184, 17.7.1999., str. 23.).”

(193) SL L 108, 27.4.1999., str. 2.

(194) Odluka Vijeća 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. o utvrđivanju postupaka za provedbu izvršnih ovlasti dodijeljenih Komisiji (SL L 184, 17.7.1999., str. 23.).”

(195) SL L 182, 16.7.1999., str. 1.

(196) Odluka Vijeća 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. o utvrđivanju postupaka za provedbu izvršnih ovlasti dodijeljenih Komisiji (SL L 184, 17.7.1999., str. 23.).”

(197) SL L 120, 8.5.1999., str. 1.

(198) Odluka Vijeća 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. o utvrđivanju postupaka za provedbu izvršnih ovlasti dodijeljenih Komisiji (SL L 184, 17.7.1999., str. 23.).”

(199) SL L 200, 30.7.1999., str. 1. Direktiva kako je izmijenjena Direktivom Komisije 2001/60/EZ (SL L 226, 22.8.2001., str. 5.).

(200) Odluka Vijeća 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. o utvrđivanju postupaka za provedbu izvršnih ovlasti dodijeljenih Komisiji (SL L 184, 17.7.1999., str. 23.).”

(201) SL L 12, 18.1.2000., str. 16.

(202) Odluka Vijeća 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. o utvrđivanju postupaka za provedbu izvršnih ovlasti dodijeljenih Komisiji (SL L 184, 17.7.1999., str. 23.).”

01/Sv. 16

Službeni list Europske unije

149

32003R2004

L 297/1

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

UREDBA (EZ) br. 2004/2003 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

od 4. studenoga 2003.

o propisima kojima se uređuju političke stranke na europskoj razini i pravilima o njihovom financiranju

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice, a posebno njegov članak 191.,

uzimajući u obzir prijedlog Komisije,

u skladu s postupkom predviđenim u članku 251. Ugovora (1),

budući da:

(1)	U članku 191. Ugovora navodi se da su političke stranke na europskoj razini važne kao čimbenik integracije unutar Unije te da pridonose stvaranju europske svijesti i izražavanju političke volje građana Unije.

(2)	Za političke stranke na europskoj razini trebalo bi utvrditi niz osnovnih pravila u obliku propisa, posebno onih koji se odnose na njihovo financiranje. Iskustvo stečeno primjenom ove Uredbe trebalo bi pokazati u kojoj bi mjeri te propise trebalo dopuniti dodatnim pravilima.

(3)	Pokazalo se da su članovi političke stranke na europskoj razini ili građani koji su se okupili u političku stranku ili političke stranke koje zajedno čine koaliciju. Stoga bi se u smislu ove Uredbe trebali pojasniti pojmovi „politička stranka” i „koalicija političkih stranaka”.

(4)

Kako bismo mogli prepoznati „političku stranku na europskoj razini”, važno je postaviti određene uvjete. Političke bi stranke na europskoj razini posebno trebale poštovati načela na kojima je osnovana Europska unija, kako je utvrđeno u Ugovorima i priznato u Povelji o temeljnim pravima Europske unije.

(5)	Trebalo bi utvrditi postupak koji trebaju slijediti političke stranke na europskoj razini koje u skladu s ovom uredbom žele primati financijsku potporu.

(6)	Trebalo bi također omogućiti redovitu provjeru uvjeta na temelju kojih će se identificirati politička stranka na europskoj razini.

(7)	Političke stranke na europskoj razini koje se financiraju na temelju ove Uredbe trebale bi preuzeti obveze kojima se osigurava transparentnost izvora financiranja.

(8)

U skladu s Deklaracijom br. 11 o članku 191. Ugovora o osnivanju Europske zajednice koja je priložena Završnom aktu Ugovora iz Nice, financiranje dodijeljeno u skladu s ovom uredbom ne bi se trebala koristiti ni za izravno ni za neizravno financiranje političkih stranaka na nacionalnoj razini. Na temelju iste deklaracije, odredbe o financiranju političkih stranaka na europskoj razini trebalo bi primjenjivati na jednakoj osnovi za sve političke snage koje su zastupljene u Europskom parlamentu.

(9)	Trebalo bi utvrditi vrstu rashoda koji se mogu financirati na temelju ove Uredbe.

(10)	Sredstva dodijeljena za financiranje na temelju ove Uredbe trebala bi se utvrditi u skladu s godišnjim proračunskim postupkom.

(11)	Potrebno je osigurati maksimalnu transparentnost i financijsku kontrolu političkih stranaka na europskoj razini koje se financiraju iz općeg proračuna Europske unije.

(12)	Za proračunska sredstva koja su na raspolaganju svake godine treba utvrditi ključ raspodjele, uzimajući u obzir, s jedne strane, broj korisnika, te, s druge strane, broj izabranih članova u Europskom parlamentu.

(13)	Kod tehničke pomoći koju političkim strankama na europskoj razini pruža Europski parlament trebalo bi voditi računa o načelu jednakog postupanja.

(14)	Primjenu ove Uredbe i aktivnosti koje se financiraju trebali bi se provjeriti u izvješću Europskog parlamenta koje bi se trebao objaviti.

(15)	Sudska kontrola koja je u nadležnosti Suda EZ-a pomoći će da se osigura ispravna primjena ove Uredbe.

(16)	Kako bi se olakšao prijelaz na nova pravila, trebalo bi odgoditi primjenu nekih od odredbi iz ove Uredbe dok se ne konstituira Europski parlament nakon izbora u lipnju 2004.,

DONIJELI SU OVU UREDBU:

Članak 1.

Predmet i područje primjene

Ova Uredba utvrđuje propise za političke stranke na europskoj razini i pravila o njihovom financiranju.

Članak 2.

Definicije

Za potrebe ove Uredbe:

„politička stranka” znači udruženje građana:

—	koje slijedi političke ciljeve, i

—	koje priznaje pravni poredak ili je osnovana u skladu s pravnim poretkom najmanje jedne države članice;

2.	„koalicija političkih stranaka” znači strukturirana suradnja između najmanje dviju političkih stranaka;

3.	„politička stranka na europskoj razini” znači politička stranka ili koalicija političkih stranaka koja zadovoljava uvjete iz članka 3.

Članak 3.

Uvjeti

Politička stranka na europskoj razini mora ispunjavati sljedeće uvjete:

(a)	u državi članici u kojoj je njezino sjedište mora imati pravnu osobnost;

(b)

u najmanje četvrtini država članica moraju je predstavljati zastupnici Europskog parlamenta ili u nacionalnim parlamentima ili u regionalnim parlamentima ili u regionalnim skupštinama, ili

u najmanje četvrtini država članica na posljednjim je izborima za Europski parlament morala dobiti najmanje tri posto danih glasova u svakoj od tih država članica;

(c)	mora poštovati, posebno u svom programu i kroz svoje aktivnosti, načela na kojima je osnovana Europska unija, a to su načela slobode, demokracije, poštovanja ljudskih prava i temeljnih sloboda i vladavine prava,

(d)	morala je sudjelovati u izborima za Europski parlament ili izraziti namjeru da će to učiniti.

Članak 4.

Zahtjev za financiranje

1. Kako bi dobila sredstva iz općeg proračuna Europske unije, politička stranka na europskoj razini svake godine podnosi zahtjev Europskom parlamentu.

Europski parlament donosi odluku unutar tri mjeseca te odobrava i upravlja odgovarajućim sredstvima.

2. Uz prvi zahtjev prilažu se sljedeći dokumenti:

(a)	dokumenti koji dokazuju da podnositelj ispunjava uvjete propisane člankom 3.;

(b)	politički program koji navodi ciljeve političke stranke na europskoj razini;

(c)

statut u kojemu se utvrđuju osobito tijela koja su odgovorna za političko i financijsko upravljanje kao i tijela ili fizičke osobe koje su u svakoj od dotičnih država članica ovlaštene za pravno zastupanje, osobito radi stjecanja ili raspolaganja pokretnom i nepokretnom imovinom te zadužene za zastupanje u pravnim postupcima.

3. O svakoj izmjeni dokumenata iz stavka 2., osobito političkog programa ili statuta koji su već predstavljen, unutar dva mjeseca obavješćuje se Europski parlament. Ako takva obavijest izostane, financiranje se suspendira.

Članak 5.

Provjera

1. Europski parlament redovito provjerava ispunjavaju li političke strane na europskoj razini i dalje uvjete propisane člankom 3. točkama (a) i (b).

2. S obzirom na uvjet naveden u članku 3. točki (c), na zahtjev jedne trećine svojih članova koji predstavljaju najmanje tri političke skupine u Europskom parlamentu, Europski parlament većinom glasova svojih članova potvrđuje da politička stranka na europskoj razini nastavlja ispunjavati navedeni uvjet.

Prije provođenja takve provjere Europski parlament saslušava predstavnike odgovarajuće političke stranke na europskoj razini i traži od odbora sastavljenog od nezavisnih istaknutih osoba da u razumnom roku daju mišljenje o tom pitanju.

Odbor čine tri člana, od kojih po jednog imenuju Europski parlament, Vijeće i Komisija. Europski parlament osigurava tajništvo i financiranje odbora.

3. Ako Europski parlament utvrdi da više nije ispunjen neki od uvjeta iz članka 3. točaka (a), (b) i (c), odgovarajuća politička stranka na europskoj razini, koja je iz tog razloga izgubila taj status, isključuje se iz financiranja na temelju ove Uredbe.

Članak 6.

Obveze vezane za financiranje

Politička stranka na europskoj razini:

(a)	godišnje objavljuje svoje prihode i rashode te izjavu o imovini i obvezama;

(b)	prijavljuje svoje izvore financiranja dostavljanjem popisa donatora i iznosa donacija koje su primili od svakog pojedinačnog donatora, izuzev donacija koje ne prelaze 500 eura;

(c)

ne smije prihvatiti:

—	anonimne donacije,

—	donacije iz proračuna političkih grupa u Europskom parlamentu,

—	donacije od bilo kojeg poduzeća na koje bi izravno ili neizravno bitno mogle utjecati tijela javne vlasti na temelju vlasništva ili financijskog udjela u istima ili pravila koja se odnose na poduzeće,

—	donacije koje prelaze 12 000 eura godišnje po donatoru bilo od fizičke ili pravne osobe, osim u slučaju poduzeća iz treće alineje i ne dovodeći u pitanje drugi podstavak.

Dopušteni su doprinosi političkih stranaka koje su članovi političke stranke na europskoj razini. Oni ne smiju prijeći 40 % godišnjeg proračuna te stranke.

Članak 7.

Zabrana financiranja

Financiranje političkih stranaka na europskoj razini iz općeg proračuna Europske unije ili nekog drugog izvora ne smije služiti za izravno ili neizravno financiranje drugih političkih stranaka, a posebno nacionalnih stranaka, za koje i dalje vrijede nacionalni propisi.

Članak 8.

Vrsta rashoda

Sredstva koja se dobiju iz općeg proračuna Europske unije u skladu s ovom Uredbom mogu se koristiti za rashode koji su izravno povezani s ciljevima postavljenima u političkom programu iz članka 4. stavka 2. točke (b).

Takav rashod uključuje administrativne rashode i rashode povezane s tehničkom pomoći, sastancima, istraživanjem, prekograničnim događajima, studijama, informacijama i publikacijama.

Članak 9.

Provedba i kontrola

1. Sredstva za financiranje političkih stranaka na europskoj razini utvrđuju se u okviru godišnjeg proračunskog postupka i provode se u skladu s Financijskom uredbom koja se primjenjuje na opći proračun Europskih zajednica (2).

2. Procjena i amortizacija pokretne i nepokretne imovine provodi se u skladu s Uredbom Vijeća (EZ) br. 2909/2000 od 29. prosinca 2000. o računovodstvenom upravljanju nefinancijskom dugotrajnom materijalnom imovinom Europskih zajednica (3).

3. Kontrola financiranja odobrenog na temelju ove Uredbe obavlja se u skladu s Financijskom uredbom i njezinim provedbenim propisima.

Kontrola se također obavlja na temelju godišnjeg potvrđivanja od strane vanjskog i neovisnog revizora. Ova se potvrda šalje Europskom parlamentu u roku od šest mjeseci od kraja financijske godine na koju se odnosi.

4. Na temelju ove Uredbe sva sredstva koja političke stranke na europskoj razini nepropisno prime iz općeg proračuna Europske unije vraćaju se u taj proračun.

5. Političke stranke na europskoj razini koje primaju financiranje na temelju ove Uredbe Revizorskom sudu na njegov zahtjev dostavljaju sve potrebne dokumente ili informacije za izvršavanje njegove zadaće.

Naprave li političke stranke na europskoj razini rashode zajedno s nacionalnim političkim strankama i ostalim organizacijama, Revizorskom se sudu stavlja na raspolaganje dokaz za rashode načinjene od strane političkih stranaka na europskoj razini.

6. Financiranje političkih stranaka na europskoj razini kao tijela koja slijede cilj općeg europskog interesa ne podliježe odredbama članka 113. Financijske uredbe koje se odnose na smanjenje financiranja.

Članak 10.

Raspodjela

1. Raspoloživa sredstva raspoređuju se godišnje političkim strankama na europskoj razini koje su dobile pozitivan odgovor na svoj zahtjev za financiranjem iz članka 4. i to:

(a)	15 % sredstava raspoređuje se u jednakim dijelovima;

(b)	85 % sredstava raspoređuje se između onih koji imaju izabrane članove u Europskom parlamentu, a razmjerno broju izabranih članova.

Za potrebe primjene ovih odredbi, član Europskog parlamenta može biti član samo jedne političke stranke na europskoj razini.

2. Financiranje iz općeg proračuna Europske unije ne smije prijeći 75 % proračuna političke stranke na europskoj razini. Teret dokaza leži na odgovarajućoj političkoj stranci na europskoj razini.

Članak 11.

Tehnička podrška

Cjelokupna tehnička podrška koju političkim strankama na europskoj razini pruža Europski parlament temelji se na načelu jednakog tretmana. Tehnička se podrška pruža pod uvjetima ne manje povoljnima od uvjeta koji se nude drugim vanjskim organizacijama i udruženjima koji imaju slične pogodnosti, a ostvaruje se uz račun i plaćanje.

Europski parlament u godišnjem izvješću objavljuje detalje vezane uz tehničku podršku koja se pruža svim političkim strankama na europskoj razini.

Članak 12.

Izvješće

Najkasnije do 15. veljače 2006. Europski parlament objavljuje izvješće o primjeni ove Uredbe i aktivnosti koje se financiraju. Izvješće, prema potrebi, navodi moguće izmjene koje treba izvršiti u sustavu financiranja.

Članak 13.

Stupanje na snagu i primjena

Ova Uredba stupa na snagu tri mjeseca od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Članci 4. do 10. primjenjuju se od dana prvog zasjedanja koje se održava nakon izbora za Europski parlament u lipnju 2004.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 4. studenoga 2003.

Za Europski parlament

Predsjednik

P. COX

Za Vijeće

Predsjednik

G. TREMONTI

(1) Mišljenje Europskog parlamenta od 19. lipnja 2003. (još nije objavljeno u Službenom listu) i Odluka Vijeća od 29. rujna 2003.

(2) Uredba Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002 od 25. lipnja 2002. o Financijskoj uredbi koja se primjenjuje na opći proračun Europskih zajednica (SL L 248, 16.9.2002., str. 1.).

(3) SL L 336, 30.12.2000., str. 75.

01/Sv. 16

Službeni list Europske unije

153

32003D0834

L 318/19

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

ODLUKA VIJEĆA

od 17. studenoga 2003.

o osnivanju radne skupine za pripremu uspostave agencije u području razvoja obrambenih sposobnosti, istraživanja, nabave i naoružanja

(2003/834/EZ)

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o Europskoj uniji, a posebno njegov članak 28. stavak 1.,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice, a posebno njegov članak 207. stavak 2.,

budući da:

(1)

Europsko vijeće u Solunu je 19. i 20. lipnja 2003.„zadužilo odgovarajuća tijela Vijeća da poduzmu potrebne radnje kako bi se tijekom 2004. osnovala međuvladina agencija za područje razvoja obrambenih sposobnosti, istraživanja, nabave i naoružanja”, koja treba biti u nadležnosti Vijeća i otvorena za sudjelovanje svih država članica.

(2)

Nacrt Ugovora o ustavu za Europu kojeg je pripremila Europska konvencija i koji je predstavljen na zasjedanju Europskog vijeća u Solunu, predviđa uspostavljanje Europske agencije za naoružanje, istraživanje i vojne sposobnosti, čija je zadaća prepoznati operativne zahtjeve, promicati mjere za ispunjenje tih zahtjeva, prepoznati, i gdje je to prikladno, primijeniti sve mjere potrebne za jačanje industrijske i tehnološke osnove obrambenog sektora, sudjelovati u definiranju europske politike sposobnosti i naoružanja te pružiti podršku Vijeću u ocjenjivanju poboljšanja vojnih sposobnosti.

(3)	Odlukom 2003/664/EZ (1) Odbor stalnih predstavnika utemeljio je ad hoc radnu skupinu za pripremu radi pripremanja osnivanja agencije.

(4)	Trebalo bi osnovati stručnu skupinu koja će obaviti daljnje pripremne radnje vezane uz osnivanje agencije u skladu sa zaključcima Vijeća od 17. i 18. studenoga 2003. i izvješćem koje im je priloženo; ta će skupina pružati podršku Vijeću i njegovim nadležnim tijelima u radu na osnivanju Agencije,

ODLUČILO JE:

Članak 1.

Osniva se Radna skupina za osnivanje agencije (AET) radi pripremanja uvjeta za operativnu uspostavu i rad agencije u području razvoja obrambenih sposobnosti, istraživanja, nabave i naoružanja. Mandat, uključujući zadaću i sastav AET-a, utvrđen je u Prilogu ove odluke.

Članak 2.

AET će biti dio Glavnog tajništva Vijeća. Osniva ga glavni tajnik/visoki predstavnik (GT/VP) i djelovati će u okviru njegove nadležnosti.

Članak 3.

Nacionalni stručnjaci za AET bit će upućeni iz država članica i država pristupnica u Tajništvo Vijeća. Postupak i kriteriji odabira utvrđeni su u Prilogu.

Članak 4.

1. Države članice i države pristupnice osiguravaju plaće i prava za svoje nacionalne stručnjake koji su upućeni u Vijeće i sudjeluju u radu AET-a.

2. Upućeni dužnosnici EU-a i dalje će dobivati plaću od svoje institucije.

3. Glavno tajništvo Vijeća podmiruje u naravi tekuće i administrativne troškove AET-a.

Članak 5.

Na nacionalne stručnjake koji su upućeni iz država članica i država pristupnica primjenjuje se Odluka Vijeća 2003/479/EZ od 16. srpnja 2003. o pravilima koja se primjenjuju na nacionalne stručnjake i vojno osoblje kod upućivanja u Glavno tajništvo Vijeća (2), ne dovodeći u pitanje financijske mehanizme propisane člankom 4. ove Odluke.

Članak 6.

Mandat AET-a završava čim Agencija počne s radom ili 31. prosinca 2004., što god nastupi ranije.

Članak 7.

Ova Odluka proizvodi učinke na dan donošenja. Objavljuje se u Službenom listu Europske unije.

Sastavljeno u Bruxellesu 17. studenoga 2003.

Za Vijeće

Predsjednik

F. FRATTINI

(1) SL L 235, 23.9.2003., str. 22.

(2) SL L 160, 28.6.2003., str. 72.

PRILOG

MANDAT RADNE SKUPINE ZA OSNIVANJE AGENCIJE

Radna skupina za osnivanje agencije (AET) pripremit će uvjete za operativnu uspostavu i rad buduće agencije, na temelju izvješća koje je priloženo zaključcima Vijeća. AET će podupirati Vijeće i njegova nadležna tijela u radu na osnivanju Agencije. AET će raditi na:

—	financijskim, pravnim i administrativnim aspektima (uključujući proračun i osoblje) u vezi s uspostavom Agencije i njezinom unutarnjom organizacijom,

—	osnivanju Agencije, posebice s obzirom na njezinu zadaću u području razvoja obrambenih sposobnosti, istraživanja, nabave i naoružanja.

Radna skupina počinje s radom u siječnju 2004. AET izvršava svoju zadaću pod političkim nadzorom Vijeća, koje mu daje smjernice. Unutar tog okvira, voditelj radne skupine putem ad hoc skupine za pripremu redovito izvješćuje Odbor stalnih predstavnika (Coreper) i Politički i sigurnosni odbor (PSO) o napretku u radu radne skupine. Putem PSO-a AET koristi stručno znanje i iskustvo Vojnog odbora EU-a te, na način koji još treba utvrditi, znanje i iskustvo nacionalnih direktora za naoružanje EU-a.

Radna će skupina do kraja travnja 2004. putem ad hoc skupine za pripremu dati prijedloge Vijeću s ciljem da ono do lipnja 2004. donese potrebne odluke. Te će odluke uključivati administrativne i logističke aspekte buduće Agencije, njezin financijski okvir i nacrt njezinog prvog operativnog programa. Mandat AET-a završava čim Agencija počne s radom ili 31. prosinca 2004., što god bude ranije.

4.	Radna skupina nije pripremno tijelo Vijeća.

ZADAĆA AET-a

Na temelju izvješća koje je priloženo zaključcima Vijeća od 17. i 18. studenoga 2003. AET treba do kraja travnja 2004. pripremiti:

(a)

sveobuhvatan plan za osnivanje Agencije koji uključuje:

—	strukturu i organizaciju Agencije,

—	unutarnje radne metode i postupke koje Agencija treba donijeti kako bi izvršavala svoje funkcije i zadaće,

—	prijedloge za svoje radne odnose s tijelima Vijeća i Komisijom,

—	prijedloge za odgovarajuće odnose s OCCAR-om, WEAG/WEAO-om, L.o.I.-om i planove za njihov razvoj,

—	proračunska, administrativna i kadrovska rješenja (prema potrebi uključujući nacrt opisa posla (OP) za ključna tijela i imenovanja),

—	nacrt prvog operativnog programa u sljedećim područjima: razvoj obrambenih sposobnosti; suradnja u naoružanju; jačanje obrambene industrijske i tehnološke osnove; stvaranje konkurentnog europskog tržišta vojne opreme i promidžba istraživanja,

—	detaljan raspored i plan provedbe.

(b)	elemente za nacrt Zajedničke akcije o osnivanju Agencije.

RUKOVODITELJ I SASTAV AET-a

Sastav radne skupine trebao bi odražavati četiri područja djelovanja Agencije, kako je spomenuto u zaključcima Europskog vijeća iz Soluna.

Na čelu radne skupine je voditelj kojega između kandidata predloženih od strane država članica, država pristupnica i institucija EU-a nakon konzultacija s Vijećem i Komisijom imenuje glavni tajnik/visoki predstavnik (GT/VP). Ti kandidati trebali bi imati iskustvo i stručno znanje u području razvoja obrambenih sposobnosti, istraživanja, nabave i naoružanja, kao i dobro poznavati funkcioniranje EU-a, posebno zajedničke vanjske i sigurnosne politike (ZVSP) i europske sigurnosne i obrambene politike (ESOP).

Radna skupina će biti sastavljena od:

—	nacionalnih stručnjaka koje države članice i države pristupnice upute u Tajništvo Vijeća sukladno posebnim zahtjevima zadaće,

—	dužnosnika europskih institucija.

Komisija će u radnu skupinu uputiti jednog službenika ili više njih.

Članove radne skupine će u konzultacijama s voditeljem radne skupine na najširoj mogućoj zemljopisnoj osnovi odabrati GT/VP, a oni će djelovati u međunarodnoj nadležnosti.

U svim slučajevima, cilj odabira je osigurati radnoj skupini usluge osoblja najvišeg standarda sposobnosti i učinkovitosti.

01/Sv. 16

Službeni list Europske unije

156

32004R0858

L 161/14

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

UREDBA VIJEĆA (EZ, EURATOM) br. 858/2004

od 29. travnja 2004.

o utvrđivanju stopa i uvjeta posebnih naknada predviđenih u članku 56.c Pravilnika o osoblju, koje se mogu odobriti kao kompenzacija za posebno teške uvjete rada

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Pravilnik o osoblju za dužnosnike i Uvjete zaposlenja ostalih službenika Europskih zajednica, koji su utvrđeni Uredbom (EEZ, Euratom, EZUČ) br. 259/68 (1), kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ, Euratom) br. 723/2004 (2), a posebno članak 56.c Pravilnika o osoblju,

uzimajući u obzir prijedlog Komisije podnesen nakon savjetovanja s odborom za Pravilnik o osoblju,

budući da:

Vijeće na prijedlog Komisije treba utvrditi stope i uvjete posebnih naknada koje se mogu odobriti određenim dužnosnicima kao kompenzacija za posebno teške uvjete rada,

DONIJELO JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Posebne naknade utvrđene u skladu sa sljedećim člancima odobravaju se dužnosnicima od kojih se traži obavljanje posebno teških poslova.

Članak 2.

Naknade se izražavaju u bodovima. Jedan bod jednak je 0,032 % osnovne plaće dužnosnika razreda 1 stupnja 1 (3). Naknade se usklađuju korekcijskim koeficijentom koji se primjenjuje na primitke od rada dužnosnika.

Naknade se isplaćuju mjesečno.

Članak 3.

1. U sljedećoj se tablici navode posebni uvjeti rada za koje se mogu odobriti naknade, kao i broj bodova po satu stvarnog rada:

Posebni uvjeti rada

Broj bodova po satu stvarnog rada za funkcijske skupine AD i AST (4)

I.	Sigurnost pojedinca

(a)	Nošenje izrazito neudobne odjeće za zaštitu od vatre, kontaminacije, radijacije ili korozivnih tvari:

1.	Posebna teška odjeća

2.	Protupožarna odijela sa svim ugrađenim dijelovima

3.	Ostala protupožarna odijela sa svim ugrađenim dijelovima

4.	Zaštitna odjeća s ugrađenim aparatom za disanje

5.	Ostala zaštitna odjeća s aparatom za disanje

(b)	Djelomična zaštita:

1.	Aparat za disanje sa svim ugrađenim dijelovima

2.	Kompletni respiratori

3.	Respiratori za zaštitu od prašine

4.	Ostali zaštitni uređaji protiv toksičnih, zagušljivih, korozivnih tvari itd.

5.	Kutije s rukavicama i uređaji za daljinsko upravljanje

II.	Mjesto rada

(a)	Zatvoreni prostor

Rad u zatvorenom prostoru, bez dnevne svjetlosti, kojim prolaze vodovi pod visokim naponom ili cijevi visoke temperature, kojima je prostor toliko natrpan da je kretanje otežano

(b)

Bučno

Rad u prostoru u kojem prosječna jačina zvuka prelazi 85 decibela

(c)	Opasna mjesta gdje je potrebno nošenje zaštitnih pomagala koji predstavljaju opterećenje

1.	Podzemni prolazi

2.	Mjesta u kojima se radovi odvijaju na visini od više od 6 metara iznad tla i koji uključuju posebne rizike

U ovim se slučajevima naknade dodjeljuju odlukom tijela za imenovanje nakon savjetovanja, ako je potrebno, sa zajedničkim odborom

III.	Priroda posla

(a)	Rukovanje ili rad s određenim tvarima u uvjetima koji otežavaju rad (vidjeti popis u Prilogu)

(b)	Rad s eksplozivima kod pirotehničara

2. Radi omogućavanja stalnog nadzora, radovi koji se obavljaju pod uvjetima iz stavka 1. moraju se zabilježiti odmah i kronološkim redom. Zapis mora detaljno prikazati posao koji se obavlja upućivanjem na gornju tablicu.

Tijelo za imenovanje utvrđuje postupak izvođenja nadzora; ako se broj sati dotičnog posla može smatrati jednakim svakog mjeseca, tijelo za imenovanje ne mora voditi evidenciju.

Članak 4.

Naknade za posao koji se obavlja pod uvjetima definiranim u točki I. tablice iz članka 3. ne mogu se ukupno zbrojiti; kao niti oni utvrđeni u točkama II. i III. te tablice.

Naknade za rad koji se obavlja pod uvjetima definiranim u točkama I. i III. te tablice također se ne mogu ukupno zbrojiti.

Za potrebe primjene gore navedenih stavaka, u slučaju istovremenog dospijeća više naknada, isplaćuje se samo ona s najvećim iznosom.

Članak 5.

Podložno primjeni članka 2. Uredbe (EZUČ, EEZ, Euratom) br. 300/76 o utvrđivanju kategorija dužnosnika koje imaju pravo na naknade za rad u smjenama te stopa i uvjeta tih naknada (5), naknade koje se isplaćuju prema ovoj Uredbi ne smiju iznositi više od 1 500 bodova mjesečno za svakog dužnosnika.

Članak 6.

Ova se Uredba analogno primjenjuje na privremeno, pomoćno i ugovorno osoblje.

Članak 7.

U travnju svake godine Komisija podnosi Vijeću izvješće o:

—	broju dužnosnika i službenika svih kategorija koji su primali naknade iz ove Uredbe, raščlanjeno na instituciju i lokaciju te broj sati rada koji se obavljao pod različitim uvjetima prikazanima u tablici u članku 3.,

—	ukupnim rashodima koji se odnose na te naknade.

Članak 8.

Uredba (EEZ) br. 1799/72 (6) stavlja se izvan snage na dan stupanja na snagu ove Uredbe.

Članak 9.

Ova Uredba stupa na snagu 1. svibnja 2004.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Luxembourgu 29. travnja 2004.

Za Vijeće

Predsjednik

M. McDOWELL

(6) SL L 192, 22.8.1972., str. 1.

(3) Za razdoblje od 1. svibnja 2004. do 30. travnja 2006.: razred D*1, stupanj 1.

(4) Za razdoblje od 1. svibnja 2004. do 30. travnja 2006.: kategorije A*, B*, C*, D*.

(5) SL L 38, 13.2.1976., str. 1. Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ, EZUČ, Euratom) br. 2461/98 (SL L 307, 17.11.1998., str. 5.).

PRILOG

Popis iz članka 3.

Korozivna i zagušljiva sredstva

1.	Pri rukovanju: Halogeni, halogenovodične kiseline (klorovodikova i fluorovodična kiselina), halogeni fluoridi; sumporna kiselina, sumporov klorid, natrijev hidroksid i kalijev hidroksid, amonijak.

2.	Pri tehničkim postupcima: Dekapiranje i pasivacija nehrđajućeg čelika i lakih legura potapanjem u sredstva za dekapiranje i oksidiranje ili u kontaktu s njima.

Toksične tvari

1.	Pri rukovanju: Toksični oblici radioaktivnih tvari; berilij i njegovi spojevi; arsen i njegovi spojevi; živa, njezini spojevi i amalgami; tetraetil-olovo, cijanovodična kiselina; cijanidi i akrilonitril; dušični oksid i dušični dioksid; fosfor i fosforni eteri; selen; deuterij oksid.

2.	Pri tehničkim postupcima: Proizvodnja, koncentracija i skladištenje toksičnih oblika radioaktivnih tvari; lijevanje, varenje i obrada olova i njegovih legura ili olova-antimona i kadmijevog antimona.

Lako zapaljive i/ili eksplozivne tvari

1.	Pri rukovanju: Komprimirani plinovi: acetilen, kisik, metan, etan, etilen i rijetki plinovi; hlapljiva organska otapala poput metilnog alkohola, etilnog alkohola, dietilnog etera, acetona, benzena, toluena; tekući metali poput sodijuma ili kalija; sumpor.

2.	Pri tehničkim postupcima: Varenje argonom; čišćenje i odmašćivanje jako prljavih dijelova otapalima poput trikloroetilena; korištenje organskih tekućina poput difenila, trifenila, polifenila, Dowtherm, ostaci u high boilers; ulijevanje parafina ili bitumena.

Nečisti proizvodi

1.	Pri rukovanju: Kadmij, krom, nikal, bizmut, barij, vanadij i spojevi mangana u praškastom obliku; praškasti željezni oksid.

Pri tehničkim postupcima:

Prerada grafita, podmazivanje i isisavanje pumpi i motora poput vakumskih pumpi, cirkulacijskih pumpi, dekompresijske pumpe, generatori na tlačni pogon; poliranje posebnim tvarima; rukovanje metalnom troskom.

Vijeće mijenja ovaj Prilog na prijedlog Komisije s obzirom na znanstveni i tehnički napredak.

01/Sv. 16

Službeni list Europske unije

159

32004R0859

L 161/23

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

UREDBA VIJEĆA (EZ, EURATOM) br. 859/2004

od 29. travnja 2004.

o izmjeni Uredbe (EEZ, Euratom, EZUČ) br. 495/77 o utvrđivanju kategorija dužnosnika koje imaju pravo na naknade za pripravnost te uvjetima i stopama tih naknada

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Pravilnik o osoblju za dužnosnike i Uvjete zaposlenja ostalih službenika Zajednica utvrđene Uredbom (EEZ, Euratom, EZUČ) br. 259/68 (1), kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ, Euratom) br. 723/2004 (2), a posebno članak 56.b drugi stavak Pravilnika o osoblju,

uzimajući u obzir prijedlog Komisije podnesen nakon savjetovanja s odborom za Pravilnik o osoblju,

budući da:

Trebalo bi izmijeniti Uredbu Vijeća (EEZ, Euratom, EZUČ) br. 495/77 (3) kako bi se uskladila s novim Pravilnikom o osoblju,

DONIJELO JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Uredba (EEZ, Euratom, EZUČ) br. 495/77 mijenja se kako slijedi:

Članak 1. stavak 1. točka (a) zamjenjuje se sljedećim:

„(a)	naknada se izražava u bodovima. Jedan bod iznosi 0,032 % osnovne plaće dužnosnika u razredu 1, na stupnju 1 (4). Na tu se naknadu primjenjuje ponder koji se primjenjuje na primitke od rada dužnosnika.

2.	Članak 2. zamjenjuje se sljedećim: „Članak 2. Ova se Uredba analogno primjenjuje na privremeno, pomoćno i ugovorno osoblje.”

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Luxembourgu 29. travnja 2004.

Za Vijeće

Predsjednik

M. McDOWELL

(3) SL L 66, 12.3.1977., str. 1.

(4) Za razdoblje od 1. svibnja 2004. do 30. travnja 2006.: razred D*1, stupanj 1.”

01/Sv. 16

Službeni list Europske unije

160

32004R0860

L 161/26

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

UREDBA VIJEĆA (EZ, EURATOM) br. 860/2004

od 29. travnja 2004.

o izmjeni Uredbe (EZUČ, EEZ, Euratom) br. 300/76 o utvrđivanju kategorija dužnosnika koje imaju pravo na naknade za rad u smjenama te stopa i uvjeta tih naknada

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Pravilnik o osoblju za dužnosnike Europskih zajednica i Uvjete zaposlenja za ostale službenike Zajednica utvrđene Uredbom (EEZ, Euratom, EZUČ) br. 259/68 (1), kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ, Euratom) br. 723/2004 (2), a posebno članak 56.a drugi stavak Pravilnika o osoblju,

uzimajući u obzir prijedlog Komisije podnesen nakon savjetovanja s odborom za Pravilnik o osoblju,

budući da:

Uredbu Vijeća (EZUČ, EEZ, Euratom) br. 300/76 (3) trebalo bi izmijeniti kako bi se uskladila s novim Pravilnikom o osoblju,

DONIJELO JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Uredba (EZUČ, EEZ, Euratom) br. 300/76 mijenja se kako slijedi:

1.	Članak 2. zamjenjuje se sljedećim: „Članak 2. Dužnosnik koji ima pravo na isplatu naknade predviđene u članku 1. može primati naknade za posebno težak rad predviđene u članku 56.c Pravilnika o osoblju samo do najviše 600 bodova, što se određuje u skladu s Uredbom (EZ, Euratom) br. 858/2004 (4).

2.	Članak 3. zamjenjuje se sljedećim: „Članak 3. Ova se Uredba primjenjuje po analogiji na privremeno, pomoćno i ugovorno osoblje.”

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Luxembourgu 29. travnja 2004.

Za Vijeće

Predsjednik

M. McDOWELL

(1) SL L 11, 16.1.2003., str. 1.

(3) SL L 38, 13.2.1976., str. 1. Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ, EZUČ, Euratom) br. 2461/98 (SL L 307, 17.11.1998., str. 5.).

(4) SL L 161, 30.4.2004., str. 6.”

01/Sv. 16

Službeni list Europske unije

161

32004R1653

L 297/6

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

UREDBA KOMISIJE (EZ) br. 1653/2004

od 21. rujna 2004.

o standardnoj financijskoj uredbi za izvršne agencije na temelju Uredbe Vijeća (EZ) br. 58/2003 o utvrđivanju statusa izvršnih agencija kojima se povjeravaju određene zadaće u vezi s upravljanjem programima Zajednice

KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 58/2003 od 19. prosinca 2002. o utvrđivanju statusa izvršnih agencija kojima se povjeravaju određene zadaće u vezi s upravljanjem programima Zajednice (1), a posebno njezin članak 15.,

uzimajući u obzir mišljenje Europskog parlamenta,

uzimajući u obzir mišljenje Vijeća,

uzimajući u obzir mišljenje Revizorskog suda,

budući da:

(1)	Uredbom (EZ) br. 58/2003 utvrđen je status izvršnih agencija kojima se povjeravaju određene zadaće u vezi s upravljanjem programima Zajednice, a čije je osnivanje u nadležnosti Komisije.

(2)

Te će izvršne agencije (dalje u tekstu: agencije) imati pravnu osobnost i vlastiti operativni (tj. administrativni) proračun na čije se izvršenje, na temelju članka 15. Uredbe (EZ) br. 58/2003, primjenjuje ova standardna financijska uredba. Međutim, ako Komisija agenciji delegira odgovornost za proračunsko izvršenje operativnih odobrenih sredstava koja se odnose na programe Zajednice, ta će odobrena sredstva ostati unesena u općem proračunu i na njih će se primjenjivati Uredba Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002 od 25. lipnja 2002. o Financijskoj uredbi koja se primjenjuje na opći proračun Europskih zajednica (2) (dalje u tekstu: opća financijska uredba).

(3)	U skladu s člankom 15. Uredbe (EZ) br. 58/2003, operativni proračun izvršnih agencija pokriva njihove administrativne rashode za određenu financijsku godinu.

(4)

U skladu s Uredbom (EZ) br. 58/2003, potrebno je usvojiti standardnu financijsku uredbu koju agencije moraju primjenjivati kada izvršavaju svoja administrativna odobrena sredstva, a čiji sadržaj mora što vjernije pratiti sadržaj opće financijske uredbe. Ako standardnom financijskom uredbom nisu izričito utvrđena pravila, vrijede odredbe opće financijske uredbe, te Uredba Komisije (EZ, Euratom) br. 2342/2002 od 23. prosinca 2002. o utvrđivanju detaljnih pravila za provedbu Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002 od 25. lipnja 2002. o Financijskoj uredbi koja se primjenjuje na opći proračun Europskih zajednica (3).

(5)	Trebalo bi ponovno potvrditi temeljna načela proračunskog prava (načelo jedinstva, univerzalnosti, specifikacije i načelo jedne godine) te načela točnosti proračuna, uravnoteženosti, obračunske jedinice, dobrog financijskog upravljanja i transparentnosti.

(6)

Što se tiče osoblja agencija, agencije će morati razlikovati između privremenih radnih mjesta koja će biti predviđena planom zapošljavanja koji se podnosi na odobrenje proračunskom tijelu i odobrenih sredstava koja omogućavaju plaćanje ostalih kategorija osoblja koje se zapošljava na temelju obnovljivih ugovora na određeno vrijeme.

(7)

Što se tiče financijskih izvršitelja, potrebno je definirati ovlasti i odgovornosti računovodstvenog službenika i dužnosnika za ovjeravanje agencije, koji obojica moraju biti dužnosnici koji podliježu Pravilniku o osoblju Europskih zajednica, kao i uvjete pod kojima će dužnosnik za ovjeravanje moći delegirati svoje ovlasti za izvršenje proračuna.

(8)	Dužnosniku za ovjeravanje trebalo bi dati značajan stupanj samostalnosti u upravljanju. Mora imati potpunu slobodu u prijenosima odobrenih sredstava za koje ima obvezu informiranja upravljačkog odbora koji se u roku od mjesec dana ima pravo usprotiviti istima.

(9)

U skladu s člankom 20. stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 58/2003, funkciju unutarnjeg revizora u izvršnim agencijama treba obavljati unutarnji revizor Komisije. Unutarnji revizor Komisije stoga bi u odnosu na izvršne agencije trebao obavljati one iste zadaće koje su mu općom financijskom uredbom povjerene u odnosu na službe Komisije. Nadalje, unutarnja revizorska služba mora moći savjetovati dužnosnika za ovjeravanje po pitanju kontrole rizika, kao što to čini u slučaju dužnosnikâ za ovjeravanje u Komisiji.

(10)

Za svaku izvršnu agenciju rokovi za sastavljanje operativnog proračuna, podnošenje financijskog izvještaja i davanje razrješnice moraju biti usklađeni s odredbama Uredbe (EZ) br. 58/2003 i općom financijskom uredbom. Tijelo koje daje razrješnicu za operativni proračun izvršnih agencija mora biti ono isto tijelo koje daje razrješnicu za opći proračun.

(11)

Računovodstvena pravila koja će agencije primjenjivati moraju omogućavati konsolidaciju s financijskim izvještajima Komisije. Ta pravila mora usvojiti računovodstveni službenik Komisije analogno članku 133. opće financijske uredbe. Reviziju financijskih izvještaja agencije provodit će Revizorski sud.

(12)	Svaka agencija trebala bi imati pristup povjerenstvu iz članka 66. stavka 4. opće financijske uredbe, koje je Komisiji osnovala u svrhu ispitivanja nepravilnosti, kako bi se osigurala slična procjena identičnih slučajeva.

(13)	Za svoj operativni proračun agencije moraju ispuniti iste uvjete kakve ispunjava i Komisija pri dodjeli ugovora javne nabave za vlastiti račun. U tom je slučaju dostatno navesti upućivanja na odredbe opće financijske uredbe.

(14)	Ne predviđa se dodjela bespovratnih sredstava budući da izvršne agencije svoj proračun ne smiju koristiti za dodjelu bespovratnih sredstava već isključivo za pokrivanje vlastitih administrativnih rashoda,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

GLAVA I.

PREDMET

Članak 1.

Ovom se Uredbom utvrđuju temeljna pravila koja se primjenjuju na donošenje i izvršenje operativnog proračuna (dalje u tekstu: proračun) agencija na koje se odnosi Uredba (EZ) br. 58/2003 (dalje u tekstu: agencija ili agencije).

Članak 2.

Za sva pitanja u vezi s djelovanjem izvršnih agencija koja nisu izričito definirana ovom Uredbom, vrijede mutatis mutandis odredbe Uredbe (EZ, Euratom) br. 1605/2002 (dalje u tekstu: opća financijska uredba) i Uredbe (EZ, Euratom) br. 2342/2002.

GLAVA II.

PRORAČUNSKA NAČELA

Članak 3.

Proračun se donosi i izvršava u skladu s načelima jedinstva, točnosti proračuna, načelom jedne godine, uravnoteženosti, obračunske jedinice, univerzalnosti, specifikacije, dobrog financijskog upravljanja i transparentnosti kako je propisano ovom Uredbom.

POGLAVLJE 1.

Načela jedinstva i točnosti proračuna

Članak 4.

Proračun je instrument kojim se za svaku financijsku godinu predviđaju i odobravaju prihodi i rashodi koji se smatraju potrebnima za pojedinu agenciju.

Članak 5.

Prihodi agencije obuhvaćaju bespovratna sredstva koja dodjeljuju Zajednice i svaki drugi prihod, uključujući i namjenski prihod u smislu članka 15.

Rashodi obuhvaćaju administrativne rashode agencije kao i, ako je to primjenjivo, rashode koji se pokrivaju iz namjenskih prihoda u skladu sa stavkom 1.

Članak 6.

Prihod ne smije biti prikupljen ni rashod izvršen ako nije unesen u proračunsku liniju.

Odobrena sredstva nije moguće unijeti u proračun ako nisu namijenjena za stavku rashoda koja se smatra potrebnom.

Ne smije se preuzeti obveza rashoda ni odobriti rashod izvan okvira odobrenih sredstava.

POGLAVLJE 2.

Načelo jedne godine

Članak 7.

Odobrena sredstva unesena u proračun odobravaju se za jednu proračunsku godinu koja traje od 1. siječnja do 31. prosinca.

Sredstva unesena u proračun smatraju se nediferenciranim odobrenim sredstvima.

Administrativni rashodi nastali na temelju ugovora koji, bilo zbog lokalnog načina poslovanja ili činjenice da se odnose na nabavu opreme, pokrivaju razdoblja duža od jedne financijske godine, terete proračun one financijske godine u kojoj su nastali.

Članak 8.

Prihodi agencije knjiže se u poslovnim knjigama za financijsku godinu na temelju iznosa prikupljenih tijekom te godine. Kao rezultat tih prihoda odobravaju se sredstva na istoj razini.

Odobrena sredstva za tu financijsku godinu smiju se koristiti isključivo za pokrivanje rashoda odobrenih i plaćenih u toj financijskoj godini, kao i za pokrivanje nepodmirenih iznosa za preuzete obveze iz prethodne financijske godine.

Članak 9.

Odobrena sredstva koja nisu iskorištena na kraju financijske godine za koju su odobrena ukidaju se.

Odobrena sredstva za pokrivanje obveza preuzetih valjano sklopljenim ugovorima na kraju određene financijske godine, automatski se prenose isključivo u sljedeću financijsku godinu. Prenesena odobrena sredstva koja se ne iskoriste do 31. ožujka godine N + 1 automatski se ukidaju. Odobrena sredstva prenesena na taj način posebno se evidentiraju u poslovnim knjigama.

Odobrena sredstva koja se odnose na rashode za osoblje ne mogu se prenositi.

Odobrena sredstva raspoloživa na dan 31. prosinca, proizašla iz namjenskih prihoda iz članka 15., prenose se automatski. Najprije se moraju iskoristiti raspoloživa odobrena sredstva koja odgovaraju prenesenim namjenskim prihodima.

Članak 10.

Obveze za odobrena sredstva unesena u proračun mogu se preuzimati s učinkom od 1. siječnja, po konačnom usvajanju proračuna za tu financijsku godinu.

Međutim, od 15. studenoga svake godine, obveze za redovne administrativne rashode mogu se preuzimati unaprijed na teret odobrenih sredstava predviđenih za sljedeću financijsku godinu. Tako preuzete obveze ne smiju premašivati jednu četvrtinu odobrenih sredstava odgovarajuće proračunske linije za tekuću financijsku godinu. Ne mogu se odnositi na nove rashode čija vrsta još nije u načelu odobrena u prošlom proračunu donesenom na propisani način.

Nadalje, rashodi koji se moraju platiti unaprijed, na primjer zakup, mogu dovesti do toga da plaćanja od 1. prosinca nadalje terete odobrena sredstva za sljedeću financijsku godinu.

Ako proračun nije usvojen na početku financijske godine, primjenjuje se mutatis mutandis sustav prijelaznih dvanaestina utvrđen u općoj financijskoj uredbi.

POGLAVLJE 3.

Načelo uravnoteženosti

Članak 11.

Proračunski prihodi i rashodi moraju biti uravnoteženi. Agencija ne smije uzimati zajmove.

Odobrena sredstva ne smiju biti veća od iznosa subvencije Zajednice iz članka 5. uvećanog za namjenske prihode i sve druge prihode iz članka 5.

Članak 12.

Ako je saldo izvještaja o realizaciji proračuna u smislu članka 56. pozitivan, višak sredstava vraća se Komisiji, i to do iznosa subvencije isplaćene u toj godini.

Razlika između subvencije iz članka 5. i one stvarno isplaćene agenciji ukida se.

POGLAVLJE 4.

Načelo obračunske jedinice

Članak 13.

Proračun se sastavlja i izvršava u eurima, te se i računi iskazuju u eurima.

Međutim, za potrebe novčanog toka, računovodstveni službenik izvršne agencije može, kada za to postoji valjano opravdanje, izvršavati operacije u nacionalnoj valuti i, prema potrebi, valutama trećih zemalja.

POGLAVLJE 5.

Načelo univerzalnosti

Članak 14.

Ukupni prihodi pokrivaju ukupne rashode, uz iznimku namjenskih prihoda namijenjenih posebnim stavkama rashoda. Svi prihodi i rashodi iskazuju se u cijelosti bez međusobnog usklađivanja, podložno članku 16.

Članak 15.

Prihodi određeni za posebnu namjenu, kao što su prihodi od zaklada, subvencije, darovi i legati, te prihodi od država članica, zemalja nečlanica i raznih drugih tijela, za provedbu programa koji se financiraju iz drugih izvora, a ne iz općeg proračuna Europskih zajednica (dalje u tekstu: opći proračun), čine namjenske prihode za posebne stavke rashoda.

Ukupni namjenski prihodi moraju pokrivati ukupne izravne ili neizravne rashode nastale iz dotične djelatnosti ili namjene. Proračun ima linije za uključivanje kategorija namjenskih prihoda, a kad god je to moguće, u njima se navodi i iznos.

Upravljački odbor, nakon dobivanja suglasnosti Komisije, odlučuje o mogućem prihvaćanju darova, legata i subvencija iz drugih izvora osim Komisije.

Članak 16.

Troškovi proizvoda i usluga isporučenih agenciji, kada uključuju poreze koje vraćaju države članice u skladu s Protokolom o povlasticama i imunitetima Europskih zajednica ili države članice ili zemlje nečlanice na temelju drugih odgovarajućih sporazuma, terete proračun u punom iznosu bez poreza.

Svi nacionalni porezi koje privremeno snosi agencija sukladno odredbama prvog stavka unose se na privremenom računu dok ih dotična država ne vrati. Svaki negativni saldo unosi se u proračun kao rashod.

POGLAVLJE 6.

Načelo specifikacije

Članak 17.

Cjelokupna odobrena sredstva određuju se za posebne namjene prema glavama i poglavljima; poglavlja se dalje dijele na članke i stavke.

Članak 18.

Odluke o prijenosu odobrenih sredstava u okviru operativnog proračuna donosi direktor agencije. O tim je odlukama dužan unaprijed obavijestiti Komisiju i upravljački odbor, koji se u roku od mjesec dana imaju pravo usprotiviti takvim prijenosima. Po isteku navedenog roka prijenosi se automatski smatraju odobrenima.

Odobrena sredstva u iznosu namjenskih prihoda mogu se prenijeti samo ako se ti prihodi koriste u svrhe za koje su namijenjeni.

POGLAVLJE 7.

Načelo dobrog financijskog upravljanja

Članak 19.

1. Odobrena proračunska sredstva koriste se u skladu s načelima dobrog financijskog upravljanja, a osobito u skladu s načelima ekonomičnosti, učinkovitosti i djelotvornosti.

2. Načelo ekonomičnosti zahtijeva da su sredstva kojima se agencija koristi pri obavljanju svojih djelatnosti pravodobno dostupna, u primjerenoj količini i primjerene kvalitete te po najboljoj cijeni.

