Službeni list Europske unije |
1977-0588 doi:10.3002/19770588.2013.13.044.hrv |
|
Hrvatsko izdanje |
13. Industrijska politika i unutarnje tržište Svezak 044 Posebno izdanje 2013. |
|
13/Sv. 044 |
HR |
Službeni list Europske unije |
1 |
/ |
SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE |
01.07.2013. |
Uvodna napomena
U skladu s člankom 52. Akta o uvjetima pristupanja Republike Hrvatske i prilagodbama Ugovora o Europskoj uniji, Ugovora o funkcioniranju Europske unije i Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju, potpisanog 9. prosinca 2011., tekstovi akata institucija donesenih prije pristupanja koje su te institucije sastavile na hrvatskom jeziku od dana pristupanja vjerodostojni su pod istim uvjetima kao i tekstovi sastavljeni na sadašnjim službenim jezicima. Tim se člankom također predviđa da se tekstovi objavljuju u Službenom listu Europske unije ako su tekstovi na sadašnjim jezicima tako objavljeni.
U skladu s tim člankom objavljuje se posebno izdanje Službenog lista Europske unije na hrvatskom jeziku, koje sadržava tekstove obvezujućih općih akata. To izdanje obuhvaća akte usvojene u razdoblju od 1952. godine do dana pristupanja.
Objavljeni tekstovi podijeljeni su na 20 poglavlja koja slijede raspored iz Registra važećeg zakonodavstva Europske unije, i to:
01 |
Opća, financijska i institucionalna pitanja |
02 |
Carinska unija i slobodno kretanje robe |
03 |
Poljoprivreda |
04 |
Ribarstvo |
05 |
Sloboda kretanja radnika i socijalna politika |
06 |
Pravo poslovnog nastana i sloboda pružanja usluga |
07 |
Prometna politika |
08 |
Politika tržišnog natjecanja |
09 |
Porezi |
10 |
Ekonomska i monetarna politika i slobodno kretanje kapitala |
11 |
Vanjski odnosi |
12 |
Energetika |
13 |
Industrijska politika i unutarnje tržište |
14 |
Regionalna politika i koordinacija strukturnih instrumenata |
15 |
Okoliš, potrošači i zaštita zdravlja |
16 |
Znanost, informiranje, obrazovanje i kultura |
17 |
Pravo poduzećâ |
18 |
Zajednička vanjska i sigurnosna politika |
19 |
Područje slobode, sigurnosti i pravde |
20 |
Europa građana |
Spomenuti registar, koji vodi Ured za publikacije, dostupan je na internetu (eur-lex.europa.eu) na službenim jezicima Europske unije. Bibliografskoj bilješci svakog akta može se pristupiti putem registra, gdje se mogu pronaći upućivanja na posebno izdanje i na ostale analitičke metapodatke.
Akti objavljeni u posebnom izdanju, uz određene iznimke, objavljuju se u obliku u kojem su bili objavljeni u Službenom listu na izvornim službenim jezicima. Stoga pri uporabi posebnog izdanja treba uzeti u obzir naknadne izmjene, prilagodbe ili odstupanja koje su usvojile institucije, Europska središnja banka ili su predviđene u Aktu o pristupanju.
Iznimno, kad se opsežni tehnički prilozi poslije zamijene novim prilozima, navodi se samo upućivanje na posljednji akt koji zamjenjuje prilog. Takav je slučaj u pojedinim aktima koji sadržavaju popise carinskih oznaka (poglavlje 02), aktima o prijevozu opasnih tvari, aktima o pakiranju i označivanju tih tvari (poglavlja 07 i 13) te nekima od protokola i priloga Sporazumu o Europskom gospodarskom prostoru.
Također, Pravilnik o osoblju objavljuje se kao pročišćeni tekst koji obuhvaća sve izmjene do kraja 2012. godine. Daljnje izmjene objavljuju se u izvornom obliku.
Posebno izdanje sadržava dva sustava numeracije stranica:
i. |
izvorna numeracija stranica, zajedno s datumom objave francuskog, talijanskog, njemačkog i nizozemskog izdanja Službenog lista, engleskog i danskog izdanja od 1. siječnja 1973., grčkog izdanja od 1. siječnja 1981., španjolskog i portugalskog izdanja od 1. siječnja 1986., finskog i švedskog izdanja od 1. siječnja 1995., češkog, estonskog, latvijskog, litavskog, mađarskog, malteškog, poljskog, slovačkog i slovenskog izdanja od 1. svibnja 2004. te bugarskog i rumunjskog izdanja od 1. siječnja 2007. U numeraciji stranica postoje praznine jer svi akti objavljeni u to vrijeme nisu objavljeni u posebnom izdanju. Kada se prilikom citiranja akata upućuje na Službeni list, potrebno je navesti stranicu sukladno izvornoj numeraciji; |
ii. |
numeracija stranica posebnog izdanja neprekinuta je i ne smije se navoditi prilikom citiranja akata. |
Do lipnja 1967. numeracija stranica u Službenom listu počinjala je iznova svake godine. Od tada nadalje svaki broj Službenog lista počinje na prvoj stranici.
Od 1. siječnja 1968. Službeni list podijeljen je na dva dijela:
— |
Zakonodavstvo („L”), |
— |
Informacije i objave („C”). |
Od 1. veljače 2003. prijašnje ime „Službeni list Europskih zajednica” promijenjeno je, na temelju Ugovora iz Nice, u „Službeni list Europske unije”.
13/Sv. 044 |
HR |
Službeni list Europske unije |
3 |
31970L0387
L 176/5 |
SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE |
27.07.1970. |
DIREKTIVA VIJEĆA
od 27. srpnja 1970.
o usklađivanju zakonodavstava država članica u odnosu na vrata motornih vozila i njihovih prikolica
(70/387/EEZ)
VIJEĆE EUROPSKIH ZAJEDNICA,
uzimajući u obzir prijedlog Komisije,
uzimajući u obzir mišljenje Skupštine,
uzimajući u obzir mišljenje Gospodarskog i socijalnog odbora,
budući da se tehnički zahtjevi koje motorna vozila moraju ispunjavati u skladu s nacionalnim zakonodavstvima odnose, između ostalog, na njihova vrata;
budući da se ti zahtjevi razlikuju u državama članicama; budući da je stoga potrebno da sve države članice donesu iste zahtjeve kao dodatak ili umjesto njihovih postojećih pravila, kako bi posebno omogućile postupak EEZ-homologacije tipa koji je bio predmet Direktive Vijeća (1) od 6. veljače 1970. o usklađivanju zakonodavstava država članica u odnosu na homolagciju tipa motornih vozila i njihovih prikolica, koja se treba primjenjivati na svaku vrstu vozila,
DONIJELO JE OVU DIREKTIVU:
Članak 1.
U svrhu ove Direktive „vozilo” znači bilo koje motorno vozilo namijenjeno za uporabu na cesti, koje ima najmanje četiri kotača i najveću konstrukcijsku brzinu veću od 25 km/h, i njegove prikolice, uz izuzetak vozila javnog prijevoza, tračnih vozila, poljoprivrednih traktora te strojeva i komunalnih vozila.
Članak 2.
Država članica ne može odbiti dodijeliti EEZ ili nacionalnu homologaciju tipa vozila na temelju razloga koji se odnose na vrata ako ta vrata ispunjavaju zahtjeve određene u prilozima.
Članak 3.
Izmjene potrebne za prilagodbu zahtjevima Priloga kako bi se uzeo u obzir tehnički napredak donose se u skladu s postupkom određenim u članku 13. Direktive Vijeća od 6. veljače 1970. o usklađivanju zakonodavstava država članica u odnosu na homologaciju tipa motornih vozila i njihovih prikolica.
Članak 4.
1. Države članice donose odredbe koje sadrže zahtjeve potrebne radi usklađivanja s ovom Direktivom u roku od osamnaest mjeseci od njezinog priopćenja i o tome odmah obavješćuju Komisiju.
2. Države članice Komisiji dostavljaju tekst glavnih odredaba nacionalnog prava koje donesu u području na koje se odnosi ova Direktiva.
Članak 5.
Ova se Direktiva upućuje državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu 27. srpnja 1970.
Za Vijeće
Predsjednik
W. ARENDT
(1) SL L 42, 23.2.1970., str. 1.
PRILOG I.
1. OPĆENITO
1.1. Konstrukcija vozila mora omogućiti potpuno siguran ulazak i izlazak iz vozila.
1.2. Vrata, ulazi i izlazi moraju se oblikovati tako da se mogu jednostavno rabiti bez opasnosti.
1.3. Vrata i brave moraju biti tako oblikovane da se može izbjeći bilo kakva nadražujuća buka dok se vrata zatvaraju.
1.4. Brave moraju biti oblikovane tako da se vrata ne mogu slučajno otvoriti.
2. BRAVE I ŠARKE (Zahtjevi za izradu i ugradbu)
2.1. Šarke vrata s ugrađenim šarkama (uz izuzetak sklopivih vrata), kad su na bočnoj strani vozila, moraju se ugraditi na prednjoj strani vrata u smjeru kretanja prema naprijed. U slučaju dvostrukih vrata, ovaj se zahtjev primjenjuje na vratno krilo koje se prvo otvara; mora biti moguće zaključati drugo krilo vrata.
2.2. Brave i šarke bočnih vrata osobnih vozila (1) moraju ispunjavati zahtjeve određene u Prilogu II. ovoj Direktivi.
3. STEPENICE (Zahtjevi za izradu i ugradbu)
3.1. Ako je pod vozila pri ulazu više od 700 mm iznad podloge, vozilo mora imati jednu ili više stepenica. Stepenica, ili donja stepenica ako ih je više, ne smije biti više od 700 mm iznad podloge i mora biti izrađena tako da sprečava opasnost od klizanja. Glavnina kotača, naplatci i ostali dijelovi kotača ne smatraju se stepenicama u smislu ove Direktive, osim ako postoje razlozi vezani uz izradu ili uporabu koji isključuju ugradbu stepenica negdje drugdje u vozilu.
(1) Kategorija M1 po međunarodnoj klasifikaciji određenoj u napomeni (b) Priloga Direktivi Vijeća iz članka 3. ove Direktive.
PRILOG II.
ZAHTJEVI ZA IZRADU I UGRADBU I ISPITIVANJA ČVRSTOĆE ZA BRAVE I ŠARKE NA BOČNIM VRATIMA ZA ULAZ ILI IZLAZ IZ OSOBNIH VOZILA
1. OPĆENITO
1.1. Brave i šarke moraju biti oblikovane, izrađene i ugrađene tako da pri uobičajenoj uporabi vozilo ispunjava zahtjeve ove Direktive.
1.2. Svaka brava treba imati privremeno zaključan položaj i potpuno zaključan položaj.
2. DOKUMENTACIJA I KOMPLETI BRAVA I ŠARKI KOJE TREBA DOSTAVITI PROIZVOĐAČ ILI NJEGOV OVLAŠTENI ZASTUPNIK
Proizvođač ili njegov ovlašteni zastupnik moraju dostaviti sljedeću dokumentaciju i serije brava i šarki:
2.1. nacrte vrata i njihovih brava i šarki u odgovarajućem mjerilu i s dovoljno detalja;
2.2. tehnički opis brava i šarki;
2.3. seriju od pet sklopova šarki po vratima. Međutim, u slučaju kad se isti sklopovi rabe za nekoliko vrata, dovoljno je dostaviti jedan komplet. Sklopovi šarki koje se razlikuju isključivo po tome što su izrađene za ugradnju na lijevu ili desnu stranu ne smatraju se različitim;
2.4. seriju od pet potpunih brava, uključujući mehanizam za aktiviranje za svaka vrata. Međutim u slučaju kad se ista brava rabi za više vrata, dovoljno je dostaviti jednu seriju tih brava. Brave koje se razlikuju isključivo po tome što su izrađene za ugradbu na lijevu ili desnu stranu ne smatraju se različitim.
3. ZAHTJEVI ZA IZRADU
3.1. Brave
3.1.1. Uzdužno opterećenje
Brava i ostali dijelovi mehanizma za zatvaranje moraju izdržati uzdužno opterećenje sile od 453 kp (444 daN) u privremeno zaključanom položaju i 1 134 kp (1 111 daN) u potpuno zaključanom položaju (Slika 2.).
3.1.2. Poprečno opterećenje
Brava i ostali dijelovi mehanizma za zatvaranje moraju izdržati uzdužno opterećenje sile od 453 kp (444 daN) u privremeno zaključanom položaju i 907 kp (889 daN) u potpuno zaključanom položaju (Slika 3.).
3.1.3. Otpor na inercijsko opterećenje
Brava se ne smije pomaknuti iz potpuno zaključanog položaja kad se uzdužno ili poprečno inercijsko opterećenje u oba smjera, od 30 g, primjenjuje na mehanizam zaključavanja, uključujući njegov mehanizam za aktiviranje.
3.2. Šarke
3.2.1. Svaki sustav šarki mora nositi vrata i izdržati uzdužno opterećenje od 1 134 kp (1 111 daN) i poprečno opterećenje od 907 kp (889 daN) u oba smjera.
4. ZAHTJEVI ZA ISPITIVANJE ČVRSTOĆE BRAVA I ŠARKI NA VRATIMA
Ispunjavanje zahtjeva iz točaka 3.1. i 3.2. provjerava se u skladu sa sljedećim:
4.1. priprema ispitivanja, postupak i oprema za ispitivanje statičnih opterećenja
4.1.1. priprema ispitivanja
4.1.1.1. Šarke
4.1.1.1.1. Ispitivanja se provode uz uporabu krutih sastavnih dijelova koji stvaraju geometrijske uvjete ugradbe potpuno zatvorenih vrata na vozilo.
4.1.1.1.2. Na tu se opremu primjenjuje u sredini između šarki:
4.1.1.1.2.1. |
propisano uzdužno opterećenje, okomito na os čepova šarki, smješteno u ravnini koja prolazi kroz tu os; |
4.1.1.1.2.2. |
propisano poprečno opterećenje, okomito na ravninu određenu uzdužnim teretom i osi čepova, i smješteno u ravnini koja prolazi kroz tu os. |
4.1.1.1.3. Novi sklop šarki rabi se za svako ispitivanje.
4.1.1.1.4. Slika 1. prikazuje ispitivanje sastavnih dijelova.
4.1.1.2. Brave
4.1.1.2.1. Ispitivanja se provode uz uporabu krutih sastavnih dijelova koji predstavljaju ugradbu na vozilo dva dijela brave, brave i mehanizma za zatvaranje.
4.1.1.2.2. Propisano opterećenje primjenjuje se na ovu opremu kako se ne bi prouzročila mehanička napetost. K tome, poprečno statičko opterećenje od 90,7 kp (88,9 daN) primjenjuje se tako da se u smjeru otvaranja pokuša odmaknuti brava od mehanizma za zatvaranje.
4.1.1.2.3. Slike 2. i 3. predstavljaju sastavne dijelove pri ispitivanju.
4.1.2. Ispitni postupak i oprema
Oprema iz točaka 4.1.1.1. i 4.1.1.2. gore ugrađuje se u ispitni natezni stroj s najmanjim kapacitetom od 1 500 kp (1 470 daN). Opterećenja se moraju postepeno povećavati do vrijednosti iz točaka 3.1. i 3.2. tako da brzina odvajanja čeljusti naprave ne prelazi 5 mm/min.
