13/Sv. 062

HR

Službeni list Europske unije

1

---

---

/

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

30.09.2013.

---

Uvodna napomena

U skladu s člankom 52. Akta o uvjetima pristupanja Republike Hrvatske i prilagodbama Ugovora o Europskoj uniji, Ugovora o funkcioniranju Europske unije i Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju, potpisanog 9. prosinca 2011., tekstovi akata institucija donesenih prije pristupanja koje su te institucije sastavile na hrvatskom jeziku od dana pristupanja vjerodostojni su pod istim uvjetima kao i tekstovi sastavljeni na sadašnjim službenim jezicima. Tim se člankom također predviđa da se tekstovi objavljuju u Službenom listu Europske unije ako su tekstovi na sadašnjim jezicima tako objavljeni.

U skladu s tim člankom objavljuje se posebno izdanje Službenog lista Europske unije na hrvatskom jeziku, koje sadržava tekstove obvezujućih općih akata. To izdanje obuhvaća akte usvojene u razdoblju od 1952. godine do dana pristupanja.

Objavljeni tekstovi podijeljeni su na 20 poglavlja koja slijede raspored iz Registra važećeg zakonodavstva Europske unije, i to:

01	Opća, financijska i institucionalna pitanja
02	Carinska unija i slobodno kretanje robe
03	Poljoprivreda
04	Ribarstvo
05	Sloboda kretanja radnika i socijalna politika
06	Pravo poslovnog nastana i sloboda pružanja usluga
07	Prometna politika
08	Politika tržišnog natjecanja
09	Porezi
10	Ekonomska i monetarna politika i slobodno kretanje kapitala
11	Vanjski odnosi
12	Energetika
13	Industrijska politika i unutarnje tržište
14	Regionalna politika i koordinacija strukturnih instrumenata
15	Okoliš, potrošači i zaštita zdravlja
16	Znanost, informiranje, obrazovanje i kultura
17	Pravo poduzećâ
18	Zajednička vanjska i sigurnosna politika
19	Područje slobode, sigurnosti i pravde
20	Europa građana

Spomenuti registar, koji vodi Ured za publikacije, dostupan je na internetu (eur-lex.europa.eu) na službenim jezicima Europske unije. Bibliografskoj bilješci svakog akta može se pristupiti putem registra, gdje se mogu pronaći upućivanja na posebno izdanje i na ostale analitičke metapodatke.

Akti objavljeni u posebnom izdanju, uz određene iznimke, objavljuju se u obliku u kojem su bili objavljeni u Službenom listu na izvornim službenim jezicima. Stoga pri uporabi posebnog izdanja treba uzeti u obzir naknadne izmjene, prilagodbe ili odstupanja koje su usvojile institucije, Europska središnja banka ili su predviđene u Aktu o pristupanju.

Iznimno, kad se opsežni tehnički prilozi poslije zamijene novim prilozima, navodi se samo upućivanje na posljednji akt koji zamjenjuje prilog. Takav je slučaj u pojedinim aktima koji sadržavaju popise carinskih oznaka (poglavlje 02), aktima o prijevozu opasnih tvari, aktima o pakiranju i označivanju tih tvari (poglavlja 07 i 13) te nekima od protokola i priloga Sporazumu o Europskom gospodarskom prostoru.

Također, Pravilnik o osoblju objavljuje se kao pročišćeni tekst koji obuhvaća sve izmjene do kraja 2012. godine. Daljnje izmjene objavljuju se u izvornom obliku.

Posebno izdanje sadržava dva sustava numeracije stranica:

i.

izvorna numeracija stranica, zajedno s datumom objave francuskog, talijanskog, njemačkog i nizozemskog izdanja Službenog lista, engleskog i danskog izdanja od 1. siječnja 1973., grčkog izdanja od 1. siječnja 1981., španjolskog i portugalskog izdanja od 1. siječnja 1986., finskog i švedskog izdanja od 1. siječnja 1995., češkog, estonskog, latvijskog, litavskog, mađarskog, malteškog, poljskog, slovačkog i slovenskog izdanja od 1. svibnja 2004. te bugarskog i rumunjskog izdanja od 1. siječnja 2007. U numeraciji stranica postoje praznine jer svi akti objavljeni u to vrijeme nisu objavljeni u posebnom izdanju. Kada se prilikom citiranja akata upućuje na Službeni list, potrebno je navesti stranicu sukladno izvornoj numeraciji;

ii.	numeracija stranica posebnog izdanja neprekinuta je i ne smije se navoditi prilikom citiranja akata.

Do lipnja 1967. numeracija stranica u Službenom listu počinjala je iznova svake godine. Od tada nadalje svaki broj Službenog lista počinje na prvoj stranici.

Od 1. siječnja 1968. Službeni list podijeljen je na dva dijela:

—	Zakonodavstvo („L”),

—	Informacije i objave („C”).

Od 1. veljače 2003. prijašnje ime „Službeni list Europskih zajednica” promijenjeno je, na temelju Ugovora iz Nice, u „Službeni list Europske unije”.

---

13/Sv. 062

HR

Službeni list Europske unije

3

---

31978L0891

---

L 311/21

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

28.09.1978.

---

DIREKTIVA KOMISIJE

od 28. rujna 1978.

o prilagodbi tehničkom napretku priloga direktivama Vijeća 75/106/EEZ i 76/211/EEZ o pretpakovinama

(78/891/EEZ)

KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske ekonomske zajednice,

uzimajući u obzir Direktive Vijeća 71/316/EEZ od 26. srpnja 1971. o usklađivanju zakonodavstava država članica u odnosu na zajedničke odredbe za mjerne instrumente i za metode mjeriteljskog nadzora (1), kako je izmijenjena Aktom o pristupanju (2), a posebno njegovim člancima 17., 18. i 19.,

uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 75/106/EEZ od 19. prosinca 1974. o usklađivanju zakonodavstava država članica u odnosu na pakiranje određenih pretpakovina s tekućinama označenih obujmom (3),

uzimajući u Direktivu Vijeća 76/211/EEZ od 20. siječnja 1976. o usklađivanju zakonodavstava država članica u odnosu na pakiranje određenih pretpakovina označenih masom ili obujmom (4),

budući da je primjena odredbi Direktive 76/211/EEZ pokazala da postoji potreba za revidiranjem podnošljivih negativnih grešaka i klasifikacijom proizvoda;

budući da će jednostavnija klasifikacija proizvoda olakšati njihovu pripremu za prodaju i ponuditi potrošaču veći izvor pretpakiranih proizvoda,

budući da oznake na malim pretpakovinama mogu u nekim slučajevima biti manje od visine propisane direktivama 75/106/EEZ i 76/211/EEZ i još uvijek dovoljno vidljive i čitljive;

budući da moderne metode statističke kontrole omogućavaju smanjenje dijela planova uzimanja uzoraka propisanih navedenim dvjema direktivama;

budući da su mjere propisane ovom Direktivom sukladne mišljenju Odbora o prilagodbi tehničkom napretku Direktiva koje trebaju ukloniti tehničke prepreke trgovini u sektoru mjernih instrumenata,

DONIJELA JE OVU DIREKTIVU:

Članak 1.

Odjeljci 3.1, 4. i 5. Priloga I. Direktivi 75/105/EEZ zamjenjuju se odgovarajućim odjeljcima u Prilogu I. ovoj Direktivi.

Članak 2.

Odjeljci 2.4, 3.1 i 5. Priloga I. Direktivi 76/211/EEZ zamjenjuju se odgovarajućim odjeljcima u Prilogu II. ovoj Direktivi.

Odjeljci 2.5 i 2.6 brišu se.

Članak 3.

Prilozi II. direktivama Vijeća 75/106/EEZ i 76/211/EEZ zamjenjuju se do i uključujući odjeljak 2.2, tekstom navedenom u Prilogu II. ovoj Direktivi.

Članak 4.

1.   Države članice donose i objavljuju zakone i druge propise potrebne za usklađivanje s ovom Direktivom tako da isti stupe na snagu 1. siječnja 1980.

One o tome odmah obavješćuju Komisiju.

2.   Države članice Komisiji dostavljaju tekst odredaba nacionalnog prava koje donesu u području na koje se odnosi ova Direktiva.

Članak 5.

Ova je Direktiva upućena državama članicama.

---

(1)  SL L 202, 6.9.1971., str. 1.

(2)  SL L 73, 27.3.1972., str. 14.

(3)  SL L 42, 15.2.1975., str. 1.

(4)  SL L 46, 21.2.1976., str. 1.

---

PRILOG I.

IZMJENE PRILOGA I. DIREKTIVI VIJEĆA 75/106/EEZ

3.1.   Nominalna količina sadržaja izražena u litrama, centilitrima ili mililitrima i označena brojevima visine najmanje 6 mm ako je nominalna količina sadržaja veća od 100 cl, 4 mm ako je od 100 cl na niže do, ali ne i uključujući 20 cl, 3 mm ako je od 20 cl na niže do, ali ne i uključujući 5 cl, 2 mm ako je manje od 5 cl, iza čega slijedi simbol za korištenu jedinicu mjere ili, kada je to prikladno, naziv jedinice, sukladno Direktivi 71/354/EEZ, kako je izmijenjena Direktivom 76/770/EEZ;

do isteka prijelaznog razdoblja, tijekom kojega je korištenje anglosaksonskih mjernih jedinica koje se javljaju u Prilogu II. Direktivi Vijeća 71/354/EEZ odobreno u Zajednici, oznaku nominalne količine sadržaja izražene u SI jedinicama sukladno prijašnjem stavku može pratiti oznaka jednake vrijednosti u anglosaksonskim (UK) mjernim jedinicama, koja se izračunava na temelju sljedećih faktora za pretvaranje:

jedan mililitar = 0,0352 unce tekućine

jedna litra = 1,760 pinte ili 0,220 galona

Države članice mogu, ondje gdje smatraju potrebnim, ustrajati na upotrebi druge navedene oznake za proizvode koji se prodaju na njihovom području. Oznake u anglosaksonskim (UK) jedinicama su u slovima i brojkama dimenzija koje ne prelaze dimenzije odgovarajućih oznaka u SI jedinicama.

4.   ODGOVORNOST OSOBE KOJA PAKIRA ILI UVOZI

Osoba koja pakira ili uvozi odgovorna je za to da pretpakovine odgovaraju zahtjevima ove Direktive.

Za mjerenje ili provjeravanje količine tekućine sadržane u pretpakiranju, poznate i kao stvarna količina sadržaja, odgovorna je osoba koja pakira ili uvozi. Mjerenje ili provjera vrši se zakonskim mjernim instrumentima koji su prikladni za provođenje potrebnih radnji.

Provjera se može obaviti uzimanjem uzoraka.

Kada stvarna količina tekućine nije izmjerena, provjera koju vrše osobe koje pakiraju organizira se tako da se učinkovito utvrdi nominalna količina predmetne tekućine, sukladno odredbama ove Direktive.

Kako bi se ispunio navedeni zahtjev, osoba koja pakira mora provoditi provjere proizvodnje sukladno postupcima koje su utvrdila nadležna tijela u državama članicama, te ako daje na raspolaganje navedenim vlastima isprave koje sadrže rezultate tih provjera, kako bi potvrdili da su te provjere, zajedno s ispravcima i izmjenama za koje su utvrdile da su potrebni, propisno i točno provedene.

U slučaju da je roba uvezena iz zemalja koje nisu članice EEZ-a, uvoznik može, umjesto mjerenja ili provjeravanja, dostaviti dokaze da je u posjedu svih potrebnih jamstava koje mu omogućavaju da preuzme odgovornost.

Jedna od nekoliko metoda ispunjenja uvjeta u pogledu mjerenja i provjeravanja pri pripravljanju pretpakovine jest korištenje spremnika za mjerenje vrste koja je određena direktivom koja se odnosi na iste i koji su ispunjeni pod uvjetima navedenim u ovoj direktivi i u onoj o mjerenju spremnika boca.

5.   PROVJERE KOJE VRŠE NADLEŽNA TIJELA U PROSTORIJAMA OSOBE KOJA PAKIRA ILI UVOZNIKA ILI NJEGOVOG AGENTA SA SJEDIŠTEM U ZAJEDNICI

Provjere koje trebaju osigurati da su pretpakovine u skladu s odredbama ove Direktive vrše nadležna tijela država članica uzimanjem uzoraka u prostorijama osobe koja pakira ili, ako to nije izvedivo, u prostorijama uvoznika ili njegovog agenta sa sjedištem u Zajednici.

Ovakva statistička provjera uzimanjem uzoraka vrši se u skladu s prihvaćenim metodama inspekcije prihvatljivosti kvalitete. Njezina učinkovitost može se usporediti s učinkovitošću referentne metode određene u Prilogu II.

Stoga, u pogledu kriterija za najmanji prihvatljivi sadržaj, plan uzimanja uzoraka koji koriste države članice smatra se usporedivim s onim prihvaćenim u Prilogu II. ako apscisa 0,10 točke ordinate krivulje radnih obilježja prvoga plana (vjerojatnost prihvatljivosti serije = 0,10) odstupa za manje od 15 % od apscise odgovarajuće točke krivulje radnih obilježja plana uzimanja uzoraka preporučenog u Prilogu II.

U pogledu kriterija za srednju vrijednost koja se izračunava po standardnoj metodi odstupanja, plan uzimanja uzoraka kojeg koriste države članice smatra se usporedivim s onim preporučenim u Prilogu II. ako, uzimajući u obzir krivulju radnih obilježja dvaju planova koji imaju apscisu osi , apscisa 0,10 točke ordinate krivulje prvog plana (vjerojatnost prihvatljivosti serije = 0,10) odstupa za manje od 0,05 od apscise odgovarajuće točke plana uzimanja uzoraka preporučenog u Prilogu II.

---

(1)  m = stvarna srednja vrijednost serije.

---

PRILOG II.

IZMJENE PRILOGA I. DIREKTIVI 76/211/EEZ

2.4.   Utvrđuju se sljedeće dopuštene negativne greške u sadržaju pretpakovine u skladu s donjom tablicom:

Nominalna količina Qn u gramima ili mililitrima	Dopuštena negativna greška
	kao % od Qn	g ili ml
5 do 50	9	—
od 50 do 100	—	4,5
od 100 do 200	4,5	—
od 200 do 300	—	9
od 300 do 500	3	—
od 500 do 1 000	—	15
od 1 000 do 10 000	1,5	—

Pri korištenju tablice, vrijednosti dopuštenih negativnih grešaka u tablici prikazane kao postoci, obračunate u jedinicama težine ili količine, zaokružuju se na najbližu desetinu grama ili mililitra.

3.1.   Nominalna količina (nominalna težina ili nominalna količina) izražena u kilogramima, gramima, litrama, centilitrima ili mililitrima i označena brojevima visine najmanje 6 mm ako nominalna količina premašuje 1 000 g ili 100 cl, 4 mm ako je od i uključujući 1 000 g ili 100 cl na niže do, ali ne i uključujući 200 g ili 20 cl, 3 mm ako je od 200 g ili 20 cl na niže do, ali ne i uključujući 50 g ili 5 cl, 2 mm ako je manje od 50 g ili 5 cl, iza čega slijedi simbol za korištenu jedinicu mjere ili, kada je to prikladno, naziv jedinice, sukladno Direktivi 71/354/EEZ, kako je izmijenjena Direktivom 76/770/EEZ.

Oznake u anglosaksonskim (UK) jedinicama su u slovima i brojkama dimenzija koje ne prelaze dimenzije odgovarajućih oznaka u SI jedinicama.

5.   PROVJERE KOJE VRŠE NADLEŽNA TIJELA U PROSTORIJAMA OSOBE KOJA PAKIRA ILI UVOZNIKA ILI NJEGOVOG AGENTA SA SJEDIŠTEM U ZAJEDNICI

Provjere koje trebaju osigurati da su pretpakovine u suglasnosti s odredbama ove Direktive vrše nadležna tijela država članica uzimanjem uzoraka u prostorijama osobe koja pakira ili, ako to nije izvedivo, u prostorijama uvoznika ili njegovog agenta sa sjedištem u Zajednici.

Ovakva statistička provjera uzimanjem uzoraka vrši se u skladu s prihvaćenim metodama inspekcije prihvatljivosti kvalitete. Njezina učinkovitost može se usporediti s učinkovitošću referentne metode određene u Prilogu II.

Stoga, u pogledu kriterija za najmanji sadržaj, plan uzimanja uzoraka kojeg koriste države članice smatra se usporedivim s onim prihvaćenim u Prilogu II. ako apscisa 0,10 točke ordinate krivulje radnih obilježja prvog plana (vjerojatnost prihvatljivosti serije = 0,10) odstupa za manje od 15 % od apscise odgovarajuće točke krivulje radnih obilježja plana uzimanja uzoraka preporučenog u Prilogu II.

U pogledu kriterija za srednju vrijednost koja se izračunava po standardnoj metodi odstupanja, plan uzimanja uzoraka kojeg koriste države članice smatra se usporedivim s onim preporučenim u Prilogu II. ako, uzimajući u obzir krivulju radnih obilježja dvaju planova koji imaju apscisu osi , apscisa 0,10 točke ordinate krivulje prvog plana (vjerojatnost prihvatljivosti serije = 0,10) odstupa za manje od 0,05 od apscise odgovarajuće točke plana uzimanja uzoraka preporučenog u Prilogu II.

---

(1)  m = stvarna srednja vrijednost serije.

---

PRILOG III.

IZMJENE PRILOGA II. DIREKTIVAMA 75/106/EEZ I 76/211/EEZ

---

13/Sv. 062

HR

Službeni list Europske unije

11

---

31991L0368

---

L 198/16

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

20.06.1991.

---

DIREKTIVA VIJEĆA

od 20. lipnja 1991.

o izmjeni Direktive 89/392/EEZ o usklađivanju zakonodavstava država članica u odnosu na strojeve

(91/368/EEZ)

VIJEĆE EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske ekonomske zajednice, a posebno njegov članak 100.a,

uzimajući u obzir prijedlog Komisije (1),

u suradnji s Europskim parlamentom (2),

uzimajući u obzir mišljenje Gospodarskog i socijalnog odbora (3),

budući da strojevi pretpostavljaju specifične opasnosti zbog svoje pokretljivosti ili zbog svoje sposobnosti podizanja tereta, ili zbog obje te osobine zajedno, moraju zadovoljiti opće zahtjeve zdravlja i sigurnosti propisane u Direktivi 89/392/EEZ (4) te zahtjeve zdravlja i sigurnosti koji se odnose na specifične opasnosti;

budući da za te vrste strojeva nije potrebno predvidjeti druge postupke certifikacije osim onih koji su inicijalno predviđeni u Direktivi 89/392/EEZ;

budući da propisivanje dodatnih osnovnih zahtjeva zdravlja i sigurnosti za specifične opasnosti zbog pokretljivosti i podizanja tereta može biti provedeno izmjenom Direktive 89/392/EEZ koja bi uključila te dodatne odredbe; budući da se te izmjene mogu upotrijebiti kako bi se ispravile određene nepravilnosti u bitnim zahtjevima za zdravlje i sigurnost koje se primjenjuju na sve strojeve;

budući da je potrebno predvidjeti prijelazne odredbe kako bi države članice mogle odobriti stavljanje na tržište ili u upotrebu strojeve proizvedene u skladu s nacionalnim propisima na snazi 31. prosinca 1992.;

budući da je određena oprema ili strojevi obuhvaćena postojećim Direktivama u okviru primjene ove Direktive; budući da je poželjno da jednom Direktivom bude obuhvaćena sva oprema; budući da je stoga poželjno da se odnosne postojeće Direktive stave izvan snage s danom početka primjene ove Direktive,

DONIJELO JE OVU DIREKTIVU:

Članak 1.

Ovim se Direktiva 89/392/EEZ mijenja kako slijedi:

1.

Članak 1. mijenja se kako slijedi: (a) u stavak 2. dodaje se sljedeći podstavak: „ ‚Stroj’ također znači zamjenljivu opremu kojom se mijenja način funkcioniranja stroja koji se stavlja na tržište kako bi ga osoba koja s njom upravlja sama sastavila sa strojem ili nizom različitih strojeva, ili vučnim strojem ako ta oprema nije rezervni dio ili alat”; (b) u stavku 3.: — briše se prva alineja, — druga alineja zamjenjuje se sljedećim: „— oprema za podizanje projektirana i izgrađena za podizanje i/ili pomicanje osoba sa ili bez tereta, osim u slučaju industrijskih vučnih strojeva na kojima je upravljač podignut.”, — u treću alineju dodaje se sljedeća rečenica: „osim ako se radi o stroju koji se koristi za podizanje ili spuštanje tereta,”, — dodaju se sljedeće alineje: „— prijevozna sredstva, tj. vozila ili njihove prikolice koja su namijenjena samo za zračni, cestovni, željeznički i brodski prijevoz putnika te prijevozna sredstva namijenjena za zračni, cestovni, željeznički ili brodski prijevoz roba. Vozila koja se upotrebljavaju u rudarstvu nisu isključena. — morska plovila i pokretne priobalne jedinice zajedno s opremom na tim plovilima ili jedinicama, — žičare za javni ili privatni prijevoz osoba, — traktori za poljoprivredu i šumarstvo kao što je definirano u članku 1. 1 Direktive Vijeća 74/150/EEZ od 4. ožujka 1974. o usklađivanju zakonodavstava država članica koje se odnosi na homologaciju tipa traktora na kotačima za poljoprivredu i šumarstvo (5), kako je zadnje izmijenjena Direktivom 88/297/EEZ (6), — strojevi koji su posebno konstruirani i izrađeni za vojnu ili policijsku namjenu.

2.	U članku 2. stavku 3. prva rečenica „… odredbe ove Direktive” zamjenjuje se „propisi Zajednice koji su na snazi”.

3.	U članku 4. stavak 2. dodaje se sljedeći podstavak: „ ‚Zamjenljiva oprema’, u okviru značenja trećeg podstavka članka 1. stavka 2. smatra se strojevima te u skladu s time mora u svakom slučaju biti obilježena CE oznakom te uz nju mora biti priložena EZ izjava o sukladnosti iz Priloga II. pod (A).”

4.

U članku 8. dodaje se sljedeći stavak: „7.   Obveze propisane u stavku 6. ne primjenjuju se na osobe koje sastavljaju zamjenljivu opremu sa strojem ili vučnim strojem kao što je predviđeno u članku 1., pod uvjetom da su dijelovi kompatibilni te da svaki od sastavnih dijelova sklopljenog stroja nosi CE oznaku sukladnosti te da je uz njega priložena CE izjava o sukladnosti.”

5.

Članak 13. zamjenjuje se sljedećim: „Članak 13. 1.   Države članice donose zakone i druge propise potrebne za usklađivanje s odredbama ove Direktive prije 1. siječnja 1992. One o tome odmah obavješćuju Komisiju. Kad države članice donose ove mjere, te mjere prilikom njihove službene objave sadržavaju uputu na ovu Direktivu ili se uz njih navodi takva uputa. Načine tog upućivanja određuju države članice. Države članice primjenjuju predmetne mjere s učinkom od 1. siječnja 1993., osim u slučaju opreme iz Direktiva 86/295/EEZ (7), 86/296/EEZ (8) i 86/663/EEZ (9) na koje se te mjere primjenjuju od 1. srpnja 1995. 2.   Nadalje, će dopustiti tijekom razdoblja do 31. prosinca 1994., osim u slučaju opreme iz Direktiva 86/295/EEZ, 86/296/EEZ i 86/663/EEZ za koje isto razdoblje završava 31. prosinca 1995., stavljanje na tržište i u upotrebu strojeva u skladu s nacionalnim propisima na snazi na njihovom području 31. prosinca 1992. Direktive 86/295/EEZ, 86/296/EEZ i 86/663/EEZ ne sprječavaju primjenu stavka 1. od 1. srpnja 1995. 3.   Države članice Komisiji dostavljaju tekst odredaba nacionalnoga prava koji donesu u području na koje se odnosi ova Direktiva. 4.   Komisija će prije 1. siječnja 1994. provjeriti napredak učinjen na području standardizacije rada koji se odnosi na ovu Direktivu te predložiti odgovarajuće mjere.

6.

Prilog I. mijenja se kako slijedi: (a) U odjeljak 1.3.7. dodaje se sljedeći stavak: „Potrebno je poduzeti sve mjere kako bi se spriječila neželjena blokada pokretnih dijelova uključenih u rad. U slučajevima kad se unatoč poduzetim mjerama opreza blokada vjerojatno može dogoditi, proizvođač mora osigurati posebne zaštitne uređaje ili alate, priručnik s uputama, a po mogućnosti i oznake na strojevima kako bi se omogućilo sigurno deblokiranje opreme.”; (b) Dodaje se sljedeći odjeljak: „1.6.5.   Čišćenje unutrašnjih dijelova Strojevi moraju biti konstruirani i izrađeni tako da je ne ulazeći u njih moguće očistiti unutrašnje dijelove koji sadrže opasne tvari ili pripravke. Također, sva potrebna deblokiranja moraju biti moguća s vanjske strane. Ako je ulaženje u strojeve apsolutno nemoguće izbjeći, strojevi moraju biti izrađeni tako da se omogući čišćenja uz najmanju opasnost.”; (c) U odjeljak 1.7.0. dodaje se sljedeći stavak: „Ako zdravlje i sigurnost izloženih osoba mogu biti ugroženi zbog pogreške u radu nenadziranih strojeva, ti strojevi moraju biti opskrbljeni odgovarajućim zvučnim ili svjetlosnim signalom upozorenja.”; (d) U odjeljak 1.7.3 dodaju se sljedeći stavci: „Kad se dijelom stroja tijekom upotrebe mora rukovati pomoću opreme za dizanje, njegova masa mora biti označena čitljivo, neizbrisivo i nedvosmisleno. Isti podaci moraju biti i na zamjenljivoj opremi iz članka 1. stavka 2. trećeg podstavka.”; (e) U odjeljak 1.7.4 (a) dodaje se sljedeća alineja: „— kad je to potrebno, osnovne osobine alata koji se mogu ugraditi u stroj.”; (f) U odjeljku 1.7.4. (f) treći se stavak zamjenjuje sljedećim: „Kada se ne primjenjuju usklađene norme, razina zvučne snage mora se mjeriti metodom koja najbolje odgovara stroju.”; (g) Dodaju se odjeljci od 3. do 5.7. navedeni u Prilogu I. ovoj Direktivi.

7.

U Prilogu II. pod (B) nakon druge alineje dodaju se sljedeće alineje: „— kad je to primjereno, naziv i adresu ovlaštenoga tijela i broj CE certifikata o pregledu tipa, — kad je to primjereno, naziv i adresu ovlaštenoga tijela kojemu je dokumentacija predana u skladu s prvom alinejom članka 8. stavka 2. točke (c), — kad je to primjereno, ime i adresu ovlaštenoga tijela koje je provelo ovjeravanje iz druge alineje članka 8. stavka 2. točke (c), — kad je to primjereno, popis usklađenih normi.”