Načelo učinkovitosti odnosi se na postizanje najboljeg odnosa između upotrijebljenih sredstava i postignutih rezultata.

Načelo djelotvornosti odnosi se na postizanje specifičnih ciljeva i predviđenih rezultata. Ti se rezultati ocjenjuju.

3. Godišnji program rada izvršne agencije koji usvoji upravljački odbor sadrži detaljan prikaz ciljeva i pokazatelja uspješnosti.

POGLAVLJE 8.

Načelo transparentnosti

Članak 20.

Proračun se sastavlja i izvršava te se financijski izvještaji prikazuju u skladu s načelom transparentnosti.

Proračun i njegove izmjene, kako su konačno usvojeni, objavljuju se u Službenom listu Europske unije u roku od dva mjeseca nakon njihovog usvajanja.

GLAVA III.

DONOŠENJE I STRUKTURA PRORAČUNA

Članak 21.

Izvršna agencija najkasnije 31. ožujka svake godine, zajedno s planom rada za navedenu godinu, Komisiji dostavlja procjenu svojih prihoda i rashoda koju je sastavio direktor agencije i usvojio upravljački odbor te nacrt općih smjernica na kojima se spomenuta procjena temelji.

Procjena prihoda i rashoda agencije sadržava:

(a)	plan radnih mjesta u kojem je naveden broj privremenih radnih mjesta odobrenih u okviru odobrenih proračunskih sredstava, po razredima i kategorijama;

(b)	u slučaju promjena u broju popunjenih radnih mjesta, izjavu kojom se obrazlaže zahtjev za otvaranje novih radnih mjesta;

(c)	tromjesečnu procjenu gotovinskih isplata i primitaka;

Članak 22.

Komisija u okviru postupka usvajanja općeg proračuna proračunskom tijelu dostavlja izjavu o procjenama pojedine agencije i predlaže iznos subvencije za tu agenciju i broj osoblja koji smatra potrebnim za potrebe agencije.

Operativni proračun agencije ne može biti usvojen prije konačnog usvajanja općeg proračuna Europske unije u skladu s postupkom predviđenim člankom 13. Uredbe (EZ) br. 58/2003.

Proračunsko tijelo usvaja plan radnih mjesta svih agencija i sve buduće izmjene tog plana u skladu s člankom 24.

Svaka izmjena proračuna, uključujući i izmjene plana radnih mjesta, donosi se u obliku izmjene proračuna koja se usvaja po istom postupku kao i prvobitni proračun, podložno člancima 18. i 24.

Članak 23.

Proračun se sastoji od računa prihoda i računa rashoda. U njemu se navode:

u računu prihoda:

(a)	procjena prihoda agencije za dotičnu financijsku godinu;

(b)	iznos prihoda za prethodnu financijsku godinu, kao i za godinu N–2;

(c)	odgovarajuće napomene za svaku liniju prihoda;

u računu rashoda:

(a)	odobrena sredstva za dotičnu financijsku godinu;

(b)	odobrena sredstva za prethodnu financijsku godinu, kao i za godinu N–2;

(c)	odgovarajuće napomene za svaku daljnju podjelu.

Članak 24.

1. Plan radnih mjesta iz članka 21., uz broj radnih mjesta odobrenih za tekuću financijsku godinu, prikazuje i broj odobren za prethodnu godinu, te broj stvarno popunjenih radnih mjesta. On predstavlja apsolutno ograničenje za agenciju; nije moguće nikakvo imenovanje izvan postavljenog ograničenja.

Međutim, upravljački odbor ima pravo izmijeniti plan radnih mjesta do najviše 10 % radnih mjesta odobrenih ispod razreda A3, pod uvjetom da navedene izmjene ne utječu na iznos odobrenih sredstava za cijelu financijsku godinu i da ne dođe do prekoračenja ograničenja ukupnog broja radnih mjesta odobrenih planom radnih mjesta.

2. Odstupajući od stavka 1., učinci rada u nepunom radnom vremenu koje je odobrilo tijelo za imenovanje u skladu s Pravilnikom o osoblju za dužnosnike i Uvjetima zaposlenja ostalih službenika Europskih zajednica (dalje u tekstu: Pravilnik o osoblju), mogu se izjednačiti drugim imenovanjima.

GLAVA IV.

IZVRŠENJE PRORAČUNA

POGLAVLJE 1.

Opće odredbe

Članak 25.

Dužnosti dužnosnika za ovjeravanje obavlja direktor agencije. On je dužnosnik koji u radu podliježe odredbama Pravilnika o osoblju. On izvršava prihode i rashode proračuna u skladu s odredbama ove Uredbe, na vlastitu odgovornost te u okviru odobrenih proračunskih sredstava.

Članak 26.

Direktor agencije svoje ovlasti za izvršenje proračuna može prenijeti osoblju agencije za koje vrijede odredbe Pravilnika o osoblju. Ti članovi osoblja mogu djelovati samo u okvirima ovlasti koje su im izričito povjerene.

Članak 27.

Svim financijskim izvršiteljima u smislu poglavlja 2. ove glave zabranjeno je poduzimanje bilo kakvih mjera izvršenja proračuna koje bi mogle dovesti do sukoba između njihovih interesa i interesa agencije ili Zajednica. Ako do takvog slučaja ipak dođe, dotični izvršitelj mora odustati od poduzimanja takvih mjera i predmet uputiti svojem nadređenom. Direktor ga mora uputiti na rješavanje upravljačkom odboru.

Sukob interesa postoji ako je ugroženo nepristrano i objektivno obnašanje funkcije financijskog izvršitelja u izvršenju proračuna ili unutarnjeg revizora iz obiteljskih ili emocionalnih razloga, političkih ili nacionalnih sklonosti, ekonomskog interesa ili bilo kojeg drugog zajedničkog interesa s korisnikom.

POGLAVLJE 2.

Financijski izvršitelji

Članak 28.

Dužnosti dužnosnika za ovjeravanje i računovodstvenog službenika strogo su odvojene i međusobno nespojive.

Članak 29.

Dužnosnik za ovjeravanje odgovoran je za izvršenje proračunskih prihoda i rashoda u skladu s načelima dobrog financijskog upravljanja, te za osiguranje usklađenosti sa zahtjevima zakonitosti i pravilnosti. Njegova je obveza sve dokaze o izvršenim postupcima čuvati u razdoblju od pet godina od dana odluke o davanju razrješnice za izvršenje proračuna.

Dužnosnik za ovjeravanje na osnovi delegiranja ovlasti uspostavlja, u skladu s minimalnim standardima koje je Komisija usvojila za svoje službe te uzimajući u obzir rizike povezane s upravljačkim okruženjem, kao i vrstu financiranih aktivnosti, organizacijsku strukturu i postupke unutarnjeg upravljanja i kontrole prikladne za izvršavanje svojih dužnosti, uključujući, prema potrebi, ex post provjeru.

Ovisno o prirodi i opsegu svojih dužnosti, dužnosnik za ovjeravanje u okviru svoje službe može uspostaviti funkciju stručnog savjetnika koji bi mu pomagao u kontroli rizika vezanih uz njegove aktivnosti.

Prije odobravanja postupka, članovi osoblja, osim osobe koja je započela postupak, moraju provjeriti poslovne i financijske aspekte. Početak ex ante i ex post provjere postupka zasebne su funkcije.

Dužnosnik za ovjeravanje izvješćuje upravljački odbor o izvršavanju svojih dužnosti u obliku godišnjeg izvješća o radu, u skladu s člankom 9. stavkom 7. Uredbe (EZ) br. 58/2003, do 15. ožujka dotične financijske godine.

Članak 30.

Upravljački odbor imenuje računovodstvenog službenika agencije koji kao dužnosnik podliježe Pravilniku o osoblju i odgovoran je za:

(a)	ispravno izvršenje plaćanja, prikupljanje prihoda i osiguravanje povrata iznosa utvrđenih kao potraživanja;

(b)	sastavljanje financijskih izvještaja agencije u skladu s glavom VI.;

(c)	vođenje računovodstva u skladu s glavom VI.;

(d)	provođenje računovodstvenih pravila i metoda, te kontnog plana u skladu s odredbama koje usvoji računovodstveni službenik Komisije;

(e)	upravljanje riznicom.

Sve podatke potrebne za sastavljanje financijskih izvještaja koji daju istinit i vjeran prikaz financijskog položaja institucija i izvršenja proračuna računovodstveni službenik pribavlja od dužnosnika za ovjeravanje koji jamči njihovu pouzdanost.

Samo je računovodstveni službenik ovlašten upravljati novcem i drugom imovinom. Računovodstveni službenik odgovoran je za njihovo čuvanje.

POGLAVLJE 3.

Odgovornost financijskih izvršitelja

Članak 31.

Svaki član osoblja koji sudjeluje u financijskom upravljanju i kontroli transakcija, a smatra da je odluka koju je po nalogu nadređenog dužan primijeniti ili prihvatiti, nepravilna ili suprotna načelima dobrog financijskog upravljanja ili pravilima struke kojih se dužan pridržavati, o tome mora pismenim putem obavijestiti direktora, a ako on u doglednom roku ne poduzme nikakve mjere, povjerenstvo iz članka 35. i upravljački odbor. U slučaju nezakonitih aktivnosti, prijevare ili korupcije koji mogu štetiti interesima Zajednice, obavješćuje tijela određena na temelju primjenjivog zakonodavstva.

Članak 32.

Ne dovodeći u pitanje nikakve stegovne mjere, tijelo koje je imenovalo odgovorne dužnosnike za ovjeravanje može bilo kada opozvati, privremeno ili konačno, njihovo delegiranje, obrazloženom odlukom i nakon što ih sasluša. Direktor u bilo kojem trenutku može povući svoju suglasnost za određeno delegiranje.

Ne dovodeći u pitanje nikakve stegovne mjere, upravljački odbor može bilo kada, privremeno ili konačno, razriješiti dužnosti računovodstvenog službenika, obrazloženom odlukom i nakon što ga sasluša. Upravljački odbor u tom slučaju imenuje privremenog računovodstvenog službenika.

Članak 33.

Odredbama ovog poglavlja ne dovodi se u pitanje kaznena odgovornost koju dužnosnik za ovjeravanje i njegovi opunomoćenici snose na temelju primjenjivog nacionalnog prava i važećih odredaba o zaštiti financijskih interesa Zajednica i borbi protiv korupcije u koju su uključeni dužnosnici Zajednica i službenici država članica.

Svaki računovodstveni službenik i svaki dužnosnik za ovjeravanje snosi stegovnu odgovornost i odgovornost za plaćanje odštete utvrđene u Pravilniku o osoblju. U slučaju nezakonitih aktivnosti, prijevare ili korupcije koji mogu štetiti interesima Zajednice, predmet se dostavlja tijelima određenima na temelju primjenjivog zakonodavstva.

Članak 34.

1. Dužnosnik za ovjeravanje odgovoran je za plaćanje odštete utvrđene u Pravilniku o osoblju. Stoga se od njega može zahtijevati da ispravi, djelomično ili u potpunosti, svaku štetu nastalu za Zajednice zbog teške povrede u izvršavanju ili vezano za izvršavanje njegove dužnosti, a osobito ako utvrdi dodijeljena prava čiji povrat treba osigurati ili izda naloge za povrat, odobri rashode ili potpiše nalog za plaćanje ne pridržavajući se ove Uredbe.

Isto vrijedi i kada zbog teške povrede propusti sastaviti dokument o iznosu potraživanja, ne izda nalog za povrat ili bez obrazloženja kasni s njegovim izdavanjem ili ne izda nalog za plaćanje ili kasni s izdavanjem naloga za plaćanje dovodeći time do građanske odgovornosti agencije prema trećima.

2. Dužnosnik za ovjeravanje na osnovi delegiranja ovlasti koji smatra da je odluka donesena pod njegovom odgovornošću nepravilna ili u suprotnosti s načelima dobrog financijskog upravljanja, pisanim putem obavješćuje tijelo koje je delegiralo ovlasti. Ako tijelo koje delegira ovlast tada dužnosniku za ovjeravanje na osnovi delegiranja dostavi obrazloženi pisani nalog za izvršenje navedene odluke, dužnosnik za ovjeravanje mora je izvršiti i ne smatra se odgovornim.

Članak 35.

1. Povjerenstvo koje je osnovala Komisija kako bi utvrdila je li došlo do financijskih nepravilnosti i koje su posljedice, ako ih ima, u skladu s člankom 66. stavkom 4. opće financijske uredbe ima jednaka ovlaštenja u odnosu na agencije kao i u odnosu na službe Komisije.

Na temelju mišljenja tog povjerenstva direktor odlučuje o eventualnom pokretanju stegovnog postupka ili postupka za plaćanje odštete. Ako povjerenstvo utvrdi postojanje sustavnih problema, ono dostavlja izvješće s preporukama dužnosniku za ovjeravanje i unutarnjem revizoru Komisije. Ako mišljenje povjerenstva ukazuje na nepravilnosti u radu direktora, izvješće se šalje upravljačkom odboru i unutarnjem revizoru Komisije.

2. Od svakog člana osoblja može se zahtijevati da ispravi, djelomično ili u potpunosti, svaku štetu nastalu za agenciju zbog njegove teške povrede u izvršavanju ili vezano za izvršavanje njegovih dužnosti. Obrazloženu odluku o tome donosi tijelo za imenovanje nakon ispunjavanja svih formalnosti utvrđenih Pravilnikom o osoblju u pogledu stegovnih pitanja.

Članak 36.

Računovodstveni službenik agencije može snositi stegovnu odgovornost i odgovornost za plaćanje odštete kako je utvrđeno Pravilnikom o osoblju, posebno u slučajevima kada:

(a)	izgubi ili ošteti novac, imovinu i dokumente koji su pohranjeni kod njega;

(b)	nedopušteno izmijeni bankovnih računa ili poštanskih žiro-računa;

(c)	osigura povrat iznosa ili isplati iznose koji nisu u skladu s odgovarajućim nalozima za povrat ili plaćanje;

(d)	ne naplati dospjeli prihod.

POGLAVLJE 4.

Prihodi

Članak 37.

Procjenu iznosa potraživanja najprije radi dužnosnik za ovjeravanje odgovoran s obzirom na bilo koju mjeru ili okolnost zbog koje može nastati ili koja može izmijeniti iznos koji se duguje agenciji.

Članak 38.

Utvrđivanje iznosa potraživanja postupak je kojim dužnosnik za ovjeravanje na osnovi delegiranja:

(a)	provjerava postoji li dug;

(b)	utvrđuje ili provjerava istinitost i iznos duga;

(c)	provjerava uvjete dospijeća duga.

Svaki iznos potraživanja koji je utvrđen kao nesporan, u fiksnom iznosu i dospio mora se utvrditi u nalogu za povrat koji se upućuje računovodstvenom službeniku, nakon čega se dužniku šalje obavijest o terećenju. Oba ta dokumenta sastavlja i šalje odgovorni dužnosnik za ovjeravanje.

Ne dovodeći u pitanje odredbe utvrđene pravilima, ugovorom ili sporazumom koji se na njih primjenjuje, na svaki dug koji se ne plati do datuma dospijeća utvrđenog u obavijesti o terećenju zaračunavaju se kamate u skladu s Uredbom (EZ, Euratom) br. 2342/2002.

Članak 39.

Odobravanje povrata postupak je kojim odgovorni dužnosnik za ovjeravanje, izdavanjem naloga za povrat daje nalog računovodstvenom službeniku da osigura povrat iznosa potraživanja koji je utvrdio dotični odgovorni dužnosnik za ovjeravanje.

Računovodstveni službenik postupa prema nalogu za povrat za iznose potraživanja koje je propisno utvrdio dužnosnik za ovjeravanje ili odgovorni dužnosnik za ovjeravanje. On postupa s dužnom pažnjom kako bi osigurao da agencija primi svoj prihod i brine se da su njezina prava zaštićena.

Osigurava se povrat pogrešno isplaćenih iznosa.

Članak 40.

Ako se dužnosnik za ovjeravanje na osnovi delegiranja planira odreći povrata utvrđenog iznosa potraživanja, osigurava da je to odricanje pravilno i u skladu s načelima dobrog financijskog upravljanja. O svojoj namjeri da se odrekne povrata utvrđenog iznosa potraživanja izvješćuje upravljački odbor. Odluku o odricanju, koja mora biti obrazložena, donosi dužnosnik za ovjeravanje. Za takvu odluku dužnosnik za ovjeravanje može ovlastiti drugog djelatnika samo za iznose potraživanja ispod 5 000 EUR. U odluci o odricanju navode se radnje koje su poduzete kako bi se osigurao povrat, te zakonski i činjenični aspekti na kojima se odluka temelji.

Odgovorni dužnosnik za ovjeravanje poništava utvrđeni iznos potraživanja u slučaju kada se pokaže da zbog zakonske ili činjenične pogreške iznos potraživanja nije bio ispravno utvrđen. Ovlast za donošenje takve odluke dužnosnik za ovjeravanje može delegirati samo u slučaju iznosa potraživanja ispod 5 000 EUR. Odluku o poništenju koje mora biti odgovarajuće obrazloženo donosi odgovorni dužnosnik za ovjeravanje.

Odgovorni dužnosnik za ovjeravanje prilagođava iznos utvrđenog duga na viši ili niži iznos kada otkriće činjenične pogreške rezultira promjenom iznosa duga, pod uvjetom da takav ispravak ne podrazumijeva gubitak utvrđenih prava agencije. Odluku o prilagodbi koja mora biti odgovarajuće obrazložena donosi odgovorni dužnosnik za ovjeravanje.

Članak 41.

Nakon što je povrat dospjelog iznosa ostvaren, računovodstveni službenik ga knjiži i o tome obavješćuje odgovornog dužnosnika za ovjeravanje. Potvrda o plaćanju izdaje se za sve uplate izvršene računovodstvenom službeniku u gotovini.

Ako povrat dospjelog iznosa nije ostvaren do datuma dospijeća određenog u obavijesti o terećenju, računovodstveni službenik o tome obavješćuje odgovornog dužnosnika za ovjeravanje i odmah pokreće postupak za osiguravanje povrata sredstava u okviru zakonskih mogućnosti, uključujući, ako je to primjereno, i prijebojem, a ako to nije moguće, prisilnom naplatom.

Računovodstveni službenik agencije povrat potraživanja agencije od svakog dužnika koji i sam ima potraživanje od agencije koje je neosporno, u fiksnom iznosu i dospjelo osigurava prijebojem ekvivalentnih iznosa.

Članak 42.

Računovodstveni službenik agencije može u suradnji s odgovornim dužnosnikom za ovjeravanje odobriti produženje roka za plaćanje isključivo na pisani zahtjev dužnika, uz navođenje odgovarajućeg obrazloženja, pod uvjetom da se dužnik obveže platiti kamate za čitavo razdoblje produženja, počevši od prvotnog datuma dospijeća plaćanja i da radi zaštite prava agencije dostavi financijsko jamstvo koje pokriva iznos i glavnice i kamata.

POGLAVLJE 5.

Rashodi

Članak 43.

Svaka stavka rashoda preuzima se kao obveza, potvrđuje, odobrava i plaća.

Članak 44.

S obzirom na mjere zbog kojih može nastati rashod na teret proračuna, odgovorni dužnosnik za ovjeravanje mora prvo preuzeti proračunsku obvezu prije nego što preuzme pravnu obvezu prema trećim stranama.

Pojedinačne pravne obveze koje se odnose na pojedinačne ili okvirne proračunske obveze zaključuju se najkasnije 31. prosinca godine N. Odgovorni dužnosnik za ovjeravanje opoziva neiskorištena salda tih proračunskih obveza.

Članak 45.

Kada se preuzima proračunska obveza, odgovorni dužnosnik za ovjeravanje osigurava da rashod tereti točnu proračunsku stavku, da su odobrena sredstva raspoloživa i da je rashod u skladu s relevantnim odredbama, uključujući i usklađenost s načelom dobrog financijskog upravljanja.

Članak 46.

Potvrđivanje rashoda je postupak u kojem odgovorni dužnosnik za ovjeravanje provjerava postojanje prava vjerovnika, provjerava uvjete pod kojima plaćanje dospijeva i utvrđuje ili provjerava istinitost i iznos potraživanja. Potvrđivanje svakog rashoda temelji se na popratnoj dokumentaciji kojom se dokazuje potraživanje vjerovnika.

Odluka o potvrđivanju izražava se potpisivanjem potvrde „odobreno za plaćanje” od strane odgovornog dužnosnika za ovjeravanje. U neinformatiziranim sustavima oznaka „odobreno za plaćanje” ima oblik žiga koji sadrži potpis odgovornog dužnosnika za ovjeravanje. U informatiziranim sustavima oznaka „odobreno za plaćanje” potvrđuje se unošenjem osobne lozinke od strane odgovornog dužnosnika za ovjeravanje.

Članak 47.

Odobravanje rashoda je postupak u kojem odgovorni dužnosnik za ovjeravanje, nakon provjere da su sredstva na raspolaganju i nakon izdavanja naloga za plaćanje, nalaže računovodstvenom službeniku da izvrši plaćanje iznosa rashoda koji je potvrdio. Nalog za plaćanje sadrži datum i potpis dužnosnika za ovjeravanje i ako je primjereno, prilaže mu dokument kojim se potvrđuje da su navedena dobra unesena u popise imovine iz članka 64.

Plaćanje rashoda obavlja računovodstveni službenik u okviru raspoloživih sredstava.

Članak 48.

Potvrđivanje, odobravanje i plaćanje rashoda mora se izvršiti u okviru rokova utvrđenih općom financijskom uredbom i u skladu s njezinim odredbama i provedbenim pravilima.

POGLAVLJE 6.

Unutarnji revizor

Članak 49.

Funkciju unutarnjeg revizora u izvršnim agencijama obavlja unutarnji revizor Komisije.

Unutarnji revizor Komisije u odnosu na izvršne agencije ima ovlasti jednake ovlastima koje prema člancima 85. i 86. opće financijske uredbe izvršava u odnosu na pojedine službe Komisije. O svojim nalazima i preporukama on izvješćuje upravljački odbor i direktora. Oni osiguravaju poduzimanje mjera na osnovi preporuka koje proizlaze iz revizija i obavješćuju Komisiju. Unutarnji revizor također podnosi agenciji i dostavlja Komisiji za informaciju godišnje izvješće o unutarnjoj reviziji u kojem se navodi broj i vrsta provedenih unutarnjih revizija, izdane preporuke i mjere poduzete na temelju tih preporuka.

Odgovornost unutarnjeg revizora u izvršavanju njegovih dužnosti utvrđuje se u skladu s odredbama članaka 87. opće financijske uredbe.

Agencija Komisiji i nadležnom tijelu koje daje razrješnicu svake godine podnosi izvješće koje sastavlja direktor agencije, u kojem se sažeto navodi broj i vrsta provedenih unutarnjih revizija, izdane preporuke i radnje poduzete na temelju tih preporuka.

GLAVA V.

NABAVA

Članak 50.

1. Što se tiče nabave za djelovanje agencije primjenjuju se odredbe opće financijske uredbe i Uredbe (EZ, Euratom) br. 2342/2002.

2. Izvršne agencije mogu zatražiti da ih se kao javnog naručitelja uključi u dodjelu međuinstitucionalnih ugovora ili ugovora Komisije.

3. Odstupajući od odredaba stavka 1., za nabavu roba, pružanje usluga ili izvođenje radova koje mogu izvršiti Komisija ili međuinstitucionalni uredi, izvršne agencije prvo koriste njih a tek onda primjenjuju postupak nabave.

GLAVA VI.

FINANCIJSKO IZVJEŠTAVANJE I RAČUNOVODSTVO

POGLAVLJE 1.

Financijsko izvještavanje

Članak 51.

Financijski izvještaji agencije obuhvaćaju financijske izvještaje i izvješća o izvršenju proračuna. Prilaže im se i izvješće o proračunskom i financijskom upravljanju tijekom godine.

Članak 52.

Financijski izvještaji moraju biti u skladu s propisima te biti točni i sveobuhvatni te iskazivati istinit i točan prikaz:

(a)	u pogledu financijskih izvještaja, imovine i obveza, rashoda i prihoda, prava i obveza koji nisu prikazani kao imovina ili obveze te novčanog toka;

(b)	u pogledu izvješća o izvršenju proračuna, operacija prihoda i rashoda.

Članak 53.

Financijski izvještaji sastavljaju se u skladu s opće prihvaćenim računovodstvenim načelima navedenim u Uredbi (EZ, Euratom) br. 2342/2002, tj.: načelima trajnosti poslovanja, opreznosti, dosljednosti računovodstvenih metoda, usporedivosti informacija, materijalnosti, bruto iskazivanja, prevage sadržaja nad formom, računovodstva na temelju nastanka poslovnih događaja.

Članak 54.

U skladu s računovodstvom prema načelu nastanka poslovnog događaja, financijski izvještaji prikazuju troškove i prihode određene financijske godine bez obzira na datum plaćanja ili naplate.

Vrijednost imovine i obveza utvrđuje se u skladu s pravilima vrednovanja utvrđenim računovodstvenim metodama iz članka 59.

Članak 55.

Financijski izvještaji iskazuju se u eurima i obuhvaćaju:

(a)

bilancu stanja i izvještaj o poslovnom rezultatu koji predstavljaju imovinu i obveze te financijsku situaciju i poslovni rezultat na datum 31. prosinca prethodne godine; oni se prikazuju u skladu sa strukturom utvrđenom Direktivom Vijeća o godišnjim financijskim izvještajima pojedinih vrsta društava, no s time da se vodi računa o specifičnoj prirodi djelatnosti agencije;

(b)	tablicu novčanog toka koja prikazuje naplaćene i isplaćene iznose tijekom godine, kao i završno stanje riznice;

(c)	prikaz promjena stanja kapitala koji daje detaljan prikaz povećanja i smanjenja tijekom godine po svakoj stavci kapitalnih računa.

Prilog financijskim izvještajima dopunjuje i daje komentare na prikazane podatke te pruža sve dodatne podatke koje propisuje međunarodno prihvaćena računovodstvena praksa u slučaju kada su ti podaci bitni za aktivnosti agencije.

Članak 56.

Izvješća o izvršenju proračuna iskazuju se u eurima i obuhvaćaju:

(a)	izvještaj o realizaciji proračuna koji prikazuje sve proračunske radnje za pojedinu godinu u smislu prihoda i rashoda; struktura prikaza ista je kao i ona samog proračuna;

(b)	prilog izvještaju o realizaciji proračuna, koji dopunjuje te daje komentare na podatke iz tog izvještaja.

Članak 57.

Financijski izvještaji agencija konsolidiraju se s financijskim izvještajem Komisije u skladu s postupkom predviđenim člankom 14. Uredbe (EZ) br. 58/2003 i u skladu sa sljedećim odredbama:

(a)	upravljački odbor do 1. ožujka po završetku financijske godine obavješćuje računovodstvenog službenika Komisije i Revizorski sud o privremenim financijskim izvještajima kojima je priloženo izvješće o proračunskom i financijskom upravljanju tijekom godine;

(b)	upravljački odbor, na temelju nacrta koji sastavlja direktor agencije, odobrava završne financijske izvještaje agencije i najkasnije 1. srpnja sljedeće godine šalje ih računovodstvenom službeniku Komisije i Revizorskom sudu;

(c)	završni financijski izvještaj agencije, konsolidiran sa završnim financijskim izvještajem Komisije, objavljuje se u Službenom listu Europske unije 31. listopada sljedeće financijske godine;

(d)	direktor agencije najkasnije 30. rujna Revizorskom sudu dostavlja odgovor na eventualne primjedbe iznesene u izvještaju iz članka 14. stavka 3. Uredbe (EZ) br. 58/2003.

POGLAVLJE 2.

Računovodstvo

Članak 58.

1. Računovodstveni sustav agencije sustav je koji služi za organizaciju proračunskih i financijskih podataka na način kojim se omogućuje njihovo unošenje, pohranjivanje i evidentiranje.

Računovodstvo se sastoji od općeg računovodstva i proračunskog računovodstva. Vodi se u eurima na temelju kalendarske godine.

Podaci općeg i proračunskog računovodstva zaključuju se na završetku financijske godine, čime se omogućuje sastavljanje izvještaja iz poglavlja 1.

2. Neovisno o stavku 1., dužnosnik za ovjeravanje može voditi analitičke račune.

Članak 59.

U skladu s člankom 133. opće financijske uredbe. računovodstveni službenik Komisije donosi računovodstvena pravila i metode i usklađeni kontni plan koje agencija mora primjenjivati.

Članak 60.

Općim računovodstvom bilježe se, kronološkim redom, koristeći se načelom dvojnog knjigovodstva, svi događaji i radnje koji utječu na ekonomsku i financijsku situaciju te imovinu i obveze agencije.

Članak 61.

Kretanja po računima i salda vode se u poslovnim knjigama.

Svi računovodstveni zapisi, uključujući usklađenja računa, moraju se temeljiti na pripadajućoj dokumentaciji na koju se pozivaju. Računovodstveni sustav mora biti takav da ostavlja trag svih računovodstvenih zapisa.

Članak 62.

Računovodstveni službenik agencije, nakon završetka financijske godine i do datuma financijskog izvještavanja, izvršava sva potrebna usklađenja, bez posezanja za isplatom ili naplatom vezano za pojedinu godinu, radi istinitog i točnog financijskog izvještavanja u skladu s propisima.

Članak 63.

Proračunsko računovodstvo pruža detaljan prikaz izvršenja proračuna. Proračunsko računovodstvo bilježi sve proračunske prihode i rashode predviđene glavom IV.

Članak 64.

Računovodstveni službenik agencije vodi evidenciju koja prikazuje količinu i vrijednosti sve materijalne, nematerijalne i financijske imovine zajednice u skladu s predloškom koji sastavlja računovodstveni službenik Komisije. Računovodstveni službenik agencije provjerava odgovaraju li navedeni zapisi iz popisa imovine stvarnoj situaciji.

Prodaja pokretne imovine oglašava se na odgovarajući način.

GLAVA VII.

VANJSKA REVIZIJA I RAZRJEŠNICA

Članak 65.

Revizorski sud kontrolira financijske izvještaje agencije u skladu s odredbama članka 248. Ugovora o EZ-u.

U kontroli koju provodi Revizorski sud ravna se člancima od 139. do 144. opće financijske uredbe.

Upravljački odbor dostavlja Revizorskom sudu proračun nakon konačnog donošenja. U najkraćem mogućem roku obavješćuje Revizorski sud o svim odlukama i aktima donesenima u skladu s člancima 15., 18., 26. i 31.

Članak 66.

Europski parlament na preporuku Vijeća, koje odlučuje kvalificiranom većinom, najkasnije 29. travnja godine N + 2 direktoru agencije daje razrješnicu za izvršenje administrativnog proračuna za godinu N.

Odluka o razrješnici obuhvaća račune svih prihoda i rashoda agencije, konačni saldo te imovinu i obveze agencije prikazane u bilanci stanja. Razrješnica se daje istodobno s razrješnicom koja se odnosi na izvršenje općeg proračuna Europske unije.

S ciljem davanja razrješnice Europski parlament, nakon što je isto učinilo i Vijeće, pregledava financijske a izvještaje i izvješća i o izvršenju proračuna agencije. Isto tako pregledava i izvješće Revizorskog suda iz članka 14. stavka 3. Uredbe (EZ) br. 58/2003, zajedno s odgovorima direktora.

Direktor agencije Europskom parlamentu na njegov zahtjev, na način predviđen člankom 146. stavkom 3. opće financijske uredbe, dostavlja sve informacije potrebne za nesmetanu provedbu postupka davanja razrješnice za dotičnu godinu.

Članak 67.

Direktor i Komisija poduzimaju potrebne mjere u skladu s opažanjima iz odluke Europskog parlamenta o razrješnici te komentarima danima uz preporuku za razrješnicu koju je donijelo Vijeće.

Na zahtjev Europskog parlamenta ili Vijeća, direktor agencije podnosi izvješće o mjerama koje su poduzete na temelju navedenih opažanja i komentara. Nakon što izvješće dostavi Komisiji, kopiju istog šalje Revizorskom sudu.

GLAVA VIII.

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 68.

Rokovi iz članka 57. primjenjuju se prvi put za financijsku godinu 2005.

Za prethodne godine važe sljedeći rokovi:

(a)	15. rujna za članak 57. točku (b);

(b)	30. studenoga za članak 57. točku (c);

(c)	31. listopada za članak 57. točku (d).

Odredbe glave VI. primjenjuju se postupno u skladu s tehničkim mogućnostima, kako bi se njihov puni učinak ostvario za financijsku godinu 2005.

Članak 69.

Europski parlament, Vijeće i Komisija ovlašteni su za dobivanje svih podataka ili objašnjenja koja se odnose na proračunska pitanja u okviru područja svojih nadležnosti.

Članak 70.

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 21. rujna 2004.

Za Komisiju

Michaele SCHREYER

Članica Komisije

(2) SL L 248, 16.9.2002., str. 1.

(3) SL L 357, 31.12.2002., str. 1.

01/Sv. 16

Službeni list Europske unije

172

32005D0012(01)

C 096/1

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

ODLUKA br. 12-2005

od 10. ožujka 2005.

o javnom pristupu dokumentima Revizorskog suda

(2005/C 96/01)

REVIZORSKI SUD EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir svoj Poslovnik (1), a posebno njegov članak 30.,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002 o Financijskoj uredbi koja se primjenjuje za opći proračun Europskih zajednica (2), a posebno njezin članak 143. stavak 2. i članak 144. stavak 1.,

budući da:

Člankom 1. stavkom 2. Ugovora o Europskoj uniji uveden je pojam otvorenosti, navodeći da Ugovor označava novu fazu u procesu stvaranja sve tješnje povezane unije među narodima Europe u kojoj se odluke donose na što otvoreniji način i na razini što je moguće bližoj građanima.

U Zajedničkoj deklaraciji (3) u vezi Uredbe (EZ) br. 1049/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2001. o javnom pristupu dokumentima Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije (4), Europski Parlament, Vijeće i Komisija pozivaju ostale institucije na usvajanje unutarnjih pravila o javnom pristupu dokumentima kojima se u obzir uzimaju načela i ograničenja utvrđena tom Uredbom.

Odredbe utvrđene u Odluci br. 18/97 Revizorskog suda kojom se određuju unutarnja pravila za postupanje po zahtjevima za pristup dokumentima Suda (5) usvojene su prije donošenja Uredbe (EZ) br. 1049/2001 te bi ih trebalo revidirati s obzirom na navedenu Uredbu kao i sudsku praksu Suda i Prvostupanjskog suda.

Otvorenost jača legitimitet uprave, njenu učinkovitost i odgovornost čime se jačaju načela demokracije. S tim ciljem trebalo bi promicati dobru praksu uprave o pristupu dokumentima.

Međutim, trebalo bi putem iznimaka od načela javnog pristupa dokumentima zaštititi određene javne i privatne interese. Posebno se mora osigurati propisno poštovanje međunarodnih revizijskih standarda koji se odnose na povjerljivu prirodu revizijskih informacija,

ODLUČIO JE:

Članak 1.

Svrha

Svrha ove Odluke je određenje uvjeta, ograničenja i postupaka na temelju kojih Revizorski sud osigurava javni pristup dokumentima koje posjeduje.

Članak 2.

Korisnici i područje primjene

1. U okviru i granicama odredbi utvrđenih u ovoj Odluci i međunarodnih standarda kojima se uređuje povjerljivost revizijskih informacija, svaki građanin Unije i bilo koja druga fizička ili pravna osoba koja ima boravište ili sjedište u državi članici ima pravo pristupa dokumentima Revizorskog suda u skladu s načelima, uvjetima i ograničenjima koje određuje ova Odluka.

2. Revizorski sud može, u skladu s istim načelima, uvjetima i ograničenjima odobriti pristup dokumentima svakoj fizičkoj ili pravnoj osobi koja nema boravište ili sjedište u državi članici.

3. Ova se Odluka primjenjuje na sve dokumente u posjedu Revizorskog suda, odnosno dokumente koje je Revizorski sud izradio ili primio i koji se nalaze u njegovom posjedu.

4. Ova Odluka ne dovodi u pitanje prava javnog pristupa dokumentima u posjedu Revizorskog suda koja proizlaze iz instrumenata međunarodnog prava ili s njima povezanih provedbenih akata Zajednice.

Članak 3.

Definicije

Za potrebe ove Odluke:

(a)	„dokument” znači svaki sadržaj na bilo kojem mediju (pisan na papiru ili pohranjen u elektroničkom obliku ili kao tonski, vizualni ili audiovizualni zapis);

(b)	„treća strana” znači fizička ili pravna osoba ili drugi subjekt izvan Revizorskog suda, uključujući države članice, ostale institucije i tijela Zajednice ili izvan Zajednice te treće zemlje.

Članak 4.

Iznimke

1. Revizorski sud uskraćuju pristup dokumentu ako bi njegovo otkrivanje ugrozilo zaštitu:

(a)

javnog interesa uključujući:

—	javnu sigurnost,

—	obranu i vojna pitanja,

—	međunarodne odnose,

—	financijsku, monetarnu ili ekonomsku politiku Zajednice ili neke države članice;

(b)	privatnost i integritet pojedinca, posebno u skladu sa zakonodavstvom Zajednice koje se odnosi na zaštitu osobnih podataka.

2. U skladu s pravilima koja uređuju pitanje povjerljivosti utvrđenim u članku 143. stavku 2. i članku 144. stavku 1. Uredbe Vijeća (EZ, Euratom-a) br. 1605/2002 o Financijskoj uredbi koja se primjenjuje na opći proračun Europskih zajednica i odgovarajućim odredbama drugih instrumenata prava Zajednice, Revizorski sud odbija pristup svojim revizijskim nalazima. Pored toga može odbiti i pristup dokumentima korištenima u pripremi navedenih nalaza.

3. Revizorski sud uskraćuje pristup dokumentu ako bi njegovo otkrivanje ugrozilo zaštitu:

—	poslovnih interesa fizičke ili pravne osobe, uključujući intelektualno vlasništvo,

—	sudskih postupaka i pravnog savjetovanja,

—	inspekcija, istraga i revizija.

4. Revizorski sud uskraćuje i pristup dokumentu koji je izradio ili primio za internu uporabu, a koji se odnosi na pitanje o kojem još nije donesena odluka ako bi njegovo otkrivanje ugrozilo donošenje odluke od strane Suda.

5. Ako se zahtjev odnosi na dokument u posjedu Revizorskog suda, a sud nije autor, Revizorski sud potvrđuje prijam zahtjeva i dostavlja ime osobe, institucije ili tijela kojemu se podnositelj zahtjeva mora obratiti.

6. U slučaju da se na neku od iznimki određenih ovim člankom odnose samo dijelovi traženog dokumenta, preostali dijelovi dokumenta daju se na uvid.

7. Iznimke iz ovog članka primjenjuju se ne dovodeći u pitanje odredbe o javnom pristupu povijesnim arhivama Zajednice utvrđene Uredbom Zajednice (EEZ; Euratom) br. 354/83 (6).

8. Neovisno o iznimkama iz ovog članka, Revizorski sud može odobriti pristup cijelom dokumentu ili njegovim dijelovima u slučaju postojanja prevladavajućeg javnog interesa za njegovim objavljivanjem.

Članak 5.

Zahtjevi

Zahtjevi za pristup dokumentima moraju se dostaviti pisanim putem (7), bilo u tiskanom ili u elektroničkom obliku, na jednom od jezika iz članka 314. Ugovora o EZ-u (8) te moraju biti dovoljno određeni kako bi Revizorskom sudu omogućio identificiranje dokumenta na koji se zahtjev odnosi. Podnositelj zahtjeva nije obvezan navesti razloge podnošenja zahtjeva.

Članak 6.

Obrada početnih zahtjeva

1. Zahtjeve za pristup dokumentima obrađuje direktor Odjela za vanjske poslove. On dostavlja podnositelju potvrdu o primitku zahtjeva, razmatra zahtjev i odlučuje o daljnjem djelovanju.

2. U skladu sa sadržajem zahtjeva, direktor Odjela za vanjske odnose obavješćuje i kada je to potrebno, savjetuje se s nadležnim članom, glavnim tajnikom, pravnom službom, službenikom za zaštitu podataka prije nego odluči hoće li se traženi dokument dati na uvid.

3. Zahtjev za pristup dokumentu razmatra se bez odgode. U roku od 15 radnih dana od dana evidentiranja zahtjeva Revizorski sud odobrava pristup traženom dokumentu te u skladu s člankom 9. osigurava pristup istom ili pisanim putem navodi razloge za potpuno ili djelomično odbijanje zahtjeva, te podnositelja zahtjeva obavješćuje o njegovom pravu da u skladu s člankom 7. od Suda zatraži ponovno razmatranje stajališta.

4. Ako se zahtjev odnosi na izuzetno opsežan dokument ili na veliki broj dokumenata, Revizorski sud se s podnositeljem zahtjeva može neformalno dogovoriti o iznalaženju odgovarajućeg rješenja. U takvim slučajevima se rok iz stavka 3. može produljiti za dodatnih 15 radnih dana pod uvjetom da se o tome unaprijed obavijesti podnositelja zahtjeva i navedu razlozi za takvo postupanje.

Članak 7.

Ponovno razmatranje zahtjeva

1. U slučaju potpunog ili djelomičnog odbijanja zahtjeva, podnositelj u roku od 15 radnih dana od primitka odgovora Revizorskog suda, može zatražiti od Suda da ponovno razmotri svoje stajalište.

2. Podnositelj zahtjeva ima pravo traženja ponovnog razmatranja u slučaju da Revizorski sud ne dostavi odgovor u propisanom roku.

Članak 8.

Rješavanje zahtjeva za ponovno razmatranje

1. Zahtjevi za ponovnim razmatranjem podnose se predsjedniku Revizorskog suda. U skladu sa sadržajem, predsjednik Revizorskog suda se savjetuje s nadležnim članom ili glavnim tajnikom te prema potrebi s pravnom službom ili službenikom za zaštitu podataka prije nego odluči hoće li se traženi dokument dati na uvid.

2. Zahtjev za ponovno razmatranje obrađuje se bez odgode. U roku od 15 radnih dana od dana evidentiranja zahtjeva Revizorski sud odobrava pristup traženom dokumentu te u skladu s člankom 9. osigurava pristup istom ili pisanim putem navodi razloge za potpuno ili djelomično odbijanje zahtjeva, U slučaju potpunog ili djelomičnog odbijanja zahtjeva, Revizorski sud podnositelja zahtjeva obavješćuje o pravnim lijekovima koji su mu na raspolaganju, posebno o pokretanju sudskog postupka protiv Revizorskog suda i/ili podnošenju pritužbe Europskom ombudsmanu, u skladu s uvjetima iz članka 230. i 195. Ugovora o EZ-u.

3. U iznimnim slučajevima, na primjer u slučaju kada se zahtjev podnositelja odnosi na izuzetno opsežan dokument ili na veliki broj dokumenata, rok iz stavka 3. se može produljiti za dodatnih 15 radnih dana pod uvjetom da se o tome unaprijed obavijesti podnositelja zahtjeva i navedu razlozi za takvo postupanje.

4. Ako Sud ne odgovori u propisanom roku, smatra se da je odgovor negativan što podnositelju zahtjeva daje pravo na korištenje pravnih lijekova iz stavka 2.

Članak 9.

Pristup dokumentu po odobrenju zahtjeva

1. Podnositelj zahtjeva može dobiti na uvid dokumente za koje mu je Revizorski sud odobrio pristup u prostorijama Revizorskog suda u Luxembourgu ili primitkom preslike, uključujući, ako su dostupne, preslike u elektroničkom obliku. U prvom se slučaju podnositelj zahtjeva i direktor Odjela za vanjske odnose dogovaraju o danu i vremenu davanja na uvid.

2. Podnositelju zahtjeva se mogu naplatiti troškovi izrade i slanja preslika. Ta naknada ne smije prelaziti stvarne troškove izrade i slanja preslika. U slučaju kada se dokumenti na uvid daju na licu mjesta, izravni pristup dokumentu u elektroničkom obliku i preslike koje sadrže manje od 20 A4 stranica na naplaćuju se.

3. Ako je dokument javno dostupan, Revizorski sud svoju obvezu odobravanja pristupa istom može ispuniti tako što će podnositelja zahtjeva obavijestiti o načinu pristupa navedenom dokumentu.

4. Dokumenti se dostavljaju u postojećoj verziji i formatu (uključujući elektronički ili drugi oblik) prema želji podnositelja zahtjeva. Sud nije obvezan na zahtjev podnositelja izraditi novi dokument ili prikupljati informacije.

Članak 10.

Umnožavanje dokumenata

1. Dokumenti koji se objavljuju u skladu s ovom Odlukom ne smiju se umnožavati ni koristiti u komercijalne svrhe bez prethodnog pisanog odobrenja Revizorskog suda.

2. Ova Odluka ne dovodi u pitanje postojeća pravila o autorskim pravima koja trećoj strani mogu ograničiti pravo umnožavanja ili korištenja dokumenata danih na uvid.

Članak 11.

Završne odredbe

1. Odluka br. 18/97 Revizorskog suda od 20. veljače 1997. stavlja se izvan snage.

2. Ova se Odluka objavljuje u Službenom listu Europske unije.

3. Odluka stupa na snagu prvog dana mjeseca koji slijedi nakon dana donošenja.

Sastavljeno u Luxembourgu 10. ožujka 2005.

Za Revizorski sud

Hubert WEBER

Predsjednik

(1) SL L 18, 20.1.2005., str. 1.

(2) SL L 248, 16.9.2002., str. 1.

(3) SL L 173, 27.6.2001., str. 5.

(4) SL L 145, 31.5.2001., str. 43.

(5) SL C 295, 23.9.1998., str. 1.

(6) Uredba Vijeća (EEZ; Euratom) br. 354/83 kako je izmijenjena Uredbom Vijeća (EZ; Euratom) br. 1700/2003 (SL L 243, 27.9.2003., str. 1.).

(7) Upućeno na adresu: European Court of Auditors, Director of the External Relations Department, 12, rue Alcide de Gasperi, L-1615 Luxembourg. Faks (352) 439 342, e-mail: Euraud@eca.eu.int.

(8) Trenutačno: češki, danski, engleski, estonski, finski, francuski, grčki, irski, latvijski, litavski, mađarski, malteški, nizozemski, njemački, poljski, portugalski, slovački, slovenski, španjolski, švedski i talijanski,.

01/Sv. 16

Službeni list Europske unije

176

32005D0119

L 037/17

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

ODLUKA GLAVNIH TAJNIKA EUROPSKOG PARLAMENTA, VIJEĆA, KOMISIJE, TAJNIKA SUDA, GLAVNIH TAJNIKA REVIZORSKOG SUDA, EUROPSKOGA GOSPODARSKOG I SOCIJALNOG ODBORA, ODBORA REGIJA I PREDSTAVNIKA EUROPSKOG OMBUDSMANA

od 26. siječnja 2005.

o organizaciji i upravljanju Europskom školom za javnu upravu

(2005/119/EZ)

GLAVNI TAJNICI EUROPSKOG PARLAMENTA, VIJEĆA, KOMISIJE, TAJNIK SUDA, GLAVNI TAJNICI REVIZORSKOG SUDA, EUROPSKOGA GOSPODARSKOG I SOCIJALNOG ODBORA, ODBORA REGIJA I PREDSTAVNIK EUROPSKOG OMBUDSMANA,

uzimajući u obzir Odluku 2005/118/EZ Europskog parlamenta, Vijeća, Suda, Revizorskog suda, Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora, Odbora regija i Europskog ombudsmana od 26. siječnja 2005. o osnivanju Europske škole za javnu upravu (2), a posebno njezin članak 5.,

nakon savjetovanja s Odborom za Pravilnik o osoblju,

budući da:

(1)

Međuinstitucionalnu suradnju u području osposobljavanja trebalo bi ojačati, posebno s ciljem prenošenja vrijednosti zajedničkih svim institucijama Zajednice. Takva suradnja predstavlja znatnu dodanu vrijednost, posebno što se tiče pristupa osposobljavanju, širenja ponude osposobljavanja i smanjenja pojedinačnih troškova.

(2)	Načelo dobrog upravljanja zahtijeva da se za osnivanje Europske škole za javnu upravu, dalje u tekstu „Škola”, usvoji postupni pristup.

(3)	Odlukom o osnivanju Škole glavnim tajnicima, tajniku Suda i predstavniku Europskog ombudsmana ostavlja se da odluče koje će se područja osposobljavanja dodijeliti Školi.

(4)

U slučaju kada neka od institucija potpisnica u pogledu osoblja primjenjuje politiku koja propisuje osposobljavanje iz posebnog područja koje će im Škola osigurati, takvu bi politiku trebalo olakšati tako da se minimalni broj mjesta za polaznike Škole osigura za članove osoblja te institucije, posebno ako je to osposobljavanje obvezno ili je preduvjet za izvršavanje određenih funkcija, posebno upravljačkih.

(5)	Škola, kao svako drugo tijelo koje se bavi osposobljavanjem, trebala bi iskoristiti prednosti suradnje na europskoj razini sudjelovanjem u odgovarajućim mrežama.

(6)	Trebalo bi utvrditi pojedinosti o povezanosti Škole s Uredom Europskih zajednica za odabir osoblja, kako je predviđeno člankom 4. Odluke o osnivanju Škole,

ODLUČILI SU:

Članak 1.

Dužnosti Europske škole za javnu upravu

1. Europska škola za javnu upravu, dalje u tekstu „Škola”, osmišljava, organizira i ocjenjuje, u ime institucija potpisnica Odluke o osnivanju Škole (dalje u tekstu „institucije”), sljedeće oblike osposobljavanja:

(a)	programe upravljanja za dužnosnike i ostale službenike od kojih se zahtijeva ili se može zahtijevati da izvršavaju upravljačke funkcije;

(b)	uvodne programe za nove članove osoblja;

(c)	obvezno osposobljavanje kako je predviđeno člankom 45.a Pravilnika o osoblju kao dio prelaska između funkcijskih skupina.

2. Programe upravljanja i uvodne programe iz stavka 1. točaka (a) i (b) može organizirati svaka institucija samostalno kao nadopunu onima koje organizira Škola, u skladu sa svojim posebnim potrebama. Škola ima isključivu odgovornost za organizaciju osposobljavanja iz stavka 1. točke (c).

Članak 2.

Odgovornosti institucija

1. Tijelo za imenovanje u svakoj instituciji osigurava dostatan broj dužnosnika koji će biti predavači Škole prema pravilima koje usvoji Upravljački odbor kako je predviđeno u članku 7. točki (g).

2. Na zahtjev Škole i ovisno o mogućnostima, institucije osiguravaju prostorije za osposobljavanje u skladu s pravilima koje utvrđuje Upravljački odbor.

Članak 3.

Ostale usluge

1. Na temelju ugovora između ravnatelja Škole i drugih tijela, ureda ili agencije Škola može dopustiti da njihovi članovi sudjeluju u programima osposobljavanja koje ona organizira u ime institucija ako postoji dovoljni broj slobodnih mjesta.