4.2. Postupak za određivanje otpornosti brava pri ubrzanju
4.2.1. Otpor pri otvaranju u oba smjera pod uzdužnim i poprečnim inercijskim opterećenjem od 30 g koje se primjenjuje u oba slučaja na napravu za otvaranje u smjeru njegova djelovanja određuje se dinamički ili analitički (Slika 4.), pri čemu se ne uzimaju u obzir:
4.2.1.1. |
sile trenja, |
4.2.1.2. |
sastavni dijelovi ubrzanja sile teže koji drže bravu zatvorenom. |
4.2.2. Naprava za blokiranje brave, ako postoji, ne smije se rabiti,
4.3. Istovrijedni postupci ispitivanja
4.3.1. Dozvoljeni su istovrijedni nerazorni ispitni postupci, pod uvjetom da se rezultati iz točaka 4.1.2. i 4.2. gore mogu dobiti bilo u potpunosti zamjenskim ispitivanjem ili izračunom iz rezultata zamjenskog ispitivanja. Ako se rabi postupak koji nije opisan u točkama 4.1.2. i 4.2. gore, mora se dokazati istovrijednost tog postupka.
Šarka vrata — ispitna naprava za statično opterećenje (poprečno opterećenje)
Brava — ispitna oprema pod statičkim opterećenjem (uzdužno opterećenje)
Brava — ispitna oprema pod statičkim opterećenjem (poprečno opterećenje)
Otpor na utjecaj inercije — primjer izračuna
Primjer:
Sustav brave vrata podvrgnut usporavanju od 30 g
F |
= |
|
F1 |
= |
W1 × 30 — Prosječno opterećenje na oprugu pritisnutog gumba = (0·016 kg × 30) — 0·454 kg = 0·036 kg |
F2 |
= |
W2 × 30 = 0·023 kg × 30 = 0·68 kg |
F3 |
= |
|
ΣMo |
= |
F1 × d1 + F2 × d2 — F3 × d3 = 0·036 kg × 31·5 mm + 0·68 kg × 10·67 mm — 0·184 kg × 4·83 mm = 7·51 mm/kg |
F5 |
= |
|
F6 |
= |
W4 × 30 = 0·042 × 30 = 1·265 kg |
ΣMp |
= |
Opterećenje opruge jezičca ključanice (F5 d5 + F6 d6) = 45·62 mm/kg — (0·238 × 37·59 + 1·265 × 1·9) = 45·62 mm/kg — 11·36 mm/kg = 34·26 mm/kg |
13/Sv. 044 |
HR |
Službeni list Europske unije |
10 |
31975L0324
L 147/40 |
SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE |
20.05.1975. |
DIREKTIVA VIJEĆA
od 20. svibnja 1975.
o usklađivanju zakonodavstava država članica o aerosolnim raspršivačima
(75/324/EEZ)
VIJEĆE EUROPSKIH ZAJEDNICA,
uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske ekonomske zajednice, a posebno njegov članak 100.,
uzimajući u obzir prijedlog Komisije,
uzimajući u obzir mišljenje Skupštine (1),
uzimajući u obzir mišljenje Gospodarskog i socijalnog odbora (2),
budući da, u određenim državama članicama, aerosolni raspršivači trebaju zadovoljavati određene obvezne tehničke specifikacije; budući da se takve specifikacije razlikuju od jedne do druge države članice i, na taj način, ometaju trgovinu unutar Zajednice;
budući da se ovakve prepreke uspostavi i funkcioniranju zajedničkog tržišta mogu ukloniti ako sve države članice donesu iste specifikacije, bilo uz one ili umjesto onih koje propisuju sadašnji zakoni, te budući da se te specifikacije moraju posebno odnositi na proizvodnju, punjenje i nominalne kapacitete aerosolnih raspršivača;
budući da, u trenutačnoj fazi tehničkog napretka, područje primjene ove Direktive treba ograničiti na aerosolne raspršivače izrađene od metala, stakla ili plastike;
budući da će tehničke specifikacije navedene u Prilogu ovoj Direktivi trebati odmah prilagoditi u skladu s tehničkim napretkom; budući da je potrebno, kako bi se olakšala provedba odgovarajućih potrebnih mjera, propisati proceduru za blisku suradnju između država članica i Komisije unutar Odbora za prilagodbu tehničkom napretku Direktive o aerosolnim raspršivačima;
budući da je moguće da neki aerosolni raspršivači stavljeni na tržište mogu predstavljati opasnost za sigurnost iako zadovoljavaju zahtjeve ove Direktive i njezinog Priloga; budući da je stoga potrebno utvrditi postupak kako bi se uklonila opasnost,
DONIJELO JE OVU DIREKTIVU:
Članak 1.
Ova Direktiva se primjenjuje na aerosolne raspršivače kao što su definirani u članku 2., uz iznimku onih raspršivača čiji najveći volumen ne prelazi 50 ml i onih čiji je najveći volumen veći od volumena navedenog u točkama 3.1., 4.1.1., 5.1. i 5.2. Priloga ovoj Direktivi.
Članak 2.
Za potrebe ove Direktive naziv „aerosolni raspršivač” znači svaki spremnik namijenjen za jednokratnu uporabu koji sadrži stlačeni, ukapljeni ili pod tlakom otopljeni plin sa ili bez tekućine, paste ili praha i ima ventil za raspršivanje sadržaja u obliku koloidne otopine krutih ili tekućih čestica u plinu, pjene, paste, praha ili tekućine.
Članak 3.
Pretpostavlja se da su zadovoljeni zahtjevi ove Direktive i njezinog Priloga kad osoba odgovorna za stavljanje aerosolnih raspršivača na tržište postavi na aerosolni raspršivač oznaku „з” (obrnuti epsilon).
Članak 4.
Države članice ne smiju, zbog razloga koji se odnose na zahtjeve propisane u ovoj Direktivi i njezinom Prilogu, zabraniti, ograničiti ili spriječiti stavljanje na tržište svakog aerosolnog raspršivača koji zadovoljava uvjete ove Direktive i njezinog Priloga.
Članak 5.
Izmjene potrebne za prilagodbu Priloga ovoj Direktivi tehničkom napretku se donose u skladu s postupkom propisanom u članku 7.
Članak 6.
1. Ovim se osniva Odbor za prilagođavanje tehničkom napretku Direktive o aerosolnim raspršivačima, dalje u tekstu „Odbor”, i sastoji se od predstavnika država članica, a njime predsjedava predstavnik Komisije.
2. Odbor donosi svoj Poslovnik.
Članak 7.
1. Kad je potrebno slijediti postupak propisan ovim člankom, predsjednik predmet dostavlja Odboru, na vlastitu inicijativu ili na zahtjev predstavnika države članice.
2. Predsjednik Komisije predaje Odboru nacrt mjera koje je potrebno donijeti. Odbor dostavlja svoje mišljenje o nacrtu u razdoblju od dva mjeseca. Odluku donosi većinom od 41 glasa, a glasovi država članica se vrednuju prema odredbama iz članka 148. stavka 2. Ugovora. Predsjednik ne glasuje.
3. |
|
Članak 8.
1. Ne dovodeći u pitanje ostale direktive Zajednice, a posebno direktive o opasnim tvarima i pripravcima, na svakom aerosolnom raspršivaču ili kad to nije moguće staviti na aerosolni raspršivač zbog malih dimenzija (obujam jednak ili manji od 150 ml), na naljepnici koja se stavlja na aerosolni raspršivač, moraju biti vidljivi, čitljivi i neizbrisivi podaci:
(a) |
ime i adresa ili trgovačka oznaka osobe odgovorne za stavljanje aerosolnog raspršivača na tržište, |
(b) |
oznaka „з” (obrnuto napisani epsilon) koji potvrđuje usklađenost sa zahtjevima ove Direktive, |
(c) |
kodna oznaka koja omogućava identifikaciju serije, |
(d) |
podaci navedeni u točki 2.2 Priloga, |
(e) |
korisni sadržaj izražen u masenim ili volumnim jedinicama. |
2. Države članice mogu na svom državnom području uvjetovati stavljanje aerosolnog raspršivača na tržište korištenjem jednog ili više nacionalnih jezika u tekstu etikete.
Članak 9.
Države članice poduzimaju sve potrebne mjere kako bi spriječile korištenje aerosolnih raspršivača čije se oznake ili natpisi mogu zamijeniti s oznakom „з” (obrnuto napisani epsilon).
Članak 10.
1. Ako država članica primijeti, na temelju detaljnih dokaza, da jedan ili više aerosolnih raspršivača, unatoč tome što zadovoljavaju zahtjeve Direktive, predstavljaju opasnost po sigurnost ili zdravlje, može privremeno zabraniti prodaju jednog ili više raspršivača na svom državnom području ili ga/njih podvrgnuti posebnim uvjetima. O tome će odmah obavijestiti ostale države članice i Komisiju i iznijeti razloge za donošenje odluke.
2. Komisija, u razdoblju od šest tjedana, konzultira države članice nakon čega odmah iznosi svoje mišljenje i poduzima odgovarajuće mjere.
3. Ako je Komisija mišljenja da su potrebne tehničke prilagodbe Direktivi, takve prilagodbe donosi Komisija ili Vijeće u skladu s postupkom propisanim u članku 7. U tom slučaju, države članice koje su donijele zaštitne mjere mogu ih zadržati dok prilagodbe ne stupe na snagu.
Članak 11.
1. Države članice donose propise potrebne za usklađivanje s odredbama ove Direktive u razdoblju od 18 mjeseci od njezinog priopćenja i o tome odmah obavješćuju Komisiju.
2. Države članice Komisiji dostavljaju tekst odredaba nacionalnog prava koje donesu u području na koje se odnosi ova Direktiva.
Članak 12.
Ova je Direktiva upućena državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu 20. svibnja 1975.
Za Vijeće
Predsjednik
R. RYAN
(1) SL C 83, 11.10.1973., str. 24.
(2) SL C 101, 23.11.1973., str. 28.
PRILOG
1. DEFINICIJE
1.1. Tlakovi
„Tlakovi” znači unutarnji tlakovi izraženi u barima (relativni tlakovi).
1.2. Ispitni tlak
„Ispitni tlak” znači tlak kojem je izvrgnut prazan spremnik aerosolnog raspršivača tijekom 25 sekundi pri čemu ne smije doći do propuštanja, odnosno u slučaju metalnih i plastičnih spremnika, do vidljivih ili stalnih deformacija, osim onih dopuštenih u točki 6.1.1.2.
1.3. Tlak rasprskavanja
„Tlak rasprskavanja” znači najniži tlak pri kojem dolazi do rasprskavanja ili puknuća spremnika aerosolnog raspršivača.
1.4. Ukupan obujam spremnika
„Ukupan obujam spremnika” znači obujam otvorenog spremnika izražen u mililitrima mjereno do ruba otvora.
1.5. Korisni obujam
„Korisni obujam” znači neto obujam izražen u mililitrima napunjenog i zatvorenog aerosolnog raspršivača.
1.6. Obujam kapljevine
„Obujam kapljevine” znači obujam neplinskih dijelova sadržaja u napunjenom zatvorenom aerosolnom raspršivaču.
1.7. Ispitne veličine
„Ispitne veličine” znači vrijednosti ispitnog tlaka i tlaka rasprskavanja pri hidrauličkom tlačnom pokusu na temperaturi od 20 °C (± 5 °C).
1.8. Zapaljivi sastojci
„Zapaljivi sastojci” znači:
(a) |
plinovi koji su zapaljivi u zraku pri normalnom tlaku; |
(b) |
tvari i pripravci u tekućem obliku čije je plamište manje ili jednako 100 °C. |
Metoda utvrđivanja plamišta je definirana u Prilogu V. Direktivi Vijeća 67/548/EEZ (1) od 27. lipnja 1967. o usklađivanju zakona i drugih propisa država članica o klasifikaciji, pakiranju i označivanju opasnih tvari kako je zadnje izmijenjena Direktivom 73/146/EEZ (2);
2. OPĆE ODREDBE
2.1. Izrada i oprema
2.1.1. Napunjeni aerosolni raspršivač mora biti takav da kod uobičajenih uvjeta uporabe i skladištenja bude u skladu s odredbama ovog Priloga.
2.1.2. Ventil za raspršivanje na aerosolnom raspršivaču mora osigurati nepropusno zatvaranje pri uobičajenim uvjetima skladištenja i transporta i mora biti zaštićen, na primjer zaštitnim poklopcem, od nenamjernog otvaranja i bilo kakvog oštećenja.
2.1.3. Ne smije doći do smanjenja mehaničkih svojstava aerosolnog raspršivača uslijed djelovanja sadržaja, čak ni kod dugotrajnog skladištenja.
2.2. Označivanje
Ne dovodeći u pitanje direktive koje se odnose na opasne tvari i pripravke, svaki je aerosolni raspršivač, ili njegova ambalaža, jasno i čitljivo označen na sljedeći način:
(a) |
„Spremnik je pod tlakom; zaštiti od sunčevog zračenja i ne izlagati temperaturi većoj od 50 °C. Ne bušiti ili izlagati vatri, čak ni nakon uporabe.”; |
(b) |
„Ne prskati prema otvorenom plamenu ili gorućim predmetima” osim ako je aerosolni raspršivač napravljen za tu svrhu; |
(c) |
„Zapaljivo” ili oznaka otvorenog plamena ako sadržaj sadrži više od 45 % težine ili više od 250 g zapaljivih sastojaka. |
3. POSEBNE ODREDBE ZA AEROSOLNE RASPRŠIVAČE IZRAĐENE OD METALA
3.1. Obujam
Ukupan obujam takvih spremnika ne smije biti veći od 1 000 ml.
3.1.1. Ispitni tlak spremnika
(a) |
za spremnike punjene tlakom manjim od 6,7 bara pri 50 °C, ispitni tlak mora biti najmanje 10 bara; |
(b) |
za spremnike punjene tlakom jednakim i većim od 6,7 bara pri 50 °C, ispitni tlak mora biti 50 % veći od tlaka u spremniku kod 50 °C. |
3.1.2. Punjenje
Na 50 °C tlak u aerosolnom raspršivaču ne smije biti veći od 12 bara bez obzira koji se plin koristi za punjenje.
3.1.3. Obujam kapljevine
Kapljevina na 50 °C ne smije premašiti 87 % neto kapaciteta. Međutim, za posude s konkavnom bazom koja prije puknuća postaje konveksna, obujam kapljevine na 50 °C može dosegnuti 95 % neto kapaciteta.
4. POSEBNE ODREDBE ZA AEROSOLNE RASPRŠIVAČE IZRAĐENE OD STAKLA
4.1. Spremnici presvučeni plastičnom oblogom ili trajno zaštićeni spremnici
Takvi spremnici mogu se puniti stlačenim, ukapljenim ili pod tlakom otopljenim plinom.
4.1.1 Obujam
Ukupan obujam takvih spremnika ne smije biti veći od 220 ml.
4.1.2. Obloga
Obloga spremnika mora biti izvedena kao zaštitni sloj od plastike ili drugog prikladnog gradiva koje sprečava odvajanje staklenih čestica u slučaju njegovog loma. Obloga mora imati takve značajke da spriječi let komadića stakla kad puni aerosolni raspršivač doveden na temperaturu od 20 °C padne na betonsku podlogu s visine od 1,8 m.