8.	U Prilogu IV. točka 12. zamjenjuje se točkama od 12. do 15. navedenih u Prilogu II. ovoj Direktivi.

Članak 2.

Sljedeće se stavlja izvan snage od 31. prosinca 1994.:

—	Članak 2. i članak 3. Direktive Vijeća 73/361/EEZ od 19. studenoga 1973. o usklađivanju zakona i drugih propisa država članica o potvrđivanju i označivanju žičane užadi, lanaca i kuka (10), kako zadnje izmijenjena Direktivom 76/434/EEZ (11),

—	Direktiva Komisije 76/434/EEZ od 13. travnja 1976. o prilagodbi tehničkom napretku Direktive Vijeća od 19. studenoga 1973. o usklađivanju zakona i drugih propisa država članica o potvrđivanju i označivanju žičane užadi, lanaca i kuka.

Sljedeće se stavlja izvan snage od 31. prosinca 1995.:

—	Direktiva Vijeća 86/295/EEZ od 26. svibnja 1986. o usklađivanju zakonodavstava država članica u odnosu na zaštitnu konstrukciju pri prevrtanju (ROPS) za određene građevinske strojeve (12),

—	Direktiva Vijeća 86/296/EEZ od 26. svibnja 1986. o usklađivanju zakonodavstava država članica u odnosu na konstrukciju za zaštitu od padajućih predmeta (FOPS) za određene građevinske strojeve (13),

—	Direktiva Vijeća 86/663/EEZ od 22. prosinca 1986. o usklađivanju zakonodavstava država članica u odnosu na industrijska vozila na vlastiti pogon (14), kako je zadnje izmijenjena Direktivom 89/240/EEZ (15).

Članak 3.

1.   Države članice donose zakone i druge propise potrebne za usklađivanje s odredbama ove Direktive prije 1. siječnja 1992. One o tome odmah obavješćuju Komisiju.

Kada države članice donose ove mjere, te mjere prilikom njihove službene objave sadržavaju uputu na ovu Direktivu ili se uz njih navodi takva uputa. Načine tog upućivanja određuju države članice.

Države članice primjenjuju te mjere s učinkom od 1. siječnja 1993.

2.   Države članice Komisiji dostavljaju tekst odredaba nacionalnog prava koje donesu u području na koje se odnosi ova Direktiva.

Članak 4.

Ova je Direktiva upućena državama članicama.

---

(1)  SL C 37, 17.2.1990., str. 5 i SL C 268, 24.10.1990., str. 12.

(2)  SL C 175, 16.7.1990., str. 119 i SL C 129, 20.5.1991.

(3)  SL C 168, 10.7.1990., str. 15.

(4)  SL L 183, 29.6.1989., str. 9.

(5)  SL L 84, 28.3.1974., str. 10.

(6)  SL L 126, 20.5.1988., str. 52.”

(7)  SL L 186, 8.7.1986., str. 1.

(8)  SL L 186, 8.7.1986., str. 10.

(9)  SL L 384, 31.12.1986., str. 12.”

(10)  SL L 335, 5.12.1973., str. 51.

(11)  SL L 122, 8.5.1976., str. 20.

(12)  SL L 186, 8.7.1986., str. 1.

(13)  SL L 186, 8.7.1986., str. 10.

(14)  SL L 384, 31.12.1986., str. 12.

(15)  SL L 100, 12.4.1989., str. 1.

---

PRILOG I.

U Prilog I. Direktivi 89/392/EEZ dodaju se odjeljci od 3. do 5.7.:

---

PRILOG II.

Točke od 12. do 15. dodaju se Prilogu IV. Direktivi 89/392/EEZ:

---

13/Sv. 062

HR

Službeni list Europske unije

28

---

31991L0477

---

L 256/51

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

18.06.1991.

---

DIREKTIVA VIJEĆA

od 18. lipnja 1991.

o nadzoru nabave i posjedovanja oružja

(91/477/EEZ)

VIJEĆE EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske ekonomske zajednice, a posebno njegov članak 100.a,

uzimajući u obzir prijedlog Komisije (1),

u suradnji s Europskim parlamentom (2),

uzimajući u obzir mišljenje Gospodarskog i socijalnog odbora (3),

budući da članak 8.a Ugovora predviđa uspostavljanje unutarnjeg tržišta do 31. prosinca 1992.; budući da unutarnje tržište obuhvaća područje bez unutarnjih granica u kojem je osigurano slobodno kretanje roba, osoba, usluga i kapitala u skladu s odredbama Ugovora;

budući da je Europsko vijeće na svojem sastanku u Fontainebleauu 25. i 26. lipnja 1984. izričito postavilo za cilj ukidanje svih policijskih i carinskih formalnosti na unutarnjim granicama Zajednice;

budući da zbog potpunog ukidanja nadzora i formalnosti na unutarnjim granicama Zajednice treba ispuniti određene temeljne uvjete; budući da je Komisija u svojoj Bijeloj knjizi „Završno oblikovanje unutarnjeg tržišta” navela kako ukidanje nadzora sigurnosti predmeta koji se prevoze i osoba, između ostalog, ima za posljedicu i usklađivanje zakonskih propisa o oružju;

budući da ukidanje nadzora posjedovanja oružja na unutarnjim granicama Zajednice zahtijeva donošenje djelotvornih propisa kojima bi se u državama članicama omogućilo provođenje nadzora posjedovanja vatrenog oružja i njegovog prijenosa u drugu državu članicu; budući da stoga treba ukinuti sustavne kontrole na unutarnjim granicama Zajednice;

budući da će uzajamno povjerenje u području zaštite sigurnosti osoba, koje će se među državama članicama ostvariti ovim propisima, biti utoliko veće ako se temelji na djelomično usklađenom zakonodavstvu; budući da bi stoga bilo korisno odrediti kategorije vatrenog oružja čija je nabava i posjedovanje zabranjeno privatnim osobama ili je za isto potrebno ishoditi dozvolu ili ga je potrebno prijaviti;

budući da bi trebalo zabraniti prelazak iz jedne države članice u drugu dok osoba posjeduje oružje; budući da je odstupanje od spomenutog moguće samo ako se usvoji postupak koji državama članicama omogućava da budu obaviještene o unosu vatrenog oružja na njihovo područje;

budući da je potrebno donijeti fleksibilnije propise o lovu i streljaštvu kako bi se izbjeglo otežavanje slobodnog kretanja osoba više no što je potrebno;

budući da Direktiva ne utječe na pravo država članica da poduzimaju mjere za sprečavanje ilegalne trgovine oružjem,

DONIJELO JE OVU DIREKTIVU:

POGLAVLJE I.

Područje primjene

Članak 1.

1.   Za potrebe ove Direktive, pojmovi „oružje” i „vatreno oružje” imaju značenje kako je opisano u Prilogu I. Vatreno oružje se dijeli u kategorije i definira kako je opisano u odjeljku II. toga Priloga.

2.   Za potrebe ove Direktive, „trgovac oružjem” je bilo koja fizička ili pravna osoba koja se u cijelosti ili djelomično bavi izradom, trgovinom, razmjenom, posudbom, popravljanjem ili prepravljanjem vatrenog oružja.

3.   Za potrebe ove Direktive, smatra se da osoba ima boravište u onoj državi koja je navedena kao adresa na dokumentu na temelju kojeg se utvrđuje boravište te osobe, kao što su putovnica ili osobna iskaznica, koji se, prilikom provjere posjedovanja ili nabave, podnose nadležnim tijelima države članice ili trgovcu.

4.   „Europska dozvola za vatreno oružje” je dokument koji nadležna tijela države članice na zahtjev izdaju osobi koja zakonito nabavlja i koristi vatreno oružje. Ovaj dokument vrijedi najviše pet godina. Rok valjanosti se može produžiti. Ako se u dokumentu navodi samo vatreno oružje koje je razvrstano u kategoriju D, maksimalni rok valjanosti istog je deset godina. Sadrži podatke utvrđene u Prilogu II. „Europska dozvola za vatreno oružje” je neprenosiv dokument u kojem se navodi vatreno oružje koje posjeduje i koristi vlasnik dozvole. Dozvola mora uvijek biti u posjedu osobe koja koristi vatreno oružje. Promjene u posjedovanju ili osobinama vatrenog oružja se unose u dozvolu, kao i podaci o gubitku ili krađi vatrenog oružja.

Članak 2.

1.   Ova Direktiva ne dovodi u pitanje primjenu nacionalnih odredaba o nošenju oružja, lovu ili streljaštvu.

2.   Ova Direktiva se, u skladu s nacionalnim zakonodavstvom, ne primjenjuje na oružje ili streljivo koje nabavljaju ili posjeduju oružane snage, policija, državna tijela ili kolekcionari ili tijela koja se bave kulturnim i povijesnim aspektima oružja i koje kao takve priznaje država članica na čijem području imaju svoje sjedište. Direktiva se isto tako ne primjenjuje na komercijalne prijenose bojnog oružja i streljiva.

Članak 3.

Države članice mogu u svom zakonodavstvu usvojiti odredbe koje su strože od onih predviđenih u ovoj Direktivi, pri čemu moraju poštovati prava dodijeljena osobama s boravištem u državama članicama po članku 12. stavku 2.

POGLAVLJE 2.

Usklađivanje zakonodavstva koje se odnosi na vatreno oružje

Članak 4.

Barem u vezi s kategorijama A i B svaka država članica će uvjetovati obavljanje djelatnosti trgovca oružjem na svom području izdavanjem dozvole na temelju najmanje jedne provjere privatnog i profesionalnog integriteta trgovca oružjem. Kada se radi o pravnoj osobi, provjeravat će se osoba koja vodi poduzeće. U vezi s kategorijama C i D, svaka država članica, koja ne uvjetuje obavljanje djelatnosti trgovca oružjem izdavanjem dozvole, zahtijevat će prijavu djelatnosti.

Od svakog trgovca oružjem će se tražiti vođenje registra u koji se unose podaci o svom vatrenom oružju razvrstanom u kategorije A, B i C koje primi ili ustupi, uključujući i takve pojedinosti kojima se omogućava identifikacija oružja, posebno njegovog tipa, marke, modela, kalibra i serijskog broja te imena i adresa dobavljača i osobe koja nabavlja oružje. Države članice će redovito provjeravati ispunjava li trgovac oružjem svoje obveze. Trgovac oružjem je registar obvezan čuvati pet godina, čak i nakon prestanka bavljenja svojom djelatnošću.

Članak 5.

Ne dovodeći u pitanje članak 3., države članice dozvoljavaju nabavljanje i posjedovanje vatrenog oružja razvrstanog u kategoriju B samo osobama koje za to imaju opravdan razlog i:

(a)	koje imaju 18 ili više godina, osim za lov ili streljaštvo;

(b)	za koje nije vjerojatno da će ugroziti sebe, javni red ili javnu sigurnost.

Ne dovodeći u pitanje članak 3., države članice će dozvoliti posjedovanje vatrenog oružja razvrstanog u kategorije C i D samo osobama koje zadovoljavaju uvjete iz točke (a) prvog stavka.

Države članice mogu povući dozvolu za posjedovanje vatrenog oružja ako se više ne ispunjava bilo koji od uvjeta iz točke (b) prvog stavka.

Države članice ne smiju zabraniti osobama koje imaju boravište na njihovom području posjedovanje oružja koje su nabavile u drugoj državi članici, osim ako ne zabrane nabavu istog oružja na svom području.

Članak 6.

Države članice će poduzeti sve potrebne korake kako bi zabranile nabavu i posjedovanje vatrenog oružja i streljiva koje je razvrstano u kategoriju A. U posebnim slučajevima, nadležna tijela mogu izdati dozvolu za takvo vatreno oružje i streljivo, kada to nije u suprotnosti s javnom sigurnošću ili javnim redom.

Članak 7.

1.   Nitko ne smije nabavljati vatreno oružje razvrstano u kategoriju B na području države članice, osim ako mu država članica nije za to izdala dozvolu.

Takva se dozvola ne smije izdati osobi koja ima boravište u drugoj državi članici, bez njene prethodne suglasnosti.

2.   Nitko ne smije posjedovati vatreno oružje razvrstano u kategoriju B na području države članice, osim ako mu država članica nije za to izdala dozvolu. Ako ta osoba ima boravište u drugoj državi članici, tu će se državu članicu o tome obavijestiti.

3.   Dozvola za nabavu i dozvola za posjedovanje vatrenog oružja, razvrstanog u kategoriju B, se može ostvariti u obliku upravne odluke.

Članak 8.

1.   Nitko ne smije posjedovati vatreno oružje razvrstano u kategoriju C, osim ako ga nije prijavio vlastima države članice u kojoj se nalazi to vatreno oružje.

Države članice će se pobrinuti za obveznu prijavu svog vatrenog oružja razvrstanog u kategoriju C, koje se trenutačno nalazi na njihovom području, a koje nije bilo prethodno prijavljeno, unutar godinu dana od stupanja na snagu nacionalnih odredaba kojima se prenosi ova Direktiva.

2.   Svaki prodavač, trgovac oružjem ili privatna osoba će obavijestiti o svakom prijenosu ili isporuci vatrenog oružja razvrstanog u kategoriju C vlasti države članice u kojoj se to događa, navodeći pritom detalje pomoću kojih se mogu identificirati vatreno oružje i osoba koja ga nabavlja. Ako osoba koja nabavlja takvo vatreno oružje ima boravište u drugoj državi članici, tu drugu državu članicu će o nabavi obavijestiti država članica u kojoj je oružje bilo nabavljeno i osoba koja je nabavila vatreno oružje.

3.   Ako država članica na svom području zabranjuje nabavu i posjedovanje vatrenog oružja razvrstanog u kategorije B, C i D, ili isto uvjetuje izdavanjem dozvole, o tome će obavijestiti druge države članice, koje će izričito uključiti izjavu u vezi s tim u svaku europsku dozvolu za vatreno oružje koju izdaju za takvo vatreno oružje, u skladu s člankom 12. stavkom 2.

Članak 9.

1.   Predaja vatrenog oružja razvrstanog u kategorije A, B ili C dozvoljava se osobi koja nema boravište u državi članici o kojoj je riječ, ako se ispune uvjeti utvrđeni člancima 6., 7., i 8.:

—	kada je osoba koja ga nabavlja, u skladu s člankom 11. ovlaštena izvršiti prijenos u državu svog boravišta,

—	kada osoba koja ga nabavlja priloži pisanu izjavu kojom svjedoči i svoju namjeru posjedovanja vatrenog oružja u državi članici nabave, pod uvjetom da ispunjava zakonske uvjete za posjedovanje u toj državi članici.

2.   Države članice mogu dozvoliti privremenu predaju vatrenog oružja u skladu s postupcima koje će same odrediti.

Članak 10.

Sustavi u pogledu nabave i posjedovanja streljiva će biti jednaki onima za posjedovanje vatrenog oružja kojemu je streljivo namijenjeno.

POGLAVLJE 3.

Formalnosti vezane za kretanje oružja unutar Zajednice

Članak 11.

1.   Vatreno oružje se može, ne dovodeći u pitanje članak 12., prenositi iz jedne države članice u drugu samo u skladu s postupcima određenima u stavcima koji slijede. Ove odredbe će se primjenjivati i na prijenos vatrenog oružja zbog prodaje poštom.

2.   Kada je vatreno oružje potrebno prenijeti u drugu državu članicu, osoba o kojoj je riječ će, prije prenošenja oružja, dostaviti državi članici u kojoj se nalazi takvo vatreno oružje, sljedeće podatke:

—	ime i prezime te adrese osobe koja prodaje ili ustupa vatreno oružje te osobe koja ga kupuje ili nabavlja, ili, prema potrebi, vlasnika,

—	adresu na koju vatreno oružje treba poslati ili dopremiti,

—	broj komada vatrenog oružja koje treba poslati ili dopremiti,

—	podatke koji omogućavaju identifikaciju vatrenog oružja, ako i naznaku da je bilo pregledano u skladu s Konvencijom od 1. srpnja 1969. o uzajamnom priznavanju oznaka na malokalibarskom oružju,

—	prijevozno sredstvo,

—	datum otpremanja i predviđeni datum isporuke.

Podatke iz posljednje dvije alineje nije potrebno navoditi kada se prijenos obavlja među trgovcima.

Država članica će provjeriti uvjete pod kojima će se odvijati prijenos, posebno s obzirom na sigurnost.

Kada država članica dozvoli takav prijenos, izdaje dozvolu koja uključuje sve podatke iz prvog podstavka. Takva dozvola se nalazi uz vatreno oružje dok isto ne stigne na odredište; predočava se svaki put kada to zahtijevaju vlasti država članica.

3.   Za prijenos vatrenog oružja koje nije ratno, a sukladno članku 12. stavku 2. isključeno je iz područja primjene ove Direktive, svaka država članica može trgovcima dodijeliti pravo prijenosa vatrenog oružja s njenog područja trgovcu sa sjedištem u drugoj državi članici, bez prethodne dozvole koja se navodi u stavku 2. U tu svrhu ona izdaje dozvolu koja vrijedi najviše tri godine i koju bilo kada može obustaviti ili otkazati obrazloženom odlukom. Dokument koji se poziva na takvu dozvolu mora pratiti vatreno oružje dok isto ne stigne na odredište; potrebno ga je predočiti svaki put kada to zahtijevaju vlasti država članica.

Najkasnije za vrijeme prijenosa, trgovac oružjem će vlastima države članice iz koje će se prijenos izvršiti poslati sve podatke iz prvog podstavka stavka 2.

4.   Svaka država članica će drugim državama članicama dostaviti popis vatrenog oružja čiji prijenos na njezino državno područje može biti dozvoljen bez njene prethodne suglasnosti.

Takvi popisi vatrenog oružja će se poslati trgovcima koji su dobili odobrenja za prijenos vatrenog oružja bez prethodnog odobrenja u skladu s postupkom iz stavka 3.

Članak 12.

1.   Ako se ne postupa po postupku utvrđenom člankom 11., neće se dozvoliti posjedovanje vatrenog oružja za vrijeme putovanja kroz dvije ili više država članica, osim ako osoba o kojoj je riječ nije dobila dozvolu svake od tih država članica.

Države članice mogu izdati takvu dozvolu za jedno ili više putovanja u roku od najviše jedne godine, s mogućnošću produženja. Takve se dozvole upisuju u europsku dozvolu za vatreno oružje koju putnik mora predočiti svaki put kada to od njega zatraže vlasti država članica.

2.   Bez obzira na stavak 1., lovci, u vezi s kategorijama C i D, te sportski strijelci, u vezi s kategorijama B, C i D mogu bez prethodne dozvole posjedovati jedan ili više komada vatrenog oružja koji pripadaju navedenim kategorijama za vrijeme putovanja kroz dvije ili više država članica, ako im je namjera upotrijebiti ga u njihovim aktivnostima, pod uvjetom da posjeduju europsku dozvolu za vatreno oružje i pod uvjetom da imaju dokaze za razlog svog putovanja, posebno predočivši poziv.

Međutim, ovo se odstupanje ne primjenjuje na putovanja u državi članici koja zabranjuje nabavu i posjedovanje vatrenog oružja o kojem je riječ ili u kojoj je, na temelju članka 8. stavka 3., za to potrebno dobiti dozvolu; u tom slučaju se u tu svrhu u europsku dozvolu za vatreno oružje upisuje izričita izjava.

U kontekstu izvješća na koje se upućuje u članku 17., Komisija će, kroz savjetovanje s državama članicama, razmotriti učinke primjene drugog podstavka, posebno u vezi s njegovim utjecajem na javni red i javnu sigurnost.

3.   Prema sporazumima o uzajamnom priznavanju nacionalnih dokumenata, dvije ili više država članica za kretanje s vatrenim oružjem na njihovom području mogu predvidjeti primjenu postupaka fleksibilnijih od onih propisanih ovim člankom.

Članak 13.

1.   Svaka država članica će poslati sve korisne podatke koji su joj na raspolaganju u vezi sa završenim prijenosima vatrenog oružja drugoj državi članici na čije je područje oružje preneseno.

2.   Svi podaci koje država članica primi u okviru postupaka za prijenos vatrenog oružja utvrđenih člankom 11. i postupaka za nabavu i posjedovanje vatrenog oružja od strane osoba koje nemaju boravište u Zajednici utvrđenih člankom 7. stavkom 2. i člankom 8. stavkom 2. dostavljaju se, najkasnije do vremena relevantnih prijenosa, državama članicama odredišta i, prema potrebi, državama članicama provoza, najkasnije do vremena provoza.

3.   Države članice će, najkasnije do 1. siječnja 1993., uspostaviti mreže za razmjenu podataka u svrhu primjene ovog članka. Komisiju i druge države članice će obavijestiti o nacionalnim tijelima koja su odgovorna za prenošenje i primanje informacija, kao i za primjenu formalnosti utvrđenih člankom 11. stavkom 4.

Članak 14.

Države članice će donijeti odgovarajuće propise kojima se zabranjuje unos na njihovo područje:

—	vatrenog oružja, osim u slučajevima kako je određeno u članku 11. i članku 12. i pod uvjetom da su tim člancima ispunjeni određeni uvjeti,

—	oružja koje nije vatreno oružje, pod uvjetom da to dopuštaju nacionalni propisi države članice o kojoj je riječ.

POGLAVLJE 4.

Završne odredbe

Članak 15.

1.   Države članice će povećati učestalost nadzora posjedovanja oružja na vanjskim granicama Zajednice. Posebno će osigurati da putnici iz trećih zemalja koji namjeravaju nastaviti prema nekoj drugoj državi članici poštuju odredbe članka 12.

2.   Ova Direktiva neće državama članicama niti prijevoznicima onemogućavati provedbu nadzora za vrijeme ukrcaja u prijevozno sredstvo.

3.   Države članice obavješćuje Komisiju o načinu na koji se provode nadzori utvrđeni stavkom 1. i stavkom 2. Komisija će te podatke ujediniti i učiniti dostupnima za sve države članice.

4.   Države članice obavješćuje Komisiju o svojim nacionalnim odredbama, uključujući i promjene koje se odnose na nabavu i posjedovanje oružja, kada je nacionalni zakon stroži od minimalnih standarda koje moraju usvojiti. Komisija će takve podatke poslati drugim državama članicama.

Članak 16.

Države članice će uvesti kazne za nepoštovanje odredaba donesenih sukladno ovoj Direktivi. Te kazne moraju biti dovoljno stroge, kako bi se promicalo poštovanje tih odredaba.

Članak 17.

Unutar pet godina od dana prijenosa ove Direktive u nacionalno zakonodavstvo, Komisija će Europskom parlamentu i Vijeću podnijeti izvješće o situaciji koja je nastala primjenom ove Direktive, zajedno s prijedlozima, ako je potrebno.

Članak 18.

Države članice donose zakone i druge propise potrebne za usklađivanje s ovom Direktivom, tako da mjere predviđene ovom Direktivom mogu stupiti na snagu najkasnije 1. siječnja 1993. One odmah obavješćuju Komisiju i druge države članice o poduzetim mjerama.

Kada države članice donose ove mjere, te mjere prilikom njihove službene objave sadržavaju uputu na ovu Direktivu ili se uz njih navodi takva uputa. Načine tog upućivanja određuju države članice.

Članak 19.

Ova je Direktiva upućena državama članicama.

---

(1)  SL C 235, 1.9.1987., str. 8. i SL C 299, 28.11.1989., str. 6.

(2)  SL C 231, 17.9.1990., str. 69. i SL C 158, 17.6.1991., str. 89.

(3)  SL C 35, 8.2.1988., str. 5.

---

PRILOG I.

I.   Za potrebe ove Direktive, „oružje” znači:

—	svako vatreno oružje, kako je određeno u odjeljku II. ovog Priloga,

—	oružje koje nije vatreno oružje kako je određeno nacionalnim zakonodavstvom.

II.   Za potrebe ove Direktive, „vatreno oružje” znači:

A.   Svaki predmet koji pripada u jednu od sljedećih kategorija, osim ako ne zadovoljava definiciju, ali je isključen radi jednog od razloga navedenih u odjeljku III.

Kategorija A –   zabranjeno vatreno oružje

1.	Eksplozivni bojni projektili i bacači.

2.	Automatsko vatreno oružje.

3.	Vatreno oružje koje je skriveno u drugim predmetima.

4.	Streljivo s probojnim, eksplozivnim ili zapaljivim projektilima, te projektili za takvo streljivo.

5.	Streljivo za pištolje i revolvere koje ima ekspanzijski učinak te meci za takvo streljivo, sim streljiva za lov ili športsko oružje za osobe kojima je dozvoljeno koristiti ga.

Kategorija B –   vatreno oružje za koje je potrebna dozvola

1.	Poluautomatsko ili repetirajuće kratkocijevno vatreno oružje

2.	Jednostrijelno kratkocijevno oružje sa središnjom udarnom iglom,

3.	Jednostrijelno kratkocijevno oružje s rubnim paljenjem, ukupne dužine do 28 cm,

4.	Poluautomatsko dugocijevno vatreno oružje sa spremnikom i ležištem naboja za više od tri naboja,

5.	Poluautomatsko dugocijevno vatreno oružje sa spremnikom i ležištem naboja za najviše tri naboja, kod kojeg se spremnik može skinuti, odnosno nije sigurno da li je oružje takve konstrukcije da ga je moguće uobičajenim alatom preinačiti u više nego trostrijelno oružje s jednim punjenjem,

6.	Repetirajuće i poluautomatsko dugocijevno vatreno oružje s glatkom cijevi ukupne dužine do 60 centimetara,

7.	Poluautomatsko vatreno oružje za civilnu uporabu koje je slično automatskom bojnom vatrenom oružju.

Kategorija C –   vatreno oružje koje je potrebno prijaviti

1.	Repetirajuće dugocijevno vatreno oružje, osim onog navedenog u kategoriji B, točki 6.

2.	Dugocijevno oružje s jednom ili više jednostrijelnih užlijebljenih cijevi,

3.	Poluautomatsko dugocijevno vatreno oružje koje nije obuhvaćeno u kategoriji B, točkama 4.-7.

4.	Jednostrijelno kratkocijevno oružje za streljivo s rubnim paljenjem ukupne dužine iznad 28 cm

Kategorija D –   drugo vatreno oružje

Dugo vatreno oružje s jednostrukim okidanjem i glatkim cijevima.

B.   Svi osnovni sastavni dijelovi takvog vatrenog oružja:

Mehanizam za zatvaranje kanala, spremnik ili cijev vatrenog oružja koji su, s obzirom da su odvojeni predmeti, uključeni u kategoriju vatrenog oružja, na koju su postavljeni ili na koju ih se namjerava postaviti.