2. Posebno u slučaju osposobljavanja propisanog u članku 1. stavku 1. točki (c), za tijela, urede ili agencije Zajednice svake godine rezervira se određeni broj mjesta, u skladu s prijavljenim potrebama, kako bi se osigurao jednaki tretman osoblja prema članku 45.a Pravilnika o osoblju. Upravljački odbor svake godine određuje broj mjesta i doprinose za troškove.

3. Škola može pisanim sporazumom u svoje programe osposobljavanja uključiti i programe koje je zatražilo tijelo, ured ili agencija Zajednice, pod uvjetom da to ne ograničava organizaciju samog osposobljavanja za institucije. Ugovor ove vrste mora sadržavati financijske detalje usluga Škole te ga prije stupanja na snagu mora odobriti Upravljački odbor.

4. Prema potrebi te na zahtjev neke institucije ili tijela, ureda ili agencije Zajednice, Škola može osigurati pomoć u oblikovanju osposobljavanja ili druge aktivnosti u okviru svoje odgovornosti, na temelju sporazuma s ravnateljem Škole koji uključuje financijske detalje te usluge.

Članak 4.

Pritužbe i zahtjevi

1. Ravnatelj Škole izvršava ovlasti koje mu je dodijelilo tijelo za imenovanje prema članku 90. Pravilnika o osoblju u pogledu svih zahtjeva ili pritužbi koje se odnose na rad Škole.

2. U slučaju takvih pritužbi, ravnatelj Škole savjetuje se s predsjednikom Upravljačkog odbora kada namjerava potvrditi prvotnu odluku.

3. Škola odgovara na zahtjeve Europskog ombudsmana u vezi s pitanjima u području njezine odgovornosti prema ovoj Odluci.

Članak 5.

Organizacija aktivnosti

1. Opće je pravilo da se programi koje Škola organizira održavaju i u Bruxellesu i u Luxembourgu. Mogu se razmotriti druga mjesta održavanja, vodeći se načelom dobrog upravljanja.

2. Upravljački odbor osigurava uravnoteženi pristup programima za osoblje različitih institucija. Posebno osigurava da je minimalan broj mjesta dostupan za osoblje institucije u kojoj je ta vrsta posebnog osposobljavanja obvezna ili je preduvjet za izvršavanje određenih funkcija, posebno upravljačkih funkcija. U sklopu osmišljavanja godišnjeg programa rada, svaka dotična institucija prijavljuje svoje potrebe vezane uz relevantna područja. Pri organizaciji godišnjeg programa rada prioritet se daje organizaciji takvih programa.

3. U posebnim situacijama, kako bi se mogle nositi s posebnim i privremenim situacijama, institucije potpisnice mogu tražiti Školu da poveća broj polaznika preko predviđenog te će joj dodijeliti potrebna proračunska sredstva. Primjenjuje se članak 3. stavak 2.

4. Škola može surađivati s drugim učilištima za javnu upravu, institutima i sveučilištima aktivnim u istom području. Suradnja može uključiti međusobne razmjene.

Članak 6.

Upravljački odbor

Dok je Škola povezana s Uredom za odabir osoblja Europskih zajednica, dalje u tekstu „Ured”, funkciju Upravljačkog odbora Škole izvršava Upravljački odbor Ureda, prema uvjetima iz članka 5. Odluke 2002/621/EZ glavnih tajnika Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije, tajnika Suda, glavnih tajnika Revizorskog suda, Gospodarskog i socijalnog odbora, Odbora regija i predstavnika Europskog ombudsmana (3).

Članak 7.

Zadaće Upravljačkog odbora

U zajedničkom interesu institucija, Upravljački odbor:

(a)	kvalificiranom većinom odobrava pravila koja uređuju rad Škole;

(b)	običnom većinom na prijedlog ravnatelja Škole odobrava organizacijsku strukturu Škole;

(c)

običnom većinom u proračunskom postupku, na osnovi nacrta koji sastavlja ravnatelj Škole, izrađuje procjenu prihoda i rashoda Škole i dostavlja je Komisiji radi izrade procjene prihoda i rashoda Komisije; istodobno predlaže Komisiji eventualne prilagodbe plana radnih mjesta Škole koje smatra potrebnima;

(d)	običnom većinom odobrava vrstu i cijene dodatnih usluga koje Škola može uz plaćanje pružati institucijama, tijelima, uredima i agencijama, kao i uvjete pod kojima ih Škola može pružati;

(e)	jednoglasno, na prijedlog ravnatelja Škole, odobrava program rada Škole. Program rada Škole obuhvaća i usluge koje se ne odnose isključivo na aktivnosti osposobljavanja;

(f)

kvalificiranom većinom, na temelju nacrta koji sastavlja ravnatelj Škole, odobrava godišnje izvješće o upravljanju koje sadrži sve pojedinačne naslove prihoda i rashoda u vezi s radom i uslugama koje je izvršila Škola. Do 1. svibnja svake godine institucijama dostavlja izvješće o prethodnoj financijskoj godini sastavljeno s obzirom na analitičke račune;

(g)	kvalificiranom većinom određuje, ovisno o potrebi osposobljavanja, pravila o tome na koji način svaka institucija osigurava odgovarajući broj dužnosnika koji će biti predavači Škole.

Članak 8.

Imenovanje osoblja

1. Dok je Škola povezana s Uredom, funkciju ravnatelja Škole izvršava voditelj Ureda.

2. Ravnatelj je tijelo za imenovanje za osoblje Škole.

3. Ravnatelj obavješćuje Upravljački odbor o izvršenim imenovanjima, potpisanim ugovorima, dodijeljenim promaknućima i stegovnim postupcima pokrenutima protiv dužnosnika i ostalih službenika.

4. Dužnosnici svih institucija Zajednica moraju biti informirani o slobodnim radnim mjestima u Školi čim tijelo za imenovanje odluči popuniti ta radna mjesta.

5. Kada izvršava zadaće za koje se procijeni da nisu ključne, Škola može koristiti ugovorno osoblje kako je određeno člankom 3.a stavkom 1. točkom (c) Uvjeta zaposlenja ostalih službenika.

Članak 9.

Dužnosti ravnatelja i upravljanje osobljem

1. Ravnatelj je odgovoran za nesmetan rad Škole. U okviru odgovornosti Upravljačkog odbora, ravnatelj djeluje pod nadležnošću Upravljačkog odbora. Za Upravljački odbor obavlja tajničke usluge, izvješćuje ga o izvršavanju svojih dužnosti i podnosi mu eventualne prijedloge za nesmetan rad Škole.

2. Administrativni postupci koji se odnose na svakodnevno upravljanje osobljem, kao što su plaće, dopusti i zdravstveno osiguranje, osiguranje od nesreće i mirovinsko osiguranje provode se pod istim uvjetima koji vrijede za dužnosnike i ostale službenike Komisije. Taj popis nije taksativan i Škola ga može proširiti na druga područja u suglasnosti s Komisijom.

Članak 10.

Voditelj Škole

1. Dok je Škola povezana s Uredom, voditelja Škole imenuje Komisija nakon dobivenog mišljenja koje Upravljački odbor usvoji običnom većinom. Upravljački odbor aktivno je uključen u postupke koje treba poštovati za imenovanje voditelja Škole, posebno pri sastavljanju obavijesti o slobodnom radnom mjestu i kontroli prijava.

2. Voditelj Škole odgovoran je, pod nadležnošću voditelja Ureda, za obavljanje dužnosti određenih u članku 2. Odluke o osnivanju Europske škole za javnu upravu. Voditelj je prisutan na sastancima Upravljačkog odbora na kojima se razmatraju točke iz područja za koje je odgovoran.

Članak 11.

Financijski aspekti

1. Odobrena sredstva dodijeljena Školi, čiji je ukupan iznos unesen u odvojen proračunski naslov u dijelu proračuna koji se odnosi na Komisiju, detaljno su razrađena u prilogu tom dijelu. Taj prilog ima oblik računa prihoda i rashoda, koji je dalje raspodijeljen na isti način kao i dijelovi proračuna.

2. Plan radnih mjesta Škole prilaže se planu radnih mjesta Komisije.

3. Vezano uz odobrena sredstva dodijeljena Školi koja su navedena u Prilogu, na prijedlog Upravljačkog odbora, Komisija na ravnatelja Škole prenosi ovlasti dužnosnika za ovjeravanje te postavlja ograničenja i uvjete za takvo delegiranje ovlasti. Na kraju financijske godine Upravljački odbor obavješćuje proračunsko tijelo o specifikaciji iznosa primljenih kao naknadu za dodatne usluge koje je Škola obavila u okviru proračunskog naslova u Prilogu.

4. Proračun Škole sastavlja se i izvršava u skladu s Uredbom Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002 (4).

5. Dok je Škola povezana s Uredom, financijske odredbe iz stavaka od 1. do 4., a posebno proračun za Školu i njezino osoblje, razmatraju se u okviru proračuna za Ured. Primjenjuju se pravila koja se odnose na proračun Ureda. Radi lakše identifikacije resursa dodijeljenih Školi uz istodobno poštovanje proračunskih pravila, osoblje Škole prikazuje se odvojeno u planu radnih mjesta Ureda, a operativna odobrena sredstva dodijeljena posebno za Školu u zasebnom članku Priloga IV.

Članak 12.

Preispitivanje dužnosti

1. Ova se Odluka preispituje u pogledu dužnosti iz članka 1. stavka 1. najranije nakon razdoblja od tri godine od osnivanja Škole.

2. Za eventualne promjene dužnosti potreban je jednoglasni sporazum glavnih tajnikâ, tajnika Suda i predstavnika Europskog ombudsmana na relevantan prijedlog koji Upravljački odbor usvoji kvalificiranom većinom, kako je određeno člankom 5. stavkom 6. Odluke 2002/621/EZ, s obzirom na detaljno izvješće ravnatelja.

Članak 13.

Preispitivanje povezanosti s Uredom

1. Najkasnije na kraju treće godine djelovanja Škole, voditelj Ureda Upravljačkom odboru podnosi detaljno izvješće o administrativnoj povezanosti Škole i Ureda. Upravljački odbor može odlučiti ukinuti spomenutu povezanost tako da donese odluku u skladu s pravilima utvrđenim u članku 4. stavku 3. Odluke o osnivanju Škole. Ako Upravljački odbor odluči da se povezanost nastavi, takva odluka mora sadržavati obrazloženo mišljenje.

2. Ako Upravljački odbor odluči u skladu s postupkom predviđenim u stavku 1. da se povezanost nastavi, u odluci mora navesti datum do kojeg će se taj predmet ponovno razmotriti.

Članak 14.

Dan početka važenja

Ova Odluka proizvodi učinke od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Sastavljano u Bruxellesu 26. siječnja 2005.

Za Europski parlament

Glavni tajnik

Julian PRIESTLEY

Za Vijeće

Zamjenik glavnog tajnika

Pierre DE BOISSIEU

Za Komisiju

Glavni tajnik

David O’SULLIVAN

Za Sud

Tajnik

Roger GRASS

Za Revizorski sud

Glavni tajnik

Michel HERVÉ

Za Europski gospodarski i socijalni odbor

Glavni tajnik

Patrick VENTURINI

Za Odbor regija

Glavni tajnik

Gerhard STAHL

Europski ombudsman

Nikiforos DIAMANDOUROS

(1) SL L 56, 4.3.1968., str. 1. Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ, Euratom) br. 31/2005 (SL L 8, 12.1.2005., str. 1.).

(2) SL L 37, 10.2.2005., str. 14.

(3) SL L 197, 26.7.2002., str. 56.

(4) SL L 248, 16.9.2002., str. 1.

01/Sv. 16

Službeni list Europske unije

180

32005D0266

L 082/6

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

ODLUKA VIJEĆA

od 16. ožujka 2005.

o izmjeni Odluke 1999/70/EZ o vanjskim revizorima nacionalnih središnjih banaka s obzirom na vanjskog revizora Banco de Portugal

(2005/266/EZ)

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Protokol o Statutu Europskoga sustava središnjih banaka i Europske središnje banke priloženog Ugovoru o osnivanju Europske zajednice, a posebno njegov članak 27. stavak 1.,

uzimajući u obzir Preporuku ESB/2005/3 Europske središnje banke (u daljnjem tekstu „ESB”) od 11. veljače 2005. Vijeću Europske unije o vanjskom revizoru Banco de Portugal (1),

budući da:

(1)	Račune ESB-a i nacionalnih središnjih banaka Eurosustava trebaju revidirati neovisni vanjski revizori koje preporuči Upravno vijeće ESB-a i odobri Vijeće Europske unije.

(2)

U skladu s nedavnom promjenom u portugalskom zakonu reviziju računa sada moraju vršiti isključivo revisores oficiais de contas (ovlašteni revizori). Upravno vijeće ESB-a stoga je preporučilo da Vijeće Europske unije odobri zamjenu PricewaterhouseCoopers – Auditores e Consultores, Lda. za PricewaterhouseCoopers & Associados – Sociedade de Revisores Oficiais de Contas, Lda., kao vanjskog revizora Banco de Portugal, budući da prvo društvo nema status ovlaštenog revizora.

(3)	Upravno vijeće ESB-a preporučilo je da trajanje mandata vanjskog revizora ostane nepromijenjeno.

(4)	Primjereno je poštovati preporuku Upravnog vijeća ESB-a te u skladu s tim izmijeniti Odluku 1999/70/EZ od 25. siječnja 1999. o vanjskim revizorima nacionalnih središnjih banaka (2),

ODLUČILO JE:

Članak 1.

Članak 1. stavak 10. Odluke 1999/70/EZ zamjenjuje se sljedećim:

„10. PricewaterhouseCoopers & Associados – Sociedade de Revisores Oficiais de Contas, Lda. odobrava se kao vanjski revizor Banco de Portugal od financijske godine 2004. na obnovljivo razdoblje od jedne godine.”.

Članak 2.

O ovoj se odluci obavješćuje ESB.

Članak 3.

Ova se Odluka objavljuje u Službenom listu Europske unije.

Sastavljeno u Bruxellesu 16. ožujka 2005.

Za Vijeće

Predsjednik

J. ASSELBORN

(1) SL C 50, 26.2.2005., str. 6.

(2) SL L 22, 29.1.1999., str. 69. Odluka kako je zadnje izmijenjena Odlukom 2004/651/EZ (SL L 298, 23.9.2004., str. 23.).

01/Sv. 16

Službeni list Europske unije

181

32005Q0684

L 262/1

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

ODLUKA EUROPSKOG PARLAMENTA

od 28. rujna 2005.

o donošenju Statuta članova Europskog parlamenta

(2005/684/EZ, Euratom)

EUROPSKI PARLAMENT,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice, a posebno njegov članak 190. stavak 5.,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju, a posebno njegov članak 108. stavak 4.,

uzimajući u obzir mišljenje Komisije (1),

uz odobrenje Vijeća (2),

budući da:

(1)

Parlament se sastoji od „predstavnika naroda država okupljenih u Zajednici”. Ti predstavnici su, kao što je i potvrđeno u članku 109. stavku 1.Ugovora o EZ-u, „predstavnici naroda država okupljenih u Zajednici”. Isti izraz koristi se u članku 190. stavku 2. Ugovora o EZ-u (broj predstavnika izabranih u svakoj državi članici) te u članku 190. stavku 3. Ugovora o EZ-u (predstavnici se biraju za mandat od pet godina). Ove odredbe, prema kojima su članovi predstavnici naroda, opravdavaju uporabu pojma „član” u Statutu.

(2)	U skladu s člankom 199. stavkom 1. Ugovora o EZ-u te u skladu s ovim Statutom, Parlament ima pravo uređivati svoj rad poslovnikom.

(3)	Članak 1. Statuta preuzima pojam „član” te pojašnjava da Statut ne uređuje prava i obveze članova, već obuhvaća pravila i opće uvjete za obnašanje mandata.

(4)

Slobodu i neovisnost članova, koje su ugrađene u članak 2. a koje se ne navode ni u jednoj odredbi primarnog prava, trebalo bi zaštiti Statutom. Radnje koje članovi poduzmu radi odustanka od mandata u određenom trenutku ili njihove izjave namjere da na neodređeni dan odustanu od mandata, koje političke stranke mogu poduzimati po vlastitom nahođenju, smatraju se nespojivima sa slobodom i neovisnošću članova te stoga ne bi smjele biti pravno obvezujuće.

(5)	Članak 3. stavak 1. u cijelosti ponavlja odredbe članka 6. stavka 1. Akta o izboru članova Europskog parlamenta neposrednim općim izborima od 20. rujna 1976.

(6)	Pravo inicijative iz članka 5. ključno je pravo svakog člana. Poslovnikom Parlamenta to se pravo ne smije obezvrijediti.

(7)	Pravo uvida u spise, kako je predviđeno u članku 6., koje je već zajamčeno Poslovnikom Parlamenta, osnovni je aspekt obnašanja mandata člana te bi stoga trebalo biti uređeno Statutom.

(8)	Smisao članka 7. jest i dalje osiguravati jezičnu raznolikost, unatoč protivnim izjavama. Trebalo bi spriječiti svaku diskriminaciju bilo kojeg službenog jezika. Ovo načelo trebalo bi se primjenjivati nakon svakog proširenja Europske unije.

(9)	Na temelju članaka 9. i 10., članovi primaju naknadu za obnašanje svojih dužnosti. U vezi s iznosom naknade, skupina stručnjaka koju je imenovao Parlament dostavila je studiju u svibnju 2000. godine, prema kojoj se naknada od 38,5 % osnovne plaće suca Suda EZ-a smatra opravdanom.

(10)	S obzirom na to da se naknada i prijelazna naknada, kao i starosna mirovina, invalidska mirovina i mirovina za nadživjele osobe isplaćuju iz općeg proračuna Europske unije, primjereno je da ih se oporezuje u korist Zajednica.

(11)

Zbog posebnog položaja članova, posebno činjenice da nemaju nikakvu obvezu boraviti u bilo kojem mjestu rada Parlamenta, te imajući u vidu njihove posebne povezanosti s državom u kojoj su izabrani, primjereno je odrediti mogućnost da države članice na naknadu i prijelaznu naknadu, kao i na starosnu mirovinu, invalidsku mirovinu i mirovinu za nadživjele osobe primijene nacionalne porezne propise.

(12)	Članak 9. stavak 3. potreban je zbog toga što stranke često očekuju da povlastice iz članka 9. stavaka 1. i 2. budu djelomično upotrijebljene za njihove ciljeve. Ova vrsta financiranja stranaka trebala bi biti zabranjena.

(13)	Prijelazna naknada iz članka 9. stavka 2. i članka 13. služi da bi se premostilo razdoblje između kraja mandata člana i njegovog preuzimanja nove funkcije. Kad bivši član preuzme drugi mandat ili javnu funkciju, njezina svrha više nije relevantna.

(14)	S obzirom na kretanja u vezi sa starosnim mirovinama u državama članicama, čini se primjerenim da bivši članovi imaju pravo na starosnu mirovinu od svojeg 63. rođendana. Člankom 14. ne utječe se na pravo država članica da visinu starosne mirovine utvrde u skladu s nacionalnim pravom.

(15)

Odredbe u vezi s mirovinama za nadživjele osobe u suštini su usklađene s važećim zakonodavstvom u Europskoj zajednici. Pravo nadživjelog bračnog druga koji je ponovno sklopio brak temelji se na modernoj ideji da se ono odnosi na osobnu korist te da nema svrhu pukog „zbrinjavanja”. Takvo pravo nije isključeno čak ni kada je bračni drug „zbrinut” vlastitim prihodima ili osobnim bogatstvom.

(16)	Članak 18. potreban je jer će, kada Statut stupi na snagu, države članice prestati nadoknađivati troškove koje članovi imaju zbog bolesti ili s osnova plaćanja dijela doprinosa zdravstvenog osiguranja. Ove povlastice često su zadržane nakon prestanka mandata člana.

(17)

Odredbe koje se odnose na naknadu troškova moraju biti u skladu s načelima koja je utvrdio Sud Europskih zajednica u presudi „Lord Bruce” (3). Parlament je prema tome ovlašten izvršiti takvu nadoknadu troškova kao paušalni iznos, u slučajevima u kojima je to primjereno, da bi se umanjili administrativni troškovi i tereti svojstveni sustavu poput provjeravanja svake pojedinačne stavke troškova. Ovo stoga predstavlja dobro upravljanje.

(18)	Predsjedništvo Parlamenta 28. svibnja 2003. donijelo je novi skup pravila kojima se uređuje plaćanje troškova i naknada članovima na temelju stvarno nastalih troškova, koja bi trebala stupiti na snagu istodobno kad i ovaj Statut.

(19)

Države članice trebale bi osigurati očuvanje propisa u skladu s kojima članovi Europskog parlamenta, kada obnašaju svoj mandat u svojoj državi, imaju jednak položaj kao i članovi nacionalnih parlamenata. Ovaj problem nije moguće riješiti na europskoj razini s obzirom na to da u državama članicama postoje brojni, vrlo neujednačeni propisi. Bez takvih propisa, obnašanje mandata člana Europskog parlamenta u državi članici u kojoj je član izabran bilo bi znatno otežano, ako ne i nemoguće. Učinkovito obnašanje mandata ujedno je u interesu država članica.

(20)

Članak 25. stavak 1. potreban je zbog vrlo nejednakih nacionalnih propisa koji su se do sada primjenjivali na članove, koji onemogućavaju rješavanje na europskoj razini svih problema povezanih s prijelazom sa starog na novi europski sustav. Davanje članovima mogućnosti izbora onemogućit će umanjivanje prava članova ili uzrokovanje financijskih gubitaka kao posljedicu prijelaza. Sadržaj članka 25. stavka 2. jest posljedica odluke na temelju članka 25. stavka 1.

(21)

Različitost nacionalnih prilika uzima se u obzir u članku 29. na temelju kojeg je državama članicama kao prijelazna mjera dopušteno donošenje propisa različitih od odredaba ovog Statuta. Takva različitost ujedno opravdava mogućnost prema kojoj države članice mogu zadržati paritet primitaka od rada između članova Europskog parlamenta i članova nacionalnih parlamenata,

ODLUČUJE:

GLAVA I.

PRAVILA I OPĆI UVJETI KOJIMA SE UREĐUJE OBNAŠANJE DUŽNOSTI ČLANOVA EUROPSKOG PARLAMENTA

Članak 1.

Ovim se Statutom utvrđuju pravila i opći uvjeti za obnašanje dužnosti člana Europskog parlamenta.

Članak 2.

1. Članovi su slobodni i neovisni.

2. Sporazumi koji se odnose na ostavku člana prije ili na kraju parlamentarnog saziva ništavi su.

Članak 3.

1. Članovi glasuju pojedinačno i osobno. Ne smiju biti vezani nikakvim uputama i ne smiju imati obvezujući mandat.

2. Sporazumi koji se odnose na način na koji se mandat treba obnašati, ništavi su.

Članak 4.

Dokumenti i elektronički zapisi koje je član primio, sastavio ili poslao ne smatraju se dokumentima Parlamenta, osim ako su podneseni u skladu s Poslovnikom.

Članak 5.

1. Svaki član u kontekstu prava Parlamenta na inicijativu ima pravo podnositi prijedloge akata Zajednice.

2. Parlament u svojem Poslovniku propisuje uvjete za ostvarivanje ovog prava.

Članak 6.

1. Članovi imaju pravo pregleda svih spisa Parlamenta.

2. Stavak 1. ne odnosi se na osobne spise ili račune.

3. Stavak 1. primjenjuje se ne dovodeći u pitanje akte Europske unije i sporazume institucija koji se odnose na pristup dokumentima.

4. Parlament propisuje uvjete za ostvarivanje ovog prava.

Članak 7.

1. Dokumenti Parlamenta prevode se na sve službene jezike.

2. Govori se simultano usmeno prevode na sve druge službene jezike.

3. Parlament propisuje uvjete za provedbu ovog članka.

Članak 8.

1. Članovi se mogu organizirati u političke grupe.

2. Parlament u svojem Poslovniku propisuje uvjete za ostvarivanje ovog prava.

Članak 9.

1. Članovi radi očuvanja svoje neovisnosti imaju pravo na primjerenu naknadu.

2. Na kraju svojeg mandata imaju pravo na prijelaznu naknadu i mirovinu.

3. Sporazumi o uporabi naknade, prijelazne naknade za kraj službe te mirovine u druge svrhe osim privatnih ništavi su.

4. Nadživjeli uzdržavanici članova imaju pravo na mirovinu za nadživjele osobe.

Članak 10.

Iznos naknade iznosi 38,5 % osnovne plaće suca Suda Europskih zajednica.

Članak 11.

Naknada koju član prima za obnašanje mandata u drugom parlamentu prebija se s naknadom.

Članak 12.

1. Naknada iz članka 9. ovog Statuta oporezuje se u korist Zajednica pod jednakim uvjetima kao što su oni propisani na temelju članka 13. Protokola o povlasticama i imunitetima Europskih zajednica za dužnosnike i ostale službenike Europskih zajednica.

2. Odbici za poslovne i osobne troškove kao i one obiteljske i društvene prirode, predviđeni u članku 3. stavcima od 2. do 4. Uredbe (EEZ, Euratom, EZUČ) br. 260/68 Vijeća od 29. veljače 1968. o utvrđivanju uvjeta i postupka za primjenu poreza u korist Europskih zajednica (4), ne primjenjuju se.

3. Stavak 1. ovog članka ne dovodi u pitanje ovlast država članica da na naknade primjenjuju nacionalne porezne odredbe, pod uvjetom izbjegavanja dvostrukog oporezivanja.

4. Države članice imaju pravo uzeti u obzir naknadu prilikom određivanja porezne stope za druge prihode.

5. Ovaj se članak također primjenjuje na prijelaznu naknadu, kao i na starosnu mirovinu, invalidsku mirovinu i mirovinu za nadživjele osobe, koje se isplaćuju na temelju članaka 13., 14., 15. i 17.

6. Povlastice iz članaka 18., 19. i 20. ovog Statuta te doprinosi mirovinskom fondu u skladu s člankom 27. ovog Statuta ne oporezuju se.

Članak 13.

1. Članovi na kraju mandata imaju pravo na prijelaznu naknadu u visini naknade iz članka 10. ovog Statuta.

2. Ovo pravo važi u razdoblju od jednog mjeseca za svaku godinu mandata, ali ne kraće od šest mjeseci ni duže od 24 mjeseca.

3. U slučaju da član preuzme mandat u drugom parlamentu ili preuzme javnu funkciju, prijelazna naknada isplaćuje se dok ne započne mandat ili dok javna funkcija ne bude preuzeta.

4. U slučaju smrti, prijelazna naknada posljednji se put isplaćuje u mjesecu u kojem je bivši član preminuo.

Članak 14.

1. Bivši članovi imaju pravo na starosnu mirovinu od 63. godine života.

2. Ova mirovina iznosi za svaku punu godinu mandata 3,5 % naknade u skladu s člankom 10. ovog Statuta i njezinu jednu dvanaestinu za svaki daljnji puni mjesec, ali ne više od ukupno 70 %.

3. Pravo na starosnu mirovinu postoji neovisno o bilo kojoj drugoj mirovini.

4. Članak 11. ovog Statuta primjenjuje se na odgovarajući način.

Članak 15.

1. Članovi koji postanu nesposobni za vrijeme trajanja mandata imaju pravo na mirovinu.

2. Članak 14. stavak 2. ovog Statuta primjenjuje se na odgovarajući način. Međutim, visina mirovine iznosi najmanje 35 % naknade na temelju članka 10. ovog Statuta.

3. Ovo pravo stupa na snagu kad dotični član odstupi.

4. Parlament propisuje uvjete za ostvarivanje ovog prava.

5. Članak 11. ovog Statuta primjenjuje se na odgovarajući način.

Članak 16.

Ako bivši član istodobno ima pravo na isplatu prijelazne naknade u skladu s člankom 13. ovog Statuta i mirovine u skladu s člankom 14. ili člankom 15., on odabire koje se rješenje primjenjuje.

Članak 17.

1. Bračni drug i uzdržavana djeca imaju pravo na mirovinu za nadživjele osobe u slučaju smrti člana ili bivšeg člana koji je u vrijeme svoje smrti imao pravo ili bi u budućnosti imao pravo na mirovinu prema članku 14. ili članku 15. ovog Statuta.

2. Ukupni iznos mirovine ne prelazi iznos mirovine na koju bi član imao pravo na kraju parlamentarnog saziva ili na koju je bivši član imao pravo ili bi imao pravo.

3. Nadživjeli bračni drug prima 60 % iznosa iz stavka 2., ali u svakom slučaju najmanje 30 % naknade na temelju članka 10. ovog Statuta. Novi brak ne utječe na navedeno pravo. Ovo pravo prestaje ako posebne okolnosti pojedinog slučaja upućuju na postojanje osnovane sumnje da je brak sklopljen jedino s ciljem osiguravanja mirovine.

4. Uzdržavano dijete prima 20 % iznosa iz stavka 2.

5. Ako to bude potrebno, najveći iznos mirovine koji se ima isplatiti dijeli se između bračnog druga i djece u omjeru postotaka iz stavaka 3. i 4. ovog članka.

6. Mirovina se isplaćuje od prvog dana u mjesecu koji slijedi datum smrti.

7. Ako bračni drug umre, ovo pravo prestaje na kraju mjeseca u kojem je smrt nastupila.

8. Pravo djeteta prestaje na kraju mjeseca u kojem je ono navršilo 21 godinu. Ovo pravo međutim i dalje postoji za vrijeme trajanja obrazovanja ili stručnog osposobljavanja, ali prestaje najkasnije na kraju mjeseca u kojem je dijete navršilo 25 godina. Pravo i dalje postoji ako dijete nije u stanju samo sebe uzdržavati zbog bolesti ili nesposobnosti.

9. Partneri u zajednicama priznatim u državama članicama izjednačeni su s bračnim drugovima.

10. Parlament propisuje uvjete za ostvarivanje ovog prava.

Članak 18.

1. Članovi i bivši članovi kojima se isplaćuje mirovina te osobe koje imaju pravo na mirovinu za nadživjele osobe imaju pravo na naknadu dvije trećine troškova koji su posljedica bolesti, trudnoće ili rođenja djeteta.

2. Parlament propisuje uvjete za ostvarivanje ovog prava.

Članak 19.

1. Članovi imaju pravo na osiguranje radi pokrivanja rizika povezanih s obnašanjem mandata.

2. Parlament propisuje uvjete za ostvarivanje ovog prava. Članovi plaćaju jednu trećinu nastalih premija osiguranja.

Članak 20.

1. Članovi imaju pravo na naknadu troškova povezanih s obnašanjem mandata.

2. Parlament nadoknađuje stvarne troškove koje su članovi imali putujući do i od mjesta rada te troškove povezane s drugim službenim putovanjima.

3. Ostali troškovi koje su članovi imali u obnašanju mandata mogu biti nadoknađeni u paušalnom iznosu.

4. Parlament propisuje uvjete za ostvarivanje ovog prava.

5. Članak 9. stavak 3. ovog Statuta primjenjuje se na odgovarajući način.

Članak 21.

1. Članovi imaju pravo na pomoć vlastitog osoblja koje mogu slobodno izabrati.

2. Parlament snosi stvarne troškove koje su članovi imali kod zapošljavanja takvog osoblja.

3. Parlament propisuje uvjete za ostvarivanje ovog prava.

Članak 22.

1. Članovi imaju pravo na uporabu uredske opreme, telekomunikacijskih uređaja i službenih vozila.

2. Parlament propisuje uvjete za ostvarivanje ovog prava.

Članak 23.

1. Sva plaćanja izvršavaju se iz proračuna Europske unije.

2. Dospjela plaćanja prema člancima 10., 13., 14., 15. i 17. ovog Statuta izvršavaju se mjesečno u eurima ili, prema izboru člana, u valuti države članice u kojoj ima boravište. Parlament propisuje uvjete pod kojima se plaćanja izvršavaju.

Članak 24.

Odluke koje se odnose na provedbu ovog Statuta stupaju na snagu u trenutku objavljivanja u Službenom listu Europske unije.

GLAVA II.

PRIJELAZNE ODREDBE

Članak 25.

1. Članovi koji su prije stupanja na snagu ovog Statuta bili u Parlamentu te su bili ponovno izabrani mogu se odlučiti za nacionalni sustav koji se odnosi na naknadu, prijelaznu naknadu i mirovinu za vrijeme cjelokupnog trajanja mandata u Europskom parlamentu.

2. Ova plaćanja izvršavaju se iz proračuna države članice.

Članak 26.

1. Članovi koji na temelju članka 25. stavka 1. ovog Statuta žele zadržati pravo prema dosadašnjem nacionalnom sustavu, o toj odluci pisanim putem obavješćuju predsjednika Parlamenta u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog Statuta.

2. Ova je odluka konačna i neopoziva.

3. Ako takva obavijest ne bude izvršena u roku, primjenjuju se odredbe ovog Statuta.

Članak 27.

1. Dobrovoljni mirovinski fond koji je osnovao Parlament postoji i nakon stupanja na snagu ovog Statuta za članove ili bivše članove koji su već stekli prava ili buduća prava u tom fondu.

2. Stečena prava i buduća prava čuvaju se u cijelosti. Parlament može propisati kriterije i uvjete koji uređuju stjecanje novih prava.

3. Članovi koji primaju naknadu prema članku 10. ovog Statuta ne mogu steći nikakva nova ili buduća prava u dobrovoljnom mirovinskom fondu.

4. Fond nije dostupan članovima koji su prvi put izabrani u Parlament nakon početka primjene ovog Statuta.

5. Članak 9. stavak 3. i članak 14. stavak 3. ovog Statuta primjenjuju se na odgovarajući način.

Članak 28.

1. Svako pravo na mirovinu koju je član stekao u skladu s nacionalnim rješenjima u vrijeme primjene ovog Statuta u cijelosti se zadržava.

2. Ako duljina trajanja mandata u Europskom parlamentu ili nacionalnom parlamentu nije dovoljna da bi u skladu s nacionalnim rješenjima osigurala pravo na mirovinu, predmetno razdoblje uzima se u obzir kod izračuna mirovine na temelju ovog Statuta. Parlament može sklopiti sporazume s nadležnim tijelima država članica o prijenosu stečenih prava.

Članak 29.

1. Svaka država članica može, za članove koji su u njoj izabrani, donijeti pravila različita od odredaba ovog Statuta u vezi s naknadom, prijelaznom naknadom i mirovinama za prijelazno razdoblje koje ne smije biti duže od trajanja dva parlamentarna saziva.

2. Tim se pravilima članovi Europskog parlamenta stavljaju u barem jednak položaj sa članovima dotičnih nacionalnih parlamenata.

3. Sva plaćanja izvršavaju se iz proračuna dotične države članice.

4. Takva pravila ne dovode u pitanje prava člana na temelju članaka od 18. do 22. ovog Statuta.

GLAVA III.

ZAVRŠNA ODREDBA

Članak 30.

Ovaj Statut stupa na snagu prvog dana parlamentarnog saziva Europskog parlamenta koji započinje 2009.

Sastavljeno u Strasbourgu 28. rujna 2005.

Za Europski parlament

Predsjednik

J. BORRELL FONTELLES

(1) Mišljenje Komisije od 3.lipnja 2003., potvrđeno od strane potpredsjednice Wallström u tijeku dnevne sjednice Europskog parlamenta 22.lipnja 2005.

(2) Pismo Vijeća od 19.srpnja 2005.

(3) Presuda Suda od 15.rujna 1981., predmet 208/80, Rt. Hon. Lord Bruce of Donington/Eric Gordon Aspden [1981] ECR 2205.

(4) SL L 56, 4.3.1968., str. 8. Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ, Euratom) br. 723/2004 (SL L 124., 27.4.2004., str. 1.).

01/Sv. 16

Službeni list Europske unije

191

32005R1821

L 293/10

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

UREDBA KOMISIJE (EZ) br. 1821/2005

od 8. studenoga 2005.

o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1653/2004 u pogledu radnih mjesta računovodstvenih službenika izvršnih agencija

KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,

uzimajući u obzir mišljenje Europskog parlamenta,

uzimajući u obzir mišljenje Vijeća,

uzimajući u obzir mišljenje Revizorskog suda,

budući da:

(1)

U članku 30. Uredbe Komisije (EZ) br. 1653/2004 od 21. rujna 2004. o standardnoj financijskoj uredbi za izvršne agencije na temelju Uredbe Vijeća (EZ) br. 58/2003 o utvrđivanju statusa izvršnih agencija kojima se povjeravaju određene zadaće u vezi s upravljanjem programima Zajednice (2) predviđeno je da upravljački odbor izvršne agencije imenuje računovodstvenog službenika izvršne agencije, koji kao dužnosnik podliježe Pravilniku o osoblju.

(2)	Odgovornosti računovodstvenog službenika izvršne agencije, koje su utvrđene u tom članku 30., ograničene su na administrativni proračun izvršne agencije, dok je računovodstveni službenik Komisije odgovoran za sve zadaće koje se odnose na operativni proračun koji izvršavaju izvršne agencije.

(3)	Komisija je naišla na probleme pri nalaženju odgovarajućih kandidata za mjesto računovodstvenog službenika izvršne agencije koji bi bio upućen u to tijelo.

(4)	Zadaće računovodstvenog službenika izvršne agencije mogli bi se povjeriti privremenom osoblju u smislu članka 2. točke (a) Uvjeta zaposlenja ostalih službenika Europskih zajednica, utvrđenih Uredbom Vijeća (EEZ, Euratom, EZUČ) br. 259/68 (3).

(5)	Uredbu (EZ) br. 1653/2004 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

U članku 30. Uredbe (EZ) br. 1653/2004, uvodna rečenica u prvom stavku zamjenjuje se sljedećim:

„Upravljački odbor imenuje računovodstvenog službenika, koji je upućeni dužnosnik ili član privremenog osoblja kojeg agencija izravno zapošljava, a koji je odgovoran za:”.

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu trećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 8. studenoga 2005.

Za Komisiju

Dalia GRYBAUSKAITĖ

Članica Komisije

(1) SL L 11, 16.1.2003., str. 1.

(2) SL L 297, 22.9.2004., str. 6.

(3) SL L 56, 4.3.1968., str. 1. Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ, Euratom) br. 723/2004 (SL L 124, 27.4.2004., str. 1.).

01/Sv. 16

Službeni list Europske unije

192

32005R1972

L 317/1

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

UREDBA VIJEĆA (EZ, EURATOM) br. 1972/2005

od 29. studenoga 2005.

o usklađivanju, od 1. srpnja 2005., stope doprinosa za mirovinski sustav dužnosnika i ostalih službenika Europskih zajednica

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,

uzimajući u obzir Pravilnik o osoblju za dužnosnike Europskih zajednica i Uvjete zaposlenja ostalih službenika Europskih zajednica kako su utvrđeni Uredbom (EEZ, Euratom, EZUČ) br. 259/68 (1) i kako su zadnje izmijenjeni Uredbom (EZ, Euratom) br. 723/2004 (2), a posebno članak 83.a i Prilog XII. Pravilnika o osoblju,

uzimajući u obzir prijedlog Komisije,

budući da:

(1)

U skladu s člankom 13. Priloga XII. Pravilnika o osoblju, Eurostat je 1. rujna 2005. podnio izvješće o aktuarskoj procjeni mirovinskog sustava za 2005. u kojem su ažurirani parametri navedeni u tom prilogu. Prema toj procjeni, stopa doprinosa potrebna da bi se očuvala aktuarska ravnoteža mirovinskog sustava iznosi 10,3 % osnovne plaće.

(2)	Međutim, na temelju članka 2. stavka 2. Priloga XII. Pravilniku o osoblju, usklađivanje koje proizvodi učinke od 1. srpnja 2005. ne smije uzrokovati doprinos veći od 10,25 %.

(3)	U svrhu očuvanja aktuarske ravnoteže mirovinskog sustava za dužnosnike i ostale službenike Europskih zajednica, stopa doprinosa trebala bi se prilagoditi dopuštenom maksimumu od 10,25 % osnovne plaće,

DONIJELO JE OVU UREDBU:

Članak 1.

S učinkom od 1. srpnja 2005., stopa doprinosa iz članka 83. stavka 2. Pravilnika o osoblju iznosi 10,25 %.

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 29. studenoga 2005.

Za Vijeće

Predsjednik

A. JOHNSON

(3) SL L 8, 12.1.2001., str. 1.

01/Sv. 16

Službeni list Europske unije

193

32005R2104

L 337/7

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

UREDBA VIJEĆA (EZ, EURATOM) br. 2104/2005

od 20. prosinca 2005.

o usklađivanju, s učinkom od 1. srpnja 2005., primitaka od rada i mirovina dužnosnika i ostalih službenika Europskih zajednica i koeficijenata ispravka koji se na njih primjenjuju

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,

uzimajući u obzir Protokol o povlasticama i imunitetima Europskih zajednica, a posebno njegov članak 13.,

uzimajući u obzir Pravilnik o osoblju za dužnosnike Europskih zajednica i Uvjete zaposlenja ostalih službenika Europskih zajednica utvrđene Uredbom (EEZ, Euratom, EZUČ) br. 259/68 (1), a posebno članke 63., 64., 65. i 82. Pravilnika o osoblju i njegove priloge VII., XI. i XIII., te članak 20. prvi stavak i članke 64. i 92. Uvjeta zaposlenja ostalih službenika,

uzimajući u obzir prijedlog Komisije,

budući da:

kako bi se osiguralo da kupovna moć dužnosnika i ostalih službenika Zajednice raste usporedno s kupovnom moći državnih službenika u državama članicama, trebalo bi u okviru godišnjeg ažuriranja 2005. godine prilagoditi primitke od rada i mirovine dužnosnika i ostalih službenika Europskih zajednica,

DONIJELO JE OVU UREDBU:

Članak 1.

S učinkom od 1. srpnja 2005., datum „1. srpnja 2004.” iz članka 63. drugog stavka Pravilnika o osoblju zamjenjuje se datumom „1. srpnja 2005.”

Članak 2.

S učinkom od 1. srpnja 2005., tablica osnovnih mjesečnih plaća iz članka 66. Pravilnika o osoblju koja se primjenjuje za izračunavanje primitaka od rada i mirovina zamjenjuje se sljedećom tablicom:

1.7.2005	Stupanj
Razred	1	2	3	4	5
16	15 255,00	15 896,04	16 564,01
15	13 482,88	14 049,45	14 639,82	15 047,12	15 255,00
14	11 916,61	12 417,36	12 939,16	13 299,15	13 482,88
13	10 532,30	10 974,88	11 436,06	11 754,22	11 916,61
12	9 308,79	9 699,96	10 107,56	10 388,77	10 532,30
11	8 227,42	8 573,15	8 933,40	9 181,94	9 308,79
10	7 271,67	7 577,23	7 895,64	8 115,30	8 227,42
9	6 426,94	6 697,01	6 978,42	7 172,57	7 271,67
8	5 680,34	5 919,04	6 167,76	6 339,36	6 426,94
7	5 020,47	5 231,44	5 451,27	5 602,93	5 680,34
6	4 437,26	4 623,72	4 818,01	4 952,06	5 020,47
5	3 921,80	4 086,60	4 258,32	4 376,79	4 437,26
4	3 466,22	3 611,87	3 763,65	3 868,36	3 921,80
3	3 063,56	3 192,29	3 326,43	3 418,98	3 466,22
2	2 707,67	2 821,45	2 940,01	3 021,81	3 063,56
1	2 393,13	2 493,69	2 598,48	2 670,77	2 707,67

Članak 3.

S učinkom od 1. srpnja 2005., koeficijenti ispravka koji se primjenjuju na primitke od rada dužnosnika i ostalih službenika u skladu s člankom 64. Pravilnika o osoblju, navedeni su u stupcu 2 sljedeće tablice.

S učinkom od 1. siječnja 2006., koeficijenti ispravka koji se primjenjuju na prijenose koje izvršavaju dužnosnici i ostali službenici u skladu s člankom 17. stavkom 3. Priloga VII. Pravilniku o osoblju, navedeni su u stupcu 3 sljedeće tablice.

S učinkom od 1. srpnja 2005., koeficijenti ispravka koji se primjenjuju na mirovine u skladu s člankom 20. stavkom 2. Priloga XIII. Pravilniku o osoblju, navedeni su u stupcu 4 sljedeće tablice.

S učinkom od 1. svibnja 2006., koeficijenti ispravka koji se primjenjuju na mirovine u skladu s člankom 20. stavkom 2. Priloga XIII. Pravilniku o osoblju, navedeni su u stupcu 5 sljedeće tablice.

1	2	3	4	5
Zemlja/mjesto	Primici od rada 1.7.2005	Prijenos 1.1.2006	Mirovine 1.7.2005	Mirovine 1.5.2006
Češka	90,6	78,6	100,0	100,0
Danska	135,9	130,8	133,9	132,8
Njemačka	100,2	102,1	101,0	101,3
Bonn	96,0
Karlsruhe	95,0
München	106,4
Estonija	80,3	78,1	100,0	100,0
Grčka	93,0	91,2	100,0	100,0
Španjolska	101,2	95,3	100,0	100,0
Francuska	119,0	106,3	113,9	111,4
Irska	122,4	116,3	120,0	118,7
Italija	111,8	107,6	110,1	109,3
Varese	99,0
Cipar	92,0	97,2	100,0	100,0
Latvija	76,1	72,9	100,0	100,0
Litva	77,1	73,6	100,0	100,0
Mađarska	90,0	73,0	100,0	100,0
Malta	89,6	92,3	100,0	100,0
Nizozemska	109,7	101,3	106,3	104,7
Austrija	107,1	107,0	107,1	107,0
Poljska	81,4	74,9	100,0	100,0
Portugal	91,5	90,1	100,0	100,0
Slovenija	83,0	80,8	100,0	100,0
Slovačka	92,9	82,1	100,0	100,0
Finska	117,7	112,8	115,7	114,8
Švedska	112,4	105,1	109,5	108,0
Ujedinjena Kraljevina	143,8	117,4	133,2	128,0
Culham	115,4

Članak 4.

S učinkom od 1. srpnja 2005., naknada za roditeljski dopust iz članka 42.a Pravilnika o osoblju iznosi između 822,06 EUR i 1 096,07 EUR za samohrane roditelje.

Članak 5.

S učinkom od 1. srpnja 2005., osnovni je iznos naknade za kućanstvo iz članka 1. stavka 1. Priloga VII. Pravilniku o osoblju 153,75 EUR.

S učinkom od 1. srpnja 2005., naknada za uzdržavano dijete iz članka 2. stavka 1. Priloga VII. Pravilniku o osoblju iznosi 335,96 EUR.

S učinkom od 1. srpnja 2005., naknada za obrazovanje iz članka 3. stavka 1. Priloga VII. Pravilniku o osoblju iznosi 227,96 EUR.

S učinkom od 1. srpnja 2005., naknada za obrazovanje iz članka 3. stavka 2. Priloga VII. Pravilniku o osoblju iznosi 82,07 EUR.

S učinkom od 1. srpnja 2005., najmanja naknada za život u inozemstvu iz članka 69. Pravilnika o osoblju te članka 4. stavka 1. drugog podstavka Priloga VII. Pravilniku o osoblju iznosi 455,69 EUR.

Članak 6.

S učinkom od 1. siječnja 2006., naknada za kilometražu iz članka 8. Priloga VII. Pravilnika o osoblju prilagođava se kako slijedi:

—	:	0 EUR po kilometru od	:	0 do 200 km
—	:	0,3417 EUR po kilometru od	:	201 do 1 000 km
—	:	0,5695 EUR po kilometru od	:	1 001 do 2 000 km
—	:	0,3417 EUR po kilometru od	:	2 001 do 3 000 km
—	:	0,1139 EUR po kilometru od	:	3 001 do 4 000 km
—	:	0,0548 EUR po kilometru od	:	4 001 do 10 000 km
—	:	0 EUR po kilometru preko	:	10 000 km.

Gore navedenoj naknadi za kilometražu dodaje se paušalni dodatak u iznosu od:

—	170,84 EUR ako je udaljenost vlakom između mjesta rada i matičnog mjesta između 725 km i 1 450 km,

—	341,66 EUR ako je udaljenost vlakom između mjesta rada i matičnog mjesta veća od 1 450 km.

Članak 7.

S učinkom od 1. srpnja 2005., dnevnica iz članka 10. Priloga VII. Pravilniku o osoblju iznosi:

—	35,31 EUR za dužnosnika koji ima pravo na naknadu za kućanstvo,

—	28,47 EUR za dužnosnika koji nema pravo na naknadu za kućanstvo.

Članak 8.

S učinkom od 1. srpnja 2005., donja granica naknade za nastanjenje iz članka 24. stavka 3. Uvjeta zaposlenja ostalih službenika iznosi:

—	1 005,33 EUR za službenika koji ima pravo na naknadu za kućanstvo,

—	597,77 EUR za službenika koji nema pravo na naknadu za kućanstvo.

Članak 9.

S učinkom od 1. srpnja 2005., za naknadu za nezaposlenost iz članka 28.a stavka 3. drugog podstavka Uvjeta zaposlenja ostalih službenika donja granica iznosi 1 205,67 EUR, gornja granica 2 411,35 EUR, dok je standardna naknada 1 096,07 EUR.

Članak 10.

S učinkom od 1. srpnja 2005., tablica osnovnih mjesečnih plaća iz članka 63. Uvjeta zaposlenja ostalih službenika zamjenjuje se sljedećim:

1.7.2005	Stupanj
Kategorija	Skupina	1	2	3	4
A	I	6 144,76	6 905,90	7 667,04	8 428,18
	II	4 459,77	4 894,34	5 328,91	5 763,48
	III	3 747,74	3 914,68	4 081,62	4 248,56
B	IV	3 600,20	3 952,65	4 305,10	4 657,55
B	V	2 827,89	3 014,30	3 200,71	3 387,12
C	VI	2 689,53	2 847,87	3 006,21	3 164,55
C	VII	2 407,22	2 489,13	2 571,04	2 652,95
D	VIII	2 175,76	2 303,90	2 432,04	2 560,18
D	IX	2 095,34	2 124,53	2 153,72	2 182,91

Članak 11.

