DD-HR

(2) SL L 181, 2.8.1995., str. 21.

(3) SL L 77, 26.3.1973., str. 29.

(4) SL L 139, 23.5.1989., str. 19.

PRILOG

Upućivanje na primjenljivu usklađenu normu

Usklađena norma navedena u članku 2. ove Odluke je:

Radio equipment and systems (RES);

Enhanced Radio MEssage System (ERMES);

Receiver requirements

[Radijska oprema i sustavi (RES);

Poboljšani sustav radijskih poruka (ERMES);

Zahtjevi za prijamnik]

ETSI

Europski institut za telekomunikacijske norme

Tajništvo ETSI-ja

TBR 7 — drugo izdanje — listopad 1997.

(bez predgovora)

Dodatne informacije

Europski institut za telekomunikacijske norme priznat je u skladu s Direktivom Vijeća 83/189/EEZ (1).

Gore navedena usklađena norma izrađena je prema mandatu izdanom u skladu s odgovarajućim postupcima iz Direktive 83/189/EEZ.

Puni tekst gore navedene usklađene norme može se dobiti na adresama:

Europski institut za telekomunikacijske norme

650, route des Lucioles

F - 06921 Sophia Antipolis Cedex

Europska komisija

DG XIII/A/2 — (BU 31, 1/7)

Rue de la Loi/Wetstraat 200

B-1049 Bruxelles

ili od bilo koje druge organizacije odgovorne za stavljanje na raspolaganje normi ETSI-a, čiji se popis može naći na internetskoj adresi www.ispo.cec.be

13/Sv. 047

Službeni list Europske unije

31998D0533

L 247/11

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

03.09.1998.

ODLUKA KOMISIJE

od 3. rujna 1998.

o zajedničkom tehničkom propisu za pokretne zemaljske postaje (MES), uključujući ručne zemaljske postaje, za satelitske osobne komunikacijske mreže (S-PCN) koje rade u frekvencijskim pojasevima 1,6/2,4 GHz u okviru pokretne satelitske službe (MSS)

(priopćena pod brojem dokumenta C(1998) 2375)

(Tekst značajan za EGP)

(98/533/EZ)

KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,

budući da je Komisija usvojila mjeru za određivanje vrste opreme za satelitske zemaljske postaje za koju je potreban zajednički tehnički propis, kao i povezanu izjavu o području primjene u skladu s člankom 7. stavkom 2. prvom alinejom;

budući da treba donijeti odgovarajuće usklađene norme ili njihove dijelove za provedbu bitnih zahtjeva koji se trebaju pretvoriti u zajedničke tehničke propise;

budući da je podnesen prijedlog Odboru za odobravanje telekomunikacijske opreme (ACTE) u skladu s člankom 29. stavkom 2.;

budući da je zajednički tehnički propis koji treba donijeti ovom Odlukom u skladu s mišljenjem ACTE-a,

DONIJELA JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

1. Ova se Odluka primjenjuje na opremu za satelitske zemaljske postaje obuhvaćenu usklađenom normom navedenom u članku 2. stavku 1.

2. Ovom se Odlukom utvrđuje zajednički tehnički propis za pokretne zemaljske postaje (MES), uključujući ručne zemaljske postaje, za satelitske osobne komunikacijske mreže (S-PCN) koje rade u frekvencijskim pojasevima 1,6/2,4 GHz u okviru pokretne satelitske službe (MSS).

Članak 2.

1. Zajednički tehnički propis uključuje usklađenu normu koju je pripremilo odgovarajuće normizacijsko tijelo i pritom, u mjeri u kojoj je to moguće, primijenilo bitne zahtjeve navedene u članku 17. Direktive 98/13/EZ. Upućivanje na normu navedeno je u Prilogu.

2. Oprema za satelitske zemaljske postaje obuhvaćena ovom Odlukom mora biti u skladu sa zajedničkim tehničkim propisom navedenim u stavku 1., mora ispunjavati bitne zahtjeve navedene u članku 5. točki (a) Direktive 98/13/EZ i mora ispunjavati zahtjeve svih drugih primjenljivih direktiva, a posebno direktiva Vijeća 73/23/EEZ (2) i 89/336/EEZ (3).

Članak 3.

Za opremu za satelitske zemaljske postaje obuhvaćenu člankom 1. stavkom 1. ove Odluke prijavljena tijela određena za provedbu postupaka navedenih u članku 10. Direktive 98/13/EZ upotrebljavaju ili osiguravaju uporabu usklađene norme navedene u Prilogu nakon stupanja na snagu ove Odluke.

Članak 4.

Ova je Odluka upućena državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 3. rujna 1998.

Za Komisiju

Martin BANGEMANN

Član Komisije

PRILOG

Upućivanje na primjenljivu usklađenu normu

Usklađena norma navedena u članku 2. ove Odluke je:

Satellite Personal Communications Networks (S-PCN); Mobile Earth Stations (MESs), including handheld earth stations, for S-PCN in the 1,6/2,4 GHz bands under the Mobile Satellite Service (MSS)

Terminal essential requirements

[Satelitske osobne komunikacijske mreže (S-PCN); Pokretne zemaljske postaje (MES), uključujući ručne zemaljske postaje, za S-PCN u pojasevima 1,6/2,4 GHz u okviru pokretne satelitske službe (MSS)

Bitni zahtjevi za terminalne uređaje]

ETSI

Europski institut za telekomunikacijske norme

Tajništvo ETSI-ja

TBR 41 — veljača 1998.

(bez predgovora)

Dodatne informacije

Europski institut za telekomunikacijske norme priznat je u skladu s Direktivom Vijeća 83/189/EEZ (1).

Gore navedena usklađena norma izrađena je prema mandatu izdanom u skladu s odgovarajućim postupcima iz Direktive 83/189/EEZ.

Puni tekst gore navedene usklađene norme može se dobiti na adresama:

Europski institut za telekomunikacijske norme

650, route des Lucioles

F-06921 Sophia Antipolis Cedex

Europska komisija

DGXIII/A/2 — (BU 31, 1/7)

Rue de la Loi/Wetstraat 200

B-1049 Bruxelles

ili od bilo koje druge organizacije odgovorne za stavljanje na raspolaganje normi ETSI-ja, čiji se popis može naći na internetskoj adresi www.ispo.cec.be.

13/Sv. 047

Službeni list Europske unije

31998D0534

L 247/13

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

03.09.1998.

ODLUKA KOMISIJE

od 3. rujna 1998.

(priopćena pod brojem dokumenta C(1998) 2376)

(Tekst značajan za EGP)

(98/534/EZ)

KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,

budući da je Komisija donijela mjeru za određivanje vrste opreme za satelitske zemaljske postaje za koju je potreban zajednički tehnički propis, kao povezanu izjavu o području primjene u skladu s člankom 7. stavkom 2. prvom alinejom;

budući da treba donijeti odgovarajuće usklađene norme ili njihove dijelove za provedbu bitnih zahtjeva koji se trebaju pretvoriti u zajedničke tehničke propise;

budući da je podnesen prijedlog Odboru za odobravanje telekomunikacijske opreme (ACTE) u skladu s člankom 29. stavkom 2.;

budući da je zajednički tehnički propis koji treba donijeti ovom Odlukom u skladu s mišljenjem ACTE-a,

DONIJELA JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

1. Ova se Odluka primjenjuje na opremu za satelitske zemaljske postaje obuhvaćenu usklađenom normom navedenom u članku 2. stavku 1.

2. Ovom se Odlukom utvrđuje zajednički tehnički propis za pokretne zemaljske postaje (MES), uključujući ručne zemaljske postaje, za satelitske osobne komunikacijske mreže (S-PCN) koje rade u frekvencijskim pojasevima 2,0 GHz u okviru pokretne satelitske službe (MSS).

Članak 2.

1. Zajednički tehnički propis uključuje usklađenu normu koju je pripremilo odgovarajuće normizacijsko tijelo i pritom, u mjeri u kojoj je to moguće, primijenilo bitne zahtjeve navedene u članku 17. Direktive 98/13/EZ. Upućivanje na normu navedeno je u Prilogu.

2. Oprema za satelitske zemaljske postaje obuhvaćena ovom Odlukom u skladu je sa zajedničkim tehničkim propisom navedenim u stavku 1., ispunjava bitne zahtjeve navedene u članku 5. točki (a) Direktive 98/13/EZ i ispunjava zahtjeve svih drugih primjenjivih direktiva, a posebno direktiva Vijeća 73/23/EEZ (2) i 89/336/EEZ (3).

Članak 3.

Članak 4.

Ova je Odluka upućena državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 3. rujna 1998.

Za Komisiju

Martin BANGEMANN

Član Komisije

PRILOG

Upućivanje na primjenjivu usklađenu normu

Usklađena norma navedena u članku 2. ove Odluke je:

Satellite Personal Communications Networks (S-PCN); Mobile Earth Stations (MESs), including handheld earth stations, for S-PCN in the 2,0 GHz bands under the Mobile Satellite Service (MSS)

Terminal essential requirements

[Satelitske osobne komunikacijske mreže (S-PCN); Pokretne zemaljske postaje (MES), uključujući ručne zemaljske postaje, za S-PCN u pojasevima 2,0 GHz u okviru pokretne satelitske službe (MSS)]

ETSI

Europski institut za telekomunikacijske norme

Tajništvo ETSI-ja

TBR 42 – veljača 1998.

(bez predgovora)

Dodatne informacije

Europski institut za telekomunikacijske norme priznat je u skladu s Direktivom Vijeća 83/189/EEZ (1).

Gore navedena usklađena norma izrađena je prema mandatu izdanom u skladu s odgovarajućim postupcima iz Direktive 83/189/EEZ.

Puni tekst gore navedene usklađene norme može se dobiti na adresama:

Europski institut za telekomunikacijske norme

650, route des Lucioles

F-06921 Sophia Antipolis Cedex

Europska komisija

DGXIII/A/2 — (BU 31, 1/7)

Rue de la Loi/Wetstraat 200

B-1049 Bruxelles

ili od bilo koje druge organizacije odgovorne za stavljanje na raspolaganje normi ETSI-ja, čiji se popis može naći na internetskoj adresi www.ispo.cec.be.

13/Sv. 047

Službeni list Europske unije

31998D0535

L 251/36

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

03.09.1998.

ODLUKA KOMISIJE

od 3. rujna 1998.

o zajedničkom tehničkom propisu za terestrički zrakoplovni telekomunikacijski sustav (TFTS)

(priopćena pod brojem dokumenta C(1998) 2378)

(Tekst značajan za EGP)

(98/535/EZ)

KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,

budući da je Komisija donijela mjeru za određivanje vrste telekomunikacijske terminalne opreme za koju je potreban zajednički tehnički propis, kao i povezanu izjavu o području primjene u skladu s člankom 7. stavkom 2. prvom alinejom;

budući da bi trebalo donijeti odgovarajuće usklađene norme ili njihove dijelove za provedbu bitnih zahtjeva koji bi se trebali pretvoriti u zajedničke tehničke propise;

budući da je neophodno uvesti prijelazne mjere za opremu odobrenu prema nacionalnim propisima za homologaciju kako bi se proizvođačima osigurao daljnji pristup tržištima;

budući da je podnesen prijedlog Odboru za odobravanje telekomunikacijske opreme (ACTE) u skladu s člankom 29. stavkom 2.;

budući da je zajednički tehnički propis koji treba donijeti ovom Odlukom u skladu s mišljenjem ACTE-a,

DONIJELA JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

1. Ova se Odluka primjenjuje na terminalnu opremu koja je namijenjena priključivanju na javnu telekomunikacijsku mrežu i obuhvaćena usklađenom normom utvrđenom u članku 2. stavku 1.

2. Ovom se Odlukom utvrđuje zajednički tehnički propis za tehničke značajke, zahtjeve za električno i mehaničko sučelje te protokol za kontrolu pristupa koje treba osigurati terminalna oprema koja se može upotrebljavati i koju je proizvođač ili njegov predstavnik predvidio za uporabu u terestričkom zrakoplovnom telekomunikacijskom sustavu (TFTS).

Članak 2.

1. Zajednički tehnički propis uključuje usklađenu normu koju je pripremilo odgovarajuće normizacijsko tijelo i pritom, u mjeri u kojoj je to moguće, primijenilo bitne zahtjeve navedene u članku 5. Direktive 98/13/EZ. Upućivanje na normu navedeno je u Prilogu.

2. Terminalna oprema obuhvaćena ovom Odlukom u skladu je sa zajedničkim tehničkim propisom navedenim u stavku 1., ispunjava bitne zahtjeve navedene u članku 5. točkama (a) i (b) Direktive 98/13/EZ i ispunjava zahtjeve svih drugih primjenljivih direktiva, a posebno direktiva Vijeća 73/23/EEZ (2) i 89/336/EEZ (3).

Članak 3.

Za opremu za satelitske zemaljske postaje obuhvaćenu člankom 1. stavkom 1. ove Odluke prijavljena tijela određena za izvođenje postupaka navedenih u članku 10. Direktive 98/13/EZ upotrebljavaju ili osiguravaju uporabu usklađene norme navedene u Prilogu stupanjem na snagu ove Odluke.

Članak 4.

1. Nacionalni propisi o homologaciji za opremu obuhvaćenu usklađenom normom navedenom u Prilogu ne primjenjuju se s učinkom od tri mjeseca nakon stupanja na snagu ove Odluke.

2. Terminalna oprema već odobrena prema takvim nacionalnim propisima o homologaciji može se nastaviti stavljati na tržište i u uporabu.

Članak 5.

Ova je Odluka upućena državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 3. rujna 1998.

Za Komisiju

Martin BANGEMANN

Član Komisije

PRILOG

Upućivanje na primjenljivu usklađenu normu

Usklađena norma navedena u članku 2. ove Odluke je:

Electromagnetic compatibility and radio spectrum matters (ERM); terrestrial flight telecommunications system (TFTS); technical requirements for TFTS

[Pitanja u vezi s elektromagnetskom kompatibilnošću i radijskim spektrom (ERM); terestrički zrakoplovni telekomunikacijski sustav (TFTS); tehnički zahtjevi za TFTS]

ETSI

Europski institut za telekomunikacijske norme

Tajništvo ETSI-ja

TBR 23: ožujak 1998.

(bez predgovora)

Dodatne informacije

Europski institut za telekomunikacijske norme priznat je u skladu s Direktivom Vijeća 83/189/EEZ (1).

Gore navedena usklađena norma izrađena je prema mandatu izdanom u skladu s odgovarajućim postupcima iz Direktive 83/189/EEZ.

Puni tekst gore navedene usklađene norme može se dobiti na adresama:

Europski institut za telekomunikacijske norme

650 Route des Lucioles

F-06921 Sophia Antipolis Cedex

Europska komisija

DG XIII/A/2 — (BU 31, 1/7)

Rue de la Loi/Wetstraat 200

B-1049 Bruxelles

ili od bilo koje druge organizacije odgovorne za stavljanje na raspolaganje normi ETSI-ja, čiji se popis može naći na internetskoj adresi www.ispo.cec.be.

13/Sv. 047

Službeni list Europske unije

31998D0542

L 254/28

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

04.09.1998.

ODLUKA KOMISIJE

od 4. rujna 1998.

o zajedničkom tehničkom propisu za zahtjeve u primjeni telefonije za javne paneuropske celularne digitalne kopnene pokretne komunikacije, faza II. (2. izdanje)

(priopćena pod brojem dokumenta C(1998) 2561)

(Tekst značajan za EGP)

(98/542/EEZ)

KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,

budući da je Komisija donijela mjere za određivanje vrste terminalne opreme za koju je potreban zajednički tehnički propis, kao i povezanu izjavu o području primjene u skladu s člankom 7. stavkom 2. prvom alinejom;

budući da treba donijeti odgovarajuće usklađene norme ili njihove dijelove za provedbu bitnih zahtjeva koji se trebaju pretvoriti u zajedničke tehničke propise;

budući da je neophodno utvrditi prijelazne odredbe za opremu odobrenu prema Odluci Komisije 96/629/EZ (2) kako bi se proizvođačima osigurao daljnji pristup tržištima;

budući da Odluku 96/629/EZ treba staviti izvan snage s učinkom od završetka prijelaznog razdoblja;

budući da Odluku 97/527/EZ (3) treba staviti izvan snage 24. listopada 1998.;

budući da je podnesen prijedlog Odboru za odobravanje telekomunikacijske opreme (ACTE) u skladu s člankom 29. stavkom 2.;

budući da je zajednički tehnički propis koji treba donijeti ovom Odlukom u skladu s mišljenjem ACTE-a,

DONIJELA JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

1. Ova se Odluka primjenjuje na terminalnu opremu koja je namijenjena priključivanju na javnu telekomunikacijsku mrežu i obuhvaćena usklađenom normom navedenom u članku 2. stavku 1.

2. Ovom se Odlukom utvrđuje zajednički tehnički propis za zahtjeve u primjeni telefonije za terminalnu opremu za paneuropsku celularnu digitalnu kopnenu pokretnu telekomunikacijsku mrežu koja uključuje modulaciju sa stalnom ovojnicom i radi u pojasu 900 MHz s međukanalnim razmakom od 200 kHz te podržava prometne kanale u skladu s načelom TDMA (višestruki pristup s vremenskom raspodjelom).

Članak 2.

1. Zajednički tehnički propis uključuje usklađenu normu koju je pripremilo odgovarajuće normizacijsko tijelo i pritom, u mjeri u kojoj je to moguće, primijenilo bitne zahtjeve navedene u članku 5. točki (g) Direktive 98/13/EZ. Upućivanje na normu navedeno je u Prilogu I. Primjenljivi dijelovi sadržani su u Prilogu II.

Članak 3.

Za terminalnu opremu obuhvaćenu člankom 1. stavkom 1. ove Odluke prijavljena tijela određena za provedbu postupaka navedenih u članku 10. Direktive 98/13/EZ upotrebljavaju ili osiguravaju uporabu primjenljivih dijelova usklađene norme navedene u članku 2. stavku 1. nakon stupanja na snagu ove Odluke.

Članak 4.

1. Odluka 96/629/EZ stavlja se izvan snage s učinkom od 4. prosinca 1998.

2. Terminalna oprema već odobrena prema Odluci 96/629/EZ može se nastaviti stavljati na tržište i u uporabu.

3. Odluka 97/527/EZ stavlja se izvan snage s učinkom od 24. listopada 1998.

Članak 5.

Ova je Odluka upućena državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 4. rujna 1998.

Za Komisiju

Martin BANGEMANN

Član Komisije

(2) SL L 282, 1.11.1996., str. 75.

(3) SL L 215, 7.8.1997., str. 57.

(4) SL L 77, 26.3.1973., str. 29.

(5) SL L 139, 23.5.1989., str. 19.

PRILOG I.

Upućivanje na primjenljivu usklađenu normu

Usklađena norma navedena u članku 2. ove Odluke je:

European digital cellular telecommunications systems (phase 2); Attachment requirements for global system for mobile communications (GSM) mobile stations; Telephony

[Europski digitalni celularni telekomunikacijski sustavi (faza 2); Priključni zahtjevi za pokretne postaje globalnog sustava za pokretne komunikacije (GSM); Telefonija]

ETSI

Europski institut za telekomunikacijske norme

Tajništvo ETSI-ja

TBR 20, 3. izdanje: veljača 1998.

(bez predgovora)

Dodatne informacije

Europski institut za telekomunikacijske norme priznat je u skladu s Direktivom Vijeća 83/189/EEZ (1).

Gore navedena usklađena norma izrađena je prema mandatu izdanom u skladu s odgovarajućim postupcima iz Direktive 83/189/EEZ.

Puni tekst gore navedene usklađene norme može se dobiti na adresama:

Europski institut za telekomunikacijske norme

650, route des Lucioles

F-06921 Sophia Antipolis Cedex

Europska komisija

DG XIII/A/2 — (BU 31, 1/7)

Rue de la Loi/Wetstraat 200

B-1049 Bruxelles

ili od bilo koje druge organizacije odgovorne za stavljanje na raspolaganje normi ETSI-ja, čiji se popis može naći na internetskoj adresi www.ispo.cec.be.

PRILOG II.

Primjenljivi dijelovi norme TBR 20

Zahtjev norme TBR 20	Zahtjev norme TBR 20	Zahtjev norme TBR 20	Zahtjev norme TBR 20	Zahtjev norme TBR 20	Zahtjev norme TBR 20
14.4.3	30.1	30.2	30.3	30.4	30.5.1
30.6.2	30.7.1	32.2	32.3	32.4	32.7
32.8	32.9

13/Sv. 047

Službeni list Europske unije

31998D0543

L 254/32

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

04.09.1998.

ODLUKA KOMISIJE

od 4. rujna 1998.

o zajedničkom tehničkom propisu za zahtjeve u primjeni telefonije za pokretne postaje namijenjene uporabi za fazu II. javnih digitalnih celularnih telekomunikacijskih mreža koje rade u pojasu DCS 1 800 (2. izdanje)

(priopćena pod brojem dokumenta C(1998) 2562)

(Tekst značajan za EGP)

(98/543/EZ)

KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,

budući da je Komisija donijela mjeru za određivanje vrste terminalne opreme za koju je potreban zajednički tehnički propis, kao i povezanu izjavu o području primjene u skladu s člankom 7. stavkom 2. prvom alinejom;

budući da bi trebalo donijeti odgovarajuće usklađene norme ili njihove dijelove za provedbu bitnih zahtjeva koji se trebaju pretvoriti u zajedničke tehničke propise;

budući da je neophodno utvrditi prijelazne odredbe za opremu odobrenu prema Odluci Komisije 97/529/EZ (2) kako bi se proizvođačima osigurao daljnji pristup tržištima;

budući da bi Odluku 97/529/EZ trebalo staviti izvan snage s učinkom od završetka prijelaznog razdoblja;

budući da je podnesen prijedlog Odboru za odobravanje telekomunikacijske opreme (ACTE) u skladu s člankom 29. stavkom 2.;

budući da je zajednički tehnički propis koji treba donijeti ovom Odlukom u skladu s mišljenjem ACTE-a,

DONIJELA JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

1. Ova se Odluka primjenjuje na terminalnu opremu koja je namijenjena priključivanju na javnu telekomunikacijsku mrežu i obuhvaćena usklađenom normom navedenom u članku 2. stavku 1.

2. Ovom se Odlukom utvrđuje zajednički tehnički propis za zahtjeve u primjeni telefonije za terminalnu opremu za paneuropsku celularnu digitalnu kopnenu pokretnu telekomunikacijsku mrežu koja uključuje modulaciju sa stalnom ovojnicom i radi u pojasu 1 800 MHz s međukanalnim razmakom od 200 kHz te podržava prometne kanale u skladu s načelom TDMA (višestruki pristup s vremenskom raspodjelom). Ova se Odluka također primjenjuje na terminalnu opremu koja može raditi u pojasevima 900 MHz i 1 800 MHz.

Članak 2.

1. Zajednički tehnički propis uključuje usklađenu normu koju je pripremilo odgovarajuće normizacijsko tijelo i pritom, u mjeri u kojoj je to moguće, primijenilo bitne zahtjeve navedene u članku 5. točki (g) Direktive 98/13/EZ. Upućivanje na normu navedeno je u Prilogu I. Primjenljivi dijelovi sadržani su u Prilogu II.

Članak 3.

Članak 4.

1. Odluka 97/529/EZ stavlja se izvan snage s učinkom od 4. prosinca 1998.

2. Terminalna oprema već odobrena prema Odluci 97/529/EZ može se nastaviti stavljati na tržište i u uporabu.

Članak 5.

Ova je Odluka upućena državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 4. rujna 1998.

Za Komisiju

Martin BANGEMANN

Član Komisije

(2) SL L 215, 7.8.1997., str. 65.

(3) SL L 77, 26.3.1973., str. 29.

(4) SL L 139, 23.5.1989., str. 19.

PRILOG I.

Upućivanje na primjenljivu usklađenu normu

Usklađena norma navedena u članku 2. ove Odluke je:

Digital cellular telecommunications system (phase 2); Telephony applications; attachment requirements for mobile stations in the DCS 1 800 band and additional GSM 900 band

[Digitalni celularni telekomunikacijski sustav (faza 2.); Telefonske aplikacije; Priključni zahtjevi za pokretne postaje u pojasu DCS 1 800 i dodatnom pojasu GSM 900]

ETSI

Europski institut za telekomunikacijske norme

Tajništvo ETSI-ja

TBR 32, 2. izdanje: ožujak 1998.

(bez predgovora)

Dodatne informacije

Europski institut za telekomunikacijske norme priznat je u skladu s Direktivom Vijeća 83/189/EEZ (1).

Gore navedena usklađena norma izrađena je prema mandatu izdanom u skladu s odgovarajućim postupcima iz Direktive 83/189/EEZ.

Puni tekst gore navedene usklađene norme može se dobiti na adresama:

Europski institut za telekomunikacijske norme

650, route des Lucioles

F-06921 Sophia Antipolis Cedex

Europska komisija

DG XIII/A/2 — (BU 31, 1/7)

Rue de la Loi/Wetstraat 200

B-1049 Bruxelles

ili od bilo koje druge organizacije odgovorne za stavljanje na raspolaganje normi ETSI-ja, čiji se popis može naći na internetskoj adresi www.ispo.cec.be.

PRILOG II.

Primjenljivi dijelovi norme TBR 32

Zahtjev norme TBR 32	Zahtjev norme TBR 32	Zahtjev norme TBR 32	Zahtjev norme TBR 32	Zahtjev norme TBR 32	Zahtjev norme TBR 32
14.4.3	30.1	30.2	30.3	30.4	30.5.1
30.6.2	30.7.1	32.2	32.3	32.4	32.7
32.8	32.9

13/Sv. 047

Službeni list Europske unije

31998D0574

L 278/30

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

16.09.1998.

ODLUKA KOMISIJE

od 16. rujna 1998.

o zajedničkom tehničkom propisu za opće priključne zahtjeve za javne paneuropske celularne digitalne kopnene pokretne komunikacije, faza II. (2. izdanje)

(priopćena pod brojem dokumenta C(1998) 2720)

(Tekst značajan za EGP)

(98/574/EZ)

KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,

budući da treba donijeti odgovarajuće usklađene norme ili njihove dijelove za provedbu bitnih zahtjeva koji se trebaju pretvoriti u zajedničke tehničke propise;

budući da je neophodno utvrditi prijelazne odredbe za opremu odobrenu prema Odluci Komisije 96/630/EZ (2) kako bi se proizvođačima osigurao daljnji pristup tržištima;

budući da Odluku 96/630/EZ treba staviti izvan snage s učinkom od završetka prijelaznog razdoblja;

budući da Odluku Komisije 97/526/EZ (3) treba staviti izvan snage 24. listopada 1998.;

budući da je prijedlog podnesen Odboru za odobravanje telekomunikacijske opreme (ACTE) u skladu s člankom 29. stavkom 2.;

budući da je zajednički tehnički propis koji treba donijeti ovom Odlukom u skladu s mišljenjem ACTE-a,

DONIJELA JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

1. Ova se Odluka primjenjuje na terminalnu opremu koja je namijenjena priključivanju na javnu telekomunikacijsku mrežu i obuhvaćena usklađenom normom navedenom u članku 2. stavku 1.

2. Ovom se Odlukom utvrđuje zajednički tehnički propis za pristupne zahtjeve za terminalnu opremu za paneuropsku celularnu digitalnu kopnenu pokretnu telekomunikacijsku mrežu koja uključuje modulaciju sa stalnom ovojnicom i radi u pojasu 900 MHz s međukanalnim razmakom od 200 kHz te podupire prometne kanale u skladu s načelom TDMA (višestruki pristup s vremenskom raspodjelom).

Članak 2.

1. Zajednički tehnički propis uključuje usklađenu normu koju je pripremilo odgovarajuće normizacijsko tijelo i pritom, u mjeri u kojoj je to moguće, primijenilo bitne zahtjeve navedene u članku 5. točkama od (c) do (f) Direktive 98/13/EZ. Upućivanje na normu navedeno je u Prilogu I. Primjenjivi dijelovi sadržani su u Prilogu II.

2. Terminalna oprema obuhvaćena ovom Odlukom u skladu je sa zajedničkim tehničkim propisom navedenim u stavku 1., ispunjava bitne zahtjeve navedene u članku 5. točkama (a) i (b) Direktive 98/13/EZ i ispunjava zahtjeve svih drugih primjenjivih direktiva, a posebno direktiva Vijeća 73/23/EEZ (4) i 89/336/EEZ (5).

Članak 3.

Za terminalnu opremu obuhvaćenu člankom 1. stavkom 1. ove Odluke prijavljena tijela određena za izvođenje postupaka navedenih u članku 10. Direktive 98/13/EZ upotrebljavaju ili osiguravaju uporabu primjenjivih dijelova usklađene norme navedene u članku 2. stavku 1. nakon stupanja na snagu ove Odluke.

Članak 4.

1. Odluka 96/630/EZ stavlja se izvan snage s učinkom od tri mjeseca nakon stupanja na snagu ove Odluke.

2. Terminalna oprema već odobrena prema Odluci 96/630/EZ može se nastaviti stavljati na tržište i u uporabu pod uvjetom da takvo odobrenje nije dodijeljeno kasnije od tri mjeseca nakon stupanja na snagu ove Odluke.

3. Odluka 97/526/EZ stavlja se izvan snage s učinkom od 24. listopada 1998.

Članak 5.

Ova je Odluka upućena državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 16. rujna 1998.

Za Komisiju

Martin BANGEMANN

Član Komisije

(2) SL L 282, 1.11.1996., str. 79.

(3) SL L 215, 7.8.1997., str. 54.

(4) SL L 77, 26.3.1973., str. 29.

(5) SL L 139, 23.5.1989., str. 19.

PRILOG I.

Upućivanje na primjenjivu usklađenu normu

Usklađena norma navedena u članku 2. ove Odluke je:

European digital cellular telecommunications system (Phase 2)

Attachment requirements for global system for mobile communications (GSM) mobile stations

Access

[Europski digitalni celularni telekomunikacijski sustav (faza 2.)

Priključni zahtjevi za pokretne postaje globalnog sustava za pokretne komunikacije (GSM)

Pristup]

ETSI

Europski institut za telekomunikacijske norme

Tajništvo ETSI-ja

TBR 19, 5. izdanje: ožujak 1998.

(bez predgovora)

Dodatne informacije

Europski institut za telekomunikacijske norme priznat je u skladu s Direktivom Vijeća 83/189/EEZ (1).

Gore navedena usklađena norma izrađena je prema mandatu izdanom u skladu s odgovarajućim postupcima iz Direktive 83/189/EEZ.

Puni tekst gore navedene usklađene norme može se dobiti na adresama:

Europski institut za telekomunikacijske norme

650 route des Lucioles

F-06921 Sophia Antipolis Cedex

Europska komisija

DGXIII/A/2 — (BU 31, 1/7)

Rue de la Loi/Wet

ili od bilo koje druge organizacije odgovorne za stavljanje na raspolaganje normi ETSI-ja, čiji se popis može naći na internetskoj adresi www.ispo.cec.be.

PRILOG II.

Primjenjivi dijelovi norme TBR 19 (5. izdanje)

Zahtjev norme TBR 19

11.1.1	11.1.2	11.2	11.3	11.4	11.5
12.1.1	12.1.2	12.2.1	12.2.2	13.1	13.2
13.3-1	13.4	14.1.1.2	14.1.2.2	14.2.1	14.2.2
14.2.3	14.2.4	14.3	14.4.1	14.4.2	14.4.4
14.4.5	14.5.1	14.5.2	14.6.1	14.6.2	14.7.1
14.8.1	14.8.2	15	16	17.1	17.2
18	19.1	19.2	19.3	20.1	20.2
20.3	20.4	20.5	20.6	20.7	20.8
20.9	20.10	20.11	20.12	20.13	20.15
20.16	20.17	20.19	21.1	21.2	21.3.1
21.3.2	21.4	22	25.2.1.1.1	25.2.1.1.2.1	25.2.1.1.2.2
25.2.1.1.2.3	25.2.1.1.3	25.2.1.1.4	25.2.1.2.1	25.2.1.2.2	25.2.1.2.3
25.2.1.2.4	25.2.2.1	25.2.2.2	25.2.2.3	25.2.3	25.2.4.3
25.2.5.1	25.2.5.2	25.2.6.1	25.2.6.2	25.2.7	26.2.1.1
26.2.1.2	26.2.1.3	26.2.2	26.2.3	26.2.4 pr1	26.2.4 pr2
26.2.4 pr3	26.2.4 pr4	26.2.4 pr5	26.2.4 pr6	26.2.4 pr7	26.2.4 pr8
26.5.1	26.5.2.1.1	26.5.2.1.2	26.5.2.2	26.5.2.3	26.5.3.1
26.5.3.2	26.5.3.3	26.5.3.4	26.5.4.1	26.5.5.1.1.1	26.5.5.1.1.2
26.5.5.1.2	26.5.5.2.1	26.5.5.2.3	26.5.5.3.1.1	26.5.5.3.2	26.5.6.1.1
26.5.6.1.2	26.5.6.2.1	26.5.6.2.4	26.5.6.3	26.5.7.1.1	26.5.7.1.3
26.5.7.1.4	26.5.7.2	26.5.7.3	26.6.1.1	26.6.1.2	26.6.1.3
26.6.1.4	26.6.2.1.1	26.6.2.1.2	26.6.2.1.3	26.6.2.2	26.6.2.3.1
26.6.2.3.2	26.6.2.4	26.6.2.5	26.6.3.1	26.6.3.2	26.6.3.3
26.6.3.4	26.6.3.6	26.6.4.1	26.6.4.2.2	26.6.5.1-1	26.6.5.1-2
26.6.5.1-3	26.6.5.1-4	26.6.5.1-5	26.6.5.1-6	26.6.5.1-7	26.6.5.1-8
26.6.5.2-1	26.6.5.2-2	26.6.5.2-3	26.6.5.2-4	26.6.5.2-5	26.6.5.2-6
26.6.5.2-7	26.6.5.2-8	26.6.5.2-9	26.6.5.2-10	26.6.5.3-1	26.6.5.3-2
26.6.5.4-1	26.6.5.4-2	26.6.5.4-3	26.6.5.4-4	26.6.5.5.1	26.6.5.5.2
26.6.5.6	26.6.5.7	26.6.5.8	26.6.5.9	26.6.6.1	26.6.7.1
26.6.8.4	26.6.8.5	26.6.12.1	26.6.12.2	26.6.12.3	26.6.12.4
26.6.13.3	26.6.13.5	26.6.13.6	26.6.13.8	26.6.13.9	26.6.13.10
26.7.1	26.7.2.1	26.7.2.2	26.7.3.1	26.7.3.2	26.7.4.1
26.7.4.2.1	26.7.4.2.2-1	26.7.4.2.2-2	26.7.4.2.3	26.7.4.2.4 pr1	26.7.4.3.1
26.7.4.3.2	26.7.4.3.3	26.7.4.3.4	26.7.4.5.1	26.7.4.5.2	26.7.4.6
26.7.5.3	26.7.5.5	26.7.5.7.1	26.8.1.2.2.1	26.8.1.2.2.2	26.8.1.2.3.2
26.8.1.2.3.5	26.8.1.2.3.6	26.8.1.2.4.2	26.8.1.2.4.3	26.8.1.2.4.4	26.8.1.2.4.5
26.8.1.2.4.6	26.8.1.2.4.7	26.8.1.2.4.8	26.8.1.2.4.13	26.8.1.2.5.2	26.8.1.2.5.3
26.8.1.2.6.2	26.8.1.2.6.3	26.8.1.2.6.5	26.8.1.2.6.6	26.8.1.2.7.1	26.8.1.2.7.3
26.8.1.2.8.1	26.8.1.2.9.1	26.8.1.2.9.2	26.8.1.2.9.4	26.8.1.3.1.1	26.8.1.3.3.1
26.8.1.3.3.3	26.8.1.3.3.4	26.8.1.3.4.2	26.8.1.3.4.3	26.8.1.3.4.8	26.8.1.3.5.2
26.8.1.3.5.3	26.8.1.3.5.4	26.8.1.3.5.5	26.8.1.4.2.1	26.8.1.4.3.1	26.8.1.4.3.2
26.8.1.4.5.1	26.8.2.1	26.8.2.2	26.8.2.3	26.8.3	26.9.2
26.9.3	26.9.4	26.9.5	26.9.6.1.1	26.9.6.1.2	26.9.6.2.1
26.9.6.2.2	26.10.2.1	26.10.2.4.1	26.10.2.4.2	26.12.1	26.12.2.1
26.10.2.2	26.10.2.3	26.10.2.5	26.10.3.1	26.12.2.2	26.12.3
26.12.4	26.12.5	27.3	27.4	27.5	27.6
27.7	27.10	27.11.1.1	27.11.1.2	27.11.1.3	27.11.1.4
27.11.1.5	27.11.2.1	27.11.2.2	27.11.2.3	27.11.2.4	27.11.3
27.12.1	27.12.2	27.14.3	27.14.4	27.17.1.1	27.17.1.2
27.17.1.3	27.17.1.4	27.17.1.5.1	27.17.1.5.2	27.17.1.5.3	27.17.1.5.4
27.17.2.1.1	27.17.2.1.2	27.17.2.2	27.17.2.3	27.17.2.5	27.18.1
27.18.2	27.19	27.20	27.21.1	27.21.3	27.21.4
29.3.2.6.7	29.3.2.6.9	29.3.3.2	29.3.3.3	29.3.3.5	31.6.1.1
31.6.1.2	31.6.1.5	31.6.1.6	31.6.1.7	31.6.1.8	31.6.2.1
31.6.2.2	31.6.2.3	31.6.2.4	31.6.2.5	31.8.1.1	31.8.3.1
31.10	32.11	32.12	33.6	34.2.1	34.2.2
34.2.3	34.2.5.3	34.3

13/Sv. 047

Službeni list Europske unije

31998D0575

L 278/35

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

16.09.1998.

ODLUKA KOMISIJE

od 16. rujna 1998.

o zajedničkom tehničkom propisu za opće priključne zahtjeve za pokretne postaje namijenjene uporabi u II. fazi javnih digitalnih celularnih telekomunikacijskih mreža koje rade u pojasu GSM 1 800 (2. izdanje)

(priopćena pod brojem dokumenta C(1998) 2721)

(Tekst značajan za EGP)

(98/575/EZ)

KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,

budući da treba donijeti odgovarajuće usklađene norme ili njihove dijelove za provedbu bitnih zahtjeva koji se trebaju pretvoriti u zajedničke tehničke propise;

budući da je neophodno utvrditi prijelazne odredbe za opremu odobrenu prema Odluci Komisije 97/528/EZ (2) kako bi se proizvođačima osigurao daljnji pristup tržištima;

budući da Odluku 97/528/EZ treba staviti izvan snage s učinkom od završetka prijelaznog razdoblja;

budući da je prijedlog podnesen Odboru za odobravanje telekomunikacijske opreme (ACTE) u skladu s člankom 29. stavkom 2.;

budući da je zajednički tehnički propis koji treba donijeti ovom Odlukom u skladu s mišljenjem ACTE-a,

DONIJELA JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

1. Ova se Odluka primjenjuje na terminalnu opremu koja je namijenjena priključivanju na javnu telekomunikacijsku mrežu i obuhvaćena usklađenom normom navedenom u članku 2. stavku 1.

2. Ovom se Odlukom utvrđuje zajednički tehnički propis za pristupne zahtjeve za terminalnu opremu za II. fazu javnih digitalnih celularnih telekomunikacijskih mreža koje rade u pojasu DCS 1 800 s međukanalnim razmakom od 200 kHz te podržavaju prometne kanale u skladu s načelom TDMA (višestruki pristup s vremenskom raspodjelom). Ova se Odluka također primjenjuje na terminalnu opremu koja može raditi u frekvencijskim pojasevima GSM 900 MHz i GSM 1 800 MHz.

Članak 2.

1. Zajednički tehnički propis uključuje usklađenu normu koju je pripremilo odgovarajuće normizacijsko tijelo i pritom, u mjeri u kojoj je to moguće, primijenilo bitne zahtjeve navedene u članku 5. točkama od (c) do (f) Direktive 98/13/EZ. Upućivanje na normu navedeno je u Prilogu I. Primjenjivi dijelovi sadržani su u Prilogu II.

2. Terminalna oprema obuhvaćena ovom Odlukom u skladu je sa zajedničkim tehničkim propisom navedenim u stavku 1., ispunjava bitne zahtjeve navedene u članku 5. točkama (a) i (b) Direktive 98/13/EZ i ispunjava zahtjeve svih drugih primjenjivih direktiva, a posebno direktiva Vijeća 73/23/EEZ (3) i 89/336/EEZ (4).

Članak 3.

Za terminalnu opremu obuhvaćenu člankom 1. stavkom 1. ove Odluke prijavljena tijela određena za provedbu postupaka navedenih u članku 10. Direktive 98/13/EZ upotrebljavaju ili osiguravaju uporabu primjenjivih dijelova usklađene norme navedene u članku 2. stavku 1. nakon stupanja na snagu ove Odluke.

Članak 4.

1. Odluka 97/528/EZ stavlja se izvan snage s učinkom od tri mjeseca nakon stupanja na snagu ove Odluke.

2. Terminalna oprema već odobrena prema Odluci 97/528/EZ može se nastaviti stavljati na tržište i u uporabu pod uvjetom da takvo odobrenje nije dodijeljeno kasnije od tri mjeseca nakon stupanja na snagu ove Odluke.

Članak 5.

Ova je Odluka upućena državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 16. rujna 1998.

Za Komisiju

Martin BANGEMANN

Član Komisije

(2) SL L 215, 7.8.1997., str. 60.

(3) SL L 77, 26.3.1973., str. 29.

(4) SL L 139, 23.5.1989., str. 19.

PRILOG I.

Upućivanje na primjenjivu usklađenu normu

Usklađena norma navedena u članku 2. ove Odluke je:

Digital cellular telecommunications system (Phase 2);

Attachment requirements for mobile stations in the DCS 1 800 band and additional GSM 900 band;

Access

[Digitalni celularni telekomunikacijski sustav (faza 2.);

Priključni zahtjevi za pokretne postaje u pojasu DCS 1 800 i dodatnom pojasu GSM 900;

Pristup]

ETSI

Europski institut za telekomunikacijske norme

Tajništvo ETSI-ja

TBR 31, 2. izdanje: ožujak 1998.

(bez predgovora)

Dodatne informacije

Europski institut za telekomunikacijske norme priznat je u skladu s Direktivom Vijeća 83/189/EEZ (1).

Gore navedena usklađena norma izrađena je prema mandatu izdanom u skladu s odgovarajućim postupcima iz Direktive 83/189/EEZ.

Puni tekst gore navedene usklađene norme može se dobiti na adresama:

Europski institut za telekomunikacijske norme

650 route des Lucioles

F-06921 Sophia Antipolis Cedex

Europska komisija

DGXIII/A/2 — (BU 31, 1/7)

Rue de la Loi/Wetstraat 200

B-1049 Bruxelles

ili od bilo koje druge organizacije odgovorne za stavljanje na raspolaganje normi ETSI-ja, čiji se popis može naći na internetskoj adresi www.ispo.cec.be.

PRILOG II.

Primjenjivi dijelovi norme TBR 31 (2. izdanje)

Zahtjev norme TBR 31

11.1.1	11.1.2	11.2	11.3	11.4	11.5
12.1.1	12.1.2	12.2.1	12.2.2	13.1	13.2
13.3-1	13.4	14.1.1.2	14.1.2.2	14.2.1	14.2.2
14.2.3	14.2.4	14.3	14.4.1	14.4.2	14.4.4
14.4.5	14.5.1	14.5.2	14.6.1	14.6.2	14.7.1
14.8.1	14.8.2	15	16	17.1	17.2
18	19.1	19.2	19.3	20.1	20.2
20.3	20.4	20.5	20.6	20.7	20.8
20.9	20.10	20.11	20.12	20.13	20.15
20.16	20.17	20.19	20.20.1	20.20.2	21.1
21.2	21.3.1	21.3.2	21.4	22	25.2.1.1.1
25.2.1.1.2.1	25.2.1.1.2.2	25.2.1.1.2.3	25.2.1.1.3	25.2.1.1.4	25.2.1.2.1
25.2.1.2.2	25.2.1.2.3	25.2.1.2.4	25.2.2.1	25.2.2.2	25.2.2.3
25.2.3	25.2.4.3	25.2.5.1	25.2.5.2	25.2.6.1	25.2.6.2
25.2.7	26.2.1.1	26.2.1.2	26.2.1.3	26.2.2	26.2.3
26.2.4 pr1	26.2.4 pr2	26.2.4 pr3	26.2.4 pr4	26.2.4 pr5	26.2.4 pr6
26.2.4 pr7	26.2.4 pr8	26.5.1	26.5.2.1.1	26.5.2.1.2	26.5.2.2
26.5.2.3	26.5.3.1	26.5.3.2	26.5.3.3	26.5.3.4	26.5.4.1
26.5.5.1.1.1	26.5.5.1.1.2	26.5.5.1.2	26.5.5.2.1	26.5.5.2.3	26.5.5.3.1.1
26.5.5.3.2	26.5.6.1.1	26.5.6.1.2	26.5.6.2.1	26.5.6.2.4	26.5.6.3
26.5.7.1.1	26.5.7.1.3	26.5.7.1.4	26.5.7.2	26.5.7.3	26.6.1.1
26.6.1.2	26.6.1.3	26.6.1.4	26.6.2.1.1	26.6.2.1.2	26.6.2.1.3
26.6.2.2	26.6.2.3.1	26.6.2.3.2	26.6.2.4	26.6.2.5	26.6.3.1
26.6.3.2	26.6.3.3	26.6.3.4	26.6.3.6	26.6.4.1	26.6.4.2.2
26.6.5.1-1	26.6.5.1-2	26.6.5.1-3	26.6.5.1-4	26.6.5.1-5	26.6.5.1-6
26.6.5.1-7	26.6.5.1-8	26.6.5.2-1	26.6.5.2-2	26.6.5.2-3	26.6.5.2-4
26.6.5.2-5	26.6.5.2-6	26.6.5.2-7	26.6.5.2-8	26.6.5.2-9	26.6.5.2-10
26.6.5.3-1	26.6.5.3-2	26.6.5.4-1	26.6.5.4-2	26.6.5.4-3	26.6.5.4-4
26.6.5.5.1	26.6.5.5.2	26.6.5.6	26.6.5.7	26.6.5.8	26.6.5.9
26.6.6.1	26.6.7.1	26.6.8.4	26.6.8.5	26.10.2.1	26.10.2.2
26.10.2.3	26.10.2.5	26.10.3.1	26.6.12.1	26.6.12.2	26.6.12.3
26.6.12.4	26.6.13.3	26.6.13.5	26.6.13.6	26.6.13.8	26.6.13.9
26.6.13.10	26.7.1	26.7.2.1	26.7.2.2	26.7.3.1	26.7.3.2
26.7.4.1	26.7.4.2.1	26.7.4.2.2-1	26.7.4.2.2-2	26.7.4.2.3	26.7.4.2.4 pr1
26.7.4.3.1	26.7.4.3.2	26.7.4.3.3	26.7.4.3.4	26.7.4.5.1	26.7.4.5.2
26.7.4.6	26.7.5.3	26.7.5.5	26.7.5.7.1	26.8.1.2.2.1	26.8.1.2.2.2
26.8.1.2.3.2	26.8.1.2.3.5	26.8.1.2.3.6	26.8.1.2.4.2	26.8.1.2.4.3	26.8.1.2.4.4
26.8.1.2.4.5	26.8.1.2.4.6	26.8.1.2.4.7	26.8.1.2.4.8	26.8.1.2.4.13	26.8.1.2.5.2
26.8.1.2.5.3	26.8.1.2.6.2	26.8.1.2.6.3	26.8.1.2.6.5	26.8.1.2.6.6	26.8.1.2.7.1
26.8.1.2.7.3	26.8.1.2.8.1	26.8.1.2.9.1	26.8.1.2.9.2	26.8.1.2.9.4	26.8.1.3.1.1
26.8.1.3.3.1	26.8.1.3.3.3	26.8.1.3.3.4	26.8.1.3.4.2	26.8.1.3.4.3	26.8.1.3.4.8
26.8.1.3.5.2	26.8.1.3.5.3	26.8.1.3.5.4	26.8.1.3.5.5	26.8.1.4.2.1	26.8.1.4.3.1
26.8.1.4.3.2	26.8.1.4.5.1	26.8.2.1	26.8.2.2	26.8.2.3	26.8.3
26.9.2	26.9.3	26.9.4	26.9.5	26.9.6.1.1	26.9.6.1.2
26.9.6.2.1	26.9.6.2.2	26.11.2.1	26.11.2.2.1	26.11.2.2.2	26.11.2.3
26.11.3.1	26.11.3.2	26.11.5.1	26.12.1	26.12.2.1	26.12.2.2
26.12.3	26.12.4	26.12.5	27.3	27.4	27.5
27.6	27.7	27.10	27.11.1.1	27.11.1.2	27.11.1.3
27.11.1.4	27.11.1.5	27.11.2.1	27.11.2.2	27.11.2.3	27.11.2.4
27.11.3	27.12.1	27.12.2	27.14.3	27.14.4	27.17.1.1
27.17.1.2	27.17.1.3	27.17.1.4	27.17.1.5.1	27.17.1.5.2	27.17.1.5.3
27.17.1.5.4	27.17.2.1.1	27.17.2.1.2	27.17.2.2	27.17.2.3	27.17.2.5
27.18.1	27.18.2	27.19	27.20	27.21.1	27.21.3
27.21.4	29.3.2.6.7	29.3.2.6.9	29.3.3.2	29.3.3.3	29.3.3.5
31.6.1.1	31.6.1.2	31.6.1.5	31.6.1.6	31.6.1.7	31.6.1.8
31.6.2.1	31.6.2.2	31.6.2.3	31.6.2.4	31.6.2.5	31.8.1.1
31.8.3.1	31.10	32.11	32.12	33.6	34.2.1
34.2.2	34.2.3	34.2.5.3	34.3

13/Sv. 047

Službeni list Europske unije

31998D0578

L 278/46

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

16.09.1998.

ODLUKA KOMISIJE

od 16. rujna 1998.

o zajedničkom tehničkom propisu za kopnene pokretne satelitske zemaljske postaje (LMES) s malom brzinom prijenosa podataka koje rade u frekvencijskim pojasevima 1,5/1,6 GHz

(priopćena pod brojem dokumenta C(1998) 2724)

(Tekst značajan za EGP)

(98/578/EZ)

KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,

budući da je Komisija donijela mjeru za određivanje vrste terminalne opreme za koju je potreban tehnički propis, kao i povezanu izjavu o području primjene prema prvoj alineji članka 7. stavka 2.;

budući da bi trebalo donijeti odgovarajuće usklađene norme ili njihove dijelove za provedbu bitnih zahtjeva koji bi se trebali pretvoriti u zajedničke tehničke propise;

budući da je neophodno uvesti prijelazne mjere za opremu odobrenu prema nacionalnim propisima o homologaciji kako bi se proizvođačima osigurao daljnji pristup tržištima;

budući da je prijedlog podnesen Odboru za odobravanje telekomunikacijske opreme (ACTE) u skladu s člankom 29. stavkom 2.;

budući da je zajednički tehnički propis koji bi trebalo donijeti ovom Odlukom u skladu s mišljenjem ACTE-a,

DONIJELA JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

1. Ova se Odluka primjenjuje na opremu za satelitske zemaljske postaje obuhvaćenu usklađenom normom utvrđenom u članku 2. stavku 1.

2. Ovom se Odlukom utvrđuje zajednički tehnički propis za kopnene pokretne satelitske zemaljske postaje (LMES) s malom brzinom prijenosa podataka koje rade u frekvencijskim pojasevima 1,5/1,6 GHz.

Članak 2.

1. Zajednički tehnički propis uključuje usklađenu normu koju je pripremilo odgovarajuće normizacijsko tijelo i pritom, u mjeri u kojoj je to moguće, primijenilo bitne zahtjeve navedene u članku 17. Direktive 98/13/EZ. Upućivanje na normu navedeno je u Prilogu I.

2. Oprema za satelitske zemaljske postaje obuhvaćena ovom Odlukom u skladu je sa zajedničkim tehničkim propisom navedenim u stavku 1., ispunjava bitne zahtjeve navedene u članku 5. točkama (a) i (b) Direktive 98/13/EZ i ispunjava zahtjeve svih drugih primjenljivih direktiva, a posebno direktiva Vijeća 73/23/EEZ (2) i 89/336/EEZ (3).

3. U tablici A u Prilogu II. navedene su granice neželjenih emisija iznad 1 000 MHz te izvan pojaseva od 1 626,5 MHz do 1 645,5 MHz i od 1 656,6 MHz do 1 660,5 MHz primjenljive prije 1. lipnja 2002. U tablici B u Prilogu II. navedene su takve granice primjenljive od 1. lipnja 2002.

Članak 3.

Članak 4.

1. Nacionalni propisi o homologaciji za opremu obuhvaćenu usklađenom normom navedenom u Prilogu prestaju se primjenjivati s učinkom od tri mjeseca nakon datuma donošenja ove Odluke.

2. Oprema za satelitske zemaljske postaje već odobrena prema takvim nacionalnim propisima o homologaciji može se nastaviti stavljati na nacionalno tržište i u uporabu.

Članak 5.

Ova je Odluka upućena državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 16. rujna 1998.

Za Komisiju

Martin BANGEMANN

Član Komisije

PRILOG I.

Upućivanje na primjenljivu usklađenu normu

Usklađena norma navedena u članku 2. ove Odluke je:

Satellite earth stations and systems (SES);

Low data rate land mobile satellite earth stations (LMES) operating in the 1,5/1,6 GHz frequency bands

[Satelitske zemaljske postaje i sustavi (SES);

Kopnene pokretne satelitske zemaljske postaje (LMES) s malom brzinom prijenosa podataka koje rade u frekvencijskim pojasevima 1,5/1,6 GHz]

ETSI

Europski institut za telekomunikacijske norme

Tajništvo ETSI-ja

TBR 26: svibanj 1998.

(bez predgovora)

Dodatne informacije

Europski institut za telekomunikacijske norme priznat je u skladu s Direktivom Vijeća 83/189/EEZ (1).

Gore navedena usklađena norma izrađena je u prema mandatu izdanom u skladu s odgovarajućim postupcima iz Direktive Vijeća 83/189/EZ.

Puni tekst gore navedene usklađene norme može se dobiti na adresama:

Europski institut za telekomunikacijske norme

650 route des Lucioles

F-06921 Sophia Antipolis Cedex

Europska komisija

DGXIII/A/2 – (BU 31, 1/7)

Rue de la Loi/Wetstraat 200

B-1049 Bruxelles

ili od bilo koje druge organizacije odgovorne za stavljanje na raspolaganje normi ETSI-ja, čiji se popis može naći na internetskoj adresi www.ispo.cec.be.

PRILOG II.

TABLICA A

Granice neželjenih emisija iznad 1 000 MHz te izvan pojaseva od 1 626,5 MHz do 1 645,5 MHz i od 1 656,6 MHz do 1 660,5 MHz primjenljive prije 1. lipnja 2002.

Frekvencijsko područje

(MHz)

S prijenosnom frekvencijom

Bez prijenosne frekvencije

Granični EIRP

(dBpW)

Širina pojasa mjerenja

(kHz)

Granični EIRP

(dBpW)

Širina pojasa mjerenja

(kHz)

1 000 do 1 525

100

1 525 do 1 559

100

1 559 do 1 600

100

1 600 do 1 626

100

1 626 do 1 626,5

100

1 645,5 do 1 645,6

104

1 645,6 do 1 646,1

1 646,1 do 1 655,9

1 655,9 do 1 656,4

1 656,4 do 1 656,5

104

1 660,5 do 1 661

100

1 661 do 1 690

100

1 690 do 3 400

(napomena 2.)

100

3 400 do 10 700

(napomena 3.)

100

10 700 do 21 200

100

21 200 do 40 000

100

Napomena 1.

Donje granice primjenjuju se kod prijelaznih frekvencija.

Napomena 2.

U pojasu od 3 253,0 MHz do 3 321,0 MHz maksimalni EIRP (efektivna izotropno izračena snaga) u jednoj, i jedinoj, širini pojasa mjerenja od 100 kHz ne prelazi 82 dBpW. Drugdje u ovom pojasu primjenjuje se ograničenja snage iz ove tablice.

Napomena 3.

U svakom od pojaseva od 4 879,5 MHz do 4 981,5 MHz, od 6 506,0 MHz do 6 642,0 MHz i od 8 132,5 MHz do 8 302,5 MHz maksimalni EIRP u jednoj, i jedinoj, širini pojasa mjerenja od 100 kHz ne prelazi 72 dBpW. U pojasu od 9 759,0 MHz do 9 963,0 MHz maksimalni EIRP u jednoj, i jedinoj, širini pojasa mjerenja od 100 kHz ne prelazi 61 dBpW. Drugdje u ovom pojasu primjenjuje se ograničenja snage iz ove tablice.

TABLICA B

Granice neželjenih emisija iznad 1 000 MHz te izvan pojaseva od 1 626,5 MHz do 1 645,5 MHz i od 1 656,6 MHz do 1 660,5 MHz primjenljive od 1. lipnja 2002.

Frekvencijsko područje

(MHz)

S prijenosnom frekvencijom

Bez prijenosne frekvencije

Granični EIRP

(dBpW)

Širina pojasa mjerenja

(kHz)

Granični EIRP

(dBpW)

Širina pojasa mjerenja

(kHz)

1 000 do 1 525

100

1 525 do 1 559

100

1 559,0 do 1 580,42

1 000

1 580,42 do 1 605,0

1 000

1 605,0 do 1 610,0

(napomena 4.)

100

(napomena 5.)

100

1 610 do 1 626,0

100

1 626 do 1 626,5

100

1 645,5 do 1 645,6

104

1 645,6 do 1 646,1

1 646,1 do 1 655,9

1 655,9 do 1 656,4

1 656,4 do 1 656,5

104

1 660,5 do 1 661

100

1 661 do 1 690

100

1 690 do 3 400

(napomena 2.)

100

3 400 do 10 700

(napomena 3.)

100

10 700 do 21 200

100

21 200 do 40 000

100

Napomena 1.

Donje granice primjenjuju se kod prijelaznih frekvencija.

Napomena 2.

U pojasu od 3 253,0 MHz do 3 321,0 MHz maksimalni EIRP u jednoj, i jedinoj, širini pojasa mjerenja od 100 kHz ne prelazi 82 dBpW. Drugdje u ovom pojasu primjenjuju se ograničenja snage iz ove tablice.

Napomena 3.

U svakom od pojaseva od 4 879,5 MHz do 4 981,5 MHz, od 6 506,0 MHz do 6 642,0 MHz i od 8 132,5 MHz do 8 302,5 MHz maksimalni EIRP u jednoj, i jedinoj, širini pojasa mjerenja od 100 kHz ne prelazi 72 dBpW. U pojasu od 9 759,0 MHz do 9 963,0 MHz najveća snaga u jednoj, i jedinoj, širini pojasa mjerenja od 100 kHz ne prelazi 61 dBpW. Drugdje u ovom pojasu primjenjuju se ograničenja snage iz ove tablice.

Napomena 4.

Linearno interpolirano od 40 dBpW u 100 kHz pri 1 605,0 MHz do 74 dBpW u 100 kHz pri 1 610,0 MHz.

Napomena 5.

Linearno interpolirano od 40 dBpW u 100 kHz pri 1 605,0 MHz do 48 dBpW u 100 kHz pri 1 610,0 MHz.

13/Sv. 047

Službeni list Europske unije

31998D0734

L 351/37

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

30.11.1998.

ODLUKA KOMISIJE

od 30. studenoga 1998.

o zajedničkom tehničkom propisu za kopnene pokretne satelitske zemaljske postaje (LMES) koje rade u frekvencijskim pojasevima 1,5/1,6 GHz

(priopćena pod brojem dokumenta C(1998) 3695)

(Tekst značajan za EGP)

(98/734/EZ)

KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,

budući da je Komisija donijela mjeru za određivanje vrste opreme za satelitske zemaljske postaje za koju je potreban zajednički tehnički propis, kao i povezanu izjavu o području primjene u skladu s prvom alinejom članka 7. stavka 2.;

budući da treba donijeti odgovarajuće usklađene norme ili njihove dijelove za provedbu bitnih zahtjeva koji se trebaju pretvoriti u zajedničke tehničke propise;

budući da je neophodno uvesti prijelazne mjere za opremu odobrenu prema nacionalnim propisima o homologaciji da bi se proizvođačima osigurao daljnji pristup tržištima;

budući da je prijedlog podnesen Odboru za odobravanje telekomunikacijske opreme (ACTE) u skladu s člankom 29. stavkom 2.;

budući da je zajednički tehnički propis koji treba donijeti ovom Odlukom u skladu s mišljenjem ACTE-a,

DONIJELA JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

1. Ova se Odluka primjenjuje na opremu za satelitske zemaljske postaje obuhvaćenu usklađenom normom utvrđenom u članku 2. stavku 1.

2. Ovom se Odlukom utvrđuje zajednički tehnički propis za kopnene pokretne satelitske zemaljske postaje (LMES) koje rade u frekvencijskim pojasevima 1,5/1,6 GHz.

Članak 2.

1. Zajednički tehnički propis uključuje usklađenu normu koju je pripremilo odgovarajuće normizacijsko tijelo i pritom, u mjeri u kojoj je to moguće, primijenilo bitne zahtjeve navedene u članku 17. Direktive 98/13/EZ. Upućivanje na normu navedeno je u Prilogu I.

2. Oprema za satelitske zemaljske postaje obuhvaćena ovom Odlukom u skladu je sa zajedničkim tehničkim propisom navedenim u stavku 1., ispunjava bitne zahtjeve navedene u članku 5. točkama (a) i (b) Direktive 98/13/EZ i ispunjava zahtjeve svih drugih primjenjivih direktiva, a posebno Direktiva Vijeća 73/23/EEZ (2) i 89/336/EEZ (3).

3. U tablici A u Prilogu II. navedene su granice neželjenih emisija iznad 1 000 MHz te izvan pojaseva od 1 626,5 MHz do 1 645,5 MHz i od 1 656,6 MHz do 1 660,5 MHz primjenjive do 1. lipnja 2002. U tablici B u Prilogu II. navedene su takve granice primjenjive od 1. lipnja 2002.

Članak 3.

Članak 4.

1. Nacionalni propisi o homologaciji za opremu obuhvaćenu usklađenom normom navedenom u Prilogu prestaju se primjenjivati s učinkom od tri mjeseca nakon datuma donošenja ove Odluke.

2. Oprema za satelitske zemaljske postaje već odobrena prema takvim nacionalnim propisima o homologaciji može se nastaviti stavljati na tržište i u uporabu.

Članak 5.

Ova je Odluka upućena državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 30. studenoga 1998.

Za Komisiju

Martin BANGEMANN

Član Komisije

PRILOG I.

Upućivanje na primjenjivu usklađenu normu

Usklađena norma navedena u članku 2. ove Odluke je:

Satellite earth stations and systems (SES);

Land mobile satellite earth stations (LMES) operating in the 1,5/1,6 GHz frequency bands providing voice and/or data communications

[Satelitske zemaljske postaje i sustavi (SES);

Kopnene pokretne satelitske zemaljske postaje (LMES) koje rade u frekvencijskim pojasevima 1,5/1,6 GHz i omogućuju govorne i/ili podatkovne komunikacije]

ETSI

Europski institut za telekomunikacijske norme

Tajništvo ETSI-ja

TBR 44: svibanj 1998.

(bez predgovora)

Dodatne informacije

Europski institut za telekomunikacijske norme priznat je u skladu s Direktivom Vijeća 83/189/EEZ (1).

Gore navedena usklađena norma izrađena je prema mandatu izdanom u skladu s odgovarajućim postupcima iz Direktive Vijeća 83/189/EEZ.

Puni tekst gore navedene usklađene norme može se dobiti na adresama:

Europski institut za telekomunikacijske norme

650, route des Lucioles

F-06921 Sophia Antipolis Cedex

Europska komisija

DG XIII/A/2 – (BU 31, 1/7)

Rue de la Loi/Wetstraat 200

B-1049 Bruxelles

ili od bilo koje druge organizacije odgovorne za stavljanje na raspolaganje normi ETSI-ja, čiji se popis može naći na internetskoj adresi www.ispo.cec.be.

(1) SL L 297, 13.10.1992., str. 16.

PRILOG II.

TABLICA A

Ograničenja neželjenih emisija iznad 1 000 MHz i izvan pojaseva od 1 626,5 MHz do 1 645,5 MHz i od 1 656,6 MHz do 1 660,5 MHz primjenjiva do 1. lipnja 2002.

Frekvencijsko područje

(MHz)

S prijenosnom frekvencijom

Bez prijenosne frekvencije

Granični EIRP

(dBpW)

Širina pojasa mjerenja

(kHz)

Granični EIRP

(dBpW)

Širina pojasa mjerenja

(kHz)

1 000 do 1 525

100

1 525 do 1 559

100

1 559 do 1 600

100

1 600 do 1 626

100

1 626 do 1 626,5

100

1 645,5 do 1 645,6

104

1 645,6 do 1 646,1

1 646,1 do 1 655,9

1 655,9 do 1 656,4

1 656,4 do 1 656,5

104

1 660,5 do 1 661

100

1 661 do 1 690

100

1 690 do 3 400

(napomena 2.)

100

3 400 do 10 700

(napomena 3.)

100

10 700 do 21 200

100

21 200 do 40 000

100

Napomena 1.:

Donje granice primjenjuju se kod prijelaznih frekvencija.

Napomena 2.:

Napomena 3.:

U svakom od pojaseva od 4 879,5 MHz do 4 981,5 MHz, od 6 506,0 MHz do 6 642,0 MHz i od 8 132,5 MHz do 8 302,5 MHz maksimalni EIRP u jednoj, i jedinoj, širini pojasa mjerenja od 100 kHz ne prelazi 72 dBpW. U pojasu od 9 759,0 MHz do 9 963,0 MHz najveća snaga u jednoj, i jedinoj, širini pojasa mjerenja od 100 kHz ne prelazi 61 dBpW. Drugdje u ovom pojasu primjenjuju se ograničenja snage iz ove tablice.

TABLICA B

Ograničenja neželjenih emisija iznad 1 000 MHz i izvan pojaseva od 1 626,5 MHz do 1 645,5 MHz i od 1 656,6 MHz do 1 660,5 MHz primjenjiva od 1. lipnja 2002.

Frekvencijsko područje

(MHz)

S prijenosnom frekvencijom

Bez prijenosne frekvencije

Granični EIRP

(dBpW)

Širina pojasa mjerenja

(kHz)

Granični EIRP

(dBpW)

Širina pojasa mjerenja

(kHz)

1 000 do 1 525

100

1 525 do 1 559

100

1 559,0 do 1 580,42

1 000

1 580,42 do 1 605,0

1 000

1 605,0 do 1 610,0

(napomena 4.)

100

(napomena 5.)

100

1 610 do 1 626,0

100

1 626 do 1 626,5

100

1 645,5 do 1 645,6

104

1 645,6 do 1 646,1

1 646,1 do 1 655,9

1 655,9 do 1 656,4

1 656,4 do 1 656,5

104

1 660,5 do 1 661

100

1 661 do 1 690

100

1 690 do 3 400

(napomena 2.)

100

3 400 do 10 700

(napomena 3.)

100

10 700 do 21 200

100

21 200 do 40 000

100

Napomena 1.:

Donje granice primjenjuju se kod prijelaznih frekvencija.

Napomena 2.:

Napomena 3.:

U svakom od pojaseva od 4 879,5 MHz do 4 981,5 MHz, od 6 506,0 MHz do 6 642,0 MHz i od 8 132,5 MHz do 8 302,5 MHz maksimalni EIRP u jednoj, i jedinoj, širini pojasa mjerenja od 100 kHz ne prelazi 72 dBpW. U pojasu od 9 759,0 MHz do 9 963,0 MHz najveća snaga u jednoj, i jedinoj, širini pojasa mjerenja od 100 kHz ne prelazi 61 dBpW. Drugdje u ovom pojasu primjenjuju se ograničenja snage iz ove tablice.

Napomena 4.:

Linearno interpolirano od 40 dBpW u 100 kHz pri 1 605,0 MHz do 74 dBpW u 100 kHz pri 1 610,0 MHz.

Napomena 5.:

Linearno interpolirano od 40 dBpW u 100 kHz pri 1 605,0 MHz do 48 dBpW u 100 kHz pri 1 610,0 MHz.

13/Sv. 047

Službeni list Europske unije

31999L0009

L 056/46

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

26.02.1999.

DIREKTIVA KOMISIJE 1999/9/EZ

od 26. veljače 1999.

o izmjeni Direktive 97/17/EZ o provedbi Direktive Vijeća 92/75/EEZ u vezi s energetskim označivanjem strojeva za pranje posuđa u kućanstvu

(Tekst značajan za EGP)

KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,

uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 92/75/EEZ od 22. rujna 1992. o označivanju potrošnje energije i ostalih resursa kućanskih uređaja uz pomoć oznaka i standardnih informacija o proizvodu (1), a posebno njezin članak 9.,

budući da se Direktivom Komisije 97/17/EZ (2) provodi Direktiva 92/75/EEZ s obzirom na označivanje energetske učinkovitosti kućanskih perilica posuđa;

budući da je došlo do odgode u razvoju i donošenju mjernih metoda (EN 50242); budući da, u nedostatku usklađene mjerne norme, dobavljačima nije moguće ispuniti svoje obaveze na temelju Direktive 97/17/EZ; budući da se primjena ove Direktive stoga mora odgoditi;

budući da su mjere predviđene ovom Direktivom u skladu s mišljenjem Odbora uspostavljenog na temelju članka 10. Direktive 92/75/EEZ,

DONIJELA JE OVU DIREKTIVU:

Članak 1.

Članak 4. stavak 1. Direktive 97/17/EZ zamjenjuje se sljedećim:

„1. Države članice donose zakone i druge propise potrebne za usklađivanje s ovom Direktivom do 28. veljače 1999. One o tome odmah obavješćuju Komisiju. One te odredbe primjenjuju od 1. ožujka 1999.

Međutim, države članice će dopustiti do 31. srpnja 1999.:

—	prodaju na tržištu, oglašavanje i/ili izlaganje proizvoda, i

—	distribuciju tiskanih priopćenja navedenih u članku 2. stavku 4.,

koji nisu u skladu s ovom Direktivom.

Kada države članice donose ove odredbe, te odredbe prilikom njihove službene objave sadržavaju uputu na ovu Direktivu ili se uz njih navodi takva uputa. Načine tog upućivanja određuju države članice.”

Članak 2.

Ova Direktiva stupa na snagu trećeg dana od dana objave u Službenom listu Europskih zajednica.

Članak 3.

Ova je Direktiva upućena državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 26. veljače 1999.

Za Komisiju

Christos PAPOUTSIS

Član Komisije

(2) SL L 118, 7.5.1997., str. 1.

13/Sv. 047

Službeni list Europske unije

31999D0497

L 192/58

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

07.07.1999.

ODLUKA KOMISIJE

od 7. srpnja 1999.

o zajedničkom tehničkom propisu za terminalnu opremu s dva načina rada DECT/GSM za digitalne poboljšane bežične telekomunikacije (DECT)

(priopćena pod brojem dokumenta C(1999) 2026)

(Tekst značajan za EGP)

(1999/497/EZ)

KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,

(1)	budući da je Komisija donijela mjere za određivanje vrste terminalne opreme za koju je potreban zajednički tehnički propis, kao i povezanu izjavu o području primjene u skladu s prvom alinejom članka 7. stavka 2.;

(2)	budući da treba donijeti odgovarajuće usklađene norme ili njihove dijelove za provedbu bitnih zahtjeva koji se trebaju pretvoriti u zajedničke tehničke propise;

(3)	budući da je neophodno uvesti prijelazne mjere za opremu odobrenu prema nacionalnim propisima o homologaciji kako bi se proizvođačima osigurao daljnji pristup tržištima;

(4)	budući da je prijedlog podnesen Odboru za odobravanje telekomunikacijske opreme (ACTE) u skladu s člankom 29. stavkom 2.;

(5)	budući da je zajednički tehnički propis koji treba usvojiti ovom Odlukom u skladu s mišljenjem ACTE-a,

DONIJELA JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

1. Ova se Odluka primjenjuje na terminalnu opremu koja je namijenjena priključivanju na javnu telekomunikacijsku mrežu i obuhvaćena usklađenom normom utvrđenom u članku 2. stavku 1.

2. Ovom se Odlukom utvrđuje zajednički tehnički propis za priključne zahtjeve za opremu za DECT s pristupom GSM mrežama.

Članak 2.

1. Zajednički tehnički propis uključuje usklađenu normu koju je pripremilo odgovarajuće normizacijsko tijelo i pritom, u mjeri u kojoj je to moguće, primijenilo bitne zahtjeve navedene u članku 5. od točke (c) do točke (g) Direktive 98/13/EZ. Upućivanje na normu navedeno je u Prilogu.

2. Terminalna oprema obuhvaćena ovom Odlukom u skladu je sa zajedničkim tehničkim propisom navedenim u stavku 1. ili, alternativno, u skladu s primjenjivim zajedničkim tehničkim propisima kako je određeno u odlukama Komisije 97/523/EZ (2), 97/524/EZ (3), 97/525/EZ (4), 98/574/EZ (5), 98/542/EZ (6), 98/575/EZ (7), 98/543/EZ (8) ili 1999/310/EZ (9). Dodatno, ispunjava bitne zahtjeve navedene u članku 5. točkama (a) i (b) Direktive 98/13/EZ i ispunjava zahtjeve svih drugih primjenjivih direktiva, a posebno direktiva Vijeća 73/23/EEZ (10) i 89/336/EEZ (11).

Članak 3.

Za terminalnu opremu obuhvaćenu člankom 1. stavkom 1. ove Odluke prijavljena tijela određena za provedbu postupaka navedenih u članku 10. Direktive 98/13/EZ upotrebljavaju ili osiguravaju uporabu usklađene norme navedene u Prilogu ili, alternativno, usklađenih normi navedenih u prilozima odlukama 97/523/EZ, 97/524/EZ, 97/525/EZ, 98/574/EZ, 98/542/EZ, 98/575/EZ, 98/543/EZ ili 1999/310/EZ kad ova Odluka stupi na snagu.

Članak 4.

Ova je Odluka upućena državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 7. srpnja 1999.

Za Komisiju

Karel VAN MIERT

Član Komisije

(2) SL L 215, 7.8.1997., str. 48.

(3) SL L 215, 7.8.1997., str. 51.

(4) SL L 215, 7.8.1997., str. 54.

(5) SL L 278, 15.10.1998., str. 30.

(6) SL L 254, 16.9.1998., str. 28.

(7) SL L 278, 15.10.1998., str. 35.

(8) SL L 254, 16.9.1998., str. 32.

(9) SL L 119, 7.5.1999., str. 57.

(10) SL L 77, 26.3.1973., str. 29.

(11) SL L 139, 23.5.1989., str. 19.

PRILOG

Upućivanje na primjenjivu usklađenu normu

Usklađena norma navedena u članku 2. ove Odluke je:

Digital enhanced cordless telecommunications (DECT); global system for mobile communications (GSM); attachment requirements for DECT/GSM dual-mode terminal equipment

[Digitalne poboljšane bežične telekomunikacije (DECT); globalni sustav pokretnih komunikacija (GSM); priključni zahtjevi za terminalnu opremu s dva načina rada DECT/GSM]

ETSI

Europski institut za telekomunikacijske norme

Tajništvo

EN 301 439 V1.1.1 - siječanj 1999.

(bez predgovora)

Dodatne informacije

Europski institut za telekomunikacijske norme priznat je u skladu s Direktivom Vijeća i Europskog parlamenta 98/34/EZ.

Gore navedena usklađena norma izrađena je prema mandatu izdanom u skladu s odgovarajućim postupcima iz Direktive Vijeća i Europskog parlamenta 98/34/EZ.

Puni tekst gore navedene usklađene norme može se dobiti na adresama:

Europski institut za telekomunikacijske norme

650, Route des Lucioles

F-06921 Sophia -Antipolis Cedex

ili

Europska komisija

DGXIII/A.2 - (BU 31, 1/7)

Rue de la Loi/Wetstraat 200,

B-1049 Bruxelles

ili od bilo koje druge organizacije odgovorne za stavljanje na raspolaganje normi ETSI-ja, čiji se popis može naći na internetskoj adresi www.ispo.cec.be.

13/Sv. 047

Službeni list Europske unije

31999D0498

L 192/60

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

07.07.1999.

ODLUKA KOMISIJE

od 7. srpnja 1999.

o zajedničkom tehničkom propisu za opremu za digitalne poboljšane bežične telekomunikacije (DECT) s pristupom digitalnoj mreži s integriranim uslugama (ISDN) (2. verzija)

(priopćena pod brojem dokumenta C(1999) 2027)

(Tekst značajan za EGP)

(1999/498/EZ)

KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,

(1)	Komisija je donijela mjere za određivanje vrste terminalne opreme za koju je potreban zajednički tehnički propis, kao i povezanu izjavu o području primjene u skladu s prvom alinejom članka 7. stavka 2.

(2)	Trebalo bi donijeti odgovarajuće usklađene norme ili njihove dijelove za provedbu bitnih zahtjeva koji se trebaju pretvoriti u zajedničke tehničke propise.

(3)	Neophodno je uvesti prijelazne mjere za opremu odobrenu prema nacionalnim propisima o homologaciji kako bi se proizvođačima osigurao daljnji pristup tržištima.

(4)	Prijedlog je podnesen Odboru za odobravanje telekomunikacijske opreme (ACTE) u skladu s člankom 29. stavkom 2.

(5)	Zajednički tehnički propis koji treba donijeti ovom Odlukom u skladu je s mišljenjem ACTE-a,

DONIJELA JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

1. Ova se Odluka primjenjuje na terminalnu opremu koja je namijenjena priključivanju na javnu telekomunikacijsku mrežu i obuhvaćena usklađenom normom utvrđenom u članku 2. stavku 1.

2. Ovom se Odlukom utvrđuje zajednički tehnički propis za priključne zahtjeve za opremu za DECT s pristupom ISDN-u.

Članak 2.

1. Zajednički tehnički propis uključuje usklađenu normu koju je pripremilo odgovarajuće normizacijsko tijelo i pritom, u mjeri u kojoj je to moguće, primijenilo bitne zahtjeve navedene u članku 5. od točke (c) do točke (g) Direktive 98/13/EZ. Upućivanje na normu navedeno je u Prilogu I. osim zahtjeva navedenih u Prilogu II.

2. Terminalna oprema obuhvaćena ovom Odlukom u skladu je sa zajedničkim tehničkim propisom navedenim u stavku 1. ili, alternativno, u skladu sa zajedničkim tehničkim propisima kako je određeno u odlukama Komisije 98/515/EZ (2) i 97/523/EZ (3) ili 1999/310/EZ (4). Povrh toga, ona ispunjava bitne zahtjeve navedene u članku 5. točkama (a) i (b) Direktive 98/13/EZ i ispunjava zahtjeve svih drugih primjenljivih direktiva, a posebno direktiva Vijeća 73/23/EEZ (5) i 89/336/EEZ (6).

Članak 3.

Za terminalnu opremu obuhvaćenu člankom 1. stavkom 1. ove Odluke prijavljena tijela određena za provedbu postupaka navedenih u članku 10. Direktive 98/13/EZ upotrebljavaju ili osiguravaju uporabu usklađene norme navedene u Prilogu I. kad ova Odluka stupi na snagu ili, alternativno, usklađenih normi navedenih u prilozima odlukama 98/515/EZ, 97/523/EZ ili 1999/310/EZ.

Članak 4.

Ova je Odluka upućena državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 7. srpnja 1999.

Za Komisiju

Karel VAN MIERT

Član Komisije

(2) SL L 232, 19.8.1998., str. 7.

(3) SL L 215, 7.8.1997., str. 48.

(4) SL L 119, 7.5.1999., str. 57.

(5) SL L 77, 26.3.1973., str. 29.

(6) SL L 139, 23.5.1989., str. 19.

PRILOG

Upućivanje na primjenljivu usklađenu normu

Usklađena norma navedena u članku 2. ove Odluke je:

Digital enhanced cordless telecommunications (DECT); integrated services digital network (ISDN); attachment requirements for terminal equipment for DECT/ISDN interworking profile applications

[Digitalne poboljšane bežične telekomunikacije (DECT); digitalna mreža s integriranim uslugama (ISDN); priključni zahtjevi za terminalnu opremu za aplikacije profila međusobnog djelovanja DECT/ISDN]

ETSI

Europski institut za telekomunikacijske norme

Tajništvo

EN 301 440 V1.2.2 - siječanj 1999.

(bez predgovora)

Dodatne informacije

Europski institut za telekomunikacijske norme priznat je u skladu s Direktivom Vijeća i Europskog parlamenta 98/34/EZ.

Gore navedena usklađena norma izrađena je u prema mandatu izdanom u skladu s odgovarajućim postupcima iz Direktive Vijeća i Europskog parlamenta 98/34/EZ.

Puni tekst gore navedene usklađene norme može se dobiti na adresama:

Europski institut za telekomunikacijske norme

650, Route des Lucioles

F-06921 Sophia Antipolis Cedex

ili

Europska komisija

DGXIII/A.2 - (BU 31, 1/7)

Rue de la Loi/Wetstraat 200,

B-1049

Bruxelles

ili od bilo koje druge organizacije odgovorne za stavljanje na raspolaganje normi ETSI-ja, čiji se popis može naći na internetskoj adresi www.ispo.cec.be.

13/Sv. 047

Službeni list Europske unije

32000L0014

L 162/1

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

08.05.2000.

DIREKTIVA 2000/14/EZ EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

od 8. svibnja 2000.

o usklađivanju zakonodavstava država članica u odnosu na emisiju buke u okoliš uzrokovane opremom za uporabu na otvorenom

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice, a posebno njegov članak 95.,

uzimajući u obzir prijedlog Komisije (1),

uzimajući u obzir mišljenje Gospodarskog i socijalnog odbora (2),

u skladu s postupkom utvrđenim u članku 251. Ugovora (3),

budući da:

(1)

U okviru unutarnjeg tržišta potrebno je uskladiti zahtjeve koji se odnose na emisiju buke uzrokovane opremom za uporabu na otvorenom kako bi se izbjegle prepreke slobodnom kretanju takve opreme. Smanjenjem dopuštenih razina buke za takvu opremu zaštitit će se zdravlje i dobrobit građana te istodobno i okoliš. Javnosti se također trebaju dostaviti informacije o buci koju proizvodi spomenuta oprema.

(2)

Zakonodavstvo Zajednice koje se odnosi na emisiju buke uzrokovane opremom za uporabu na otvorenom trenutačno se sastoji od devet direktiva koje obuhvaćaju određene vrste građevinskih strojeva i kosilice: Direktiva Vijeća 79/113/EEZ od 19. prosinca 1978. o usklađivanju zakonodavstava država članica u odnosu na utvrđivanje emisije buke građevinskih postrojenja i opreme (4), Direktiva Vijeća 84/532/EEZ od 17. rujna 1984. o usklađivanju zakonodavstava država članica u odnosu na zajedničke odredbe o građevinskim postrojenjima i opremi (5), Direktiva Vijeća 84/533/EEZ od 17. rujna 1984. o usklađivanju zakonodavstava država članica u odnosu na dopuštenu razinu zvučne snage kompresora (6), Direktiva Vijeća 84/534/EEZ od 17. rujna 1984. o usklađivanju zakonodavstava država članica u odnosu na dopuštenu razinu zvučne snage toranjskih dizalica (7), Direktiva Vijeća 84/535/EEZ od 17. rujna 1984. o usklađivanju zakonodavstava država članica u odnosu na dopuštenu razinu zvučne snage agregata za varenje (8), Direktiva Vijeća 84/536/EEZ od 17. rujna 1984. o usklađivanju zakonodavstava država članica u odnosu na dopuštenu razinu zvučne snage električnih generatora (9), Direktiva Vijeća 84/537/EEZ od 17. rujna 1984. o usklađivanju zakonodavstava država članica u odnosu na dopuštenu razinu zvučne snage ručnih hidrauličnih i pneumatskih razbijača betona (10), Direktiva Vijeća 84/538/EEZ od 17. rujna 1984. o usklađivanju zakonodavstava država članica u odnosu na dopuštenu razinu zvučne snage vrtnih kosilica (11) i Direktiva Vijeća 86/662/EEZ od 22. prosinca 1986. o ograničenju buke proizvedene od hidrauličnih bagera, bagera sajlaša, buldožera, utovarivača i bagera utovarivača (12), dalje u tekstu: „postojeće direktive”; spomenute direktive utvrđuju zahtjeve vezane uz dopuštene razine buke, oznake testiranja buke, postupke označivanja i procjene sukladnosti zasebno za svaku vrstu opreme. Pojednostavljenje ovih zakona i izrada okvira za smanjenje emisije buke uzrokovane opremom za uporabu na otvorenom smatra se prikladnim.

(3)

Ova Direktiva se temelji na načelima i konceptima utvrđenima u Rezoluciji Vijeća od 7. svibnja 1985. o novom pristupu tehničkom usklađivanju i normama (13). Gore navedena načela dodatno su razrađena u Odluci Vijeća 93/465/EEZ od 22. srpnja 1993. o modulima različitih faza postupaka za ocjenjivanje sukladnosti i pravilima stavljanja i uporabi CE oznake sukladnosti, namijenjenih za primjenu u direktivama o tehničkom usklađivanju (14).

(4)	Peti akcijski program za okoliš koji se nalazi u prilogu rezolucije od 1. veljače 1993. (15) navodi kako buka predstavlja jedan od najvećih problema okoliša u urbanim područjima te ističe potrebu za djelovanjem u odnosu na različite izvore buke.

(5)	Komisija je u Zelenoj knjizi „Buduća politika po pitanju buke” odredila buku okoliša kao jedan od glavnih lokalnih problema okoliša u Europi te najavila namjeru za predlaganjem okvirne direktive o kontroli emisije buke uzrokovane opremom za uporabu na otvorenom.

(6)	Države članice dužne su osigurati da oprema obuhvaćena ovom Direktivom zadovoljava njene zahtjeve u trenutku stavljanja na tržište ili početka uporabe u državama članicama. Ova Direktiva ne utječe na zahtjeve kojima se štite radnici na temelju propisa za uporabu opreme na otvorenom.

(7)	Države članice ne smiju zabraniti, ograničiti ili spriječiti da se na njihovom državnom području stavi u na tržište ili stavi u uporabu oprema koja zadovoljava zahtjeve ove Direktive, ima CE oznaku sukladnosti, oznaku o jamčenoj razini zvučne snage i EZ izjavu o sukladnosti.

(8)

Proizvođač ili njegov ovlašteni zastupnik s poslovnim nastanom u Zajednici dužan je osigurati usklađenost opreme s odredbama ove Direktive te svim ostalim direktivama koje se na nju primjenjuju. Proizvođač ili njegov ovlašteni zastupnik s poslovnim nastanom u Zajednici dužan je osigurati da oprema posjeduje CE oznaku sukladnosti, oznaku o jamčenoj razini zvučne snage te EZ izjavu o sukladnosti, kako bi se na taj način potvrdila usklađenost opreme s odredbama ove Direktive i svih ostalih odgovarajućih direktiva.

(9)

Države članice, prema potrebi u suradnji s ostalim državama članicama, trebaju poduzeti sve odgovarajuće mjere kako bi osigurale da se neusklađena oprema uskladi u budućnosti ili povuče s tržišta. Pravilna provedba i primjena ove Direktive nužna je za ostvarivanje ciljeva ove Direktive. Stalnom razmjenom informacija potrebno je ojačati suradnju u području tržišnog nadzora. Iz tog je razloga potrebno osnovati odbor.

(10)

Oznaka na opremi za uporabu na otvorenom koja navodi jamčenu razinu zvučne snage ključni je uvjet kojim se osigurava obaviještenost potrošača i korisnika prilikom odabira opreme te predstavlja temelj uredbe o njenoj uporabi ili ekonomskih instrumenata koji se trebaju prihvatiti na lokalnoj ili nacionalnoj razini. Oznaka mora biti jasna i nedvosmislena. Proizvođač treba jamčiti za naznačene vrijednosti. Uz CE oznaku sukladnosti trebalo bi navesti oznaku o emisiji buke u obliku jamčene razine zvučne snage. Ujednačenost i ustaljenost postupka kojim se utvrđuju vrijednosti emisije buke ključni je uvjet za pouzdano označivanje.

(11)

Postojeće direktive koje se odnose na kompresore, toranjske dizalice, agregate za varenje i struju, hidraulične i pneumatske razbijače betona zahtijevaju od Komisije da podnese prijedloge za smanjenje dopuštenih razina buke. Tehnologija za smanjenje buke određene opreme za uporabu na otvorenom (npr. grejdera, kompaktora na odlagalištima otpada, dampera, viličara s motorom s unutarnjim izgaranjem i protuutezima, pokretnih dizalica, građevinskih dizala i vitla, kompaktora, finišera za ceste i hidrauličnih agregata) dostupna je, ali nije u širokoj uporabi. Ispitivanja pokazuju da se vrijednosti emisije buke mogu razlikovati više od 10 dB za opremu iste snage koja se trenutačno nalazi na tržištu za uporabu na otvorenom. Primjereno je u dvije faze smanjiti emisije buke koje proizvodi oprema koja podliježe ograničenjima buke na razinu opreme koja ima bolje karakteristike i danas se nalazi na tržištu kako bi se proizvođačima koji ne zadovoljavaju uvjete na taj način osiguralo dovoljno vremena da prilagode opremu strožim graničnim vrijednostima.

(12)

Različiti postupci utvrđivanja sukladnosti smatraju se prikladnima za različite kategorije opreme. Odluka 93/465/EEZ pruža različite module koji se mogu primijeniti u postupcima utvrđivanja sukladnosti. U postupak koji se odnosi na opremu podložnu dopuštenim razinama zvučne snage prikladno je uključiti prijavljeno tijelo koje provjerava usklađenost s odredbama ove Direktive po pitanju oblikovanja i proizvodnje. Samopotvrđivanje se smatra prikladnim za opremu koja mora imati jedino oznaku o razini buke. Nadziranje je obavezno.

(13)	Tehničke i upravne norme za prijavljena tijela trebaju biti istovjetne u cijeloj Zajednici. To je moguće postići jedino ako se odrede minimalni kriteriji koje tijela moraju zadovoljiti.

(14)

Prikupljanje podataka o buci smatra se neophodnim temeljem za obaviještenost potrošača o izboru te za daljnju procjenu tehnološkog napretka i potrebe za daljnjim zakonodavnim djelovanjem država članica i Zajednice. Spomenuti se podaci prikupljaju slanjem kopije EZ izjave o sukladnosti određenoj državi članici i Komisiji.

(15)	Radi zaštite građana od nerazumno velike izloženosti buci države članice trebaju moći, u skladu s odredbama Ugovora, ograničiti uporabu opreme u okolišu.

(16)

Tehničke odredbe koje se odnose na mjerne metode prema potrebi se dopunjuju i prilagođavaju u skladu s tehničkim napretkom i napretkom europske normizacije. Potrebne mjere za provedbu ove Direktive donose se u skladu s Odlukom Vijeća 1999/468/EZ od 8. lipnja 1999. o utvrđivanju postupaka za izvršavanje provedbenih ovlasti dodijeljenih Komisiji (16).

(17)

Važno je povećati ograničenja za emisiju buke vrtnih kosilica, šišača trave i šišača travnih rubova, koja su nepromijenjena od donošenja Direktive 84/538/EEZ. Za usmjerenje industrije trebalo bi uvesti indikativne vrijednosti većih ograničenja za drugu fazu. Komisija podnosi izvješće Europskom parlamentu i Vijeću u kojem navodi dopušta li tehnički napredak i u kojoj mjeri smanjenje graničnih vrijednosti za kosilice i šišače te prema potrebi iznosi prijedlog izmjena ove Direktive.

(18)	Ova Direktiva zamjenjuje postojeće direktive; postojeće se direktive stavljaju izvan snage kada zahtjevi ove Direktive stupe na snagu. Potrebno je predvidjeti prijelazna razdoblja kako bi se olakšao prijelaz s postojećih direktiva na ovu Direktivu,

DONIJELI SU OVU DIREKTIVU:

Članak 1.

Ciljevi

Cilj ove Direktive je usklađivanje zakonodavstava država članica koji se odnose na norme za emisiju buke, postupke utvrđivanja sukladnosti, označivanje, tehničku dokumentaciju i prikupljanje podataka o emisiji buke u okoliš uzrokovane opremom za uporabu na otvorenom. Direktiva će doprinijeti nesmetanom funkcioniranju unutarnjega tržišta te istodobno zaštititi ljudsko zdravlje i dobrobit.

Članak 2.

Područje primjene

1. Ova se Direktiva primjenjuje na opremu za uporabu na otvorenom navedenu u člancima 12. i 13. te definiranu u Prilogu I. Direktiva obuhvaća jedino onu opremu koja je stavljena na tržište ili stavljena u uporabu kao cjelovita jedinica prikladna za namijenjenu uporabu. Izuzimaju se priključci bez motora koji se zasebno stavljaju na tržište ili stavljaju u uporabu, osim ručnih hidrauličnih i pneumatskih razbijača betona te hidrauličnih čekića.

2. Iz područja primjene ove Direktive izuzima se:

—	sva oprema koja je prvenstveno namijenjena prijevozu robe ili osoba cestovnim, željezničkim, zračnim ili riječnim prometom,

—	oprema koja je posebno oblikovana i izrađena za vojne i policijske svrhe te za usluge hitne pomoći.

Članak 3.

Definicije

U smislu ove Direktive primjenjuju se sljedeće definicije:

(a)

„oprema za uporabu na otvorenom” znači svi strojevi definirani u članku 1. stavku 2. Direktive 98/37/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 22. lipnja 1998. o usklađivanju zakonodavstava država članica u odnosu na strojeve (17) koji su na vlastiti pogon ili se mogu pomicati i koji su sukladno svojem tipu, bez obzira na element(e) pogona, namijenjeni uporabi na otvorenom te pridonose izloženosti buci okoliša. Uporaba opreme u okruženju u kojem se bitno ne utječe na prijenos zvuka (npr. pod šatorima, krovovima za zaštitu od kiše ili unutar okosnice kuća) smatra se uporabom na otvorenom. Definicija označava i bezpogonsku opremu za industrijske primjene ili primjene u okolišu koja je, sukladno tipu, namijenjena uporabi na otvorenom i pridonosi izloženosti buci okoliša. Sve se ove vrste opreme dalje u tekstu navode kao „oprema”;

(b)	„postupci utvrđivanja sukladnosti” znači postupci utvrđeni u dodacima V. - VIII., a temelje se na Odluci 93/465/EEZ;

(c)	„označivanje” znači stavljanje vidljive, čitljive i neizbrisive CE oznake sukladnosti na opremu sukladno definiciji iz Odluke 93/465/EEZ, a u prilogu se navodi jamčena razina zvučne snage;

(d)	„razina zvučne snage LWA” znači A-ponderirana zvučna snaga u dB-ima u odnosu na 1 pW prema definiciji iz EN ISO 3744:1995 i EN ISO 3746:1995;

(e)	„izmjerena razina zvučne snage” znači razina zvučne snage utvrđena mjerenjima iz Priloga III.: izmjerene se vrijednosti utvrđuju na temelju jednog uzorka stroja za određenu vrstu opreme ili na temelju prosjeka određenog broja strojeva;

(f)

„jamčena razina zvučne snage” znači razina zvučne snage određena u skladu sa zahtjevima iz Priloga III. koja uključuje nesigurnosti zbog odstupanja u proizvodnji i postupaka mjerenja i za koju proizvođač ili ovlašteni zastupnik s poslovnim nastanom u Zajednici jamči da se ne može premašiti, sukladno primijenjenim tehničkim instrumentima navedenima u tehničkoj dokumentaciji.