4.1.3. Ispitni tlak za spremnik
(a) |
spremnici punjeni stlačenim ili pod tlakom otopljenim plinom moraju izdržati ispitni tlak od najmanje 12 bara; |
(b) |
spremnici punjeni ukapljenim plinom moraju izdržati ispitni tlak od najmanje 10 bara. |
4.1.4. Punjenje
(a) |
aerosolni raspršivači punjeni stlačenim plinom ne smiju se izlagati tlaku većem od 9 bara pri 50 °C; |
(b) |
aerosolni raspršivači punjeni pod tlakom otopljenim plinom ne smiju se izlagati tlaku većem od 8 bara pri 50 °C; |
(c) |
aerosolni raspršivači punjeni ukapljenim plinom ili smjesom ukapljenih plinova ne smiju biti izvrgnuti pri 20 °C tlakovima višim od onih navedenih u sljedećoj tablici.
|
Tablica prikazuje dozvoljene granične tlakove pri 20 °C u ovisnosti o udjelu plina.
Granice tlaka za postotke plina koji nisu dani u tablici određuju se interpolacijom.
4.1.5. Obujam kapljevine
Na 50 °C obujam kapljevine napunjenog aerosolnog raspršivača ne smije biti veći od 90 % ukupnog obujma.
4.2. Nezaštićeni stakleni spremnici
Aerosolni raspršivači koji imaju nezaštićene staklene spremnike smiju se puniti isključivo ukapljenim ili pod tlakom otopljenim plinom.
4.2.1. Obujam
Ukupan obujam takvih spremnika ne smije biti veći od 150 ml.
4.2.2. Ispitni tlak za spremnik
Ispitni tlak za takve spremnike mora biti najmanje 12 bara.
4.2.3. Punjenje
(a) |
aerosolni raspršivači punjeni pod tlakom otopljenim plinom ne smiju se izlagati tlaku većem od 8 bara pri 50 °C; |
(b) |
aerosolni raspršivači punjeni ukapljenim plinom ne smiju biti izvrgnuti pri 20 °C tlaku većem od onog navedenog u sljedećoj tablici:
|
Tablica prikazuje dopuštene granične tlakove pri 20 °C u ovisnosti o udjelu ukapljenog plina.
Granice tlaka za postotke plina koji nisu dani u tablici određuju se interpolacijom.
4.2.4. Obujam kapljevine
Na 50 °C obujam kapljevine napunjenog aerosolnog raspršivača napunjenog s ukapljenim ili rastopljenim plinom ne smije premašiti 90 % ukupnog obujma.
5. POSEBNE ODREDBE KOJE SE ODNOSE NA AEROSOLNE RASPRŠIVAČE IZRAĐENE OD PLASTIKE
5.1. Aerosolni raspršivači izrađeni od plastike koji se mogu razbiti u krhotine tijekom puknuća se tretiraju na isti način kao i nezaštićeni aerosolni raspršivači izrađeni od stakla.
5.2. Aerosolni raspršivači izrađeni od plastike koji se ne mogu razbiti u krhotine tijekom puknuća se tretiraju na isti način kao i stakleni aerosolni raspršivači sa zaštitnom oblogom.
6. ISPITIVANJA
6.1. Zahtjevi vezani uz ispitivanja koje mora jamčiti osoba odgovorna za stavljanje na tržište
6.1.1. Hidraulična proba praznih spremnika
6.1.1.1. Metalni, stakleni ili plastični aerosolni raspršivači moraju zadovoljiti ispitivanje hidrauličkim tlakom kao što je propisano u točkama 3.1.1., 4.1.3. i 4.2.2.
6.1.1.2. Metalni raspršivači koji pokazuju asimetrične ili veće deformacije ili neke druge slične pogreške ne smiju se upotrebljavati. Dopušta se manja simetrična deformacija na dnu spremnika ili na presjeku gornjeg dijela spremnika pod uvjetom da spremnik izdrži ispitivanje na rasprskavanje.
6.1.2. Ispitivanje na rasprskavanje praznih metalnih spremnika
Osoba odgovorna za stavljanje aerosolnih raspršivača na tržište mora osigurati da tlak rasprskavanja bude najmanje 20 % veći od propisanog ispitnog tlaka.
6.1.3. Ispitivanje padom zaštićenog staklenog spremnika
Proizvođač mora osigurati da spremnici ispunjavaju zahtjeve ispitivanja prema točki 4.1.2.
6.1.4. Pojedinačni pregled napunjenih aerosolnih raspršivača
(a) |
Svaki napunjeni aerosolni raspršivač se uranja u kupku s vodom. Temperatura vode i trajanje uranjanja mora biti takvo da omogući:
|
(b) |
Svi aerosolni raspršivači kod kojih se javljaju vidljive trajne deformacije ili propuštanje moraju biti odbačeni. |
6.1.4.2. Međutim, osoba odgovorna za stavljanje na tržište može, na vlastitu odgovornost i uz suglasnost Odbora navedenog u članku 6. Direktive, koristiti svaki sustav ispitivanja koji omogućava rezultat jednak rezultatu metode kupke s vodom.
6.2. Primjeri kontrolnih ispitivanja koje mogu obavljati države članice
6.2.1. Ispitivanje praznog spremnika
Ispitnim tlakom u trajanju od 25 sekundi izvrgava se pet nasumce odabranih spremnika iz istovrsne serije od 2 500 praznih spremnika izrađenih iz istog gradiva istim neprekidnim proizvodnim procesom ili iz količine koja se serijski proizvede u 1 satu.
Ako jedan od tako izdvojenih spremnika ne zadovolji ispitivanje uzima se iz iste serije još deset nasumce odabranih spremnika i podvrgava istom ispitivanju.
Ako jedan od 10 tako izdvojenih spremnika ne zadovolji ispitivanje odbacuje se cijela serija kao neispravna.
6.2.2. Ispitivanje napunjenih aerosolnih raspršivača
Ispitivanje nepropusnosti za zrak i vodu provodi se potapanjem reprezentativnog broja napunjenih aerosolnih raspršivača u kupku s vodom. Temperatura kupke i razdoblje potapanja mora biti tako odabrano da sadržaj aerosolnog raspršivača poprimi jednoliku temperaturu od 50 °C. Tijekom tog razdoblja ne smije doći do propuštanja ili loma ispitivanih aerosolnih raspršivača.
Svaka serija aerosolnih raspršivača koja ne zadovolji ova ispitivanja mora se smatrati neprikladnom za uporabu.
(1) SL 196, 16.8.1967., str. 1.
(2) SL L 167, 25.6.1973., str. 1.
13/Sv. 044 |
HR |
Službeni list Europske unije |
18 |
31995L0016
L 213/1 |
SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE |
29.06.1995. |
DIREKTIVA EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA 95/16/EZ
od 29. lipnja 1995.
o usklađivanju zakonodavstava država članica u odnosu na dizala
EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,
uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice, a posebno njegov članak 100.a,
uzimajući u obzir prijedlog Komisije (1),
uzimajući u obzir mišljenje Gospodarskog i socijalnog odbora (2),
u skladu s postupkom utvrđenim u članku 189.b Ugovora (3) na temelju zajedničkog teksta koji je odobrio Odbor za mirenje 17. svibnja 1995.,
budući da su države članice odgovorne za zdravlje i sigurnost ljudi na svom području;
budući da stavci 65. i 68. Bijele knjige o konačnom oblikovanju unutarnjeg tržišta, koje je odobrilo Europsko vijeće u lipnju 1985., predviđaju novi pristup približavanju zakonodavstva;
budući da Direktiva Vijeća 84/529/EEZ od 17. rujna 1984. o usklađivanju zakonodavstva država članica u odnosu na dizala na električni, hidraulični i naftno-električni pogon (4) ne osigurava slobodu kretanja svim tipovima dizala; budući da razlike između obvezujućih odredbi različitih nacionalnih sustava za tipove dizala koji nisu obuhvaćeni Direktivom 84/529/EEZ stvaraju zapreke trgovini u Zajednici; budući da je nacionalne propise o dizalima stoga potrebno uskladiti;
budući da Direktiva Vijeća 84/528/EEZ od 17. rujna 1984. o usklađivanju zakonodavstva država članica u odnosu na zajedničke odredbe o napravama za dizanje i mehaničko rukovanje (5) služi kao Okvirna direktiva za dvije posebne direktive, tj. Direktivu 84/529/EEZ i Direktivu Vijeća 86/663/EEZ od 22. prosinca 1986. o usklađivanju zakonodavstava država članica u odnosu na industrijska vozila na vlastiti pogon (6), stavljene izvan snage Direktivom Vijeća 91/368/EEZ od 20. lipnja 1991. o izmjeni Direktive 89/392/EEZ o usklađivanju zakonodavstava država članica koje se odnosi na strojeve (7);
budući da je 8. lipnja 1995. Komisija donijela Preporuku br. 95/216/EZ (8) državama članicama u vezi s poboljšanjem sigurnosti u postojećim dizalima;
budući da će osnovni zahtjevi ove Direktive jamčiti predviđeni stupanj sigurnosti samo ako odgovarajući postupci za ocjenu sukladnosti, izabrani među odredbama Odluke Vijeća 93/465/EEZ od 22. srpnja 1993. o modulima različitih faza postupaka ocjenjivanja sukladnosti i pravilima za postavljanja i korištenja oznake CE o sukladnosti, namijenjenih za primjenu u pogledu direktiva o tehničkom usklađivanju (9), osiguravaju sukladnost s njima;
budući da CE oznaka sukladnosti mora biti jasno istaknuta na dizalima ili na određenim sigurnosnim dijelovima dizala koji ispunjavaju bitne zdravstvene i sigurnosne zahtjeve ove Direktive kako bi im omogućila da budu stavljeni na tržište;
budući da ova Direktiva utvrđuje samo opće osnovne zdravstvene i sigurnosne zahtjeve; budući da je, kako bi se proizvođačima pomoglo da dokažu sukladnost s ovim bitnim zahtjevima, poželjno imati usklađene norme na europskoj razini u vezi s prevencijom rizika koji proizlaze iz projektiranja i ugradnje dizala, a isto tako, kako bi se omogućilo da se provjeri sukladnost s bitnim zahtjevima; budući da su takve norme izradila privatna tijela na europskoj razini koja moraju zadržati svoj neobvezujući status; budući da su, za ovu svrhu, Europski odbor za normizaciju (CEN) i Europski odbor za elektrotehničku normizaciju (Cenelec) priznati kao tijela nadležna za donošenje usklađenih normi u skladu s općim smjernicama za suradnju između Komisije, CEN-a i Cenelec-a potpisanih 13. studenoga 1984.; budući da je usklađena norma u smislu ove Direktive tehnička specifikacija koju je donio CEN i/ili Cenelec na osnovi mandata koji im je dodijelila Komisija u skladu s Direktivom Vijeća 83/189/EEZ od 28. ožujka 1983. o utvrđivanju postupka obavješćivanja u području tehničkih normi i propisa (10) i u skladu s gore navedenim općim smjernicama;
budući da je potrebno pripremiti prijelazno rješenje kako bi se ugraditeljima omogućilo da stavljaju na tržište dizala proizvedena prije početka provedbe ove Direktive;
budući da je ova Direktiva sastavljena kako bi pokrila sve rizike prouzrokovane dizalima kojima upravljaju oni koji se njima služe i koji stanuju u zgradi; budući da bi se ovu Direktivu stoga moralo smatrati Direktivom u smislu članka 2. stavka 3. Direktive Vijeća 89/106/EEZ od 21. prosinca 1988. o usklađivanju zakona i drugih propisa država članica u odnosu na građevinske proizvode (11);
budući da je 20. prosinca 1994. sklopljen sporazum koji uređuje modus vivendi između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije u vezi s primjenom mjera za akte prihvaćene u skladu s postupcima iz članka 189.b Ugovora o Europskoj zajednici,
DONIJELI SU OVU DIREKTIVU:
POGLAVLJE I.
Područje primjene, stavljanje na tržište i sloboda kretanja
Članak 1.
1. Ova se Direktiva primjenjuje na dizala koja se trajno upotrebljavaju u građevinama. Također se primjenjuje i na sigurnosne komponente koje se upotrebljavaju u navedenim dizalima, a navedeni su u Prilogu IV.
2. Za potrebe ove Direktive, „dizalo” znači uređaj za dizanje namijenjen za dosizanje određenih razina koji ima nosač koji se kreće između krutih vodilica s nagibom pod kutom većim od 15 stupnjeva prema horizontali, a namijenjen je za prijevoz:
— |
osoba, |
— |
osoba i tereta, |
— |
samo tereta, ako je nosač izveden tako da osoba može bez poteškoća ući u njega, te ako je opremljen upravljačkim uređajima koji se nalaze u nosaču ili nadohvat ruke osobi u nosaču. |
Dizala koja se kreću duž utvrđenog stalnog puta čak i ako se ne kreću između krutih vodilica iz ove Direktive (npr. škarasta dizala).
3. Ova Direktiva ne primjenjuje se na:
— |
žičare, uključujući i uspinjače za javni ili privatni prijevoz osoba, |
— |
dizala posebno namijenjena i konstruirana za vojne i policijske svrhe, |
— |
mehanizme za dizanje u rudnicima, |
— |
kazališna dizala, |
— |
uređaje za dizanje ugrađene u prijevozna sredstva, |
— |
uređaje za dizanje spojene sa strojem i namjenjene isključivo za pristup radnim mjestima, |
— |
prijevozna sredstva koja upotrebljavaju prigon sa zupčastom letvom, |
— |
dizalice na gradilištima namijenjene za dizanje osoba ili osoba i tereta. |
4. Za potrebe ove Direktive:
— |
„ugraditelj dizala” znači fizička ili pravna osoba odgovorna za projektiranje, izradu i ugradnju dizala te stavljanje na tržište, koja stavlja CE oznaku sukladnosti i sastavlja EZ Izjavu o sukladnosti, |
— |
„stavljanje dizala na tržište” znači trenutak kada ugraditelj dizala prvi put daje dizalo korisnicima na uporabu, |
— |
„sigurnosna komponenta” znači komponenta prema Prilogu IV., |
— |
„proizvođač sigurnosne komponente” znači fizička ili pravna osoba koja preuzima odgovornost za projektiranje i proizvodnju sigurnosnih komponenta i koja stavlja CE oznaku sukladnosti i sastavlja EZ Izjavu o sukladnosti, |
— |
„uzorak dizala” znači reprezentativno dizalo čija tehnička dokumentacija određuje način na koji će biti ispunjeni bitni sigurnosni zahtjevi za dizala koja su sukladna s uzorkom dizala, koji je određen objektivnim parametrima i koji koristi jednake sigurnosne komponente. |
Sva dozvoljena odstupanja između uzorka dizala i dizala koja su izvedena prema uzorku dizala, moraju u tehničkoj dokumentaciji biti jasno navedena (s najvećim i najmanjim vrijednostima).
Pomoću izračuna i/ili na temelju projektnih nacrta dopušteno je prikazivati sličnost niza opreme radi zadovoljavanja bitnih sigurnosnih zahtjeva.
5. Kada su, za dizala, rizici iz ove Direktive potpuno ili djelomično obuhvaćeni posebnim direktivama, ova se Direktiva ne primjenjuje ili se prestaje primjenjivati u slučaju tih dizala i takvih rizika koji su obuhvaćeni tim posebnim direktivama.
Članak 2.