S učinkom od 1. srpnja 2005., tablica osnovnih mjesečnih plaća iz članka 93. Uvjeta zaposlenja ostalih službenika zamjenjuje se sljedećim:

Funkcijska skupina	1.7.2005	Stupanj
Funkcijska skupina	Razred	1	2	3	4	5	6	7
IV	18	5 258,78	5 368,14	5 479,78	5 593,73	5 710,06	5 828,81	5 950,02
	17	4 647,85	4 744,50	4 843,17	4 943,89	5 046,70	5 151,65	5 258,78
	16	4 107,89	4 193,31	4 280,52	4 369,53	4 460,40	4 553,16	4 647,85
	15	3 630,66	3 706,16	3 783,23	3 861,91	3 942,22	4 024,20	4 107,89
	14	3 208,87	3 275,60	3 343,72	3 413,25	3 484,23	3 556,69	3 630,66
	13	2 836,08	2 895,06	2 955,26	3 016,72	3 079,46	3 143,50	3 208,87
III	12	3 630,61	3 706,10	3 783,17	3 861,84	3 942,14	4 024,12	4 107,80
	11	3 208,85	3 275,57	3 343,69	3 413,22	3 484,19	3 556,65	3 630,61
	10	2 836,08	2 895,06	2 955,26	3 016,71	3 079,44	3 143,48	3 208,85
	9	2 506,62	2 558,74	2 611,95	2 666,27	2 721,71	2 778,31	2 836,08
	8	2 215,43	2 261,50	2 308,53	2 356,53	2 405,53	2 455,56	2 506,62
II	7	2 506,55	2 558,69	2 611,90	2 666,23	2 721,69	2 778,29	2 836,08
	6	2 215,31	2 261,39	2 308,42	2 356,44	2 405,45	2 455,48	2 506,55
	5	1 957,91	1 998,64	2 040,21	2 082,64	2 125,96	2 170,17	2 215,31
	4	1 730,42	1 766,41	1 803,15	1 840,66	1 878,94	1 918,02	1 957,91
I	3	2 131,74	2 175,98	2 221,14	2 267,24	2 314,29	2 362,32	2 411,35
	2	1 884,55	1 923,66	1 963,58	2 004,33	2 045,93	2 088,39	2 131,74
	1	1 666,02	1 700,60	1 735,89	1 771,92	1 808,69	1 846,23	1 884,55

Članak 12.

S učinkom od 1. srpnja 2005., donja granica naknade za nastanjenje iz članka 94. Uvjeta zaposlenja za ostale službenike iznosi:

—	756,18 EUR za službenika koji ima pravo na naknadu za kućanstvo,

—	448,32 EUR za službenika koji nema pravo na naknadu za kućanstvo.

Članak 13.

S učinkom od 1. srpnja 2005., za naknadu za nezaposlenost iz članka 96. stavka 3. drugog podstavka Uvjeta zaposlenja ostalih službenika, donja granica iznosi 904,26 EUR, gornja granica 1 808,51 EUR, dok je standardna naknada 822,06 EUR.

Članak 14.

S učinkom od 1. srpnja 2005., naknade za rad u smjenama utvrđene u članku 1. Uredbe Vijeća (EZUČ, EEZ, Euratom) 300/76 (2) iznose 344,58 EUR, 520,10 EUR, 568,66 EUR i 775,27 EUR.

Članak 15.

S učinkom od 1. srpnja 2005., iznosi iz članka 4. Uredbe (EEZ, Euratom, EZUČ) br. 260/68 (3), podliježu koeficijentu 4,974173.

Članak 16.

S učinkom od 1. srpnja 2005., tablica iz članka 8. Priloga XIII. Pravilniku o osoblju zamjenjuje se sljedećim:

1.7.2005	Stupanj
Razredj	1	2	3	4	5	6	7	8
16	15 255,00	15 896,04	16 564,01	16 564,01	16 564,01	16 564,01
15	13 482,88	14 049,45	14 639,82	15 047,12	15 255,00	15 896,04
14	11 916,61	12 417,36	12 939,16	13 299,15	13 482,88	14 049,45	14 639,82	15 255,00
13	10 532,30	10 974,88	11 436,06	11 754,22	11 916,61
12	9 308,79	9 699,96	10 107,56	10 388,77	10 532,30	10 974,88	11 436,06	11 916,61
11	8 227,42	8 573,15	8 933,40	9 181,94	9 308,79	9 699,96	10 107,56	10 532,30
10	7 271,67	7 577,23	7 895,64	8 115,30	8 227,42	8 573,15	8 933,40	9 308,79
9	6 426,94	6 697,01	6 978,42	7 172,57	7 271,67
8	5 680,34	5 919,04	6 167,76	6 339,36	6 426,94	6 697,01	6 978,42	7 271,67
7	5 020,47	5 231,44	5 451,27	5 602,93	5 680,34	5 919,04	6 167,76	6 426,94
6	4 437,26	4 623,72	4 818,01	4 952,06	5 020,47	5 231,44	5 451,27	5 680,34
5	3 921,80	4 086,60	4 258,32	4 376,79	4 437,26	4 623,72	4 818,01	5 020,47
4	3 466,22	3 611,87	3 763,65	3 868,36	3 921,80	4 086,60	4 258,32	4 437,26
3	3 063,56	3 192,29	3 326,43	3 418,98	3 466,22	3 611,87	3 763,65	3 921,80
2	2 707,67	2 821,45	2 940,01	3 021,81	3 063,56	3 192,29	3 326,43	3 466,22
1	2 393,13	2 493,69	2 598,48	2 670,77	2 707,67

Članak 17.

S učinkom od 1. srpnja 2005., naknada za uzdržavano dijete iz članka 14. stavka 1. Priloga XIII. Pravilniku o osoblju iznosi:

1.7.2005. - 31.12.2005.	:	282,04 EUR
1.1.2006. - 31.12.2006.	:	295,52 EUR
1.1.2007. - 31.12.2007.	:	309,00 EUR
1.1.2008. - 31.12.2008.	:	322,47 EUR.

Članak 18.

S učinkom od 1. srpnja 2005., naknada za obrazovanje iz članka 15. stavka 1. Priloga XIII. Pravilniku o osoblju iznosi:

1.7.2005. - 31.8.2005.	:	16,41 EUR
1.9.2005. - 31.8.2006.	:	32,83 EUR
1.9.2006. - 31.8.2007.	:	49,23 EUR
1.9.2007. - 31.8.2008.	:	65,65 EUR.

Članak 19.

S učinkom od 1. srpnja 2005., za potrebe primjene članka 18. Priloga XIII. Pravilniku o osoblju, fiksna naknada navedena u članku 4.a Priloga VII. Pravilniku o osoblju koji je bio na snazi prije 1. svibnja 2004. iznosi:

—	118,88 EUR mjesečno za dužnosnike unutar razreda C4 ili C5,

—	182,26 EUR mjesečno za dužnosnike unutar razreda C1, C2 ili C3.

Članak 20.

Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 20. prosinca 2005.

Za Vijeće

Predsjednik

M. BECKETT

(1) SL L 56, 4.3.1968 ., str. 1. Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ, Euratom) br. 723/2004 (SL L 124, 27.4.2004 ., str. 1.).

(2) Uredba Vijeća (EZUČ, EEZ, Euratom), br. 300/76 od 9. veljače 1976. o utvrđivanju kategorija dužnosnika koje imaju pravo na naknade za rad u smjenama te stopa i uvjeta tih naknada (SL L 38 13.2.1976 ., str. 1.). Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ, Euratom) br. 860/2004 (SL L 161, 30.4.2004 ., str. 26.).

(3) Uredba (EEZ, Euratom, EZUČ) br. 260/68 od 29. veljače 1968. o utvrđivanju uvjeta i postupaka za primjenu poreza u korist Europskih zajednica (SL L 56, 4.3.1968 ., str. 8.). Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ, Euratom) br. 1750/2002 (SL L 264, 2.10.2002 ., str. 15.).

01/Sv. 16

Službeni list Europske unije

200

32006D0210

L 076/3

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

ODLUKA KOMISIJE

od 28. veljače 2006.

o osnivanju skupine visokih nacionalnih stručnjaka u području regulatornih poslova

(2006/210/EZ)

KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,

budući da:

(1)

16. ožujka 2005. Komisija je donijela komunikaciju pod nazivom „Bolji propisi za rast i radna mjesta u Europskoj uniji” (1), u kojoj je najavila svoju namjeru da tijekom 2005. osnuje skupinu visokih nacionalnih stručnjaka u području regulatornih poslova, kako bi olakšala izradu boljih propisa, kako na nacionalnoj tako i na razini EU-a.

(2)	Ta skupina savjetuje Komisiju o pitanjima boljih propisa općenito; ona ne smije davati svoje mišljenje o inicijativama ili projektima o izradi određenih zakonodavnih prijedloga.

(3)	Skupina je sastavljena od nacionalnih stručnjaka na visokoj razini, koje imenuje Komisija djelujući u skladu s prijedlozima država članica, i otvorena je za promatrače iz zemalja pristupnica.

(4)	Stoga bi trebalo osnovati skupinu nacionalnih stručnjaka na visokoj razini u području regulatornih poslova i detaljno urediti njezine nadležnosti i strukture,

ODLUČILA JE:

Članak 1.

Komisija osniva stručnu skupinu pod nazivom „Skupina visokih nacionalnih stručnjaka u području regulatornih poslova”, dalje u tekstu „skupina”.

Članak 2.

Zadaća

Komisija se može savjetovati sa skupinom o svim pitanjima koja se odnose na bolju zakonodavnu politiku i izradu pripadajućih mjera kako na nacionalnoj tako i na razini EU-a.

Zadaća skupine je:

—	osigurati učinkovito povezivanje između Komisije i ključnih tijela vlade, kako bi se Komisiji pomoglo poboljšati zakonodavno okružje za poduzeća, industriju, potrošače, socijalne partnere i sve građane,

—	doprinijeti širenju najboljih praksi koje su na razini EU-a i na nacionalnoj razini razvijene u području boljih propisa unutar EU-a,

—	jačati suradnju između Komisije i država članica s ciljem provođenja boljih propisa na nacionalnoj razini; posebno je potrebno zajednički ispitati na koji način države članice prenose i provode propise EU-a (npr. uvođenje dodatnih zahtjeva ili postupaka tijekom prenošenja),

—	doprinijeti izradi usklađene skupine zajedničkih pokazatelja za praćenje napretka kad je riječ o kvaliteti zakonodavnog okruženja kako na razini EU-a tako i u samim državama članicama, kao osnovu za uspoređivanje u okviru njihovih nacionalnih Lisabonskih programa,

—	savjetovati Komisiju o pitanjima boljih propisa, posebno: o pojednostavljenju; o procjeni ekonomskih, socijalnih i ekoloških učinaka, uključujući administrativne troškove; o savjetodavnim praksama; i raznim vrstama mogućih propisa.

Članak 3.

Sastav – imenovanje

1. Komisija daje nalog glavnom tajniku da imenuje članove skupine na temelju kandidata koje su predložile države članice.

2. Skupina je sastavljena od jednog ili, u iznimnim slučajevima (2), dva člana iz svake države članice. Glavni tajnik Komisije na prijedlog države članice može imenovati zamjenike i automatski zamijeniti članove koji su odsutni ili nisu u mogućnosti obavljati dužnosti.

3. Primjenjuju se sljedeće odredbe:

—	članovi su službenici na visokom položaju s iskustvom u predmetnom području te predstavnici javne vlasti,

—	članovi se imenuju na mandat od godinu dana, koji je moguće produljiti. Ostaju na funkciji dok ih se ne zamijeni ili dok im ne istekne mandat,

—	članovi koji više nisu u mogućnosti učinkovito doprinositi radu skupine, koji podnesu ostavku ili koji ne poštuju uvjete određene u prvoj ili drugoj točki ovog članka ili članka 287. Ugovora o osnivanju Europske zajednice mogu biti smijenjeni za preostalo razdoblje svog mandata,

—	imena imenovanih članova objavljuju se na internetskoj stranici Komisije.

Članak 4.

Djelovanje

1. Skupinom predsjedava Komisija.

2. U suglasnosti s Komisijom,moguće je osnovati podskupine radi proučavanja posebnih pitanja na temelju nadležnosti koje utvrđuje skupina; one se raspuštaju čim izvrše svoje zadaće.

3. Predsjednik može, u slučaju kada bi bilo korisno i/ili potrebno, na sastanke skupine ili podskupine pozvati stručnjake sa specijalističkim znanjem o temi navedenoj u dnevnom redu, kao i promatrače, uključujući zemlje pristupnice (3).

4. Informacije dobivene tijekom sudjelovanja u raspravama skupine ili podskupine ne smiju se otkriti ako Komisija zahtijeva povjerljivost.

5. Skupina i njezine podskupine u pravilu se sastaju na jednoj od lokacija gdje Komisija i njezine službe imaju svoje prostorije, u skladu s postupcima i rokovima koje odredi Komisija. Komisija osigurava i poslove tajništva.

6. Skupina donosi svoj poslovnik na temelju standardnih poslovnika koje je Komisija donijela (4).

7. Komisija za skupinu i sve podskupine osnovane u skladu s člankom 4. stavkom 2. ove Odluke obavlja tajničke poslove.

8. Komisija može na Internetu objaviti sažetke, zaključke ili djelomične zaključke ili radne dokumente skupine na jednom ili više njezinih radnih jezika. Radni dokumenti objavljuju se u skladu s raspoloživosti različitih jezičnih verzija.

Članak 5.

Troškovi sastanaka

U skladu s unutarnjim pravilima Komisije o nadoknadi troškova vanjskim stručnjacima, Komisija članovima, stručnjacima i promatračima nadoknađuje putne troškove i, ako je potrebno, troškove dnevnica, vezane za aktivnosti skupine. Komisija nadoknađuje troškove za jednoga člana skupine visokih nacionalnih stručnjaka u području regulatornih poslova po državi članici. Članovi nisu plaćeni za svoje dužnosti.

Troškovi sastanka nadoknađuju se u okviru godišnjeg proračuna, koji nadležne službe Komisije raspodijele skupini.

Članak 6.

Stupanje na snagu

Odluka proizvodi učinke na dan donošenja od strane Komisije. Primjenjuje se do 31. prosinca 2009.

Sastavljeno u Bruxellesu 28. veljače 2006.

Za Komisiju

Predsjednik

José Manuel BARROSO

(1) COM(2005) 97 konačna, 16. ožujka 2005.

(2) Komisija može imenovati dva člana po svakoj državi članici ako na administrativnoj razini u toj državi članici postoji zajednička nadležnost.

(3) Stručnjaci iz država pristupnica koje su potpisale ugovor o pristupanju u skladu s Komunikacijom pod nazivom „Prema proširenoj Uniji – strateški dokument i izvješće Europske komisije o napretku svih država pristupnica na putu prema pristupanju” od 9. listopada 2002. (COM(2002) 700 konačna) i člankom 7. Odluke Komisije C(2005) 874 od 24. ožujka 2005. o jačanju postupnog uključivanja država pristupnica u strukture Zajednice.

(4) Vidjeti Prilog III. SEC(2005) 1004, koji je Komisija donijela 27. srpnja 2005.

01/Sv. 16

Službeni list Europske unije

203

32006R1895

L 397/6

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

UREDBA VIJEĆA (EZ, EURATOM) br. 1895/2006

od 19. prosinca 2006.

o usklađivanju, s učinkom od 1. srpnja 2006., primitaka od rada i mirovina dužnosnika i ostalih službenika Europskih zajednica i koeficijenata ispravka koji se na njih primjenjuju

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,

uzimajući u obzir Protokol o povlasticama i imunitetima Europskih zajednica, a posebno njegov članak 13.,

uzimajući u obzir Pravilnik o osoblju za dužnosnike i Uvjete zaposlenja ostalih službenika Europskih zajednica koji su utvrđeni Uredbom (EEZ, Euratom, EZUČ) br. 259/68 (1), a posebno članke 63., 64., 65. i 82. Pravilnika o osoblju i njegove priloge VII., XI. i XIII. te članak 20. prvi stavak i članke 64. i 92. Uvjeta zaposlenja ostalih službenika,

uzimajući u obzir prijedlog Komisije,

budući da:

(1)	Kako bi se osiguralo da kupovna moć dužnosnika i ostalih službenika Zajednice raste usporedno s kupovnom moći državnih službenika u državama članicama, trebalo bi u okviru godišnjeg preispitivanja 2006. godine prilagoditi primitke od rada i mirovine dužnosnika i ostalih službenika Zajednica.

(2)	Slijedom pristupanja Bugarske i Rumunjske, koje proizvodi učinke od 1. srpnja 2007., za te bi države članice trebalo utvrditi koeficijente ispravka koji se primjenjuju na primitke od rada dužnosnika i ostalih službenika Europskih zajednica u skladu s Prilogom XI. Pravilniku o osoblju,

DONIJELO JE OVU UREDBU:

Članak 1.

S učinkom od 1. srpnja 2006., datum „1. srpnja 2005.” u članka 63. drugom podstavku Pravilnika o osoblju zamjenjuje se datumom „1. srpnja 2006.”

Članak 2.

S učinkom od 1. srpnja 2006., tablica osnovnih mjesečnih plaća u članku 66. Pravilnika o osoblju koja se primjenjuje za izračun primitaka od rada i mirovina zamjenjuje se sljedećom tablicom:

Članak 3.

S učinkom od 16. svibnja 2006., koeficijenti ispravka koji se primjenjuju na primitke od rada dužnosnika i ostalih službenika zaposlenih u niže navedenim zemljama i mjestima iznose kako slijedi:

Slovenija – 86,8.

Članak 4.

S učinkom od 1. srpnja 2006., koeficijenti ispravka koji se primjenjuju na primitke od rada dužnosnika i ostalih službenika u skladu s člankom 64. Pravilnika o osoblju navedeni su u stupcu 2 sljedeće tablice. Međutim, dan stupanja na snagu koeficijenata ispravka za Bugarsku i Rumunjsku je 1. siječnja 2007.

S učinkom od 1. siječnja 2007., koeficijenti ispravka koji se primjenjuju na prijenose koje izvršavaju dužnosnici i ostali službenici u skladu s člankom 17. stavkom 3. Priloga VII. Pravilniku o osoblju navedeni su u stupcu 3 sljedeće tablice.

S učinkom od 1. srpnja 2006., koeficijenti ispravka koji se primjenjuju na mirovine u skladu s člankom 20. stavkom 2. Priloga XIII. Pravilniku o osoblju navedeni su u stupcu 4 sljedeće tablice. Međutim, dan stupanja na snagu koeficijenata ispravka za Bugarsku i Rumunjsku je 1. siječnja 2007.

S učinkom od 1. svibnja 2007., koeficijenti ispravka koji se primjenjuju na mirovine u skladu s člankom 20. stavkom 2. Priloga XIII. Pravilniku o osoblju navedeni su u stupcu 5 sljedeće tablice.

Članak 5.

S učinkom od 1. srpnja 2006., naknada za roditeljski dopust iz članka 42.a Pravilnika o osoblju iznosi 840,97 EUR i 1 121,28 EUR za samohrane roditelje.

Članak 6.

S učinkom od 1. srpnja 2006., osnovni je iznos naknade za kućanstvo iz članka 1. stavka 1. Priloga VII. Pravilniku o osoblju 157,29 EUR.

S učinkom od 1. srpnja 2006., naknada za uzdržavano dijete iz članka 2. stavka 1. Priloga VII. Pravilniku o osoblju iznosi 343,69 EUR.

S učinkom od 1. srpnja 2006., naknada za obrazovanje iz članka 3. stavka 1. Priloga VII. Pravilniku o osoblju iznosi 233,20 EUR.

S učinkom od 1. srpnja 2006., naknada za obrazovanje iz članka 3. stavka 2. Priloga VII. Pravilniku o osoblju iznosi 83,96 EUR.

S učinkom od 1. srpnja 2006., najmanja naknada za život u inozemstvu iz članka 69. Pravilnika o osoblju i članka 4. stavka 1. drugog podstavka Priloga VII. Pravilniku o osoblju iznosi 466,17 EUR.

Članak 7.

S učinkom od 1. siječnja 2007., naknada za kilometražu iz članka 8. Priloga VII. Pravilniku o osoblju prilagođava se kako slijedi:

0 EUR po kilometru od 0 do 200 km

0,3496 EUR po kilometru od 201 do 1 000 km

0,5826 EUR po kilometru od 1 001 do 2 000 km

0,3496 EUR po kilometru od 2 001 do 3 000 km

0,1165 EUR po kilometru od 3 001 do 4 000 km

0,0561 EUR po kilometru od 4 001 do 10 000 km

0 EUR po kilometru preko 10 000 km.

Prethodno navedenoj naknadi za kilometražu dodaje se paušalni dodatak u iznosu:

—	174,77 EUR ako je udaljenost vlakom između mjesta rada i matičnog mjesta između 725 km i 1 450 km,

—	349,52 EUR ako je udaljenost vlakom između mjesta rada i matičnog mjesta veća od 1 450 km.

Članak 8.

S učinkom od 1. srpnja 2006., dnevnica iz članka 10. Priloga VII. Pravilniku o osoblju iznosi:

—	36,12 EUR za dužnosnika koji ima pravo na naknadu za kućanstvo,

—	29,12 EUR za dužnosnika koji nema pravo na naknadu za kućanstvo.

Članak 9.

S učinkom od 1. srpnja 2006., donja granica naknade za nastanjenje iz članka 24. stavka 3. Uvjeta zaposlenja ostalih službenika iznosi:

—	1 028,45 EUR za službenika koji ima pravo na naknadu za kućanstvo,

—	611,52 EUR za službenika koji nema pravo na naknadu za kućanstvo.

Članak 10.

S učinkom od 1. srpnja 2006., u pogledu naknade za nezaposlenost iz članka 28.a stavka 3. drugog podstavka Uvjeta zaposlenja ostalih službenika, donja granica iznosi 1 233,04 EUR, gornja granica iznosi 2 466,81 EUR, a standardna naknada iznosi 1 121,28 EUR.

Članak 11.

S učinkom od 1. srpnja 2006., tablica osnovnih mjesečnih plaća u članku 63. Uvjeta zaposlenja ostalih službenika zamjenjuje se sljedećim:

Članak 12.

S učinkom od 1. srpnja 2006., tablica osnovnih mjesečnih plaća u članku 93. Uvjeta zaposlenja ostalih službenika zamjenjuje se sljedećim:

Članak 13.

S učinkom od 1. srpnja 2006., donja granica naknade za nastanjenje iz članka 94. Uvjeta zaposlenja ostalih službenika iznosi:

—	773,57 EUR za službenika koji ima pravo na naknadu za kućanstvo,

—	458,63 EUR za službenika koji nema pravo na naknadu za kućanstvo.

Članak 14.

S učinkom od 1. srpnja 2006., u pogledu naknade za nezaposlenost iz članka 96. stavka 3. drugog podstavka Uvjeta zaposlenja ostalih službenika, donja granica iznosi 925,06 EUR, gornja granica iznosi 1 850,11 EUR, a standardna naknada iznosi 840,97 EUR.

Članak 15.

S učinkom od 1. srpnja 2006., naknade za rad u smjenama utvrđene člankom 1. Uredbe Vijeća (EZUČ, EEZ, Euratom) br. 300/76 (2) iznose 352,51 EUR, 532,06 EUR, 581,74 EUR i 793,10 EUR.

Članak 16.

S učinkom od 1. srpnja 2006., iznosi iz članka 4. Uredbe (EEZ, Euratom, EZUČ) br. 260/68 (3) podliježu koeficijentu od 5,088579.

Članak 17.

S učinkom od 1. srpnja 2006., tablica u članku 8. stavku 1. Priloga XIII. Pravilniku o osoblju zamjenjuje se sljedećim:

Članak 18.

S učinkom od 1. srpnja 2006., naknada za uzdržavano dijete iz članka 14. stavka 1. Priloga XIII. Pravilniku o osoblju iznosi kako slijedi:

1.7.2006. – 31.12.2006.	302,32
1.1.2007. – 31.12.2007.	316,11
1.1.2008. – 31.12.2008.	329,89

Članak 19.

S učinkom od 1. srpnja 2006., naknada za obrazovanje iz članka 15. stavka 1. Priloga XIII. Pravilniku o osoblju iznosi kako slijedi:

1.7.2006. – 31.8.2006.	33,59
1.9.2006. – 31.8.2007.	50,361
1.9.2007. – 31.8.2008.	67,16

Članak 20.

S učinkom od 1. srpnja 2006., za potrebe primjene članka 18. Priloga XIII. Pravilniku o osoblju, fiksna naknada navedena u bivšem članku 4.a Priloga VII. Pravilniku o osoblju koji je bio na snazi prije 1. svibnja 2004. iznosi:

—	121,61 EUR mjesečno za dužnosnike razreda C4 ili C5,

—	186,45 EUR mjesečno za dužnosnike razreda C1, C2 ili C3.

Članak 21.

Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 19. prosinca 2006.

Za Vijeće

Predsjednik

J. KORKEAOJA

(1) SL L 56, 4.3.1968., str. 1. Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ, Euratom) br. 1066/2006 (SL L 194, 14.7.2006., str. 1.).

(2) Uredba Vijeća (EZUČ, EEZ, Euratom) br. 300/76 od 9. veljače 1976. o utvrđivanju kategorija dužnosnika koje imaju pravo na naknade za rad u smjenama te stopa i uvjeta tih naknada (SL L 38, 13.2.1976., str. 1). Uredba kako je dopunjena Uredbom (Euratom, EZUČ, EEZ) br. 1307/87 (SL L 124, 13.5.1987., str. 6.) i zadnje izmijenjena Uredbom (EZ, Euratom) br. 860/2004 (SL L 161, 30.4.2004., str. 26.).

(3) Uredba (EEZ, Euratom, EZUČ) br. 260/68 Vijeća od 29. veljače 1968. o utvrđivanju uvjeta i postupka za primjenu poreza u korist Europskih zajednica. (SL L 56, 4.3.1968., str. 8.). Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ, Euratom) br. 1750/2002 (SL L 264, 2.10.2002., str. 15.).

01/Sv. 16

Službeni list Europske unije

207

32007D0172

L 079/38

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

ODLUKA KOMISIJE

od 19. ožujka 2007.

o osnivanju skupine koordinatora za priznavanje stručnih kvalifikacija

(2007/172/EZ)

KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,

budući da:

(1)

Članak 3. stavak 1. točka (c) Ugovora dodijelio je Europskoj zajednici i državama članicama zadaću ukidanja prepreka slobodnom kretanju osoba i usluga. Za državljane država članica, slobodno kretanje posebno podrazumijeva mogućnost obavljanja zanimanja, ili kao samozaposlena osoba ili kao zaposlenik, u državi članici različitoj od one u kojoj su stekli svoje stručne kvalifikacije. Nadalje, članak 47. Ugovora ima za cilj osigurati slobodno kretanje potpuno kvalificiranih stručnjaka u području zanimanja reguliranih kvalifikacijama.

(2)

Direktiva 2005/36/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 7. rujna 2005. o priznavanju stručnih kvalifikacija (1) donesena je radi osiguranja slobodnog kretanja potpuno kvalificiranih stručnjaka gdje je pristup zanimanju reguliran kvalifikacijama države članice. Ta Direktiva objedinjuje 15 postojećih direktiva i ima za cilj pojednostaviti postojeće režime priznavanja kao i dodatno olakšati privremeno pružanje usluga. U svrhu provedbe ove Direktive i razvijanja unutarnjeg tržišta gdje su zanimanja regulirana kvalifikacijama, Komisija će možda trebati zatražiti ekspertizu stručnjaka u savjetodavnom tijelu.

(3)	Stoga je primjereno osnovati stručnu skupinu u području priznavanja stručnih kvalifikacija i utvrditi njene zadaće i strukturu.

(4)	Stručna skupina trebala bi pomoći razviti unutarnje tržište u području zanimanja reguliranih kvalifikacijama.

(5)

Skupina koordinatora za priznavanje stručnih kvalifikacija trebala bi biti sastavljena od nacionalnih koordinatora koje odredi država članica u skladu s Direktivom 2005/36/EZ. U skladu s tom Direktivom, odgovornosti i ovlasti tih koordinatora su promicati jedinstvenu primjenu spomenute Direktive i prikupiti sve podatke relevantne za njenu primjenu.

(6)	Pravila o otkrivanju informacija od strane članova skupine trebala bi biti predviđena ne dovodeći pritom u pitanje pravila Komisije o sigurnosti kako je utvrđeno u Prilogu Odluci Komisije 2001/844/EZ, EZUČ, Euratom (2).

(7)	Osobni podaci koji se odnose na članove skupine trebali bi se obrađivati u skladu s Uredbom (EZ) br. 45/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2000. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka u institucijama i tijelima Zajednice i o slobodnom kretanju takvih podataka (3),

ODLUČILA JE:

Članak 1.

Skupina koordinatora za priznavanje stručnih kvalifikacija

Skupina koordinatora za priznavanje stručnih kvalifikacija, dalje u tekstu „Skupina”, osniva se s učinkom od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Članak 2.

Zadaće

Zadaće Skupine su sljedeće:

(a)	uspostaviti suradnju između nadležnih tijela država članica i Komisije o pitanjima koja se odnose na priznavanje stručnih kvalifikacija;

(b)	pratiti razvoj politika koje imaju utjecaj na zanimanja regulirana kvalifikacijama;

(c)	olakšati provedbu Direktive 2005/36/EZ, posebno preko pripreme dokumenata od interesa, kao što je tumačenje smjernica;

(d)	dovesti do razmjene iskustava i dobre prakse u područjima navedenim u prethodnim točkama.

Članak 3.

Savjetovanje

Komisija se može savjetovati sa Skupinom o bilo kojem pitanju koje se odnosi na provedbu Direktive 2005/36/EZ, kao i o, općenito, pitanjima koja se odnose na razvoj unutarnjeg tržišta u području zanimanja reguliranih kvalifikacijama.

Članak 4.

Sastav – imenovanje

1. Članovi Skupine su koordinatori određeni od strane država članica u skladu s člankom 56. stavkom 4. Direktive 2005/36/EZ.

Zamjenike za članove Skupine imenuju države članice u jednakom broju. Zamjenici automatski zamjenjuju članove koji su odsutni.

2. Članovi i zamjenici Skupine ostaju na funkciji dok ne budu zamijenjeni.

3. Imena članova prikupljaju se, obrađuju i objavljuju u skladu s Uredbom (EZ) br. 45/2001.

Članak 5.

Djelovanje

1. Skupinom predsjedava Komisija.

2. Skupina može, uz suglasnost Komisije, osnovati podskupine za razmatranje specifičnih pitanja na temelju nadležnosti koju utvrđuje Skupina. Takve se podskupine raspuštaju čim je njihov mandat ispunjen.

3. Predstavnik Komisije može zatražiti od stručnjaka ili promatrača s posebnim stručnim sposobnostima vezanim za neku temu dnevnog reda da sudjeluju u radu Skupine ili u raspravi ili u radu podskupine ako je to, prema mišljenju Komisije, potrebno ili korisno.

Posebno, predstavnici država članica Europskog gospodarskog prostora i Švicarske mogu biti pozvani kao promatrači.

4. Informacije dobivene sudjelovanjem u raspravama i radu Skupine ili podskupine ne smiju se otkriti ako se ti podaci, prema mišljenju Komisije, odnose na povjerljiva pitanja.

5. Skupina i njene podskupine uobičajeno se sastaju u prostorijama Komisije u skladu s postupcima i rasporedom utvrđenim od strane Komisije. Komisija osigurava uslugu tajništva.

Dužnosnici Komisije koji imaju interes u postupcima mogu prisustvovati sjednicama Skupine i njenih podskupina.

6. Skupina usvaja poslovnik na temelju standardnih poslovnika koje je usvojila Komisija.

7. Komisija može objaviti ili staviti na internet, na izvornom jeziku dotičnog dokumenta, svaki sažetak, zaključak, ili djelomični zaključak ili radni dokument Skupine.

Članak 6.

Naknada troškova

Komisija nadoknađuje putne troškove ograničene na jednog člana ili zamjenika po državi članici u vezi s aktivnostima Skupine u skladu s pravilima Komisije o naknadi vanjskih stručnjaka.

Članovima/zamjenicima, stručnjacima i promatračima ne plaća se naknada za usluge koje pružaju.

Troškovi sastanaka nadoknađuju se u granicama godišnjeg proračuna dodijeljenog Skupini od strane nadležnog odjela Komisije.

Sastavljeno u Bruxellesu 19. ožujka 2007.

Za Komisiju

Charlie McCREEVY

Član Komisije

(1) SL L 255 od 30.9.2005., str. 22. Direktiva kako je izmijenjena Direktivom Vijeća 2006/100/EZ (SL L 363, 20.12.2006., str. 141.).

(2) SL L 317, 3.12.2001., str. 1. Odluka kako je zadnje izmijenjena Odlukom 2006/548/EZ, Euratom (SL L 215, 5.8.2006., str. 38.).

01/Sv. 16

Službeni list Europske unije

209

32007R0723

L 165/1

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

UREDBA VIJEĆA (EZ, EURATOM) br. 723/2007

od 18. lipnja 2007.

o usklađivanju pondera koji se primjenjuju na primitke od rada dužnosnika i ostalih službenika Europskih zajednica

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,

uzimajući u obzir Protokol o povlasticama i imunitetima Europskih zajednica, a posebno njegov članak 13.,

uzimajući u obzir Pravilnik o osoblju za dužnosnike Europskih zajednica i Uvjete zaposlenja ostalih službenika Europskih zajednica, kako je utvrđen Uredbom Vijeća (EEZ, Euratom, EZUČ) br. 259/68 (1), a posebno članke 63. i 64. te članak 65. stavak 2. Pravilnika o osoblju i njegove priloge VII. i XI. te uzimajući u obzir članak 20. prvi stavak, članak 64. i članak 92. Uvjeta zaposlenja ostalih službenika Europskih zajednica,

uzimajući u obzir prijedlog Komisije,

budući da:

u razdoblju od lipnja do prosinca 2006. troškovi života u Estoniji znatno su porasli. Stoga bi trebalo uskladiti ponder koji se primjenjuje na primitke od rada dužnosnika i ostalih službenika,

DONIJELO JE OVU UREDBU:

Članak 1.

S učinkom od 1. siječnja 2007., ponder koji se na temelju članka 64. Pravilnika o osoblju primjenjuje na primitke od rada dužnosnika i ostalih službenika zaposlenih u niže navedenoj zemlji iznosi kako slijedi:

—	Estonija 83,4.

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Luxembourgu 18. lipnja 2007.

Za Vijeće

Predsjednik

F.-W. STEINMEIER

(1) SL L 56, 4.3.1968., str. 1. Pravilnik kako je zadnje izmijenjen Pravilnikom (EZ, Euroatom) br. 1895/2006 (SL L 397, 30.12.2006., str. 6.).

01/Sv. 16

Službeni list Europske unije

210

32007R1524

L 343/5

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

UREDBA (EZ) br. 1524/2007 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

od 18. prosinca 2007.

o izmjeni Uredbe (EZ) br. 2004/2003 o propisima kojima se uređuju političke stranke na europskoj razini i pravilima o njihovom financiranju

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice, a posebno njegov članak 191.,

uzimajući u obzir prijedlog Komisije,

u skladu s postupkom utvrđenim u članku 251. Ugovora (1),

budući da:

(1)	Člankom 12. Uredbe (EZ) br. 2004/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (2) propisuje se da Europski parlament treba objaviti izvješće o primjeni te Uredbe, uključujući – gdje je to prikladno – moguće izmjene u sustavu financiranja.

(2)

U Rezoluciji od 23. ožujka 2006. o europskim političkim strankama (3), Europski parlament smatra da bi, s obzirom na iskustva od njezinog stupanja na snagu 2004., Uredba (EZ) br. 2004/2003 trebala biti poboljšana u nizu pitanja, a sva imaju prvenstveni cilj poboljšati financiranje tih političkih stranaka i zaklada koje su im pridružene.

(3)

Potrebno je utvrditi odredbe za pružanje financijske podrške političkim zakladama na europskoj razini budući da političke zaklade na europskoj razini pridružene političkim strankama na europskoj razini mogu kroz svoje aktivnosti poduprijeti i potpomoći ciljeve političkih stranaka na europskoj razini, posebno u smislu njihovog doprinosa raspravi o pitanjima europskih javnih politika te o europskim integracijama, kao i djelujući kao katalizator za nove ideje, analize i odabir politika. Financijska podrška trebala bi biti predviđena u dijelu pod naslovom „Parlament” općeg proračuna Europske unije, kao što je slučaj s političkim strankama na europskoj razini.

(4)

Važan cilj ostaje osigurati najšire moguće sudjelovanje građana u demokratskom životu Europske unije. U ovom kontekstu, političke organizacije mladih mogu imati posebnu ulogu u poticanju interesa te znanja o političkom sustavu Europske unije među mladima, te u aktivnom promicanju njihovog sudjelovanja u demokratskim aktivnostima na europskoj razini.

(5)

Kako bi se poboljšali uvjeti financiranja političkih stranaka na europskoj razini, istodobno ih potičući da osiguravaju adekvatno dugoročno financijsko planiranje, trebalo bi uskladiti minimalni zahtjev za sufinanciranje. Trebala bi postojati ista razina sufinanciranja za političke zaklade na europskoj razini.

(6)

S ciljem daljnjeg jačanja i promicanja europske prirode izbora za Europski parlament, trebalo bi jasno odrediti da odobrena sredstva iz općeg proračuna Europske unije mogu također biti upotrijebljena za financiranje kampanja političkih stranaka na europskoj razini u kontekstu izbora za Europski parlament, pod uvjetom da to ne predstavlja izravno ili neizravno financiranje nacionalnih političkih stranaka ili kandidata. Političke stranke na europskoj razini djeluju u kontekstu izbora za Europski parlament da bi se istaknuo europski karakter izbora. U skladu s člankom 8. Akta o izboru članova Europskog parlamenta neposrednim općim izborima, priloženog Odluci 76/787/EZUČ, EEZ, Euratom (4), financiranje i ograničenje troškova izbora za Europski parlament uređeno je u svakoj državi članici nacionalnim propisom. Nacionalno pravo također se odnosi na troškove izbora na nacionalnim izborima i referendumima,

DONIJELI SU OVU UREDBU:

Članak 1.

Izmjene Uredbe (EZ) br. 2004/2003

Uredba (EZ) br. 2004/2003 mijenja se kako slijedi:

članku 2. dodaju se sljedeće točke:

„4.

‚politička zaklada na europskoj razini’ znači osoba ili mreža osoba koje imaju pravnu osobnost u državi članici, pridružena je političkoj stranki na europskoj razini, te koja kroz svoje aktivnosti, unutar ciljeva i temeljnih vrijednosti Europske unije, naglašava i dopunjuje ciljeve političke stranke na europskoj razini, posebno obavljajući sljedeće zadaće:

—	promatra, analizira i doprinosi raspravi o pitanjima europskih javnih politika te o procesu europskih integracija,

—	razvija aktivnosti vezane uz pitanja europskih javnih politika, poput organiziranja i podupiranja seminara, obuka, konferencija i studija o pitanjima među relevantnim dionicima, uključujući organizacije mladih i druge predstavnike civilnog društva,

—	razvija suradnju s istovrsnim osobama za potrebe promicanja demokracije,

—	služi kao okvir za nacionalne političke zaklade, akademsku zajednicu i druge relevantne aktere da surađuju na europskoj razini;

5.	‚financiranje iz općeg proračuna Europske unije’ znači bespovratna sredstva u smislu članka 108. stavka 1. Uredbe (EZ, Euratom) br. 1605/2002 (5) (dalje u tekstu Financijska uredba).

u članku 3., jedini stavak postaje stavak 1., a dodaju se sljedeći stavci:

„2. Politička zaklada na europskoj razini mora zadovoljavati sljedeće uvjete:

(a)	mora biti pridružena političkoj stranci na europskoj razini koja je priznata u skladu sa stavkom 1., a ta stranka to mora potvrditi;

(b)	mora imati pravnu osobnost u državi članici u kojoj se nalazi sjedište. Pravna osobnost mora biti različita od pravne osobnosti političke stranke na europskoj razini kojoj je zaklada pridružena;

(c)	mora poštovati, posebno u svom programu i aktivnostima, načela na kojima se temelji Europska unija, i to načela slobode, demokracije, poštovanja ljudskih prava i temeljnih sloboda te vladavine prava;

(d)	ne smije promicati ciljeve profita;

(d)	njezino upravljačko tijelo mora imati zemljopisno uravnotežen sastav.

3. U okviru ove Uredbe, svaka politička stranka i zaklada na europskoj razini definira posebne modalitete svojih odnosa u skladu s nacionalnim pravom, uključujući prikladan stupanj razdvojenosti dnevnog upravljanja i upravljačku strukturu političke zaklade na europskoj razini s jedne strane, i političke stranke na europskoj razini kojoj je pridružena s druge strane.”;

članak 4. mijenja se kako slijedi:

(a)

stavak 2. točka (a) zamjenjuje se sljedećim:

„(a)	dokumenti koji dokazuju da podnositelj ispunjava uvjete utvrđene u člancima 2. i 3.;”;

(b)

dodaju se sljedeći stavci:

„4. Politička zaklada na europskoj razini može zatražiti financiranje iz općeg proračuna Europske unije jedino kroz političku stranku na europskoj razini kojoj je pridružena.

5. Financiranje političke zaklade na europskoj razini dodjeljuje se na temelju pridruženosti političkoj stranci na europskoj razini, podložno članku 10. stavku 1. Članci 9. i 9.a primjenjuju se na tako dodijeljena sredstva.

6. Sredstva dodijeljena političkoj zakladi na europskoj razini koriste se samo u svrhu financiranja aktivnosti u skladu s člankom 2. stavkom 4. Ni u kojem slučaj ne mogu se koristiti za financiranje izbora i kampanja za referendum.

7. Stavci 1. i 3. primjenjuju se mutatis mutandis na političke zaklade na europskoj razini u procjenama zahtjeva za financiranje iz općeg proračuna Europske unije.”;

članku 5. dodaju se sljedeći stavci:

„4. Stavak 2. primjenjuje se mutatis mutandis na političke zaklade na europskoj razini.

5. Ako politička stranka na europskoj razini kojoj je pridružena politička zaklada na europskoj razini izgubi svoj status, dotična politička zaklada na europskoj razini isključuje se iz financiranja prema ovoj Uredbi.

6. Ako Europski parlament ustanovi da bilo koji uvjet iz članka 3. stavka 2. točke (c) više nije zadovoljen, dotična politička zaklada na europskoj razini isključuje se iz financiranja prema ovoj Uredbi.”;

članci 6., 7. i 8. zamjenjuju se sljedećim:

„Članak 6.

Obveze vezane za financiranje

1. Politička stranka na europskoj razini kao i politička zaklada na europskoj razini:

(a)	godišnje objavljuje svoje prihode i rashode i izjavu o imovini i obvezama;

(b)	prijavljuje svoje izvore financiranja dostavljanjem popisa donatora i iznosa donacija koje su primili od svakog pojedinačnog donatora, izuzev donacija koje godišnje ne prelaze 500 eura po donatoru.

2. Politička stranka na europskoj razini kao i politička zaklada na europskoj razini ne smije prihvatiti:

(a)	anonimne donacije;

(b)	donacije iz proračuna političkih grupa u Europskom parlamentu;

(c)	donacije od bilo kojeg poduzeća na koje bi izravno ili neizravno bitno mogla utjecati tijela javne vlasti na temelju svog vlasništva ili financijskog udjela u istima, ili pravila koja se odnose na poduzeće;

(d)	donacije koje prelaze 12 000 eura godišnje po dontaoru bilo od fizičke ili pravne osobe, osim u slučaju poduzeća iz točke (c) i ne dovodeći u pitanje stavke 3. i 4.;

(e)	donacije od tijela javnih vlasti iz treće zemlje, uključujući bilo koje poduzeće na koje bi izravno ili neizravno bitno mogla utjecati tijela javne vlasti na temelju svog vlasništva ili financijskog udjela u istima, ili pravila koja se odnose na poduzeće.

3. Dopušteni su doprinosi političkoj stranci na europskoj razini od nacionalnih političkih stranaka koje su članice političke stranke na europskoj razini ili od fizičke osobe koja je član političke stranke na europskoj razini. Doprinosi političkoj stranci na europskoj razini od nacionalne političke stranke ili od fizičke osobe ne smiju prijeći 40 % godišnjeg proračuna političke stranke na europskoj razini.

4. Dopušteni su doprinosi političkoj zakladi na europskoj razini od nacionalnih političkih zaklada koje su članice političkih zaklada na europskoj razini, kao i od političkih stranaka na europskoj razini. Ti doprinosi ne smiju prijeći 40 % godišnjeg proračuna te političke zaklade na europskoj razini i ne smiju potjecati iz sredstava koje primi politička stranka na europskoj razini prema ovoj Uredbi iz općeg proračuna Europske unije.

Teret dokaza leži na dotičnoj političkoj stranci na europskoj razini.

Članak 7.

Zabrana financiranja

1. Financiranje političkih stranaka na europskoj razini iz općeg proračuna Europske unije ili nekog drugog izvora ne smije služiti za izravno ili neizravno financiranje drugih političkih stranaka, osobito nacionalnih stranaka ili kandidata. Za te političke stranke i kandidate i dalje vrijede nacionalni propisi.

2. Financiranje političkih zaklada na europskoj razini iz općeg proračuna Europske unije ili nekog drugog izvora ne smije služiti za izravno ili neizravno financiranje političkih stranaka ili kandidata bilo na europskoj ili nacionalnoj razini ili zaklada na nacionalnoj razini.

Članak 8.

Vrsta rashoda

Ne dovodeći u pitanje financiranje političkih zaklada, sredstva koja se dobiju iz općeg proračuna Europske unije u skladu s ovom Uredbom mogu se koristiti za rashode koji su izravno povezani s ciljevima postavljenim u političkom programu iz članka 4. stavka 2. točke (b).

Takav rashod uključuje administrativne rashode i rashode povezane s tehničkom pomoći, sastancima, istraživanjem, prekograničnim događajima, studijama, informacijama i publikacijama.

Rashodi političkih stranaka na europskoj razini mogu uključivati financiranje kampanja političkih stranaka na europskoj razini u kontekstu izbora za Europski parlament, u kojima sudjeluju u skladu s člankom 3. stavkom 1. točkom (d). U skladu s člankom 7., ta se sredstva ne smiju koristiti za izravno ili neizravno financiranje nacionalnih političkih stranaka ili kandidata.

Takvi rashodi ne smiju se koristiti za financiranje kampanja za referendume.

Međutim, u skladu s člankom 8. Akta o izborima za članove Europskog parlamenta neposrednim općim izborima, financiranje i ograničenje troškova izbora za sve stranke i kandidate u izborima za Europski parlament uređeno je u svakoj državi članici nacionalnim propisom.”;

članak 9. stavci 1., 2. i 3. zamjenjuju se sljedećim:

„1. Sredstva za financiranje političkih stranaka na europskoj razini i političkih zaklada na europskoj razini utvrđuju se u okviru godišnjeg proračunskog postupka i provode se u skladu s Financijskom uredbom i njezinim provedbenim propisima.

Dužnosnik za ovjeravanje određuje provedbene postupke za ovu Uredbu.

2. Procjena pokretnina i nekretnina te njihova amortizacija provodi se u skladu s odredbama koje se primjenjuju na institucije kako je određeno člankom 133. Financijske uredbe.

3. Kontrola financiranja dodijeljenog u okviru ove Uredbe provodi se u skladu s Financijskom uredbom i njezinim provedbenim propisima.

Također se provodi kontrola na temelju godišnjeg potvrđivanja putem vanjske i neovisne revizije. Potvrda se u roku od 6 mjeseci od kraja financijske godine u pitanju dostavlja Europskom parlamentu.”;

dodaje se sljedeći članak:

„Članak 9.a

Transparentnost

Europski parlament objavljuje zajedno sljedeće dokumente u odjeljku svoje internetske stranice koji je stvoren za te potrebe:

—	godišnje izvješće s tablicom iznosa isplaćenih svakoj političkoj stranci i svakoj političkoj zakladi na europskoj razini, za svaku financijsku godinu u kojoj su isplaćena bespovratna sredstva,

—	izvješće Europskog parlamenta o primjeni ove Uredbe te o financiranim aktivnostima, iz članka 12.,

—	odredbe za provedbu ove Uredbe.”;

8.	članak 10. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim: „2. Financiranje iz općeg proračuna Europske unije ne smije prijeći 85 % troškova političke stranke ili političke zaklade na europskoj razini prihvatljivih za financiranje. Teret dokaza leži na odgovarajućoj političkoj stranci na europskoj razini.”;

9.	članak 12. zamjenjuje se sljedećim: „Članak 12. Evaluacija Europski parlament dužan je objaviti izvješće o primjeni ove Uredbe te o financiranim aktivnostima do 15. veljače 2011. Izvješće prema potrebi navodi moguće izmjene koje treba načiniti u sustavu financiranja.”.

Članak 2.

Prijelazne odredbe

Odredbe ove Uredbe primjenjuje se na bespovratna sredstva koja se dodjeljuju političkim strankama na europskoj razini od financijske godine 2008.

Za financijsku godinu 2008., svi zahtjevi za financiranje političkih zaklada na europskoj razini na temelju članka 4. stavka 4. Uredbe (EZ) br. 2004/2003 odnose se isključivo na prihvatljive troškove koji su nastali nakon 1. rujna 2008.

Političke stranke na europskoj razini koje su podnijele svoje zahtjeve za bespovratna sredstva za 2008. mogu do 28. ožujka 2008. podnijeti dodatni zahtjev za financiranje na temelju izmjena koje uvodi ova Uredba, te prema potrebi zahtjev za bespovratnim sredstvima za političku zakladu na europskoj razini koja je pridružena toj političkoj stranci. Europski parlament donosi odgovarajuće provedbene mjere.

Članak 3.

Stupanje na snagu

Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 18. prosinca 2007.

Za Europski parlament

Predsjednik

H.-G. PÖTTERING

Za Vijeće

Predsjednik

M. LOBO ANTUNES

(1) Mišljenje Europskog parlamenta od 29. studenoga 2007. (još nije objavljeno u Službenom listu) i Odluka Vijeća od 17. prosinca 2007.

(2) SL L 297, 15.11.2003., str. 1.

(3) SL C 292 E, 1.12.2006., str. 127.

(4) SL L 278, 8.10.1976., str. 1. Odluka kako je izmijenjena Odlukom 2002/772/EZ, Euratom (SL L 283, 21.10.2002., str. 1.).

(5) Uredba Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002 od 25. lipnja 2002. o Financijskoj uredbi koja se primjenjuje na opći proračun Europskih zajednica (SL L 248, 16.9.2002., str. 1.). Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 1525/2007 (SL L 343, 27.12.2007., str. 9.).”;

01/Sv. 16

Službeni list Europske unije

214

32007D0882

L 346/19

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

ODLUKA VIJEĆA

od 20. prosinca 2007.

o izmjeni Odluke 1999/70/EZ o vanjskim revizorima nacionalnih središnjih banaka u vezi s vanjskim revizorima Središnje banke Cipra

(2007/882/EZ)

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Protokol o Statutu Europskog sustava središnjih banaka i Europske središnje banke priloženog Ugovoru o osnivanju Europske zajednice, a posebno njegov članak 27. stavak 1.,

uzimajući u obzir Preporuku ESB/2007/12 Europske središnje banke od 15. studenoga 2007. Vijeću Europske unije o vanjskim revizorima Središnje banke Cipra (1),

budući da:

(1)	Reviziju računa Europske središnje banke (ESB) i nacionalnih središnjih banaka Eurosustava obavljaju neovisni vanjski revizori koje preporuči Upravno vijeće ESB-a i odobrava Vijeće Europske unije.