Članak 4.

Stavljanje na tržište

1. Oprema navedena u članku 2. stavku 1. ne smije se staviti na tržište niti staviti u uporabu prije nego što proizvođač ili njegov ovlašteni zastupnik s poslovnim nastanom u Zajednici osigura da:

—	oprema zadovoljava zahtjeve ove Direktive koji se odnose na emisiju buke u okoliš,

—	su okončani postupci utvrđivanja sukladnosti iz članka 14.,

—	oprema nosi CE oznaku sukladnosti i oznaku o jamčenoj razini zvučne snage te joj je priložena EZ izjava o sukladnosti.

2. Ako proizvođač ili njegov ovlašteni zastupnik nemaju poslovni nastan u Zajednici, obveze iz ove Direktive primjenjuju se na sve osobe koje u Zajednici stavljaju dotičnu opremu na tržište ili je stavljaju u uporabu.

Članak 5.

Nadziranje tržišta

1. Države članice poduzimaju odgovarajuće mjere kako bi osigurale da se oprema iz članka 2. stavka 1. stavi na tržište ili stavi u uporabu jedino ako zadovoljava odredbe ove Direktive, ako nosi CE oznaku sukladnosti i oznaku o jamčenoj razini zvučne snage te joj je priložena EZ izjava o sukladnosti.

2. Nadležna tijela država članica pomažu jedno drugome u ispunjavanju obveza provedbe nadzora nad tržištem.

Članak 6.

Slobodno kretanje

1. Države članice ne smiju zabraniti, ograničiti ili spriječiti da se na njihovom državnom području stavi na tržište ili stavi u uporabu oprema iz članka 2. stavka 1. koja je usklađena s odredbama ove Direktive, ima CE oznaku sukladnosti i oznaku o jamčenoj razini zvučne snage te EZ izjavu o sukladnosti.

2. Na trgovačkim sajmovima, izložbama, izlaganjima i sličnim događanjima države članice ne smiju spriječiti izlaganje opreme iz članka 2. stavka 1. koja nije usklađena s odredbama ove Direktive pod uvjetom da vidljiva oznaka jasno navodi kako spomenuta oprema nije usklađena i kako se ne smije staviti na tržište niti staviti u uporabu prije nego što proizvođač ili njegov ovlašteni zastupnik s poslovnim nastanom u Zajednici ne uskladi opremu s odredbama ove Direktive. Prilikom izlaganja treba poduzeti odgovarajuće sigurnosne mjere radi zaštite osoba.

Članak 7.

Pretpostavka sukladnosti

Države članice pretpostavljaju da je oprema iz članka 2. stavka 1. koja nosi CE oznaku sukladnosti i oznaku o jamčenoj razini zvučne snage te joj je priložena EZ izjava o sukladnosti usklađena sa svim odredbama ove Direktive.

Članak 8.

EZ izjava o sukladnosti

1. Proizvođač ili njegov ovlašteni zastupnik s poslovnim nastanom u Zajednici za svaku vrstu proizvedene opreme navedene u članku 2. stavku 1. sastavlja EZ izjavu o sukladnosti kojom se utvrđuje da je spomenuti proizvod usklađen s odredbama ove Direktive; najmanji sadržaj izjave o sukladnosti utvrđen je u Prilogu II.

2. Država članica može zatražiti da se izjava o sukladnosti sastavi ili prevede na službeni jezik ili službene jezike Zajednice koje odredi dotična država članica ako se oprema stavlja na tržište ili stavlja u uporabu na njezinom državnom području.

3. Proizvođač opreme iz članka 2. stavka 1. ili njegov ovlašteni zastupnik s poslovnim nastanom u Zajednici dužni su čuvati primjerak EZ izjave o sukladnosti i svu tehničku dokumentaciju, predviđenu u Prilogu V. točki 3., Prilogu VI. točki 3., Prilogu VII. točki 2. i Prilogu VIII. točkama 3.1. i 3.3. u razdoblju od deset godina od dana proizvodnje posljednjeg primjerka opreme.

Članak 9.

Neusklađenost opreme

1. Ako država članica utvrdi da oprema iz članka 2. stavka 1. koja se stavlja na tržište ili stavlja u uporabu ne zadovoljava zahtjeve ove Direktive, država članica poduzima sve odgovarajuće mjere kako bi proizvođač ili njegov ovlašteni zastupnik s poslovnim nastanom u Zajednici uskladili opremu s odredbama ove Direktive.

2. Ako se

(a)	premaše granične vrijednosti iz članka 12.; ili se

(b)	neusklađenost s ostalim odredbama ove Direktive nastavi unatoč poduzetim mjerama prema stavku 1.;

država članica u pitanju poduzima sve potrebne mjere kako bi ograničila ili zabranila stavljanje dotične opreme na tržište ili njezino stavljanje u uporabu, ili kako bi osigurala njeno povlačenje s tržišta. Država članica odmah obavješćuje Komisiju i ostale države članice o spomenutim mjerama.

3. Komisija se savjetuje sa zainteresiranim stranama što je prije moguće. Ako nakon konzultacija Komisija smatra da:

—	su mjere opravdane, o tome odmah obavješćuje državu članicu koja je poduzela inicijativu i ostale države članice,

—	mjere nisu opravdane, o tome odmah obavješćuje državu članicu koja je poduzela inicijativu, ostale države članice i proizvođača ili njegovog ovlaštenog zastupnika s poslovnim nastanom u Zajednici.

4. Komisija osigurava da su države članice stalno obaviještene o napretku i ishodu spomenutoga postupka.

Članak 10.

Pravni lijekovi

Uz svaku mjeru koju država članica poduzme sukladno ovoj Direktivi i kojom ograničava stavljanje na tržište ili stavljanje u uporabu opreme obuhvaćene ovom Direktivom, navode se točni razlozi njena provođenja. Zainteresiranu se stranu što prije obavješćuje o poduzimanju spomenute mjere te se istodobno navode dostupni pravni lijekovi u skladu sa zakonima koji su na snazi u dotičnoj državi članici i rokovi kojima su podložni spomenuti pravni lijekovi.

Članak 11.

Označivanje

1. Oprema iz članka 2. stavka 1. koja se stavlja na tržište ili stavlja u uporabu i zadovoljava odredbe ove Direktive nosi CE oznaku sukladnosti. Oznaka se sastoji od inicijala „CE”. Oblik oznake naveden je u Prilogu IV.

2. Uz CE oznaku sukladnosti prilaže se oznaka o jamčenoj razini zvučne snage. Primjerak ove oznake naveden je u Prilogu IV.

3. CE oznaka sukladnosti i oznaka o jamčenoj razini zvučne snage moraju biti vidljive, čitljive i neizbrisive, a stavljaju se na svaki artikl opreme.

4. Zabranjeno je stavljanje oznaka ili natpisa na opremu koji bi mogli izazvati zabunu u pogledu značenja CE oznake sukladnosti ili oznake o jamčenoj razini zvučne snage. Na opremu se smiju staviti sve ostale oznake pod uvjetom da se time ne umanji vidljivost i čitljivost CE oznake sukladnosti i oznake o jamčenoj razini zvučne snage.

5. Ako je oprema iz članka 2. stavka 1. podložna ostalim direktivama koje se odnose na druge aspekte i također predviđaju stavljanje CE oznake sukladnosti, oznaka navodi da spomenuta oprema također zadovoljava odredbe tih direktiva. Međutim, ako jedna ili više ovih direktiva dopušta proizvođaču da tijekom prijelaznog razdoblja odabere rješenje koje će primijeniti, CE oznaka sukladnosti navodi da oprema zadovoljava jedino odredbe onih direktiva koje je primijenio proizvođač. U tom slučaju pojedinosti ovih direktiva, kako je objavljeno u Službenom listu Europskih zajednica, navode se u dokumentima, obavijestima ili uputama za korištenje koje se sukladno spomenutim direktivama prilažu uz ovu opremu.

Članak 12.

Oprema podložna ograničenjima buke

Jamčena razina zvučne snage opreme iz daljnjeg teksta ne smije premašiti dopuštenu razinu zvučne snage koja je utvrđena u sljedećim tablicama graničnih vrijednosti:

—	građevinska dizala za prijevoz robe (motor s unutarnjim izgaranjem) Definicija: Prilog I. točka 3. Mjere: Prilog III. dio B točka 3.,

—	kompaktori (samo vibracijski i nevibracijski valjci, vibroploče i vibracijski nabijači) Definicija: Prilog I. točka 8. Mjere: Prilog III. dio B točka 8.,

—	kompresori (< 350 kW) Definicija: Prilog I. točka 9. Mjere: Prilog III. dio B točka 9.,

—	ručni hidraulični i pneumatski razbijači betona Definicija: Prilog I. točka 10. Mjere: Prilog III. dio B točka 10.,

—	građevinska vitla (motor s unutarnjim izgaranjem) Definicija: Prilog I. točka 12. Mjere: Prilog III. dio B točka 12.,

—	buldožeri (< 500 kW) Definicija: Prilog I. točka 16. Mjere: Prilog III. dio B točka 16.,

—	damperi (< 500 kW) Definicija: Prilog I. točka 18. Mjere: Prilog III. dio B točka 18.,

—	bageri, hidraulični ili bageri sajlaši (< 500 kW) Definicija: Prilog I. točka 20. Mjere: Prilog III. dio B točka 20.,

—	bageri-utovarivači (< 500 kW) Definicija: Prilog I. točka 21. Mjere: Prilog III. dio B točka 21.,

—	grejderi (< 500 kW) Definicija: Prilog I. točka 23. Mjere: Prilog III. dio B točka 23.,

—	hidraulični agregati Definicija: Prilog I. točka 29. Mjere: Prilog III. dio B točka 29.,

—	kompaktori na odlagalištima otpada, s lopatom (< 500 kW) Definicija: Prilog I. točka 31. Mjere: Prilog III. dio B točka 31.,

—	vrtne kosilice (isključujući poljoprivrednu i šumarsku opremu i multifunkcionalne uređaje čija glavna motorizirana komponenta ima ugrađeni motor snage veće od 20 kW) Definicija: Prilog I. točka 32. Mjere: Prilog III. dio B točka 32.,

—	šišač trave/šišač travnih rubova Definicija: Prilog I. točka 33. Mjere: Prilog III. dio B točka 33.,

—	viličar s motorom s unutarnjih izgaranjem i protuutezima (isključujući „ostale viličare s protuutezima” prema definiciji iz Priloga I. točke 36. druge alineje s nominalnim kapacitetom ne većim od 10 tona) Definicija: Prilog I. točka 36. Mjere: Prilog III. dio B točka 36.,

—	utovarivači (< 500 kW) Definicija: Prilog I. točka 37. Mjere: Prilog III. dio B točka 37.,

—	pokretne dizalice Definicija: Prilog I. točka 38. Mjere: Prilog III. dio B točka 38.,

—	motokultivatori (< 3 kW) Definicija: Prilog I. točka 40. Mjere: Prilog III. dio B točka 40.,

—	finišeri za ceste (isključujući finišere opremljene ravnalicom za zbijanje) Definicija: Prilog I. točka 41. Mjere: Prilog III. dio B točka 41.,

—	agregati za struju (< 400 kW) Definicija: Prilog I. točka 45. Mjere: Prilog III. dio B točka 45.,

—	toranjske dizalice Definicija: Prilog I. točka 53. Mjere: Prilog III. dio B točka 53.,

—	agregati za varenje Definicija: Prilog I. točka 57. Mjere: Prilog III. dio B točka 57.

Vrsta opreme	Neto ugrađena snaga P (u kW) Električna snaga P el (18) u kW Masa uređaja m u kg Širina reza L u cm	Dopuštena razina zvučne snage u dB/1 pW
Vrsta opreme		Faza I. od 3. siječnja 2002.	Faza II. od 3. siječnja 2006.
Kompaktori (vibracijski valjci, vibroploče i vibracijski nabijači)	P ≤ 8	108	105
	8 < P ≤ 70	109	106
	P > 70	89 + 11 lg P	86 + 11 lg P
Buldožeri, utovarivači i bageri-utovarivači na gusjenicama	P ≤ 55	106	103
Buldožeri, utovarivači i bageri-utovarivači na gusjenicama	P > 55	87 + 11 lg P	84 + 11 lg P
Buldožeri, utovarivači i bageri-utovarivači na kotačima, damperi, grejderi, kompaktori na odlagalištima otpada, viličari s motorom s unutarnjim izgaranjem i protuutezima, pokretne dizalice, kompaktori (nevibracijski valjci), finišeri za ceste, hidraulični agregati	P ≤ 55	104	101
	P > 55	85 + 11 lg P	82 + 11 lg P
Bageri, građevinska dizala za prijevoz robe, građevinska vitla, motokultivatori	P ≤ 15	96	93
	P > 15	83 + 11 lg P	80 + 11 lg P
Ručni hidraulični i pneumatski razbijači betona	m ≤ 15	107	105
	15 < m < 30	94 + 11 lg m	92 + 11 lg m
	m ≥ 30	96 + 11 lg m	94 + 11 lg m
Toranjske dizalice		98 + lg P	96 + lg P
Agregati za varenje i struju	P el ≤ 2	97 + lg P el	95 + lg P el
	2 < P el ≤ 10	98 + lg P el	96 + lg P el
	P el > 30	97 + lg P el	95 + lg P el
Kompresori	P ≤ 15	99	97
Kompresori	P > 15	97 + 2 lg P	95 + 2 lg P
Vrtne kosilice, šišači trave/šišači travnih rubova	L ≤ 50	96	94 (19)
	50 < L ≤ 70	100	98
	70 < L ≤ 120	100	98 (19)
	L > 120	105	103 (19)
Dopuštena razina zvučne snage zaokružuje se na najbliži cijeli broj (za manje od 0.5 zaokružite na manji broj, a za više ili jednako 0.5 zaokružite na veći broj).

Članak 13.

Oprema podložna jedino označivanju buke

Jamčena razina zvučne snage za opremu iz daljnjeg teksta podložna je jedino označivanju buke:

—	podizne radne platforme s motorom s unutarnjim izgaranjem Definicija: Prilog I. točka 1. Mjere: Prilog III. dio B točka 1.,

—	kosilice šiblja Definicija: Prilog I. točka 2. Mjere: Prilog III. dio B točka 2.,

—	građevinska dizala za prijevoz robe (s električnim motorom) Definicija: Prilog I. točka 3. Mjere: Prilog III. dio B točka 3.,

—	tračne pile za gradilište Definicija: Prilog I. točka 4. Mjere: Prilog III. dio B točka 4.,

—	kružne pile za gradilište Definicija: Prilog I. točka 5. Mjere: Prilog III. dio B točka 5.,

—	lančane pile, prijenosne Definicija: Prilog I. točka 6. Mjere: Prilog III. dio B točka 6.,

—	kombinirana vozila za visokotlačno ispiranje i usisavanje Definicija: Prilog I. točka 7. Mjere: Prilog III. dio B točka 7.,

—	kompaktori (jedino eksplozivni nabijači) Definicija: Prilog I. točka 8. Mjere: Prilog III. dio B točka 8.,

—	miješalice za beton ili žbuku Definicija: Prilog I. točka 11. Mjere: Prilog III. dio B točka 11.,

—	građevinska vitla (s električnim motorom) Definicija: Prilog I. točka 12. Mjere: Prilog III. dio B točka 12.,

—	strojevi za prijenos i brizganje betona i žbuke Definicija: Prilog I. točka 13. Mjere: Prilog III. dio B točka 13.,

—	transportne trake Definicija: Prilog I. točka 14. Mjere: Prilog III. dio B točka 14.,

—	rashladni uređaji za vozila Definicija: Prilog I. točka 15. Mjere: Prilog III. dio B točka 15.,

—	bušilice Definicija: Prilog I. točka 17. Mjere: Prilog III. dio B točka 17.,

—	oprema za utovar i istovar autosilosa ili autocisterni Definicija: Prilog I. točka 19. Mjere: Prilog III. dio B točka 19.,

—	kontejneri za staklo Definicija: Prilog I. točka 22. Mjere: Prilog III. dio B točka 22.,

—	šišači trave/šišači travnih rubova Definicija: Prilog I. točka 24. Mjere: Prilog III. dio B točka 24.,

—	šišači živice Definicija: Prilog I. točka 25. Mjere: Prilog III. dio B točka 25.,

—	visokotlačni ispirači Definicija: Prilog I. točka 26. Mjere: Prilog III. dio B točka 26.,

—	strojevi s visokotlačnim vodenim mlazom Definicija: Prilog I. točka 27. Mjere: Prilog III. dio B točka 27.,

—	hidraulični čekići Definicija: Prilog I. točka 28. Mjere: Prilog III. dio B točka 28.,

—	rezači sljubnica Definicija: Prilog I. točka 30. Mjere: Prilog III. dio B točka 30.,

—	puhala lišća Definicija: Prilog I. točka 34. Mjere: Prilog III. dio B točka 34.,

—	uređaji za sakupljanje lišća Definicija: Prilog I. točka 35. Mjere: Prilog III. dio B točka 35.,

—	viličari s motorom s unutarnjim izgaranjem i protuutezima (jedino „ostali viličari s protuutezima” prema definiciji iz Priloga I. točke 36., druge alineje s nominalnim kapacitetom ne većim od 10 tona) Definicija: Prilog I. točka 36. Mjere: Prilog III. dio B točka 36.,

—	prijenosni kontejneri za otpad Definicija: Prilog I. točka 39. Mjere: Prilog III. dio B točka 39.,

—	finišeri za ceste (s ravnalicom za zbijanje) Definicija: Prilog I. točka 41. Mjere: Prilog III. dio B točka 41.,

—	oprema za pilotiranje Definicija: Prilog I. točka 42. Mjere: Prilog III. dio B točka 42.,

—	strojevi za polaganje cijevi Definicija: Prilog I. točka 43. Mjere: Prilog III. dio B točka 43.,

—	strojevi za izradu skijaških staza Definicija: Prilog I. točka 44. Mjere: Prilog III. dio B točka 44.,

—	agregati za struju (≥ 400 kW) Definicija: Prilog I. točka 45. Mjere: Prilog III. dio B točka 45.,

—	strojevi za metenje Definicija: Prilog I. točka 46. Mjere: Prilog III. dio B točka 46.,

—	vozila za prikupljanje otpada Definicija: Prilog I. točka 47. Mjere: Prilog III. dio B točka 47.,

—	glodalice asfalta i betona Definicija: Prilog I. točka 48. Mjere: Prilog III. dio B točka 48.,

—	strugači Definicija: Prilog I. točka 49. Mjere: Prilog III. dio B točka 49.,

—	drobilice čekićarke/rezači Definicija: Prilog I. točka 50. Mjere: Prilog III. dio B točka 50.,

—	strojevi za čišćenje snijega s rotirajućim alatom (na vlastiti pogon bez dodataka) Definicija: Prilog I. točka 51. Mjere: Prilog III. dio B točka 51.,

—	vozila za usisavanje Definicija: Prilog I. točka 52. Mjere: Prilog III. dio B točka 52.,

—	rovokopači Definicija: Prilog I. točka 54. Mjere: Prilog III. dio B točka 54.,

—	auto miješalice Definicija: Prilog I. točka 55. Mjere: Prilog III. dio B točka 55.,

—	pumpe za vodu (nije za podvodnu uporabu) Definicija: Prilog I. točka 56. Mjere: Prilog III. dio B točka 56.

Članak 14.

Utvrđivanje sukladnosti

1. Prije nego što se oprema iz članka 12. stavi na tržište ili stavi u uporabu, proizvođač ili njegov ovlašteni zastupnik s poslovnim nastanom u Zajednici podvrgavaju svaku vrstu opreme jednom od sljedećih postupaka utvrđivanja sukladnosti:

—	unutarnjoj kontroli proizvodnje uz ocjenu tehničke dokumentacije i postupak povremenih provjera iz Priloga VI., ili

—	postupku provjere uzorka uređaja navedenom u Prilogu VII., ili

—	postupku punog jamstva kvalitete navedenom u Prilogu VIII.

2. Prije nego što se oprema iz članka 13. stavi na tržište ili stavi u uporabu, proizvođač ili njegov ovlašteni zastupnik s poslovnim nastanom u Zajednici podvrgavaju svaku vrstu opreme postupku unutarnje kontrole proizvodnje koji je naveden u Prilogu V.

3. Države članice su dužne osigurati da se Komisiji i ostalim državama članicama na obrazloženi zahtjev dostave sve informacije korištene tijekom postupka utvrđivanja sukladnosti koje se odnose na vrstu opreme, a posebno tehnička dokumentacija predviđena u Prilogu V. točki 3., Prilogu VI. točki 3., Prilogu VII. točki 2. i Prilogu VIII. točkama 3.1. i 3.3.

Članak 15.

Prijavljena tijela

1. Države članice imenuju tijela pod svojom nadležnošću koja provode ili nadgledaju postupke utvrđivanja sukladnosti navedene u članku 14. stavku 1.

2. Države članice imenuju jedino ona tijela koja ispunjavaju kriterije iz Priloga IX. Činjenica da neko tijelo ispunjava kriterije iz Priloga IX. ove Direktive ne znači da je država članica dužna imenovati to tijelo.

3. Svaka država članica obavješćuje Komisiju i ostale države članice o prijavljenim tijelima navodeći njihove specifične zadaće, postupke ispitivanja koje su dužne provesti i identifikacijske brojeve koje im je prethodno dodijelila Komisija.

4. Komisija u Službenom listu Europskih zajednica objavljuje popis prijavljenih tijela, njihove identifikacijske brojeve i zadaće koje su im dodijeljene. Komisija osigurava stalno ažuriranje spomenutoga popisa.

5. Ako država članica utvrdi da dotično tijelo više ne zadovoljava kriterije iz Priloga IX., država članica povlači svoje imenovanje te o tome odmah obavješćuje Komisiju i ostale države članice.

Članak 16.

Prikupljanje podataka o buci

1. Države članice poduzimaju potrebne mjere kako bi osigurale da proizvođač ili njegov ovlašteni zastupnik s poslovnim nastanom u Zajednici, prijavljenom tijelu države članice u kojoj ima boravište ili u kojoj stavlja na tržište ili stavlja u uporabu opremu iz članka 2. stavka 1. i Komisiji dostavi kopiju EZ izjave o sukladnosti za svaku vrstu opreme iz članka 2. stavka 1.

2. Komisija prikuplja podatke koji se dostavljaju u skladu sa stavkom 1. za svu opremu.

3. Države članice mogu na zahtjev dobiti podatke koje je prikupila Komisija.

4. Komisija periodično, po mogućnosti jednom godišnje, objavljuje relevantne informacije. Ove objave sadrže najmanje sljedeće podatke o svakoj vrsti ili modelu opreme:

—	ugrađenu neto snagu ili drugu vrijednost koja se odnosi na buku,

—	izmjerenu razinu zvučne snage,

—	jamčenu razinu zvučne snage,

—	opis opreme,

—	naziv proizvođača i/ili zaštićeno ime,

—	broj/naziv modela.

Članak 17.

Regulacija uporabe

Odredbe ove Direktive ne sprječavaju države članice da uz dužno poštovanje Ugovora utvrde:

—	mjere kojima uređuju uporabu opreme iz članka 2. stavka 1. u područjima koja smatraju osjetljivima, uključujući mogućnost vremenskog ograničenja uporabe opreme,

—	zahtjeve koji se smatraju potrebnima za osiguranje zaštite osoba prilikom uporabe opreme u pitanju, pod uvjetom da se ovime ne podrazumijeva preinaka opreme na način koji nije naveden u ovoj Direktivi.

Članak 18.

Odbor

1. Komisiji pomaže odbor.

2. U slučaju upute na ovaj stavak primjenjuju se članci 5. i 7. Odluke 1999/468/EZ uzimajući u obzir odredbe iz njenog članka 8.

Razdoblje utvrđeno u članku 5. stavku 6. Odluke 1999/468/EZ određuje se u trajanju od tri mjeseca.

3. Odbor donosi poslovnik.

Članak 19.

Ovlasti odbora

Odbor:

(a)	razmjenjuje informacije i iskustva koji se odnose na provedbu i praktičnu primjenu ove Direktive i raspravlja o pitanjima od zajedničkog interesa na tim područjima;

(b)

pomaže Komisiji u prilagođavanju Priloga III. tehničkom napretku u skladu s regulatornim postupkom utvrđenim u članku 18. stavku 2. na temelju potrebnih izmjena pod uvjetom da one nemaju izravni utjecaj na izmjerenu razinu zvučne snage opreme popisane u članku 12., a posebno uključivanjem uputa na relevantne europske norme;

(c)	savjetuje Komisiju u pogledu zaključaka i izmjena iz članka 20. stavka 2.

Članak 20.

Izvješća

1. Najkasnije do 3. siječnja 2005. i svake četvrte godine nakon toga Komisija podnosi izvješće Europskom parlamentu i Vijeću o iskustvu Komisije u primjeni i provedbi ove Direktive. Izvješće posebno sadrži:

(a)	pregled podataka o buci koji su prikupljeni u skladu s člankom 16. te ostale odgovarajuće informacije;

(b)	izjavu o potrebnoj reviziji popisa iz članaka 12. i 13., a posebno ako u članak 12. ili 13. treba unijeti novu opremu ili se određena oprema treba premjestiti iz članka 13. u članak 12.;

(c)	izjavu o potrebi i mogućnostima revizije graničnih vrijednosti iz članka 12. uzimajući u obzir tehnološki napredak;

(d)	izjavu kojom se određuje cjeloviti skup instrumenata koji se upotrebljavaju za daljnje smanjenje buke opreme.

2. Nakon svih potrebnih konzultacija, a posebno s Odborom, Komisija predstavlja svoje zaključke te prema potrebi izmjene ove Direktive.

3. Najkasnije do 3. srpnja 2002. Komisija podnosi izvješće Europskom parlamentu i Vijeću u kojemu navodi dopušta li tehnički napredak i u kojoj mjeri smanjenje graničnih vrijednosti za kosilice i šišače te prema potrebi iznosi prijedlog izmjena ove Direktive.

Članak 21.

Stavljanje izvan snage

1. Na dan 3. siječnja 2002. direktive 79/113/EEZ, 84/532/EEZ, 84/533/EEZ, 84/534/EEZ, 84/535/EEZ, 84/536/EEZ, 84/537/EEZ, 84/538/EEZ i 86/662/EEZ stavljaju se izvan snage.

2. Potvrde o pregledu tipa i mjerenja opreme provedena u skladu s direktivama iz točke 1. mogu se upotrijebiti prilikom sastavljanja tehničke dokumentacije predviđene u Prilogu V. točki 3., Prilogu VI. točki 3., Prilogu VII. točki 2. i Prilogu VIII. točkama 3.1. i 3.3. ove Direktive.

Članak 22.

Prenošenje i datum primjene

1. Države članice najkasnije do 3. srpnja 2001. donose zakone i druge propise potrebne za usklađivanjem s ovom Direktivom. One o tome odmah obavješćuju Komisiju.

2. Države članice primjenjuju ove mjere počevši od 3. siječnja 2002. Međutim, države članice dopuštaju proizvođaču ili njegovom ovlaštenom zastupniku s poslovnim nastanom u Zajednici da iskoriste odredbe ove Direktive od 3. srpnja 2001.

3. Uzimajući u obzir smanjenje dopuštenih razina zvučne snage u drugoj fazi sukladno članku 12., ove se odredbe primjenjuju od 3. siječnja 2006.

4. Kada države članice donose ove mjere, te mjere prilikom njihove službene objave sadržavaju uputu na ovu Direktivu ili se uz njih navodi takva uputa. Načine toga upućivanja određuju države članice.

5. Države članice Komisiji dostavljaju tekst odredaba nacionalnog prava koje donesu u području na koje se odnosi ova Direktiva.

Članak 23.

Stupanje na snagu

Ova Direktiva stupa na snagu na dan objave u Službenom listu Europskih zajednica.

Članak 24.

Adresati ove Direktive

Ova je Direktiva upućena državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 8. svibnja 2000.

Za Europski parlament

Predsjednica

N. FONTAINE

Za Vijeće

Predsjednik

E. FERRO RODRIGUES

(1) SL C 124, 22.4.1998., str. 1.

(2) SL C 407, 28.12.1998., str. 18.

(3) Mišljenje Europskog parlamenta od 1. travnja 1998. (SL C 138, 4.5.1998., str. 84.), Zajedničko stajalište Vijeća od 24. siječnja 2000. (SL C 83, 22.3.2000., str. 1.) i Odluka Europskog parlamenta od 15. ožujka 2000.

(4) SL L 33, 8.2.1979., str. 15. Direktiva kako je zadnje izmijenjena Direktivom Komisije 85/405/EEZ (SL L 233, 30.8.1985., str. 9.).

(5) SL L 300, 19.11.1984., str. 111. Direktiva kako je izmijenjena Direktivom 88/665/EEZ (SL L 382, 31.12.1988., str. 42.).

(6) SL L 300, 19.11.1984., str. 123. Direktiva kako je izmijenjena Direktivom Komisije 85/406/EEZ (SL L 233, 30.8.1985., str. 11.).

(7) SL L 300, 19.11.1984., str. 130. Direktiva kako je izmijenjena Direktivom 87/405/EEZ (SL L 220, 8.8.1987., str. 60.).

(8) SL L 300, 19.11.1984., str. 142. Direktiva kako je izmijenjena Direktivom Komisije 85/407/EEZ (SL L 233, 30.8.1985., str. 16.).

(9) SL L 300, 19.11.1984., str. 149. Direktiva kako je izmijenjena Direktivom Komisije 85/408/EEZ (SL L 233, 30.8.1985., str. 18.).

(10) SL L 300, 19.11.1984., str. 156. Direktiva kako je izmijenjena Direktivom Komisije 85/409/EEZ (SL L 233, 30.8.1985., str. 20.).

(11) SL L 300, 19.11.1984., str. 171. Direktiva kako je zadnje izmijenjena Direktivom 88/181/EEZ (SL L 81, 26.3.1988., str. 71.).

(12) SL L 384, 31.12.1986., str. 1. Direktiva kako je zadnje izmijenjena Direktivom Europskog parlamenta i Vijeća 95/27/EZ (SL L 168, 18.7.1995., str. 14.).

(13) SL C 136, 4.6.1985., str. 1.

(14) SL L 220. 30.8.1993., str. 23.

(15) SL C 138, 17.5.1993., str. 1.

(16) SL L 184, 17.7.1999., str. 23.

(17) SL L 207, 23.7.1998., str. 1. Direktiva kako je izmijenjena Direktivom 98/79/EZ (SL L 331, 7.12.1998., str. 1.).

(18) P el agregata za varenje: konvencionalna struja za varenje umnožena za konvencionalno naponsko opterećenje najniže vrijednosti radnog faktora koji je dostavio proizvođač

P el agregata za struju: glavno napajanje sukladno ISO 8528-1:1993, točki 13.3.2.

(19) Indikativne vrijednosti. Konačne vrijednosti ovise o izmjeni Direktive na temelju izvješća iz članka 20. stavka 3. U nedostatku spomenutih izmjena, vrijednosti za fazu I. nastavljaju se primjenjivati za fazu II.

Dopuštena razina zvučne snage zaokružuje se na najbliži cijeli broj (za manje od 0.5 zaokružite na manji broj, a za više ili jednako 0.5 zaokružite na veći broj).

PRILOG I.

DEFINICIJE OPREME

1. Podizne radne platforme s motorom s unutarnjim izgaranjem

Oprema se sastoji najmanje od radne platforme, produžne strukture i podvozja. Radna platforma je ograđena ili u obliku kabine koja se može pod teretom prenijeti do željenog radnog položaja. Produžna struktura je povezana s podvozjem i nosi radnu platformu; omogućava prijenos radne platforme do željenog položaja.

2. Kosilica šiblja

Prijenosni ručni uređaj s motorom s unutarnjim izgaranjem, opremljen rotirajućim metalnim ili plastičnim nožem za rezanje korova, grmlja, niskog raslinja i sličnog bilja. Rezni uređaj se upotrebljava u ravnini koja je otprilike paralelna s tlom.

3. Građevinsko dizalo za prijevoz robe

Građevinsko dizalo na električni pogon, privremeno instalirano i namijenjeno osobama koje imaju pristup gradilištima, a upotrebljava se:

na određenim razinama za istovar, s platformom;

—	namijenjenom jedino prijenosu robe,

—	koja omogućava pristup osobama tijekom utovara i istovara,

—	koja ovlaštenom osoblju omogućava pristup i kretanje tijekom postavljanja, rastavljanja i održavanja,

—	na daljinsko upravljanje,

—	koja se pomiče okomito ili uzdužno s nagibom od najviše 15° od vertikale,

—	koju pridržava ili nosi: žica, uže, lanac, vijčano vreteno i matica, zupčasta letva i zupčanik, hidraulično dizalo (izravno ili neizravno), ili vezni mehanizam koji se širi,

—	čiji stupovi koji mogu ili ne moraju zahtijevati potporanj u vidu zasebnih struktura, ili

ii.

na jednoj povišenoj istovarnoj ili radnoj površini s uređajem za utovar, koja se proteže do kraja vodilice (npr. krov), i:

—	koja je namijenjena jedino prijenosu robe,

—	koja je oblikovana tako da nije potrebno stupiti na nju tijekom postavljanja, rastavljanja i održavanja,

—	s trajnim zabranjenim pristupom za osoblje,

—	na daljinsko upravljanje,

—	koja je projektirana tako da se pomiče pod kutom od najmanje 30° od vertikale, ali smije se upotrebljavati pod svakim kutom,

—	koja je poduprta čeličnom užadi i ima pozitivni pogonski sustav,

—	koja ima upravljačke uređaje na stalni pritisak,

—	bez protuutega,

—	s maksimalnim nominalnim opterećenjem od 300 kg,

—	maksimalne brzine od 1 m/s,

—	i čije vodilice zahtijevaju potporanj u vidu zasebnih struktura.

4. Tračna pila za gradilišta

Motorni stroj na ručno napajanje, težine manje od 200 kg, opremljen jednim listom pile u obliku neprekidne trake koja je smještena i prolazi između dva ili više kolotura.

5. Kružna pila za gradilišta

Stroj na ručno napajanje, težine manje od 200 kg, opremljen jednim kružnim listom pile (različit od pile za zarezivanje) promjera od 350 mm do najviše 500 mm, koji je nepomičan tijekom uobičajenog rezanja, i vodoravnom pločom koja je djelomično ili potpuno nepomična tijekom rezanja. Nož se nalazi na vodoravnoj stabilnoj osovini čiji položaj tijekom rada stroja ostaje nepromijenjen. Stroj može imati neku od sljedećih karakteristika:

—	mogućnost podizanja i spuštanja lista pile kroz ploču,

—	okvir ispod stola može se otvoriti ili zatvoriti,

—	dodatni, ručno upravljani pomični stol (ne nalazi se uz list pile).

6. Lančana pila, prijenosna

Motorni alat za rezanje drveta s lančanom pilom, koji se sastoji od integrirane kompaktne cjeline koja uključuje ručke, izvor energije i priključak za rezanje, a oblikovan je tako da ga se pridržava objema rukama.

7. Kombinirano vozilo za visokotlačno ispiranje i usisavanje

Vozilo koje se može zasebno upotrebljavati za visokotlačno ispiranje ili usisavanje. Vidjeti visokotlačni ispirač i vozilo za usisavanje.

8. Kompaktor

Stroj koji zbija materijal, npr. kamenu sitnež, zemljane ili asfaltne zastore, valjanjem, nabijanjem ili vibracijama radnog alata. Može biti na vlastiti pogon, vučeni, s operatorom koji hoda iza njega ili u obliku dodatka na noseći stroj. Kompaktori se dijele na sljedeće podvrste:

—	valjke s vozačem: samohodni kompaktori s jednim ili više metalnih cilindara (valjaka) ili gumenih kotača; vozačko mjesto je sastavni dio stroja,

—	valjke iza kojih hoda operator: samohodni kompaktori s jednim ili više metalnih cilindara (valjaka) ili gumenih kotača na kojima su komande za kretanje, upravljanje, kočenje i vibriranje raspoređene tako da strojem mora upravljati operator ili je na daljinsko upravljanje,

—	vučene valjke: kompaktori s jednim ili više metalnih cilindara (valjaka) i gumenih kotača koji nemaju opremu za samostalno kretanje, a vozačko mjesto se nalazi na vučnom stroju,

—	vibroploče i vibracijske nabijače: kompaktori s uglavnom ravnim temeljnim pločama koje vibriraju. Njima upravlja operator ili su priključeni na noseći stroj,

—	eksplozivna nabijala: kompaktori čiji je alat za zbijanje u obliku ravne podloge koja se pod pritiskom eksplozije pokreće uglavnom u okomitom smjeru. Strojem upravlja zaduženi operator.

9. Kompresor

Strojevi s izmjeničnom opremom koja proizvodi stlačeni zrak, plinove ili paru čiji je tlak viši od ulaznoga tlaka. Kompresor se sastoji od samoga kompresora, osnovnog pogonskog stroja i svih dijelova ili uređaja koji su potrebni za siguran rad stroja.

Izuzimaju se sljedeće kategorije uređaja:

—	ventilatori, tj. uređaji koji uzrokuju kruženje zraka uz pozitivan tlak koji ne prelazi 110 000 paskala,

—	vakuumske crpke, tj. uređaji ili alati kojima se izvlači zrak iz zatvorenog prostora uz tlak koji ne prelazi atmosferski tlak zraka,

—	plinske turbine.

10. Hidraulični i pneumatski razbijač betona, ručni

Hidraulični i pneumatski razbijači betona (na svaki pogon) koji se upotrebljavaju na gradilištima.

11. Mješalica za beton ili žbuku

Stroj za pripremu betona ili žbuke bez obzira na način utovara, miješanja i istovara. Strojem se može upravljati s povremenim prekidima ili stalno. Miješalice na kamionima zovu se automiješalice (vidjeti definiciju 55.).

12. Građevinsko vitlo

Privremeno instalirani motorni uređaj za podizanje s opremom za podizanje i spuštanje obješenog tereta.

13. Stroj za prijenos i brizganje betona i žbuke

Stroj za crpljenje i brizganje betona ili žbuke na gradilištima, s ili bez miješalice, kojim se materijal prenosi do mjesta polaganja uz pomoć cijevi, uređaja ili krakova za distribuciju. Materijal se prenosi:

—	mehanički, klipnim ili rotirajućim crpkama za beton,

—	mehanički, klipnim, spiralnim, gumenim ili rotirajućim crpkama za žbuku ili pneumatski kompresorima s ili bez zračne komore.

Ovi se strojevi mogu postaviti na kamione, prikolice ili posebna vozila.

14. Transportna traka

Privremeno instalirani stroj koji se upotrebljava za prijenos materijala uz pomoć motorne trake.

15. Rashladni uređaji vozila

Rashladni uređaj u teretnom prostoru kategorija vozila N2, N3, O3 i O4 prema definiciji iz Direktive 70/156/EEZ.

Rashladni se uređaj može opskrbljivati energijom iz sastavnog dijela rashladnog uređaja, zasebnog dijela instaliranog na vozilo, motora vozila, neovisnog ili pomoćnog izvora energije.

16. Buldožer

Samohodni stroj na kotačima ili gusjenicama za vuču ili guranje pomoću ugrađene opreme.

17. Bušilica

Stroj za bušenje rupa na gradilištima:

—	udarnim bušenjem,

—	kružnim bušenjem,

—	kružno udarnim bušenjem.

Tijekom bušenja bušilice su nepokretne. Mogu se samostalno kretati od jednog radnog mjesta na drugo. Samohodne se bušilice mogu montirati na kamione, podvozje na kotačima, traktore, gusjenice, klizne osovine (koje vuče vitlo). Bušilice montirane na kamione, traktore i prikolice ili bušilice na kotačima mogu se kretati većom brzinom i javnim prometnicama.

18. Damper

Samohodni stroj na kotačima ili gusjenicama s otvorenom karoserijom koji prenosi, istovaruje ili razastire materijal. Damperi mogu imati ugrađenu opremu za samoutovar.

19. Oprema za utovar i istovar autosilosa ili autocisterni

Motorni uređaji priključeni na autosilose ili autocisterne za utovar ili istovar tekućina ili rasutog tereta uz pomoć crpki ili slične opreme.

20. Bager, hidraulični ili sajlaš

Samohodni stroj na gusjenicama ili kotačima čija se gornja struktura može okretati u punom krugu te koji iskopava, podiže i istovaruje materijal lopatom pričvršćenom na krak i ruku ili teleskopski krak, dok podvozje ili vozno postolje ostaju nepokretni tijekom svih ciklusa strojnog rada.

21. Bager-utovarivač

Samohodni stroj na kotačima ili gusjenicama čiji je glavni strukturni potporanj oblikovan tako da sprijeda nosi utovarnu lopatu, a straga bagersku žlicu. Kada se upotrebljava kao bager, stroj obično kopa ispod površine, dok se lopata pomiče u smjeru stroja. Bagerska žlica podiže, prevrće i istovaruje materijal dok stroj ostaje nepomičan. Kada se upotrebljava kao utovarivač, stroj utovaruje ili iskopava materijal pomicanjem unaprijed te podiže, prenosi i istovaruje materijal.

22. Kontejner za staklo

Kontejner izrađen od bilo kojeg materijala koji se upotrebljava za prikupljanje boca. Ima najmanje jedan otvor za umetanje boca i drugi za pražnjenje kontejnera.

23. Grejder

Samohodni stroj na kotačima s podesivim nožem smještenim između prednje i stražnje osovine, koji reže, prenosi i razastire materijal obično u svrhu izravnavanja.

24. Šišač trave/šišač travnih rubova

Prijenosna ručna jedinica s motorom s unutarnjim izgaranjem, opremljena savitljivom trakom(-ama), žicom(-ama) ili sličnim nemetalnim, savitljivim elementima za rezanje kao što su vrteći rezači, namijenjena za rezanje korova, trave ili sličnog mekog raslinja. Rezni se uređaj upotrebljava u ravnini koja je otprilike paralelna (šišač trave) ili okomita (šišač travnih rubova) s tlom.

25. Rezač živice

Ručna motorna oprema s ugrađenim pogonom, oblikovana tako da se njome koristi jedan operator za obrezivanje živice i grmlja upotrebljavajući jedan ili više linearnih noževa koji režu naizmjenično.

26. Visokotlačni ispirač

Vozilo opremljeno uređajem za čišćenje kanalizacije ili sličnih instalacija visokotlačnim vodenim mlazom. Uređaj može biti postavljen na posebno kamionsko podvozje ili ugrađen na vlastito podvozje. Oprema može biti fiksna ili zamjenjiva kao u slučaju zamjenjive karoserije.

27. Stroj s visokotlačnim vodenim mlazom

Stroj sa štrcaljkama ili ostalim otvorima za povećanje brzine koji omogućuju da voda (također i s primjesama) izađe u obliku slobodnog mlaza. Ovi se strojevi općenito sastoje od pogona, tlačnog generatora, fleksibilnih cijevi, naprava za brizganje, sigurnosnih mehanizama te uređaja za kontrolu i mjerenje. Stroj može biti pokretan ili nepokretan:

—	pokretni strojevi s visokotlačnim vodenim mlazom su pokretni, lako prijenosni strojevi namijenjeni uporabi na različitim lokacijama te su stoga obično opremljeni vlastitim podvozjem ili se montiraju na vozila. Sve potrebne dovodne cijevi su fleksibilne i lako se odvajaju,

—	nepokretni strojevi s visokotlačnim vodenim mlazom namijenjeni su dugoročnoj uporabi na jednom mjestu, ali se uz pomoć prikladne opreme mogu premjestiti na drugu lokaciju. Obično su postavljeni na skelu ili okvir, a dovodna se cijev može odvojiti.

28. Hidraulični čekić

Oprema koja koristi hidraulični pogon nosećeg stroja za ubrzanje klipa (ponekad uz pomoć plina) koji potom udara o alat. Udarni val nastao kinetičkim djelovanjem putuje preko alata do materijala te izaziva lom materijala. Za pogon hidrauličnih čekića potrebno je stlačeno ulje. Cjelokupnim uređajem koji je sastoji od vozila i čekića upravlja jedan operator smješten u kabini vozila.

29. Hidraulični agregat

Strojevi s izmjeničnom opremom koji proizvode stlačene tekućine čiji je tlak viši od ulaznoga tlaka. Sastoji se od osnovnog pogonskog stroja, crpke, s ili bez spremnika i dodataka (npr. regulatori, ventil za smanjenje pritiska).

30. Rezač dilatacija

Pokretni stroj namijenjen rezanju betonskih, asfaltnih i sličnih cestovnih površina. Osnovni rezni alat je kružni disk velike brzine. Stroj se može pomicati unaprijed:

—

ručno,

—	ručno uz mehaničku pomoć,

—	na motorni pogon.

31. Kompaktor na odlagalištima otpada, utovarivač s lopatom

Samohodni kompaktor na kotačima koji s prednje strane ima utovarnu lopatu, a čelični kotači (valjci) prvenstveno su oblikovani za zbijanje, pomicanje, ravnanje i utovar zemlje, otpada ili sanitarnog (otpadnog) materijala.

32. Vrtna kosilica

Stroj za košnju trave ili stroj s priključcima za košnju trave iza kojega operator hoda ili ga vozi, čiji rezni uređaj funkcionira u ravnini koja je otprilike paralelna s tlom, a određuje visinu košnje u odnosu na tlo upotrebljavajući kotače, zračni jastuk ili kliznu osovinu itd. i kao izvor energije upotrebljava motor ili električni motor. Rezni uređaji su:

—	čvrsti elementi za rezanje, ili

—	nemetalne niti ili slobodno vrteći nemetalni noževi s kinetičkom energijom većom od 10J; kinetička se energija određuje prema EN 786:1997, Prilogu B.

Također, stroj za košnju trave ili stroj s priključcima za košnju trave iza kojega operator hoda ili ga vozi, čiji rezni uređaj rotira oko vodoravne osi i reže uz pomoć nepomične rezne šipke ili noža (cilindrična kosilica).

33. Šišač trave/šišač travnih rubova

Električni stroj iza kojega operator hoda ili ga drži u ruci, za rezanje trave s reznim dijelovima koji se sastoje od nemetalnih žica ili slobodno vrtećih nemetalnih noževa s kinetičkom energijom manjom od 10 J, namijenjen košnji trave ili sličnog mekog raslinja. Rezni se uređaj upotrebljava u ravnini koja je otprilike paralelna (šišač trave) ili okomita (šišač travnih rubova) s tlom. Kinetička se energija određuje prema EN 786:1997, Prilogu B.

34. Puhalo lišća

Motorni stroj koji brzim protokom zraka čisti livade, puteve, ceste, ulice itd. od lišća i ostalog materijala. Može biti prijenosan (ručni) ili neprijenosan, ali pokretan.

35. Sakupljač lišća

Motorni stroj za sakupljanje lišća i ostalih otpadaka usisavačem koji se sastoji od izvora snage koji proizvodi vakuum u unutrašnjosti stroja, otvora za usisavanje i spremnika prikupljenog materijala. Može biti prijenosan (ručni) ili neprijenosan, ali pokretan.

36. Viličar s motorom s unutarnjim izgaranjem i protuutezima

Viličar na kotačima s motorom s unutarnjim izgaranjem, protuutezima i opremom za dizanje (toranj, teleskopska ili artikulirana ruka). To su:

—	teški terenski viličari (viličari na kotačima s protuutezima prvenstveno namijenjeni radu na neuređenom, prirodnom i neprohodnom terenu npr. gradilišta),

—	ostali viličari s protuutezima, osim onih koji su posebno izgrađeni za rukovanje kontejnerima.

37. Utovarivač

Samohodni stroj na kotačima ili gusjenicama koji s prednje strane ima ugrađenu strukturu s utovarnom lopatom, koji tovari ili kopa kretanjem stroja unaprijed te podiže, prenosi i istovaruje materijal.

38. Pokretna dizalica

Dizalica s krakom na vlastiti pogon koja se pokreće, s ili bez tereta, bez potrebe za utvrđenom stazom i čija je stabilnost osigurana težinom. Kreće se na gumama, gusjenicama ili drugim sustavima pokretanja. U nepokretnom položaju može se poduprijeti osloncima ili drugim dodacima koji povećavaju njenu stabilnost. Nadgradnja pokretne dizalice može se okretati u punom krugu, djelomično ili je nepomična. Obično je opremljena s jednim ili više dizala i/ili hidrauličnim cilindrima za podizanje i spuštanje kraka i tereta. Krak pokretne dizalice može biti teleskopski, artikulirani, rešetkasti ili njihova kombinacija, a oblikovan je tako da se može brzo spustiti. Teretom obješenim na krak upravlja se pomoću sklopa s ugrađenom kukom ili ostalih dodataka za utovar i dizanje u posebne svrhe.

39. Pokretni kontejner za otpad

Posebno oblikovani kontejner s poklopcem i kotačima namijenjen privremenoj pohrani otpada.

40. Motokultivator

Stroj na vlastiti pogon kojim se upravlja pješice

—	s ili bez pomoćnih kotača, tako da radni elementi služe kao oruđe za kopanje i istodobno osiguravaju pokretanje (motokultivator), i

—	s pogonom na jednim ili više kotača koje izravno pokreće motor, opremljen alatom za kopanje (motokultivator na kotačima).

41. Finišer za ceste

Pokretni stroj koji se upotrebljava pri izgradnji cesta za izvedbu površinskih slojeva od građevinskog materijala kao što je bitumenska mješavina, beton i šljunak. Finišeri mogu imati ravnalicu za zbijanje.

42. Oprema za pilotiranje

Oprema za postavljanje i izvlačenje pilota, npr. udarni čekići, ekstraktori, vibratori ili statički uređaji za guranje ili izvlačenje pilota, koja je dio skupine strojeva i komponenata za zabijanje ili izvlačenje pilota koja također uključuje:

—	opremu za izvedbu pilota koja se sastoji od nosećeg stroja (na gusjenicama, kotačima ili tračnicama, plovni priključak na vodilicu, sustav vodilica),

—	dodatke. npr. kape za pilote, naglavke, ploče, nastavke, spone, uređaje za rukovanje pilotima, vodilice, akustičku zaštitu i uređaje za apsorpciju udarca i vibracija, agregate za struju/generatore i uređaje ili platforme za podizanje osoba.

43. Stroj za polaganje cijevi

Samohodni stroj na gusjenicama ili kotačima posebno oblikovan za rukovanje i polaganje cijevi te prijenos cjevovodne opreme. Osnovni stroj, koji je projektiran na osnovi traktora, ima posebno oblikovane komponente kao što su podvozje, glavni okvir, protuutezi, krak i mehanizam za utovar i dizanje te bočni krak koji se okomito vrti.

44. Stroj za izradu skijaških staza

Samohodni stroj na gusjenicama koji se upotrebljava za vuču ili guranje na snijegu ili ledu uz pomoć ugrađene opreme.

45. Agregat za struju

Svaki uređaj na motor s unutarnjim izgaranjem koji pokreće rotirajući električni generator koji osigurava trajnu opskrbu električnom energijom.

46. Stroj za metenje

Stroj za metenje i sakupljanje pometenog smeća, s opremom koja mete otpatke prema otvoru za usisavanje i koja potom pneumatski brzim strujanjem zraka ili mehaničkim sustavom kupljenja prenosi otpatke do zbirnog lijevka. Uređaji za metenje i sakupljanje mogu se nalaziti na posebnom kamionskom podvozju ili biti ugrađeni na vlastito podvozje. Oprema može biti pričvršćena ili rastavljiva kao u slučaju zamjenjive karoserije.

47. Vozila za prikupljanje otpada

Vozilo za prikupljanje i prijevoz domaćeg i rasutog otpada koji se utovaruje kontejnerima ili ručno. Vozilo može imati mehanizam za zbijanje, a sastoji se od podvozja s kabinom na koje se montira karoserija. Može imati uređaj za podizanje kontejnera.

48. Glodalica asfalta i betona

Pokretni stroj za uklanjanje materijala sa zastora cestovnih prometnica upotrebljavajući motorni cilindar, na čijoj su površini ugrađeni alati za struganje; tijekom struganja valjci rotiraju i stružu zastor.

49. Strugač

Motorni stroj za kojim operator hoda ili ga vozi, koji određuje dubinu brazde prema tlu, a opremljen je posebnim uređajima za razrezivanje ili struganje površine livada u vrtovima, parkovima i sličnim površinama.

50. Drobilica čekićarka/rezač

Motorni stroj za uporabu u stanju mirovanja s jednim ili više uređaja za rezanje rasutog organičkog materijala na manje dijelove. Obično se sastoji od dovodnog otvora kroz koji se umeće materijal (koji može pridržavati određena naprava), uređaja za drobljenje materijala (rezanjem, sjeckanjem, drobljenjem ili na drugi način) i cijevi kroz koju se materijal izbacuje. Može imati i uređaj za prikupljanje.

51. Stroj za čišćenje snijega s rotirajućim alatom

Stroj kojim se s prometnica uz pomoć rotirajućeg alata uklanja snijeg, koji se zatim ubrzava i izbacuje puhalom.

52. Stroj za usisavanje

Vozilo s uređajem koje uz pomoć vakuuma sakuplja vodu, blato, mulj i otpadni materijal iz kanalizacija ili sličnih instalacija. Uređaj može biti postavljen na posebno kamionsko podvozje ili ugrađen na vlastito podvozje. Oprema može biti pričvršćena ili rastavljiva kao u slučaju zamjenjive karoserije.

53. Toranjska dizalica

Dizalica s okretnim krakom na vrhu tornja koji se u radnom položaju nalazi gotovo okomito u odnosu na tlo. Ovaj motorni stroj ima opremu za dizanje i spuštanje obješenog tereta te premještanje spomenutog tereta promjenom dosega, rotiranjem ili pokretanjem cjelokupnog stroja. Određeni strojevi izvode samo neka, ali ne nužno sva ova kretanja. Stroj se može postaviti na fiksni položaj ili opremiti sredstvima za premještanje ili penjanje.

54. Rovokopač

Samohodni stroj na gusjenicama ili kotačima kojim upravlja vozač ili radnik koji ga slijedi pješice. S prednje ili stražnje strane ima bagerski spoj i priključak, prvenstveno namijenjen neprekidnom iskopu rovova uz pomoć istovremenog pokretanja stroja.

55. Auto miješalica

Vozilo opremljeno bubnjem za prijevoz svježeg betona između tvornica betona i gradilišta; bubanj se može okretati dok je vozilo u pokretu ili u stanju mirovanja. Na gradilištu se bubanj prazni okretanjem. Bubanj se okreće pomoću pogonskog motora vozila ili dodatnog motora.

56. Pumpa za vodu

Stroj koji se sastoji od crpke za vodu i pogonskog sustava. Pumpa za vodu je stroj kojim se povećava energetska razina vode.

57. Agregat za varenje

Svaki rotirajući uređaj koji proizvodi struju za varenje.

PRILOG II.

EZ IZJAVA O SUKLADNOSTI

EZ izjava o sukladnosti sadrži sljedeće pojedinosti:

—	naziv i adresu proizvođača ili njegovog ovlaštenog zastupnika s poslovnim nastanom u Zajednici,

—	naziv i adresu osobe koja vodi tehničku dokumentaciju,

—	opis opreme,

—	postupak utvrđivanja sukladnosti i prema potrebi naziv i adresu prijavljenog tijela koje je provelo spomenuti postupak,

—	izmjerenu razinu zvučne snage na uzorku opreme za ovaj tip,

—	jamčenu razinu zvučne snage za ovu opremu,

—	uputu na ovu Direktivu,

—	izjavu o sukladnosti opreme sa zahtjevima ove Direktive,

—	prema potrebi izjavu o sukladnosti i upute na ostale primijenjene direktive Zajednice,

—	mjesto i datum izjave,

—	pojedinosti o potpisniku ovlaštenom za potpisivanje zakonski obvezujuće izjave za proizvođača ili njegovog ovlaštenog zastupnika s poslovnim nastanom u Zajednici.

PRILOG III.

METODA MJERENJA BUKE KOJA SE PRENOSI ZRAKOM I KOJU PROIZVODI OPREMA ZA UPORABU NA OTVORENOM

Područje primjene

Ovaj Prilog utvrđuje metode mjerenja buke koja se prenosi zrakom, a primjenjuju se za određivanje razina zvučne snage opreme obuhvaćene ovom Direktivom radi provedbe postupka utvrđivanja sukladnosti iz ove Direktive.

Za svaku vrstu opreme iz ovog Priloga dijela A članka 2. stavka 1. utvrđuje:

—	osnovne norme za emisiju buke,

—	opće dopune ovim osnovnim normama za emisiju buke,

radi mjerenja razine zvučnog pritiska na mjernoj površini koja obavija izvor te radi izračuna razine zvučne snage izvora.

Za svaku vrstu opreme iz ovog Priloga dijela A članka 2. stavka 1. utvrđuje:

—

preporučenu osnovnu normu za emisiju buke koja uključuje:

—	uputu na osnovnu normu za emisiju buke odabranu iz Dijela A,

—	područje testiranja,

—	vrijednost konstante K2A,

—	oblik mjerne površine,

—	broj i položaj mikrofona koji će se upotrebljavati,

—

radne uvjete koji uključuju:

—	uputu na normu, ako postoji,

—	zahtjeve koji se odnose na postavljanje opreme,

—	metodu izračuna razina zvučne snage ako se provodi nekoliko testiranja u različitim radnim uvjetima,

—	ostale podatke.

Općenito, za testiranje posebnih vrsta opreme proizvođač ili njegov ovlašteni zastupnik s poslovnim nastanom u Zajednici mogu odabrati jednu od osnovnih normi za emisiju buke iz dijela A i primijeniti radne uvjete iz dijela B za ovu posebnu vrstu opreme. Međutim, u slučaju spora primjenjuje se preporučena osnovna norma za emisiju buke i radni uvjeti iz dijela B.

DIO A

OSNOVNA NORMA ZA EMISIJU BUKE

Za određivanje razine zvučne snage opreme za uporabu na otvorenom, prema definiciji iz članka 2. stavka 1., primjenjuju se osnovne norme za emisiju buke

EN ISO 3744:1995

EN ISO 3746: 1995

koje podliježu sljedećim općim dopunama:

1. Mjerna nesigurnost

Mjerne nesigurnosti ne uzimaju se u obzir u okviru postupaka utvrđivanja sukladnosti u fazi projektiranja.

2. Rad izvora tijekom testiranja

2.1. Brzina ventilatora

Ako je motor opreme ili hidraulični sustav opremljen jednim ili više ventilatora, oni moraju biti uključeni tijekom testiranja. U skladu s jednim od sljedećih uvjeta proizvođač opreme navodi i određuje brzinu ventilatora koja se mora navesti i u izvješću o testiranju budući da se ista brzina upotrebljava kod daljnjih mjerenja.

(a)	Pogon ventilatora izravno povezan s motorom Ako je pogon ventilatora izravno povezan s motorom i/ili hidrauličnom opremom (npr. trakom), mora raditi tijekom testiranja.

(b)

Pogon ventilatora s nekoliko različitih brzina

Ako ventilator ima nekoliko različitih brzina, testiranje se provodi ili:

—	uz njegovu maksimalnu radnu brzinu, ili

—

kod prvog testiranja s ventilatorom u nultoj brzini, kod drugog testiranja s ventilatorom u najvećoj brzini. Konačna razina zvučnog pritiska LpA izračunava se kombinacijom rezultata obaju testova uz primjenu sljedeće jednadžbe:

Formula

gdje je:

L pA,0 % razina zvučnog pritiska utvrđena uz nultu brzinu ventilatora;

L pA,100 % razina zvučnog pritiska utvrđena uz maksimalnu brzinu ventilatora.

(c)	Pogon ventilatora sa stalnim mijenjanjem brzine Ako ventilator neprestano mijenja brzinu, testiranje se provodi ili sukladno podstavku 2.1. točki (b) ili uz brzinu ventilatora koju je proizvođač odredio na najmanje 70 % od maksimalne brzine.

2.2. Testiranje motorne opreme bez opterećenja

Za ova se mjerenja motor i hidraulični sustav trebaju ugrijati u skladu s uputama uz ispunjavanje sigurnosnih zahtjeva.

Testiranje se provodi na stroju u mirovanju bez uključivanja radne opreme ili mehanizama pokretanja. U svrhu testiranja motor je u praznom hodu u brzini koja nije manja od nominalne koja odgovara neto snazi (1).

Ako se motor opskrbljuje na agregat ili iz javne električne mreže, frekvencija opskrbnog toka koji je za taj motor odredio proizvođač stalna je u iznosu od ± 1 Hz za stroj s indukcijskim motorom, dok se napon održava na ± 1 % nominalnog napona za stroj s komutatorskim motorom. Napon se mjeri u visini utičnice ako se kabel ili žica ne mogu odvojiti ili na strojnom priključku ako je kabel odvojiv. Oblik vala struje iz agregata sličan je obliku strujnog vala iz javne mreže.

Ako se stroj opskrbljuje na bateriju, baterija treba biti potpuno napunjena.

Proizvođač opreme određuje korištenu brzinu i odgovarajuću neto snagu te se one navode u izvješću o testiranju.

Ako oprema ima više motora, oni moraju simultano raditi tijekom testiranja. Ako to nije moguće, ispituju se sve moguće kombinacije motora.

2.3. Testiranje motorne opreme s opterećenjem

Za ova se mjerenja motor (pogonski uređaj) i hidraulični sustav opreme trebaju ugrijati u skladu s uputama uz ispunjavanje sigurnosnih zahtjeva. Tijekom testiranja ne smiju se upotrebljavati uređaji za signaliranje kao što je truba ili signal za kretanje unatrag.

Brzina opreme tijekom testiranja bilježi se i navodi u izvješću.

Ako oprema ima više motora i/ili agregata, oni moraju simultano raditi tijekom testiranja.Ako to nije moguće, ispituju se sve moguće kombinacije motora i/ili agregata.

Za svaku vrstu opreme koja se testira s opterećenjem utvrđuju se posebni radni uvjeti koji u načelu izazivaju učinke i pritiske slične onima koji se susreću u stvarnim radnim uvjetima.

2.4. Testiranje opreme na ručno upravljanje

Za svaku vrstu opreme na ručno upravljanje utvrđuju se konvencionalni radni uvjeti koji izazivaju učinke i pritiske slične onima koji se susreću u stvarnim radnim uvjetima.

3. Izračun razine površinskog zvučnog pritiska

Razina površinskog zvučnog pritiska određuje se najmanje tri puta. Ako se najmanje dvije određene vrijednosti ne razlikuju više od 1 dB, nisu potrebna daljnja mjerenja; u drugom slučaju mjerenja se nastavljaju sve dok se ne postignu dvije vrijednosti koje se razlikuju manje od 1 dB. A-ponderirana razina površinskog zvučnog pritiska koja se primjenjuje za izračun razine zvučne snage aritmetička je sredina dviju najviših vrijednosti koje se razlikuju manje od 1 dB.

4. Informacije koje se dostavljaju u izvješću

A-ponderirana razina zvučne snage izvora na testiranju zaokružuje se na najbliži cijeli broj (za manje od 0,5 zaokružite na manji broj, a za više ili jednako 0,5 zaokružite na veći broj).

Izvješće sadrži tehničke podatke kojima se identificira izvor na testiranju, oznaku testiranja buke i podatke o akustičnosti.

5. Dodatni položaji mikrofona na hemisfernoj mjernoj površini (EN ISO 3744:1995)

U prilogu točaka 7.2.1. i 7.2.2. iz EN ISO 3744:1995 na hemisfernoj mjernoj površini može se upotrebljavati set od 12 mikrofona. Smještaj 12 mikrofona raspoređenih na hemisfernoj površini polumjera r naveden je u obliku kartezijevih koordinata u tablici u nastavku. Polumjer polukugle r jednak je ili veći od dvostruke najveće dimenzije referentnog paralelopipeda. Referentni se paralelopiped definira kao najmanji mogući pravokutni paralelopiped koji okružuje opremu (bez priključaka) i završava na reflektirajućoj površini. Polumjer polukugle zaokružuje se na najbližu sljedeću veću vrijednost: 4, 10, 16 m.

Broj (12) mikrofona može se smanjiti na šest, ali u svakome se slučaju moraju upotrijebiti položaji mikrofona 2, 4, 6, 8,10 i 12 sukladno zahtjevima iz točke 7.4.2. iz EN ISO 3744:1995.

Općenito se mora upotrijebiti raspored sa šest mikrofona na hemisfernoj mjernoj površini. Ako su u oznaci testiranja buke u ovoj Direktivi utvrđene druge pojedinosti za posebnu opremu, primjenjuju se spomenute pojedinosti.

TABLICA

Koordinate položaja 12 mikrofona

Broj mikrofona	x/r	y/r	z
1	1	0	1,5 m
2	0,7	0,7	1,5 m
3	0	1	1,5 m
4	–0,7	0,7	1,5 m
5	–1	0	1,5 m
6	–0,7	–0,7	1,5 m
7	0	–1	1,5 m
8	0,7	–0,7	1,5 m
9	0,65	0,27	0,71r
10	–0,27	0,65	0,71r
11	–0,65	–0,27	0,71r
12	0,27	–0,65	0,71r

6. Ispravak buke okoliša K2A

Oprema se mjeri na reflektirajućoj površini od betona ili neporoznog asfalta i tada se ispravak buke okoliša K2A određuje kao K2A = 0. Ako su u oznaci testiranja buke u ovoj Direktivi utvrđene druge pojedinosti za posebnu opremu, primjenjuju se spomenute pojedinosti.

Prikaz

Dodatni raspored mikrofona na polukugli (položaji 12 mikrofona)

(1) Neto snaga označava snagu u „EC kW” postignutu na ispitnoj klupi na kraju vratila ili njegovog ekvivalenta, koja je izmjerena u skladu s metodom EZ-a za mjerenje snage motora s unutarnjim izgaranjem za cestovna vozila, izuzimajući snagu ventilatora za hlađenje motora.

DIO B

OZNAKE TESTIRANJA BUKE ZA POSEBNU OPREMU

0. OPREMA TESTIRANA BEZ OPTEREĆENJA

Osnovna norma za emisiju buke

EN ISO 3744:1995

Područje testiranja

Reflektirajuća površina od betona ili neporoznog asfalta

Ispravak buke okoliša K2A

K2A = 0

Mjerna površina/broj postavljenih mikrofona/mjerna udaljenost

i.	Ako najveća dimenzija referentnog paralelopipeda ne prelazi 8 m: polukugla/šest postavljenih mikrofona sukladno dijelu A točki 5./sukladno dijelu A točki 5.;

ii.	ako najveća dimenzija referentnog paralelopipeda prelazi 8 m: paralelopiped prema ISO 3744:1995 s mjernom udaljenosti d = 1 m.

Radni uvjeti tijekom testiranja

Testiranje bez opterećenja

Testiranja buke provode se sukladno dijelu A točki 2.2.

Razdoblje promatranja/određivanje konačne razine zvučne snage ako se primjenjuje više radnih uvjeta

Razdoblje promatranja traje najmanje 15 sekundi.

1. PODIZNE RADNE PLATFORME S MOTOROM S UNUTARNJIM IZGARANJEM

Vidjeti br. 0

2. KOSILICE ŠIBLJA

Osnovna norma za emisiju buke

EN ISO 3744:1995

Područje testiranja

ISO 10884:1995

Mjerna površina/broj postavljenih mikrofona/mjerna udaljenost

ISO 10884:1995

Radni uvjeti tijekom testiranja

Testiranje pod opterećenjem

ISO 10884:1995, točka 5.3.

Razdoblje(-a) promatranja

ISO 10884:1995

3. GRAĐEVINSKA DIZALA ZA PRIJEVOZ ROBE

Vidjeti br. 0.

Geometrijsko središte motora smješteno je iznad središta polukugle; dizalo se kreće bez opterećenja i prema potrebi napušta polukuglu u smjeru točke 1.

4. TRAČNE PILE ZA GRADILIŠTA

Osnovna norma za emisiju buke

EN ISO 3744:1995

Mjerna površina/broj postavljenih mikrofona/mjerna udaljenost

ISO 7960:1995, Prilog J, d = 1 m

Radni uvjeti tijekom testiranja

Testiranje pod opterećenjem

ISO 7960:1995, Prilog J (jedino točka J.2 podtočka (b))

Razdoblje promatranja

ISO 7960:1995, Prilog J

5. KRUŽNE PILE ZA GRADILIŠTA

Osnovna norma za emisiju buke

EN ISO 3744:1995

Mjerna površina/broj postavljenih mikrofona/mjerna udaljenost

ISO 7960:1995, Prilog A, mjerna udaljenost d = 1 m

Radni uvjeti tijekom testiranja

Testiranje pod opterećenjem

ISO 7960:1995, Prilog A (jedino točka A.2 podtočka (b))

Razdoblje promatranja

ISO 7960:1995, Prilog A

6. LANČANE PILE, PRIJENOSNE

Osnovna norma za emisiju buke

EN ISO 3744:1995

Područje testiranja

ISO 9207:1995

Mjerna površina/broj postavljenih mikrofona/mjerna udaljenost

ISO 9207:1995

Radni uvjeti tijekom testiranja

Testiranje pod opterećenjem/bez opterećenja

Puno opterećenje pri sječi drva/motor s maksimalnim okretajima bez opterećenja:

(a)	motor s unutarnjim izgaranjem: ISO 9207:1995, točke 6.3. i 6.4.;

(b)	električni motor: testiranje u skladu s ISO 9207:1995, točkom 6.3. i testiranje s motorom uz maksimalne okretaje bez opterećenja.

Razdoblje promatranja/određivanje konačne razine zvučne snage ako se primjenjuje više radnih uvjeta

ISO 9207:1995, točke 6.3. i 6.4.

Konačna razina zvučne snage L WA izračunava se jednadžbom:

Formula

gdje su L W1 i L W2 prosječne razine zvučne snage za dva različita načina rada iz gornjega teksta.

7. KOMBINIRANA VOZILA ZA VISOKOTLAČNO ISPIRANJE I USISAVANJE

Ako oba uređaja mogu istovremeni raditi, to se odvija u skladu s br. 26 i 52. Ako to nije moguće, mjerenja se obavljaju zasebno i navode se više vrijednosti.

8. KOMPAKTOR

i. NEVIBRACIJSKI VALJCI

Vidjeti br. 0.

ii. VIBRACIJSKI VALJCI S VOZAČEM

Osnovna norma za emisiju buke

EN ISO 3744:1995

Radni uvjeti tijekom testiranja

Postavljanje opreme

Vibracijski se valjak postavlja na jedan ili više prikladnih elastičnih materijala kao što su zračni jastuci. Ovi zračni jastuci napravljeni su od savitljivog materijala (elastomer ili slično) i napuhavaju se do pritiska kojim se stroj podiže za najmanje 5 cm; treba izbjeći učinke rezonancije. Dimenzije jastuka trebaju osigurati stabilnost stroja tijekom testiranja.

Testiranje pod opterećenjem

Stroj se testira u položaju mirovanja s motorom u nominalnoj brzini (koju je odredio proizvođač) i isključenim mehanizmima pokretanja. Uređaj za zbijanje radi koristeći najveću snagu zbijanja koja odgovara kombinaciji najveće frekvencije i najveće moguće amplitude te frekvencije prema izjavi proizvođača.

Razdoblje promatranja

Razdoblje promatranja traje najmanje 15 sekundi.

iii. VIBROPLOČE, VIBRACIJSKI NABIJAČI, EKSPLOZIVNI NABIJAČI I VIBRACIJSKI VALJCI ZA KOJIMA HODA OPERATOR

Osnovna norma za emisiju buke

EN ISO 3744:1995

Područje testiranja

EN 500-4 rev. 1:1998, Prilog C

Radni uvjeti tijekom testiranja

Testiranje pod opterećenjem

EN 500-4 rev. 1:1998, Prilog C

Razdoblje promatranja

EN 500-4 rev. 1:1998, Prilog C

9. KOMPRESORI

Osnovna norma za emisiju buke

EN ISO 3744:1995

Mjerna površina/broj postavljenih mikrofona/mjerna udaljenost

polukugla/šest postavljenih mikrofona sukladno dijelu A točki 5./sukladno dijelu A točki 5.

ili

paralelopiped prema ISO 3744:1995 s mjernom udaljenosti d = 1 m

Radni uvjeti tijekom testiranja

Postavljanje opreme

Kompresori se postavljaju na reflektirajuću površinu; kompresori na kliznim osovinama postavljaju se na potporanj visine 0,40 m, osim ako proizvođač nije propisao drukčije uvjete instalacije.

Testiranje pod opterećenjem

Probni kompresor treba zagrijati i raditi u stalnim uvjetima kao u neprekidnom pogonu. Održavanje i podmazivanje izvode se prema uputama proizvođača.

Razina zvučne snage utvrđuje se pod punim opterećenjem ili u radnim uvjetima koji se mogu reproducirati i predstavljaju najbučnije djelovanje iz tipične uporabe stroja na testiranju, koja god je bučnija.

Ako je struktura cjelokupnog uređaja takva da su određene komponente, npr. unutarnji rashladni uređaji, ugrađeni daleko od kompresora, tijekom testiranja treba nastojati odijeliti buku iz takvih dijelova. Odvajanje različitih izvora buke može zahtijevati posebnu opremu za ublažavanje buke iz takvih izvora tijekom mjerenja. Obilježja buke i opis radnih uvjeta za ove dijelove navode se zasebno u izvješću o testiranju.

Tijekom testiranja ispušni plin kompresora cijevima se odvodi izvan područja testiranja. Treba voditi brigu o tome da buka uzrokovana ispuštanjem plinova bude najmanje 10 dB niža od buke koju treba izmjeriti na svim mjernim postajama (npr. ugradnjom prigušivača).

Treba paziti da ispuštanje zraka ne proizvede dodatnu buku zbog turbulencije kod ispušnog ventila kompresora.

Razdoblje promatranja

Razdoblje promatranja traje najmanje 15 sekundi.

10. HIDRAULIČNI I PNEUMATSKI RAZBIJAČI BETONA, RUČNI

Osnovna norma za emisiju buke

EN ISO 3744:1995

Mjerna površina/broj postavljenih mikrofona/mjerna udaljenost

polukugla/šest postavljenih mikrofona sukladno točki 5. Dijela A i tablici u nastavku/sukladno masi opreme kako je navedeno u sljedećoj tablici:

Masa opreme m u kg	Polumjer polukugle	z za položaje mikrofona 2, 4, 6 i 8
m < 10	2 m	0,75 m
m ≥ 10	4 m	1,50 m

Radni uvjeti tijekom testiranja

Postavljanje opreme

Svi se uređaji testiraju u uspravnom položaju.

Ako uređaj na testiranju ispušta zrak, njegova osovina treba biti jednako udaljena od dva položaja mikrofona. Buka zbog opskrbe energijom ne smije utjecati na mjerenje emisije buke uređaja koji se testira.

Potporanj uređaja

Tijekom testiranja uređaj je pričvršćen na alat koji je ugrađen u kockasti betonski blok položen u iskopanu betoniranu rupu. Između uređaja i potpornog alata može se tijekom testiranja umetnuti čelični element koji tvori stabilnu strukturu u sredini. Prikaz 10.1. uključuje sve ove zahtjeve.

Obilježja bloka

Blok ima oblik kocke čiji je rub duljine 0,60 m ± 2 mm i što je moguće pravilnijeg oblika; izrađen je od armiranog i temeljito vibriranog betona u slojevima do 0,20 m kako bi se izbjegla pretjerana sedimentacija.

Kakvoća betona

Kakvoća betona odgovara razredu C 50/60 iz norme ENV 206.

Kocka je pojačana čeličnim šipkama promjera 8 mm bez spona tako da je svaka šipka neovisna; projektna shema je ilustrirana u Prikazu 10.2.

Potporni alat

Alat je ugrađen u blok i sastoji se od nabijača s promjerom između 178 i 220 mm i stezne glave koja je identična onoj koja se normalno upotrebljava s uređajem koji se ispituje, zadovoljava normu ISO 1180:1983 i dovoljno je duga da osigura provedbu praktičnih testova.

Dvije se komponente trebaju integrirati prikladnim tretmanom. Alat se ugrađuje u blok tako da je dno nabijača udaljeno 0,30 m od gornje strane bloka (vidjeti Prikaz 10.2).

Blok zadržava sva mehanička obilježja, a posebno u točki u kojoj se susreću potporni alat i beton. Prije i nakon svakog testiranja treba provjeriti je li alat koji je ugrađen u betonski blok čvrsto spojen s njim.

Postavljanje kocke

Kocka se polaže u rupu koja je betonirana sa svih strana i pokrivena zaštitnom kamenom pločom od najmanje 100 kg/m2 kako je navedeno u Prikazu 10.3., tako da se gornja strana zaštitne kamene ploče nalazi u ravnini tla. Radi izbjegavanja parazitske buke blok se izolira od dna i strana rupe elastičnim blokovima čija granična frekvencija ne smije biti veća od polovice brzine udaranja testiranog uređaja, a izražava se kao broj udaraca u sekundi.

Otvor na zaštitnoj kamenoj ploči kroz koji prolazi stezna glava najmanji je mogući i zatvoren je elastičnim, zvučno izoliranim spojem.

Testiranje pod opterećenjem

Tijekom testiranja uređaj treba biti spojen s potpornim alatom.

Tijekom testiranja uređaj radi u stabilnim uvjetima uz istu akustičku stabilnost kao i pri uobičajenom radu.

Tijekom testiranja uređaj radi maksimalnom snagom koja je navedena u uputama dostavljenima kupcu.

Razdoblje promatranja

Razdoblje promatranja traje najmanje 15 sekundi.

Prikaz 10.1.

Shematski dijagram umetnutog elementa

Prikaz 10.2.

Testni blok

Prikaz 10.3.

Probni uređaj

Vrijednost A mora omogućiti da se zaštitna kamena ploča koja je položena na elastični spoj J nalazi u ravnini tla.

11. MIJEŠALICE ZA BETON ILI ŽBUKU

Osnovna norma za emisiju buke

EN ISO 3744:1995

Radni uvjeti tijekom testiranja

Testiranje pod opterećenjem

Miješalica (bubanj) je napunjena do nominalnog kapaciteta, pijeskom granulacije 0 - 3 mm, vlažnost iznosi 4 - 10 %.

Miješalica radi najmanje nominalnom brzinom.

Razdoblje promatranja

Razdoblje promatranja traje najmanje 15 sekundi.

12. GRAĐEVINSKO VITLO

Vidjeti br. 0.

Geometrijsko središte motora smješteno je iznad središta polukugle; vitlo treba biti priključeno, ali bez opterećenja.

13. STROJEVI ZA PRIJENOS I BRIZGANJE BETONA I ŽBUKE

Osnovna norma za emisiju buke

EN ISO 3744:1995

Radni uvjeti tijekom testiranja

Ako stroj ima krak, krak je u uspravnom položaju, a cijev vodi natrag do lijevka za punjenje. U drugome slučaju stroj ima vodoravnu cijev dugačku najmanje 30 m koja vodi nazad do lijevka za punjenje.

Testiranje pod opterećenjem

Za strojeve koji prenose i brizgaju beton:

Prijenosni sustav i cijev napunjeni su sredstvom sličnim betonu, a cement je zamijenjen nekom mješavinom, npr. najfinijim pepelom. Stroj radi maksimalnom snagom, a jedan radni ciklus ne smije trajati više od 5 sekundi (u slučaju duljeg ciklusa u „beton” treba dodati vodu kako bi se postigla ova vrijednost).

ii.

Za strojeve koji prenose i brizgaju žbuku:

Prijenosni sustav i cijev napunjeni su sredstvom sličnim završnoj žbuci, a cement je zamijenjen nekom mješavinom, npr. metilnom celulozom. Stroj radi maksimalnom snagom, a jedan radni ciklus ne smije trajati više od 5 sekundi (u slučaju duljeg ciklusa u „žbuku” treba dodati vodu kako bi se postigla ova vrijednost).

Razdoblje promatranja

Razdoblje promatranja traje najmanje 15 sekundi.

14. TRANSPORTNE TRAKE

Vidjeti br. 0.

Geometrijsko središte motora smješteno je iznad središta polukugle; traka se pomiče bez opterećenja i prema potrebi napušta polukuglu u smjeru točke 1.

15. RASHLADNI UREĐAJI VOZILA

Osnovna norma za emisiju buke

EN ISO 3744:1995

Radni uvjeti tijekom testiranja

Testiranje pod opterećenjem

Rashladni se uređaj postavlja u stvarni ili simulirani teretni prostor i testira se u stanju mirovanja, gdje visina rashladnog uređaja treba predstavljati uvjete namjeravane instalacije u skladu s uputama dostavljenima kupcu. Izvor energije rashladnog uređaja radi tako da uzrokuje najveću brzinu rashladnog kompresora i ventilatora koja je navedena u uputama. Ako je predviđeno da se rashladna oprema pokreće pogonskim motorom vozila, testiranje se provodi bez uporabe motora, a rashladni se uređaj priključuje na prikladni izvor električne energije. Tijekom testiranja uklanjaju se odvojive vučne jedinice.

Rashladna oprema postavljena u rashladne jedinice teretnog prostora, koja ima različite izvore energije, testira se zasebno za svaki izvor energije. Izvještaj o testiranju treba u najmanjoj mjeri navesti način rada koji dovodi do maksimalne emisije buke.

Razdoblje promatranja

Razdoblje promatranja traje najmanje 15 sekundi.

16. BULDOŽERI

Osnovna norma za emisiju buke

EN ISO 3744:1995

Područje testiranja

ISO 6395:1988

Mjerna površina/broj postavljenih mikrofona/mjerna udaljenost

ISO 6395:1988

Radni uvjeti tijekom testiranja

Postavljanje opreme

Buldožeri gusjeničari testiraju se na mjestu testiranja koje odgovara točki 6.3.3., ISO 6395:1988

Testiranje pod opterećenjem

ISO 6395:1988, Prilog B

Razdoblje promatranja i razmatranje različitih radnih uvjeta (ako postoji)

ISO 6395:1988, Prilog B

17. BUŠILICE

Osnovna norma za emisiju buke

EN ISO 3744:1995

Radni uvjeti tijekom testiranja

Testiranje pod opterećenjem

EN 791:1995, Prilog A

Razdoblje promatranja

Razdoblje promatranja traje najmanje 15 sekundi.

18. DAMPERI

Osnovna norma za emisiju buke

EN ISO 3744:1995

Područje testiranja

ISO 6395:1988

Mjerna površina/broj postavljenih mikrofona/mjerna udaljenost

ISO 6395:1988

Radni uvjeti tijekom testiranja

Testiranje pod opterećenjem

Istovjetno ISO 6395:1988, Prilogu C, uz sljedeću izmjenu i dopunu:

C 4.3. drugi stavak se zamjenjuje sljedećim:

„Motor radi najvećom brzinom (visoki prazni hod). Mjenjač treba biti u neutralnom položaju. Lopata se okreće (istovar) do otprilike 75 % maksimalnog okretaja i vraća u položaj za kretanje tri puta. Ova sekvenca pokreta smatra se jednim ciklusom hidrauličnog načina u mirovanju.

Ako se za okretaj lopate ne upotrebljava motorni pogon, motor radi praznim hodom, a mjenjač je u neutralnom položaju. Mjerenje se provodi bez okretanja lopate, a razdoblje promatranja traje 15 sekundi.”

Razdoblje promatranja/određivanje konačne razine zvučne snage ako se primjenjuje više radnih uvjeta

ISO 6395:1988, Prilog C.

19. OPREMA ZA UTOVAR I ISTOVAR AUTOSILOSA ILI AUTOCISTERNI

Osnovna norma za emisiju buke

EN ISO 3744:1995

Radni uvjeti tijekom testiranja

Testiranje pod opterećenjem

Oprema se testira dok je kamion u mirovanju. Pogonski motor opreme radi brzinom koja proizvodi maksimalnu snagu koja je specificirana u uputama kupcu.

Razdoblje promatranja

Razdoblje promatranja traje najmanje 15 sekundi.

20. BAGERI

Osnovna norma za emisiju buke

EN ISO 3744:1995

Područje testiranja

ISO 6395:1988

Mjerna površina/broj postavljenih mikrofona/mjerna udaljenost

ISO 6395:1988

Radni uvjeti tijekom testiranja

Testiranje pod opterećenjem

ISO 6395:1988, Prilog A

Razdoblje promatranja/određivanje konačne razine zvučne snage ako se primjenjuje više radnih uvjeta

ISO 6395:1988, Prilog A.

21. BAGERI-UTOVARIVAČI

Osnovna norma za emisiju buke

EN ISO 3744:1995

Područje testiranja

ISO 6395:1988

Mjerna površina/broj postavljenih mikrofona/mjerna udaljenost

ISO 6395:1988

Radni uvjeti tijekom testiranja

Testiranje pod opterećenjem

ISO 6395:1988, Prilog D

Razdoblje promatranja/određivanje konačne razine zvučne snage ako se primjenjuje više radnih uvjeta

ISO 6395:1988, Prilog D

22. KONTEJNERI ZA STAKLO

Osnovna norma za emisiju buke

EN ISO 3744:1995

U smislu ove oznake testiranja buke, za mjerenje razine zvučnog pritiska na položajima mikrofona primjenjuje se razina zvučnog pritiska za pojedinačni događaj Lpls, definirana u EN ISO 3744:1995, točki 3.2.2.

Ispravak buke okoliša K2A

Mjerenje na otvorenom

K2A = 0

Mjerenje u zatvorenom prostoru

Vrijednost konstante K2A, određena u skladu s Dodatkom A EN ISO 3744:1995, iznosi ≤ 2,0 dB i u tom se slučaju K2A zanemaruje.

Radni uvjeti tijekom testiranja

Mjerenje buke provodi se tijekom cijelog ciklusa koji počinje praznim kontejnerom i završava kada je u kontejner ubačeno 120 boca.

Staklene se boce definiraju kako slijedi:

—	kapacitet: 75 cl,

—	masa: 370 ± 30 g.

Izvođač testiranja prima svaku bocu za vrat i okreće dno prema otvoru kroz koji lagano ugurava bocu u smjeru središta kontejnera, izbjegavajući po mogućnosti da boca udari o stijenke kontejnera. Za ubacivanje boca upotrebljava se samo jedan otvor, a on je smješten najbliže položaju mikrofona 12.

Razdoblje promatranja/određivanje konačne razine zvučne snage ako se primjenjuje više radnih uvjeta

A-ponderirana razina zvučnog pritiska za pojedinačni događaj po mogućnosti se mjeri istodobno na šest položaja mikrofona prilikom svakog ubačaja boce u kontejner.

A-ponderirana razina zvučnog pritiska za pojedinačni događaj, prosječna za mjernu površinu izračunava se sukladno EN ISO 3744:1995, točki 8.1.

A-ponderirana razina zvučnog pritiska za pojedinačni događaj, prosječna za svih 120 ubačaja boca izračunava se kao logaritamska sredina A-ponderiranih razina zvučnog pritiska za pojedinačni događaj, prosječnih za mjernu površinu.

23. GREJDERI

Osnovna norma za emisiju buke

EN ISO 3744:1995

Područje testiranja

ISO 6395:1988

Mjerna površina/broj postavljenih mikrofona/mjerna udaljenost

ISO 6395:1988

Radni uvjeti tijekom testiranja

Testiranje pod opterećenjem

Odgovara normi ISO 6395:1988, Prilogu B

Razdoblje promatranja/određivanje konačne razine zvučne snage ako se primjenjuje više radnih uvjeta

ISO 6395:1988, Prilog B

24. ŠIŠAČI TRAVE/ŠIŠAČI TRAVNIH RUBOVA

Vidjeti br. 2.

Posebni uređaj pridržava šišač tako da se njegov rezni uređaj nalazi iznad središta polukugle. Središte reznog uređaja šišača trave treba biti otprilike 50 mm iznad površine. Šišač treba postaviti što bliže površini testiranja kako bi se prilagodili noževi.

25. REZAČ ŽIVICE

Osnovna norma za emisiju buke

EN ISO 3744:1995

Područje testiranja

ISO 11094:1991

U slučaju spora mjerenje se izvodi na otvorenom na umjetnoj površini (točka 4.1.2., ISO 11094:1991).

Ispravak buke okoliša K2A

Mjerenje na otvorenom

K2A = 0

Mjerenje u zatvorenom prostoru

Vrijednost konstante K2A, određena bez umjetne površine i u skladu s Dodatkom A EN ISO 3744:1995, iznosi ≤ 2,0 dB i u tom se slučaju K2A zanemaruje.

Mjerna površina/broj postavljenih mikrofona/mjerna udaljenost

ISO 11094:1991

Radni uvjeti tijekom testiranja

Postavljanje opreme

Jedna osoba ili prikladni uređaj drže rezač živice u uobičajenom položaju za normalnu uporabu tako da se rezni uređaj nalazi iznad središta polukugle.

Testiranje pod opterećenjem

Šišač radi nominalnom brzinom uz uključeni rezni uređaj.

Razdoblje promatranja

Razdoblje promatranja traje najmanje 15 sekundi.

26. VISOKOTLAČNI ISPIRAČI

Osnovna norma za emisiju buke

EN ISO 3744:1995

Radni uvjeti tijekom testiranja

Testiranje pod opterećenjem

Visokotlačni se ispirač testira u položaju mirovanja. Motor i pomoćni uređaji rade brzinom koju je proizvođač odredio za pogon radne opreme; visokotlačna crpka(-e) radi(-e) maksimalnom brzinom i pod maksimalnim radnim tlakom osiguranim od proizvođača. Uporabom prilagođene sapnice ventil za smanjenje pritiska se nalazi točno na pragu reakcije. Buka sapnice ne utječe na rezultate mjerenja.

Razdoblje promatranja

Razdoblje promatranja traje najmanje 30 sekundi.

27. STROJEVI S VISOKOTLAČNIM VODENIM MLAZOM

Osnovna norma za emisiju buke

EN ISO 3744:1995

Mjerna površina/broj postavljenih mikrofona/mjerna udaljenost

paralelopiped prema ISO 3744:1995 s mjernom udaljenosti d = 1 m

Radni uvjeti tijekom testiranja

Postavljanje opreme

Stroj s visokotlačnim vodenim mlazom postavlja se na reflektirajuću površinu; strojevi na kliznim osovinama podižu se na potporanj visine 0,40 m, osim ako proizvođač ne zahtjeva drukčije uvjete instalacije.

Testiranje pod opterećenjem

Stroj za visokotlačno čišćenje dovodi se u stanje mirovanja u rasponu koji je naveo proizvođač. Tijekom testiranja mlaznica je spojena s visokotlačnim strojem za čišćenje koji izaziva najveći tlak, ako se upotrebljava prema uputama proizvođača.

Razdoblje promatranja

Razdoblje promatranja traje najmanje 15 sekundi.

28. HIDRAULIČNI ČEKIĆI

Osnovna norma za emisiju buke

EN ISO 3744:1995

Mjerna površina/broj postavljenih mikrofona/mjerna udaljenost

polukugla/šest postavljenih mikrofona sukladno dijelu A točki 5./r = 10 m

Radni uvjeti tijekom testiranja

Postavljanje opreme

Za testiranje čekić se postavlja na nosač i upotrebljava se posebni testni blok. Prikaz 28.1 pokazuje obilježja bloka, a Prikaz 28.2. položaj nosača.

Nosač

Nosač čekića na testiranju zadovoljava zahtjeve tehničkih specifikacija za spomenuti čekić koje se posebno odnose na masu, izlaznu hidrauličnu snagu, opskrbu uljem i povratni tlak povratne cijevi.

Postavljanje

Mehaničko postavljanje i veze (cijevi, fleksibilne cijevi) moraju odgovarati specifikacijama iz tehničkih podataka o čekiću. Treba ukloniti svu značajnu buku koju uzrokuju cijevi i razne mehaničke komponente potrebne za instalaciju. Svi vezni dijelovi trebaju biti dobro pričvršćeni.

Stabilnost čekića i statička pridržajna sila

Nosač čvrsto pridržava čekić kako bi se osigurala stabilnost jednaka onoj u normalnim radnim uvjetima. Tijekom rada čekić je u uspravnom položaju.

Alat

Pri mjerenju se upotrebljava tupi alat. Duljina alata zadovoljava zahtjeve iz Prikaza 28.1. (testni blok).

Testiranje pod opterećenjem

Hidraulična ulazna snaga i dotok ulja

Radni uvjeti hidrauličnog čekića prilagođavaju se, mjere i navode u izvještaju zajedno s odgovarajućim vrijednostima tehničkih specifikacija. Prilikom testiranja čekić se upotrebljava tako da se dostigne 90 % ili više maksimalne hidraulične ulazne snage i dotoka ulja.

Treba voditi brigu o tome da ukupna nesigurnost niza mjerenja ps i Q ostane u okviru ± 5 %. Time se osigurava preciznost određivanja hidraulične ulazne snage u okviru ± 10 %. Pod pretpostavkom povezanosti hidraulične ulazne snage i emitirane zvučne snage, odstupanje kod određivanja razine zvučne snage trebalo bi biti manje od ± 0,4 dB.

Podesive komponente koje utječu na snagu čekića

Prethodna regulacija svih akumulatora, središnjih ventila za pritisak i ostalih potencijalnih podesivih komponenti mora zadovoljiti vrijednosti iz tehničkih podataka. Ako se može odabrati više brzina udaranja, tijekom mjerenja primjenjuju se sve regulacije. Prikazuju se minimalne i maksimalne vrijednosti.

Mjerne količine

ps	Srednja vrijednost hidrauličnog dovodnog tlaka tijekom rada čekića koja uključuje barem 10 udaraca.
Q	Srednja vrijednost dotoka ulja u čekić, izmjerena istodobno s ps .
T	Tijekom mjerenja temperatura ulja mora biti između + 40/+ 60 °C. Prije početka mjerenja temperatura tijela hidrauličnog čekića mora se ustaliti na normalnu radnu temperaturu.
Pa	Plinski pritisci svih akumulatora prije punjenja mjere se u stanju mirovanja (čekić ne radi) pri stalnoj temperaturi okoliša između + 15/+ 25 °C. Izmjerena temperatura okoliša registrira se zajedno s izmjerenim plinskim pritiskom akumulatora.