III:   Za potrebe ovog Priloga, predmeti koji odgovaraju definiciji „vatrenog oružja” neće biti uključeni u tu definiciju, ako:

(a)	ih se učinilo trajno neprikladnima za uporabu korištenjem tehničkih procesa za koje jamči neko službeno tijelo ili ih je takvo tijelo priznalo;

(b)	su izrađeni za uzbunjivanje, signaliziranje, spašavanje života, ubijanje životinja, lov harpunom ili u industrijske ili tehničke svrhe pod uvjetom da se mogu koristiti samo u navedene svrhe;

(c)	ih se smatra starinskim oružjem ili reprodukcijom istog, pri čemu ih se ne uključuje u prethodne kategorije, već su predmet nacionalnog zakonodavstva.

U očekivanju koordinacije na razini Zajednice, države članice mogu na vatreno oružje nabrojeno u ovom odjeljku primjenjivati svoje nacionalne zakone.

IV.   Za potrebe ovog Priloga:

(a)	„kratko vatreno oružje” znači oružje čija cijev nije duža od 30 cm ili čija ukupna dužina oružja ne prelazi 60 cm.;

(b)	„dugo vatreno oružje” znači svako vatreno oružje osim kratkog vatrenog oružja;

(c)	„automatsko vatreno oružje” znači svako vatreno oružje koje se nakon hica automatski napuni i koje može ispaliti više od jednog naboja jednokratnim pritiskanjem obarača;

(d)	„poluautomatsko vatreno oružje” znači oružje koje je nakon ispaljivanja svakog metka ponovno pripravno za ispaljivanje i kod kojeg je iz cijevi jednokratnim pritiskanjem obarača moguće ispaljivati samo po jedno zrno;

(e)	„vatreno oružje s repetirajućim mehanizmom” oružje kod kojega je nakon ispaljivanja svakog metka potrebno ručno preko mehanizma ubaciti zrno u cijev;

(f)	„vatreno oružje s jednostrukim okidanjem” znači vatreno oružje koje nema spremnik koje se prije svakog hica puni ručnim ubacivanjem naboja u komoru ili u nišu za punjenje na poklopcu cijevi;

(g)	„streljivo s probojnim učinkom” znači streljivo za bojnu uporabu pri čemu je projektil presvučen košuljicom i ima čvrstu probojnu jezgru;

(h)	„streljivo s eksplozivnim projektilima” znači bojno streljivo koje sadrži punjenje koje eksplodira prilikom udara;

(i)	„streljivo sa zapaljivim projektilima” znači bojno streljivo kod kojeg projektil sadrži kemijsku smjesu koja se zapali prilikom dodira sa zrakom ili prilikom udara.

---

PRILOG II.

EUROPSKA DOZVOLA ZA VATRENO ORUŽJE

Dozvola mora uključivati sljedeće odjeljke:

(a)	identitet vlasnika;

(b)	identifikacija oružja ili vatrenog oružja, uključujući i navođenje kategorije u skladu s Direktivom;

(c)	rok valjanosti dozvole;

(d)	odjeljak koji ispunjava država članica koja izdaje dozvolu (vrsta i poziv na odobrenje itd.);

(e)	odjeljak koji će ispunjavati druge države članice (dozvole za ulazak na njihovo područje itd.)

(f)

izjave:   „Za dobivanje prava na putovanje u drugu državu članicu s jednim ili više komada vatrenog oružja iz kategorija B, C ili D navedenih u ovoj dozvoli potrebno je dobiti jednu ili više prethodnih odgovarajućih dozvola od države članice koju se posjećuje. Ova ili ove dozvole se mogu zabilježiti u dozvoli. Prije spomenuta prethodna dozvola u načelu nije potrebna za putovanje s vatrenim oružjem iz kategorija C ili D za potrebe lova ili s vatrenim oružjem iz kategorija B, C ili D za potrebe sudjelovanju u športskom streljaštvu, pod uvjetom da putnik ima dozvolu za vatreno oružje i može obrazložiti razlog za takvo putovanje.”   Kada je država članica u skladu s člankom 8. stavkom 3. obavijestila drugu državu članicu da je posjedovanje ili nabava određenog vatrenog oružja iz kategorija B, C ili D zabranjena ili je za isto potrebno ishoditi dozvolu, treba dodati jednu od sljedećih izjava:   „Putovanje u … (država/e članica/e u pitanju) s vatrenim oružjem … (navodi se oružje) se zabranjuje.”   „Za putovanje u … (država/e članica/e u pitanju) s vatrenim oružjem … (navodi se oružje) je potrebno dobiti dozvolu.”

---

13/Sv. 062

HR

Službeni list Europske unije

36

---

31994L0025

---

L 164/15

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

16.06.1994.

---

DIREKTIVA 94/25/EZ EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

od 16. lipnja 1994.

o usklađivanju zakona i drugih propisa država članica u vezi s rekreacijskim plovilima

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice, a posebno njegov članak 100.a,

uzimajući u obzir prijedlog Komisije (1),

uzimajući u obzir mišljenje Gospodarskog i socijalnoga odbora (2),

u skladu s postupkom predviđenim u članku 189.b Ugovora (3),

budući da unutarnje tržište mora obuhvaćati područje bez unutarnjih granica u kojem je osigurano slobodno kretanje roba, osoba, usluga i kapitala;

budući da se važeći zakoni i drugi propisi u državama članicama koji se odnose na sigurnosna svojstva rekreacijskih plovila razlikuju u području primjene i sadržaju; budući da bi takve razlike mogle stvoriti zapreke trgovini i nejednake uvjete natjecanja na unutarnjem tržištu;

budući da je usklađivanje nacionalnog zakonodavstva jedini način otklanjanja zapreka slobodnoj trgovini; budući da pojedine države članice ne mogu postići taj cilj u zadovoljavajućoj mjeri; budući da ova Direktiva samo predviđa bitne zahtjeve za slobodu kretanja rekreacijskih plovila;

budući da bi se ova Direktiva morala odnositi samo na rekreacijska plovila najmanje duljine od 2.5 m i najveće duljine od 24 m, mjereno prema ISO normama;

budući da bi uklanjanje tehničkih zapreka na području rekreacijskih plovila i njihovih dijelova, u opsegu u kojem ih sve države članice uzajamnim priznavanjem jednakosti ne mogu ukloniti, moralo slijediti novi pristup utvrđen u Rezoluciji Vijeća od 7. svibnja 1985. (4) koja traži utvrđivanje bitnih zahtjeva o sigurnosti i drugih vidova koji su važni za opću dobrobit; budući da članak 100.a stavak 3. propisuje da Komisija u svojim prijedlozima u vezi sa zdravljem, sigurnosti, zaštitom okoliša i potrošača uzima kao temelj visoku razinu zaštite;budući da su bitni zahtjevi mjerila koja moraju ispunjavati rekreacijska plovila, i njihovi odvojeni i ugrađeni dijelovi;

budući da stoga ova Direktiva utvrđuje samo bitne zahtjeve; budući da su, kako bi se olakšalo ispunjavanja bitnih zahtjeva, neophodne usklađene europske norme za rekreacijska plovila i njihove dijelove kako je navedeno u Prilogu II.; budući da privatna tijela sastavljaju usklađene europske norme koje moraju zadržati svoj neobvezatan status; budući da su, u tu svrhu, Europski odbor za normizaciju (CEN) i Europski odbor za elektrotehničku normizaciju (Cenelec) prihvaćeni kao nadležna tijela za donošenje usklađenih normi koje slijede opće smjernice za suradnju između Komisije i tih dvaju tijela potpisanih 13. studenoga 1984., budući da je, za potrebe ove Direktive, usklađena norma tehnička specifikacija (europska norma ili akt o usklađivanju) koju je donijelo jedno ili drugo od ta dva tijela, ili oba, na poticaj Komisije u skladu s Direktivom Vijeća 83/189/EEZ od 28. ožujka 1983. o utvrđivanju postupaka obavješćivanja u području tehničkih normi i pravila (5) i u skladu s gore navedenim općim smjernicama;

budući da je, u pogledu prirode rizika uključenih u uporabu rekreacijskih plovila i njihovih dijelova, potrebno utvrditi postupke koji se odnose na procjenu ispunjavanja bitnih zahtjeva ove Direktive; budući da ovi postupci moraju biti utvrđeni s obzirom na razinu rizika sa kojim su povezana rekreacijska plovila i njihovi dijelovi; budući da stoga svaka vrsta usklađenosti mora biti dopunjena odgovarajućim postupkom ili izborom između nekoliko istovjetnih postupaka; budući da su doneseni postupci u skladu sa Odlukom Vijeća 93/465/EZ od 22. srpnja 1993. o modulima različitih faza postupaka ocjene sukladnosti i pravilima stavljanja i uporabi oznake sukladnosti CE, namijenjenih za primjenu u direktivama o tehničkom usklađivanju (6);

budući da Vijeće propisuje da proizvođač ili njegov ovlašteni zastupnik u Zajednici postavlja oznaku sukladnosti CE; budući da taj znak znači da rekreacijsko plovilo i njegovi dijelovi ispunjavaju sve bitne zahtjeve i postupke ocjene sukladnosti koje za proizvod utvrđuje zakonodavstvo Zajednice;

budući da je primjereno da države članice, u skladu sa člankom 100.a. stavkom 5. Ugovora, mogu poduzeti privremene mjere ograničenja ili zabrane stavljanja na tržište i uporabe rekreacijskih plovila ili njihovih sastavnih proizvoda u slučajevima kada predstavljaju određen rizik za sigurnost osoba i, ako je primjereno, domaćih životinja i imovine, pod uvjetom da su mjere predmetom nadzora Zajednice;

budući da primatelji bilo koje odluke donesene kao dio ove Direktive moraju biti upoznati sa razlozima za takve odluke i pravnim lijekovima koji im stoje na raspolaganju;

budući da je potrebno utvrditi prijelazno rješenje koje omogućava označivanje i stavljanje u uporabu rekreacijskih plovila i njihovih dijelova proizvedenih u skladu s važećim nacionalnim propisima u vrijeme donošenja ove Direktive;

budući da ova Direktiva ne sadrži odredbe o ograničenju uporabe rekreacijskog plovila nakon što je ono stavljeno u uporabu;

budući da gradnja rekreacijskog plovila može utjecati na okoliš u toj mjeri da plovilo može ispuštati tvari koje onečišćuju; budući da je stoga potrebno uključiti u ovu Direktivu odredbe o zaštiti okoliša ako se te odredbe odnose na gradnju rekreacijskih plovila sa stajališta izravnog utjecaja na okoliš;

budući da odredbe ove Direktive ne bi smjele utjecati na pravo država članica da predvide, u skladu s Ugovorom, takve zahtjeve za koje smatraju da su potrebni u vezi s plovidbom određenim vodama u svrhu zaštite okoliša, ustrojem vodnih putova i osiguranjem sigurnosti na vodnim putovima, pod uvjetom da ovo ne znači da rekreacijsko plovilo nije preinačeno na način koji nije određen ovom Direktivom,

DONIJELI SU OVU DIREKTIVU:

POGLAVLJE I.

Članak 1.

1.   Ova se Direktiva primjenjuje na rekreacijska plovila, djelomično dovršena plovila i odvojene i ugrađene dijelove iz Priloga II.

2.   „Rekreacijsko plovilo” znači bilo koja brodica bilo koje vrste, bez obzira na vrstu pogona, duljine trupa od 2,5 do 24 m mjereno prema odgovarajućim usklađenim normama, namijenjenu za sport i razonodu. Činjenica da se ista brodica može dati u zakup ili koristiti za obuku rekreacijskog jedrenja ne isključuje iz područja primjene ove Direktive kad je stavljena na tržište u rekreacijske svrhe.

3.   Sljedeća plovila su isključena iz područja primjene ove Direktive:

(a)	plovilo namijenjeno isključivo za utrku, uključujući veslačke čamce za utrku i obuku koje je kao takve označio proizvođač;

(b)	kanui i kajaci, gondole i pedaline;

(c)	daske za jedrenje;

(d)	daske za jedrenje na motorni pogon, osobna plovila i druga slična plovila na motorni pogon;

(e)	izvorna stara plovila sagrađena prije 1950. i njihove pojedinačne replike sagrađene pretežno od izvornih materijala i koje je kao takve označio proizvođač;

(f)	pokusno plovilo pod uvjetom da se naknadno ne stavlja na tržište Zajednice;

(g)	plovilo napravljeno za osobne potrebe pod uvjetom da se ne stavlja na tržište Zajednice tijekom narednih pet godina;

(h)

plovilo izričito namijenjeno za opskrbu posadom i da vozi putnike u komercijalne svrhe, ne dovodeći u pitanje stavak 2. ovog članka, a posebno u svrhe utvrđene u Direktivi Vijeća 82/714/EEZ od 4. listopada 1982. o utvrđivanju tehničkih zahtjeva za plovila na unutarnjim plovnim putovima (7) bez obzira na broj putnika;

(i)

ronilice;

(j)	aerogliseri;

(k)	hidrokrilni brodovi.

Članak 2.

Stavljanje na tržište i stavljanje u uporabu

1.   Države članice poduzimaju sve potrebne mjere da osiguraju da se proizvodi iz članka 1. stavka 1. ove Direktive mogu stavljati na tržište i staviti u uporabu u skladu s njihovom namjenom samo ako ne ugrožavaju sigurnost i zdravlje osoba, imovine i okoliša kada su ispravno sagrađeni i održavani.

2.   Odredbe ove Direktive ne sprječavaju države članice da u skladu s Ugovorom donesu odredbe u vezi s plovidbom određenim vodama u svrhu zaštite okoliša, ustroja vodnih putova i osiguranja sigurnosti na vodnim putovima, pod uvjetom da ne zahtijevaju preinake na plovilu koje je u skladu s ovom Direktivom.

Članak 3.

Bitni zahtjevi

Proizvodi iz članka 1. stavka 1. ove Direktive moraju ispunjavati bitne zahtjeve sigurnosti, zdravlja, zaštite okoliša i potrošača iz Priloga I.

Članak 4.

Slobodno kretanje proizvoda iz članka 1. stavka 1.

1.   Države članice ne zabranjuju, ograničavaju ili sprječavaju na svojim područjima stavljanje na tržište i stavljanje u uporabu proizvoda iz članka 1. stavka 1. ove Direktive koji nose oznaku sukladnosti CE iz Priloga IV., a koji pokazuje njihovu usklađenost sa svim odredbama ove Direktive, uključujući postupke sukladnosti propisane u poglavlju II.

2.   Države članice ne zabranjuju, ograničavaju ili sprječavaju stavljanje na tržište djelomično dovršenih plovila ako graditelj ili njegov ovlašteni zastupnik s poslovnim nastanom u Zajednici ili osoba odgovorna za stavljanje na tržište izjavi, u skladu s Prilogom III.A, da će ih drugi dovršiti.

3.   Države članice ne zabranjuju, ograničavaju ili spriječavaju stavljanje na tržište i stavljanje u uporabu dijelova iz Priloga II., a koji nose oznaku sukladnosti CE iz Priloga IV., koji pokazuje njihovu usklađenost sa odgovarajućim bitnim zahtjevima ako su ti dijelovi namijenjeni ugradnji na rekreacijsko plovilo, sukladno izjavi, iz Priloga III.B, proizvođača, njegovog ovlaštenog zastupnika s poslovnim nastanom u Zajednici ili, u slučaju uvoza iz treće države, bilo koje osobe koja stavlja te dijelove na tržište Zajednice.

4.   Na poslovnim sajmovima, izložbama, predstavljanjima itd. države članice ne stvaraju nikakve zapreke predstavljanju proizvoda iz članka 1. stavka 1. ove Direktive koji nisu u skladu sa ovom Direktivom, pod uvjetom da vidljiva oznaka jasno navodi da se takvi proizvodi ne mogu prodavati niti stavljati u uporabu sve dok ne ispune zahtjeve iz ove Direktive.

5.   Kad se na proizvode iz članka 1. stavka 1. ove Direktive primjenjuju druge direktive u vezi s drugim vidovima, a koje također propisuju postavljanje oznake sukladnosti CE, te druge direktive navode da takvi proizvodi također ispunjavaju njihove odredbe. Međutim, ako jedna ili više direktiva dopušta proizvođaču da tijekom prijelaznog razdoblja izabere koja će rješenja primijeniti, oznaka sukladnosti CE navodi da proizvod ispunjava odredbe samo onih direktiva koje je proizvođač primijenio. U tom slučaju, podrobni podaci iz tih direktiva, kako je objavljeno u Službenom listu Europskih zajednica, moraju biti navedeni u dokumentima, obavijestima i uputama, koje te direktive zahtijevaju, i priložene takvim proizvodima.

Članak 5.

Države članice pretpostavljaju da su ispunjeni bitni zahtjevi iz članka 3. za proizvode iz članka 1. stavka 1., koji ispunjavaju odgovarajuće nacionalne norme donesene, u skladu s usklađenim normama upućivanje na koje je objavljeno u Službenom listu Europskih zajednica; države članice objavljuju upućivanje na te nacionalne norme.

Članak 6.

1.   Kad država članica ili Komisija smatra da usklađene norme iz članka 5. ne ispunjavaju u cijelosti bitne zahtjeve iz članka 3. ove Direktive, Komisija ili država članica o tome obavješćuje odbor osnovan Direktivom 83/189/EEZ i navodi svoje razloge. Odbor o tome hitno daje mišljenje.

Uzimajući u obzir mišljenje odbora, Komisija obavješćuje države članice ako je te norme potrebno povući iz objave navedene u članku 5. ove Direktive.

2.   Komisija može donijeti sve odgovarajuće mjere kako bi osigurala da se ova Direktiva u skladu sa stavkom 3. ovog članka u praksi primjenjuje na jedinstven način.

3.   Komisiji pomaže Stalni odbor sastavljen od predstavnika koje su imenovale države članice i kojim predsjeda predstavnik Komisije.

Stalni odbor donosi svoj poslovnik.

Predstavnik Komisije predlaže Odboru mjere koje je potrebno poduzeti. Odbor dostavlja svoje mišljenje o prijedlogu u roku koji predsjednik može odrediti prema hitnosti predmeta ili, ako je potrebno, glasovanjem.

Mišljenje se unosi u zapisnik; uz to, svaka država članica ima pravo zahtijevati da se njeno mišljenje unese u zapisnik.

Komisija posebno vodi računa o mišljenju Odbora. Obavješćuje Odbor o načinu na koji je njegovo mišljenje uzeto u obzir.

4.   Stalni odbor može, uz to, razmotriti bilo koje pitanje u vezi s primjenom ove Direktive i što ga je postavio predsjednik, bilo na inicijativu predsjednika ili na zahtjev države članice.

Članak 7.

Zaštitna klauzula

1.   Kad država članica utvrdi da rekreacijsko plovilo ili njegovi dijelovi iz Priloga II., koji nose oznaku sukladnosti CE iz Priloga IV., ispravno sagrađeni, ugrađeni, održavani i upotrijebljeni u skladu s njihovom namjenom, mogu ugroziti sigurnost i zdravlje osoba, imovine ili okoliša, ona poduzima sve odgovarajuće privremene mjere da ih povuče s tržišta ili ograniči njihovo stavljanje na tržište ili stavljanje u uporabu.

Država članica odmah obavješćuje Komisiju o svim takvim mjerama navodeći razloge za svoju odluku, posebno kada je neusklađenost posljedica:

(a)	neispunjavanja bitnih zahtjeva iz članka 3.;

(b)	nepravilne primjene normi iz članka 5. ove Direktive ako se tvrdi da su te norme primijenjene;

(c)	nedostataka u samim normama iz članka 5. ove Direktive.

2.   Komisija se u najkraćem mogućem roku savjetuje sa tim strankama. Ako, po završetku takvih savjetovanja, Komisija utvrdi da su:

—

mjere opravdane, odmah o tome obavješćuje državu članicu koja je poduzela inicijativu i ostale države članice; kada se odluka iz stavka 1. ovog članka temelji na nedostatku u normama, nakon savjetovanja sa tim strankama Komisija predmet iznosi pred Odbor iz članka 6. stavka 1. ove Direktive u roku od dva mjeseca, ako država članica namjerava zadržati odluku koju je donijela, i pokrenuti postupak iz članka 6. stavka 1. ove Direktive,

—	mjere neopravdane, odmah obavješćuje državu članicu koja je poduzela inicijativu i proizvođača ili njegova ovlaštenog zastupnika s poslovnim nastanom u Zajednici.

3.   Kada dio koji nije u skladu sa Prilogom II. ili plovilo nose oznaku sukladnosti CE, država članica, koja ima nadležnost nad onim tko je postavio tu oznaku, poduzima odgovarajuće mjere; ta država članica obavješćje Komisiju i druge države članice.

4.   Komisija osigurava da se države članice obavijeste o napretku i ishodu ovog postupka.

POGLAVLJE II.

Ocjena sukladnosti

Članak 8.

Prije proizvodnje i stavljanja na tržište proizvoda iz članka 1. stavka 1. ove Direktive proizvođač ili njegov ovlašteni zastupnik s poslovnim nastanom u Zajednici primjenjuju sljedeće postupke za A, B, C i D kategorije brodova kako je navedeno u odjeljku 1. Priloga I.

1.

Za A i B kategorije: — za brodove duljine trupa manje od 12 m: nadzor unutarnje proizvodnje i testovi (modul Aa) iz Priloga VI., — za brodove duljine trupa od 12 do 24 m: EZ ispitivanje tipa (modul B) iz Priloga VII. dopunjeno modulom C (sukladnost tipu) iz Priloga VIII., ili bilo koji od sljedećih modula: B + D, ili B + F, ili G ili H.

2.

Za C kategoriju: (a) za brodove duljine trupa od 2.5 do 12 m: — kada su ispunjene usklađene norme koje se odnose na odjeljke 3.2 i 3.3 Priloga I.: nadzor unutarnje proizvodnje (modul A) iz Priloga V., — kada nisu ispunjene usklađene norme koje se odnose na odjeljke 3.2 i 3.3 Priloga I.: nadzor unutarnje proizvodnje i testovi (modul Aa) iz Priloga VI. (b) za brodove duljine trupa od 12 do 24 m: EZ ispitivanje tipa (modul B) iz Priloga VII. dopunjeno modulom C (sukladnost tipu) iz Priloga VIII., ili bilo koji od sljedećih modula: B + D, ili B + F, ili G ili H.

3.	Za D kategoriju: Za brodove duljine trupa od 2.5 do 12 m: nadzor unutarnje proizvodnje (modul A) iz Priloga V.

4.	Za dijelove iz Priloga II.: bilo koji od sljedećih modula: B + C, ili B + D, ili B + F, ili G ili H.

Članak 9.

Prijavljena tijela

1.   Države članice obavješćuju Komisiju i druge države članice o tijelima koja su imenovale za provedbu zadataka koje se odnose na postupke ocjene sukladnosti iz članka 8. ove Direktive uz određene zadatke za čiju su provedbu imenovana ta tijela i identifikacijske brojeve koje im je prethodno dodijelila Komisija.

Komisija objavljuje popis prijavljenih tijela u Službenom listu Europskih zajednica, uz identifikacijske brojeve koje im je dodijelila i zadatke zbog kojih su prijavljena. Komisija osigurava da popis bude redovito ažuriran.

2.   Države članice primjenjuju mjerila iz Priloga XIV. za ocjenjivanje tijela koja se moraju navesti u takvoj prijavi. Smatra se da tijela koja ispunjavaju mjerila ocjenjivanja predviđena odgovarajućim usklađenim normama ispunjavaju ta mjerila.

3.   Država članica koja potvrdi tijelo mora povući prijavu ako utvrdi da tijelo više ne ispunjava mjerila iz Priloga XIV. Ona o tome odmah obaviješćuje Komisiju i ostale države članice.

POGLAVLJE III.

Oznaka sukladnosti CE

Članak 10.

1.   Rekreacijsko plovilo i njegovi dijelovi iz Priloga II. za koje se smatra da ispunjavaju bitne zahtjeve iz članka 3. ove Direktive moraju nositi znak sukladnosti CE kada se stavljaju na tržište.

2.   Oznaka sukladnosti CE, kako je prikazano u Prilogu IV., mora biti postavljena tako da bude vidljiva, čitka i neizbrisiva na rekreacijskom plovilu, kao u točki 2.2. Priloga I., i na dijelovima iz Priloga II. i/ili na njihovoj ambalaži.

Oznaka sukladnosti CE prati identifikacijski broj prijavljenog tijela odgovornog za provedbu postupaka iz priloga VI., IX., X., XI. i XII.

3.   Zabranjuje se postavljanje oznaka na opremu ili zaštitne sustave koje mogu dovesti u zabludu treće osobe u vezi značenja i oblika oznake sukladnosti CE. Rekreacijsko plovilo i njegovi dijelovi iz Priloga II. i/ili njihova ambalaža može biti označena s drugim oznakama pod uvjetom da da time ne umanjuje vidljivost i čitljivost oznake sukladnosti CE.

4.   Ne dovodeći u pitanje članak 7. ove Direktive:

(a)	kada država članica utvrdi da je oznaka sukladnosti CE pogrešno postavljena, proizvođač ili njegov ovlašteni zastupnik s poslovnim nastanom u Zajednici obvezan je okončati to kršenje prema uvjetima koje je predvidjela država članica;

(b)	u slučaju daljnje neusklađenosti, država članica mora poduzeti sve odgovarajuće mjere kako bi ograničila ili zabranila stavljanje na tržište tog proizvoda ili osigurala njegovo povlačenje s tržišta u skladu s postupcima iz članka 7. ove Direktive.

POGLAVLJE IV.

Završne odredbe

Članak 11.

Svaka odluka u skladu sa ovom Direktivom koja ima za posljedicu ograničavanje stavljanja na tržište i uporabe proizvoda iz članka 1. stavka 1. ove Direktive mora biti detaljno utemeljena. O takvoj se odluci, kao i o pravnim lijekovima koji joj stoje na raspolaganju u skladu sa važećim zakonodavstvom u toj državi članici i o rokovima za te pravne lijekove, odmah obavješćuje odnosna strana.

Članak 12.

Komisija poduzima sve potrebne mjere za osiguravanje dostupnosti podataka koji utječu na sve odluke u vezi s provedbe ove Direktive.

Članak 13.

1.   Države članice donose i objavljuju zakone i druge propise potrebne za usklađivanje s ovom Direktivom najkasnije do 16. prosinca 1995. One o tome odmah obavješćuju Komisiju.

Države članice primjenjuju ove odredbe od 16. lipnja 1996.

Stalni odbor iz članka 6. stavka 3. ove Direktive može preuzeti svoje zadatke od datuma stupanja na snagu ove Direktive. Države članice mogu poduzeti mjere iz članka 9. ove Direktive od istog datuma.

Kada države članice donose odredbe iz prvog podstavka, te odredbe prilikom njihove službene objave sadržavaju uputu na ovu Direktivu ili se uz njih navodi takva uputa. Načine tog upućivanja određuju države članice.

2.   Države članice Komisiji dostavljaju tekst odredaba nacionalnog prava koje donesu u području na koje se odnosi ova Direktiva.