(2)

Na temelju članka 1. Odluke Vijeća 2007/503/EZ od 10. srpnja 2007. u skladu s člankom 122. stavkom 2. Ugovora o prihvaćanju jedinstvene valute od strane Cipra na dan 1. siječnja 2008. (2), Cipar sada ispunjava potrebne uvjete za prihvaćanje eura i odstupanje u korist Cipra iz članka 4. Akta o pristupanju iz 2003. trebalo bi staviti izvan snage s učinkom od 1. siječnja 2008.

(3)	Na temelju odjeljka 60.(1.)(a) Zakona 34.(I.) iz 2007. o izmjeni Zakona o Središnjoj banci Cipra iz 2002. i 2003., koji stupaju na snagu 1. siječnja 2008., godišnji financijski izvještaji Središnje banke Cipra revidiraju se u skladu s člankom 27. Statuta ESSB-a.

(4)	Nakon stavljanja izvan snage odstupanja za Cipar, Upravno vijeće ESB-a preporučilo je da Vijeće odobri Pricewaterhouse Coopers Limited kao vanjske revizore Banke Cipra za financijske godine 2008. - 2012.

(5)	Primjereno je poštovati preporuku Upravnog vijeća ESB-a te na odgovarajući način izmijeniti Odluku Vijeća 1999/70/EC (3),

ODLUČILO JE:

Članak 1.

Članku 1. Odluke 1999/70/EZ dodaje se sljedeći stavak:

„14. PricewaterhouseCoopers Limited odobrava se kao vanjski revizor Središnje banke Cipra za financijske godine 2008. - 2012.”

Članak 2.

O ovoj se Odluci obavješćuje ESB.

Članak 3.

Ova se Odluka objavljuje u Službenom listu Europske unije.

Sastavljeno u Bruxellesu 20. prosinca 2007.

Za Vijeće

Predsjednik

F. NUNES CORREIA

(1) SL C 277, 20.11.2007., str. 1.

(2) SL L 186, 18.7.2007., str. 29.

(3) SL L 22, 29.1.1999., str. 69. Odluka kako je zadnje izmijenjena Odlukom 2007/145/EZ (SL L 64, 2.3.2007., str. 35.).

01/Sv. 16

Službeni list Europske unije

215

32008D0268

L 085/8

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

ODLUKA VIJEĆA

od 17. ožujka 2008.

o izmjeni Odluke 1999/70/EZ o vanjskim revizorima nacionalnih središnjih banaka s obzirom na vanjskog revizora Suomen Pankki

(2008/268/EZ)

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Protokol o Statutu Europskog sustava središnjih banaka i Europske središnje banke priložen Ugovoru o osnivanju Europske zajednice, a posebno njegov članak 27. stavak 1.,

uzimajući u obzir Preporuku Europske središnje banke ESB/2008/1 od 28. siječnja 2008. Vijeću Europske unije o vanjskim revizorima Suomen Pankki (1),

budući da:

(1)	Reviziju računa Europske središnje banke (ESB) i nacionalnih središnjih banaka Eurosustava trebaju obavljati neovisni vanjski revizori koje preporuči Upravno vijeće ESB-a, a odobri Vijeće Europske unije.

(2)	Budući da mandat sadašnjeg vanjskog revizora Suomen Pankki istječe nakon revizije za financijsku godinu 2007., potrebno je imenovati vanjskog revizora od financijske godine 2008.

(3)	Suomen Pankki odabrao je KMPG Oy Ab za svojeg vanjskog revizora za financijske godine od 2008. do 2012.

(4)	Upravno vijeće ESB-a preporučilo je da se KPMG Oy Ab imenuje vanjskim revizorom za financijske godine od 2008. do 2012.

(5)	Primjereno je slijediti preporuku Upravnog vijeća ESB-a i na odgovarajući način izmijeniti Odluku Vijeća 1999/70/EZ (2),

ODLUČILO JE:

Članak 1.

Članak 1. stavak 11. Odluke 1999/70/EZ zamjenjuje se sljedećim:

„15. KPMG Oy Ab odobrava se kao vanjski revizor Suomen Pankki za financijske godine od 2008. do 2012.”.

Članak 2.

O ovoj Odluci obavješćuje se Europska središnja banka.

Članak 3.

Ova se Odluka objavljuje u Službenom listu Europske unije.

Sastavljeno u Bruxellesu 17. ožujka 2008.

Za Vijeće

Predsjednik

I. JARC

(1) SL C 29, 1.2.2008., str. 1.

(2) SL L 22, 29.1.1999., str. 69. Odluka kako je zadnje izmijenjena Odlukom 2007/883/EZ (SL L 346, 29.12.2007., str. 20.).

01/Sv. 16

Službeni list Europske unije

216

32008D0547

L 176/11

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

ODLUKA KOMISIJE

od 20. lipnja 2008.

o izmjeni Dodatka Prilogu VI. Aktu o pristupanju Bugarske i Rumunjske u pogledu određenih objekata za preradu mlijeka u Bugarskoj

(priopćena pod brojem dokumenta C(2008) 2775)

(Tekst značajan za EGP)

(2008/547/EZ)

KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,

uzimajući u obzir Akt o pristupanju Bugarske i Rumunjske, a posebno njegov Prilog VI. poglavlje 4. odjeljak B, stavak (f), prvi podstavak.,

budući da:

(1)

Aktom o pristupanju Bugarske i Rumunjske Bugarskoj su odobrena prijelazna razdoblja za usklađivanje određenih objekata za preradu mlijeka sa zahtjevima Uredbe (EZ) 853/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o utvrđivanju određenih higijenskih pravila za hranu životinjskog podrijetla (1).

(2)	Dodatak Prilogu VI. Akta o pristupanju izmijenjen je odlukama Komisije 2007/26/EZ (2), 2007/689/EZ (3), 2008/209/EZ (4) i 2008/331/EZ (5).

(3)

Bugarska je pružila jamstva da je jedan objekt za preradu mlijeka završio proces unapređivanja i sada je u potpunosti u skladu sa zakonodavstvom Zajednice. Ovom objektu dopušteno je primanje i prerada sirovog mlijeka koje ne udovoljava zahtjevima. Ovaj bi objekt stoga trebalo uvrstiti na popis u poglavlju I. Dodatka Prilogu VI.

(4)	Dodatak Prilogu VI. Aktu o pristupanju Bugarske i Rumunjske trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(5)	Mjere predviđene ovom Odlukom u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za prehrambeni lanac i zdravlje životinja,

DONIJELA JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

U poglavlju I. Dodatka Prilogu VI. Aktu o pristupanju Bugarske i Rumunjske dodaje se sljedeći unos:

„1.	BG 1312002 ‚Milk Grup’ EOOD s. Yunacite”.

Članak 2.

Ova je Odluka upućena državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 20. lipnja 2008.

Za Komisiju

Androulla VASSILIOU

Članica Komisije

(1) SL L 139, 30.4.2004., str. 55.; ispravljena verzija u SL L 226, 25.6.2004., str. 22. Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom Komisije (EZ) br. 1243/2007 (SL L 281, 25.10.2007., str. 8.).

(2) SL L 8, 13.1.2007., str. 35.

(3) SL L 282, 26.10.2007., str. 60.

(4) SL L 65, 8.3.2008., str. 18.

(5) SL L 114, 26.4.2008., str. 97.

01/Sv. 16

Službeni list Europske unije

218

32008D0762

L 262/34

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

ODLUKA VIJEĆA

od 25. rujna 2008.

o donošenju Poslovnika Odbora investicijskog instrumenta koji je osnovan pod okriljem Europske investicijske banke

(2008/762/EZ)

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,

uzimajući u obzir Unutarnji sporazum između predstavnika vlada država članica koji su se sastali u Vijeću, o financiranju potpore Zajednice u okviru višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje od 2008. do 2013. u skladu sa Sporazumom o partnerstvu između EZ-a i AKP-a te o dodjeli financijske pomoći za prekomorske zemlje i područja na koje se odnosi dio četvrti Ugovora o EZ-u (1), a posebno njegov članak 9. stavak 2.,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 617/2007 od 14. svibnja 2007. o provedbi 10. Europskog razvojnog fonda prema Sporazumu o partnerstvu između EZ-a i AKP-a (2), a posebno njegov članak 13. stavak 1. drugi podstavak,

uzimajući u obzir prijedlog Europske investicijske banke,

uzimajući u obzir mišljenje Komisije,

ODLUČILO JE:

Članak 1.

Donosi se Poslovnik Odbora investicijskog instrumenta koji je osnovan pod pokroviteljstvom Europske investicijske banke, kako je utvrđen u Prilogu.

Članak 2.

Ova Odluka stupa na snagu na dan objave u Službenom listu Europske unije.

Sastavljeno u Bruxellesu 25. rujna 2008.

Za Vijeće

Predsjednik

B. HORTEFEUX

(1) SL L 247, 9.9.2006., str. 32.

(2) SL L 152, 13.6.2007., str. 1.

PRILOG

POSLOVNIK ODBORA INVESTICIJSKOG INSTRUMENTA KOJI JE OSNOVAN POD POKROVITELJSTVOM EUROPSKE INVESTICIJSKE BANKE

Članak 1.

1. Odbor investicijskog instrumenta (Odbor) sastoji se od predstavnika svake države članice i predstavnika Komisije Europskih zajednica (Komisije). Pravo glasa imaju samo članovi Odbora koje imenuju države članice ili njihovi zamjenici.

2. Predsjednik Odbora i njegov zamjenik biraju se između članova Odbora koje su odredile države članice, i to na razdoblje od dvije godine. Izbori se održavaju na početku prvog sastanka Odbora, tajnim glasovanjem. Predsjednik se bira između kandidata kvalificiranom većinom, kako je određeno člankom 3. Izbori zamjenika predsjednika se odvijaju prema istom postupku.

3. Europska investicijska banka (Banka) pruža Odboru potporu i usluge tajništva.

4. Svaka država članica imenuje jednog predstavnika i jednog zamjenika koji su ovlašteni glasovati. Zamjenik može prisustvovati sastancima Odbora kao promatrač, ali ima pravo glasa samo kad predstavnik njegove države članice nije prisutan. U iznimnim okolnostima kada niti predstavnik niti njegov zamjenik ne mogu prisustvovati sastanku Odbora, predstavnik može dati punomoć drugom predstavniku, ili ga može zamijeniti treća osoba koju ad hoc imenuje država članica. Država članica obavješćuje Banku i Glavno tajništvo Vijeća o imenima i adresama svojih predstavnika i njihovih zamjenika putem Stalnih predstavništava u Europskoj uniji.

5. Komisija imenuje jednog predstavnika i jednog zamjenika koji prisustvuju sastancima Odbora te dostavlja njihova imena Banci i Glavnom tajništvu Vijeća. Tim imenovanim osobama mogu pomagati drugi dužnosnici i službenici Komisije.

6. Banka imenuje dva dužnosnika koja prisustvuju i sudjeluju u radu Odbora te dostavlja njihova imena Komisiji i Glavnom tajništvu Vijeća. Tim imenovanim osobama mogu pomagati drugi dužnosnici Banke.

7. Poziva se jedan predstavnik Glavnog tajništva Vijeća da prisustvuje sastancima Odbora u svojstvu promatrača.

Članak 2.

Odbor saziva predsjednik, a sastaje se barem četiri puta godišnje u sjedištu Banke u Luxembourgu. Predsjednik može sazvati dodatne sastanke na zahtjev jednog od njegovih članova, ili Banke.

Tajništvo šalje obavijesti o sastancima članovima Odbora i njihovim zamjenicima, te Glavnom tajništvu Vijeća, uključujući prijedloge dnevnog reda te istodobno i relevantne dokumente, kako je to određeno člankom 5. stavkom 1.

Članak 3.

Odbor u svim stvarima odlučuje kvalificiranom većinom od 724 glasa od 1 004, tako da barem četrnaest država članica glasa u korist odluke. Blokirajuća manjina sastoji se od 281 glasa. Glasovi predstavnika država članica ponderiraju se kako slijedi:

Država članica	Glas
Belgija	35
Bugarska	1
Češka	5
Danska	20
Njemačka	205
Estonija	1
Grčka	15
Španjolska	79
Francuska	196
Irska	9
Italija	129
Cipar	1
Latvija	1
Litva	1
Luksemburg	3
Mađarska	6
Malta	1
Nizozemska	49
Austrija	24
Poljska	13
Portugal	12
Rumunjska	4
Slovenija	2
Slovačka	2
Finska	15
Švedska	27
Ujedinjena Kraljevina	148
Ukupno	1 004

Članak 4.

1. Odbor, pod uvjetima utvrđenim u članku 3.:

(a)

s obzirom na Investicijski instrument odobrava:

i.	operativne smjernice i prijedloge za njihovu reviziju;

ii.	strategije ulaganja i poslovne planove, u skladu s točkom (b) članka 13. stavka 2. Uredbe Vijeća (EZ) br. 617/2007 od 14. svibnja 2007. o provedbi 10. Europskog razvojnog fonda prema Sporazumu o partnerstvu između AKP-a i EZ-a (1) (Provedbena uredba);

iii.	godišnja izvješća, uključujući financijske izvještaje;

iv.	bilo koji opći dokument o politikama, uključujući izvješća o procjeni;

(b)

daje mišljenje o:

i.	prijedlozima o dodjeli kamatne subvencije, u skladu s točkom (a) članka 13. stavka 3. Provedbene uredbe;

ii.	prijedlozima o projektima o kojima je Komisija dala negativno mišljenje;

iii.	bilo kojem drugom prijedlogu utemeljenom na općim načelima definiranim u operativnim smjernicama.

Osim toga, upravljačka tijela Banke mogu s vremena na vrijeme zatražiti da Odbor da mišljenje o drugim prijedlozima financiranja, ili o drugim strategijama i pitanjima politika koji se tiču djelovanja Banke u zemljama AKP-a.

2. Banka priprema i podnosi Odboru radne dokumente i prijedloge za Odbor. Prijedlozi daju detalje o:

(a)	opisu projekta i njegovoj relevantnosti za strategiju razvoja zemlje, kako je predstavljeno u strategiji EK-a za zemlju korisnika;

(b)	razvojnom cilju koji projekt ima namjeru postići, uključujući održivost planiranih mjera;

(c)	općoj organizaciji i osnovanosti projekta;

(d)	troškovima, metodi financiranja i rizicima projekta, kao i, prema potrebi, mjerama smanjenja rizika koje Banka ima namjeru primijeniti;

(e)	lokalnom, nacionalnom i regionalnom utjecaju projekta, na temelju odredbi Sporazuma o partnerstvu između AKP-a i EZ-a, uključujući utjecaj na okoliš;

(f)	pristanku ili mišljenju Komisije, kako je određeno člankom 13. stavkom 5. Provedbene uredbe.

3. Detaljna pravila o tehničkom izvršenju projekta i raspored za njegovo izvršenje sažeti su u Prilogu prijedloga.

Članak 5.

1. Banka šalje relevantne dokumente i prijedloge članovima Odbora i njihovim zamjenicima, te Glavnom tajništvu Vijeća u sljedećim odnosnim vremenskim ograničenjima:

(a)	u slučajevima kada je predviđeno odobrenje Odbora, barem četiri tjedna prije datuma određenog za sastanke;

(b)	u slučajevima kada se traži mišljenje Odbora, barem tri tjedna prije datuma određenog za sastanke.

Predsjednik može u iznimnim slučajevima ukinuti gore navedena vremenska ograničenja i to na obrazloženi zahtjev Banke.

2. Članovi odbora pisano dostavljaju Banci bilo kakve komentare ili zahtjeve za dodatnim informacijama koje imaju o dokumentima koji se prosljeđuju u skladu sa stavkom 1., barem pet radnih dana prije datuma sastanaka u slučajevima odobrenja i tri radna dana u slučajevima mišljenja.

3. Na prijedlog predsjednika, Odbor usvaja dnevni red na početku sastanka. Svaki član Odbora može tražiti da se na dnevni red dodaju točke, ali samo za raspravu. Informacije dostavljene s tim u vezi mogu biti predstavljene usmeno.

4. Za predstavnika države članice koji je odsutan smatra se da je odobrio ili dao pozitivno mišljenje o dostavljenim dokumentima, osim u slučajevima kada je predsjedniku Odbora dao pisanu obavijest o svojoj namjeri da ne odobri ili da ne da pozitivno mišljenje, ili je kao iznimnu mjeru dao punomoć predstavniku druge države članice. Predsjednika Odbora se unaprijed uredno obavješćuje o slučajevima kada je dana punomoć za glasovanje ili je određena zamjena.

Predstavnik države članice može dobiti punomoć samo od predstavnika jedne države članice.

Članak 6.

1. Mišljenje Odbora može biti zatraženo pisanim putem na inicijativu Banke i uz prethodno odobrenje predsjednika.

2. Kada se prijedlog podnosi pisanim putem, Banka ga podnosi zajedno sa svom relevantnom popratnom dokumentacijom. Ako u roku od tri tjedna nakon podnošenja prijedloga predstavnik države članice nije dao negativan glas, smatrat se da je glasovao u korist prijedloga.

3. Ako, ne kasnije od pet radnih dana prije isteka trotjednog razdoblja iz stavka 2., jedan od članova posebno zatraži raspravu na sastanku Odbora, prijedlog se podnosi na sljedećem zakazanom sastanku Odbora. U iznimnim slučajevima posebne hitnosti, Banka može zatražiti da predsjednik u skladu s člankom 2. sazove izvanredan sastanak Odbora.

Članak 7.

1. Ne dovodeći u pitanje članak 13. stavak 6. Provedbene uredbe, Odbor može dati odobrenje ili pozitivno mišljenje podložno bilo kakvom komentaru koji je Odbor naveo.

2. Odbor može tražiti procjenu zahtjeva ili prijedloga koje u nekom pogledu treba nadopuniti. U takvim slučajevima, zahtjev ili prijedlog može biti drugi put predstavljen Odboru.

3. Mišljenja koja Odbor iznese prosljeđuju se tijelima Banke koja donose odluke.

Članak 8.

1. Tajništvo u nadležnosti predsjednika sastavlja zapisnik glavnih zaključaka svakog sastanka Odbora i glavna stajališta koja su zauzeli članovi Odbora, i to u roku od dva tjedna od datuma sastanka. Tajništvo također bilježi mišljenja i glasovanje u pisanom postupku. Taj zapisnik se šalje članovima Odbora.

2. Zapisnik se smatra konačnim kada ga odobri Odbor, bilo pisanim postupkom ili na sljedećem sastanku.

3. Korespondencija za Odbor se naslovljava na tajništvo, na pažnju predsjedniku Odbora.

4. Svi predstavnici i promatrači koji prisustvuju sastancima Odbora moraju poštovati povjerljivost rada i vijećanja Odbora. Dokumente koji su vezani uz njihov rad i vijećanje koriste samo njihovi primatelji, koji su odgovorni za njihovo čuvanje i povjerljivost.

Članak 9.

1. Banka snosi troškove rada Odbora, uključujući putne troškove za jednog predstavnika za svaku državu članicu.

2. Banka stavlja Odboru na raspolaganje prostorije i opremu koja je potrebna za njegov rad.

Članak 10.

Sve obavijesti, korespondencija ili dokumenti koji se dostavljaju u skladu s ovim Poslovnikom mogu biti dostavljeni putem elektroničke pošte ili faksimilom.

(1) SL L 152, 13.6.2007., str. 1.

01/Sv. 16

Službeni list Europske unije

223

32008D0827

L 294/9

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

ODLUKA KOMISIJE

od 22. listopada 2008.

o izmjeni Dodatka Prilogu VI. Aktu o pristupanju Bugarske i Rumunjske u pogledu određenih objekata za preradu mlijeka u Bugarskoj

(priopćena pod brojem dokumenta C(2008) 6042)

(Tekst značajan za EGP)

(2008/827/EZ)

KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,

uzimajući u obzir Akt o pristupanju Bugarske i Rumunjske, a posebno njegov Prilog VI. poglavlje 4. odjeljak B, stavak (f) prvi podstavak,

budući da:

(1)

(2)	Dodatak Prilogu VI. Aktu o pristupanju izmijenjen je odlukama Komisije 2007/26/EZ (2), 2007/689/EZ (3), 2008/209/EZ (4), 2008/331/EZ (5), 2008/547/EZ (6) i 2008/672/EZ (7).

(3)

Bugarska je pružila jamstva da je šest objekata za preradu mlijeka završilo proces unapređivanja i sada su u potpunosti u skladu sa zakonodavstvom Zajednice. Ovim objektima dopušteno je primanje i prerada sirovog mlijeka koje ne udovoljava zahtjevima, bez odvajanja. Njih bi stoga trebalo uvrstiti na popis u poglavlju I. Dodatka Prilogu VI.

(4)	Dodatak Prilogu VI. Aktu o pristupanju Bugarske i Rumunjske trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(5)	Mjere predviđene ovom Odlukom u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za prehrambeni lanac i zdravlje životinja,

DONIJELA JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Dodatak Prilogu VI. Aktu o pristupanju Bugarske i Rumunjske mijenja se u skladu s Prilogom ovoj Odluci.

Članak 2.

Ova je Odluka upućena državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 22. listopada 2008.

Za Komisiju

Androulla VASSILIOU

Članica Komisije

(1) SL L 139, 30.4.2004., str. 55.; ispravljena verzija u SL L 226, 25.6.2004.

(2) SL L 8, 13.1.2007., str 35.

(3) SL L 282, 26.10.2007., str 60.

(4) SL L 65, 8.3.2008., str. 18.

(5) SL L 114, 26.4.2008., str. 97.

(6) SL L 176, 4.7.2008., str. 11.

(7) SL L 220, 15.8.2008., str. 27.

PRILOG

U poglavlju I. Dodatka Prilogu VI. Aktu o pristupanju Bugarske i Rumunjske dodaju se sljedeći unosi:

Br.

Veterinarski br.

Naziv objekta

Grad/ulica ili selo/regija

„7.

BG 1212029

SD „Voynov i sie”

gr.Montana

ul. „N.Yo.Vaptsarov” 8

0712001

„Ben Invest” OOD

s. Kostenkovtsi, obsht. Gabrovo

1512012

ET „Ahmed Tatarla”

s. Dragash voyvoda,

obsht. Nikopol

10.

2212027

„Ekobalkan” OOD

gr. Sofia

bul „Evropa” 138

11.

2312030

ET „Favorit-D. Grigorov”

s. Aldomirovtsi

12.

2312031

ET „Belite kamani”

s. Dragotintsi”

01/Sv. 16

Službeni list Europske unije

225

32008D0845

L 301/11

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

ODLUKA VIJEĆA

od 24. listopada 2008.

o prilagodbi naknada koje se plaćaju članovima i zamjenicima Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora

(2008/845/EZ, Euratom)

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice, a posebno njegov članaka 258. četvrti podstavak,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju, a posebno njegov članak 166. četvrti podstavak,

uzimajući u obzir zahtjev Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora od 9. rujna 2008.,

budući da bi iznos dnevnica plaćenih članovima i zamjenicima Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora utvrđen Odlukom 81/121/EEZ (1) trebalo prilagoditi,

ODLUČILO JE:

Članak 1.

Članak 2. Odluke 81/121/EEZ zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 2.

1. Dnevnica za dan putovanja iznosi:

—	145 eura za članove i zamjenike.

2. Dnevnica za dan sastanka iznosi:

—	223 eura za članove i zamjenike.

3. Ako korisnik dostavi zadovoljavajući dokaz da je imao troškove boravka preko noći na radnom mjestu, plaća mu se dodatna dnevnica od 34 eura.”.

Članak 2.

Ova Odluka stupa na snagu 24. listopada 2008.

Sastavljeno u Luxembourgu 24. listopada 2008.

Za Vijeće

Predsjednica

M. ALLIOT-MARIE

(1) SL L 67, 12.3.1981., str. 29.

01/Sv. 16

Službeni list Europske unije

226

32008D1358

L 350/58

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

ODLUKA br. 1358/2008/EZ EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

od 16. prosinca 2008.

o izmjeni Odluke br. 1904/2006/EZ o uspostavljanju programa Europa za građane za razdoblje 2007. do 2013. radi promicanja aktivnog europskoga građanstva

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice, a posebno njegove članke 151. i 308.,

uzimajući u obzir prijedlog Komisije,

nakon savjetovanja s Europskim gospodarskim i socijalnim odborom,

nakon savjetovanja s Odborom regija,

u skladu s postupkom utvrđenim u članku 251. Ugovora (1),

budući da:

(1)	Odlukom br. 1904/2006/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2006. (2) uspostavljen je program Europa za građane za razdoblje od 2007. do 2013.

(2)

Članak 8. stavak 3. Odluke br. 1904/2006/EZ određuje da mjere potrebne za provedbu programa, osim onih navedenih u stavku 2., trebaju biti usvojene u skladu s postupkom predviđenim člankom 9. stavkom 3. te Odluke, odnosno u skladu sa savjetodavnim postupkom koji je utvrđen Odlukom Vijeća 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. o utvrđivanju postupaka za izvršavanje provedbenih ovlasti dodijeljenih Komisiji (3).

(3)	Iz ovakvog teksta Odluke br. 1904/2006/EZ posebno proizlazi da odluke o odabiru, osim onih iz članka 8. stavka 2. te Odluke, podliježu savjetodavnom postupku i pravu kontrole od strane Europskog parlamenta.

(4)	Ipak, te odluke o odabiru uglavnom se tiču dodjela malih bespovratnih sredstava i ne uključuju bilo kakvo politički osjetljivo donošenje odluka.

(5)

Navedeni postupovni zahtjevi produžuju postupak dodjele bespovratnih sredstava kandidatima za dva do tri mjeseca. Oni uzrokuju mnoga kašnjenja za primatelje, stavljaju nerazmjerno opterećenje na upravljanje programom i ne daju dodatnu vrijednost s obzirom na prirodu dodijeljenih bespovratnih sredstava.

(6)	Kako bi se odluke o odabiru provodile brže i učinkovitije, potrebno je zamijeniti savjetodavni postupak obvezom izvješćivanja Europskog parlamenta i država članica od strane Komisije bez odlaganja o svim mjerama poduzetim za provedbu Odluke br. 1904/2006/EZ bez pomoći nekog od odbora,

ODLUČILI SU:

Članak 1.

Odluka br. 1904/2006/EZ mijenja se kako slijedi:

članak 8. stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3. Komisija obavješćuje odbor iz članka 9. i Europski parlament o svim drugim odlukama o odabiru koje je donijela radi provedbe ove Odluke u roku od dva radna dana od donošenja predmetnih odluka. Te informacije uključuju opise i analize zaprimljenih zahtjeva, opis postupka procjene i odabira, kao i popis projekata predloženih za financiranje i popis odbijenih projekata.”;

2.	članak 9. stavak 3. briše se.

Članak 2.

Komisija izvješćuje Europski parlament i Vijeće o učinku ove Odluke do 30. lipnja 2010.

Članak 3.

Ova Odluka stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Sastavljeno u Strasbourgu 16. prosinca 2008.

Za Europski parlament

Predsjednik

H.-G. PÖTTERING

Za Vijeće

Predsjednik

B. LE MAIRE

(1) Mišljenje Europskog parlamenta od 2. rujna 2008. (još nije objavljeno u Službenom listu) i Odluka Vijeća od 20. studenoga 2008.

(2) SL L 378, 27.12.2006., str. 32.

(3) SL L 184, 17.7.1999., str 23.

01/Sv. 16

Službeni list Europske unije

228

32009D0076

L 025/17

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

ODLUKA VIJEĆA

od 20. siječnja 2009.

o izmjeni Odluke 1999/70/EZ o vanjskim revizorima nacionalnih središnjih banaka s obzirom na vanjske revizore Bank Ċentrali ta’ Malta/Središnje banke Malte

(2009/76/EZ)

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Protokol o Statutu Europskog sustava središnjih banaka i Europske središnje banke priložen Ugovoru o osnivanju Europske zajednice, a posebno njegov članak 27. stavak 1.,

uzimajući u obzir Preporuku Europske središnje banke ESB/2008/19 od 5. prosinca 2008. Vijeću Europske unije o vanjskim revizorima Središnje banke Malte (1),

budući da:

(1)	Reviziju računa Europske središnje banke (ESB) i nacionalnih središnjih banaka Eurosustava trebaju obavljati neovisni vanjski revizori, koje je preporučilo Upravno vijeće ESB-a, a odobrilo Vijeće Europske unije.

(2)	Mandat sadašnjih vanjskih revizora Bank Ċentrali ta’ Malta/Središnje banke Malte završava nakon revizije za financijsku godinu 2008. Potrebno je stoga imenovati vanjske revizore od financijske godine 2009.

(3)	Upravno vijeće ESB-a preporučilo je da se KPMG imenuje za vanjske revizore za financijske godine od 2009. do 2013.

(4)	Primjereno je slijediti preporuku Upravnog vijeća ESB-a i u skladu s tim izmijeniti Odluku Vijeća 1999/70/EZ (2).

ODLUČILO JE:

Članak 1.

Članak 1. stavak 15. Odluke 1999/70/EZ zamjenjuje se sljedećim:

„15. KPMG odobrava se kao vanjski revizor Bank Ċentrali ta’ Malta/Središnje banke Malte za financijske godine od 2009. do 2013.”.

Članak 2.

O ovoj Odluci obavješćuje se Europska središnja banka.

Članak 3.

Ova se Odluka objavljuje u Službenom listu Europske unije.

Sastavljeno u Bruxellesu 20. siječnja 2009.

Za Vijeće

Predsjednik

M. KALOUSEK

(1) SL C 322, 17.12.2008., str. 1.

(1) SL C 299, 22.11.2008., str. 5.

01/Sv. 16

Službeni list Europske unije

229

32009D0105

L 038/33

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

ODLUKA VIJEĆA

od 18. prosinca 2008.

o izmjeni Odluke 1999/70/EZ o vanjskim revizorima nacionalnih središnjih banaka s obzirom na vanjske revizore Banque centrale du Luxembourg

(2009/105/EZ)

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Protokol o Statutu Europskog sustava središnjih banaka i Europske središnje banke priložen Ugovoru o osnivanju Europske zajednice, a posebno njegov članak 27. stavak 1.,

uzimajući u obzir Preporuku Europske središnje banke ESB/2008/16 od 17. studenoga 2008. Vijeću Europske unije o vanjskim revizorima Banque centrale du Luxembourg (1),

budući da:

(1)	Reviziju računa Europske središnje banke (ESB) i nacionalnih središnjih banaka Eurosustava trebaju obavljati neovisni vanjski revizori koje preporuči Upravno vijeće ESB-a i odobri Vijeće Europske unije.

(2)	Mandat sadašnjih vanjskih revizora Banque centrale du Luxembourg završava nakon revizije za financijsku godinu 2008. Potrebno je stoga imenovati vanjskog revizora od financijske godine 2009.

(3))	Upravno vijeće ESB-a preporučilo je da se KPMG AUDIT Sarl imenuje za vanjskog revizora Banque centrale du Luxembourg za financijske godine od 2009. do 2013.

(4)	Primjereno je slijediti preporuku Upravnog vijeća ESB-a i u skladu s tim izmijeniti Odluku Vijeća 1999/70/EZ.

ODLUČILO JE:

Članak 1.

Članak 1. stavak 7. Odluke 1999/70/EZ (2) zamjenjuje se sljedećim:

„7. KPMG AUDIT Sarl odobrava se kao vanjski revizor Banque centrale du Luxembourg za financijske godine od 2009. do 2013.”.

Članak 2.

O ovoj se Odluci obavješćuje ESB.

Članak 3.

Ova se Odluka objavljuje u Službenom listu Europske unije.

Sastavljeno u Bruxellesu 18. prosinca 2008.

Za Vijeće

Predsjednik

M. BARNIER

(1) SL C 43, 21.2.2009., str. 1.

01/Sv. 16

Službeni list Europske unije

230

32009D0307

L 090/22

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

ODLUKA VIJEĆA

od 30. ožujka 2009.

o izmjeni Odluke 1999/70/EZ o vanjskim revizorima nacionalnih središnjih banaka s obzirom na vanjske revizore Deutsche Bundesbank

(2009/307/EZ)

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Protokol o Statutu Europskog sustava središnjih banaka i Europske središnje banke priložen Ugovoru o osnivanju Europske zajednice, a posebno njegov članak 27. stavak 1.,

uzimajući u obzir Preporuku Europske središnje banke ESB/2009/3 od 16. veljače 2009. Vijeću Europske unije o vanjskim revizorima za Deutsche Bundesbank (1),

budući da:

(1)	Reviziju računa Europske središnje banke (ESB) i nacionalnih središnjih banaka Eurosustava trebaju obavljati neovisni vanjski revizori koje preporuči Upravno vijeće ESB-a i odobri Vijeće Europske unije.

(2)	Mandat sadašnjih vanjskih revizora Deutsche Bundesbank završava nakon revizije za financijsku godinu 2008. Potrebno je stoga imenovati vanjskog revizora od financijske godine 2009.

(3)	Deutsche Bundesbank odabrala je Ernst & Young AG Wirtschaftsprüfungsgesellschaft Steuerberatungsgesellschaft za svog vanjskog revizora za financijske godine od 2009. do 2014.

(4)	Upravno vijeće ESB-a preporučilo je da se Ernst & Young AG Wirtschaftsprüfungsgesellschaft Steuerberatungsgesellschaft imenuje vanjskim revizorom za Deutsche Bundesbank za financijske godine od 2009. do 2014.

(5)	Primjereno je slijediti preporuku Upravnog vijeća ESB-a i na odgovarajući način izmijeniti Odluku Vijeća 1999/70/EZ (2).

ODLUČILO JE:

Članak 1.

Članak 1. stavak 2. Odluke 1999/70/EZ zamjenjuje se sljedećim:

„2. Ernst & Young AG Wirtschaftsprüfungsgesellschaft Steuerberatungsgesellschaft odobrava se kao vanjski revizor Deutsche Bundesbank za financijske godine od 2009. do 2014.”.

Članak 2.

O ovoj se Odluci obavješćuje ESB.

Članak 3.

Ova se Odluka objavljuje u Službenom listu Europske unije.

Sastavljeno u Bruxellesu 30. ožujka 2009.

Za Vijeće

Predsjednik

P. BENDL

(1) SL L 196, 24.7.2008., str 1.

01/Sv. 16

Službeni list Europske unije

231

32009D0334

L 101/22

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

ODLUKA KOMISIJE

od 20. travnja 2009.

o osnivanju stručne skupine za sigurnost europskih globalnih navigacijskih satelitskih sustava (GNSS)

(Tekst značajan za EGP)

(2009/334/EZ)

KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,

budući da:

(1)	Uredba (EZ) br. 683/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. srpnja 2008. o daljnjoj provedbi europskih programa satelitske navigacije (EGNOS i Galileo) (1) znatno je promijenila sustav upravljanja i financiranje ta dva programa.

(2)

Članak 13. stavak 1. Uredbe (EZ) br. 683/2008 utvrđuje da Komisija upravlja svim pitanjima koja se odnose na sigurnost sustava, uzimajući u obzir potrebu za nadzorom i integracijom sigurnosnih zahtjeva u ukupnim programima. U skladu sa stavkom 2. tog članka, Komisija usvaja provedbene mjere kojim se propisuju glavni tehnički uvjeti za kontrolu pristupa, i rukovanje, tehnologijama koje osiguravaju sigurnost sustava. U međuvremenu, stavak 3. propisuje da Komisija osigurava da se poduzmu potrebni koraci kako bi se postupilo sukladno mjerama iz stavka 2. i da se ispune daljnji zahtjevi vezani za sigurnost sustava, uzimajući u potpunosti u obzir stručne savjete.

(3)

Nadalje, članak 23. Uredbe (EZ) br. 683/2008 stavlja izvan snage, s učinkom od 25. srpnja 2009., članak 7. Uredbe Vijeća (EZ) br. 876/2002 od 21. svibnja 2002. o uspostavljanju zajedničkog poduzeća Galileo (2). Navedenim člankom 7. osniva se Odbor za sigurnost za rješavanje sigurnosnih pitanja u vezi sustava Galileo.

(4)

U svrhu ispunjavanja misije koja joj se dodjeljuje navedenim odredbama članka 13. Uredbe (EZ) br. 683/2008 i, s učinkom od 25. srpnja 2009., za obavljanje poslova koji su do tada bili povjereni Odboru za sigurnost uspostavljenim člankom 7. Uredbe (EZ) br. 876/2002, Komisiji treba pomoć stručnjaka iz država članica.

(5)

Osim toga, kada se usvojila Uredba (EZ) br. 683/2008, Komisija je dala izjavu u kojoj je izrazila svoju namjeru o osnivanju stručne skupine sastavljene od predstavnika iz država članica, s ciljem provođenja spomenutih odredbi članka 13. stavka 1. Uredbe te razmatranja pitanja vezanih za sigurnost sustava.

(6)

Ova izjava navodi da će Komisija osigurati da stručna skupina bude sastavljena od jednog predstavnika iz svake države članice i jednog predstavnika Komisije, da će njome predsjedavati predstavnik Komisije i da će usvojiti poslovnik koji predviđa, inter alia, usvajanje mišljenja konsenzusom i odredbu da će stručnjaci postavljati sva relevantna pitanja u vezi sigurnosti sustava.

(7)	U toj izjavi, Komisija se također obvezala, u izvršavanju svojih zaduženja, da u potpunosti uzima u obzir mišljenja ove stručne skupine i da se konzultira s njom, inter alia, prije definiranja glavnih uvjeta za sigurnost sustava kako su određeni u članku 13. Uredbe (EZ) br. 683/2008.

(8)

Također u izjavi, Komisija je razmatrala, s jedne strane, da bi predstavnici Europskog nadzornog tijela za GNSS, Europske svemirske agencije, kao i glavni tajnik/visoki predstavnik trebali biti uključeni kao promatrači u rad stručne skupine pod uvjetima utvrđenim u njezinom poslovniku i, s druge strane, da ugovori koje je sklopila Europska zajednica mogu omogućiti sudjelovanje predstavnika trećih zemalja u radu stručne skupine pod uvjetima utvrđenim u njenom poslovniku.

(9)

Stoga je primjereno da se osnuje stručna skupina, pod nazivom „Odbor za sigurnost europskih GNSS sustava”, čije su osnivanje, misija, sastav i rad u skladu sa sadržajem spomenute izjave Komisije i također udovoljavaju horizontalnim pravilima predviđenim u okviru za stručne skupine Komisije koji je utvrđen Odlukom Komisije C(2005) 2817.

(10)

Nadalje, potrebno je donijeti mjere za moguće sudjelovanje trećih zemalja u radu stručne skupine. Posebno, s obzirom da Norveška i Švicarska, koje su članice Europske svemirske agencije, sudjeluju u europskim programima GNSS te su usko uključene u pitanja sigurnosti povezanim s njima, važno je dopustiti im da se uključe u rad stručne skupine na privremeno razdoblje od tri godine, koje se može produžiti u kontekstu sporazuma koji se treba postići između Europske zajednice i obje ove treće zemlje,

DONIJELA JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Odbor za sigurnost europskih GNSS sustava

Osniva se stručna skupina za sigurnost europskih globalnih navigacijskih satelitskih sustava, pod nazivom Odbor za sigurnost europskih GNSS sustava (dalje u tekstu: Odbor za sigurnost).

Članak 2.

Misija

Odbor za sigurnost pomaže Komisiji u provedbi odredbi članka 13. stavka 1. Uredbe (EZ) br. 683/2008 i u razmatranju pitanja sigurnosti europskih GNSS sustava. Komisija se s njim savjetuje prije određivanja glavnih uvjeta, predviđenih u članku 13. stavku 2., koji se odnose na sigurnost sustava i osigurava trajnu podršku Komisiji kad je riječ o provedbi odredaba članka 13. stavka 3.

Članak 3.

Savjetovanje

Komisija se redovito savjetuje s Odborom za sigurnost i uzima u obzir njegova mišljenja.

Članak 4.

Sastav

1. Odbor za sigurnost sastavljen je od jednog predstavnika iz svake države članice, odabranih iz redova priznatih stručnjaka u području sigurnosti i zaštite, te predstavnika Komisije.

2. Predstavnici Europskog nadzornog tijela za GNSS, Europske svemirske agencije i glavnog tajnika, visokog predstavnika mogu biti uključeni kao promatrači u rad Odbora za sigurnost prema uvjetima utvrđenim u poslovniku.

3. Sporazumi koje sklopi Europska zajednica mogu predvidjeti da predstavnici trećih zemalja sudjeluju u radu Odbora za sigurnost, uključujući i kao punopravni članovi istog.

4. Od dana stupanja na snagu ove Odluke, predstavnici Norveške i Švicarske mogu se privremeno uključiti kao promatrači u rad Odbora za sigurnost pod uvjetima utvrđenim u njegovom poslovniku. Ovo je uvjetovano time da i Norveška i Švicarska unaprijed daju potvrdu o svojoj namjeri primijene, na svom području, svih potrebnih mjera sigurnosti kako bi se osigurao odgovarajući stupanj zaštite infrastrukture, usluga i tehnologija europskih GNSS programa i sustava, posebno kad je riječ o izvoznim kontrolama. Trajanje ovog privremenog sudjelovanja mora biti dovoljno dugo kako bi se sporazum, kako je navedeno u stavku 3., mogao sklopiti i ne može, ni u kom slučaju, prijeći tri godine.

5. Sudjelovanje treće zemlje u radu Odbora za sigurnost može se smanjiti ili suspendirati ako se pokaže da aktivnosti koje ta zemlja provodi onemogućavaju da se osigura potreban stupanj zaštite kad je riječ o sigurnosti ili ako onemogućavaju postupanje sukladno sigurnosnim pravilima koja su propisana za europske GNSS programe.

6. Predsjedavajući Odbora za sigurnost može povremeno pozvati druge stručnjake da sudjeluju u radu Odbora za sigurnost, pod uvjetima utvrđenim u njegovom poslovniku. O razlozima koji opravdavaju prisutnost takvih stručnjaka, predsjedavajući mora unaprijed obavijestiti članove Odbora za sigurnost.

7. Predstavnici koje su predložile zemlje ili organizacije ostaju na svom položaju dok ih ne zamijene ili do isteka mandata. Komisija može odbiti stručnjaka kojeg predlažu zemlja ili organizacija kada se to imenovanje ne čini primjereno, posebno u slučaju sukoba interesa. U tom slučaju, Komisija u kratkom roku obavješćuje zemlje ili organizacije, koje tada imenuju drugog stručnjaka.

Članak 5.

Djelovanje

1. Odborom za sigurnost predsjedava predstavnik Komisije.

2. U suglasnosti s Komisijom, mogu se osnovati pododbori za istraživanje određenih pitanja na temelju mandata koji utvrđuje Odbor za sigurnost. Oni se raspuštaju čim ispune svoj mandat.

3. Odbor za sigurnost i njegovi pododbori u pravilu se sastaju u prostorima Komisije u skladu s postupcima i prema rasporedu koji odredi Komisija. Mjesta sastanaka moraju se osigurati na način koji odgovara prirodi posla. Tajništvo osigurava Komisija. Ostali zainteresirani dužnosnici Komisije mogu sudjelovati na sastancima.

4. Odbor za sigurnost donosi svoj poslovnik na temelju standardnih poslovnika koje je usvojila Komisija (3). Poslovnik mora utvrditi, inter alia, da Odbor za sigurnost donosi svoja mišljenja ili izvješća na temelju konsenzusa u najvećoj mogućoj mjeri i da svaki član može postaviti bilo kakvo relevantno pitanje vezano za sigurnost europskih GNSS sustava.

5. Sudionici na sastancima Odbora za sigurnost i njegovih pododbora moraju se strogo pridržavati Komisijinih pravila za sigurnost i zaštitu, pogotovo što se tiče povjerljivih dokumenata.

Članak 6.

Troškovi sastanaka

1. Komisija nadoknađuje troškove puta i smještaja koje naprave članovi, stručnjaci i promatrači u vezi s aktivnostima Odbora za sigurnost, u skladu s važećim pravilima Komisije. Ne postoji naknada za obavljene zadaće.

2. Troškovi sastanaka nadoknađuju se u granicama sredstava koja su dodijeljena dotičnim odjelima u sklopu godišnjeg postupka za dodjelu sredstava.

Članak 7.

Stupanje na snagu

Ova odluka stupa na snagu na dan kada je donese Komisija. Objavljuje se u Službenom listu Europske unije.

Sastavljeno u Bruxellesu 20. travnja 2009.

Za Komisiju

Antonio TAJANI

Potpredsjednik

(2) SL L 138, 28.5.2002., str 1.

(3) Prilog III. dokumentu SEC(2005) 1004 od 27.7.2005.

01/Sv. 16

Službeni list Europske unije

234

32009D0488

L 161/13

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

ODLUKA KOMISIJE

od 11. lipnja 2009.

o zaključivanju Memoranduma o razumijevanju između Europske komisije i Europske organizacije za nuklearna istraživanja (CERN)

(Tekst značajan za EGP)

(2009/488/EZ, Euratom)

KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice i Ugovor o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju,

budući da:

(1)	Administrativni sporazum između Europske zajednice i Europske organizacije za nuklearna istraživanja (CERN) potpisan je 10. listopada 1994.

(2)	Istraživačke rasprave naglasile su primjerenost da Komisija ojača i unaprijedi suradnju s CERN-om s obzirom na nedavna događanja u pogledu Europskog istraživačkog područja (ERA).

(3)

Sukladno navedenom, sastavljen je novi dogovor u obliku Memoranduma o razumijevanju koji pokriva pitanja kao što su snažnija suradnja kroz zajedničke aktivnosti radi učvršćivanja i daljnjeg razvoja ERA-e i praćenja Europske strategije za fiziku čestica, kao i konzultacija i razmjene podataka o pitanjima od zajedničkog interesa, posebno s obzirom na jačanje i daljnji razvoj Europskog istraživačkog područja i Europske strategije za fiziku čestica, uključujući za potonju, kontakte s državama koje nisu članice CERN-a.

(4)	Komisija je dobila trajno pravo da prisustvuje sjednicama Europske strategije Vijeća CERN-a i da ima riječ na tim sjednicama, dok se promatrački status odobren 1985. Europskim zajednicama u Vijeću CERN-a zadržava (1).

(5)	Iz ovog Memoranduma o razumijevanju ne proizlaze financijske implikacije ili pravne obveze,

ODLUČILA JE:

Članak 1.

Odobrava se Memorandum o razumijevanju u prilogu između Europske komisije i Europske organizacije za nuklearna istraživanja (CERN). Sukladno tome, on će zamijeniti Administrativni sporazum od 10. listopada 1994.

Članak 2.

Povjerenik za znanost i istraživanje Janez Potočnik potpisuje Memorandum o razumijevanju između Europske komisije i Europske organizacije za nuklearna istraživanja u ime Komisije.

Sastavljeno u Bruxellesu 11. lipnja 2009.

Za Komisiju

Janez POTOČNIK

Član Komisije

(1) Odluka Vijeća CERN -a od 27./28. lipnja 1985.

01/Sv. 16

Službeni list Europske unije

235

22009X0624(01)

L 161/14

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

PRILOG

MEMORANDUM O RAZUMIJEVANJU

između Europske komisije i Europske organizacije za nuklearna istraživanja

Europska komisija, dalje u tekstu „Komisija”, i Europska organizacija za nuklearna istraživanja, međuvladina organizacija čije je sjedište u Ženevi, u Švicarskoj, dalje u tekstu „CERN” (zajedno dalje u tekstu „dvije strane”),

UZIMAJUĆI U OBZIR

—	Ugovor o osnivanju Europske zajednice i Ugovor o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju kojima se promiče suradnja u području istraživanja, tehnološkog razvoja i demonstracije s trećim zemljama i međunarodnim organizacijama,

—

Konvenciju o osnivanju Europske organizacije za nuklearna istraživanja od 1. srpnja 1953., kako je revidirana 18. siječnja 1971., dalje u tekstu „Konvencija”, a posebno članak II. kojim su potpisnici Konvencije povjerili suradnju među državama članicama o temeljnim istraživanjima o fizici čestica, kao grane fizike koja se bavi temeljnim sastavnicama tvari i silama koje djeluju na njih, uključujući međunarodnu suradnju, CERN-u,

—	okvirne programe Europske zajednice za istraživanje, tehnološki razvoj i demonstracijske aktivnosti,

—

Zelenu knjigu o novim perspektivama za Europsko istraživačko područje (ERA) iz 2007. (1), koja poziva na veću suradnju i jačanje partnerstva s međuvladinim istraživačkim organizacijama kao što je CERN (2), a posebno u vezi istraživačkog programiranja, usavršavanja i mobilnosti istraživača, istraživačke infrastrukture, intelektualnog vlasništva i međunarodne suradnje,

—

Europsku strategiju za fiziku čestica koja je jednoglasno donesena 14. srpnja 2006.:

—

kojom Vijeće CERN-a (3) utvrđuje, ažurira i prati europsku istraživačku strategiju fizike čestica koja se temelji na akceleratorima kao i onu koja se ne temelji na akceleratorima, što uključuje zastupljenost država članica CERN-a u raspravama s drugim zemljama i regijama svijeta o, između ostalog, istraživačkoj infrastrukturi za fiziku čestica,

—	i koja priznaje potrebu za jačanjem odnosa između CERN-a i Europske unije o pitanjima koja se odnose na gore spomenutu strategiju,

—	nove organizacijske strukture koje je odobrilo Vijeće CERN-a u rujnu 2007. i ožujku 2008. za utvrđivanje, ažuriranje i praćenje Europske strategije (CERN/2732/rev i CERN/2779) što uključuje sjednice Vijeća CERN-a posvećene Europskoj strategiji,

PRIZNAVAJUĆI

pripadajuće obveze dviju strana u gore spomenutim područjima koja se međusobno nadopunjuju,

ODLUČILE SU:

Dvije strane namjeravaju surađivati, vodeći računa o svojim pripadajućim nadležnostima, učvrstiti i dalje razvijati Europsko istraživačko područje, posebno u vezi istraživačkog programiranja, usavršavanja i mobilnosti istraživača, istraživačke infrastrukture, upravljanja intelektualnim vlasništvom i međunarodne suradnje. U tu svrhu, mogu razviti zajedničke aktivnosti.

2.	Dvije strane namjeravaju surađivati, vodeći računa o svojim pripadajućim nadležnostima, u praćenju i provedbi Europske strategije za fiziku čestica. U tu svrhu, mogu razviti zajedničke aktivnosti.

Vodeći računa o svojim pripadajućim nadležnostima, institucionalnim određenjima i operativnim okvirima, dvije strane će obavješćivati i konzultirati jedna drugu, prema potrebi, o pitanjima od zajedničkog interesa, posebno s obzirom na jačanje i daljnji razvoj Europskog istraživačkog područja i Europske strategije za fiziku čestica, uključujući za potonju, kontakte s državama koje nisu članice CERN-a.