Parametri koji se procjenjuju prema izmjerenim radnim parametrima:

P IN Hidraulična ulazna snaga čekića PIN = ps · Q

Mjerenje dovodnog hidrauličnog tlaka, ps

—	p s se mjeri što bliže ulaznom otvoru čekića,

—	p s se mjeri manometrom (minimalni promjer: 100 mm; preciznost ± 1,0 % FSO).

Ulazni protok ulja, Q

—	Q se mjeri u opskrbnoj cijevi što bliže ulaznom otvoru čekića,

—	Q se mjeri električnim mjeračem protoka (preciznost ± 2,5 % očitavanja protoka).

Točka mjerenja temperature ulja, T

—	T se mjeri u spremniku za ulje na nosaču ili hidrauličnom vodu povezanim s čekićem. Točka mjerenja točno se navodi u izvješću.,

—	preciznost očitavanja temperature mora biti u okviru ± 2 °C od trenutne vrijednosti.

Razdoblje promatranja/određivanje konačne razine zvučne snage

Razdoblje promatranja traje najmanje 15 sekundi.

Mjerenja se ponavljaju tri puta ili više ako je potrebno. Konačni se rezultat izračunava kao aritmetička sredina dviju najvećih vrijednosti koje se međusobno ne razlikuju više od 1 dB.

Prikaz 28.1.

Prikaz 28.2.

Definicije

d	Promjer alata (mm)
d1	Promjer nakovnja, 1 200 ± 100 mm
d2	Unutarnji promjer potporne strukture nakovnja, ≤ 1 800 mm
d3	Promjer ploče testnog bloka, ≤ 2 200 mm
d4	Promjer otvora alata na ploči, ≤ 350 mm
d5	Promjer brtve alata, ≤ 1 000 mm
h1	Vidljiva duljina alata između najnižeg dijela kućišta i gornje plohe brtve alata (mm), h1 = d ± d/2
h2	Debljina brtve alata iznad ploče, ≤ 20 mm (ako se brtva nalazi ispod gornje plohe, debljina je neograničena; može biti izrađena od pjenaste gume)
h3	Udaljenost između gornje plohe ploče i nakovnja, 250 ± 50 mm
h4	Debljina izolacijske pjenaste gume za brtvu ploče od, ≤ 30 mm
h5	Debljina nakovnja, 350 ± 50 mm
h6	Dubina prodiranja alata, ≤ 50 mm

Ako je testni blok u obliku kvadrata, maksimalna duljina iznosi 0,89 × odgovarajući promjer.

Prazni prostor između ploče i nakovnja može se ispuniti elastičnom pjenastom gumom ili ostalim materijalom koji upija, čija je gustoća < 220 kg/m3.

29. HIDRAULIČNI AGREGATI

Osnovna norma za emisiju buke

EN ISO 3744:1995

Radni uvjeti tijekom testiranja

Postavljanje opreme

Hidraulični se agregat postavlja na reflektirajuću površinu; strojevi na kliznim osovinama podižu se na potporanj visine 0,40 m, osim ako proizvođač ne zahtjeva drukčije uvjete instalacije.

Testiranje pod opterećenjem

Tijekom testiranja nikakav se alat ne smije priključiti na hidraulični agregat.

Hidraulični se agregat dovodi u stanje mirovanja u rasponu koji je naveo proizvođač. Stroj radi nominalnom brzinom i pod nominalnim tlakom. Nominalna brzina i nominalni tlak navedeni su u uputama kupcu.

Razdoblje promatranja

Razdoblje promatranja traje najmanje 15 sekundi.

30. REZAČI DILATACIJA

Osnovna norma za emisiju buke

EN ISO 3744:1995

Radni uvjeti tijekom testiranja

Testiranje pod opterećenjem

Rezač dilatacija opremljen je najvećim nožem koji je predviđen u uputama proizvođača dostavljenima kupcu. Motor radi maksimalnom brzinom, dok je nož u praznom hodu.

Razdoblje promatranja

Razdoblje promatranja traje najmanje 15 sekundi.

31. KOMPAKTORI NA ODLAGALIŠTIMA OTPADA

Vidjeti br. 37.

32. VRTNE KOSILICE

Osnovna norma za emisiju buke

EN ISO 3744:1995

Područje testiranja

ISO 11094:1991

U slučaju spora mjerenje se izvodi na otvorenom na umjetnoj površini (točka 4.1.2., ISO 11094:1991).

Ispravak buke okoliša K2A

Mjerenje na otvorenom

K2A = 0

Mjerenje u zatvorenom prostoru

Vrijednost konstante K2A, određena bez umjetne površine i u skladu s Dodatkom A, EN ISO 3744:1995, iznosi ≤ 2,0 dB i u tom se slučaju K2A zanemaruje.

Mjerna površina/broj postavljenih mikrofona/mjerna udaljenost

ISO 11094:1991

Radni uvjeti tijekom testiranja

Postavljanje opreme

Ako kotači kosilice mogu pritisnuti umjetnu površinu za više od 1 cm, kotači se postavljaju na potpornje tako da se nalaze u razini umjetne površine prije pritiskanja. Ako se rezni uređaj ne može odvojiti od pogonskih kotača kosilice, stroj se testira na potpornjima, a rezni uređaj radi maksimalnom brzinom koju je odredio proizvođač. Potpornji se izrađeni tako da ne utječu na rezultate mjerenja.

Testiranje bez opterećenja

ISO 11094: 1991

Razdoblje promatranja

ISO 11094:1991

33. ŠIŠAČ TRAVE/ŠIŠAČ TRAVNIH RUBOVA

Vidjeti br. 32.

34. PUHALA LIŠĆA

Osnovna norma za emisiju buke

EN ISO 3744:1995

Područje testiranja

ISO 11094:1991

U slučaju spora mjerenje se izvodi na otvorenom na umjetnoj površini (točka 4.1.2., ISO 11094:1991).

Ispravak buke okoliša K2A

Mjerenje na otvorenom

K2A = 0

Mjerenje u zatvorenom prostoru

Vrijednost konstante K2A, određena bez umjetne površine i u skladu s Dodatkom A EN ISO 3744:1995, iznosi ≤ 2,0 dB i u tom se slučaju K2A zanemaruje.

Mjerna površina/broj postavljenih mikrofona/mjerna udaljenost

ISO 11094:1991

Radni uvjeti tijekom testiranja

Postavljanje opreme

Puhalo lišća postavlja se u prirodni položaj za uobičajenu uporabu tako da se otvor uređaja za puhanje nalazi (50 ± 25 mm) iznad središta polukugle; ako je puhalo ručno, pridržava ga ili osoba ili odgovarajući uređaj.

Testiranje pod opterećenjem

Puhalo lišća radi nominalnom brzinom i s nominalnim protokom zraka sukladno navodima proizvođača.

Razdoblje promatranja

Razdoblje promatranja traje najmanje 15 sekundi

Bilješka:

Ako puhalo istodobno radi i kao sakupljač lišća, testira se u objema konfiguracijama i primjenjuje se veća vrijednost.

35. SAKUPLJAČI LIŠĆA

Osnovna norma za emisiju buke

EN ISO 3744:1995

Područje testiranja

ISO 11094:1991

U slučaju spora mjerenje se izvodi na otvorenom na umjetnoj površini (točka 4.1.2., ISO 11094:1991).

Ispravak buke okoliša K2A

Mjerenje na otvorenom

K2A = 0

Mjerenje u zatvorenom prostoru

Vrijednost konstante K2A, određena bez umjetne površine i u skladu s Dodatkom A EN ISO 3744:1995, iznosi ≤ 2,0 dB i u tom se slučaju K2A zanemaruje.

Mjerna površina/broj postavljenih mikrofona/mjerna udaljenost

ISO 11094:1991

Radni uvjeti tijekom testiranja

Postavljanje opreme

Sakupljač lišća postavlja se u prirodni položaj za uobičajenu uporabu tako da se otvor uređaja za puhanje nalazi (50 ± 25 mm) iznad središta polukugle; ako je sakupljač ručni, pridržava ju ili osoba ili odgovarajući uređaj.

Testiranje pod opterećenjem

Sakupljač lišća radi nominalnom brzinom i s nominalnim protokom zraka sukladno navodima proizvođača.

Razdoblje promatranja

Razdoblje promatranja traje najmanje 15 sekundi

Bilješka:

Ako sakupljač istodobno radi i kao puhalo lišća, testira se u objema konfiguracijama i primjenjuje se veća vrijednost.

36. VILIČARI

Osnovna norma za emisiju buke

EN ISO 3744:1995

Radni uvjeti tijekom testiranja

Poštuju se sigurnosni zahtjevi i upute proizvođača.

Uvjeti za podizanje

Dok je kamion u stanju mirovanja, teret (materijal koji ne ublažuje buku, npr. čelik ili beton; najmanje 70 % stvarnog kapaciteta prema uputama proizvođača) se maksimalnom brzinom podiže iz spuštenog položaja do standardizirane visine podizanja koja se primjenjuje za tu vrstu industrijskog kamiona, u skladu s relevantnom Europskom normom iz serije „Sigurnost industrijskih kamiona”. Ako je stvarna maksimalna visina podizanja niža, može se primijeniti kod pojedinačnih mjerenja. Visina podizanja navodi se u izvješću o testiranju.

Uvjeti kretanja

Kamionom bez tereta se, uz puno ubrzanje iz stanja mirovanja, prevaljuje udaljenost koja je tri puta veća od duljine vozila, do linije A-A (linija koja povezuje položaje mikrofona 4 i 6); vožnja se zatim nastavlja uz maksimalno ubrzanje do linije B-B (linija koja povezuje položaje mikrofona 2 i 8). Kada stražnji dio kamiona prijeđe liniju B-B, akcelerator se može otpustiti.

Ako kamion ima prijenos s više brzina, odabire se brzina koja omogućava postizanje najveće moguće brzine na mjernoj udaljenosti.

Razdoblje promatranja/određivanje konačne razine zvučne snage ako se primjenjuje više radnih uvjeta

Razdoblja promatranja su:

—	za uvjete podizanja: cijeli ciklus podizanja,

—	za uvjete kretanja: razdoblje koje počinje kada središte kamiona prijeđe liniju A-A, a završava kada njegovo središte dosegne liniju B-B.

Konačna razina zvučne snage za sve vrste viličara izračunava se jednadžbom:

Formula

gdje supskript „a” označava „podizanje”, a supskript „c”„kretanje”.

37. UTOVARIVAČI

Osnovna norma za emisiju buke

EN ISO 3744:1995

Područje testiranja

ISO 6395:1988

Mjerna površina/broj postavljenih mikrofona/mjerna udaljenost

ISO 6395:1988

Radni uvjeti tijekom testiranja

Postavljanje opreme

Utovarivači gusjeničari testiraju se na mjestu testiranja koje odgovara točki 6.3.3. ISO 6395:1988

Testiranje pod opterećenjem

ISO 6395:1988, Prilog C

Razdoblje promatranja/određivanje konačne razine zvučne snage ako se primjenjuje više radnih uvjeta

ISO 6395:1988, Prilog C

38. POKRETNA DIZALICA

Osnovna norma za emisiju buke

EN ISO 3744:1995

Radni uvjeti tijekom testiranja

Postavljanje opreme

Ako dizalica ima oslonce, oni se potpuno izvlače, a dizalica izravnava na svojim jastucima zauzimajući središnji položaj u odnosu na moguću visinu potpornja.

Testiranje pod opterećenjem

Pokretna dizalica na kojoj se obavlja testiranje predstavlja se u standardnoj verziji sukladno opisu proizvođača. Motorna snaga koja se razmatra pri utvrđivanju granice buke nominalna je snaga motora koja se upotrebljava za pokretanje dizalice. Dizalica je opremljena najvećim dopuštenim protuutegom koji se postavlja na okretnu strukturu.

Prije početka mjerenja motor i hidraulični sustav pokretne dizalice zagrijavaju se do normalne radne temperature sukladno uputama proizvođača i provode se svi odgovarajući sigurnosni postupci navedeni u priručniku s uputama.

Ako pokretna dizalica ima više motora, upotrebljava se motor za funkcije dizalice. Motor vozila se isključuje.

Ako motor pokretne dizalice ima ugrađeni ventilator, on je uključen tijekom testiranja. Ako ventilator ima više brzina, testiranje se provodi s ventilatorom u najvećoj brzini.

Mjerenja na pokretnoj dizalici izvode se pod sljedeća tri ((a)-(c)) ili četiri ((a)- (d)) uvjeta:

Za sve radne uvjete primjenjuje se sljedeće:

—	brzina motora na ¾ maksimalne brzine navedene za način djelovanja dizalice uz toleranciju ± 2 %,

—	maksimalna vrijednost ubrzanja i usporavanja bez opasnog pomicanja tereta ili ugrađene kuke,

—	kretanje najvećom mogućom brzinom sukladno uputama u priručniku i u zadanim uvjetima.

(a)	Podizanje Pokretna dizalica nosi teret koji predstavlja 50 % maksimalnog opterećenja užadi. Testiranje se sastoji od podizanja i spuštanja tereta u početni položaj bez odlaganja. Duljina kraka odabire se tako da cjelokupno testiranje traje 15-20 sekundi.

(b)	Okretanje S krakom bez tereta, pod kutom od 40-50° u odnosu na horizontalu toranj se okreće 90° lijevo i odmah vraća u početni položaj. Duljina kraka je najmanja moguća. Razdoblje promatranja traje koliko je potrebno za izvođenje cjelokupnog radnog ciklusa.

(c)	Zaokretanje Testiranje počinje podizanjem kratkog kraka iz najnižeg radnog položaja i njegovim spuštanjem na početni položaj bez odlaganja. Kretanje se obavlja bez tereta. Testiranje traje najmanje 20 sekundi.

(d)	Teleskopsko izvlačenje (ako postoji) S potpuno uvučenim krakom bez tereta, pod kutom od 40-50° u odnosu na horizontalu, teleskopski cilindar prvog dijela maksimalno se izdužuje zajedno s prvim dijelom i odmah nakon toga uvlači zajedno s prvim dijelom.

Razdoblje promatranja/određivanje konačne razine zvučne snage ako se primjenjuje više radnih uvjeta

Konačna razina zvučne snage izračunava se jednadžbom:

i.	ako se primjenjuje teleskopsko izvlačenje

ii.	ako se ne primjenjuje teleskopsko izvlačenje

gdje je:

L Waa razina zvučne snage za ciklus podizanja;

L Wab razina zvučne snage za ciklus okretanja;

L Wac razina zvučne snage za ciklus zaokretanja;

L Wad razina zvučne snage za ciklus teleskopskog izvlačenja (ako postoji).

39. POKRETNI KONTEJNERI ZA OTPAD

Osnovna norma za emisiju buke

EN ISO 3744:1995

U svrhu ovog testiranja buke pojedinačna razina zvučnog pritiska Lpls, definirana u EN ISO 3744:1995, točki 3.2.2., primjenjuje se za mjerenje razine zvučnog pritiska kod položaja mikrofona.

Područje testiranja

—	Reflektirajuća površina od betona ili neporoznog asfalta

—	Laboratorij koji osigurava slobodno polje iznad reflektirajuće površine

Ispravak buke okoliša K2A

Mjerenje na otvorenom

K2A = 0

Mjerenje u zatvorenom prostoru

Vrijednost konstante K2A, određena u skladu s Dodatkom A EN ISO 3744:1995, iznosi ≤ 2,0 dB i u tom se slučaju K2A zanemaruje.

Mjerna površina/broj postavljenih mikrofona/mjerna udaljenost

polukugla/šest postavljenih mikrofona sukladno dijelu A točki 5./r = 3 m

Radni uvjeti tijekom testiranja

Sva se mjerenja izvode na praznom kontejneru.

Test br. 1: slobodno zatvaranje pokrova uzduž kontejnerskog spremnika

Radi smanjenja utjecaja na mjerenje operator stoji sa stražnje strane kontejnera (strana na kojoj se nalazi šarka). Pokrov se pušta sa sredine kako bi se spriječila iskrivljenja tijekom pada.

Mjerenje se provodi tijekom sljedećeg ciklusa koji se ponavlja 20 puta:

—	u početku pokrov se podiže uspravno,

—	pokrov se pušta prema naprijed, ako je moguće bez zamaha, a operator nepomično stoji iza kontejnera sve dok se pokrov ne zatvori,

—	nakon što se potpuno zatvori, pokrov se podiže na početni položaj.

Bilješka:

Operator se prema potrebi može privremeno pomaknuti da podigne pokrov.

Test br. 2: potpuno otvaranje pokrova

Radi smanjenja utjecaja na mjerenje operator stoji sa stražnje strane kontejnera (strana na kojoj se nalazi šarka) ako je na četiri kotača ili s desne strane kontejnera (između položaja mikrofona 10 i 12) ako je na dva kotača. Pokrov se pušta sa sredine ili što bliže sredini.

Kako bi se spriječilo pomicanje kontejnera, tijekom testiranja kotači se blokiraju. Radi sprječavanja odskakivanja kontejnera na dva kotača operator može rukom pridržavati gornji rub kontejnera.

Mjerenje se provodi tijekom sljedećeg ciklusa:

—	u početku pokrov se otvara vodoravno,

—	pokrov se pušta bez zamaha,

—	nakon što se potpuno otvori i prije mogućeg odskakivanja, pokrov se podiže na početni položaj.

Test br. 3: pomicanje kontejnera po umjetnoj, nepravilnoj stazi

Za ovo testiranje upotrebljava se umjetna probna staza koja simulira nepravilnu površinu. Probna se staza sastoji od dvije paralelne trake od čelične mreže (duljine 6 m i širine 400 mm), koje su pričvršćene na reflektirajuću površinu otprilike svakih 20 cm. Udaljenost između dvije trake prilagođava se s obzirom na vrstu kontejnera kako bi se omogućilo kotrljanje kotača po punoj duljini staze. Uvjetima postavljanja osigurava se ravna površina. Staza se prema potrebi pričvršćuje na tlo elastičnim materijalom kako bi se izbjegla emisija parazitske buke.

Bilješka:

Svaka se traka može sastojati od nekoliko međusobno pričvršćenih dijelova širine 400 mm.

Prikazi 39.1. i 39.2. daju primjer odgovarajuće staze.

Operator se nalazi na strani pokrova sa šarkom.

Mjerenje se izvodi tako da operator vuče kontejner po umjetnoj stazi, uz stalnu brzinu od otprilike 1 m/s, između točaka A i B (na udaljenosti od 4,24 m – vidjeti Prikaz 39.3.), sve dok osovina kotača, za kontejner s dva kotača, ili osovina prednjeg kotača, za kontejner s četiri kotača, ne dosegne točku A ili B. Ovaj se postupak ponavlja tri puta u oba smjera.

Tijekom testiranja kut između kontejnera na dva kotača i staze je 45°. Za kontejner s četiri kotača operator mora osigurati da svi kotači dotiču stazu na odgovarajući način.

Razdoblje promatranja/određivanje konačne razine zvučne snage ako se primjenjuje više radnih uvjeta

Testovi br. 1. i 2.: slobodno zatvaranje pokrova uzduž kontejnerskog spremnika i potpuno otvaranje pokrova

Ako je moguće, mjerenja se provode istodobno na svih šest položaja mikrofona. U drugom slučaju, razine zvuka izmjerene na svakom mikrofonu raspoređuju se u rastući niz i razine zvučne snage izračunavaju se tako da se pridruže vrijednosti za svaki položaj mikrofona sukladno retku u kojem se nalaze.

A-ponderirana razina zvučnog pritiska za pojedinačni događaj mjeri se na svakoj mjernoj točki za svako od 20 zatvaranja i otvaranja pokrova. Razine zvučne snage L Wazatvaranje i L Waotvaranje izračunavaju se kao kvadratna sredina pet najvećih dobivenih vrijednosti.

Test br. 3: pomicanje kontejnera po umjetnoj nepravilnoj stazi

Razdoblje promatranja T odgovara vremenskom razdoblju koje je potrebno da se obuhvati udaljenost između točaka A i B na stazi.

Razina zvučne snage L Wpomicaje izračunava se kao sredina šest vrijednosti koje se međusobno razlikuju manje od 2 dB. Ako se ovaj kriterij ne ispuni nakon šest mjerenja, ciklus se ponavlja koliko god puta je potrebno.

Konačna razina zvučne snage izračunava se jednadžbom:

Formula

Prikaz 39.1.

Nacrt staze za kotrljanje

Prikaz 39.2.

Detalj konstrukcije i postavljanja staze za kotrljanje

Prikaz 39.3.

Mjerna udaljenost

40. MOTOKULTIVATORI

Vidjeti br. 32.

Tijekom mjerenja alat je isključen.

41. FINIŠERI ZA CESTE

Osnovna norma za emisiju buke

EN ISO 3744:1995

Radni uvjeti tijekom testiranja

Testiranje pod opterećenjem

Strojni motor radi nominalnom brzinom prema oznakama proizvođača. Sve radne jedinice su uključene i rade sljedećim brzinama:

sustav za prijenos	najmanje 10 % maksimalne vrijednosti
sustav za razastiranje	najmanje 40 % maksimalne vrijednosti
nabijač (brzina, udarac)	najmanje 50 % maksimalne vrijednosti
vibratori (brzina, neuravnotežen moment)	najmanje 50 % maksimalne vrijednosti
tlačni cilindri (frekvencija, pritisak)	najmanje 50 % maksimalne vrijednosti

Razdoblje promatranja

Razdoblje promatranja traje najmanje 15 sekundi.

42. OPREMA ZA PILOTIRANJE

Osnovna norma za emisiju buke

EN ISO 3744:1995

Područje testiranja

ISO 6395:1988

Radni uvjeti tijekom testiranja

Testiranje pod opterećenjem

Uređaj za zabijanje pilota postavlja se na vrh pilota čije uporište u tlu omogućava rad uređaja uz stalnu brzinu. U slučaju udarnih čekića, kapa mora imati novo drveno punjenje. Glava pilota je 0,50 m iznad područja testiranja.

Razdoblje promatranja

Razdoblje promatranja traje najmanje 15 sekundi.

43. STROJEVI ZA POLAGANJE CIJEVI

Vidjeti br. 0.

44. STROJ ZA IZRADU SKIJAŠKIH STAZA

Vidjeti br. 0.

45. AGREGATI ZA STRUJU

Osnovna norma za emisiju buke

EN ISO 3744:1995

Ispravak buke okoliša K2A

Mjerenje na otvorenom

K2A = 0

Mjerenje u zatvorenom prostoru

Vrijednost konstante K2A, određena bez umjetne površine i u skladu s Dodatkom A EN ISO 3744:1995, iznosi ≤ 2,0 dB i u tom se slučaju K2A zanemaruje.

Mjerna površina/broj postavljenih mikrofona/mjerna udaljenost

polukugla/šest postavljenih mikrofona sukladno dijelu A točki 5./sukladno dijelu A točki 5. Ako je l > 2 m: može se koristiti paralelopiped sukladno EN ISO 3744:1995 s mjernom udaljenosti d = 1 m.

Radni uvjeti tijekom testiranja

Postavljanje opreme

Agregati za struju postavljaju se na reflektirajuću površinu; agregati na kliznim osovinama postavljaju se na potporanj visine 0,40 m, osim ako proizvođač nije propisao drukčije uvjete instalacije.

Testiranje pod opterećenjem

ISO 8528-10:1988, točka 9.

Razdoblje promatranja

Razdoblje promatranja traje najmanje 15 sekundi.

46. STROJEVI ZA METENJE

Osnovna norma za emisiju buke

EN ISO 3744:1995

Radni uvjeti tijekom testiranja

Testiranje pod opterećenjem

Stroj za metenje testira se u položaju mirovanja. Motor i pomoćni uređaji rade brzinom koju je proizvođač odredio za pogon radne opreme; četka radi maksimalnom brzinom, ali ne dotiče tlo; sustav za usisavanje radi maksimalnom snagom usisavanja, dok udaljenost između tla i otvora sustava za usisavanje ne prelazi 25 mm.

Razdoblje promatranja

Razdoblje promatranja traje najmanje 15 sekundi.

47. VOZILA ZA PRIKUPLJANJE OTPADA

Osnovna norma za emisiju buke

EN ISO 3744:1995

Radni uvjeti tijekom testiranja

Testiranje pod opterećenjem

Vozilo za prikupljanje otpada testira se u položaju mirovanja za sljedeće radne uvjete.

1.	Motor radi maksimalnom brzinom koju je odredio proizvođač. Oprema nije u pogonu. Testiranje se ne provodi na vozilima koja su jedino na električni pogon.

Sustav za zbijanje je u pogonu.

Vozilo za prikupljanje otpada i spremnik za otpad su prazni.

Ako se brzina motora automatski povećava tijekom rada sustava za zbijanje, mjeri se ta vrijednost. Ako je izmjerena vrijednost više od 5 % niža od brzine koju je odredio proizvođač, testiranje se provodi ubrzavanjem motora uz pomoć akceleratora iz kabine vozila kako bi se osigurala brzina motora koju je odredio proizvođač.

Ako proizvođač nije predvidio brzinu motora sustava za zbijanje ili ako vozilo nema automatski akcelerator, brzina motora uz pomoć akceleratora iz kabine vozila određuje se na 1 200 rpm.

3.	Uređaj za podizanje podiže se i spušta bez tereta i bez kontejnera. Brzina motora postiže se i kontrolira kao kod sustava za zbijanje u pogonu (točka 2.).

Materijal se ubacuje u vozilo za prikupljanje otpada.

Materijal se u rasutom stanju uz pomoć uređaja za podizanje prazni u lijevak (u početku prazan). Za ovaj se rad upotrebljava kontejner kapaciteta 240 l na dva kotača koji zadovoljava normu EN 840-1:1997. Ako uređaj za podizanje nije u stanju podići spomenuti kontejner, upotrebljava se kontejner čiji je kapacitet blizu 240 l. Materijal se sastoji od 30 PVC cijevi pojedinačne mase od otprilike 0,4 kg i sljedećih dimenzija:

—	duljina: 150 mm ± 0,5 mm,

—	nominalni vanjski promjer: 90 mm + 0,3/-0 mm,

—	nominalna dubina: 6,7 mm + 0,9/-0 mm.

Razdoblje promatranja/određivanje konačne razine zvučne snage ako se primjenjuje više radnih uvjeta

Razdoblje promatranja traje:

1.	najmanje 15 sekundi. Razina zvučne snage je L WA1.

2.	najmanje tri potpuna ciklusa, ako sustav za zbijanje radi automatski. Ako sustav za zbijanje ne radi automatski nego ciklus po ciklus, mjerenja se provode najmanje kroz tri ciklusa. Konačna razina zvučne snage (L WA2) izračunava se kao efektivna vrijednost triju mjerenja (ili više).

3.	najmanje tri neprekidna i potpuna radna ciklusa, uključujući cjelokupnu operaciju podizanja i spuštanja uređaja za podizanje. Konačna razina zvučne snage (L WA3) izračunava se kao efektivna vrijednost triju mjerenja (ili više).

4.	najmanje tri potpuna radna ciklusa, od kojih svaki uključuje ubacivanje 30 cijevi u spremnik. Pojedini ciklus ne traje više od 5 sekundi. Za ova mjerenja L pAeq,T se zamjenjuje s L pA,1s. Konačna razina zvučne snage (L WA4) izračunava se kao efektivna vrijednost triju mjerenja (ili više).

Konačna razina zvučne snage izračunava se jednadžbom:

Formula

Bilješka:

U slučaju da je vozilo za prikupljanje otpada jedino na električni pogon, pretpostavlja se da koeficijent pridružen vrijednosti L WA1 iznosi 0.

48. GLODALICE ASFALTA I BETONA

Osnovna norma za emisiju buke

EN ISO 3744:1995

Radni uvjeti tijekom testiranja

Postavljanje opreme

Uzdužna os glodalice paralelna je s y-osi.

Testiranje pod opterećenjem

Glodalica se dovodi u stanje mirovanja u rasponu navedenom u uputama proizvođača. Motor i svi priključci rade odgovarajućim nominalnim brzinama u praznom hodu.

Razdoblje promatranja

Razdoblje promatranja traje najmanje 15 sekundi.

49. STRUGAČ

Osnovna norma za emisiju buke

EN ISO 3744:1995

Područje testiranja

ISO 11094:1991

U slučaju spora mjerenje se izvodi na otvorenom na umjetnoj površini (točka 4.1.2., ISO 11094:1991).

Ispravak buke okoliša K2A

Mjerenje na otvorenom

K2A = 0

Mjerenje u zatvorenom prostoru

Vrijednost konstante K2A, određena bez umjetne površine i u skladu s Dodatkom A EN ISO 3744:1995, iznosi ≤ 2,0 dB i u tom se slučaju K2A zanemaruje.

Mjerna površina/broj postavljenih mikrofona/mjerna udaljenost

ISO 11094:1991

Radni uvjeti tijekom testiranja

Testiranje pod opterećenjem

Stroj radi nominalnom brzinom, dok je radni uređaj u praznom hodu (uključen, ali ne brazda).

Razdoblje promatranja

Razdoblje promatranja traje najmanje 15 sekundi.

50. DROBILICA ČEKIČARKA/REZAČ

Osnovna norma za emisiju buke

EN ISO 3744:1995

Područje testiranja

ISO 11094:1991

Ispravak buke okoliša K2A

Mjerenje na otvorenom

K2A = 0

Mjerenje u zatvorenom prostoru

Vrijednost konstante K2A, određena bez umjetne površine i u skladu s Dodatkom A EN ISO 3744:1995, iznosi ≤ 2,0 dB i u tom se slučaju K2A zanemaruje.

Mjerna površina/broj postavljenih mikrofona/mjerna udaljenost

ISO 11094:1991

Radni uvjeti tijekom testiranja

Testiranje pod opterećenjem

Drobilica čekićarka/rezač se testira dok siječe jedan ili više komada drva.

Radni ciklus se sastoji od sječe okruglog komada drva (suhi bor ili šperploča) dugačkog najmanje 1,5 m, s jednim oštrim krajem i promjera koji je približno jednak najvećem koji drobilica/rezač može zahvatiti, kako je navedeno u uputama za kupce.

Razdoblje promatranja/određivanja konačne razine zvučne snage

Razdoblje promatranja završava kada više nema materijala na području za sječu, ali ne smije premašiti 20 sekundi. Ako su moguća oba radna uvjeta, navodi se viša razina zvučne snage.

51. STROJEVI ZA ČIŠĆENJE SNIJEGA S ROTIRAJUĆIM ALATOM

Osnovna norma za emisiju buke

EN ISO 3744:1995

Radni uvjeti tijekom testiranja

Testiranje pod opterećenjem

Puhalo snijega testira se u položaju mirovanja. Sukladno uputama proizvođača stroj radi s radnom opremom i motorom u maksimalnoj brzini.

Razdoblje promatranja

Razdoblje promatranja traje najmanje 15 sekundi.

52. STROJEVI ZA USISAVANJE

Osnovna norma za emisiju buke

EN ISO 3744:1995

Radni uvjeti tijekom testiranja

Testiranje pod opterećenjem

Stroj za usisavanje testira se u položaju mirovanja. Motor i pomoćni uređaji rade brzinom koju je proizvođač odredio za pogon radne opreme; vakuumska crpka radi maksimalnom brzinom osiguranom od proizvođača. Uređaj za usisavanje radi tako da je unutarnji tlak jednak atmosferskom (vakuum 0 %). Buka protoka zraka kroz sapnicu za usisavanje ne utječe na rezultate mjerenja.

Razdoblje promatranja

Razdoblje promatranja traje najmanje 15 sekundi.

53. TORANJSKE DIZALICE

Osnovna norma za emisiju buke

EN ISO 3744:1995

Mjerna površina/broj postavljenih mikrofona/mjerna udaljenost

Mjerenja na razini tla

polukugla/šest postavljenih mikrofona sukladno dijelu A točki 5./sukladno dijelu A točki 5.

Mjerenja u visini kraka

Ako se mehanizam za podizanje nalazi u visini kraka, mjerna površina je sfera s polumjerom od 4 m, čije se središte podudara s geometrijskim središtem vitla.

Ako se mjerenje provodi mehanizmom za podizanje na potpornju kraka dizalice, mjerna površina je sfera; S iznosi 200 m2.

Položaji mikrofona su sljedeći (vidjeti Prikaz 53.1.):

Četiri mikrofona su položena na vodoravnoj plohi koja siječe geometrijsko središte mehanizma (H = h/2)

L = 2,80 m

d = 2,80 – l/2

L = pola udaljenosti između dva susjedna položaja mikrofona

l = duljina mehanizma (duž osi kraka)

b = širina mehanizma

h = visina mehanizma

d = udaljenost između podloge mikrofona i mehanizma u smjeru kraka

Ostala dva mikrofona smještaju se na točke u kojima se sijeku sfera i vertikalna linija koja prolazi kroz geometrijsko središte mehanizma.

Radni uvjeti tijekom testiranja

Postavljanje opreme

Mjerenje mehanizma dizalice

Tijekom testiranja mehanizam dizalice se postavlja na jedan od sljedećih načina. Točan položaj se opisuje u izvješću o testiranju.

(a)	Mehanizam za podizanje u razini tla Montirana dizalica se postavlja na ravnu reflektirajuću površinu od betona ili neporoznog asfalta.

(b)	Mehanizam za podizanje na potpornju kraka Mehanizam za podizanje je najmanje 12 m iznad tla.

(c)	Mehanizam za podizanje pričvršćen na tlo Mehanizam za podizanje se pričvršćuje na ravnu reflektirajuću površinu od betona ili neporoznog asfalta.

Mjerenje generatora energije

Ako je generator energije priključen na dizalicu, bez obzira je li povezan s mehanizmom za podizanje, dizalica se postavlja na ravnu reflektirajuću površinu od betona ili neporoznog asfalta.

Ako se mehanizam za podizanje nalazi na potpornju kraka, mjerenje buke se provodi mehanizmom koji je ili na potpornju kraka ili pričvršćen na tlo.

Ako energiju za pogon dizalice proizvodi vanjski izvor (električni generator ili javna električna mreža, hidraulični ili pneumatski izvor energije), mjeri se jedino razina buke mehanizma vitla.

Ako je generator energije priključen na dizalicu, generator energije i mehanizam za podizanje mjere se zasebno ako nisu kombinirani. Ako su ova dva uređaja kombinirana, mjerenje se odnosi na cijelu skupinu.

Tijekom testiranja mehanizam za podizanje i generator energije postavljaju se i upotrebljavaju u skladu s uputama proizvođača.

Testiranje bez opterećenja

Generator energije koji je ugrađen u dizalicu radi punom nominalnom snagom koju je naveo proizvođač.

Mehanizam za podizanje radi bez tereta s bubnjem koji se okreće brzinom koja odgovara maksimalnoj brzini premještanja kuke prilikom podizanja i spuštanja. Spomenutu brzinu navodi proizvođač. Kao rezultat testiranja primjenjuje se veća od dviju razina zvučne snage (podizanje ili spuštanje).

Testiranje pod opterećenjem

Generator energije koji je ugrađen u dizalicu radi punom nominalnom snagom koju je naveo proizvođač. Mehanizam za podizanje radi uz napetost užadi pri bubnju koja odgovara maksimalnom opterećenju (za minimalni doseg), dok se kuka pomiče maksimalnom brzinom. Proizvođač treba navesti vrijednosti opterećenja i brzine. Tijekom testiranja treba provjeravati brzinu.

Razdoblje promatranja/određivanje konačne razine zvučne snage ako se primjenjuje više radnih uvjeta

Za mjerenje razine zvučnog pritiska mehanizma za podizanje mjerno razdoblje traje (tr + tf) sekundi:

tr	je vrijeme u sekundama prije aktivacije kočnice, dok mehanizam za podizanje radi na gore navedeni način. U svrhu testiranja tr = 3 sekundi
tf	je razdoblje u sekundama između trenutka aktivacije kočnice i potpunog zaustavljanja kuke.

Ako se upotrebljava integrator, razdoblje integracije traje (tr + tf) sekundi.

Efektivna vrijednost na položaju mikrofona i izračunava se jednadžbom:

Formula

Lri	je razina zvučnog pritiska na položaju mikrofona i tijekom razdoblja tt
Lfi	je razina zvučnog pritiska na položaju mikrofona i tijekom razdoblja tf.

Prikaz 53.1.

Raspored položaja mikrofona ako se mehanizam za podizanje nalazi na potpornju kraka

54. ROVOKOPAČI

Vidjeti br. 0.

55. AUTOMJEŠALICE

Osnovna norma za emisiju buke

EN ISO 3744:1995

Radni uvjeti tijekom testiranja

Testiranje pod opterećenjem

Auto miješalica se testira u stanju mirovanja. Bubanj je napunjen betonom srednje gustoće (mjera širenja 42-47 cm) sukladno nominalnom kapacitetu. Pogonski motor bubnja radi brzinom koja proizvodi maksimalnu brzinu bubnja prema uputama dostavljenim kupcu.

Razdoblje promatranja

Razdoblje promatranja traje najmanje 15 sekundi.

56. PUMPA ZA VODU

Osnovna norma za emisiju buke

EN ISO 3744:1995

Mjerna površina/broj postavljenih mikrofona/mjerna udaljenost

paralelopiped prema ISO 3744:1995 s mjernom udaljenosti d = 1 m

Radni uvjeti tijekom testiranja

Postavljanje opreme

Motorna pumpa se postavlja na reflektirajuću površinu; strojevi na kliznim osovinama podižu se na potporanj visine 0,40 m, osim ako proizvođač ne zahtjeva drukčije uvjete instalacije.

Testiranje pod opterećenjem

Motor radi u točki najveće učinkovitosti kako je navedeno u uputama proizvođača.

Razdoblje promatranja

Razdoblje promatranja traje najmanje 15 sekundi.

57. AGREGATI ZA VARENJE

Osnovna norma za emisiju buke

EN ISO 3744:1995

Ispravak buke okoliša K2A

Mjerenje na otvorenom

K2A = 0

Mjerenje u zatvorenom prostoru

Vrijednost konstante K2A, određena bez umjetne površine i u skladu s Dodatkom A EN ISO 3744:1995, iznosi ≤ 2,0 dB i u tom se slučaju K2A zanemaruje.

Mjerna površina/broj postavljenih mikrofona/mjerna udaljenost

polukugla/šest postavljenih mikrofona sukladno dijelu A točki 5./sukladno dijelu A točki 5.

Ako je l > 2 m: može se koristiti paralelopiped sukladno EN ISO 3744:1995 s mjernom udaljenosti d = 1 m.

Radni uvjeti tijekom testiranja

Postavljanje opreme

Agregati za varenje postavljaju se na reflektirajuću površinu; agregati na kliznim osovinama postavljaju se na potporanj visine 0,40 m, osim ako proizvođač nije propisao drukčije uvjete instalacije.

Testiranje pod opterećenjem

ISO 8528-10:1988, točka 9.

Razdoblje promatranja

Razdoblje promatranja traje najmanje 15 sekundi.

PRILOG IV.

PRIMJERI CE OZNAKE O SUKLADNOSTI I OZNAKE O JAMČENOJ RAZINI ZVUČNE SNAGE

CE oznaka sukladnosti sadrži inicijale „CE” u sljedećem obliku:

Ako se CE oznaka sukladnosti smanjuje ili povećava sukladno veličini opreme, moraju se poštovati proporcije iz gornjeg crteža. Različite komponente CE oznake sukladnosti moraju u osnovi imati istu vertikalnu dimenziju koja ne smije biti manja od 5 mm.

Oznaka o jamčenoj razini zvučne snage sastoji se od jednog broja jamčene razine zvučne snage u dB, znaka L WA i piktograma u sljedećem obliku:

Ako se oznaka smanjuje ili povećava sukladno veličini opreme, moraju se poštovati proporcije iz gornjeg crteža. Međutim, vertikalna dimenzija oznake ne bi smjela biti manja od 40 mm, ako je moguće.

PRILOG V.

UNUTARNJA KONTROLA PROIZVODNJE

Ovaj Prilog opisuje postupak kojim proizvođač ili njegov ovlašteni zastupnik s poslovnim nastanom u Zajednici, koji izvršava obveze utvrđene u točki 2., osigurava i izjavljuje da oprema u pitanju zadovoljava zahtjeve ove Direktive. Proizvođač ili njegov ovlašteni zastupnik s poslovnim nastanom u Zajednici dužni su staviti na svaki dio opreme CE oznaku sukladnosti i oznaku o jamčenoj razini zvučne snage kako je zatraženo u članku 11. te sastaviti pisanu EZ izjavu o sukladnosti prema zahtjevima iz članka 8.

Proizvođač ili njegov ovlašteni zastupnik s poslovnim nastanom u Zajednici dužni su sastaviti tehničku dokumentaciju iz točke 3. i držati je na raspolaganju relevantnih nacionalnih ovlaštenih tijela u svrhu provjere u razdoblju od najmanje deset godina nakon proizvodnje posljednjega artikla. Proizvođač ili njegov ovlašteni zastupnik s poslovnim nastanom u Zajednici mogu povjeriti čuvanje tehničke dokumentacije drugoj osobi. U tom slučaju, u EZ izjavi o sukladnosti navode se ime i adresa spomenute osobe.

Tehnička dokumentacija mora omogućiti procjenu sukladnosti opreme sa zahtjevima ove Direktive. Ona sadrži najmanje sljedeće podatke:

—	naziv i adresu proizvođača ili njegovog ovlaštenog zastupnika s poslovnim nastanom u Zajednici,

—	opis opreme,

—

marku,

—	trgovački naziv,

—	vrstu, seriju i brojeve,

—	tehničke podatke potrebne za identifikaciju opreme i procjenu emisije buke uključujući prema potrebi shematske nacrte, sve opise i objašnjenja potrebna za njihovo razumijevanje,

—	uputu na ovu Direktivu,

—	tehničko izvješće o mjerenjima buke provedenima u skladu s odredbama ove Direktive,

—	primijenjene tehničke instrumente i rezultate ocjene nesigurnosti zbog odstupanja u proizvodnji te njihov utjecaj na jamčenu razinu zvučne snage.

4.	Proizvođač provodi sve potrebne mjere kako bi proizvodni proces jamčio trajnu usklađenost proizvedene opreme s tehničkom dokumentacijom iz točaka 2. i 3. i zahtjevima ove Direktive.

PRILOG VI.

UNUTARNJA KONTROLA PROIZVODNJE UZ OCJENU TEHNIČKE DOKUMENTACIJE I POVREMENE PROVJERE

1. Ovaj Prilog opisuje postupak kojim proizvođač ili njegov ovlašteni zastupnik s poslovnim nastanom u Zajednici, koji izvršava obveze utvrđene u točkama 2., 5. i 6., osigurava i izjavljuje da oprema u pitanju zadovoljava zahtjeve ove Direktive. Proizvođač ili njegov ovlašteni zastupnik s poslovnim nastanom u Zajednici dužni su staviti na svaki dio opreme CE oznaku sukladnosti i oznaku o jamčenoj razini zvučne snage kako je zatraženo u članku 11. te sastaviti pisanu EZ izjavu o sukladnosti prema zahtjevima iz članka 8.

2. Proizvođač ili njegov ovlašteni zastupnik s poslovnim nastanom u Zajednici dužni su sastaviti tehničku dokumentaciju iz točke 3. i držati je na raspolaganju relevantnih nacionalnih ovlaštenih tijela u svrhu provjere u razdoblju od najmanje deset godina nakon proizvodnje posljednjega artikla. Proizvođač ili njegov ovlašteni zastupnik s poslovnim nastanom u Zajednici mogu povjeriti čuvanje tehničke dokumentacije drugoj osobi. U tom slučaju, u EZ izjavi o sukladnosti navode se ime i adresa spomenute osobe.

3. Tehnička dokumentacija mora omogućiti procjenu sukladnosti opreme sa zahtjevima ove Direktive. Ona sadrži najmanje sljedeće podatke:

—	naziv i adresu proizvođača ili njegovog ovlaštenog zastupnika s poslovnim nastanom u Zajednici,

—	opis opreme,

—

marku,

—	trgovački naziv,

—	vrstu, seriju i brojeve,

—	tehničke podatke potrebne za identifikaciju opreme i procjenu emisije buke uključujući prema potrebi shematske nacrte, sve opise i objašnjenja potrebna za njihovo razumijevanje,

—	uputu na ovu Direktivu,

—	tehničko izvješće o mjerenjima buke provedenima u skladu s odredbama ove Direktive,

—	primijenjene tehničke instrumente i rezultate ocjene nesigurnosti zbog odstupanja u proizvodnji te njihov utjecaj na jamčenu razinu zvučne snage.

4. Proizvođač provodi sve potrebne mjere kako bi proizvodni proces jamčio trajnu usklađenost proizvedene opreme s tehničkom dokumentacijom iz točaka 2. i 3. i zahtjevima ove Direktive.

5. Ocjena prijavljenog tijela prije stavljanja na tržište

Proizvođač ili njegov ovlašteni zastupnik s poslovnim nastanom u Zajednici dostavlja kopiju tehničke dokumentacije prijavljenom tijelu po svom izboru prije nego što se prvi primjerak opreme stavi na tržište ili stavi u uporabu.

Ako postoje dvojbe oko vjerodostojnosti tehničke dokumentacije, prijavljeno tijelo o tome obavješćuje proizvođača ili njegovog ovlaštenog zastupnika s poslovnim nastanom u Zajednici i prema potrebi provodi ili odobrava izmjene tehničke dokumentacije ili eventualna testiranja, ako to smatra potrebnim.

Nakon što prijavljeno tijelo donese izvješće u kojem potvrđuje usklađenost tehničke dokumentacije s odredbama ove Direktive, proizvođač ili njegov ovlašteni zastupnik s poslovnim nastanom u Zajednici stavljaju CE oznaku sukladnosti na opremu i donose EZ izjavu o sukladnosti prema člancima 11. i 8., za koju snose punu odgovornost.

6. Ocjena prijavljenog tijela tijekom proizvodnje

Proizvođač ili njegov ovlašteni zastupnik s poslovnim nastanom u Zajednici nadalje uključuju prijavljeno tijelo u fazu proizvodnje sukladno jednom od sljedećih postupaka koji odabere proizvođač ili njegov ovlašteni zastupnik s poslovnim nastanom u Zajednici:

—

prijavljeno tijelo provodi povremene provjere kako bi ispitalo stalnu usklađenost proizvedene opreme s tehničkom dokumentacijom i zahtjevima ove Direktive; prijavljeno tijelo posebno se usredotočuje na:

—	ispravno i potpuno označivanje opreme sukladno članku 11.,

—	izdavanje EZ izjave o sukladnosti u skladu s člankom 8.,

—	primijenjene tehničke instrumente i rezultate ocjene nesigurnosti zbog odstupanja u proizvodnji te njihov utjecaj na jamčenu razinu zvučne snage.

Proizvođač ili njegov ovlašteni zastupnik s poslovnim nastanom u Zajednici prijavljenom tijelu osiguravaju slobodan pristup svoj unutarnjoj dokumentaciji o ovim postupcima, stvarnim rezultatima unutarnjih nadzora i korektivnih djelovanja, ako su bila poduzeta.

Jedino u slučaju da gore navedene provjere ne daju zadovoljavajuće rezultate, prijavljeno tijelo provodi testiranja buke koja se na temelju vlastite prosude i iskustva mogu pojednostaviti ili u potpunosti provesti sukladno odredbama iz Priloga III. za odgovarajuću vrstu opreme,

—

prijavljeno tijelo provodi ili odobrava provjeru proizvoda u nasumičnim vremenskim razmacima. Ispituje se odgovarajući primjerak konačne opreme prema odabiru prijavljenog tijela i provode se prikladna testiranja buke kako je utvrđeno u Prilogu III. ili istovjetna testiranja radi provjere sukladnosti proizvoda s relevantnim zahtjevima ove Direktive. Provjera proizvoda mora uključivati sljedeće aspekte:

—	ispravno i potpuno označivanje opreme sukladno članku 11.,

—	izdavanje EZ izjave o sukladnosti u skladu s člankom 8.

Za oba postupka prijavljeno tijelo određuje učestalost provjera sukladno rezultatima prethodnih ocjena, potrebi za nadzorom korektivnih djelovanja i daljnjim smjernicama za učestalost provjera koje se mogu odrediti s obzirom na godišnju proizvodnju i opću pouzdanost proizvođača da održi jamčene vrijednosti; međutim, provjera se mora provesti najmanje jednom u tri godine.

Ako postoje dvojbe oko vjerodostojnosti tehničke dokumentacije ili njenog pridržavanja tijekom proizvodnje, prijavljeno tijelo o tome obavješćuje proizvođača ili njegovog ovlaštenog zastupnika s poslovnim nastanom u Zajednici.

U slučajevima kada provjerena oprema nije usklađena s odredbama ove Direktive, prijavljeno tijelo mora obavijestiti državu članicu koja ga je ovlastila.

PRILOG VII.

PROVJERA JEDINIČNOG PRIMJERKA

1. Ovaj Prilog opisuje postupak kojim proizvođač ili njegov ovlašteni zastupnik s poslovnim nastanom u Zajednici osigurava i izjavljuje da oprema za koju je izdana potvrda iz točke 4. zadovoljava zahtjeve ove Direktive. Proizvođač ili njegov ovlašteni zastupnik s poslovnim nastanom u Zajednici dužni staviti su na svaki dio opreme CE oznaku sukladnosti sa svim podacima kako je zatraženo u članku 11. te sastaviti pisanu EZ izjavu o sukladnosti iz članka 8.

2. Proizvođač ili njegov ovlašteni zastupnik s poslovnim nastanom u Zajednici predaju prijavu za provjeru jediničnog primjerka prijavljenom tijelu po svom izboru.

Prijava uključuje:

—	naziv i adresu proizvođača i, ako prijavu podnosi njegov ovlašteni zastupnik, naziv i adresu zastupnika,

—	pismenu izjavu da ista prijava nije podnesena nijednom drugom prijavljenom tijelu,

—

tehničku dokumentaciju koja zadovoljava sljedeće zahtjeve:

—	opis opreme,

—	trgovački naziv,

—	vrstu, seriju i brojeve,

—	tehničke podatke potrebne za identifikaciju opreme i procjenu emisije buke uključujući po potrebi shematske nacrte, sve opise i objašnjenja potrebna za njihovo razumijevanje,

—	uputu na ovu Direktivu.

3. Nadležno tijelo:

—	ispituje je li oprema proizvedena u sukladnosti s tehničkom dokumentacijom,

—	s podnositeljem prijave dogovara lokaciju gdje će se u skladu s ovom Direktivom provesti potrebna testiranja buke,

—	u skladu s ovom Direktivom provodi ili odobrava potrebna testiranja buke.

4. Ako oprema zadovoljava odredbe ove Direktive, podnositelju prijave nadležno tijelo izdaje potvrdu o sukladnosti kako je opisano u Prilogu X.

Ako nadležno tijelo odbije izdati potvrdu o sukladnosti, navodi detaljne razloge tog odbijanja.

5. Proizvođač ili njegov ovlašteni zastupnik s poslovnim nastanom u Zajednici dužan je čuvati tehničku dokumentaciju i kopije potvrde o sukladnosti u razdoblju od deset godina od datuma stavljanja opreme na tržište.

PRILOG VIII.

PUNO JAMSTVO KVALITETE

1. Ovaj Prilog opisuje postupak kojim proizvođač koji zadovoljava obveze iz točke 2. osigurava i izjavljuje da oprema u pitanju zadovoljava zahtjeve ove Direktive. Proizvođač ili njegov ovlašteni zastupnik s poslovnim nastanom u Zajednici dužni su staviti na svaki proizvod CE oznaku sukladnosti sa svim podacima kako je zatraženo u članku 11. te sastaviti pisanu EZ izjavu o sukladnosti iz članka 8.

2. Proizvođač primjenjuje odobreni sustav jamstva kvalitete za oblikovanje, proizvodnju, kontrolu i testiranje konačnog proizvoda kako je navedeno u točki 3. i podložan je nadzoru iz točke 4.

3. Sustav jamstva kvalitete

3.1. Proizvođač predaje prijavu za ocjenu svoga sustava jamstva kvalitete prijavljenom tijelu po svom izboru.

Prijava uključuje:

—

sve relevantne podatke o predviđenoj kategoriji proizvoda, uključujući tehničku dokumentaciju za svu opremu koja je već u fazi oblikovanja ili proizvodnje, a ona sadrži najmanje sljedeće podatke:

—	naziv i adresu proizvođača ili njegovog ovlaštenog zastupnika s poslovnim nastanom u Zajednici,

—	opis opreme,

—

marku,

—	trgovački naziv,

—	vrstu, seriju i brojeve,

—	tehničke podatke potrebne za identifikaciju opreme i procjenu emisije buke uključujući po potrebi shematske nacrte, sve opise i objašnjenja potrebna za njihovo razumijevanje,

—	uputu na ovu Direktivu,

—	tehnički izvještaj o mjerenjima buke provedenim u skladu s odredbama ove Direktive

—	primijenjene tehničke instrumente i rezultate ocjene nesigurnosti zbog odstupanja u proizvodnji te njihov utjecaj na garantiranu razinu zvučne snage,

—	kopiju EZ izjave o sukladnosti,

—	dokumentaciju koja se odnosi na sustav jamstva kvalitete.

3.2. Sustav jamstva kvalitete osigurava usklađenost proizvoda sa zahtjevima Direktiva koje se primjenjuju u tom području.

Sve elemente, zahtjeve i odredbe koje donose proizvođač treba sustavno i uredno dokumentirati u obliku pisanih mjera, postupaka i uputa. Dokumentacija koja se odnosi na sustav jamstva kvalitete omogućava opće razumijevanje mjera i postupaka vezanih uz kvalitetu, kao što su programi, nacrti, priručnici i zapisi koji se odnose na kvalitetu.

3.3. Spomenuta dokumentacija posebno sadrži odgovarajući opis:

—	ciljeva kvalitete, organizacijske strukture, odgovornosti i ovlasti uprave s obzirom na kvalitetu oblikovanja i proizvoda,

—	tehničke dokumentacije koju treba sastaviti za svaki proizvod, a koja sadrži najmanje one informacije navedene u točki 3.1. za gore spomenute tehničke dokumentacije,

—	tehnika, postupaka i sustavnih akcija za nadzor i provjeru oblikovanja, koje se primjenjuju pri oblikovanju proizvoda koji pripadaju obuhvaćenoj kategoriji opreme,

—	odgovarajućih tehnika, postupaka i sustavnih akcija koje se primjenjuju u području proizvodnje, nadzora i jamstva kvalitete,

—	ispitivanja i testova koji se provode prije, tijekom i nakon proizvodnje te njihova učestalost,

—	zapisa o kvaliteti, kao što su inspekcijska izvješća, podaci o testiranju i kalibraciji, izvješća o stručnosti osoblja itd.,

—	sredstava kojima se nadzire postizanje tražene kvalitete oblikovanja i proizvoda te učinkovito djelovanje sustava jamstva kvalitete.

Nadležno tijelo mora ocijeniti sustav jamstva kvalitete kako bi utvrdilo zadovoljava li zahtjeve iz točke 3.2. Tijelo pretpostavlja sukladnost s ovim zahtjevima u vezi sa sustavima jamstva kvalitete koji zadovoljavaju normu EN ISO 9001.

Najmanje jedan član skupine za nadzor mora imati iskustva u ocjenjivanju tehnologije dotične opreme. Postupak ocjenjivanja uključuje obilazak prostorija proizvođača.

Odluka se priopćava proizvođaču. Priopćenje sadrži zaključak ispitivanja i opravdanu odluku o ocjeni.

3.4. Proizvođač se obvezuje da će ispuniti obveze koje proizlaze iz odobrenog sustava jamstva kvalitete te da će ga održavati na primjeren i učinkovit način.

Proizvođač ili njegov ovlašteni zastupnik s poslovnim nastanom u Zajednici dužan je izvještavati prijavljeno tijelo koje je odobrilo sustav jamstva kvalitete o svim namjeravanim ažuriranjima sustava jamstva kvalitete.

Nadležno tijelo ocjenjuje predložene izmjene i donosi odluku o tome hoće li izmijenjeni sustav jamstva kvalitete i dalje zadovoljavati zahtjeve iz točke 3.2. ili je potrebna ponovna ocjena.

Odluka se priopćava proizvođaču. Priopćenje sadrži zaključak ispitivanja i opravdanu odluku o ocjeni.

4. Nadzor u odgovornosti prijavljenog tijela

4.1. Svrha nadzora je osigurati da proizvođač uredno zadovoljava obveze koje proizlaze iz odobrenog sustava jamstva kvalitete.

4.2. Proizvođač je dužan imenovanom tijelu u svrhu provjere omogućiti pristup prostorijama u kojima se odvija oblikovanje, proizvodnja, kontrola, testiranje i skladištenje te dostaviti sve potrebne informacije, a posebno:

—	dokumentaciju o sustavu jamstva kvalitete,

—	zapise o kvaliteti koji su predviđeni u oblikovnom dijelu sustava za jamstvo kvalitete, kao što su rezultati analiza, izračuni, testovi itd.,

—	zapise o kvaliteti koji su predviđeni u proizvodnom dijelu sustava za jamstvo kvalitete, kao što su inspekcijska izvješća, podaci o testiranju i kalibraciji, izvješća o stručnosti uključenog osoblja itd.

4.3. Nadležno tijelo povremeno provodi nadzore kako bi se osiguralo da proizvođač održava i primjenjuje sustav jamstva kvalitete, te dostavlja proizvođaču izvješće o nadzoru.

4.4. Povrh toga, nadležno tijelo može bez najave posjetiti proizvođača. Tijekom takvih obilazaka nadležno tijelo smije provoditi ili zatražiti provođenje testova za provjeru ispravnog funkcioniranja sustava jamstva kvalitete. Nadležno tijelo proizvođaču dostavlja izvješće o svom obilasku i testiranju, ako je provedeno.

5. Proizvođač je dužan u razdoblju od najmanje deset godina nakon proizvodnje posljednjega artikla držati na raspolaganju nacionalnih ovlaštenih tijela:

—	dokumentaciju iz ovog Priloga točke 3.1. druge alineje,

—	prilagođavanja iz točke 3.4. drugog stavka,

—	odluke i izvješća imenovanog tijela iz točke 3.4. posljednjeg stavka, točaka 4.3. i 4.4.

6. Svako nadležno tijelo dostavlja ostalim prijavljenim tijelima relevantne informacije o izdanim i povučenim odobrenjima sustava jamstva kvalitete.

PRILOG IX.

MINIMALNI KRITERIJI KOJE DRŽAVE ČLANICE UZIMAJU U OBZIR PRILIKOM IMENOVANJA TIJELA

Imenovano tijelo, njegov upravitelj i osoblje odgovorno za izvedbu postupaka provjere ne smiju istodobno biti projektant, konstruktor, dobavljač, monter opreme ili ovlašteni zastupnik bilo koje od ovih strana. Ne smiju biti uključeni niti izravno niti kao ovlašteni zastupnici u postupke oblikovanja, izrade, promidžbe ili održavanja ove opreme niti smiju zastupati strane uključene u ove djelatnosti. To ne isključuje mogućnost razmjene tehničkih podataka između proizvođača i prijavljenog tijela.

Imenovano tijelo i njegovo osoblje provode postupke ocjenjivanja i provjere na najvišem stupnju profesionalnog integriteta i tehničke osposobljenosti te moraju biti slobodni od svih pritisaka i pobuda, posebno financijskih, koji mogu utjecati na njihovu prosudbu ili rezultate njihova rada, a posebno od strane osoba ili skupina zainteresiranih za rezultate provjere.

3.	Imenovano tijelo raspolaže potrebnim osobljem i sredstvima za primjereno obavljanje tehničkih i upravnih zadaća vezanih uz postupke kontrole i nadzora; također ima osiguran pristup opremi radi posebnih provjera.

Osoblje odgovorno za kontrolu mora imati:

—	temeljitu tehničku i stručnu obuku,

—	zadovoljavajuće znanje o zahtjevima za ocjenu tehničke dokumentacije,

—	zadovoljavajuće znanje o zahtjevima za testove koje provodi i odgovarajuće praktično iskustvo u provođenju tih testova,

—	sposobnost sastavljanja potvrda, zapisa i izvješća kojima se ovjerava izvedba spomenutih testova.

5.	Mora biti zajamčena nepristranost inspekcijskog osoblja. Naknada za njihov rad ne smije ovisiti o broju provedenih testova ili rezultatima testova.

6.	Imenovano tijelo mora zaključiti osiguranje od odgovornosti, osim ako tu odgovornost ne preuzme država u skladu s nacionalnim zakonodavstvom ili je sama država članica izravno odgovorna za testove.

7.	Osoblje prijavljenoga tijela mora poštovati poslovnu tajnost svih informacija pribavljenih tijekom provedbe testiranja (osim pred nadležnim upravnim tijelima države u kojoj provodi svoje djelatnosti) sukladno ovoj Direktivi ili svim odredbama nacionalnog zakonodavstva kojima se ona provodi.

PRILOG X.

PROVJERA JEDINIČNOG UZORKA

PRIMJER POTVRDE O SUKLADNOSTI

13/Sv. 047

Službeni list Europske unije

131

32001R1852

L 253/17

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

20.09.2001.

UREDBA KOMISIJE (EZ) br. 1852/2001

od 20. rujna 2001.

o utvrđivanju detaljnih pravila o dostupnosti određenih informacija javnosti i zaštiti informacija dostavljenih na temelju Uredbe (EZ) br. 258/97 Europskog parlamenta i Vijeća

KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,

uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 258/97 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. siječnja 1997. o novoj hrani i novim sastojcima hrane (1), a posebno njezin članak 4. stavak 5. i članak 10.,

budući da:

(1)	Iskustvo je pokazalo da su za neometanu provedbu postupka procjene zahtjeva na temelju Uredbe (EZ) br. 258/97 potrebna detaljna pravila za zaštitu informacija koje dostave podnositelji zahtjeva.

(2)	Ta bi pravila trebala osigurati povjerljivost informacija koje se odnose na proizvodni postupak ako bi njihovo otkrivanje moglo u nesrazmjernoj mjeri ugroziti konkuretni položaj podnositelja zahtjeva.

(3)

Kako bi se poboljšala transparentnost postupaka utvrđenih člankom 4. Uredbe (EZ) br. 258/97, određene informacije o proizvodima koji su predmet procjene na temelju tog članka i o rezultatima procjene trebale bi se učiniti dostupnima javnosti. Te bi informacije Komisija trebala učiniti dostupnima preko interneta.

(4)	Ta bi pravila trebala biti usklađena s novim zakonodavnim okvirom utvrđenim u Direktivi 2001/18/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 12. ožujka 2001. o namjernom ispuštanju genetski modificiranih organizama u okoliš i stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 90/220/EEZ (2).

(5)	Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za hranu,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

1. Komisija, državna tijela država članica i tijela za procjenu hrane iz članka 4. stavka 3. Uredbe (EZ) br. 258/97 ne smiju otkrivati informacije koje su na temelju stavka 3. određene kao povjerljive, osim informacija koje se, ako okolnosti to zahtijevaju, moraju učiniti dostupnima javnosti radi zaštite zdravlja ljudi.

2. Podnositelj zahtjeva može navesti koje se informacije o proizvodnom postupku, koje je dostavio u skladu s Uredbom (EZ) br. 258/97, trebaju čuvati kao povjerljive jer bi njihovo otkrivanje moglo ugroziti njegov konkurentni položaj. U takvim se slučajevima mora dati provjerljivo obrazloženje.

3. Nadležno tijelo države članice koje je primilo zahtjev odlučuje, nakon savjetovanja s podnositeljem zahtjeva, koje će se informacije o proizvodnom postupku čuvati kao povjerljive te o svojoj odluci obavješćuje podnositelja zahtjeva, nadležno tijelo za procjenu hrane i Komisiju.

4. Komisija osigurava da su države članice obaviještene o svakoj odluci koja joj se dostavi na temelju stavka 3.

Članak 2.

1. Kad se početna procjena zahtjeva provodi u skladu s člankom 4. stavkom 1. Uredbe (EZ) br. 258/97, Komisija čini sljedeće informacije dostupnima javnosti:

(a)	ime i adresu podnositelja zahtjeva;

(b)	opis na temelju kojeg je moguća identifikacija hrane ili sastojka hrane;

(c)	predviđenu uporabu hrane ili sastojka hrane;

(d)	sažetak dokumentacije, osim onih dijelova za koje je u skladu s člankom 1. stavkom 3. utvrđeno da su povjerljive prirode;

(e)	datum primitka potpunog zahtjeva.

2. Izvješće o početnoj procjeni, osim informacija koje su označene kao povjerljive na temelju članka 1. stavka 3., Komisija čini dostupno javnosti na sljedeći način:

(a)	ako nisu izneseni nikakvi prigovori na temelju članka 6. stavka 4. Uredbe (EZ) br. 258/97, izvješće o početnoj procjeni stavlja se na raspolaganje javnosti nakon isteka razdoblja od 60 dana iz tog članka i vremena potrebnog za obavješćivanje podnositelja zahtjeva;

(b)

ako je u skladu s člankom 7. Uredbe (EZ) br. 258/97 potrebno donijeti odluku o odobrenju, izvješće o početnoj procjeni stavlja se na raspolaganje javnosti kad god je to moguće istodobno s mišljenjem Znanstvenog odbora za hranu ili, ako se ne zahtijeva takvo mišljenje, istodobno s objavom odluke u Službenom listu Europskih zajednica.

Članak 3.

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europskih zajednica.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 20. rujna 2001.

Za Komisiju

David BYRNE

Član Komisije

(1) SL L 43, 14.2.1997., str. 1.

(2) SL L 106, 17.4.2001., str. 1.

13/Sv. 047

Službeni list Europske unije

133

32002R0733

L 113/1

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

22.04.2002.

UREDBA (EZ) br. 733/2002 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

od 22. travnja 2002.

o uvođenju vršne .eu domene

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice, a posebno njegov članak 156.,

uzimajući u obzir prijedlog Komisije (1),

uzimajući u obzir mišljenje Gospodarskog i socijalnog odbora (2),

nakon savjetovanja s Odborom regija,

u skladu s postupkom utvrđenim u članku 251. Ugovora (3),

budući da:

(1)	Uvođenje vršne.eu domene (Top Level Domain - TLD) uključeno je u inicijativu za e-Europu koju je poduprlo Europsko vijeće na svojoj sjednici u Lisabonu 23. i 24. ožujka 2000. kao jedan od ciljeva za ubrzanje elektroničke trgovine.

(2)

Komunikacija Komisije Vijeću i Europskom parlamentu o organizaciji i upravljanju internetom odnosi se na uvođenje vršne.eu domene, a rezolucija Vijeća od 3. listopada 2000. o organizaciji i upravljanju internetom (4) zadužuje Komisiju da potakne usklađivanje politika u odnosu na upravljanje internetom.

(3)

Vršne domene su sastavni dio infrastrukture interneta. One su bitni dio globalnog uzajamnog djelovanja World Wide Web-a („WWW” ili „Web”). Povezivanje i prisutnost koje pruža dodjeljivanje naziva domena i s tim povezanih adresa omogućuje korisnicima da pronađu računala i internetske stranice na Web-u. Vršne domene su također sastavni dio svake internetske adrese elektroničke pošte.

(4)

Vršna.eu domena trebala bi promicati korištenje i pristup internetskim mrežama i virtualnom tržištu koje se temelji na internetu, u skladu s člankom 154. stavkom 2. Ugovora, putem omogućivanja dodatne registracije domena postojećoj nacionalnoj vršnoj domeni (country code Top Level Domain - ccTLD) ili putem omogućivanja globalne registracije u obliku generičke vršne domene (generic Top Level Domain) te da, kao posljedica navedenog, treba povećati izbor i tržišno natjecanje.

(5)

Vršna.eu domena trebala bi poboljšati uzajamno djelovanje transeuropskih mreža, u skladu s člancima 154. i 155. Ugovora, putem osiguranja dostupnosti poslužitelja.eu domene u Zajednici. Navedeno će utjecati na razmještaj i tehničku infrastrukturu interneta u Europi koji će imati koristi od dodatne grupe domenskih poslužitelja u Zajednici.

(6)

Putem vršne.eu domene, unutarnje bi tržište trebalo postići veću vidljivost na virtualnom tržištu koje se temelji na internetu. Vršna.eu domena trebala bi omogućiti jasno određenu vezu sa Zajednicom, povezanim pravnim okvirom i europskim tržištem. Ona bi trebala omogućiti poduzećima, organizacijama i fizičkim osobama u Zajednici da registriraju određenu domenu koja će učiniti tu vezu očitom. Kao takva, vršna.eu domena neće biti samo ključni sastavni dio elektroničke trgovine u Europi, već će također podupirati ciljeve iz članka 14. Ugovora.

(7)

Vršna.eu domena može pospješiti koristi informacijskog društva u čitavoj Europi, igrati ulogu u integraciji budućih država članica u Europsku uniju i pomoći u borbi protiv rizika digitalne podijeljenosti sa susjednim državama. Stoga se očekuje da će se ova Uredba proširiti na Europski gospodarski prostor uz moguće potrebe za izmjenama postojećih aranžmana između Europske unije i drugih europskih država, s ciljem udovoljavanja uvjetima vršne.eu domene kako bi tijela iz tih država mogle u tome sudjelovati.

(8)	Ova Uredba ne dovodi u pitanje pravo Zajednice u području zaštite osobnih podataka. Ova se Uredba primjenjuje u skladu s načelima koja se odnose na privatnost i zaštitu osobnih podataka.

(9)

Upravljanje internetom općenito se zasnivalo na načelima nemiješanja, samoupravljanja i samouređenja. U mjeri u kojoj je to moguće i ne dovodeći u pitanje pravo Zajednice, ta se načela također trebaju odnositi na nacionalu vršnu.eu domenu. Uvođenje vršne.eu domene može uzeti u obzir najbolje prakse koje postoje u tom pogledu i može se poduprijeti dobrovoljnim smjernicama ili pravilima ponašanja, gdje je to prikladno.

(10)	Uvođenje vršne.eu domene treba doprinijeti promicanju slike Europske unije na globalnim informacijskim mrežama i pružiti dodanu vrijednost dodjeli naziva u sustavu interneta, pored nacionalnih vršnih domena.

(11)	Cilj ove Uredbe je određivanje uvjeta za uvođenje vršne.eu domene, određivanje registra i uspostava okvira opće politike unutar kojeg će registar djelovati. Nacionalne vršne domene nisu obuhvaćene ovom Uredbom.

(12)

Registar je pravna osoba zadužena za organizaciju, vođenje i upravljanje vršnom.eu domenom, uključujući održavanje odgovarajućih baza podataka i s tim povezanih usluga za rješavanje javnih upita, ovlašćivanje registrara, registraciju naziva domena za koje zahtjeve podnose ovlašteni registrari, upravljanje poslužiteljima vršnih domena i širenje datoteka iz zone vršne domene. Usluge za rješavanje javnih upita koje su povezane s vršnom domenom navode se kao „tko je” upiti. Baze podataka tipa „tko je” trebale bi biti u skladu s pravom Zajednice o zaštiti podataka i privatnosti. Pristup tim bazama podataka pruža podatke o nositelju naziva domene i predstavlja bitan instrument za poticanje povjerenja korisnika.

(13)

Nakon objave poziva za iskaz interesa u Službenom listu Europskih zajednica, Komisija bi trebala odrediti registar, na temelju otvorenog, transparentnog i nediskriminacijskog postupka odabira. Komisija bi trebala sklopiti ugovor s odabranim registrom u kojem bi se trebali navesti uvjeti koji se primjenjuju na registar u pogledu organizacije, vođenja i upravljanja vršnom.eu domenom i koji treba biti vremenski ograničen i obnovljiv.

(14)

Komisija je, djelujući u ime Zajednice, zatražila dodjeljivanje koda EU-a za potrebe uvođenja nacionalne vršne internetske domene. Internetska organizacija za dodjeljivanje naziva i brojeva (Internet Corporation for Assigned Names and Numbers - ICANN) je 25. rujna 2000. donijela odluku kojom utvrđuje da se „alfanumerički kodovi s dva znaka mogu dodijeliti kao nacionalne vršne domene samo u slučajevima kada je Agencija za održavanje ISO 3166, na svom popisu iznimnih rezervacija, objavila rezervaciju koda koji pokriva bilo koju primjenu ISO 3166-1 za koju je predstavljanje putem koda u nazivu države, teritorija ili područja potrebno”. Tim uvjetima udovoljava kod EU-a koji se stoga može „dodijeliti” Zajednici.

(15)

ICANN je trenutačno odgovoran za koordinaciju dodjeljivanja registrima kodova koji predstavljaju nacionalne vršne domene. Rezolucijom Vijeća od 3. listopada 2000. potiče se provedba načela koja se primjenjuju na registre nacionalnih vršnih domena a koja je donio Savjetodavni odbor vlada (Governmental Advisory Committee - GAC). Registar bi trebao sklopiti ugovor s ICANN-om poštujući načela GAC-a.

(16)

Donošenje javnih pravila o sumnjivim i zlopotrebljavajućim registracijama naziva domena trebalo bi omogućiti da imatelji prvenstvenih prava priznatih ili zasnovanih na temelju nacionalnog prava i/ili prava Zajednice i javna tijela imaju koristi od određenog početnog razdoblja („sunrise period”) tijekom kojeg je registracija njihovih naziva domena isključivo rezervirana za te imatelje prvenstvenih prava priznatih ili zasnovanih na temelju nacionalnog prava i/ili prava Zajednice i za javna tijela.

(17)	Nazivi domena ne smiju se proizvoljno opozvati. Opoziv se međutim može ishoditi posebno ako je naziv domene očito protivan javnom poretku. Politika opoziva bi trebala, neovisno o tome, predvidjeti pravodoban i učinkovit mehanizam.

(18)	Trebala bi se usvojiti pravila o napuštanju (bona vacantia) za rješavanje statusa naziva domena čija registracija nije obnovljena ili naziva domena koje su ostale bez nositelja, primjerice zbog pravnog sljedništva.

(19)	Novi registar vršnih.eu domena ne smije biti ovlašten za uvođenje domena druge razine koristeći alfanumeričke kodove s dva znaka koji predstavljaju države.

(20)	Prilikom formuliranja politike registracije, u okviru utvrđenom ovom Uredbom, trebalo bi razmotriti pravila javne politike o uvođenju i djelovanju vršne.eu domene, načela javne politike o registraciji te različite opcije, uključujući metodu „prvi podnesen, prvi uslužen”.

(21)	Prilikom upućivanja na zainteresirane osobe, trebalo bi predvidjeti savjetovanje koje posebno obuhvaća javna tijela, poduzeća, organizacije i fizičke osobe. Registar može osnovati savjetodavno tijelo radi organiziranja takvog savjetovanja.

(22)

Mjere potrebne za provedbu ove Uredbe, uključujući kriterije za postupak odabira registra, određivanje registra i donošenje pravila javne politike, trebalo bi donijeti u skladu s Direktivom Vijeća 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. o utvrđivanju postupaka za izvršavanje provedbenih ovlasti dodijeljenih Komisiji (5).

(23)

Kako države članice ne mogu dostatno ostvariti cilj predložene aktivnosti, tj. uvođenje vršne.eu domene, nego ga se, zbog razine i učinaka aktivnosti, može na bolji način ostvariti na razini Zajednice, Zajednica može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti iz članka 5. Ugovora. U skladu s načelom proporcionalnosti iz tog članka, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tog cilja,

DONIJELI SU OVU UREDBU:

Članak 1.

Cilj i područje primjene

1. Cilj ove Uredbe je uvođenje nacionalne vršne.eu domene u Zajednici. Uredbom se utvrđuju uvjeti za takvo uvođenje, uključujući određivanje registra, te se uspostavlja okvir opće politike unutar kojega će registar djelovati.

2. Ova se Uredba primjenjuje ne dovodeći u pitanje rješenja u državama članicama u pogledu nacionalnih vršnih domena.

Članak 2.

Definicije

Za potrebe ove Uredbe:

(a)

„registar” znači pravna osoba kojoj je povjerena organizacija, vođenje i upravljanje vršnom.eu domenom, uključujući održavanje odgovarajućih baza podataka i s time povezane usluge za rješavanje upita javnosti, registraciju naziva domena, djelovanje registra naziva domena, djelovanje registra poslužitelja vršnih domena i širenje datoteka iz zone vršne domene;

(b)	„registrar” znači fizička ili pravna osoba koja temeljem ugovora s registrom pruža usluge registracije naziva domena podnositeljima zahtjeva za registraciju.

Članak 3.

Obilježja registra

1. Komisija:

(a)	utvrđuje kriterije i postupak za određivanje registra, u skladu s postupkom navedenim u članku 6. stavku 3.;

(b)	određuje registar, nakon objave poziva za iskaz interesa u Službenom listu Europskih zajednica i nakon dovršenja postupka po takvom pozivu, u skladu s postupkom navedenim u članku 6. stavku 2.;

(c)	sklapa ugovor u kojem se određuju uvjeti pod kojima Komisija nadzire organizaciju, vođenje i upravljanje vršnom.eu domenom od strane registra, u skladu s postupkom navedenim u članku 6. stavku 2. Ugovor između Komisije i registra je vremenski ograničen i obnovljiv.

Registar ne mora prihvatiti registracije do donošenja politike registracije.

2. Registar je neprofitna organizacija osnovana prema pravu države članice i ima registrirano sjedište, središnju upravu i glavno mjesto poslovanja u Zajednici.

3. Nakon pribavljanja prethodne suglasnosti Komisije, registar sklapa odgovarajuće ugovore u kojima se određuje dodjeljivanje koda nacionalnih vršnih.eu domena. U tu svrhu uzimaju se u obzir relevantna načela koja donosi Savjetodavni odbor vlada.

4. Registar vršne.eu domene ne može postupati kao registrar.

Članak 4.

Obveze registra

1. Registar poštuje pravila, politike i postupke koji su predviđeni ovom Uredbom i ugovore navedene u članku 3. Registar postupa na transparentan i nediskriminirajući način.

2. Registar:

(a)	organizira, vodi i upravlja vršnom.eu domenom u općem interesu i na temelju načela kvalitete, učinkovitosti, pouzdanosti i dostupnosti;

(b)

izvršava registraciju naziva vršnih.eu domena, putem bilo kojeg ovlaštenog registrara.eu, koju zatraži:

i.	poduzeće s registriranim sjedištem, središnjom upravom ili glavnim mjestom poslovanja u Zajednici, ili

ii.	organizacija osnovana u Zajednici, ne dovodeći u pitanje primjenu nacionalnog prava, ili

iii.	fizička osoba s boravištem u Zajednici;

(c)	određuje naknade koje su izravno vezane za nastale troškove;

(d)

provodi politiku izvansudskog rješavanja sporova koja se temelji na naknadi troškova i postupku hitnog rješavanja sporova između imatelja naziva domena u pogledu prava koja se odnose na nazive, uključujući prava intelektualnog vlasništva, i sporova koji se odnose na pojedinačne odluke registra. Ta se politika donosi u skladu s člankom 5. stavkom 1. uzimajući u obzir preporuke Svjetske organizacije za intelektualno vlasništvo. Politikom se određuju odgovarajuća postupovna jamstva za zainteresirane strane te se primjenjuje neovisno o bilo kakvom sudskom postupku;

(e)	utvrđuje i provodi postupke za ovlašćivanje.eu registrara i osigurava učinkovite i poštene uvjete tržišnog natjecanja između.eu registrara;

(f)	osigurava cjelovitost baza podataka naziva domena.

Članak 5.

Okvir politike

1. Nakon savjetovanja s registrom i nakon postupka navedenog u članku 6. stavku 3., Komisija donosi pravila javne politike za uvođenje i djelovanje vršne.eu domene i načela javne politike o registraciji. Javna politika uključuje:

(a)	politiku izvansudskog rješavanja sporova;

(b)

javnu politiku o sumnjivim i zloupotrebljavajućim registracijama naziva domena, uključujući mogućnost registracije naziva domena u fazama kako bi se osigurale odgovarajuće pravodobne mogućnosti imateljima prvenstvenih prava priznatih ili zasnovanih nacionalnim pravom i/ili pravom Zajednice i javnim tijelima da registriraju njihove nazive;

(c)	pravila o eventualnom poništenju naziva domena, uključujući pitanje napuštanja naziva domena;

(d)	pitanja jezika i geografskih pojmova;

(e)	postupanje s pravima intelektualnog vlasništva i drugim pravima.

2. U roku tri mjeseca od dana stupanja na snagu ove Uredbe, države članice mogu dostaviti Komisiji i drugim državama članicama ograničeni popis široko prihvaćenih naziva u pogledu geografskih i/ili geopolitičkih pojmova koji utječu na njihovu političku ili teritorijalnu organizaciju, a koji se:

(a)	ne mogu registrirati; ili

(b)	mogu registrirati pod domenom druge razine u skladu s pravilima javne politike.

Komisija bez odgađanja obavješćuje registar o popisu dostavljenih naziva na koje se ti kriteriji primjenjuju. Komisija objavljuje popis istodobno s obavješćivanjem registra.

Kad država članica ili Komisija, u roku 30 dana od objave, uloži prigovor u pogledu određene stavke uključene u dostavljeni popis, Komisija poduzima mjere radi rješavanja te situacije, u skladu s postupkom navedenim u članku 6. stavku 3.

3. Prije započinjanja s aktivnostima registracije, registar donosi početna pravila za registraciju vršne.eu domene uz savjetovanje s Komisijom i drugim zainteresiranim stranama. Registar uključuje pravila javne politike donesena u skladu sa stavkom 1. u pravila za registraciju uzimajući u obzir popise iznimaka navedene u stavku 2.

4. Komisija povremeno izvješćuje Odbor naveden u članku 6. o aktivnostima navedenima u stavku 3. ovog članka.

Članak 6.

Odbor

1. Komisiji pomaže Odbor za komunikacije osnovan na temelju članka 22. stavka 1. Direktive 2002/21/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 7. ožujka 2002. o zajedničkom regulatornom okviru za elektroničke komunikacijske mreže i usluge (Okvirna direktiva) (6). Do osnivanja odbora za komunikacije u skladu s Odlukom 1999/468/EZ, Komisiji pomaže Odbor osnovan na temelju članka 9. Direktive Vijeća 90/387/EEZ od 28. lipnja 1990. o uspostavljanju unutarnjeg tržišta za telekomunikacijske usluge kroz primjenu otvorenog pristupa mreži (7).

2. Prilikom upućivanja na ovaj stavak, primjenjuju se članci 3. i 7. Odluke 1999/468/EZ, uzimajući u obzir odredbe članka 8. te Odluke.

3. Prilikom upućivanja na ovaj stavak, primjenjuju se članci 5. i 7. Odluke 1999/468/EZ, uzimajući u obzir odredbe članka 8. te Odluke.

Razdoblje navedeno u članku 5. stavku 6. Odluke 1999/468/EZ određuje se na tri mjeseca.

4. Odbor donosi svoj poslovnik.

Članak 7.

Pridržaj prava

Komisija pridržava sva prava koja se odnose na vršnu.eu domenu, posebno uključujući prava intelektualnog vlasništva i druga prava na baze podataka registra koje su potrebne kako bi se osigurala primjena ove Uredbe te pravo na ponovno određivanje registra.

Članak 8.

Izvješće o provedbi

Komisija dostavlja Europskom parlamentu i Vijeću izvješće o provedbi, učinkovitosti i primjeni vršne.eu domene jednu godinu nakon donošenja ove Uredbe i nakon toga svake dvije godine.

Članak 9.

Stupanje na snagu

Ova Uredba stupa na snagu na dan objave u Službenom listu Europskih zajednica.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Luxembourgu 22. travnja 2002.

Za Europski parlament

Predsjednik

P. COX

Za Vijeće

Predsjednik

M. ARIAS CAÑETE

(1) SL C 96 E, 27.3.2001., str. 333.

(2) SL C 155, 29.5.2001., str. 10.

(3) Mišljenje Europskog parlamenta od 4. srpnja 2001. (SL C 65 E, 14.3.2002., str. 147.), Zajedničko stajalište Vijeća od 6. studenoga 2001. (SL C 45 E, 19.2.2002., str. 53.) i Odluka Europskog parlamenta od 28. veljače 2002. (još nije objavljena u Službenom listu). Odluka Vijeća od 25. ožujka 2002.

(4) SL C 293, 14.10.2002., str. 3.

(5) SL L 184, 17.7.1999., str. 23.

(6) SL L 108, 24.4.2002., str. 33.

(7) SL L 192, 24.7.1990., str. 1. Direktiva kako je zadnje izmijenjena Direktivom 97/51/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 295, 29.10.1997., str. 23.).

13/Sv. 047

Službeni list Europske unije

138

32003D0548

L 186/43

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

24.07.2003.

ODLUKA KOMISIJE

od 24. srpnja 2003.

o najmanjem skupu iznajmljenih vodova s usklađenim značajkama i pripadajućim normama iz članka 18. Direktive o univerzalnim uslugama

(2003/548/EZ)

KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,

uzimajući u obzir Direktivu 2002/22/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 7. ožujka 2002. o univerzalnim uslugama i pravima korisnika u vezi s elektroničkim komunikacijskim mrežama i uslugama (Direktiva o univerzalnim uslugama) (1), a posebno njezin članak 18. stavak 3.,

budući da:

(1)

U članku 18. stavku 3. Direktive o univerzalnim uslugama predviđeno je objavljivanje najmanjeg skupa iznajmljenih vodova s usklađenim značajkama i pripadajućim normama koje se trebaju objaviti u Službenom listu Europske unije kao dio popisa normi iz članka 17. Direktive 2002/21/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 7. ožujka 2002. o zajedničkom regulatornom okviru za elektroničke komunikacijske mreže i usluge (Okvirna direktiva) (2).

(2)

Najmanji skup iznajmljenih vodova određen je u Prilogu II. Direktivi Vijeća 92/44/EEZ od 5. lipnja 1992. o primjeni načela otvorenog pristupa mreži (ONP) za iznajmljene vodove (3) kako je zadnje izmijenjena Odlukom Komisije 98/80/EZ (4). Ta je Direktiva stavljena izvan snage 25. srpnja 2003. Okvirnom direktivom.

(3)

Ovom se Odlukom osigurava kontinuitet pravne osnove za najmanji skup iznajmljenih vodova radi provedbe odgovarajućih odredaba iz Okvirne direktive i Direktive o univerzalnim uslugama. Najmanji skup iznajmljenih vodova u ovoj Odluci isti je kao onaj u Direktivi 92/44/EEZ, osim što su upućivanja na europske telekomunikacijske norme (ETS) zamijenjena upućivanjima na europske norme (EN), kako se 2001. dogovorio Europski institut za telekomunikacijske norme. Međutim, za iznajmljene vodove koji ispunjavaju prijašnje norme ETS treba se i nadalje smatrati da su u skladu sa zahtjevima za najmanji skup iznajmljenih vodova.

(4)

Ovom se Odlukom utvrđuje najmanji skup iznajmljenih vodova s usklađenim značajkama i pripadajućim normama te ona čini sastavni dio popisa normi objavljenog u skladu s člankom 17. Okvirne direktive 2002/21/EZ. Trenutačna verzija popisa normi, koja sadrži samo dobrovoljne odredbe, objavljena je u Službenom listu Europske unije u prosincu 2002. (5) Zbog razlika u postupku i pravnom učinku primjereno je razlikovati poglavlja popisa normi koja uključuju obavezne odredbe u ovoj Odluci od onih poglavlja koja uključuju samo dobrovoljne odredbe.

(5)	Mjere predviđene u ovoj Odluci u skladu su s mišljenjem Odbora za komunikacije,

ODLUČILA JE:

Jedini članak

Najmanji skup iznajmljenih vodova s usklađenim značajkama i pripadajućim normama naveden je u Prilogu.

Sastavljeno u Bruxellesu 24. srpnja 2003.

Za Komisiju

Erkki LIIKANEN

Član Komisije

(1) SL L 108, 24.4.2002., str. 51.

(2) SL L 108, 24.4.2002., str. 33.

(3) SL L 165, 19.6.1992., str. 27.

(4) SL L 14, 20.1.1998., str. 27.

(5) SL C 331, 31.12.2002., str. 32.

PRILOG

POPIS NORMI I/ILI SPECIFIKACIJA ZA ELEKTRONIČKE KOMUNIKACIJSKE MREŽE, USLUGE I PRIPADAJUĆU OPREMU I USLUGE

Obvezni dio

Utvrđivanje najmanjeg skupa iznajmljenih vodova

1. Svrha

U ovoj se publikaciji utvrđuje najmanji skup iznajmljenih vodova s usklađenim značajkama i pripadajućim normama iz članka 18. Direktive 2002/22/EZ (Direktiva o univerzalnim uslugama).

Ovaj je popis dio popisa normi iz članka 17. Direktive 2002/21/EZ (Okvirna direktiva).

Ova je publikacija pored popisa normi i/ili specifikacija za elektroničke komunikacijske mreže, usluge i pripadajuću opremu i usluge objavljena u Službenom listu Europske unije u prosincu 2002. (1)

2. Tehničke norme

Norme navedene u ovoj publikaciji dokumenti su ETSI-ja u skladu sa sadašnjom nomenklaturom ETSI-ja. Prema „direktivama ETSI-ja” (2) ti su dokumenti određeni kako slijedi:

Europska norma (telekomunikacijska serija), EN: dokument ETSI-ja koji sadržava normativne odredbe, koji je odobren za objavljivanje u postupku koji uključuje nacionalne organizacije za norme i/ili nacionalne delegacije ETSI-ja i koji za posljedicu ima stanje mirovanja i prenošenje u nacionalne norme.

Usklađena norma: norma EN (telekomunikacijska serija) čija je izrada povjerena ETSI-ju mandatom Europske komisije u skladu s Direktivom 98/48/EZ (posljednja izmjena Direktive Vijeća 83/189/EEZ), koja je izrađena uzimajući u obzir primjenljive bitne zahtjeve Direktive o „novom pristupu” i za koju je upućivanje naknadno objavljeno u Službenom listu Europske unije.

Verzija normi navedenih u ovom popisu je verzija koja je na snazi u trenutku objavljivanja popisa.

3. Adrese gdje se mogu dobiti dokumenti na koje se upućuje

(3)

Poštanska adresa:	F-06921 Sophia Antipolis Cedex France
Telefon:	(0033) 4 9294 4241 (0033) 4 9294 4258
Faks:	(0033) 4 9395 8133
E-pošta:	publications@etsi.fr
Internetska stranica:	http://www.etsi.fr

4. Upućivanja na zakonodavstvo EU-a

Popis se odnosi na dolje navedene zakonodavne dokumente koji se mogu pronaći na adresi http://europa.eu.int/information_society/topics/telecoms/regulatory/index_en.htm

—	Direktiva 2002/21/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 7. ožujka 2002. o zajedničkom regulatornom okviru za elektroničke komunikacijske mreže i usluge (Okvirna direktiva) (SL L 108, 24.4.2002., str. 33.)

—	Direktiva 2002/22/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 7. ožujka 2002. o univerzalnim uslugama i pravima korisnika u vezi s elektroničkim komunikacijskim mrežama i uslugama (Direktiva o univerzalnim uslugama) (SL L 108, 24.4.2002., str. 51.).

Određivanje najmanjeg skupa iznajmljenih vodova s usklađenim značajkama i pripadajućim normama

ANALOGNI IZNAJMLJENI VODOVI

Vrsta iznajmljenog voda

Upućivanje

Napomene

Širina pojasa za govor standardne kakvoće (4)

—	2-žično: ETSI EN 300 448 ili

—	4-žično: ETSI EN 300 451

Značajke priključka i prikaz mrežnog sučelja

Širina pojasa za govor poboljšane kakvoće (5)

—	2-žično: ETSI EN 300 449 ili

—	4-žično: ETSI EN 300 452

Značajke priključka i prikaz mrežnog sučelja

DIGITALNI IZNAJMLJENI VODOVI

Vrsta iznajmljenog voda

Upućivanje

Napomene

64 kbit/s (6)

—	ETSI EN 300 288

—	ETSI EN 300 289

Prikaz mrežnog sučelja

Značajke priključka

2 048 kbit/s — E1 (nestrukturirano) (7)

—	ETSI EN 300 418

—	ETSI EN 300 247

Prikaz mrežnog sučelja

Značajke priključka

2 048 kbit/s — E1 (strukturirano) (8)

—	ETSI EN 300 418

—	ETSI EN 300 419

Prikaz mrežnog sučelja

Značajke priključka

(1) SL C 331, 31.12.2002., str. 32.

(2) Dostupno na http://portal.etsi.org/directives/.

(3) Dokumenti ETSI-ja mogu se preuzeti sa stranice: ETSI Publication Download Area (http://pda.etsi.org/pda/queryform.asp).

(4) Za iznajmljene vodove koji ispunjavaju zahtjeve norme ETS 300 448 (2 žice) ili ETS 300 451 (4 žice) smatra se da ispunjavaju zahtjeve za tu vrstu iznajmljenog voda.

(5) Za iznajmljene vodove koji ispunjavaju zahtjeve norme ETS 300 449 (2 žice) ili ETS 300 452 (4 žice) smatra se da ispunjavaju zahtjeve za tu vrstu iznajmljenog voda.

(6) Za iznajmljene vodove koji ispunjavaju zahtjeve normi ETS 300 288, ETS 300 288/A1 i ETS 300 289 smatra se da ispunjavaju zahtjeve za tu vrstu iznajmljenog voda.

(7) Za iznajmljene vodove koji ispunjavaju zahtjeve normi ETS 300 418, ETS 300 247 i ETS 300 247/A1 smatra se da ispunjavaju zahtjeve za tu vrstu iznajmljenog voda.

(8) Za iznajmljene vodove koji ispunjavaju zahtjeve normi ETS 300 418 i ETS 300 419 smatra se da ispunjavaju zahtjeve za tu vrstu iznajmljenog voda.

13/Sv. 047

Službeni list Europske unije

141

32003L0098

L 345/90

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

17.11.2003.

DIREKTIVA 2003/98/EZ EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

od 17. studenoga 2003.

o ponovnoj uporabi informacija javnog sektora

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice, a posnjegov članak 95.,

uzimajući u obzir prijedlog Komisije (1),

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora (2),

uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija (3),

u skladu s postupkom utvrđenim u članku 251. Ugovora (4),

budući da:

(1)	Ugovorom je predviđeno uspostavljanje unutarnjeg tržišta i sustava kojim se osigurava da natjecanje na unutarnjem tržištu ne bude narušeno. Usklađenost pravila i praksi u državama članicama koji se odnose na iskorištavanje informacija javnog sektora doprinosi ostvarivanju tih ciljeva.

(2)	Razvoj prema informacijskom društvu i društvu znanja utječe na život svih građana u Zajednici, između ostalog omogućujući im pronalaženje novih načina za pristup znanju i njegovo stjecanje.

(3)	Digitalni sadržaj igra važnu ulogu u tom razvoju. Proizvodnja sadržaja posljednjih je godina dovela i još uvijek dovodi do brzog otvaranja radnih mjesta. Većina se radnih mjesta otvara u malim novonastalim poduzećima.