3.   Države članice dozvoljavaju stavljanje na tržište i stavljanje u uporabu proizvoda iz članka 1. stavka 1. ove Direktive koji ispunjavaju važeće propise na njihovom području na dan donošenja ove Direktive tijekom razdoblja od četiri godine od tog dana.

Članak 14.

Ova Direktiva stupa na snagu na dan objave u Službenom listu Europskih zajednica.

Članak 15.

Ova je Direktiva upućena državama članicama.

---

(1)  SL C 123, 15.5.1992., str. 7.

(2)  SL C 313, 30.11.1992., str. 38.

(3)  Mišljenje Europskog parlamenta od 16. studenoga 1992. (SL C 337, 21.12.1992., str. 17.); Zajedničko stajalište Vijeća od 16. prosinca 1993. (SL C 137, 19.5.1994., str. 1.); Odluka Europskog parlamenta od 9. ožujka 1994. (SL C 91, 28.3.1994.).

(4)  SL C 136, 4.5.1985., str. 1.

(5)  SL L 109, 26.4.1983., str. 8. Direktiva kako je zadnje izmijenjena Direktivom 88/182/EEZ (SL L 81, 26.3.1988., str. 75.).

(6)  SL L 220, 30.8.1993., str. 23.

(7)  SL L 301, 28.10.1982., str. 1.

---

PRILOG I.

OSNOVNI SIGURNOSNI ZAHTJEVI NAMJENE I KONSTRUKCIJE REKREACIJSKIH PLOVILA

1.   KATEGORIJE NAMJENE BRODICA

Kategorije namjene	Snaga vjetra (po Beaufortovoj ljestvici)	Visina valova (H 1/3, metri)
A – „Prekooceanska”	preko 8	preko 4
B – „Priobalna”	najviše 8	najviše 4
C – „Dužobalna”	najviše 6	najviše 2
D – „Za plovidbu zaštićenim vodama”	najviše 4	najviše 0,5

Pojmovi:

A.   PREKOOCEANSKA: Namijenjena dugim putovanjima na kojima uvjeti dopuštaju snagu vjetra veću od 8 bofora po Beaufortovoj ljestvici i valove visine od 4 i više metara, s uglavnom nezavisnim posudama.

B.   PRIOBALNA: Namijenjena priobalnim putovanjima na kojima mogu pretrpjeti uvjete snage vjetra od najviše 8 bofora i valove visine od najviše 4 metra.

C.   DUŽOBALNA: Namijenjena putovanjima priobalnim vodama, velikim zaljevima, ušćima rijeka, jezerima i rijekama na kojima mogu pretrpjeti uvjete snage vjetra od najviše 6 bofora i valove visine od najviše 2 metra.

D.   ZA PLOVIDBU ZAŠTIĆENIM VODAMA: Namijenjena putovanjima manjim jezerima, rijekama i kanalima na kojima mogu pretrpjeti uvjete snage vjetra od najviše 4 bofora i valove visine od najviše 0.5 metara.

Brodice svih kategorija moraju biti izrađene i sastavljene tako da podnesu ove parametre s obzirom na stabilitet, sposobnost održanja na površini i druge odgovarajuće bitne zahtjeve iz Priloga I. i moraju imati dobra svojstva rukovanja.

2.   OPĆI ZAHTJEVI

Rekreacijsko plovilo i njegovi dijelovi iz Priloga II. ispunjavaju bitne zahtjeve ako se na njih odnose.

2.1.   Identifikacija trupa broda

Svako je plovilo označeno identifikacijskim brojem trupa broda koji uključuje sljedeće podatke:

—	oznaku proizvođača,

—	državu proizvodnje,

—	jedinstveni serijski broj,

—	godinu proizvodnje,

—	godinu modela.

Podrobni podaci u vezi s tim zahtjevima navedeni su u usklađenim normama.

2.2.   Oznaka graditelja

Svako plovilo nosi trajnu pločicu postavljenu odvojeno od identifikacijskog broja trupa brodice koja uključuje sljedeće podatke:

—	ime proizvođača,

—	oznaka sukladnosti CE (vidjeti Prilog IV.),

—	kategoriju namjene broda prema odjeljku 1.,

—	preporuku proizvođača o najvećoj dozvoljenoj težini tereta prema odjeljku 3.6.,

—	preporuku proizvođača o broju osoba koje je brodica namijenjena prevoziti.

2.3.   Zaštita od pada s broda i načini ponovnog ukrcavanja

Zavisno od kategorije namjene, plovilo je izrađeno tako da smanji rizik od pada s broda i olakša ponovno ukrcavanje.

2.4.   Vidljivost s glavnog položaja za kormilarenje

Za motorne brodove, glavni položaj za kormilarenje, pod normalnim uvjetima uporabe (brzina i teret), pruža kormilaru dobru vidljivost u svim pravcima.

2.5.   Priručnik za vlasnike

Svako plovilo opskrbljeno je priručnikom za vlasnike pisanim službenim jezikom Zajednice ili jezicima koje određuje država članica u kojoj se plovilo prodaje u skladu s Ugovorom. Ovaj priručnik posvećuje posebnu pozornost na rizike od požara i prodora vode i sadrži podatke iz odjeljka 2.2., 3.6. i 4. kao i težinu u kilogramima plovila bez tereta.

3.   ZAHTJEVI VEZANO UZ CJELOVITOST I KONSTRUKCIJU

3.1.   Konstrukcija

Izbor i kombinacija materijala i njihovo sastavljanje osiguravaju da je plovilo dovoljno jako u svim pogledima. Posebna pozornost daje se kategoriji namjene prema odjeljku 1. i preporuci proizvođača o najvećoj dozvoljenoj težini tereta prema odjeljku 3.6.

3.2.   Stabilnost i nadvođe

Plovilo je dovoljno stabilno i dovoljne visine nadvođa s obzirom na kategoriju namjene prema odjeljku 1. i preporuci proizvođača o najvećoj težini tereta prema odjeljku 3.6.

3.3.   Sposobnost održanja na površini i plutanje

Plovilo je sastavljeno tako da posjeduje svojstva održavanja na površini koja odgovaraju njegovoj kategoriji namjene prema odjeljku 1.1. i preporuci proizvođača o najvećoj težini tereta prema odjeljku 3.6. Sva nastanjiva plovila s dva ili više trupova sastavljena su tako da mogu plutati i u prevrnutom položaju.

Brodovi duljine manje od šest metara, koji su osjetljivi na potapanje, kad se koriste u svojoj kategoriji namjene opskrbljeni su odgovarajućim sredstvima za plutanje u uvjetima potapanja.

3.4.   Otvori na trupu, palubi i nadgrađu

Otvori na trupu, palubi(-ama) i nadgrađu ne umanjuju konstrukcijsku cjelovitost plovila ili otpornost na kišu i vjetar kada su zatvoreni.

Prozori, bočni prozori, vrata i poklopci grotla podnose pritisak vode na koju mogu naići u određenom položaju, kao i opterećenje pod težinom osoba koje se kreću po palubi.

Kroz okove trupa broda namijenjenih propuštanju vode u i iz trupa ispod razine vode, koji odgovara preporuci proizvođača o najvećoj težini tereta prema odjeljku 3.6, pričvršćuju se sredstvima za zatvaranje koji su lako dostupni.

3.5.   Prodor vode

Sva su plovila tako oblikovana da smanje rizik od prodora vode.

Posebna pozornost obraća se prema potrebi:

—	kabinama i otvorima na dnu koji moraju dopuštati istjecanje vode ili imati druga sredstva za odvod vode iz unutrašnjosti broda,

—	uređajima za ventilaciju,

—	odvođenju vode crpkama ili drugim sredstvima.

3.6.   Preporuka proizvođača o najvećoj težini tereta

Preporuka proizvođača o najvećoj težini tereta (gorivo, voda, zalihe, razna oprema i ljudi (u kilogramima) za koji je brod namijenjen, kako je označeno na oznaci graditelja, određuje se prema kategoriji namjene (odjeljak 1.), stabiliteta i nadvođa (odjeljak 3.2.), sposobnosti održavanja na površini i plutanja (odjeljak 3.3.).

3.7.   Prostor za gumene čamce za spašavanje

Sva plovila kategorije A i B i plovila kategorije C i D dulja od šest metara opskrbljena su jednim ili više prostora za gumeni(-e) čamac(-ce) za spašavanje koji je(su) dovoljno velik(i) da primi(e) onoliki broj osoba kolikom je namijenjen brod prema preporuci proizvođača. Taj(ti) prostor(i) je(su) stalno lako dostupan(-ni).

3.8.   Spašavanje

Sva nastanjiva plovila s dva ili više trupa od preko 12 m duljine opskrbljena su održivim sredstvima za spašavanje u slučaju prevrtanja.

Sva nastanjiva plovila opskrbljena su održivim sredstvima za spašavanje u slučaju požara.

3.9.   Sidrenje, vezanje broda i tegljenje

Sva plovila, uzimajući u obzir kategoriju njihove namjene i svojstva, opremljeni su jednom ili dvije jake točke ili drugim sredstvima sposobnim da sigurno posluže sidrenju, vezanju broda i tegljenju tereta.

4.   SVOJSTVA ZA UPRAVLJANJE

Proizvođač osigurava da svojstva za upravljanje plovilom ispunjavaju zahtjeve najjačeg motora za koji je namijenjen i sastavljen. Za sve rekreacijske brodske motore maksimalna jačina motora navedena je u priručniku za vlasnike u skladu s usklađenim normama.

5.   ZAHTJEVI ZA UGRADNJU

5.1.   Motori i prostori za motor

5.1.1.   Unutrašnji motor

Svi unutrašnji motori postavljeni su u ograđenom prostoru odvojenom od prostora za boravak i to tako da smanjuju rizik od požara i širenja vatre kao i od opasnosti od otrovnih isparenja, vrućine, buke ili vibracija u prostoru za boravak.

Dijelovi motora i dodaci koje treba često nadzirati i/ili servisirati moraju biti lako dostupni.

Materijali za izolaciju unutar prostora za motor ne smiju biti zapaljivi.

5.1.2.   Ventilacija

Prostor strojarnice se provjetrava. Mora se spriječiti opasno ulaženje vode u prostor strojarnice kroz sve otvore.

5.1.3.   Izloženi dijelovi

Osim ako je motor zaštićen poklopcem ili vlastitim ograđenim prostorom, izloženi pokretni ili zagrijani dijelovi motora koji bi mogli uzrokovati ozljede ljudi moraju se učinkovito zaštititi.

5.1.4.   Pokretanje izvanbrodskog motora

Svi brodovi s izvanbrodskim motorima imaju uređaj za sprječavanje pokretanja motora u brzini, osim ako:

(a)	motor proizvodi manje od 500 njutna (N) statičkog potiska propelera;

(b)	motor ima uređaj za ograničenje rasplinjača koji ograničava potisak na 500 N u trenutku pokretanja motora.

5.2   Sustav cjevovoda za gorivo

5.2.1.   Opće odredbe

Rješenje i instalacije punjenja, skladištenja, otplinjavanja i opskrbe gorivom napravljeni su i postavljeni tako da smanjuju rizik od požara i eksplozije.

5.2.2.   Tankovi za gorivo

Tankovi za gorivo, konopci i cijevi osigurani su i odvojeni ili zaštićeni od bilo kojeg izvora veće topline. Materijal od kojeg su izrađeni tankovi i način na koji su sastavljeni moraju biti u skladu s njihovom zapreminom i vrstom goriva. Svi prostori oko tanka se provjetravaju.

Tekuća goriva s točkom zapaljenja nižom od 55 °C drže se u tankovima koji ne čine dio trupa broda i:

(a)	izolirani su od prostora strojarnice i od svih ostalih izvora paljenja;

(b)	odvojeni su od prostora za boravak.

Tekuća goriva s točkom zapaljenja od 55 °C i više mogu se držati u tankovima koji su dio trupa broda.

5.3.   Električni sustav

Električni sustavi su napravljeni i ugrađeni tako da osiguraju pravilan rad plovila pod normalnim uvjetima uporabe i takvi su da smanjuju rizik od vatre i elektrošoka.

Potrebno je obratiti pozornost na zaštitu od opterećenja i kratkog spoja svih strujnih krugova, osim onih koji služe za pokretanje motora i napajaju se akumulatorima.

Osigurava se provjetravanje radi sprječavanja gomilanja plinova koje bi mogli ispuštati akumulatori. Akumulatori su čvrsto postavljeni i zaštićeni od prodora vode.

5.4   Sustav za kormilarenje

5.4.1.   Opće odredbe

Sustavi za kormilarenje napravljeni su, sastavljeni i ugrađeni kako bi dopustili prijenos opterećenja upravljanja pod predvidivim uvjetima rada.

5.4.2.   Izvanredne mjere u slučaju više sile

Brodice na jedra i motorne brodice jednim unutrašnjim motorom i s takvim sustavom za kormilarenje koji ima daljinsko upravljanje kormilom moraju biti opremljeni izvanrednim mjerama za kormilarenje smanjenom brzinom u slučaju više sile.

5.5.   Plinski sustav

Plinski sustavi za unutrašnju uporabu takvog su tipa da ispuštaju pare i napravljeni su i ugrađeni tako da izbjegnu curenje i rizik od eksplozije i da ih je moguće ispitati na curenje. Materijali i dijelovi pogodni su za određene plinove koji podnose opterećenja i izloženosti moguća u morskoj sredini.

Svaka naprava opremljena je uređajem za gašenje plamena koji djeluju na sve plamenike. Svaka naprava na plin mora imati zaseban odvojak za razvodni sustav i svaku od njih mora nadzirati zaseban uređaj za zatvaranje. Mora se osigurati odgovarajuća ventilacija radi sprječavanja opasnosti od curenja i produkata izgaranja.

Sva plovila s trajno ugrađenim plinskim sustavima imaju prostor koji sadržava sve plinske cilindre. Taj prostor je odvojen od prostora za boravak, dostupan je samo izvana i ventiliran prema van tako da svaki plin koji se ispušta otječe van broda. Svi trajni plinski sustavi testirani su po ugradnji.

5.6.   Protupožarna zaštita

5.6.1.   Opće odredbe

Tip ugrađene opreme i razmještaj na plovilu vodi računa o riziku i širenju vatre. Posebna pozornost obraća se na okruženje uređaja s otvorenom plamenom, vrućih površina ili motora i pomoćnih strojeva, ulja i prelijevanja goriva, nepokrivenih cijevi za ulje i gorivo i na postavljanje električnih vodova iznad vrućih površina strojeva.

5.6.2.   Oprema za gašenje požara

Plovila su opskrbljena opremom za gašenje požara primjerenom opasnosti od požara. Prostori za benzinski motor zaštićeni su sustavom za gašenje požara koji ne zahtijeva otvaranje tog prostora u slučaju vatre. Na mjestu gdje su postavljeni, prenosivi aparati za gašenje požara lako su dostupni, a jedan će biti tako postavljen da se može lako doseći sa glavnog položaja za kormilarenje na plovilu.

5.7.   Navigacijska svjetla

Gdje su postavljena, navigacijska svjetla moraju ispunjavati Colrega ili CEVNI propise iz 1972.

5.8.   Sprječavanje ispuštanja

Plovilo je sastavljeno tako da sprječava slučajno ispuštanje onečišćivača (ulja, goriva itd.) iz brodice.

Plovila sa zahodom opremljena su:

(a)	ili tankovima za sakupljanje;

(b)	ili mjestom na koje se privremeno može ugraditi tank za sakupljanje tamo gdje je ograničeno ispuštanje ljudskog otpada.

Uz to, sve cijevi za odvod ljudskog otpada koje prolaze kroz trup broda imaju ugrađene ventile koji se mogu zatvoriti.

---

PRILOG II.

DIJELOVI

1.   Oprema za unutrašnje motore i motore na krmi zaštićena od zapaljenja.

2.   Uređaji za zaštitu pokretanje motora u brzini za izvanbrodske motore.

3.   Kola kormila, mehanizmi za kormilarenje i spojevi kablova.

4.   Rezervoari i cijevi za gorivo.

5.   Montažna grotla i bočni prozori.

---

PRILOG III.

IZJAVA GRADITELJA ILI NJEGOVOG OVLAŠTENOG ZASTUPNIKA S POSLOVNIM NASTANOM U ZAJEDNICI ILI OSOBE ODGOVORNE ZA STAVLJANJE NA TRŽIŠTE

(članak 4. stavci 2. i 3.)

(a)

Izjava graditelja ili njegova ovlaštenog zastupnika s poslovnim nastanom u Zajednici iz članka 4. stavka 2. ove Direktive (djelomično dovršena plovila) sadrži sljedeće: — ime i adresu graditelja, — ime i adresu graditeljeva zastupnika s poslovnim nastanom u Zajednici ili, prema potrebi, osobe odgovorne za stavljanje na tržište, — opis djelomično dovršenog plovila, — izjavu da će biti dovršena gradnja djelomično dovršenog plovila i da ispunjava bitne zahtjeve koji se primjenjuju u toj fazi gradnje.

(b)

Izjava graditelja, njegova ovlaštenog zastupnika s poslovnim nastanom u Zajednici ili osobe odgovorne za stavljanje na tržište iz članka 4. stavka 3. ove Direktive (dijelovi) sadrži sljedeće: — ime i adresu graditelja, — ime i adresu graditeljeva zastupnika s poslovnim nastanom u Zajednici ili, prema potrebi, osobe odgovorne za stavljanje na tržište, — opis dijela, — izjavu da dio ispunjava odgovarajuće bitne zahtjeve.

---

PRILOG IV.

ZNAK CE

Oznaka sukladnosti CE s CE normama mora obuhvaćati inicijale CE prema sljedećem modelu:

Ako je oznaka smanjena ili povećana, moraju se poštovati odnosi na gore navedenom gradiranom crtežu.

Razni elementi oznake sukladnosti CE moraju biti iste visine, ne manji od 5 mm.

Oznaku sukladnosti CE slijedi identifikacijski broj prijavljenog tijela, ako je ono uključeno u nadzor proizvodnje.

---

PRILOG V.

NADZOR UNUTARNJE PROIZVODNJE

(modul A)

1.   Proizvođač ili njegov ovlašteni zastupnik s poslovnim nastanom u Zajednici, koji ispunjava obveze iz točke 2., osigurava i izjavljuje da su ti proizvodi u skladu sa zahtjevima direktive koja se na njih odnosi. Proizvođač ili njegov ovlašteni zastupnik s poslovnim nastanom u Zajednici stavlja znak CE na svaki proizvod i sastavlja izjavu o sukladnosti (vidjeti Prilog XV.).

2.   Proizvođač izrađuje tehničku dokumentaciju iz stavka 3. i on ili njegov ovlašteni zastupnik s poslovnim nastanom u Zajednici drži je dostupnom odgovarajućim nacionalnim tijelima u svrhe inspekcijskog nadzora tijekom razdoblja koje završava bar 10 godina nakon proizvodnje posljednjeg proizvoda.

U slučajevima kada ni proizvođač ni njegov ovlašteni zastupnik nemaju poslovni nastan u Zajednici, obveza držanja tehničke dokumentacije dostupnom odgovornost je osobe koja stavlja proizvod na tržište Zajednice.

3.   Tehnička dokumentacija mora omogućiti ocjenu sukladnosti proizvoda s zahtjevima iz direktive. Koliko je potrebno za ocjenu, dokumentacija sadržava podatke o izradi, gradnji i funkcioniranju proizvoda (vidjeti Prilog XIII.).

4.   Proizvođač ili njegov ovlašteni zastupnik zadržavaju presliku izjave o sukladnosti s tehničkom dokumentacijom.

5.   Proizvođač poduzima sve potrebne mjere kako bi postupak proizvodnje osigurao sukladnost proizvoda s tehničkom dokumentacijom iz točke 2. i zahtjevima direktive koja se na njih odnosi.

---

PRILOG VI.

NADZOR UNUTARNJE PROIZVODNJE I ISPITIVANJA

(modul Aa, opcija 1)

Ovaj se modul sastoji od modula A, kako je navedeno u Prilogu V., uz sljedeće dodatne zahtjeve:

Na jednom ili nekoliko proizvoda koji predstavljaju proizvođača, sam proizvođač, ili se u njegovo ime, izrađuje jedan ili više sljedećih ispitivanja, istovjetni izračun ili nadzor:

—	test stabiliteta sukladno bitnim zahtjevima iz točke 3.2.,

—	test svojstava sposobnosti održavanja na površini sukladno bitnim zahtjevima iz točke 3.3.

Odredbe zajedničke objema mogućnostima

Ovi testovi ili izračuni ili nadzor provode se na odgovornost prijavljenoga tijela što ga je izabrao proizvođač. Na odgovornost prijavljenoga tijela, proizvođač postavlja prepoznatljivi broj tog tijela za vrijeme proizvodnog postupka.

---

PRILOG VII.

EZ ISPITIVANJE TIPA

(modul B)

1.   Prijavljeno tijelo provjerava i potvrđuje da uzorak, koji predstavlja planiranu proizvodnju, ispunjava odredbe direktive koja se na njega odnosi.

2.   Proizvođač ili njegov ovlašteni zastupnik s poslovnim nastanom u Zajednici podnosi zahtjev za EZ ispitivanje tipa prijavljenom tijelu po vlastitom izboru.

Zahtjev uključuje:

—	ime i adresu proizvođača i uz to ime i adresu ovlaštenog zastupnika, ako on podnosi zahtjev,

—	pismenu izjavu da isti zahtjev nije podnesen nekom drugom prijavljenom tijelu,

—	tehničku dokumentaciju iz točke 3.

Podnositelj zahtjeva prijavljenom tijelu stavlja na raspolaganje uzorak koji predstavlja planiranu proizvodnju, u daljem tekstu: „tip” (1).

Prijavljeno tijelo može zatražiti dodatne uzorke ako su potrebni za izvedbu programa ispitivanje.

3.   Tehnička dokumentacija mora omogućiti ocjenu sukladnosti proizvoda s zahtjevima direktive. Koliko je potrebno za procjenu, dokumentacija sadržava podatke o izradi, proizvodnji i funkcioniranju proizvoda (vidjeti Prilog III.).

4.   Prijavljeno tijelo:

4.1.   ispituje tehničku dokumentaciju, provjerava je li tip proizveden u skladu s tehničkom dokumentacijom i utvrditi da su dijelovi napravljeni u skladu s odgovarajućim odredbama normi iz članka 5. ove Direktive, kao i dijelovi koji su napravljeni bez primjene odgovarajućih odredbi tih normi;

4.2.   obavlja, ili je već obavio, odgovarajuća ispitivanja i potrebne testove radi provjere da li, kada nisu primijenjene norme iz članka 5. ove Direktive, rješenja koja je primjenio proizvođač ispunjavaju bitne zahtjeve Direktive;

4.3.   obavlja, ili je već obavio, odgovarajuća ispitivanja i potrebne testove radi provjere da li su, kada je proizvođač odlučio primijeniti odgovarajuće norme, te norme zaista primijenjene;

4.4.   dogovoriti se s podnositeljem zahtjeva o mjestu na kojem će se izvršiti ispitivanja i potrebni testovi.

5.   Ako tip ispunjava odredbe Direktive, prijavljeno tijelo podnositelju zahtjeva izdaje uvjerenje o EZ ispitivanju tipa. Uvjerenje sadrži ime i adresu proizvođača, zaključke ispitivanja, uvjete za njegovu valjanost i potrebne podatke za identifikaciju odobrenog tipa.

Spisak odgovarajućih dijelova tehničke dokumentacije prilažu se uz potvrdu, a presliku zadržava prijavljeno tijelo.

Ako je proizvođaču uskraćeno uvjerenje o tipu, prijavljeno tijelo detaljno obrazlaže takvo uskraćivanje.

6.   Podnositelj zahtjeva obavješćuje prijavljeno tijelo koje drži tehničku dokumentaciju u vezi s potvrdom o EZ ispitivanju tipa o svim preinakama na odobrenom proizvodu koji mora dobiti dodatno odobrenje ako takve izmjene mogu utjecati na sukladnost s bitnim zahtjevima ili propisanim uvjetima za uporabu proizvoda. Dodatno odobrenje daje se u obliku dodatka izvornom uvjerenju o EZ ispitivanju tipa.

7.   Svako prijavljeno tijelo daje drugim prijavljenim tijelima odgovarajuće podatke u vezi s uvjerenjima o EZ ispitivanju tipa te o izdanim i povučenim dodacima.

8.   Druga prijavljena tijela mogu primiti preslike uvjerenja o EZ ispitivanju tipa i/ili njihovih dodataka. Dodaci uvjerenjima na raspolaganju su drugim prijavljenim tijelima.

9.   Proizvođač ili njegov ovlašteni zastupnik zadržava uz tehničku dokumentaciju preslike uvjerenja o EZ ispitivanju tipa i njihovih dodataka tijekom razdoblja koje završava bar 10 godina nakon proizvodnje posljednjeg proizvoda.

U slučajevima kada ni proizvođač ni njegov ovlašteni zastupnik nemaju poslovni nastan u Zajednici, obveza držanja tehničke dokumentacije dostupnom odgovornost je osobe koja proizvod stavlja na tržište Zajednice.

---

(1)  Tip može obuhvaćati nekoliko inačica proizvoda pod uvjetom da razlike u inačicama ne utječu na razinu sigurnosti i druge uvjete koji se tiču rada proizvoda.

---

PRILOG VIII.

SUKLADNOST TIPU

(modul C)

1.   Proizvođač ili njegov ovlašteni zastupnik s poslovnim nastanom u Zajednici osigurava i izjavljuje da su ti proizvodi sukladni tipu kao što je opisano u uvjerenju o EZ ispitivanju tipa i da ispunjavaju zahtjeve direktive koja se na njih odnosi. Proizvođač postavlja znak CE na svaki proizvod i sastaviti izjavu o sukladnosti (vidjeti Prilog XV.).

2.   Proizvođač poduzima sve potrebne mjere kako bi osigurao da je postupak proizvodnje jamči sukladnost proizvoda s tipom kako je opisano u uvjerenju o EZ ispitivanju tipa i s zahtjevima direktive koja se na njih odnosi.

3.   Proizvođač ili njegov ovlašteni zastupnik zadržava presliku izjave o sukladnosti tijekom razdoblja koje završava bar 10 godina nakon proizvodnje posljednjeg proizvoda.

U slučajevima kada ni proizvođač ni njegov ovlašteni zastupnik nemaju poslovni nastan u Zajednici, obveza držanja tehničke dokumentacije dostupnom je odgovornost osobe koja proizvod stavlja na tržište Zajednice (vidjeti Prilog XIII.).

---

PRILOG IX.