4.	Podložno vlastitim postupcima, Vijeće CERN-a odobrit će Komisiji trajno pravo da prisustvuje njegovim sjednicama Europske strategije te da ima riječ na tim sjednicama.

5.	Promatrački status odobren 1985. Europskim zajednicama u Vijeću CERN-a zadržava se (4).

6.	Komisija će odobriti CERN-u pravo predlaganja kandidata za članstvo u relevantnim stručnim i savjetodavnim tijelima. Te će stručnjake imenovati Komisija u skladu s vlastitim pravilima i procedurama.

7.	Dvije strane osnovati će točke za kontakt i mehanizme za komunikaciju kako bi postigle cilj predviđen ovim Memorandumom o razumijevanju.

8.	Dvije strane sastajat će se jednom godišnje kako bi se analizirao napredak i po mogućnosti raspravljalo o daljnjim načinima za poboljšanje međusobne suradnje, uključujući zajedničke aktivnosti, ili istraživanje potencijalnih sinergija.

9.	Dvije strane dogovorit će se o pitanjima tumačenja i primjene ovog Memoranduma o razumijevanju.

10.	Administrativni sporazum od 10. listopada 1994. zamjenjuje se ovim Memorandumom o razumijevanju.

Sastavljeno u dva izvornika u Bruxellesu 17. lipnja 2009.

Za CERN

Torsten ÅKESSON

Predsjednik Vijeća CERN-a

Rolf-Dieter HEUER

Generalni direktor CERN-a

Za Komisiju

Janez POTOČNIK

Član Komisije

(1) „Zelena knjiga o Europskom istraživačkom području” odnosi se na Zelenu knjigu Komisije: „Europsko istraživačko područje: Nove perspektive”, donesenu 4. travnja 2007. (COM(2007) 161 zadnje).

(2) Administrativni sporazum Komisija i CERN potpisali su 10. listopada 1994.

(3) Vijeće CERN-a tijelo je nadležno za donošenje odluka o CERN-u, koje određuje politiku organizacije o znanstvenim, tehničkim i administrativnim pitanjima (članak V. Konvencije).

(4) Promatrački status dodijeljen je Europskim zajednicama na Vijeću CERN-a odlukom potonjeg od 27. i 28. lipnja 1985.

01/Sv. 16

Službeni list Europske unije

237

32009D0806

L 288/23

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

ODLUKA VIJEĆA

od 19. listopada 2009.

o potpisivanju Statuta Međunarodne agencije za obnovljivu energiju (IRENA) od strane Europske zajednice

(2009/806/EZ)

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice, a posebno njegov članak 175. stavak 1. i članak 300. stavak 2. prvi podstavak,

uzimajući u obzir prijedlog Komisije,

budući da:

(1)	Dana 26. siječnja 2009. Statut Međunarodne agencije za obnovljivu energiju (1) (Statut) potpisalo je 75 država na osnivačkoj konferenciji u Bonnu, uključujući 20 država članica EU-a.

(2)

Prema Statutu, cilj Međunarodne agencije za obnovljivu energiju (IRENA) je „poticanje opsežnog i što većeg usvajanja i održivog korištenja svih oblika obnovljive energije, uzimajući u obzir nacionalne i domaće prioritete i koristi proistekle iz kombiniranog pristupa korištenja obnovljive energije i mjera energetske učinkovitosti te doprinosa obnovljive energije zaštiti okoliša preko ograničavanja pritiska na prirodna bogatstva i smanjenje krčenja šuma, posebno krčenja tropskih šuma, širenja pustinja i gubitka biološke raznovrsnosti; zaštitu klime; gospodarski rast i socijalnu koheziju uključujući ublažavanje siromaštva i održivi razvoj; pristup i sigurnost opskrbe energijom; regionalni razvoj i međugeneracijsku odgovornost”.

(3)	I Europska zajednica i njezine države članice imaju nadležnosti u područjima koja su obuhvaćena Statutom. Određene odredbe Statuta mogu utjecati na dogovore propisane aktima Zajednice donesenim u vezi okoliša i energije.

(4)

S obzirom da Statut stupa na snagu tek trinaestog dana nakon polaganja 25. isprave o ratifikaciji, i s obzirom da Statut ostaje otvoren za potpisivanje do tog vremena, Statut bi trebalo potpisati u ime Europske zajednice u skladu s člankom XIX. A. Osnivačka konferencija IRENA-e, 26. siječnja 2009., osnovala je Povjerenstvo za pripremu IRENA-e (2). Na temelju točke 3. Rezolucije o osnivanju Povjerenstva za pripremu IRENA-e, usvojenom na Konferenciji o osnivanju IRENA-e, Povjerenstvo za pripremu sastoji se od po jednog predstavnika svake od potpisnica Statuta. Predviđeno je da Povjerenstvo za pripremu osigura brzo i učinkovito osnivanje IRENA-e, uključujući utvrđivanjem privremenog programa rada i proračuna. Smatra se korisnim da se u potpunosti sudjeluje u aktivnostima IRENA-e od potpisivanja. Dakle, Zajednica bi trebala biti zastupljena i sudjelovati u Povjerenstvu za pripremu IRENA-e od potpisivanja,

ODLUČILO JE:

Članak 1.

Predsjednik Vijeća ovlašćuje se imenovati jednu ili više osoba ovlaštenih za potpisivanje u ime Europske zajednice Statut Međunarodne agencije za obnovljivu energiju osnovane 26. siječnja 2009. u Bonnu.

Članak 2.

Na temelju svojeg potpisa, Zajednica će biti zastupljena u Povjerenstvu za pripremu IRENA-e osnovanom na temelju Konferencije o osnivanju IRENA-e.

Sastavljeno u Luxembourgu 19. listopada 2009.

Za Vijeće

Predsjednik

E. ERLANDSSON

(1) Deklaracija Konferencije o izvornim verzijama Statuta je sastavni dio Statuta.

(2) IRENA/FC/res.1: Rezolucija o osnivanju Povjerenstva za pripremu IRENA-e, 26. siječnja 2009., Bonn.

01/Sv. 16

Službeni list Europske unije

238

32009D0910

L 322/36

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

ODLUKA VIJEĆA

od 1. prosinca 2009.

o utvrđivanju uvjeta zaposlenja za visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku

(2009/910/EU)

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 243.,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća br. 422/67/EEZ i 5/67/Euratom od 25. srpnja 1967. o utvrđivanju prihoda predsjednika i članova Komisije, te predsjednika, sudaca, nezavisnih odvjetnika i tajnika Suda, kao i predsjednika, članova i tajnika Prvostupanjskog suda, te predsjednika, članova i tajnika Službeničkog suda Europske unije (1),

budući da:

(1)

Ugovorom iz Lisabona uspostavlja se služba visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, koji u skladu s člankom 18. Ugovora o Europskoj uniji, provodi zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku Unije, predsjedava Vijećem za vanjske poslove i jedan je od potpredsjednika Komisije.

(2)	Trebalo bi utvrditi uvjete zaposlenja za visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku,

DONIJELO JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

1. Odredbe Uredbe Vijeća br. 422/67/EEZ i 5/67/Euratom od 25. srpnja 1967. koje se primjenjuju na članove Komisije, uključujući i odredbe važeće za potpredsjednika Komisije, primjenjuju se po analogiji na visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku.

2. Odstupajući od članka 2. stavka 1. Uredbe Vijeća br. 422/67/EEZ i 5/67/Euratom od 25. srpnja 1967., osnovna mjesečna plaća visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku odgovara iznosu, koji proizlazi iz primjene 130 % na osnovnu plaću dužnosnika Europske unije u razredu 16, trećem stupnju.

Članak 2.

Predsjednik Vijeća obavješćuje visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku o ovoj Odluci.

Ova se Odluka objavljuje u Službenom listu Europske unije.

Sastavljeno u Bruxellesu 1. prosinca 2009.

Za Vijeće

Predsjednik

B. ASK

(1) SL L 187, 8.8.1967., str 1.

01/Sv. 16

Službeni list Europske unije

239

32009D0912(01)

L 322/38

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

ODLUKA VIJEĆA

od 1. prosinca 2009.

o utvrđivanju uvjeta zaposlenja glavnog tajnika Vijeća Europske unije

(2009/912/EU)

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 243.,

budući da bi trebalo utvrditi uvjete radnog odnosa glavnog tajnika Vijeća Europske unije,

DONIJELO JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Glavni tajnik Vijeća Europske unije prima osnovnu plaću koja je jednaka plaći dužnosnika Europske unije u razredu 16, treći stupanj, uvećanoj za 100 %. On prima obiteljsku naknadu i ostale naknade koje su predviđene Pravilnikom o osoblju za dužnosnike Europske unije (1).

Također ima pravo na dogovore o naknadi troškova i socijalnog osiguranja koji su utvrđeni po analogiji s onima iz Pravilnika o osoblju, a članak 17. Priloga VII. Pravilniku o osoblju na njega se primjenjuju analogno.

Članak 2.

Primici od rada iz članka 1. prvog stavka podliježu ponderiranju koje određuje Vijeće na temelju članaka 64. i 65. Pravilnika o osoblju za dužnosnike Europske unije u vezi dužnosnika zaposlenih u Belgiji.

Članak 3.

Glavni tajnik Vijeća Europske unije ima pravo na boravišni dodatak utvrđen u skladu s člankom 4. Uredbe Vijeća (EEZ, Euratom, ESCS) br. 2290/77 od 18. listopada 1977. o utvrđivanju prihoda članova Revizorskog suda (2), i prema propisima na mirovinski i privremeni dodatak u slučaju prestanka službe koji je utvrđen po analogiji s onima iz te Uredbe.

Članak 4.

Uredba Vijeća (EEZ, Euratom, ESCS) br. 260/68 od 29. veljače 1968. o utvrđivanju uvjeta i postupka za primjenu poreza u korist Europskih zajednica (3) primjenjuju se na glavnog tajnika Vijeća Europske unije.

Članak 5.

Osim ako je drukčije navedeno u ovoj Odluci, članci 11. do 14. i članak 17. Protokola o povlasticama i imunitetima Europske unije i sve relevantne odredbe Pravilnika o osoblju za dužnosnike Europske unije, uz iznimku njegovog članka 52., primjenjuju se na glavnog tajnika Vijeća Europske unije.

Članak 6.

Ova se Odluka primjenjuje od 1. prosinca 2009.

Predsjednik Vijeća obavješćuje glavnog tajnika Vijeća Europske unije o ovoj Odluci.

Ova se Odluka objavljuje u Službenom listu Europske unije.

Sastavljeno u Bruxellesu 1. prosinca 2009.

Za Vijeće

Predsjednik

B. ASK

(1) Uredba (EEZ, Euratom, ESCS) br. 259/68 (SL L 56, 4.3.1968., str. 1.).

(2) SL L 268, 20.10.1977., str. 1.

(3) SL L 56, 4.3.1968., str 8.

01/Sv. 16

Službeni list Europske unije

240

42009D0913

L 322/39

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

ODLUKA DONESENA ZAJEDNIČKIM DOGOVOROM IZMEĐU PREDSTAVNIKA VLADA DRŽAVA ČLANICA

od 7. prosinca 2009.

o mjestu sjedišta Agencije za suradnju energetskih regulatora

(2009/913/EU)

PREDSTAVNICI VLADA DRŽAVA ČLANICA,

uzimajući u obzir članak 341. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

budući da:

(1)	Uspostavljanje Agencije za suradnju energetskih regulatora odlučeno je Uredbom (EZ) br. 713/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. srpnja 2009. o uspostavi Agencije za suradnju energetskih regulatora (1).

(2)	Trebalo bi utvrditi sjedište te Agencije,

ODLUČILI SU:

Članak 1.

Agencija za suradnju energetskih regulatora ima sjedište u Ljubljani.

Članak 2.

Ova Odluka, koja će biti objavljena u Službenom listu Europske unije, proizvodi pravne učinke od dana objave.

Sastavljeno u Bruxellesu 7. prosinca 2009.

Za Vijeće

Predsjednica

M. OLOFSSON

(1) SL L 211, 14.8.2009., str. 1.

01/Sv. 16

Službeni list Europske unije

241

32010D0063

L 035/14

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

ODLUKA KOMISIJE

od 4. veljače 2010.

o produljenju razdoblja primjene Odluke 2006/210/EZ

(2010/63/EU)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

budući da:

(1)	Skupina visokih nacionalnih stručnjaka u području regulatornih poslova (dalje u tekstu Skupina), uspostavljena Odlukom Komisije 2006/210/EZ (1), savjetodavna je skupina visokih nacionalnih stručnjaka za bolje regulatorne propise.

(2)	Predsjednik Komisije najavio je da će bolji regulatorni propisi imati prioritet u političkom planu i programu Komisije (2).

(3)	Forum za raspravu o boljim regulatornim propisima i promicanju suradnje s državama članicama o pitanjima boljih regulatornih propisa ima važnu ulogu u poboljšanju tog plana i programa.

(4)	Stoga bi mandat skupine trebalo produljiti na razdoblje od tri godine.

(5)	Odluku 2006/210/EZ trebalo bi na odgovarajući način produljiti.

(6)	Kako bi se skupini omogućio daljnji nastavak rada, ova bi Odluka trebala stupiti na snagu 1. siječnja 2010.,

DONIJELA JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

U članku 6. Odluke 2006/210/EZ, druga rečenica zamjenjuje se sljedećim:

„Primjenjuje se do 31. prosinca 2012.”

Članak 2.

Ova Odluka stupa na snagu 1. siječnja 2010.

Sastavljeno u Bruxellesu 4. veljače 2010.

Za Komisiju

Predsjednik

José Manuel BARROSO

(1) SL L 76, 15.3.2006., str. 3.

(2) Političke smjernice za sljedeću Komisiju; dokument je predstavljen članovima Europskog parlamenta 15. rujna 2009.

01/Sv. 16

Službeni list Europske unije

242

32011D0409(01)

C 112/1

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

ODLUKA PREDSJEDNIŠTVA EUROPSKOG PARLAMENTA

od 29. ožujka 2004. (1)

o utvrđivanju postupaka za provedbu Uredbe (EZ) br. 2004/2003 Europskog parlamenta i Vijeća o propisima kojima se uređuju političke stranke na europskoj razini i pravilima o njihovom financiranju

(2011/C 112/01)

PREDSJEDNIŠTVO,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice, a posebno njegov članak 191.,

uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 2004/2003 Europskog parlamenta i Vijeća od 4. studenoga 2003. o propisima kojima se uređuju političke stranke na europskoj razini i pravilima o njihovom financiranju (2), a posebno njezin članak 9. stavak 1.

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002 od 25. lipnja 2002. o Financijskoj uredbi koja se primjenjuje na opći proračun Europskih zajednica (3) (dalje u tekstu „Financijska uredba”), Uredbu Komisije (EZ, Euratom br. 2342/2002 od 23. prosinca 2002. o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002 o Financijskoj uredbi koja se primjenjuje na opći proračun Europskih zajednica (4), (dalje u tekstu „Uredba o utvrđivanju detaljnih provedbenih pravila”),

uzimajući u obzir članak 23. stavak 11. Poslovnika Parlamenta,

budući da:

(1)	Potrebno je utvrditi postupke za dodjelu i upravljanje bespovratnim sredstvima, koja su namijenjena financiranju političkih stranaka na europskoj razini i političkih zaklada na europskoj razini.

(2)	Financijska podrška političkim strankama na europskoj razini i političkim zakladama na europskoj razini predstavlja bespovratno sredstvo za poslovanje u smislu članka 108. et seq. Financijske uredbe.

(3)

Financijska podrška političkim zakladama na europskoj razini dopunjuje financijsku podršku političkim strankama na europskoj razini, budući da je uvjetovano da politička zaklada bude povezana s političkom strankom na europskoj razini i da njena dodatna uloga bude postizanje dugoročnih ciljeva te stranke. Iz razloga dobrog financijskog upravljanja i transparentnosti, svaka dodjela financijske podrške predmet je odluke Predsjedništva o kojoj se korisnik obavješćuje,

ODLUČILO JE:

Članak 1.

Predmet

Ovim se pravilima utvrđuju postupci za provedbu Uredbe (EZ) br. 2004/2003 Europskog parlamenta i Vijeća od 4. studenoga 2003. o propisima kojima se uređuju političke stranke na europskoj razini i pravila o njihovom financiranju.

Osim ako je izričito navedeno drukčije, ova se pravila primjenjuju na političke stranke na europskoj razini, dalje u tekstu „stranke”, te na političke zaklade na europskoj razini, dalje u tekstu „zaklade”.

Članak 1.a

Za financiranje stranaka i zaklada, Predsjedništvo na početku svakog parlamentarnog razdoblja donosi višegodišnji indikativni financijski okvir, koji se temelji na referentnim vrijednostima osnovnog iznosa, dodijeljenoga svakoj stranci, i dodatnog iznosa koji je vezan za broj članova EP-a koji su članovi predmetne stranke. Ovaj će okvir predstavljati ključnu referencu za proračunsko tijelo Europskog parlamenta u okviru godišnjeg proračunskog postupka, bez utjecaja na ovlasti proračunskog tijela kako je utvrđeno Ugovorom.

Članak 2.

Poziv za podnošenje prijedloga

Europski parlament svake godine prije isteka prvog polugodišta objavljuje poziv za podnošenje prijedloga u svrhu dodjele bespovratnih sredstava za financiranje stranaka i zaklada. Objavljeni dokument utvrđuje kriterije prihvatljivosti, pravila za pružanje financijskih sredstava Zajednice i predloženi raspored za postupak dodjele.

Članak 3.

Zahtjev za financiranje

1. Za potrebe provedbe članka 4. Uredbe (EZ) br. 2004/2003, svaka organizacija koja želi dobiti bespovratna sredstva iz općeg proračuna Europske unije podnosi pisani zahtjev predsjedniku Europskog parlamenta najkasnije do 1. listopada prije financijske godine za koju se traže bespovratna sredstva. Uvjeti utvrđeni u članku 3. Uredbe (EZ) br. 2004/2003 moraju biti ispunjeni do dana podnošenja zahtjeva i moraju se poštovati tijekom cijelog razdoblja financiranja.

2. Obrazac zahtjeva za dodjelu bespovratnih sredstava nalazi se u prilogu ovih pravila (Prilog 1.). Dostupan je na internetskoj stranici Parlamenta.

3. Sve obavijesti prema članku 4. stavku 3. Uredbe (EZ) br. 2004/2003 prosljeđuju se predsjedniku Europskog parlamenta.

Članak 4.

Odluka o zahtjevu za financiranje

1. Na prijedlog glavnog tajnika, Predsjedništvo procjenuje zahtjeve za financiranje na temelju kriterija iz članaka 3. i 4. Uredbe (EZ) br. 2004/2003 kako bi utvrdilo koji su zahtjevi prihvatljivi za financiranje. U okviru pripreme odluke Predsjedništva, Predsjedništvo i glavni tajnik mogu zatražiti od podnositelja zahtjeva da dostavi daljnju popratnu dokumentaciju ili obrazloži popratnu dokumentaciju priloženu uz zahtjev u roku koji odrede.

2. Prije 1. siječnja financijske godine za koju se traže bespovratna sredstva, Predsjedništvo sastavlja popis korisnika i iznose dodijeljenih bespovratnih sredstava. Ako zahtjev za dodjelu bespovratnih sredstava ne bude odobren, Predsjedništvo navodi u istoj odluci razloge za odbijanje zahtjeva, posebno s obzirom na kriterije utvrđene u člancima 3. i 4. Uredbe (EZ) br. 2004/2003.

Ako zbog datuma zadnjeg sastanka Predsjedništva prije Božićne stanke u Parlamentu nije moguće pravodobno dovršiti razmatranje zahtjeva, rok utvrđen u podstavku 1. može se u iznimnim slučajevima produljiti.

Odluka Predsjedništva donosi se na temelju procjene iz stavka 1. Odluka uzima u obzir sve promjene situacije do kojih je došlo nakon podnošenja zahtjeva podnositelja, na temelju obavijesti primljenih u u skladu s člankom 4. stavkom 3. Uredbe (EZ) br. 2004/2003 i promjene koje su svima poznate.

Na temelju članka 10. stavka 1. točke (b) Uredbe (EZ) br. 2004/2003, iznos bespovratnih sredstava za dodjelu svakoj stranki utvrđuje se na temelju broja članova u Europskom parlamentu, koji su članovi stranke koja podnosi zahtjev, na zadnji dan za podnošenje zahtjeva, osim u slučajevima u kojima se broj članova u Europskom parlamentu povećava zbog pristupanja novih država članica.

Kada se, zbog promjene broja organizacija koje se prijavljuju za financiranje ili broja članova EP-a koji su se pridružili stranci koja podnosi zahtjev, referentni iznosi za podnositelje zahtjeva znatno razlikuju od onih koji su se očekivali sukladno članku 1.a, glavni tajnik odmah izvještava Predsjedništvo, koje može pozvati predsjednika da podnese prijedlog nadležnom odboru s ciljem usklađivanja raspoloživih odobrenih sredstava.

3. Glavni tajnik ili osoba koju je on propisno ovlastio, obavješćuje podnositelje zahtjeva u pisanom obliku o odluci donesenoj o njihovim zahtjevima. U slučajevima odobrenja zahtjeva, obavijest sadržava u prilogu odluku Predsjedništva o dodjeli bespovratnih sredstava. U slučajevima neodobravanja zahtjeva, obavijest navodi razloge odbijanja od strane Predsjedništva. Podnositelji zahtjeva, čije je zahtjeve Predsjedništvo odbilo, obavješćuju se o toj činjenici u roku od 15 kalendarskih dana nakon obavješćivanja korisnika o odluci o dodjeli bespovratnih sredstava.

Članak 5.

Odluka o dodjeli bespovratnih sredstava

Bespovratna sredstva dodijeljena korisniku predmet su odluke o dodjeli bespovratnih sredstava, koju donosi Predsjedništvo i dostavlja korisniku u skladu s člankom 108. stavkom 1. zadnjim podstavkom, drugom opcijom, Financijske uredbe. Kopija nacrta odluke o dodjeli bespovratnih sredstava priložena je ovim pravilima (Prilog 2.).

Članak 6.

Plaćanje

1. Osim ako Predsjedništvo odluči drukčije, bespovratna sredstva isplaćuju se korisnicima u obliku pretfinanciranja u jednom obroku u visini 80 % maksimalnog iznosa bespovratnih sredstava u roku od 15 dana od dana donošenja odluke o dodjeli bespovratnih sredstava. Dopušteno je pretfinanaciranje u visini 100 % maksimalnog iznosa bespovratnih sredstava pod uvjetom da je korisnik dostavio jamstvo u skladu s člankom 182. Provedbenih pravila Financijske uredbe, koje pokriva 40 % dodijeljenih bespovratnih sredstava.

2. Preostali iznos isplaćuje se po završetku razdoblja prihvatljivosti za financiranje sredstvima Zajednice na temelju stvarno nastalih rashoda, koje je korisnik imao u provedbi programa rada. Ako ukupni iznos prethodnih uplata prelazi utvrđeni konačni iznos bespovratnih sredstava, Europski parlament osigurava povrat nepropisno plaćenih iznosa.

3. Do 15. svibnja i najkasnije do 30. lipnja po završetku financijske godine, korisnik podnosi sljedeće dokumente kako bi Parlament mogao isplatiti preostali iznos bespovratnih sredstava:

—	završno izvješće o provedbi programa rada, kako je određeno u Prilogu 1., odjeljku II.(2.1.),

—	završni financijski izvještaj o stvarno nastalim prihvatljivim rashodima na temelju strukture privremenog proračuna,

—

sveobuhvatan prikaz prihoda i rashoda, koji odgovara računima korisnika za razdoblje prihvatljivosti iz odluke o dodjeli bespovratnih sredstava, i u kojem se navodi, ako se radi o strankama, iznos viška koji stranka prenosi u sljedeću financijsku godinu i iznos koji se izdvaja za financijsku pričuvu,

—	popis predviđen člankom 6. stavkom 1. točkom (b) Uredbe 2004/2003, koji navodi donatore i njihove donacije koje prelaze 500 eura godišnje po donatoru,

—	popis ugovora, izuzev ugovora o najmu za urede i ugovora o radu osoblja na plaći, u vrijednosti većoj od 10 000 eura, uz specifikaciju ugovornog partnera i njegove adrese te opsega proizvoda ili usluga,

—	izvješće o vanjskoj reviziji računa korisnika koju obavlja neovisno tijelo ili stručnjak koji je u skladu s nacionalnim pravom ovlašten za reviziju računa i kojeg Parlament imenuje za sve političke stranke i zaklade na europskoj razini.

4. Svrha je vanjske revizije potvrditi da:

—	financijski izvještaji pripremljeni su u skladu s nacionalnim zakonodavstvom koje se primjenjuje na korisnika, da ne sadrže materijalno značajne pogreške te prikazuju istinit i točan prikaz financijskog stanja i rezultate poslovanja,

—	sufinancijski dokumenti koje je korisnik dostavio Parlamentu u skladu su s financijskim odredbama odluke Predsjedništva o dodjeli bespovratnih sredstava,

—	prijavljeni rashodi stvarno su nastali,

—	nacrt prihoda i rashoda je sveobuhvatan,

—	obveze koje proizlaze iz članaka 6., 7., 8. i članka 10. stavka 2. Uredbe (EZ) br. 2004/2003 ispunjene su,

—	u slučajevima koji se tiču bespovratnih sredstava strankama, svaki višak prenesen u sljedeću financijsku godinu iskorišten je u prvom tromjesečju poslovne godine na temelju članka 6.a,

—	u slučajevima koji se tiču bespovratnih sredstava strankama, obveze koji proizlaze iz članka 109. stavka 4. Financijske uredbe su ispunjene.

Revizora imenuje Parlament u skladu s važećim postupkom nadmetanja prema Financijskoj uredbi. Naknadu revizora plaća Parlament.

5. Po primitku dokumenata iz stavka 3. i u roku od dva mjeseca, Predsjedništvo na prijedlog glavnog tajnika odobrava završno izvješće o provedbi programa rada i završni financijski izvještaj.

U okviru pripreme odluke Predsjedništva, Predsjedništvo i glavni tajnik mogu zatražiti od korisnika da dostavi popratnu dokumentaciju ili sve dodatne informacije koje smatraju potrebnim za odobrenje završnog izvješća i konačnog financijskog izvještaja. Korisnik ima 15 dana za podnošenje potrebne predmetne dokumentacije.

Nakon što sasluša predstavnike dotičnog korisnika, Predsjedništvo može odbiti završno izvješće i završni financijski izvještaj i zatražiti podnošenje novog izvješća i novog financijskog izvještaja. Korisnik ima 15 dana za podnošenje novog izvješća i novog financijskog izvještaja.

Ako Parlament u roku gore spomenuta dva mjeseca ne odgovori u pisanom obliku, smatra se da su završno izvješće i završni financijski izvještaj odobreni.

6. Korisnik obavješćuje Parlament o iznosu kamata ili jednakovrijednih dobiti ostvarenih pretfinanciranjem od strane Parlamenta. Obavijest se mora proslijediti uz zahtjev za plaćanje preostalog iznosa kojim se zaključuje postupak pretfinanciranja. Te su kamate predmet naloga za povrat sredstava, koji izdaje glavni tajnik ili njegov predstavnik.

Članak 6.a

Prijenos u sljedeću financijsku godinu i račun pričuve (vrijedi samo za stranke)

1. Višak prihoda

Višak prihoda financijske godine N, koji se prema uvjetima iz članka 109. stavka 4. Financijske uredbe može prenijeti u sljedeću financijsku godinu i unijeti u posebnu pričuvu jest razlika između ukupno prihvatljivih rashoda i

(a)	prvotno planiranog iznosa bespovratnih sredstava koji Europski parlament dodjeljuje za financijsku godinu N prema članku 4. stavku 2.; i

(b)	vlastitih sredstava stranke, koja su namijenjena za pokriće prihvatljivih rashoda, pri čemu je stranka prethodno pokrila neprihvatljive rashode isključivo svojim vlastitim sredstvima; i

(c)	bilo kojeg viška koji je prenesen iz financijske godine N-1.

2. Prijenos u sljedeću financijsku godinu

(a)	Višak prihoda, koji se može prenijeti u financijsku godinu N + 1, ne smije prelaziti 25 % ukupnih prihoda iz stavka 1. točaka (a) i (b).

(b)	Stvarno preneseni iznos knjiži se u završnu bilancu za financijsku godinu N kao „prijenos sredstava u financijsku godinu N + 1 za pokrivanje prihvatljivih troškova koji će nastati u prvom tromjesečju N + 1”. Izdvajanje tih sredstava smatra se prihvatljivim troškom u okviru financijske godine N.

(c)

Predmetna sredstva evidentiraju se u računu dobiti i gubitka za financijsku godinu N + 1. Privremena bilanca, koja se priprema do 31. ožujka godine N + 1, utvrđuje stvarno nastale prihvatljive rashode do tog datuma. Ako su prenesena sredstva veća od rashoda, razlika između ta dva iznosa oduzima se od bespovratnih sredstava kada se utvrdi konačni iznos bespovratnih sredstava za godinu N u skladu s člankom 7.

3. Posebni račun za pričuvu

(a)	Obveze u završnoj bilanci mogu uključivati posebni račun za pričuvu na koji se jedino može doznačiti višak prihoda iz stavka 1.

(b)

Višak prihoda, koji je doznačen na poseban račun za pričuvu, ne smije prelaziti razliku između prihoda iz stavka 1. točke (b) i fiktivnog minimalnog udjela (15 %) vlastitih sredstava, koja su potrebna za pokriće stvarno nastalih prihvatljivih rashoda ili uključenih u sredstva koja se prenose u financijsku godinu N + 1.

(c)	Na posebni račun za pričuvu ne smije se doznačiti svota s kojom bi ukupni iznos prelazio referentni iznos iz članka 109. stavka 4. trećeg podstavka Financijske uredbe, koji je definiran kao aritmetička sredina ukupnih prihoda zadnje tri financijske godine.

Članak 7.

Određivanje konačnog iznosa bespovratnih sredstava

1. Bez obzira na naknadno dobivene informacije u vezi s provjerama i revizijama, nakon saslušanja predstavnika korisnika koji je podnio zahtjev, Predsjedništvo utvrđuje konačni iznos bespovratnih sredstava koja se dodjeljuju korisniku na temelju dokumentacije iz članka 6. stavka 3., koju je Predsjedništvo odobrilo.

2. Ukupan iznos, koji Parlament isplaćuje korisniku, ne smije ni pod kojim uvjetima prelaziti:

—	maksimalni iznos bespovratnih sredstava utvrđen u članku I.3.2 odluke o dodjeli bespovratnih sredstava,

—	85 % stvarno nastalih prihvatljivih rashoda.

3. Bespovratna sredstva ograničena su na iznos potreban za uravnoteženje prihoda i prihvatljivih rashoda operativnog proračuna korisnika na temelju kojeg je proveo program rada, te ni pod kojim uvjetima ne smiju ostvarivati dobit za korisnika nakon primjene članka 109. stavka 4. Financijske uredbe i članka 6.a tih pravila. Svaki višak dovodi do odgovarajućeg smanjenja iznosa bespovratnih sredstava.

4. Na temelju tako utvrđenog konačnog iznosa bespovratnih sredstava i kumulativnog iznosa prethodno izvršenih plaćanja u okviru odluke o dodjeli bespovratnih sredstava, Predsjedništvo utvrđuje preostali iznos koji se isplaćuje i koji je jednak iznosima koji se još uvijek duguju korisniku. Ako kumulativni iznos prethodno izvršenih plaćanja prelazi konačni iznos bespovratnih sredstava, glavni tajnik ili njegov predstavnik izdaju nalog za povrat viška sredstava.

Članak 8.

Suspenzija i smanjenje bespovratnih sredstava

Na prijedlog glavnog tajnika, Predsjedništvo suspendira isplate i smanjuje bespovratna sredstva, te ako je potrebno, stavlja izvan snage odluku o dodjeli bespovratnih sredstava, a može zatražiti odgovarajuće vraćanje sredstava,

(a)	u slučaju da su se bespovratna sredstva koristila za pokrivanje rashoda koji nisu odobreni Uredbom (EZ) br. 2004/2003;

(b)	u slučaju nedavanja obavijesti utvrđene u članku 4. stavku 3. Uredbe (EZ) br. 2004/2003;

(c)	u slučaju neispunjavanja uvjeta i obveza utvrđenih u člancima 3. i 6. Uredbe (EZ) br. 2004/2003;

(d)	ako nastupi jedna od okolnosti iz članaka 93. i 94. Financijske uredbe.

Prije donošenja odluke, Predsjedništvo pruža korisniku priliku da iznese komentar na utvrđene nepravilnosti.

Članak 9.

Povrat

1. Ako su iznosi nepropisno isplaćeni korisniku ili ako je postupak za osiguravanje povrata sredstava opravdan na temelju uvjeta iz odluke o dodjeli bespovratnih sredstava, korisnik vraća predmetne iznose Parlamentu u skladu s uvjetima i do roka koji utvrdi Parlament.

2. Ako korisnik ne izvrši vraćanje do roka koji je utvrdio Parlament, potonji obračunava na dugovane iznose zateznu kamatu po stopi iz članka II.13.3 odluke o dodjeli bespovratnih sredstava. Zatezna kamata obuhvaća razdoblje između roka utvrđenog za vraćanje sredstava, koji se ne uključuje i dana na koji je Parlament primio sve dugovane iznose, koji se uključuje.

Članak 10.

Provjere i revizije

1. Redovitu provjeru u skladu s člankom 5. stavkom 1. Uredbe (EZ) br. 2004/2003 provodi glavni tajnik.

2. Korisnik dostavlja Parlamentu ili svakom drugom vanjskom tijelu, ovlaštenom od strane Parlamenta, sve zatražene detaljne informacije tako da Parlament može provjeriti pravilnu provedbu programa rada i odredbe Odluke o dodjeli bespovratnih sredstava.

3. Korisnik drži na raspolaganju Parlamentu sve izvorne dokumente, a posebno računovodstvene, bankarske i porezne dokumente, ili u valjano obrazloženim slučajevima, ovjerene kopije izvornih dokumenata koji se odnose na odluke o dodjeli bespovratnih sredstava, na razdoblje od pet godina od dana plaćanja dugovanih iznosa iz članka I.4 odluke o dodjeli bespovratnih sredstava.

4. Korisnik omogućava Parlamentu da neposredno preko svog osoblja ili preko nekog drugog vanjskog tijela, koje je Parlament ovlastio u tu svrhu, provede reviziju o načinu korištenja bespovratnih sredstava. Takve revizije mogu se provoditi tijekom trajanja odluke o dodjeli bespovratnih sredstava do datuma isplate preostalog iznosa i u razdoblju od pet godina od datuma plaćanja preostalog iznosa. Prema potrebi, Predsjedništvo može na temelju nalaza revizije donijeti odluku o povratu sredstava.

5. Odluka o dodjeli bespovratnih sredstava izričito predviđa da Europski parlament i Revizorski sud, na temelju evidencije i na licu mjesta, obavljaju reviziju korisnika koji je dobio bespovratna sredstva iz općeg proračuna Europske unije.

Dužnosnik za ovjeravanje provodi naknadne kontrole iz stavaka § 107. i 115. Odluke Europskog parlamenta od 5. svibnja 2010. o razrješnici u vezi izvršenja općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2008. dio I.– Europski parlament.

6. Na temelju Uredbe (EZ) br. 1073/1999 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. svibnja 1999. o istragama koje provodi Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) (5), OLAF može također izvršiti kontrole i provjere na licu mjesta u skladu s postupcima utvrđenima pravom Zajednice s ciljem zaštite financijskih interesa Europskih zajednica od prijevare i drugih nepravilnosti. Prema potrebi, Predsjedništvo može na temelju nalaza revizije donijeti odluku o povratu sredstava.

Članak 11.

Tehnička pomoć

1. Na prijedlog glavnog tajnika, Predsjedništvo može odobriti strankama tehničku pomoć u skladu s Odlukom Predsjedništva od 14. ožujka 2000., koja uređuje korištenje prostora Parlamenta od strane vanjskih tijela, kako je izmijenjena odlukom od 2. lipnja 2003. te svaki drugi oblik tehničke pomoći predviđen naknadnim pravilima. Predsjedništvo može prenijeti na tajnika ovlasti za donošenje određenih vrsta odluka o dodjeli tehničke pomoći.

U tom smislu i pri primjeni članka 1. stavka 2., s političkim zakladama postupa se na isti način kao i s političkim strankama.

2. Svake godine u roku od tri mjeseca po završetku financijske godine, glavni tajnik podnosi Predsjedništvu izvješće u kojem utvrđuje pojedinosti o tehničkoj pomoći koju je Parlament pružio svakoj stranci. Izvješće se zatim objavljuje na internetskoj stranici Parlamenta.

Članak 11.a

Pravila za izborne kampanje

Pravodobno prije izbora za Europski parlament 2009., Predsjedništvo može donijeti pravila o prihvatljivosti troškova stranaka u vezi s kampanjama koje stranke provode u kontekstu izbora za Europski parlament.

Članak 12.

Objavljivanje

1. Europski parlament na svojoj internetskoj stranici objavljuje podatke iz članka 9.a Uredbe (EZ) br. 2004/2003 i članka 169. Uredbe (EZ) br. 2342/2002 tijekom prvih šest mjeseci sljedeće financijske godine.

2. Korisnik objavljuje na svojoj internetskoj stranici, ili u slučaju da nema takve stranice, u odgovarajućim medijima, barem podatke navedene u članku 6. stavku 1. Uredbe (EZ) br. 2004/2003 do 30. rujna nakon financijske godine za koju su bespovratna sredstva dodijeljena.

Članak 13.

Pravo žalbe

Protiv odluka donesenih u skladu s ovim pravilima može se uložiti žalba Sudu Europskih zajednica ili Prvostupanjskom sudu Europskih zajednica u skladu s uvjetima utvrđenima Ugovorom.

Članak 14.

Prijelazna pravila za financijsku godinu 2008.

1. Nakon donošenja izmjena ovih pravila 18. veljače 2008., Europski parlament će dostaviti zainteresiranim strankama, što je prije moguće, informacije o pridruženim zakladama iz članka 2.

2. U slučajevima u kojima stranka podnosi, na temelju izmjena uvedenih izmjenom Uredbe (EZ) br. 2004/2003 ili sadašnjih pravila, dodatni zahtjev u smislu članka 2. Uredbe (EZ) br. 1524/2007,

(a)	za vlastito financiranje: dužnosnik za ovjeravanje na temelju prijenosa ovlasti je ovlašten potpisati odgovarajuće izmjene ugovora o bespovratnim sredstvima bez daljnje odluke Predsjedništva;

(b)	za financiranje zaklade: datumi 1. studenoga i 1. veljače, utvrđeni u članku 3. stavku 1. i članku 4. stavku 2. zamjenjuju se datumima 28. ožujka i 28. lipnja.

Članak 15.

Preispitivanje pravila

Prije 30. rujna 2010. tajnik Parlamenta podnosi Predsjedništvu izvješće o provedbi postojećih pravila. Prema potrebi, izvješće sadrži sve predložene izmjene ovih pravila i modaliteta za financiranje europskih političkih stranaka kako je propisano Uredbom (EZ) br. 2004/2003.

Članak 16.

Stupanje na snagu

Izmjene koje je Predsjedništvo donijelo 2. veljače 2011. počinju se primjenjivati na postupke dodjele bespovratnih sredstava za 2012. Ta će se pravila objaviti u Službenom listu Europske unije i na internetskim stranicama Europskog parlamenta.

(1) Izmijenjeno Odlukom Predsjedništva od 1. veljače 2006., 18. veljače 2008. i 2. veljače 2011. Ova publikacija odnosi se na pročišćenu verziju Odluke Predsjedništva od 29. ožujka 2004., kako je zadnje izmijenjena Odlukom Predsjedništva od 2. veljače 2011.

(2) SL L 297, 15.11.2003., str. 1.

(3) SL L 248, 16.9.2002., str. 1.

(4) SL L 357, 31.12.2002., str. 1.

(5) SL L 136, 31.5.1999., str. 1.

PRILOG 1.

PRILOG 2.a

STRANKA

PRILOG

Raspodjela privremenog operativnog proračuna

Rashodi

Prihvatljivi rashodi

Proračun

Stvarni

A.1: Troškovi osoblja

Plaće

Doprinosi

3.	Stručno osposobljavanje

4.	Troškovi službenih putovanja osoblja

5.	Drugi troškovi osoblja

A.2: Infrastruktura i operativni troškovi

1.	Najam, naknade i troškovi održavanja

2.	Troškovi instaliranja, rukovanja i održavanja opreme

3.	Amortizacija pokretne i nepokretne imovine

4.	Pisaći pribor i uredski materijal

5.	Poštarina i telekomunikacijski troškovi

6.	Troškovi tiskanja, prijevoda i umnožavanja

7.	Drugi infrastrukturni troškovi

A.3: Administrativni rashodi

1.	Troškovi dokumentacije (novine, agencije za tisak, baze podataka)

2.	Troškovi studija i istraživanja

3.	Pravni troškovi

4.	Računovodstveni troškovi i troškovi revizije

5.	Podrška povezanim organizacijama i podružnicama trećih stranaka

6.	Razni administrativni troškovi

A.4: Sastanci i troškovi reprezentacije

1.	Troškovi sastanaka

2.	Sudjelovanje na seminarima i konferencijama

3.	Troškovi reprezentacije

4.	Troškovi za pozivnice

5.	Drugi troškovi za sastanke

A.5: Troškovi informiranja i objavljivanja

1.	Troškovi objavljivanja

2.	Izrada i održavanje internetskih stranica

3.	Troškovi promidžbe

4.	Komunikacijska oprema (uređaji)

5.	Seminari i izložbe

6.	Izborne kampanje (1)

7.	Drugi troškovi informiranja

A.6:	Rashodi za doprinose u naravi

A.7:	Alokacija u „Sredstva za pokriće prihvatljivih rashoda nastalih u prvom tromjesečju N + 1” (1)

A.	UKUPNO PRIHVATLJIVI RASHODI

B.1 Neprihvatljivi rashodi

1.	Alokacije u druge stavke

2.	Financijski troškovi

3.	Tečajni gubici

4.	Sumnjiva potraživanja trećih osoba

5.	Drugi (navesti)

B.	UKUPNI NEPRIHVATLJIVI RASHODI

C.	UKUPNI RASHODI

Prihodi

Proračun

Stvarni

D.1	Prijenos „Sredstava za pokriće prihvatljivih troškova nastalih u prvom tromjesečju N” (1)

D.2	Bespovratna sredstva Europskog parlamenta

D.3

Članarine

3.1	od učlanjenih stranaka

3.2	od pojedinih članova

D.4

Donacije

4.1	iznad 500 eura

4.2	ispod 500 eura

D.5	Druga vlastita sredstva (za pokriće prihvatljivih rashoda) (navesti)

D.6	Doprinosi u naravi

D.	PRIHODI (za pokriće prihvatljivih rashoda)

E.1	Ostala dodatna vlastita sredstva (za pokriće neprihvatljivih rashoda) (navesti)

E.	PRIHODI (za pokriće neprihvatljivih rashoda)

F.	UKUPNI PRIHODI

G.	Dobit/gubitak (F-C)

H.1	Alokacija vlastitih sredstava na poseban račun za pričuvu (1)

H.	Dobit/gubitak za provjeru usklađenosti s načelom zabrane stjecanja dobiti (G-H.1) (1)

(1) Ne primjenjuje se na političke zaklade na europskoj razini

PRILOG 2.b

ZAKLADE

PRILOG

Raspodjela privremenog operativnog proračuna

Rashodi

Prihvatljivi rashodi

Proračun

Stvarni

A.1: Troškovi osoblja

Plaće

Doprinosi

3.	Stručno osposobljavanje

4.	Troškovi službenih putovanja osoblja

5.	Drugi troškovi osoblja

A.2: Infrastruktura i operativni troškovi

1.	Najam, naknade i troškovi održavanja

2.	Troškovi instaliranja, rukovanja i održavanja opreme

3.	Amortizacija pokretne i nepokretne imovine

4.	Pisaći pribor i uredski materijal

5.	Poštarina i telekomunikacijski troškovi

6.	Troškovi tiskanja, prijevoda i umnožavanja

7.	Drugi infrastrukturni troškovi

A.3: Administrativni rashodi

1.	Troškovi dokumentacije (novine, agencije za tisak, baze podataka)

2.	Troškovi studija i istraživanja

3.	Pravni troškovi

4.	Računovodstveni troškovi i troškovi revizije

5.	Podrška povezanim organizacijama i podružnicama trećih stranaka

6.	Razni administrativni troškovi

A.4: Sastanci i troškovi reprezentacije

1.	Troškovi sastanaka

2.	Sudjelovanje na seminarima i konferencijama

3.	Troškovi reprezentacije

4.	Troškovi za pozivnice

5.	Drugi troškovi za sastanke

A.5: Troškovi informiranja i objavljivanja

1.	Troškovi objavljivanja

2.	Izrada i održavanje internetskih stranica

3.	Troškovi promidžbe

4.	Komunikacijska oprema (uređaji)

5.	Seminari i izložbe

6.	Izborne kampanje (1)

7.	Drugi troškovi informiranja

A.6:	Rashodi za doprinose u naravi

A.7:	Alokacija u „Sredstva za pokriće prihvatljivih rashoda nastalih u prvom tromjesečju N + 1” (1)

A.	UKUPNO PRIHVATLJIVI RASHODI

B.1 Neprihvatljivi rashodi

1.	Alokacija u druge stavke

2.	Financijski troškovi

3.	Tečajni gubici

4.	Sumnjiva potraživanja trećih osoba

5.	Drugi (navesti)

B.	UKUPNI NEPRIHVATLJIVI RASHODI

C.	UKUPNI RASHODI

Prihodi

Proračun

Stvarni

D.1	Prijenos „Sredstava za pokriće prihvatljivih troškova nastalih u prvom tromjesečju N” (1)

D.2	Bespovratna sredstva Europskog parlamenta

D.3

Članarine

3.1	od učlanjenih stranaka

3.2	od pojedinih članova

D.4

Donacije

4.1	iznad 500 eura

4.2	ispod 500 eura

D.5	Druga vlastita sredstva (za pokriće prihvatljivih rashoda) (navesti)

D.6	Doprinosi u naravi

D.	PRIHODI (za pokriće prihvatljivih rashoda)

E.1	Ostala dodatna vlastita sredstva (za pokriće neprihvatljivih rashoda) (navesti)

E.	PRIHODI (za pokriće neprihvatljivih rashoda)

F.	UKUPNI PRIHODI

G.	Dobit/gubitak (F-C)

H.1	Alokacija vlastitih sredstava na poseban račun za pričuvu (1)

H.	Dobit/gubitak za provjeru usklađenosti s načelom zabrane stjecanja dobiti (G-H.1) (1)

(1) Ne primjenjuje se na političke zaklade na europskoj razini

01/Sv. 16

Službeni list Europske unije

277

32011D0722(01)

C 216/19

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

PRAVILA O JAVNOM PRISTUPU DOKUMENTIMA EUROPSKOG PARLAMENTA

Odluka Predsjedništva od 28. studenoga 2001. (1) (2) (3) (4)

(2011/C 216/07)

PREDSJEDNIŠTVO,

uzimajući u obzir članak 15. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU),

uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 1049/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2001. o javnom pristupu dokumentima Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije, a posebno njezine članke 11., 12. i 18.,

uzimajući u obzir članak 23. stavke 2. i 12., članak 103. stavak 1. i članak 104. Poslovnika,

budući da su opća načela o pristupu dokumentima utvrđena Uredbom (EZ) br. 1049/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2001. u skladu s člankom 15. stavkom 3. UFEU-a;

budući da je Europski parlament prilagodio svoj Poslovnik Odlukom od 13. studenoga 2001., na temelju prijašnjeg članka 255. stavka 3. Ugovora o EZ-u i članka 18. članka 1. Uredbe (EZ) br. 1049/2001;

budući da je, na temelju članka 104., stavaka 2., 3., i 4. Poslovnika, Predsjedništvo dužno donijeti pravila o uspostavi registra referenci dokumenata, donijeti pravila za pristup i odrediti tijela odgovorna za rješavanje zahtjeva za pristup;

budući da se mjere koje se odnose na sustav naknada za izdavanje dokumenata moraju uskladiti s odredbama članka 10. Uredbe (EZ) br. 1049/2001 kako bi se odredili dodatni troškovi koje treba platiti podnositelj zahtjeva za izdavanje vrlo velikih dokumenata,

budući da se mjere koje se odnose na rad registra dokumenata Europskog parlamenta trebaju objediniti u jedinstvenu odluku kako bi se osigurala transparentnost za građane;

budući da Uredba (EZ) br. 1049/2001 ne dopušta razlikovanje različitih vrsta podnositelja zahtjeva i budući da se odluke u skladu s njom primjenjuju erga omnes; budući da zastupnici i osoblje institucija imaju posebna prava na pristup, što priznaju Poslovnik Parlamenta, Financijska uredba, Uredba (EZ) 45/2001 i Pravilnik o osoblju, koje mogu ostvarivati bez pozivanja na Uredbu (EZ) br. 1049/2001;

budući da Uredba (EZ) br. 1049/2001 i ova Odluka ne uređuju međuinstitucionalni pristup i prosljeđivanje dokumenata, čime se bave međuinstitucionalni sporazumi;

budući da Uredba (EZ) br. 1049/2001 obuhvaća pristup postojećim dokumentima i budući da se zahtjevima za informacijama treba baviti na temelju drugih odredbi;

budući da je odlukom od 8. ožujka 2010. Predsjedništvo donijelo novi popis kategorija dokumenata Europskog parlamenta koji su izravno dostupni;

budući da se trebaju napraviti tehničke prilagodbe s obzirom na iskustva stečenog tijekom posljednjih godina unutar institucija i tijekom razvoja intranet stranice Parlamenta,

ODLUČUJE:

GLAVA I.

ELEKTRONIČKI REGISTAR REFERENCI (ERR)

Članak 1.

Stvaranje

1. Osniva se elektronički registar referenci (ERR) za dokumente Europskog parlamenta.

2. Tako stvoren registar referenci sadržava upućivanja na dokumente koje je sastavio ili primio (pridržavajući se uvjeta iz sljedećeg stavka) Europski parlament nakon dana od kojeg se Uredba (EZ) br. 1049/2001 počela primjenjivati (5).

3. Na temelju članka 10. stavka 2. Uredbe (EZ) br. 1049/2001, za dokumente drugih institucija koje je primio Europski parlament i već su lako dostupni u elektroničkim registrima institucija nije potrebno da budu dostupni u ERR-u. U takvim slučajevima, ERR daje poveznicu na registar institucije.

4. Ove reference čine „osobnu kartu dokumenta” što uključuje ne samo podatke iz članka 11. stavka 2. Uredbe (EZ) br. 1049/2001, već i u najvećoj mogućoj mjeri reference koje omogućuju utvrditi instituciju podrijetla svakog dokumenta, raspoložive jezike, status dokumenta, kategoriju dokumenta i mjesto pohrane dokumenta.