(4)	Javni sektor prikuplja, izrađuje, reproducira i širi u mnogim područjima djelatnosti široki raspon informacija kao što su socijalne, gospodarske i zemljopisne informacije, informacije o vremenu te turističke, poslovne, patentne i obrazovne informacije.

(5)

Jedan od glavnih ciljeva uspostavljanja unutarnjeg tržišta je stvaranje uvjeta koji vode razvoju usluga na razini Zajednice. Informacije javnog sektora važan su primarni materijal za proizvode i usluge s digitalnim sadržajem, a s razvojem bežičnih usluga sadržaja postat će još važnijim izvorom sadržaja. S tim u vezi bit će također bitna široka prekogranična zemljopisna pokrivenost. Šire mogućnosti ponovne uporabe informacija javnog sektora trebaju europskim poduzećima između ostalog omogućiti iskorištavanje vlastitih potencijala te doprinijeti gospodarskom razvoju i otvaranju radnih mjesta.

(6)

U državama članicama postoje znatne razlike u pravilima i praksama iskorištavanja izvora informacija javnog sektora koje predstavljaju zapreke ostvarivanju punoga gospodarskog potencijala tog ključnog dokumentacijskog izvora. Tradicionalna praksa korištenja informacija javnog sektora u tijelima javnog sektora razvijala se na vrlo različite načine. To treba uzeti u obzir. Stoga nacionalna pravila i prakse za ponovnu uporabu dokumenata javnog sektora treba minimalno uskladiti u slučajevima kad razlike u nacionalnim propisima i praksama ili pomanjkanje jasnoće sprečavaju nesmetano funkcioniranje unutarnjeg tržišta te pravilan razvoj informacijskog društva u Zajednici.

(7)

Štoviše, bez minimalnog usklađivanja na razini Zajednice te razlike mogu biti čak i znatnije kao posljedica zakonodavnih djelovanja na nacionalnoj razini koja su u jednom broju država članica već započeta kako bi se odgovorilo na tehnološke izazove. Utjecaj takvih zakonodavnih razlika i nesigurnosti postat će znatniji u daljnjem razvoju informacijskog društva koje je već uvelike povećalo prekogranično korištenje informacija.

(8)

Potreban je opći okvir za uvjete kojima se uređuje ponovna uporaba dokumenata javnog sektora kako bi se osigurali pošteni, razmjerni i nediskriminirajući uvjeti za ponovnu uporabu takvih informacija. Tijela javnog sektora prikupljaju, izrađuju, reproduciraju i šire dokumente za ispunjavanje svojih javnih zadataka. Uporaba takvih dokumenata zbog drugih razloga predstavlja ponovnu uporabu. Politika država članica može ići preko minimalnih standarda utvrđenih ovom Direktivom i tako omogućiti širu ponovnu uporabu.

(9)

Ova Direktiva ne sadrži obvezu dopuštanja ponovne uporabe dokumenata. Odluka o tome hoće li se odobriti ponovna uporaba ili ne prepuštena je državama članicama ili dotičnom tijelu javnog sektora. Ova se Direktiva treba primjenjivati na dokumente koji su stavljeni na raspolaganje za ponovnu uporabu kad tijela javnog sektora dozvoljavaju, prodaju, šire, razmjenjuju ili daju informacije. Kako bi se izbjegle unakrsne subvencije, ponovna uporaba treba uključivati daljnju uporabu dokumenata unutar same organizacije za one djelatnosti koje nisu obuhvaćene njezinim javnim zadaćama. Djelatnosti koje nisu obuhvaćene javnom zadaćom obično će uključivati opskrbu dokumentima koji se izrađuju i naplaćuju isključivo na komercijalnoj osnovi te u natjecanju s drugima na tržištu. Definicija „dokumenta” ne obuhvaća računalne programe. Ova se Direktiva oslanja na postojeće režime pristupa u državama članicama i njom se ne izmjenjuju nacionalna pravila za pristup dokumentima. Ona se ne primjenjuje u slučajevima u kojima građani ili poduzeća mogu, prema određenom režimu pristupa, dobiti dokument samo ako mogu dokazati poseban interes. Na razini Zajednice člancima 41. (pravo na dobru upravu) i 42. Povelje o temeljnim pravima Europske unije priznato je pravo svakoga građanina Unije i svake fizičke ili pravne osobe koja boravi ili ima registrirano sjedište u državi članici da ima pristup dokumentima Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije. Treba poticati tijela javnog sektora da stave na raspolaganje za ponovnu uporabu sve dokumente koje posjeduju. Tijela javnog sektora trebaju promicati i poticati ponovnu uporabu dokumenata u onim slučajevima kad tijelo javnog sektora ima pravo odobriti njihovu ponovnu uporabu, uključujući službene tekstove zakonodavne i upravne prirode.

(10)	Definicije „tijela javnog sektora” i „tijela uređenim javnim pravom” preuzete su iz direktiva o javnoj nabavi (92/50/EEZ (5), 93/36/EEZ (6), 93/37/EEZ (7) i 98/4/EZ (8)). Javna poduzeća nisu obuhvaćena tim definicijama.

(11)

Ovom se Direktivom utvrđuje generička definicija izraza „dokument” u skladu s razvojem informacijskog društva. Definicija obuhvaća svako predstavljanje akata, činjenica ili informacija, kao i svako sastavljanje tih akata, činjenica ili informacija, na bilo kojemu sredstvu (pisano na papiru, pohranjeno u elektroničkom obliku ili kao zvučni, vizualni ili audiovizualni zapis) u posjedu tijelâ javnog sektora. Dokument u posjedu tijela javnog sektora je onaj čiju ponovnu uporabu može odobriti tijelo javnog sektora.

(12)

Rok za odgovor na zahtjeve za ponovnu uporabu treba biti razuman i u skladu s jednakim rokom za zahtjeve za pristup dokumentu prema odgovarajućem režimu pristupa. Razumnim rokovima u cijeloj Uniji poticat će se stvaranje novih zbirnih informacijskih proizvoda i usluga na paneuropskoj razini. Kad je jednom zahtjev za ponovnu uporabu odobren, tijela javnog sektora trebaju dokumente staviti na raspolaganje u roku kojim se omogućuje iskorištavanje njihova potpunoga gospodarskog potencijala. To je posebno važno za dinamički sadržaj (npr. za prometne podatke) čija gospodarska vrijednost ovisi o trenutačnoj dostupnosti informacija i redovitom ažuriranju. Ako se upotrebljava dozvola, pravovremena dostupnost dokumenata može biti dio uvjeta dozvole.

(13)

Mogućnosti za ponovnu uporabu mogu se poboljšati ograničavanjem potrebe za digitalizacijom dokumenata na papiru ili obradom digitalnih datoteka kako bi bile međusobno kompatibilne. Stoga tijela javnog sektora trebaju, ako je moguće i prikladno, učiniti dokumente dostupnim u elektroničkom obliku u bilo kojemu postojećem formatu ili jeziku. Tijela javnog sektora trebaju se povoljno odnositi prema zahtjevima za izvode iz postojećih dokumenata kad ispunjenje takvog zahtjeva uključuje samo jednostavnu radnju. Tijela javnog sektora ne trebaju, međutim, biti obvezna dati izvod iz dokumenta ako to uključuje nerazmjeran napor. Kako bi olakšala ponovnu uporabu, tijela javnog sektora trebaju svoje vlastite dokumente učiniti dostupnim u formatu koji je, koliko je to moguće i prikladno, neovisan o uporabi određenog softvera. Ako je moguće i prikladno, tijela javnog sektora trebaju uzeti u obzir mogućnosti ponovne uporabe dokumenata od strane osoba i za osobe s invaliditetom.

(14)

Ukupni prihod, ako su uvedene pristojbe, ne treba prelaziti ukupne troškove prikupljanja, izrade, reprodukcije i širenja dokumenata uz razuman povrat ulaganja, uzimajući prema potrebi u obzir zahtjeve samofinanciranja dotičnog tijela javnog sektora. Izrada uključuje stvaranje i prikupljanje, a širenje može uključivati i podršku korisniku. Povrat troškova, zajedno s razumnim povratom ulaganja u skladu s primjenljivim računovodstvenim načelima i odgovarajućom metodom izračuna troškova dotičnog tijela javnog sektora, predstavlja gornju granicu pristojbi budući da se trebaju onemogućiti sve prekomjerne cijene. Gornjom granicom pristojbi određenom u ovoj Direktivi ne dovodi se u pitanje pravo država članica ili tijela javnog sektora da primijene niže pristojbe ili da ih uopće ne primijene, a države članice trebaju poticati tijela javnog sektora da dokumente učine dostupnim po pristojbama koje ne premašuju granične troškove reproduciranja i širenja dokumenata.

(15)

Osiguravanje jasnoće i javne dostupnosti uvjeta ponovne uporabe dokumenata javnog sektora preduvjet je razvoja informacijskog tržišta u cijeloj Zajednici. Stoga sve primjenljive uvjete ponovne uporabe dokumenata treba pojasniti mogućim korisnicima ponovne uporabe. Države članice trebaju poticati stvaranje indeksa dostupnih dokumenata, ako je prikladno s online pristupom, kako bi se promicali i olakšali zahtjevi za ponovnu uporabu. Podnositelje zahtjeva za ponovnu uporabu dokumenata treba obavijestiti o raspoloživim pravnim lijekovima u odnosu na odluke ili prakse koje na njih utječu. To će biti posebno važno za mala i srednja poduzeća koja možda nisu upoznata s odnosima s tijelima javnog sektora iz drugih država članica te odgovarajućim pravnim lijekovima.

(16)

Objavljivanje svih općedostupnih dokumenata u posjedu javnog sektora, koji se ne odnose samo na politički postupak, već i na pravni i upravni postupak, temeljni je instrument proširenja prava na znanje, koje je osnovno načelo demokracije. Taj se cilj može primijeniti na ustanove svake razine, bilo lokalne, nacionalne ili međunarodne.

(17)

U nekim će slučajevima ponovna uporaba dokumenata biti dogovorena bez dozvole. U drugim će se slučajevima izdati dozvola kojom će se nositelju dozvole nametnuti uvjeti za ponovnu uporabu kao što su odgovornost, pravilna uporaba dokumenata, jamčenje nemijenjanja i navođenje izvora. Ako tijela javnog sektora izdaju dozvolu za ponovnu uporabu dokumenata, uvjeti dozvole trebaju biti pošteni i transparentni. Standardne dozvole koje su dostupne online mogu u tom pogledu također igrati važnu ulogu. Stoga države članice trebaju osigurati dostupnost standardnih dozvola.

(18)	Ako nadležno tijelo odluči da neke dokumente više ne stavlja na raspolaganje za ponovnu uporabu ili da ih više ne ažurira, treba ih prvom prigodom objaviti, i to kad god je moguće elektroničkim putem.

(19)

Uvjeti ponovne uporabe trebaju biti nediskriminirajući za usporedive kategorije ponovne uporabe. Time se ne treba, na primjer, sprečavati besplatnu razmjenu informacija među tijelima javnog sektora pri provođenju javnih zadataka, dok se drugim stranama naplaćuje ponovna uporaba istih dokumenata. Time se također ne treba sprečavati donošenje diferencirane politike naplate za komercijalnu i nekomercijalnu ponovnu uporabu.

(20)

Pri utvrđivanju načela za ponovnu uporabu dokumenata, tijela javnog sektora trebaju poštovati pravila tržišnog natjecanja, izbjegavajući u najvećoj mogućoj mjeri isključive sporazume s privatnim partnerima. Međutim, za pružanje usluge od općega gospodarskog interesa ponekad može biti potrebno primijeniti isključivo pravo ponovne uporabe određenih dokumenata javnog sektora. Do toga može doći kad ni jedan komercijalni izdavač ne bi objavio informacije bez takvog isključivog prava.

(21)	Ova se Direktiva treba provoditi i primjenjivati uz puno poštivanje načela koja se odnose na zaštitu osobnih podataka u skladu s Direktivom 95/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 24. listopada 1995. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom protoku takvih podataka (9).

(22)

Ova Direktiva ne utječe na prava intelektualnog vlasništva trećih strana. Zbog otklanjanja svake dvojbe, izraz „prava intelektualnog vlasništva” odnosi se samo na autorsko i srodna prava (uključujući sui generis oblike zaštite). Ova se Direktiva ne primjenjuje na dokumente koji podliježu pravima industrijskog vlasništva, kao što su patenti, registrirani dizajn i zaštitni znakovi. Ova Direktiva ne utječe na postojanje prava intelektualnog vlasništva ili vlasništvo tijela javnog sektora nad njima niti se njome ograničava ostvarivanje tih prava na bilo koji način izvan okvira određenih ovom Direktivom. Obveze određene ovom Direktivom trebaju se primjenjivati samo u mjeri u kojoj su spojive s odredbama međunarodnih sporazuma o zaštiti prava intelektualnog vlasništva, a posebno Bernske konvencije za zaštitu književnih i umjetničkih dijela (Bernska konvencija) te Sporazuma o trgovinskim aspektima prava intelektualnog vlasništva (Sporazum o TRIPS-u). Tijela javnog sektora trebaju, međutim, ostvarivati svoje autorsko pravo na način kojim se olakšava ponovna uporaba.

(23)

Alati koji korisnicima ponovne uporabe pomažu naći dokumente dostupne za ponovnu uporabu i uvjeti ponovne uporabe mogu znatno olakšati prekograničnu uporabu dokumenata javnog sektora. Države članice trebaju stoga osigurati praktična rješenja koja korisnicima pomažu u potrazi za dokumentima dostupnim za ponovnu uporabu. Popisi stanja, po mogućnosti dostupni online, glavnih dokumenata (dokumenata koji se u velikoj mjeri ponovno upotrebljavaju ili s mogućnošću ponovne uporabe u velikoj mjeri) i portali koji su povezani s decentraliziranim popisima stanja primjeri su takvih praktičnih rješenja.

(24)

Ovom se Direktivom ne dovodi u pitanje Direktivu 2001/29/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 22. svibnja 2001. o usklađivanju određenih aspekata autorskog i srodnih prava u informacijskom društvu (10) ni Direktivu 96/9/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 1996. o pravnoj zaštiti baza podataka (11). U njoj se navode uvjeti pod kojima tijela javnog sektora mogu ostvarivati prava intelektualnog vlasništva na unutarnjem informacijskom tržištu ako se dopusti ponovna uporaba dokumenata.

(25)

Budući da ciljeve predloženog djelovanja, tj. olakšavanje stvaranja informacijskih proizvoda i usluga na razini Zajednice temeljeno na dokumentima javnog sektora, unapređenje djelotvorne prekogranične uporabe dokumenata javnog sektora od strane privatnih poduzeća za informacijske proizvode i usluge s dodanom vrijednošću te ograničavanje narušavanja natjecanja na tržištu Zajednice, države članice ne mogu ostvariti u dovoljnoj mjeri, već ih je, s obzirom na unutarnji opseg djelovanja Zajednice te utjecaj navedenog djelovanja, lakše ostvariti na razini Zajednice, Zajednica može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti kako je utvrđeno člankom 5. Ugovora. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Direktiva ne prelazi okvir potreban za postizanje tih ciljeva. Ovom se Direktivom treba ostvariti minimalna usklađenost i time izbjeći daljnje razilaženje država članica u vezi s ponovnom uporabom dokumenata javnog sektora,

DONIJELI SU OVU DIREKTIVU:

POGLAVLJE I.

OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Predmet i područje primjene

1. Ovom se Direktivom utvrđuje minimalni skup pravila kojima se uređuju ponovna uporaba i praktični načini olakšavanja ponovne uporabe postojećih dokumenata u posjedu tijela javnog sektora država članica.

2. Ova se Direktiva ne primjenjuje na:

(a)	dokumente čija je opskrba izvan područja primjene javne zadaće dotičnih tijela javnog sektora kako je određeno zakonom ili drugim obvezujućim pravilima u državi članici ili, u nedostatku takvih pravila, kako je određeno u skladu sa zajedničkom upravnom praksom u dotičnoj državi članici;

(b)	dokumente na koje prava intelektualnog vlasništva imaju treće strane;

(c)

dokumente kojima se ne može pristupiti na temelju režima pristupa u državi članici, uključujući zbog:

—	zaštite nacionalne sigurnosti (tj. državne sigurnosti), obrane ili javne sigurnosti,

—	statističke ili komercijalne povjerljivosti;

(d)	dokumente u posjedu javne radiotelevizije i njezinih društava kćeri te drugih tijela i njihovih društava kćeri koji obavljaju djelatnost javne radiodifuzije;

(e)	dokumente u posjedu obrazovnih i znanstvenih ustanova, kao što su škole, sveučilišta, arhivi, knjižnice i istraživačke jedinice, uključujući, prema potrebi, organizacije uspostavljene za prijenos rezultata istraživanja;

(f)	dokumente u posjedu kulturnih ustanova, kao što su muzeji, knjižnice, arhivi, orkestri, opere, baleti i kazališta.

3. Ova Direktiva predstavlja daljnji razvoj postojećih režima pristupa u državama članicama, ne dovodeći ih u pitanje. Ova se Direktiva ne primjenjuje u slučajevima kad građani ili poduzeća moraju, prema režimu pristupa, dokazati poseban interes kako bi dobili pristup dokumentima.

4. Ovom se Direktivom ne izmjenjuje te ni na koji način ne utječe na razinu zaštite pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka prema odredbama prava Zajednice i nacionalnog prava, a posebno se ne izmjenjuju obveze i prava navedena u Direktivi 95/46/EZ.

5. Obveze određene ovom Direktivom primjenjuju se samo u mjeri u kojoj su spojive s odredbama međunarodnih sporazuma o zaštiti prava intelektualnog vlasništva, a posebno Bernske konvencije i Sporazuma o TRIPS-u.

Članak 2.

Definicije

Za potrebe ove Direktive primjenjuju se sljedeće definicije:

1.	„tijelo javnog sektora” znači državna, regionalna ili lokalna nadležna tijela, tijela uređena javnim pravom i udruge koje je uspostavilo jedno ili više takvih nadležnih tijela ili jedno ili više takvih tijela uređenih javnim pravom;

„tijelo uređeno javnim pravom” znači svako tijelo:

(a)	uspostavljeno za posebnu namjenu zadovoljavanja potreba javnog interesa koje nije industrijske ili komercijalne prirode;

(b)	s pravnom osobnošću; i

(c)

koje najvećim dijelom financiraju državna ili regionalna ili lokalna nadležna tijela ili druga tijela uređena javnim pravom; ili koje podliježe upravnom nadzoru tih tijela; ili koje ima upravni, upraviteljski ili nadzorni odbor u koji su više od polovice članova imenovala državna, regionalna ili lokalna nadležna tijela ili druga tijela uređena javnim pravom;

„dokument” znači:

(a)	svaki sadržaj bez obzira na medij (napisan na papiru ili pohranjen u elektroničkom obliku ili kao vizualni ili audiovizualni zapis);

(b)	svaki dio takvog sadržaja;

„ponovna uporaba” znači uporaba dokumenata u posjedu tijela javnog sektora od strane osoba ili pravnih subjekata za komercijalne i nekomercijalne namjene drukčije od početne namjene u okviru javne zadaće za koju su dokumenti bili izrađeni. Razmjena dokumenata među tijelima javnog sektora isključivo radi obavljanja njihovih javnih zadaća ne predstavlja ponovnu uporabu;

5.	„osobni podaci” znači podaci kako je određeno u članku 2. točki (a) Direktive 95/46/EZ.

Članak 3.

Opće načelo

Ako je dopuštena ponovna uporaba dokumenata u posjedu javnog sektora, države članice osiguravaju da se ti dokumenti mogu ponovno upotrijebiti za komercijalne i nekomercijalne namjene u skladu s uvjetima navedenima u poglavljima III. i IV. Kad je to moguće, dokumenti su dostupni elektroničkim putem.

POGLAVLJE II.

ZAHTJEVI ZA PONOVNU UPORABU

Članak 4.

Zahtjevi koji se primjenjuju na obradu zahtjeva za ponovnu uporabu

1. Tijela javnog sektora elektronički obrađuju, kad je to moguće i prikladno, zahtjeve za ponovnu uporabu i podnositelju zahtjeva stavljaju na raspolaganje dokument za ponovnu uporabu ili, ako je potrebna dozvola, izrađuju za podnositelja ponudu dozvole u razumnom roku koji je u skladu s vremenskim okvirima određenim za obradu zahtjeva za pristup dokumentima.

2. Kad nisu utvrđeni rokovi ili druga pravila kojima se uređuje pravodobno izdavanje dokumenata, tijela javnog sektora obrađuju zahtjev i dostavljaju podnositelju zahtjeva dokumente za ponovnu uporabu ili, ako je potrebna dozvola, izrađuju za podnositelja ponudu dozvole u razdoblju ne duljem od 20 radnih dana od primitka zahtjeva. To se razdoblje može produljiti za daljnjih 20 radnih dana za opsežne ili složene zahtjeve. U takvim se slučajevima u roku tri tjedna od početnog zahtjeva podnositelja zahtjeva obavješćuje da je za obradu potrebno više vremena.

3. U slučaju negativne odluke, tijela javnog sektora priopćuju podnositelju zahtjeva razloge odbijanja na temelju odgovarajućih odredaba režima pristupa u toj državi članici ili nacionalnih odredaba donesenih u skladu s ovom Direktivom, posebno s člankom 1. stavkom 2. točkama (a), (b) i (c) ili člankom 3. Kad se negativna odluka temelji na članku 1. stavku 2. točki (b), tijelo javnog sektora uključuje upućivanje na fizičku ili pravnu osobu, ako je poznata, koja je nositelj prava ili, kao druga mogućnost, na izdavatelja dozvole od kojeg je tijelo javnog sektora dobilo odgovarajući materijal.

4. Svaka negativna odluka mora sadržavati upućivanje na pravne lijekove za slučaj da se podnositelj zahtjeva želi žaliti na odluku.

5. Za tijela javnog sektora obuhvaćena člankom 1. stavkom 2. točkama (d), (e) i (f) ne traži se zadovoljavanje zahtjeva ovog članka.

POGLAVLJE III.

UVJETI ZA PONOVNU UPORABU

Članak 5.

Dostupni formati

1. Tijela javnog sektora stavljaju na raspolaganje svoje dokumente u bilo kojem postojećem formatu ili jeziku, u elektroničkom obliku kad je to moguće i prikladno. To za tijela javnog sektora ne podrazumijeva obvezu stvaranja ili prilagođavanja dokumenata kako bi se zadovoljio zahtjev niti podrazumijeva obvezu davanja izvoda iz dokumenata ako bi to uključivalo nerazmjeran napor koji nadilazi jednostavnu radnju.

2. Na temelju ove Direktive, od tijela javnog sektora ne može se zahtijevati nastavljanje izrade nekih tipova dokumenata s namjerom ponovne uporabe takvih dokumenata od strane organizacija privatnog ili javnog sektora.

Članak 6.

Načela kojima se uređuje naplata

Pri određivanju pristojbi ukupan prihod od opskrbe dokumentima i omogućivanja njihove ponovne uporabe ne smije prelaziti troškove prikupljanja, izrade, reprodukcije i širenja, zajedno s razumnim povratom ulaganja. Pristojbe trebaju biti troškovno usmjerene u odgovarajućem obračunskom razdoblju i izračunane u skladu s računovodstvenim načelima koja se primjenjuju na dotična tijela javnog sektora.

Članak 7.

Transparentnost

Svi primjenljivi uvjeti i standardne pristojbe za ponovnu uporabu dokumenata u posjedu tijela javnog sektora moraju se prethodno utvrditi i objaviti, kad je to moguće i prikladno elektroničkim putem. Tijelo javnog sektora mora na zahtjev navesti osnovu za izračun objavljene pristojbe. Za netipične slučajeve dotično tijelo javnog sektora također navodi koji će čimbenici biti uzeti u obzir u izračunu pristojbi. Tijela javnog sektora osiguravaju da su podnositelji zahtjeva za ponovnu uporabu dokumenata obaviješteni o dostupnim pravnim lijekovima u vezi s odlukama ili praksama koje na njih utječu.

Članak 8.

Dozvole

1. Tijela javnog sektora mogu bezuvjetno dozvoliti ponovnu uporabu dokumenata ili mogu, kad je to prikladno, dozvolom odrediti uvjete koji se odnose na odgovarajuća pitanja. Ti uvjeti ne smiju nepotrebno ograničavati mogućnosti ponovne uporabe i ne smiju se upotrijebiti za ograničenje tržišnog natjecanja.

2. Kad se u državama članicama upotrebljavaju dozvole, države članice osiguravaju dostupnost standardnih dozvola za ponovnu uporabu dokumenata javnog sektora, koje se mogu prilagoditi posebnim primjenama dozvola, u digitalnom formatu i mogućnost njihove elektroničke obrade. Države članice moraju poticati sva tijela javnog sektora da upotrebljavaju standardne dozvole.

Članak 9.

Praktična rješenja

Države članice osiguravaju postojanje praktičnih rješenja kojima se olakšava traženje dokumenata dostupnih za ponovnu uporabu kao što su popisi stanja, po mogućnosti dostupni online, glavnih dokumenata i portali koji su povezani s decentraliziranim popisima stanja.

POGLAVLJE IV.

NEDISKRIMINACIJA I POŠTENA TRGOVINA

Članak 10.

Nediskriminacija

1. Svi primjenljivi uvjeti za ponovnu uporabu dokumenata moraju za usporedive kategorije ponovne uporabe biti nediskriminirajući.

2. Ako tijelo javnog sektora ponovno upotrebljava dokumente kao ulazne podatke za svoje komercijalne djelatnosti koje su izvan opsega njihovih javnih zadaća, na opskrbu dokumentima za te djelatnosti primjenjuju se iste pristojbe i drugi uvjeti koji se primjenjuju na druge korisnike.

Članak 11.

Zabrana isključivih dogovora

1. Ponovna uporaba dokumenata je otvorena za sve potencijalne sudionike na tržištu, čak i kad jedan ili više sudionika na tržištu već koristi proizvode s dodanom vrijednošću na temelju tih dokumenata. Ugovorima ili drugim dogovorima između tijela javnog sektora koja posjeduju te dokumente i trećih strana ne smiju se davati isključiva prava.

2. Međutim, ako je isključivo pravo potrebno za pružanje usluga u javnom interesu, valjanost razloga za davanje takvog isključivog prava predmetom je redovitog preispitivanja i u svakom se slučaju preispituje svake tri godine. Isključivi dogovori utvrđeni nakon stupanja na snagu ove Direktive moraju biti transparentni i javni.

3. Postojeći isključivi dogovori koji ne ispunjavaju uvjete za izuzeće prema stavku 2. prestaju istekom ugovora ili, u svakome slučaju, najkasnije 31. prosinca 2008.

POGLAVLJE V.

ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 12.

Provedba

Države članice do 1. srpnja 2005. donose zakone i druge propise potrebne za usklađivanje s ovom Direktivom. One o tome odmah obavješćuju Komisiju.

Kad države članice donose ove mjere, te mjere prilikom njihove službene objave sadržavaju uputu na ovu Direktivu ili se uz njih navodi takva uputa. Načine tog upućivanja određuju države članice.

Članak 13.

Preispitivanje

1. Komisija prije 1. srpnja 2008. preispituje primjenu ove Direktive i Europskom parlamentu i Vijeću priopćava rezultate tog preispitivanja zajedno sa svim prijedlozima izmjena Direktive.

2. Preispitivanje se posebno odnosi na područje primjene i učinak ove Direktive, uključujući opseg povećanja ponovne uporabe dokumenata javnog sektora, učinke načela primijenjenih na naplatu i ponovnu uporabu službenih tekstova zakonodavne i administrativne prirode, kao i daljnje mogućnosti poboljšanja pravilnog funkcioniranja unutarnjeg tržišta i razvoja europske industrije sadržaja.

Članak 14.

Stupanje na snagu

Ova Direktiva stupa na snagu na dan objave u Službenom listu Europske unije.

Članak 15.

Adresati

Ova je Direktiva upućena državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 17. studenoga 2003.

Za Parlament

P. COX

Predsjednik

Za Vijeće

G. ALEMANNO

Predsjednik

(1) SL C 227 E, 24.9.2002., str. 382.

(2) SL C 85, 8.4.2003., str. 25.

(3) SL C 73, 26.3.2003., str. 38.

(4) Mišljenje Europskog parlamenta od 12. veljače 2003. (još nije objavljeno u Službenom listu), Zajedničko stajalište Vijeća od 26. svibnja 2003. (SL C 159 E, 8.7.2003., str. 1.) i Stajalište Europskog parlamenta od 25. rujna 2003. (još nije objavljeno u Službenom listu). Odluka Vijeća od 27. listopada 2003.

(5) SL L 209, 24.7.1992., str. 1. Direktiva kako je zadnje izmijenjena Direktivom Komisije 2001/78/EZ (SL L 285, 29.10.2001., str. 1.).

(6) SL L 199, 9.8.1993., str. 1. Direktiva kako je zadnje izmijenjena Direktivom Komisije 2001/78/EZ.

(7) SL L 199, 9.8.1993., str. 54. Direktiva kako je zadnje izmijenjena Direktivom Komisije 2001/78/EZ.

(8) SL L 101, 1.4.1998., str. 1.

(9) SL L 281, 23.11.1995., str. 31.

(10) SL L 167, 22.6.2001., str. 10.

(11) SL L 77, 27.3.1996., str. 20.

13/Sv. 047

Službeni list Europske unije

148

32004D0578

L 261/63

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

29.04.2004.

ODLUKA VIJEĆA

od 29. travnja 2004.

o sklapanju Okvirnog sporazuma između Europske zajednice i Europske svemirske agencije

(2004/578/EZ)

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice, a posebno njegov članak 170., u vezi s prvom rečenicom prvog podstavka članka 300. stavka 2. i prvim podstavkom članka 300. stavka 3.,

uzimajući u obzir prijedlog Komisije,

uzimajući u obzir mišljenje Europskog parlamenta (1),

budući da:

(1)	Komisija je u ime Zajednice dogovorila Sporazum s Europskom svemirskom agencijom.

(2)	Sporazum je potpisan u ime Zajednice 25. studenoga 2003., podložno njegovom mogućem kasnijem zaključivanju.

(3)	Ovaj Sporazum treba odobriti,

ODLUČILO JE:

Članak 1.

Ovim se u ime Zajednice odobrava Sporazum između Europske zajednice i Europske svemirske agencije.

Tekst Sporazuma je priložen ovoj Odluci.

Članak 2.

Predsjednik Vijeća ovim se ovlašćuje imenovati osobu ovlaštenu položiti akt o odobrenju u ime Zajednice, u skladu s člankom 12. stavkom 1. Okvirnog sporazuma, kojim se izražava suglasnost Zajednice s takvom obvezom.

Sastavljeno u Luxembourgu 29. travnja 2004.

Za Vijeće

Predsjednik

M. McDOWELL

(1) Mišljenje od 20. travnja 2004. (još nije objavljeno u Službenom listu).

13/Sv. 047

Službeni list Europske unije

149

22004A0806(03)

L 261/64

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

25.11.2003.

OKVIRNI SPORAZUM

između Europske zajednice i Europske svemirske agencije

EUROPSKA ZAJEDNICA

EUROPSKA SVEMIRSKA AGENCIJA

(dalje u tekstu „ugovorne stranke”)

BUDUĆI DA Europska zajednica i Europska svemirska agencija (ESA) smatraju da će bliska međusobna suradnja doprinijeti miroljubivom korištenju svemira kao važnog sredstva za doprinos europskoj koheziji i ekonomskom rastu i da će u širem političkom, gospodarskom, znanstvenom, ekološkom i društvenom okviru omogućiti europskim građanima izravniji pristup aktivnostima vezanima uz svemir;

BUDUĆI DA su ugovorne stranke uvjerene da će takva suradnja ostvariti dodatnu vrijednost u korist europskih građana;

BUDUĆI DA ugovorne stranke obostrano prihvaćaju posebne prednosti koje se nadopunjuju i međusobno osnažuju te se obvezuju da će učinkovito surađivati na obostranu korist i izbjegavati svako nepotrebno dvostruko djelovanje;

BUDUĆI DA je svemirska tehnologija postala jedinstvena i bitna tehnologija koja omogućuje Zajednici prepoznavanje i ostvarenje velikog broja njezinih političkih ciljeva, a posebno onih u području informacijskog društva, prometa i zaštite okoliša;

UZIMAJUĆI U OBZIR razne rezolucije koje je usvojilo Vijeće Europske unije (1) i Vijeće Europske svemirske agencije (2) te zaključke Vijeća Europske unije od 10. prosinca 2001., dva navedena vijeća podržavaju uspostavljanje okvira za suradnju između stranaka, pri čemu zadržavaju svoje posebne zadaće i dužnosti,

BUDUĆI DA se primjenjuje Odluka br. 676/2002 Europskog parlamenta i Vijeća od 7. ožujka 2002. o regulatornom okviru za politiku radiofrekvencijskog spektra u Europskoj zajednici (Odluka o radiofrekvencijskom spektru) pretpostavlja se da će svaki svemirski sustav i aplikacija ovisiti o raspoloživosti radiofrekvencija,

SPORAZUMJELE SU SE:

Članak 1.

Cilj suradnje

Cilj ovog okvirnog sporazuma je rješavanje sljedećih pitanja:

1.	Usklađen i postupan razvoj cjelovite europske svemirske politike. Posebno, cilj te politike je povezati potražnju za uslugama i aplikacijama koje rabe svemirske sustave kao podršku politici Zajednice s ponudom svemirskih sustava i infrastrukture potrebnih za zadovoljavanje te potražnje.

Uspostavljanje okvira koji predviđa zajednički temelj i prikladne operativne dogovore za učinkovitu i uzajamno korisnu suradnju između stranaka u području aktivnosti vezanih uz svemir i u skladu sa svojim zadaćama i dužnostima, uz potpuno poštivanje institucionalnih i operativnih okvira. Cilj suradnje na temelju ovog Okvirnog sporazuma između ugovornih stranaka je:

(a)	osigurati neovisan i troškovno učinkovit pristup Europe svemiru i razvoj ostalih područja od strateškog značaja koja su potrebna za neovisnu uporabu i primjenu svemirske tehnologije u Europi,

(b)	osigurati da sveukupna europska svemirska politika vodi posebno računa o općoj politici Europske zajednice,

(c)	osigurati podršku politici Zajednice korištenjem svemirske tehnologije i svemirske infrastrukture, ako je potrebno, te promicati uporabu svemirskih sustava kao potporu održivom razvoju, ekonomskom rastu i zapošljavanju,

(d)	optimizirati uporabu stručnog znanja i raspoloživih sredstava i dati doprinos učvršćivanju bliske suradnje između Europske zajednice i ESA-e, čime se unutar strateškog partnerstva povezuju potražnja i ponuda svemirskih sustava,

(e)	postići veću povezanost i sinergiju istraživanja i razvoja kako bi se optimalno koristili raspoloživi resursi u Europi, uključujući i mrežu tehničkih središta.

Članak 2.

Načela suradnje

1. Suradnja između ugovornih stranaka ostvaruje se na temelju zajedničkih ciljeva koji su definirani u članku 1., s posebnim obzirom na njihove pojedinačne zadaće i dužnosti kao i njihove institucionalne postavke i operativne okvire.

2. Svaka ugovorna stranka donosi odluke potrebne za provedbu ovog Sporazuma, kako je navedeno u članku 4., u skladu sa svojim unutarnjim postupcima.

3. S obzirom na osobitosti svemirske tehnologije i infrastrukture, obje ugovorne stranke uzimaju u obzir sigurnost dotičnih tehnologija i infrastrukture pri provedbi ovog Sporazuma.

Članak 3.

Područja suradnje

1. Stranke su odredile sljedeća posebna područja suradnje:

—

znanost,

—	tehnologija,

—	promatranje Zemlje,

—	navigacija,

—	satelitska komunikacija,

—	let u svemir s ljudskom posadom i bestežinsko stanje,

—	lansiranje satelita u orbitu,

—	politika spektra vezana uz svemir.

2. Ugovorne stranke mogu odrediti i razviti nova područja za suradnju.

Članak 4.

Provedba

1. Svaka ugovorna stranka za provedbu ovog sporazuma, u skladu sa svojim posebnim pravima, pravnim instrumentima i postupcima, provodi aktivnosti potrebne za ostvarivanje ciljeva suradnje predviđenih člankom 1.

2. Takve aktivnosti potiču na korištenje rezultata istraživanja svemira i razvoja te svemirskih aplikacija u javnom i privatnom sektoru, promiču usvajanje zakonskih i regulatornih mjera te mjera standardizacije u ovom sektoru, kao i financiranje i provedbu zajedničke inicijative na temelju članka 5.

3. Svaka ugovorna stranka pri provedbi aktivnosti koje su potrebne za postizanje ciljeva suradnje koristiti stručnost i sposobnost druge stranke, a drugoj stranci pruža stručno znanje i podršku u svom posebnom području nadležnosti.

Članak 5.

Zajedničke inicijative

1. Podložno stavku 3., zajedničke inicijative ugovornih stranaka mogu biti, ali ne nužno i ograničene, na sljedeće oblike:

(a)	upravljanje Europske svemirske agencije (ESA) aktivnostima Europske zajednice koje se odnose na svemir u skladu s pravilima Europske zajednice;

(b)	sudjelovanje Europske zajednice u dodatnom programu Europske svemirske agencije u skladu s člankom V. stavkom I. točkom (b) Konvencije ESA-e;

(c)	provedbu aktivnosti koje usklađuju, provode i financiraju obje ugovorne stranke;

(d)	uspostavu tijela od ugovornih stranaka, za provedbu inicijativa koje nadopunjuju istraživačke i razvojne aktivnosti, kao što su pružanje usluga, promicanje školovanja osoblja i upravljanje infrastrukturom;

(e)	provedbu istraživanja, organizacija znanstvenih seminara, konferencija, simpozija i radionica, osposobljavanje znanstvenika i tehničkih stručnjaka, razmjenu ili zajedničko korištenje opreme i materijala, pristup objektima kao i posjete i razmjene znanstvenika, inženjera i drugih stručnjaka.

2. Ako je za provedbu zajedničke inicijative potrebno detaljno utvrđivanje, ono se može predvidjeti posebnim dogovorima između ugovornih stranaka. Kad god se može primijeniti, svaki takav poseban dogovor treba uključivati sljedeće:

(a)	opću definiciju zadaće;

(b)	opis ciljeva;

(c)	konsolidirani skup zahtjeva korisnika;

(d)	plan rada;

(e)	prikladan sustav upravljanja;

(f)	zadaće i financijsko učešće ugovornih stranaka;

(g)	program industrijske politike;

(h)	proračunske aspekte;

(i)	pravila koja se odnose na zaštitu prava intelektualnog vlasništva, pravila koja se odnose na vlasništvo, uključujući prijenos vlasništva, načela provedbe, uključujući pravo glasa, te sudjelovanje trećih stranaka.

Ugovorne stranke trebaju što prije utvrditi opća načela kao nadopunu posebnim dogovorima.

3. Svi se financijski doprinosi ugovornih stranaka, u skladu s posebnim dogovorom, uređuju financijskim odredbama koje se primjenjuju na te ugovorne stranke. Europska zajednica nije ni u kojem slučaju obvezna primjenjivati pravilo „geografske raspodjele” koje se nalazi u Konvenciji ESA-e, posebno u njezinom Prilogu V. Pravila financijskog nadzora i revizije primjenjuju se na one ugovorne stranke koje daju doprinos zajedničkim inicijativama, ili u slučaju zajedničkog doprinosa primjenjuju se na obje stranke.

Članak 6.

Savjetovanje i informiranje

1. Ugovorne stranke se redovito međusobno savjetuju kako bi u najvećoj mogućoj mjeri mogle uskladiti svoje aktivnosti. Svaka ugovorna stranka informira drugu o inicijativama unutar svog procesa odlučivanja, u područjima suradnje na temelju članka 3., koje bi mogle zanimati drugu stranku.

2. Ugovorne stranke razmjenjuju sve informacije kojima raspolažu a koje bi mogle biti potrebne za provedbu ovog Sporazuma, u skladu s njihovim pravilima.

3. Osim ako je drukčije predviđeno, ugovorne stranke ne smiju otkriti razmijenjene informacije u vezi s ovim Sporazumom drugim osobama osim onima koje su kod njih zaposlene ili su službeno ovlaštene raspolagati takvim informacijama, niti ih smiju koristiti u komercijalne svrhe. Takvo otkrivanje dopušteno je jedino u nužno potrebnoj mjeri za provedbu ovog Sporazuma kako je određeno člankom 1. i strogo je povjerljivo.

Članak 7.

Vanjski aspekti suradnje

1. Jedna ugovorna stranka obavješćuje drugu o svojim aktivnostima na međunarodnoj razini, koje bi mogle zanimati tu drugu stranku.

2. Ako je potrebno, ugovorna se stranka može posavjetovati s drugom u vezi s pitanjima koja se odnose na njezine međunarodne aktivnosti.

3. Nakon sklapanja posebnog dogovora između ugovornih stranaka u skladu s člankom 5., ugovorne stranke zajedno oblikuju vanjske aspekte zajedničke aktivnosti prema trećim stranaka u skladu s tim posebnim dogovorom.

Članak 8.

Usklađivanje i olakšavanje suradnje

1. Usklađivanje i olakšavanje aktivnosti vezanih uz suradnju na temelju ovog Sporazuma postiže se redovitim zajedničkim i dodatnim sastancima Vijeća Europske unije i Vijeća Europske svemirske agencije na ministarskoj razini (Vijeće za svemir).

2. Ciljevi ovih zajedničkih i dodatnih sastanaka uključuju sljedeće:

(a)	dati smjernice koje pridonose ostvarenju ciljeva ovog Sporazuma i utvrditi koje su aktivnosti u tom smislu potrebne;

(b)	dati preporuke, posebno one koje se odnose na glavne dijelove posebnih dogovora;

(c)	savjetovati ugovorne stranke o načinima ostvarivanja suradnje sukladno načelima ovog Sporazuma;

(d)	ocijeniti učinkovitost i uspješnost provedbe ovog Sporazuma.

3. Tajništvo pomaže dodatnim sastancima i provodi inicijative koje proizlaze iz primjene ovog Sporazuma. Tajništvo provodi smjernice predviđene na dodatnim sastancima dvaju Vijeća. Tajništvo donosi svoj poslovnik, a sastoji se od dužnosnika Komisije Europskih zajednica i izvršnog tijela ESA-e. Ugovorne se stranke obvezuju da će u skladu sa svojim pravilima i postupcima dati doprinos potrebnoj administrativnoj podršci.

4. Ne dovodeći u pitanje postupke odlučivanja unutar ugovornih stranaka, Tajništvo se redovito i neslužbeno savjetuje s visokim predstavnicima država članica Europske zajednice i Europske svemirske agencije kako bi se postiglo zajedničko razumijevanje pitanja u vezi s provedbom ovog Sporazuma.

Članak 9.

Razmjena osoblja

1. Stranke mogu na određeno vrijeme razmijeniti svoje članove te na taj način omogućiti razmjenu stručnog znanja i unaprijediti međusobno razumijevanje.

2. Pravila za provedbu ovog članka utvrđuje Tajništvo u skladu s člankom 8., a potvrđuju se posebnim dogovorima na temelju ovog Okvirnog sporazuma.

Članak 10.

Odnosi s javnošću

1. U vezi sa zajedničkim javnim aktivnostima koje su predmetom ovog Sporazuma,

stranke se obvezuju da će unaprijed uskladiti svoje javno djelovanje kao i svoje odnose s tiskom i medijima.

2. Kod svih aktivnosti vezanih uz medije jasno se utvrđuje i naglašava uloga svake ugovorne stranke u ovom Sporazumu.

3. Detalji provedbe aktivnosti vezanih uz odnose s javnošću predviđene ovim člankom zajednički se usvajaju.

Članak 11.

Rješavanje sporova

1. Svi sporovi koji mogu nastati između stranaka u vezi s tumačenjem ili primjenom ovog Sporazuma podnose se Tajništvu na izravne pregovore.

2. Ako se spor ne može riješiti u skladu sa stavkom 1., jedna stranka može obavijestiti drugu stranku o imenovanju arbitra. Tada druga stranka u roku od dva mjeseca mora imenovati svog arbitražnog suca. Nakon toga arbitražni suci u roku od jednog mjeseca moraju imenovati trećeg arbitražnog suca.

3. Arbitražni suci odluke donose većinom glasova.

4. Presuda Arbitražnog suda konačna je i obvezujuća za obje stranke.

5. Svaka stranka u sporu poduzima određene korake potrebne za provedbu odluka arbitražnih sudaca.

Članak 12.

Stupanje na snagu, trajanje, izmjene i raskidanje

1. Ovaj Sporazum stupa na snagu na dan posljednje pisane obavijesti kojom ugovorne stranke obavješćuju jedna drugu da su završeni njihovi unutarnji postupci potrebni za stupanje Sporazuma na snagu.

2. Ovaj Sporazum ostaje na snazi četiri godine od dana stupanja na snagu. Sporazum se automatski produžuje na sljedeće četiri godine ako nijedna od stranaka pisanim putem, i to najmanje godinu dana prije isteka četverogodišnjeg roka trajanja, ne obavijesti drugu o svojoj namjeri da raskine Sporazum.

Ovaj Sporazum prestaje važiti po isteku dvanaest mjeseci od dana kada je jedna stranka od druge primila pisanu obavijest o raskidanju sporazuma

3. Raskid ili istek ovog Sporazuma ne utječe na valjanost posebnih dogovora koje su stranke sklopile u skladu s člankom 5. Oni ostaju u cijelosti važeći i proizvode pravne učinke do ispunjenja uvjeta za njihovu provedbu ili raskid.

4. Ovaj je Sporazum moguće izmijeniti jedino na temelju pisane suglasnosti obje stranke.

5. Ovaj Sporazum ne mijenja i ne zamjenjuje nijedan od ranijih sporazuma sklopljenih između ugovornih stranaka. Oni ostaju u cijelosti važeći i proizvode pravne učinke u skladu sa svojim uvjetima i propisima.

Članak 13.

Potpis i vjerodostojnost

Ovaj je Sporazum sastavljen u po dva primjerka na danskom, engleskom, finskom, francuskom, grčkom, nizozemskom, norveškom, njemačkom, portugalskom, španjolskom, švedskom i talijanskom jeziku, s tim da je svaki tekst jednako vjerodostojan.

Hecho en Bruselas, el veinticinco de noviembre del dos mil tres.

Undærdiget i Bruxelles den femogtyvende november to tusind og tre.

Geschehen zu Brüssel am fünfundzwanzigsten November zweitausendunddrei.

Έγινε στις Βρυξέλλες, στις είκοσι πέντε Νοεμβρίου δύο χιλιάδες τρία.

Done at Brussels on the twenty-fifth day of November in the year two thousand and three.

Fait à Bruxelles, le vingt-cinq novembre deux mille trois.

Fatto a Bruxelles, addì venticinque novembre duemilatre.

Gedaan te Brussel, de vijfentwintigste november tweeduizenddrie.

Utferdiget i Brussel den tjuefemte november totusenogtre.

Feito em Bruxelas, em vinte e cinco de Novembro de dois mil e três.

Tehty Brysselissä kahdentenakymmenentenäviidentenä päivänä marraskuuta vuonna kaksituhattakolme.

Utferdiget i Brussel den tjuefemte november totusenogtre.

Por la Comunidad Europea

For Det Europæiske Fællesskab

Für die Europäische Gemeinschaft

Για την Ευρωπαïκή Κοινότητα

For the European Community

Pour la Communauté européenne

Per la Comunità europea

Voor de Europese Gemeenschap

For Den europeiske union

Pela Comunidade Europeia

Euroopan yhteisön puolesta

För Europeiska gemenskapen

Por la Angecia Espacial Europea

For Den Europæiske Rumorganisation

Für die Europäische Weltraumorganisation

Για την Ευροωπαïκή Υπηρεσία Διαστήματος

For the European Space Agency

Euroopan avaruusjärjestön puolesta

Pour l'Angence spatiale européenne

Per l'Agenzia spaziale europea

Voor het Europees Ruimteagentschap

For Den europeiske romorganisasjon

Pela Agência Espacial Europeia

För Europeiska rymdorganisationen

(1) Rezolucija Vijeća EU od 22. lipnja 1998. (SL C 224, 17.7.1998., str. 1.), 2. prosinca 1999. (SL C 375, 24.12.1999., str. 1.), 16. studenoga 2000. (SL C 371, 23.12.2000., str. 2.).

(2) Rezolucija ESA-e od: 23. lipnja 1998.: ESA/C/CXXXVI/Res.1 (završna), 11. svibnja 1999.: ESA/C-M/CXLI/Res.1 (završna); ESA/C(2000)67; ESA/C-M/CXLVIII/Res.1 (završna), 16. studenoga 2000. o europskoj strategiji za svemir; ESA/C-M/CLIV/Res.1 (završna), 15. studenoga 2001.; ESA/C-M/CLXV/Res.3 (završna), 27. svibnja 2003.

13/Sv. 047

Službeni list Europske unije

154

32005D0463

L 164/50

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

21.06.2005.

ODLUKA KOMISIJE

od 21. lipnja 2005.

o uspostavi mrežne skupine za razmjenu i koordinaciju informacija u vezi s koegzistencijom genetski modificiranih, konvencionalnih i ekoloških usjeva

(2005/463/EZ)

KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,

budući da:

(1)

U svojoj Preporuci 2003/556/EZ od 23. srpnja 2003. o smjernicama za razvoj nacionalnih strategija i najboljih praksi za osiguravanje koegzistencije genetski modificiranih usjeva s konvencionalnom i ekološkom poljoprivrednom djelatnosti (1), Komisija se zauzela za pristup koji bi državama članicama prepustio razvoj i provedbu upravljačkih mjera za koegzistenciju. U tom je pogledu Komisija najavila svoj cilj olakšavanja razmjene informacija o istraživačkim projektima čija je provedba u tijeku i onima planiranima na nacionalnoj razini i na razini Zajednice.

(2)

U skladu s člankom 26.a Direktive 2001/18/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 12. ožujka 2001. o namjernom ispuštanju genetski modificiranih organizama u okoliš i o ukidanju Direktive Vijeća 90/220/EEZ (2), Komisija prikuplja i upravlja informacijama koje se temelje na istraživanjima koja se provode na nacionalnoj razini i na razini Zajednice te prati razvoj u odnosu na koegzistenciju u državama članicama.

(3)

Za ostvarenje tih zadataka, Komisija treba osnovati forum za razmjenu informacija između država članica u vezi s rezultatima znanstvenih istraživanja i najboljih istraživačkih praksi koje su razvijene u okvirima nacionalnih strategija koegzistencije. Nužno je da Komisija može organizirati sastanke radne skupine koji su otvoreni za nacionalne, i prema potrebi, za druge stručnjake.

(4)	Stoga je primjereno da se uspostavi mrežna skupina za potporu Komisiji u području koegzistencije (skraćeno COEX-NET),

ODLUČILA JE:

Članak 1.

Ovim se uspostavlja i pripaja Komisiji mrežna skupina za razmjenu i upravljanje informacijama o znanstvenim istraživanjima i najboljim istraživačkim praksama razvijenima u području koegzistencije uzgoja različitih vrsta genetski modificiranih, konvencionalnih i ekoloških usjeva, dalje u tekstu „skupina”.

Članak 2.

1. Skupina se sastoji od nacionalnih stručnjaka koje imenuju države članice, a predsjedava joj predstavnik Komisije.

2. Predstavnik Komisije može pozvati druge stručnjake da sudjeluju na sastancima i u radu skupine.

3. Komisija osigurava tajničku potporu za sastanke i rad skupine.

4. Skupina se sastaje u prostorijama Komisije, u skladu s organizacijom i terminima koje određuje Komisija.

Članak 3.

1. Troškove sudjelovanja stručnjaka na sastancima skupine u skladu s člankom 2. nadoknađuje Komisija sukladno svojim pravilima za nadoknadu troškova putovanja, dnevnica i drugih troškova, u skladu sa stavcima 2. i 3.

2. Stručnjaci koje imenuju države članice primaju nadoknadu za putne troškove, a stručnjaci koje poziva Komisija primaju nadoknadu za putne troškove i dnevnice.

3. Za stručnjake koje imenuju države članice, nadoknada troškova je ograničena na jednog sudionika po državi članici.

4. Stručnjaci ne primaju nikakvu nadoknadu za usluge koje pružaju.

Članak 4.

Stručnjaci koji sudjeluju u radu skupine moraju biti izvan industrijskog, trgovačkog, poslovnog ili bilo kojeg drugog sukoba interesa.

Članak 5.

Ne dovodeći u pitanje odredbe članka 287. Ugovora, stručnjaci se obvezuju da neće otkrivati informacije koje proizlaze iz njihovog rada u skupini ako ih predstavnik Komisije obavijesti da je dotični materijal povjerljive naravi.

Članak 6.

Ova Odluka stupa na snagu na dan objave u Službenom listu Europske unije.

Sastavljeno u Bruxellesu 21. lipnja 2005.

Za Komisiju

Mariann FISCHER BOEL

Članica Komisije

(1) SL L 189, 29.7.2003., str. 36.

(2) SL L 106, 17.4.2001., str. 1. Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 1830/2003 (SL L 268, 18.10.2003., str. 24.).

13/Sv. 047

Službeni list Europske unije

156

32006D0340

L 125/43

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

08.05.2006.

ODLUKA KOMISIJE

od 8. svibnja 2006.

o izmjeni Odluke 2001/171/EZ Europskog parlamenta i Vijeća radi produljenja valjanosti uvjeta za odstupanje predviđeno za staklenu ambalažu u vezi s razinama koncentracije teških metala koje su utvrđene u Direktivi 94/62/EZ

(priopćena pod brojem dokumenta C(2006) 1823)

(Tekst značajan za EGP)

(2006/340/EZ)

KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,

uzimajući u obzir Direktivu 94/62/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 20. prosinca 1994. o ambalaži i ambalažnom otpadu (1), a posebno njezin članak 11. stavak 3.,

budući da:

(1)	Odstupanju koje je utvrđeno u Odluci Komisije 2001/171/EZ (2) za staklenu ambalažu u vezi s razinama koncentracije teških metala koje su utvrđene u Direktivi 94/62/EZ istječe valjanost 30. lipnja 2006.

(2)	Usklađenost na području cijele Zajednice s graničnom vrijednošću od 100 ppm koja je utvrđena u članku 11. stavku 1. Direktive 94/62/EZ može se postići kroz smanjenje stope recikliranja stakla; međutim, takvo smanjenje nije poželjno s ekološke točke gledišta.

(3)	Valjanost Odluke 2001/171/EZ se zato mora produljiti bez navođenja datuma prestanka valjanosti.

(4)	Mjere predviđene ovom Odlukom u skladu su s mišljenjem Odbora koji je ustanovljen u skladu s člankom 21. Direktive 94/62/EZ,

DONIJELA JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Članak 6. Odluke 2001/171/EZ se briše.

Članak 2.

Ova je Odluka upućena državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 8. svibnja 2006.

Za Komisiju

Stavros DIMAS

Član Komisije

(1) SL L 365, 31.12.1994., str. 10. Direktiva kako je zadnje izmijenjena Direktivom 2005/20/EZ (SL L 70, 16.3.2005., str. 17.).

(2) SL L 62, 2.3.2001., str. 20.

13/Sv. 047

Službeni list Europske unije

157

32006D0804

L 329/64

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

23.11.2006.

ODLUKA KOMISIJE

od 23. studenoga 2006.

o usklađivanju radiofrekvencijskog spektra za uređaje za radiofrekvencijsku identifikaciju (RFID) koji rade u području ultra visoke frekvencije (UHF)

(priopćena pod brojem dokumenta C(2006) 5599)

(2006/804/EZ)

KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,

uzimajući u obzir Odluku br. 676/2002/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 7. ožujka 2002. o regulatornom okviru za politiku radiofrekvencijskog spektra u Europskoj zajednici (Odluka o radiofrekvencijskom spektru) (1), a posebno njezin članak 4. stavak 3.

budući da:

(1)

Tehnologija radiofrekvencijske identifikacije (RFID), posebna vrsta uređaja malog dometa, nudi moguće značajne gospodarske i društvene koristi u Europi. RFID se može primjenjivati na različite načine, na primjer za automatsko prepoznavanje artikala, praćenje sredstava, sustave za sigurnost i uzbunjivanje, gospodarenje otpadom, senzore prisutnosti, protuprovalne sustave, lokacijske sustave, prijenos podataka na ručne uređaje i bežične nadzorne sustave. Razvoj uređaja koji se temelje na RFID-u u području ultra visoke frekvencije (UHF) u EZ-u doprinijet će razvoju informacijskog društva i promidžbi inovativnosti.

(2)

Usklađeni uvjeti i pravna sigurnost za dostupnost radiofrekvencijskog spektra za UHF RFID uređaje neophodni su kako bi se u cijeloj Europi omogućila primjena identifikacija proizvoda koji uključuju UHF RFID ili usluge povezane s RFID-om. Osiguravanje funkcioniranja unutarnjeg tržišta pomoći će uspješnom i brzom razvoju RFID tehnologije kroz podršku ekonomiji razmjera i prekograničnoj uporabi.

(3)

Svrha je ove Odluke ograničena na RFID sustave u kojima sustavi priključeni predmetima koje je potrebno identificirati nemaju vlastiti izvor energije za radioprijenos i prenose isključivo kroz ponovnu uporabu energije koju na njih zrače čitači. Prema tome, mogućnost ovih uređaja da prouzroče smetnje s drugim korisnicima spektra obično je ograničena. Stoga takvi uređaji mogu zajednički koristiti frekvencijske pojaseve s drugim uslugama koje podliježu ili ne podliježu ovlaštenju, a da pri tome ne izazivaju štetne smetnje, i mogu postojati istodobno s drugim uređajima malog dometa. Njihova uporaba stoga ne bi trebala ovisiti o pojedinačnom ovlaštenju na temelju Direktive o ovlaštenju 2002/20/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (2). K tome, radiokomunikacijske usluge, definirane u Radijskim propisima Međunarodne telekomunikacijske unije, imaju prednost u odnosu na te RFID uređaje i u njihovom slučaju nije potrebno osigurati zaštitu RFID uređaja od smetnji, dok RFID sustavi ne smiju uzrokovati smetnje u radu tih radiokomunikacijskih usluga. Budući da je, shodno tome, korisnicima RFID uređaja nemoguće jamčiti zaštitu od smetnji, proizvođači RFID uređaja odgovorni su za zaštitu takvih uređaja od štetnih smetnji uzrokovanih radiokomunikacijskim uslugama kao i drugim uređajima malog dometa koji rade u skladu s primjenljivim propisima Zajednice ili nacionalnim propisima. Temeljem Direktive 1999/5/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 9. ožujka 1999. o radijskoj opremi i telekomunikacijskoj terminalnoj opremi te o uzajamnom priznavanju njihove usklađenosti (3) (Direktiva o RiTT opremi), proizvođači trebaju voditi računa da RFID uređaji učinkovito koriste radiofrekvencijski spektar na način kojim će se izbjeći štetne smetnje u radu drugih uređaja malog dometa.

(4)

Stoga je Komisija, na temelju članka 4. stavka 2. Odluke o radiofrekvencijskom spektru, 11. ožujka 2004. dala ovlast (4) Europskoj konferenciji poštanskih i telekomunikacijskih uprava (CEPT) za usklađivanje uporabe frekvencija za uređaje malog dometa, uključujući RFID uređaje. U okviru odgovora na te ovlasti, CEPT je u svom izvješću (5) od 15. studenoga 2004. utvrdio popis dobrovoljnih mjera za usklađivanje koje postoje u Europskoj zajednici za uređaje malog dometa i izjavio da države članice treba jače obvezati kako bi se osigurala pravna stabilnost u području usklađivanja frekvencija, a kakvu je postigao CEPT, posebno za UHF spektar koji koriste RFID uređaji.

(5)

Pojasevi koje je CEPT predložio za usklađivanje obuhvaćeni su, u pogledu njihove uporabe za RFID uređaje, usklađenom normom EN 302 208 koja je donesena u skladu s Direktivom 1999/5/EZ. U toj je normi opisana tehnika slušanja prije govorenja čija je svrha osigurati odgovarajuću razinu smanjenja kako bi se izbjegle štetne smetnje za druge korisnike pojasa. Usklađenost s bitnim zahtjevima iz Direktive o RiTT opremi pretpostavka je za uporabu te norme ili drugih mjerodavnih usklađenih normi.

(6)	Usklađivanjem na temelju ove Odluke nije isključena mogućnost da država članica, ako je to opravdano, primjeni prijelazna razdoblja ili sporazume o zajedničkoj uporabi radiofrekvencijskog spektra sukladno članku 4. stavku 5. Odluke o radiofrekvencijskom spektru.

(7)

Uporaba spektra podliježe zahtjevima prava Zajednice u vezi sa zdravstvenom zaštitom, a posebno Direktive 2004/40/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (6) te Preporuke Vijeća 1999/519/EZ (7). Zdravstvena zaštita u vezi s radijskom opremom osigurana je kroz usklađivanje opreme s bitnim zahtjevima na temelju Direktive o RiTT opremi.

(8)

Zahvaljujući brzim tehnološkim promjenama, pojavit će se novi UHF RFID i slični uređaji koji će zahtijevati dopunu uvjeta u vezi s usklađivanjem spektra, uzimajući u obzir njihove gospodarske koristi i zahtjeve industrije i korisnika. Stoga će dopune ove Odluke biti neophodne kao odgovor na nova kretanja na tržištu i u području tehnologije. Ako se preispitivanjem utvrdi potreba za prilagođavanjem Odluke, o promjenama će se odlučivati u skladu s postupcima za donošenje provedbenih mjera koji su posebno navedeni u Odluci o radiofrekvencijskom spektru. Dopune mogu uključivati prijelazna razdoblja za prilagodbu postojećih situacija.

(9)	Mjere predviđene ovom Odlukom u skladu su s mišljenjem Odbora za radiofrekvencijski spektar,

DONIJELA JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Svrha je ove Odluke uskladiti uvjete za dostupnost i učinkovitu uporabu radiofrekvencijskog spektra za RFID uređaje koji rade u području ultra visoke frekvencije (UHF).

Članak 2.

U smislu ove Odluke:

„RFID uređaji” znači uređaji za, između ostalog, praćenje i identifikaciju predmeta pomoću radijskog sustava, koji se s jedne strane sastoji od pasivnih uređaja (oznaka) kojima su predmeti opremljeni i, s druge strane, jedinica za odašiljanje/prijem (čitača) kojima se aktiviraju oznake i zaprimaju povratni podaci;

2.	„bez smetnji i zaštite” znači da se svim ostalim radiokomunikacijskim uslugama ne smiju prouzročiti štetne smetnje te da nije moguće uložiti zahtjev za zaštitu tih uređaja od štetnih smetnji prouzročenih radiokomunikacijskim uslugama.

Članak 3.

1. U roku šest mjeseci nakon stupanja na snagu ove Odluke te bez smetnji i zaštite i na neisključivoj osnovi, države članice dodjeljuju i stavljaju na raspolaganje frekvencijske pojaseve za RFID uređaje, poštujući pri tome posebne uvjete određene u Prilogu ovoj Odluci.

2. Bez obzira na stavak 1., države članice mogu zatražiti prijelazna razdoblja i/ili sporazume o zajedničkoj uporabi radiofrekvencijskog spektra na temelju članka 4. stavka 5. Odluke o radiofrekvencijskom spektru.

3. Ovom se Odlukom ne dovodi u pitanje pravo države članice da omogući uporabu frekvencijskih pojaseva pod manje restriktivnim uvjetima od uvjeta posebno određenih u Prilogu ovoj Odluci.

Članak 4.

Države su članice drže relevantne pojaseve pod nadzorom i izvješćuju Komisiju o nalazima te na taj način omogućuju pravovremeno preispitivanje Odluke.

Članak 5.

Ova je Odluka upućena državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 23. studenoga 2006.

Za Komisiju

Viviane REDING

Članica Komisije

(2) SL L 108, 24.4.2002., str. 21.

(3) SL L 91, 7.4.1999., str. 10.

(4) Ovlasti CEPT-u za analizu daljnjeg usklađivanja frekvencijskih pojaseva u kojima rade uređaji malog dometa.

(5) Završno izvješće Odbora za elektroničke komunikacije (ECC) kao odgovor na ovlasti koje je EZ izdao CEPT-u u vezi s usklađivanjem radijskog spektra za radiofrekvencijsku identifikaciju.

(6) SL L 159, 30.4.2004., str. 1.

(7) SL L 199, 30.7.1999., str. 59.

PRILOG

UHF frekvencijski pojas	Posebni uvjeti
UHF frekvencijski pojas	Najveća snaga/jakost polja	Širina kanala
Potpojas A: 865-865,6 MHz	100 mW e.r.p.	200 kHz
Potpojas B: 865,6-867,6 MHz	2 W e.r.p.	200 kHz
Potpojas C: 867,6-868 MHz	500 mW e.r.p.	200 kHz

Središnje frekvencije kanala su 864,9 MHz + (0,2 MHz × broj kanala).

Raspoloživi brojevi kanala za svaki potpojas:

Potpojas A: brojevi kanala od 1 do 3;

Potpojas B: brojevi kanala od 4 do 13;

Potpojas C: brojevi kanala od 14 do 15.

Napomena:

Ista oprema može raditi u nekoliko potpojaseva.

13/Sv. 047

Službeni list Europske unije

160

32006L0123

L 376/36

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

12.12.2006.

DIREKTIVA 2006/123/EZ EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

od 12. prosinca 2006.

o uslugama na unutarnjem tržištu

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice, a posebno prvu i treću rečenicu njegovog članka 47. stavka 2. te članak 55.,

uzimajući u obzir prijedlog Komisije,

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora (1),

uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija (2),

u skladu s postupkom utvrđenim u članku 251. Ugovora (3),

budući da:

(1)

Europska zajednica teži stvoriti što bliskije veze između država i naroda Europe te osigurati gospodarski i socijalni napredak. U skladu s člankom 14. stavkom 2. Ugovora unutarnje tržište obuhvaća prostor bez unutarnjih granica, u kojem je osigurano slobodno kretanje usluga. U skladu s člankom 43. Ugovora osigurava se sloboda poslovnog nastana. U članku 49. Ugovora uspostavlja se pravo pružanja usluga u Zajednici. Ukidanje zapreka razvoju uslužnih djelatnosti između država članica ima ključnu važnost za jačanje integracije naroda Europe te promicanje uravnoteženog i održivog gospodarskog i socijalnog napretka. Kod ukidanja spomenutih zapreka važno je osigurati da razvoj uslužnih djelatnosti pridonosi ispunjavanju zadaće iz članka 2. Ugovora, koja uključuje promicanje usklađenog, uravnoteženog i održivog razvoja gospodarskih djelatnosti, visoki stupanj zaposlenosti i socijalne zaštite, jednakost između muškaraca i žena, održivi i neinflacijski rast, visoki stupanj konkurentnosti i konvergenciju gospodarskih rezultata, visoku razinu zaštite i bolju kvalitetu okoliša, povećanje standarda i kvalitete življenja te ekonomsku i socijalnu koheziju i solidarnost između država članica u cijeloj Zajednici.

(2)

Konkurentno tržište usluga ima ključnu važnost za promicanje gospodarskog rasta i stvaranje novih radnih mjesta u Europskoj uniji. Brojne trenutačne zapreke na unutarnjem tržištu sprječavaju pružatelje usluga, a posebno mala i srednja poduzeća, da prošire svoje djelovanje izvan nacionalnih granica i da u potpunosti iskoriste prednosti unutarnjeg tržišta. Time se smanjuje globalna konkurentnost pružatelja usluga iz Europske unije. Slobodno tržište koje prisiljava države članice da uklone ograničenja prekograničnom pružanju usluga, uz istodobno povećanje transparentnosti i bolju informiranost potrošača, osiguralo bi širi izbor za potrošače i bolje usluge uz niže cijene.

(3)

U izvješću Komisije o „Stanju na unutarnjem tržištu usluga” popisane su brojne zapreke koje sprječavaju ili usporavaju razvoj usluga između država članica, a posebno onih malih i srednjih poduzeća koje prevladavaju na području usluga. U izvješću se zaključuje da u desetljeću nakon predviđenog dovršenja unutarnjeg tržišta još uvijek postoji veliki jaz između vizije integriranog gospodarstva Europske unije i stvarnosti koju doživljavaju europski građani i pružatelji usluga. Zapreke pogađaju široki niz uslužnih djelatnosti u svim fazama pružanja usluga i imaju niz zajedničkih obilježja, uključujući činjenicu da često proizlaze iz administrativnih opterećenja, pravne neizvjesnosti vezane uz prekogranične djelatnosti i pomanjkanja uzajamnog povjerenja između država članica.

(4)

Budući da usluge predstavljaju motor gospodarskog rasta i odgovorne su za 70 % BDP-a i zaposlenosti u većini država članica, ova fragmentacija unutarnjeg tržišta negativno utječe na cjelokupno europsko gospodarstvo, a posebno na konkurentnost malih i srednjih poduzeća te kretanje radnika, dok potrošačima onemogućava pristup većem izboru usluga s konkurentnim cijenama. Važno je istaknuti da je uslužni sektor ključan posebno za zapošljavanje žena te da bi one, stoga, imale veliku korist od novih mogućnosti koje pruža dovršenje unutarnjeg tržišta usluga. Europski parlament i Vijeće naglasili su da uklanjanje pravnih zapreka za uspostavu pravog unutarnjeg tržišta ima prioritetnu važnost za ostvarivanje cilja, određenog na zasjedanju Europskog vijeća u Lisabonu od 23. i 24. ožujka 2000., koji uključuje povećanje zaposlenosti i socijalne kohezije te ostvarivanje održivog gospodarskog rasta, da bi do 2010. Europska unija postala najkonkurentnije i najdinamičnije svjetsko gospodarstvo utemeljeno na znanju osiguravajući veću zaposlenost i bolja radna mjesta. Uklanjanje tih zapreka uz istodobno stvaranje naprednog europskog socijalnog modela predstavlja osnovni uvjet za prevladavanje teškoća koje se javljaju tijekom provedbe Lisabonske strategije te za oživljavanje europskoga gospodarstva, posebno u pogledu zapošljavanja i ulaganja. Iz tog je razloga važno uspostaviti unutarnje tržište usluga održavajući pravilnu ravnotežu između otvaranja tržišta i očuvanja javnih usluga te socijalnih i potrošačkih prava.

(5)

Potrebno je, dakle, ukloniti zapreke slobodnom poslovnom nastanu za pružatelje usluga u državama članicama i zapreke slobodnom kretanju usluga između država članica, a primateljima i pružateljima usluga zajamčiti pravnu izvjesnost koja je nužna za stvarno uživanje ovih dviju temeljnih sloboda iz Ugovora. Budući da zapreke na unutarnjem tržištu usluga pogađaju gospodarske subjekte koji žele imati poslovni nastan u drugoj državi članici, kao i one koji pružaju usluge u drugoj državi članici u kojoj nemaju poslovni nastan, tim je pružateljima potrebno omogućiti da razviju svoje uslužne djelatnosti u okviru unutarnjeg tržišta uspostavom poslovnog nastana u državi članici ili koristeći slobodno kretanje usluga. Pružateljima se mora omogućiti odabir između ovih dviju sloboda ovisno o njihovoj strategiji rasta u svakoj državi članici.

(6)

Ove se zapreke ne mogu ukloniti pouzdajući se isključivo u neposrednu primjenu članaka 43. i 49. Ugovora, budući da bi, s jedne strane, pojedinačno rješavanje slučajeva kroz prekršajne postupke protiv dotičnih država članica, posebno zbog proširenja, bilo iznimno komplicirano za državne institucije i institucije Zajednice, dok, s druge strane, uklanjanje niza zapreka zahtijeva prethodno usklađivanje nacionalnih pravnih sustava, uključujući uspostavu administrativne suradnje. Kako su potvrdili Europski parlament i Vijeće, zakonodavni instrument Zajednice omogućava uspostavu pravog unutarnjeg tržišta usluga.

(7)

Ova Direktiva uspostavlja opći pravni okvir za veliki niz usluga uzimajući u obzir različita obilježja svake djelatnosti ili struke i njihov sustav uređenja. Spomenuti se okvir temelji na dinamičnom i selektivnom pristupu koji, kao prioritetno pitanje, uključuje uklanjanje brzo uklonjivih zapreka, dok za ostale predviđa pokretanje postupka ocjenjivanja, savjetovanja i komplementarnog usklađivanja oko posebnih pitanja, čime će se omogućiti postupna i usklađena modernizacija nacionalnih regulativnih sustava za uslužne djelatnosti, što je od životne važnosti za postizanje pravog unutarnjeg tržišta usluga do 2010. Treba predvidjeti uravnoteženu kombinaciju mjera koje uključuju ciljno usklađivanje, administrativnu suradnju, osiguranje slobodnog pružanja usluga te poticanje razrade pravila ponašanja u odnosu na određena pitanja. Spomenuto usklađivanje nacionalnih zakonodavstava treba osigurati visoki stupanj pravne povezanosti na razini Zajednice i visoki stupanj zaštite ciljeva od općeg interesa, a posebno zaštite potrošača, što je nužno za uspostavu povjerenja između država članica. Ova Direktiva, također, uzima u obzir druge ciljeve od općeg interesa, uključujući zaštitu okoliša, javnu sigurnost i javno zdravstvo kao i potrebu za usklađivanjem sa zakonom o radu.

(8)

Prikladno je da se odredbe ove Direktive o slobodi poslovnog nastana i slobodnom kretanju usluga primjenjuju isključivo u onoj mjeri u kojoj su dotične djelatnosti otvorene za tržišno natjecanje, tako da države članice nisu obvezne liberalizirati usluge od općeg gospodarskog interesa, privatizirati državna poduzeća koja pružaju takve usluge ili ukinuti postojeće monopole za druge djelatnosti ili određene distribucijske usluge.

(9)

Ova se Direktiva primjenjuje jedino na zahtjeve koji se odnose na pristup ili izvođenje uslužne djelatnosti. Ona se, stoga, ne primjenjuje na zahtjeve kao što su propisi o prometu na cestama, razvoju ili uporabi zemljišta, prostornom planiranju, građevinskim normama te administrativnim kaznama koje se određuju za nepoštivanje takvih propisa, koji izričito ne uređuju niti utječu na uslužnu djelatnost, ali ih tijekom izvođenja gospodarske djelatnosti pružatelji usluga moraju poštovati na jednaki način kao i pojedinci koji djeluju kao privatne osobe.

(10)

Ova se Direktiva ne odnosi na zahtjeve koji uređuju pristup javnim fondovima za određene pružatelje. To se posebno odnosi na zahtjeve koji određuju uvjete za ostvarivanje prava na financiranje iz javnih fondova, uključujući posebne ugovorne uvjete, a posebno standarde kvalitete koji se moraju ispuniti kao uvjet za primanje sredstava iz javnih fondova, na primjer za socijalne usluge.

(11)

Ova Direktiva ne dovodi u pitanje mjere poduzete od država članica, u skladu sa zakonima Zajednice, s obzirom na zaštitu ili promicanje kulturne i jezične raznolikosti te na pluralizam medija, uključujući njihovo financiranje. Ova Direktiva ne sprečava države članice da primijene temeljne propise i načela koja se odnose na slobodu tiska i slobodu izražavanja. Ona ne utječe na zakone država članica kojima se zabranjuje diskriminacija na nacionalnoj ili bilo kojoj drugoj osnovi, kako je određeno u članku 13. Ugovora.

(12)

Ova Direktiva želi stvoriti pravni okvir kojim će se osigurati sloboda poslovnog nastana i slobodno kretanje usluga između država članica, ali ne usklađuje niti dovodi u pitanje kazneni zakon. Državama članicama se, međutim, ne smije dopustiti da ograniče slobodu pružanja usluga primjenom odredbi kaznenog zakona koje izričito utječu na pristup ili izvođenje uslužne djelatnosti izbjegavajući propise predviđene u ovoj Direktivi.

(13)	Jednako tako je važno da ova Direktiva u potpunosti poštuje inicijative Zajednice na temelju članka 137. Ugovora da bi se ostvarili ciljevi iz njegovog članka 136. koji se odnose na poticanje zapošljavanja te bolje životne i radne uvjete.

(14)

Ova Direktiva ne utječe na uvjete zapošljavanja, uključujući maksimalni broj radnih sati i minimalno vrijeme odmora, minimalni plaćeni godišnji odmor, minimalne plaće te zdravstvene, sigurnosne i higijenske standarde na radnome mjestu, koje države članice primjenjuju u skladu s pravom Zajednice, niti utječe na odnose između socijalnih partnera. Ova Direktiva ne utječe na zakonodavstva država članica o socijalnoj sigurnosti.

(15)

Ova Direktiva poštuje ostvarivanje temeljnih prava koja se primjenjuju u državama članicama i koja su priznata u Povelji temeljnih prava Europske unije i priloženim pojašnjenjima, usklađujući ih s temeljnim slobodama predviđenim u člancima 43. i 49. Ugovora. Ova temeljna prava uključuju pravo na poduzimanje industrijske akcije u skladu s nacionalnim pravom i praksama koje su usklađene s pravom Zajednice.

(16)	Ova se Direktiva odnosi isključivo na pružatelje usluga s poslovnim nastanom u državi članici i ne pokriva vanjske aspekte. Ona se ne odnosi na pregovore o trgovini uslugama u okviru međunarodnih organizacija, a posebno u okviru Općeg sporazuma o trgovini uslugama (GATS).

(17)

Ova Direktiva obuhvaća jedino one usluge koje se pružaju u zamjenu za ekonomsku naknadu. Usluge od općeg interesa nisu obuhvaćene u definiciji iz članka 50. Ugovora te stoga ne ulaze u područje primjene ove Direktive. Usluge od općeg gospodarskog interesa su usluge koje se pružaju u zamjenu za ekonomsku naknadu te, stoga, ulaze u područje primjene ove Direktive. Međutim, određene usluge od općeg gospodarskog interesa, kao one koje mogu postojati u području prijevoza, isključene su iz područja primjene ove Direktive, dok su određene druge usluge od općeg gospodarskog interesa, kao one koje mogu postojati u području poštanskih usluga, predmet odstupanja od odredbi o slobodi pružanja usluga iz ove Direktive. U skladu s propisima Zajednice o tržišnom natjecanju ova se Direktiva ne bavi financiranjem usluga od općeg gospodarskog interesa niti se primjenjuje na programe potpore koje dodjeljuju države članice, posebno na području socijale. Ova se Direktiva ne bavi nastavkom na Bijelu knjigu Komisije o uslugama od općeg interesa.

(18)

Financijske se usluge trebaju isključiti iz područja primjene ove Direktive budući da su te djelatnosti predmet posebnog zakonodavstva Zajednice usmjerenog, kao i ova Direktiva, na postizanje pravog unutarnjeg tržišta usluga. Sukladno tomu, trebaju se izuzeti sve financijske usluge kao što je bankarstvo, kreditiranje, osiguranje, uključujući reosiguranje, profesionalne ili osobne mirovine, vrijednosne papire, investicijske fondove, plaćanja i investicijska savjetovanja, uključujući usluge navedene u Prilogu I. Direktivi 2006/48/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 14. lipnja 2006. o osnivanju i obavljanju djelatnosti kreditnih institucija (4).

(19)

Budući da je u 2002. usvojen paket zakonodavnih instrumenata koji se odnosi na elektroničke komunikacijske mreže i usluge, kao i na povezane resurse i usluge, i koji predstavlja regulatorni okvir kojim se olakšava pristup tim djelatnostima u okviru unutarnjeg tržišta, posebno zbog uklanjanja većine sustava pojedinačnih ovlaštenja, iz područja primjene ove Direktive trebaju se isključiti pitanja koja su predmet spomenutih instrumenata.

(20)

Isključivanje iz područja primjene ove Direktive koje se odnosi na pitanja elektroničkih komunikacijskih usluga iz direktiva 2002/19/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 7. ožujka 2002. o pristupu i međusobnom povezivanju elektroničkih komunikacijskih mreža i pripadajuće opreme (Direktiva o pristupu) (5), 2002/20/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 7. ožujka 2002. o ovlaštenju u području elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga (Direktiva o ovlaštenju) (6), 2002/21/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 7. ožujka 2002. o zajedničkom regulatornom okviru za elektroničke komunikacijske mreže i usluge (Okvirna direktiva) (7), 2002/22/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 7. ožujka 2002. o univerzalnim uslugama i pravima korisnika u vezi s elektroničkim komunikacijskim mrežama i uslugama (Direktiva o univerzalnim uslugama) (8) i 2002/58/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 12. srpnja 2002. o obradi osobnih podataka i zaštiti privatnosti u području elektroničkih komunikacija (Direktiva o privatnosti i elektroničkim komunikacijama) (9), primjenjuje se ne samo na pitanja kojima se posebno bave ove direktive, nego i na pitanja za koja te direktive izričito ostavljaju mogućnost državama članicama da usvoje određene mjere na nacionalnoj razini.

(21)	Usluge prijevoza, uključujući gradski prijevoz, taksi službu, hitnu pomoć i lučke službe, ne ulaze u područje primjene ove Direktive.

(22)

Isključivanje zdravstvene zaštite iz područja primjene ove Direktive obuhvaća zdravstvenu zaštitu i farmaceutske usluge koje zdravstveni djelatnici pružaju pacijentima da bi ocijenili, zadržali ili poboljšali njihovo zdravstveno stanje, ako su te djelatnosti rezervirane za uređenu zdravstvenu struku u državi članici u kojoj se pružaju usluge.

(23)

Ova Direktiva ne utječe na povrat troškova za zdravstvene usluge pružene u državi članici koja je različita od one u kojoj primatelj zdravstvene usluge prebiva. Ovim pitanjem se nekoliko puta bavio Sud Europskih zajednica koji je priznao prava pacijenta. Važno je riješiti ovo pitanje drugim pravnim aktom Zajednice da bi se postigla veća pravna sigurnost i jasnoća, u onoj mjeri u kojoj to pitanje već nije riješeno Uredbom Vijeća (EZ) br. 1408/71 od 14. lipnja 1971. o primjeni sustava socijalne sigurnosti na zaposlene osobe, samozaposlene osobe i članove njihovih obitelji koji se kreću unutar Zajednice (10).

(24)

Iz područja primjene ove Direktive trebaju se, također, isključiti audiovizualne usluge bez obzira na način njihovog prijenosa, uključujući u kinima. Povrh toga, ova se Direktiva ne primjenjuje na potpore koje države članice dodjeljuju u audiovizualnom sektoru, a koje su obuhvaćene propisima Zajednice o tržišnom natjecanju.

(25)	Igre na sreću, uključujući lutriju i klađenje, trebaju se isključiti iz područja primjene ove Direktive zbog specifične prirode tih djelatnosti, koje za sobom povlače provedbu, od strane država članica, politika o javnom redu i zaštiti potrošača.

(26)	Ova Direktiva ne dovodi u pitanje provedbu članka 45. Ugovora.

(27)

Ova Direktiva ne obuhvaća socijalne usluge u području stanovanja, dječje skrbi i pomoći potrebitim obiteljima i osobama, koje država osigurava na nacionalnoj, regionalnoj ili lokalnoj razini preko posebno ovlaštenih pružatelja ili dobrotvornih organizacija, koje je država priznala kao takve, da bi se osigurala potpora osobama koje trebaju trajnu ili privremenu pomoć zbog nedostatnih obiteljskih primanja, potpune ili djelomične ovisnosti o drugima te opasnosti od marginalizacije. Ova Direktiva ne smije utjecati na spomenute usluge koje imaju ključnu važnost da bi se zajamčilo temeljno pravo na ljudsko dostojanstvo i integritet, i kojima se očituje načelo socijalne kohezije i solidarnosti.

(28)

Ova se Direktiva ne odnosi na financiranje socijalnih usluga i s njima povezanih sustava pomoći. Ona ne utječe na kriterije ili uvjete koje su države članice odredile da bi osigurale da socijalne službe učinkovito izvode svoju zadaću u društvenom interesu i u korist socijalne kohezije. Povrh toga, ova Direktiva ne smije utjecati na načelo univerzalne usluge u okviru socijalnih usluga država članica.

(29)	Budući da Ugovor pruža posebnu pravnu osnovu za pitanja oporezivanja i budući da su u ovom području već usvojeni određeni akti Zajednice, iz područja primjene ove Direktive treba isključiti područje oporezivanja.

(30)

U području uslužnih djelatnosti već postoji značajan korpus zakona Zajednice. Ova Direktiva predstavlja daljnji razvoj i stoga nadopunjava pravnu stečevinu Zajednice. Neusklađenosti između ove Direktive i drugih instrumenata Zajednice utvrđene su i riješene ovom Direktivom, između ostalog odredbama o odstupanjima. Međutim, ipak je potrebno predvidjeti pravilo za rješavanje eventualnih preostalih i iznimnih slučajeva neusklađenosti između odredaba ove Direktive i drugih instrumenata Zajednice. Postojanje takve neusklađenosti određuje se u skladu s propisima Ugovora o pravu poslovnog nastana i slobodi kretanja usluga.

(31)

Ova Direktiva je usklađena i ne utječe na Direktivu 2005/36/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 7. rujna 2005. o priznavanju stručnih kvalifikacija (11). Ona se bavi pitanjima koja se ne odnose na stručne kvalifikacije, kao na primjer osiguranjem profesionalne odgovornosti, poslovnim komunikacijama, multidisciplinarnim djelatnostima i administrativnim pojednostavljenjem. Što se tiče privremenog pružanja prekogranične usluge, odstupanje od odredbe o slobodi pružanja usluga u ovoj Direktivi osigurava da se ne dovede u pitanje glava II. o slobodi pružanja usluga iz Direktive 2005/36/EZ. Odredba o slobodi pružanja usluga ne utječe, stoga, ni na jednu mjeru koja se prema toj Direktivi može primijeniti u državi članici u kojoj se pruža usluga.

(32)

Ova je Direktiva usklađena s pravom Zajednice o zaštiti potrošača, kao što je Direktiva 2005/29/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 11. svibnja 2005. o nepoštenoj poslovnoj praksi trgovca u odnosu prema potrošaču na unutarnjem tržištu (Direktiva o nepoštenoj poslovnoj praksi) (12) i Uredba (EZ) br. 2006/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. listopada 2004. o suradnji između nacionalnih tijela odgovornih za provedbu zakona o zaštiti potrošača (Uredba o suradnji u području zaštite potrošača) (13).

(33)

Usluge iz područja primjene ove Direktive obuhvaćaju najrazličitije djelatnosti koje su predmet stalnih promjena, uključujući poslovne usluge kao što su upravno savjetovanje, certificiranje i testiranje; upravljanje objektima, uključujući održavanje ureda; oglašivanje; zapošljavanje; te usluge trgovačkih posrednika. Uključene su, također, usluge za poduzeća i potrošače, kao što je pravno ili porezno savjetovanje; poslovanje nekretninama, na primjer agencije za prodaju nekretnina; graditeljstvo uključujući usluge arhitekata; distribucijska trgovina; organizacija trgovačkih sajmova; najam automobila; putničke agencije. Obuhvaćene su, također, potrošačke usluge, kao što su usluge u području turizma uključujući usluge turističkih vodiča; rekreacijske usluge, sportski centri i zabavni parkovi; i, u onoj mjeri u kojoj ulaze u područje primjene ove Direktive, pomoćne usluge u kućanstvu, kao što je pomoć starijim osobama. Ove djelatnosti mogu uključiti usluge koje zahtijevaju neposrednu blizinu ili putovanje pružatelja i primatelja usluge te usluge koje se mogu pružati na daljinu uključujući putem interneta.

(34)

U skladu sa sudskom praksom Suda potrebno je na pojedinačnoj osnovi ocijeniti mogu li se određene djelatnosti, posebno one koje su javno financirane ili ih pružaju javna tijela, smatrati „uslugama” s obzirom na sva njihova obilježja, a posebno s obzirom na način na koji se pružaju, njihovu organizaciju i financiranje u dotičnoj državi članici. Sud smatra da ključno obilježje naknade leži u činjenici da ona predstavlja nadoknadu za dotičnu uslugu, i priznaje da to svojstvo naknade ne postoji u slučaju djelatnosti koje se, od strane države ili u njeno ime, izvode bez nadoknade u kontekstu njezinih obveza na socijalnom, kulturnom, odgojnom i pravosudnom području kao što je školovanje u okviru nacionalnog obrazovnog sustava ili upravljanje programima socijalne sigurnosti, koje ne uključuju ekonomsku aktivnost. Plaćanje naknade od strane primatelja, na primjer plaćanje školarine ili upisnine od strane učenika i studenata kao doprinos operativnim troškovima sustava, samo po sebi ne predstavlja naknadu zato što se usluga u svom bitnom dijelu financira iz državnih fondova. Ove usluge stoga nisu obuhvaćene u definiciji usluge iz članka 50. Ugovora i ne ulaze u područje primjene ove Direktive.

(35)	Neprofitne, amaterske sportske djelatnosti imaju veliku društvenu važnost. One često ostvaruju posve društvene ili rekreacijske ciljeve te stoga ne predstavljaju gospodarske djelatnosti u smislu zakona Zajednice i ne ulaze u područje primjene ove Direktive.

(36)

Pojam „pružatelj” obuhvaća fizičku osobu koja je državljanin države članice ili pravnu osobu koja obavlja uslužnu djelatnost u državi članici na temelju slobode poslovnog nastana ili slobodnog kretanja usluga. Pojam pružatelj se stoga ne smije ograničiti isključivo na prekogranično pružanje usluge u okviru slobodnog kretanja usluga, nego uključuje i slučajeve u kojima se gospodarski subjekt poslovno nastanjuje u državi članici da bi tamo razvio svoje uslužne djelatnosti. S druge strane, pojam pružatelj ne smije uključiti podružnice, u državi članici, poduzeća iz trećih država, zato što sukladno članku 48. Ugovora, pravo na slobodu poslovnog nastana i slobodno kretanje usluga mogu ostvarivati jedino trgovačka društva koja su osnovana u skladu sa zakonima države članice i koja imaju registrirano sjedište, središnju upravu ili glavno mjesto poslovanja unutar Zajednice. Pojam „primatelj” obuhvaća i državljane trećih država koji su već koristili prava koja su im dodijeljena aktima Zajednice kao što je Uredba (EEZ) br. 1408/71, Direktiva Vijeća 2003/109/EZ od 25. studenoga 2003. o statusu državljana trećih zemalja koji imaju dugotrajno boravište (14), Uredba Vijeća (EZ) br. 859/2003 od 14. svibnja 2003. o proširenju odredaba Uredbe (EEZ) br. 1408/71 i Uredbe (EEZ) br. 574/72 na državljane trećih zemalja za koje ne vrijede spomenute odredbe isključivo na osnovi njihovog državljanstva (15) i Direktiva 2004/38/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o pravu građana Unije i članova njihovih obitelji na slobodno kretanje i boravište na državnom području država članica (16). Povrh toga, države članice mogu proširiti pojam primatelja na ostale državljane trećih zemalja koji se nalaze na njihovom državnom području.

(37)

Mjesto poslovnog nastana pružatelja treba se odrediti u skladu sa sudskom praksom Suda, prema kojoj pojam poslovnog nastana uključuje stvarno izvođenje gospodarske djelatnosti na temelju stalnog poslovnog nastana na neodređeno vrijeme. Ovaj se zahtjev može ispuniti i u slučaju poduzeća koje se osniva na određeno vrijeme ili koje unajmljuje prostor ili opremu za obavljanje svoje djelatnosti. Može se, također, ispuniti ako država članica izda ovlaštenje na ograničeno vrijeme isključivo za posebne usluge. Poslovni nastan ne mora biti u obliku društva kćeri, podružnice ili agencije, ali mora uključivati ured kojim upravlja osoblje pružatelja ili neovisna osoba, trajno ovlaštena da djeluje u ime poduzeća, kao u slučaju agencije. Sukladno toj definiciji koja zahtijeva stvarno izvođenje gospodarske djelatnosti u sjedištu pružatelja usluge, poštanski sandučić sam po sebi ne predstavlja poslovni nastan. Ako pružatelj usluga ima nekoliko poslovnih nastana, važno je odrediti poslovni nastan u kojem se pruža dotična stvarna usluga. Ako je teško odrediti iz kojeg od nekoliko poslovnih nastana potječe dana usluga, poslovnim se nastanom smatra mjesto koje je središte djelatnosti pružatelja za tu posebnu uslugu.

(38)

U skladu s odredbama Ugovora o poslovnom nastanu pojam „pravne osobe” gospodarskim subjektima ostavlja mogućnost da odaberu pravni oblik koji smatraju prikladnim za izvođenje svoje djelatnosti. Sukladno tomu, pojam „pravne osobe”, u smislu Ugovora, označava sva tijela koja su osnovana ili djeluju u skladu sa zakonom države članice bez obzira na njihov pravni oblik.

(39)

Pojam „sustav ovlašćivanja” obuhvaća, između ostalog, upravne postupke za dodjelu ovlaštenja, dozvola, dopuštenja ili koncesija te, radi ispunjavanja uvjeta za izvođenje djelatnosti, obavezno učlanjivanje u strukovno društvo, unos u registar, popis ili bazu podataka, službeno imenovanje u određeno tijelo ili posjedovanje kartice koja potvrđuje pripadnost određenoj struci. Ovlaštenje se dodjeljuje ne samo službenom odlukom, nego i implicitnom odlukom koja proizlazi iz, na primjer, šutnje nadležnog tijela ili na temelju činjenice da zainteresirana strana mora pričekati potvrdu o prijemu izjave da bi započela dotičnu djelatnost ili da bi ona postala zakonita.

(40)

Pojam „prevladavajući razlozi od društvenog interesa”, koji se spominju u određenim odredbama ove Direktive, razradio je Sud u svojoj sudskoj praksi vezano uz članke 43. i 49. Ugovora, a moguća je i njegova daljnja razrada. Pojam, kako ga u sudskoj praksi priznaje Sud, obuhvaća najmanje sljedeće razloge: javni red, javnu sigurnost i javno zdravlje, u smislu članaka 46. i 55. Ugovora; održavanje reda u društvu; ciljeve socijalne politike; zaštitu primatelja usluga; zaštitu potrošača; zaštitu radnika, uključujući socijalnu zaštitu radnika; dobrobit životinja; očuvanje financijske uravnoteženosti sustava socijalne sigurnosti; sprečavanje prijevara; sprečavanje nelojalne konkurencije; zaštitu okoliša i urbanog okoliša, uključujući prostorno planiranje; zaštitu vjerovnika; zaštitu poštenog pravosudnog sustava; sigurnost na cestama; zaštitu intelektualnog vlasništva; ciljeve kulturne politike, uključujući zaštitu slobode izražavanja različitih stajališta, a posebno socijalnih, kulturnih, vjerskih i filozofskih vrijednosti u društvu; potrebu osiguranja visokog stupnja obrazovanosti, očuvanje pluralizma medija i promicanje nacionalnog jezika; očuvanje nacionalne povijesne i umjetničke baštine; i veterinarsku politiku.