1. Države članice poduzimaju sve odgovarajuće mjere kako bi osigurale da:
— |
dizala iz ove Direktive mogu se stavljati na tržište i u uporabu samo ako ne ugrožavaju zdravlje ili sigurnost ljudi, i gdje je to primjereno sigurnost imovine, kada se ispravno ugrađuju, održavaju i upotrebljavaju u skladu s njihovom namjenom, |
— |
sigurnosne komponente iz ove Direktive mogu se stavljati na tržište i u uporabu samo ako dizala u koja će se ugraditi ne ugrožavaju zdravlje ili sigurnost ljudi, ili gdje je to primjereno sigurnost imovine, kada se ispravno ugrađuju, održavaju i upotrebljavaju u skladu s njihovom namjenom. |
2. Države članice poduzimaju sve odgovarajuće mjere kako bi osigurale da osoba odgovorna za izvođenje radova na građevini i ugraditelj dizala poduzmu sve odgovarajuće mjere kako bi osigurali ispravan rad i sigurnu uporabu dizala, te se moraju međusobno obavješćivati o činjenicama potrebnim za ispravan rad i sigurnu uporabu dizala.
3. Države članice poduzimaju sve potrebne mjere kako bi osigurale da vozna okna dizala ne sadržavaju nikakve cjevovode, električne instalacije ili uređaje, osim onih koji su potrebni za ispravan rad i sigurnost dizala.
4. Ne dovodeći u pitanje stavke 1., 2. i 3. ovog članka, odredbe ove Direktive nemaju utjecaj na pravo država članica da u skladu s Ugovorom utvrde onakve zahtjeve kakve smatraju potrebnim kako bi osigurale zaštitu osoba kada navedena dizala budu puštena u rad ili korištena, pod uvjetom da to ne znači da su dizala izmijenjena na način koji nije predviđen ovom Direktivom.
5. Dizala ili sigurnosne komponente koje nisu u skladu s odredbama Zajednice mogu se izlagati na sajmovima, izložbama i drugim načinima izlaganja, pod uvjetom da je jasno i vidljivo označena njihova nesukladnost, te da nisu za prodaju sve dok ugraditelj dizala, odnosno proizvođač sigurnosnih komponenta ili njegov ovlašteni predstavnik s poslovnim nastanom u Zajednici, ne osigura njihovu sukladnost. Tijekom izlaganja moraju se poduzeti odgovarajuće sigurnosne mjere kako bi se osigurala zaštita ljudi.
Članak 3.
Dizala iz ove Direktive moraju zadovoljavati bitne zdravstvene i sigurnosne zahtjeve propisane u Prilogu I.
Sigurnosne komponente iz ove Direktive moraju zadovoljavati bitne zdravstvene i sigurnosne zahtjeve propisane u Prilogu I. ili omogućiti da dizala u koja su ugrađene, zadovoljavaju navedene bitne zahtjeve.
Članak 4.
1. Države članice ne smiju zabranjivati, ograničavati ili spriječiti stavljanje na tržište ili puštanje u rad onih dizala i/ili sigurnosnih komponenta na njihovom području koje su u skladu s ovom Direktivom.
2. Države članice ne smiju zabranjivati, ograničavati ili spriječiti stavljanje na tržište komponenta koje su, na osnovu izjave proizvođača ili njegovog ovlaštenog zastupnika s poslovnim nastanom u Zajednici, namijenjeni ugradnji u dizala iz ove Direktive.
Članak 5.
1. Države članice smatraju da su dizala i sigurnosne komponente koji nose CE oznaku sukladnosti i uz koje je priložena EZ Izjava o sukladnosti iz Priloga II. u skladu s svim odredbama ove Direktive, uključujući postupke za ocjenu sukladnosti iz poglavlja II.
U nedostatku usklađenih normi, države članice poduzimaju sve mjere koje smatraju potrebnim da bi skrenule pažnju zainteresiranih stranaka na postojeće nacionalne tehničke norme i specifikacije koje se smatraju važnim ili relevantnim za ispravnu primjenu bitnih zdravstvenih i sigurnosnih zahtjeva iz Priloga I.
2. U slučaju da nacionalna norma koja je zamjenjiva s usklađenom normom, o kojoj je podatak objavljen u Službenom listu Europskih Zajednica, obuhvaća jedan ili više bitnih zdravstvenih ili sigurnosnih zahtjeva:
— |
smatra se da su dizala konstruirana u skladu s tom normom u skladu s relevantnim bitnim zahtjevima, ili |
— |
smatra se da su sigurnosne komponente konstruirane u skladu s tom normom prikladne da omoguće dizalu u koje su ispravno ugrađeni da bude u skladu s relevantnim bitnim zahtjevima. |
Države članice objavljuju upute o nacionalnim normama koje zamjenjuju usklađene norme.
3. Države članice osiguravaju da se poduzmu odgovarajuće mjere kako bi se omogućilo da obje strane industrije imaju utjecaj na nacionalnoj razini na proces pripreme i praćenja usklađenih normi.
Članak 6.
1. U slučaju da država članica ili Komisija smatraju da usklađene norme iz članka 5. stavka 2. ove Direktive ne ispunjavaju u potpunosti bitne zahtjeve iz članka 3. ove Direktive, Komisija ili zainteresirana država članica iznose predmet pred Odbor osnovan u skladu s Direktivom 83/189/EEZ, i obrazlažu razloge za to. Odbor dostavlja mišljenje bez odlaganja.
Nakon primitka mišljenja Odbora, Komisija obavješćuje države članice je li ili nije potrebno povući te norme iz objavljenih podataka iz članka 5. stavka 2. ove Direktive.
2. Komisija može donijeti sve odgovarajuće mjere kako bi osigurala jednaku praktičnu primjenu ove Direktive u skladu s postupkom iz stavka 3. ovog članka.
3. Komisiji pomaže Stalni odbor kojeg čine predstavnici država članica i kojim predsjeda predstavnik Komisije.
Stalni odbor donosi poslovnik o radu.
Predstavnik Komisije predlaže Stalnom odboru mjere koje je potrebno poduzeti. Odbor dostavlja svoje mišljenje o mjerama u roku koji predsjedatelj može odrediti prema hitnosti predmeta, ako je potrebno glasovanjem.
Mišljenje se unosi u zapisnik; uz to, svaka država članica ima pravo zahtijevati da se njezino mišljenje unese u zapisnik.
Komisija posebno vodi računa o mišljenju Odbora. Obavješćuje Odbor o načinu na koji je njegovo mišljenje uzeto u obzir.
4. Stalni odbor može, nadalje, ispitati svako pitanje koje se odnosi na primjenu ove Direktive i koje je postavio njegov predsjedavajući bilo na njegovu inicijativu ili na zahtjev države članice.
Članak 7.
1. U slučaju da država članica utvrdi da postoji opasnost da dizalo ili sigurnosna komponenta koji nose CE oznaku sukladnosti i koji se koriste u svrhe za koje su namijenjeni, ugroze sigurnost ljudi i, gdje je to prikladno, imovine, poduzima sve odgovarajuće mjere kako bi ih povukla s tržišta, zabranila njihovo stavljanje na tržište ili puštanje u uporabu ili kako bi ograničila njihovu slobodu kretanja.
2. Država članica odmah obavješćuje Komisiju o svim takvim mjerama navodeći razloge za svoju odluku, a posebno je li neusklađenost nastala zbog:
(a) |
nezadovoljavanja bitnih zahtjeva iz članka 3. ove Direktive; |
(b) |
nepravilne primjene normi iz članka 5. stavka 2. ove Direktive; |
(c) |
nedostataka u samim normama iz članka 5. stavka 2. ove Direktive; |
2. Komisija se u najkraćem mogućem roku savjetuje sa zainteresiranim strankama. Ako, po završetku takvih savjetovanja, Komisija utvrdi da:
— |
su mjere opravdane, odmah o tome obavješćuje državu članicu koja je pokrenula inicijativu te druge države članice; ako je odluka, iz stavka 1. ovog članka, osnovana na nedostacima u normama, Komisija, nakon savjetovanja sa zainteresiranim strankama, iznosi predmet pred odbor iz članka 6. stavka 1. ove Direktive, ako država članica koja je donijela odluku namjerava ostati pri toj odluci i započinje postupak iz članka 6. stavka 1. ove Direktive, |
— |
su mjere neopravdane, odmah o tome obavješćuje državu članicu koja je pokrenula inicijativu i ugraditelja dizala, proizvođača sigurnosnih komponenti ili njegovog ovlaštenog zastupnika s poslovnim nastanom u Zajednici. |
3. Ako dizalo ili sigurnosna komponenta koja nije sukladna nosi CE oznaku sukladnosti, nadležna država članica poduzima odgovarajuće mjere protiv onoga koji je stavio oznaku i o tome obavješćuje Komisiju i druge države članice.
4. Komisija vodi brigu o tome da se države članice obavijeste o napretku i ishodu postupka.
POGLAVLJE II.
Postupak ocjene sukladnosti
Članak 8.
1. Prije stavljanja na tržište sigurnosnih komponenta iz Priloga IV, proizvođač sigurnosne komponente ili njegov ovlašteni zastupnik s poslovnim nastanom u Zajednici moraju:
(a) |
|
(b) |
staviti CE oznaku sukladnosti na svaku sigurnosnu komponentu i sastaviti izjavu o sukladnosti koja sadrži podatke iz Priloga II, uzimajući u obzir specifikacije dane u korištenom Prilogu (prilozi VIII, IX. ili XI, ovisno o slučaju); |
(c) |
čuvati primjerak izjave o sukladnosti deset godina od datuma kada je sigurnosna komponenta proizvedena posljednji put. |
2. Prije stavljanja na tržište dizalo je moralo proći jedan od sljedećih postupaka:
i. |
ako je projektirano u skladu s dizalima koja su podvrgnuta EZ pregledu tipa kako je to navedeno u Prilogu V, izrađuje se, ugrađuje i ispituje primjenjujući:
Postupci za faze projektiranja i konstrukcije s jedne strane i faze ugrađivanja i ispitivanja s druge strane mogu biti provedeni na istom dizalu; |
ii. |
ili, ako je projektirano u skladu s dizalom uzorkom koje je bilo podvrgnuto EZ pregledu tipa kako je to navedeno u Prilogu V, izrađuje se, ugrađuje i ispituje primjenjujući:
|
iii. |
ili, ako je projektirano u skladu s dizalom na koje je primijenjen sustav osiguranja kvalitete u skladu s Prilogom XIII, nadopunjeno ispitivanjem projektiranja ako ono nije u potpunosti u skladu s usklađenim normama, ugrađuje se, izrađuje i ispituje primjenjujući k tome:
|
iv. |
ili nakon što je tijelo za ocjenu sukladnosti obavilo postupak pojedinačne provjere iz Priloga X,; |
v. |
ili nakon što je bilo podvrgnuto potpunom sustavu osiguravanja kvalitete u skladu s Prilogom XIII., nadopunjeno ispitivanjem projektiranja ako ono nije u potpunosti u skladu s usklađenim normama. |
U gore navedenim slučajevima pod i., ii. i iii., osoba odgovorna za projektiranje mora dostaviti osobi odgovornoj za izradu, ugradnju i ispitivanje sve potrebne dokumente i podatke kako bi mogla obaviti posao u potpunoj sigurnosti.
3. U slučajevima iz stavka 2. ovog članka:
— |
ugraditelj stavlja CE oznaku sukladnosti na dizalo i sastavlja Izjavu o sukladnosti koja sadrži podatke iz Priloga II., uzimajući u obzir specifikacije dane u korištenom Prilogu (prilozi VI., X., XII., XIII. ili XIV., ovisno o slučaju), |
— |
ugraditelj mora čuvati primjerak Izjave o sukladnosti deset godina od dana kada je dizalo stavljeno na tržište, |
— |
Komisija, države članice i druga tijela za ocjenu sukladnosti mogu, na zahtjev, dobiti od ugraditelja primjerak Izjave o sukladnosti i izvještaje o ispitivanjima koji su bili provedeni u završnoj inspekciji. |
4. |
|
5. Ako ni ugraditelj dizala, ni proizvođač sigurnosne komponente ni njegov ovlašteni zastupnik s poslovnim nastanom u Zajednici ne ispune obveze iz prethodnih stavaka, te se obveze prenose na onoga koji stavlja dizalo ili sigurnosne komponente na tržište u Zajednici. Iste uvjete mora ispuniti svaka osoba koja proizvodi dizalo ili sigurnosne komponente za vlastitu uporabu.
Članak 9.
1. Države članice obavješćuju Komisiju i druge države članice o tijelima koja su imenovale za provedbu postupaka iz članka 8. ove Direktive, zajedno s posebnim postupcima ispitivanja za čiju provedbu su ova tijela imenovana i identifikacijskim brojevima koje im je Komisija prije toga dodijelila.
Komisija objavljuje popis prijavljenih tijela u Službenom listu Europskih zajednica, uz identifikacijske brojeve koje im je dodijelila i zadatke zbog kojih su prijavljena. Komisija osigurava da popis bude redovito dopunjavan.
2. Države članice primjenjuju kriterija iz Priloga VII. za ocjenjivanje tijela koja se moraju navesti u takvoj prijavi. Smatra se da tijela koja ispunjavaju kriterije ocjenjivanja predviđena odgovarajućim usklađenim normama ispunjavaju te kriterije.
3. Država članica koja potvrdi tijelo mora povući prijavu ako utvrdi da tijelo više ne ispunjava kriterije iz Priloga VII. Ona o tome odmah obavješćuje Komisiju i ostale države članice.
POGLAVLJE III.
CE oznaka sukladnosti
Članak 10.
1. CE oznaka sukladnosti sastoji se od početnih slova CE. Prilog III. utvrđuje oblik koji će se koristiti.
2. CE oznaka sukladnosti postavlja se jasno i vidljivo na svaku kabinu dizala u skladu s odjeljkom 5. Priloga I. te se postavlja na svaku sigurnosnu komponentu iz Priloga IV., ili, ako to nije moguće na pločicu s podacima koja je trajno pričvršćena na sigurnosnu komponentu.
3. Zabranjeno je na dizala ili sigurnosne komponente stavljati oznake čiji bi sadržaj ili oblik mogao navesti treće strane da ih zamijene za CE oznaku sukladnosti. Dopušteno je stavljanje svih drugih oznaka na dizala ili sigurnosne komponente pod uvjetom da se time ne smanjuje vidljivost i čitljivost CE oznake sukladnosti.
4. Ne dovodeći u pitanje članak 7. ove Direktive:
(a) |
ako država članica utvrdi da je CE oznaka sukladnosti stavljena neopravdano, ugraditelj dizala, proizvođač sigurnosne komponente ili njegov ovlašteni zastupnik s poslovnim nastanom u Zajednici, dužan je uskladiti proizvod s odredbama koje se odnose na CE oznaku sukladnosti i prestati kršiti uvjete koje je predvidjela država članica; |
(b) |
u slučaju daljnje neusklađenosti, država članica mora poduzeti sve potrebne mjere kako bi ograničila ili zabranila stavljanje na tržište te sigurnosne komponente ili osigurati da se ta komponenta povuče s tržišta i zabraniti uporabu takvog dizala te obavijestiti druge države članice u skladu s postupcima iz članka 7. stavka 4. ove Direktive. |
POGLAVLJE IV.
Završne odredbe
Članak 11.