Članak 2.

Ciljevi

ERR je ustrojen tako da omogućuje:

—	utvrđivanje dokumenata na temelju jedinstvenog referentnog sustava,

—	izravan pristup dokumentima, posebno zakonodavnim dokumentima, u elektroničkom obliku,

—	pružanje informacija u slučajevima kad se dokumentima ne može izravno elektronički pristupiti na temelju članaka 4. i 9. Uredbe (EZ) br. 1049/2001.

Članak 3.

Rad

Jedinica za transparentnost - javni pristup dokumentima i odnosi s lobistima (dalje u tekstu „odgovorna jedinica”):

—	nadgleda evidenciju dokumenata u ERR-u koje je sastavio ili primio Europski parlament,

—	prima i obrađuje zahtjeve za pristup u pisanom ili elektroničkom obliku u roku od 15 radnih dana, što se može produžiti,

—	šalje potvrde o primitku,

—	pomaže podnositeljima zahtjeva u pojašnjavanju suštine njihovih zahtjeva i pomaže podnositeljima zahtjeva u slučajevima kad se zahtjevi odnose na vrlo duge ili složene dokumente,

—	pomaže podnositeljima zahtjeva s pristupom već objavljenim dokumentima,

—	koordinira odgovor sa službom od koje je potekao ili kod koje se nalazi dokument ili s ovlaštenom osobom kada se zahtjev odnosi na dokument koji nije evidentiran u registru ili na dokument koji podliježe ograničenjima na temelju članaka 4. i 9. Uredbe (EZ) br. 1049/2001,

—	savjetuje se s trećim stranama sukladno članku 4. stavku 4. Uredbe (EZ) br. 1049/2001.

Članak 4.

Unos dokumenata u ERR

1. Upućivanja na dokumente unose se u ERR u skladu s uputama koje je donio glavni tajnik koje osiguravaju maksimalnu sljedivost dokumenata. Raspon dokumenata obuhvaćenih ERR-om postupno će se proširivati te će biti prikazani na početnoj stranici ERR-a na internetskoj stranici Europskog parlamenta.

2. Dokumenti Europskog parlamenta kao što je određeno člankom 104. stavkom 2. Poslovnika Europskog parlamenta evidentiraju se u ERR-u u okviru odgovornosti tijela ili službe iz koje je dokument potekao.

3. Dokumenti izrađeni na temelju zakonodavnog postupka ili za potrebe parlamentarnog poslovanja unose se u ERR čim budu dani na razmatranje ili objelodanjeni.

4. Ostali dokumenti koji jesu u nadležnosti administrativnih usluga tajništva Europskog parlamenta, unose se u ERR, koliko je to moguće, u skladu s uputama glavnog tajnika.

5. Reference za dokumente trećih strana u smislu članka 3. Uredbe (EZ) br. 1049/2001 u ERR upisuju službe kojima su dokumenti poslani.

Članak 5.

Izravno dostupni dokumenti

1. Svi dokumenti koje je sastavio ili primio Europski parlament na temelju zakonodavnog postupka moraju biti dostupni građanima u elektroničkom obliku, pridržavajući se ograničenja utvrđenih u člancima 4. i 9. Uredbe (EZ) br. 1049/2001.

2. Europski parlament mora sve zakonodavne dokumente u smislu članka 12. stavka 2. Uredbe (EZ) br. 1049/2001 učiniti elektronički dostupnima putem ERR-a ili internetske stranice Europskog parlamenta.

3. Kategorije dokumenata koji su već izravno dostupni navode se u popisu koji donosi Predsjedništvo i objavljuje ga na internetskim stranicama Europskog parlamenta. Taj popis ne smije imati učinak opisivanja prava na pristup dokumentima koji nisu uključeni u navedene kategorije, koji mogu biti dostupni na pisani zahtjev.

Članak 6.

Dokumenti dostupni na zahtjev

1. Dokumenti koje je sastavio ili primio Europski parlament izvan zakonodavnog postupka moraju, u najvećoj mogućoj mjeri, biti izravno dostupni građanima putem ERR-a, pridržavajući se ograničenja utvrđenih u člancima 4. i 9. Uredbe (EZ) br. 1049/2001.

2. Ako unos dokumenta u ERR ne dopušta izravan pristup cijelom tekstu, bilo zato što dokument nije dostupan u elektroničkom obliku ili zato što se primjenjuju iznimke predviđene člancima 4. i 9. Uredbe (EZ) br. 1049/2001, podnositelj zahtjeva može podnijeti zahtjev za pristup dokumentu u pisanom obliku ili korištenjem elektroničkog obrasca dostupnog na stranicama ERR-a Europskog parlamenta.

3. Dokumenti koje je sastavio ili primio Europski parlament prije stupanja na snagu Uredbe (EZ) br. 1049/2001 i koji stoga nisu navedeni u ERR dostupni su na pisani ili elektronički zahtjev, pridržavajući se ograničenja utvrđenih u člancima 4. i 9. gore navedene Uredbe.

4. Europski parlament mora pružiti on-line pomoć građanima u vezi postupka za podnošenje zahtjeva za pristup dokumentima.

GLAVA II.

POČETNI ZAHTJEVI

Članak 7.

Zahtjevi obuhvaćeni ovim pravilima

Ova se pravila primjenjuju na sve zahtjeve za pristup dokumentima Europskog parlamenta koji se podnose na obrascu dostupnom na stranici ERR-a ili se izričito pozivaju na pravo pristupa dokumentima kako je utvrđeno Uredbom (EZ) br. 1409/2001. Ne primjenjuju se na zahtjeve temeljene na posebnom pravu na pristup kao onome utvrđenom, među ostalim, Poslovnikom Parlamenta, Financijskom uredbom, Uredbom (EZ) br. 45/2001 o zaštiti osobnih podataka i Pravilnikom o osoblju.

Članak 8.

Podnošenje zahtjeva za pristup

1. Zahtjevi za pristup dokumentu Europskog parlamenta mogu se podnijeti u pisanom obliku, telefaksom ili u elektroničkom obliku na jednom od jezika navedenim u članku 342. UFEU-a.

2. Elektronički se zahtjevi podnose, kad god je to moguće, koristeći elektronički obrazac dostupan na stranicama ERR-a i on-line sustav pomoći namijenjen za olakšavanje podnošenja zahtjeva ove vrste.

3. Zahtjevi moraju biti u dovoljnoj mjeri precizni i sadržavati naziv i adresu podnositelja zahtjeva i informacije koje omogućuju da traženi dokument ili dokumenti budu utvrđeni.

4. Ako zahtjev nije dovoljno precizan, Europski parlament mora, sukladno članku 6. stavku 2. Uredbe (EZ) br. 1049/2001, zatražiti pojašnjenje od podnositelja zahtjeva te mu pritom pomoći.

Članak 9.

Obrada početnih zahtjeva

1. Zahtjev za pristup dokumentu u posjedu Europskog parlamenta šalje se, istog dana kada je dokument registriran, odgovornoj jedinici, koja mora potvrditi primitak zahtjeva, sastaviti odgovor i dostaviti dokument u propisanom roku.

2. Kad se zahtjev odnosi na dokument koji je izradio Europski parlament na koji se primjenjuje jedna od iznimaka propisanih u članku 4. Uredbe (EZ) br. 1049/2001 ili kad dokument u pitanju treba utvrditi i naći, odgovorna jedinica mora kontaktirati službu ili instituciju iz koje je dokument potekao, koja predlaže tijek akcije koju treba poduzeti u roku od pet radnih dana.

Članak 10.

Savjetovanje s trećom stranom

1. Ako se zahtjev tiče dokumenata treće strane, odgovorna jedinica, prema potrebi, u suradnji sa službom u posjedu traženih dokumenata, provjerava primjenjuje li se jedan od izuzetaka propisan u člancima 4. ili 9. Uredbe (EZ) br. 1049/2001.

2. Ako je, nakon što je provjera izvršena, utvrđeno da se pristup traženim dokumentima mora odbiti na temelju jedne od iznimaka propisanih u članku 4. Uredbe (EZ) br. 1049/2001, negativan odgovor šalje se podnositelju zahtjeva bez savjetovanja s trećom stranom.

3. Odgovorna jedinica odobrava zahtjev bez savjetovanja s trećom stranom u slučaju da je:

—	inicijator već objavio traženi dokument na temelju Uredbe (EZ) br. 1409/2001 ili sličnih odredaba,

—	jasno da objavljivanje cijelog ili dijela njegovog sadržaja neće naškoditi bilo kojem interesu iz članaka 4. do 9. Uredbe (EZ) br. 1049/2001.

4. U svim ostalim slučajevima, savjetuje se s trećom stranom i ona ima pet radnih dana da obznani svoj stav, radi procjene primjenjuje li se jedan od izuzetaka propisanih u člancima 4. ili 9. Uredbe (EZ) br. 1049/2001.

5. Ako se odgovor ne dostavi u tom roku, ili ako se treća strane ne može utvrditi ili kontaktirati, Europski parlament donosi odluku o tom pitanju u skladu s odredbama o izuzetku utvrđenim u članku 4. Uredbe (EZ) br. 1049/2001, uzimajući u obzir legitimne interese treće strane na temelju informacija koje posjeduje.

Članak 11.

Rok za odgovor

1. Ako se pristup odobri, odgovorna jedinica dostavlja tražene dokumente u roku od 15 radnih dana od dana registriranja zahtjeva.

2. Ako Europski parlament ne može odobriti pristup traženim dokumentima, obavješćuje podnositelja zahtjeva u pisanom obliku o razlozima potpunog ili djelomičnog odbijanja i obavješćuje podnositelja zahtjeva o njegovom pravu podnošenja ponovnog zahtjeva.

3. U tom slučaju, podnositelj zahtjeva ima 15 radnih dana od dana primitka odgovora u kojem može podnijeti ponovni zahtjev.

4. U iznimnim slučajevima, ako se zahtjev odnosi se na vrlo veliki dokument ili veliki broj dokumenata, rok propisan u stavku 1. ovog članka može se produžiti za 15 radnih dana, pod uvjetom da se podnositelj zahtjeva unaprijed obavijesti i da se navedu detaljni razlozi.

5. Ako Europski parlament ne odgovori u propisanom roku, to daje pravo podnositelju zahtjeva da podnese ponovni zahtjev.

Članak 12.

Nadležno tijelo

1. Početne zahtjeve koji se podnesu Europskom parlamentu obrađuje glavni tajnik po ovlasti potpredsjednika nadležnog za nadzor obrađivanja zahtjeva za pristup dokumentima, kako je predviđeno člankom 104. stavcima 4. i 6. Poslovnika Europskog parlamenta.

2. Povoljne odgovore na početne zahtjeve podnositelju zahtjeva dostavlja glavni tajnik ili odgovorna jedinica, djelujući po ovlasti glavnog tajnika.

3. Odbijanje početnog zahtjeva, s izjavom o razlozima, određuje glavni tajnik na prijedlog odgovorne jedinice i nakon savjetovanja s inicijatorom dokumenta. Svaka odluka o zabrani pristupa prosljeđuje se na znanje nadležnom potpredsjedniku.

4. Glavni tajnik ili odgovorna jedinica mogu, u bilo kojem trenutku, uputiti zahtjev pravnoj službi i/ili službenoj osobi nadležnoj za zaštitu podataka za mišljenje o tome kako treba dalje postupati.

GLAVA III.

PONOVNI ZAHTJEVI

Članak 13.

Podnošenje

1. Ponovni zahtjevi podnose se ili u roku od 15 radnih dana od dana primitka potpunog ili djelomičnog odbijanja pristupa traženom dokumentu ili, u nedostatku bilo kakvog odgovora na početni zahtjev, nakon isteka roka za odgovor.

2. Ponovni zahtjevi moraju biti u skladu s formalnim uvjetima propisanim za početni zahtjev u članku 8. ove Odluke.

Članak 14.

Obrada i savjetovanja

1. Ponovni zahtjevi moraju se registrirati i sva savjetovanja provesti u skladu s postupcima utvrđenima u člancima 9. i 10. ove Odluke.

2. U roku od 15 radnih dana od dana registracije zahtjeva, Europski parlament ili odobrava pristup dokumentu ili obavješćuje podnositelja zahtjeva u pisanom obliku ili elektronički o razlozima potpunog ili djelomičnog odbijanja.

3. U iznimnim slučajevima, ako se zahtjev odnosi se na vrlo veliki dokument ili veliki broj dokumenata, rok propisan u prethodnom stavku ovog članka može se produžiti za 15 radnih dana, pod uvjetom da se podnositelj zahtjeva unaprijed obavijesti i da se navedu detaljni razlozi.

Članak 15.

Nadležno tijelo

1. Odgovor na ponovne zahtjeve predmet je Predsjedništva Europskog parlamenta. Potpredsjednik nadležan za obradu zahtjeva za pristup dokumentima donosi odluku o ponovnim zahtjevima u ime Predsjedništva i po njegovoj ovlasti.

2. Nadležni potpredsjednik izvještava Predsjedništvo o svojoj odluci na prvoj sjednici Predsjedništva koja slijedi nakon donošenja odluke i obavijesti o istoj podnositelju zahtjeva. Ako on smatra da je to potrebno, i unutar propisanih rokova, potpredsjednik može uputiti svoj nacrt odluke Predsjedništvu, posebno ako se odgovor možda tiče pitanja načela politike transparentnosti Europskog parlamenta. U svom odgovoru podnositelju zahtjeva, potpredsjednik je vezan odlukom Predsjedništva.

3. Potpredsjednik i Predsjedništvo donose odluku na temelju prijedloga koji sastavlja odgovorna jedinica koju je delegirao glavni tajnik. Ta jedinica ima pravo zatražiti mišljenje službene osobe nadležne za zaštitu podataka, koja dostavlja svoje mišljenje u roku od tri radna dana.

4. Nacrt odgovora može se uputiti na prethodno razmatranje u pravnu službu, koja dostavlja svoje mišljenje u roku od tri radna dana.

Članak 16.

Pravna sredstva

1. Ako Europski parlament potpuno ili djelomično odbije pristup dokumentu, obavješćuje podnositelja zahtjeva o pravnim sredstvima koja su mu na raspolaganju, a to su: pokretanje sudskog postupka protiv institucije ili podnošenje pritužbe Europskom ombudsmanu, pod uvjetima utvrđenima u člancima 263. i 228. UFEU-a.

2. Ako se ne odgovori u propisanom roku, to se smatra negativnim odgovorom i daje pravo podnositelju zahtjeva da podnese tužbu ili uloži pritužbu pod uvjetima navedenima u prethodnom stavku.

GLAVA IV.

UNOS I PRISTUP OSJETLJIVIM DOKUMENTIMA U ERR

Članak 17.

Unos osjetljivih dokumenata u ERR

1. Osjetljivi dokumenti u smislu članka 9. Uredbe (EZ) br. 1049/2001 upisuju se u registar ako se slaže tijelo iz kojeg potječu. Ako se takvi dokumenti primaju od treće strane, pojedinci ili tijela unutar Europskog parlamenta koji su ih zaprimili određuju koje se reference mogu pojaviti u registru. Ti pojedinci ili tijela savjetuju se s potpredsjednikom nadležnim za obradu zahtjeva za pristup dokumentima, glavnim tajnikom ili, prema potrebi, predsjedateljem nadležnog parlamentarnog odbora.

2. Bilo koji dokument koji je sastavio Europski parlament koji se odnosi na osjetljivi dokument unosi se u ERR samo uz odobrenje potpredsjednik nadležnog za obradu zahtjeva za pristup dokumentima. Reference dodijeljene takvom dokumentu određuju se prema uvjetima navedenima u prethodnom stavku.

Članak 18.

Obrada zahtjeva za pristup

Glavni tajnik prosljeđuje zahtjeve za pristup osjetljivim dokumentima potpredsjedniku nadležnom za obradu zahtjeva za pristup dokumentima, koji je nadležan za odgovor na početni zahtjev. Odgovor na ponovni zahtjev zadaća je Predsjedništva, koje može prenijeti tu zadaća na predsjednika. Nadležni potpredsjednik i Predsjedništvo ili predsjednik savjetuju se s glavnim tajnikom ili, prema potrebi, predsjedateljem nadležnog parlamentarnog odbora. Postupak registracije i rokovi su isti kao i za ostale zahtjeve za pristup.

Članak 19.

Ovlaštene osobe

Dok se obrađuju zahtjevi za pristup osjetljivim dokumentima, osobe ovlaštene za čitanje dokumenata su: predsjednik Europskog parlamenta, potpredsjednik nadležan za nadzor obrade zahtjeva za pristup dokumentima, predsjedatelj izravno nadležnog parlamentarnog odbora, glavni tajnik i, podložno odgovarajućem odobrenju, osoblje odgovorne jedinice, osim ako dogovori s drugim institucijama predviđaju posebno odobrenje.

Članak 20.

Zaštita osjetljivih dokumenata

Osjetljivi dokumenti podliježu strogim sigurnosnim pravilima kako bi se osiguralo povjerljivo postupanje s njima u Europskom parlamentu. Ta pravila moraju uzeti u obzir međuinstitucionalne sporazume.

GLAVA V.

IZDAVANJE DOKUMENATA

Članak 21.

Trošak odgovora

1. Nastavno na članak 10. stavak 1. Uredbe (EZ) br. 1049/2001, ako zatraženi dokumenti imaju više od 20 stranica, podnositelju zahtjeva može se naplatiti naknada od 0,10 eura po stranici, plus troškovi dostave. Naknade za druge medije utvrđuju se od slučaja do slučaja, ali ne smiju prelaziti razuman iznos.

2. Objavljeni dokumenti nisu obuhvaćeni ovom Odlukom i dalje su podložni vlastitom cjenovnom sustavu.

GLAVA VI.

PRIMJENA

Članak 22.

Primjena

Ova Odluka primjenjuje se uzimajući u obzir i ne dovodeći u pitanje odredbe Uredbe (EZ) br. 1049/2001 i Poslovnika Europskog parlamenta.

Članak 23.

Preispitivanje

Kao minimalni uvjet, ova Odluka podliježe preispitivanju kad god se preispituje Uredba (EZ) br. 1049/2001.

Članak 24.

Stupanje na snagu

Ova Odluka stupa na snagu na dan objave u Službenom listu Europske unije (6).

(1) SL C 374, 29.12.2001., str. 1.

(2) Pročišćena od strane Predsjedništva 3. svibnja 2004.

(3) S izmjenama Predsjedništva od 26. rujna 2005. i objavljeno u SL C 289, 22.11.2005., str. 6.

(4) S izmjenama Predsjedništva od 22. lipnja 2011. i objavljeno u SL C 216, 22.7.2011., str. 19.

(5) Tj. 3. prosinca 2001.

(6) Tj. 29. prosinca 2001., 22. studenoga 2005. i 22. srpnja 2011.

01/Sv. 16

Službeni list Europske unije

283

32011D0830(01)

C 253/3

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

ODLUKA KOMISIJE

od 29. kolovoza 2011.

o osnivanju stručne skupine za tržište platnih sustava

(2011/C 253/04)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

budući da:

(1)

Jedan od glavnih ciljeva Unije je osigurati pravilno funkcioniranje unutarnjeg tržišta, kojeg su usluge platnog prometa bitan dio. U kontekstu brzih inovacija i tehnološkog napretka, važno je za unutarnje tržište imati zdrave, jednostavne za korištenje, učinkovite i sigurne platne sustave, u korist davatelja usluga i korisnika podjednako.

(2)

U skladu s načelima bolje regulacije, Komisija pridaje veliku važnost primjerenom savjetovanju s relevantnim dionicima, posebno pružateljima usluga platnog prometa i korisnicima, uključujući potrošače i druge predstavnike civilnog društva, u razvoju politike o platnim sustavima. U tu svrhu, Komisija može zatražiti ekspertizu stručnjaka u savjetodavnom tijelu.

(3)	Skupina stručnjaka u području platnih sustava stoga je osnovana Odlukom Komisije 2009/72/EZ (1).

(4)

Kao što je navedeno u Bijeloj knjizi o politici financijskih usluga 2005. – 2010., Komisija pridaje veliku važnost odgovarajućem zastupanju stajališta korisnika tijekom razvoja i provedbe politike. Stoga bi skupina trebala omogućiti da su stajališta relevantnih zainteresiranih strana primjereno zastupana. Komisija smatra da trenutni sastav skupine ne odražava dovoljno stajališta korisnika, posebno potrošača. Određivanje skupine se stoga preinačuje kako bi se postigla bolja ravnoteža zastupljenosti između pružatelja usluga platnog prometa i korisnika te povećao broj članova koji zastupaju potrošače.

(5)	Skupina bi se trebala sastojati od pojedinaca s traženom stručnošću u području platnih sustava. Trebala bi se, međutim, ograničiti na predstavnike privatnih dionika, budući da državna tijela i središnje banke imaju vlastitu savjetodavnu skupinu u području platnih sustava.

(6)	Skupina bi trebala pomagati Komisiji u pripremi i provedbi politike o platnim sustavima.

(7)	Trebalo bi predvidjeti pravila o objavi informacija od strane članova skupine, ne dovodeći u pitanje propise o sigurnosti priložene Poslovniku Komisije Odlukom 2001/844/EZ, EZUČ, Euratom (2).

(8)	Uredba (EZ) br. 45/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2000. o zaštiti osoba u vezi s obradom osobnih podataka u institucijama i tijelima Zajednice i slobodnome kretanju takvih podataka (3) uređuje obradu osobnih podataka koja se provodi u okviru skupine.

(9)	Odluku Komisije 2009/72/EZ od 15. prosinca 2008. o osnivanju stručne skupine za tržište platnih sustava trebalo bi staviti izvan snage.

(10)	Primjereno je odrediti razdoblje primjene ove Odluke. Komisija će pravovremeno razmotriti svrhovitost produljenja,

ODLUČILA JE:

Članak 1.

Predmet

Osniva se stručna skupina za tržište platnih sustava (dalje u tekstu: „Skupina”).

Članak 2.

Zadaća

Zadaća je Skupine:

1.	pomagati Komisiji u pripremi zakonodavnih akata ili političkih inicijativa o platnim sustavima, uključujući pitanja sprečavanja prijevara koja se odnose na industriju platnog prometa i korisnike;

2.	pružati uvid o praktičnoj provedbi te politike;

3.	razmjenjivati stajališta o najnovijim najboljim praksama i osigurati praćenje potencijalnih pitanja koja izazivaju zabrinutost za tržište.

Članak 3.

Savjetovanje

Komisija se može savjetovati sa Skupinom o bilo kojem pitanju u vezi platnih sustava, uključujući pitanja sprečavanja prijevara koja se odnose na industriju platnog prometa i korisnike.

Članak 4.

Članstvo - imenovanje

1. Skupina se sastoji od najviše 40 članova.

2. Članove imenuje Komisija iz redova stručnjaka s kompetencijom u područjima iz članka 2. stavka 1., a koji su se odazvali pozivnom natječaju. Članovi su ili pojedinci s akademskim obrazovanjem ili priznatom stručnošću u područjima iz članka 2. stavka 1. ili predstavljaju jedno od sljedećeg:

(a)	industriju usluga platnog prometa, uključujući trgovačka društva, predstavnike njihovih zaposlenika i udruženja;

(b)	korisnike platnog prometa, uključujući trgovačka društva, udruženja i potrošače;

(c)	privatna tijela koja su usko uključena u sprečavanje prijevara u platnom prometu.

3. Članovi zastupaju industriju usluga platnog prometa i korisnika usluga platnog prometa u uravnoteženim omjerima. Najmanje 15 članova Skupine zastupaju korisnike usluga platnog prometa, od kojih sedam zastupa potrošače. Najmanje 15 članova Skupine zastupaju industriju usluga platnog prometa. Akademici i članovi privatnih tijela uključenih u sprečavanje prijevara u platnom prometu također su zastupljeni u Skupini.

4. Članovi koji zastupaju industriju usluga platnog prometa, korisnike usluga platnog prometa ili privatna tijela uključena u sprečavanje prijevara u platnom prometu imenuju se kao pojedinci koji zastupaju zajednički interes u podržavanju jednostavnih za korištenje, učinkovitih i sigurnih platnih sustava. Članove s akademskim obrazovanjem ili priznatom stručnošću imenuje se kao pojedince u osobnom svojstvu.

5. Članovi se imenuju na četiri godine. Ostaju na funkciji do zamjene ili do kraja mandata.

6. Može se predvidjeti imenovanje istog broja zamjenika kao i članova. Zamjenici se imenuju pod istim uvjetima kao članovi; zamjenici automatski zamjenjuju sve članove koji su odsutni ili spriječeni. Kandidati koji su se smatrali pogodnima, ali nisu bili imenovani mogu biti stavljeni na rezervni popis („Popis”), koji Komisija može koristiti za imenovanje zamjena.

7. Članovi koji više ne mogu učinkovito doprinijeti raspravama Skupine, koji daju ostavku ili koji ne ispunjavaju uvjete iz stavka 2. ovog članka ili članka 339. Ugovora, mogu biti zamijenjeni, za ostatak svog mandata, s članovima koje imenuje Komisija. Komisija može koristiti Popis za imenovanje zamjena.

8. Članovi imenovani u osobnom svojstvu djeluju samostalno i u javnom interesu.

9. Imena pojedinaca koji zastupaju interes ili koji su imenovani u osobnom svojstvu objavljuju se u Registru stručnih skupina Komisije i drugih sličnih subjekata.

10. Osobni se podaci prikupljaju, obrađuju i objavljuju u skladu s Uredbom (EZ) br. 45/2001.

Članak 5.

Djelovanje

1. Skupinom predsjedava predstavnik Komisije.

2. U dogovoru s Komisijom, mogu se osnovati podskupine za razmatranje pojedinih pitanja na temelju formalnog okvira kojeg je uspostavila Skupina; takve se podskupine raspuštaju kada dovrše svoje zadatke.

3. Predstavnik Komisije može pozvati stručnjake i promatrače s posebnim znanjima da sudjeluju u radu Skupine i podskupina.

4. Informacije dobivene sudjelovanjem u raspravama Skupine ili podskupine ne smiju se otkriti ako Komisija kaže da se odnose na povjerljiva pitanja.

5. Skupina i njene podskupine obično se sastaju u prostorima Komisije, u obliku i prema rasporedu koji određuje Komisija. Tajništvo Skupine osigurava Komisija. Dužnosnici Komisije mogu prisustvovati sastancima Skupine i njezinih podskupina ako ih to područje zanima.

6. Skupina donosi poslovnik na temelju standardnih poslovnika za stručne skupine.

7. Komisija može objaviti na internetu, na izvornom jeziku predmetnog dokumenta, bilo kakav sažetak, zaključak, djelomičan zaključak ili radni dokument Skupine.

Članak 6.

Troškovi sastanaka

1. Sudionicima u radu Skupine ne isplaćuje se naknada za posao koji obavljaju.

2. Putne troškove i dnevnice sudionika u radu Skupine nadoknađuje Komisija u skladu s odredbama koje su na snazi u Komisiji.

3. Ovi se troškovi nadoknađuju u granicama raspoloživih odobrenih sredstava dodijeljenih u okviru godišnjeg postupka za dodjelu sredstava.

Članak 7.

Stavljanje izvan snage

Odluka 2009/72/EZ stavlja se izvan snage.

Članak 8.

Primjenjivost

Ova se Odluka primjenjuje do 31. prosinca 2015.

Sastavljeno u Bruxellesu 29. kolovoza 2011.

Za Komisiju

Michel BARNIER

Član Komisije

(1) SL L 24, 28.1.2009., str. 15.

(2) SL L 317, 3.12.2001., str. 1.

(3) SL L 8, 12.1.2001., str. 1.

01/Sv. 16

Službeni list Europske unije

286

32011D1004(01)

C 291/2

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

ODLUKA KOMISIJE

od 3. rujna 2011.

o osnivanju stručne skupine dionika Komisije o javnoj nabavi i kojom se zamjenjuje Odluka 87/305/EEZ o osnivanju Savjetodavnog odbora za otvaranje javne nabave

(Tekst značajan za EGP)

(2011/C 291/02)

KOMISIJA EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

budući da:

(1)	Strategija Europa 2020 naglašava da bi politika javne nabave trebala osigurati najučinkovitije korištenje javnih sredstava, držati tržišta nabave otvorenim diljem Unije, posebno u kontekstu strogih proračunskih ograničenja i gospodarskih poteškoća u mnogim državama članicama.

(2)

Strategija Europa 2020 naglašava da bi pravila javne nabave trebala poboljšati poslovno okruženje, posebno s obzirom na inovativna mala i srednja poduzeća kako bi se podržao pomak ka gospodarstvu koje se temelji na učinkovitom korištenju resursa. Politika javne nabave također bi trebala doprinijeti ostvarenju zajedničkih društvenih ciljeva, uključujući borbu protiv klimatskih promjena i promicanje inovacija, što su važni novi izazovi s kojima se suočava Europa.

(3)

U tom kontekstu, okvir stvoren Odlukom Komisije 87/305/EEZ od 26. svibnja 1987., o osnivanju Savjetodavnog odbora za otvaranje javne nabave (1), više nije prikladan za osiguravanje ekspertize i praktičnog doprinosa Komisiji potrebnih za oblikovanje politike javne nabave koja se nosi s rastućim izazovima politike javne nabave Unije.

(4)

Stoga je potrebno osnovati skupinu stručnjaka o javnoj nabavi u sklopu novog zakonskog okvira koji će omogućiti, s jedne strane, prilagodbu djelovanja skupine novom okviru Komisije za stručne skupine (2), i s druge strane, osigurati Komisiji potrebnu ekspertizu, iskustvo i uvid kako bi se nosila s novim izazovima u području javne nabave.

(5)	Skupina bi stoga trebala pomoći Komisiji razviti visoko kvalitetnu raspravu i politiku nabave. Skupina, prema potrebi, izrađuje izvješća ili daje mišljenja kako bi pomogla Komisiji u razvoju i provedbi politike Unije i zakonodavstva o javnoj nabavi.

(6)	Nadalje, takav bi forum također omogućio predmetnim sektorima da budu obaviješteni o izradi i primjeni pravila Unije o nabavi.

(7)

S obzirom na gore navedeno, skupina bi trebala imati mješovit sastav članova izabranih na temelju njihove osobne sposobnosti i/ili interesa koje zastupaju, i članova iz organizacija. Ti bi članovi trebali dolaziti iz različitih područja, uključujući, na primjer, pravne stručnjake, tehničke stručnjake uključene u ugovore o nabavi, akademsku zajednicu, industrijske ili trgovinske organizacije, udruženja naručitelja ili subjekte.

(8)	Sastav skupine trebao bi biti uravnotežen s obzirom na spol i zemljopisno podrijetlo koliko god je to moguće.

(9)	Svi članovi trebali bi zadovoljiti visoke standarde aktivnog i kvalitetnog sudjelovanja tijekom sastanaka te u njihovoj pripremi i praćenju, ako je potrebno.

(10)	Osobni podaci trebali bi se obrađivati u skladu s Uredbom (EZ) br. 45/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2000. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka u institucijama i tijelima Zajednice i o slobodnom kretanju takvih podataka (3).

(11)	Stoga bi Odluku 87/305/EEZ trebalo staviti izvan snage,

ODLUČILA JE:

Članak 1.

Stručna skupina dionika Komisije o javnoj nabavi

Osniva se stručna skupina dionika Komisije o javnoj nabavi (dalje u tekstu „skupina”).

Ova skupina zamjenjuje Savjetodavni odbor za otvaranje javne nabave osnovan Odlukom 87/305/EEZ.

Članak 2.

Zadaće skupine

Zadaće skupine su osigurati Komisiji visoko kvalitete pravne, ekonomske, tehničke i/ili praktične uvide i ekspertizu kako bi joj pomogli u oblikovanju politike javne nabave Unije.

Te zadaće mogu uključivati:

(a)	pružanje pravnih i ekonomskih analiza i komentara o važnim razvojima ili strukturnim trendovima javne nabave i njihove implikacije za okvir politike Unije;

(b)	pružanje povratnih informacija službama Komisije o izazovima i razvojima u pojedinim sektorima koji mogu zahtijevati odgovor javne nabave i predložiti odgovarajuća rješenja;

(c)	pružanje doprinosa s ciljem poboljšanja učinkovitosti politike javne nabave Unije;

(d)	pružanje doprinosa u okviru pripremnog zakonodavnog rada Komisije u području javne nabave;

(e)	pomaganje službama Komisije u analizi mjerodavne sudske prakse Suda Europske unije.

Mišljenja skupine nisu obvezujuća za Komisiju ni za njezine službe.

Članak 3.

Savjetovanje

Komisija ili njene službe mogu se savjetovati sa skupinom o bilo kojem pitanju u vezi politike javne nabave, zakonodavstva i prakse Unije.

Članak 4.

Članstvo - imenovanje

1. Skupina se sastoji od najviše 20 članova.

2. Članovi su pojedinci imenovani u osobnom svojstvu, pojedinci koji zastupaju zajednički interes i/ili organizacije kao što je navedeno u pravilu 8. horizontalnih pravila za stručne skupine Komisije.

3. Svi članovi i njihovi predstavnici moraju zadovoljiti visoke standarde aktivnog i kvalitetnog sudjelovanja tijekom sastanaka i njihove pripreme i praćenja, ako je potrebno.

4. Službe Komisije raspisuju pozivni natječaj s ciljem odabira članova skupine.

5. Članove imenuje glavni direktor Glavne uprave za unutarnje tržište i usluge. Članovi se biraju između pojedinaca i organizacija s kompetencijom u područjima iz članka 2. i članka 3. i koji su se odazvali pozivnom natječaju.

Organizacije imenuju svoje predstavnike. Glavni direktor Glavne uprave za unutarnje tržište i usluge može odbiti predstavnika kojeg je predložila organizacija na temelju toga da predstavnik ne ispunjava profil tražen u pozivnom natječaju. U takvim slučajevima, od dotične organizacije traži se imenovanje drugog predstavnika.

6. Članove imenuje na tri godine glavni direktor Glavne uprave za unutarnje tržište i usluge. Njihov mandat može se obnoviti za najviše tri godine. Glavni direktor Glavne uprave za unutarnje tržište i usluge odlučuje o obnovi mandata jednog ili više članova na temelju kvalitete, redovitosti i značaja njihovih doprinosa kako je definirano u članku 3.

Članovi ostaju na funkciji i aktivni do zamjene.

7. Može se donijeti odredba o imenovanju jednakog broja zamjenika koji odgovara broju članova. Zamjenici se imenuju pod istim uvjetima kao članovi; zamjenici automatski zamjenjuju sve članove koji su odsutni ili spriječeni.

8. Članovi koji više ne mogu učinkovito doprinijeti raspravama skupine, koji daju ostavku ili koji ne ispunjavaju uvjete iz stavka 5. ovog članka ili članka 339. Ugovora, mogu se zamijeniti za ostatak svog mandata.

9. Pojedinci imenovani u osobnom svojstvu djeluju samostalno i u javnom interesu. Pojedinci imenovani za zastupanje zajedničkog interesa koji dijeli više dionika ne zastupaju pojedinog dionika.

10. Imena pojedinaca imenovanih u osobnom svojstvu ili pojedinaca koji zastupaju zajednički interes, i interes organizacija, objavljuju se u Registru stručnih skupina Komisije i drugih sličnih subjekata („Registar”). Interesi koje zastupaju pojedinci također se objavljuju u Registru.

Pojedinci koji ne žele da se njihova imena objave mogu podnijeti zahtjev za izuzećem od obveze objavljivanja iz prvog podstavka. Izuzeće se odobrava samo ako bi objavljivanje imena stručnjaka moglo ugroziti njegovu sigurnost ili integritet ili neopravdano štetiti njegovoj privatnosti.

11. Osobni se podaci prikupljaju, obrađuju i objavljuju u skladu s Uredbom (EZ) br. 45/2001 (4).

Članak 5.

Djelovanje

1. Skupinom predsjedava predstavnik službi Komisije.

2. Skupina radi na zahtjev tih službi.

3. Službe Komisije unaprijed određuju dnevni red sastanaka. U tom smislu, te službe mogu uzeti u obzir prijedloge članova skupine.

4. Službe Komisije mogu odlučiti da se skupina sastaje u cijelosti ili u podskupini(-ama) koja(-e) je/su sastavljena(-e) od onih članova čiji su ekspertiza i/ili interesi od posebne važnosti za točke dnevnog reda pojedinog sastanka.

5. Službe Komisije mogu pozvati stručnjake izvan skupine s posebnom kompetencijom u području teme dnevnog reda da sudjeluju u radu skupine na ad hoc osnovi. Povrh toga, službe Komisije mogu dati status promatrača pojedincima, organizacijama kao što je definirano u Pravilu 8. stavku 3. horizontalnih pravila o stručnim skupinama i zemljama kandidatkinjama.

6. Svi članovi skupine i njihovi predstavnici, kao i stručnjaci i promatrači pozvani na pojedini sastanak, moraju se pridržavati obveza profesionalne tajnosti utvrđenih Ugovorima i njihovim provedbenim pravilima, kao i Komisijinih pravila o sigurnosti u vezi sa zaštitom klasificiranih podataka Europske unije, utvrđenih u Prilogu Odluci Komisije 2001/844/EZ, EZUČ, Euratom (5). Ako oni ne poštuju te obveze, glavni direktor za unutarnje tržište može poduzeti sve odgovarajuće mjere.

7. Sastanci skupine ili podskupine(-a) održavaju se u prostorima Komisije. Komisija osigurava usluge tajništva. Ostali dužnosnici Komisije s interesom za postupke mogu prisustvovati sastancima skupine.

8. Poslovnik skupine standardni je poslovnik za stručne skupine, osim ako skupina donese posebna pravila.

9. Komisija objavljuje relevantne podatke o aktivnostima koje provodi skupina tako da ih uključi u Registar ili putem poveznice iz Registra na namijenjenu internetsku stranicu.

Članak 6.

Troškovi sastanaka

1. Sudionicima u radu skupine ne plaća se naknada za posao koji obavljaju.

2. Putne troškove i dnevnice sudionika u radu skupine nadoknađuje Komisija u skladu s odredbama koje su na snazi u Komisiji.

3. Ovi se troškovi nadoknađuju u granicama raspoloživih sredstava dodijeljenih u okviru godišnjeg postupka za dodjelu sredstava.

Članak 7.

Stavljanje izvan snage

Odluka 87/305/EEZ (6) stavlja se izvan snage.

Sastavljeno u Bruxellesu 3. rujna 2011.

Za Komisiju

Michel BARNIER

Član Komisije

(1) SL L 152, 12.6.1987., str. 32. Odluka Komisije 87/305/EEZ od 26. svibnja 1987. o osnivanju Savjetodavnog odbora za otvaranje javne nabave.

(2) SEC(2010.) 1360 konačni.

(3) SL L 8, 12.1.2001., str. 1.

(4) Vidjeti bilješku 3.

(5) SEC(2007.) 639 od 25.6.2007.

(6) Vidjeti bilješku 1.

01/Sv. 16

Službeni list Europske unije

289

32011D0713

L 285/22

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

ODLUKA VIJEĆA

od 10. listopada 2011.

o protivljenju usvajanju od strane Europske komisije nacrta Direktive o izmjeni Direktive 2009/43/EZ Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu popisa obrambenih proizvoda

(2011/713/EU)

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Odluku Vijeća 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. o utvrđivanju postupaka za izvršavanje provedbenih ovlasti dodijeljenih Komisiji (1), a posebno njezin članak 5.a stavak 3. točku (b),

uzimajući u obzir Direktivu 2009/43/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 6. svibnja 2009. o pojednostavljivanju uvjeta za transfer obrambenih proizvoda unutar Zajednice (2),

uzimajući u obzir nacrt Direktive Komisije o izmjeni Direktive 2009/43/EZ, koji je Komisija dostavila 15. srpnja 2011. Vijeću na kontrolu u skladu s člankom 5.a stavkom 3. točkom (a) Odluke 1999/468/EZ,

budući da:

Nacrt Direktive koji je Komisija dostavila prelazi provedbene ovlasti predviđene temeljnim aktom, zahtijevajući od država članica da obavijeste o svojim mjerama prenošenja u obliku korelacijskih tablica,

DONIJELO JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

U skladu s člankom 5.a stavkom 3. točkom (b) Odluke 1999/468/EZ Vijeće se protivi usvajanju od strane Komisije nacrta Direktive o izmjeni Direktive 2009/43/EZ, koji je Komisija dostavila Vijeću na kontrolu u skladu s člankom 5.a stavkom 3. točkom (a) Odluke 1999/468/EZ.

Članak 2.

Ova Odluka stupa na snagu na dan donošenja.

Sastavljeno u Luxembourgu 10. listopada 2011.

Za Vijeće

Predsjednik

A. KRASZEWSKI

(1) SL L 184, 17.7.1999., str. 23.

(2) SL L 146, 10.6.2009., str. 1.

01/Sv. 16

Službeni list Europske unije

290

32011D0714

L 285/23

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

ODLUKA VIJEĆA

od 11. listopada 2011.

o izmjeni Odluke 1999/70/EZ o vanjskim revizorima nacionalnih središnjih banaka s obzirom na vanjske revizore Banco de Portugal

(2011/714/EU)

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Protokol o Statutu Europskog sustava središnjih banaka i Europske središnje banke koji je priložen Ugovoru o Europskoj uniji i Ugovoru o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 27. stavak 1.,

uzimajući u obzir Preporuku Europske središnje banke ESB/2011/11 od 25. kolovoza 2011. Vijeću Europske unije o vanjskim revizorima Banco de Portugal (1),

budući da:

(1)	Reviziju računa Europske središnje banke (ESB) i nacionalnih središnjih banaka Eurosustava trebaju obavljati neovisni vanjski revizori koje preporuči Upravno vijeće ESB-a i odobri Vijeće Europske unije.

(2)	Mandat sadašnjih vanjskih revizora Banco de Portugal završio je nakon revizije za financijsku godinu 2010. Stoga je potrebno imenovati vanjske revizore od financijske godine 2011.

(3)	Banco de Portugal odabrao je PricewaterhouseCoopers & Associados - Sociedade de Revisores Oficiais de Contas, Lda. kao svoje vanjske revizore za financijske godine od 2011. do 2016.

(4)	Upravno vijeće ESB-a preporučilo je da se PricewaterhouseCoopers & Associados - Sociedade de Revisores Oficiais de Contas, Lda. imenuje vanjskim revizorima Banco de Portugal za financijske godine od 2011. do 2016.

(5)	Primjereno je poštovati preporuku Upravnog vijeća ESB-a i u skladu s tim izmijeniti Odluku Vijeća 1999/70/EZ (2),

DONIJELO JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Članak 1. stavak 10. Odluke 1999/70/EZ zamjenjuje se sljedećim:

„10. PricewaterhouseCoopers & Associados - Sociedade de Revisores Oficiais de Contas, Lda. odobravaju se kao vanjski revizori Banco de Portugal za financijske godine od 2011. do 2016.”.

Članak 2.

Ova Odluka proizvodi pravne učinke od dana objave.

Članak 3.

Ova je Odluka upućena Europskoj središnjoj banci.

Sastavljeno u Luxembourgu 11. listopada 2011.

Za Vijeće

Predsjednik

M. DOWGIELEWICZ

(1) SL C 258, 2.9.2011., str. 1.

(1) SL L 303, 22.11.2011., str. 1.

01/Sv. 16

Službeni list Europske unije

291

32011D0831

L 330/23

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

ODLUKA VIJEĆA

od 1. prosinca 2011.

o praktičnim i postupovnim pravilima Vijeća za imenovanje četiriju članova europskog odbora za djelovanje Europske unije za oznaku europske baštine

(2011/831/EU)

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Odluku br. 1194/2011/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 16. studenoga 2011. o uspostavljanju djelovanja Europske unije za oznaku europske baštine (1), a posebno njezin članak 8.,

budući da:

(1)	Članak 8. Odluke br. 1194/2011/EU predviđa da se treba osnovati europski odbor neovisnih stručnjaka („europski odbor”) i da se odbor treba sastojati od 13 članova koje imenuju europske institucije i tijela, četiri od kojih imenuje Vijeće za trogodišnje razdoblje.

(2)	Svaka institucija i tijelo trebali bi nastojati osigurati da kompetencije članova europskog odbora koje oni imenuju budu što više komplementarne.

(3)

U vrijeme prijave kandidata za članove europskog odbora, države članice koje već imaju jednog ili više stručnjaka u tom odboru koje su imenovali druga institucija ili tijelo, a ne Vijeće, potiču se da uzmu u obzir povećanje geografske i spolne ravnoteže unutar europskog odbora prilikom odlučivanja o njihovom sudjelovanju u postupku.

(4)	Primjereno je da Vijeće odluči o praktičnim i postupovnim pravilima za imenovanje svojih četiriju članova europskog odbora.

(5)	Ta pravila trebala bi biti pravična, jednostavna za provedbu, nediskriminirajuća, transparentna i trebala bi nastojati osigurati da članovi imenovani u europski odbor propisno ispunjavaju svoje obveze.

(6)	Ova bi se pravila trebala prilagoditi, ako je potrebno, s obzirom na rezultate ocjena mjere za oznaku europske baštine kako je predviđeno u članku 18. Odluke br. 1194/2011/EU,

DONIJELO JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Vijeće odlučuje o imenovanju četiriju članova europskog odbora u skladu s praktičnim i postupovnim pravilima utvrđenim u članku 2.

Članak 2.

1. Države članice pozivaju se da prijave kandidate za članove europskog odbora. Sudjelovanje država članica u postupku je dobrovoljno. Svaka država članica ima pravo prijaviti samo jednog kandidata. Kako bi se osigurala uravnotežena geografska zastupljenost, države članice koje imaju stručnjake koje je imenovalo Vijeće za prethodni mandat isključene su iz sudjelovanja.

2. Prijave su u pisanom obliku i jasno pokazuju da je određeni kandidat neovisni stručnjak sa značajnim iskustvom i stručnošću u područjima relevantnim za ciljeve djelovanja i da se zalaže za rad u europskom odboru, u skladu sa zahtjevima utvrđenim u dijelu 1. Priloga. Te prijave također moraju sadržavati potpisanu izjavu kao što je navedeno u dijelu 2. Priloga.

3. Prijave određuju, za svakog kandidata, jednu glavnu kategoriju stručnosti, koja je jedna od sljedećih:

—	europska povijest i kultura,

—	obrazovanje i mladi,

—	kulturni menadžment, uključujući baštinu,

—	komunikacija i turizam.

4. Izvlači se ždrijeb organiziran od prijava koje je potvrdilo nadležno pripremno tijelo Vijeća s ciljem odabira jednog kandidata u svakoj od četiri kategorije navedene u stavku 3. Prvo ime koje se izvuče za svaku kategoriju smatra se odabranim. Ovaj izbor naknadno odobrava Vijeće.

5. Ako nema kandidata u jednoj kategoriji ili više njih, jedan kandidat ili više dodatnih kandidata izvlače se iz kategorija u kojima se nalazi najviše kandidata. Ako postoji samo jedan kandidat u određenoj kategoriji, smatra se da je taj kandidat odabran bez izvlačenja.

6. Ako član europskog odbora nije u mogućnosti ispuniti svoj mandat, država članica koja je imenovala tog člana imenuje zamjenu čim je prije moguće. To imenovanje mora ispunjavati zahtjeve utvrđene u dijelovima 1. i 2. Priloga i primjenjuje se za preostali dio mandata tog člana.

Članak 3.

Ova Odluka stupa na snagu na dan objave u Službenom listu Europske unije.

Sastavljeno u Bruxellesu 1. prosinca 2011.

Za Vijeće

Predsjednik

W. KOSINIAK-KAMYSZ

PRILOG

POPIS ZAHTJEVA KOJE TREBAJU ISPUNJAVATI KANDIDATI

DIO 1.

SVAKA PISANA PRIJAVA SADRŽAVA:

—	opis obrazovanja kandidata, radno iskustvo i izvanredna postignuća relevantna za ciljeve djelovanja i kriterije koje moraju zadovoljiti lokacije,

—	izbor pojedine kategorije stručnosti uz priloženo objašnjenje tog izbora.

DIO 2.

SVAKA PRIJAVA SADRŽAVA SLJEDEĆU PISANU IZJAVU:

„Upoznat(a) sam:

—	s dužnostima koje položaj podrazumijeva i u mogućnosti sam posvetiti odgovarajući broj radnih dana godišnje za rad u europskom odboru,

—	da članstvo u europskom odboru nije počasna funkcija i da mi Komisija isplaćuje naknadu za ovaj posao kao i putne troškove i troškove smještaja,

—	da dužnosti zahtijevaju neovisnost i da ću morati potpisati izjavu svake godine kojom se potvrđuje da nisam u stvarnom ili potencijalnom sukobu interesa, u skladu s člankom 8. stavkom 5. Odluke br. 1194/2011/EU.”

01/Sv. 16

Službeni list Europske unije

293

32012D0121(01)

C 018/8

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

ODLUKA KOMISIJE

od 19. siječnja 2012.

o osnivanju skupine nadležnih tijela Europske unije za odobalne naftne i plinske aktivnosti

(2012/C 18/07)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

budući da:

(1)	Članak 191. Ugovora utvrđuje ciljeve očuvanja, zaštite i poboljšanja kvalitete okoliša i stvara obvezu da svako djelovanje Unije podržava visoku razinu zaštite koja se temelji na načelu opreznosti i preventivnog djelovanja i razboritog i racionalnog korištenja prirodnih resursa.

(2)

Politika Unije ima za cilj smanjiti pojavu velikih nesreća vezanih uz obavljanje odobalnih naftnih i plinskih aktivnosti i ograničiti njihove posljedice, čime se povećava zaštita morskog okoliša i obalnih gospodarstava protiv zagađenja kao i ograničavanje mogućih poremećaja autohtone proizvodnje energije u Uniji, i poboljšati mehanizme odaziva u slučaju nesreće.

(3)

Nesreće uzrokovane odobalnim naftnim i plinskim aktivnostima 2010., posebno ona u Deepwater Horizon u Meksičkom zaljevu, potaknule su preispitivanje politika usmjerenih na osiguravanje sigurnosti odobalnih aktivnosti. Komisija je izrazila svoje početne stavove o sigurnosti odobalnih naftnih i plinskih djelovanja u svojoj Komunikaciji „Suočavanje s izazovom sigurnosti odobalnih naftnih i plinskih aktivnosti” (1) od 12. listopada 2010.

(4)

Rizici od velike nesreće pri obavljanju odobalnih naftnih ili plinskih aktivnosti u vodama Unije nisu beznačajni. Industrije nafte i plina na moru imaju poslovni nastan u brojnim regijama Unije, a ima izgleda i za nove regionalne razvoje u vodama Unije. Odobalna proizvodnja nafte i plina značajan je element sigurnosti opskrbe energijom u EU-u.