(41)

Prema tumačenju Suda pojam „javni red” obuhvaća zaštitu od stvarne i dosta ozbiljne prijetnje nekome od temeljnih interesa društva i može posebno uključiti pitanja koja se odnose na ljudsko dostojanstvo, zaštitu maloljetnika i ranjivih odraslih osoba te dobrobit životinja. Slično tomu, pojam javne sigurnosti uključuje pitanja vezana uz javnu zaštitu.

(42)	Propisi koji se odnose na administrativne postupke ne bi trebali težiti njihovom usklađivanju, nego uklanjanju preopterećujućih sustava ovlašćivanja, postupaka i formalnosti koji ometaju slobodu poslovnog nastana i, sukladno tomu, osnivanje novih poduzeća u području usluga.

(43)

Jedna od temeljnih poteškoća s kojima se posebno susreću mala i srednja poduzeća kod pristupa uslužnim djelatnostima i tijekom njihova izvođenja je složenost, duljina i pravna neizvjesnost upravnih postupaka. Zato je prema primjeru određenih inicijativa za moderniziranje i dobru upravnu praksu, poduzetih na razini Zajednice i državnoj razini, potrebno uspostaviti načela upravnog pojednostavljenja, između ostalog, ograničavanjem obveze za prethodnim ovlaštenjem na slučajeve u kojima je ono nužno, te uvođenjem načela prešutnog ovlaštenja od strane nadležnih tijela po isteku određenog vremenskog razdoblja. Spomenuto moderniziranje uz istodobno održavanje zahtjeva transparentnosti i ažuriranje podataka o gospodarskim subjektima trebalo bi ukloniti zakašnjenja, troškove i učinke odvraćanja koji nastaju, na primjer, zbog nepotrebnih ili pretjerano složenih i opterećujućih postupaka, podvostručenja postupaka, birokracije kod podnošenja dokumenata, zloporabe ovlasti nadležnih tijela, neodređenih ili predugih razdoblja čekanja na odgovor, ograničenog trajanja valjanosti izdanih ovlaštenja te nerazmjernosti između troškova i kazni. Takve prakse imaju posebno veliki učinak odvraćanja na pružatelje koji žele razviti svoju djelatnost u drugim državama članicama, i zahtijevaju usklađeno moderniziranje unutar proširenog unutarnjeg tržišta dvadeset i pet država članica.

(44)	Države članice trebaju, prema potrebi, uvesti usklađene obrasce na razini Zajednice, kako je odredila Komisija, koji će služiti kao jednakovrijedni potvrdama, atestima ili drugoj dokumentaciji u vezi s poslovnim nastanom.

(45)	U svrhu ispitivanja potrebe za pojednostavljenjem postupaka i formalnosti države članice moraju uzeti u obzir njihovu nužnost, brojnost, moguće podvostručenje, troškove, jasnoću i dostupnost kao i zakašnjenja i praktične poteškoće koje mogu izazvati kod dotičnog pružatelja.

(46)

Da bi se olakšao pristup uslužnim djelatnostima i njihovo izvođenje na unutarnjem tržištu, potrebno je odrediti zajednički cilj svih država članica koji uključuje upravno pojednostavljenje i donošenje odredaba koje se, između ostalog, odnose na pravo na informiranost, obavljanje postupaka elektroničkim putem te uspostavu okvirnog sustava ovlašćivanja. Druge mjere usvojene na nacionalnoj razini za postizanje tog cilja mogu uključiti smanjenje broja postupaka i formalnosti koje se primjenjuju na uslužne djelatnosti te ograničavanje takvih postupaka i formalnosti na one koje su ključne za postizanje cilja od općeg interesa i koje se ne ponavljaju u smislu sadržaja ili svrhe.

(47)

S ciljem upravnog pojednostavljenja opći formalni zahtjevi, kao što je dostava originalnih dokumenata, ovjerenih kopija ili ovjerenih prijevoda, ne trebaju biti obavezni osim u slučaju kada su objektivno opravdani prevladavajućim razlogom koji se odnosi na društveni interes, kao što je zaštita radnika, javno zdravlje, zaštita okoliša ili zaštita potrošača. Potrebno je također osigurati da ovlaštenje u pravilu dopušta pristup ili izvođenje uslužne djelatnosti na cijelom državnom području, osim ako zahtjev za novim ovlaštenjem za svaki poslovni nastan, na primjer za svaki novi hipermarket, ili ograničenje ovlaštenja na određeni dio državnog područja nije objektivno opravdano prevladavajućim razlozima koji se odnose na društveni interes.

(48)

Radi daljnjeg pojednostavljenja upravnih postupaka prikladno je osigurati da za svakog pružatelja usluga postoji jedno mjesto na kojem može obaviti sve postupke i formalnosti (u nastavku „jedinstvena kontaktna točka”). Broj takvih kontaktnih točaka u državama članicama može se razlikovati s obzirom na regionalne ili lokalne nadležnosti ili djelatnosti u pitanju. Uspostava jedinstvenih kontaktnih točaka ne smije utjecati na raspodjelu dužnosti između nadležnih tijela u okviru svakog nacionalnog sustava. Ako na regionalnoj ili lokalnoj razini postoji više nadležnih tijela, jedno od njih može preuzeti ulogu jedinstvene kontaktne točke i koordinatora. Spomenute točke mogu osnivati ne samo upravna tijela, nego i gospodarske ili obrtničke komore, strukovne organizacije ili privatna tijela kojima država članica povjeri navedenu zadaću. Jedinstvene kontaktne točke imaju važnu ulogu u osiguranju pomoći pružateljima kao tijela koja su neposredno nadležna za izdavanje potrebnih dokumenata za pristup uslužnoj djelatnosti ili kao posrednici između pružatelja i tijela koja su neposredno nadležna.

(49)	Naknada koju mogu zahtijevati jedinstvene kontaktne točke mora biti razmjerna troškovima izvršenog postupka i formalnosti. To ne sprečava države članice da ovlaste jedinstvene kontaktne točke za prikupljanje drugih upravnih naknada, kao što je naknada nadzornih tijela.

(50)

Pružateljima i primateljima usluga mora biti osiguran lagani pristup određenoj vrsti informacija. Svaka država članica u okviru ove Direktive odlučuje o načinu obavješćivanja pružatelja i primatelja usluga. Obveza država članica da pružateljima i primateljima osiguraju laku dostupnost informacija i mogućnost da se tim informacijama pristupi bez zapreka može se ispuniti tako da informacije budu dostupne putem internetske stranice. Sve dane informacije moraju biti jasne i nedvoznačne.

(51)

Informacije koje se dostavljaju pružateljima i primateljima usluga posebno uključuju informacije o postupcima i formalnostima, kontaktne podatke nadležnih tijela, uvjete pristupa javnim registrima i bazama podataka kao i informacije o raspoloživim pravnim lijekovima te kontaktne podatke udruga i organizacija koje pružateljima ili primateljima usluga pružaju praktičnu pomoć. Obveza nadležnih tijela da pomažu pružateljima i primateljima usluga ne uključuje pravno savjetovanje u pojedinačnim slučajevima. Mogu se ipak davati opće informacije o načinu na koji se obično tumače ili primjenjuju zahtjevi. O pitanjima kao što je odgovornost za davanje netočnih ili zavaravajućih informacija, odlučuju države članice.

(52)

Uspostava, u razumno bliskoj budućnosti, elektroničkih oblika rješavanja postupaka i formalnosti bit će od ključne važnosti za upravno pojednostavljenje u području uslužnih djelatnosti na korist pružatelja, primatelja i nadležnih tijela. Radi ispunjavanja te obveze u smislu postizanja željenih rezultata možda će trebati prilagoditi nacionalne zakone i druge propise koji se odnose na usluge. Ova obveza ne smije spriječiti države članice da, pored elektroničkih sredstava, osiguraju i druga sredstva za rješavanje takvih postupaka i formalnosti. Činjenica da se mora omogućiti rješavanje takvih postupaka i formalnosti na daljinu posebno znači da države članice moraju osigurati njihovo prekogranično rješavanje. Obveza u pogledu rezultata ne obuhvaća postupke ili formalnosti koje je zbog same njihove prirode nemoguće riješiti na daljinu. Povrh toga, to ne utječe na zakone država članica o korištenju jezika.

(53)	Prilikom dodjele dozvola za određene uslužne djelatnosti nadležno tijelo može zatražiti razgovor s podnositeljem zahtjeva da bi procijenilo njegov osobni integritet i prikladnost za izvođenje dotične djelatnosti. U tim slučajevima nije prikladno da se formalnosti obavljaju elektroničkim sredstvima.

(54)

Mogućnost pristupa uslužnoj djelatnosti treba biti predmet ovlaštenja od strane nadležnog tijela jedino ako ta odluka zadovolji kriterije nediskriminacije, nužnosti i proporcionalnosti. To posebno znači da su sustavi ovlašćivanja dopustivi jedino u slučaju kada naknadna inspekcija ne bi bila učinkovita zbog nemogućnosti da se naknadno utvrde nedostaci navedenih usluga, uzimajući pritom u obzir rizike i opasnosti koji se mogu javiti zbog neprovođenja prethodne inspekcije. Takva odredba iz ove Direktive ne može, međutim, opravdati sustave ovlašćivanja koje zabranjuju drugi akti Zajednice kao što je Direktiva 1999/93/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. prosinca 1999. o okviru Zajednice za elektroničke potpise (17) ili Direktiva 2000/31/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 8. lipnja 2000. o određenim pravnim aspektima usluga informacijskog društva na unutarnjem tržištu, posebno elektroničke trgovine (Direktiva o elektroničkoj trgovini) (18). Rezultati međusobnog ocjenjivanja omogućit će da se na razini Zajednice odrede vrste djelatnosti za koje treba ukinuti sustave ovlašćivanja.

(55)	Ova Direktiva ne dovodi u pitanje mogućnost da države članice povuku izdana ovlaštenja, ako više nisu ispunjeni uvjeti za dodjelu ovlaštenja.

(56)

U skladu sa sudskom praksom Suda javno zdravlje, zaštita potrošača, zdravlje životinja i zaštita urbanog okoliša predstavljaju prevladavajuće razloge od društvenog interesa. Takvi razlozi mogu opravdati provedbu sustava ovlašćivanja i druga ograničenja. Međutim, ni jedan takav sustav ovlašćivanja ili ograničenje ne smiju biti diskriminirajući na temelju državljanstva. Osim toga, načela nužnosti i proporcionalnosti trebaju se uvijek poštovati.

(57)

Odredbe ove Direktive vezane uz sustave ovlašćivanja odnose se na slučajeve u kojima nadležno tijelo odlučuje o pristupu ili izvođenju uslužne djelatnosti od strane određenog gospodarskog subjekta. To se ne odnosi na odluke nadležnih tijela o osnivanju javnih ili privatnih subjekata za pružanje posebne usluge niti na sklapanje ugovora od strane nadležnih tijela o pružanju posebne usluge koju uređuju propisi o javnoj nabavi, budući da se ova Direktiva ne bavi tim propisima.

(58)	Da bi se olakšao pristup uslužnim djelatnostima i njihovo izvođenje, važno je ocijeniti i sastaviti izvješće o sustavima ovlašćivanja i njihovoj opravdanosti. Ta se obveza izvješćivanja odnosi jedino na postojanje sustava ovlašćivanja, a ne na kriterije i uvjete za dodjelu ovlaštenja.

(59)

Ovlaštenje, u pravilu, pružatelju usluge dopušta pristup ili izvođenje uslužne djelatnosti na cijelom državnom području, osim ako se ograničenje na određeni dio državnog područja ne opravdava prevladavajućim razlozima koji se odnose na društveni interes. Na primjer, zaštita okoliša može opravdati zahtjev za pribavljanje pojedinačnog ovlaštenja za svako postrojenje na državnom području. Ova odredba ne smije utjecati na regionalne ili lokalne nadležnosti za dodjelu ovlaštenja unutar država članica.

(60)	Ova Direktiva, a posebno odredbe o sustavima ovlašćivanja i teritorijalnom području primjene ovlaštenja, ne smije utjecati na raspodjelu regionalnih ili lokalnih nadležnosti u okviru država članica, uključujući regionalnu i lokalnu samoupravu i uporabu službenih jezika.

(61)

Odredba o nepodvostručenju uvjeta za dodjelu ovlaštenja ne smije spriječiti države članice da primijene svoje vlastite uvjete, kako je specificirano u sustavu ovlašćivanja. Ona treba jedino zahtijevati da nadležna tijela, prilikom razmatranja ispunjava li podnositelj zatražene uvjete, uzmu u obzir jednakovrijedne uvjete koje je podnositelj već ispunio u drugoj državi članici. Ova odredba ne smije zahtijevati da se za dodjelu ovlaštenja primijene uvjeti koji su predviđeni u sustavu ovlašćivanja druge države članice.

(62)

Ako je broj raspoloživih ovlaštenja za određenu djelatnost ograničen zbog oskudice prirodnih izvora ili tehničkih mogućnosti, potrebno je usvojiti takav postupak odabira između nekoliko potencijalnih kandidata kojim će se kroz otvoreni natječaj unaprijediti kvaliteta i uvjeti pružanja usluga na raspolaganju korisnicima. Takav postupak treba zajamčiti transparentnost i nepristranost, a tako dodijeljeno ovlaštenje ne bi trebalo imati predugo trajanje, biti predmet automatskog produljenja niti bi pružatelju kojem je upravo isteklo ovlaštenje trebalo davati određenu prednost. Trajanje izdanog ovlaštenja trebalo bi se odrediti tako da ono ne ograničava slobodnu konkurenciju u većoj mjeri nego što je to nužno da bi pružatelj nadoknadio troškove ulaganja i ostvario pošteni prinos s obzirom na uloženi kapital. Ova odredba ne smije spriječiti države članice da ograniče broj ovlaštenja iz drugih razloga osim zbog oskudice prirodnih izvora ili tehničkih mogućnosti. U svakom slučaju ta ovlaštenja trebaju biti podložna drugim odredbama ove Direktive koje se odnose na sustave ovlašćivanja.

(63)

Ako ne postoje drugačija rješenja i ako se u određenom roku ne dobije odgovor, ovlaštenje se smatra izdanim. Međutim, za određene se djelatnosti mogu predvidjeti drukčija rješenja, ako je to objektivno opravdano prevladavajućim razlozima od društvenog interesa, uključujući zakoniti interes trećih strana. Spomenuta drukčija rješenja mogu uključiti nacionalne propise prema kojima se, u nedostatku odgovora od strane nadležnog tijela, prijava smatra odbačenom, a takva se odluka može osporiti pred sudom.

(64)

Radi uspostave pravog unutarnjeg tržišta usluga potrebno je ukinuti sva ograničenja slobode poslovnog nastana i slobode kretanja usluga, koja su još uvijek zajamčena zakonima određenih država članica i koja nisu u skladu s člancima 43. i 49. Ugovora. Ograničenja koja se trebaju zabraniti posebno utječu na unutarnje tržište usluga i trebaju se u najkraćem mogućem roku postupno ukinuti.

(65)

Sloboda poslovnog nastana temelji se posebno na načelu jednakog tretmana koje povlači za sobom zabranu ne samo svake diskriminacije na temelju državljanstva, nego i svake posredne diskriminacije na temelju drugih razloga, a koja može imati iste posljedice. Stoga pristup uslužnoj djelatnosti i njezino izvođenje u državi članici, kao glavna ili sekundarna djelatnost, ne smije biti podložno kriterijima kao što je mjesto poslovnog nastana, boravište, domicil ili glavno pružanje uslužne djelatnosti. Ovi kriteriji ne smiju uključivati zahtjeve prema kojima pružatelj, njegov zaposlenik ili zastupnik mora biti prisutan tijekom izvođenja djelatnosti, ako se to opravdava prevladavajućim razlogom vezanim uz društveni interes. Povrh toga, država članica ne smije ograničiti pravnu sposobnost ili pravo društava, osnovanih u skladu sa zakonom druge države članice na čijem državnom području imaju svoj poslovni nastan, da pokrenu pravne postupke. Država članica također ne smije davati nikakvu prednost pružateljima koji imaju posebnu nacionalnu ili lokalnu socijalno-ekonomsku povezanost; ne smije, na temelju mjesta poslovnog nastana, ograničiti slobodu pružatelja da stječe, koristi ili raspolaže pravima i robama ili da ima pristup različitim oblicima kreditiranja ili smještaja, ako su takvi odabiri korisni za pristup djelatnosti ili za njezino učinkovito izvršavanje.

(66)

Pristup uslužnoj djelatnosti ili njezino izvođenje na državnom području države članice ne smije biti predmet ekonomskog ispitivanja. Zabrana ekonomskih ispitivanja kao preduvjet za dodjelu ovlaštenja treba obuhvatiti ekonomska ispitivanja kao takva, ali ne i zahtjeve koji su objektivno opravdani prevladavajućim razlozima vezanim uz društveni interes, kao što je zaštita urbanog okoliša, socijalna politika ili javno zdravlje. Zabrana ne smije utjecati na izvršavanje ovlasti nadležnih tijela za primjenu zakona o tržišnom natjecanju.

(67)	Što se tiče financijskih jamstava ili osiguranja, zabranjuju se jedino oni zahtjevi koji se odnose na obvezu da zahtijevano financijsko jamstvo ili osiguranje pruži financijska ustanova s poslovnim nastanom u dotičnoj državi članici.

(68)	U pogledu prethodne registracije zabranjuju se jedino oni zahtjevi koji se odnose na obvezu da pružatelj, prije samog osnivanja, bude neko vrijeme prethodno upisan u registar dotične države članice.

(69)

S ciljem usklađene modernizacije nacionalnih pravila i propisa u skladu sa zahtjevima unutarnjeg tržišta, potrebno je ocijeniti određene nediskriminirajuće nacionalne zahtjeve koji zbog same svoje prirode mogu strogo ograničiti ili čak i spriječiti pristup nekoj djelatnosti ili njezino izvođenje u okviru slobode poslovnog nastana. To se ocjenjivanje treba ograničiti na usklađenost spomenutih zahtjeva s kriterijima za slobodu poslovnog nastana, koje je već odredio Sud. Ono se ne odnosi na provedbu zakona Zajednice o tržišnom natjecanju. Ako su ti zahtjevi diskriminirajući ili se ne mogu objektivno opravdati prevladavajućim razlogom od društvenog interesa, ili ako su nerazmjerni, moraju se ukinuti ili izmijeniti. Ishod ovakvog ocjenjivanja razlikovat će se ovisno o vrsti djelatnosti i povezanom društvenom interesu. Ovi se zahtjevi mogu u potpunosti opravdati ako provode ciljeve socijalne politike.

(70)

Za potrebe ove Direktive i ne dovodeći u pitanje članak 16. Ugovora usluge se mogu smatrati uslugama od općeg gospodarskog interesa jedino ako se njima izvršava posebna zadaća u društvenom interesu, koju je dotična država članica povjerila pružatelju usluge. Dodjeljivanje takve zadaće mora biti potvrđeno jednim ili više akata, čiji oblik određuje dotična država članica i mora se precizno navesti priroda takve posebne zadaće.

(71)

Postupak međusobnog ocjenjivanja predviđen ovom Direktivom ne smije utjecati na slobodu država članica da u vlastitom zakonodavstvu odrede visoki stupanj zaštite društvenog interesa, a posebno u vezi s ciljevima socijalne politike. Osim toga, postupak međusobnog ocjenjivanja treba u potpunosti uzeti u obzir posebnost usluga od općeg gospodarskog interesa te osobitih zadaća koje su im dodijeljene. Time se mogu opravdati određena ograničenja slobode poslovnog nastana, a posebno kada su takva ograničenja usmjerena na zaštitu javnog zdravlja i ispunjavanje ciljeva socijalne politike te ako zadovoljavaju uvjete određene u članku 15. stavku 3. točkama (a), (b) i (c). Na primjer, što se tiče obveze da se za pružanje određenih usluga u socijalnom području mora imati posebni pravni oblik, Sud je već priznao da je opravdano zahtijevati od pružatelja da djeluje na neprofitnoj osnovi.

(72)

Usluge od općeg gospodarskog interesa imaju važne zadaće vezane uz socijalnu i teritorijalnu koheziju. Postupak ocjenjivanja koji je predviđen u ovoj Direktivi ne smije ometati izvršavanje tih zadaća. On također ne smije utjecati na zahtjeve koji su potrebni za izvođenje tih zadaća, dok se istodobno treba riješiti pitanje neopravdanih ograničenja slobode poslovnog nastana.

(73)

Zahtjevi koji se trebaju ispitati uključuju nacionalne propise koji zbog toga što su nevezani uz stručnu kvalifikaciju posebnim pružateljima osiguravaju pristup određenim djelatnostima. Ti zahtjevi također uključuju obvezu da pružatelj preuzme posebni pravni oblik, a posebno da bude pravna osoba, društvo osoba, neprofitna organizacija ili društvo koje je u isključivom vlasništvu fizičkih osoba te zahtjeve koji se odnose na dioničarstvo društva, a posebno obvezu da se za određene uslužne djelatnosti mora raspolagati najmanjim kapitalom ili da se za posjedovanje dioničkog kapitala ili upravljanje određenim društvima moraju imati posebne kvalifikacije. Ocjenjivanje sukladnosti fiksnih najnižih i/ili najviših tarifa sa slobodom poslovnog nastana odnosi se samo na tarife koje su nadležna tijela posebno uvela za pružanje određenih usluga, a ne odnosi se, na primjer, na opće propise o određivanju cijena, kao na primjer za najam kuća.

(74)

Postupak međusobnog ocjenjivanja znači da će države članice u razdoblju prijenosa morati najprije provesti analitički pregled svog zakonodavstva da bi ustanovile postoji li neki od gore navedenih zahtjeva u njihovom pravnom sustavu. Najkasnije do kraja razdoblja prijenosa države članice trebaju sastaviti izvješće o rezultatima analitičkog pregleda. Svako takvo izvješće podnosi se svim ostalim državama članicama i zainteresiranim stranama. Nakon toga države članice imaju na raspolaganju šest mjeseci da dostave svoje primjedbe u vezi s izvješćima. Najkasnije godinu dana od datuma prenošenja ove Direktive Komisija sastavlja sažeto izvješće, uz koje prema potrebi prilaže prijedloge za daljnje inicijative. Ako je potrebno, Komisija u suradnji s državama članicama pomaže pri oblikovanju zajedničke metode.

(75)	Činjenica da ova Direktiva navodi niz zahtjeva koje države članice trebaju ukinuti ili ocijeniti tijekom razdoblja prijenosa ne dovodi u pitanje prekršajne postupke protiv države članice koja nije ispunila svoje obveze prema člancima 43. i 49. Ugovora.

(76)

Ova se Direktiva ne odnosi na provedbu članaka 28. do 30. Ugovora o slobodnom kretanju robe. Ograničenja koja su zabranjena sukladno odredbi o slobodi pružanja usluga obuhvaćaju zahtjeve koji se primjenjuju na pristup uslužnim djelatnostima ili njihovo izvođenje, a ne one koji se primjenjuju na robe kao takve.

(77)

Ako gospodarski subjekt otputuje u drugu državu članicu radi izvođenja uslužne djelatnosti, potrebno je razlikovati između slučajeva koji su predmet slobode poslovnog nastana i onih koji su, zbog privremene prirode dotične djelatnosti, predmet slobodnog kretanja usluga. Što se tiče razlikovanja između slobode poslovnog nastana i slobodnog kretanja usluga, u skladu sa sudskom praksom Suda ključni element predstavlja činjenica ima li gospodarski subjekt poslovni nastan u državi članici u kojoj pruža dotičnu uslugu. Ako gospodarski subjekt ima poslovni nastan u državi članici u kojoj pruža svoje usluge, ulazi u područje primjene slobode poslovnog nastana. Ako, suprotno tomu, gospodarski subjekt nema poslovni nastan u državi članici u kojoj pruža svoje usluge, njegove djelatnosti potpadaju pod slobodno kretanje usluga. Sud dosljedno smatra da se privremena priroda navedenih djelatnosti ne određuje jedino u svjetlu trajanja usluge, nego i u svjetlu njezine učestalosti, povremenosti ili neprekidnosti. Činjenica da je aktivnost privremena ne znači da pružatelj ne smije posjedovati neku vrstu infrastrukture u državi članici u kojoj pruža uslugu, kao na primjer ured, poslovne prostore ili savjetovalište, ako je takva infrastruktura nužna za pružanje dotične usluge.

(78)

Da bi se osiguralo učinkovito provođenje slobodnog kretanja usluga te da bi se primateljima i pružateljima usluga osiguralo korištenje i dostavljanje usluga u cijeloj Zajednici bez obzira na granice, potrebno je pojasniti u kojoj se mjeri mogu nametnuti zahtjevi države članice u kojoj se pruža usluga. Mora se neophodno osigurati da odredba o slobodnom pružanju usluga ne sprečava državu članicu, u kojoj se pruža usluga, da u skladu s načelima iz članka 16. stavka 1. točaka (a) do (c) nametne svoje specifične zahtjeve radi javnog reda ili javne sigurnosti ili radi zaštite javnog zdravlja ili okoliša.

(79)	Sud dosljedno smatra da država članica zadržava pravo na poduzimanje mjera kojima se pružatelje usluga sprečava da zloporabe načela unutarnjeg tržišta. Zloporabe pružatelja utvrđuju se na pojedinačnoj osnovi.

(80)

Potrebno je osigurati da pružatelji koji putuju u drugu državu članicu radi pružanja usluge mogu sa sobom ponijeti opremu koja je sastavni dio takve usluge. Posebno je potrebno izbjeći slučajeve u kojima se usluga ne može osigurati zbog pomanjkanja opreme ili slučajeve u kojima pružatelji snose dodatne troškove, na primjer za najam ili kupovinu drukčije opreme od one koju obično koriste, ili zbog potrebe da značajno izmijene način na koji obično obavljaju svoju djelatnost.

(81)

Pojam opreme ne uključuje fizičke predmete koje pružatelj dostavlja klijentu, koji postanu sastavni dio fizičkog predmeta kao rezultat uslužne djelatnosti, na primjer građevinski materijal ili zamjenski dijelovi, ili koji se tijekom pružanja usluge potroše ili ostave na samom mjestu opskrbe, na primjer goriva, eksplozivi, vatrometi, pesticidi, otrovi ili lijekovi.

(82)

Odredbe ove Direktive ne dovode u pitanje primjenu propisa država članica o uvjetima zapošljavanja. U skladu s Ugovorom propisi utvrđeni zakonima i drugim propisima opravdavaju se razlozima koji se odnose na zaštitu radnika, a prema tumačenju Suda moraju biti nediskriminirajući, nužni i proporcionalni te u skladu s drugim relevantnim zakonima Zajednice.

(83)

Potrebno je osigurati da se od odredbe o slobodi pružanja usluga može odstupiti jedino u područjima koja su obuhvaćena odstupanjima. Ta su odstupanja nužna da bi se uzeo u obzir stupanj integracije unutarnjeg tržišta ili određeni akti Zajednice vezani uz usluge, prema kojima pružatelj podliježe zakonima koji nisu zakoni države članice u kojoj ima poslovni nastan. U posebnim slučajevima i pod strogim proceduralnim i materijalnim uvjetima mogu se iznimno usvojiti mjere protiv određenog pružatelja. Osim toga, bilo kakvo ograničenje slobodnog kretanja usluga iznimno se dopušta isključivo ako je u skladu s temeljnim pravima koja tvore sastavni dio općih pravnih načela zajamčenih u pravnom redu Zajednice.

(84)	Odstupanje od odredbe o slobodi pružanja usluga vezano uz poštanske usluge odnosi se na djelatnosti rezervirane za pružatelja opće usluge kao i na druge poštanske usluge.

(85)	Odstupanje od odredbe o slobodi pružanja usluga vezano uz sudsko istjerivanje dugova i uputa na mogući budući instrument za usklađivanje odnosi se isključivo na pristup i izvođenje djelatnosti koje se prvenstveno sastoje od ulaganja sudskih tužbi u vezi s istjerivanjem dugova.

(86)

Ova Direktiva ne utječe na uvjete zapošljavanja koji se, sukladno Direktivi 96/71/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 1996. o upućivanju radnika u okviru pružanja usluga (19), odnose na radnike koji su upućeni u drugu državu članicu radi pružanja usluge na njezinom državnom području. U takvim slučajevima Direktiva 96/71/EZ predviđa obvezu pružatelja usluga da na određenom broju područja ispune uvjete zapošljavanja koji se primjenjuju u državi članici u kojoj se pruža usluga. Ti uvjeti uključuju: maksimalni broj radnih sati i minimalno vrijeme odmora, minimalni plaćeni godišnji odmor, minimalne plaće, uključujući plaćanje prekovremenih sati, uvjete najma radnika, a posebno zaštitu radnika koji se daju u najam od strane agencija za privremeno zapošljavanje, zdravstvene, sigurnosne i higijenske standarde na radnome mjestu, zaštitne mjere u odnosu na uvjete zapošljavanja trudnica ili žena koje su nedavno rodile te djece i mladih, jednako tretiranje muškaraca i žena i druge odredbe o nediskriminaciji. To se ne odnosi samo na uvjete zapošljavanja koji su utvrđeni zakonom, nego i na one iz kolektivnih ugovora ili arbitražnih odluka koje su službeno objavljene ili koje se općenito primjenjuju u smislu Direktive 96/71/EZ. Osim toga, ova Direktiva ne smije spriječiti države članice da zbog javnog reda primijene uvjete zapošljavanja u slučajevima koji nisu navedeni u članku 3. stavku 1. Direktive 96/71/EZ.

(87)

Ova Direktiva ne utječe na uvjete zapošljavanja u slučajevima kada se radnik koji pruža prekograničnu uslugu zapošljava u državi članici u kojoj se pruža usluga. Osim toga, ova Direktiva ne utječe na pravo države članice u kojoj se pruža usluga da utvrdi postojanje radnog odnosa te razlikuje između samozaposlenih osoba i zaposlenih osoba, uključujući „lažne samozaposlene osobe”. U tome pogledu ključno obilježje radnog odnosa u smislu članka 39. Ugovora predstavlja činjenica da u određenom vremenskom razdoblju osoba pruža usluge u korist i pod upravom druge osobe te da zauzvrat prima naknadu. Svaka djelatnost koju osoba izvodi izvan odnosa podređenosti mora se klasificirati kao djelatnost koja se izvodi u svojstvu samozaposlene osobe u smislu članaka 43. i 49. Ugovora.

(88)	Odredba o slobodi pružanja usluga ne primjenjuje se na slučajeve kada se sukladno pravu Zajednice neka djelatnost u državi članici ograničava na određenu struku, na primjer u slučaju zahtjeva kojim se pružanje pravnih savjeta ograničava na pravnike.

(89)

Odstupanje od odredbe o slobodi pružanja usluga vezanih uz pitanja registracije vozila zakupljenih u državi članici koja nije ona u kojoj se vozila koriste proizlazi iz sudske prakse Suda prema kojoj se državi članici priznaje pravo da u skladu s uvjetima proporcionalnosti nametne takvu obvezu za vozila koja se koriste na njezinom državnom području. To se izuzimanje ne odnosi na povremeno ili privremeno iznajmljivanje.

(90)	Ugovorni odnosi između pružatelja usluge i klijenta te poslodavca i zaposlenika ne ulaze u područje primjene ove Direktive. Zakoni koji se primjenjuju u pogledu ugovornih ili izvanugovornih obveza pružatelja usluga određuju se propisima međunarodnog privatnog prava.

(91)

Državama članicama treba osigurati mogućnost da u odnosu na pružatelje koji imaju poslovni nastan u drugoj državi članici, iznimno i na temelju pojedinačnih slučajeva zbog sigurnosti usluga, poduzmu mjere koje odstupaju od odredbe o slobodi pružanja usluga. Međutim, takve se mjere mogu poduzeti jedino ako ne postoji usklađenost na razini Zajednice.

(92)

Do ograničenja slobodnog kretanja usluga, u suprotnosti s ovom Direktivom, može doći ne samo zbog mjera koje se primjenjuju na pružatelje usluga, nego i zbog mnogih zapreka s kojima se primatelji, a posebno potrošači, susreću prilikom korištenja tih usluga. Ova Direktiva ilustrativno navodi određene vrste ograničenja koja se primjenjuju na primatelja koji želi koristiti usluge pružatelja s poslovnim nastanom u drugoj državi članici. To uključuje slučajeve kada su primatelji usluga obvezni pribaviti ovlaštenje od nadležnih tijela ili tim tijelima dati izjavu da bi mogli primiti uslugu od pružatelja s poslovnim nastanom u drugoj državi članici. To se ne odnosi na opće sustave ovlašćivanja koji se također primjenjuju na korištenje usluge koju osigurava pružatelj s poslovnim nastanom u istoj državi članici.

(93)

Pojam financijske pomoći za korištenje određene usluge ne primjenjuje se na programe potpora koje dodjeljuju države članice, posebno u području socijale ili kulturnom sektoru, koji su obuhvaćeni propisima Zajednice o tržišnom natjecanju, niti na opću financijsku pomoć koja nije povezana s korištenjem određene usluge, kao što su studentske stipendije ili zajmovi.

(94)

U skladu s propisima Ugovora o slobodnom kretanju usluga zabranjuje se diskriminacija primatelja na temelju njegova državljanstva ili državnog ili lokalnog boravišta. Takva diskriminacija može biti i u obliku obveze, koja se nameće isključivo državljanima druge države članice, da dostave originalne dokumente, ovjerene kopije, potvrde o državljanstvu ili službene prijevode dokumenata da bi mogli koristiti neku uslugu ili njezine pogodnosti s obzirom na uvjete ili cijene. Međutim, zabrana diskriminirajućih zahtjeva ne smije isključiti mogućnost da se određene pogodnosti, posebno u pogledu tarifa, zadrže za određene primatelje, ako se takvo pridržavanje prava temelji na zakonitim i objektivnim kriterijima.

(95)

Pojam nediskriminacije na unutarnjem tržištu znači da se primatelju, a posebno potrošaču, ne smije spriječiti niti ograničiti pristup usluzi koja je dostupna javnosti, na temelju kriterija vezanog uz državljanstvo ili boravište primatelja, sadržanog u općim uvjetima koji su dostupni javnosti. Unatoč tomu, odredba kojom se u takvim općim uvjetima predviđaju različite tarife i uvjeti za pružanje usluge ne smatra se nezakonitom diskriminacijom ako se takve tarife, cijene i uvjeti mogu opravdati objektivnim razlozima koji se razlikuju od države do države, kao što su dodatni troškovi nastali zbog udaljenosti ili tehničkih obilježja pružanja usluge, različitih tržišnih uvjeta kao što je rast ili pad potražnje uvjetovan sezonom, različitim vremenom godišnjih odmora u državama članicama i cijenama drugih konkurenata, ili dodatnih rizika vezanih uz propise koji se razlikuju od onih u državi članici poslovnog nastana. To ne znači da, ako pružatelj ne dostavi uslugu potrošaču zato što ne posjeduje prava intelektualnog vlasništva na određenom državnom području, to predstavlja nezakonitu diskriminaciju.

(96)

Prikladno je osigurati da primatelju usluge pružatelj dostavi svoju adresu elektronske pošte, uključujući internetske stranice, kao jedan od načina kojim se može olakšati pristup informacijama koje je pružatelj dužan dostaviti primatelju usluge. Osim toga, obveza pružatelja da u informativnim materijalima u kojima detaljno predstavlja svoju uslugu dostavi određene informacije ne obuhvaća opće poslovne komunikacije kao što su oglasi, nego dokumente u kojima se detaljno opisuju ponuđene usluge, uključujući dokumente na internetskoj stranici.

(97)

U ovoj se Direktivi trebaju predvidjeti određeni propisi o visokoj kvaliteti usluga, kojima se posebno osiguravaju zahtjevi u vezi s davanjem informacija i transparentnosti. Ti se propisi trebaju primjenjivati kako u slučaju prekograničnog pružanja usluga između država članica, tako i u slučaju usluga koje osigurava pružatelj s poslovnim nastanom u istoj državi članici, bez nepotrebnih opterećenja za mala i srednja poduzeća. Ti propisi ne smiju ni u kojem slučaju spriječiti države članice da u skladu s ovom Direktivom i drugim zakonima Zajednice uvedu dodatne ili drukčije zahtjeve vezane uz kvalitetu.

(98)

Svi gospodarski subjekti koji pružaju usluge koje predstavljaju neposrednu i osobitu opasnost za zdravlje i sigurnost ili financijski rizik za primatelja ili treću osobu trebaju u pravilu imati odgovarajuće osiguranje profesionalne odgovornosti ili drugi oblik jednakovrijednog ili usporedivog jamstva, što znači da takav gospodarski subjekt mora, u pravilu, imati odgovarajuće pokriće za usluge koje pruža u jednoj ili više država članica koje nisu države članice poslovnog nastana.

(99)

Osiguranje ili jamstvo trebaju biti primjereni s obzirom na prirodu i opseg rizika. Pružatelj usluga stoga mora imati prekogranično pokriće jedino ako doista pruža usluge u drugoj državi članici. Države članice ne smiju donijeti detaljnije propise o pokriću niti odrediti, na primjer, najmanje pragove za osigurane iznose ili ograničenja za isključivanje iz osiguranog pokrića. Pružatelji i osiguravajuća društva trebaju zadržati potrebnu fleksibilnost kod dogovaranja polica osiguranja, koje moraju biti precizno prilagođene prirodi i opsegu rizika. Obveza odgovarajućeg osiguranja ne mora biti propisana zakonom. Dovoljno je da obavezno osiguranje bude dio etičkih pravila koja utvrđuju profesionalna tijela. Osiguravajuća društva nisu obavezna pružiti takvo pokriće.

(100)

Potrebno je ukloniti potpune zabrane na području poslovnih komunikacija za regulirane struke, ali ne povlačenjem zabrana vezanih uz sadržaj poslovnih komunikacija, nego onih koje općenito kao i za pojedinačne struke zabranjuju jedan ili više oblika poslovnih komunikacija, kao što je potpuna zabrana oglašivanja u jednom ili više danih medija. Što se tiče sadržaja i metoda poslovne komunikacije, potrebno je potaknuti stručnjake da u skladu s pravom Zajednice sastave pravila ponašanja na razini Zajednice.

(101)

Nužno je i u interesu je primatelja, a posebno potrošača, da se pružateljima osigura mogućnost ponude multidisciplinarnih usluga te da se ograničenja u tom pogledu ograniče na ono što je nužno da bi se osigurala nepristranost, neovisnost i integritet reguliranih struka. To ne utječe na ograničenja ili zabrane izvođenja određenih djelatnosti koje imaju za cilj osigurati neovisnost u slučajevima kada država članica pružatelju usluge povjeri posebnu zadaću, posebno na području urbanog razvoja, niti utječe na primjenu propisa o tržišnom natjecanju.

(102)

Radi veće transparentnosti i promicanja ocjenjivanja koje se temelji na usporedivim kriterijima u odnosu na kvalitetu ponuđenih usluga koje se dostavljaju primateljima, važno je osigurati laku dostupnost informacija o značenju oznaka kvalitete i drugih distinktivnih oznaka za te usluge. Spomenuta obveza transparentnosti je posebno važna na području turizma, posebno u hotelijerstvu, gdje je uporaba klasifikacijskog sustava široko raširena. Osim toga, prikladno je ispitati u kojoj bi mjeri europska normizacija mogla doprinijeti usklađenosti i kvaliteti usluga. Europske norme sastavljaju europska tijela za određivanje normi, Europski odbor za normizaciju (CEN), Europski odbor za elektrotehničku normizaciju (CENELEC) i Europski institut za telekomunikacijske norme (ETSI). U skladu s postupcima iz Direktive 98/34/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 22. lipnja 1998. o utvrđivanju postupka pružanja informacija u području tehničkih normi i propisa (20) te propisa o uslugama informacijskog društva, Komisija može prema potrebi povjeriti mandat za pripremu posebnih europskih normi.

(103)

Za rješavanje eventualnih problema u vezi s izvršavanjem sudskih odluka prikladno je predvidjeti da jamstva položena kod institucija ili tijela kao što su banke, osiguravatelji ili drugi pružatelji financijskih usluga sa sjedištem u drugoj državi članici, države članice priznaju kao jednakovrijedna.

(104)

Razvoj mreže tijela država članica za zaštitu potrošača, što je predmet Uredbe (EZ) br. 2006/2004, dopunjuje suradnju predviđenu u ovoj Direktivi. Provedba zakona o zaštiti potrošača u prekograničnim slučajevima, a posebno u vezi s novim tržišnim i prodajnim praksama, kao i potreba da se uklone određena, posebna ograničenja suradnje na ovom području, zahtijeva viši stupanj suradnje između država članica. Na tom je području važno osigurati da države članice od gospodarskog subjekta na vlastitom državnom području zahtijevaju prestanak nezakonitih praksi usmjerenih na štetu potrošača u drugoj državi članici.

(105)

Administrativna suradnja je ključna za pravilno funkcioniranje unutarnjeg tržišta usluga. Nedostatak suradnje između država članica dovodi do proliferacije propisa koji se odnose na pružatelje usluga ili udvostručivanja kontrola prekograničnih djelatnosti, a takvu situaciju mogu iskoristiti i nepošteni trgovci da bi izbjegli nadzor ili zaobišli važeće nacionalne propise o uslugama. Iz tog je razloga važno predvidjeti jasne i pravno obvezujuće obveze učinkovite suradnje država članica.

(106)

Za potrebe poglavlja o administrativnoj suradnji „nadzor” obuhvaća djelatnosti kao što su praćenje i utvrđivanje činjenica, rješavanje problema, provedba i nametanje kazni te s tim povezane naknadne djelatnosti.

(107)

U uobičajenim okolnostima nadležna se tijela međusobno izravno pomažu. Kontaktne točke, koje određuju države članice, trebale bi olakšati taj postupak jedino ako se naiđe na poteškoće, na primjer ako je potrebna pomoć za utvrđivanje relevantnog nadležnog tijela.

(108)

Određene obveze uzajamne pomoći primjenjuju se na sva pitanja iz ove Direktive, uključujući ona koja se odnose na slučajeve u kojima pružatelj ima poslovni nastan u drugoj državi članici. Ostale obveze uzajamne pomoći primjenjuju se jedino u slučaju prekograničnih usluga, gdje se primjenjuje odredba o slobodi pružanja usluga. Daljnji niz odredaba primjenjuje se u svim slučajevima prekograničnih usluga, uključujući područja koja nisu obuhvaćena odredbom o slobodi pružanja usluga. Prekogranično pružanje usluga uključuje slučajeve u kojima se usluge pružaju na daljinu i gdje primatelj putuje u državu članicu u kojoj pružatelj ima poslovni nastan da bi primio usluge.

(109)

Ako se pružatelj usluge privremeno preseli u drugu državu članicu u kojoj nema poslovni nastan, nužno je predvidjeti međusobnu pomoć između tih dviju država članica da bi na zahtjev države članice poslovnog nastana druga država članica mogla obaviti provjere, kontrole i istrage ili da bi provela spomenute provjere na vlastitu inicijativu, ako se radi o provjerama činjenica.

(110)

Države članice ne bi smjele zaobići propise iz ove Direktive, uključujući odredbu o slobodi pružanja usluga, provodeći diskriminirajuće ili neproporcionalne provjere, kontrole ili istrage.

(111)

Odredbe ove Direktive o razmjeni informacija vezanih uz dobar glas pružatelja ne smiju utjecati na inicijative u području policijske i pravosudne suradnje u kaznenim pitanjima, a posebno u pogledu razmjene informacija između tijela država članica odgovornih za provedbu zakona te razmjene kaznenih dosjea.

(112)

Za suradnju između država članica potrebno je osigurati ispravni elektronički informacijski sustav koji će nadležnim tijelima omogućiti laku identifikaciju relevantnih sugovornika u drugim državama članicama te učinkovitu komunikaciju.

(113)

Potrebno je osigurati da države članice u suradnji s Komisijom potiču zainteresirane strane da na razini Zajednice sastave pravila ponašanja koja su posebno usmjerena na promicanje kvalitete usluga uzimajući u obzir posebnosti svake struke. Ta pravila ponašanja moraju biti u skladu s pravom Zajednice, a posebno sa zakonom o tržišnom natjecanju. Trebaju biti usklađena s pravno obvezujućim propisima koji uređuju profesionalnu etiku i ponašanje u državama članicama.

(114)

Države članice trebaju poticati profesionalna tijela, organizacije i udruge da na razini Zajednice sastave pravila ponašanja. U skladu sa specifičnom naravi svake struke ta pravila trebaju uključivati pravila poslovnih komunikacija za regulirane struke te pravila profesionalne etike i ponašanja za regulirane struke da bi se posebno osigurala neovisnost, nepristranost i poslovna tajnost. Povrh toga, u spomenuta pravila ponašanja trebaju se uključiti uvjeti kojima podliježu djelatnosti posrednika za prodaju nekretnina. Države članice moraju usvojiti prateće mjere kojima će se profesionalna tijela, organizacije i udruge potaknuti da na nacionalnoj razini provedu pravila ponašanja usvojena na razini Zajednice.

(115)

Pravila ponašanja na razini Zajednice trebaju odrediti minimalne standarde ponašanja i dopuniti pravne zahtjeve država članica. Ona ne sprečavaju države članice da u skladu s pravom Zajednice u svoje zakonodavstvo uvedu strože mjere kao ni nacionalna profesionalna tijela da u svojim pravilima ponašanja osiguraju veću zaštitu.

(116)

Budući da države članice ne mogu zadovoljavajuće ostvariti ciljeve ove Direktive, to jest ukloniti zapreke slobodi poslovnog nastana za pružatelje usluga u državama članicama te zapreke slobodnom pružanju usluga između država članica, i budući da se zbog svog područja primjene ti ciljevi mogu bolje ostvariti na razini Zajednice, Zajednica može usvojiti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti, kako je predviđeno u članku 5. Ugovora. U skladu s načelom proporcionalnosti, kako je predviđeno u istom članku, ova se Direktiva ograničava na ono što je nužno za postizanje tih ciljeva.

(117)

Potrebne mjere za provedbu ove Direktive usvajaju se u skladu s Odlukom Vijeća 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. o utvrđivanju postupaka za izvršavanje provedbenih ovlasti dodijeljenih Komisiji (21).

(118)

U skladu sa stavkom 34. Međuinstitucionalnog sporazuma o boljoj izradi zakonodavstva (22) države članice se pozivaju da za svoje potrebe i u interesu Zajednice izrade i objave vlastite tablice koje će, u mjeri u kojoj je to moguće, prikazati odnos između ove Direktive i mjera prenošenja,

DONIJELI SU OVU DIREKTIVU:

POGLAVLJE I.

OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Predmet

1. Ovom Direktivom određuju se opće odredbe kojima se pružateljima usluga olakšava ostvarivanje slobode poslovnog nastana te slobodno kretanje usluga uz istodobno održavanje visokog stupnja kvalitete tih usluga.

2. Ova se Direktiva ne odnosi na liberalizaciju usluga od općeg gospodarskog interesa, rezerviranih za javna ili privatna tijela, niti na privatizaciju javnih tijela koja pružaju usluge.

3. Ova se Direktiva ne bavi ukidanjem monopola u području pružanja usluga niti potporama koje dodjeljuju države članice, a koje su obuhvaćene propisima Zajednice o tržišnom natjecanju.

Ova Direktiva ne utječe na slobodu država članica da u skladu s pravom Zajednice same definiraju usluge koje smatraju uslugama od općeg gospodarskog interesa, načine na koje se one organiziraju i financiraju, sukladno propisima o državnoj potpori, te specifične obveze kojima podliježu.

4. Ova Direktiva ne utječe na mjere koje se u skladu s pravom Zajednice poduzimaju na razini Zajednice ili na nacionalnoj razini radi zaštite ili promicanja kulturne ili jezične raznolikosti te pluralizma medija.

5. Ova Direktiva ne utječe na propise iz kaznenog prava država članica. Države članice, međutim, ne smiju ograničiti slobodu pružanja usluga primjenom odredbi kaznenog zakona koje izričito uređuju ili utječu na pristup ili izvođenje uslužne djelatnosti izbjegavajući propise predviđene u ovoj Direktivi.

6. Ova Direktiva ne utječe na radno pravo, to jest bilo koju zakonsku ili ugovornu odredbu koja se odnosi na uvjete zapošljavanja, radne uvjete, uključujući zdravstvene i sigurnosne standarde na radnome mjestu te odnos između poslodavaca i zaposlenika, koju države članice primjenjuju u skladu s nacionalnim zakonodavstvom koje je usklađeno s pravom Zajednice. Isto tako, ova Direktiva ne utječe na zakone država članica o socijalnoj sigurnosti.

7. Ova Direktiva ne utječe na ostvarivanje temeljnih prava koja su priznata u državama članicama i zakonodavstvu Zajednice. Ona također ne utječe na pravo na pregovore, zaključivanje i provedbu kolektivnih ugovora te na industrijsku akciju u skladu s nacionalnim pravom i praksama, usklađenim s pravom Zajednice.

Članak 2.

Područje primjene

1. Ova se Direktiva primjenjuje na usluge koje dostavljaju pružatelji s poslovnim nastanom u državi članici.

2. Ova se Direktiva ne primjenjuje na sljedeće djelatnosti:

(a)	negospodarske usluge od općeg interesa;

(b)	financijske usluge, kao što je bankarstvo, kreditiranje, osiguranje i reosiguranje, profesionalne ili osobne mirovine, vrijednosni papiri, investicijski fondovi, plaćanja i investicijska savjetovanja, uključujući usluge navedene u Prilogu I. Direktivi 2006/48/EZ;

(c)	elektroničke komunikacijske usluge i mreže te povezane resurse i usluge, vezano uz pitanja obuhvaćena direktivama 2002/19/EZ, 2002/20/EZ, 2002/21/EZ, 2002/22/EZ i 2002/58/EZ;

(d)	usluge na području prijevoza, uključujući lučke službe, koje ulaze u područje primjene glave V. Ugovora;

(e)	usluge agencija za privremeno zapošljavanje;

(f)	zdravstvene usluge bez obzira na to pružaju li ih zdravstvene ustanove, bez obzira na način na koji su organizirane i financirane na nacionalnoj razini te bez obzira na to jesu li javne ili privatne;

(g)	audiovizualne usluge, uključujući kinematografske, bez obzira na način njihovog produciranja, distribucije i prijenosa, te radijsko emitiranje;

(h)	kockanje koje uključuje stavljanje novčanog pologa u igrama na sreću, uključujući lutriju, kockanje u kasinima i klađenje;

(i)	djelatnosti povezane s izvršavanjem službenih ovlasti, kako je određeno u članku 45. Ugovora;

(j)	socijalne usluge u području stanovanja, dječje skrbi te potpore obiteljima i osobama koje trebaju trajnu ili privremenu pomoć, koje osigurava država, od nje ovlašteni pružatelji ili dobrotvorne organizacije koje je država priznala kao takve;

(k)	usluge privatnog osiguranja;

(l)	usluge javnih bilježnika i ovrhovoditelja, koji su imenovani službenim vladinim aktom.

3. Ova se Direktiva ne primjenjuje na područje oporezivanja.

Članak 3.

Odnos s važećim pravom Zajednice

1. Ako su odredbe ove Direktive u suprotnosti s odredbom nekog drugog akta Zajednice koji uređuje posebne aspekte pristupa ili izvođenja uslužne djelatnosti u specifičnim sektorima ili za specifične struke, prednost ima odredba drugog akta Zajednice koja se primjenjuje na te specifične sektore ili struke. To uključuje:

(a)	Direktivu 96/71/EZ;

(b)	Uredbu (EEZ) br. 1408/71;

(c)	Direktivu Vijeća 89/552/EEZ od 3. listopada 1989. o usklađivanju određenih odredaba predviđenih zakonima i drugim propisima u državama članicama u odnosu na obavljanje djelatnosti televizijskog emitiranja (23);

(d)	Direktivu 2005/36/EZ.

2. Ova se Direktiva ne odnosi na propise međunarodnog privatnog prava, a posebno na one koji se primjenjuju u pogledu ugovornih ili izvanugovornih obveza, uključujući one koji jamče zaštitu potrošača, osiguranu propisima o zaštiti potrošača u zakonima na snazi u njihovoj državi članici.

3. Države članice primjenjuju odredbe iz ove Direktive u skladu s propisima Ugovora o pravu poslovnog nastana i slobodnom kretanju usluga.

Članak 4.

Definicije

U smislu ove Direktive primjenjuju se sljedeće definicije:

1.	„usluga” je svaka samostalna gospodarska djelatnost koja se obično obavlja za naknadu, kako je spomenuto u članku 50. Ugovora;

2.	„pružatelj” je svaka fizička osoba koja je državljanin države članice ili svaka pravna osoba, sukladno članku 48. Ugovora, s poslovnim nastanom u državi članici, koja nudi ili pruža uslugu;

3.	„primatelj” je svaka fizička osoba koja je državljanin države članice ili koja koristi prava dodijeljena aktima Zajednice, ili svaka pravna osoba, sukladno članku 48. Ugovora, s poslovnim nastanom u državi članici, koja koristi ili želi koristiti uslugu u profesionalne ili neprofesionalne svrhe;

4.	„država članica poslovnog nastana” je država članica na čijem državnom području pružatelj dotične usluge ima poslovni nastan;

5.	„poslovni nastan” je stvarno izvođenje gospodarske djelatnosti, kako je navedeno u članku 43. Ugovora, od strane pružatelja usluga u neodređenom vremenskom razdoblju i sa stalnom infrastrukturom gdje se stvarno obavlja djelatnost pružanja usluga;

6.	„sustav ovlašćivanja” je svaki postupak koji pružatelj ili primatelj mora slijediti da bi od nadležnog tijela dobio službenu ili implicitnu odluku o pristupu ili izvođenju uslužne djelatnosti;

„zahtjev” je svaka obveza, zabrana, uvjet ili ograničenje koje je predviđeno zakonima ili drugim propisima država članica ili koje proizlazi iz sudske prakse, upravne prakse, propisa profesionalnih tijela ili kolektivnih pravila strukovnih udruženja ili drugih profesionalnih organizacija, usvojenih pri izvođenju svoje pravne nezavisnosti; propisi utvrđeni u kolektivnim ugovorima sklopljenim između socijalnih partnera se kao takvi ne smatraju zahtjevima u smislu ove Direktive;

„prevladavajući razlozi od društvenog interesa” su razlozi koji su kao takvi priznati u sudskoj praksi Suda, a uključuju sljedeće razloge: javni red, javnu sigurnost, javnu zaštitu, javno zdravlje, očuvanje financijske ravnoteže sustava socijalne sigurnosti, zaštitu potrošača, primatelja usluga i radnika, poštene poslovne transakcije, borbu protiv prijevara, zaštitu okoliša i urbanog okoliša, zdravlje životinja, intelektualno vlasništvo, očuvanje nacionalne povijesne i umjetničke baštine, ciljeve socijalne i kulturne politike;

„nadležno tijelo” je svako tijelo ili ustanova koja nadzire ili regulira uslužne djelatnosti u državi članici, a posebno uključuje upravne organe, uključujući sudove kao takve, profesionalna tijela i strukovne udruge ili druge profesionalne organizacije koje u okviru svoje pravne autonomije kolektivno uređuju pristup ili izvođenje uslužnih djelatnosti;

10.	„država članica u kojoj se pruža usluga” je država članica u kojoj pružatelj s poslovnim nastanom u drugoj državi članici pruža uslugu;

11.	„regulirana struka” je profesionalna aktivnost ili skupina profesionalnih aktivnosti iz članka 3. stavka 1. točke (a) Direktive 2005/36/EZ;

12.

„poslovna komunikacija” je svaka vrsta komunikacije koja je namijenjena neposrednom ili posrednom promicanju robe, usluga ili imidža poduzeća, organizacije ili osobe koja obavlja trgovačku, industrijsku ili obrtničku djelatnost ili aktivnosti propisane u okviru određene struke. Sljedeće aktivnosti same po sebi ne predstavljaju poslovne komunikacije:

(a)	davanje informacija koje omogućavaju izravni pristup djelatnosti poduzeća, organizacija ili osoba, što posebno uključuje naziv domene ili adresu elektronske pošte;

(b)	komunikacije u vezi s robama, uslugama ili imidžom poduzeća, organizacije ili osobe, koje su pribavljene neovisno, a posebno kada se pružaju bez financijske naknade.

POGLAVLJE II.

ADMINISTRATIVNO POJEDNOSTAVLJENJE

Članak 5.

Pojednostavljenje postupaka

1. Države članice ispituju postupke i formalnosti koje se koriste za pristup uslužnoj djelatnosti i njezino izvođenje. Ako postupci i formalnosti, ispitani sukladno ovom stavku, nisu dovoljno jednostavni, države članice ih pojednostavljuju.

2. U skladu s postupkom iz članka 40. stavka 2., Komisija može uvesti usklađene obrasce na razini Zajednice. Oni će biti jednakovrijedni potvrdama, atestima ili drugoj zatraženoj dokumentaciji pružatelja.

3. Ako države članice zahtijevaju od pružatelja ili primatelja da dostave potvrdu, atest ili neki drugi dokument koji dokazuje da je zahtjev ispunjen, one prihvaćaju svaki dokument iz druge države članice koji služi jednakoj svrsi ili iz kojeg je jasno da je dotični zahtjev ispunjen. Ne smiju zahtijevati da se dokument iz druge države članice dostavi u originalnom obliku ili kao ovjerena kopija ili prijevod, osim u slučajevima predviđenim u drugim aktima Zajednice ili ako je takav zahtjev opravdan prevladavajućim razlogom od društvenog interesa, koji uključuje javni red i sigurnost.

Prvi podstavak ne utječe na pravo država članica da zahtijevaju neovjerene prijevode dokumenata na jedan od svojih službenih jezika.

4. Stavak 3. se ne primjenjuje na dokumente koji su navedeni u članku 7. stavku 2. i članku 50. Direktive 2005/36/EZ, članku 45. stavku 3., člancima 46., 49. i 50. Direktive 2004/18/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 31. ožujka 2004. o usklađivanju postupaka za sklapanje ugovora o javnim radovima, ugovora o javnoj nabavi robe te ugovora o javnim uslugama (24), članku 3. stavku 2. Direktive 98/5/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 1998. o olakšavanju stalnog obavljanja odvjetničke djelatnosti u državi članici različitoj od one u kojoj je stečena kvalifikacija (25), Prvoj direktivi Vijeća 68/151/EEZ od 9. ožujka 1968. o usklađivanju zaštitnih mjera koje su radi zaštite interesa njihovih članova i drugih predviđene u državama članicama za društva u smislu članka 58. stavka 2. Ugovora, a s ciljem izjednačavanja takvih zaštitnih mjera u čitavoj Zajednici (26), te Jedanaestoj direktivi Vijeća 89/666/EEZ od 21. prosinca 1989. o zahtjevima objavljivanja podataka u vezi s podružnicama koje su u nekoj državi članici otvorile određene vrste trgovačkih društava na koje se primjenjuje pravo druge države (27).

Članak 6.

Jedinstvene kontaktne točke

1. Države članice osiguravaju da na jedinstvenim kontaktnim točkama pružatelji usluga mogu obaviti sljedeće postupke i formalnosti:

(a)

sve postupke i formalnosti koji su potrebni za pristup njihovim uslužnim djelatnostima, a posebno sve izjave, prijave ili zahtjeve potrebne za dobivanje ovlaštenja nadležnih tijela, uključujući zahtjev za unos u registar, popis ili bazu podataka ili za registraciju kod profesionalnog tijela ili udruženja;

(b)	sve zahtjeve za ovlaštenje, potrebne za izvođenje uslužnih djelatnosti.

2. Uspostava jedinstvenih kontaktnih točaka ne dovodi u pitanje raspodjelu funkcija i ovlasti između tijela u okviru nacionalnih sustava.

Članak 7.

Pravo na informacije

1. Države članice osiguravaju da preko jedinstvenih kontaktnih točaka pružatelji i primatelji mogu lako doći do sljedećih informacija:

(a)	zahtjeva koji se primjenjuju na pružatelje s poslovnim nastanom na njihovom državnom području, a posebno u vezi s postupcima i formalnostima koji se moraju obaviti za pristup i izvođenje uslužnih djelatnosti;

(b)	kontaktnih podataka putem kojih se mogu izravno kontaktirati nadležna tijela, uključujući pojedinosti o tijelima koja su odgovorna za pitanja u vezi s izvođenjem uslužnih djelatnosti;

(c)	informacija o načinima i uvjetima pristupa javnim registrima i bazama podataka o pružateljima i uslugama;

(d)	izvanrednih pravnih lijekova koji su obično dostupni u slučaju spora između nadležnih tijela i pružatelja ili primatelja, između pružatelja i primatelja ili između pružatelja;

(e)	kontaktnih podataka udruženja ili organizacija, pored nadležnih tijela, od kojih pružatelji ili primatelji mogu dobiti praktičnu pomoć.

2. Države članice osiguravaju da pružatelji i primatelji usluga mogu, na vlastiti zahtjev, od nadležnih tijela dobiti pomoć koja se sastoji od informacija o načinu na koji se zahtjevi iz stavka 1. točke (a) obično tumače i primjenjuju. Takav savjet, prema potrebi, uključuje jednostavne postupne upute. Informacije se dostavljaju koristeći jednostavni i razumljivi jezik.

3. Države članice osiguravaju da su informacije i pomoć iz stavaka 1. i 2. jasne i nedvoznačne, lako dostupne na daljinu i putem elektroničkih sredstava te da se redovito ažuriraju.

4. Države članice osiguravaju da jedinstvene kontaktne točke i nadležna tijela što brže odgovore na svaki zahtjev za informacijom ili pomoći iz stavaka 1. i 2. te da u slučaju nepravilnog ili neutemeljenog zahtjeva o tome odmah obavijeste podnositelja zahtjeva.

5. Države članice i Komisija poduzimaju prateće mjere da bi potakle jedinstvene kontaktne točke da informacije predviđene u ovom članku pružaju i na drugim jezicima Zajednice. To ne utječe na zakone država članica o uporabi jezika.

6. Obveza nadležnih tijela da pomažu pružateljima i primateljima usluga ne podrazumijeva pružanje pravnog savjeta u pojedinačnim slučajevima, nego se odnosi isključivo na opće informacije o načinu na koji se zahtjevi obično tumače i primjenjuju.

Članak 8.

Postupci elektroničkim putem

1. Države članice osiguravaju da se svi postupci i formalnosti vezani uz pristup i izvođenje uslužne djelatnosti mogu lako ispuniti na daljinu i elektroničkim putem preko pripadajuće jedinstvene kontaktne točke i pri odgovarajućem nadležnom tijelu.

2. Stavak 1. ne odnosi se na pregled prostorija u kojima se pruža usluga niti na pregled opreme koju koristi pružatelj usluge kao ni na fizičko ispitivanje sposobnosti ili osobnog integriteta pružatelja usluga ili njegovog odgovornog osoblja.

3. U skladu s postupkom iz članka 40. stavka 2., Komisija usvaja detaljne propise za provođenje stavka 1. iz ovog članka radi lakše interoperabilnosti informatičkih sustava i korištenja elektroničkih postupaka između država članica, uzimajući u obzir zajedničke norme na razini Zajednice.

POGLAVLJE III.

SLOBODA POSLOVNOG NASTANA ZA PRUŽATELJE USLUGA

ODJELJAK 1.

Ovlaštenja

Članak 9.

Sustavi ovlašćivanja

1. Pristup ili izvođenje uslužne djelatnosti ne podliježe sustavu ovlašćivanja, osim ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

(a)	sustav ovlašćivanja nije diskriminirajući u odnosu na dotičnog pružatelja;

(b)	potreba za sustavom ovlašćivanja opravdava se prevladavajućim razlogom od društvenog interesa;

(c)	postavljeni cilj ne može se ostvariti manje strožim mjerama, a posebno zato što provođenje naknadne inspekcije ne bi bilo stvarno učinkovito jer je prekasno.

2. U izvješću iz članka 39. stavka 1. države članice navode i obrazlažu svoje sustave ovlašćivanja pokazujući njihovu usklađenost sa stavkom 1. ovog članka.

3. Ovaj se odjeljak ne odnosi na one aspekte sustava ovlašćivanja koje izravno ili neizravno uređuju drugi akti Zajednice.

Članak 10.

Uvjeti za dodjelu ovlaštenja

1. Sustavi ovlašćivanja temelje se na kriterijima koji sprečavaju nadležna tijela da samovoljno izvršavaju svoje ovlasti ocjenjivanja.

2. Kriteriji iz stavka 1. su:

(a)	nediskriminirajući;

(b)	opravdani prevladavajućim razlogom vezanim uz javni interes;

(c)	proporcionalni odgovarajućem cilju od javnog interesa;

(d)	jasni i nedvoznačni;

(e)	objektivni;

(f)	prethodno objavljeni;

(g)	transparentni i dostupni.

3. Uvjeti za dodjelu ovlaštenja za novi poslovni nastan ne udvostručuju zahtjeve i kontrole koji su istovrijedni ili bitno usporedivi s obzirom na njihovu svrhu te kojima je pružatelj već bio podvrgnut u drugoj ili istoj državi članici. Kontaktne točke iz članka 28. stavka 2. i pružatelj usluge pomažu nadležnom tijelu dostavljajući sve potrebne informacije u vezi s tim zahtjevima.

4. Ovo ovlaštenje pružatelju dopušta pristup ili izvođenje uslužne djelatnosti na cijelom državnom području, uključujući osnivanje agencija, društava kćeri, podružnica ili ureda, osim ako novo ovlaštenje za svaki poslovni nastan ili ograničenje ovlaštenja na određeni dio državnog područja nije opravdano prevladavajućim razlogom koji se odnosi na društveni interes.

5. Ovlaštenje se izdaje čim se odgovarajućim ispitivanjem utvrdi da su zadovoljeni uvjeti za ovlašćivanje.

6. Osim u slučaju dodjele ovlaštenja, svaka odluka nadležnih tijela, uključujući odbijanje ili ukidanje ovlaštenja, mora se u cijelosti obrazložiti i može biti predmet spora pred sudom ili drugim organima za pritužbe.

7. Ovaj članak ne dovodi u pitanje raspodjelu nadležnosti, na lokalnoj ili regionalnoj razini, tijela država članica za dodjelu ovlaštenja.

Članak 11.

Trajanje ovlaštenja

1. Ovlaštenje koje se dodjeljuje pružatelju ne smije biti vremenski ograničeno, osim ako:

(a)	se ovlaštenje automatski produljuje ili ako podliježe isključivo trajnom ispunjavanju zahtjeva;

(b)	je broj raspoloživih ovlaštenja ograničen zbog prevladavajućeg razloga od javnog interesa; ili

(c)	ako se vremensko ograničenje ovlaštenja može opravdati prevladavajućim razlogom od javnog interesa.

2. Stavak 1. ne odnosi se na najdulje razdoblje u kojem pružatelj mora stvarno započeti svoju djelatnost nakon što dobije ovlaštenje.

3. Države članice zahtijevaju od pružatelja da pripadajuću kontaktnu točku iz članka 6. obavijesti o sljedećim promjenama:

(a)	osnivanju društva kćeri čije djelatnosti ulaze u područje primjene sustava ovlašćivanja;

(b)	promjeni njegova položaja, zbog čega više nisu ispunjeni uvjeti za dobivanje ovlaštenja.

4. Ovaj članak ne dovodi u pitanje mogućnost država članica da opozovu ovlaštenja, ako više nisu ispunjeni potrebni uvjeti.

Članak 12.

Odabir između više kandidata

1. Ako je broj raspoloživih ovlaštenja za danu djelatnost ograničen zbog oskudice prirodnih izvora ili tehničkih mogućnosti, države članice primjenjuju takav postupak odabira potencijalnih kandidata koji u potpunosti jamči nepristranost i transparentnost, što posebno uključuje prikladnu obavijest o pokretanju, provođenju i dovršenju postupka.

2. U slučajevima iz stavka 1. ovlaštenje mora imati odgovarajuće vremensko ograničenje i ne smije biti predmet automatskog produljenja, a pružatelju kojem je upravo isteklo ovlaštenje ili bilo kojoj drugoj osobi koja je posebno povezana s tim pružateljem ne smije davati nikakvu prednost.

3. Sukladno stavku 1. te člancima 9. i 10., prilikom utvrđivanja pravila za postupak odabira kandidata, države članice uzimaju u obzir javno zdravlje, ciljeve socijalne politike, zdravlje i sigurnost zaposlenika i samozaposlenih osoba, zaštitu okoliša, očuvanje kulturne baštine i druge prevladavajuće razloge vezane uz društveni interes, u skladu s pravom Zajednice.

Članak 13.

Postupci ovlašćivanja

1. Postupci i formalnosti ovlašćivanja su jasni i unaprijed objavljeni, a podnositeljima zahtjeva moraju zajamčiti objektivno i nepristrano rješavanje njihovih zahtjeva.

2. Postupci i formalnosti ovlašćivanja nemaju učinak odvraćanja i nepotrebno ne kompliciraju ili odlažu dostavu usluge. Oni su lako dostupni, a svi troškovi koje podnositelji zahtjeva snose tijekom postupka su razumni i proporcionalni troškovima dotičnog postupka ovlašćivanja koje ne prekoračuju.

3. Postupci i formalnosti ovlašćivanja podnositeljima zahtjeva jamče da će njihovi zahtjevi biti obrađeni što je prije moguće i, u svakom slučaju, u unaprijed određenom i objavljenom, razumnom roku. Taj rok započinje u trenutku kada se dostavi sva dokumentacija. Nadležno tijelo može jedanput produljiti spomenuti rok za određeno vremensko razdoblje, ako to opravdava složenost predmeta. Produljenje i trajanje tog roka treba se propisno obrazložiti i dojaviti podnositelju zahtjeva prije isteka prvotnog roka.

4. Ako se u određenom roku, koji može biti produljen u skladu sa stavkom 3., ne dobije odgovor, ovlaštenje se smatra izdanim. Međutim, mogu se predvidjeti drugačija rješenja, ako je to opravdano prevladavajućim razlozima od društvenog interesa, uključujući zakoniti interes trećih strana.

5. Za sve se zahtjeve u najkraćem roku potvrđuje prijem. U takvoj se potvrdi navodi sljedeće:

(a)	rok naveden u stavku 3.;

(b)	izvanredni pravni lijekovi na raspolaganju;

(c)	ako je potrebno, izjava da se u nedostatku odgovora u navedenom roku ovlaštenje smatra izdanim.

6. U slučaju nepotpunog zahtjeva podnositelja se što prije obavješćuje da dostavi dodatnu dokumentaciju kao i o mogućim posljedicama na trajanje roka spomenutog u stavku 3.

7. Ako se zahtjev odbaci zbog neusklađenosti sa zahtijevanim postupcima ili formalnostima, podnositelja se što prije obavješćuje o takvom odbacivanju.

ODJELJAK 2.

Zahtjevi koji su predmet zabrane ili ocjenjivanja

Članak 14.

Zabranjeni zahtjevi

Države članice ne uvjetuju pristup ili izvođenje uslužne djelatnosti na svojem državnom području ispunjavanjem sljedećih zahtjeva:

diskriminirajućih zahtjeva koji se izravno ili neizravno temelje na državljanstvu ili, u slučaju poduzeća, mjestu registriranog sjedišta, što posebno uključuje:

(a)	zahtjeve vezane uz državljanstvo pružatelja usluge, njegovog osoblja, imatelja poslovnog udjela ili članova uprave ili nadzornih tijela;

(b)	zahtjev da pružatelj usluge, njegovo osoblje, imatelji poslovnog udjela ili članovi uprave ili nadzornih tijela imaju boravište na njihovom državnom području;

2.	zabrane poslovnog nastana u više država članica, upisa u registre ili članstva u profesionalnim tijelima ili udruženjima u više država članica;

3.	ograničenja slobode pružatelja usluga da odabere između glavnog ili sekundarnog poslovnog nastana, a posebno obveze da pružatelj ima svoj glavni poslovni nastan na njihovom državnom području, ili ograničenja slobodnog odabira između poslovnog nastana u obliku agencije, podružnice ili društva kćeri;

4.	uvjeta uzajamnosti s državom članicom u kojoj pružatelj već ima poslovni nastan, osim u slučaju uvjeta uzajamnosti predviđenih u aktima Zajednice o energiji;

primjene ekonomskog ispitivanja na svaki pojedinačni slučaj, čime se ovlašćivanje uvjetuje dokazivanjem postojanja ekonomske potrebe ili potražnje na tržištu, ocjenom potencijalnih ili trenutačnih ekonomskih učinaka djelatnosti ili ocjenom primjerenosti djelatnosti s obzirom na ciljeve gospodarskog planiranja koje određuje nadležno tijelo; ova se zabrana ne odnosi na zahtjeve planiranja koji nisu usmjereni na ekonomske ciljeve, ali koji su u funkciji prevladavajućih razloga od javnog interesa;

izravnog ili neizravnog uključivanja konkurentnih operatora, također i u okviru savjetodavnih tijela, prilikom ovlašćivanja ili usvajanja drugih odluka nadležnih tijela, osim profesionalnih tijela i udruženja ili drugih organizacija koje djeluju u svojstvu nadležnog tijela; ova se zabrana ne odnosi na savjetovanja s organizacijama, kao što su gospodarske komore ili socijalni partneri, o pitanjima koja nisu vezana uz pojedinačne zahtjeve za ovlaštenja, ili na savjetovanje sa širom javnosti;

obveze pružanja ili sudjelovanja u financijskom jamstvu ili zaključivanja osiguranja kod pružatelja ili tijela s poslovnim nastanom na njihovom državnom području. To ne utječe na mogućnost država članica da zahtijevaju osiguranje ili financijsko jamstvo kao takvo i ne utječe na zahtjeve u vezi sa sudjelovanjem u zajedničkom obaveznom osiguranju, na primjer za članove profesionalnih tijela ili organizacija;

8.	obveze prethodne registracije, za dano razdoblje, u registrima koji se vode na njihovom državnom području ili obveze prethodnog izvođenja djelatnosti za dano razdoblje na njihovom državnom području.

Članak 15.

Zahtjevi koji se trebaju ocijeniti

1. Države članice ispituju predviđa li njihov pravni sustav neki od zahtjeva iz stavka 2. i osiguravaju da su svi takvi zahtjevi usklađeni s uvjetima iz stavka 3. Države članice prilagođavaju svoje zakone i druge propise da bi se uskladili s tim uvjetima.

2. Države članice ispituju je li u njihovom pravnom sustavu pristup ili izvođenje uslužne djelatnosti uvjetovano ispunjavanjem nekih od sljedećih nediskriminirajućih zahtjeva:

(a)	kvantitativnih ili teritorijalnih ograničenja, a posebno u obliku granica koje se utvrđuju s obzirom na populaciju ili minimalnu geografsku udaljenost između pružatelja usluga;

(b)	obveze da pružatelj usluge ima posebni pravni oblik;

(c)	zahtjeva koji se odnose na dioničarstvo poduzeća;

(d)	zahtjeva, osim onih koji se odnose na pitanja obuhvaćena Direktivom 2005/36/EZ ili predviđenih u drugim aktima Zajednice, koji određenim pružateljima osiguravaju pristup dotičnoj uslužnoj djelatnosti zbog njezine specifične prirode;

(e)	zabrane više od jednog poslovnog nastana na državnom području iste države;

(f)	zahtjeva kojima se određuje najmanji broj zaposlenika;

(g)	fiksnih najnižih i/ili najviših tarifa s kojima se pružatelj usluge mora uskladiti;

(h)	obveze pružatelja da zajedno sa svojom uslugom dostavlja i druge specifične usluge.

3. Države članice provjeravaju da zahtjevi iz stavka 2. ispunjavaju sljedeće uvjete:

(a)	nediskriminacije: zahtjevi ne smiju biti izravno ili neizravno diskriminirajući s obzirom na državljanstvo niti mjesto registriranog sjedišta za poduzeća;

(b)	nužnosti: zahtjevi moraju biti opravdani prevladavajućim razlogom od društvenog interesa;

(c)	proporcionalnosti: zahtjevi moraju biti prikladni za sigurno ispunjenje postavljenog cilja; ne smiju prekoračiti ono što je nužno za ostvarivanje tog cilja i nije ih moguće zamijeniti drugim, manje strožim mjerama kojima se postiže isti rezultat.

4. Stavci 1., 2. i 3. primjenjuju se na zakonodavstvo u području usluga od općeg gospodarskog interesa u onoj mjeri u kojoj primjena tih stavaka ne ometa pravno ili stvarno izvršavanje posebne zadaće koja im je povjerena.

5. U izvješću o međusobnom ocjenjivanju, predviđenom u članku 39. stavku 1., države članice navode sljedeće:

(a)	zahtjeve koje namjeravaju zadržati te razloge na temelju kojih smatraju da ti zahtjevi ispunjavaju uvjete iz stavka 3.;

(b)	zahtjeve koji su ukinuti ili ublaženi.

6. Od 28. prosinca 2006. države članice ne smiju uvesti ni jedan novi zahtjev sličan onima iz stavka 2., osim ako spomenuti zahtjev ispunjava uvjete iz stavka 3.

7. Države članice obavješćuju Komisiju o svim novim zakonima i drugim propisima u kojima se određuju zahtjevi iz stavka 6. zajedno s obrazloženjem tih zahtjeva. Komisija dostavlja obavijest drugim državama članicama o dotičnim odredbama. Takva obavijest ne smije spriječiti države članice da usvoje takve odredbe.

U roku od tri mjeseca od datuma prijema obavijesti Komisija ispituje usklađenost novih zahtjeva s pravom Zajednice i, prema potrebi, usvaja odluku kojom od dotične države članice zahtijeva da se suzdrži od njihova usvajanja ili da ih ukine.

Dostavom obavijesti o nacrtu nacionalnog zakona u skladu s Direktivom 98/34/EZ ispunjava se obveza izvješćivanja predviđena u ovoj Direktivi.

POGLAVLJE IV.

SLOBODNO KRETANJE USLUGA

ODJELJAK 1.

Sloboda pružanja usluga i povezana odstupanja

Članak 16.

Sloboda pružanja usluga

1. Države članice poštuju pravo pružatelja usluga da djeluju u državi članici u kojoj nemaju poslovni nastan.

Država članica u kojoj se pruža usluga osigurava slobodni pristup i slobodno izvođenje uslužne djelatnosti na svojem državnom području.

Države članice ne smiju uvjetovati pristup ili izvođenje uslužne djelatnosti na svojem državnom području ispunjavanjem nekog zahtjeva koji ne poštuje sljedeća načela:

(a)	nediskriminacije: zahtjev ne smije biti izravno ili neizravno diskriminirajući s obzirom na državljanstvo niti, u slučaju pravnih osoba, državu članicu poslovnog nastana;

(b)	nužnosti: zahtjevi moraju biti opravdani razlozima javnog reda, javne sigurnosti, javnog zdravlja ili zaštite okoliša;

(c)	proporcionalnosti: zahtjev mora biti prikladan za ispunjenje postavljenog cilja i ne smije prekoračiti ono što je nužno za ostvarivanje tog cilja.

2. Države članice ne smiju ograničiti slobodu pružanja usluga, ako pružatelj ima poslovni nastan u drugoj državi članici, namećući neki od sljedećih zahtjeva:

(a)	obvezu da pružatelj ima poslovni nastan na njihovom državnom području;

(b)	obvezu da pružatelj dobije ovlaštenje od njihovih nadležnih tijela, uključujući unos u registar ili registraciju kod profesionalnog tijela ili udruženja na njihovom državnom području, osim u slučajevima predviđenim u ovoj Direktivi ili drugim aktima prava Zajednice;

(c)	zabranu da pružatelj uspostavi neki oblik ili vrstu infrastrukture na njihovom državnom području, uključujući ured ili kancelariju potrebnu za dostavljanje navedenih usluga;

(d)	primjenu specifičnih ugovornih sporazuma između pružatelja i primatelja, kojima se samozaposlenim osobama sprečava ili ograničava pružanje usluga;

(e)	obvezu pružatelja da posjeduje posebni identifikacijski dokument, izdan od njihovih nadležnih tijela, koji je potreban za izvođenje uslužne djelatnosti;

(f)	zahtjeve koji utječu na uporabu opreme i materijala koji čine sastavni dio dostavljene usluge, osim opreme i materijala potrebnih za osiguranje zdravstvenih i sigurnosnih standarda na radnome mjestu;

(g)	ograničenja slobode pružanja usluga iz članka 19.

3. Državi članici u koju se pružatelj preseli nije zabranjeno uvođenje zahtjeva u pogledu pružanja uslužne djelatnosti, ako su ti zahtjevi opravdani razlozima javnog reda, javne sigurnosti, javnog zdravlja ili zaštite okoliša te usklađeni sa stavkom 1. Toj se državi članici također ne zabranjuje da u skladu s pravom Zajednice primijeni svoje propise o uvjetima zapošljavanja uključujući one predviđene u kolektivnim sporazumima.

4. Nakon savjetovanja sa socijalnim partnerima na razini Zajednice, Komisija do 28. prosinca 2011. Europskom parlamentu i Vijeću dostavlja izvješće o primjeni ovog članka, u kojem razmatra potrebu za predlaganjem mjera za usklađivanje u pogledu uslužnih djelatnosti iz ove Direktive.

Članak 17.

Dodatna odstupanja od slobode pružanja usluga

Članak 16. ne primjenjuje se na:

usluge od općeg gospodarskog interesa koje se pružaju u drugoj državi članici, između ostalog:

(a)	u poštanskom sektoru, usluge obuhvaćene Direktivom 97/67/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 15. prosinca 1997. o zajedničkim pravilima za razvoj unutarnjeg tržišta poštanskih usluga Zajednice i poboljšanje kvalitete usluge (28);

(b)	u elektroenergetskom sektoru, usluge obuhvaćene Direktivom 2003/54/EZ (29) Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2003. o zajedničkim pravilima za unutarnje tržište električnom energijom;

(c)	u plinskom sektoru, usluge obuhvaćene Direktivom 2003/55/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2003. o zajedničkim pravilima unutarnjeg tržišta prirodnog plina (30);

(d)	usluge distribucije i opskrbe vodom te usluge za tretiranje otpadnih voda;

(e)	usluge gospodarenja otpadom;

2.	pitanja iz Direktive 96/71/EZ;

3.	pitanja iz Direktive 95/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 24. listopada 1995. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka (31);

4.	pitanja iz Direktive Vijeća 77/249/EEZ od 22. ožujka 1997. o učinkovitom ostvarivanju slobode pružanja odvjetničkih usluga (32);

5.	aktivnosti sudskog istjerivanja dugova;

6.	pitanja iz glave II. Direktive 2005/36/EZ te zahtjeve države članice u kojoj se pruža usluga, kojima se obavljanje djelatnosti ograničava na određenu struku;

7.	pitanja iz Uredbe (EEZ) br. 1408/71;

8.	što se tiče administrativnih formalnosti u vezi sa slobodnim kretanjem osoba i njihovim stalnim boravištem, pitanja iz odredbi Direktive 2004/38/EZ kojom se utvrđuju administrativne formalnosti nadležnih tijela države članice u kojoj se pruža usluga, koje su korisnici dužni ispuniti;

što se tiče državljana trećih zemalja koji putuju u drugu državu članicu radi pružanja usluge, mogućnost država članica da od državljana trećih zemalja, koji nisu obuhvaćeni režimom međusobnog priznavanja iz članka 21. Konvencije o provedbi Schengenskog sporazuma od 14. lipnja 1985. o postupnom ukidanju kontrola na zajedničkim granicama (33), zahtijevaju vizu ili boravišnu dozvolu ili mogućnost da od državljana trećih zemalja zahtijevaju da se u trenutku svog ulaska ili nakon ulaska prijave nadležnom tijelu države članice u kojoj se pruža usluga;

10.	u vezi s pošiljkama otpada, pitanja iz Uredbe Vijeća (EEZ) br. 259/93 od 1. veljače 1993. o nadzoru i kontroli pošiljaka otpada koje se otpremaju unutar Europske zajednice, ulaze u nju ili iz nje izlaze (34);

11.	autorska i srodna prava te prava iz Direktive Vijeća 87/54/EEZ od 16. prosinca 1986. o pravnoj zaštiti topografija poluvodičkih proizvoda (35) i Direktive 96/9/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 1996. o pravnoj zaštiti baza podataka (36) te prava industrijskog vlasništva;

12.	akte koji po zakonu zahtijevaju sudjelovanje javnog bilježnika;

13.	pitanja iz Direktive 2006/43/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 17. svibnja 2006. o obveznim revizijama godišnjih financijskih izvještaja i konsolidiranih financijskih izvještaja (37);

14.	registraciju vozila zakupljenih u drugoj državi članici;

15.	odredbe koje se odnose na ugovorne i izvanugovorne obveze, uključujući vrstu ugovora, koje se određuju u skladu s propisima međunarodnog privatnog prava.

Članak 18.

Odstupanja u pojedinačnim slučajevima

1. Odstupajući od članka 16. i isključivo u izvanrednim okolnostima država članica može, u odnosu na pružatelja s poslovnim nastanom u drugoj državi članici, poduzeti mjere vezane uz sigurnost usluga.

2. Mjere predviđene u stavku 1. mogu se poduzeti jedino ako se poštuje postupak uzajamne pomoći iz članka 35. te ispune sljedeći uvjeti:

(a)	nacionalne odredbe, u skladu s kojima je poduzeta mjera, nisu usklađene na razini Zajednice u području sigurnosti usluga;

(b)	mjere predviđaju viši stupanj zaštite primatelja nego što to predviđaju mjere koje poduzima država članica poslovnog nastana u skladu sa svojim nacionalnim odredbama;

(c)	država članica poslovnog nastana nije poduzela nikakve mjere ili su poduzete mjere nedostatne u usporedbi s onima iz članka 35. stavka 2.;

(d)	mjere su proporcionalne.

3. Stavci 1. i 2. ne dovode u pitanje odredbe, predviđene u aktima Zajednice, koje jamče slobodu pružanja usluga ili dopuštaju odstupanja od te slobode.

ODJELJAK 2.

Prava primatelja usluga

Članak 19.

Zabranjena ograničenja

Države članice ne smiju primatelju postaviti zahtjeve koji ograničavaju korištenje usluga pružatelja s poslovnim nastanom u drugoj državi članici, a posebno sljedeće zahtjeve:

(a)	obvezu da pribavi ovlaštenje od nadležnih tijela ili da podnese izjavu pri takvim tijelima;

(b)	diskriminirajuća ograničenja dodjele financijske pomoći na temelju činjenice da pružatelj ima poslovni nastan u drugoj državi članici ili zbog lokacije mjesta na kojem se pružaju usluge.

Članak 20.

Nediskriminacija

1. Države članice osiguravaju da primatelj usluge ne podliježe diskriminirajućim zahtjevima na temelju svog državljanstva ili mjesta boravišta.

2. Države članice osiguravaju da opći uvjeti pristupa usluzi, koje pružatelj stavlja na raspolaganje široj javnosti, ne sadrže diskriminirajuće odredbe s obzirom na državljanstvo ili mjesto boravišta primatelja, ali ne isključuju mogućnost da se predvide različiti uvjeti pristupa ako su te razlike izravno opravdane objektivnim kriterijima.

Članak 21.

Pomoć primateljima usluga

1. Države članice osiguravaju da u državi članici svog boravišta primatelji usluga mogu dobiti sljedeće informacije:

(a)	informacije o zahtjevima koji se primjenjuju u drugim državama članicama u vezi s pristupom i izvođenjem uslužnih djelatnosti, a posebno onih vezanih uz zaštitu potrošača;

(b)	opće informacije o izvanrednim pravnim lijekovima na raspolaganju u slučaju spora između pružatelja i primatelja usluge;

(c)	kontaktne podatke udruženja ili organizacija, uključujući Europsku mrežu centara za zaštitu potrošača, od kojih pružatelji ili primatelji usluga mogu dobiti praktičnu pomoć.

Savjet nadležnih tijela, prema potrebi, uključuje jednostavne i postupne upute. Pomoć i informacije moraju biti jasne i nedvoznačne, lako dostupne na daljinu, uključujući putem elektroničkih sredstava, te redovito ažurirane.

2. Odgovornost za izvođenje zadaće iz stavka 1. države članice mogu prenijeti na jedinstvene kontaktne točke ili na druga tijela, kao što su centri iz Europske mreže centara za zaštitu potrošača, udruženja potrošača ili Europski informacijski centri.

Države članice Komisiji dostavljaju nazive i kontaktne podatke imenovanih tijela. Komisija ih prosljeđuje svim državama članicama.

3. Radi zadovoljavanja zahtjeva iz stavaka 1. i 2. tijelo kojem se obrati primatelj usluge prema potrebi kontaktira relevantno tijelo dotične države članice. U najkraćem mogućem roku to tijelo šalje zatražene informacije tijelu koje ih je zatražilo i koje ih tada prosljeđuje primatelju. Države članice osiguravaju da se ta tijela međusobno pomažu i poduzimaju sve potrebne mjere za njihovu učinkovitu suradnju. Države članice zajedno s Komisijom usvajaju praktična rješenja za provedbu stavka 1.

4. U skladu s postupkom iz članka 40. stavka 2. Komisija usvaja mjere za provođenje stavaka 1., 2. i 3. iz ovog članka navodeći tehničke mehanizme za razmjenu informacija između tijela različitih država članica te posebno mehanizme za interoperabilnost informatičkih sustava uzimajući u obzir zajedničke norme.

POGLAVLJE V.

KVALITETA USLUGA

Članak 22.

Informacije o pružateljima i njihovim uslugama

1. Države članice osiguravaju da primateljima usluga pružatelji stave na raspolaganje sljedeće informacije:

(a)	naziv pružatelja, njegov pravni status i oblik, adresu poslovnog nastana i podatke za brzo kontaktiranje i prema potrebi neposredno komuniciranje elektroničkim putem;

(b)	ako je pružatelj usluge registriran u trgovačkom ili drugom sličnom registru, naziv spomenutog registra i registracijski broj pružatelja ili istovjetna sredstva identifikacije u tom registru;

(c)	ako djelatnost podliježe sustavu ovlašćivanja, pojedinosti o relevantnom nadležnom tijelu ili jedinstvenoj kontaktnoj točki;

(d)

ako djelatnost podliježe plaćanju poreza na dodanu vrijednost, identifikacijski broj iz članka 22. stavka 1. Šeste direktive Vijeća 77/388/EEZ od 17. svibnja 1977. o usklađivanju zakonodavstava država članica u odnosu na poreze na promet – Zajednički sustav poreza na dodanu vrijednost: jedinstvena osnovica za određivanje poreza (38);

(e)	za regulirane struke, sva profesionalna tijela ili slične ustanove u kojima je pružatelj usluga registriran, stručnu kvalifikaciju i državu članicu u kojoj je postignuta ta titula;

(f)	opće uvjete i klauzule koje koristi pružatelj, ako postoje;

(g)	postojanje ugovornih klauzula koje pružatelj koristi u odnosu na zakon koji se primjenjuje na ugovor i/ili nadležne sudove;

(h)	postojanje eventualnog jamstva nakon prodaje, koje nije propisano zakonom;

(i)	cijenu usluge, ako pružatelj unaprijed odredi cijenu za određenu vrstu usluge;

(j)	glavna obilježja usluge, ako već nije jasno iz konteksta;

(k)	osiguranje ili jamstva navedena u članku 23. stavku 1., a posebno kontaktne informacije osiguravatelja ili jamca te teritorijalnu pokrivenost.

2. Prema odabiru pružatelja usluga države članice osiguravaju da informacije iz stavka 1.:

(a)	pružatelj dostavlja na vlastitu inicijativu;

(b)	budu lako dostupne primatelju na mjestu gdje se pruža usluga ili gdje je zaključen ugovor;

(c)	budu lako dostupne primatelju elektroničkim putem na adresi koju dostavi pružatelj;

(d)	budu sadržane u informativnim materijalima koje pružatelj daje primatelju usluge i koji detaljno opisuju ponuđenu uslugu.

3. Države članice osiguravaju da na zahtjev primatelja pružatelji dostave sljedeće dodatne informacije:

(a)	ako za određenu vrstu usluge pružatelj nije unaprijed odredio cijenu, cijenu usluge ili ako se ne može dati točna cijena, način izračuna cijene tako da je primatelj može provjeriti, ili dovoljno preciznu procjenu;

(b)	za regulirane struke, uputu na profesionalne propise koji se primjenjuju u državi članici poslovnog nastana i načine pristupa tim propisima;

(c)

informacije o njihovim multidisciplinarnim aktivnostima i partnerstvima koja su izravno povezana s navedenom uslugom te informacije o mjerama koje se poduzimaju da bi se izbjegao sukob interesa. Te se informacije nalaze u svim informativnim materijalima u kojima pružatelji detaljno opisuju svoje usluge;

(d)	sva pravila ponašanja kojima podliježe pružatelj i adresu na kojoj se elektroničkim putem spomenuta pravila mogu konzultirati navodeći dostupne jezične verzije;

(e)	ako pružatelj podliježe pravilima ponašanja ili je član trgovačkog udruženja ili profesionalnog tijela koje predviđa izvansudsko rješavanje sporova, informacije o tome. Pružatelj navodi načine pristupa detaljnim informacijama o obilježjima i uvjetima uporabe izvansudskog rješavanja sporova.

4. Države članice osiguravaju da informacije koje je pružatelj obvezan dostaviti u skladu s ovim poglavljem budu dostupne ili priopćene jasno, nedvoznačno i pravovremeno prije zaključivanja ugovora ili, ako se ne sklapa pisani ugovor, prije pružanja usluge.

5. Zahtjevi o informiranju, predviđeni u ovom poglavlju, dopunjuju zahtjeve koji su već predviđeni u zakonodavstvu Zajednice i ne sprečavaju države članice da uvedu dodatne zahtjeve o informacijama koji se primjenjuju na pružatelje s poslovnim nastanom na njihovom državnom području.

6. Prema postupku iz članka 40. stavka 2. Komisija može navesti sadržaj informacija predviđenih u stavcima 1. i 3. iz ovog članka u skladu sa specifičnom prirodom određenih djelatnosti i može navesti praktična sredstva za provođenje stavka 2. ovog članka.

Članak 23.

Osiguranje i jamstva profesionalne odgovornosti

1. Države članice mogu osigurati da pružatelji čije usluge predstavljaju izravnu i posebnu opasnost za zdravlje ili sigurnost primatelja ili treće osobe, ili rizik za financijsku sigurnost primatelja, zaključe osiguranje profesionalne odgovornosti, primjereno vrsti i stupnju opasnosti, ili da predvide jamstvo ili slično rješenje koje je jednakovrijedno ili bitno usporedivo s obzirom na njihovu svrhu.

2. Ako pružatelj ima poslovni nastan na njihovom državnom području, države članice ne mogu zahtijevati osiguranje ili jamstvo profesionalne odgovornosti ako je u drugoj državi članici u kojoj već ima poslovni nastan pružatelj već pokriven jamstvom koje je jednakovrijedno ili bitno usporedivo s obzirom na namjenu ili pokriće koje se osigurava u smislu osiguranog rizika, osigurane svote ili gornje granice jamstva i mogućeg isključenja iz pokrića. U slučaju djelomične jednakovrijednosti države članice mogu zatražiti dodatna jamstva za pokriće nepokrivenih aspekata.