JAMSTVO KAKVOĆE PROIZVODNJE

(modul D)

1.   Proizvođač koji ispunjava obveze iz točke 2. osigurava i izjavljuje da su ti proizvodi u u skladu s tipom kao što je opisano u uvjerenju o EZ ispitivanju tipa i ispunjavaju zahtjeve direktive koja se na njih odnosi. Proizvođač ili njegov ovlašteni zastupnik s poslovnim nastanom u Zajednici stavlja znak CE na svaki proizvod i stavlja izjavu o sukladnosti (vidjeti Prilog XV.). Uz oznaku sukladnosti CE prilaže se identifikacijski broj prijavljenog tijela nadležnog za nadzor kako je predviđeno točkom 4.

2.   Proizvođač primjenuje odobreni sustav kakvoće za proizvodnju, provjeriti konačni proizvod i ispitati ga kako je predviđeno točkom 4.

3.   Sustav kakvoće

3.1.   Proizvođač podnosi zahtjev za ocjenu sustava kakvoće za te proizvode prijavljenom tijelu po vlastitom izboru.

Zahtjev uključuje:

—	važne podatke o predviđenoj kategoriji proizvoda,

—	dokumentaciju u vezi sa sustavom kakvoće,

—	prema potrebi, tehničku dokumentaciju odobrenog tipa (vidjeti Prilog XIII.) i presliku uvjerenja o EZ ispitivanju tipa.

3.2.   Sustav kakvoće osigurava sukladnost proizvoda s tipom kako je opisano u uvjerenju o EZ ispitivanju tipa i s zahtjevima direktive koja se na njih odnosi.

Svi elementi, zahtjevi i propisi koje je donio proizvođač dokumentirane su na sustavan i uredan način u obliku pisanih smjernica, postupaka i uputa. Dokumentacija sustava kakvoće mora omogućiti dosljedno tumačenje programa, plana, priručnika i registara kakvoće.

Posebno sadržavaju odgovarajući opis:

—	ciljeva kakvoće i organizacijskog ustrojstva odgovornosti i nadležnosti uprave u pogledu kakvoće proizvoda,

—	tehnika proizvodnje, nadzora i jamstva kakvoće, postupaka i sustavnih djelovanja koja primijenjuje,

—	ispitivanja i testova koja se vrše prije, za vrijeme i nakon proizvodnje, i učestalosti kojom se obavljaju,

—	registara kakvoće, kao što su izvješća o inspekciji i podaci o ispitivanjima i umjeravanju, izvješća o osposobljenosti tog osoblja itd.,

—	sredstava za nadzor postignuća kakvoće zatraženog proizvoda i učinkovitog djelovanja sustava kakvoće.

3.3.   Prijavljeno tijelo ocjenuje sustav kakvoće da utvrdi da li ispunjava zahtjeve iz točke 3.2. Prijavljeno tijelo pretpostavlja sukladnost s tim zahtjevima u odnosu na sustave kakvoće koji primjenjuju odgovarajuće usklađene norme.

Bar jedan član ocjenjivačkoga tima mora imati iskustva u ocjenjivanju te tehnologije proizvodnje. Postupak ocjenjivanja uključuje inspekcijski posjet prostorijama proizvođača.

O svojoj odluci obaviještava proizvođača. Obavijest sadrži odluku o ispitivanju i obrazloženu ocjenu.

3.4.   Proizvođač se obvezuje ispuniti obveze koje proizlaze iz odobrenog sustava kakvoće i pridržavati ga se kako bi ostao odgovarajući i djelotvoran.

Proizvođač ili njegov ovlašteni zastupnik obaviještava prijavljeno tijelo koje je odobrilo sustav kakvoće o svim namjerama osuvremenjivanja sustava kakvoće.

Prijavljeno tijelo ocjenjuje predložene preinake i odlučuje da li izmijenjeni sustav kakvoće i dalje ispunjava zahtjeve iz točke 3.2. ili je li potrebna ponovna ocjena.

O svojoj odluci obaviještava proizvođača. Obavijest sadrži odluku o ispitivanju i obrazloženu ocjenu.

4.   Nadzor u odgovornosti prijavljenog tijela

4.1.   Svrha nadzora je osigurati da proizvođač propisno ispunjava obveze koje proizlaze iz odobrenog sustava kakvoće.

4.2.   Proizvođač dopušta prijavljeno tijelu da radi nadzora dođe na mjesto proizvodnje i skladišta da izvrši inspekciju i ispitivanje, i daje mu sve potrebne podatke, a posebno:

—	dokumentaciju o sustavu kakvoće,

—	registre kakvoće, kao što su izvješća o inspekciji i podaci o ispitivanjima i umjeravanju, izvješća o osposobljenosti tog osoblja itd.

4.3.   Prijavljeno tijelo periodično vršiti reviziju da se uvjeri da proizvođač održava i primjenjuje sustav kakvoće i proizvođaču dostaviti izvješće o reviziji.

4.4.   Dodatno, prijavljeno tijelo može nenajavljeno posjetiti proizvođača. Za vrijeme takvih posjeta prijavljeno tijelo može ispitati, ili zatražiti ispitivanje, radi provjere da sustav kakvoće djeluje ispravno, ako to bude potrebno. Prijavljeno tijelo dostavlja proizvođaču izvješće o posjeti i, ako je izvršeno ispitivanje, izvješće o ispitivanju.

5.   Tijekom razdoblja koje završava bar 10 godina nakon proizvodnje posljednjeg proizvoda, proizvođač omogućava dostupnost nacionalnim tijelima:

—	dokumentaciji iz druge alineje drugog podstavka točke 3.1.,

—	preinakama iz drugog podstavka točke 3.4.,

—	odluci i izvješćima prijavljenih tijela iz zadnjeg podstavka točaka 3.4., 4.3. i 4.4.

6.   Svako prijavljeno tijelo dostavlja drugim prijavljenim tijelima važne podatke u vezi s izdanim i povučenim odobrenjima sustava kakvoće.

---

PRILOG X.

PROVJERA PROIZVODA

(modul F)

1.   Ovaj modul opisuje postupak kojim proizvođač ili njegov ovlašteni zastupnik s poslovnim nastanom u Zajednici provjerava i potvrđuje da su proizvodi na koje se primjenjuje točka 3. sukladni s tipom kako je opisano u uvjerenju o EZ ispitivanju tipa i da ispunjavaju zahtjeve direktive koja se na njih odnosi.

2.   Proizvođač poduzima sve potrebne mjere da bi postupak proizvodnje osigurao sukladnost proizvoda s tipom kako je opisano u uvjerenju o EZ ispitivanju tipa i da ispunjavaju zahjeve direktive koja se na njih odnosi. Proizvođač ili njegov ovlašteni zastupnik s poslovnim nastanom u Zajednici stavlja znak CE na svaki proizvod i sastavlja izjavu o sukladnosti (vidjeti Prilog XV.).

3.   Prijavljeno tijelo obavlja odgovarajuća ispitivanja i testove radi provjere sukladnosti proizvoda s odredbama ove Direktive, ispitivanjem i testiranjem svakog proizvoda kao što je utvrđeno točkom 4. ili ispitivanjem i testiranjem proizvoda na statističkoj osnovi, kao što je utvrđeno točkom 5., prema izboru proizvođača.

3a.   Proizvođač ili njegov ovlašteni zastupnik s poslovnim nastanom u Zajednici zadržava presliku izjave o sukladnosti tijekom razdoblja koje završava bar 10 godina nakon proizvodnje posljednjeg proizvoda.

4.   Provjera ispitivanjem i testiranjem svakog proizvoda

4.1.   Svi proizvodi se pojedinačno ispituju i obavljaju se odgovarajuća ispitivanja kao što je utvrđeno odgovarajućom normom ili normama iz članka 5. ove Direktive ili istovjetna ispitivanja radi provjere njihove sukladnosti tipu kako je opisano u uvjerenju o EZ ispitivanju tipa i zahtjevima direktive koja se na njih odnosi.

4.2.   Prijavljeno tijelo postavlja, ili traži da se postavi, njegov identifikacijski broj na svaki odobreni proizvod i sastaviti pismeno uvjerenje o sukladnosti u vezi s obavljenim ispitivanjima.

4.3.   Proizvođač ili njegov ovlašteni zastupnik mora osigurati da na zahtjev prijavljenoga tijela dostavi uvjerenja o sukladnosti.

5.   Statistička provjera

5.1.   Proizvođač dostavlja svoje proizvode u obliku količine istovrsne robe i poduzima sve potrebne mjere da postupak proizvodnje osigura istovrsnost svake proizvedene količine.

5.2.   Svi proizvodi moraju biti na raspolaganju za provjeru u obliku određene količine istovrsne robe. Iz svake skupine nasumično se uzima uzorak. Izdvojeni proizvodi pojedinačno se ispituju i obavljaju se odgovarajuća ispitivanja kao što je utvrđeno odgovarajućom normom ili normama iz članka 5. ove Direktive ili istovjetna ispitivanja da se osigura njihova sukladnost zahtjevima direktive koja se na njih odnosi i da se utvrdi da li je ta količina prihvaćena ili odbijena.

5.3.   Statistički postupak koristi sljedeće elemente:

—	statističku metodu koja se primijenjuje,

—	plan uzimanja uzoraka s operativnim svojstvima.

5.4.   U slučaju prihvaćenih količina, prijavljeno tijelo postavlja, ili traži da se postavi, njegov identifikacijski broj na svaki odobreni proizvod i sastaviti pisano uvjerenje o sukladnosti u vezi s obavljenim ispitivanjima. Svi proizvodi u skupini mogu se staviti na tržište, osim onih proizvoda za čije je uzorke utvrđeno da nisu sukladni.

Ako je količina odbijena, prijavljeno tijelo ili nadležno tijelo poduzima odgovarajuće mjere da spriječi da se ta skupina stavi na tržište. U slučaju čestih odbijanja skupina prijavljeno tijelo može obustaviti statističku provjeru.

Proizvođač može postaviti identifikacijski broj tog tijela za vrijeme postupka proizvodnje pod odgovornošću prijavljenog tijela.

5.5.   Proizvođač ili njegov ovlašteni zastupnik mora osigurati da na zahtjev prijavljenoga tijela dostavi uvjerenja o sukladnosti.

---

PRILOG XI.

PROVJERA JEDINICE

(modul G)

1.   Ovaj modul opisuje postupak kojim proizvođač osigurava i izjavljuje da je predmetni proizvod, za koji je izdana potvrda iz točke 2., sukladan zahtjevima direktive koja se na njega odnosi. Proizvođač ili njegov ovlašteni zastupnik s poslovnim nastanom u Zajednici stavlja znak CE na proizvod i sastavlja izjavu o sukladnosti (vidjeti Prilog XV.).

2.   Prijavljeno tijelo ispituje pojedinačan proizvod i obavlja odgovarajuća ispitivanja kao što je utvrđeno odgovarajućom normom ili normama iz članka 5. ove Direktive, ili istovjetna ispitivanja, radi provjere njihove sukladnosti odgovarajućim zahtjevima Direktive.

Prijavljeno tijelo postavlja, ili traži da se postavi, njegov identifikacijski broj na svaki odobreni proizvod i sastaviti pisano uvjerenje o sukladnosti u vezi s obavljenim ispitivanjima.

3.   Namjena tehničke dokumentacije je omogućiti procjenu sukladnosti zahtjevima Direktive i razumijevanje izrade, proizvodnje i funkcioniranja proizvoda (vidjeti Prilog XIII.).

---

PRILOG XII.

JAMSTVO POTPUNE KAKVOĆE

(modul H)

1.   Ovaj modul opisuje postupke kojima proizvođač koji ispunjava obveze iz stavka 2. osigurava i izjavljuje da predmetni proizvodi ispunjavaju zahtjeve direktive koja se na njih odnosi. Proizvođač ili njegov ovlašteni zastupnik s poslovnim nastanom u Zajednici stavlja znak CE na svaki proizvod i sastavlja izjavu o sukladnosti (vidjeti Prilog XV.). Uz znak CE prilaže se identifikacijski broj prijavljenog tijela odgovornog za nadzor kao što je utvrđeno točkom 4.

2.   Proizvođač koristi odobreni sustav kvalitete izrade, proizvodnje i ispitivanja i inspekcijskog nadzora konačnog proizvoda kako je određeno točkom 3. i predmetom je provjere kako je određeno točkom 4.

3.   Sustav kakvoće

3.1.   Proizvođač prijavljenom tijelu podnosi zahtjev za ocjenu njegovog sustava kakvoće.

Takav zahtjev uključuje:

—	važne podatke o predviđenoj kategoriji proizvoda,

—	dokumentaciju o sustavu kakvoće.

3.2.   Sustav kakvoće osigurava da proizvodi ispunjavaju zahtjeve direktive koja se na njih odnosi.

Svi elementi, uvjeti i propisi koje je donio proizvođač dokumentirane su na sustavan i uredan način u obliku pisanih smjernica, postupaka i uputa. Dokumentacija sustava kakvoće osigurava uzajamno razumijevanje smjernica i postupaka kakvoće kao što su programi, planovi, priručnici i registri kakvoće.

Posebno sadržavaju odgovarajući opis:

—	ciljeva kakvoće i organizacijskog ustrojstva odgovornosti i nadležnosti uprave u pogledu kakvoće proizvoda,

—	specifikacije tehničke izrade, uključujući norme, koje se primjenjuju i, ako norme iz članka 5. ove Direktive nisu u potpunosti primijenjene, sredstva koja se koriste da bi se osiguralo ispunjavanje bitnih zahtjeva direktive koja se odnosi na proizvode,

—	tehnika, postupaka i sustavnih radnji nadzora i provjere izrade koji se koriste prilikom izrade proizvoda koji se odnose na obuhvaćenu kategoriju proizvoda,

—	odgovarajućih tehnika proizvodnje, nadzora i jamstva kakvoće, postupaka i sustavnih radnji koje se primijenjuju,

—	ispitivanja i testova koja se obavljaju prije, za vrijeme i nakon proizvodnje, i učestalosti kojom se obavljaju,

—	registara kakvoće, kao što su izvješća o inspekcijskom nadzoru i podaci o ispitivanjima i umjeravanju, izvješća o osposobljenosti tog osoblja itd.,

—	sredstava za praćenje postizanje kakvoće zatraženog proizvoda i učinkovitog djelovanja sustava kakvoće.

3.3.   Prijavljeno tijelo procjenjuje sustav kakvoće da utvrdi da li ispunjava zahtjeve iz točke 3.2. Pretpostavlja se ispunjavanje tih zahtjeva u odnosu na sustave kakvoće koji primjenjuju odgovarajuće usklađene norme (EN 29001).

Bar jedan član ocjenjivačkog tima mora imati iskustva kao ocjenjivač te tehnologije proizvodnje. Postupak ocjenjivanja uključuje posjet prostorijama proizvođača radi ocjene.

O svojoj odluci obaviještava proizvođača. Obavijest sadrži odluku o ispitivanju i obrazloženu ocjenu.

3.4.   Proizvođač se obvezuje na ispunjavanje obveza koje proizlaze iz odobrenog sustava kakvoće i da ga se pridržava kako bi ostao odgovarajući i djelotvoran.

Proizvođač ili njegov ovlašteni zastupnik obavješćuje prijavljeno tijelo koje je odobrilo sustav kakvoće o svim namjerama osuvremenjivanja sustava kakvoće.

Prijavljeno tijelo ocjenjuje predložene preinake i odlučuje da li izmijenjeni sustav kakvoće i dalje ispunjava zahtjeve iz točke 3.2. ili je li potrebna ponovna ocjena.

O svojoj odluci obavješćuje proizvođača. Obavijest sadrži odluku o ispitivanju i obrazloženu ocjenu.

4.   Nadzor EZ-a na temelju odgovornosti prijavljenoga tijela

4.1.   Svrha nadzora je osigurati da proizvođač propisno ispunjava obveze koje proizlaze iz odobrenog sustava kakvoće.

4.2.   Proizvođač dopušta prijavljenom tijelu da radi nadzora dođe na mjesto proizvodnje i skladišta da izvrši inspekciju i ispitivanje, i daje mu sve potrebne podatke, a posebno:

—	dokumentaciju o sustavu kakvoće,

—	registre kakvoće kao što je predviđeno fazom izrade sustava kakvoće, kao što su nalazi analiza, izračuna, ispitivanja itd.,

—	registara kakvoće kao što je predviđeno fazom izrade sustava kakvoće, kao što su izvješća o inspekcijskom nadzoru i podaci o ispitivanjima i umjeravanju, izvješća o osposobljenosti tog osoblja itd.

4.3.   Prijavljeno tijelo periodično obavlja reviziju da se uvjeri da proizvođač održava i primjenjuje sustav kakvoće i proizvođaču dostaviti izvješće o reviziji.

4.4.   Dodatno, prijavljeno tijelo može nenajavljeno posjetiti proizvođača. U vrijeme takvih posjeta prijavljeno tijelo može ispitivati, ili zatražiti ispitivanje, radi provjere ispravnog funkcioniranja sustava, gdje je to potrebno; proizvođaču dostavlja izvješće o posjeti i, ako je izvršeno ispitivanje, izvješće o ispitivanju.

5.   Tijekom razdoblja koje završava bar 10 godina nakon proizvodnje posljednjeg proizvoda, proizvođač omogućava dostupnost nacionalnim tijelima:

—	dokumentaciji iz točke 3.1. podstavka 2. alineje 2.,

—	preinakama iz točke 3.4. podstavka 2.,

—	odlukama i izvješćima prijavljenih tijela iz završnog podstavka točaka 3.4, 4.3. i 4.4.

6.   Svako prijavljeno tijelo prosljeđuje drugim prijavljenim tijelima važne podatke u vezi s izdanim i povučenim odobrenjima sustava kakvoće.

---

PRILOG XIII.

TEHNIČKA DOKUMENTACIJA KOJU DOSTAVLJA PROIZVOĐAČ

Tehnička dokumentacija iz priloga V., VII., VIII., IX. i XI. mora obuhvaćati sve važne podatke ili sredstva koja proizvođač koristi da bi osigurao da dijelovi ili plovilo ispunjavaju sve bitne zahtjeve koji se na njih odnose.

Tehnička dokumentacija osigurava razumijevanje izrade, proizvodnje i funkcioniranja proizvoda i ocjenu sukladnu s zahtjevima ove Direktive.

Dokumentacija sadržava u mjeri važnoj za ocjenu:

—	opći opis tipa,

—	pojmovne nacrte izrade i proizvodnje i planove dijelova, skupove, strujnih krugova itd.,

—	opise i objašnjenja potrebna za razumijevanje navedenih nacrta i planova i funkcioniranja proizvoda,

—	popis normi iz članka 5. ove Direktive, u potpunosti ili dijelom primijenjenog, i opise prihvaćenih rješenja koja ispunjavaju bitne zahtjeve kada norme iz članka 5. ove Direktive nisu primijenjene,

—	nalaze obavljenih izračuna izrade, izvršenih ispitivanja itd.,

—	izvješća o ispitivanjima ili izračune i to o stabilitetu prema bitnim zahtjevima iz točke 3.2. i o sposobnosti održanja na površini prema bitnim zahtjevima iz točke 3.3.

---

PRILOG XIV.

MINIMALNA MJERILA KOJE DRŽAVE ČLANICE MORAJU UZETI U OBZIR PRI PRIJAVLJIVANJU TIJELA

1.   Izrađivač, proizvođač, opskrbljivač ili postavljač brodice ili njenih dijelova koji se pregledavaju, i ovlašteni zastupnik bilo kojeg od tih dijelova ne smiju biti članovi ili rukovoditelji tijela niti osoblje odgovorno za obavljanje ispitivanja provjere. Oni nisu izravno uključeni niti kao ovlašteni zastupnici u izradu, gradnju, prodaju ili održavanje navedenih proizvoda. Ovo ne isključuje mogućnost razmjene tehničkih podataka između proizvođača i tijela.

2.   Tijelo i njegovo osoblje obavlja ispitivanja provjere s najvišim stupnjem strukovne cjelovitosti i tehničke stručnosti i oslobođeni su svih pritisaka i utjecaja, posebno financijskih, koji bi se mogli odraziti na njihov sud ili nalaze inspekcijskog nadzora, posebno od strane osoba ili grupa ljudi zainteresiranih za nalaze provjere.

3.   Tijelu je na raspolaganju sve potrebno osoblje i ima potrebna sredstva koja osiguravaju primjereno provođenje upravnih i tehničkih zadataka vezanih za provjeru; također ima pristup opremi potrebnoj za posebnu provjeru.

4.   Osoblje odgovorno za nadzor ima:

—	dobru tehničku i strukovnu naobrazbu,

—	zadovoljavajuće poznavanje zahtjeva ispitivanja koje obavljaju i odgovarajuće iskustvo o takvim ispitivanjima,

—	sposobnost sastavljanja uvjerenja, evidencija i izvješća potrebnih za vjerodostojnost obavljanja ispitivanja.

5.   Nepristranost osoblja koje vrši pregled zajamčena je. Naknada za njihov rad ne ovisi o broju obavljenih ispitivanja niti nalazima tih ispitivanja.

6.   Tijelo se osigurava od građanskopravne odgovornosti, osim ako država ne podrazumijeva njegovu odgovornost u skladu s nacionalnim zakonodavstvom ili je država članica sama izravno odgovorna za ispitivanja

7.   Osoblje tijela obvezno je poštovati profesionalnu tajnu koja se odnosi na sve podatke prikupljene tijekom izvršavanja zadataka (osim prema nadležnim upravnim tijelima države u kojoj tijelo obavlja svoju djelatnost) u okviru ove Direktive ili bilo koje odredbe nacionalnog zakonodavstva koja za nju važi.

---

PRILOG XV.

PISMENA IZJAVA O SUKLADNOSTI

1.   Pisana izjava o sukladnosti s odredbama ove Direktive mora biti priložena uz:

—	rekreacijsko plovilo u priručniku za vlasnike (Prilog I., točka 2.5.),

—	dijelovima iz Priloga II.

2.   Pisana izjava o sukladnosti sadržava (1):

—	ime i adresu proizvođača ili njegovog ovlaštenog zastupnika s poslovnim nastanom u Zajednici (2),

—	opis rekreacijskog plovila (3) ili njegovih dijelova (3),

—	uputu na upotrijebljene odgovarajuće usklađene norme ili upute na specifikacije prema kojima je izjavljena usklađenost,

—	prema potrebi, uputu na uvjerenje o EZ ispitivanju tipa koju je izdalo notificirano tijelo,

—	prema potrebi, ime i adresu prijavljenog tijela,

—	podatke o osobi opunomoćenoj za potpisivanje u ime proizvođača ili njegovog ovlaštenog zastupnika s poslovnim nastanom u Zajednici.

---

(1)  I sastavljena je na jeziku ili jezicima kao što je predviđeno točkom 2.5. Priloga I.

(2)  Ime poduzetnika i puna adresa; ovlašteni zastupnik također mora navesti ime poduzetnika i adresu proizvođača.

(3)  Opis izrade, tipa, serijski broj proizvoda, prema potrebi.

---

13/Sv. 062

HR

Službeni list Europske unije

60

---

31998L0011

---

L 071/1

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

27.01.1998.

---

DIREKTIVA KOMISIJE 98/11/EZ

od 27. siječnja 1998.

o provedbi Direktive Vijeća 92/75/EEZ u vezi s energetskim označivanjem kućanskih svjetiljki

(Tekst značajan za EGP)

KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,

uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 92/75/EEZ od 22. rujna 1992. o označivanju potrošnje energije i ostalih resursa, kućanskih uređaja, pomoću oznake i standardnih informacija o proizvodu (1), a naročito njezin članak 9. i članak 12.,

budući da se Direktivom 92/75/EEZ od Komisije zahtijeva da usvoji provedbene direktive u vezi s kućanskim uređajima, uključujući izvore svjetla (svjetiljke);

budući da električna energija, koju koriste svjetiljke, čini značajan dio ukupnih potreba Zajednice za energijom; budući da su značajne mogućnosti uštede energije koju koriste svjetiljke;

budući da Zajednica, potvrđujući svoju zainteresiranost za međunarodni normizacijski sustav koji može stvoriti norme koje stvarno koriste sve strane u međunarodnoj trgovini, te koji može zadovoljiti zahtjeve politike Zajednice, poziva europske normizacijske organizacije da nastave svoju suradnju s međunarodnim normizacijskim organizacijama;

budući da su Europski odbor za normizaciju (CEN) i Europski odbor za elektrotehničku normizaciju (Cenelec) priznati kao nadležna tijela za usvajanje usklađenih normi u skladu s općim smjernicama o suradnji između Komisije i tih dvaju tijela, potpisanima 13. studenoga 1984.; budući da je, u smislu ove Direktive, usklađena norma tehnička specifikacija (Europska norma ili usklađeni dokument) koju je usvojio CEN ili Cenelec, na temelju upućivanja (mandata) od strane Komisije u skladu s odredbama Direktive Vijeća 83/189/EEZ od 28. ožujka 1983. o utvrđivanju postupaka obavješćivanja u području tehničkih normi i pravila (2), kako je zadnje izmijenjena Odlukom Komisije 96/139/EZ (3), i na temelju gore spomenutih općih smjernica;

budući da su mjere navedene u ovoj Direktivi, u skladu s mišljenjem Odbora, navedenim u članku 10. Direktive 92/75/EEZ,

DONIJELA JE OVU DIREKTIVU:

Članak 1.

1.   Ova Direktiva primjenjuje se na električne kućanske svjetiljke koje se napajaju izravno iz električne mreže (svjetiljke sa spiralnom niti žarulje i integralne kompaktne fluorescentne svjetiljke), i na kućanske fluorescentne svjetiljke (uključujući linearne i ne-integralne kompaktne fluorescentne svjetiljke), čak i kad se prodaju za upotrebu izvan kućanstva.

Ako krajnji korisnik može rastaviti uređaj, za potrebe ove Direktive „svjetiljka” znači dio koji emitira svjetlo.

2.   Sljedeće svjetiljke isključuju se iz opsega ove Direktive:

(a)	svjetiljke sa svjetlosnim tokom većim od 6 500 lumena;

(b)	svjetiljke s ulaznom snagom manjom od 4 vata;

(c)	reflektorske svjetiljke;

(d)	svjetiljke koje se prodaju prvenstveno za upotrebu s drugim izvorima energije, kao što su baterije;

(e)	svjetiljke čija primarna namjena nije proizvodnja svjetla u vidnom polju (valna duljina 400 do 800 nm);

(f)	svjetiljke koje se prodaju kao dio proizvoda, čija prvenstvena namjena nije osvjetljavanje. Ipak, može se uključiti, ako je svjetiljka ponuđena na prodaju, iznajmljivanje ili leasing, ili je posebno izložena, npr. kao zamjenski dio.

3.   Za svjetiljke iz stavka 2. oznake i informacijski listovi dostavljaju se u skladu s ovom Direktivom, pod uvjetom da su usklađene mjeriteljske norme, primjenjive na takve svjetiljke, usvojene i objavljene u skladu sa stavkom 4.