Sve odluke donesene u skladu s ovom Direktivom koje ograničuju:
— |
stavljanje na tržište i/ili puštanje u rad i/ili korištenje dizala, |
— |
stavljanje na tržište i/ili stavljanje u uporabu sigurnosne komponente, |
moraju biti detaljno obrazložene. O takvoj se odluci, kao i o pravnim lijekovima koji joj stoje na raspolaganju u skladu s važećim propisima u toj državi članici i o rokovima za te pravne lijekove, odmah obavješćuje odnosna strana.
Članak 12.
Komisija poduzima sve potrebne mjere za osiguravanje dostupnosti podataka koji utječu na sve odluke u vezi s provedbom ove Direktive.
Članak 13.
Direktiva 84/528/EEZ i Direktiva 84/529/EEZ se stavljaju izvan snage s učinkom od 1. srpnja 1999.
Članak 14.
Uzimajući u obzir vidove povezane s ugradnjom dizala, ova Direktiva je Direktiva u smislu članka 2. stavka 3. Direktive 89/106/EEZ.
Članak 15.
1. Države članice donose i donose zakone i druge propise potrebne za usklađivanje s ovom Direktivom najkasnije do 1. siječnja 1997. One o tome odmah obavješćuju Komisiju.
Kada države članice budu donosile ove mjere, te mjere prilikom njihove službene objave sadržavaju uputu na ovu Direktivu ili se uz njih navodi takva uputa. Načine toga upućivanja predviđaju države članice.
Države članice primjenjuju ove mjere od 1. srpnja 1997.
2. Do 30. lipnja 1999. države članice dopuštaju:
— |
stavljanje na tržište i stavljanje u uporabu dizala, |
— |
stavljanje na tržište i stavljanje u uporabu sigurnosnih komponenta, |
koji su u skladu s važećim odredbama na njihovom području na dan donošenja ove Direktive.
3. Države članice Komisiji dostavljaju tekst odredbi nacionalnog zakonodavtsva koje su donijele u području na koje se odnosi ova Direktiva.
Članak 16.
Komisija najkasnije do 30. lipnja, nakon savjetovanja s Odborom iz članka 6. stavka 3. ove Direktive i na osnovu izvještaja koje podnesu države članice, preispituje funkcioniranje postupaka iz ove Direktive i, ako je to potrebno, podnosi prijedloge za odgovarajuće izmjene.
Članak 17.
Ova je Direktiva upućena državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu 29. lipnja 1995.
Za Europski parlament
Predsjednik
K. HAENSCH
Za Vijeće
Predsjednik
M. BARNIER
(1) SL C 62, 11.3.1992., str. 4. i SL C 180, 2.7.1993., str. 11.
(2) SL C 287, 4.11.1992., str. 2.
(3) Mišljenje Europskog parlamenta od 29. listopada 1992. (SL C 305, 23.11.1992., str. 114.), Zajedničko stajalište Vijeća od 16. lipnja 1994. (SL C 232, 20.8.1994., str. 1.) i Odluka Europskog parlamenta od 28. rujna 1994. (OJ C 305, 31.10.1994., str. 48.).
(4) SL L 300, 19.11.1984., str. 86. Direktiva kako je zadnje izmijenjena Direktivom 90/486/EEZ (SL L 270, 2.10.1990., str. 21.).
(5) SL L 300, 19.11.1984., str. 72. Direktiva kako je zadnje izmijenjena Direktivom 88/665/EEZ (SL L 382, 31.12.1988., str. 42.).
(6) SL L 384, 31.12.1986., str. 12.
(7) SL L 198, 22.7.1991., str. 16.
(8) SL L 134, 20.6.1995., str. 37.
(9) SL L 220, 30.8.1993., str. 23.
(10) SL L 109, 26.4.1983., str 8. Direktiva kako je zadnje izmijenjena Direktivom Europskog parlamenta i Vijeća 94/10/EZ (SL L 100, 19. travnja 1994., str. 30.).
(11) SL L 40, 11.2.1989., str. 12.
PRILOG I.
BITNI ZDRAVSTVENI I SIGURNOSNI ZAHTJEVI KOJI SE ODNOSE NA PROJEKTIRANJE I IZRADU DIZALA I SIGURNOSNIH KOMPONENTA
UVODNE NAPOMENE
1. Obveze koje se odnose na osnovne zdravstvene i sigurnosne zahtjeve primjenjuju se samo ako za dizala ili sigurnosne komponente postoji odgovarajuća opasnost kada se uporabljuju u uvjetima koje je predvidio ugraditelj dizala ili proizvođač sigurnosnih komponenta.
2. Osnovni zdravstveni i sigurnosni zahtjevi sadržani u ovoj Direktivi su obvezujući. Međutim, imajući u vidu trenutačno stanje tehnike, nije uvijek moguće zadovoljiti ciljeve koje oni propisuju. U takvim slučajevima dizala i sigurnosne komponente moraju u najvišoj mogućoj mjeri biti projektiran i izrađen na takav način da se približe tim ciljevima.
3. Proizvođač sigurnosnih komponenta i ugraditelj dizala dužni su procijeniti opasnosti kako bi utvrdili sve one koji se odnose na njihove proizvode; moraju ih zatim projektirati i izrađivati uzimajući u obzir takvu procjenu.
4. Bitni zahtjevi iz Direktive 89/106/EEZ, koji nisu propisani ovom Direktivom, u skladu s člankom 14. ove Direktive primjenjuju se na dizala.
1. OPĆENITO
1.1. Primjena Direktive 89/392/EEZ, kako je izmijenjena direktivama 91/368/EEZ, 93/44/EEZ i 93/68/EEZ.
Ako postoji relevantni rizik koji nije obuhvaćen ovim Prilogom, vrijede bitni zdravstveni i sigurnosni zahtjevi iz Priloga I. Direktivi 89/392/EEZ. Bitni zahtjevi iz odjeljka 1.1.2. Priloga I. Direktivi 89/392/EEZ moraju se primijeniti u svim slučajevima.
1.2. Kabina dizala
Kabina mora biti projektirana i izrađena tako da ima prostor i čvrstoću koja odgovara maksimalnom broju osoba i nazivnoj nosivosti dizala kako je to predvidio ugraditelj.
U slučaju dizala namijenjenih za prijevoz osoba, kada to njegove dimenzije dopuštaju, kabina mora biti projektirana i izrađena tako da njezine strukturne karakteristike ne remete i ne priječe pristup i korištenje invalidnim osobama i isto tako da omogući odgovarajuće prilagodbe kako bi se takvim osobama omogućila uporaba dizala.
1.3. Nosivi i potporni elementi
Nosivi i/ili potporni elementi kabine, njezini dodaci i svi krajnji dijelovi moraju biti izabrani i projektirani tako da osiguravaju odgovarajuću razinu ukupne sigurnosti i da se time svede rizik od padanja kabine na minimum, uzimajući u obzir uvjete uporabe, uporabljene materijale i uvjete proizvodnje.
Ako se za nosive elemente kabine koriste užad i lanci, moraju postojati najmanje dvije zasebne užadi ili dva zasebna lanca, svaki sa svojim ovjesnim sistemom. Takva užad i lanci ne smiju imati užne spojnice ili stezaljke za uže, osim gdje je to potrebno, za pričvršćivanje i formiranje petlje.
1.4. Kontrola nosivosti (uključujući i prekomjernu brzinu)
1.4.1. Dizala moraju biti projektirana, izrađena i ugrađena tako da spriječe normalno pokretanje ako je premašena nazivna nosivost.
1.4.2. Dizala moraju biti opremljena graničnikom brzine.
Ovi zahtjevi ne odnose se na dizala u kojima je pogonski sustav projektiran tako da sprečava prekomjernu brzinu.
1.4.3. Brza dizala moraju biti opremljena uređajima koji stalno kontroliraju i ograničavaju brzinu.
1.4.4. Dizala s tarnim remenicama moraju biti projektirana tako da osiguraju stabilnost vučnih užadi na remenici.
1.5. Pogonski mehanizmi
1.5.1. Sva osobna dizala moraju imati svoje vlastite pogonske mehanizme. Ovaj zahtjev ne odnosi se na dizala u kojima su protuutezi zamijenjeni drugom kabinom.
1.5.2. Ugraditelj dizala mora osigurati da pristup pogonskom mehanizmu dizala i napravama povezanim s dizalom nije dostupan, osim pri održavanju i u slučajevima opasnosti.
1.6. Upravljanje
1.6.1. Upravljački uređaji, namijenjeni uporabi osobama s invaliditetom koje nisu u pratnji drugih osoba, moraju biti odgovarajuće projektirani i smješteni.
1.6.2. Funkcije upravljačkih uređaja moraju biti jasno naznačene.
1.6.3. Pozivni krugovi skupine dizala mogu biti skupni ili međusobno povezani.
1.6.4. Električna oprema mora biti ugrađena i spojena tako:
— |
da ne može doći do nikakve zamjene sa strujnim krugovima koji nemaju direktne veze s dizalom, |
— |
da se napajanje električnom energijom može isključiti pod opterećenjem, |
— |
da su pokreti dizala ovisni o električnim sigurnosnim uređajima u odvojenim električnim sigurnosnim krugovima, |
— |
da greške u električnoj instalaciji ne uzrokuju opasne situacije. |
2. OPASNOSTI ZA OSOBE IZVAN KABINE DIZALA
2.1. Dizalo mora biti projektirano i izrađeno tako da je vozno okno po kojem se kabina kreće nedostupno, osim za održavanje ili u slučaju opasnosti. Prije nego osoba uđe u vozno okno mora se onemogućiti normalna uporaba dizala.
2.2. Dizalo mora biti projektirano i izrađeno tako da se spriječi opasnost od ozljeda kada je kabina u jednom od svojih krajnjih položaja.
Cilj se postiže pomoću sigurnosnog prostora ili zakloništa iza krajnjih položaja kabine.
Međutim, u posebnim slučajevima kada se daje prethodno odobrenje, posebno u postojećim građevinama gdje je nemoguće ispuniti ovaj uvjet, mogu se dopustiti i drugi odgovarajući načini kako bi se izbjegla ova opasnost.
2.3. Postaje na ulasku i izlasku iz kabine moraju biti opremljena vratima voznog okna odgovarajuće mehaničke otpornosti za predviđene uvjete uporabe.
Zabrava mora kod normalnog djelovanja sprečavati:
— |
početno pokretanje kabine, bilo da je ili nije namjerno aktivirano, ako sva vrata voznog okna nisu zatvorena i zabravljena, |
— |
otvaranje vrata voznog okna dok se kabina još uvijek kreće i dok je izvan propisane zone pristajanja. |
Međutim, dopuštaju se svi pokreti kod pristajanja s otvorenim vratima u posebno određenim zonama i pod uvjetom da se kontrolira brzina pristajanja.
3. RIZICI ZA OSOBE U KABINI DIZALA
3.1. Kabine dizala moraju biti potpuno ograđene zidovima po cijeloj dužini, uključujući i odgovarajuće podove i stropove, osim ventilacijskih otvora, te moraju imati vrata po cijeloj dužini. Vrata moraju biti tako projektirana i ugrađena da se kabina ne može pokretati, osim kod pristajanja iz treće točke odjeljka 2.3., ako vrata nisu zatvorena, te da dođe do zaustavljanja dizala ako su vrata otvorena.
Vrata kabine moraju ostati zatvorena i zabravljena ako se dizalo zaustavi između dvije razine gdje postoji opasnost padanja između kabine i okna dizala ili ako nema okna.
3.2. U slučaju prekida električnog napajanja ili kvara na komponentama, dizalo mora imati uređaje koji sprečavaju slobodni pad kabine ili nekontrolirano kretanje kabine prema gore.
Uređaj koji sprečava slobodni pad kabine mora biti neovisan od nosivih elemenata kabine.
Ovaj uređaj mora zaustaviti kabinu dok je pod nazivnim opterećenjem i pri maksimalnoj brzini kako ju je predvidio ugraditelj dizala. Svako zaustavljanje pod utjecajem ovog uređaja ne smije uzrokovati takvo usporavanje koje je štetno za osobe bez obzira na uvjete opterećenja.
3.3. Moraju biti ugrađeni odbojnici između dna okna i poda kabine.
U ovom slučaju, sigurnosni prostor iz odjeljka 2.2. mora se mjeriti s potpuno sabijenim odbojnicima.
Ovi zahtjevi ne odnose se na dizala u kojima kabina ne može ući u sigurnosni prostor iz odjeljka 2.2. ako je tako projektiran pogonski sustav.
3.4. Dizala moraju biti projektirana i izrađena tako da sprečavaju pokretanje ako uređaj iz odjeljka 3.2. nije u radnom položaju.
4. OSTALE OPASNOSTI
4.1. Vrata voznog okna i vrata kabine ili oboja vrata zajedno, ako su pokretana motorom, moraju biti opremljena napravom koja sprečava rizik od ozljeda dok su u pokretu.
4.2. Vrata voznog okna, ako su dio zaštite građevine od požara, uključujući i ona sa staklenim dijelovima, moraju biti primjereno otporna na požar u smislu svoje cjelovitosti i svojih svojstava koja se tiču izolacije (zadržavanje plamena) i prijenosa topline (toplinska zračenja).
4.3. Protuutezi moraju biti ugrađeni tako da se izbjegne rizik sudara s kabinom ili padanja na kabinu.
4.4. Dizala moraju imati opremu koja omogućuje da se ljudi koji se nalaze u kabini za vrijeme zastoja dizala oslobode i evakuiraju.
4.5. Kabina mora biti opremljena dvosmjernim uređajem za komunikaciju koji omogućava stalni kontakt sa spasilačkom službom.
4.6. Dizala moraju biti projektirana i izrađena tako da u slučaju da temperatura u stroju dizala premaši maksimalnu temperaturu koju je predvidio ugraditelj dizala, dizalo može završiti vožnje koje su u tijeku, ali i odbiti prihvaćanje nove komande.
4.7. Kabina mora biti projektirana i izrađena tako da je osigurana dovoljna ventilacija osobama u kabini, čak i u slučaju dužeg zastoja.
4.8. Kabina treba biti odgovarajuće osvijetljena kada se dizalo koristi ili kad su vrata otvorena, također mora postojati i osvjetljenje u slučaju opasnosti.
4.9. Uređaji za komunikaciju iz odjeljka 4.5. i osvjetljenje u slučaju opasnosti iz odjeljka 4.8. moraju biti projektirana i konstruirana tako da funkcioniraju i bez normalnog električnog napajanja. Njihov period djelovanja mora trajati dovoljno dugo da omogući normalan tijek spasilačkog postupka.
4.10. Upravljački strujni krugovi dizala, koji se mogu koristiti i za vrijeme požara, moraju biti projektirani i izrađeni tako da mogu spriječiti dizalo da se zaustavi na određenim razinama, tako da se omogući spasilačkim službama prioritetno upravljanje dizalom.
5. OZNAČIVANJE
5.1. Pored minimalnih zahtjeva koje trebaju ispunjavati strojevi sukladno zahtjevu iz odjeljka 1.7.3. Priloga I. Direktivi 89/392/EEZ, svaka kabina mora imati lako vidljivu natpisnu ploču koja jasno pokazuje nazivnu nosivost u kilogramima i maksimalan broj putnika koje dizalo može nositi.
5.2. Ako je dizalo projektirano tako da osobe zbog zastoja mogu izaći bez pomoći izvana, upute za to moraju biti jasne i vidljive u kabini.