(5)	Dok u Uniji već postoje primjeri izvrsnosti nacionalnih regulatornih praksi vezanih uz obavljanje odobalnih naftnih i plinskih aktivnost, usklađivanje provedbe regulatornog okvira za odobalne naftne i plinske aktivnoste može dodatno poboljšati sigurnost odobalnih aktivnosti.

(6)	Stalna razmjena iskustava, utvrđivanje najboljih praksi između regulatornih tijela i industrije te poboljšanje provedbenih mjera priznaju se kao ključni aspekti učinkovitog regulatornog režima.

(7)

Vrijednost suradnje između nadležnih tijela za odobalne aktivnosti jasno je utvrđena aktivnostima Foruma tijela odgovornih za aktivnosti u Sjevernom moru i Međunarodnog foruma regulatora. Na temelju tih iskustava, važno je povećati učinkovitost prijenosa iskustva i znanja diljem Unije putem formalne strukture za cijelu Uniju.

(8)

Utemeljena prvenstveno na aktivnostima nacionalnih regulatora, skupina nadležnih tijela Europske unije za odobalne naftne i plinske aktivnosti trebala bi uključiti u svoje aktivnosti iskustva relevantnih dionika, uključujući relevantne treće zemlje. Skupina nadležnih tijela trebala bi olakšati prijenos znanja između dionika i pomoći u stvaranju formalnih smjernica koje se odnose na najbolje prakse.

(9)

Ciljevi nadležnih tijela za odobalne aktivnosti koja surađuju po pitanjima koja se odnose na sprečavanje pojave i reagiranje na velike nesreće na moru također su komplementarni ciljevima stalne radne skupine za rudarstvo i druge ekstrakcijske industrije osnovane na temelju članka 6. Odluke Vijeća 2003/C 218/01 o osnivanju Savjetodavnog odbora za sigurnost i zdravlje na radu, i komplementarni su ciljevima navedenog Odbora.

(10)	Trebalo bi predvidjeti propise o objavljivanju podataka od strane članova skupine nadležnih tijela i njihovih predstavnika, ne dovodeći u pitanje pravila Komisije vezana za sigurnost kako je navedeno u Prilogu Odluci Komisije 2001/844/EZ, EZUČ, Euratom.

(11)

Osobni podaci koji se odnose na članove skupine nadležnih tijela trebali bi se obrađivati u skladu s Uredbom (EZ) br. 45/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2000. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka u institucijama i tijelima Zajednice i o slobodnom kretanju takvih podataka (2),

ODLUČILA JE:

Članak 1.

Predmet

Osniva se skupina nadležnih tijela Europske unije za odobalne naftne i plinske aktivnosti (dalje u tekstu: „skupina nadležnih tijela”).

Članak 2.

Zadaća

1. Skupina nadležnih tijela služi prvenstveno kao forum za razmjenu iskustava i stručnog znanja između nacionalnih tijela i Komisije.

2. Aktivnosti skupine nadležnih tijela mogu obuhvatiti, u koordinaciji s aktivnostima drugih relevantnih stručnih skupina, sva pitanja koja se odnose na prevenciju i reagiranje na velike nesreće prilikom obavljanja odobalnih naftnih i plinskih aktivnosti unutar Unije, kao i izvan njezinih granica, prema potrebi.

3. Skupina nadležnih tijela raspravlja, pomaže i daje svoje mišljenje Komisiji, bilo na zahtjev Komisije ili na vlastitu inicijativu, posebno o sljedećim pitanjima:

(a)	utvrđivanju prioriteta za pripremu dokumenata sa smjernicama, standarda i najbolje prakse u sektoru nafte i plina;

(b)	pripremi ili pokretanju i nadziranju pripreme smjernica o najboljim praksama industrije;

(c)

u interesu razmjene iskustava, olakšavanju brze razmjene informacija između Komisije i nacionalnih tijela, u vezi npr. pojave i uzroka i reagiranja na veće incidente, kao i događaja koji su mogli dovesti do velikih nesreća, operativnih podataka u vezi s postrojenjima za bušenje koja se namjeravaju premještati iz jedne države članice u drugu;

(d)	promicanju i olakšavanju konsenzusa između Komisije i nacionalnih tijela u vezi najbolje regulatorne prakse;

(e)	promicanju razmjene i privremenog premještaja osoblja između nacionalnih tijela radi povećanja njihovog znanja i iskustva;

(f)	razmjeni informacija o primjeni nacionalnog i zakonodavstva Unije i politika relevantnih za odobalne naftne i plinske aktivnosti, uključujući i mjere za sprečavanje namjernih nezakonitih radnji protiv tih aktivnosti, te pomaganju Komisiji u praćenju provedbe relevantne pravne stečevine Unije.

Članak 3.

Savjetovanje

1. Ne dovodeći u pitanje članak 2. Komisija može konzultirati skupinu nadležnih tijela o bilo kojem pitanju u vezi s glavnim opasnostima ispitivanja rudnih ležišta, istraživanja i odobalne proizvodnje nafte i plina.

2. Skupina nadležnih tijela se savjetuje s drugim stručnim skupinama Komisije u slučaju kada postoje komplementarni interesi kako bi se osiguralo da se skrene pozornost ostalih skupina na relevantna pitanja, i kako bi skupina nadležnih tijela primila informacije od interesa.

Članak 4.

Članstvo - imenovanje

1. Skupina nadležnih tijela se sastoji od tijela država članica nadležnih za regulatorni nadzor odobalnih naftnih i plinskih aktivnosti te s time povezanim pitanjima politike.

2. Tijela država članica imenuju svoje predstavnike.

3. Imena tijela država članica objavljuju se u Registru stručnih skupina Komisije i drugih sličnih subjekata („Registar”).

4. Osobni se podaci prikupljaju, obrađuju i objavljuju u skladu s Uredbom (EZ) br. 45/2001.

Članak 5.

Djelovanje

1. Skupinom nadležnih tijela predsjeda predstavnik Komisije koji može imenovati supredsjedatelja.

2. U suglasnosti sa službama Komisije, skupina nadležnih tijela može osnovati podskupine za razmatranje pojedinih pitanja, kao što je razmjena najboljih praksi, na temelju odgovarajuće nadležnosti. Takve se podskupine raspuštaju čim završe svoj mandat.

3. Predstavnici zainteresiranih sektora, uključujući i industriju, sindikate, akademsku zajednicu, istraživačke organizacije, nevladine organizacije, relevantne agencije Unije, treće zemlje i ostale dionike mogu sudjelovati u radu skupine nadležnih tijela na poziv predsjedatelja. Osim toga, može se dodijeliti status promatrača pojedincima ili organizacijama čije sudjelovanje može doprinijeti radu skupine nadležnih tijela.

4. Skupina nadležnih tijela i njezine podskupine obično se sastaju u prostorima Komisije, u skladu s postupcima i rasporedu koje je utvrdila Komisija. Ako nije drukčije predviđeno, Komisija osigurava usluge tajništva.

5. Država članica može zatražiti mišljenje skupine nadležnih tijela o dokumentima i objavljenim informacijama u vezi s glavnim opasnostima u odobalnim naftnim i plinskim aktivnostima u skladu s odredbama primjenjivog zakonodavstva Unije.

6. Skupina nadležnih tijela redovito izvješćuje o svojim aktivnostima, posebno o utvrđivanju i primjeni najboljih praksi i poslovnim rezultatima industrije u odobalnom području.

7. Skupina nadležnih tijela sastaje se barem jednom godišnje.

8. Imenovani članovi skupine nadležnih tijela i predsjedatelj sastaju se najmanje jednom godišnje s kolegama iz stalne radne skupine za rudarstvo i druge ekstrakcijske industrije kako bi raspravljali o radu obaju organizacija u prethodnom razdoblju i podijelili buduće planove rada.

9. Informacije dobivene sudjelovanjem u raspravama skupine nadležnih tijela ili njezinih podskupina ne otkrivaju se ako se, po mišljenju Komisije, te informacije odnose na povjerljive teme.

10. Skupina nadležnih tijela usvaja svoj poslovnik na temelju standardnih poslovnika za stručne skupine.

Članak 6.

Troškovi sastanaka

1. Sudionicima u radu skupine nadležnih tijela ili njezinih podskupina ne plaća se naknada za posao koji obavljaju.

2. Putne troškove i dnevnice sudionika u radu skupine nadležnih tijela ili njezinih podskupina nadoknađuje Komisija u skladu s odredbama koje su na snazi u Komisiji.

3. Ti se troškovi nadoknađuju u granicama raspoloživih sredstava dodijeljenih u okviru godišnjeg postupka za dodjelu sredstava.

Sastavljeno u Bruxellesu 19. siječnja 2012.

Za Komisiju

Günther OETTINGER

Član Komisije

(1) COM(2010) 560 konačna.

(2) SL L 8, 12.1.2001., str. 1.

01/Sv. 16

Službeni list Europske unije

296

32012D0127(01)

C 022/7

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

ODLUKA KOMISIJE

od 26. siječnja 2012.

o osnivanju stručne skupine za e-upravu

(2012/C 22/04)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

budući da:

(1)

Kao što je navedeno u Komunikaciji Komisije pod nazivom „Europski akcijski plan za e-upravu za razdoblje 2011.-2015.” (dalje u tekstu akcijski plan za e-upravu (1)), „države članice su u potpunosti predane političkim prioritetima deklaracije iz Malmöa” (2). Također su pozvale Europsku komisiju da organizira zajedničko upravljanje tim akcijskim planom i da omogući aktivno sudjelovanje država članica u njegovoj provedbi. U svibnju 2011. u Zaključcima Vijeća (3) prihvaćen je akcijski plan za e-upravu i radnje predviđene u njemu.

(2)	Stoga je potrebno da Komisija osnuje skupinu stručnjaka sastavljenu od nadležnih tijela država članica, koji su nadležni za područje e-uprave i da utvrdi njezine zadaće i strukturu.

(3)	Osobni podaci trebali bi se obrađivati u skladu s Uredbom (EZ) br. 45/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2000. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka u institucijama i tijelima Zajednice i o slobodnome kretanju takvih podataka (4),

ODLUČILA JE:

Članak 1.

Komisija osniva „stručnu skupinu za e-upravu”, dalje u tekstu „skupina za e-upravu”.

Članak 2.

Zadaće

Zadaće skupine jesu:

—	savjetovati Komisiju o strateškim pitanjima e-uprave u kontekstu akcijskog plana za e-upravu te davati doprinos i predlagati potrebne prilagodbe prioriteta, ciljeva i aktivnosti na temelju srednjoročnog vrednovanja provedbe akcijskog plana za e-upravu,

—	pomagati Komisiji u utvrđivanju zajedničkih ciljeva za države članice za relevantne aktivnosti iz akcijskog plana,

—	predstavljati forum za strateške rasprave i za razmjenu iskustava, za sve uključene službe Komisije,

—	razmjenjivati mišljenja o pitanjima koja proizlaze iz nacionalnih strategija o e-upravi, u područjima obuhvaćenim akcijskim planom za e-upravu, u odnosu na ostvarivanje njegovih ciljeva,

—	osigurati forum kroz koji države članice obavješćuju Komisiju o napretku provedbe akcijskog plana u svojim zemljama.

„Skupina za e-upravu” surađuje putem Komisije sa „skupinom na visokoj razini za digitalnu agendu” s ciljem osiguranja optimalne provedbe aktivnosti e-uprave.

„Skupina za e-upravu” također surađuje i koordinira putem Komisije s Odborom za program ISA (5).

Članak 3.

Savjetovanje

Komisija se može savjetovati sa „skupinom za e-upravu” o bilo kojem pitanju u vezi s provedbom akcijskog plana za e-upravu.

Članak 4.

Sastav - imenovanje

1. „Skupina za e-upravu” sastoji se od nadležnih tijela država članica. Svako tijelo države članice imenuje jednog predstavnika na visokoj razini. Predstavnici su odgovorni za nacionalne strategije e-uprave, u stanju su osigurati odgovarajuću koordinaciju između nacionalnih tijela javne vlasti uključenih u razna područja obuhvaćena akcijskom planom za e-upravu. Predstavnike država članica mogu pratiti odgovarajući kolege ovisno o temi rasprave, ne dovodeći u pitanje pravila primjenjiva za naknadu troškova sastanaka.

2. Članovi se imenuju za vrijeme trajanja akcijskog plana 2011.-2015.

3. Može se predvidjeti imenovanje istog broja zamjenika kao članova. Zamjenici se imenuju pod istim uvjetima kao članovi; zamjenici automatski zamjenjuju sve članove koji su odsutni ili spriječeni.

4. Članovi koji više ne mogu učinkovito doprinijeti raspravama skupine, koji daju ostavku ili koji ne ispunjavaju uvjete iz stavka 3. ovog članka ili članka 339. Ugovora mogu se zamijeniti za ostatak svojeg mandata.

5. Imena imenovanih predstavnika objavljuju se u Registru stručnih skupina Komisije i drugih sličnih subjekata („Registar”) i na internetskoj stranici e-uprave http://ec.europa.eu/information_society/activities/egovernment/index_en.htm.

Članak 5.

Djelovanje

1. „Skupinom za e-upravu” predsjedava predstavnik Komisije.

2. Predstavnik Komisije može pozvati stručnjake izvan skupine s posebnom kompetencijom o temi dnevnog reda da sudjeluju u radu skupine na ad hoc osnovi. Osim toga, predstavnik Komisije može dati status promatrača zemljama članicama EGP-a i EFTA-e i zemljama pristupnicama. U tom slučaju nadležna tijela tih zemalja imenuju po jednog predstavnika na visokoj razini.

3. Članovi stručnih skupina i njihovi predstavnici, kao i pozvani stručnjaci i promatrači, moraju se pridržavati obveza profesionalne tajnosti utvrđenih Ugovorima i njihovim provedbenim pravilima, kao i pravila Komisije o sigurnosti u pogledu zaštite klasificiranih informacija Europske unije, utvrđenih u Prilogu Odluci Komisije 2001/844/EZ, EZUČ, Euratom (6). Ako oni ne poštuju ove obveze, Komisija može poduzeti sve odgovarajuće mjere.

4. Sastanci „skupine za e-upravu” održavaju se u prostorima Komisije. Komisija osigurava usluge tajništva. Ostali dužnosnici Komisije s interesom za postupak mogu prisustvovati sastancima skupine i njezinih podskupina.

5. Skupina donosi poslovnik na temelju standardnih poslovnika za stručne skupine (7).

6. Komisija objavljuje relevantne informacije o aktivnostima koje provodi skupina tako da ih uključuje u Registar ili putem poveznice iz Registra na namjenske internetske stranice.

Članak 6.

Troškovi sastanaka

1. Sudionicima u radu skupine ne plaća se naknada za posao koji obavljaju.

2. Putne troškove i dnevnice sudionika u radu skupine nadoknađuje Komisija u skladu s odredbama koje su na snazi u Komisiji.

3. Ti se troškovi nadoknađuju u granicama raspoloživih sredstava dodijeljenih u okviru godišnjeg postupka za dodjelu sredstava.

Članak 7.

Primjenjivost

Ova se Odluka primjenjuje do 31. prosinca 2015.

Sastavljeno u Bruxellesu 26. siječnja 2012.

Za Komisiju

Neelie KROES

Potpredsjednica

(1) Ref. COM(2010) 743.

(2) Ref. na Deklaraciju iz Malmöa: http://www.egov2009.se/wp-content/uploads/Ministerial-Declaration-on-eGovernment.pdf

(3) Zaključci Vijeća o europskom akcijskom planu za e-upravu za razdoblje 2011.-2015., 3093. sastanak Vijeća za promet, telekomunikacije i energiju – samo telekomunikacijske točke - Bruxelles, 27. svibnja 2011.

(4) SL L 8, 12.1.2001., str. 1.

(5) ISA: Program o „interoperabilnim rješenjima za europsku javnu upravu”, Odluka br. 922/2009/EZ.

(6) Odluka Komisije od 29. studenoga 2001. o izmjeni njezina Poslovnika (SL L 317, 3.12.2001., str. 1.).

(7) Prilog IV. SEC(2010) 1360.

01/Sv. 16

Službeni list Europske unije

298

32012D0223(01)

C 053/9

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

ODLUKA KOMISIJE

od 21. veljače 2012.

o osnivanju stručne skupine za kaznenu politiku EU-a

(2012/C 53/05)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

budući da:

(1)	Unija, u skladu s člankom 67. stavkom 3. Ugovora, nastoji osigurati visoku razinu sigurnosti kroz mjere za sprečavanje i suzbijanje kriminala i, ako je potrebno, putem usklađivanja kaznenih zakona.

(2)

Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija od 20. rujna 2011.„Ususret kaznenoj politici EU-a - osiguravanje učinkovite provedbe politika EU-a putem kaznenog prava” (1) naglašava važnost razvijanja usklađene i dosljedne kaznene politike EU koju bi trebalo podržati putem rasprava u stručnoj skupini.

(3)	Stoga je potrebno osnovati skupinu stručnjaka u području kaznenog prava EU-a i utvrditi njezine zadaće i strukturu.

(4)

Skupina bi trebala podržati rad Komisije na razvoju kaznene politike EU-a i davati savjete o svim povezanim pitanjima. Skupina bi također trebala savjetovati o prikupljanju činjeničnih dokaza za procjenu jesu li mjere kaznenog zakona EU prijeko potrebne kako bi se osigurala učinkovita provedba politike Unije.

(5)	Skupina bi se trebala sastojati od 20 visoko kvalificiranih stručnjaka, imenovanih u osobnom svojstvu i uravnoteženo zastupljenih u smislu stručnog obrazovanja i geografskih regija.

(6)	Mandat članova grupe trebao bi biti na tri godine i trebao bi biti obnovljiv.

(7)	Trebalo bi utvrditi pravila o objavi podataka od strane članova skupine.

(8)	Osobni podaci koji se odnose na članove skupine trebali bi se obrađivati u skladu s Uredbom (EZ) br. 45/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2000. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka u institucijama i tijelima Zajednice i o slobodnom kretanju takvih podataka (2),

DONIJELA JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Predmet

Osniva se stručna skupina za kaznenu politiku EU-a, dalje u tekstu „skupina”.

Članak 2.

Zadaće

Zadaće su skupine savjetovati Komisiju o materijalnom kaznenom pravu u kontekstu razvoja kaznene politike EU-a. To posebno uključuje savjete o bilo kojem pravnom pitanju koje može proizaći u tom kontekstu i također se odnosi na prikupljanje činjeničnih dokaza za procjenu jesu li mjere kaznenog zakona EU prijeko potrebne kako bi se osigurala učinkovita provedba politike Unije, uz savjetovanje s postojećim stručnim skupinama u područjima predmetne politike.

Članak 3.

Savjetovanje

Komisija se može savjetovati sa skupinom o bilo kojem pitanju koje se odnosi na razvoj kaznene politike EU-a.

Članak 4.

Članstvo - imenovanje

1. Skupina se sastoji od najviše 20 članova. Članovi su pojedinci imenovani u osobnom svojstvu.

2. Članove imenuje glavni direktor Glavne uprave za pravosuđe između stručnjaka s iznimnom kompetencijom u području kaznenog prava. Postupak izbora članova provodi se tako da se osigura visoka razina stručnosti i, što je više moguće, odgovarajuća ravnoteža u smislu raspona kompetencija, geografskog podrijetla i spola, uzimajući u obzir posebne zadaće stručne skupine i vrstu potrebne stručnosti.

3. Skupina uključuje stručnjake iz znanstvenih i istraživačkih institucija, kao i pravnika praktičara.

4. Članovi se imenuju u osobnom svojstvu na mandat od tri godine. Prihvaćanjem članstva u skupini, članovi se obvezuju djelovati neovisno i u javnom interesu. Ako dođe do sukoba interesa pojedinog stručnjaka, službe Komisije mogu isključiti tog stručnjaka iz skupine ili iz pojedinog sastanka skupine ili mogu odlučiti da se taj stručnjak mora suzdržati od rasprave o predmetnim točkama na dnevnom redu. Članovi skupine ostaju na dužnosti do zamjene ili do kraja mandata. Njihov mandat može se obnoviti.

5. Članovi koji više ne mogu učinkovito doprinijeti raspravama skupine, koji daju ostavku ili koji ne ispunjavaju uvjete iz stavka 3. ovog članka ili članka 339. Ugovora, mogu se zamijeniti za ostatak svog mandata.

6. Imena članova se objavljuju u Registru stručnih skupina Komisije i drugih sličnih subjekata (dalje u tekstu „Registar”) i na internetskoj stranici Glavne uprave za pravosuđe. Osobni podaci članova prikupljaju se, obrađuju i objavljuju u skladu s Uredbom (EZ) br 45/2001.

Članak 5.

Djelovanje

1. Skupinom predsjedava predstavnik Komisije.

2. U dogovoru s Komisijom, mogu se osnovati podskupine za razmatranje pojedinih pitanja na temelju nadležnosti koju je uspostavila skupina. Takve se podskupine raspuštaju čim završe svoje mandate.

3. Predstavnik Komisije može pozvati stručnjake izvan skupine s posebnom kompetencijom o temi dnevnog reda da sudjeluju u radu skupine ili podskupine na ad hoc osnovi. Osim toga, predstavnik Komisije može dati status promatrača pojedincima, organizacijama kako je utvrđeno u Pravilu 8. stavku 3. horizontalnih pravila o stručnim skupinama i zemljama kandidatkinjama.

4. Članovi skupine, kao i pozvani stručnjaci i promatrači, moraju se pridržavati obveza profesionalne tajnosti utvrđenih Ugovorima i njihovim provedbenim pravilima, kao i pravila Komisije o sigurnosti u pogledu zaštite klasificiranih informacija Europske unije, utvrđenim u Prilogu Odluke Komisije 2001/844/EZ/EZUČ/Euratom (3). Ako oni ne poštuju ove obveze, Komisija može poduzeti sve odgovarajuće mjere.

5. Komisija pruža usluge tajništva skupini.

6. Skupina može usvojiti poslovnik na temelju standardnih poslovnika za stručne skupine.

7. Komisija objavljuje relevantne informacije o radnjama koje provodi skupina tako da ih uključuje u Registar ili putem poveznice iz Registra na namjensku internetsku stranicu.

Članak 6.

Troškovi sastanaka

1. Sudionicima u radu skupine ne plaća se naknada za posao koji obavljaju.

2. Putne troškove i dnevnice članova u vezi s radom skupine nadoknađuje Komisija u skladu s odredbama koje su na snazi u Komisiji.

3. Ti se troškovi nadoknađuju u granicama raspoloživih sredstava dodijeljenih u okviru godišnjeg postupka za dodjelu sredstava.

Članak 7.

Stupanje na snagu

Ova Odluka stupa na snagu na dan objave u Službenom listu Europske unije.

Sastavljeno u Bruxellesu 21. veljače 2012.

Za Komisiju

Viviane REDING

Potpredsjednica

(1) COM(2011.) 573 konačni.

(2) Uredba (EZ) br. 45/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2000. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka u institucijama i tijelima Zajednice i o slobodnom kretanju takvih podataka (SL L 8, 12.1.2001., str. 1.).

(3) Odluka Komisije od 29. studenoga 2001. o izmjeni njezina unutarnjeg Poslovnika (SL L 317, 3.12.2001., str. 1.).

01/Sv. 16

Službeni list Europske unije

300

32012D0061

L 030/19

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

ODLUKA VIJEĆA

od 27. siječnja 2012.

o izmjeni Odluke 1999/70/EZ o vanjskim revizorima nacionalnih središnjih banaka s obzirom na vanjske revizore De Nederlandsche Bank

(2012/61/EU)

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Protokol o Statutu Europskog sustava središnjih banaka i Europske središnje banke koji je priložen Ugovoru o Europskoj uniji i Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 27. stavak 1.,

uzimajući u obzir Preporuku Europske središnje banke od 9. prosinca 2011. Vijeću Europske unije o vanjskim revizorima De Nederlandsche Bank (ESB/2011/22) (1),

budući da:

(1)	Reviziju računa Europske središnje banke (ESB) i nacionalnih središnjih banaka Eurosustava trebaju obavljati neovisni vanjski revizori koje preporuči Upravno vijeće ESB-a i odobri Vijeće Europske unije.

(2)	Mandat sadašnjih vanjskih revizora De Nederlandsche Bank završio je nakon revizije za financijsku godinu 2011. Stoga je potrebno imenovati vanjske revizore od financijske godine 2012.

(3)	De Nederlandsche Bank odabrala je Deloitte Accountants BV kao svoje vanjske revizore za financijske godine od 2012. do 2018.

(4)	Upravno vijeće ESB-a preporučilo je da se Deloitte Accountants BV imenuju kao vanjski revizori De Nederlandsche Bank za financijske godine od 2012. do 2018.

(5)	Primjereno je poštovati preporuku Upravnog vijeća ESB-a i izmijeniti Odluku Vijeća 1999/70/EZ (2) na odgovarajući način,

DONIJELO JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Članak 1. stavak 8. Odluke 1999/70/EZ zamjenjuje se sljedećim:

„8. Deloitte Accountants BV odobravaju se kao vanjski revizori De Nederlandsche Bank za financijske godine od 2012. do 2018.”.

Članak 2.

Ova Odluka proizvodi pravne učinke od dana objave.

Članak 3.

Ova je Odluka upućena Europskoj središnjoj banci.

Sastavljeno u Bruxellesu 27. siječnja 2012.

Za Vijeće

Predsjednik

N. WAMMEN

(1) SL C 367, 16.12.2011., str. 1.

(1) SL L 315, 2.12.2009., str. 48.

01/Sv. 16

Službeni list Europske unije

301

32012D0151

L 077/17

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

ODLUKA EUROPSKOG VIJEĆA

od 1. ožujka 2012.

o izboru predsjednika Europskog vijeća

(2012/151/EU)

EUROPSKO VIJEĆE,

uzimajući u obzir Ugovor o Europskoj uniji, a posebno njegov članak 15. stavak 5.,

budući da:

(1)	Odlukom Europskog vijeća 2009/879/EU (1) od 1. prosinca 2009. g. Herman VAN ROMPUY izabran je za predsjednika Europskog vijeća za razdoblje od 1. prosinca 2009. do 31. svibnja 2012.

(2)	U skladu s Ugovorom, nositelj funkcije predsjednika Europskog vijeća može biti jednom ponovno izabran,

DONIJELO JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

G. Herman VAN ROMPUY ponovno je izabran za predsjednika Europskog vijeća za razdoblje od 1. lipnja 2012. do 30. studenoga 2014.

Članak 2.

O ovoj Odluci g. Hermana VAN ROMPUYA obavješćuje glavni tajnik Vijeća.

Ona se objavljuje u Službenom listu Europske unije.

Sastavljeno u Bruxellesu 1. ožujka 2012.

Za Europsko vijeće

Predsjednik

H. VAN ROMPUY

01/Sv. 16

Službeni list Europske unije

302

32012D0177

L 090/21

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

ODLUKA VIJEĆA

od 19. ožujka 2012.

o izmjeni Odluke 1999/70/EZ o vanjskim revizorima nacionalnih središnjih banaka s obzirom na vanjske revizore Bank of Greece

(2012/177/EU)

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Protokol br. 4 o Statutu Europskog sustava središnjih banaka i Europske središnje banke koji je priložen Ugovoru o Europskoj uniji i Ugovoru o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 27. stavak 1.,

uzimajući u obzir Preporuku ESB/2012/1 Europske središnje banke od 10. veljače 2012. Vijeću Europske unije o vanjskim revizorima Bank of Greece (1),

budući da:

(1)	Reviziju računa Europske središnje banke (ESB) i nacionalnih središnjih banaka Eurosustava trebaju obavljati neovisni vanjski revizori koje preporuči Upravno vijeće ESB-a i odobri Vijeće Europske unije.

(2)	Mandat sadašnjih vanjskih revizora Bank of Greece završava nakon revizije za financijsku godinu 2011. Stoga je potrebno imenovati vanjske revizore od financijske godine 2012.

(3)	Bank of Greece odabrala je KPMG Certified Auditors A. E. za svojeg vanjskog revizora za financijske godine od 2012. do 2016.

(4)	Upravno vijeće ESB-a preporučilo je da se KPMG Certified Auditors A. E. imenuje vanjskim revizorom Bank of Greece za financijske godine od 2012. do 2016.

(5)	Primjereno je poštovati preporuku Upravnog vijeća ESB-a i u skladu s tim izmijeniti Odluku Vijeća 1999/70/EZ (2),

DONIJELO JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Članak 1. stavak 12. Odluke 1999/70/EZ zamjenjuje se sljedećim:

„12. KPMG Certified Auditors A. E odobrava se kao vanjski revizor Bank of Greece za financijske godine od 2012. do 2016.”.

Članak 2.

Ova Odluka proizvodi pravne učinke od dana objave.

Članak 3.

Ova je Odluka upućena Europskoj središnjoj banci.

Sastavljeno u Bruxellesu 19. ožujka 2012.

Za Vijeće

Predsjednica

M. GJERSKOV

(1) SL C 48, 18.2.2012., str. 1.

(1) SL C 93, 30.3.2012., str. 1.

01/Sv. 16

Službeni list Europske unije

303

32012D0280

L 137/5

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

ODLUKA VIJEĆA

od 15. svibnja 2012.

o izmjeni Odluke 1999/70/EZ o vanjskim revizorima nacionalnih središnjih banaka s obzirom na vanjske revizore Banque de France

(2012/280/EU)

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Protokol (br. 4) o Statutu Europskog sustava središnjih banaka i Europske središnje banke koji je priložen Ugovoru o Europskoj uniji i Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 27. stavak 1.,

uzimajući u obzir Preporuku Europske središnje banke od 23. ožujka 2012. Vijeću Europske unije o vanjskim revizorima Banque de France (ESB/2012/5) (1),

budući da:

(1)	Reviziju računa Europske središnje banke (ESB) i nacionalnih središnjih banaka Eurosustava trebaju obavljati neovisni vanjski revizori koje preporuči Upravno vijeće ESB-a i odobri Vijeće Europske unije.

(2)	Mandat sadašnjih vanjskih revizora Banque de France završava nakon revizije za financijsku godinu 2011. Stoga je potrebno imenovati vanjske revizore od financijske godine 2012.

(3)	Banque de France odabrala je Deloitte & Associés i KPMG SA kao svoje vanjske revizore te BEAS i KPMG Audit FS I SAS kao zamjenske revizore za financijske godine od 2012. do 2017.

(4)	Upravno vijeće ESB-a preporučilo je da se Deloitte & Associés i KPMG SA zajednički imenuju kao vanjski revizori Banque de France te da se BEAS imenuje kao zamjenski revizor Deloitte & Associés, a KPMG Audit FS I SAS KPMG kao zamjenski revizor KPMG SA za financijske godine od 2012. do 2017.

(5)	Primjereno je poštovati preporuku Upravnog vijeća ESB-a i u skladu s tim izmijeniti Odluku Vijeća 1999/70/EZ (2),

DONIJELO JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Članak 1. stavak 4. Odluke 1999/70/EZ zamjenjuje se sljedećim:

„4. Deloitte & Associés i KPMG SA odobravaju se kao vanjski revizori Banque de France za financijske godine od 2012. do 2017.

BEAS se odobrava kao zamjenski revizor Deloitte & Associés, a KPMG Audit FS I SAS kao zamjenski revizor KPMG SA za financijske godine od 2012. do 2017.”

Članak 2.

Ova Odluka proizvodi pravne učinke od dana objave.

Članak 3.

Ova je Odluka upućena Europskoj središnjoj banci.

Sastavljeno u Bruxellesu 15. svibnja 2012.

Za Vijeće

Predsjednica

M. VESTAGER

(1) SL C 161, 7.6.2012., str. 1.

01/Sv. 16

Službeni list Europske unije

304

32012D0444

L 202/21

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

ODLUKA VIJEĆA

od 24. srpnja 2012.

o izmjeni Odluke 1999/70/EZ o vanjskim revizorima nacionalnih središnjih banaka s obzirom na vanjske revizore Banke Slovenije

(2012/444/EU)

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Preporuku Europske središnje banke ESB/2012/9 od 1. lipnja 2012. Vijeću Europske unije o vanjskim revizorima Banke Slovenije (1),

budući da:

(1)	Reviziju računa Europske središnje banke (ESB) i nacionalnih središnjih banaka Eurosustava trebaju obavljati neovisni vanjski revizori koje preporuči Upravno vijeće ESB-a i odobri Vijeće Europske unije.

(2)	Mandat sadašnjih vanjskih revizora Banke Slovenije završava nakon revizije za financijsku godinu 2011. Stoga je potrebno imenovati vanjske revizore od financijske godine 2012.

(3)	Banka Slovenije odabrala je Deloitte reviziju d.o.o. za svojeg vanjskog revizora za financijske godine od 2012. do 2014.

(4)	Upravno vijeće ESB-a preporučilo je da se Deloitte revizija d.o.o. imenuje vanjskim revizorom Banke Slovenije za financijske godine od 2012. do 2014.

(5)	Primjereno je poštovati preporuku Upravnog vijeća ESB-a i u skladu s tim izmijeniti Odluku Vijeća 1999/70/EZ (2),

DONIJELO JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Članak 1. stavak 13. Odluke 1999/70/EZ zamjenjuje se sljedećim:

„13. Deloitte revizija d.o.o. odobrava se kao vanjski revizor Banke Slovenije za financijske godine od 2012. do 2014.”.

Članak 2.

Ova Odluka proizvodi učinke od dana objave.

Članak 3.

Ova je Odluka upućena Europskoj središnjoj banci.

Sastavljeno u Bruxellesu 24. srpnja 2012.

Za Vijeće

Predsjednik

A. D. MAVROYIANNIS

(1) SL C 286, 22.9.2012., str. 1.

01/Sv. 16

Službeni list Europske unije

305

32012D0703

L 319/6

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

ODLUKA VIJEĆA

od 13. studenoga 2012.

o izmjeni Odluke 1999/70/EZ o vanjskim revizorima nacionalnih središnjih banaka s obzirom na vanjske revizore Central Bank of Ireland

(2012/703/EU)

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Protokol (br. 4) o Statutu Europskog sustava središnjih banaka i Europske središnje banke, koji je priložen Ugovoru o Europskoj uniji i Ugovoru o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 27. stavak 1.,

uzimajući u obzir Preporuku Europske središnje banke od 14. rujna 2012. Vijeću Europske unije o vanjskim revizorima Central Bank of Ireland (ESB/2012/20) (1),

budući da:

(1)	Reviziju računa Europske središnje banke (ESB) i nacionalnih središnjih banaka Eurosustava trebaju obavljati neovisni vanjski revizori koje preporuči Upravno vijeće ESB-a i odobri Vijeće Europske unije.

(2)	Mandat trenutačnih vanjskih revizora Central Bank of Ireland istječe nakon revizije za financijsku godinu 2011. Stoga je potrebno imenovati vanjske revizore od financijske godine 2012.

(3)	Central Bank of Ireland odabrala je RSM Farrell Grant Sparks za svojeg vanjskog revizora za financijske godine od 2012. do 2016.

(4)	Upravno vijeće ESB-a preporučilo je da se RSM Farrell Grant Sparks imenuje vanjskim revizorom Central Bank of Ireland za financijske godine od 2012. do 2016.

(5)	Primjereno je poštovati preporuku Upravnog vijeća ESB-a te u skladu s tim izmijeniti Odluku Vijeća 1999/70/EZ (2),

DONIJELO JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Članak 1. stavak 5. Odluke 1999/70/EZ zamjenjuje se sljedećim:

„5. RSM Farrell Grant Sparks odobrava se kao vanjski revizor Central Bank of Ireland.”

Članak 2.

Ova Odluka proizvodi učinke od dana objave.

Članak 3.

Ova je Odluka upućena Europskoj središnjoj banci.

Sastavljeno u Bruxellesu 13. studenoga 2012.

Za Vijeće

Predsjednik

V. SHIARLY

(1) SL C 37, 9.2.2013., str. 1.

01/Sv. 16

Službeni list Europske unije

306

32013D0037

L 016/16

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

ODLUKA VIJEĆA

od 14. siječnja 2013.

o izmjeni Poslovnika Vijeća

(2013/37/EU)

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o Europskoj uniji,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir članak 2. stavak 2. Priloga III. Poslovniku Vijeća (1),

budući da:

(1)

Člankom 3. stavkom 3. prvim i četvrtim podstavkom Protokola (br. 36) o prijelaznim odredbama priloženog Ugovorima predviđeno je da, do 31. listopada 2014., kada Vijeće kvalificiranom većinom donosi akt i ako to član Vijeća zatraži, treba potvrditi da države članice koje čine kvalificiranu većinu predstavljaju najmanje 62 % ukupnog stanovništva Unije.

(2)	Taj se postotak izračunava u skladu s podacima o broju stanovnika utvrđenima u članku 1. Priloga III. Poslovniku Vijeća (dalje u tekstu: „Poslovnik”).

(3)	Člankom 2. stavkom 2. Priloga III. Poslovniku predviđeno je da, s učinkom od 1. siječnja svake godine, Vijeće treba, u skladu s podacima raspoloživima Statističkom uredu Europske unije 30. rujna prethodne godine, izmijeniti podatke navedene u članku 1. tog Priloga.

(4)	Poslovnik bi stoga trebalo za 2013. na odgovarajući način izmijeniti,

DONIJELO JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Članak 1. Priloga III. Poslovniku zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 1.

Za potrebe provedbe članka 16. stavka 5. UEU-a i članka 3. stavaka 3. i 4. Protokola (br. 36) o prijelaznim odredbama priloženog Ugovorima, ukupan broj stanovnika svake države članice za razdoblje od 1. siječnja 2013. do 31. prosinca 2013. iznosi kako slijedi:

Država članica	Stanovništvo (× 1 000)
Njemačka	81 843,7
Francuska	65 397,9
Ujedinjena Kraljevina	62 989,6
Italija	60 820,8
Španjolska	46 196,3
Poljska	38 538,4
Rumunjska	21 355,8
Nizozemska	16 730,3
Grčka	11 290,9
Belgija	11 041,3
Portugal	10 541,8
Češka	10 505,4
Mađarska	9 957,7
Švedska	9 482,9
Austrija	8 443,0
Bugarska	7 327,2
Danska	5 580,5
Slovačka	5 404,3
Finska	5 401,3
Irska	4 582,8
Litva	3 007,8
Slovenija	2 055,5
Latvija	2 041,8
Estonija	1 339,7
Cipar	862,0
Luksemburg	524,9
Malta	416,1
Ukupno	503 679,7
Prag (62 %)	312 281,4”

Članak 2.

Ova Odluka stupa na snagu na dan objave u Službenom listu Europske unije.

Primjenjuje se od 1. siječnja 2013.

Sastavljeno u Bruxellesu 14. siječnja 2013.

Za Vijeće

Predsjednik

E. GILMORE

(1) Odluka Vijeća 2009/937/EU od 1. prosinca 2009. o donošenju Poslovnika Vijeća (SL L 325, 11.12.2009 ., str. 35.).

01/Sv. 16

Službeni list Europske unije

308

32013D0127

L 070/6

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

ODLUKA VIJEĆA

od 11. ožujka 2013.

o izmjeni Odluke 1999/70/EZ o vanjskim revizorima nacionalnih središnjih banaka u pogledu vanjskih revizora Središnje banke Cipra

(2013/127/EU)

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Protokol br. 4 o Statutu Europskog sustava središnjih banaka i Europske središnje banke, koji je priložen Ugovoru o Europskoj uniji i Ugovoru o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 27. stavak 1.,

uzimajući u obzir Preporuku ESB/2013/3 Europske središnje banke od 4. veljače 2013. Vijeću Europske unije o vanjskim revizorima Središnje banke Cipra (1),

budući da:

(1)	Reviziju računa Europske središnje banke (ESB) i nacionalnih središnjih banaka Eurosustava trebaju obavljati neovisni vanjski revizori koje preporuči Upravno vijeće ESB-a i odobri Vijeće Europske unije.

(2)	Mandat sadašnjih vanjskih revizora Središnje banke Cipra istječe nakon revizije za financijsku godinu 2012. Stoga je potrebno imenovati vanjske revizore od financijske godine 2013.

(3)	Središnja banka Cipra odabrala je KPMG Limited za svoje vanjske revizore za financijske godine od 2013. do 2017.

(4)	Upravno vijeće ESB-a preporučilo je imenovanje KPMG Limited vanjskim revizorima Središnje banke Cipra za financijske godine 2013. do 2017.

(5)	Primjereno je slijediti preporuku Upravnog vijeća ESB-a te u skladu s tim izmijeniti Odluku Vijeća 1999/70/EZ (2),

DONIJELO JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Članak 1. stavak 14. Odluke 1999/70/EZ zamjenjuje se sljedećim:

„14. KPMG Limited odobrava se kao vanjski revizor Središnje banke Cipra za financijske godine od 2013. do 2017.”

Članak 2.

Ova Odluka proizvodi učinke od dana objave.

Članak 3.

Ova je Odluka upućena Europskoj središnjoj banci.

Sastavljeno u Bruxellesu 11. ožujka 2013.

Za Vijeće

Predsjednik

E. GILMORE

(1) SL L 278, 8.10.1976., str. 5.

01/Sv. 16

Službeni list Europske unije

309

32013Q0504(01)

L 123/27

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

Revizija Poslovnika Odbora regija

Na svojoj 99. plenarnoj sjednici od 1. veljače 2013. Odbor regija odlučio je zamijeniti pravilo 29. svojeg Poslovnika, koje je usvojeno 3. prosinca 2009. na temelju članka 306. drugog podstavka Ugovora o funkcioniranju Europske unije, kako slijedi:

„Pravilo 29. – Sastav Predsjedništva

Predsjedništvo se sastoji od:

(a)	predsjednika;

(b)	prvog potpredsjednika;

(c)	jednog potpredsjednika po državi članici;

(d)	28 drugih članova;

(e)	predsjednikâ političkih grupa.

Mjesta u Predsjedništvu (osim funkcije predsjednika, prvog potpredsjednika i predsjednikâ političkih grupa) raspodijeljena su među nacionalnim izaslanstvima kako slijedi:

—	tri mjesta: Njemačka, Španjolska, Francuska, Italija, Poljska, Ujedinjena Kraljevina,

—	dva mjesta: Belgija, Bugarska, Hrvatska, Češka, Danska, Irska, Grčka, Litva, Mađarska, Nizozemska, Austrija, Portugal, Rumunjska, Slovačka, Finska, Švedska,

—	jedno mjesto: Estonija, Cipar, Latvija, Luksemburg, Malta, Slovenija.”.

Ova Odluka proizvodi učinke podložno i na dan stupanja na snagu Ugovora o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji, čije je stupanje na snagu predviđeno 1. srpnja 2013.

01/Sv. 16

Službeni list Europske unije

310

32013D0272

L 165/98

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

ODLUKA EUROPSKOG VIJEĆA

od 22. svibnja 2013.

o broju članova Europske komisije

(2013/272/EU)

EUROPSKO VIJEĆE

uzimajući u obzir Ugovor o Europskoj uniji, a posebno njegov članak 17. stavak 5.,

budući da:

(1)

Europsko vijeće na sastancima 11. i 12. prosinca 2008. te 18. i 19. lipnja 2009. primilo je na znanje zabrinutost irskog naroda u vezi s Ugovorom iz Lisabona te je stoga dogovoreno da će, pod uvjetom da Ugovor iz Lisabona stupi na snagu, odluka biti donesena u skladu s potrebnim pravnim postupcima kako bi Komisija nastavila uključivati po jednog državljanina iz svake države članice.

(2)	Odluku o broju članova Komisije trebalo bi donijeti pravodobno prije imenovanja Komisije koja treba preuzeti svoje dužnosti 1. studenoga 2014.

(3)	Trebalo bi preispitivati posljedice ove Odluke,

DONIJELO JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Komisija se sastoji od određenog broja članova, uključujući njezinog predsjednika i visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, koji je jednak broju država članica.

Članak 2.

Europsko vijeće preispituje ovu Odluku s obzirom na njezin učinak na funkcioniranje Komisije dovoljno vremena prije imenovanja prve Komisije nakon datuma pristupanja tridesete države članice ili prije imenovanja Komisije koja nasljeđuje onu koja preuzima svoje dužnosti 1. studenoga 2014., ovisno o tome što je ranije.

Članak 3.

Ova Odluka stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Primjenjuje se od 1. studenoga 2014.

Sastavljeno u Bruxellesu 22. svibnja 2013.

Za Europsko vijeće

Predsjednik

H. VAN ROMPUY

01/Sv. 16

Službeni list Europske unije

311

32013D0299

L 169/69

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

ODLUKA VIJEĆA

od 14. lipnja 2013.

o određivanju razdoblja za osme izbore predstavnika u Europskom parlamentu neposrednim općim izborima

(2013/299/EU, Euratom)

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Akt od 20. rujna 1976. o izboru zastupnika Europskog parlamenta neposrednim općim izborima (1), a posebno njegov članak 11. stavak 2. drugi podstavak,

uzimajući u obzir mišljenje Europskog parlamenta (2),

budući da:

(1)	Vijeće je Odlukom 78/639/Euratom, EZUČ, EEZ od 25. srpnja 1978. o određivanju razdoblja za prve izbore predstavnika u Europskom parlamentu neposrednim općim izborima (3) odredilo razdoblje za ove prve izbore od 7. do 10. lipnja 1979.

(2)	Pokazalo se nemogućim održati osme izbore tijekom odgovarajućeg razdoblja 2014. godine.

(3)	Stoga bi trebalo odrediti drugo izborno razdoblje,

DONIJELO JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Razdoblje iz članka 10. stavka 1. Akta od 20. rujna 1976. o izboru predstavnika u Europskom parlamentu neposrednim općim izborima za osme izbore je od 22. do 25. svibnja 2014.

Članak 2.

Ova Odluka stupa na snagu na dan objave u Službenom listu Europske unije.

Sastavljeno u Luxembourgu 14. lipnja 2013.

Za Vijeće

Predsjednik

R. BRUTON

(2) Mišljenje od 21. svibnja 2013. (još nije objavljeno u Službenom listu).

(3) SL L 205, 29.7.1978., str. 75.

01/Sv. 16

Službeni list Europske unije

312

32013D0325

L 175/55

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

ODLUKA VIJEĆA

od 21. lipnja 2013.

o izmjeni Odluke 1999/70/EZ o vanjskim revizorima nacionalnih središnjih banaka s obzirom na vanjske revizore Suomen Pankki

(2013/325/EU)

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Preporuku ESB/2013/12 Europske središnje banke od 26. travnja 2013. Vijeću Europske unije o vanjskim revizorima Suomen Pankki (1),

budući da:

(1)	Reviziju računa Europske središnje banke (ESB) i nacionalnih središnjih banaka država članica čija je valuta euro trebaju obavljati neovisni vanjski revizori koje preporuči Upravno vijeće ESB-a i odobri Vijeće Europske unije.

(2)	Mandat vanjskog revizora Suomen Pankki završio je nakon revizije za financijsku godinu 2012. Stoga je potrebno imenovati vanjskog revizora od financijske godine 2013.

(3)	Suomen Pankki je za svog vanjskog revizora za financijske godine od 2013. do 2019. odabrao PricewaterhouseCoopers Oy.

(4)	Upravno vijeće ESB-a preporučilo je da se PricewaterhouseCoopers Oy imenuje za vanjskog revizora Suomen Pankki za financijske godine od 2013. do 2019.

(5)	Primjereno je poštovati preporuku Upravnog vijeća ESB-a te u skladu s tim izmijeniti Odluku Vijeća 1999/70/EZ (2),

DONIJELO JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Članak 1. stavak 11. Odluke 1999/70/EZ zamjenjuje se sljedećim:

„11. PricewaterhouseCoopers Oy odobrava se kao vanjski revizor Suomen Pankki za financijske godine od 2013. do 2019.”

Članak 2.

Ova Odluka proizvodi pravne učinke od dana objave.

Članak 3.

Ova je odluka upućena ESB-u.

Sastavljeno u Luxembourgu 21. lipnja 2013.

Za Vijeće

Predsjednik

M. NOONAN

(1) SL C 126, 3.5.2013., str. 1.

(1) SL C 115, 23.4.2013., str. 1.

01/Sv. 16

Službeni list Europske unije

313

32013D0326

L 175/56

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

ODLUKA VIJEĆA

od 21. lipnja 2013.

o izmjeni Odluke 1999/70/EZ o vanjskim revizorima nacionalnih središnjih banaka s obzirom na vanjske revizore Österreichische Nationalbank

(2013/326/EU)

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Preporuku ESB/2013/8 Europske središnje banke od 17. travnja 2013. Vijeću Europske unije o vanjskim revizorima Österreichische Nationalbank (1),

budući da:

(1)	Reviziju računa Europske središnje banke (ESB) i nacionalnih središnjih banaka država članica čija je valuta euro trebaju obavljati neovisni vanjski revizori koje preporuči Upravno vijeće ESB-a i odobri Vijeće Europske unije.

(2)

Slijedom izmjene, Zakon o Österreichische Nationalbank sada predviđa da Österreichische Nationalbank umjesto dvaju vanjskih revizora i dvaju zamjenskih vanjskih revizora svake godine izabire jednog vanjskog revizora i jednog zamjenskog vanjskog revizora. Zamjenski vanjski revizor biti će ovlašten samo u slučaju da vanjski revizor nije u mogućnosti obaviti reviziju.

(3)	Mandati vanjskih revizora i zamjenskih vanjskih revizora Österreichische Nationalbank završili su nakon revizije za financijsku godinu 2012. Stoga je potrebno imenovati vanjske revizore od financijske godine 2013.

(4)	Za financijsku godinu 2013 Österreichische Nationalbank je za svoje vanjske revizore. odabrala KPMG Wirtschaftsprüfungs- und Steuerberatungs AG, a za svoje zamjenske vanjske revizore PwC Wirtschaftsprüfung GmbH.

(5)	Mandati vanjskog revizora i zamjenskog vanjskog revizora obnovljivi su svake godine, pri čemu nijedan mandat ne smije prijeći ukupno trajanje od pet godina.

(6)	Upravno vijeće ESB-a preporučilo je da se KPMG Wirtschaftsprüfungs- und Steuerberatungs AG imenuje za vanjskog revizora, a PwC Wirtschaftsprüfung GmbH za zamjenskog vanjskog revizora Österreichische Nationalbank za financijske godine od 2013. do 2017.

(7)	Primjereno je poštovati preporuku Upravnog vijeća ESB-a te u skladu s tim izmijeniti Odluku Vijeća 1999/70/EZ (2),

DONIJELO JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Članak 1. stavak 9. Odluke 1999/70/EZ zamjenjuje se sljedećim:

„9. KPMG Wirtschaftsprüfungs- und Steuerberatungs AG odobrava se kao vanjski revizor, a PwC Wirtschaftsprüfung GmbH kao zamjenski vanjski revizor Österreichische Nationalbank za financijske godine od 2013. do 2017.”

Članak 2.

Ova Odluka proizvodi pravne učinke od dana objave.

Članak 3.

Ova je Odluka upućena ESB-u.

Sastavljeno u Luxembourgu 21. lipnja 2013.

Za Vijeće

Predsjednik

M. NOONAN