4.   Podaci, koji se zahtijevaju ovom Direktivom, priređuju se u skladu s usklađenim normama, čiji su referentni brojevi objavljeni u Službenom listu Europskih zajednica i za koje su države članice objavile referentne brojeve nacionalnih normi, koje su zamijenile, te usklađene norme.

5.   Usklađene norme iz stavka 4. sastavljene su prema ovlaštenju Komisije u skladu s Direktivom 83/189/EEZ.

6.   U ovoj Direktivi, osim ako kontekst ne zahtijeva drukčije, upotrijebljeni izrazi imaju isto značenje kao u Direktivi 92/75/EEZ.

Članak 2.

1.   Tehnička dokumentacija iz članka 2. stavka 3. Direktive 92/75/EEZ uključuje:

(a)	ime, tržišnu oznaku i adresu dobavljača;

(b)	opći opis svjetiljke, dovoljan da se ista može nedvojbeno prepoznati;

(c)	podatke, ako je potrebno uključujući i crteže, o glavnim projektnim karakteristikama modela i naročito o stavkama koje znatno utječu na njegovu potrošnju energije;

(d)	izvještaje o odgovarajućim mjerenjima provedenim na modelu unutar ispitnih postupaka usklađenih normi iz članka 1. stavka 4.;

(e)	upute za rad, ako postoje.

2.   Oznaka iz članka 2. stavka 1. Direktive 92/75/EEZ izgleda kako je naznačeno u Prilogu I. ove Direktive. Oznaka se postavlja, tiska ili prilaže na vanjski dio pojedinačne ambalaže svjetiljke. Ništa drugo što je postavljeno, otisnuto ili priloženo pojedinačnoj ambalaži svjetiljke, ne smije zakloniti oznaku ili smanjiti njezinu vidljivost.

3.   Informacijski list iz članka 2. stavka 1. Direktive 92/75/EEZ izgleda kako je naznačeno u Prilogu II. ovoj Direktivi.

4.   U okolnostima obuhvaćenim člankom 5. Direktive 92/75/EEZ i kada se prodaja, iznajmljivanje ili leasing nude putem sredstava tiskanog priopćenja, kao što je katalog, onda takvo tiskano priopćenje uključuje sve podatke navedene u Prilogu III. ovoj Direktivi.

5.   Razred energetske učinkovitosti svjetiljke, naveden na oznaci i u informacijskom listu, određen je u skladu s Prilogom IV.

Članak 3.

Države članice poduzimaju neophodne mjere kako bi osigurale da svi dobavljači i prodavatelji, koji imaju sjedište na njihovom području, ispunjavaju svoje obveze iz ove Direktive.

Članak 4.

1.   Države članice će usvojiti i objaviti zakone, uredbe i upravne odredbe potrebne za usklađivanje s ovom Direktivom, do 15. lipnja 1999. O tim mjerama odmah će obavijestiti Komisiju. Te odredbe primjenjuju se od 1. srpnja 1999.

Ipak, države članice dopuštaju sljedeće, do 31. prosinca 2000.:

—	stavljanje u prodaju, komercijalizaciju i/ili izlaganje proizvoda, i

—	distribuciju tiskanih knjižica proizvoda iz članka 3. stavka 2. Direktive 92/75/EEZ i tiskanih priopćenja iz članka 2. stavka 4. ove Direktive,

koji nisu sukladni ovoj Direktivi.

Kada države članice budu usvojile odredbe iz prvog podstavka, te mjere prilikom njihove službene objave sadržavaju uputu na ovu Direktivu ili se uz njih navodi takva uputa. Postupak takvog upućivanja usvojit će države članice.

2.   Države članice će Komisiji dostaviti tekst odredaba nacionalnog prava, koji će donijeti u području na koje se odnosi ova Direktiva.

Članak 5.

Ova Direktiva stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europskih zajednica.

Članak 6.

Ova je Direktiva upućena državama članicama.

---

(1)  SL L 297, 13.10.1992., str. 16.

(2)  SL L 109, 26.4.1983., str. 8.

(3)  SL L 32, 10.2.1996., str. 31.

---

PRILOG I.

OZNAKA

Dizajn oznake

1.   Oznaka se bira iz sljedećih ilustracija. Ako oznaka nije otisnuta na ambalaži, već je pojedinačna oznaka postavljena na ambalažu ili joj je priložena, koristi se inačica u boji. Ako se koristi „crno-bijela” inačica oznake, otisak i pozadina mogu biti u bilo kojoj boji koja zadržava čitljivost oznake.

2.   Podaci koji trebaju biti sadržani, definirani su sljedećim napomenama:

Napomena:

I.	Razred energetske učinkovitosti svjetiljke, određen u skladu s Prilogom IV. Slovo te oznake nalazi se na istom nivou kao i odgovarajuća strelica.

II.	Svjetlosni tok svjetiljke u lumenima, izmjeren u skladu s ispitnim postupcima usklađenih normi iz članka 1. stavka 4.

III.	Ulazna snaga (voltaža) svjetiljke, izmjerena u skladu s ispitnim postupcima usklađenih normi iz članka 1. stavka 4.

IV.	Prosječni nazivni vijek trajanja svjetiljke u satima, izmjeren u skladu s ispitnim postupcima usklađenih normi iz članka 1. stavka 4. Ako na ambalaži nema drugih podataka o vijeku trajanja svjetiljke, ovo se može izostaviti.

3.   Kada se podaci navedeni pod II., III. i gdje je primjenjivo, pod IV. točkom 2., nalaze drugdje na ambalaži svjetiljke, ne moraju biti sadržani ni u oznaci niti na kutiji. Oznaka se zatim odabire iz sljedećih primjera:

Tiskanje

4.   Određeni izgled oznake definiran je sljedećim:

Oznaka ima prazan rub od najmanje 5 mm, kako je prikazano. Kada na ambalaži nema stranice koja je dovoljno velika da se na nju smjesti oznaka i prazan rub, ili gdje bi to zaklonilo više od 50 % površine najveće stranice, oznaka i rub se mogu umanjiti, ali ne više nego što je potrebno za zadovoljavanje oba uvjeta. Ipak, oznaka se ni u kojem slučaju ne smije umanjiti na manje od 40 % (dužina) svoje standardne veličine. Kada je ambalaža premala za postavljanje takve umanjene oznake, oznaka se mora priložiti svjetiljki ili ambalaži. Ipak, kada je oznaka u punoj veličini izložena zajedno sa svjetiljkom (npr. postavljena na policu na kojoj je svjetiljka izložena), tada se oznaka može izostaviti.

Korištene boje:

Inačica boje:

CMYK – cijan, magenta, žuta, crna.

Npr. 07X0: 0 % cijan, 70 % magenta, 100 % žuta, 0 % crna.

Strelice

A	:	X0X0
B	:	70X0
C	:	30X0
D	:	00X0
E	:	03X0
F	:	07X0
G	:	0XX0

Boja obruba: X070.

Sav tekst je crne boje. Pozadina je bijela.

---

PRILOG II.

Informacijski list

Informacijski list sadrži podatke koji se trebaju nalaziti na oznaci (1).

---

(1)  Kada nisu dostavljene knjižice proizvoda, oznaka koja se nalazi uz proizvod može se smatrati informacijskim listom.

---

PRILOG III.

NARUDŽBE POŠTOM I OSTALA PRODAJA NA DALJINU

Katalozi za narudžbe poštom i ostala tiskana priopćenja iz članka 2. stavka 4. sadrže ili kopiju oznake ili sljedeće podatke, navedene naznačenim redoslijedom:

1.	Razred energetske učinkovitosti	(Prilog I., Napomena I.)
	Izražen kao „Razred energetske učinkovitosti … u rasponu od A (veća učinkovitost) do G (slabija učinkovitost)”. Kada se ti podaci nalaze u tablici, ovo može biti izraženo i na drugi način, pod uvjetom da je jasno da raspon ide od A (veći učinak) do G (slabiji učinak).
2.	Svjetlosni tok svjetiljke	(Prilog I., Napomena II.)
3.	Ulazna energija	(Prilog I., Napomena III.)
4.	Prosječni nazivni vijek trajanja svjetiljke	(Prilog I., Napomena IV.)
	(Ako u katalogu nema drugih podataka o vijeku trajanja svjetiljke, ovo se može izostaviti.)

---

PRILOG IV.

Razred energetske učinkovitosti svjetiljke određen je sljedećim:

Svjetiljke se svrstavaju u razred A, ako su:

—	Fluorescentne svjetiljke bez ugrađenog balasta (svjetiljke koje trebaju balast i/ili drugi kontrolni uređaj za priključak na električnu mrežu)

—	Ostale svjetiljke gdje je Φ vrijednost lumena svjetlosti svjetiljke gdje je W ulazna snaga svjetiljke u vatima.

Ako svjetiljka nije svrstana u razred A, referentna snaga u vatima WR izračunava se kako slijedi:

,	ako je Φ > 34 lumena
0,2 Φ,	ako je Φ ≤ 34 lumena

gdje je Φ vrijednost lumena svjetlosti svjetiljke.

Indeks energetske učinkovitosti EI prema tome je

gdje je W ulazna snaga svjetiljke u vatima.

Razredi energetske učinkovitosti zatim se određuju u skladu sa sljedećom tablicom:

Razred energetske učinkovitosti	Indeks energetske učinkovitosti EI
B	EI < 60 %
C	60 % ≤ EI < 80 %
D	80 % ≤ EI < 95 %
E	95 % ≤ EI < 110 %
F	110 % ≤ EI < 130 %
G	EI ≥ 130 %

---

13/Sv. 062

HR

Službeni list Europske unije

68

---

31998D0436

---

L 194/30

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

22.06.1998.

---

ODLUKA KOMISIJE

od 22. lipnja 1998.

o postupku potvrđivanja sukladnosti građevnih proizvoda prema članku 20. stavku 2. Direktive Vijeća 89/106/EEZ u odnosu na krovne pokrove, svjetlice, krovne prozore i pomoćne proizvode

(priopćena pod brojem dokumenta C(1998) 1598)

(Tekst značajan za EGP)

(98/436/EZ)

KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,

uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 89/106/EEZ od 21. prosinca 1988. o usklađivanju zakona i drugih propisa država članica u odnosu na građevne proizvode (1), kako je izmijenjena Direktivom 93/68/EEZ (2), a posebno njezin članak 13. stavak 4.,

budući da Komisija mora između dva postupka iz članka 13. stavka 3. Direktive 89/106/EEZ za potvrđivanje sukladnosti proizvoda, odabrati „najmanje zahtjevan postupak koji ispunjava zahtjeve sigurnosti”; budući da to znači da je potrebno odlučiti je li postojanje tvorničkoga sustava kontrole proizvodnje u okviru odgovornosti proizvođača neophodan i dovoljan uvjet za potvrđivanje sukladnosti određenoga proizvoda ili skupine proizvoda, ili je, iz razloga vezanih uz poštovanje kriterija iz članka 13. stavka 4., u tu svrhu potrebno uključivanje ovlaštenoga tijela za potvrđivanje;

budući da se člankom 13. stavkom 4. zahtijeva da tako utvrđeni postupak mora biti naznačen u mandatima i tehničkim specifikacijama; budući da je stoga poželjno odrediti pojam proizvoda ili skupine proizvoda kako je utvrđen u mandatima i tehničkim specifikacijama;

budući da su oba postupka predviđena člankom 13. stavkom 3. podrobno opisana u Prilogu III. Direktivi 89/106/EEZ; budući da je stoga potrebno točno odrediti metode kojima se navedena dva postupka moraju provesti, sukladno Prilogu III., za svaki proizvod ili skupinu proizvoda, budući da Prilog III. daje prednost određenim sustavima;

budući da postupak iz članka 13. stavka 3. točke (a) odgovara sustavima koji su utvrđeni u Prilogu III. odjeljku 2. točki ii. mogućnosti prvoj, bez stalnoga nadzora, te mogućnosti drugoj i trećoj, i budući da postupak iz članka 13. stavka 3. točke (b) odgovara sustavima koji su utvrđeni u Prilogu III. odjeljku 2. točki i., te u Prilogu III. odjeljku 2. točki ii., u mogućnosti prvoj, sa stalnim nadzorom;

budući da su mjere predviđene ovom Odlukom u skladu s mišljenjem Stalnog odbora za graditeljstvo,

DONIJELA JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Sukladnost proizvoda i skupina proizvoda navedenih u Prilogu I. potvrđuje se postupkom u kojem proizvođač pod svojom isključivom odgovornošću ima nadzorni sustav tvorničke proizvodnje jamčeći tako sukladnost proizvoda s odgovarajućim tehničkim specifikacijama.

Članak 2.

Sukladnost proizvoda koji su navedeni u Prilogu I. potvrđuje se postupkom prema kojem je, uz tvornički sustav kontrole proizvodnje kojim upravlja proizvođač, u ocjenu i nadzor kontrole proizvodnje ili samoga proizvoda uključeno i ovlašteno certifikacijsko tijelo.

Članak 3.

Postupak potvrđivanja sukladnosti kako je utvrđen u Prilogu III. naznačen je u mandatima za usklađene norme.

Članak 4.

Ova je Odluka upućena državama članicama.

---

(1)  SL L 40, 11.2.1989., str. 12.

(2)  SL L 220, 30.8.1993., str. 1.

---

PRILOG I.

Ravne i profilirane površine:

Krovni crjepovi, pločice škriljevca, kamen i šindra:

Tvornički sastavljeni kompozitni ili sendvič paneli:

Svjetlici:

Krovni prozori:

Zabati i strehe:

Za sve vrste uporabe, osim onih koje su podložne protupožarnim propisima za proizvode izrađene od materijala koji pripadaju kategorijama (A, B, C) (1).

Pokrivanje krova mastik asfaltom;

Pokrivanje krova pločama:

Sustavi pristupa krovu, prijelazi i uporišta:

Sigurnosne kuke i sidra za krovove:

Mehanički držači za krovne pokrove:

Pribor za krovne pokrove:

Za sve vrste uporabe.

---

(1)  Materijali čija je otpornost na vatru podložna promjeni tijekom proizvodnje (općenito, materijali podvrgnuti kemijskim promjenama, npr. sporogoreći materijali, ili kada promjene u sastavu mogu dovesti do promjena u otpornosti na vatru).

---

PRILOG II.

Ravne i profilirane površine:

Krovni crjepovi, pločice škriljevca, kamen i šindra:

Tvornički sastavljeni kompozitni ili sendvič paneli:

Svjetlici:

Krovni prozori:

Zabati i strehe:

Za uporabu koja je podložna protupožarnim propisima za proizvode izrađene od materijala koji pripadaju kategorijama (A, B, C) (1).

---

(1)  Materijali čija je otpornost na vatru podložna promjeni tijekom proizvodnje (općenito, materijali podvrgnuti kemijskim promjenama, npr. sporogoreći materijali, ili kada promjene u sastavu mogu dovesti do promjena u otpornosti na vatru).

---

PRILOG III.

Napomena:

za proizvode koji imaju više od jedne namjene određene u sljedećim skupinama proizvoda, zadaci ovlaštenog tijela, koji proizlaze iz odgovarajućih sustava potvrđivanja usklađenosti, su kumulativni.

SKUPINA PROIZVODA

KROVNI POKROVI, SVJETLICI, KROVNI PROZORI I POMOĆNI PROIZVODI (1/6)

Sustavi potvrđivanja usklađenosti

Za dolje navedeni proizvodEUR i namjenu-e), CEN/Cenelec mora odrediti sljedeći(-e) sustav(e) potvrđivanja usklađenosti prema odgovarajućoj usklađenoj normi(-ama):

Proizvod(i)	Namjena(-e)	Razina(-e) ili kategorija(-e)	Sustav(i) potvrđivanja usklađenosti
Ravne i profilirane površine	Za uporabu koja je podložna propisima u vezi s otpornošću na vatru (npr. odjeljci zaštićeni od požara)	Bilo koja	3
Krovni crjepovi, pločice škriljevca, kamen i šindra
Tvornički sastavljeni kompozitni ili sendvič paneli
Svjetlici
Krovni prozori
Sustav 3: Vidjeti Direktivu o građevinskim proizvodima (u daljnjem tekstu CPD), Prilog III. odjeljak 2. točka ii., druga mogućnost.

Specifikacija sustava treba biti takva da se može primijeniti čak i kada ne treba utvrditi učinkovitost proizvoda za određenu karakteristiku, jer najmanje jedna država članica nema nikakvih pravnih zahtjeva za takvu karakteristiku (vidjeti članak 2. stavak 1. Direktive 89/106/EEZ i, prema potrebi, točku 1.2.3 interpretacijskih dokumenata). U tim slučajevima ovjera takve karakteristike ne smije biti nametnuta proizvođaču ako on ne želi deklarirati učinkovitost proizvoda u tom smislu.

SKUPINA PROIZVODA

KROVNI POKROVI, SVJETLICI, KROVNI PROZORI I POMOĆNI PROIZVODI (2/6)

Sustavi potvrđivanja usklađenosti

Za dolje navedeni(-e) proizvodEUR i namjenu(-e), CEN/Cenelec mora odrediti sljedeći(-e) sustav(-e) potvrđivanja usklađenosti prema odgovarajućoj(-im) usklađenoj(-im) normi(-ama).

Proizvod(i)	Namjena(-e)	Razina(-e) ili kategorija(-e)	Sustav(i) potvrđivanja usklađenosti
Ravne i profilirane površine	Za uporabu koja je podložna propisima u vezi s otpornošću na vatru	(A, B, C) (1)	1
Krovni crjepovi, pločice škriljevca, kamen i šindra		(A, B, C) (2)	3
Tvornički sastavljeni kompozitni ili sendvič paneli		A (3), D, E, F	4
Svjetlici
Krovni prozori
Zabati i strehe
Sustav 1: Vidjeti Prilog III. CPD-u, odjeljak 2. točka i., bez kontrolnog ispitivanja uzorka. Sustav 3: Vidjeti Prilog III. CPD-u, odjeljak 2. točka ii., druga mogućnost. Sustav 4: Vidjeti Prilog III. CPD-u, odjeljak 2. točka ii., treća mogućnost.

Specifikacija sustava treba biti takva da se može primijeniti čak i kada ne treba utvrditi učinkovitost proizvoda za određenu karakteristiku, jer najmanje jedna država članica nema nikakvih pravnih zahtjeva za takvu karakteristiku (vidjeti članak 2. stavak 1. Direktive 89/106/EEZ i, prema potrebi, točku 1.2.3 dokumenata za tumačenje). U tim slučajevima ovjera takve karakteristike ne smije biti nametnuta proizvođaču ako on ne želi deklarirati učinkovitost proizvoda u tom smislu.

SKUPINA PROIZVODA

KROVNI POKROVI, SVJETLICI, KROVNI PROZORI I POMOĆNI PROIZVODI (3/6)

Sustavi potvrđivanja usklađenosti

Za dolje navedeni(-e) proizvod(e) i namjenu(-e), CEN/Cenelec mora odrediti sljedeći(-e) sustav(e) potvrđivanja usklađenosti prema odgovarajućoj(-im) usklađenoj(-im) normi(-ama).

Proizvod(i)	Namjena(-e)	Razina(-e) ili kategorija(-e)	Sustav(i) potvrđivanja usklađenosti
Ravne i profilirane površine	Za uporabu koja je podložna propisima u slučaju vanjskog požara	Proizvodi koje treba ispitati	3
Krovni crjepovi, pločice škriljevca, kamen i šindra
Tvornički sastavljeni kompozitni ili sendvič paneli
Pokrivanje krova mastik asfaltom		Proizvodi koji se „smatraju zadovoljavajućim” bez ispitivanja (4)	4
Pokrivanje krova pločama
Svjetlici
Krovni prozori
Sustavi pristupa krovu, prijelazi i uporišta
Pribor za krovne pokrove
Sustav 3: Vidjeti Prilog III. CPD-u, odjeljak 2. točka ii., druga mogućnost. Sustav 4: Vidjeti Prilog III. CPD-u, odjeljak 2. točka ii., treća mogućnost.

Specifikacija sustava treba biti takva da se može primijeniti čak i kada ne treba utvrditi učinkovitost proizvoda za određenu karakteristiku, jer najmanje jedna država članica nema nikakvih pravnih zahtjeva za takvu karakteristiku (vidjeti članak 2. stavak 1. Direktive 89/106/EEZ i, prema potrebi, točku 1.2.3 interpretacijskih dokumenata). U tim slučajevima ovjera takve karakteristike ne smije biti nametnuta proizvođaču ako on ne želi deklarirati učinkovitost proizvoda u tom smislu.

SKUPINA PROIZVODA

KROVNI POKROVI, SVJETLICI, KROVNI PROZORI I POMOĆNI PROIZVODI (4/6)

Sustavi potvrđivanja usklađenosti

Za dolje navedeni(-e) proizvod(e) i namjenu(e), CEN/Cenelec mora odrediti sljedeći(-e) sustav(e) potvrđivanja usklađenosti prema odgovarajućoj(-im) usklađenoj(-im) normi(-ama).

Proizvod(i)	Namjena(-e)	Razina(-e) ili kategorija(-e)	Sustav(i) potvrđivanja usklađenosti
Ravne i profilirane površine	Za uporabu koja doprinosi učvršćivanju krovne konstrukcije	—	3
Tvornički sastavljeni kompozitni ili sendvič paneli
Svjetlici
Krovni prozori
Sustav 3: Vidjeti Direktivu o građevinskim proizvodima (CPD), Prilog III. odjeljak 2. točka ii., druga mogućnost.

Specifikacija sustava treba biti takva da se može primijeniti čak i kada ne treba utvrditi učinkovitost proizvoda za određenu karakteristiku, jer najmanje jedna država članica nema nikakvih pravnih zahtjeva za takvu karakteristiku (vidjeti članak 2. stavak 1. Direktive 89/106/EEZ i, prema potrebi, točku 1.2.3 interpretacijskih dokumenata). U tim slučajevima ovjera takve karakteristike ne smije biti nametnuta proizvođaču ako on ne želi deklarirati učinkovitost proizvoda u tom smislu.

SKUPINA PROIZVODA

KROVNI POKROVI, SVJETLICI, KROVNI PROZORI I POMOĆNI PROIZVODI (5/6)

Sustavi potvrđivanja usklađenosti

Za dolje navedeni(-e) proizvod(e) i namjenu(-e), CEN/Cenelec mora odrediti sljedeći(-e) sustav(e) potvrđivanja usklađenosti prema odgovarajućoj(-im) usklađenoj(-im) normi(-ama)

Proizvod(i)	Namjena(-e)	Razina(-e) ili kategorija(-e)	Sustav(i) potvrđivanja usklađenosti
Svi krovni pokrovi, svjetlici, krovni prozori i pomoćni proizvodi	Za uporabu koja je podložna propisima u vezi s opasnim tvarima (5)	—	3
Sustav 3: Vidjeti Direktivu o građevinskim proizvodima (CPD), Prilog III. odjeljak 2. točka ii., druga mogućnost.

Specifikacija sustava treba biti takva da se može primijeniti čak i kada ne treba utvrditi učinkovitost proizvoda za određenu karakteristiku, jer najmanje jedna država članica nema nikakvih pravnih zahtjeva za takvu karakteristiku (vidjeti članak 2. stavak 1. Direktive 89/106/EEZ i, prema potrebi, točku 1.2.3 interpretacijskih dokumenata). U tim slučajevima ovjera takve karakteristike ne smije biti nametnuta proizvođaču ako on ne želi deklarirati učinkovitost proizvoda u tom smislu.

SKUPINA PROIZVODA

KROVNI POKROVI, SVJETLICI, KROVNI PROZORI I POMOĆNI PROIZVODI (6/6)

Sustavi potvrđivanja usklađenosti

Za dolje navedeni(-e) proizvod(-e) i namjenu(-e), CEN/Cenelec mora odrediti sljedeći(-e) sustav(e) potvrđivanja usklađenosti prema odgovarajućoj(-im) usklađenoj(-im) normi(-ama).

Proizvod(i)	Namjena	Razina(-e) ili kategorija(-e)	Sustav(i) potvrđivanja usklađenosti
Ravne i profilirane površine	Za uporabu osim one utvrđene za skupine proizvoda (1/6), (2/6), (3/6), (4/6), (5/6)	—	4
Krovni crjepovi, pločice škriljevca, kamen i šindra
Tvornički sastavljeni kompozitni ili sendvič paneli
Pokrivanje krova pločama
Zabati i strehe
Mehanički držači za krovne pokrove
Pribor za krovne pokrove
Sustavi pristupa krovu, prijelazi i uporišta	Za uporabu osim one utvrđene za skupine proizvoda (1/6), (2/6), (3/6), (4/6), (5/6)		3
Sigurnosne kuke i sidra za krovove
Pokrivanje krova mastik asfaltom
Krovni prozori
Svjetlici
Sustav 3: Vidjeti Prilog III. CPD-u, odjeljak 2. točka ii., druga mogućnost. Sustav 4: Vidjeti Prilog III. CPD-u, odjeljak 2. točka ii., treća mogućnost.

Specifikacija sustava treba biti takva da se može primijeniti čak i kada ne treba utvrditi učinkovitost proizvoda za određenu karakteristiku, jer najmanje jedna država članica nema nikakvih pravnih zahtjeva za takvu karakteristiku (vidjeti članak 2. stavak 1. Direktive 89/106/EEZ i, prema potrebi, točku 1.2.3 interpretacijskih dokumenata). U tim slučajevima ovjera takve karakteristike ne smije biti nametnuta proizvođaču ako on ne želi deklarirati učinkovitost proizvoda u tom smislu.

---

(1)  Materijali čija je otpornost na vatru podložna promjeni tijekom proizvodnje (općenito, materijali podvrgnuti kemijskim promjenama, npr. sporogoreći materijali, ili kada promjene u sastavu mogu dovesti do promjena u otpornosti na vatru).

(2)  Materijali čija otpornost na vatru nije podložna promjeni tijekom procesa proizvodnje.

(3)  Materijali kategorije A čija otpornost na vatru ne treba biti ispitivana, u skladu s Odlukom 96/603/EZ.

(4)  Mora biti utvrđeno kroz raspravu s Regulatornom skupinom za zaštitu od požara.

(5)  Naročito one opasne tvari koje su utvrđene u Direktivi Vijeća 76/769/EEZ, s izmjenama.

---

13/Sv. 062

HR

Službeni list Europske unije

77

---

31998D0437

---

L 194/39

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

30.06.1998.