Ako od pružatelja s poslovnim nastanom na svom državnom području država članica zahtijeva potpisivanje osiguranja profesionalne odgovornosti ili drugo jamstvo, ta država članica kao dostatni dokaz prihvaća potvrde takvog osiguranja, izdane od kreditnih institucija i osiguravatelja s poslovnim nastanom u drugoj državi članici.

3. Stavci 1. i 2. ne utječu na profesionalna osiguranja ili jamstvene aranžmane predviđene u drugim aktima Zajednice.

4. Radi provedbe stavka 1. Komisija može, u skladu s regulatornim postupkom iz članka 40. stavka 2., uspostaviti popis usluga koje pokazuju obilježja iz stavka 1. ovog članka. Komisija može također, u skladu s postupkom iz članka 40. stavka 3., usvojiti mjere za izmjenu i dopunu neključnih odredaba ove Direktive, tako da se ona dopuni uspostavom zajedničkih kriterija za određivanje primjerenog osiguranja ili jamstava iz stavka 1. ovog članka s obzirom na vrstu i opseg rizika.

5. Za potrebe ovog članka

—	„izravna i posebna opasnost” znači opasnost koja izravno proizlazi iz pružanja usluge,

—	„zdravlje i sigurnost” znači sprečavanje smrtnog slučaja ili ozbiljne osobne ozljede primatelja ili treće osobe,

—	„financijska sigurnost” znači sprečavanje značajnog novčanog gubitka ili pada vrijednosti imovine primatelja,

—	„osiguranje profesionalne odgovornosti” znači osiguranje koje pružatelj zaključuje u vezi s potencijalnim odgovornostima prema primateljima i prema potrebi trećim stranama, koje proizlaze iz pružanja usluge.

Članak 24.

Poslovne komunikacije reguliranih struka

1. Države članice uklanjaju sve potpune zabrane poslovnih komunikacija reguliranih struka.

2. Države članice osiguravaju da poslovne komunikacije reguliranih struka poštuju profesionalne propise, usklađene s pravom Zajednice, koji se sukladno specifičnoj prirodi struke posebno odnose na njezinu neovisnost, dostojanstvo i integritet te na poslovnu tajnost. Profesionalni propisi o poslovnoj komunikaciji moraju biti nediskriminirajući, opravdani prevladavajućim razlogom od društvenog interesa te proporcionalni.

Članak 25.

Multidisciplinarne djelatnosti

1. Države članice osiguravaju da pružatelji ne podliježu zahtjevima koji ih obvezuju da obavljaju isključivo određenu, specifičnu djelatnost ili koji ograničavaju zajedničko ili partnersko izvođenje različitih djelatnosti.

Međutim, takvim zahtjevima mogu podlijegati sljedeći pružatelji usluga:

(a)	regulirane struke, ako su ti zahtjevi opravdani da bi se zajamčila usklađenost s propisima koji uređuju profesionalnu etiku i ponašanje, a razlikuju se s obzirom na specifičnu prirodu svake struke, te ako su ti zahtjevi potrebni da bi se osigurala njihova neovisnost i nepristranost;

(b)	pružatelji usluga na području certificiranja, akreditacije, tehničkog nadzora, testiranja ili pokusa, ako su ti zahtjevi potrebni za osiguranje njihove neovisnosti i nepristranosti.

2. Ako su multidisciplinarne djelatnosti između pružatelja iz točaka (a) i (b) iz stavka 1. ovlaštene, države članice osiguravaju sljedeće:

(a)	sprečavanje sukoba interesa i nespojivosti između određenih djelatnosti;

(b)	osiguranje potrebne neovisnosti i nepristranosti za određene djelatnosti;

(c)	međusobnu usklađenost propisa koji uređuju profesionalnu etiku i ponašanje za različite djelatnosti, a posebno u pogledu poslovne tajnosti.

3. U izvješću spomenutom u članku 39. stavku 1. države članice navode koji pružatelji usluga podliježu zahtjevima iz stavka 1. ovog članka, sadržaj tih zahtjeva i razloge na temelju kojih ih smatraju opravdanima.

Članak 26.

Politika kvalitete usluga

1. U suradnji s Komisijom države članice poduzimaju prateće mjere kojima se pružatelji usluga potiču da na dobrovoljnoj osnovi osiguraju kvalitetu usluga, a posebno koristeći neke od sljedećih metoda:

(a)	certificiranje ili ocjenu njihovih djelatnosti od strane neovisnih ili akreditiranih tijela;

(b)	sastavljanje vlastite povelje o kvaliteti ili sudjelovanje u poveljama o kvaliteti ili oznakama koje sastavljaju profesionalna tijela na razini Zajednice.

2. Države članice osiguravaju da su informacije o značenju određenih znakova i kriterijima za stavljanje znakova ili drugih oznaka kvalitete usluga lako dostupne pružateljima i primateljima usluga.

3. U suradnji s Komisijom države članice poduzimaju prateće mjere kojima se profesionalna tijela, trgovačke komore, udruženja obrtnika i udruženja potrošača na njihovom državnom području potiču na suradnju na razini Zajednice radi promicanja kvalitete pružanja usluga, posebno kroz pojednostavljenje ocjenjivanja osposobljenosti pružatelja.

4. U suradnji s Komisijom države članice poduzimaju prateće mjere za poticanje razvoja neovisnog ocjenjivanja u pogledu kvalitete i manjkavosti u pružanju usluga, posebno od strane udruženja potrošača, te razvoja komparativnih pokusa ili testiranja na razini Zajednice i priopćavanja rezultata.

5. U suradnji s Komisijom države članice potiču razvoj dobrovoljnih europskih normi s ciljem pojednostavljenja sukladnosti usluga koje se pružaju u različitim državama članicama, informiranosti primatelja i kvalitete pružanja usluga.

Članak 27.

Rješavanje sporova

1. Države članice poduzimaju potrebne opće mjere kojima se osigurava da pružatelji usluga dostave svoje kontaktne podatke, a posebno poštansku adresu, broj telefaksa ili e-mail adresu i telefonski broj, na koje svi primatelji, uključujući one s boravištem u drugoj državi članici, mogu poslati pritužbu ili zahtjev za informacijama o pruženoj usluzi. Pružatelji usluga daju svoju službenu adresu, ako ta nije njihova uobičajena poštanska adresa za korespondenciju.

Države članice poduzimaju potrebne opće mjere kojima se osigurava da pružatelji usluga u najkraćem roku odgovore na pritužbe iz prvog podstavka i ulože sve napore da bi se pronašlo zadovoljavajuće rješenje.

2. Države članice poduzimaju potrebne opće mjere prema kojima su pružatelji usluga obvezni dokazati usklađenost s obvezama o pružanju informacija iz ove Direktive te dokazati točnost tih informacija.

3. Ako je za izvršavanje sudske odluke potrebno financijsko jamstvo, države članice priznaju jednakovrijedna jamstva izdana od kreditne institucije ili osiguravatelja s poslovnim nastanom u drugoj državi članici. Takve kreditne institucije moraju biti ovlaštene u državi članici u skladu s Direktivom 2006/48/EZ, a takvi osiguravatelji, ako je primjereno, u skladu s Prvom direktivom Vijeća 73/239/EEZ od 24. srpnja 1973. o usklađivanju zakona i drugih propisa o pokretanju i obavljanju poslova izravnog neživotnog osiguranja (39) te Direktivom 2002/83/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 5. studenoga 2002. o životnom osiguranju (40).

4. Države članice poduzimaju potrebne opće mjere kojima se osigurava da pružatelji koji podliježu pravilima ponašanja ili su članovi trgovačkog udruženja ili profesionalnog tijela koje predviđa izvansudsko rješavanje sporova o tome obavijeste primatelja i da taj podatak navedu u svim dokumentima koji detaljno predstavljaju njihove usluge, navodeći pritom način na koji se mogu dobiti detaljne informacije o obilježjima i uvjetima uporabe tog mehanizma.

POGLAVLJE VI.

ADMINISTRATIVNA SURADNJA

Članak 28.

Međusobna pomoć – opće obveze

1. Države članice si međusobno pomažu i uvode mjere za učinkovitu suradnju da bi se osigurao nadzor pružatelja i njihovih usluga.

2. Za potrebe ovog poglavlja države članice imenuju jedno ili više kontaktnih mjesta, čiji se kontaktni podaci dostavljaju drugim državama članicama i Komisiji. Komisija objavljuje i redovito ažurira popis kontaktnih mjesta.

3. Zahtjevi za informacijama te zahtjevi za provođenje provjera, inspekcije i istrage u okviru ovog poglavlja moraju se prikladno obrazložiti posebno navodeći razlog zahtjeva. Razmijenjene informacije koriste se jedino u onu svrhu za koju su zatražene.

4. Ako države članice prime zahtjev za pomoć od nadležnih tijela druge države članice, države članice osiguravaju da pružatelji s poslovnim nastanom na njihovom državnom području svojim nadležnim tijelima dostave sve potrebne informacije za nadzor njihovih djelatnosti u skladu s nacionalnim zakonodavstvom.

5. U slučaju poteškoća pri ispunjavanju zahtjeva za informacijama ili pri izvođenju provjera, inspekcija i istraga dotična država članica o tome odmah obavješćuje državu članicu koja je podnijela zahtjev radi nalaženja rješenja.

6. U najkraćem mogućem roku države članice elektroničkim putem dostavljaju informacije koje zatraži druga država članica ili Komisija.

7. Države članice osiguravaju da registre u kojima su upisani pružatelji i koji su na raspolaganju nadležnim tijelima na njihovom državnom području mogu pod jednakim uvjetima konzultirati jednakovrijedna nadležna tijela drugih država članica.

8. Države članice izvješćuju Komisiju o slučajevima kada druge države članice ne ispune svoje obveze u vezi s međusobnom pomoći. Komisija prema potrebi poduzima odgovarajuće korake, uključujući postupke iz članka 226. Ugovora, da bi osigurala da dotične države članice ispunjavaju svoje obveze u vezi s međusobnom pomoći. Komisija povremeno izvješćuje države članice o provođenju odredbi u pogledu međusobne pomoći.

Članak 29.

Međusobna pomoć – opće obveze države članice poslovnog nastana

1. Što se tiče pružatelja koji pružaju usluge u drugoj državi članici, na njezin zahtjev država članica poslovnog nastana dostavlja informacije o pružateljima s poslovnim nastanom na njezinom državnom području i posebno potvrđuje da pružatelj ima poslovni nastan na njezinom državnom području i da prema njezinim saznanjima ne obavlja svoje djelatnosti na nezakonit način.

2. Na zahtjev druge države članice država članica poslovnog nastana provodi provjere, inspekcije i istrage te obavješćuje drugu državu članicu o rezultatima i eventualnim poduzetim mjerama. Nadležna tijela pritom djeluju u okviru svojih ovlasti koje su im dodijeljene u njihovoj državi članici. Nadležna tijela mogu odlučiti o poduzimanju najprikladnijih mjera za svaki pojedinačni slučaj da bi se ispunio zahtjev druge države članice.

3. Ako država članica poslovnog nastana dođe do stvarnog saznanja da se pružatelj s poslovnim nastanom na njezinom državnom području, koji pruža usluge u drugim državama članicama, ponaša ili izvodi specifična djela koja bi prema njezinim saznanjima mogla ozbiljno naštetiti zdravlju ili sigurnosti osoba ili okolišu, o tome što prije obavješćuje sve druge države članice i Komisiju.

Članak 30.

Nadzor države članice poslovnog nastana u slučaju privremenog premještanja pružatelja u drugu državu članicu

1. Što se tiče slučajeva koji nisu obuhvaćeni člankom 31. stavkom 1., država članica poslovnog nastana osigurava da se sukladnost s njezinim zahtjevima nadzire u skladu s ovlastima za nadzor predviđenim u nacionalnom zakonodavstvu, a posebno kroz nadzorne mjere na mjestu poslovnog nastana pružatelja.

2. Država članica poslovnog nastana ne uzdržava se od poduzimanja nadzornih ili provedbenih mjera na svom državnom području zato što se usluga pruža ili je uzrokovala štetu u drugoj državi članici.

3. Obveza iz stavka 1. ne povlači za sobom dužnost države članice poslovnog nastana da provede činjenične provjere i nadzor na državnom području države članice u kojoj se pruža usluga. Na zahtjev države članice poslovnog nastana, u skladu s člankom 31., takve provjere i nadzor izvode tijela države članice u kojoj pružatelj privremeno obavlja svoju djelatnost.

Članak 31.

Nadzor države članice u kojoj se pruža usluga u slučaju privremenog premještanja pružatelja

1. U skladu s nacionalnim zahtjevima koji se mogu propisati sukladno članku 16. ili 17., država članica u kojoj se pruža usluga odgovorna je za nadzor djelatnosti pružatelja na svojem državnom području. U skladu s pravom Zajednice država članica u kojoj se pruža usluga:

(a)	poduzima potrebne mjere da bi osigurala da pružatelj ispunjava zahtjeve u vezi s pristupom i izvođenjem djelatnosti;

(b)	provodi potrebne provjere, inspekcije i istrage radi nadzora usluge.

2. Što se tiče zahtjeva koji nisu oni iz stavka 1., ako se radi obavljanja svoje djelatnosti pružatelj privremeno preseli u drugu državu članicu u kojoj nema poslovni nastan, nadležna tijela te države članice sudjeluju u nadzoru pružatelja u skladu sa stavcima 3 i 4.

3. Na zahtjev države članice poslovnog nastana, nadležna tijela države članice u kojoj se pruža usluga izvode potrebne provjere, inspekcije i istrage da bi se osigurao učinkovit nadzor države članice poslovnog nastana. Nadležna tijela pritom djeluju u okviru svojih ovlasti, koje su im dodijeljene u njihovoj državi članici. Nadležna tijela mogu odlučiti o poduzimanju najprikladnijih mjera za svaki pojedinačni slučaj da bi se ispunio zahtjev države članice poslovnog nastana.

4. Nadležna tijela države članice u kojoj se pruža usluga mogu na vlastitu inicijativu provesti neposredne provjere, inspekcije i istrage, pod uvjetom da te provjere, inspekcije i istrage nisu diskriminirajuće, da se ne temelje na činjenici da pružatelj ima poslovni nastan u drugoj državi članici, i da su proporcionalne.

Članak 32.

Mehanizmi upozoravanja

1. Ako država članica dozna za ozbiljna specifična djela ili okolnosti uslužne djelatnosti koje bi mogle ozbiljno naštetiti zdravlju ili sigurnosti osoba ili okolišu na njezinom državnom području ili državnom području drugih država članica, o tome što prije obavješćuje državu članicu poslovnog nastana, druge uključene države članice i Komisiju.

2. Radi provođenja stavka 1. Komisija potiče i sudjeluje u djelovanju Europske mreže tijela država članica.

3. U skladu s postupkom iz članka 40. stavka 2. Komisija usvaja i redovito ažurira detaljne propise o upravljanju mrežom iz stavka 2. ovog članka.

Članak 33.

Informacije o dobrom glasu pružatelja

1. Na zahtjev nadležnog tijela druge države članice i u skladu sa svojim nacionalnim pravom države članice dostavljaju informacije o disciplinskim ili upravnim mjerama, kaznenim sankcijama i odlukama o nesolventnosti ili prijevarnom stečaju, koje su u odnosu na pružatelja poduzela njihova nadležna tijela i koje su neposredno vezane uz osposobljenost ili profesionalnu odgovornost pružatelja. Država članica koja dostavlja takve informacije o tome obavješćuje pružatelja.

Zahtjev podnesen u skladu s prvim podstavkom mora se dužno opravdati, a posebno s obzirom na razloge traženja informacija.

2. O sankcijama i mjerama iz stavka 1. izvještava se samo ako je donesena konačna odluka. Što se tiče drugih provedbenih odluka iz stavka 1., država članica koja dostavlja informacije navodi radi li se o konačnoj odluci ili je na nju uložena žalba. U tom slučaju dotična država članica navodi predviđeni datum donošenja odluke o žalbi.

Povrh toga, država članica navodi odredbe nacionalnog prava na temelju kojih je pružatelj proglašen krivim ili kažnjen.

3. Provedba stavaka 1. i 2. mora poštovati propise o dostavljanju osobnih podataka i prava zajamčena osobama koje su proglašene krivima ili kažnjene u dotičnim državama članicama, uključujući od strane profesionalnih tijela. Sve pripadajuće informacije, koje su javne, moraju biti dostupne potrošačima.

Članak 34.

Prateće mjere

1. U suradnji s državama članicama Komisija uspostavlja elektronički sustav za razmjenu informacija između država članica uzimajući u obzir postojeće informacijske sustave.

2. Uz pomoć Komisije države članice poduzimaju prateće mjere da bi se pojednostavila razmjena službenika zaduženih za provedbu međusobne pomoći te njihovo osposobljavanje koje uključuje jezičnu i kompjutersku obuku.

3. Komisija procjenjuje potrebu za izradom višegodišnjeg programa radi organizacije razmjena službenika i njihovog osposobljavanja.

Članak 35.

Međusobna pomoć u slučaju pojedinačnih odstupanja

1. Ako država članica namjerava provesti neku mjeru sukladno članku 18., primjena postupka iz stavaka 2. do 6. ovog članka ne dovodi u pitanje sudske postupke, uključujući prethodne postupke i djelovanja u okviru kaznene istrage.

2. Država članica iz stavka 1. traži od države članice poslovnog nastana da poduzme mjere u odnosu na pružatelja te dostavlja sve potrebne informacije o dotičnoj usluzi i okolnostima slučaja.

U najkraćem mogućem roku država članica poslovnog nastana provjerava obavlja li pružatelj svoju djelatnost zakonito te ispituje činjenice na kojima se temelji zahtjev. Potom u najkraćem mogućem roku državu članicu koja je podnijela zahtjev obavješćuje o poduzetim ili predviđenim mjerama ili, ako je to slučaj, o razlozima zbog kojih nisu poduzete nikakve mjere.

3. Nakon priopćenja države članice poslovnog nastana, kako je predviđeno u drugom podstavku stavka 2., država članica koja je podnijela zahtjev obavješćuje Komisiju i državu članicu poslovnog nastana o svoji namjeri da poduzme odgovarajuće mjere te navodi sljedeće:

(a)	razloge na temelju kojih smatra da su mjere koje je poduzela ili predvidjela država članica poslovnog nastana neprikladne;

(b)	razloge na temelju kojih smatra da mjere koje namjerava poduzeti ispunjavaju uvjete iz članka 18.

4. Mjere se ne smiju poduzeti prije isteka petnaest radnih dana od datuma dostave priopćenja iz stavka 3.

5. Ne dovodeći u pitanje mogućnost države članice koja je podnijela zahtjev da poduzme dotične mjere nakon isteka razdoblja navedenog u stavku 4., u najkraćem mogućem roku Komisija ispituje usklađenost priopćenih mjera s pravom Zajednice.

Ako Komisija zaključi da mjere nisu u skladu s pravom Zajednice, donosi odluku u kojoj od dotične države članice zahtijeva da se uzdrži od poduzimanja predloženih mjera ili da hitno prekine provedbu tih mjera.

6. U hitnim slučajevima država članica koja namjerava poduzeti mjeru može odstupiti od stavaka 2., 3. i 4. Tada, u najkraćem mogućem roku, o dotičnim mjerama obavješćuje Komisiju i državu članicu poslovnog nastana te navodi razloge na temelju kojih smatra da se radi o hitnom slučaju.

Članak 36.

Provedbene mjere

U skladu s postupkom iz članka 40. stavka 3., Komisija usvaja provedbene mjere namijenjene izmjeni elemenata koji nisu ključni ovog poglavlja, tako da ga dopuni navodeći rokove predviđene u člancima 28. i 35. U skladu s postupkom iz članka 40. stavka 2. Komisija također usvaja praktična rješenja za razmjenu informacija između država članica elektroničkim putem te posebno usvaja odluke o interoperabilnosti informacijskih sustava.

PODLAVLJE VII.

PROGRAM KONVERGENCIJE

Članak 37.

Pravila ponašanja na razini Zajednice

1. U suradnji s Komisijom i u skladu s pravom Zajednice države članice poduzimaju prateće mjere kojima posebno potiču profesionalna tijela, organizacije i udruge da na razini Zajednice sastave pravila ponašanja da bi se pojednostavilo pružanje usluga ili poslovni nastan pružatelja u drugoj državi članici.

2. Države članice osiguravaju da pravila ponašanja iz stavka 1. budu dostupna na daljinu elektroničkim putem.

Članak 38.

Dodatno usklađivanje

Do 28. prosinca 2010. Komisija ocjenjuje mogućnost predlaganja instrumenata za usklađivanje na sljedećim područjima:

(a)	pristupu djelatnosti sudskog utjerivanja dugova;

(b)	uslugama privatne zaštite te prijevoza gotovine i dragocjenosti.

Članak 39.

Međusobno ocjenjivanje

1. Najkasnije do 28. prosinca 2009. države članice Komisiji predaju izvješće o informacijama koje su navedene u sljedećim odredbama:

(a)	članku 9. stavku 2. o sustavima ovlašćivanja;

(b)	članku 15. stavku 5. o zahtjevima koji su predmet ocjenjivanja;

(c)	članku 25. stavku 3. o multidisciplinarnim djelatnostima.

2. Izvješća iz stavka 1. Komisija prosljeđuje državama članicama, koje u roku od šest mjeseci od njihova prijema dostavljaju svoje primjedbe u vezi sa svim izvješćima. U istom roku Komisija se o tim izvješćima savjetuje sa zainteresiranim stranama.

3. Komisija predstavlja izvješća i primjedbe država članica Odboru iz članka 40. stavka 1., koji iznosi svoje primjedbe.

4. U svjetlu primjedbi predviđenih u stavcima 2. i 3., Komisija najkasnije do 28. prosinca 2010. Europskom parlamentu i Vijeću predstavlja sažeto izvješće, uz koje prema potrebi prilaže prijedloge za daljnje inicijative.

5. Najkasnije do 28. prosinca 2009. države članice Komisiji dostavljaju izvješće o nacionalnim zahtjevima, čija primjena ulazi u područje primjene članka 16. stavka 1. trećeg podstavka te članka 16. stavka 3. prve rečenice, obrazlažući zašto smatraju da primjena tih zahtjeva ispunjava kriterije iz članka 16. stavka 1. trećeg podstavka te članka 16. stavka 3. prve rečenice.

Nakon toga države članice izvješćuju Komisiju o svim izmjenama svojih zahtjeva, uključujući nove zahtjeve, kako je navedeno u gornjem tekstu, zajedno s njihovim obrazloženjem.

Dostavljene zahtjeve Komisija prosljeđuje drugim državama članicama. To priopćenje ne sprečava države članice da usvoje dotične odredbe. Komisija na to svake godine izrađuje analizu i smjernice za primjenu tih odredbi u kontekstu ove Direktive.

Članak 40.

Odborski postupak

1. Komisiji pomaže odbor.

2. Kod upućivanja na ovaj stavak primjenjuju se članci 5. i 7. Odluke 1999/468/EZ, uzimajući u obzir odredbe iz njezinog članka 8. Razdoblje predviđeno u članku 5. stavku 6. Odluke 1999/468/EZ određuje se na tri mjeseca.

3. Kod upućivanja na ovaj stavak primjenjuje se članak 5.a stavci 1. do 4. te članak 7. Odluke 1999/468/EZ, uzimajući u obzir odredbe iz njezinog članka 8.

Članak 41.

Klauzula o preispitivanju

Do 28. prosinca 2011. i potom svake tri godine Europskom parlamentu i Vijeću Komisija dostavlja cjelovito izvješće o primjeni ove Direktive. U skladu s člankom 16. stavkom 4. izvješće se posebno odnosi na primjenu članka 16. U njemu se također razmatra potreba za dodatnim mjerama za pitanja koja su isključena iz područja primjene ove Direktive. Uz izvješće se prema potrebi prilažu prijedlozi za izmjenu te Direktive s ciljem konačnog oblikovanja unutarnjeg tržišta usluga.

Članak 42.

Izmjena Direktive 98/27/EZ

U Prilogu Direktivi 98/27/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 19. svibnja 1998. o sudskim nalozima za zaštitu interesa potrošača (41) dodaje se sljedeća točka:

„13.	Direktiva 2006/123/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2006. o uslugama na unutarnjem tržištu (SL L 376, 27.12.2006., str. 36.)”.

Članak 43.

Zaštita osobnih podataka

Provedba i primjena ove Direktive, a posebno odredaba o nadzoru, poštuje propise o zaštiti osobnih podataka iz direktiva 95/46/EZ i 2002/58/EZ.

POGLAVLJE VIII.

ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 44.

Prenošenje

1. Države članice donose zakone i druge propise potrebne za usklađivanje s ovom Direktivom prije 28. prosinca 2009.

One Komisiji odmah dostavljaju tekst tih mjera.

Kada države članice donose ove mjere, te mjere prilikom njihove službene objave sadržavaju uputu na ovu Direktivu ili se uz njih navodi takva uputa. Načine tog upućivanja određuju države članice.

2. Države članice Komisiji dostavljaju tekst glavnih odredaba nacionalnog prava koje donesu u području na koje se odnosi ova Direktiva.

Članak 45.

Stupanje na snagu

Ova Direktiva stupa na snagu dan nakon objave u Službenom listu Europske unije.

Članak 46.

Adresati

Ova je Direktiva upućena državama članicama.

Sastavljeno u Strasbourgu 12. prosinca 2006.

Za Europski parlament

Predsjednik

J. BORRELL FONTELLES

Za Vijeće

Predsjednik

M. PEKKARINEN

(1) SL C 221, 8.9.2005., str. 113.

(2) SL C 43, 18.2.205., str. 18.

(3) Mišljenje Europskog parlamenta od 16. veljače 2006. (još nije objavljeno u Službenom listu), Zajedničko stajalište Vijeća od 24. srpnja 2006. (SL C 270 E, 7.11.2006., str. 1.) i Stajalište Europskog parlamenta od 15. studenoga 2006. Odluka Vijeća od 11. prosinca 2006.

(4) SL L 177, 30.6.2006., str. 1.

(5) SL L 108, 24.4.2002., str. 7.

(6) SL L 108, 24.4.2002., str. 21.

(7) SL L 108, 24.4.2002., str. 33.

(8) SL L 108, 24.4.2002., str. 51.

(9) SL L 201, 31.7.2002., str. 37. Direktiva kako je izmijenjena Direktivom 2006/24/EZ (SL L 105, 13.4.2006., str. 54.).

(10) SL L 149, 5.7.1971., str. 2. Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 629/2006 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 114, 27.4.2006., str. 1.).

(11) SL L 255, 30.9.2005., str. 22.

(12) SL L 149, 11.6.2005., str. 22.

(13) SL L 364, 9.12.2004., str. 1. Uredba kako je izmijenjena Direktivom 2005/29/EZ.

(14) SL L 16, 23.1.2004., str. 44.

(15) SL L 124, 20.5.2003., str. 1.

(16) SL L 158, 30.4.2004., str. 77.

(17) SL L 13, 19.1.2000., str. 12.

(18) SL L 178, 17.7.2000., str. 1.

(19) SL L 18, 21.1.1997., str. 1.

(20) SL L 204, 21.7.1998., str. 37. Direktiva kako je zadnje izmijenjena Aktom o pristupanju iz 2003.

(21) SL L 184, 17.7.1999., str. 23. Odluka kako je izmijenjena Odlukom 2006/512/EZ (SL L 200, 22.7.2006., str. 11.).

(22) SL C 321, 31.12.2003., str. 1.

(23) SL L 298, 17.10.1989., str. 23. Direktiva kako je izmijenjena Direktivom 97/36/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 202, 30.7.1997., str. 60.).

(24) SL L 134, 30.4.2004., str. 114. Direktiva kako je zadnje izmijenjena Uredbom Komisije (EZ) br. 2083/2005 (SL L 333, 20.12.2005., str. 28.).

(25) SL L 77, 14.3.1998., str. 36. Direktiva kako je izmijenjena Aktom o pristupanju iz 2003.

(26) SL L 65, 14.3.1968., str. 8. Direktiva kako je zadnje izmijenjena Direktivom 2003/58/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 221, 4.9.2003., str. 13.).

(27) SL L 395, 30.12.1989., str. 36.

(28) SL L 15, 21.1.1998., str. 14. Direktiva kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 1882/2003 (SL L 284, 31.10.2003., str. 1.).

(29) SL L 176, 15.7.2003., str. 37. Direktiva kako je zadnje izmijenjena Odlukom Komisije 2006/653/EZ (SL L 270, 29.9.2006., str. 72.).

(30) SL L 176, 15.7.2003., str. 57.

(31) SL L 281, 23.11.1995., str. 31. Direktiva kako je izmijenjena Uredbom (EZ) br. 1882/2003.

(32) SL L 78, 26.3.1977., str. 17. Direktiva kako je zadnje izmijenjena Aktom o pristupanju iz 2003.

(33) SL L 239, 22.9.2000., str. 19. Konvencija kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 1160/2005 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 191, 22.7.2005., str. 18.).

(34) SL L 30, 6.2.1993., str. 1. Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom Komisije (EZ) br. 2557/2001 (SL L 349, 31.12.2001., str. 1.).

(35) SL L 24, 27.1.1987., str. 36.

(36) SL L 77, 27.3.1996., str. 20.

(37) SL L 157, 9.6.2006., str. 87.

(38) SL L 145, 13.6.1977., str. 1. Direktiva kako je zadnje izmijenjena Direktivom 2006/18/EZ (SL L 51, 22.2.2006., str. 12.).

(39) SL L 228, 16.8.1973., str. 3. Direktiva kako je zadnje izmijenjena Direktivom 2005/68/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 323, 9.12.2005., str. 1.).

(40) SL L 345, 19.12.2002., str. 1. Direktiva kako je zadnje izmijenjena Direktivom 2005/68/EZ.

(41) SL L 166, 11.6.1998., str. 51. Direktiva kako je zadnje izmijenjena Direktivom 2005/29/EZ.

13/Sv. 047

Službeni list Europske unije

193

32007D0320

L 119/45

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

22.03.2007.

ODLUKA KOMISIJE

od 22. ožujka 2007.

o osnivanju stručne skupine država članica za digitalizaciju i digitalno očuvanje

(2007/320/EZ)

KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,

budući da:

(1)

Na temelju članka 157. Ugovora Zajednici i državama članicama dodjeljuje se zadaća da osiguraju potrebne uvjete za tržišno natjecanje u području industrije Zajednice. Članak 151. propisuje da je Zajednica dužna doprinijeti punom razvoju kultura država članica uz poštivanje njihovih nacionalnih i regionalnih različitosti, ali i istodobno stavljati u prvi plan zajedničko kulturno nasljeđe.

(2)	U priopćenju pod nazivom „i2010 – Europsko informacijsko društvo za razvoj i zaposlenost” (1) Komisija je najavila vodeću inicijativu o digitalnim knjižnicama.

(3)	U priopćenju pod nazivom „i2010 – Digitalne knjižnice” (2) Komisija je pokrenula inicijativu za digitalne knjižnice koja se sastoji od mjera u području digitalizacije, online dostupnosti i digitalnog očuvanja kulturne građe i znanstvenih informacija.

(4)	U Preporuci 2006/585/EZ od 24. kolovoza 2006. o digitalizaciji i online dostupnosti kulturne građe te digitalnom očuvanju (3) (dalje u tekstu „Preporuka Komisije”) Komisija poziva države članice da poduzmu mjere radi poboljšanja svojih politika u tim područjima.

(5)	U Zaključcima Vijeća od 13. studenoga 2006. o digitalizaciji i online dostupnosti kulturne građe te digitalnom očuvanju (4) (dalje u tekstu „Zaključci Vijeća”) Komisija se poziva da doprinese boljoj usklađenosti politika u ovim područjima, a posebno kroz osnivanje stručne skupine država članica.

(6)	Radi postizanja ovih ciljeva Komisija se treba osloniti na stručno znanje stručnjaka iz država članica u okviru savjetodavne skupine.

(7)

Ova skupina treba doprinijeti praćenju napretka i ocjenjivanju učinka provedbe Preporuka Komisije i Zaključaka Vijeća. Također treba pomoći pri usklađivanju na europskoj razini te razmjeni informacija i dobrih praksi u pogledu politika država članica koje se odnose na digitalizaciju i online dostupnost kulturne građe te digitalno očuvanje.

(8)	Stoga je potrebno osnovati stručnu skupinu država članica za digitalizaciju i digitalno očuvanje te odrediti njezine zadaće i ustroj.

(9)

Skupina se treba sastojati od predstavnika država članica koji su mjerodavni u dotičnom području. Komisija može pozvati promatrače, posebno iz drugih europskih država i međunarodnih organizacija, ili stručnjake sa specifičnim znanjem o predmetu iz programa rada skupine radi učinkovite europske suradnje.

(10)	Potrebno je donijeti pravila o otkrivanju informacija od strane članova skupine ne dovodeći u pitanje Pravila Komisije o sigurnosti, kako je određeno u Prilogu Odluci Komisije 2001/844/EZUČ, Euratom (5).

(11)	Osobni podaci o članovima skupine obrađuju se u skladu s Uredbom (EZ) br. 45/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2000. o zaštiti pojedinaca u odnosu na obradu osobnih podataka u institucijama i tijelima Zajednice i o slobodnom kretanju takvih podataka (6).

(12)	Prikladno je odrediti razdoblje primjene ove Odluke. Komisija će pravovremeno razmotriti uputnost njegovog produljenja,

ODLUČILA JE KAKO SLIJEDI:

Članak 1.

Stručna skupina država članica za digitalizaciju i digitalno očuvanje

S učinkom od dana donošenja ove Odluke ovime se osniva Stručna skupina država članica za digitalizaciju i digitalno očuvanje, dalje u tekstu „skupina”.

Članak 2.

Zadaće

Zadaće skupine su sljedeće:

(a)	praćenje napretka i ocjenjivanje učinka provedbe Preporuke Komisije od 24. kolovoza 2006. o digitalizaciji i online dostupnosti kulturne građe te digitalnom očuvanju i Zaključaka Vijeća od 13. studenoga 2006. o digitalizaciji i online dostupnosti kulturne građe te digitalnom očuvanju;

(b)	osiguranje foruma za suradnju između tijela država članica i Komisije na europskoj razini te razmjena informacija i dobrih praksi u pogledu politika i strategija država članica koje se odnose na digitalizaciju i online dostupnost kulturne građe te digitalno očuvanje.

Prilikom provođenja gore navedenih zadaća, skupina će uzeti u obzir rad drugih skupina koje je Komisija osnovala u području digitalizacije i digitalnog očuvanja.

Članak 3.

Savjetovanje

Komisija se može savjetovati sa skupinom o bilo kojem pitanju vezanom uz digitalizaciju i online dostupnost kulturne građe te digitalno očuvanje.

Članak 4.

Članstvo – Imenovanje

1. Svaka država članica načelno imenuje najviše dva predstavnika za članove skupine. U opravdanim okolnostima države članice mogu imenovati trećeg predstavnika. Prilikom imenovanja članova uzima se u obzir njihova stručnost u području digitalizacije i online dostupnosti kulturne građe te digitalnog očuvanja.

2. Radi zamjene odsutnih članova države članice mogu imenovati zamjenike članova skupine u jednakom broju i pod istim uvjetima.

3. Članovi skupine ostaju na dužnosti sve do njihove zamjene ili obnove mandata.

4. Članovi koji više nisu u mogućnosti učinkovito sudjelovati u radu skupine, podnesu ostavku ili ne ispunjavaju uvjete iz stavka 3. ovog članka ili članka 287. Ugovora mogu se zamijeniti.

5. Imena članova se prikupljaju, obrađuju i objavljuju u skladu s Uredbom (EZ) br. 45/2001. Imena članova objavljuju se na online stranici digitalnih knjižnica i2010 (7).

Članak 5.

Djelovanje

1. Skupinom predsjedava Komisija.

2. U dogovoru s Komisijom mogu se osnovati podskupine za ispitivanje specifičnih pitanja u okviru opisa posla koji odredi skupina. Ove se podskupine raspuštaju čim ispune svoje zadaće.

3. Radi ostvarivanja učinkovite europske suradnje predstavnik Komisije može zatražiti promatrače, posebno iz drugih europskih država i međunarodnih organizacija ili stručnjake sa specifičnim znanjem o predmetu iz dnevnog reda da, prema potrebi, sudjeluju u radu skupine ili podskupine.

4. Informacije dobivene sudjelovanjem u radu skupine ili podskupina ne smiju se širiti ako se one prema mišljenju Komisije odnose na povjerljiva pitanja.

5. Skupina i njezine podskupine se obično sastaju u prostorijama Komisije u skladu s postupcima i rasporedom koje ona odredi. Komisija osigurava usluge tajništva. Ostali dužnosnici Komisije zainteresirani za rasprave smiju prisustvovati sastancima skupine i njezinih podskupina.

6. Skupina donosi svoj poslovnik na temelju standardnih pravila postupka koje usvoji Komisija.

7. Komisija može objaviti sažetke, zaključke ili djelomične zaključke ili radne dokumente skupine na izvornom jeziku dotičnog dokumenta.

Članak 6.

Troškovi zasjedanja

Komisija nadoknađuje putne troškove i, prema potrebi, dnevnice članova, stručnjaka i promatrača povezane s aktivnostima skupine u skladu s propisima Komisije o naknadama za vanjske stručnjake. Nadoknada troškova članova ograničuje se na jednog stručnjaka po državi članici.

Članovi, stručnjaci i promatrači nisu plaćeni za pružene usluge.

Troškovi zasjedanja nadoknađuju se u okviru godišnjeg proračuna koje odgovorne službe Komisije dodjeljuju skupini.

Članak 7.

Primjenljivost

Ova se Odluka primjenjuje do 31. prosinca 2010.

Sastavljeno u Bruxellesu 22. ožujka 2007.

Za Komisiju

Viviane REDING

Članica Komisije

(1) COM(2005) 229. konačno

(2) COM(2005) 465. konačno

(3) SL L 236, 31.8.2006., str. 28.

(4) SL C 297, 7.12.2006., str. 1.

(5) SL L 317, 3.12.2001., str. 1. Odluka kako je zadnje izmijenjena Odlukom 2006/548/EZ, Euratom (SL L 215, 5.8.2006., str. 38.).

(6) SL L 8, 12.1.2001., str. 1.

(7) http://europa.eu.int/information_society/activities/digital_libraries/index_en.htm

13/Sv. 047

Službeni list Europske unije

196

32007D0344

L 129/67

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

16.05.2007.

ODLUKA KOMISIJE

od 16. svibnja 2007.

o usklađenoj dostupnosti informacija u vezi s uporabom spektra u Zajednici

(priopćena pod brojem dokumenta C(2007) 2085)

(Tekst značajan za EGP)

(2007/344/EZ)

KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,

budući da:

(1)

Odluka Komisije br. 676/2002/EZ (Odluka o radiofrekvencijskom spektru) zahtijeva od država članica da osiguraju objavljivanje tablice namjene nacionalnih radijskih frekvencija i informacija o pravima, uvjetima, postupcima, troškovima i pristojbama za uporabu radiofrekvencijskog spektra ako je to potrebno za postizanje cilja iz članka 1. spomenute Odluke. Države članice ažuriraju spomenute podatke i poduzimaju mjere za razvoj prikladnih baza podataka kako bi te informacije bile dostupne javnosti, prema potrebi, u skladu s pripadajućim mjerama usklađivanja poduzetim prema članku 4. iste Odluke.

(2)

Na temelju studije provedene u ime Komisije (2) pokazalo se da se informacije o uporabi spektra koje države članice dostavljaju javnosti, unatoč prethodnim naporima, međusobno razlikuju s obzirom na podrobnost, oblik, lakoću pristupa i periode ažuriranja. Ove razlike mogu imati učinka na poslovanje, planiranje investicija i donošenje odluka u kontekstu unutarnjeg tržišta proizvoda i usluga te na proizvodnju. Informacije o uvjetima uporabe spektra mogu dodatno olakšati sudjelovanje malih i srednjih poduzeća (MSP) te posredno potiču održivi razvoj industrije elektroničkih komunikacija općenito.

(3)	Dostupnost odgovarajućih informacija je ključna u kontekstu bolje regulacije, budući da uklanjanje nepotrebnih ograničavajućih mjera i uvođenje trgovine pravima za korištenje frekvencija zahtijevaju jasne, pouzdane i ažurirane informacije o njihovoj stvarnoj uporabi.

(4)

Jedinstvena informacijska točka bi korisnicima osigurala jednostavan pristup i primjereno predstavljanje informacija o spektru u cijeloj Zajednici. Kako bi bile učinkovite, spomenute se informacije trebaju prikazati u usklađenom obliku s jednakim sadržajem za sve države članice te bi se modernim sredstvima za automatsko preuzimanje trebale moći prenijeti iz nacionalnih baza podataka, kako bi se na taj način izbjegla potreba za dodatnim ljudskim resursima za unošenje nacionalnih podataka u jedinstvenu informacijsku točku.

(5)

Između država članica i predstavnika industrije postoji općeniti dogovor za korištenje sustava koji je uveo Europski ured za radio komunikacije (ERO) (3). Europski frekvencijski informacijski sustav (EFIS) je javno dostupan na internetu i omogućuje pretraživanje i usporedbu službenih informacija o spektru u Europi, ako su državne uprave unijele te podatke. Sve bi države članice trebale koristiti taj sustav.

(6)

Komisija je 8. prosinca 2005. ovlastila Europsku konferenciju poštanskih i telekomunikacijskih uprava (CEPT) za korištenje EFIS-a za objavljivanje i pristup informacijama o spektru u Zajednici. CEPT je predstavio konačne rezultate tog ovlaštenja kojima se pokazuje izvedivost korištenja sustava EFIS kao zajedničkog informacijskog portala Europske zajednice u skladu s ciljevima sadržanim u istom ovlaštenju. Odbor za radijski spektar je 5. listopada 2006. prihvatio konačno izvješće CEPT-a i potvrdio ciljeve iz ovlaštenja. Rezultati ovlaštenja trebaju se primjenjivati u Zajednici.

(7)

Europski portal informacija o spektru ne zamjenjuje nacionalne baze podataka o spektru, već kao dodatni portal daje dodanu vrijednost tako da jedinstvenoj informacijskoj točki osigurava mogućnost pretraživanja i uspoređivanja na europskoj razini na temelju informacija dostavljenih u zajedničkom obliku i s istom razinom podrobnosti.

(8)

Odbor za ocjenjivanje sukladnosti i nadzor telekomunikacijskog tržišta (TCAM), osnovan Direktivom 1999/5/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 9. ožujka 1999. o radio opremi i telekomunikacijskoj terminalnoj opremi te o uzajamnom priznavanju njihove usklađenosti (4) (Direktiva R & TTE), poduzima napore za usklađivanje prikazivanja specifikacija radio sučelja. Ti se uvjeti odnose na članak 5. Odluke o radiofrekvencijskom spektru i smatraju se važnim javnim informacijama koje trebaju dostaviti sve države članice.

(9)

Dostava informacija o pravima uporabe može zahtijevati posebne napore od strane država članica, ali je od velikog značaja za transparentnu i učinkovitu tržišnu politiku u području spektra. Državama članicama može biti potrebno dodatno vrijeme za ispunjavanje zahtjeva o dostupnosti ove vrste informacija.

(10)

Svim zainteresiranim stranama je potrebno zajamčiti laki pristup informacijama u skladu s pravilima Zajednice o poslovnoj tajnosti, a posebno odredbama Direktive 2002/21/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 7. ožujka 2002. o zajedničkom regulatornom okviru za elektroničke komunikacijske mreže i usluge (Okvirna direktiva) (5).

(11)

Ova se Odluka primjenjuje i provodi u punom skladu s načelima i zahtjevima u vezi sa zaštitom osobnih podataka prema Direktivi 95/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 24. listopada 1995. o zaštiti pojedinaca u odnosu na obradu osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka (6) te Direktivi 2002/58/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 12. srpnja 2002. o obradi osobnih podataka i zaštiti privatnosti u sektoru elektroničkih komunikacija (Direktiva o privatnosti i elektroničkim komunikacijama) (7).

(12)	Učinkovitost sustava EFIS za države članice i javnost treba se povremeno preispitati kako bi se osigurala učinkovita provedba ciljeva navedenih u ovlaštenju.

(13)	Mjere predviđene ovom Odlukom u skladu su s mišljenjem Odbora za radiofrekvencijski spektar,

DONIJELA JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Svrha ove Odluke je uskladiti dostupnost informacija o uporabi radiofrekvencijskog spektra u Zajednici uvođenjem zajedničke informacijske točke te usklađivanjem oblika i sadržaja tih informacija.

Članak 2.

Države članice koriste frekvencijski informacijski sustav (EFIS) koji je Europski ured za radiokomunikacije (ERO) uspostavio kao zajedničku pristupnu točku kako bi usporedive informacije o korištenju spektra u svakoj državi članici postale dostupne javnosti putem interneta.

Članak 3.

1. Države članice dostavljaju EFIS-u sljedeće informacije o uporabi radiofrekvencijskog spektra na svojem teritoriju:

(a)

za svaki frekvencijski pojas pojedinačno:

—	raspodjelu usluga, kako je definirano Pravilnikom o radiokomunikacijama Međunarodne telekomunikacijske unije (ITU),

—	primjenu, koristeći izbor izraza dostupnih u EFIS-u,

—	specifikacije o radijskom sučelju prema modelu iz Priloga I.,

—	pojedinačna prava uporabe u skladu s Prilogom II.;

(b)

za uporabu radiofrekvencijskog spektra općenito:

—

nacionalnu kontaktnu točku koja je u stanju dati odgovore na pitanja javnosti u vezi s pronalaženjem informacija o nacionalnom spektru, a koje se ne nalaze na Europskom portalu informacija o spektru, kao i informacija o postupcima i uvjetima koji se primjenjuju na bilo koji predviđeni nacionalni postupak dodjele prava uporabe,

—	prema potrebi, nacionalnu politiku i strategiju u području spektra u obliku izvješća.

2. Države članice ažuriraju podatke iz stavka 1. najmanje jednom godišnje do 1. siječnja 2010. te dva puta godišnje nakon tog datuma. Ažuriranje se izvodi ručnim unošenjem podataka preko interneta ili automatskim preuzimanjem koristeći propisani model za razmjenu podataka.

Članak 4.

Države članice obavješćuju Komisiju ako smatraju da EFIS više nije u stanju osigurati tehničke kapacitete, cjelovitost i pouzdanost, koji bi opravdavali njegovu uporabu kao zajedničke informacijske točke.

Članak 5.

Ova Odluka stupa na snagu 1. siječnja 2008.

Odredba o informacijama o pojedinačnim pravima uporabe primjenjuje se od 1. siječnja 2010.

Članak 6.

Ova je Odluka upućena državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 16. svibnja 2007.

Za Komisiju

Viviane REDING

Članica Komisije

(5) SL L 108, 24.4.2002., str. 33.

(2) Studija o informacijama o dodjeli, dostupnosti i korištenju radiofrekvencijskog spektra u Zajednici, IDATE, veljača 2005.

(3) ERO je međunarodna organizacija osnovana na temelju Konvencije o osnivanju Europskog ureda za radio komunikacije, potpisane u Hagu 23. lipnja 1993.

(4) SL L 91, 7.4.1999., str. 10. Direktiva kako je izmijenjena Uredbom (EZ) br. 1882/2003 (SL L 284, 31.10.2003., str. 1.).

(6) SL L 281, 23.11.1995., str. 31. Direktiva kako je izmijenjena Uredbom (EZ) br. 1882/2003.

(7) SL L 201, 31.7.2002., str. 37. Direktiva kako je izmijenjena Direktivom 2006/24/EZ (SL L 105, 13.4.2006., str. 54.).

PRILOG I.

Model specifikacija za radijsko sučelje

Države članice dostavljaju, pozivanjem na određenu normu ili opisnim tekstom i svim potrebnim komentarima, podatke o sljedećim parametrima:

1.	raspodjela kanala;

2.	modulacija/širina zauzetog pojasa;

3.	usmjerenje/razmak;

4.	snaga prijenosa/gustoća snage;

5.	pravila za dostup i zauzimanje kanala;

6.	sustav dodjele odobrenja;

7.	dodatni ključni zahtjevi u skladu s člankom 3. stavkom 3. Direktive 1999/5/EZ;

8.	pretpostavke o planiranju frekvencija.

PRILOG II.

Model za informacije o pravima uporabe

Informacije o pravima uporabe ograničuju se na frekvencijske pojaseve koji se koriste za pružanje usluga elektroničkih komunikacija i kojima se trguje u skladu s člankom 9.3. Direktive 2002/21/EZ ili se dodjeljuju putem natječaja ili izbornim postupkom na temelju usporedbe u skladu s Direktivom 2002/20/EZ.

U skladu sa zahtjevima iz Direktive 95/46/EZ i Direktive 2002/58/EZ te pravilima Zajednice i nacionalnim pravilima o poslovnoj tajnosti države članice za određene frekvencijske pojaseve dostavljaju sljedeće podatke:

1.	identitet korisnika prava na radijsku frekvenciju;

2.	datum isteka tog prava ili, ako on ne postoji, očekivano trajanje;

3.	geografsku ograničenost tog prava, dostavljajući podatke barem o tome je li pravo lokalno (npr. jedna postaja), regionalno ili nacionalno;

4.	navod o tome može li se tim pravom trgovati.

13/Sv. 047

Službeni list Europske unije

200

32007L0034

L 155/49

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

14.06.2007.

DIREKTIVA KOMISIJE 2007/34/EZ

od 14. lipnja 2007.

o izmjeni, radi prilagodbe tehničkom napretku, Direktive Vijeća 70/157/EEZ o dopuštenoj razini buke i ispušnom sustavu motornih vozila

(Tekst značajan za EGP)

KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,

uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 70/156/EEZ od 6. veljače 1970. o usklađivanju zakonodavstava država članica u odnosu na homologaciju tipa motornih vozila i njihovih prikolica (1), a posebno drugu alineju njezinog članka 13. stavka 2.,

uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 70/157/EEZ o dopuštenoj razini buke i ispušnom sustavu motornih vozila (2), a posebno njezin članak 3.,

budući da:

(1)

Direktiva 70/157/EEZ jedna je od posebnih direktiva u sklopu postupka Zajednice homologacije tipa koji je uspostavljen Direktivom Vijeća 70/156/EEZ. Odredbe Direktive 70/156/EEZ koje se odnose na sustave, sastavne dijelove i zasebne tehničke jedinice vozila stoga se primjenjuju na Direktivu 70/157/EEZ.

(2)

Od stupanja na snagu Direktive 70/157/EEZ od 6. veljače 1970., granice buke za motorna vozila smanjena je nekoliko puta, zadnji put 1995. Posljednje smanjenje nije imalo očekivane učinke i kasnije su studije pokazale da metoda mjerenja više ne odražava stvarno ponašanje tijekom vožnje. Stoga je potrebno uvesti novi ciklus ispitivanja i bolje uskladiti uvjete vožnje za provedbu ispitivanja buke sa stvarnim aktivnostima tijekom vožnje. Novi ciklus ispitivanja sadržan je u Pravilniku UN/ECE br. 51, nizu izmjena 02 (3).

(3)

Tijekom prijelaznog razdoblja za homologaciju tipa trebalo bi provoditi postojeće ispitivanje kao i novo ispitivanje te bi o rezultatima obaju ispitivanja trebalo izvijestiti Komisiju. Time bi se Komisiji omogućilo dobivanje podataka potrebnih za određivanje odgovarajućih graničnih vrijednosti za novu metodu mjerenja koja bi zamijenila postojeći protokol ispitivanja. Postojeću metodu i dalje treba zahtijevati u svrhu dobivanja homologacije tipa, a nova se metoda treba koristiti za potrebe praćenja stanja. Nakon prijelaznog razdoblja, protokol ispitivanja kako je prilagođen novom ispitivanju treba postati jedinim mjerenjem koje se zahtijeva u svrhu dobivanja homologacije tipa.

(4)

S ciljem uzimanja u obzir najnovijih izmjena Pravilnika UN/ECE br. 51 i 59 kojima je Zajednica već pristupila prikladno je Direktivu 70/157/EEZ prilagoditi tehničkom napretku usklađivanjem s tehničkim zahtjevima tih pravila. To je posebno važno za preuzimanje obveznog postupka praćenja stanja emisije buke motornih vozila iz Pravilnika UN/ECE br. 51 radi EZ homologacije tipa. Inače bi Direktiva zaostala za Pravilnikom s obzirom na tehnički napredak.

(5)

Sukladno članku 3. Direktive 70/157/EEZ mjere predviđene ovom Direktivom ne mijenjaju zahtjeve utvrđene u točkama 5.2.2.1. i 5.2.2.5. Priloga I. Direktivi 70/157/EEZ. S obzirom na novu strukturu priloga potrebno je prilagoditi numeriranje i upućivanja navedena u tim točkama. S ciljem osiguravanja povezanosti s ostalim odredbama zakonodavstva Zajednice prikladno je predvidjeti korelaciju između postojećeg i novog numeriranja.

(6)	Mjere predviđene ovom Direktivom u skladu su s mišljenjem Odbora za prilagodbu tehničkom napretku,

DONIJELA JE OVU DIREKTIVU:

Članak 1.

1. Direktiva 70/157/EEZ mijenja se kako slijedi:

(a)	Prilog I. zamjenjuje se tekstom utvrđenim u Prilogu I. ovoj Direktivi;

(b)	Prilog II. zamjenjuje se tekstom utvrđenim u Prilogu II. ovoj Direktivi;

(c)	Prilog III. zamjenjuje se tekstom utvrđenim u Prilogu III. ovoj Direktivi;

(d)	Prilog IV. briše se.

2. Upućivanja na točke 5.2.2.1. i 5.2.2.5. Priloga I. Direktivi 70/157/EEZ tumači se kao upućivanje na točke 2.1. i 2.2. Priloga I., kako je zamijenjeno ovom Direktivom.

Članak 2.

S učinkom od 6. srpnja 2008. i do 6. srpnja 2010. vozilo čiji tip treba homologirati podliježe ispitivanju utvrđenom u Prilogu 10. Pravilniku UN/ECE br. 51 samo za potrebe praćenja stanja. Rezultati tog ispitivanja dodaju se dokumentima utvrđenim u dodacima 1. i 2. Prilogu I. Direktivi 70/157/EEZ, kako je izmijenjena ovom Direktivom, u skladu s Prilogom 9. Pravilniku UN/ECE br. 51. Dotična država članica šalje takve opisne dokumente Komisiji. Ove obveze ne utječu na slučajeve proširenja postojećih homologacija u skladu s ovom Direktivom. Za potrebe ovog postupka praćenja stanja ne smatra se da je vozilo novog tipa ako se to vozilo razlikuje samo s obzirom na stavke 2.2.1. i 2.2.2. Pravilnika UN/ECE br. 51.

Članak 3.

1. Države članice donose i objavljuju zakone i druge propise potrebne za usklađivanje s ovom Direktivom najkasnije do 5. srpnja 2008. One Komisiji odmah dostavljaju tekst tih odredaba i korelacijsku tablicu između tih odredaba i ove Direktive.

One primjenjuju te odredbe od 6. srpnja 2008.

2. Države članice Komisiji dostavljaju tekst glavnih odredaba nacionalnog prava koje donesu u području na koje se odnosi ova Direktiva.

Članak 4.

Ova Direktiva stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Članak 5.

Ova je Direktiva upućena državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 14. lipnja 2007.

Za Komisiju

Günter VERHEUGEN

Potpredsjednik

(1) SL L 42, 23.2.1970., str. 1. Direktiva kako je zadnje izmijenjena Direktivom 2006/96/EZ (SL L 363, 20.12.2006., str. 81.).

(2) SL L 42, 23.2.1970., str. 16. Direktiva kako je zadnje izmijenjena Direktivom 2006/96/EZ.

(3) SL L 137, 30.5.2007., str. 68.

PRILOG I.

„

PRILOG I.

ODREDBE ZA EZ HOMOLOGACIJU TIPA S OBZIROM NA RAZINU BUKE TIPA MOTORNOG VOZILA

1. ZAHTJEV ZA EZ HOMOLOGACIJU TIPA VOZILA

1.1. Zahtjev za EZ homologaciju tipa sukladno članku 3. stavku 4. Direktive 70/156/EEZ tipa vozila s obzirom na njegovu razinu buke podnosi proizvođač vozila.

1.2. Obrazac opisnog dokumenta nalazi se u Dodatku 1.

1.3. Proizvođač vozila mora tehničkoj službi odgovornoj za ispitivanja podnijeti uzorak tipa vozila za koji se traži homologacija tipa.

1.4. Na zahtjev tehničke službe također se mora podnijeti uzorak ispušnog sustava i motora barem jednakog obujma cilindra i najveće nazivne snage onog koji je ugrađen u vozilo za koje se traži homologacija tipa.

2. RAZINA BUKE VOZILA U KRETANJU

2.1. Granične vrijednosti

Razina buke izmjerena u skladu s odredbama Priloga III. ne smije prelaziti sljedeća ograničenja:

Kategorije vozila

Vrijednosti izražene u dB(A)

(decibeli(A))

2.1.1.

Vozila namijenjena prijevozu putnika i opremljena s najviše devet sjedala, uključujući sjedalo za vozača

2.1.2.

Vozila namijenjena prijevozu putnika i opremljena s više od devet sjedala, uključujući sjedalo za vozača; s najvećom dopuštenom masom većom od 3,5 tone i:

2.1.2.1.

sa snagom motora manjom od 150 kW

2.1.2.2.

sa snagom motora ne manjom od 150 kW

2.1.3.

Vozila namijenjena prijevozu putnika opremljena s više od devet sjedala, uključujući sjedalo za vozača; vozila namijenjena prijevozu robe:

2.1.3.1.

s najvećom dopuštenom masom koja ne prelazi 2 tone

2.1.3.2.

s najvećom dopuštenom masom koja prelazi 2 tone, ali ne prelazi 3,5 tone

2.1.4.

Vozila namijenjena prijevozu robe i s najvećom dopuštenom masom koja prelazi 3,5 tone:

2.1.4.1.

sa snagom motora manjom od 75 kW

2.1.4.2.

sa snagom motora ne manjom od 75 kW, ali manjom od 150 kW

2.1.4.3.

sa snagom motora ne manjom od 150 kW

Međutim

—	za vozila kategorija 2.1.1. i 2.1.3. granične vrijednosti povećavaju se za 1 dB(A) ako su opremljena dizelskim motorom s direktnim ubrizgavanjem,

—	za vozila s najvećom dopuštenom masom većom od dvije tone konstruirana za terenske uvjete kretanja granične vrijednosti povećavaju se za 1 dB(A) ako je snaga njihovih motora manja od 150 kW i 2 dB(A) ako je snaga njihovih motora 150 kW ili više,

—

za vozila kategorije 2.1.1. opremljena ručnim mjenjačem s više od četiri stupnja prijenosa kretanja prema naprijed i s motorom koji razvija najveću snagu koja prelazi 140 kW/t i čiji omjer najveće snage/najveće mase prelazi 75 kW/t granične vrijednosti povećavaju se za 1 dB(A) ako je brzina pri kojoj stražnja strana vozila prelazi liniju BB’ pri trećem stupnju prijenosa veća od 61 km/h.

2.2. Objašnjenje rezultata

2.2.1. Kako bi se u obzir uzele netočnosti mjernih instrumenata rezultat dobiven svakim mjerenjem utvrđuje se oduzimanjem 1 dB(A) od očitanja mjerila.

2.2.2. Mjerenja se smatraju valjanima ako razlika između dva uzastopna mjerenja na istoj strani vozila ne prelazi 2 dB(A).

2.2.3. Najviša izmjerena razina buke predstavlja rezultat ispitivanja. Ako rezultat prelazi najveću dopuštenu razinu buke za ispitanu kategoriju vozila za 1 dB(A) provode se dva dodatna mjerenja s odgovarajućim položajem mikrofona. Tri od četiri tako dobivena mjerenja na tom položaju mikrofona moraju biti unutar propisanih granica.

3. OZNAČIVANJE

3.1. Sastavni dijelovi ispušnog i usisnog sustava, osim opreme za postavljanje i cijevi, mora imati:

3.1.1. trgovačku oznaku ili naziv proizvođača sustava i njihovih sastavnih dijelova;

3.1.2. proizvođačev trgovački opis.

3.2. Ove oznake moraju biti lako čitljive i neizbrisive čak i ako je sustav ugrađen u vozilo.

4. DODJELJIVANJE EZ HOMOLOGACIJE TIPA VOZILA

4.1. Ako su ispunjeni odgovarajući zahtjevi dodjeljuje se EZ homologacija tipa sukladno članku 4. stavku 3. i, ako je primjenljivo, članku 4. stavku 4. Direktive 70/156/EEZ.

4.2. Obrazac certifikata o EZ homologaciji tipa nalazi se u Dodatku 2.

4.3. Broj homologacije u skladu s Prilogom VII. Direktivi 70/156/EEZ dodjeljuje se svakom homologiranom tipu vozila. Ista država članica ne može dodijeliti isti broj drugom tipu vozila.

5. PROMJENE TIPA I IZMJENE HOMOLOGACIJA

5.1. U slučaju promjene tipa homologiranog sukladno ovoj Direktivi primjenjuju se odredbe članka 5. Direktive 70/156/EEZ.

6. SUKLADNOST PROIZVODNJE

6.1. Mjere za osiguravanje sukladnosti proizvodnje poduzimaju se u skladu sa zahtjevima utvrđenima u članku 10. Direktive 70/156/EEZ.

6.2. Posebne odredbe:

6.2.1. Ispitivanja iz točke 2.3.5. Priloga X. Direktivi 70/156/EEZ jesu ona utvrđena u Prilogu 7. Pravilniku UN/ECE br. 51 kako je navedeno u Prilogu III. ovoj Direktivi.

6.2.2. Učestalost provjera iz točke 3. Priloga X. Direktivi 70/156/EEZ uobičajeno je jednom svake druge godine.

Dodatak 1.

Opisni dokument br. … sukladno Prilogu I. Direktivi Vijeća 70/156/EEZ (1) u odnosu na EZ HOMOLOGACIJU tipa vozila s obzirom na dopuštenu razinu buke i ispušni sustav (Direktiva 70/157/EEZ, kako je zadnje izmijenjena Direktivom …/…/EZ)

Sljedeće informacije, ako je primjenljivo, moraju se dostaviti u tri primjerka i uključivati popis sadržaja. Svi nacrti moraju se dostaviti u prikladnom mjerilu i dovoljno detaljni na formatu A4 ili presavijeni na taj format. Ako su priložene, fotografije moraju prikazivati potrebne pojedinosti.

Ako sustavi, sastavni dijelovi ili zasebne tehničke jedinice imaju elektroničko upravljanje moraju se priložiti podaci o njihovim radnim značajkama.

0. Općenito

0.1. Marka (trgovački naziv proizvođača):

0.2. Tip i opći trgovački opis (opisi):

0.3. Identifikacijska oznaka tipa, ako je postavljena na vozilu (b):

0.3.1. Mjesto te oznake

0.4. Kategorija vozila (c):

0.5. Naziv i adresa proizvođača:

0.8. Adresa (adrese) pogona za sklapanje:

1. Opće konstrukcijske značajke vozila

1.1. Fotografije i/ili nacrti uzorka vozila:

1.3.3. Pogonjene osovine (broj, položaj, međusobna povezanost):

1.6. Položaj i način ugradnje motora:

2. Mase i dimenzije (e) (u kg i mm) (Uputa na crtež prema potrebi)

2.4. Raspon dimenzija vozila (ukupno)

2.4.1. Za podvozja bez nadogradnje

2.4.1.1. Duljina (j):

2.4.1.2. Širina (k):

2.4.2. Za podvozja s nadogradnjom

2.4.2.1. Duljina (j):

2.4.2.2. Širina (k):

2.6. Masa vozila s nadogradnjom u voznom stanju, ili masa podvozja s kabinom ako proizvođač nije ugradio nadogradnju (sa standardnom opremom, uključujući rashladnu tekućinu, ulja, gorivo, alate, zamjenski kotač i vozača) (o) (najveća i najmanja):

3. Pogonski motor (q)

3.1. Proizvođač:

3.1.1. Proizvođačev kôd motora: (Kako je označen na motoru, ili druge identifikacijske oznake)

3.2. Motor s unutarnjim izgaranjem

3.2.1.1. Princip rada: startno paljenje/kompresijsko paljenje, četverotaktni/dvotaktni (2)

3.2.1.2. Broj i raspored cilindara:

3.2.1.2.3. Redoslijed paljenja:

3.2.1.3. Obujam motora (s):cm3

3.2.1.8. Najveća neto snaga (t): kW pri min–1 (vrijednost prema izjavi proizvođača)

3.2.4. Napajanje gorivom

3.2.4.1. Rasplinjačem (rasplinjačima): da/ne (2)

3.2.4.1.2. Tip (tipovi):

3.2.4.1.3. Broj ugrađenih:

3.2.4.2. Ubrizgavanjem goriva (samo kompresijsko paljenje): da/ne (2)

3.2.4.2.2. Princip rada: direktno ubrizgavanje/prije komore/vrtložna komora (2)

3.2.4.2.4. Regulator

3.2.4.2.4.1. Tip:

3.2.4.2.4.2.1. Brzina vrtnje motora pri kojoj se prekida dovod goriva u uvjetima opterećenja:min–1

3.2.4.3. Ubrizgavanjem goriva (samo startno paljenje): da/ne (2)

3.2.4.3.1. Princip rada: Usisna grana (jedna/više točaka (2))/direktno ubrizgavanje/ostalo (navesti) (2)

3.2.8. Usisni sustav

3.2.8.4.2. Filtar za zrak, nacrti; ili

3.2.8.4.2.1. Marka (marke):

3.2.8.4.2.2. Tip (tipovi):

3.2.8.4.3. Prigušnik na usisu, crteži; ili

3.2.8.4.3.1. Marka (marke):

3.2.8.4.3.2. Tip (tipovi):

3.2.9. Ispušni sustav

3.2.9.2. Opis i/ili nacrt ispušnog sustava:

3.2.9.4. Prigušnik (prigušnici) na ispuhu:

Za prednji, središnji, stražnji prigušnik: konstrukcija, tip, označivanje, kada je to bitno za vanjsku buku: mjere za smanjivanje u motorskom prostoru i na motoru:

3.2.9.5. Mjesto ispušnog otvora:

3.2.9.6. Prigušnik na ispuhu sadrži vlaknaste materijale:

3.2.12.2.1. Katalitički pretvarač: da/ne (3)

3.2.12.2.1.1. Broj katalitičkih pretvarača i elemenata:

3.3. Električni motor

3.3.1. Tip (namotaji, uzbuda):

3.3.1.1. Najveća izlazna snaga po satu:kW

3.3.1.2. Radni napon:V

3.4. Ostali motori ili agregati ili njihove kombinacije (pojedinosti o dijelovima takvih motora ili agregata):

4. Prijenos (v)

4.2. Tip (mehanički, hidraulični, električni itd.):

4.6. Prijenosni omjer

Prijenos

Omjeri unutarnjeg mjenjača

(omjeri broja okretaja motora prema broju okretaja izlazne osovine mjenjača)

Konačni omjer (omjeri) pogona

(omjer broja okretaja izlazne osovine mjenjača prema broju okretaja upravljanog kotača)

Ukupni prijenosni omjer

Najveći za KPP (4)

…

Najmanji za KPP (4)

Hod unazad

4.7. Najveća brzina vozila (i prijenos pri kojem je postignuta) (u km/h) (w):

6. Ovjes

6.6. Gume i kotači

6.6.2. Gornja i donja granica polumjera kotrljanja kotača

6.6.2.1. Osovina 1:

6.6.2.2. Osovina 2:

6.6.2.3. Osovina 3:

6.6.2.4. Osovina 4:

itd.

9. Nadogradnja (ne primjenjuje se na vozila kategorije M1)

9.1. Tip nadogradnje:

9.2. Korišteni materijali i način izvedbe konstrukcije

12. Razno

12.5. Pojedinosti o bezmotornim napravama konstruiranim za smanjivanje buke (ako nisu obuhvaćene ostalim točkama):

Dodatni podaci u slučaju terenskih vozila:

1.3. Broj osovina i kotača:

2.4.1. Za podvozja bez nadogradnje

2.4.1.4.1. Kut prednjeg prepusta (na): … stupnjeva

2.4.1.5.1. Kut stražnjeg prepusta (nb): … stupnjeva

2.4.1.6. Razmak od tla (kako je određen u točki 4.5. odjeljka A. Priloga II. Direktivi 70/156/EEZ)

2.4.1.6.1. Između osovina:

2.4.1.6.2. Ispod prednje osovine (prednjih osovina):

2.4.1.6.3. Ispod stražnje osovine (stražnjih osovina):

2.4.1.7. Kut kosine (nc): … stupnjeva

2.4.2. Za podvozja s nadogradnjom

2.4.2.4.1. Kut prednjeg prepusta (na): … stupnjeva

2.4.2.5.1. Kut stražnjeg prepusta (nb): … stupnjeva

2.4.2.6. Razmak od tla (kako je određen u točki 4.5. odjeljka A. Priloga II. Direktivi 70/156/EEZ)

2.4.2.6.1. Između osovina:

2.4.2.6.2. Ispod prednje osovine (prednjih osovina):

2.4.2.6.3. Ispod stražnje osovine (stražnjih osovina):

2.4.2.7. Kut kosine (nc): … stupnjeva

2.15. Sposobnost kretanja na usponu (pojedinačno vozilo): … posto

4.9. Blokiranje diferencijala: da/ne/po izboru (5)

Datum, spis

Dodatak 2.

OBRAZAC

CERTIFIKAT O EZ HOMOLOGACIJI TIPA

(Najveći format: A4 (210 × 297 mm))

Žig tijela za homologaciju

Izjava koja se odnosi na

—	homologaciju tipa (6)

—	proširenje homologacije tipa (6)

—	odbijanje homologacije tipa (6)

—	povlačenje homologacije tipa (6)

tipa vozila/sastavnog dijela/zasebne tehničke jedinice (6) s obzirom na Direktivu …/…/EEZ, kako je zadnje izmijenjena Direktivom …/…/EZ.

Broj homologacije tipa:

Razlog za proširenje:

ODJELJAK I.

0.1. Marka (trgovački naziv proizvođača):

0.2. Tip i opći trgovački opis (opisi):

0.3. Identifikacijska oznaka tipa, ako je postavljena na vozilu/sastavnom dijelu/zasebnoj tehničkoj jedinici (6), (7)

0.3.1. Mjesto te oznake.

0.4. Kategorija vozila (8):

0.5. Naziv i adresa proizvođača:

0.7. U slučaju sastavnih dijelova i zasebnih tehničkih jedinica, mjesto i način postavljanja oznake EZ homologacije:

0.8. Adresa (adrese) pogona za sklapanje

ODJELJAK II.

1. Dodatni podaci (prema potrebi): vidjeti Dodatak

2. Tehnička služba koja je odgovorna za provedbu ispitivanja:

3. Datum izvješća o ispitivanju:

4. Broj izvješća o ispitivanju:

5. Napomene (ako ih ima): vidjeti Dodatak

6. Mjesto:

7. Datum:

8. Potpis:

9. Priložen je popis opisne dokumentacije koja je podnesena homologacijskom tijelu i koja se može dobiti na zahtjev.

Dodatak certifikatu o EZ homologaciji tipa br. …

o homologaciji tipa vozila u odnosu na Direktivu 70/157/EEZ kako je zadnje izmijenjena Direktivom …/…/EZ

1. Dodatni podaci:

1.1. Ako je potrebno popis vozila obuhvaćenih točkom 3.1.2.3.2.3. Priloga III. Pravilniku UN/ECE br. 51:

1.2. Motor

1.2.1. Proizvođač:

1.2.2. Tip:

1.2.3. Model:

1.2.4. Najveća nazivna snaga … kW pri … min–1

1.3. Prijenos: neautomatski mjenjač/automatski mjenjač (9)

1.3.1. Broj prijenosa:

1.4. Oprema

1.4.1. Prigušnik na ispuhu

1.4.1.1. Proizvođač:

1.4.1.2. Model:

1.4.1.3. Tip: … u skladu s nacrtom br.:

1.4.2. Prigušnik na usisu

1.4.2.1. Proizvođač:

1.4.2.2. Model:

1.4.2.3. Tip: … u skladu s nacrtom br.:

1.5. Veličina gume:

1.5.1. Opis tipa gume koji se koristio za ispitivanje homologacije tipa:

1.6. Mjerenja

1.6.1. Razina buke vozila u kretanju:

Rezultati mjerenja
	s lijeve strane dB(A) (10)	s desne strane dB(A) (10)	položaj prijenosne poluge
prvo mjerenje
drugo mjerenje
treće mjerenje
četvrto mjerenje
Rezultat ispitivanja: … dB(A)/E (11)

1.6.2. Razina buke vozila u stanju mirovanja:

Rezultati mjerenja
	dB(A)	Motor
prvo mjerenje
drugo mjerenje
treće mjerenje
četvrto mjerenje
Rezultat ispitivanja: … dB(A)/E (12)

1.6.3. Razina buke stlačenog zraka:

Rezultati mjerenja
	s lijeve strane dB(A) (13)	s desne strane dB(A) (13)
prvo mjerenje
drugo mjerenje
treće mjerenje
četvrto mjerenje
Rezultat ispitivanja: … dB(A)

5. Napomene:

”

(1) Brojevi točaka i napomena koji se koriste u ovom opisnom dokumentu odgovaraju onima utvrđenim u Prilogu I. Direktivi 70/156/EEZ. Točke koje nisu bitne za potrebe ove Direktive su izostavljene.

(2) Prekrižiti nepotrebno.

(3) Prekrižiti nepotrebno.

(4) Kontinuirano promjenljivi prijenos

(5) Prekrižiti nepotrebno.

(6) Prekrižiti nepotrebno.

(7) Ako identifikacijska oznaka tipa sadrži znakove koji nisu bitni za opis vozila, sastavnog dijela ili zasebne tehničke jedinice, koji su obuhvaćeni ovim certifikatom o homologaciji tipa, tada takve znakove treba u dokumentaciji prikazati simbolom ‚?’ (npr. ABC??123??).

(8) Kako je određeno u Prilogu II.A Direktivi 70/156/EEZ.

(9) Prekrižiti nepotrebno.

(10) Mjerne vrijednosti prikazane su uz oduzimanje 1 dB(A) u skladu s odredbama točke 2.2.1. Priloga I.

(11) ‚E’ ukazuje da su dotična mjerenja provedena u skladu s ovom Direktivom.

(12) ‚E’ ukazuje da su dotična mjerenja provedena u skladu s ovom Direktivom.

(13) Mjerne vrijednosti prikazane su uz oduzimanje 1 dB(A) u skladu s odredbama točke 2.2.1. Priloga I.

PRILOG II.

„

PRILOG II.

ADMINISTRATIVNI PROPISI ZA EZ HOMOLOGACIJU TIPA ISPUŠNIH SUSTAVA KAO ZASEBNIH TEHNIČKIH JEDINICA (ZAMJENSKI ISPUŠNI SUSTAVI)

1. ZAHTJEV ZA EZ HOMOLOGACIJU TIPA

1.1. Zahtjev za EZ homologaciju tipa sukladno članku 3. stavku 4. Direktive 70/156/EEZ s obzirom na zamjenski ispušni sustav ili njegov sastavni dio kao zasebne tehničke jedinice podnosi proizvođač vozila ili proizvođač dotične zasebne tehničke jedinice.

1.2. Obrazac opisnog dokumenta nalazi se u Dodatku 1.

1.3. Na zahtjev dotične tehničke službe podnositelj zahtjeva mora podnijeti:

1.3.1. dva primjerka sustava za koji se podnosi zahtjev za EZ homologaciju tipa;

1.3.2. ispušni sustav onog tipa koji je bio izvorno ugrađen u vozilo kada je dodijeljena EZ homologacija tipa;

1.3.3. uzorak tipa vozila u koje će sustav biti ugrađen koji ispunjava zahtjeve točke 4.1. Priloga 7. Pravilniku UN/ECE br. 51 kako je navedeno u Prilogu III. ovoj Direktivi;

1.3.4. zaseban motor koji odgovara gore opisanom tipu vozila.

2. OZNAČIVANJE

2.4.1. Zamjenski ispušni sustav ili njegovi sastavni dijelovi, osim opreme za postavljanje i cijevi, mora imati:

2.4.1.1. trgovačku oznaku ili trgovački naziv proizvođača zamjenskog sustava i njegovih sastavnih dijelova;

2.4.1.2. proizvođačev trgovački opis.

2.4.2. Ove oznake moraju biti lako čitljive i neizbrisive čak i ako je sustav ugrađen u vozilo.

3. DODJELJIVANJE EZ HOMOLOGACIJE TIPA

3.1. Ako su ispunjeni odgovarajući zahtjevi dodjeljuje se EZ homologacija tipa sukladno članku 4. stavku 3. i, ako je primjenljivo, članku 4. stavku 4. Direktive 70/156/EEZ.

3.2. Obrazac certifikata o EZ homologaciji tipa nalazi se u Dodatku 2.

3.3. Broj homologacije tipa u skladu s Prilogom VII. Direktivi 70/156/EEZ dodjeljuje se svakom tipu zamjenskog ispušnog sustava ili njegovog sastavnog dijela koji je homologiran kao zasebna tehnička jedinica; odjeljak 3. homologacijskog broja tipa navodi broj direktive o izmjeni koja se primjenjivala u vrijeme homologacije tipa vozila. Ista država članica ne može dodijeliti isti broj drugom tipu zamjenskog ispušnog sustava ili njegovom sastavnom dijelu.

4. OZNAKA EZ HOMOLOGACIJE TIPA

4.1. Svaki zamjenski ispušni sustav ili njegov sastavni dio, osim opreme za postavljanje i cijevi, sukladan s tipom homologiranim na temelju ove Direktive mora imati oznaku EZ homologacije tipa.

4.2. Oznaka EZ homologacije tipa sastoji se od pravokutnika oko malog slova ‚e’ iza kojeg je razlikovno slovo (slova) ili broj države članice koja je dodijelila homologaciju:

‚1’ za Njemačku

‚2’ za Francusku

‚3’ za Italiju

‚4’ za Nizozemsku

‚5’ za Švedsku

‚6’ za Belgiju

‚7’ za Mađarsku

‚8’ za Češku Republiku

‚9’ za Španjolsku

‚11’ za Ujedinjenu Kraljevinu

‚12’ za Austriju

‚13’ za Luksemburg

‚17’ za Finsku

‚18’ za Dansku

‚19’ za Rumunjsku

‚20’ za Poljsku

‚21’ za Portugal

‚23’ za Grčku

‚24’ za Irsku

‚26’ za Sloveniju

‚27’ za Slovačku

‚29’ za Estoniju

‚32’ za Latviju

‚34’ za Bugarsku

‚36’ za Litvu

‚49’ za Cipar

‚50’ za Maltu

Ona također u blizini pravokutnika mora uključivati ‚osnovni broj homologacije’ sadržan u odjeljku 4. broja homologacije tipa navedenog u Prilogu VII. Direktivi 70/156/EEZ, ispred kojeg su dvije znamenke koje navode redni broj dodijeljen najnovijoj većoj tehničkoj izmjeni Direktive Vijeća 70/157/EEZ koja se primjenjivala u vrijeme homologacije tipa vozila. Za Direktivu 70/157/EEZ redni broj je 00; za Direktivu 77/212/EEZ redni broj je 01; za Direktivu 84/424/EEZ redni broj je 02; za Direktivu 92/97/EEZ i ovu Direktivu redni broj je 03. Redni broj 03 odražava također tehničke zahtjeve niza izmjena 00 Pravilnika UN/ECE br. 59.

4.3. Oznaka mora biti lako čitljiva i neizbrisiva čak i ako je zamjenski ispušni sustav ili njegov sastavni dio ugrađen u vozilo.

4.4. Primjer oznake EZ homologacije tipa prikazan je u Dodatku 3.

5. PREINAKE TIPA I IZMJENE HOMOLOGACIJA

5.1. U slučaju preinaka tipa homologiranog sukladno ovoj Direktivi primjenjuju se odredbe članka 5. Direktive 70/156/EEZ.

6. SUKLADNOST PROIZVODNJE

6.1. Mjere za osiguravanje sukladnosti proizvodnje poduzimaju se u skladu sa zahtjevima utvrđenim u članku 10. Direktive 70/156/EEZ.

6.2. Posebne odredbe:

6.2.1. Ispitivanja iz točke 2.3.5. Priloga X. Direktivi 70/156/EEZ jesu ona propisana u Prilogu 5. Pravilniku UN/ECE br. 59 kako je navedeno u Prilogu III. ovoj Direktivi.

6.2.2. Učestalost provjera iz točke 3. Priloga X. Direktivi 70/156/EEZ uobičajeno je jednom svake druge godine.

Dodatak 1.

Opisni dokument br. … u odnosu na EZ HOMOLOGACIJU tipa ispušnog sustava za motorna vozila kao zasebne tehničke jedinice (Direktiva 70/157/EEZ kako je zadnje izmijenjena Direktivom …/…/EZ)

Sljedeće informacije, ako je primjenljivo, moraju se dostaviti u tri primjerka i uključivati popis sadržaja. Svi crteži moraju se dostaviti u prikladnom mjerilu i dovoljno detaljni na formatu A4 ili presavijeni na taj format. Ako su priložene, fotografije moraju prikazivati potrebne pojedinosti.

Ako sustavi, sastavni dijelovi ili zasebne tehničke jedinice imaju elektroničko upravljanje moraju se priložiti podaci o njihovim radnim značajkama.

0. Općenito

0.1. Marka (trgovački naziv proizvođača):

0.2. Tip i opći trgovački opis (opisi):

0.5. Naziv i adresa proizvođača:

0.7. U slučaju sastavnih dijelova i zasebnih tehničkih jedinica, mjesto i način postavljanja oznake EZ homologacije:

0.8. Adresa (adrese) pogona za sklapanje:

1. Opis vozila za koje je naprava namijenjena (ako je naprava namijenjena ugradbi u više od jednog tipa vozila podaci koji se zahtijevaju na temelju ove točke dostavljaju se za svaki predmetni tip)

1.1. Marka (trgovački naziv proizvođača):

1.2. Tip i opći trgovački opis (opisi):

1.3. Identifikacijska oznaka tipa, ako je postavljena na vozilu:

1.4. Kategorija vozila:

1.5. Broj homologacije tipa s obzirom na razinu buke:

1.6. Svi podaci navedeni u točkama od 1.1. do 1.5. certifikata o homologaciji tipa koji se odnosi na vozilo (Prilog I., Dodatak 2. ovoj Direktivi):

2. Opis naprave

2.1. Opis zamjenskog ispušnog sustava u kojem se navodi odnosni položaj svakog sastavnog dijela sustava zajedno s uputama za ugradnju:

2.2. Detaljni crteži svakog sastavnog dijela tako da ih se može lako locirati i identificirati i upućivanje na korištene materijale. Ovi nacrti moraju navesti mjesto predviđeno za obvezno postavljanje oznake EZ homologacije tipa:

Datum, spis

Dodatak 2.

OBRAZAC

CERTIFIKAT O EZ HOMOLOGACIJI TIPA

(Najveći format: A4 (210 × 297 mm))

Žig nadležnog tijela

Izjava koja se odnosi na

—	homologaciju tipa (1)

—	proširenje homologacije tipa (1)

—	odbijanje homologacije tipa (1)

—	povlačenje homologacije tipa (1)

tipa vozila/sastavnog dijela/zasebne tehničke jedinice (1) s obzirom na Direktivu …/…/EEZ, kako je zadnje izmijenjena Direktivom …/…/EZ.

Broj homologacije tipa:

Razlog za proširenje:

ODJELJAK I.

0.1. Marka (trgovački naziv proizvođača):

0.2. Tip i opći trgovački opis (opisi):

0.3. Identifikacijska oznaka tipa, ako je postavljena na vozilu/sastavnom dijelu/zasebnoj tehničkoj jedinici (1), (2)

0.3.1. Mjesto te oznake:

0.4. Kategorija vozila (3):

0.5. Naziv i adresa proizvođača:

0.7. U slučaju sastavnih dijelova i zasebnih tehničkih jedinica mjesto i način postavljanja oznake EZ homologacije:

0.8. Adresa (adrese) pogona za sklapanje:

ODJELJAK II.

1. Dodatni podaci (prema potrebi): vidjeti Dodatak

2. Tehnička služba koja je odgovorna za provedbu ispitivanja:

3. Datum izvješća o ispitivanju:

4. Broj izvješća o ispitivanju:

5. Napomene (ako ih ima): vidjeti Dodatak

6. Mjesto:

7. Datum:

8. Potpis:

9. Priložen je popis opisne dokumentacije koja je podnesena homologacijskom tijelu i koja se može dobiti na zahtjev.

Dodatak certifikatu o EZ homologaciji tipa br. …

o homologaciji tipa zasebne tehničke jedinice ispušnog sustava za motorna vozila u odnosu na Direktivu 70/157/EEZ kako je zadnje izmijenjena Direktivom …/…/EZ

1. Dodatni podaci

1.1. Sastav zasebne tehničke jedinice:

1.2. Trgovačka oznaka ili trgovački naziv tipa (tipova) motornog (motornih) vozila u koja će se prigušnik ugraditi (4)

1.3. Tip (tipovi) vozila i broj homologacije (brojevi) tipa:

1.4. Motor

1.4.1. Tip (startno paljenje, dizel):

1.4.2. Ciklusi: dvotaktni, četverotaktni:

1.4.3. Ukupni obujam cilindra:

1.4.4. Najveća nazivna snaga motora … kW pri … min–1

1.5. Broj prijenosnih omjera:

1.6. Korišteni prijenosni omjeri:

1.7. Omjer (omjeri) pogonske osovine (pogonskih osovina):

1.8. Vrijednosti razine buke:

vozilo u kretanju: … dB(A), brzina stabilizirana prije ubrzanja na … km/h;

vozila u stanju mirovanja dB(A), pri … min–1

1.9. Vrijednost protutlaka:

1.10. Bilo koja ograničenja vezana uz zahtjeve za korištenje i ugradnju:

2. Napomene:

Dodatak 3.

Obrazac za oznaku EZ homologacije tipa

Ispušni sustav ili njegov sastavni dio koji ima gornju oznaku EZ homologacije tipa je naprava koja je homologirana u Španjolskoj (e 9) sukladno Direktivi 92/97/EEZ (03) pod osnovnim brojem homologacije 0148.

Korištene znamenke su samo okvirne.

”

(1) Prekrižiti nepotrebno.

(2) Ako identifikacijska oznaka tipa sadrži znakove koji nisu bitni za opis vozila, sastavnog dijela ili zasebne tehničke jedinice, koji su obuhvaćeni ovim certifikatom o homologaciji tipa, tada takve znakove treba u dokumentaciji prikazati simbolom ‚?’ (npr. ABC??123??).

(3) Kako je određeno u Prilogu II.A Direktivi 70/156/EEZ.

(4) Ako je navedeno nekoliko tipova, točke od 1.3. do uključivo 1.10. moraju biti popunjene za svaki tip.

PRILOG III.

„PRILOG III.

Tehnički zahtjevi jesu oni utvrđeni u:

(a)	točkama 2., 6.1., 6.2.1. i 6.3. Pravilnika UN/ECE br. 51 (1) i njegovim prilozima od 3. do 10.;

(b)	točkama 2. i 6. Pravilnika UN/ECE br. 59 (2) i njegovim prilozima od 3. do 5.

Za potrebe primjene odredbi navedenih u točki 1. primjenjuje se sljedeće:

(a)	‚Neopterećeno vozilo’ znači vozilo čija je masa opisana u točki 2.6. Dodatka 1. Prilogu I. ovoj Direktivi, bez vozača;

(b)	‚Obrazac s izjavom’ podrazumijeva certifikat o homologaciji tipa utvrđen u Dodatku 2. priloga I. i II.;

(c)	‚Ugovorne stranke odgovarajućim pravilnicima’ podrazumijeva države članice;

(d)	upućivanja na Pravilnik br. 51 i Pravilnik br. 59 tumači se kao upućivanje na Direktivu 70/157/EEZ;

(e)	napomena 1. u točki 2.2.6. podrazumijeva: ‚Za definicije kategorija vidjeti Prilog II.A Direktivi 70/156/EEZ’.

(1) SL L 137., 30.5.2007., str. 68.

(2) SL L 326., 24.11.2006., str. 43.”

13/Sv. 047

Službeni list Europske unije

219

32007D0698

L 284/31

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

29.10.2007.

ODLUKA KOMISIJE

od 29. listopada 2007.

o izmjeni Odluke 2007/116/EZ u odnosu na uvođenje dodatnih rezerviranih brojeva koji počinju sa „116”

(priopćena pod brojem dokumenta C(2007) 5139)

(Tekst značajan za EGP)

(2007/698/EZ)

KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,

uzimajući u obzir Direktivu 2002/21/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 7. ožujka 2002. o zajedničkom regulatornom okviru za elektroničke komunikacijske mreže i usluge (Okvirna direktiva) (1), a posebno njezin članak 10. stavak 4.,

budući da:

(1)

Odluka Komisije 2007/116/EZ o rezerviranju nacionalnog numeracijskog raspona koji počinje brojem „116” za usklađene brojeve za usklađene usluge od društvenog značaja (2) rezervira nacionalni numeracijski raspon koji počinje brojem „116” za usklađene brojeve za usklađene usluge od društvenog značaja. Prilog toj Odluci donosi popis posebnih brojeva iz ovog opsega i usluge za koje je svaki od tih brojeva rezerviran. Taj se popis može prilagoditi u skladu s postupkom iz članka 22. stavka 3. Direktive 2002/21/EZ.

(2)

Potrebno je ažurirati opis usluge povezan s brojem 116 000. Osim toga, dvije usluge, točnije telefon za pomoć djeci i telefon za emocionalnu potporu, određene su kao društveno korisne usluge koje imaju pravo na usklađene brojeve. Iz tih je razloga potrebno ažurirati Odluku 2007/116/EZ i uvesti dodatne rezervirane brojeve.

(3)	Odluku 2007/116/EZ stoga je potrebno izmijeniti.

(4)	Mjere predviđene ovom Odlukom u skladu su s mišljenjem Odbora za komunikacije,

DONIJELA JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Prilog Odluci 2007/116/EZ zamjenjuje se Prilogom ovoj Odluci.

Članak 2.

Države članice poduzimaju sve potrebne mjere kako bi osigurale da od 29. veljače 2008. nadležna državna regulatorna tijela dodijele spomenute brojeve koji su na temelju ove Odluke dodani na popis.

Članak 3.

Ova je Odluka upućena državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 29. listopada 2007.

Za Komisiju

Viviane REDING

Članica Komisije

(1) SL L 108, 24.4.2002., str. 33. Direktiva kako je izmijenjena Uredbom (EZ) br. 717/2007 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 171, 29.6.2007., str. 32.).

(2) SL L 49, 17.2.2007., str. 30.

PRILOG

Popis brojeva rezerviranih za usklađene društveno korisne usluge

Broj

Usluga za koju je broj rezerviran

Posebni uvjeti vezani uz pravo korištenja broja

116000

Naziv usluge:

Dežurni telefon za nestalu djecu

Opis:

Ova usluga (a) zaprima pozive kojima se prijavljuje nestanak djece i prosljeđuje ih policiji; (b) savjetuje i pruža potporu osobama odgovornima za nestalo dijete; (c) pomaže pri istrazi.

Usluga je neprekidno dostupna (24 sata na dan, 7 dana u tjednu, na cijelom državnom teritoriju).

116111

Naziv usluge:

Telefon za pomoć djeci

Opis:

Usluga pomaže djeci kojoj treba skrb i zaštita i povezuje ih sa službama i resursima; djeci daje mogućnost da izraze svoje zabrinutosti, razgovaraju o problemima koji ih direktno pogađaju i kontaktiraju nekoga u nuždi.

Ako usluga nije neprekidno dostupna (24 sata na dan, 7 dana u tjednu, na cijelom državnom teritoriju), pružatelj usluge mora osigurati da informacija o dostupnosti bude javno raspoloživa u lako pristupačnom formatu i da u vremenu kada usluga nije dostupna pozivatelji budu obaviješteni kada će ona biti opet dostupna.

116123

Naziv usluge:

Telefon za emocionalnu potporu

Opis:

Usluga osigurava pozivateljima istinski ljudski odnos na temelju slušanja bez osuđivanja. Ona nudi emocionalnu potporu pozivateljima koji su usamljeni, u psihološkoj krizi ili pomišljaju na samoubojstvo.

13/Sv. 047

Službeni list Europske unije

221

32007D0804

L 323/43

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

06.12.2007.

ODLUKA KOMISIJE

od 6. prosinca 2007.

o izmjeni Odluke 2002/627/EZ o osnivanju Europske skupine regulatora za elektroničke komunikacijske mreže i usluge

(Tekst značajan za EGP)

(2007/804/EZ)

KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,

uzimajući u obzir Odluku Komisije 2002/627/EZ o osnivanju Europske skupine regulatora za elektroničke komunikacijske mreže i usluge (1), a posebno njezin članak 4. stavak 2.,

budući da:

(1)	U skladu s člankom 4. stavkom 2. Odluke 2002/627/EZ Komisija treba redovito preispitivati popis relevantnih regulatornih tijela svake države članice, odgovornih za svakodnevni nadzor tržišta za elektroničke komunikacijske mreže i usluge.

(2)	Popis relevantnih regulatornih tijela treba ažurirati uzimajući u obzir pristupanje Bugarske i Rumunjske kao i promjene koje su neke države članice unijele u vezi s nazivom ili odgovornostima tih tijela,

ODLUČILA JE:

Članak 1.

Prilog Odluci 2002/627/EZ zamjenjuje se tekstom iz Priloga ovoj Odluci.

Članak 2.

Ova Odluka stupa na snagu na dan objave u Službenom listu Europske unije.

Sastavljeno u Bruxellesu 6. prosinca 2007.

Za Komisiju

Viviane REDING

Članica Komisije

(1) SL L 200, 30.7.2002., str. 38. Odluka kako je izmijenjena Odlukom 2004/641/EZ (SL L 293, 16.9.2004., str. 30.).