6. UPUTE ZA UPORABU
6.1. Sigurnosne komponente iz Priloga IV. moraju biti popraćene uputama za uporabu sastavljene na službenom jeziku države članice ugraditelja dizala ili na drugom jeziku Zajednice koji je ugraditelju dizala prihvatljiv, tako da se:
— |
sastavljanje, |
— |
povezivanje, |
— |
podešavanje, i |
— |
održavanje, |
mogu provoditi učinovito i bez opasnosti.
6.2. Uz svako dizalo mora biti priložena dokumentacija sastavljena na službenom jeziku tj. jezicima Zajednice, što država članica u kojoj je dizalo ugrađeno može utvrditi u skladu s Ugovorom. Dokumentacija sadržava najmanje:
— |
upute za uporabu koje sadrže nacrte i dijagrame potrebne kod normalne uporabe i kod održavanja, inspekcije, popravaka, redovnih pregleda i postupaka spašavanja navedenih u odjeljku 4.4., |
— |
knjigu održavanja dizala u koju se upisuju podaci o popravcima i redovnim pregledima. |
PRILOG II.
A. Sadržaj EZ izjave o sukladnosti za sigurnosne komponente (1)
EZ Izjava o sukladnosti mora sadržavati sljedeće podatke:
— |
naziv i adresu proizvođača sigurnosnih komponenta (2), |
— |
prema potrebi, naziv i adresu njegovog ovlaštenog zastupnika s poslovnim nastanom u Zajednici (2), |
— |
opis sigurnosne komponente, pojedinosti o tipu ili seriji i serijski broj (ako postoji), |
— |
sigurnosne funkcije sigurnosne komponente, ako to nije očito iz opisa, |
— |
godinu proizvodnje sigurnosne komponente, |
— |
sve odredbe kojima sigurnosna komponenta zadovoljava, |
— |
kad je to primjereno, popis primijenjenih norma, |
— |
kad je to primjereno, naziv, adresu i identifikacijski broj tijela za ocjenu sukladnosti koje je provelo EZ pregled tipa u skladu s člankom 8. stavkom 1. točkom (a) podtočkama i. i ii. ove Direktive, |
— |
kad je to primjereno, upućivanje na certifikat o EZ pregledu tipa koji je izdalo tijelo za ocjenu sukladnosti, |
— |
kad je to primjereno, naziv, adresu i identifikacijski broj tijela za ocjenu sukladnosti koje je provelo provjeru proizvodnje u skladu člankom 8. stavkom 1. točkom (a) podtočkom ii. ove Direktive, |
— |
kad je to primjereno, naziv, adresu i identifikacijski broj tijela za ocjenu sukladnosti koje je provjerilo sustav osiguravanja kvalitete koje je proizvođač primijenio u skladu s člankom 8. stavkom 1. točkom (a) podtočkom iii. ove Direktive, |
— |
identifikaciju potpisnika opunomoćenog od proizvođača sigurnosnih komponenta ili njegovog ovlaštenog zastupnika s poslovnim nastanom u Zajednici. |
B. Sadržaj izjave EZ o sukladnosti za ugrađena dizala (3)
Izjava EZ o sukladnosti mora sadržavati sljedeće podatke:
— |
naziv i adresu ugraditelja dizala (4), |
— |
opis dizala, pojedinosti o tipu ili seriji, serijski broj i adresu na kojoj je dizalo ugrađeno, |
— |
godinu ugradnje dizala, |
— |
sve odredbe kojima dizalo zadovoljava, |
— |
kad je to primjereno, popis primijenjenih norma, |
— |
kad je to primjereno, naziv, adresu i identifikacijski broj tijela za ocjenu sukladnosti koje je provelo EZ pregled tipa uzorka dizala u skladu s člankom 8. stavkom 2. podtočkama i. i ii. ove Direktive, |
— |
kad je to primjereno, upućivanje na certifikat o EZ pregledu tipa, |
— |
kad je to primjereno, naziv, adresu i identifikacijski broj tijela za ocjenu sukladnosti koje je provelo ovjeru dizala u skladu s člankom 8. stavkom 2. podtočkom iv. ove Direktive, |
— |
kad je to primjereno, naziv, adresu i identifikacijski broj tijela za ocjenu sukladnosti koje je provelo završnu inspekciju dizala u skladu s člankom 8. stavkom 2. podtočkama i., ii., i iii. alinejom 1. ove Direktive, |
— |
kad je to primjereno, naziv, adresu i identifikacijski broj tijela za ocjenu sukladnosti koje je provelo inspekciju sustava osiguravanja kvalitete koji je primijenio ugraditelj dizala u skladu s člankom 8. stavkom 2., podtočkama i., ii., iii. i v. alinejama 2. i 3. ove Direktive, |
— |
identifikaciju potpisnika opunomoćenog da djeluje u ime ugraditelja dizala. |
(1) Izjava mora biti sastavljena na istom jeziku na kojem su napisane upute za uporabu navedenu u odjeljka 6.1. Priloga I. i biti napisana pisaćim strojem ili tiskana.
(2) Naziv poduzeća, puna adresa; u slučaju ovlaštenog zastupnika, također navesti naziv poduzeća i adresu proizvođača sigurnosnih komponenta.
(3) Ova izjava mora biti sastavljena na istom jeziku na kojem je sastavljen i priručnik za uporabu navedenu u odjeljku 6.2. Priloga I. i biti, ili napisana pisaćim strojem ili tiskana.
(4) Naziv poduzeća i puna adresa.
PRILOG III.
CE OZNAKA SUKLADNOSTI
CE oznaka sukladnosti sastoji se od početnih slova „CE” koja imaju sljedeći oblik:
Ako je CE oznaka sukladnosti smanjena ili uvećana, mora se poštovati omjer dan na gore prikazanom crtežu.
Različiti sastavni dijelovi CE oznake sukladnosti moraju imati u osnovi iste vertikalne dimenzije koje ne mogu biti manje od 5 mm. Od ove minimalne dimenzije može se odustati u slučaju sigurnosnih komponenta malih dimenzija.
Nakon CE oznake sukladnosti slijedi identifikacijski broj prijavljenoga tijela koje se bavi:
— |
postupcima iz članka 8. stavka 1. točke (a), podtočaka ii. ili iii. ove Direktive, |
— |
postupcima iz članka 8. stavka 2. ove Direktive. |
PRILOG IV.
POPIS SIGURNOSNIH KOMPONENTA IZ ČLANKA 1. STAVKA 1. I ČLANKA 8. STAVKA 1. OVE DIREKTIVE
1. Uređaji za zabravljivanje vrata voznog okna (zabrava).
2. Uređaji za sprečavanje padova (zahvatni uređaji) iz odjeljka 3.2. Priloga I. koji sprečavaju padanje kabine ili nekontrolirano kretanje prema gore.
3. Uređaji za prekoračenje brzine (graničnici brzine).
(a) |
Odbojnici koji akumuliraju kinetičku energiju:
|
(b) |
Odbojnici koji raspršuju energiju. |
5. Sigurnosni uređaji ugrađeni u dizalice hidrauličkih strujnih krugova kada se ovi koriste kao uređaji za sprečavanje padova.
6. Električni sigurnosni uređaju u obliku sigurnosnih sklopki koje sadrže elektroničke komponente.
PRILOG V.
EZ PREGLED TIPA
(modul B)
A. EZ pregled tipa sigurnosnih komponenta
1. EZ pregled tipa je postupak kojim tijelo za ocjenu sukladnosti utvrđuje i potvrđuje da će reprezentativni uzorak sigurnosne komponente omogućiti dizalu, na koje je pravilno ugrađena, da zadovolji zahtjeve ove Direktive.
2. Zahtjev za EZ pregled tipa mora podnijeti proizvođač sigurnosne komponente ili njegov ovlašteni predstavnik s poslovnim nastanom u Zajednici, tijelu za ocjenu sukladnosti po svom izboru.
Zahtjev mora sadržavati:
— |
naziv i adresu proizvođača sigurnosne komponente i njegovog ovlaštenog predstavnika, ako on predaje zahtjev, i mjesto proizvodnje sigurnosnih komponenta, |
— |
pisanu izjavu da isti zahtjev nije predana niti jednom drugom tijelu za ocjenu sukladnosti, |
— |
tehničku dokumentaciju, |
— |
uzorak sigurnosne komponente ili obavijesti o mjestu na kojem se može pregledati. Tijelo za ocjenu sukladnosti može zatražiti više uzoraka. |
3. Tehnička dokumentacija mora omogućavati ocjenu sukladnosti i primjerenosti sigurnosne komponente, kako bi dizalo na koje je pravilno ugrađena, bilo u skladu s odredbama Direktive.
Tehnička dokumentacija treba u mjeri u kojoj je to potrebno za ocjenu sukladnosti sadržavati sljedeće:
— |
opći opis sigurnosne komponente, uključujući njeno područje primjene (naročito ograničenja vezana uz brzinu, teret i snagu) i uvjete (naročito eksplozivnu okolinu i utjecaj na elemente), |
— |
projekt i proizvodne crteže ili dijagrame, |
— |
bitne zahtjeve koji su uzeti u obzir i načine na koji će biti zadovoljeni (npr. usklađena norma), |
— |
rezultate ispitivanja ili proračuna koje obavlja proizvođač ili njegov podugovaratelj, |
— |
kopiju uputa za sastavljanje sigurnosnih komponenta, |
— |
mjere koje se poduzimaju u fazi proizvodnje kako bi se osiguralo da su serijski proizvedene sigurnosne komponente sukladne pregledanoj sigurnosnoj komponenti. |
4. Tijelo za ocjenu sukladnosti mora:
— |
pregledati tehničku dokumentaciju u svrhu ocjene u kojoj mjeri postiže željene ciljeve, |
— |
pregledati sigurnosnu komponentu kako bi se provjerila njena sukladnost s tehničkom dokumentacijom, |
— |
obaviti, ili su obavljene, potrebne provjere i ispitivanja kako bi se provjerilo da li rješenja koja je primijenio proizvođač sigurnosne komponente zadovoljavaju zahtjeve ove Direktive i time omogućavaju sigurnosnoj komponenti da obavlja svoju funkciju kada je pravilno ugrađena na dizalo. |
5. Ako uzorak sigurnosne komponente zadovoljava zahtjeve Direktive koje se na njega primjenjuje, tijelo za ocjenu sukladnosti mora podnositelju zahtjeva izdati certifikat o EZ pregledu tipa. Certifikat mora sadržavati naziv i adresu proizvođača sigurnosne komponente, zaključke provjere, uvjete valjanosti certifikata i detalje potrebne za prepoznavanje odobrenog tipa.
Komisija, države članice i druga tijela za ocjenu sukladnosti mogu dobiti kopiju certifikata i na opravdan zahtjev, kopiju tehničke dokumentacije i izvješća o obavljenim pregledima, proračunima i ispitivanjima. Ako tijelo za ocjenu sukladnosti odbije proizvođaču izdati certifikat o EZ pregledu tipa, mora detaljno navesti razloge za to odbijanje. Moraju se utvrditi odredbe za žalbeni postupak.
6. Proizvođač sigurnosne komponente ili njezin ovlašteni zastupnik s poslovnim nastanom u Zajednici moraju obavijestiti tijelo za ocjenu sukladnosti o svim, čak i najmanjim izmjenama koje je napravio ili namjerava napraviti na odobrenoj sigurnosnoj komponenti, uključujući nova proširenja ili izmjene koje nisu navedene u izvornoj tehničkoj dokumentaciji (vidjeti odjeljak 3. alineju 1.). Tijelo za ocjenu sukladnosti mora pregledati izmjene i obavijestiti podnositelja zahtjeva je li certifikat o EZ pregledu tipa i dalje valjan (1).
7. Svako prijavljeno tijelo mora državama članicama dati relevantne obavijesti o:
— |
izdanim certifikatima o EZ pregledu tipa, |
— |
povučenim certifikatima o EZ pregledu tipa. |
Svako tijelo za ocjenu sukladnosti mora dati drugim tijelima za ocjenu sukladnosti podatke o potvrdama o EZ pregledu tipa koje je povuklo.
8. Potvrde o EZ pregledu tipa, dokumentacija i prepiska vezana uz postupke EZ ispitivanja tipa moraju biti napisani na službenom jeziku države članice u kojoj tijelo za ocjenu sukladnosti ima sjedište ili na jeziku koji je tom tijelu prihvatljiv.
9. Proizvođač sigurnosne komponente ili njezin ovlašteni zastupnik moraju, uz tehničku dokumentaciju, čuvati preslike potvrda o EZ pregledu tipa i njihove dodatke 10 godina nakon što je proizvedena zadnja sigurnosna komponenta.
Ako niti proizvođač sigurnosne komponente niti njegov ovlašteni zastupnik nemaju poslovni nastan u Zajednici, osoba koja stavlja na tržište sigurnosnu komponente dužna je čuvati postojeću tehničku dokumentaciju.
B. EZ pregled tipa dizala
1. EZ pregled tipa je postupak kojim tijelo za ocjenu sukladnosti provjerava i potvrđuje da uzorak dizala, ili da dizalo za koje se ne predviđa proširenje ili izmjene, zadovoljava zahtjeve ove Direktive.
2. Zahtjev za EZ pregled tipa mora podnijeti ugraditelj dizala prijavljenom tijelu po svom izboru.
Zahtjev mora sadržavati:
— |
naziv i adresu ugraditelja dizala, |
— |
pisanu izjavu da isti zahtjev nije predan niti jednom drugom tijelu za ocjenu sukladnosti, |
— |
tehničku dokumentaciju, |
— |
obavijesti o mjestu na kojem se uzorak dizala može pregledati. Uzorak dizala koji se daje na pregled mora uključivati krajnje dijelove i mora raditi barem na tri razine (najvišoj, srednjoj i najnižoj). |
3. Tehnička dokumentacija mora omogućavati ocjenu sukladnosti dizala s odredbama Direktive i razumijevanje projekta i rada dizala.
U onoj mjeri u kojoj je to potrebno radi ocjene sukladnosti, tehnička dokumentacija mora uključivati sljedeće:
— |
opći opis reprezentativnog uzorka dizala. Tehnička dokumentacija mora jasno pokazivati moguća proširenja uzorka koji se pregledava (vidjeti članak 1. stavak 4. ove Direktive), |
— |
projekt te proizvodne crteže i dijagrame, |
— |
bitne zahtjeve koji su uzeti u obzir i načine na koje ih se planira ispuniti (npr. usklađena norma), |
— |
kopiju EZ Izjave o sukladnosti sigurnosnih komponenta koji su korišteni u proizvodnji dizala, |
— |
rezultate ispitivanja ili proračuna koje obavlja sam proizvođač ili njegov podugovaratelj, |
— |
kopiju uputa za rukovanje dizalom, |
— |
mjere koje se poduzimaju u fazi ugradnje kako bi se osiguralo da su serijski proizvedena dizala usklađena s odredbama Direktive. |
4. Tijelo za ocjenu sukladnosti mora:
— |
pregledati tehničku dokumentaciju u svrhu ocjene u kojoj mjeri postiže željene ciljeve, |
— |
pregledati uzorak dizala kako bi se provjerilo je li proizveden u skladu s tehničkom dokumentacijom, |
— |
obaviti odgovarajuće provjere i ispitivanja kako bi se provjerilo odgovaraju li rješenja koja je primijenio ugraditelj dizala zahtjevima iz Direktive i time omogućavaju da dizalo zadovolji propisane zahtjeve. |
5. Ako uzorak dizala ispunjava zahtjeve Direktive koja se na njega primjenjuje, tijelo za ocjenu sukladnosti mora izdati certifikat o EZ pregledu tipa. Certifikat mora sadržavati naziv i adresu ugraditelja dizala, zaključke provjere, uvjete valjanosti certifikata i detalje potrebne za prepoznavanje odobrenog tipa.