---

ODLUKA KOMISIJE

od 30. lipnja 1998.

o postupku potvrđivanja sukladnosti građevnih proizvoda prema članku 20. stavku 2. Direktive Vijeća 89/106/EEZ u odnosu na unutarnje i vanjske zidne i stropne obloge

(priopćena pod brojem dokumenta C(1998) 1611)

(Tekst značajan za EGP)

(98/437/EZ)

KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,

uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 89/106/EEZ od 21. prosinca 1988. o usklađivanju zakona i drugih propisa država članica u odnosu na građevne proizvode (1), kako je izmijenjena Direktivom 93/68/EEZ (2), a posebno njezin članak 13. stavak 4.,

budući da Komisija mora između dva postupka iz članka 13. stavka 3. Direktive 89/106/EEZ za potvrđivanje sukladnosti proizvoda, odabrati „najmanje zahtjevan postupak koji ispunjava zahtjeve sigurnosti”; budući da to znači da je potrebno odlučiti je li postojanje tvorničkoga sustava kontrole proizvodnje u okviru odgovornosti proizvođača neophodan i dovoljan uvjet za potvrđivanje sukladnosti određenoga proizvoda ili skupine proizvoda, ili je, zbog razloga vezanih uz poštovanje kriterija iz članka 13. stavka 4., u tu svrhu potrebno uključivanje ovlaštenoga tijela za potvrđivanje;

budući da se člankom 13. stavkom 4. zahtijeva da tako utvrđeni postupak mora biti naznačen u mandatima i tehničkim specifikacijama; budući da je stoga poželjno odrediti pojam proizvoda ili skupine proizvoda kako je utvrđen u mandatima i tehničkim specifikacijama;

budući da su oba postupka predviđena člankom 13. stavkom 3. detaljno opisana u Prilogu III. Direktivi 89/106/EEZ; budući da je stoga potrebno točno odrediti metode kojima se navedena dva postupka moraju provesti, sukladno Prilogu III., za svaki proizvod ili skupinu proizvoda, budući da Prilog III. daje prednost određenim sustavima;

budući da postupak iz članka 13. stavka 3. točke (a) odgovara sustavima koji su utvrđeni u Prilogu III. odjeljku 2. točki ii. mogućnosti prvoj, bez stalnoga nadzora, te mogućnosti drugoj i trećoj, i budući da postupak iz članka 13. stavka 3. točke (b) odgovara sustavima koji su utvrđeni u Prilogu III. odjeljku 2. točki i., te u Prilogu III. odjeljku 2. točki ii., u mogućnosti prvoj, sa stalnim nadzorom;

budući da su mjere predviđene ovom Odlukom u skladu s mišljenjem Stalnog odbora za graditeljstvo,

DONIJELA JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Sukladnost proizvoda i skupina proizvoda navedenih u Prilogu I. potvrđuje se postupkom u kojem proizvođač pod svojom isključivom odgovornošću ima nadzorni sustav tvorničke proizvodnje jamčeći tako sukladnost proizvoda s odgovarajućim tehničkim specifikacijama.

Članak 2.

Sukladnost proizvoda navedenih u Prilogu I. potvrđuje se postupkom u kojem je, uz tvornički sustav kontrole proizvodnje kojim upravlja proizvođač, u ocjenu i nadzor kontrole proizvodnje ili samoga proizvoda uključeno i ovlašteno certifikacijsko tijelo.

Članak 3.

Postupak potvrđivanja sukladnosti kako je utvrđen u Prilogu III. naznačen je u mandatima za usklađene norme.

Članak 4.

Ova je Odluka upućena državama članicama.

---

(1)  SL L 40, 11.2.1989., str. 12.

(2)  SL L 220, 30.8.1993., str. 1.

---

PRILOG I.

Panelne ploče namijenjene za uporabu kao unutarnje ili vanjske obloge, kao završeni elementi, za zaštitu zidova i stropova od požara.

Viseći stropovi (sklopovi) namijenjeni za uporabu kao unutarnje i vanjske obloge za zaštitu stropova od požara.

Panelne ploče namijenjene za uporabu kao unutarnji ili vanjski elementi za učvršćivanje zidova i stropova.

Pločice i panelne ploče od krhkih materijala namijenjene za uporabu kao unutarnje ili vanjske zidne ili stropne obloge, koje su podložne zahtjevima protiv ozljeda prouzročenih oštrim predmetima.

Viseći stropovi (sklopovi) namijenjeni za uporabu kao unutarnje ili vanjske stropne obloge, koji su podložni zahtjevima sigurnosti uporabe.

Pločice i panelne ploče namijenjene za uporabu kod unutarnjih ili vanjskih visećih stropova, koje su podložne zahtjevima sigurnosti uporabe.

Oblikovani profili i viseći okviri namijenjeni za potporu unutarnjim ili vanjskim zidnim ili stropnim oblogama i visećim stropovima, koji su podložni zahtjevima sigurnosti uporabe.

Zidne obloge u obliku rola i stropne oplate od materijala kategorije A (1), B (1), C (1), A (bez ispitivanja), D, E i F, namijenjene za uporabu kao unutarnje zidne i stropne obloge, koje su podložne propisima u vezi s otpornošću na vatru.

Šindra i ploče za oblaganje od materijala kategorije A (1), B (1), C (1), A (bez ispitivanja), D, E i F, namijenjene za uporabu kao vanjske zidne i stropne obloge, koje su podložne propisima u vezi s otpornošću na vatru.

Viseći stropovi (sklopovi) koji koriste sastave materijala kategorije A (1), B (1), C (1), A (bez ispitivanja), D, E i F, namijenjeni za uporabu kao unutarnje ili vanjske stropne obloge, koji su podložni propisima u vezi s otpornošću na vatru.

Pločice, fasadne obloge i panelne ploče od materijala kategorije A (1), B (1), C (1), A (bez ispitivanja), D, E i F, namijenjene za uporabu kao unutarnje ili vanjske zidne i stropne obloge, koje su podložne propisima u vezi s otpornošću na vatru.

Oblikovani profili i viseći okviri od materijala kategorije A (1), B (1), C (1), A (bez ispitivanja), D, E i F, namijenjeni za potporu unutarnjim ili vanjskim zidnim ili stropnim oblogama, ili visećim stropovima, koji su podložni propisima u vezi s otpornošću na vatru.

Viseći stropovi (sklopovi) namijenjeni za uporabu kao unutarnje ili vanjske stropne obloge, koje su podložne propisima u vezi s opasnim tvarima (2).

Pločice, šindra, fasadne obloge, ploče za oblaganje i panelne ploče namijenjene za uporabu kao unutarnje ili vanjske zidne ili stropne obloge, koje su, ako je potrebno, podložne propisima u vezi s opasnim tvarima (2).

Viseći stropovi (sklopovi) namijenjeni za uporabu kao unutarnje ili vanjske zidne i stropne obloge, za druge namjene navedene u mandatu (3).

Zidne obloge u obliku rola, stropne oplate, pločice, šindra, fasadne obloge, ploče za oblaganje i panelne ploče namijenjene za uporabu kao unutarnje ili vanjske zidne ili stropne obloge, za druge namjene navedene u mandatu (3).

Oblikovani profili i viseći okviri namijenjeni za potporu unutarnjim ili vanjskim zidnim ili stropnim oblogama, ili visećim stropovima, za druge namjene navedene u mandatu (3).

---

(1)  Materijali čija otpornost na vatru nije podložna promjeni tijekom procesa proizvodnje.

(2)  Naročito one opasne tvari koje su utvrđene u Direktivi Vijeća 76/769/EEZ, s izmjenama.

(3)  Druge namjene koje pokriva mandat su: za sprječavanje isparavanja, sprječavanje prodora vode, za zvučnu i toplinsku izolaciju.

---

PRILOG II.

Zidne obloge u obliku rola, stropne oplate, pločice od materijala kategorije A (1), B (1) i C (1), namijenjene za uporabu kao unutarnje zidne ili stropne obloge, koje su podložne propisima u vezi s otpornošću na vatru.

Šindra i ploče za oblaganje od materijala kategorije A (1), B (1) i C (1), namijenjene za uporabu kao vanjske zidne ili stropne obloge, koje su podložne propisima u vezi s otpornošću na vatru.

Viseći stropovi (sklopovi) koji koriste sastave materijala kategorije A (1), B (1) i C (1), namijenjeni za uporabu kao unutarnje ili vanjske stropne obloge, koji su podložni propisima u vezi s otpornošću na vatru.

Pločice, fasadne obloge i panelne ploče od materijala kategorije A (1), B (1) i C (1), namijenjene za uporabu kao unutarnje i vanjske zidne i stropne obloge, koje su podložne propisima u vezi s otpornošću na vatru.

Oblikovani profili i viseći okviri od materijala kategorije A (1), B (1) i C (1), namijenjeni za potporu unutarnjim ili vanjskim zidnim ili stropnim oblogama, ili visećim stropovima, koji su podložni propisima u vezi s otpornošću na vatru.

---

(1)  Materijali čija otpornost na vatru nije podložna promjeni tijekom procesa proizvodnje.

---

PRILOG III.

Napomena: za proizvode koji imaju više od jedne namjene određene u sljedećim skupinama proizvoda, zadaci ovlaštenog tijela, koji proizlaze iz odgovarajućih sustava potvrđivanja sukladnosti, su kumulativni.

SKUPINA PROIZVODA

UNUTARNJE I VANJSKE ZIDNE I STROPNE OBLOGE (1/5)

1.   Sustavi potvrđivanja sukladnosti

Za dolje navedeni proizvod/proizvode i namjenu/namjene, CEN/Cenelec mora odrediti sljedeći sustav/sustave potvrđivanja sukladnosti prema odgovarajućoj usklađenoj normi/normama:

Proizvod/proizvodi	Namjena/namjene	Razina/razine ili Kategorija/kategorije	Sustav/sustavi potvrđivanja sukladnosti
Panelne ploče	Kao unutarnje ili vanjske obloge, kao završeni elementi, uporabljeni za zaštitu zidova ili stropova od vatre	Bilo koja	3
Viseći stropovi (sklopovi)	Kao unutarnje ili vanjske obloge uporabljene za zaštitu stropova od vatre	Bilo koja
Sustav 3: Vidjeti Direktivu 89/106/EEZ, Prilog III. odjeljak 2. točka ii., druga mogućnost.

2.   Uvjeti koje CEN treba primijeniti na specifikacije u vezi sustava potvrđivanja sukladnosti

Specifikacija sustava treba biti takva da se može primijeniti čak i kada ne treba utvrditi učinkovitost proizvoda za određenu karakteristiku, jer najmanje jedna država članica nema nikakvih pravnih zahtjeva za takvu karakteristiku (vidjeti članak 2. stavak 1. Direktive 89/106/EEZ i, prema potrebi, točku 1.2.3 interpretacijskih dokumenata). U tim slučajevima ovjera takve karakteristike ne smije biti nametnuta proizvođaču ako on ne želi deklarirati učinkovitost proizvoda u tom smislu.

SKUPINA PROIZVODA

UNUTARNJE I VANJSKE ZIDNE I STROPNE OBLOGE (2/5)

1.   Sustavi potvrđivanja sukladnosti

Za dolje navedeni proizvod/proizvode i namjenu/namjene, CEN/Cenelec mora odrediti sljedeći sustav/sustave potvrđivanja sukladnosti prema odgovarajućoj usklađenoj normi/normama:

Proizvod/proizvodi	Namjena/namjene	Razina/razine ili Kategorija/kategorije	Sustav/sustavi potvrđivanja sukladnosti
Panelne ploče	Kao unutarnji ili vanjski elementi za učvršćivanje zidova ili stropova	—	3
Pločice Panelne ploče (od krhkih materijala)	Kao unutarnje ili vanjske zidne ili stropne obloge koje su podložne zahtjevima protiv ozljeda prouzročenih oštrim predmetima.
Viseći stropovi (sklopovi)	Kao unutarnje ili vanjske stropne obloge koje su podložne zahtjevima sigurnosti uporabe
Pločice Panelne ploče	Za unutarnje ili vanjske viseće stropove koji su podložni zahtjevima sigurnosti uporabe
Oblikovani profili Viseći okviri	Za potporu unutarnjim ili vanjskim zidnim ili stropnim oblogama i visećim stropovima koji su podložni zahtjevima sigurnosti uporabe
Sustav 3: Vidjeti Direktivu 89/106/EEZ, Prilog III. odjeljak 2. točka ii., druga mogućnost.

2.   Uvjeti koje CEN treba primijeniti na specifikacije u vezi sustava potvrđivanja sukladnosti

Specifikacija sustava treba biti takva da se može primijeniti čak i kada ne treba utvrditi učinkovitost proizvoda za određenu karakteristiku, jer najmanje jedna država članica nema nikakvih pravnih zahtjeva za takvu karakteristiku (vidjeti članak 2. stavak 1. Direktive 89/106/EEZ i, prema potrebi, točku 1.2.3 interpretacijskih dokumenata). U tim slučajevima ovjera takve karakteristike ne smije biti nametnuta proizvođaču ako on ne želi deklarirati učinkovitost proizvoda u tom smislu.

SKUPINA PROIZVODA

UNUTARNJE I VANJSKE ZIDNE I STROPNE OBLOGE (3/5)

1.   Sustavi potvrđivanja sukladnosti

Za dolje navedeni proizvod/proizvode i namjenu/namjene, CEN/Cenelec mora odrediti sljedeći sustav/sustave potvrđivanja sukladnosti prema odgovarajućoj usklađenoj normi/normama:

Proizvod/proizvodi	Namjena/namjene	Razina/razine ili Kategorija/kategorije (1)	Sustav/sustavi potvrđivanja sukladnosti
Pokrovi u obliku rola Oplate	Kao unutarnje zidne ili stropne obloge koje su podložne propisima u vezi s otpornošću na vatru	A (2), B (2) i C (2)	1
Šindra Ploče za oblaganje	Kao vanjske zidne ili stropne obloge koje su podložne propisima u vezi s otpornošću na vatru
Viseći stropovi (sklopovi)	Kao unutarnje ili vanjske stropne obloge koje su podložne propisima u vezi s otpornošću na vatru	A (3), B (3) i C (3)	3
Pločice Fasadne obloge Panelne ploče	Kao unutarnje ili vanjske zidne ili stropne obloge koje su podložne propisima u vezi s otpornošću na vatru
Oblikovani profili Viseći okviri	Za potporu unutarnjim ili vanjskim zidnim ili stropnim oblogama, ili visećim stropovima, koji su podložni propisima u vezi s otpornošću na vatru	A (bez ispitivanja), D, E, i F	4
Sustav 1: Vidjeti Direktivu 89/106/EEZ, Prilog III. odjeljak 2. točka i., bez kontrolnog ispitivanja uzorka. Sustav 3: Vidjeti Direktivu 89/106/EEZ, Prilog III. odjeljak 2. točka ii., druga mogućnost. Sustav 4: Vidjeti Direktivu 89/106/EEZ, Prilog III. odjeljak 2. točka ii., treća mogućnost.

2.   Uvjeti koje CEN treba primijeniti na specifikacije u vezi sustava potvrđivanja sukladnosti

Specifikacija sustava treba biti takva da se može primijeniti čak i kada ne treba utvrditi učinkovitost proizvoda za određenu karakteristiku, jer najmanje jedna država članica nema nikakvih pravnih zahtjeva za takvu karakteristiku (vidjeti članak 2. stavak 1. Direktive 89/106/EEZ i, prema potrebi, točku 1.2.3 interpretacijskih dokumenata). U tim slučajevima ovjera takve karakteristike ne smije biti nametnuta proizvođaču ako on ne želi deklarirati učinkovitost proizvoda u tom smislu.

SKUPINA PROIZVODA

UNUTARNJE I VANJSKE ZIDNE I STROPNE OBLOGE (4/5)

1.   Sustavi potvrđivanja sukladnosti

Za dolje navedeni proizvod/proizvode i namjenu/namjene, CEN/Cenelec mora odrediti sljedeći sustav/sustave potvrđivanja sukladnosti prema odgovarajućoj usklađenoj normi/normama:

Proizvod/proizvodi	Namjena/namjene	Razina/razine ili Kategorija/kategorije	Sustav/sustavi potvrđivanja sukladnosti
Viseći stropovi (sklopovi)	Kao unutarnje ili vanjske zidne ili stropne obloge koje su podložne propisima u vezi s opasnim tvarima (4)	—	3
Pločice Šindra Fasadne obloge Ploče za oblaganje Panelne ploče	Kao unutarnje ili vanjske zidne ili stropne obloge koje su, ako je potrebno, podložne propisima u vezi s opasnim tvarima (4)
Sustav 3: Vidjeti Direktivu 89/106/EEZ, Prilog III. odjeljak 2. točka ii., druga mogućnost.

2.   Uvjeti koje CEN treba primijeniti na specifikacije u vezi sustava potvrđivanja sukladnosti

Specifikacija sustava treba biti takva da se može primijeniti čak i kada ne treba utvrditi učinkovitost proizvoda za određenu karakteristiku, jer najmanje jedna država članica nema nikakvih pravnih zahtjeva za takvu karakteristiku (vidjeti članak 2. stavak 1. Direktive 89/106/EEZ i, prema potrebi, točku 1.2.3 interpretacijskih dokumenata). U tim slučajevima ovjera takve karakteristike ne smije biti nametnuta proizvođaču ako on ne želi deklarirati učinkovitost proizvoda u tom smislu.

SKUPINA PROIZVODA

UNUTARNJE I VANJSKE ZIDNE I STROPNE OBLOGE (5/5)

1.   Sustavi potvrđivanja sukladnosti

Za dolje navedeni proizvod/proizvode i namjenu/namjene, CEN/Cenelec mora odrediti sljedeći sustav/sustave potvrđivanja sukladnosti prema odgovarajućoj usklađenoj normi/normama:

Proizvod/proizvodi	Namjena/namjene	Razina/razine ili Kategorija/kategorije	Sustav/sustavi potvrđivanja sukladnosti
Viseći stropovi (sklopovi)	Kao unutarnje ili vanjske stropne obloge za druge namjene navedene u mandatu (5)	—	4
Zidne obloge u obliku rola Stropne oplate Pločice Šindra Fasadne obloge Ploče za oblaganje Panelne ploče	Kao unutarnje ili vanjske zidne ili stropne obloge za druge namjene navedene u mandatu (5)
Oblikovani profili Viseći okviri	Za potporu unutarnjim ili vanjskim zidnim ili stropnim oblogama, ili visećim stropovima, za druge namjene navedene u mandatu (5)
Sustav 4: Vidjeti Direktivu 89/106/EEZ, Prilog III. odjeljak 2. točka ii., treća mogućnost.

2.   Uvjeti koje CEN treba primijeniti na specifikacije u vezi sustava potvrđivanja sukladnosti

Specifikacija sustava treba biti takva da se može primijeniti čak i kada ne treba utvrditi učinkovitost proizvoda za određenu karakteristiku, jer najmanje jedna država članica nema nikakvih pravnih zahtjeva za takvu karakteristiku (vidjeti članak 2. stavak 1. Direktive 89/106/EEZ i, prema potrebi, točku 1.2.3 interpretacijskih dokumenata). U tim slučajevima ovjera takve karakteristike ne smije biti nametnuta proizvođaču ako on ne želi deklarirati učinkovitost proizvoda u tom smislu.

---

(1)  Za otpornost na vatru, vidjeti Odluku Komisije 94/611/EZ.

(2)  Materijali čija je otpornost na vatru podložna promjeni tijekom procesa proizvodnje.

(3)  Materijali čija otpornost na vatru nije podložna promjeni tijekom procesa proizvodnje.

(4)  Naročito one opasne tvari koje su utvrđene u Direktivi Vijeća 76/769/EEZ, kako je izmijenjena.

(5)  Druge namjene koje pokriva mandat su: za sprječavanje isparavanja, sprječavanje prodora vode, za zvučnu i toplinsku izolaciju.

---

13/Sv. 062

HR

Službeni list Europske unije

85

---

31998L0044

---

L 213/13

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

06.07.1998.

---

DIREKTIVA 98/44/EZ EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

od 6. srpnja 1998.

o pravnoj zaštiti biotehnoloških izuma

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice, a posebno njegov članak 100.a,

uzimajući u obzir prijedlog Komisije (1),

Uzimajući u obzir mišljenje Ekonomskog i socijalnog odbora (2),

u skladu s postupkom predviđenim u članku 189.b Ugovora (3),

budući da:

(1)	Biotehnologija i genetski inženjering igraju sve veću ulogu u brojnim granama industrije te će zaštita biotehnoloških izuma sigurno biti od najveće važnosti za industrijski razvoj Zajednice.

(2)	Posebno na području genetskog inženjerstva, istraživanje i razvoj traže znatnu količinu visokorizičnog ulaganja, pa ih stoga jedino prikladna pravna zaštita može učiniti profitabilnima.

(3)	Učinkovita i usklađena zaštita u svim državama članicama od najveće je važnosti za održavanje i poticanje ulaganja na području biotehnologije.

(4)

Nakon odbacivanja priloženog teksta od strane Europskog parlamenta, koji je odobrio Odbor za usklađivanje, za direktivu Europskog parlamenta i Vijeća u vezi s pravnom zaštitom biotehnoloških izuma (4), Europski parlament i Vijeće utvrdili su da pravna zaštita biotehnoloških izuma zahtijeva daljnja pojašnjenja.

(5)	Postoje razlike u pravnoj zaštiti biotehnoloških izuma koju nude zakoni i prakse pojedinih država članica; budući da bi takve razlike mogle stvoriti prepreke trgovini i tako omesti pravilno funkcioniranje unutarnjeg tržišta.

(6)	Te će se razlike povećati kad države članice donesu nove različite zakonske mjere i administrativne prakse, ili budući da se nacionalno običajno pravo kojim se tumače te zakonske mjere može razvijati na različit način.

(7)	Neusklađeni razvoj nacionalnih zakona u vezi s pravnom zaštitom biotehnoloških izuma u Zajednici može dovesti do daljnjeg ometanja trgovine, pada industrijskog razvoja takvih izuma te neometenog rada unutarnjeg tržišta.

(8)

Pravna zaštita biotehnoloških izuma ne zahtijeva osnivanje posebnog pravnog tijela umjesto nacionalnih zakona o patentima; budući da pravila nacionalnih zakona o patentima ostaju bitan temelj za pravnu zaštitu biotehnoloških izuma uz uvjet da budu prilagođeni ili dopunjeni na određen način kako bi na dostatan način pokrivali tehnološki razvoj koji uključuje biološki materijal koji također ispunjava uvjete za dodjeljivanje patenta.

(9)

U pojedinim slučajevima, kao što je isključenje biljnih i životinjskih sorta te osnovno bioloških procesa za proizvodnju biljaka i životinja iz patenta, neki su pojmovi sadržani u nacionalnim zakonima koji se temelje na međunarodnim konvencijama o patentima i biljnim sortama uzrokovali neodređenost u vezi sa zaštitom biotehnoloških i određenih mikrobioloških izuma.

(10)

Trebalo bi uzeti u obzir potencijal koji razvoj biotehnologije ima za zaštitu okoliša te posebno korištenje ove tehnologije za razvoj uzgojnih metoda koje manje zagađuju okoliš te ekonomičnije koriste tlo; budući da bi trebalo koristiti patentni sustav kako bi se potaklo istraživanje i primjena takvih postupaka.

(11)

Razvoj biotehnologije važan je za zemlje u razvoju, kako na području zdravstva i borbe protiv velikih epidemija i endemskih bolesti, tako i na području borbe protiv gladi u svijetu; budući da patentni sustav valja koristiti za poticanje istraživanja na tim područjima; budući da valja promicati međunarodne procedure za širenje takve tehnologije u zemljama trećeg svijeta te u korist relevantnih populacijskih skupina.

(12)

Sporazum o trgovinskim aspektima prava intelektualnog vlasništva (Trade-Related Aspects of Intellectual Property Rights – TRIPs) (5) koji su potpisale Europska zajednica i države članice stupio je na snagu te nalaže da patentna zaštita bude zajamčena za proizvode i procese na svim područjima tehnologije.

(13)

Zakonski okvir Zajednice koji se odnosi na zaštitu biotehnoloških izuma može se ograničiti na definiranje određenih principa koji se primjenjuju na patentibilnost biološkog materijala kao takvog, pri čemu je osnovna namjera takvih principa da se odredi razlika između izuma i otkrića s obzirom na patentibilnost određenih elemenata ljudskog porijekla, raspon zaštite koji patent pruža nekom biotehnološkom izumu, pravo korištenja mehanizma pohrane uz pisani opis te, naposljetku, opcija dobivanja neekskluzivnih obvezatnih licencija s obzirom na međuovisnost između sorta biljaka i izuma te obratno.

(14)

Patent za izum ne ovlašćuje nositelja patenta da implementira izum, nego mu samo daje pravo da zabrani trećim stranama da iskorištavaju izum za industrijske i komercijalne svrhe; budući da, slijedom toga, neovisan patentni zakon ne može zamijeniti ili učiniti suvišnim nacionalne, europske ili međunarodne zakone koji mogu nametati ograničenja ili zabrane ili koji se odnose na nadziranje istraživanja te na korištenje ili komercijalizaciju rezultata, posebno s gledišta zahtjeva u vezi s javnim zdravstvom, sigurnošću, zaštitom okoliša, skrbi o životinjama, očuvanjem genetičke raznolikosti te poštivanjem određenih etičkih standarda.

(15)	U nacionalnim i europskim patentnim zakonima (Minhenška konvencija) ne postoji nikakva zabrana niti isključenje koje a priori isključuje patentibilnost biološkog materijala.

(16)

Patentni zakon mora se primjenjivati tako da se poštuju temeljni principi zaštite dostojanstva i integriteta čovjeka; budući da je važno naglasiti princip da ljudsko tijelo, u bilo kojem stadiju svojeg oblikovanja ili razvoja, uključujući i spolne stanice, te jednostavno otkriće jednog od njegovih elemenata ili proizvoda, uključujući i sekvencu ili djelomičnu sekvencu nekog ljudskoga gena, ne može biti patentirano; budući da su ovi principi u skladu s kriterijima patentibilnosti sadržanima u patentnom zakonu, prema kojima samo otkriće ne može biti patentirano.

(17)

Već je postignut značajan napredak u liječenju bolesti zahvaljujući postojanju medicinskih proizvoda koji su dobiveni iz elementa izoliranih iz ljudskog tijela i/ili drukčije proizvedenih, pri čemu su takvi medicinski proizvodi rezultat tehničkih postupaka kojima je cilj dobivanje elemenata strukturno sličnih onima koji se prirodno nalaze u ljudskom tijelu, budući da, slijedom gore navedenog, istraživanja s ciljem dobivanja i izoliranja takvih elemenata koji su vrijedni za medicinsku proizvodnju valja poticati putem patentnog sustava.

(18)	S obzirom da patentni sustav daje nedovoljno poticaja za provođenje istraživanja i proizvodnju biotehnoloških lijekova protiv rijetkih ili neklasificiranih bolesti, Zajednica i države članice imaju dužnost da pruže adekvatan odgovor na taj problem.

(19)	Uzeto je u obzir Mišljenje br. 8 Skupine savjetnika za etičke implikacije biotehnologije Europske komisije.