PRILOG

„ПРИЛОЖЕНИЕ — ANEXO — PŘÍLOHA — BILAG — ANHANG — ANNEKS — ΠΑΡΑΡΤΗΜΑ — ANNEX — ANNEXE — ALLEGATO — PIELIKUMS — PRIEDAS — MELLÉKLET — ANNESS — BIJLAGE — ZAŁĄCZNIK — ANEXO — PRÍLOHA — PRILOGA — LIITE — BILAGA — ANEXĂ

POPIS ČLANOVA EUROPSKE REGULATORNE SKUPINE

Država	Nacionalno regulatorno tijelo
Belgique/België	Institut belge des services postaux et des télécommunications (IBPT) Belgisch Instituut voor postdiensten en telecommunicatie (BIPT)
България	Комисия за регулиране на съобщенията (КРС)
Bulgaria	Communications Regulation Commission (CRC)
Česká republika	Český telekomunikační úřad (ČTÚ)
Danmark	IT- og Telestyrelsen — National IT and Telecom Agency (NITA)
Deutschland	Bundesnetzagentur für Elektrizität, Gas, Telekommunikation, Post und Eisenbahnen (BNetzA)
Eesti	Sideamet (SIDEAMET)
Ελλάδα	Εθνική Επιτροπή Τηλεπικοινωνιών και Ταχυδρομείων
Elláda	Hellenic Telecommunications and Post Commission (EETT)
España	Comisión del Mercado de las Telecomunicaciones (CMT)
France	Autorité de régulation des communications électroniques et des postes (ARCEP)
Ireland	Commission for Communications Regulation (ComReg)
Italia	Autorità per le garanzie nelle comunicazioni (AGCOM)
Κύπρος	Γραφείο Επιτρόπου Ρυθμίσεως Ηλεκτρονικών Επικοινωνιών και Ταχυδρομείων (ΓΕΡΗΕΤ)
Kypros	Office of the Commissioner of Electronic Communications and Postal Regulation (OCECPR)
Latvija	Sabiedrisko pakalpojumu regulēšanas komisija (SPRK)
Lietuva	Ryšių reguliavimo tarnyba (RRT)
Luxembourg	Institut luxembourgeois de régulation (ILR)
Magyarország	Nemzeti Hírközlési Hatóság (NHH)
Malta	L-Awtorità ta’ Malta dwar il-Komunikazzjoni/Malta Communications Authority (MCA)
Nederland	Onafhankelijke Post en Telecommunicatie Autoriteit (OPTA)
Österreich	Rundfunk und Telekom Regulierungs-GmbH (RTR)
Polska	Urząd Komunikacji Elektronicznej (UKE)
Portugal	Autoridade Nacional de Comunicações (Anacom)
România	Autoritatea Națională pentru Reglementare în Comunicații și Tehnologia Informației (ANRCTI)
Slovenija	Agencija za pošto in elektronske komunikacije Republike Slovenije (APEK)
Slovensko	Telekomunikačný úrad Slovenskej republiky (TÚ SR)
Suomi Finland	Viestintävirasto/Kommunikationsverket (FICORA)
Sverige	Post- och telestyrelsen (PTS)
United Kingdom	Office of Communications (Ofcom)”

13/Sv. 047

Službeni list Europske unije

223

32008D0324

L 111/11

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

25.03.2008.

ODLUKA KOMISIJE

od 25. ožujka 2008.

o osnivanju stručne skupine „Platforma za zadržavanje elektroničkih podataka radi istrage, otkrivanja i progona teških kaznenih djela”

(2008/324/EZ)

KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,

budući da:

(1)

Cilj Direktive 2006/24/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 15. ožujka o zadržavanju podataka dobivenih ili obrađenih u odnosu na pružanje javno dostupnih usluga elektroničke komunikacije ili javnih komunikacijskih mreža (1) (Direktiva o zadržavanju podataka) je uskladiti odredbe država članica o obvezama pružatelja javno dostupnih usluga elektroničke komunikacije ili javnih komunikacijskih mreža u pogledu zadržavanja određenih podataka, koje oni dobivaju ili obrađuju, kako bi se osiguralo da ti podaci budu dostupni u svrhu istrage, otkrivanja i progona teških kaznenih djela.

(2)

U preambuli Direktive o zadržavanju podataka primjećuje se da se tehnologije za elektroničku komunikaciju brzo mijenjaju te da se legitimni zahtjevi nadležnih tijela mogu razviti. S ciljem dobivanja savjeta i poticanja razmjene najboljih praksi u svim područjima koja se odnose na zadržavanje osobnih podataka, Komisija namjerava osnovati posebnu skupinu koju će činiti izvršna tijela država članica, udruženja industrije elektroničkih komunikacija, predstavnici Europskog parlamenta i tijela zadužena za zaštitu podataka uključujući Europskog nadzornika zaštite podataka.

(3)

U članku 14. Direktive o zadržavanju podataka navodi se kako najkasnije do 15. rujna 2010. Komisija mora Europskom parlamentu i Vijeću dostaviti ocjenu primjene spomenute Direktive i njezinog učinka na gospodarske subjekte i potrošače, uzimajući u obzir daljnji tehnološki razvoj elektroničkih komunikacija i statističke vrijednosti o zadržavanju podataka koje se dostavljaju Komisiji. Spomenuta ocjena treba doprinijeti odlučivanju o potrebnim izmjenama Direktive o zadržavanju podataka, a posebno s obzirom na popis podataka u članku 5. i razdoblja zadržavanja predviđena u članku 6. te Direktive.

(4)

Vijeće i Komisija su 10. veljače 2006. izdali Zajedničku izjavu o ocjenjivanju Direktive o zadržavanju podataka. Navodi se kako će Komisija pozivati zainteresirane strane na redovite pregledne sastanke u svrhu razmjene informacija o tehnološkom napretku, troškovima i učinkovitosti primjene Direktive. U Zajedničkoj se izjavi navodi da će tijekom tog postupka države članice biti pozvane da obavijeste svoje partnere o iskustvima u provođenju Direktive i razmijene najbolje prakse. Nadalje se navodi da će na temelju tih rasprava „Komisija razmotriti mogućnost predstavljanja svih potrebnih prijedloga, uključujući one u pogledu svih poteškoća s kojima su se države članice mogle susresti prilikom tehničke i praktične primjene ove Direktive, a posebno s obzirom na njezinu primjenu na podatke o internetskoj elektroničkoj pošti i internetskoj telefoniji.”

(5)	Iz gore navedenih razloga potrebno je osnovati skupinu stručnjaka u području zadržavanja podataka, sastavljenu od zainteresiranih strana navedenih u uvodnoj izjavi 14. Direktive o zadržavanju podataka.

(6)	Stručna skupina ima savjetodavnu ulogu. Ona će olakšati razmjenu najboljih praksi i doprinijeti Komisijinom ocjenjivanju troškova i učinkovitosti Direktive te razvoja pripadajućih tehnologija koji mogu imati utjecaja na Direktivu.

(7)	Članovi stručne skupine biraju se među zainteresiranim stranama navedenim u uvodnoj izjavi 14. Direktive 2006/24/EZ.

(8)	Skupinu čini najviše 25 članova koji ravnomjerno predstavljaju gore spomenute zainteresirane strane.

(9)	Stručna skupina može osnovati podskupine koje će olakšati i ubrzati njezin rad usredotočujući se na pojedinačna pitanja. Opseg rada svake podskupine dogovara stručna skupina kao cjelina i on mora biti jasno određen.

(10)	Potrebno je donijeti pravila o otkrivanju informacija od strane članova stručne skupine ne dovodeći u pitanje Pravila Komisije o sigurnosti, kako je određeno u Prilogu Odluci Komisije 2001/844/EZUČ, Euratom (2).

(11)	Osobni podaci o članovima skupine obrađuju se u skladu s Uredbom (EZ) br. 45/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2000. o zaštiti pojedinaca u odnosu na obradu osobnih podataka u institucijama i tijelima Zajednice te o slobodnom kretanju takvih podataka (3).

(12)	Mandat članova traje pet godina i može se obnoviti.

(13)	Primjerno je odrediti razdoblje primjene ove Odluke. Komisija će pravovremeno razmotriti uputnost njegovog produljenja,

ODLUČILA JE KAKO SLIJEDI:

Članak 1.

Stručna skupina „Platforma za zadržavanje elektroničkih podataka radi istrage, otkrivanja i progona teških kaznenih djela”

Ovime se osniva „Platforma za zadržavanje elektroničkih podataka radi istrage, otkrivanja i progona teških kaznenih djela”, skupina stručnjaka u području zadržavanja osobnih podataka u policijske svrhe u sektoru elektroničkih komunikacija, u nastavku „stručna skupina”.

Članak 2.

Savjetovanje i zadaće

1. Komisija se može savjetovati sa skupinom o svim pitanjima vezanim uz elektroničko zadržavanje podataka koji su važni za istragu, otkrivanje i progon teških kaznenih djela. Svaki član stručne skupine može savjetovati Komisiji da je poželjno konzultirati skupinu o nekom posebnom pitanju. Komisija redovito saziva sastanke stručne skupine i unaprijed utvrđuje detaljni dnevni red na temelju pitanja iz opsega ovog članka.

2. Zadaće stručne skupine su sljedeće:

(a)

osigurati forum za dijalog te razmjenu iskustava i najboljih praksi između stručnjaka izabranih iz tijela navedenih u članku 3. ove Odluke, a posebno između nadležnih tijela država članica i predstavnika sektora elektroničkih komunikacija u vezi s pitanjima o zadržavanju osobnih podataka od strane pružatelja javno dostupnih usluga elektroničke komunikacije ili javnih komunikacijskih mreža, kako bi se osiguralo da ti podaci budu dostupni u svrhu istrage, otkrivanja i progona teških kaznenih djela;

(b)	poticati i olakšati zajedničko usmjerenje u vezi s primjenom Direktive;

(c)	razmjena informacija o pripadajućem tehnološkom razvoju, troškovima i učinkovitosti primjene Direktive;

(d)	pomoć Komisiji u utvrđivanju i određivanju poteškoća s kojima su se države članice susrele prilikom tehničke i praktične primjene ove Direktive, a posebno s obzirom na njezinu primjenu na podatke o internetskoj elektroničkoj pošti i internetskoj telefoniji;

(e)	pomoć Komisiji u ocjenjivanju primjene Direktive o zadržavanju podataka i njezinog učinka na gospodarske subjekte i potrošače.

Članak 3.

Sastav – Imenovanje

1. Stručnu skupinu čini najviše 25 članova iz:

(a)	izvršnih tijela država članica (do 10 članova);

(b)	članova Europskog parlamenta (do 2 člana);

(c)	udruženja industrije elektroničkih komunikacija (do 8 članova);

(d)	predstavnika tijela za zaštitu podataka (do 4 člana);

(e)	Europskog nadzornika zaštite podataka (1 član).

2. Članove iz točke (a) stavka 1. izabire i imenuje Glavna uprava za pravdu, slobodu i sigurnost na temelju prijedloga država članica, dok članove iz točke (b) predlaže Europski parlament. Ti se članovi imenuju po osobnoj osnovi i mogu imenovati stručnjaka koji će ih predstavljati na sastancima stručne skupine. Članove iz točaka (c), (d) i (e) iz stavka 1. imenuje Glavna uprava za pravdu, slobodu i sigurnost upućujući poziv na članstvo u stručnoj skupini. Pripadajuća udruženja ili tijela navedena u točkama (c), (d) i (e) iz stavka 1. mogu imenovati stručnjake koji će ih predstavljati na sastancima stručne skupine.

3. Članovi stručne skupine imenovani po osobnoj osnovi ostaju na dužnosti sve do njihove zamjene ili obnove mandata. Mandat traje pet godina i može se obnoviti.

4. Članovi stručne skupine imenovani po osobnoj osnovi koji više nisu u mogućnosti učinkovito sudjelovati u radu skupine, podnesu ostavku ili ne ispunjavaju uvjete iz članka 287. Ugovora mogu se zamijeniti do isteka njihova mandata.

5. Članovi stručne skupine imenovani po osobnoj osnovi svake se godine pismeno obvezuju da će djelovati u javnom interesu i potpisuju izjavu o nepostojanju ili postojanju bilo kakvog interesa koji bi mogao narušiti njihovu nepristranost.

6. Imena članova imenovanih po osobnoj osnovi objavljuju se na internetskoj stranici Glavne uprave za pravdu, slobodu i sigurnost, u Službenom listu Europske unije pod serijom C i Komisijinom Registru stručnih skupina. Imena članova prikupljaju se, obrađuju i objavljuju u skladu s Uredbom (EZ) br. 45/2001.

Članak 4.

Djelovanje

1. Skupinom predsjedava Komisija.

2. U dogovoru s Komisijom mogu se osnovati podskupine za istraživanje specifičnih pitanja u okviru opisa posla koji odredi skupina. Ove se podskupine raspuštaju čim ispune svoje zadaće.

3. Predstavnik Komisije može zatražiti da stručnjaci ili promatrači sa specifičnim znanjem o predmetu iz dnevnog reda sudjeluju u radu skupine ili podskupine, ako je to korisno i/ili potrebno.

4. Informacije dobivene sudjelovanjem u radu skupine ili podskupina ne smiju se širiti ako se one prema mišljenju Komisije odnose na povjerljiva pitanja.

5. Skupina i njezine podskupine obično se sastaju u prostorijama Komisije u skladu s postupcima i rasporedom koje ona odredi. Komisija osigurava usluge tajništva. Ostali dužnosnici Komisije zainteresirani za rasprave smiju prisustvovati sastancima skupine i njezinih podskupina.

6. Skupina donosi svoj poslovnik na temelju standardnih pravila postupka koje donese Komisija.

7. Komisija može objaviti sažetke, zaključke ili djelomične zaključke ili radne dokumente skupine na izvornom jeziku dotičnog dokumenta.

Članak 5.

Dodatni stručnjaci

1. Komisija može pozvati vanjske stručnjake ili promatrače sa specifičnim znanjem o predmetu iz dnevnog reda da sudjeluju u radu skupine.

2. Komisija može pozvati službene predstavnike država članica, država kandidata ili trećih država te predstavnike međunarodnih, međuvladinih i nevladinih organizacija da sudjeluju na sastancima skupine.

Članak 6.

Troškovi zasjedanja

1. Komisija nadoknađuje putne troškove i, prema potrebi, dnevnice članova, stručnjaka i promatrača povezane s aktivnostima skupine u skladu s propisima Komisije o naknadama za vanjske stručnjake.

2. Članovi, stručnjaci i promatrači nisu plaćeni za pružene usluge.

3. Troškovi zasjedanja nadoknađuju se u okviru godišnjeg proračuna koje odgovorne službe Komisije dodjeljuju skupini.

Članak 7.

Primjenljivost

Ova Odluka stupa na snagu na dan objave u Službenom listu Europske unije. Primjenjuje se do 31. prosinca 2012. Komisija može odlučiti o mogućem produljenju prije tog datuma.

Sastavljeno u Bruxellesu 25. ožujka 2008.

Za Komisiju

Franco FRATTINI

Potpredsjednik

(1) SL L 105, 13.4.2006., str. 54.

(2) SL L 317, 3.12.2001., str. 1. Odluka kako je zadnje izmijenjena Odlukom 2006/548/EZ, Euratom (SL L 215, 5.8.2006., str. 38.).

(3) SL L 8, 12.1.2001., str. 1.

13/Sv. 047

Službeni list Europske unije

227

32008D0477

L 163/37

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

13.06.2008.

ODLUKA KOMISIJE

od 13. lipnja 2008.

o usklađivanju frekvencijskog pojasa 2 500-2 690 MHz za zemaljske sustave koji pružaju usluge elektroničkih komunikacija u Zajednici

(priopćena pod brojem dokumenta C(2008) 2625)

(Tekst značajan za EGP)

(2008/477/EZ)

KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,

budući da:

(1)

Komisija u svojoj Komunikaciji o „Brzom pristupu spektru za usluge bežičnih elektroničkih komunikacija kroz veću fleksibilnost” (2) koje se, između ostalog, odnosi na pojas 2 500-2 690 MHz, podupire fleksibilniju uporabu spektra. U mišljenju Skupine za upravljanje radiofrekvencijskim spektrom (RSPG) o politici bežičnog pristupa za usluge elektroničkih komunikacija (WAPECS) od 23. studenoga 2005. države članice ističu tehnološku i servisnu neutralnost kao važne političke ciljeve za fleksibilniju uporabu spektra. Osim toga, prema spomenutom mišljenju ti se ciljevi ne smiju uvesti naglo, već postepeno kako bi se izbjegli poremećaji na tržištu.

(2)

Određivanje pojasa 2 500-2 690 MHz za sustave koji pružaju usluge elektroničkih komunikacija je važan element u približavanju mobilnog, fiksnog i radiodifuzijskog sektora koji odražava tehničke inovacije. Usluge koje se pružaju u ovom frekvencijskom pojasu su, uglavnom, namijenjene pristupu krajnjih korisnika širokopojasnim komunikacijama.

(3)

Očekuje se da će usluge bežičnih širokopojasnih elektroničkih komunikacija, za koje se namjenjuje pojas 2 500-2 690 MHz, u velikoj mjeri biti paneuropske u smislu da će korisnici takvih usluga elektroničkih komunikacija u jednoj državi članici moći imati pristup istovjetnim uslugama u bilo kojoj drugoj državi članici.

(4)	Sukladno članku 4. stavku 2. Odluke br. 676/2002/EZ Komisija je 5. srpnja 2006. ovlastila Europsku konferenciju poštanskih i telekomunikacijskih uprava (u nastavku CEPT) da razvije manje stroge tehničke uvjete za frekvencijske pojaseve koje su predmet WAPECS-a.

(5)

Kao odgovor na to ovlaštenje CEPT je donio izvješće (Izvješće CEPT-a 19) o manje strogim tehničkim uvjetima za frekvencijske pojaseve koji su predmet WAPECS-a. Izvješće sadrži tehničke uvjete i upute za primjenu manje strogih tehničkih uvjeta za bazne i terminalne postaje koje djeluju u pojasu 2 500-2 690 MHz, a prikladni su za upravljanje rizikom od štetnih smetnji unutar i izvan nacionalnih teritorija, ne zahtijevaju uporabu neke posebne tehnologije i temelje se na optimiziranim parametrima za najvjerojatniju uporabu tog pojasa.

(6)

U skladu s Izvješćem CEPT-a br. 19 ovom se Odlukom uvodi pojam tehničkih parametara Block Edge Masks (BEM), koji se odnose na cijeli blok spektra određenog korisnika bez obzira na broj kanala koji zauzima njegova odabrana tehnologija. Spomenute maske bi trebale biti dio uvjeta za odobrenje uporabe spektra. One obuhvaćaju emisije unutar bloka spektra (npr. snaga unutar bloka) i emisije van bloka (vanjske emisije). One predstavljaju regulatorne zahtjeve čiji je cilj upravljanje rizikom od štetnih smetnji između susjednih mreža i ne dovode u pitanje ograničenja određena u normama za opremu iz Direktive 1999/5/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 9. ožujka 1999. o radijskoj opremi i telekomunikacijskoj terminalnoj opremi te o uzajamnom priznavanju njihove sukladnosti (3) (Direktiva R i TTE).

(7)

Kod određivanja i osiguranja dostupnosti pojasa 2 500-2 690 MHz u skladu s rezultatima ovlaštenja CEPT-a uvažava se činjenica da postoje i druge aplikacije. U izvješću Odbora za elektroničke komunikacije ECC 45 utvrđeni su prikladni kriteriji za dijeljenje u svrhu koegzistencije određenih sustava. Za ostale sustave i usluge prikladni kriteriji za dijeljenje u svrhu koegzistencije mogu se temeljiti na nacionalnim razlozima.

(8)

Radi ostvarivanja sukladnosti potrebno je za 5 MHz odvojiti rubove spektarskih blokova koji se koriste u neograničenom TDD (vremenski dupleks) i FDD (frekvencijski dupleks) modu ili u slučaju dviju nesinkroniziranih mreža koje djeluju u TDD modu. Takvo se odvajanje postiže tako da se ti blokovi od 5 MHz ostave neupotrijebljeni kao zaštitni blokovi ili se koriste u skladu s parametrima ograničenih BEM-a kada se ti blokovi nalaze pored FDD (uzlazna veza) ili između dvaju TDD blokova ili pak u skladu s parametrima ograničenih ili neograničenih BEM-a kada se ti blokovi nalaze pored FDD bloka (silazna veza). Svaka uporaba zaštitnog bloka od 5 MHz povećava rizik od smetnji.

(9)

Rezultati spomenutog ovlaštenja CEPT-a trebaju se primijeniti u Zajednici, dok ih države članice trebaju provesti bez odgađanja s obzirom na sve veće zahtjeve koje su studije na europskoj i globalnoj razini utvrdile za zemaljske usluge elektroničkih komunikacija koje omogućuju širokopojasni pristup.

(10)	Usklađivanje prema ovoj Odluci ne isključuje mogućnost da neka država članica u skladu s člankom 4. stavkom 5. Odluke o radiofrekvencijskom spektru iskoristi, kada je to opravdano, prijelazna razdoblja koja mogu uključivati dogovore o dijeljenju radiofrekvencijskog spektra.

(11)	Kako bi se dugoročno osigurala učinkovita uporaba pojasa 2 500-2 690 MHz, uprave moraju nastaviti sa studijama kojima bi se mogla povećati učinkovitost i inovativna uporaba. Takve bi se studije trebale uzeti u obzir prilikom preispitivanja ove Odluke.

(12)	Mjere predviđene ovom Odlukom u skladu su s mišljenjem Odbora za radiofrekvencijski spektar,

DONIJELA JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Cilj je ove Odluke uskladiti uvjete za dostupnost i učinkovitu uporabu pojasa 2 500-2 690 MHz za zemaljske sustave koji pružaju usluge elektroničke komunikacije u Zajednici.

Članak 2.

1. Najkasnije šest mjeseci nakon stupanja na snagu ove Odluke države članice određuju i potom čine dostupnim, na neisključivoj osnovi, pojas 2 500-2 690 MHz za zemaljske sustave koji pružaju elektroničke komunikacijske usluge u skladu s parametrima određenima u Prilogu ovoj Odluci.

2. Odstupajući od stavka 1. države članice mogu zatražiti prijelazna razdoblja koja mogu uključivati dogovore o dijeljenju radiofrekvencijskog spektra sukladno članku 4. stavku 5. Odluke br. 676/2002/EZ.

3. Države članice osiguravaju da sustavi iz stavka 1. pružaju prikladnu zaštitu sustava u susjednim pojasevima.

Članak 3.

Države članice pomno nadziru uporabu pojasa 2 500-2 690 MHz i redovito izvješćuju Komisiju o svojim pronalascima kako bi se osiguralo redovito i pravodobno preispitivanje ove Odluke.

Članak 4.

Ova je Odluka upućena državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 13. lipnja 2008.

Za Komisiju

Viviane REDING

Članica Komisije

(1) SL L 8, 12.1.2001., str. 1.

(2) COM(2007) 50.

(3) SL L 91, 7.4.1999., str. 10. Direktiva kako je izmijenjena Uredbom (EZ) br. 1882/2003 (SL L 284, 31.10.2003., str. 1.).

PRILOG

PARAMETRI NAVEDENI U ČLANKU 2.

Sljedeći tehnički parametri nazvani block edge mask (BEM) primjenjuju se kao ključne sastavnice potrebnih uvjeta za osiguranje koegzistencije susjednih mreža, ako ne postoje bilateralni ili multilateralni sporazumi, ne isključujući korištenje manje strogih tehničkih parametara ako se tako dogovore operatori tih mreža. Države članice osiguravaju slobodu mrežnih operatora da sklope bilateralne ili multilateralne sporazume radi uvođenja manje strogih tehničkih parametara i, ako se tako dogovore sve zainteresirane strane, ti se manje strogi tehnički parametri mogu koristiti.

Na opremu koja se koristi u ovom pojasu mogu se također primjenjivati drugačija ograničenja za ekvivalentnu izotropno izračenu snagu (e.i.r.p.) od onih navedenih u nastavku, pod uvjetom da se primjenjuju prikladne tehnike za ublaživanje smetnji sukladno Direktivi 1999/5/EZ i da osiguravaju razinu zaštite koja je barem jednakovrijedna onoj predviđenoj ovim tehničkim parametrima.

A. OPĆI PARAMETRI

1.	Dodijeljeni blokovi su višekratnici od 5,0 MHz.

2.	U pojasu 2 500-2 690 MHz dupleksni razmak za djelovanje FDD je 120 MHz, pri čemu je odašiljanje terminalne postaje (uzlazna veza) smješteno u donjem dijelu pojasa počevši od 2 500 MHz (do najviše 2 570 MHz), a odašiljanje bazne postaje (silazna veza) u gornjem dijelu pojasa počevši od 2 620 MHz.

Potpojas 2 570-2 620 MHz se može koristiti za TDD ili druge načine uporabe u skladu s parametrima BEM iz ovog Priloga. Van potpojasa 2 570-2 620 MHz spomenuta se uporaba može odlučiti na nacionalnoj razini i mora biti jednako podijeljena na gornji dio pojasa počevši od 2 690 MHz (naniže) i donji dio pojasa počevši od 2 570 MHz (naniže).

B. NEOGRANIČENI PARAMETRI BEM ZA BAZNE POSTAJE

BEM za neograničeni spektarski blok izvodi se kombinacijom tablica 1., 2. i 3. tako da se kao ograničenje za svaku frekvenciju navodi viša vrijednost između osnovnih zahtjeva i specifičnih zahtjeva za blok.

Tablica 1.

Osnovni zahtjevi – BEM za e.i.r.p. van bloka bazne postaje

Frekvencijski raspon u kojem se primaju emisije van bloka

Najveća srednja e.i.r.p.

(izmjerena u širini pojasa 1 MHz)

Frekvencije dodijeljene za silaznu vezu FDD i +/– 5 MHz izvan raspona frekvencijskih blokova dodijeljenih za silaznu vezu FDD

+ 4 dBm/MHz

Frekvencije u pojasu 2 500- 2 690 MHz koje ne ulaze u gore navedenu definiciju

– 45 dBm/MHz

Tablica 2.

Specifični zahtjevi za blok - BEM za e.i.r.p. unutar bloka bazne postaje

Najviša e.i.r.p. unutar bloka

+ 61 dBm/MHz

NB:	Države članice mogu smanjiti ovo ograničenje na 68 dBm/MHz za posebne uporabe, npr. u područjima niske gustoće stanovništva pod uvjetom da se time znatno ne poveća rizik od blokiranja prijamnika terminalne postaje.

Tablica 3.

Specifični zahtjevi za blok - BEM za e.i.r.p. van bloka bazne postaje

Razmak od ruba bloka	Najveća srednja e.i.r.p.
Početak pojasa (2 500 MHz) do – 5 MHz (donji rub)	Razina osnovnog zahtjeva
– 5,0 do – 1,0 MHz (donji rub)	+ 4 dBm/MHz
– 1,0 do – 0,2 MHz (donji rub)	+ 3 + 15(ΔF + 0,2) dBm/30 kHz
– 0,2 do 0,0 MHz (donji rub)	+ 3 dBm/30 kHz
0,0 do + 0,2 MHz (gornji rub)	+ 3 dBm/30 kHz
+ 0,2 do + 1,0 MHz (gornji rub)	+ 3–15(ΔF – 0,2) dBm/30 kHz
+ 1,0 do + 5,0 MHz (gornji rub)	+ 4 dBm/MHz
+ 5,0 MHz (gornji rub) do kraja pojasa (2 690 MHz)	Razina osnovnog zahtjeva
Gdje je ΔF frekvencijski razmak od ruba bloka (u MHz).

C. OGRANIČENI PARAMETRI BEM ZA BAZNE POSTAJE

BEM za ograničeni spektarski blok izvodi se kombinacijom tablica 1. i 4. tako da se kao ograničenje za svaku frekvenciju navodi viša vrijednost između osnovnih zahtjeva i specifičnih zahtjeva za blok.

Tablica 4.

Specifični zahtjevi za blok - BEM za e.i.r.p. unutar bloka bazne postaje za ograničeni blok

Najviša e.i.r.p. unutar bloka

+ 25 dBm/MHz

D. OGRANIČENI PARAMETRI BEM ZA BAZNE POSTAJE S OGRANIČENJIMA ZA POSTAVLJANJE ANTENE

U slučajevima kada se antene smještaju u zatvorenim prostorima ili kada je visina antene ispod određene visine, države članice mogu koristiti alternativne parametre u skladu s tablicom 5., pod uvjetom da se na geografskim granicama prema drugim državama članicama primjenjuje tablica 1. i da tablica 4. ostane valjana u cijeloj zemlji.

Tablica 5.

Specifični zahtjevi za blok - BEM za e.i.r.p. van bloka bazne postaje za ograničeni blok s dodatnim ograničenjima za postavljanje antene

Razmak od ruba bloka	Najveća srednja e.i.r.p.
Početak pojasa (2 500 MHz) do – 5 MHz (donji rub)	– 22 dBm/MHz
– 5,0 do – 1,0 MHz (donji rub)	– 18 dBm/MHz
– 1,0 do – 0,2 MHz (donji rub)	– 19 + 15(ΔF + 0,2) dBm/30 kHz
– 0,2 do 0,0 MHz (donji rub)	– 19 dBm/30 kHz
0,0 do + 0,2 MHz (gornji rub)	– 19 dBm/30 kHz
+ 0,2 do + 1,0 MHz (gornji rub)	– 19–15(ΔF – 0,2) dBm/30 kHz
+ 1,0 do + 5,0 MHz (gornji rub)	– 18 dBm/MHz
+ 5,0 MHz (gornji rub) do kraja pojasa (2 690 MHz)	– 22 dBm/MHz
Gdje je ΔF frekvencijski razmak od ruba bloka (u MHz).

E. OGRANIČENJA ZA TERMINALNE POSTAJE

Tablica 6.

Ograničenja snage unutar bloka za terminalne postaje

Najmanja srednja snaga

(uključujući automatsku kontrolu snage odašiljača (ATPC))

Ukupna izračena snaga (TRP)

31 dBm/5 MHz

e.i.r.p.

35 dBm/5 MHz

NB:	E.i.r.p. se koristi za fiksne ili instalirane, a TRP za mobilne ili nomadske terminalne postaje. TRP je mjera za stvarnu snagu izračenu iz antene. TRP se definira kao integral snage odašiljane u različitim smjerovima u cijelom području zračenja.

13/Sv. 047

Službeni list Europske unije

232

32008D0597

L 193/7

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

03.06.2008.

ODLUKA KOMISIJE

od 3. lipnja 2008.

o prihvaćanju provedbenih pravila u vezi sa službenikom za zaštitu osobnih podataka sukladno članku 24. stavku 8. Uredbe (EZ) br. 45/2001 o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka u institucijama i tijelima Zajednice te o slobodnom kretanju takvih podataka

(2008/597/EZ)

KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 45/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2000. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka u institucijama i tijelima Zajednice te o slobodnom kretanju takvih podataka (1), a posebno njezin članak 24. stavak 8. i Prilog,

budući da:

(1)	Uredba (EZ) br. 45/2001, u nastavku „Uredba”, utvrđuje načela i pravila koja se primjenjuju u svim ustanovama i tijelima Zajednice i predviđa imenovanje službenika za zaštitu osobnih podataka pri svakoj instituciji i tijelu Zajednice.

(2)	U članku 24. stavku 8. zahtijeva se da svaka institucija i tijelo Zajednice sukladno odredbama iz Priloga donese daljnja provedbena pravila u vezi sa službenikom za zaštitu osobnih podataka. Provedbena pravila se posebno odnose na zadaće, dužnosti i ovlasti službenika za zaštitu osobnih podataka.

(3)

Odlukom Komisije C(2002) 510 (2) od 18. veljače 2002. ustanovljuje se položaj službenika za zaštitu osobnih podataka (Data Protection Officer – DPO) pri Komisiji i daje mu se zadaća da nakon savjetovanja s glavnim upravama u skladu s njihovim potrebama i iskustvima predlaže daljnja provedbena pravila,

ODLUČILA JE:

ODJELJAK 1.

OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Definicije

Za svrhu ove Odluke i ne dovodeći u pitanje definicije iz Uredbe:

—	„koordinator zaštite osobnih podataka” (DPC – Data Protection Coordinator) znači član osoblja u okviru glavne uprave ili službe kojeg je glavni direktor imenovao za koordinaciju svih aspekata zaštite osobnih podataka u glavnoj upravi,

—	„upravitelj”, kako je definiran u članku 2. točki (d) i spomenut u članku 25. stavku 2. točki (a), znači službenik odgovoran za organizacijsku jedinicu koja odlučuje o svrsi i sredstvima obrade osobnih podataka.

Članak 2.

Područje primjene

Ova Odluka određuje pravila i postupke provođenja funkcije službenika za zaštitu osobnih podataka pri Komisiji sukladno članku 24. stavku 8. Uredbe. Ne primjenjuje se na aktivnosti Komisije kada definiranju politike o zaštiti osoba pri obradi osobnih podataka.

ODJELJAK 2.

SLUŽBENIK ZA ZAŠTITU OSOBNIH PODATAKA

Članak 3.

Imenovanje i status

1. Komisija imenuje službenika za zaštitu osobnih podataka (3) i registrira ga kod europskog nadzornika za zaštitu podataka (EDPS – European Data Protection Supervisor).

2. Mandat službenika traje pet godina i može se obnoviti jedanput.

3. Službenik za zaštitu podataka djeluje neovisno s obzirom na unutarnju primjenu odredbi iz Uredbe i ne smije primati nikakve upute u vezi s izvođenjem svoje dužnosti.

4. Službenika se izabire među osobljem Komisije po odgovarajućem postupku. Pored zahtjeva iz članka 24. stavka 2. Uredbe, spomenuti službenik treba dobro poznavati službe Komisije i njihovu strukturu te administrativna pravila i postupke. Treba imati dobro znanje o zaštiti podataka i informacijskim sustavima, načelima i metodologiji. Mora dokazati sposobnost zdravog prosuđivanja i zauzimanja nepristranog i objektivnog stava u skladu s poslovnikom.

5. Sukladno Uredbi, Komisija može službenika za zaštitu osobnih podataka razriješiti dužnosti, ali jedino uz pristanak europskog nadzornika za zaštitu podataka, ako više ne ispunjava uvjete potrebne za obavljanje svojih dužnosti. Na prijedlog glavnog tajnika u dogovoru s glavnim direktorom za osoblje i upravu, Komisija utvrđuje da spomenuti službenik za zaštitu osobnih podataka više ne ispunjava uvjete potrebne za obavljanje svojih zadaća.

6. Ne dovodeći u pitanje pripadajuće odredbe iz Uredbe, službenik za zaštitu osobnih podataka i njegovo osoblje podliježu pravilima i propisima koji se primjenjuju na službenike Europskih zajednica.

Članak 4.

Zadaće

1. Ne dovodeći u pitanje zadaće iz članka 24. i Priloga Uredbi, službenik za zaštitu osobnih podataka doprinosi stvaranju kulture zaštite osobnih podataka u okviru Komisije podizanjem opće osviještenosti o pitanjima zaštite podataka i održavanjem pravedne ravnoteže između načela zaštite osobnih podataka i transparentnosti.

2. Službenik za zaštitu osobnih podataka vodi popis svih postupaka obrade osobnih podataka Komisije, u koji koordinatori za svoje pripadajuće glavne uprave unose sve postupke obrade koji se moraju dojaviti. Koordinatori, također, navode upravitelje koji su odgovorni za te postupke obrade. Službenik za zaštitu osobnih podataka pomaže upravitelju u procjenjivanju rizika za postupke obrade pod njegovom odgovornošću i nadziranju provedbe Uredbe u Komisiji, posebno s godišnjim izvješćem o stanju u području zaštite podataka.

3. Službenik za zaštitu osobnih podataka organizira i predsjedava redovitim sastancima mreže koordinatora.

4. Službenik za zaštitu osobnih podataka osigurava da popis postupaka obrade, predviđen u članku 26. Uredbe, bude dostupan na unutarnjim i vanjskim internetskim stranicama Komisije.

5. Službenik za zaštitu osobnih podataka može Komisiji i upraviteljima davati preporuke i savjete o primjeni odredaba o zaštiti podataka te na zahtjev ili na vlastitu inicijativu može istraživati pitanja i događaje koji su izravno povezani s njegovim zadaćama te o tome izvijestiti osobu koja je naručila istragu u skladu s postupkom opisanim u članku 13. Ako je naručitelj pojedinac ili ako naručitelj nastupa u ime pojedinca, službenik za zaštitu osobnih podataka mora, u mjeri u kojoj je to moguće, osigurati povjerljivost zahtjeva, osim ako dotična osoba na koju se odnose podaci nedvosmisleno pristane da se sa zahtjevom postupa drukčije.

6. Obrada osobnih podataka od strane odbora za osoblje ulazi u nadležnost službenika za zaštitu osobnih podataka Komisije. Kada se pojavi neko pitanje o postupcima obrade podataka od strane odbora za osoblje, službenik za zaštitu osobnih podataka, za svrhe članka 6. u nastavku, dostavlja sve informacije predsjedniku dotičnog odbora za osoblje, a ne glavnome tajniku.

7. Ne dovodeći u pitanje neovisnost službenika za zaštitu osobnih podataka, glavni tajnik ga u ime Komisije može pitati da predstavlja ustanovu u svim predmetima o zaštiti podataka; to može uključiti njegovo sudjelovanje u pripadajućim odborima i tijelima na međunarodnoj razini.

Članak 5.

Dužnosti

1. Pored svojih općih zadaća službenik za zaštitu osobnih podataka ispunjava i sljedeće dužnosti:

(a)	za Komisiju, svake godine glavnom tajniku i glavnom direktoru za osoblje i upravu dostavlja izvješće o stanju u području zaštite podataka, o čemu se raspravlja na odgovarajućoj razini, kao što su redoviti sastanci glavnih direktora. Izvješće je na raspolaganju osoblju Komisije;

(b)	u obavljanju svojih funkcija surađuje sa službenicima za zaštitu podataka iz drugih institucija i tijela, a posebno razmjenjujući iskustva i najbolje prakse.

2. U postupcima obrade osobnih podataka u njegovoj nadležnosti, službenik za zaštitu osobnih podataka ima ulogu upravitelja.

Članak 6.

Ovlasti

U izvođenju svojih zadaća i dužnosti, ne dovodeći u pitanje ovlasti dodijeljene na temelju Uredbe, službenik za zaštitu osobnih podataka:

(a)	može zatražiti pravno mišljenje od pravne službe Komisije;

(b)	u slučaju spora zbog tumačenja ili provedbe Uredbe, može obavijestiti odgovarajuću razinu uprave i glavnog tajnika prije upućivanja predmeta europskom nadzorniku za zaštitu podataka;

(c)

može obavijestiti glavnog tajnika o svim propustima ako:

—	neki član osoblja ne ispunjava obveze prema Uredbi,

—	upravitelji ne ispunjavaju norme unutarnjeg nadzora Komisije koje se posebno odnose na obveze prema Uredbi,

i predložiti pokretanje administrativne istrage radi moguće primjene članka 49. Uredbe;

(d)	može istraživati pitanja i događaje koji su izravno povezani s njegovim zadaćama, primjenjujući prikladna načela za istrage i revizije u Komisiji te slijedeći postupak iz članka 13. ove Odluke;

(e)	u svakom trenutku ima pristup podacima koji su predmet postupka obrade osobnih podataka kao i svim prostorijama, uređajima za obradu podataka i nosiocima podataka.

Članak 7.

Sredstva

Komisija službeniku za zaštitu osobnih podataka osigurava potrebna sredstva za izvođenje njegovih dužnosti.

ODJELJAK 3.

PRAVILA I POSTUPCI

Članak 8.

Informacije

1. Svaki put kada službe Komisije razmatraju predmet koji utječe na zaštitu podataka, a najkasnije prije donošenja bilo koje odluke, vodeća služba o tome odmah obavješćuje službenika za zaštitu osobnih podataka.

2. Kada se Komisija savjetuje i obavješćuje europskog nadzornika za zaštitu podataka sukladno odgovarajućim člancima Uredbe, a posebno u skladu s člankom 28. stavcima 1. i 2., o tome se obavješćuje službenika za zaštitu osobnih podataka. Također ga se obavješćuje o izravnim kontaktima između upravitelja Komisije i europskog nadzornika za zaštitu podataka, u skladu s odgovarajućim člancima Uredbe.

3. Vodeća služba ili pravna služba, ako je prikladno, obavješćuju službenika za zaštitu osobnih podataka o mišljenjima i stajalištima pravne službe koja se neposredno odnose na unutarnju primjenu odredaba iz Uredbe, kao i o mišljenjima koja se tiču tumačenja ili provedbe drugih pravnih akata u vezi sa zaštitom i obradom osobnih podataka, a posebno u vezi sa savjetovanjem među službama, i pristupa informacijama.

Članak 9.

Upravitelji

1. Ne dovodeći u pitanje odredbe Uredbe u vezi s njihovim obvezama, upravitelji:

(a)	za službenika za zaštitu osobnih podataka bez odlaganja pripremaju obavijesti o svim postojećim postupcima obrade, koji još nisu bili dojavljeni;

(b)	prema potrebi, savjetuju se sa službenikom za zaštitu osobnih podataka o usklađenosti postupaka obrade, a posebno u slučaju sumnje u njihovu usklađenost;

(c)	surađuju s koordinatorom u izradi popisa postojećih postupaka obrade osobnih podataka pri glavnoj upravi.

2. Dio svojih zadaća upravitelj može prenijeti na druge osobe koje u svojstvu ovlaštenog upravitelja djeluju u njegovoj nadležnosti i odgovornosti.

Članak 10.

Obrađivači

Obrađivači pri Komisiji, zaduženi za obradu osobnih podataka u ime upravitelja, djeluju isključivo prema uputama upravitelja koje su dokumentirane u pisanom dogovoru te obrađuju spomenute osobne podatke strogo se pridržavajući Uredbe i svih drugih akata koji se odnose na zaštitu podataka. Pisani dogovor između organizacijskih jedinica Komisije smatra se jednakovrijednim pravno obvezujućem aktu u smislu članka 23. stavka 2. Uredbe.

S vanjskim obrađivačima sklapaju se službeni ugovori koji sadrže posebne zahtjeve spomenute u članku 23. stavku 2. Uredbe.

Članak 11.

Obavješćivanje

Za dostavu obavijesti službeniku za zaštitu osobnih podataka upravitelji koriste online sustav Komisije za obavješćivanje kojem se pristupa putem internetske stranice službenika za zaštitu osobnih podataka na intranetu Komisije.

Za jednostavne postupke obrade neosjetljivih osobnih podataka sustav nudi pojednostavnjeni oblik obavješćivanja.

Članak 12.

Popis

Svo osoblje institucija i tijela Zajednice imaju pristup elektroničkom popisu postupaka obrade Komisije, koji je spomenut u članku 4. stavku 4. ove Odluke, putem internetske stranice službenika za zaštitu osobnih podataka na intranetu Komisije, dok sve osobe koje imaju pristup internetu mogu koristiti internetsku stranicu Europa. Osobe koje nemaju pristup internetu mogu u pisanom obliku od službenika za zaštitu osobnih podataka zatražiti izvadak iz tog popisa, a on im je dužan odgovoriti u roku 10 radnih dana.

Članak 13.

Istražni postupak

1. Zahtjev za istragom, naveden u članku 4. stavku 5. ove Odluke, upućuje se službeniku za zaštitu osobnih podataka u pisanom obliku. U roku 15 dana od primitka zahtjeva službenik za zaštitu osobnih podataka osobi koja je naručila istragu šalje potvrdu o primitku i provjerava mora li se sa zahtjevom postupati povjerljivo. Ako se radi o očitoj zlouporabi prava na zahtijevanje istrage, službenik za zaštitu osobnih podataka nije obavezan odgovoriti naručitelju.

2. Od upravitelja koji je odgovoran za dotični postupak obrade podataka službenik za zaštitu osobnih podataka traži pisanu izjavu o predmetu. Upravitelj odgovara u roku 15 radnih dana. Službenik za zaštitu osobnih podataka može zatražiti da upravitelji i/ili treće strane dostave dodatne informacije u roku 15 radnih dana. Prema potrebi može zatražiti mišljenje pravne službe o tom pitanju, koje se dostavlja u roku 30 radnih dana.

3. Službenik za zaštitu osobnih podataka osobi koja je naložila istragu odgovara najkasnije tri mjeseca od primitka zahtjeva. Taj se period može obustaviti sve dok službenik za zaštitu osobnih podataka ne primi dodatne informacije koje je zatražio.

4. Nitko ne smije trpjeti štetu zbog toga što je iznio službeniku za zaštitu osobnih podataka činjenice za koje tvrdi da predstavljaju kršenje odredaba Uredbe.

Članak 14.

Koordinatori zaštite podataka

1. Glavni direktor ili voditelj službe imenuje koordinatora zaštite podataka u svakoj glavnoj upravi ili službi. Na temelju pisanog dogovora nekoliko glavnih uprava, službi ili ureda mogu, zbog usklađenosti ili učinkovitosti, odlučiti imenovati zajedničkog koordinatora ili zajednički koristiti usluge već imenovanog koordinatora.

2. Funkcija koordinatora zaštite podataka može se kombinirati s drugim funkcijama prema potrebi. Radi stjecanja potrebnih sposobnosti za izvršenje tih funkcija mora proći obaveznu obuku za koordinatore zaštite podataka u roku šest mjeseci od svoga imenovanja.

3. Mandat koordinatora zaštite podataka nije ograničen. Izabire se na prikladnoj hijerarhijskoj razini na temelju visoke profesionalne etike, znanja i iskustva u radu glavne uprave te motiviranosti za ovu funkciju. Mora biti upoznat s načelima informacijskih sustava.

4. Ne dovodeći u pitanje odgovornosti službenika za zaštitu podataka koordinator:

(a)

izrađuje popis postupaka obrade pri glavnoj upravi, ažurira ga i pomaže kod određivanja odgovarajuće razine rizika za svaki postupak obrade; koristi online sustav za upravljanje popisom, namijenjen koordinatorima zaštite podataka, koji u te svrhe ustanovljava službenik za zaštitu podataka na svojim internetskim stranicama na intranetu Komisije;

(b)	pomaže glavnom direktoru ili voditelju službe pri određivanju upravitelja;

(c)	ima pravo dobiti potrebne i odgovarajuće informacije od upravitelja. To ne uključuje pravo na pristup osobnim podacima koji se obrađuju pod odgovornošću upravitelja.

5. Ne dovodeći u pitanje odgovornosti upravitelja, koordinator zaštite podataka:

(a)	pomaže upraviteljima u ispunjavanju njihovih pravnih obveza;

(b)	pomaže upraviteljima u izradi obavijesti;

(c)	unosi pojednostavnjene obavijesti u online sustav za obavješćivanje službenika za zaštitu podataka.

6. Koordinator zaštite podataka sudjeluje na redovitim sastancima mreže koordinatora, kojim predsjedava službenik za zaštitu podataka, kako bi se osigurala dosljedna provedba i tumačenje Uredbe pri Komisiji i raspravljalo o temama od zajedničkog interesa.

7. U izvođenju svojih zadaća koordinator zaštite podataka može od službenika za zaštitu podataka zatražiti preporuke, savjet ili mišljenje.

Članak 15.

Administracija i upravljanje

1. Službenik za zaštitu podataka administrativno pripada općem tajništvu i njegove su aktivnosti uključene u postupak izrade proračuna i upravljanja na temelju djelatnosti sukladno djelatnosti 7. glavnog tajništva: odnosi s civilnim društvom, otvorenost i informacije. U tom kontekstu službenik za zaštitu podataka sudjeluje u pripremi godišnjeg plana upravljanja i prednacrta proračuna glavnog tajništva.

2. Službenik za zaštitu podataka je zadužen za ocjenjivanje osoblja iz svog tajništva i pomoćnika službenika za zaštitu podataka. Zamjenik glavnog direktora je supotpisnik.

3. Službenik za zaštitu podataka, prema potrebi, sudjeluje u koordinaciji upravljanja glavnog tajništva.

ODJELJAK 4.

ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 16.

Stupanje na snagu

Ova Odluka stupa na snagu 3. lipnja 2008.

Sastavljeno u Bruxellesu 3. lipnja 2008.

Za Komisiju

Predsjednik

José Manuel BARROSO

(2) Još nije objavljena u Službenom listu.

(3) Svaka uputa na službenika za zaštitu osobnih podataka u nastavku se odnosi na oba spola.

13/Sv. 047

Službeni list Europske unije

237

32008D0673

L 220/29

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

13.08.2008.

ODLUKA KOMISIJE

od 13. kolovoza 2008.

o izmjeni Odluke 2005/928/EZ o usklađivanju frekvencijskog pojasa 169,4-169,8125 MHz u Zajednici

(priopćena pod brojem dokumenta C(2008) 4311)

(Tekst značajan za EGP)

(2008/673/EZ)

KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,

budući da:

(1)	Odlukom Komisije 2005/928/EZ (2) usklađuje se frekvencijski pojas 169,4-169,8125 MHz u Zajednici.

(2)	Frekvencijski plan sadržan u Prilogu Odluci 2005/928/EZ opisuje mrežu kanala koju različite aplikacije, koje djeluju pod uvjetima iz ove Odluke, trebaju poštovati. Cilj je spomenute mreže kanala omogućiti sukladnost i olakšati koegzistenciju dopuštenih aplikacija u tim pojasima.

(3)	Frekvencijski plan određuje mrežu kanala od 12,5 kHz u pojasu 169,4000-169,4750 MHz i mrežu kanala od 50 kHz u pojasu 169,4875-169,5875 MHz.

(4)

Nakon donošenja Odluke 2005/928/EZ daljnja istraživanja tehničkih parametara određenih u ovoj Odluci su pokazala da se rješenja za mrežu kanala u pojasima 169,4000-169,4750 MHz i 169,4875-169,5875 MHz smatraju nepotrebno ograničavajućim s obzirom na tehnološki razvoj. S više opcija za mrežu kanala korisnici će imati veću fleksibilnost pri odabiru optimalne širine pojasa do 50 kHz u skladu sa zahtjevima kvalitete specifičnih aplikacija.

(5)	Europska konferencija poštanskih i telekomunikacijskih uprava (CEPT) potvrdila je da se može i treba dopustiti više opcija za mreže kanala u tim pojasima.

(6)	Stoga se, sukladno tomu, treba izmijeniti Odluka 2005/928/EZ. Izmjenom te Odluke, u pojasima 169,4000-169,4750 MHz i 169,4875-169,5875 MHz bit će mogući kanali do 50 kHz.

(7)	Mjere predviđene ovom Odlukom u skladu su s mišljenjem Odbora za radiofrekvencijski spektar,

DONIJELA JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Odluka 2005/928/EZ mijenja se kako slijedi:

1.	U četvrtome retku frekvencijskog plana u Prilogu vrijednost za mrežu kanala (u kHZ) „12,5” za kanale 1a, 1b, 2a, 2b, 3a i 3b zamjenjuje se s „do 50 kHz”.

2.	U četvrtome retku frekvencijskog plana u Prilogu vrijednost za mrežu kanala (u kHZ) „50” za kanale 4b + 5 + 6a i 6b + 7 + 8a zamjenjuje se s „do 50 kHz”.

Članak 2.

Članak 1. primjenjuje se od 31. listopada 2008.

Članak 3.

Ova je Odluka upućena državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 13. kolovoza 2008.

Za Komisiju

Viviane REDING

Članica Komisije

(2) SL L 344, 27.12.2005., str. 47.

13/Sv. 047

Službeni list Europske unije

238

32009R0107

L 036/8

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

04.02.2009.

UREDBA KOMISIJE (EZ) br. 107/2009

od 4. veljače 2009.

o provedbi Direktive 2005/32/EZ Europskog parlamenta i Vijeća s obzirom na zahtjeve ekodizajna za dodatne prijamnike za pretvorbu signala iz digitalnog u analogni

(Tekst značajan za EGP)

KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,

uzimajući u obzir Direktivu 2005/32/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 6. srpnja 2005. o uspostavi okvira za utvrđivanje zahtjeva za ekološki dizajn proizvoda koji koriste energiju i o izmjeni Direktive Vijeća 92/42/EEZ te direktiva 96/57/EZ i 2000/55/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (1), a posebno njezin članak 15. stavak 1.,

nakon savjetovanja sa Savjetodavnim forumom za ekodizajn,

budući da:

(1)

Sukladno Direktivi 2005/32/EZ, Komisija bi trebala utvrditi zahtjeve za ekodizajn proizvoda koji troše energiju, a koji se prodaju i kojima se trguje u velikim količinama, te koji imaju znatan utjecaj na okoliš i nude znatan potencijal za unapređenje njihova utjecaja na okoliš bez prekomjernih troškova.

(2)

Prvom alinejom stavka 2. članka 16. Direktive 2005/32/EZ predviđa se da će u skladu s postupkom iz članka 19. stavka 3. i kriterijima utvrđenim u članku 15. stavku 2., te nakon savjetovanja sa Savjetodavnim forumom, Komisija po potrebi uvesti provedbene mjere usmjerene na elektroničku robu široke potrošnje.

(3)

Komisija je provela pripremnu studiju u kojoj je analizirala tehničke, ekološke i ekonomske aspekte dodatnih prijamnika za pretvorbu signala iz digitalnih u analogne (dalje u tekstu prijamnici SSTB). Studija je izrađena u suradnji s interesnim skupinama i drugim zainteresiranim stranama iz EU-a i trećih zemalja, a njezini su rezultati javno objavljeni.

(4)

U pripremnoj studiji navodi se da će broj prijamnika SSTB koji će biti stavljeni na tržište Zajednice porasti s 28 milijuna u 2008. na 56 milijuna u 2014., a godišnja potrošnja električne energije tih prijamnika narast će sa 6 TWh u 2010. na 14 TWh u 2014., ali i da je potrošnju energije prijamnika SSTB moguće značajno smanjiti na ekonomičan način.

(5)

Potrošnju električne energije prijamnika SSTB moguće je smanjiti uvođenjem postojećih oblikovnih rješenja koja nisu zaštićena patentnim pravom, ali koja se, iako su ekonomična, ne uvode na tržište na zadovoljavajući način jer krajnji korisnici nisu svjesni troškova rada tih prijamnika, pa uslijed toga izostaje poticaj proizvođačima da uvedu takva rješenja za manju potrošnju energije tijekom uporabe.

(6)	Zahtjeve za ekodizajn prijamnika SSTB u pogledu potrošnje električne energije treba postaviti s ciljem usklađivanja zahtjeva ekodizajna za takve uređaje u cijeloj Zajednici i postizanja boljeg funkcioniranja unutarnjeg tržišta te radi boljeg rada samih uređaja s obzirom na okoliš.

(7)	Ovom bi Uredbom trebalo omogućiti snažniji prodor na tržište onim tehnologijama koje donose bolju energetsku efikasnost prijamnika SSTB, čime se procjenjuje da će se postići godišnja ušteda energije od 9 TWh u 2014. prema scenariju na temelju postojeće razine prometa toga gospodarskog segmenta.

(8)	Zahtjevi ekodizajna ne bi trebali imati negativan utjecaj na funkcionalnost proizvoda i ne bi smjeli štetno djelovati na zdravlje, sigurnost i okoliš.

(9)

Postupnim stupanjem zahtjeva ekodizajna na snagu, proizvođačima treba osigurati odgovarajući vremenski okvir za redizajniranje svojih proizvoda. Etape u kojima će se to odvijati treba vremenski rasporediti na način da se izbjegnu negativni učinci na funkcionalnost opreme i uzme u obzir utjecaj troškova na proizvođače, posebno mala i srednja poduzeća, a da se ipak osigura pravovremeno postizanje ciljeva dotične politike.

(10)	Mjerenja potrošnje električne energije treba obavljati uzimajući u obzir opće priznata postignuća struke; proizvođači mogu primijeniti usklađene norme uspostavljene u skladu s člankom 9. Direktive 2005/32/EZ.

(11)

Zahtjevi koji se utvrđuju ovom Uredbom prevladavaju u odnosu na zahtjeve utvrđene Uredbom Komisije (EZ) br. 1275/2008 o provedbi Direktive 2005/32/EZ s obzirom na zahtjeve ekodizajna u pogledu potrošnje električne energije električnih i elektroničkih kućanskih aparata i uredske opreme dok su u načinu rada „mirovanja” (standby) ili načinu rada „isključeno” (2).

(12)	U skladu s člankom 8. stavkom 2. Direktive 2005/32/EZ, u ovoj bi Uredbi trebalo utvrditi da se kao postupci za ocjenu sukladnosti primjenjuju unutarnje kontrole dizajna utvrđene u Prilogu IV. Direktivi 2005/32/EZ i sustav upravljanja utvrđen u Prilogu V. Direktivi 2005/32/EZ.

(13)	Radi lakšeg provođenja provjere sukladnosti, od proizvođača treba zahtijevati da u tehničkoj dokumentaciji koja se spominje u prilozima IV. i V. Direktivi 2005/32/EZ osiguraju informacije koje se odnose na zahtjeve utvrđene u ovoj provedbenoj mjeri.

(14)

Trebalo bi utvrditi mjerila za aktualno dostupne prijamnike SSTB male potrošnje energije. Dostupnost prijamnika SSTB s načinom rada bez potrošnje struje („0 W-mode”) mogla bi utjecati na ponašanje potrošača i njihovu odluku da se smanji nepotreban gubitak energije. Mjerila su korisna u osiguravanju šire dostupnosti i lakšeg pristupa informacijama, posebno za mala i srednja poduzeća, što dodatno olakšava uvođenje najboljih tehnologija za dizajn prijamnika SSTB sa smanjenom potrošnjom energije.

(15)	Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Odbora osnovanog u skladu s člankom 19. stavkom 1. Direktive 2005/32/EZ,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Predmet i područje primjene

Ovom se Uredbom utvrđuju zahtjevi ekodizajna za prijamnike SSTB.

Članak 2.

Definicije

U smislu ove Uredbe važe definicije navedene u Direktivi 2005/32/EZ. Važe i sljedeće definicije:

„Prijamik SSTB” znači zasebni uređaj koji, neovisno u sučelju koje se koristi,

(a)	ima primarnu funkciju pretvaranja emitiranih nekodiranih digitalnih signala standardne rezolucije (SD) ili visoke rezolucije (HD) u analogne signale pogodne za analognu televiziju ili radio;

(b)	nema funkciju „uvjetnog pristupa” (pristup CA);

(c)	ne omogućuje funkciju snimanja na premjestivi medij u standardnom „library” formatu.

Prijamnik SSTB moguće je nadograditi sljedećim funkcijama i/ili komponentama koje prelaze okvire minimalne specifikacije prijamnika SSTB:

(a)	funkcije vremenske odgode i snimanja pomoću ugrađenog tvrdog diska;

(b)	prijenos prijama emitiranog HD signala na video izlaz HD ili SD;

(c)	drugi tuner.

„Način(i) rada „mirovanja” (standby)” znači stanje u kojem je oprema priključena na izvor napajanja iz mreže, u kojem njezin rad za koji je namijenjena ovisi o ulazu energije iz mreže i osigurava samo sljedeće funkcije, koje mogu trajati neograničeno vrijeme:

(a)	funkcija ponovnog uključivanja ili funkcija ponovnog uključivanja samo s indikacijom da je funkcija ponovnog uključivanja omogućena; i/ili

(b)	prikaz informacije ili statusa.

„Funkcija ponovnog uključivanja” znači funkcija koja omogućuje aktiviranje drugih načina rada, uključujući aktivan način rada, pomoću daljinske sklopke koja podrazumijeva i daljinski upravljač, unutarnji senzor, vremenski relej, kojima se dovodi u stanje u kojem su omogućene dodatne funkcije uključujući i glavnu funkciju.

4.	„Prikaz informacije ili statusa” znači trajna funkciju pružanja informacije ili pokazivanja statusa opreme na displeju, uključujući i prikaz vremena.

5.	„Aktivan način ili načini rada” znači stanje u kojem je oprema priključena na izvor napajanja iz mreže, a najmanje jedna od glavnih funkcija koja osigurava svrhu za koju je oprema namijenjena je aktivirana.

6.	„Automatsko isključivanje napajanja” znači funkcija kojom se po isteku određenog vremena u aktivnom načinu rada nakon pokretanja posljednje funkcije i/ili promjene kanala od strane korisnika prijamnik SSTB iz aktivnog načina rada prebacuje u način rada „mirovanja” (standby).

7.	„Drugi tuner” znači dio prijamnika SSTB koji služi za neovisno snimanje uz istodobno gledanje različitog programa.

8.	„Uvjetni pristup (pristup CA)” znači usluga emitiranja koju regulira davatelj usluge i za koju je potrebno imati tržišnu pretplatu na određenu televizijsku uslugu.

Članak 3.

Zahtjevi za ekološkim dizajnom

Zahtjevi ekodizajna za prijamnike SSTB utvrđeni su u Prilogu I.

Članak 4.

Odnos s Uredbom (EZ) br. 1275/2008

Zahtjevi koji se utvrđuju ovom Uredbom prevladavaju u odnosu na zahtjeve utvrđene Uredbom Komisije (EZ) br. 1275/2008.

Članak 5.

Ocjena sukladnosti

Postupak za ocjenu sukladnosti iz članka 8. stavka 2. Direktive 2005/32/EZ je sustav unutarnje kontrole dizajna utvrđen u Prilogu IV. Direktivi 2005/32/EZ ili sustav upravljanja utvrđen u Prilogu V. Direktivi 2005/32/EZ.

Članak 6.

Postupak verifikacije u svrhu nadzora tržišta

Provjere s ciljem nadzora provode se u skladu s postupkom verifikacije utvrđenim u Prilogu II.

Članak 7.

Mjerila

Indikativna mjerila za proizvode najboljih radnih značajki i tehnološki najbolje proizvode koji su trenutačno dostupni na tržištu navedena su u Prilogu III.

Članak 8.

Preispitivanje

Najkasnije pet godina nakon stupanja na snagu ove Uredbe, Komisija je preispituje u svjetlu tehnološkog napretka i rezultat tog preispitivanja dostavlja Savjetodavnom forumu.

Članak 9.

Stupanje na snagu

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Točka 1. Priloga I. primjenjuje se nakon isteka godine dana nakon dana koji se spominje u prvom stavku.

Točka 2. Priloga I. primjenjuje se nakon isteka tri godine nakon dana koji se spominje u prvom stavku.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama

Sastavljeno u Bruxellesu 4. veljače 2009.

Za Komisiju

Andris PIEBALGS

Član Komisije

(1) SL L 191, 22.7.2005., str. 29.

(2) SL L 339, 18.12.2008., str. 45.

PRILOG I.

Zahtjevi ekodizajna

1. Godinu dana nakon stupanja ove Uredbe na snagu, prijamnici SSTB koji se stavljaju na tržište ne smiju premašiti sljedeća ograničenja potrošnje energije; prijamnici SSTB s ugrađenim tvrdim diskom i/ili drugim tunerom izuzeti su od ovog zahtjeva:

	Način rada „mirovanja” (standby)	Aktivan način rada
Prijamnik SSTB	1,00 W	5,00 W
Dodatak za prikaz funkcije na zaslonu u načinu rada „mirovanja” (standby)	+1,00 W	—
Dodatak za dekodiranje HD signala	—	+3,00 W

2. Tri godine nakon stupanja ove Uredbe na snagu prijamnici SSTB koji se stavljaju na tržište ne smiju premašiti sljedeća ograničenja potrošnje energije:

	Način rada „mirovanja” (standby)	Aktivan način rada
Prijamnik SSTB	0,50 W	5,00 W
Dodatak za prikaz funkcije na zaslonu u načinu rada „mirovanja” (standby)	+0,50 W	—
Dodatak za tvrdi disk	—	+6,00 W
Dodatak za drugi tuner	—	+1,00 W
Dodatak za dekodiranje HD signala	—	+1,00 W

3. Dostupnost način rada „mirovanja” (standby)

Godinu dana nakon stupanja ove Uredbe na snagu prijamnici SSTB trebaju imati funkciju načina rada „mirovanja” (standby).

4. Automatsko isključenje

Godinu dana nakon stupanja ove provedbene mjere na snagu, prijamnici SSTB moraju imati ugrađenu funkciju „automatskog isključenja” ili sličnu funkciju sljedećih karakteristika:

—

prijamnik SSTB automatski se prebacuje iz aktivnog načina rada u način rada „mirovanja” (standby) nakon najviše tri sata u aktivnom načinu rada poslije pokretanja zadnje funkcije i/ili promjene kanala od strane korisnika, uz upozoravajuću poruku koja se javlja dvije minute prije prelaska na način rada „mirovanja” (standby).

—	funkcija „automatsko isključenje” mora biti postavljena kao zadana.

5. Mjerenja

Potrošnja električne energije koja se spominje u točkama 1. i 2. utvrđuje se pouzdanim, točnim i ponovljivim postupkom mjerenja u kojem se uzimaju u obzir opće priznata postignuća struke.

Mjerenja potrošnje energije od 0,50 W ili više provode se s tolerancijom točnosti manjom ili jednakom 2 % na razini pouzdanosti od 95 %. Mjerenja potrošnje energije ispod 0,50 W provode se s tolerancijom točnosti manjom ili jednakom 0,01 W na razini pouzdanosti od 95 %.

6. Informacije koje proizvođači dostavljaju u svrhu ocjene sukladnosti

U svrhu ocjene sukladnosti u skladu s člankom 5., tehnička dokumentacija mora sadržavati sljedeće elemente:

(a)

Za „mirovanje” (standby) i aktivan način rada

—	Podaci o potrošnji energije u vatima zaokruženo na dvije decimale obuhvaćaju podatke o potrošnji za različite dodatne funkcije i/ili komponente

—	Primijenjena metoda mjerenja

—	Razdoblje mjerenja

—	Opis načina na koji je način rada uređaja odabran ili programiran

—	Slijed postupaka kojima se postiže način rada u kojem se načini rada opreme automatski mijenjaju

—	Eventualne napomene o radu opreme

(b)

Ispitni parametri za izmjere vrijednosti

—	Temperatura okoline

—	Ispitni napon u voltima i frekvencija u herzima

—	Ukupno harmonička distorzija sustava napajanja električnom energijom

—	Fluktuacija napona električnog napajanja tijekom ispitivanja

—	Informacije i dokumentacija o instrumentaciji, postavkama podešenja i krugovima upotrijebljenim u elektro ispitivanju

—	Ulazni radiofrekvencijski signali - RF (za digitalnu zemaljsku televiziju) ili međufrekvencije - IF (za satelitsko emitiranje)

—	Testni audio/video signali kako su opisani u prijenosnom toku MPEG-2

—	Podešavanje kontrola

Tehničkom dokumentacijom nije potrebno obuhvatiti zahtjeve u pogledu potrošnje energije perifernih uređaja koje napaja prijamnik STB, kao što su zemaljska antena, pretvarač satelitskih signala LNB ili bilo koji kabelski ili telekomunikacijski modem.

7. Informacije koje proizvođači dostavljaju u svrhu obavješćivanja potrošača

Proizvođači su dužni osigurati da za prijamnike SSTB potrošači dobiju podatke o potrošnji električne energije u vatima za „mirovanje” (standby) i aktivni način rada prijamnika, zaokruženo na jednu decimalu.

PRILOG II.

Postupak verifikacije

Kod provjera iz članka 3. stavka 2. Direktive 2005/32/EZ koje provode u svrhu nadzora tržišta, nadležna tijela država članica na primjenljive zahtjeve utvrđene u Prilogu I. točkama 1., 2. i 4. po potrebi primjenjuju sljedeći postupak verifikacije.

Za potrošnju električne energije veću od 1,00 W:

Nadležna tijela države članice ispituju jedan uređaj.

Smatra se da model udovoljava odredbama utvrđenim u Prilogu I. točkama 1. i 2. ove Uredbe ako rezultati u uvjetima aktivnog odnosno načinu rada „mirovanja” (standby) ne prelaze granične vrijednosti za više od 10 %.

U suprotnom, ispituju se još tri uređaja. Smatra se da model udovoljava ovoj Uredbi ako prosječni rezultati ta tri ispitivanja u uvjetima aktivnog odnosno načinu rada „mirovanja” (standby) ne prelaze granične vrijednosti za više od 10 %.

Za potrošnju električne energije manju ili jednaku 1,00 W:

Nadležna tijela države članice ispituju jedan uređaj.

U suprotnom, model se smatra nezadovoljavajućim.

PRILOG III.

Mjerila

U svrhu iz Priloga I. dijela 3. točke 2. Direktive 2005/32/EZ utvrđuju se sljedeća indikativna mjerila. Ona se odnose na najbolju dostupnu tehnologiju na dan donošenja ove Uredbe:

Prijamnik SSTB bez ikakvih dodatnih funkcija:

—	Aktivni način rada: 4,00 W

—	Način rada „mirovanja” (standby) bez funkcije prikaza na zaslonu: 0,25 W

—	Način rada „isključen” („off”): 0 W

Prijamnik SSTB s ugrađenim tvrdim diskom:

—	Aktivni način rada: 10,00 W

—	Način rada „mirovanja” (standby) bez funkcije prikaza na zaslonu: 0,25 W

—	Način rada „isključen” („off”): 0 W

Gornja mjerila utvrđena su na osnovi prijamnika SSTB osnovne konfiguracije, s funkcijom automatskog isključenja i prekidačem za mehaničko isključivanje napajanja.

13/Sv. 047

Službeni list Europske unije

245

32009D0140

L 048/13

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

10.02.2009.

ODLUKA KOMISIJE

od 10. veljače 2009.

o neobjavljivanju upute na normu EN 3-9:2006 „Prenosivi aparati za gašenje požara -Dio 9.: Dodatni zahtjevi uz EN 3-7 za tlačni otpor aparata za gašenje ugljičnim dioksidom”, u skladu s Direktivom 97/23/EZ o tlačnoj opremi

(priopćena pod brojem dokumenta C(2009) 666)

(Tekst značajan za EGP)

(2009/140/EZ)

KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,

uzimajući u obzir Direktivu 97/23/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 29. svibnja 1997. o usklađivanju zakonodavstava država članica u odnosu na tlačnu opremu (1), a posebno njezin članak 6.,

uzimajući u obzir mišljenje Stalnog odbora osnovanog u skladu s člankom 5. Direktive 98/34/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 22. lipnja 1998. o utvrđivanju postupka pružanja informacija u području tehničkih normi i propisa te pravila za usluge informacijskog društva (2),

budući da:

(1)	Direktivom 97/23/EZ propisuje se da se tlačna oprema i sklopovi mogu staviti na tržište i staviti u upotrebu samo ako nakon pravilnog postavljanja i održavanja te korištenja u namijenjenu svrhu ne ugrožavaju zdravlje i sigurnost osoba te, gdje je potrebno, domaćih životinja i imovine.

(2)	Pretpostavlja se da tlačna oprema i sklopovi udovoljavaju osnovnim zahtjevima iz Priloga I. Direktivi 97/23/EZ ako su sukladni nacionalnim normama koje odražavaju usklađene norme za koje su brojevi uputa objavljeni u Službenom listu Europske unije.

(3)	U skladu s člankom 6. Direktive 97/23/EZ, Švedska je uložila formalni prigovor na normu EN 3-9:2006 koju je donio Europski odbor za standardizaciju (CEN) 2. studenoga 2006., za koju upute još nisu objavljene u Službenom listu Europske unije.

(4)	Švedska smatra da odjeljci 4., 5.1., 5.2., 5.4., 6. i 8. norme EN 3-9:2006 ne udovoljavaju osnovnim uvjetima Direktive 97/23/EZ.

(5)

U pogledu odjeljka 4. (materijali) norme EN 3-9:2006, Švedska smatra da su priložene samo osnovne informacije i da stoga nije moguće propisati tehnička rješenja za materijalne zahtjeve iz točke 4. Priloga I. Direktivi 97/23/EZ. Točan odabir materijala je u tom kontekstu ključan element za postizanje nekoliko osnovnih sigurnosnih zahtjeva za tlačnu opremu u skladu s odnosnim zahtjevom Mandata M/071 prema CEN-u.

(6)

Odjeljak 4. norme EN 3-9:2006 ne navodi vrste materijala koje je potrebno upotrijebiti. Norma isključuje samo korištenje nemetalnih materijala za tijela uređaja za upravljanje te zahtijeva da su materijali sastavnih dijelova koji mogu stupiti u kontakt sa sadržajem sukladni i sa sadržajem i s materijalom drugih sastavnih dijelova. Stoga, zbog nedostatnih konkretnih tehničkih specifikacija, odjeljak 4. norme EN 3-9:2006 ne može omogućiti pretpostavku sukladnosti sa zahtjevima iz točke 4. Priloga I. Direktivi 97/23/EZ.

(7)

U pogledu odjeljka 5. (dizajn) norme EN 3-9:2006, a posebno odjeljaka 5.1. i 5.2., Švedska je mišljenja da isti ne sadrže tehničke zahtjeve u odnosu na dizajn spremnika za ugljični dioksid za odgovarajuću snagu u pogledu zadržavanja tlaka. Švedska smatra da te klauzule nisu sukladne s točkama 2.3. i 2.9. Priloga I. Direktivi 97/23/EZ.

(8)

Odjeljci 5.1. i 5.2. norme EN 3-9:2006 ne sadrže specifične zahtjeve u vezi s dizajnom cilindra i uređaja za upravljanje, niti detaljno tehničko rješenje kojim bi se zajamčilo sigurno punjenje i pražnjenje. Oni, stoga, nisu dovoljni da bi se pretpostavila sukladnost sa zahtjevima sigurnog rukovanja i rada iz točke 2.3. te sigurnog punjenja i pražnjenja iz točke 2.9. Priloga I. Direktivi 97/23/EZ.

(9)	Švedska također smatra da odjeljak 5.4. norme EN 3-9:2006 nije sukladan s točkom 2.11.2. Priloga I. Direktivi 97/23/EZ.

(10)

Odjeljkom 5.4. norme EN 3-9:2006 navodi se da se sigurnosni uređaj temeljen na membranskom disku aparata za gašenje mora aktivirati kada je tlak između 10 % više od najvećeg dozvoljenog tlaka PS i testnog tlaka PT. Membranski disk se u normi klasificira kao sigurnosni dodatak. Međutim, membranski disk nije uobičajeni uređaj za ograničavanje tlaka, nego zaštitni uređaj s namjerom ograničavanja štete u slučaju prekomjernog punjenja ili pražnjenja. Nadalje, točkom 2.11.2. Priloga I. Direktivi 97/23/EZ o uređajima za ograničavanje tlaka zahtijeva se da su ti uređaji dizajnirani tako da tlak trajno ne prelazi najveći dozvoljeni tlak PS te da samo kratkotrajni udar smije prijeći PS, a čak i tom slučaju samo 10 %. Stoga ovaj odjeljak ne može omogućiti pretpostavku sukladnosti s Direktivom 97/23/EZ.

(11)

Prema mišljenju Švedske, odjeljak 6. norme EN 3-9:2006 (proizvodnja sastavljenih aparata za gašenje) za cilj ima, sukladno svom Prilogu ZA, zajamčiti sukladnost sa zahtjevima iz točke 2.8. (Sklopovi) Priloga I. Direktivi 97/23/EZ. Međutim, točka 2.8. Priloga I. istoj Direktivi više je vezana za dizajn, a ne za proizvodnju sastavljenih aparata za gašenje.

(12)	Točka 2.8. Priloga I. DirektivI 97/23/EZ sadrži zahtjeve za dizajn sklopova kako bi se zajamčila prikladnost različitih sastavnih dijelova, njihova pravilna ugradnja i sklapanje u integriranu i funkcionalnu cjelinu. Točka 3. Priloga I. istoj Direktivi sadrži detaljne zahtjeve vezane uz proizvodnju.

(13)

Odjeljak 6. norme EN 3-9:2006 ne sadrži specifične zahtjeve u pogledu dizajna. On sadrži samo opće informacije o dizajnu i proizvodnji što nije dovoljno da bi se pretpostavila sukladnost sa zahtjevima iz točke 2.8. Priloga I. Direktivi 97/23/EZ. Nadalje, može doći do zabune budući da sadržaj ovog odjeljka ne odgovara odgovarajućim zahtjevima Direktive.

(14)	Naposljetku, Švedska smatra da odjeljak 8. norme EN 3-9:2006 nije sukladan sa zahtjevima iz točke 3.3. Priloga I. Direktivi 97/23/EZ s obzirom da nedostaju dva najvažnija parametra, a to su najveći dozvoljeni tlak PS i najveća dozvoljena temperatura (TSmax).

(15)	Direktiva 97/23/EZ u točki 3.3. Priloga I. sadrži detaljne zahtjeve u vezi sa stavljanjem na tržište i označivanjem tlačne opreme. Isti za svu tlačnu opremu uključuju informacije o osnovnim najvećim/najmanjim dozvoljenim ograničenjima.

(16)	Odjeljak 8. norme EN 3-9:2006 sadrži zahtjeve za obilježavanje najvećeg dozvoljenog tlaka PS, ali ne i zahtjeve za obilježavanje najviše i najniže dozvoljene temperature (TSmin/TSmax). Stoga nije moguće pretpostaviti sukladnost s točkom 3.3. Priloga I. Direktivi 97/23/EZ.

(17)

Pored toga, nije jasno odnosi li se ukupna procjena strukture i sadržaja norme EN 3-9:2006 samo na zahtjeve za dizajn sklopova (prenosivi tlačni aparati za gašenje) ili također obuhvaća dizajn sastavnih dijelova i proizvodnu fazu sklopa. Navedena norma može dovesti do zabune zbog svog područja primjene i odnosa između uvjeta normi i osnovnih zahtjeva Direktive 97/23/EZ.

(18)	Stoga, na temelju norme EN 3-9:2006, informacija prikupljenih tijekom savjetovanja s nacionalnim nadležnim tijelima, CEN-om i gospodarskim sektorom te nakon ocjene svih aspekata iz tog područja, usklađena norma EN 3-9:2006 ne udovoljava osnovnim zahtjevima Direktive 97/23/EZ.

(19)	Stoga se upute na normu EN 3-9:2006 ne objavljuju u Službenom listu Europske unije,

DONIJELA JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Uputa na normu EN 3-9:2006 „Prenosivi aparati za gašenje požara- Dio 9.: Dodatni zahtjevi uz EN 3-7 za tlačni otpor aparata za gašenje ugljičnim dioksidom” ne objavljuje se na popisu normi koje objavljuje Službeni list Europske unije.

Članak 2.

Ova je Odluka upućena državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 10. veljače 2009.

Za Komisiju

Günter VERHEUGEN

Potpredsjednik

(1) SL L 181, 9.7.1997., str. 1.

(2) SL L 204, 21.7.1998., str. 37.

13/Sv. 047

Službeni list Europske unije

248

32009D0180

L 067/85

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

11.03.2009.

ODLUKA KOMISIJE

od 11. ožujka 2009.

o objavljivanju s ograničenjem preporuke norme EN 12312-9:2005 „Zemaljska oprema za održavanje zrakoplova– Posebni zahtjevi —Dio 9.: Spremnik/utovarivač paleta” u skladu s Direktivom 98/37/EZ Europskog parlamenta i Vijeća

(priopćena pod brojem dokumenta C(2009) 1551)

(Tekst značajan za EGP)

(2009/180/EZ)

KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,

uzimajući u obzir Direktivu 98/37/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 22. lipnja 1998. o usklađivanju zakonodavstava država članica u odnosu na strojeve (1), a posebno njezin članak 6. stavak 1.,

uzimajući u obzir mišljenje stalnog odbora osnovanog u skladu s člankom 5. Direktive 98/34/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 22. lipnja 1998. o utvrđivanju postupka pružanja informacija u području tehničkih normi i propisa te pravila za usluge informacijskog društva (2),

budući da:

(1)

Kada nacionalna norma koja prenosi usklađenu normu, a uputa na koju je objavljena u Službenom listu Europske unije, obuhvaća jedan ili više osnovnih zahtjeva za zdravlje i sigurnost navedenih u Prilogu I. Direktivi 98/37/EZ, pretpostavlja se da stroj proizveden u skladu s tom normom udovoljava osnovnim zahtjevima.

(2)

Sukladno prvom stavku članka 6. Direktive 98/37/EZ, Francuska je uložila formalni prigovor na normu EN 12312-9:2005, „Zemaljska oprema za održavanje zrakoplova – Posebni zahtjevi - Dio 9.: Spremnik/utovarivač paleta” koju je donio Europski odbor za standardizaciju (CEN) 21. ožujka 2005., uputa na koju je objavljena u Službenom listu Europske unije (3).

(3)

Jedan od glavnih rizika povezanih sa spremnicima i utovarivačima paleta u zračnim lukama je upravo onaj povezan s padom s radnog položaja i drugih položaja izvođača prilikom rada s teretnim vratima i rukovanja s teretom. Potrebna je učinkovita zaštita od takvog rizika koja je prilagođena obliku zrakoplova i sprečava njegovo oštećenje.

(4)

Komisija je preispitala normu EN 12312-9:2005 te utvrdila da ista ne udovoljava osnovnom zahtjevu vezanom uz zdravlje i sigurnost 1.5.15. iz Priloga I. Direktivi 98/37/EZ u pogledu rizika od isklizavanja, spoticanja ili padanja u odnosu na osnovni zdravstveni zahtjev 1.1.2. (b) iz navedenog Priloga o načelima integracije sigurnosti. Posebno odredba 5.6. norme „Razbijanje, odrezivanje i ispadanje” ne sadrži specifikacije o izboru, dizajnu i konstrukciji sredstava koje je potrebno upotrijebiti za zaštitu od ispadanja iz spremnika i utovarivača paleta nego samo upućuje na opće specifikacije norme EN 1915-1:2001, „Zemaljska oprema za održavanje zrakoplova –Opći zahtjevi -Dio 1.: Osnovni sigurnosni zahtjevi” koja opisuje različite vrste zaštite koji se mogu primijeniti.

(5)	U interesu sigurnosti i pravne sigurnosti objavljivanje upute na normu EN 12312-9:2005 u Službenom listu Europske unije trebalo bi biti popraćeno odgovarajućim upozorenjem.

(6)	Države članice trebaju dodati isto takvo upozorenje kod objavljivanja upute na nacionalne norme koja prenosi normu EN 12312-9:2005,

DONIJELA JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Objavljivanje upute na normu EN 12312-9:2005 „Zemaljska oprema za održavanje zrakoplova - Posebni zahtjevi - Dio 9.: Spremnik/utovarivač paleta” u Službenom listu Europske unije provodi se na način utvrđen u Prilogu.

Članak 2.

Kada države članice u skladu s člankom 5. stavkom 2. Direktive 98/37/EZ objave uputu na nacionalnu normu koja prenosi usklađenu normu EN 12312-9:2005, prilažu i upozorenje koje odgovara upozorenju iz Priloga ovoj Odluci.

Članak 3.

Ova je Odluka upućena državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 11. ožujka 2009.

Za Komisiju

Günter VERHEUGEN

Potpredsjednik

(1) SL L 207, 23.7.1998., str. 1.

(2) SL L 204, 21.7.1998., str. 37.

(3) SL C 336, 31.12.2005., str. 12.

PRILOG

Objavljivanje naslova i uputa na europske usklađene norme u skladu s Direktivom 98/37/EZ

ESO (1)

Uputa i naslov usklađene norme

(i referentni dokument)

Prva objava u SL

Uputa na zamijenjenu normu

Datum kad prestaje važiti pretpostavka sukladnosti zamijenjene norme

(Napomena 1.)

CEN

EN 12312-9:2005

„Zemaljska oprema za održavanje zrakoplova – Posebni zahtjevi - Dio 9.: Spremnik/utovarivač paleta”

31.12.2005.

—

Upozorenje:

Ovo se objavljivanje ne odnosi na odredbu 5.6. norme čija primjena ne predstavlja pretpostavku sukladnosti s osnovnim zahtjevom za zdravlje i sigurnost 1.5.15. iz Priloga I. Direktivi 98/37/EZ, a u vezi sa zahtjevom 1.1.2(b) iz istog Priloga.

Napomena 1.

Općenito će dan prestanka pretpostavke sukladnosti biti dan povlačenja („dow”) koji utvrđuje Europska organizacija za normizaciju, no potrebno je korisnicima tih normi skrenuti pozornost na činjenicu da u određenim iznimnim slučajevima postupak može biti drukčiji.

Napomena:

—	sve informacije o dostupnosti normi mogu se pribaviti ili od Europske organizacije za normizaciju ili od državnih tijela za normizaciju čiji je popis priložen Direktivi 98/34/EZ,

—	objava uputa u Službenom listu Europske unije ne znači da su norme dostupne na svim jezicima Zajednice.

Dodatne informacije o usklađenim normama dostupne su na internetu:

http://europa.eu.int/comm/enterprise/newapproach/standardization/harmstds/

(1) ESO: Europska organizacija za normizaciju:

—	CEN: rue de Stassart/de Stassartstraat 36, 1050 Bruxelles, Belgija, tel. + 32 25500811; faks + 32 25500819 (http://www.cen.eu).

13/Sv. 047

Službeni list Europske unije

251

32009R0244

L 076/3

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

18.03.2009.

UREDBA KOMISIJE (EZ) br. 244/2009

od 18. ožujka 2009.

o provedbi Direktive 2005/32/EZ Europskog parlamenta i Vijeća s obzirom na zahtjeve za ekološki dizajn neusmjerenih svjetiljki za kućanstva

(Tekst značajan za EGP)

KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u o obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,

uzimajući u obzir Direktivu 2005/32/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 6. srpnja 2005. o uspostavi okvira za utvrđivanje zahtjeva za ekološki dizajn proizvoda koji koriste energiju i o izmjeni Direktive Vijeća 92/42/EEZ i direktiva 96/57/EZ i 2000/55/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (1), a posebno njezin članak 15. stavak 1.,

nakon savjetovanja sa Savjetodavnim forumom za ekološki dizajn,

budući da:

(1)

Sukladno Direktivi 2005/32/EZ, Komisija utvrđuje zahtjeve za ekološki dizajn za proizvode koji troše energiju, a koji se prodaju i kojima se trguje u velikim količinama, te koji imaju znatan utjecaj na okoliš i nude znatan potencijal za unapređenje njihova utjecaja na okoliš bez prekomjernih troškova.

(2)

Prvom alinejom članka 16. stavka 2. Direktive 2005/32/EZ utvrđuje se da Komisija može prema potrebi donijeti provedbenu mjeru u vezi s proizvodima za rasvjetu za kućanstva u skladu s postupkom iz članka 19. stavka 3. i mjerilima iz članka 15. stavka 2., a nakon savjetovanja sa Savjetodavnim forumom za ekološki dizajn.

(3)

Komisija je provela pripremnu studiju u kojoj je analizirala tehničke, ekološke i ekonomske aspekte proizvoda za rasvjetu koji se obično koriste u kućanstvima. Studija je izrađena u suradnji s interesnim skupinama i zainteresiranim stranama iz Zajednice i trećih zemalja, a njezini su rezultati objavljeni na internetskim stranicama Komisije EUROPA.

(4)	Obvezni zahtjevi za ekološkim dizajnom primjenjuju se na proizvode stavljene na tržište Zajednice bez obzira na to gdje su ugrađeni ili gdje se koriste te stoga ti zahtjevi ne smiju biti ovisni o području primjene proizvoda (kao što je rasvjeta u kućanstvima).

(5)

Proizvodi na koje se primjenjuje ova Uredba prvenstveno su namijenjeni za potpunu ili djelomičnu rasvjetu prostorija u kućanstvu, i to tako da nadomještaju ili dopunjuju prirodnu svjetlost umjetnom svjetlošću kako bi se povećala vidljivost u toj prostoriji. Na svjetiljke za posebne namjene dizajnirane za druge vrste uporabe (kao što su prometni signali, rasvjeta terarija ili kućanski aparati), što je jasno naznačeno u sklopu priloženih informacija o proizvodu, ne bi se trebali primjenjivati zahtjevi za ekološki dizajn iz ove Uredbe.

(6)	Ova bi se Uredba trebala primjenjivati na nove tehnologije prisutne na tržištu, kao što su svjetleće diode.

(7)	Ekološki aspekti odnosnih proizvoda koji se u smislu ove Uredbe smatraju značajnima jesu potrošnja energije u fazi uporabe te sadržaj i emisije žive.

(8)

Godišnja potrošnja električne energije proizvoda na koje se primjenjuje ova Uredba u Zajednici procijenjena je na 112 TWh u 2007., što odgovara emisiji od 45 Mt CO2. Ako se ne poduzmu posebne mjere u tom pogledu, predviđa se da će potrošnja energije porasti na 135 TWh u 2020. Pripremne su studije pokazale da se potrošnja električne energije proizvoda na koje se primjenjuje ova Uredba može znatno smanjiti.

(9)

Emisija žive u različitim fazama životnog ciklusa svjetiljki, uključujući emisije pri proizvodnji električne energije u fazi uporabe i emisije iz 80 % kompaktnih fluorescentnih svjetiljki koje sadrže živu, a za koje se pretpostavlja da se ne recikliraju po isteku njihova vijeka trajanja, procijenjena je na 2,9 tona u 2007. za sve postojeće ugrađene svjetiljke. Ako se ne poduzmu odgovarajuće mjere u tom pogledu, očekuje se da će emisije žive svih postojećih ugrađenih svjetiljki porasti na 3,1 tonu u 2020., iako je dokazano da se ta količina može znatno smanjiti.

Iako se sadržaj žive u kompaktnim fluorescentnim svjetiljkama smatra važnim ekološkim aspektom, primjereno ga je urediti Direktivom 2002/95/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 27. siječnja 2003. o ograničavanju uporabe određenih opasnih tvari u električnoj i elektroničkoj opremi (2).

Utvrđivanje zahtjeva za energetsku učinkovitost svjetiljki u sklopu ove Uredbe dovest će do smanjenja ukupne emisije žive.

(10)

Članak 10. stavak 1. točku (d) Direktive 2002/96/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 27. siječnja 2003. o otpadnoj električnoj i elektroničkoj opremi (3) potrebno je potpuno provesti kako bi se što više smanjile moguće opasnosti za okoliš i ljudsko zdravlje u slučaju slučajnih lomova kompaktnih fluorescentnih svjetiljki ili na kraju njihova vijeka trajanja.

(11)	Poboljšanja potrošnje električne energije za proizvode na koje se odnosi ova Uredba moguće je postići primjenom postojećih javnih, troškovno učinkovitih tehnologija što vodi smanjenju kombiniranih troškova za nabavu i funkcioniranje opreme.

(12)

Zahtjevi za ekološki dizajn za proizvode na koje se primjenjuje ova Uredba trebali bi se propisati tako da se poboljša njihov ekološki učinak, doprinese funkcioniranju unutarnjeg tržišta te postigne cilj Zajednice da se potrošnja električne energije do 2020. smanji za 20 %. u odnosu na pretpostavljenu potrošnju energije za tu godinu ako se ne provedu ikakve mjere.

(13)

Ovom bi se Uredbom trebala povećati prisutnost na tržištu energetski učinkovitih proizvoda na koje se primjenjuje ova Uredba, što bi trebalo dovesti do uštede energije od 39 TWh u 2020. u odnosu na pretpostavljenu potrošnju energije za tu godinu ako se ne provede nikakva mjera ekološkog dizajna proizvoda.

(14)

Zahtjevi za ekološki dizajn ne smiju imati negativan učinak po funkcionalnost proizvoda te ne smiju negativno utjecati na zdravlje, sigurnost i okoliš. Posebno je važno da prednosti smanjenja potrošnje električne energije tijekom faze uporabe budu veće od potencijalnih, ako ih ima, dodatnih utjecaja na okoliš tijekom proizvodne faze proizvoda na koje se primjenjuje ova Uredba.

(15)

Postupnim bi se stupanjem na snagu zahtjeva za ekološkim dizajnom trebalo proizvođačima dati dovoljno vremena da izmijene dizajn proizvoda na koje se primjenjuje ova Uredba, ovisno o slučaju. Vremenski je okvir pojedinih faza potrebno utvrditi tako da se izbjegnu negativni učinci na rad opreme prisutne na tržištu i da se uzme u obzir učinak na troškove krajnjih korisnika i proizvođača, a posebno malih i srednjih poduzeća, a da se pritom osigura pravovremeno postizanje ciljeva ove Uredbe.

(16)

Mjerenja odgovarajućih parametara proizvoda potrebno je obaviti uzimajući u obzir općepriznate najnovije metode mjerenja; proizvođači mogu primijeniti usklađene norme utvrđene u skladu s člankom 10. Direktive 2005/32/EZ čim one postanu dostupne te nakon što budu objavljene u tu svrhu u Službenom listu Europske unije.

(17)	U skladu s člankom 8. Direktive 2005/32/EZ u ovoj je Uredbi potrebno navesti primjenljive postupke ocjene sukladnosti.

(18)	Radi lakše bi provjere sukladnosti proizvođači trebali dostaviti podatke u tehničkoj dokumentaciji iz priloga V. i VI. Direktivi 2005/32/EZ koji su povezani sa zahtjevima iz ove Uredbe.

(19)

Pored pravno obvezujućih zahtjeva, utvrđivanje bi okvirnih mjerila za najbolje raspoložive tehnologije za proizvode na koje se odnosi ova Uredba trebalo doprinijeti osiguranju šire dostupnosti i lakšem pristupu informacijama. To može dodatno olakšati integriranje najboljih tehnologija za projektiranje s ciljem unapređenja ekološke učinkovitosti proizvoda na koje se odnosi ova Uredbe tijekom njihova vijeka trajanja.

(20)

Pregledom ove mjere potrebno je posebno provjeriti razvoj prodaje vrsta svjetiljki za posebne namjene kako bi se utvrdilo da se one ne koriste za opću rasvjetu, razvoj novih tehnologija, poput LED svjetiljki, te izvedivost uvođenja zahtjeva za energetsku učinkovitost na razini razreda „A”, kako je utvrđeno u Direktivi Komisije 98/11/EZ od 27. siječnja 1998. o provedbi Direktive Vijeća 92/75 u pogledu označivanja potrošnje energije kućanskih svjetiljki (4).

(21)

U skladu sa zahtjevima u okviru ove mjere halogenske svjetiljke s utikačima G9 i R7 mogu ostati na tržištu tijekom ograničenog vremenskog razdoblja s obzirom na potrebu održavanja postojećih ugrađenih svjetiljki, a s ciljem sprečavanja nastanka nepotrebnih troškova za potrošače te kako bi se proizvođačima dalo dovoljno vremena da izrade svjetiljke namijenjene učinkovitijim tehnologijama za rasvjetu.

(22)	Mjere utvrđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Odbora osnovanog u skladu s člankom 19. stavkom 1. Direktive 2005/32/EZ,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Predmet i područje primjene

Ovom se Uredbom utvrđuju zahtjevi za ekološki dizajn za stavljanje na tržište neusmjerenih svjetiljki za kućanstva, također i ako se one prodaju za nekućanske namjene ili ako su ugrađene u druge proizvode. Ovom se Uredbom također utvrđuju zahtjevi vezani uz podatke o svjetiljkama za posebne namjene.

Zahtjevi utvrđeni ovom Uredbom ne primjenjuju se na sljedeće svjetiljke za kućanstva i svjetiljke za posebne namjene:

(a)

svjetiljke sa sljedećim koordinatama kromatičnosti x i y:

—	x < 0,200 ili x > 0,600

—	y < – 2,3172 x2 + 2,3653 x – 0,2800 ili y > – 2,3172 x2 + 2,3653 x – 0,1000;

(b)	usmjerene svjetiljke;

(c)	svjetiljke sa svjetlosnim tokom manjim od 60 lumena ili većim od 12 000 lumena;

(d)

svjetiljke sa:

—	6 % ili više ukupnog zračenja raspona od 250-780 nm u rasponu od 250-400 nm,

—	vršnom vrijednosti zračenja između 315-400 nm (UVA) ili 280-315 nm (UVB);

(e)	fluorescentne svjetiljke bez ugrađenih predspojnih naprava;

(f)	izbojne svjetiljke visokog intenziteta;

(g)	svjetiljke sa žarnom niti s grlom E14/E27/B22/B15 s naponom jednakim ili manjim od 60 volta i bez ugrađenog pretvarača u fazama 1-5 sukladno članku 3.