Komisija, države članice i druga tijela za ocjenu sukladnosti mogu dobiti kopiju certifikata i, na opravdan zahtjev, kopiju tehničke dokumentacije i izvješća o obavljenim pregledima, proračunima i ispitivanjima.
Ako tijelo za ocjenu sukladnosti odbije proizvođaču izdati certifikat o EZ pregledu tipa, mora detaljno navesti razloge za to odbijanje. Moraju se utvrditi odredbe za žalbeni postupak.
6. Ugraditelj dizala mora obavijestiti tijelo za ocjenu sukladnosti o svim, čak i najmanjim, izmjenama koje je napravio ili namjerava napraviti na odobrenom dizalu, uključujući nova proširenja ili varijante koje nisu navedene u izvornoj tehničkoj dokumentaciji (vidjeti odjeljak 3. prvu alineju). Tijelo za ocjenu sukladnosti mora pregledati izmjene i obavijestiti podnositelja zahtjeva je li certifikat o pregledu tipa i dalje valjan (2).
7. Svako tijelo za ocjenu sukladnosti mora državama članicama priopćiti relevantne obavijesti o:
— |
izdanim certifikatima o EZ pregledu tipa, |
— |
povučenim certifikatima o EZ pregledu tipa. |
Svako tijelo za ocjenu sukladnosti mora također drugim tijelima za ocjenu sukladnosti relevantne proslijediti podatke o povučenim certifikatima o EZ pregledu tipa.
8. Certifikati o EZ pregledu tipa, dokumentacija i prepiska vezana za postupke EZ pregleda tipa moraju biti sastavljeni na službenom jeziku države članice u kojoj tijelo za ocjenu sukladnosti ima sjedište ili na jeziku koji je tom tijelu prihvatljiv.
9. Ugraditelj dizala mora, uz tehničku dokumentaciju, čuvati kopije certifikata o EZ pregledu tipa i njegove dodatke najmanje 10 godina nakon što je proizvedeno zadnje dizalo u skladu s uzorkom dizala.
(1) Ako prijavljeno tijelo smatra potrebnim, može ili izdati dodatak izvornom certifikatu o EZ pregledu tipa ili tražiti podnošenje novog zahtjeva.
(2) Ako tijelo za ocjenu sukladnosti smatra potrebnim, može ili izdati dodatak izvornom certifikatu o EZ pregledu tipa ili tražiti podnošenje novog zahtjeva.
PRILOG VI.
ZAVRŠNA INSPEKCIJA
1. Završna inspekcija je postupak kojim ugraditelj dizala, koji ispunjava obveze iz odjeljka 2., osigurava i izjavljuje da dizalo koje se stavlja na tržište zadovoljava zahtjeve iz Direktive. Ugraditelj dizala stavlja CE oznaku sukladnosti u svako dizalo i sastavlja EZ Izjavu o sukladnosti.
2. Ugraditelj dizala poduzima sve potrebne mjere kako bi osigurao da je dizalo koje se stavlja na tržište u skladu s uzorkom dizala koji je opisan u certifikatu o EZ pregledu tipa i da zadovoljava bitne zdravstvene i sigurnosne zahtjeve koji se na njega primjenjuju.
3. Ugraditelj dizala čuva kopiju Izjave o sukladnosti i certifikat o završnoj inspekciji, koji se navodi u odjeljku 6., deset godina od dana kada je dizalo stavljeno na tržište.
4. Tijelo za ocjenu sukladnosti, koje je odabrao ugraditelj dizala, provodi ili je provelo završnu inspekciju prije stavljanja na tržište i u uporabu. Moraju se obaviti odgovarajuća ispitivanja i provjere određene usklađenim normama iz članka 5. ove Direktive ili se moraju provesti jednako vrijedna ispitivanja, kako bi se osigurala sukladnost dizala sa zahtjevima iz Direktive.
Provjere i ispitivanja posebno obuhvaćaju:
(a) |
pregled dokumentacije radi provjere da je dizalo u skladu s reprezentativnim uzorkom dizala, odobrenim u skladu s Prilogom V. B; |
(b) |
Nazivna nosivost je navedena u Prilogu I. odjeljku 5. |
Nakon tih ispitivanja, tijelo za ocjenu sukladnosti provjerava da nije došlo do iskrivljenja ili kvara koji bi mogli ugroziti uporabu dizala.
5. Tijelu za ocjenu sukladnosti moraju biti dostavljeni sljedeći dokumenti:
— |
nacrti cijelog dizala, |
— |
nacrti i dijagrami potrebni za završnu inspekciju, posebno sheme upravljačkih krugova, |
— |
kopiju upute za uporabu navedene u Prilogu I. odjeljku 6.2. |
Tijelo za ocjenu sukladnosti ne mora tražiti detaljne nacrte ili precizne podatke koji nisu potrebni za provjeru sukladnosti dizala koje se stavlja na tržište s uzorkom dizala opisanim u izjavi o EZ pregledu tipa.
6. Ako dizalo zadovoljava odredbe Direktive, tijelo za ocjenu sukladnosti pričvršćuje, ili je dalo pričvrstiti, svoj identifikacijski broj pored oznake sukladnosti u skladu s Prilogom III. i sastavlja certifikat o završnoj inspekciji u kojem se navode provedene provjere i ispitivanja.
Tijelo za ocjenu sukladnosti u knjigu održavanja dizala upisuje odgovarajuće podatke određene u Prilogu I. odjeljku 6.2.
Ako tijelo za ocjenu sukladnosti odbije izdati certifikat o završnoj inspekciji mora detaljno navesti razloge za to odbijanje i predložiti načine s kojima se prihvatljivost može postići. Ako ugraditelj dizala ponovno podnese zahtjev za završnu inspekciju, mora zahtjev podnijeti istom tijelu za ocjenu sukladnosti.
7. Certifikat o završnoj inspekciji, dokumentacija i prepiska vezani za postupak odobravanja sastavljaju se na jednom od službenih jezika države članice u kojoj tijelo za ocjenu sukladnosti ima sjedište ili na jeziku koji je tom tijelu prihvatljiv.
PRILOG VII.
MINIMALNI KRITERIJI KOJE DRŽAVE ČLANICE MORAJU UZETI U OBZIR PRI OVLAŠĆIVANJU TIJELA ZA OCJENU SUKLADNOSTI
1. Tijelo, odgovorna osoba i osoblje odgovorno za obavljanje poslova ovjere ne mogu biti projektant, izrađivač, dobavljač ili proizvođač sigurnosnih komponenta ili ugraditelj dizala nad kojima tijela obavljaju propisane postupke ocjene sukladnosti, niti ovlašteni predstavnik bilo koje od tih stranaka. Osim toga, tijelo, odgovorna osoba i osoblje odgovorno za nadzor sustava osiguravanja kvalitete navedenih u članku 8. Direktive ne mogu biti projektant, izrađivač, dobavljač ili proizvođač sigurnosnih komponenta ili ugraditelj dizala nad kojima oni vrše inspekciju, niti ovlašteni predstavnik bilo koje od tih strana. Ne mogu sudjelovati u projektiranju, izgradnji, marketingu ili održavanju sigurnosnih komponenta ili ugradnji dizala niti izravno niti kao ovlašteni predstavnici. To ne isključuje mogućnost razmjena tehničkih obavijesti između proizvođača sigurnosnih komponenta ili ugraditelja dizala i tijela za ocjenu sukladnosti.
2. Tijelo i njegovo osoblje moraju provoditi postupke inspekcije ili nadzora s najvećim stupnjem profesionalnosti i stručne osposobljenosti te ne smiju biti pod pritiskom ili utjecajem, posebno ne financijskim, od strane osoba ili grupa u čijem su interesu rezultati inspekcije, a što bi moglo utjecati na njihov sud ili rezultate inspekcije.
3. Tijelo mora raspolagati potrebnim osobljem i posjedovati potrebne prostore kako bi bilo u mogućnosti pravilno izvršiti zadatke tehničke i administrativne prirode vezano za provjere i nadzor te također mora imati pristup opremi potrebnoj za provedbu posebnih ovjera.
4. Osoblje odgovorno za inspekciju mora imati sljedeće:
— |
odgovarajuće stručno i profesionalno obrazovanje, |
— |
zadovoljavajuće poznavanje zahtjeva za ispitivanje koja provodi te iskustvo na tom području, |
— |
sposobnost potrebnu za izdavanje certifikata, zapisa i izvještaja koji pokazuju da je provjera provedena. |
5. Nepristranost osoblja zaduženog za inspekciju mora biti zajamčena. Njihova naknada ne smije ovisiti o broju provedenih pregleda, a niti o dobivenim rezultatima.
6. Tijelo mora sklopiti ugovor o osiguranju od odgovornosti osim ako njegovu odgovornost ne preuzme država u skladu s nacionalnim propisima ili ako sama država nije izravno odgovorna za ispitivanja.
7. Osoblje tijela mora poštovati tajnost informacija koje dobije prilikom izvršavanja zadataka (osim prema nadležnim administrativnim tijelima države u kojoj se odvijaju njihove aktivnosti) u okviru ove Direktive ili bilo kojeg propisa koje mu omogućuje djelovanje.
PRILOG VIII.
OSIGURANJE KVALITETE PROIZVODA
(modul E)
1. Osiguravanje kvalitete proizvoda je postupak kojim proizvođač sigurnosne komponente koji ispunjava obveze iz odjeljka 2. osigurava i izjavljuje da su sigurnosne komponente u skladu s tipom opisanim u certifikatu o EZ pregledu tipa i zadovoljavaju zahtjeve Direktive koji se na njih primjenjuju, te osigurava i izjavljuje da će sigurnosna komponenta omogućiti da dizalo, u koje je pravilno ugrađena, zadovolji odredbe ove Direktive.
Proizvođač sigurnosne komponente ili njegov ovlašteni predstavnik s poslovnim nastanom u Zajednici, mora pričvrstiti CE oznaku sukladnosti na svaku sigurnosnu komponentu i sastaviti EZ Izjavu o sukladnosti. Uz CE oznaku sukladnosti mora se nalaziti i identifikacijski broj tijela za ocjenu sukladnosti odgovornog za nadzor odjeljku 4.
2. Proizvođač mora primijeniti odobreni sustav osiguravanja kvalitete za završnu inspekciju sigurnosne komponente i ispitivanje prema odjeljku 3. i mora biti podvrgnut nadzoru kako je određeno u odjeljku 4.
3. Sustav osiguravanja kvalitete
3.1. Proizvođač sigurnosne komponente mora zatražiti ocjenu svog sustava osiguravanja kvalitete za sigurnosne komponente od tijela za ocjenu sukladnosti po svom izboru.
Zahtjev mora sadržavati:
— |
sve potrebne obavijesti o sigurnosnim komponentama, |
— |
dokumentaciju sustava osiguravanja kvalitete, |
— |
tehničku dokumentaciju o odobrenim sigurnosnim komponentama i kopiju certifikata o EZ pregledu tipa. |
3.2. U sklopu sustava osiguravanja kvalitete, svaka se sigurnosna komponenta mora pregledati i odgovarajuće ispitati kako je određeno u članku 5. ili se moraju provesti jednako vrijedna ispitivanja, kako bi se osigurala sukladnost sa zahtjevima Direktive.
Svi elementi sustava, zahtjevi i odredbe koje je usvojio proizvođač sigurnosnih komponenta moraju se dokumentirati na sustavan i uredan način u obliku pisanih mjera, postupaka i uputa. Ova dokumentacija sustava osiguravanja kvalitete mora osigurati opće razumijevanje programa kvalitete, planova, priručnika i zapisa.
Dokumentacija mora sadržavati odgovarajući opis:
(a) |
ciljeva kvalitete; |
(b) |
organizacijsku strukturu, odgovornosti i ovlasti uprave u odnosu na kvalitetu sigurnosnih komponenta; |
(c) |
pregleda i ispitivanja koji će se obavljati nakon proizvodnje; |
(d) |
način provjere učinkovitog djelovanja sustava osiguravanja kvalitete; |
(e) |
zapisa o kvaliteti kao što su inspekcijska izvješća, podaci o ispitivanjima, o umjeravanju, izvješća o osposobljenosti uključenog osoblja itd. |
3.3. Tijelo za ocjenu sukladnosti mora ocijeniti sustav osiguravanja kvalitete kako bi utvrdilo zadovoljava li zahtjeve navedene odjeljku 3.2. Pretpostavlja se sukladnost s tim zahtjevima kod sustava osiguravanja kvalitete koji primjenjuje odgovarajuće usklađene norme (1).
Skupina nezavisnih ocjenitelja mora se sastojati od barem jednog člana s iskustvom u ocjenjivanju dotične tehnologije dizala. Postupak ocjenjivanja mora uključivati pregled proizvodnje sigurnosnih komponenta.
O odluci treba obavijestiti proizvođača sigurnosnih komponenta. Obavijest mora sadržavati zaključke pregleda i obrazloženu odluku o ocjeni.
3.4. Proizvođač sigurnosnih komponenta mora se obvezati na ispunjavanje obveza koje proizlaze iz odobrenog sustava osiguravanja kvalitete i osigurati da se sustav održava na odgovarajući i učinkovit način.
Proizvođač sigurnosnih komponenta ili njegov ovlašteni predstavnik, s poslovnim nastanom u Zajednici, mora obavješćivati tijelo za ocjenu sukladnosti, koje je odobrilo sustav osiguravanja kvalitete, o svim namjerama poboljšavanja sustava osiguravanja kvalitete.
Tijelo za ocjenu sukladnosti mora ocijeniti predložene izmjene i odlučiti zadovoljava li još uvijek tako izmijenjen sustav osiguravanja kvalitete zahtjeve navedene u odjeljku 3.2. ili je potrebno novo ocjenjivanje.
O svojoj odluci mora obavijestiti proizvođača. Obavijest mora sadržavati zaključke pregleda i obrazloženu odluku o ocjeni.
4. Nadzor za koji je odgovorno tijelo za ocjenu sukladnosti
4.1. Svrha nadzora je provjeriti ispunjava li proizvođač sigurnosne komponente u potpunosti obveze koje proizlaze iz odobrenog sustava osiguravanja kvalitete.
4.2. Proizvođač mora dozvoliti tijelu za ocjenu sukladnosti da u svrhu inspekcije ima pristup lokacijama za inspekciju, ispitivanje i skladištenje te mu pružiti sve potrebne obavijesti, posebno:
— |
dokumentaciju sustava osiguravanja kvalitete, |
— |
tehničku dokumentaciju, |
— |
zapise o kvaliteti kao što su inspekcijska izvješća, podaci o ispitivanjima, o umjeravanju, izvješća o osposobljenosti uključenog osoblja itd. |
4.3. Tijelo za ocjenu sukladnosti mora periodično obavljati nezavisne ocjene kako bi utvrdilo da proizvođač sigurnosnih komponenta održava i primjenjuje sustav osiguravanja kvalitete i mora osigurati da se izvješće o nezavisnoj ocjeni dostavi proizvođaču sigurnosnih komponenta.