(20)

Stoga bi trebalo jasno istaći da izum koji se temelji na elementu izoliranom iz ljudskog tijela ili proizvedenom na drugi način putem tehnološkog postupka koji podliježe industrijskoj primjeni, nije isključen iz patentibilnosti, čak i u slučaju da je struktura tog elementa identična strukturi prirodnog elementa, s obzirom na to da se prava koja daje patent ne protežu na ljudsko tijelo i njegove elemente u njihovom prirodnom okruženju.

(21)

Element izoliran iz ljudskog tijela ili proizveden na drugi način nije isključen iz patentibilnosti jer je, na primjer, rezultat tehničkih postupaka upotrijebljenih za njegovu identifikaciju, purifikaciju, klasifikaciju i proizvodnju izvan ljudskog tijela, što su postupci koje mogu obaviti samo ljudska bića i koje priroda ne može obaviti sama.

(22)

Rasprava o patentibilnosti sekvenci ili djelomičnih sekvenci gena je kontroverzna; budući da, prema ovoj Direktivi, dodjeljivanje patenta za izume koji se odnose na takve sekvence ili djelomične sekvence mora podlijegati istim kriterijima za patentibilnost kao i u drugim granama tehnologije: novosti, inventivnom koraku te industrijskoj primjeni; budući da se industrijska primjena sekvence ili djelomične sekvence mora objaviti u registriranoj prijavi za patent.

(23)	Sam odsječak nukleinske kiseline bez naznake funkcije ne sadrži nikakvu tehničku informaciju te stoga ne predstavlja patentibilan izum.

(24)

Kako bi se poštovao kriterij industrijske primjene, u slučajevima u kojima je odsječak ili djelomičan odsječak gena upotrijebljen za proizvodnju nekog proteina ili dijela tog proteina, potrebno je navesti koji je protein ili koji je dio proteina proizveden i koju funkciju taj protein ili taj dio proteina obavlja.

(25)	U svrhu tumačenja prava koja daje patent, ako se sekvence preklapaju samo u dijelovima koji nisu od bitnog značenja za izum, svaka sekvenca smatrat će se neovisnom sekvencom u terminima patentnog zakona.

(26)	Ako se izum temelji na biološkom materijalu ljudskog porijekla ili ako koristi takav materijal, pri registriranju prijave za patent, osobi iz čijeg je tijela uzet materijal mora biti dana prilika da dade svoj slobodan pristanak uz znanje potrebnih informacija, u skladu s nacionalnim zakonom.

(27)

Ako se izum temelji na biološkom materijalu biljnog ili životinjskog porijekla ili ako koristi takav materijal, prijava za patent trebala bi, tamo gdje je to prikladno, sadržavati i podatak o geografskom porijeklu takvog materijala ako je takav podatak poznat; pri čemu to ne utječe na procesiranje prijava za patent ili valjanost prava koja se temelje na dodijeljenom patentu.

(28)	Ova Direktiva ni na koji način ne utječe na temelj trenutačno važećeg patentnog zakona, prema kojem se patent može dodijeliti bilo kojoj novoj primjeni patentiranog proizvoda.

(29)	Ova Direktiva ne dovodi u pitanje isključenje biljnih i životinjskih sorta iz patentibilnosti; budući da se, s druge strane, izumi koji se odnose na biljke ili životinje mogu patentirati pod uvjetom da tehnička izvedivost izuma nije ograničena na samo jednu biljnu ili životinjsku sortu.

(30)	Pojam „biljne sorte” definiran je zakonskim propisima koji štite nove sorte, prema kojima je sorta definirana cijelim svojim genomom te stoga posjeduje individualnost te se jasno razlikuje od drugih sorata.

(31)	Grupiranje biljaka prema nekom karakterističnom genu (a ne prema cijelom genomu) nije pokriveno zaštitom novih sorata te stoga nije isključeno iz patentibilnosti čak i ako obuhvaća nove sorte biljaka.

(32)	Međutim, ako se izum sastoji isključivo od genetskog modificiranja neke biljne sorte te ako se uzgoji nova biljna sorta, ona će ipak biti isključena iz patentibilnosti čak i ako je genetska modifikacija rezultat postupka koji nije u osnovi biološki nego biotehnološki.

(33)	Za potrebe ove Direktive potrebno je definirati kad je postupak uzgoja biljaka i životinja u osnovi biološki.

(34)	Ova Direktiva ne dovodi u pitanje pojmove izuma i otkrića kako ih definiraju nacionalni, europski i međunarodni patentni zakoni.

(35)	Ova Direktiva ne dovodi u pitanje odredbe nacionalnih patentnih zakona prema kojima je postupak tretmana ljudskog ili životinjskog tijela operacijom ili terapijom i dijagnostičkim metodama isključen iz patentibilnosti.

(36)

Sporazum o trgovinskim aspektima prava intelektualnog vlasništva osigurava mogućnost da članice Svjetske trgovinske organizacije isključe izume iz patentibilnosti, kako bi na svom području spriječile komercijalnu eksploataciju s ciljem da zaštite javni red ili moral, uključujući i zaštitu života i zdravlja ljudi, životinja i biljaka, ili s ciljem da se izbjegne ozbiljna šteta za okoliš, pod uvjetom da takvo isključenje nije temeljeno samo na činjenici da njihov zakon zabranjuje eksploataciju.

(37)	Princip prema kojem se izumi moraju isključiti iz patentibilnosti u slučaju da njihova komercijalna eksploatacija ugrožava javni red ili moral mora također biti istaknut u ovoj Direktivi.

(38)

Operativni dio ove Direktive trebao bi također uključivati ilustrativan popis izuma koji su isključeni iz patentibilnosti kako bi nacionalnim sudovima i uredima za patente pružili opći vodič za tumačenje reference o javnom redu i moralu; budući da je očigledno da taj popis ne može biti potpun; budući da je očigledno da se postupci čije korištenje narušava ljudsko dostojanstvo, odnosno postupci kojima se stvaraju himere od spolnih ili totipotentnih stanica ljudi i životinja također isključuju iz patentibilnosti.

(39)

Javni red i moral posebno odgovaraju etičkim ili moralnim principima priznatim u nekoj državi članici te je poštovanje tih principa posebno važno u području biotehnologije u svjetlu potencijalnog niza izuma na tom području te njihovog inherentnog odnosa prema živoj tvari; budući da takvi etički ili moralni principi nadopunjuju standardna pravna razmatranja u skladu s patentnim zakonom, bez obzira na tehničko područje izuma.

(40)

Postoji konsenzus unutar Zajednice da intervencije na genetskoj liniji razvoja čovjeka te kloniranje ljudskih bića narušava javni red i moral; budući da je stoga važno jasno isključiti iz patentibilnosti postupke za modificiranje genetičkog identiteta zametne loze ljudskih bića te postupke kloniranja ljudskih bića.

(41)	Postupak kloniranja ljudskih bića može se definirati kao bilo koji postupak, uključujući postupke podjele zametka, namijenjene stvaranju ljudskog bića koje ima istu genetičku informaciju kao i drugo živo ili preminulo ljudsko biće.

(42)

Nadalje, korištenje ljudskih embrija za industrijske ili komercijalne svrhe mora se isključiti iz patentibilnosti; budući da se izuzeci koji se odnose na upotrebu ljudskih embrija u industrijske ili komercijalne svrhe ne odnose na izume u terapijske ili dijagnostičke svrhe koji se primjenjuju na ljudski embrio i koriste mu.

(43)

Slijedom članka F stavka 2. Ugovora o Europskoj uniji, Unija mora poštovati temeljna prava, kako je zajamčeno Europskom konvencijom o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda potpisanom u Rimu 4. studenoga 1950. te budući da ta prava proizlaze iz ustavnih tradicija koje su zajedničke državama članicama, kao opći princip zakona Zajednice.

(44)

Europska skupina za etiku u znanosti i novim tehnologijama koju je oformila Komisija procjenjuje sve etičke aspekte biotehnologije; budući da s time u vezi valja istaći da je tu Skupinu moguće konzultirati samo u slučajevima gdje se biotehnologija procjenjuje na razini osnovnih etičkih principa, uključujući i savjetovanja u vezi s patentnim zakonom.

(45)

Postupci kojima se modificira genetski identitet životinja a koji uzrokuju patnju životinja bez značajne se medicinske koristi u smislu istraživanja, prevencije, dijagnoze ili terapije ljudi ili životinja, kao i životinje koje nastaju kao rezultat takvih postupaka, moraju isključiti iz patentibilnosti.

(46)

S obzirom na činjenicu da je funkcija patenta nagrađivanje izumitelja za njegove kreativne napore dodjeljivanjem ekskluzivnog, ali vremenski ograničenog prava, te na taj način potaknuti izumiteljske aktivnosti, nositelj patenta trebao bi imati pravo zabraniti korištenje patentiranog materijala koji se sam reproducira, u situacijama koje su analogne onima gdje bi bilo dopušteno zabraniti korištenje patentiranih proizvoda koji se sami ne reproduciraju, odnosno proizvodnju samog patentiranog proizvoda.

(47)

Potrebno je osigurati prvo dokidanje prava nositelja patenta kad materijal za reprodukciju koji uključuje zaštićeni izum bude prodan poljoprivredniku za poljoprivredne svrhe od strane nositelja patenta ili uz njegov pristanak; budući da se početnim dokidanjem prava mora ovlastiti poljoprivrednika da koristi svoj urod za daljnje povećanje ili razmnožavanje svog poljoprivrednog fonda; budući da se opseg i uvjeti tog dokidanja prava moraju ograničiti u skladu s opsegom i uvjetima navedenim u Uredbi Vijeća (EZ) br. 2100/94 od 27. srpnja 1994. o oplemenjivačkim pravima na biljnu sortu Zajednice (6).

(48)	Od poljoprivrednika se može zahtijevati jedino pristojba predviđena zakonom Zajednice koji se odnosi na prava u vezi s biljnim sortama kao uvjet za podnošenje molbe za dokidanje prava Zajednice u vezi s biljnim sortama.

(49)	Međutim, nositelj patenta može braniti svoja prava protiv poljoprivrednika koji zloupotrebljava dokidanje ili protiv uzgajivača koji je razvio neku biljnu sortu koja uključuje zaštićeni izum ako se dotični uzgajivač ne pridržava svojih obveza.

(50)	Drugo dokidanje prava nositelja patenta mora ovlastiti poljoprivrednika da koristi zaštićeni živi inventar za poljoprivredne svrhe.

(51)	Opseg i uvjeti tog drugog dokidanja moraju se odrediti nacionalnim zakonima, propisima i praksama, budući da ne postoje zakonski propisi Zajednice koji bi regulirali prava u vezi sa životinjskim sortama.

(52)

Na području iskorištavanja novih biljnih karakteristika koje su rezultat genetskog inženjeringa, a nakon uplate pristojbe, mora se dodijeliti zajamčeni pristup u obliku obvezatne licencije, gdje s obzirom na dotični rod ili vrstu biljna sorata predstavlja značajan tehnički napredak od osobitog ekonomskog interesa u usporedbi s izumom na koji se odnosi patent.

(53)	Na području korištenja novih biljnih karakteristika koje su rezultat novih biljnih sorta u genetskom inženjeringu, a nakon uplate pristojbe, mora se dodijeliti zajamčeni pristup u obliku obvezatne licencije, gdje izum predstavlja značajan tehnički napredak od osobitog ekonomskog interesa.

(54)	Članak 34. Sporazuma o trgovinskim aspektima prava intelektualnog vlasništva sadrži detaljne odredbe u vezi s obvezom pružanja dokaza koju imaju sve države članice; budući da, stoga, nije potrebna takva odredba u ovoj Direktivi.

(55)

Slijedom Odluke 93/626/EEZ (7), Zajednica je potpisnica Konvencije o biološkoj raznolikosti od 5. lipnja 1992.; budući da u tom smislu države članice moraju dati posebnu težinu članku 3. i članku 8. točki (j), drugoj rečenici članka 16. stavka 2. te članku 16. stavku 5. Konvencije pri stavljanju na snagu zakona i drugih propisa potrebnih za provedbu ove Direktive.

(56)

Na Trećoj konferenciji potpisnica Konvencije o biološkoj raznolikosti, koja je održana u studenome 1996. zabilježeno je u Odluci III/17 da je „potreban daljnji rad kako bi se razvilo opće uvažavanje odnosa prava intelektualnog vlasništva i relevantnih odredbi Sporazuma o trgovinskim aspektima prava intelektualnog vlasništva te Konvencije o biološkoj raznolikosti, posebno u pitanjima koja se tiču transfera tehnologije, očuvanja i održive uporabe biološke raznolikosti, te poštene i pravedne podjele koristi koje su rezultat uporabe genetskih resursa, uključujući i zaštitu znanja, inovacija i praksi autohtonih i lokalnih zajednica koje upražnjavaju tradicionalni način života koji je relevantan za očuvanje i održivu uporabu biološke raznolikosti”,

DONIJELI SU OVU DIREKTIVU:

POGLAVLJE I.

Patentibilnost

Članak 1.

1.   Države članice štite biotehnološke izume u skladu s nacionalnim patentnim zakonom. Ako je potrebno, prilagođavaju svoj nacionalni patentni zakon kako bi u njega bile uključene i odredbe ove Direktive.

2.   Ova Direktiva ne dovodi u pitanje obveze država članica prema međunarodnim sporazumima, a posebno prema Sporazumu o trgovinskim aspektima prava intelektualnog vlasništva te Konvenciji o biološkoj raznolikosti.

Članak 2.

1.   Za potrebe ove Direktive,

(a)	„biološki materijal” znači svi materijali koji sadrže genetsku informaciju i mogu se sami reproducirati ili biti reproducirani u nekom biološkom sustavu;

(b)	„mikrobiološki proces” znači svi procesi koji uključuju ili se izvode ili kao rezultat imaju mikrobiološki materijal.

2.   Proces za proizvodnju biljaka i životinja je u osnovi biološki proces ako se u potpunosti sastoji od prirodnih pojava kao što je križanje ili selekcija.

3.   Pojam „biljne sorte” definiran je člankom 5. Uredbe (EZ) br. 2100/94.

Članak 3.

1.   Za potrebe ove Direktive, izumi koji su novi, koji uključuju inventivan korak te koji su primjenljivi u industriji mogu se patentirati, čak i ako se odnose na proizvod koji se sastoji ili sadržava biološki materijal ili na postupak kojime se proizvodi, obrađuje ili koristi biološki materijal.

2.   Biološki materijal koji je izoliran iz svog prirodnog okoliša ili proizveden putem tehničkog postupka može biti predmet izuma čak i ako se prethodno već javljao u prirodi.

Članak 4.

1.   Ne mogu se patentirati:

(a)	biljne i životinjske sorte;

(b)	postupci koji su u osnovi biološki, a koji se koriste za proizvodnju biljaka i životinja.

2.   Izumi koji se odnose na biljke i životinje mogu se patentirati ako tehnička izvedivost izuma nije ograničena na određenu biljnu ili životinjsku sortu.

3.   Stavak 1. točka (b) ne dovodi u pitanje patentibilnost izuma koji se odnose na mikrobiološki ili neki drugi tehnički postupak ili proizvod dobiven putem takvog postupka.

Članak 5.

1.   Ljudsko tijelo u različitim fazama oblikovanja i razvoja i jednostavno otkriće nekog od njegovih elemenata, uključujući i sekvencu ili djelomičnu sekvencu gena ne mogu predstavljati izume koji se mogu patentirati.

2.   Element izoliran iz ljudskog tijela ili proizveden na drugi način putem tehničkog postupka, uključujući i sekvencu ili djelomičnu sekvencu gena mogu predstavljati izum koji se može patentirati, čak i ako je struktura tog elementa identična strukturi prirodnog elementa.

3.   Industrijska primjena sekvence ili djelomične sekvence gena mora biti opisana u prijavi za patent.

Članak 6.

1.   Izumi se neće moći patentirati u slučaju da je njihovo komercijalno iskorištavanje u suprotnosti s javnim redom ili moralom; međutim, neće se smatrati da je iskorištenje u potpunoj suprotnosti samo zato što ga zabranjuje neki zakon ili propis.

2.   Na temelju stavka 1., posebno se ne mogu patentirati:

(a)	postupci za kloniranje ljudskih bića;

(b)	postupci za modificiranje linije genetskog identiteta ljudskih bića;

(c)	korištenje ljudskih embrija za industrijske ili komercijalne svrhe;

(d)	postupci za modificiranje genetskog identiteta životinja koji im nanose patnju bez bitne medicinske koristi za čovjeka ili životinju, kao i životinje koje su rezultat takvih postupaka;

Članak 7.

Komisijina Europska skupina za etiku u znanosti i novim tehnologijama procjenjuje sve etičke aspekte biotehnologije.

POGLAVLJE II.

Raspon zaštite

Članak 8.

1.   Zaštita koju patent daje nekom biološkom materijalu koji ima specifične karakteristike kao rezultat izuma proteže se i na sve biološke materijale koji su nastali iz tog biološkog materijala putem razmnožavanja ili reprodukcije u istom ili različitom obliku koji posjeduju iste karakteristike.

2.   Zaštita koju patent daje nekom postupku koji omogućuje proizvodnju biološkog materijala koji ima specifične karakteristike kao rezultat izuma proteže se na biološki materijal izravno dobiven tim postupkom te na sve druge biološke materijale nastale iz izravno dobivenog biološkog materijala putem razmnožavanja ili reprodukcije u istom ili različitom obliku koji posjeduju iste karakteristike.

Članak 9.

Zaštita koju patent daje proizvodu koji sadrži ili se sastoji od genetske informacije proteže se na sve materijale osim onih koji su navedeni u članku 5. stavku 1., koji uključuju proizvod te u kojima je sadržana genetička informacija koja vrši svoju funkciju.

Članak 10.

Zaštita na koju se odnose članci 8. i 9. ne proteže se na biološki materijal dobiven putem razmnožavanja ili reprodukcije biološkog materijala koji je plasiran na tržište na području neke države članice od strane nositelja patenta ili uz njegov pristanak, pri čemu je razmnožavanje odnosno reprodukcija nužan rezultat primjene za koju je biološki materijal plasiran na tržište, pod uvjetom da se dobiveni materijal naknadno ne koristi za razmnožavanje ili reprodukciju.

Članak 11.

1.   Odstupajući od članaka 8. i 9., prodaja ili neki drugi oblik komercijalizacije biljnog reproduktivnog materijala poljoprivredniku od strane nositelja patenta ili uz njegov pristanak za poljoprivredne svrhe implicira davanje ovlaštenja poljoprivredniku da koristi svoj urod za razmnožavanje ili reprodukciju koju provodi na svojem poljoprivrednom dobru, pri čemu opseg i uvjeti ovog dokidanja odgovaraju opsegu i uvjetima navedenim u članku 14. Uredbe (EZ) br. 2100/94.

2.   Odstupajući od članaka 8. i 9., prodaja ili neki drugi oblik komercijalizacije rasplodnog živog inventara ili drugog životinjskog reproduktivnog materijala poljoprivredniku od strane nositelja patenta ili uz njegov pristanak implicira davanje ovlaštenja poljoprivredniku da koristi zaštićeni živi inventar za neku poljoprivrednu svrhu. To uključuje stavljanje životinje ili drugog životinjskog reproduktivnog materijala na raspolaganje za svrhu bavljenja poljoprivrednim aktivnostima, ali ne i za prodaju unutar okvira ili s ciljem komercijalne reproduktivne aktivnosti.

3.   Opseg i uvjeti odstupanja navedenog u stavku 2. određuju se nacionalnim zakonima, propisima i praksama.

POGLAVLJE III.

Obvezatno uzvratno davanje licencije

Članak 12.

1.   U slučaju da uzgajivač ne može dobiti ili iskoristiti pravo u vezi s biljnom sortom a da ne povrijedi prethodno dodijeljeni patent, on može zatražiti obvezatnu licenciju za neekskluzivno korištenje izuma koji je zaštićen patentom ako je licencija potrebna za korištenje zaštićene biljne sorte, pri čemu treba platiti odgovarajuću tantijemu. Države članice osiguravaju da, u slučaju da se dodijeli takva licencija, nositelj patenta dobije pravo na uzvratnu licenciju za korištenje zaštićene sorte pod razumnim uvjetima.

2.   U slučaju da nositelj patenta u vezi s biotehnološkim izumom ne može iskoristiti taj izum a da ne povrijedi prethodno dodijeljeno pravo u vezi s biljnom sortom, on može zatražiti obvezatnu licenciju za neekskluzivno korištenje biljne sorte zaštićene tim pravom, pri čemu treba platiti odgovarajuću tantijemu. Države članice osiguravaju da, u slučaju da se dodijeli takva licencija, nositelj prava na sortu ima pravo na uzvratnu licenciju za korištenje zaštićenog izuma pod razumnim uvjetima.

3.   Podnositelji molbe za licencije na koje se odnose stavci 1. i 2. moraju dokazati da su:

(a)	neuspješno podnijeli molbu za ugovornu licenciju nositelju patenta ili prava na biljnu sortu;

(b)	biljna sorta ili izum predstavljaju značajan tehnički napredak od velikog ekonomskog interesa u usporedbi s licencijom na koju se odnosi patent ili zaštićena biljna sorta.

4.   Svaka država članica imenuje ovlašteno tijelo ili tijela odgovorna za dodjeljivanje licencije U slučaju da licenciju za biljnu sortu može dodijeliti jedino Ured za biljne sorte Zajednice, primjenjuje se članak 29. Uredbe (EZ) br. 2100/94.

POGLAVLJE IV.

Pohranjivanje, pristup i ponovno pohranjivanje biološkog materijala

Članak 13.

1.   U slučaju da izum uključuje uporabu ili se tiče biološkog materijala koji nije dostupan javnosti te koji se ne može opisati u prijavi za patent na način koji omogućuje drugoj osobi koja posjeduje potrebne vještine da reproducira taj izum, opis se smatra neprikladnim za svrhe patentnog zakona osim ako je:

(a)

biološki materijal pohranjen do datuma registriranja prijave za patent i to u priznatoj instituciji za pohranu. U najmanjem slučaju, priznaju se međunarodna tijela za pohranu koja su taj status stekla preko članka 7. Budimpeštanskog ugovora od 28. travnja 1977. o međunarodnom priznavanju pohrane mikroorganizama u svrhu patentne procedure, dalje u tekstu „Budimpeštanski ugovor”;

(b)	registrirana prijava sadrži takve relevantne informacije u vezi s karakteristikama pohranjenog biološkog materijala koje su dostupne podnositelju prijave;

(c)	u prijavi za patent navedeno je ime institucije za pohranu te pristupni broj.

2.   Pristup pohranjenom biološkom materijalu osigurava se davanjem uzorka:

(a)	do prvog objavljivanja prijave za patent, samo osobama koje imaju ovlaštenje po nacionalnom patentnom zakonu;

(b)	između prvog objavljivanja prijave te dodjele patenta, svakome tko zatraži pristup ili, ako to podnositelj prijave zahtijeva, samo neovisnom stručnjaku;

(c)	nakon dodjele patenta, bez obzira na opoziv ili ukidanje patenta, svakome tko to zatraži.

3.   Uzorak se daje jedino ako se osoba koja ga zatraži obveže da, tijekom razdoblja važenja patenta:

(a)	neće uzorak ili materijal dobiven iz uzorka učiniti dostupnim trećim stranama; i

(b)	koristit će uzorak ili materijal dobiven iz uzorka isključivo u eksperimentalne svrhe, osim ako se podnositelj prijave za patent ili vlasnik patenta, već prema slučaju, izričito ne odrekne takve obveze.

4.   Na zahtjev podnositelja prijave, ako je prijava odbijena ili povučena, pristup pohranjenom materijalu ograničava se na neovisne stručnjake u razdoblju od 20 godina od dana registriranja prijave za patent. U tom slučaju, primjenjuje se stavak 3.

5.   Podnositeljevi zahtjevi na koje se odnosi točka (b) stavka 2., te stavak 4. mogu se podnijeti samo do dana za koji se predviđa završetak tehničkih priprema za objavljivanje prijave za patent.

Članak 14.

1.   Ako biološki materijal pohranjen u skladu s člankom 13. prestane biti dostupan u priznatoj instituciji za pohranu, dozvoljava se novo pohranjivanje materijala pod uvjetima jednakim onima navedenim u Budimpeštanskom ugovoru.

2.   Svaka se nova pohrana poprati izjavom koju potpisuje pohranitelj a kojom se potvrđuje da je novi pohranjeni biološki materijal jednak onome koji je prvotno pohranjen.

POGLAVLJE V.

Završne odredbe

Članak 15.

1.   Države članice donose zakone i druge propise potrebne za usklađivanje s ovom Direktivom najkasnije do 30. srpnja 2000. One o tome odmah obavješćuju Komisiju.

Kada države članice donose ove mjere, te mjere prilikom njihove službene objave sadržavaju uputu na ovu Direktivu ili se uz njih navodi takva uputa. Načine tog upućivanja određuju države članice.

2.   Države članice Komisiji dostavljaju tekst odredaba nacionalnog prava koje donesu u području na koje se odnosi ova Direktiva.

Članak 16.

Komisija šalje Europskom parlamentu i Vijeću:

(a)	svakih pet godina od dana koji je naveden u članku 15. stavku 1., izvješće o svim problemima na koje se naišlo u vezi s odnosom između ove Direktive i međunarodnih sporazuma o zaštiti ljudskih prava koje su države članice sklopile;

(b)	unutar dvije godine od stupanja na snagu ove Direktive, izvješće kojim se procjenjuju implikacije za istraživanje na području osnovnoga genetskog inženjeringa te neobjavljivanje ili zakašnjelo objavljivanje radova o predmetima koji se mogu patentirati;

(c)	svake godine od dana koji je naveden u članku 15. stavku 1., izvješće o razvoju i implikacijama patentnog zakona na području biotehnologije i genetskog inženjeringa.

Članak 17.

Ova Direktiva stupa na snagu na dan objave u Službenom listu Europske zajednice.

Članak 18.

Ova je Direktiva upućena državama članicama.

---

(1)  SL C 296, 8.10.1996., str. 4. i SL C 311, 11.10.1997., str. 12.

(2)  SL C 295, 7.10.1996., str. 11.

(3)  Mišljenje Europskog parlamenta od 16. srpnja 1997. (SL C 286, 22.9.1997., str. 87.). Zajedničko stajalište Vijeća od 26. veljače 1998. (SL C 110, 8.4.1998., str. 17.) i Odluka Europskog parlamenta od 12. svibnja 1998. (SL C 167, 1.6.1998.). Odluka Vijeća od 16. lipnja 1998.

(4)  SL C 68, 20.3.1995., str. 26.

(5)  SL L 336, 23.12.1994., str. 213.

(6)  SL L 227, 1.9.1994., str. 1. Uredba kako je izmijenjena Uredbom (EZ) br. 2506/95 (SL L 258, 28.10.1995., str. 3.).

(7)  SL L 309, 31.12.1993., str. 1.

---