Članak 2.

Definicije

U smislu ove Uredbe primjenjuju se definicije iz Direktive 2005/32/EZ. Primjenjuju se također i sljedeće definicije:

1.	„rasvjeta za prostoriju u kućanstvu” znači potpuna ili djelomična rasvjeta prostorije u kućanstvu koja nadomješta ili dopunjuje prirodnu svjetlost umjetnom svjetlošću kako bi se povećala vidljivost u toj prostoriji;

„svjetiljka” znači izvor namijenjen proizvodnji obično vidljivog optičkog zračenja, uključujući sve dodatne sastavnice koje su potrebne za paljenje, napajanje ili stabilno djelovanje svjetiljke, ili za distribuciju, filtriranje ili pretvorbu optičkog zračenja u slučaju da te sastavnice nije moguće ukloniti bez trajnog oštećivanja uređaja;

3.	„svjetiljka u kućanstvu” znači svjetiljka namijenjena rasvjeti prostorija u kućanstvu; ovaj pojam ne obuhvaća svjetiljke za posebne namjene;

4.	„svjetiljka za posebne namjene” znači svjetiljka koja nije namijenjena rasvjeti prostorija u kućanstvu zbog njezinih tehničkih parametara ili zbog toga što je u okviru podataka o tom proizvodu navedeno kako nije prikladna za rasvjetu prostorija u kućanstvu;

5.	„usmjerena svjetiljka” znači svjetiljka koja zrači barem 80 % svjetlosti pod prostornim kutom π sr (što odgovara stošcu s kutom od 120 °);

6.	„neusmjerena svjetiljka” znači svjetiljka koja nije usmjerena svjetiljka;

7.	„svjetiljka sa žarnom niti” znači svjetiljka u kojoj se svjetlost proizvodi putem vodiča u obliku niti koji se prolaskom električne energije zagrijava do usijanosti. Ova svjetiljke može, ali ne mora sadržavati plinove koji utječu na proces usijavanja;

8.	„svjetiljka sa žarnom niti” znači svjetiljka sa žarnom niti u kojoj se nit usijava u balonu pod vakuumom ili je okružena inertnim plinom;

9.	„volframova halogena svjetiljka” znači svjetiljka sa žarnom niti u kojoj je nit izrađena od volframa i okružena plinom koji sadrži halogene ili halogene spojeve. Volframove halogene svjetiljke dobavljaju se sa ili bez ugrađenog napajanja;

10.	„izbojna svjetiljka” znači svjetiljka u kojoj se svjetlost izravno ili neizravno proizvodi električnim pražnjenjem u plinu, metalnoj prašini ili smjesi nekoliko plinova i para;

11.	„fluorescentna svjetiljka” znači niskotlačna živina izbojna svjetiljka u kojoj većinu svjetla isijavaju jedan ili više slojeva fosfora koji se aktiviraju ultraljubičastim zračenjem iz izboja. Fluorescentne se svjetiljke dobavljaju sa ili bez ugrađenih predspojnih naprava;

12.

„prigušnica” znači uređaj namijenjen ograničavanju pogonske struje na potrebnu vrijednost ako je spojena između napajanja i jedne ili više izbojnih svjetiljki. Može također uključivati uređaje za pretvorbu pogonskoga napona, prigušivanje intenziteta svjetla, ispravljanje faktora snage i, samostalno ili u kombinaciji s pogonskim uređajem, stvaranje potrebnih uvjeta za paljenje svjetiljki. Može biti ugrađena u svjetiljku ili neovisna o njoj;

13.	„napajanje” znači uređaj namijenjen pretvaranju ulazne izmjenične struje (AC) iz mrežnog izvora električne energije u istosmjernu struju (DC) ili drugu vrstu izmjenične struje;

14.	„kompaktna fluorescentna svjetiljka” znači jedinica koju nije moguće rastaviti bez trajnog oštećivanja, koja ima grlo i ugrađenu fluorescentnu svjetiljku te bilo koju dodatnu sastavnicu koja je potrebna za njezino paljenje i stabilno djelovanje;

15.	„fluorescentna svjetiljka bez ugrađene prigušnice” znači fluorescentna svjetiljka s jednim ili dva grla bez ugrađene predspojne naprave;

16.	„izbojna svjetiljka visokog intenziteta” znači izbojna svjetiljka u kojoj se luk koji proizvodi svjetlost stabilizira pomoću temperature stijenke svjetiljke te luk vrši opterećenje na stijenku balona žarulje veće od 3 vata po kvadratnom centimetru;

17.	„svjetleća dioda” ili „LED svjetiljka” znači kruti uređaj s pn spojem koji stvara optičko zračenje pri protjecanju električne energije;

18.	„LED svjetiljka” znači svjetiljka u kojoj su ugrađene jedna ili više LED svjetiljki.

U smislu priloga od II. do IV. primjenjuju se i definicije iz Priloga I.

Članak 3.

Zahtjevi za ekološkim dizajnom

1. Neusmjerene svjetiljke za kućanstva moraju ispunjavati zahtjeve za ekološkim dizajnom iz Priloga II.

Zahtjev za ekološkim dizajnom primjenjuje se u skladu sa sljedećim fazama:

Faza 1.: 1. rujna 2009.,

Faza 2.: 1. rujna 2010.,

Faza 3.: 1. rujna 2011.,

Faza 4.: 1. rujna 2012.,

Faza 5.: 1. rujna 2013.,

Faza 6.: 1. rujna 2016.

Osim ako se zahtjev ne zamijeni drugim zahtjevom ili ako je drukčije predviđeno, odnosni se zahtjev i dalje primjenjuje zajedno s drugim zahtjevima koji su doneseni u kasnijim fazama.

2. Od 1. rujna 2009.:

Za svjetiljke za posebne namjene sljedeći se podaci jasno i vidljivo navode na njihovoj ambalaži i u svim oblicima podataka o proizvodu koji su priloženi svjetiljci kada se ona stavlja na tržište:

(a)	njihova predviđena namjena; i

(b)	da nisu prikladne za rasvjetu prostorija u kućanstvu.

U tehničkoj dokumentaciji namijenjenoj za ocjenu sukladnosti u skladu s člankom 8. Direktive 2005/32/EZ potrebno je navesti tehničke parametre (ako postoje) za dizajn svjetiljke kojima se utvrđuje njezina posebna namjena navedena na ambalaži.

Članak 4.

Ocjena sukladnosti

1. Postupak ocjene sukladnosti iz članka 8. Direktive 2005/32/EZ jest unutarnji sustav pregleda dizajna iz Priloga IV. toj Direktivi ili sustav upravljanja iz Priloga V. toj Direktivi.

2. Za potrebe obavljanja ocjene sukladnosti iz članka 8. Direktive 2005/32/EZ tehnička dokumentacija mora sadržavati primjerak podataka o proizvodu u skladu s Prilogom II. dijelom 3. ove Uredbe.

Članak 5.

Postupak provjere za potrebe nadzora nad tržištem

Pri obavljanju nadzora nad tržištem iz članka 3. stavka 2. Direktive 2005/32/EZ, nadležna tijela država članica primjenjuju postupak provjere opisan u Prilogu III. ovoj Uredbi za zahtjeve iz Priloga II. ovoj Uredbi.

Članak 6.

Okvirna mjerila

Okvirna mjerila za najučinkovitije proizvode i tehnologije prisutne na tržištu u vrijeme donošenja ove Uredbe utvrđena su u Prilogu IV.

Članak 7.

Preispitivanje

Komisija preispituje ovu Uredbu vodeći računa o tehnološkom napretku najkasnije pet godina od njezinog stupanja na snagu te izlaže rezultate tog pregleda Savjetodavnom forumu.

Članak 8.

Stupanje na snagu

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama

Sastavljeno u Bruxellesu 18. ožujka 2009.

Za Komisiju

Andris PIEBALGS

Član Komisije

(1) SL L 191, 22.7.2005., str. 29.

(2) SL L 37, 13.2.2003., str. 19.

(3) SL L 37, 13.2.2003., str. 24.

(4) SL L 71, 10.3.1998., str. 1.

PRILOG I.

Primjenljivi tehnički parametri i definicije u smislu priloga od II. do IV.

1. TEHNIČKI PARAMETRI ZA ZAHTJEVE ZA EKOLOŠKIM DIZAJNOM

Za potrebe sukladnosti i provjere sukladnosti zahtjevima iz ove Uredbe, niže se navedeni parametri utvrđuju putem pouzdanih, točnih i ponovljivih postupaka mjerenja, kojima se uzimaju u obzir općepriznate najnovije metode mjerenja.

(a)

„efikasnost svjetiljke” (ηlamp) znači količnik svjetlosnog toka (Ф) koji daje svjetiljka i električne energije koju svjetiljka troši (Plamp): ηlamp = Ф/Plamp(jedinica: lm/W). Električna energija koja se izgubi zbog neugrađene pomoćne opreme, kao što su predspojne naprave, pretvarači ili uređaji za napajanje, nije uključena u električnu energiju koju troši svjetiljka;

(b)	„faktor održanja svjetlosnog toka svjetiljke” (LLMF) znači odnos između svjetlosnog toka koji daje svjetiljka u određenom trenutku svojega vijeka trajanja i početnog (100 sati) svjetlosnog toka;

(c)	„faktor preživljavanja svjetiljke” (LSF) znači utvrđeni dio ukupnog broja svjetiljki koje i dalje djeluju u određenom trenutku u određenim uvjetima i pri određenoj učestalosti njihova paljenja;

(d)	„vijek trajanja svjetiljke” znači razdoblje rada svjetiljke, nakon kojega dio ukupnog broja svjetiljki koje i dalje rade odgovara faktoru preživljavanja svjetiljke, i to u određenim uvjetima i pri određenoj učestalosti njihova paljenja;

(e)	„kromatičnost” znači svojstvo podražaja boje koji je utvrđen vlastitim koordinatama kromatičnosti, ili zajedno prevladavajućom ili dopunskom valnom duljinom i čistoćom;

(f)	„svjetlosni tok” (Ф) znači količina izvedena iz toka zračenja (snaga zračenja), i to ocjenjivanjem zračenja s obzirom na spektralnu osjetljivost ljudskog oka, izmjerena nakon 100 sati rada svjetiljke;

(g)	„korelirana temperatura boje” (Tc [K]) znači temperatura Planckovog radijatora (crnog tijela) čija opažena boja najviše sliči boji danog podražaja pri istoj svjetlini i u određenim uvjetima gledanja;

(h)	„prikaz boje” (Ra) znači učinak svjetla na pojavu boje na predmetima, i to svjesnom ili podsvjesnom usporedbom s njihovim izgledom boje pod referentnim svjetlom;

(i)	„specifična efektivna snaga ultraljubičastog svjetla” znači efektivna snaga ultraljubičastog svjetla svjetiljke izmjerena u skladu sa spektralnim korelacijskim faktorima i povezana s njezinim svjetlosnim tokom (jedinica: mW/klm);

(j)	„vrijeme paljenja svjetiljke” znači vrijeme potrebno da nakon paljenja pogonskog napona svjetiljka započne potpuno raditi i da ostane upaljena;

(k)	„vrijeme zagrijavanja svjetiljke” znači vrijeme potrebno da svjetiljka nakon paljenja započne davati utvrđeni dio svojega stabiliziranog svjetlosnog toka;

(l)	„faktor snage” znači odnos apsolutne vrijednost aktivne snage i prividne snage u povremenim uvjetima;

(m)	„jačina svjetlosti” znači količina svjetlosti po jedinici vidljive svjetlosne površine koju isijava ili reflektira određena površina u određenom prostornom kutu (jedinica: cd/m2);

(n)	„sadržaj žive u svjetiljci” znači živa sadržana u svjetiljci, koja se mjeri u skladu s Prilogom Odluci Komisije 2002/747/EZ (1).

2. DEFINICIJE

(a)	„predviđena vrijednost” znači vrijednost količine koja se koristi za potrebe specifikacije, a koja je utvrđena za određeni sklop uvjeta djelovanja proizvoda. Osim ako nije drukčije predviđeno, svi se zahtjevi utvrđuju u obliku predviđenih vrijednosti;

(b)	„nazivna vrijednost” znači vrijednost količina koja se koristi za određivanje i prepoznavanje proizvoda;

(c)	„drugi ovoj svjetiljke” znači drugi vanjski ovoj svjetiljke koji nije potreban za stvaranja svjetlosti, kao što je npr. vanjska obloga koja u slučaju loma svjetiljke sprečava ispuštanje žive i stakla u okoliš, štiti od ultraljubičastog zračenja ili služi kao raspršivač svjetlosti;

(d)

„prozirna svjetiljka” znači svjetiljka (izuzev kompaktnih fluorescentnih svjetiljki) čija je jačina svjetlosti veća od 25 000 cd/m2 za svjetiljke sa svjetlosnim tokom manjim od 2 000 lm te čija je jačina svjetlosti veća od 100 000 cd/m2 za svjetiljke s većim svjetlosnim tokom, koje su opremljene samo prozirnim ovojima kroz koje je nit koja stvara svjetlost, LED svjetiljka ili izbojna cijev jasno vidljiva;

(e)	„neprozirna svjetiljka” znači svjetiljka koja nije sukladna specifikacijama iz točke (d), uključujući kompaktne fluorescentne svjetiljke;

(f)	„ciklus paljenja i gašenja” znači slijed paljenja i gašenja svjetiljke u određenim vremenskim razmacima;

(g)	„prijevremeni kvar” znači da je svjetiljka dostigla kraj svojega vijeka trajanja nakon razdoblja rada koje je kraće u odnosu na predviđeni vijek trajanja naveden u tehničkoj dokumentaciji;

(h)	„grlo” znači onaj dio svjetiljke koji putem držača ili priključka svjetiljke omogućuje priključenost svjetiljke na dovod električne energije i u većini slučajeva također služi pričvršćivanju svjetiljke na držač;

(i)	„držač svjetiljke” znači uređaj na koji se pričvršćuje svjetiljka, obično tako da se u njega umetne grlo svjetiljke, te je u tom slučaju on također sredstvo putem kojega se svjetiljka priključuje na dovod električne energije.

(1) SL L 242, 10.9.2002., str. 44.

PRILOG II.

Zahtjevi za ekološkim dizajnom za neusmjerene svjetiljke za kućanstva

1. ZAHTJEVI ZA EFIKASNOST SVJETILJKE

Svjetiljke sa žarnom niti s grlom S14, S15 ili S19 izuzimaju se iz zahtjeva za efikasnost u fazama od 1. do 4. kako su utvrđene člankom 3. ove Uredbe, ali ne i u fazama 5. i 6.

Najveća predviđena snaga (Pmax) za određeni predviđeni svjetlosni tok (Ф) navedena je u tablici 1.

Iznimke od ovih zahtjeva navedene su u tablici 2., dok su korekcijski faktori koji se primjenjuju na najveću predviđenu snagu navedeni u tablici 3.

Tablica 1.

Datum primjene	Najveća predviđena snaga (Pmax) za određeni predviđeni svjetlosni tok (Ф) (W)
Datum primjene	Prozirne svjetiljke	Neprozirne svjetiljke
Faze od 1. do 5.	0,8 * (0,88√Ф + 0,049Ф)	0,24√Ф + 0,0103Ф
Faza 6.	0,6 * (0,88√Ф + 0,049Ф)	0,24√Ф + 0,0103Ф

Tablica 2.

Iznimke

Područje primjene iznimke	Najveća predviđena snaga (W)
Prozirne svjetiljke 60 lm ≤ Φ ≤ 950 lm u fazi 1.	Pmax = 1,1 * (0,88√Ф + 0,049Ф)
Prozirne svjetiljke 60 lm ≤ Φ ≤ 725 lm u fazi 2.	Pmax = 1,1 * (0,88√Ф + 0,049Ф)
Prozirne svjetiljke 60 lm ≤ Φ ≤ 450 lm u fazi 3.	Pmax = 1,1 * (0,88√Ф + 0,049Ф)
Prozirne svjetiljke s grlom G9 ili R7 u fazi 6.	Pmax = 0,8 * (0,88√Ф + 0,049Ф)

Korekcijski faktori u tablici 3. su prema potrebi kumulativni i primjenjuju se također na proizvode na koje se odnose iznimke iz tablice 2.

Tablica 3.

Korekcijski faktori

Područje primjene ispravka	Najveća predviđena snaga (W)
Svjetiljka sa žarnom niti koja zahtijeva vanjski dovod električne energije	Pmax/1,06
Izbojna svjetiljka s grlom GX53	Pmax/0,75
Neprozirna svjetiljka s indeksom prikaza boje ≥ 90 i P ≤ 0,5 * (0,88√Ф + 0,049Ф)	Pmax/0,85
Izbojna svjetiljka s indeksom prikaza boje ≥ 90 and Tc ≥ 5 000 K	Pmax/0,76
Neprozirna svjetiljka s drugim ovojem i P ≤ 0,5 * (0,88√Ф + 0,049Ф)	Pmax/0,95
LED svjetiljka koja zahtijeva vanjski dovod električne energije	Pmax/1,1

2. ZAHTJEVI VEZANI UZ RAD SVJETILJKE

Zahtjevi vezani uz rad svjetiljke utvrđeni su u tablici 4. za kompaktne fluorescentne svjetiljke i u tablici 5. za sve svjetiljke osim kompaktnih fluorescentnih svjetiljki i LED svjetiljki.

Ako je predviđeni vijek trajanja svjetiljke dulji od 2 000 h, zahtjevi faze 1. za parametre „predviđeni vijek trajanja svjetiljke”, „faktor preživljavanja svjetiljke” i „održanje svjetlosnog toka” iz tablica 4. i 5. primjenjuju se od faze 2.

Za ispitivanje koliko je puta svjetiljku moguće upaliti i ugasiti prije negoli se ona pokvari, ciklus paljenja i gašenja svjetiljke čine vremenski razmaci u kojima je svjetiljka 1 minutu upaljena i 3 minute ugašena, dok su ostali ispitni uvjeti utvrđeni u skladu s Prilogom III. Za ispitivanje vijeka trajanja svjetiljke, faktora preživljavanja svjetiljke, održanja svjetlosnog toka i prijevremenog kvara svjetiljke, upotrebljava se standardni ciklus paljenja i gašenja svjetiljke u skladu s Prilogom III.

Tablica 4.

Zahtjevi vezani uz rad kompaktnih fluorescentnih svjetiljki

Parametar rada svjetiljke	Faza 1.	Faza 5.
Faktor preživljavanja svjetiljke na 6 000 h	≥ 0,50	≥ 0,70
Održanje svjetlosnog toka	Na 2 000 h: ≥ 85 % (≥ 80 % za svjetiljke s drugim ovojem)	Na 2 000 h: ≥ 88 % (≥ 83 % za svjetiljke s drugim ovojem) Na 6 000 h: ≥ 70 %
Broj ciklusa paljenja i gašenja svjetiljke prije kvara	≥ od polovice vijeka trajanja svjetiljke izraženog u satima ≥ 10 000 ako je vrijeme paljenja svjetiljke > 0,3 s	≥ od vijeka trajanja svjetiljke izraženog u satima ≥ 30 000 ako je vrijeme paljenja svjetiljke > 0,3 s
Vrijeme paljenja svjetiljke	< 2,0 s	< 1,5 s ako je P < 10 W < 1,0 s ako je P ≥ 10 W
Vrijeme zagrijavanja svjetiljke do 60 % Φ	< 60 s ili < 120 s za svjetiljke koje sadrže živu u amalgamskom obliku	< 40 s ili < 100 s za svjetiljke koje sadrže živu u amalgamskom obliku
Stopa prijevremenog kvarenja	≤ 2,0 % na 200 h	≤ 2,0 % na 400 h
UVA + UVB zračenje	≤ 2,0 mW/klm	≤ 2,0 mW/klm
UVC zračenje	≤ 0,01 mW/klm	≤ 0,01 mW/klm
Faktor snage svjetiljke	≥ 0,50 ako je P < 25 W ≥ 0,90 ako je P ≥ 25 W	≥ 0,55 ako je P < 25 W ≥ 0,90 ako je P ≥ 25 W
Prikaz boje (Ra)	≥ 80	≥ 80

Tablica 5.

Zahtjevi vezani uz rad za sve svjetiljke osim kompaktnih fluorescentnih svjetiljki i LED svjetiljki

Parametar rada svjetiljke	Faza 1.	Faza 5.
Predviđeni vijek trajanja svjetiljke	≥ 1 000 h	≥ 2 000 h
Održanje svjetlosnog toka	≥ 85 % na 75 % predviđenog prosječnog vijeka trajanja	≥ 85 % na 75 % predviđenog prosječnog vijeka trajanja
Broj ciklusa paljenja i gašenja svjetiljke	≥ od četiri puta predviđenog vijeka trajanja svjetiljke izraženog u satima	≥ od četiri puta predviđenog vijeka trajanja svjetiljke izraženog u satima
Vrijeme paljenja svjetiljke	< 0,2 s	< 0,2 s
Vrijeme zagrijavanja svjetiljke do 60 % Φ	≤ 1,0 s	≤ 1,0 s
Stopa prijevremenog kvarenja	≤ 5,0 % na 100 h	≤ 5,0 % na 200 h
UVA + UVB zračenje	≤ 2,0 mW/klm	≤ 2,0 mW/klm
UVC zračenje	≤ 0,01 mW/klm	≤ 0,01 mW/klm
Faktor snage svjetiljke	≥ 0,95	≥ 0,95

3. ZAHTJEVI VEZANI UZ NAVOĐENJE PODATAKA O PROIZVODU ZA SVJETILJKE

Za neusmjerene je svjetiljke za kućanstva potrebno navesti sljedeće podatke od faze 2., osim ako nije drukčije predviđeno.

3.1. Podaci koji moraju prije kupnje biti vidljivo prikazani krajnjim korisnicima na ambalaži i internetskim stranicama sa slobodnim pristupom

Pri navođenju podataka nije potrebno koristiti točan tekst iz niže navedenog popisa. Moguće ih je prikazati putem dijagrama, brojeva ili simbola umjesto teksta.

Ovi se zahtjevi vezani za podatke ne primjenjuju na svjetiljke sa žarnom niti koje ne ispunjavaju zahtjeve efikasnosti iz faze 4.:

(a)	ako se nazivna snaga svjetiljke prikazuje izvan oznake o potrošnji energije u skladu s Direktivom 98/11/EZ, također se i nazivni svjetlosni tok svjetiljke zasebno navodi slovima koja moraju biti dva puta veća u odnosu na navod nominalne snage svjetiljke izvan oznake;

(b)	nazivni vijek trajanja svjetiljke u satima (ne veći od predviđenog vijeka trajanja);

(c)	broj ciklusa paljenja i gašenja svjetiljke prije prijevremenog kvara;

(d)	temperatura boje (također izražena kao vrijednost u kelvinima);

(e)	vrijeme zagrijavanja do 60 % pune svjetlosti (može se navesti „trenutačno puno svjetlo” ako je vrijeme zagrijavanja manje od 1 s);

(f)	upozorenje ako intenzitet svjetla nije moguće prigušiti ili ako ga je moguće prigušiti samo pomoću posebnih uređaja;

(g)	ako je projektirana za optimalnu uporabu u nestandardnim uvjetima (kao što je sobna temperatura Ta ≠ 25 °C), podaci o odnosnim uvjetima;

(h)	dimenzije svjetiljke u milimetrima (duljina i promjer);

(i)

ako se na ambalaži navodi istovrijednost u odnosu na svjetiljku sa žarnom niti, navedena istovrijedna snaga svjetiljke sa žarnom niti (zaokružena na 1 W) mora odgovarati svjetlosnom toku svjetiljke navedenom na ambalaži iz tablice 6.

Prijelazne vrijednosti svjetlosnog toka i navedene snage svjetiljke sa žarnom niti (zaokružene na 1 W) računaju se linearnom interpolacijom između dviju susjednih vrijednosti.

Tablica 6.

Predviđeni svjetlosni tok svjetiljke ф [lm]			Navedena istovrijedna snaga svjetiljke sa žarnom niti
Kompaktne fluorescentne svjetiljke	Halogenske svjetiljke	LED i ostale svjetiljke	[W]
125	119	136	15
229	217	249	25
432	410	470	40
741	702	806	60
970	920	1 055	75
1 398	1 326	1 521	100
2 253	2 137	2 452	150
3 172	3 009	3 452	200

(j)	Izraz „svjetiljka koja štedi energiju” ili bilo koja slična promotivna izjava o efikasnosti svjetiljke može se upotrijebiti ako svjetiljka ispunjava zahtjeve efikasnosti koji se primjenjuju na neprozirne svjetiljke u fazi 1. u skladu s tablicama 1., 2. i 3.;

Ako svjetiljka sadrži živu,

(k)	Sadržaj žive u svjetiljci izražen kao X,X mg;

(l)	Naziv internetskih stranica na kojima su dostupne upute za uklanjanje ostataka svjetiljke u slučaju slučajnog loma svjetiljke.

3.2. Podaci koji moraju biti javno dostupni na internetskim stranicama sa slobodnim pristupom

Potrebno je navesti barem sljedeće podatke u obliku vrijednosti:

(a)	podatke iz točke 3.1.;

(b)	predviđenu snagu u vatima (preciznost od 0,1 W);

(c)	predviđeni svjetlosni tok;

(d)	predviđeni vijek trajanja svjetiljke;

(e)	faktor snage svjetiljke;

(f)	faktor održanja svjetlosnog toka svjetiljke na kraju nazivnog vijeka trajanja;

(g)	vrijeme paljenja svjetiljke (X,X sekundi);

(h)	prikaz boje.

Ako svjetiljka sadrži živu,

(i)	upute za uklanjanje ostataka svjetiljke u slučaju slučajnog loma svjetiljke;

(j)	preporuke za odlaganje svjetiljke na kraju njezina vijeka trajanja.

PRILOG III.

Postupak provjere za potrebe nadzora nad tržištem

Nadležna su tijela države članice dužna ispitati uzorak serije od barem 20 nasumično odabranih svjetiljki istog modela i istog proizvođača.

Za seriju se smatra da je sukladna odredbama iz Priloga II. ovoj Uredbi ako prosječni rezultati serije ne odstupaju od ograničenja, praga ili navedenih vrijednosti za više od 10 %.

U protivnom se model ne smatra sukladnim.

Za provjeru sukladnosti zahtjevima nadležna su tijela država članica dužna koristiti točne i pouzdane najnovije metode mjerenja kojima se dobivaju ponovljivi rezultati, uključujući:

—	ako postoje, usklađene norme čiji su referentni brojevi objavljeni u tu svrhu u Službenom listu Europske unije u skladu s člancima 9. i 10. Direktive 2005/32/EZ,

—

u ostalim slučajevima, metode utvrđene u sljedećim dokumentima:

Mjereni parametar	Organizacija (1)	Uputa	Naslov
Sadržaj žive u svjetiljki	Europska komisija	Odluka 2002/747/EZ (Prilog)	Odluka Komisije 2002/747/EZ od 9. rujna 2002. o utvrđivanju revidiranih ekoloških mjerila za dodjelu znaka zaštite okoliša Zajednice za žarulje i izmjeni Odluke 1999/568/EZ
Efikasnost svjetiljke	Cenelec	EN 50285:1999	Energetska iskoristivost električnih svjetiljki za kućnu uporabu – mjerne metode
Grla svjetiljki	Cenelec	EN 60061:1993 Sve izmjene do A40:2008	Grla i držači svjetiljki zajedno s profilima za provjeru međusobne izmjenljivosti i sigurnosti, dio 1.: grla svjetiljki
Vijek trajanja svjetiljke	Cenelec	EN 60064:1995 Izmjene A2:2003 A3:2006 A4:2007 A11:2007	Svjetiljke sa žarnom niti od volframa predviđene za uporabu u kućanstvu i sličnu namjenu u općoj rasvjeti – Izvedbeni zahtjevi
	Cenelec	EN 60357:2003 Izmjena A1:2008	Volframove halogene svjetiljke (osim svjetiljki za vozila) – Izvedbene specifikacije
	Cenelec	EN 60969:1993 Izmjene A1:1993 A2:2000	Svjetiljke za opću rasvjetu s vlastitom prigušnicom – Izvedbeni zahtjevi
Vrijeme paljenja svjetiljke/vrijeme zagrijavanja	Cenelec	EN 60969:1993 Izmjene A1:1993 A2:2000	Svjetiljke za opću rasvjetu s vlastitom prigušnicom – Izvedbeni zahtjevi
Faktor snage	Cenelec	EN 61000-3-2:2006	Elektromagnetska kompatibilnost (EMC), dio 3-2: Ograničenja – Ograničenja za emisije harmoničke struje (struja pri ulazu u opremu ≤ 16 A po fazi)
Specifična efektivna snaga UV zračenja	Cenelec	EN 62471:2008	Fotobiološka sigurnost svjetiljki i sustava svjetiljki
Prikaz boje	Međunarodna komisija za rasvjetu	CIE 13.3:1995	Metoda mjerenja i utvrđivanja svojstava prikaza boje izvora svjetlosti
Kromatičnost Korelirana temperatura boje (Tc [K])	Međunarodna komisija za rasvjetu	CIE 15:2004	Kolorimetrija
Jačina svjetlosti	Međunarodna komisija za rasvjetu	CIE 18.2:1983	Osnova fizičke fotometrije
Svjetlosni tok	Međunarodna komisija za rasvjetu	CIE 84:1989	Mjerenje svjetlosnog toka
Faktor održanja svjetlosnog toka svjetiljke (LLMF)	Međunarodna komisija za rasvjetu	CIE 97:2005	Održavanje električnih sustava za rasvjetu unutarnjih prostora
Faktor preživljavanja svjetiljke (LSF)	Međunarodna komisija za rasvjetu	CIE 97:2005

(1) Cenelec: rue de Stassart/De Stassartstraat 35, B-1050 Bruxelles, tel. (32-2) 519 68 71, faks (32-2) 519 69 19 (http://www.cenelec.org).

Međunarodna komisija za rasvjetu: CIE središnji ured, Kegelgasse 27 A-10 30 Beč, AUSTRIJA tel: +43 1714 31 87 0, faks +43 1714 31 87 18 (http://www.cie.co.at/).

PRILOG IV.

Okvirna mjerila za neusmjerene svjetiljke za kućanstva

(informativno)

U trenutku donošenja ove Uredbe najbolja raspoloživa tehnologija na tržištu za odnosne proizvode bila je sljedeća:

1.	EFIKASNOST SVJETILJKE Najveća utvrđena efikasnost bila je 69 lm/W.

RAD SVJETILJKE

Tablica 7.

Parametar rada	Kompaktne fluorescentne svjetiljke
Procijenjeni vijek trajanja svjetiljke	20 000 h
Održanje svjetlosnog toka	90 % tijekom procijenjenog vijeka trajanja svjetiljke
Broj ciklusa paljenja i gašenja svjetiljke	1 000 000
Vrijeme paljenja svjetiljke	< 0,1 s
Vrijeme zagrijavanja svjetiljke do 80 % ф	15 s, ili 4 s za posebne kombinirane kompaktne fluorescentne svjetiljke/halogene svjetiljke
Faktor snage svjetiljke	0,95

3.	SADRŽAJ ŽIVE U SVJETILJCI Energetski učinkovite kompaktne fluorescentne svjetiljke s najnižim sadržajem žive sadrže najviše 1,23 mg žive.

13/Sv. 047

Službeni list Europske unije

265

32009D0292

L 079/44

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

24.03.2009.

ODLUKA KOMISIJE

od 24. ožujka 2009.

o utvrđivanju uvjeta odstupanja za plastične košare i plastične palete u vezi s razinama koncentracije teških metala utvrđenim u Direktivi 94/62/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o ambalaži i ambalažnom otpadu

(priopćena pod brojem dokumenta C(2009) 1959)

(Tekst značajan za EGP)

(2009/292/EZ)

KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,

uzimajući u obzir Direktivu 94/62/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 20. prosinca 1994. o ambalaži i ambalažnom otpadu (1), a posebno njezin članak 11. stavak 3.,

budući da:

(1)	Odluka Komisije 1999/177/EZ od 8. veljače 1999. o utvrđivanju uvjeta odstupanja za plastične košare i plastične palete u vezi s razinama koncentracije teških metala utvrđenim u Direktivi 94/62/EZ o ambalaži i ambalažnom otpadu (2) istekla je 9. veljače 2009.

(2)

U vrijeme isteka Odluke 1999/177/EZ značajna količina plastičnih košara i plastičnih paleta koje sadrže koncentracije teških metala koje prelaze razine propisane u Direktivi 94/62/EZ je i dalje bila na tržištu. S obzirom na nedovoljan kapacitet industrije da zamijeni sve takve košare i palete, postoji veliki rizik da će se te košare i palete ukloniti na odlagališta otpada ili spaliti. Oba rješenja bi mogla imati vrlo nepovoljne posljedice po zdravlje i okoliš.

(3)	Direktiva 94/62/EZ za cilj ima ograničiti prisutnost teških metala u ambalaži te propisati visoku razinu zaštite okoliša, uključujući ponovno upotrebu i recikliranje.

(4)

Primjereno je donijeti uvjete za odstupanja vezano uz košare i palete koje se upotrebljavaju u zatvorenim i kontroliranim proizvodnim ciklusima kako bi industrija dobila dovoljno vremena da pomoću najboljih dostupnih tehnika zamijeni te plastične košare i plastične palete.

U znanstvenim izvješćima podnesenima Komisiji preporučuje se da je potrebno odobriti takvo odstupanje.

(5)

Komisija namjerava provjeriti djelovanje sustava propisanog ovom Odlukom kao i napredak ostvaren u području izbacivanja plastičnih košara i plastičnih paleta koje sadrže teške metale nakon pet godina, nužno je da države članice podnesu odgovarajuće informacije.

Kako ne bi došlo do povećanja postojećeg administrativnog opterećenja zbog uvođenja posebne obveze izvješćivanja državama članicama, dovoljno je potrebne informacije uključiti u izvješća koja se Komisiji podnose sukladno članku 17. Direktive 94/62/EZ.

(6)	Zbog pravne sigurnosti ova se Odluka primjenjuje od dana nakon isteka Odluke 1999/177/EZ, a kako bi se izbjegli svi mogući negativni učinci.

(7)	Mjere propisane u ovoj Odluci u skladu su s mišljenjem odbora osnovanog u skladu s člankom 21. Direktive 94/62/EZ,

DONIJELA JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

U smislu ove Odluke primjenjuju se sljedeće definicije:

1.	„teški metali” znači olovo, kadmij, živa i šestovalentni krom;

„namjerno dodavanje teških metala” znači čin namjerne upotrebe tvari koja sadrži teške metale kod oblikovanja ambalaže ili sastavnog dijela ambalaže kada je stalna prisutnost teških metala željena u konačnoj ambalaži ili sastavnom dijelu ambalaže kako bi se postigla određena osobina, izgled ili kvaliteta;

3.	„slučajna prisutnost teških metala” znači prisutnost teških metala kao nenamjernog sastojka ambalaže ili sastavnog dijela ambalaže.

Članak 2.

Zbroj razina koncentracije teških metala u plastičnim košarama i plastičnim paletama može prelaziti ograničenja iz stavka 1. članka 11. Direktive 94/62/EZ pod uvjetom da su te košare i palete upotrebljavaju u zatvorenim i kontroliranim proizvodnim ciklusima sukladno uvjetima iz članaka 3., 4. i 5.

Članak 3.

1. Plastične košare i plastične palete koje sadrže prekomjernu količinu teških metala, kako je propisano u članku 2., proizvode se i popravljaju u kontroliranim procesima recikliranja u skladu sa stavcima 2., 3. i 4. ovog članka.

2. Materijal koji se koristi za recikliranje potiče samo od drugih plastičnih košara ili plastičnih paleta. Upotreba drugih materijala ograničena je na nužni tehnički minimum te ni u kojem slučaju ne prelazi 20 % težine.

3. Nije dozvoljena namjerna upotreba teških metala kao elemenata tijekom recikliranja za razliku od slučajne prisutnosti teških metala. Upotreba recikliranih materijala kao sirovine za popravljanje ambalažnih materijala u kojoj određeni udio recikliranih materijala može sadržavati teške materijale ne smatra se namjernom upotrebom teških materijala.

4. Zbroj razina koncentracije teških metala u plastičnim košarama i plastičnim paletama može prelaziti ograničenje propisano u stavku 1. članka 11. Direktive 94/62/EZ samo kao rezultat upotrebe materijala koji sadrže teške metale u procesu recikliranja.

Članak 4.

1. Plastične košare i plastične palete koje sadrže prekomjernu količinu teških metala, kako je propisano u članku 2., označene su trajno i vidljivo.

2. Države članice jamče da će se tijekom životnog ciklusa predmetnih plastičnih košara i plastičnih paleta najmanje 90 % poslanih plastičnih košara i plastičnih paleta koje sadrže prekomjernu količinu teških metala, kako je propisano u članku 2., vratiti proizvođaču, tvrtki koja pakira ili punionici ili ovlaštenom predstavniku.

3. Ne dovodeći u pitanje mjere koje su poduzete u skladu s člankom 6., sve plastične košare i plastične palete koje se vrate u skladu s ovim člankom, a koje više nisu odgovarajuće ili namijenjene ponovnoj upotrebi trebaju se odložiti u skladu s postupkom koji su posebno odobrila ovlaštena tijela predmetne države članice ili reciklirati u kontroliranom procesu recikliranja u skladu sa stavcima 2., 3. i 4. članka 3.

Članak 5.

1. Države članice propisuju sustav popisivanja i evidentiranja te metodu za ispunjavanje nadzorne i financijske odgovornosti kako bi se dokazala sukladnosti s uvjetima ove Odluke.

Sustav obuhvaća sve plastične košare i plastične palete koje sadrže prekomjernu količinu teških metala, kako je propisano u članku 2., koje se stavljaju ili uklanjaju iz upotrebe.

2. Osim ako drukčije nije navedeno u dobrovoljnom sporazumu, države članice jamče da će proizvođač ili njegov ovlašteni predstavnik svake godine pripremiti nacrt pisane deklaracije sukladnosti te godišnje izvješće koje prikazuje na koji su način ispunjeni uvjeti iz ove Odluke. Izvješće sadrži moguće izmjene sustava i ovlaštenih predstavnika.

3. Države članice jamče da proizvođač ili njegov ovlašteni predstavnik najmanje četiri godine čuvaju relevantnu tehničku dokumentaciju koja je dostupna ovlaštenim tijelima u svrhu inspekcije.

Ako ni proizvođač niti njegov ovlašteni predstavnik nemaju poslovni nastan unutar Zajednice, obvezu čuvanja relevantne dokumentacije na raspolaganju snosi osoba koja proizvod stavlja na tržište Zajednice.

Članak 6.

Države članice donose mjere kako bi potakle proizvođače da istraže metode za progresivno postizanje ograničenja koja se primjenjuju na teške metale u plastičnim košarama i plastičnim paletama iz stavka 1. članka 11. Direktive 94/62/EZ, uključujući najbolje dostupne tehnike za ekstrakciju teških metala.

Članak 7.

Države članice u svoja izvješća koja podnose Komisiji sukladno članku 17. Direktive 94/62/EZ uključuju detaljno izvješće o djelovanju sustava iz ove Odluke te o napretku ostvarenom u izbacivanju plastičnih košara i plastičnih paleta koje nisu u skladu sa stavkom 1. članka 11. Direktive 94/62/EZ.

Članak 8.

Ova Odluka stupa na snagu 10. veljače 2009.

Članak 9.

Ova je Odluka upućena državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 24. ožujka 2009.

Za Komisiju

Stavros DIMAS

Član Komisije

(1) SL L 365, 31.12.1994., str. 10.

(2) SL L 56, 4.3.1999., str. 47.

13/Sv. 047

Službeni list Europske unije

268

32009R0256

L 081/3

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

23.03.2009.

UREDBA KOMISIJE (EZ) br. 256/2009

od 23. ožujka 2009.

o izmjeni priloga II. i III. Uredbi (EZ) br. 396/2005 Europskog parlamenta i Vijeća o maksimalnim razinama ostataka za azoxystrobin i fludioxonil u ili na određenim proizvodima

(Tekst značajan za EGP)

KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,

uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 396/2005 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. veljače 2005. o maksimalnim razinama ostataka pesticida u ili na hrani i hrani za životinje biljnog i životinjskog podrijetla i izmjeni Direktive Vijeća 91/414/EEZ (1), a posebno njezin članak 14. stavak 1. točku (a),

budući da:

(1)

Maksimalne razine ostataka za azoxystrobin i fludioxonil utvrđene su u prilozima II. i III. Uredbi (EZ) br. 396/2005. U vezi s azoxystrobinom, s obzirom na novo odobrenje prema Direktivi Vijeća 91/414/EEZ od 15. srpnja 1991. o stavljanju sredstava za zaštitu bilja na tržište (2) za primjenu tog sredstva za zaštitu bilja na bijeloj repi, podnesen je zahtjev za promjenu sadašnje maksimalne razine ostataka prema članku 6. stavku 1. te Uredbe. U vezi s fludioxonilom jedan podnositelj zahtjeva iz treće zemlje (Sjedinjenih Država) podnio je zahtjev za uvoznu toleranciju maksimalne razine ostataka prema članku 6. stavcima 2. i 4. Uredbe (EZ) br. 396/2005, u kojem odobrena primjena sredstva za zaštitu bilja dovodi do ostataka koji prelaze maksimalne razine ostataka za narove (šipak) utvrđene u Prilogu III. toj Uredbi.

(2)	Oba zahtjeva procijenjena su u skladu s člankom 8. te Uredbe, a Portugal i Danska dostavili su Komisiji izvješća o procjeni.

(3)

Europska agencija za sigurnost hrane, dalje u tekstu „Agencija”, procijenila je sigurnost predloženih maksimalnih razina ostataka, uzimajući u obzir podatke u zahtjevima i izvješćima o procjeni, te je dala obrazložena mišljenja. Ta je mišljenja (u skladu s člankom 10. Uredbe) dostavila Komisiji i državama članicama te ih objavila za javnost (3).

(4)

Agencija je u obrazloženim mišljenjima došla do zaključka da su ispunjeni svi zahtjevi s obzirom na podatke i da su prihvatljive dvije promjene maksimalnih razina ostataka zatražene od podnositelja zahtjeva u vezi sa sigurnošću potrošača na temelju procjene izloženosti potrošača za 27 specifičnih skupina potrošača. Uzela je u obzir najnovije podatke o toksikološkim svojstvima tvari. Ni kod cjeloživotne izloženosti objema tvarima konzumacijom svih prehrambenih proizvoda koji bi mogli sadržavati te dvije tvari, niti kod kratkotrajne izloženosti prekomjernim unosom bijele repe ili narova, nije dokazana opasnost da bi se mogao prekoračiti prihvatljiv dnevni unos (ADI) ili akutna referentna doza (ARfD).

(5)	Na temelju obrazloženog mišljenja Agencije i uzimajući u obzir čimbenike mjerodavne za pitanje koje se razmatra, zatražene promjene maksimalnih razina ostataka ispunjavaju zahtjeve članka 14. stavka 2. Uredbe (EZ) br. 396/2005.

(6)	Uredbu (EZ) br. 396/2005 treba stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(7)	Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Stalnoga odbora za prehrambeni lanac i zdravlje životinja, a ne protive im se ni Europski parlament niti Vijeće,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Prilozi II. i III. Uredbi (EZ) br. 396/2005 izmjenjuju se sukladno Prilogu ovoj Uredbi.

Članak 2.

Uredba stupa na snagu dan nakon objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 23. ožujka 2009.

Za Komisiju

Androulla VASSILIOU

Članica Komisije

(1) SL L 70, 16.3.2005., str. 1.

(2) SL L 230, 19.8.1991., str. 1.

(3) Znanstvena izvješća EFSA-e (2008.) 199. i 200. na http://efsa.europa.eu

PRILOG

Prilozi II. i III. Uredbi (EZ) br. 396/2005 mijenjaju se kako slijedi:

Prilog II. mijenja se kako slijedi:

Reci za azoxystrobin zamjenjuju se sljedećim:

„Ostaci pesticida i maksimalne razine ostataka (mg/kg)

Kodni broj

Skupine i primjeri pojedinih proizvoda na koje se odnose maksimalne razine ostataka (1)

Azoxystrobin

100000

1.	SVJEŽE ILI SMRZNUTO VOĆE; ORAŠASTO VOĆE

110000

Agrumi

110010

Grejp

110020

Naranče

110030

Limuni

110040

Limete

110050

Mandarine

110990

Ostalo

120000

ii.	Orasi (oljušteni ili neoljušteni)

0,1 (2)

120010

Bademi

120020

Brazilski orašac

120030

Indijski oraščić

120040

Kesteni

120050

Kokosov orah

120060

Lješnjaci

120070

Makadamia orasi

120080

Pekan orašac

120090

Pinjoli

120100

Pistaciji

120110

Orasi

120990

Ostalo

130000

iii.	Koštičavo voće

0,05 (2)

130010

Jabuke

130020

Kruške

130030

Dunje

130040

Mušmule

130050

Lokvat (vrsta japanske mušmule)

130990

Ostalo

140000

iv.	Koštuničavo voće

0,05 (2)

140010

Marelice

140020

Trešnje

140030

Breskve

140040

Šljive

140990

Ostalo

150000

v.	Bobičasto i malo voće

151000

(a)	Stolno grožđe i vinsko grožđe

151010

Stolno grožđe

151020

Grožđe za vino

152000

(b)

Jagode

153000

(c)	Grmoliko voće

153010

Kupine

153020

Ostružnice

0,05 (2)

153030

Maline

153990

Ostalo

0,05 (2)

154000

(d)	Ostalo malo voće i bobice

0,05 (2)

154010

Borovnice

154020

Brusnice

154030

Ribizi

154040

Ogrozdi

154050

Šipak (plod divlje ruže)

154060

Dud

154070

Azarole (vrsta mušmule)

154080

Bazga (bobice)

154990

Ostalo

160000

vi.	Razno voće

161000

(a)	Jestiva kora

0,05 (2)

161010

Datulje

161020

Smokve

161030

Stolne masline

161040

Kumkvat (patuljasta naranča)

161050

Karambola

161060

Dragun (kaki)

161070

Jambolan (vrsta šljive)

161990

Ostalo

162000

(b)	Nejestive kore, male

0,05 (2)

162010

Kivi

162020

Ličis

162030

Marakuja

162040

Plod kaktusa

162050

Zvjezdasta jabuka

162060

Američki kaki

162990

Ostalo

163000

(c)	Nejestive kore, velike

163010

Avokado

0,05 (2)

163020

Banane

163030

Mango

0,2

163040

Papaja

0,2

163050

Nar

0,05 (2)

163060

Cherimoya

163070

Guava

163080

Ananas

0,05 (2)

163090

Plod drveta kruhovca

163100

Plod duriana

163110

Kisela anona

163990

Ostalo

0,05 (2)

200000

2.	SVJEŽE I SMRZNUTO POVRĆE

210000

i.	Povrće – korijenje i gomolji

211000

(a)

Krumpiri

0,05 (2)

212000

(b)	Tropsko povrće - korijenje i gomolji

0,05 (2)

212010

Kasava

212020

Slatki krumpir (patate)

212030

Jam

212040

Aru-korijen (sago)

212990

Ostalo

213000

(c)	Ostalo povrće – korijenje i gomolji, osim šećerne repe

213010

Cikla

0,05 (2)

213020

Mrkve

0,2

213030

Celer

0,3

213040

Hren

0,2

213050

Jerusalem artičoka

0,05 (2)

213060

Pastrnjak

0,2

213070

Korijen peršina

0,2

213080

Rotkvice

0,2

213090

Crna rotkva (Turovac)

0,2

213100

Koraba

0,05 (2)

213110

Bijela repa

0,2

213990

Ostalo

0,05 (2)

220000

ii.	Lukovičasto povrće

220010

Češnjak

0,05 (2)

220020

Luk

0,05 (2)

220030

Ljutika

0,05 (2)

220040

Mladi luk

220990

Ostalo

0,05 (2)

230000

iii.	Povrće s plodovima

231000

(a)

Solanacea

231010

Rajčica

231020

Paprika

231030

Patlidžani

231040

Okra (bamija)

231990

Ostalo

232000

(b)	Cucurbits – (bundevasto povrće) jestiva kora

232010

Krastavci

232020

Mali krastavci

232030

Tikvice

232990

Ostalo

233000

(c)	Cucurbits – (bundevasto povrće) nejestiva kora

0,5

233010

Dinje

233020

Buče

233030

Lubenice

233990

Ostalo

234000

(d)	Kukuruz šećerac

0,05 (2)

239000

(e)	Ostalo povrće s plodovima

0,05 (2)

240000

iv.	Kupusnjače

241000

(a)	Cvatuće kupusnjače

0,5

241010

Brokola

241020

Cvjetača

241990

Ostalo

242000

(b)	Kupusnjače - glavice

0,3

242010

Kelj pupčar

242020

Kelj

242990

Ostalo

243000

(c)	Kupusnjače - listovi

243010

Kineski kupus

243020

Zeleni kupus (kale)

243990

Ostalo

244000

(d)

Koraba

0,2

250000

v.	Lisnato povrće i svježe začinsko bilje

251000

(a)	Zelena salata i ostalo salatno bilje uključujući Brassicaea

251010

Matovilac

251020

Zelena salata

251030

Endivija (širokog lista)

251040

Dragušac

251050

Poljska grboščica

251060

Rukola

251070

Crvena gorušica

251080

Listovi i klice Brassica spp.

251990

Ostalo

252000

(b)	Špinat i slično (lišće)

252010

Špinat

0,05 (2)

252020

Tušanj

252030

Blitva

0,05 (2)

252990

Ostalo

0,05 (2)

253000

(c)	Lišće vinove loze

254000

(d)

Potočarka

0,05 (2)

255000

(e)

Cikorija

0,2

256000

(f)	Začinsko bilje

256010

Krabuljica

256020

Vlasac

256030

Lišće celera

256040

Peršin

256050

Kadulja

256060

Ružmarin

256070

Majčina dušica

256080

Bosiljak

256090

Lišće lovora

256100

Estragon

256990

Ostalo

260000

vi.	Mahunarke (svježe)

260010

Grah

260020

Grah

0,2

260030

Grašak

0,5

260040

Grašak

0,2

260050

Leća

0,05 (2)

260990

Ostalo

0,05 (2)

270000

vii.	Stabljičasto povrće (svježe)

270010

Šparoga

0,05 (2)

270020

Kardona (Cynara cardunculus)

0,05 (2)

270030

Celer – stabljika

270040

Anis (koromač)

270050

Artičoke

270060

Poriluk

270070

Rabarbara

0,05 (2)

270080

Bambus (izdanci)

270090

Srca palmi

270990

Ostalo

0,05 (2)

280000

viii.

Gljive

0,05 (2)

280010

Uzgojene

280020

Divlje

280990

Ostalo

290000

ix.

Alge

300000

3.	MAHUNJAČE, SUHE

0,1

300010

Grah

300020

Leća

300030

Grašak

300040

Bob

300990

Ostalo

400000

4.	ULJARICE - SJEME I PLODOVI

401000

i.	Uljarice - sjeme

401010

Sjeme lana

0,05 (2)

401020

Kikiriki

0,05 (2)

401030

Sjeme maka

0,05 (2)

401040

Sjeme sezama

0,05 (2)

401050

Zrno suncokreta

0,05 (2)

401060

Sjeme uljane repice

0,5

401070

Sjeme soje

0,5

401080

Sjeme gorušice

0,05 (2)

401090

Sjeme pamuka

0,05 (2)

401100

Sjeme buče

0,05 (2)

401110

Šafranika

401120

Boražina

401130

Camelina – biljka krstašica

401140

Sjeme konoplje

0,05 (2)

401150

Zrno ricinusa

401990

Ostalo

0,05 (2)

402000

ii.	Uljarice - plodovi

0,05 (2)

402010

Masline za proizvodnju ulja

402020

Oraščići palme (zrna uljane palme)

402030

Plodovi uljane palme

402040

Kapok

402990

Ostalo

500000

ŽITARICE

500010

Ječam

0,3

500020

Heljda

0,05 (2)

500030

Kukuruz

0,05 (2)

500040

Proso

0,05 (2)

500050

Zob

0,3

500060

Riža

500070

Raž

0,3

500080

Sijerak

0,05 (2)

500090

Pšenica

0,3

500990

Ostalo

0,05 (2)

600000

6.	ČAJ, KAVA, BILJNI ČAJEVI I KAKAO

610000

i.	Čaj (osušeni listići i peteljke, fermentirani ili drugačije obrađeni od Camellia sinensis)

0,1 (2)

620000

ii.

Zrna kave

630000

iii.	Biljni čajevi (osušeni)

631000

(a)

Cvjetovi

631010

Cvjetovi kamilice

631020

Cvjetovi hibiskusa

631030

Latice ruža

631040

Cvjetovi jasmina

631050

Limete

631990

Ostalo

632000

(b)

Listići

632010

Listići jagode

632020

Listići rooibosa

632030

Mate

632990

Ostalo

633000

(c)

Korijenje

633010

Korijen baldrijana

633020

Korijen ginsenga

633990

Ostalo

639000

(d)	Ostali biljni čajevi

640000

iv.	Kakao (fermentirano zrnje)

650000

v.	Karoba (kruh sv. Ivana)

700000

7.	HMELJ (OSUŠEN), UKLJUČUJUĆI POGAČE OD HMELJA I NEKONCENTRIRANI PRAH

800000

MIRODIJE

810000

Sjemenje

810010

Anis

810020

Crni kumin

810030

Sjeme celera

810040

Zrno korijandera

810050

Sjeme kumina

810060

Sjeme kopra

810070

Sjeme koromača

810080

Kozji rog (piskavac)

810090

Muškatov orašćić

810990

Ostalo

820000

ii.	Voće i bobice

820010

Klinčić (najkvirc)

820020

Anis papar

820030

Kumin (karavej)

820040

Kardamom

820050

Borovica

820060

Papar, crni i bijeli

820070

Plod vanilije

820080

Tamarindovac

820990

Ostalo

830000

iii.

Kora

830010

Cimet

830990

Ostalo

840000

iv.	Korijenje ili rizom

840010

Slatki korijen (gospino bilje)

840020

Đumbir

840030

Kurkuma (turmerik)

840040

Hren

840990

Ostalo

850000

Pupovi

850010

Klinčić

850020

Kapra

850990

Ostalo

860000

vi.	Njuška na cvjetnom pestiću

860010

Šafran

860990

Ostalo

870000

vii.	Aril (sjemena ljuska)

870010

Cvat muškatnog orašića

870990

Ostalo

900000

9.	BILJKE OD KOJIH SE DOBIVA ŠEĆER

900010

Šećerna repa

900020

Šećerna trska

900030

Korijen cikorije

900990

Ostalo

1000000

10.	PROIZVODI ŽIVOTINJSKOGA PODRIJETLA – KOPNENE ŽIVOTINJE

1010000

i.	Meso, mesni pripravci, klaonički proizvodi, krv, životinjske masnoće – svježe, ohlađene ili smrznute, osoljene, u rasolu, osušene ili dimljene ili prerađene u brašno ili grubo brašno, ostali prerađeni proizvodi i pripravci hrane na njihovoj osnovi

0,05 (2)

1011000

(a)

Svinje

1011010

Meso

1011020

Nemasno ili krto meso

1011030

Jetra

1011040

Bubreg

1011050

Jestivi klaonički proizvodi

1011990

Ostalo

1012000

(b)

Goveda

1012010

Meso

1012020

Masnoće

1012030

Jetra

1012040

Bubreg

1012050 l

Jestivi klaonički proizvodi

1012990

Ostalo

1013000

(c)

Ovce

1013010

Meso

1013020

Masnoće

1013030

Jetra

1013040

Bubreg

1013050

Jestivi klaonički proizvodi

1013990

Ostalo

1014000

(d)

Koze

1014010

Meso

1014020

Masnoće

1014030

Jetra

1014040

Bubreg

1014050

Jestivi klaonički proizvodi

1014990

Ostalo

1015000

(e)	Konji, magarci, mule ili mazge

1015010

Meso

1015020

Masnoće

1015030

Jetra

1015040

Bubreg

1015050

Jestivi klaonički proizvodi

1015990

Ostalo

1016000

(f)	Perad – pilići, guske, patke, pure ibiserke, nojevi, golubovi

1016010

Meso

1016020

Masnoće

1016030

Jetra

1016040

Bubreg

1016050

Jestivi klaonički proizvodi

1016990

Ostalo

1017000

(g)	Ostale domaće životinje (kunići, klokani)

1017010

Meso

1017020

Masnoće

1017030

Jetra

1017040

Bubreg

1017050

Jestivi klaonički proizvodi

1017990

Ostalo

1020000

ii.	Mlijeko i vrhnje, nekoncentrirano, bez dodatka šećera ili sladila, maslac i druge masnoće dobivene iz mlijeka, sir i usireno mlijeko

0,01 (2)

1020010

Goveda

1020020

Ovce

1020030

Koze

1020040

Konji

1020990

Ostalo

1030000

iii.	Ptičja jaja, svježa, konzervirana ili kuhana. Oljuštena jaja i žumanjci svježi, osušeni, kuhani na pari ili u kipućoj vodi, u kalupu, smrznuti ili konzervirani na neki drugi način, sa i bez dodatka šećera ili sladila

0,05 (2)

1030010

Pilići

1030020

Patke

1030030

Guske

1030040

Prepelice

1030990

Ostalo

1040000

iv.	Med (matična mliječ, pelud)

1050000

v.	Vodozemci i gmizavci (žablji kraci, krokodili)

1060000

vi.

Puževi

1070000

vii.	Ostali proizvodi od kopnenih životinja

(1) SL L 191, 22.7.2005., str. 29.

Prilog III. mijenja se kako slijedi:

Reci za fludioxonil zamjenjuju se sljedećim:

„Ostaci pesticida i maksimalne razine ostataka (mg/kg)

Kodni broj

Skupine i primjeri pojedinih proizvoda na koje se odnose maksimalne razine ostataka (4)

Fludioxonil

100000

1.	SVJEŽE ILI SMRZNUTO VOĆE; ORAŠASTO VOĆE

110000

Agrumi

110010

Grejp

110020

Naranče

110030

Limuni

110040

Limete

110050

Mandarine

110990

Ostalo

120000

ii.	Orasi (oljušteni ili neoljušteni)

0,05 (5)

120010

Bademi

120020

Brazilski orašac

120030

Indijski orašćić

120040

Kesteni

120050

Kokosov orah

120060

Lješnjaci

120070

Makademia orasi

120080

Pekan orašac

120090

Pinjoli

120100

Pistaciji

120110

Orasi

120990

Ostalo

130000

iii.	Koštičavo voće

130010

Jabuke

130020

Kruške

130030

Dunje

130040

Mušmule

130050

Lokvat (vrsta japanske mušmule)

130990

Ostalo

140000

iv.	Koštuničavo voće

140010

Marelice

140020

Trešnje

140030

Breskve

140040

Šljive

0,5

140990

Ostalo

0,05 (5)

150000

v.	Bobice i malo voće

151000

(a)	Stolno grožđe i vinsko grožđe

151010

Stolno grožđe

151020

Vinsko grožđe

152000

(b)

Jagode

153000

(c)	Grmoliko voće

153010

Kupine

153020

Ostružnice

0,05 (5)

153030

Maline

153990

Ostalo

0,05 (5)

154000

(d)	Ostalo malo voće i bobice

154010

Borovnice

154020

Brusnice

154030

Ribizi

154040

Ogrozdi

154050

Šipak (plod divlje ruže)

154060

Dud (murva)

154070

Azarole (vrsta mušmula)

154080

Bazga (plod)

154990

Ostalo

160000

vi.	Razno voće

161000

(a)	Jestiva kora

0,05 (5)

161010

Datulje

161020

Smokve

161030

Stolne masline

161040

Kumkvat (patuljasta naranča)

161050

Karambola

161060

Dragun (kaki)

161070

Jambolan (vrsta šljive)

161990

Ostalo

162000

(b)	Nejestive kore, male

162010

Kivi

162020

Ličis

0,05 (5)

162030

Marakuja

0,05 (5)

162040

Plod kaktusa

0,05 (5)

162050

Zvjezdasta jabuka

0,05 (5)

162060

Američki kaki

0,05 (5)

162990

Ostalo

0,05 (5)

163000

(c)	Nejestive kore, velike

163010

Avokado

0,05 (5)

163020

Banane

0,05 (5)

163030

Mango

0,05 (5)

163040

Papaja

0,05 (5)

163050

Nar

163060

Cherimoya

0,05 (5)

163070

Guava

0,05 (5)

163080

Ananas

0,05 (5)

163090

Plod drveta kruhovca

0,05 (5)

163100

Plod duriana

0,05 (5)

163110

Kisela anona

0,05 (5)

163990

Ostalo

0,05 (5)

200000

2.	SVJEŽE I SMRZNUTO POVRĆE

210000

i.	Povrće – korijenje i gomolji

211000

(a)

Krumpiri

212000

(b)	Tropsko povrće - korijenje i gomolji

0,05 (5)

212010

Kasava

212020

Slatki krumpir (patate)

212030

Jam

212040

Aru-korijen (sago)

212990

Ostalo

213000

(c)	Ostalo povrće – korijenje i gomolji, osim šećerne repe

0,05 (5)

213010

Cikla

213020

Mrkve

213030

Celer

213040

Hren

213050

Jeruzalem artičoka

213060

Pastrnjak

213070

Korijen peršina

213080

Rotkvice

213090

Crna rotkva (Turovac)

213100

Koraba

213110

Bijela repa

213990

Ostalo

220000

ii.	Lukovičasto povrće

220010

Češnjak

0,05 (5)

220020

Luk

0,1

220030

Ljutika

0,05 (5)

220040

Mladi luk

0,3

220990

Ostalo

0,05 (5)

230000

iii.	Povrće s plodovima

231000

(a)

Solanacea

231010

Rajčica

231020

Paprika

231030

Patlidžani

231040

Okra (bamije)

0,5

231990

Ostalo

0,5

232000

(b)	Cucurbits (bundevasto povrće) – jestiva kora

232010

Krastavci

232020

Mali krastavci

0,5

232030

Tikvice

232990

Ostalo

0,5

233000

(c)	Cucurbits (bundevasto povrće) – nejestiva kora

0,05 (5)

233010

Dinje

233020

Buče

233030

Lubenice

233990

Ostalo

234000

(d)	Kukuruz šećerac

0,05 (5)

239000

(e)	Ostalo povrće s plodovima

0,05 (5)

240000

iv.	Kupusnjače

0,05 (5)

241000

(a)	Cvatuće kupusnjače

0,05 (5)

241010

Brokola

241020

Cvjetača

241990

Ostalo

242000

(b)	Kupusnjače - glavice

0,05 (5)

242010

Kelj pupčar

242020

Kelj

242990

Ostalo

243000

(c)	Kupusnjače - listovi

0,05 (5)

243010

Kineski kupus

243020

Zeleni kupus (kale)

243990

Ostalo

244000

(d)

Koraba

0,05 (5)

250000

v.	Lisnato povrće i svježe začinsko bilje

251000

(a)	Zelena salata i ostalo salatno bilje uključujući Brassicaea

251010

Matovilac

251020

Zelena salata

251030

Endivija (širokog lista)

251040

Dragušac

251050

Poljska grboščica

251060

Rukola

251070

Crvena gorušica

251080

Listovi i klice Brassica spp.

251990

Ostalo

252000

(b)	Špinat i slično (lišće)

252010

Špinat

0,05 (5)

252020

Tušanj

252030

Blitva

0,05 (5)

252990

Ostalo

0,05 (5)

253000

(c)	Lišće vinove loze

0,05 (5)

254000

(d)

Potočarka

0,05 (5)

255000

(e)

Cikorija

0,05 (5)

256000

(f)	Začinsko bilje

256010

Krabuljica

256020

Vlasac

256030

Lišće celera

256040

Peršin

256050

Kadulja

256060

Ružmarin

256070

Majčina dušica

256080

Bosiljak

256090

Lišće lovora

256100

Estragon

256990

Ostalo

260000

vi.	Mahunarke (svježe)

260010

Grah

260020

Grah

0,2

260030

Grašak

0,2

260040

Grašak

0,05 (5)

260050

Leća

0,05 (5)

260990

Ostalo

0,05 (5)

270000

vii.	Stabljikasto povrće (svježe)

270010

Šparoga

0,05 (5)

270020

Kardona (Cynara cardunculus)

0,05 (5)

270030

Celer – stabljika

0,05 (5)

270040

Anis (koromač)

0,1

270050

Artičoke

0,05 (5)

270060

Poriluk

0,05 (5)

270070

Rabarbara

0,05 (5)

270080

Bambus (izdanci)

0,05 (5)

270090

Srca palme

0,05 (5)

270990

Ostalo

0,05 (5)

280000

viii.

Gljive

0,05 (5)

280010

Uzgojene

280020

Divlje

280990

Ostalo

290000

ix.

Alge

0,05 (5)

300000

3.	MAHUNJAČE, SUHE

0,05 (5)

300010

Grah

300020

Leća

300030

Grašak

300040

Bob

300990

Ostalo

400000

4.	ULJARICE - SJEME I PLODOVI

0,05 (5)

401000

i.	Uljarice - sjeme

401010

Sjeme lana

401020

Kikiriki

401030

Sjeme maka

401040

Sjeme sezama

401050

Zrna suncokreta

401060

Sjeme uljane repice

401070

Sjeme soje

401080

Sjeme gorušice

401090

Sjeme pamuka

401100

Sjeme buče

401110

Šafranika

401120

Boražina

401130

Camelina – biljka krstašica

401140

Sjeme konoplje

401150

Sjeme ricinusa

401990

Ostalo

402000

ii.	Uljarice - plodovi

402010

Masline za proizvodnju ulja

402020

Oraščići palme (zrna uljane palme)

402030

Plodovi uljane palme

402040

Kapok

402990

Ostalo

500000

ŽITARICE

500010

Ječam

0,05 (5)

500020

Heljda

0,05 (5)

500030

Kukuruz

0,1

500040

Proso

0,05 (5)

500050

Zob

0,05 (5)

500060

Riža

0,05 (5)

500070

Raž

0,05 (5)

500080

Sijerak

0,05 (5)

500090

Pšenica

0,2

500990

Ostalo

0,05 (5)

600000

6.	ČAJ, KAVA, BILJNI ČAJEVI I KAKAO

0,05 (5)

610000

i.	Čaj (osušeni listići i peteljke, fermentirani ili drugačije obrađeni od Camellia sinensis)

620000

ii.

Zrna kave

630000

iii.	Biljni čajevi (osušeni)

631000

(a)

Cvjetovi

631010

Cvjetovi kamilice

631020

Cvjetovi hibiskusa

631030

Latice ruža

631040

Cvjetovi jasmina

631050

Limete

631990

Ostalo

632000

(b)

Listići

632010

Listići jagode

632020

Listići rooibosa

632030

Mate

632990

Ostalo

633000

(c)

Korijenje

633010

Korijen baldrijana

633020

Korijen ginsenga

633990

Ostalo

639000

(d)	Ostali biljni čajevi

640000

iv.	Kakao (fermentirano zrnje)

650000

v.	Karob (kruh sv. Ivana)

700000

7.	HMELJ (OSUŠEN), UKLJUČUJUĆI POGAČE OD HMELJA I NEKONCENTRIRANI PRAH

0,05 (5)

800000

MIRODIJE

0,05 (5)

810000

Sjemenje

810010

Anis

810020

Crni kumin (karavej)

810030

Sjeme celera

810040

Sjeme korijandera

810050

Sjeme kumina

810060

Sjeme kopra

810070

Sjeme koromača

810080

Kozji rog (piskavica)

810090

Muškatov orašćić

810990

Ostalo

820000

ii.	Voće i bobice

820010

Klinčić (najkvirc)

820020

Anis papar

820030

Kumin (karavej)

820040

Kardamom

820050

Borovica

820060

Papar, crni i bijeli

820070

Plod vanilije

820080

Tamarindovac

820990

Ostalo

830000

iii.

Kora

830010

Cimet

830990

Ostalo

840000

iv.	Korijenje ili rizom

840010

Slatki korijen (gospino bilje)

840020

Đumbir

840030

Kurkuma (turmerik)

840040

Hren

840990

Ostalo

850000

Pupovi

850010

Klinčić

850020

Kapra

850990

Ostalo

860000

vi.	Njuška na cvjetnom pestiću

860010

Šafran

860990

Ostalo

870000

vii.	Aril (sjemena ljuska)

870010

Cvat muškatnog oraščića

870990

Ostalo

900000

9.	BILJKE OD KOJIH SE DOBIVA ŠEĆER

0,05 (5)

900010

Šećerna repa

900020

Šećerna trska

900030

Korijen cikorije

900990)

Ostalo

1000000

10.	PROIZVODI ŽIVOTINJSKOGA PODRIJETLA – KOPNENE ŽIVOTINJE

0,05 (5)

1010000

i.	Meso, mesni pripravci, klaonički proizvodi, krv, životinjske masnoće – svježe, ohlađene ili smrznute, osoljene, u rasolu, sušene ili dimljene ili prerađene kao brašno ili grubo brašno, ostali prerađeni proizvodi I pripravci hrane na njihovoj osnovi

1011000

(a)

Svinje

1011010

Meso

1011020

Nemasno ili krto meso

1011030

Jetra

1011040

Bubreg

1011050

Jestivi klaonički proizvodi

1011990

Ostalo

1012000

(b)

Goveda

1012010

Meso

1012020

Masnoće

1012030

Jetra

1012040

Bubreg

1012050

Jestivi klaonički proizvodi

1012990

Ostalo

1013000

(c)

Ovce

1013010

Meso

1013020

Masnoće

1013030

Jetra

1013040

Bubreg

1013050

Jestivi klaonički proizvodi

1013990

Ostalo

1014000

(d)

Koze

1014010

Meso

1014020

Masnoće

1014030

Jetra

1014040

Bubreg

1014050

Jestivi klaonički proizvodi

1014990

Ostalo

1015000

(e)	Konji, magarci, mule ili mazge

1015010

Meso

1015020

Masnoće

1015030

Jetra

1015040

Bubreg

1015050

Jestivi klaonički proizvodi

1015990

Ostalo

1016000

(f)	Perad – pilići, guske, patke, pure i biserke, nojevi, golubovi

1016010

Meso

1016020

Masnoće

1016030

Jetra

1016040

Bubreg

1016050

Jestivi klaonički proizvodi

1016990

Ostalo

1017000

(g)	Ostale domaće životinje (kunići, klokani)

1017010

Meso

1017020

Masnoće

1017030

Jetra

1017040

Bubreg

1017050

Jestivi klaonički proizvodi

1017990

Ostalo

1020000

ii.	Mlijeko i vrhnje, nekoncentrirano, bez dodatka šećera ili sladila, maslac i druge masnoće dobivene od mlijeka, sir i usireno mlijeko

1020010

Goveda

1020020

Ovce

1020030

Koze

1020040

Konji

1020990

Ostalo

1030000

iii.	Ptičja jaja, svježa, konzervirana ili kuhana. Oljuštena jaja i žumanjci svježi, osušeni, kuhani na pari ili u kipućoj vodi, u kalupu, smrznuti ili konzervirani na neki drugi način, sa i bez dodatka šećera ili sladila

1030010

Pilići

1030020

Patke

1030030

Guske

1030040

Prepelice

1030990

Ostalo

1040000

iv.	Med (matična mliječ, pelud)

1050000

v.	Vodozemci i gmizavci (žablji kraci, krokodili)

1060000

vi.

Puževi

1070000

vii.	Ostali proizvodi od kopnenih životinja

(1) Za potpuni popis proizvoda biljnog i životinjskog podrijetla na koje se odnose maksimalne razine ostataka treba uputiti na Prilog I.

(2) Pokazuje najnižu količinu analitičkog utvrđivanja.

(3) Kombinacija kodova pesticida na koje se odnosi navedena maksimalna razina ostataka prema Prilogu III., dio B.”

(4) Za potpuni popis proizvoda biljnog i životinjskog podrijetla na koje se odnose maksimalne razine ostataka treba uputiti na Prilog I.

(5) Pokazuje najnižu količinu analitičkog utvrđivanja.”

13/Sv. 047

Službeni list Europske unije

280

32009R0278

L 093/3

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

06.04.2009.

UREDBA KOMISIJE (EZ) br. 278/2009

od 6. travnja 2009.

o provedbi Direktive 2005/32/EZ Europskog parlamenta i Vijeća s obzirom na zahtjeve za ekološki dizajn za korištenje električne energije u uvjetima bez opterećenja i prosječnu učinkovitost pod opterećenjem vanjskih izvora dobave električne energije

(Tekst značajan za EGP)

KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,

nakon savjetovanja sa Savjetodavnim forumom za ekološki dizajn,

budući da:

(1)

Sukladno Direktivi 2005/32/EZ Komisija utvrđuje zahtjeve za ekološki dizajn proizvoda koji koriste energiju i koji čine značajan dio prodaje i trgovine, imaju značajan utjecaj na okoliš te predstavljaju značajan potencijal za unapređenje u odnosu na njihov utjecaj na okoliš bez stvaranja dodatnih troškova.

(2)

U stavku 2. članka 16. Direktive 2005/32/EZ propisuje se da će Komisija u skladu s postupkom iz članka 19. stavka 3. i kriterija utvrđenih u stavku 2. članka 15. te nakon savjetovanja sa savjetodavnim forumom, po potrebi za skupinu proizvoda uvodi zasebnu provedbenu mjeru za uredsku i elektroničku kućansku opremu.

(3)

Uredska i elektronička kućanska oprema se često napaja iz vanjskih izvora energije (VIE) koji pretvaraju električnu energiju iz mrežnog izvora. Učinkovitost vanjskih izvora električne energije kod pretvaranja važan je aspekt energetske učinkovitosti tih proizvoda pa su zato vanjski izvori energije jedna od prioritetnih skupina proizvoda za koje je potrebno utvrditi zahtjeve za ekološki dizajn.

(4)	Komisija je provela pripremnu studiju koja je analizirala tehničke, ekološke i ekonomske aspekte vanjskih izvora energije. Studija je izrađena zajedno s interesnim skupinama i zainteresiranim stranama iz Europske unije i trećih država, a njezini rezultati su dostupni javnosti.

(5)

U pripremnoj je studiji navedeno da se vanjski izvori energije u velikim količinama stavljaju na tržište Zajednice pri čemu je njihova godišnja potrošnja energije u svim životnim ciklusima najznačajniji ekološki aspekt, a njihova godišnja potrošnja električne energije zbog gubitaka pri pretvaranju električne energije i stanju bez opterećenja iznosi do 17 TWh, što odgovara emisiji CO2 od 6,8 Mt. Zbog nepostojanja mjera predviđa se da će ta potrošnja narasti do 31 TWh u 2020. Zaključeno je da se značajno može poboljšati potrošnja energije u životnom vijeku te potrošnja električne energije u fazi korištenja.

(6)	Poboljšanje potrošnje električne energije vanjskih izvora energije trebalo bi se postići primjenom postojećih nezaštićenih troškovno učinkovitih tehnologija koje vode smanjenju skupnih nabavnih i operativnih troškova vanjskih izvora energije.

(7)

Trebalo bi uskladiti zahtjeve za ekološki dizajn sa zahtjevima potrošnje električne energije za stanje potrošnje energije bez opterećenja i prosječnu učinkovitost pod opterećenjem vanjskih izvora dobave u cijeloj Zajednici čime se doprinosi funkcioniranju unutarnjeg tržišta i poboljšanju ekološke učinkovitosti odnosnih proizvoda.

(8)

Zahtjevi za ekološki dizajn ne smiju imati negativan učinak po funkcionalnost proizvoda te ne smiju negativno utjecati na zdravlje, sigurnost i okoliš. Posebice je važno da prednosti smanjenja potrošnje električne energije tijekom faze upotrebe budu veće od potencijalnih dodatnih utjecaja na okoliš tijekom faze proizvodnje.

(9)

Postupno stupanje na snagu zahtjeva za ekološki dizajn u dvije faze trebalo bi omogućiti odgovarajući vremenski okvir kako bi proizvođači mogli redizajnirati proizvode. Faze bi se vremenski trebale rasporediti tako da se izbjegnu negativni učinci vezani uz funkcije opreme na tržištu, uzimajući u obzir troškovne utjecaje po proizvođače, a posebno mala i srednja poduzeća, a da se pri tome zajamči pravovremeno postizanje ciljeva Uredbe. Trebalo bi provesti izmjere potrošnje električne energije, pri tome uzimajući u obzir opće prihvaćeno stanje tehničkog razvoja. Proizvođači mogu primjenjivati usklađene standarde u skladu s člankom 9. Direktive 2005/32/EZ.

(10)

Ova bi Uredba trebala povećati ulaz na tržište tehnologijama koje omogućuju bolju energetsku učinkovitost vanjskih izvora energije što vodi procijenjenoj uštedi energije u cijelom životnom ciklusu od 118 PJ te uštedi električne energije od 9 TWh do 2020. u usporedbi sa situacijom nepromijenjenog poslovanja.

(11)	U skladu s člankom 8. Direktive 2005/32/EZ ovom bi Uredbom trebalo kao ispravni postupak za ocjenu sukladnosti navesti unutarnji nadzor dizajna iz Priloga IV. te sustav upravljanja iz Priloga V. Direktivi 2005/32/EZ.

(12)	Kako bi se pojednostavnile provjere sukladnosti, proizvođače bi trebalo obvezati da u tehničkoj dokumentaciji iz Priloga IV. i Priloga V. Direktivi 2005/32/EZ navedu informacije o prosječnoj učinkovitosti i potrošnji električne energije u stanju bez opterećenja.

(13)

Trebalo bi utvrditi mjerila za trenutačno dostupne tehnologije s visokom aktivnom efikasnošću i niskom potrošnjom u stanju bez opterećenja. Na taj će se način lakše zajamčiti široka dostupnost i jednostavan pristup informacijama, posebice malim i srednjim poduzećima i jako malim tvrtkama, a to će dodatno pojednostavniti integriranje najbolje dizajniranih tehnologija za smanjenje potrošnje energije.

(14)

Zahtjevi za ekološki dizajn za stanje bez opterećenja niskonaponskih vanjskih izvora energije obuhvaćaju isti parametar ekološkog utjecaja kao i zahtjevi za ekološki dizajn za stanje isključenosti električne i elektroničke kućanske te uredske opreme koja je stavljena na tržište s niskonaponskim vanjskim izvorom energije. Budući da bi zahtjevi za ekološki dizajn za stanje bez opterećenja niskonaponskih vanjskih izvora energije trebali biti veći od zahtjeva za ekološki dizajn za stanje isključenosti električne i elektroničke kućanske te uredske opreme koja je stavljena na tržište s niskonaponskim vanjskim izvorom energije, zahtjevi Uredbe (EZ) br. 1275/2008 od 17. prosinca 2008. o provedbi Direktive 2005/32/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi okvira za utvrđivanje zahtjeva za ekološki dizajn za upotrebu električne energije u električnoj i elektroničkoj kućanskoj i uredskoj opremi u stanju pripravnosti ili isključenosti (2) ne bi se trebali primjenjivati na električnu i elektroničku kućansku te uredsku opremu koja je stavljena na tržište s niskonaponskim vanjskim izvorom energije. Uredbu (EZ) br. 1275/2008 bi stoga trebalo na odgovarajući način izmijeniti.

(15)	Mjere propisane ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Odbora osnovanog u skladu sa stavkom 1. članka 19. Direktive 2005/32/EZ,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Predmet i područje primjene

1. Uredba propisuje zahtjeve za ekološki dizajn vezane uz potrošnju električne energije u stanju bez opterećenja i prosječnu učinkovitost pod opterećenjem vanjskih izvora energije.

2. Ova se Uredba ne primjenjuje na:

(a)	pretvarače napona;

(b)	izvore neprekinutog napajanja;

(c)	punjače za baterije;

(d)	pretvarače za halogene žarulje;

(e)	vanjske izvore energije za medicinske uređaje;

(f)

vanjske izvore energije koji su stavljeni na tržište najkasnije do 30. lipnja 2015. kao servisni ili rezervni dijelovi istog vanjskog izvora energije koji je stavljen na tržište najkasnije godinu dana nakon što ova Uredba stupi na snagu pod uvjetom da su na servisnom ili rezervnom dijelu ili njegovoj ambalaži jasno navedeni primarni proizvodi pod opterećenjem s kojima se rezervni ili servisni dio namjerava upotrebljavati.

Članak 2.

Definicije

U smislu ove Uredbe primjenjuju se definicije iz Direktive 2005/32/EZ.

Također se primjenjuju sljedeće definicije:

„vanjski izvor energije” znači uređaj koji udovoljava svim sljedećim kriterijima:

(a)	namijenjen je pretvaranju ulazne snage izmjenične struje (AC) iz električne mreže u istosmjernu struju (DC) ili izmjeničnu struju nižeg napona;

(b)	jednokratno može pretvarati u samo jedan izlazni istosmjerni ili izmjenični napon;

(c)	namijenjen je upotrebi sa zasebnim uređajem koji čini glavno opterećenje;

(d)	nalazi se u okruženju koje je fizički odvojeno od uređaja koji čini glavno opterećenje;

(e)	spojen je s uređajem koji čini glavno opterećenje preko uklonljivog ili tvrdo ožičenog muško/ženskog priključka, kabla, žice ili druge vrste ožičenja;

(f)	ima izlaznu snagu na natpisnoj pločici koja ne prelazi 250 W;

(g)	namijenjen je upotrebi s elektroničkom i električnom kućanskom te uredskom opremom iz stavka 1. članka 2. Uredbe (EZ) br. 1275/2008;

2.	„niskonaponski vanjski izvor energije” znači vanjski izvor energije s izlaznim naponom na natpisnoj pločici koji je manji od 6 volti te izlaznom strujom na natpisnoj pločici koja je veća od ili jednaka 550 miliampera;

3.	„pretvarač za halogene žarulje” znači vanjski izvor energije koji upotrebljava niskonaponske tungsten-halogene žarulje;

4.	„neprekidan izvor energije” znači uređaj koji automatski omogućuje rezervno napajanje kada se napon električne energije iz mrežnog izvora spusti na nedozvoljenu razinu;

5.	„punjač baterije” znači uređaj na čiji je izlazni priključak izravno spojena odstranljiva baterija;

6.	„pretvarač napona” znači uređaj koji pretvara ulazni napon mrežnog izvora od 230V u izlazni napon od 110 V s osobinama sličnim ulaznom naponu mrežnog izvora;

7.	„izlazna snaga na natpisanoj pločici” (PO) znači izlazna snaga koju navodi proizvođač;

8.	„stanje bez opterećenja” znači stanje u kojemu je ulaz vanjskog izvora energije spojen s mrežnim izvorom, ali izlaz nije spojen s glavnim opterećenjem;

9.	„aktivno stanje” znači stanje u kojemu je ulaz vanjskog izvora energije spojen s mrežnim izvorom, a izlaz je spojen s opterećenjem;

10.	„učinkovitost u aktivnom stanju” znači omjer snage koju proizvede vanjski izvor energije u aktivnom stanju i ulazne snage koja je za to potrebna;

11.	„prosječna učinkovitost pod opterećenjem” znači prosjek učinkovitost u aktivnom stanju na 25 %, 50 %, 75 % i 100 % izlazne snage na nazivnoj pločici.

Članak 3.

Zahtjevi za ekološki dizajn

Zahtjevi za ekološki dizajn vezani uz potrošnju energije u stanju bez opterećenja i prosječnu učinkovitost pod opterećenjem vanjskih izvora energije koji su stavljeni na tržište navedeni su u Prilogu I.

Članak 4.

Ocjena sukladnosti

Postupak za ocjenjivanje sukladnosti iz članka 8. Direktive 2005/32/EZ je sustav za nadzor dizajna iz Priloga IV. Direktivi 2005/32/EZ ili sustav upravljanja za ocjenu sukladnosti iz Priloga V. Direktivi 2005/32/EZ.

Članak 5.

Verifikacijski postupak u svrhu nadzora tržišta

Nadzorne provjere provode se u skladu s verifikacijskim postupkom iz Priloga II.

Članak 6.

Okvirna mjerila

Okvirna mjerila za najučinkovitije proizvode i tehnologije trenutačno dostupne na tržištu navedeni su u Prilogu III.

Članak 7.

Revizija

Komisija provjerava ovu Uredbu s obzirom na tehnološki napredak te predstavlja rezultate te provjere Savjetodavnom odboru ne kasnije od četiri godina nakon njezinog stupanja na snagu.

Članak 8.

Izmjene Uredbe (EZ) br. 1275/2008

Uredba (EZ) br. 1275/2008 mijenja se kako slijedi:

1.	U članak 1. dodaje se sljedeći drugi stavak: „Ova se Uredba ne primjenjuje na električnu i elektroničku kućansku te uredsku opremu koja je stavljena na tržište s niskonaponskim vanjskim izvorom energije.”

U članak 2. dodaje se sljedeća točka 9.:

„9.	‚niskonaponski vanjski izvor energije’ znači vanjski izvor energije koji ima natpisnu pločicu s izlaznim naponom manje od 6 volti te izlaznu struju na natpisnoj pločici veću ili jednaku 550 miliampera.”

Članak 9.

Stupanje na snagu

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Točka 1. podtočka (a) Priloga I. primjenjuje se godinu dana nakon dana navedenog u prvom stavku.

Točka 1. podtočka (b) Priloga I. primjenjuje se dvije godine nakon dana navedenog u prvom stavku.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama

Sastavljeno u Bruxellesu 6. travnja 2009.

Za Komisiju

Andris PIEBALGS

Član Komisije

(2) SL L 339, 18.12.2008., str. 45.

PRILOG I.

ZAHTJEVI ZA EKOLOŠKI DIZAJN

1. POTROŠNJA ENERGIJE U STANJU BEZ OPTEREĆENJA I PROSJEČNA UČINKOVITOST POD OPTEREĆENJEM

(a)

Godinu dana nakon što ova Uredba stupi na snagu:

Potrošnja energije u stanju bez opterećenja ne prelazi 0,50 W.

Prosječna učinkovitost pod opterećenjem nije manja od:

0,500 · PO, za PO < 1,0 W;

0,090 · ln(PO) + 0,500, za 1,0 W ≤ PO ≤ 51,0 W;

0,850, za PO > 51,0 W.

(b)

Dvije godine nakon što ova Uredba stupi na snagu:

Potrošnja energije u stanju bez opterećenja ne prelazi sljedeća ograničenja:

	AC-AC vanjski izvori energije, osim niskonaponskih vanjskih izvora energije	AC-DC vanjski izvori energije, osim niskonaponskih vanjskih izvora energije	Niskonaponski vanjski izvori energije
PO ≤ 51,0 W	0,50 W	0,30 W	0,30 W
PO > 51,0 W	0,50 W	0,50 W	nu se aplică

Prosječna učinkovitost pod opterećenjem nije manja od sljedećih ograničenja:

	AC-AC i AC-DC vanjski izvori energije, osim niskonaponskih vanjskih izvora energije	Niskonaponski vanjski izvori energije
PO ≤ 1,0 W	0,480 · PO + 0,140	0,497 · PO + 0,067
1,0 W < PO ≤ 51,0 W	0,063 · ln(PO) + 0,622	0,075 · ln(PO) + 0,561
PO > 51,0 W	0,870	0,860

2. MJERENJA

Potrošnja energije u stanju bez opterećenja i prosječna učinkovitost pod opterećenjem iz točke 1. utvrđuju se pouzdanim, preciznim i ponovljivim postupkom mjerenja koji uzima u obzir općenito prihvaćenu najvišu razinu tehnološkog razvoja.

Mjerenja snage od 0,50 W ili manje provode se s odstupanjem manjim od ili jednakim 2 % na razini pouzdanosti od 95 %. Mjerenja snage manje od 0,50 W provode se s uz neizvjesnost od manje ili jednako 0,01 W na razini pouzdanosti od 95 %.

3. INFORMACIJE KOJE MORAJU PRUŽITI PROIZVOĐAČI

U svrhu ocjene sukladnosti u skladu s člankom 4., tehnička dokumentacija sadrži sljedeće elemente:

Prijavljena količina	Opis
(efektivna vrijednost, Rms- root mean square) izlazna struja (mA)	Mjereno u stanjima opterećenja 1-4
Rms izlazni napon (V)
Aktivna izlazna snaga (W)
Rms ulazni napon (V)	Mjereno u stanjima opterećenja 1-5
Rms ulazna snaga (W)
Ukupno harmoničko izobličenje (THD)
Stvarni faktor snage
Potrošena snaga (W)	Izračunana u stanjima opterećenja 1-4, izmjereno u stanju opterećenja 5
Učinkovitost	Izračunana u stanjima opterećenja 1-4
Prosječna učinkovitost	Aritmetička prosječna učinkovitost u stanjima opterećenja 1-4

Relevantna stanja opterećenja su kako slijedi:

Postotak izlazne struje na natpisnoj pločici
Stanje opterećenja 1	100 % ± 2 %
Stanje opterećenja 2	75 % ± 2 %
Stanje opterećenja 3	50 % ± 2 %
Stanje opterećenja 4	25 % ± 2 %
Stanje opterećenja 5	0 % (stanje bez opterećenja)

PRILOG II.

POSTUPAK PROVJERE

Prilikom provjera nadzora tržišta iz stavka 2. članka 3. Direktive 2005/32/EZ, nadležna tijela u državama članicama primjenjuju sljedeći postupak provjere zahtjeva iz Priloga I.

1.	Nadležna tijela u državama članicama testiraju samo jednu jedinicu.

Smatra se da je model sukladan odredbama iz Priloga I. ako:

(a)	rezultati za stanje bez opterećenja ne prelazi graničnu vrijednost u primjeni iz Priloga I. za više od 0,10 W; i

(b)	aritmetički prosjek iskorištenosti u stanjima opterećenja 1-4, kako je definirano u Prilogu I., nije manji od graničnih vrijednosti u primjeni za prosječnu učinkovitost pod opterećenjem višu od 5 %.

3.	Ako su postignute vrijednosti iz točke 2. podtočaka (a) i (b), potrebno je testirati još tri jedinice istog modela.

Nakon što su testirane još tri jedinice istog modela smatra se da je isti sukladan sa zahtjevima ako:

(a)	prosjek rezultata za stanje bez opterećenja ne prelazi graničnu vrijednost u primjeni iz Priloga I. za više od 0,10 W; i

(b)	prosjek aritmetičkih prosjeka učinkovitosti u stanju opterećenja 1-4, kako je definirano u Prilogu I., nije niži od granične vrijednosti u primjeni za prosječnu učinkovitost pod opterećenjem za više od 5 %.

5.	Ako se ne postignu rezultati iz točke 4. podtočaka (a) i (b), smatra se da model nije sukladan sa zahtjevima.

PRILOG III.

MJERILA USPJEŠNOSTI IZ ČLANKA 6.

(a) Stanje bez opterećenja

Najniža dostupna potrošnja energije u stanju bez opterećenja vanjskih izvora energije može se procijeniti:

—	0,1 W ili manje, za PO ≤ 90 W,

—	0,2 W ili manje, za 90 W < PO ≤ 150 W,

—	0,4 W ili manje, za 150 W < PO ≤ 180 W,

—	0,5 W ili manje, za PO > 180 W.

(b) Prosječna učinkovitost pod opterećenjem

Najbolja dostupna prosječna učinkovitost pod opterećenjem vanjskih izvora energije može se procijeniti u skladu s najnovijim dostupnim podacima (stanje u siječnju 2008.):

—	0,090 · ln (PO) + 0,680, za 1,0 W ≤ PO ≤ 10,0 W,

—	0,890, za PO > 10,0 W.

13/Sv. 047

Službeni list Europske unije

288

32009D0381

L 119/32

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

13.05.2009.

ODLUKA KOMISIJE

od 13. svibnja 2009.

o izmjeni Odluke 2006/771/EZ o usklađivanju radiofrekvencijskog spektra za uporabu uređaja kratkog dometa

(priopćena pod brojem dokumenta C(2009) 3710)

(Tekst značajan za EGP)

(2009/381/EZ)

KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,

budući da:

(1)

Odlukom Komisije 2006/771/EZ (2) usklađuju se tehnički uvjeti uporabe spektra za široki niz uređaja kratkog dometa, koji uključuju aplikacije kao što su alarmi, lokalna komunikacijska oprema, uređaji za otvaranje vrata i medicinski implantati. Uređaji kratkog dometa su obično proizvodi za masovno tržište i/ili prijenosni proizvodi koji se mogu lako ponijeti i koristiti preko granice; razlike u uvjetima pristupa spektru sprečavaju, stoga, njihov slobodni protok, povećavaju troškove proizvodnje i stvaraju rizik od štetnih smetnji s drugim radijskim aplikacijama i uslugama.

(2)	Odlukom Komisije 2008/432/EZ (3) izmijenjeni su usklađeni tehnički uvjeti za uređaje kratkog dometa, sadržani u Odluci 2006/771/EZ, tako da se zamijenio njezin Prilog.

(3)	Međutim, zbog brzog razvoja tehnologije i promjena društvenih potreba mogu se pojaviti nove primjene za uređaje kratkog dometa koje će zahtijevati redovito ažuriranje uvjeta za usklađivanje spektra.

(4)	Sukladno članku 4. stavku 2. Odluke br. 676/2002/EZ Komisija je 5. srpnja 2006. trajno ovlastila (4) Europsku konferenciju poštanskih i telekomunikacijskih uprava (CEPT) da ažurira Prilog Odluci 2006/771/EZ u skladu s tehnološkim i tržišnim razvojem u području uređaja kratkog dometa.

(5)	U svome izvješću iz studenoga 2008. (5), dostavljenom u okviru spomenutog ovlaštenja, CEPT savjetuje Komisiji da u Prilogu Odluci 2006/771/EZ izmijeni niz tehničkih aspekata.

(6)	Odluku 2006/771/EZ trebalo bi stoga izmijeniti.

(7)

Za učinkovitu uporabu spektra kako bi se izbjegle štetne smetnje, oprema koja djeluje pod uvjetima određenima u ovoj Odluci mora također biti usklađena s Direktivom 1999/5/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 9. ožujka 1999. o radijskoj opremi i telekomunikacijskoj terminalnoj opremi te o uzajamnom priznavanju njihove usklađenosti (6), što se može dokazati zadovoljavanjem usklađenih normi ili drugim postupkom procjene sukladnosti.

(8)	Mjere predviđene ovom Odlukom u skladu su s mišljenjem Odbora za radiofrekvencijski spektar,

DONIJELA JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Prilog Odluci 2006/771/EZ zamjenjuje se Prilogom ovoj Odluci.

Članak 2.

Ova je Odluka upućena državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 13. svibnja 2009.

Za Komisiju

Viviane REDING

Članica Komisije