4.4. Dodatno, tijelo za ocjenu sukladnosti može nenajavljeno provesti nadzor kod proizvođača sigurnosnih komponenta.
Kod takvog nadzora, tijelo za ocjenu sukladnosti može provesti ispitivanja sustava, ili je provedeno, s ciljem provjere djelotvorne primjene sustava osiguravanja kvalitete ako je potrebno; mora proizvođaču sigurnosnih komponenta dati izvješće o nadzoru i, ako je provedeno ispitivanje, izvješće o ispitivanju.
5. Proizvođač mora, u razdoblju od 10 godina nakon što je proizvedena posljednja sigurnosna komponenta, čuvati i dati državnim tijelima na uvid:
— |
dokumentaciju navedenu u stavku 2. odjeljku 3.1. trećoj alineji, |
— |
dokumentaciju o poboljšavanju sustava kvalitete navedenu u stavku 2. odjeljku 3.4., |
— |
odluke i izvješća tijela za ocjenu sukladnosti navedena u zadnjem stavku odjeljku 3.4., u odjeljcima 4.3. i 4.4. |
6. Svako tijelo za ocjenu sukladnosti mora proslijediti ostalim tijelima za ocjenu sukladnosti relevantne obavijesti o izdanim i povučenim odobrenjima sustava osiguravanja kvalitete.
(1) Ova će usklađena norma biti EN 29003, nadopunjena gdje je potrebno kako bi se uzela u obzir posebna obilježja sigurnosnih sastavnih dijelova.
PRILOG IX.
POTPUNO OSIGURAVANJE KVALITETE
(modul H)
1. Potpuno osiguravanje kvalitete je postupak kojim proizvođač sigurnosnih komponenta, koji ispunjava obveze iz odjeljka 2. osigurava i izjavljuje da sigurnosne komponente zadovoljavaju zahtjeve ove Direktive koji se na njih primjenjuju i da će sigurnosna komponenta omogućiti dizalu u koje je pravilno ugrađena da zadovolji zahtjeve Direktive.
Proizvođač ili njegov ovlašteni predstavnik, s poslovnim nastanom u Zajednici, mora na svaku sigurnosnu komponentu pričvrstiti oznaku sukladnosti i sastaviti EZ Izjavu o sukladnosti. Uz oznaku sukladnosti mora se nalaziti i identifikacijski broj tijela za ocjenu sukladnosti odgovornog za nadzor prema odjeljku 4.
2. Proizvođač mora primijeniti odobreni sustav osiguravanja kvalitete za projektiranje, proizvodnju i završnu inspekciju sigurnosnih komponenta i ispitivanja prema odjeljku 3. i mora biti podvrgnut nadzoru kako je određeno u odjeljku 4.
3. Sustav osiguravanja kvalitete
3.1. Proizvođač mora od tijela za ocjenu sukladnost zatražiti ocjenu svog sustava osiguravanja kvalitete. Zahtjev mora sadržavati:
— |
sve potrebne obavijesti o sigurnosnim komponentama, |
— |
dokumentaciju sustava osiguravanja kvalitete. |
3.2. Sustav osiguravanja kvalitete mora osigurati sukladnost sigurnosnih komponenta sa zahtjevima Direktive koji se na njih primjenjuje i omogućiti dizalima na koja su pravilno ugrađena da zadovolje te zahtjeve.
Svi elementi sustava, zahtjevi i odredbe koje je usvojio proizvođač sigurnosnih komponenta moraju se dokumentirati na sustavan i uredan način u obliku pisanih mjera, postupaka i uputa. Ova dokumentacija sustava osiguravanja kvalitete mora osigurati razumijevanje programa kvalitete, planova, priručnika i zapisa.
Dokumentacija mora sadržavati odgovarajući opis:
— |
ciljeva kvalitete i organizacijske strukture, odgovornosti i ovlasti uprave u odnosu na projektiranje i kvalitetu sigurnosnih komponenta, |
— |
tehničke projektne specifikacije, uključujući norme koje će se primijeniti, i ako se norme navedene u članku 5. neće u potpunosti primijeniti, način kojim će se zadovoljiti bitni zahtjevi Direktive koji se primjenjuju na sigurnosne komponente, |
— |
tehnika kontrole projekta i ovjere projekta, postupaka i sustavnih aktivnosti koje će se koristiti kod projektiranja sigurnosnih komponenta, |
— |
odgovarajućih tehnika proizvodnje, kontrole i osiguravanja kvalitete, postupaka i sustavnih aktivnosti koje će se koristiti, |
— |
pregleda i ispitivanja koji će se provoditi prije, tijekom i nakon proizvodnje i učestalosti kojom će se obavljati, |
— |
zapisa o kvaliteti, kao što su inspekcijska izvješća i podaci o ispitivanjima, o umjeravanju, izvješća o osposobljenosti uključenog osoblja itd., |
— |
načine sustavnog praćenja postizanja zahtijevane kvalitete projektiranja i kvalitete proizvoda i učinkovitosti sustava osiguravanja kvalitete. |
3.3. Tijelo za ocjenu sukladnosti mora ocijeniti sustav osiguravanja kvalitete kako bi utvrdilo zadovoljava li zahtjeve navedene odjeljku 3.2. Pretpostavlja se sukladnost s tim zahtjevima kod sustava osiguravanja kvalitete koji primjenjuje usklađene norme (1).
Skupina nezavisnih ocjenitelja mora se sastojati od barem jednog člana s iskustvom u ocjenjivanju dotične tehnologije dizala. Postupak ocjenjivanja mora uključivati pregled proizvodnje sigurnosnih komponenta.
O odluci treba obavijestiti proizvođača sigurnosnih komponenta. Obavijest mora sadržavati zaključke pregleda i obrazloženu odluku o ocjeni.
3.4. Proizvođač sigurnosnih komponenta mora jamčiti ispunjavanje obveza koje proizlaze iz odobrenog sustava osiguravanja kvalitete i osigurati da se sustav održava na odgovarajući i učinkovit način.
Proizvođač ili njegov ovlašteni predstavnik, s poslovnim nastanom u Zajednici, mora obavješćivati tijelo za ocjenu sukladnosti, koje je odobrilo sustav osiguravanja kvalitete, o svim namjerama poboljšavanja sustava osiguravanja kvalitete.
Tijelo za ocjenu sukladnosti mora ocijeniti predložene izmjene i odlučiti zadovoljava li još uvijek tako izmijenjen sustav osiguravanja kvalitete zahtjeve navedene u odjeljku 3.2. ili je potrebno novo ocjenjivanje.
O svojoj odluci mora obavijestiti proizvođača sigurnosne komponente. Obavijest mora sadržavati zaključke pregleda i obrazloženu odluku o ocjeni.
4. Nadzor za koji je odgovorno tijelo za ocjenu sukladnosti
4.1. Svrha nadzora je provjeriti ispunjava li proizvođač sigurnosnih komponenta u potpunosti obveze koje proizlaze iz odobrenog sustava osiguravanja kvalitete.
4.2. Proizvođač sigurnosnih komponenta mora dozvoliti tijelu za ocjenu sukladnosti da u svrhu inspekcije ima pristup lokacijama za projektiranje, proizvodnju, inspekciju i ispitivanja i skladištenje te mu pružiti sve potrebne obavijesti, posebno:
— |
dokumentaciju sustava osiguravanja kvalitete, |
— |
zapise o kvaliteti iz dijela sustava osiguravanja kvalitete koji se odnosi na projektiranje, kao što su rezultati analiza, proračuna, ispitivanja itd., |
— |
zapise o kvaliteti iz dijela sustava osiguravanja kvalitete koji se odnose na proizvodnju kao što su inspekcijska izvješća, podaci o ispitivanjima, o umjeravanjima, izvješća o osposobljenosti uključenog osoblja itd. |
4.3. Tijelo za ocjenu sukladnosti mora periodično obavljati nezavisne ocjene kako bi utvrdilo da proizvođač sigurnosnih komponenta održava i primjenjuje sustav osiguravanja kvalitete i mora izvješće o nezavisnoj ocjeni dostaviti proizvođaču sigurnosnih komponenta.
4.4. Dodatno, tijelo za ocjenu sukladnosti može nenajavljeno provesti nadzor kod proizvođača sigurnosnih komponenta. Kod takvog nadzora tijelo za ocjenu sukladnosti može provesti ispitivanja sustava, ili je provedeno, s ciljem provjere djelotvorne primjene sustava osiguravanja kvalitete ako je potrebno; mora proizvođaču sigurnosnih komponenta dati izvješće o nadzoru i, ako je provedeno ispitivanje, izvješće o ispitivanju.
5. Proizvođač sigurnosnih komponenta ili njegov ovlašteni predstavnik s poslovnim nastanom u Zajednici mora u razdoblju od 10 godina nakon što je proizvedena posljednja sigurnosna komponenta čuvati i dati državnim tijelima na uvid:
— |
dokumentaciju navedenu u stavku 2. odjeljku 3.1. drugoj alineji, |
— |
dokumentaciju o poboljšavanju sustava kvalitete navedenu u stavku 2. odjeljku 3.4., |
— |
odluke i izvješća tijela za ocjenu sukladnosti navedena u zadnjem stavku odjeljku 3.4., u odjeljcima 4.3. i 4.4. |
Ako proizvođač sigurnosnih komponenta niti njegov ovlašteni predstavnik nema poslovni nastan u Zajednici, osoba koja stavlja sigurnosne komponente na tržište odgovorna je za čuvanje tehničke dokumentacije.
6. Svako tijelo za ocjenu sukladnosti mora proslijediti ostalim tijelima za ocjenu sukladnosti relevantne obavijesti o izdanim i povučenim odobrenjima sustava osiguravanja kvalitete.
7. Dokumentacija i prepiska koja se odnosi na postupke potpunog osiguravanja kvalitete mora se sastaviti na jednom od službenih jezika države članice u kojoj tijelo za ocjenu sukladnosti ima sjedište ili na jeziku koji je tijelu prihvatljiv.
(1) Ova će usklađena norma biti EN 29001, nadopunjena gdje je potrebno kako bi se uzela u obzir posebna obilježja sigurnosnih sastavnih dijelova.
PRILOG X.
POJEDINAČNA OVJERA
(modul G)
1. Pojedinačna ovjera je postupak kojim ugraditelj dizala osigurava i izjavljuje da je dizalo koje je stavljeno na tržište i u uporabu i koje je dobilo certifikat o sukladnosti naveden u odjeljku 4. u skladu sa zahtjevima ove Direktive. Ugraditelj dizala mora pričvrstiti CE oznaku sukladnosti u kabini dizala i sastaviti EZ Izjavu o sukladnosti.
2. Ugraditelj dizala podnosi zahtjev za pojedinačnu ovjeru tijelu za ocjenu sukladnosti po svom izboru.
Zahtjev sadrži:
— |
naziv i adresu ugraditelja dizala i mjesto na kojem je dizalo ugrađeno, |
— |
pisanu izjavu da slična prijava nije podnesena nekom drugom tijelu za ocjenu sukladnosti, |
— |
tehničku dokumentaciju. |
3. Svrha tehničke dokumentacija je omogućiti ocjenu sukladnosti dizala sa zahtjevima Direktive i omogućiti razumijevanje projekta, načina na koji je dizalo ugrađeno i rada dizala.
U svrhu ocjene sukladnosti, tehnička dokumentacija sadrži sljedeće:
— |
opći opis dizala, |
— |
projektne i proizvodne nacrte i dijagrame, |
— |
bitne zahtjeve i prihvaćena rješenja s kojima su zadovoljeni (npr. usklađeni standard), |
— |
rezultate ispitivanja i proračuna koje je proveo ugraditelj dizala ili njegov podugovaratelj, |
— |
kopiju uputa za uporabu dizala, |
— |
kopije certifikata o EZ pregledu tipa sigurnosnih komponenta koje su korištene. |
4. Tijelo za ocjenu sukladnosti mora pregledati tehničku dokumentaciju i dizalo i obaviti odgovarajuća ispitivanja kako je navedeno u normama iz članka 5. ili jednako vrijedna ispitivanja, kako bi se osigurala sukladnost dizala sa zahtjevima ove Direktive.
Ako dizalo zadovoljava zahtjeve ove Direktive, tijelo za ocjenu sukladnosti stavlja, ili zatraži stavljanje, identifikacijskog broja pored CE oznake sukladnosti i sastavlja certifikat o sukladnosti prema provedenim ispitivanjima.
Tijelo za ocjenu sukladnosti u knjigu održavanja dizala upisuje podatke određene u Prilogu I. odjeljku 6.2.
Ako tijelo za ocjenu sukladnosti odbije izdati certifikat o sukladnosti, mora detaljno obrazložiti razloge tog odbijanja i naznačiti kako se sukladnost može postići. Kada ugraditelj dizala ponovno zatraži ovjeru, mora se prijaviti istom tijelu za ocjenu sukladnosti.
5. Certifikat o sukladnosti, te dokumentacija i prepiska koja se odnosi na postupke pojedinačne ovjere mora se izraditi na jednom od službenih jezika države članice u kojoj tijelo za ocjenu sukladnosti ima sjedište ili na jeziku koji je tijelu prihvatljiv.
6. Ugraditelj dizala uz tehničku dokumentaciju čuva kopiju certifikata o sukladnosti 10 godina od datuma kada je dizalo stavljeno na tržište.
PRILOG XI.
SUKLADNOST S TIPOM UZ SLUČAJNE PROVJERE
(modul C)
1. Sukladnost s tipom je postupak pri kojem proizvođač sigurnosnih komponenta ili njegov ovlašteni predstavnik s poslovnim nastanom u Zajednici osigurava i izjavljuje da su sigurnosne komponente sukladne s tipom opisanim u certifikatu o EZ pregledu tipa, da zadovoljavaju zahtjeve Direktive koji se na njih primjenjuju i omogućavaju svakom dizalu na koja su pravilno ugrađene da zadovolji bitne zdravstvene i sigurnosne zahtjeve Direktive.
Proizvođač sigurnosnih komponenta ili njegov ovlašteni predstavnik s poslovnim nastanom u Zajednici mora staviti CE oznaku sukladnosti na svaku sigurnosnu komponentu i sastaviti EZ Izjavu o sukladnosti.
2. Proizvođač sigurnosnih komponenta mora poduzeti sve potrebne mjere kako bi osigurao da proces proizvodnje osigurava sukladnost proizvedenih sigurnosnih komponenta s tipom opisanim u certifikatu o EZ pregledu tipa i sa zahtjevima ove Direktive koji se na njih primjenjuje.
3. Proizvođač sigurnosnih komponenta ili njegov ovlašteni predstavnik s poslovnim nastanom u Zajednici moraju čuvati kopiju EZ Izjave o sukladnosti 10 godina nakon proizvedene posljednje sigurnosne komponente.
Ako niti proizvođač sigurnosnih komponenta niti njegov ovlašteni predstavnik nemaju poslovni nastan u Zajednici, osoba koja stavlja sigurnosne komponente na tržište je odgovorna za čuvanje tehničke dokumentacije.
4. Tijelo za ocjenu sukladnosti koje odabire proizvođač, mora obaviti, ili su obavljene, provjere sigurnosnih komponenta u slučajnim vremenskim razdobljima. Prikladan uzorak dovršenih sigurnosnih komponenta, koji je na mjestu proizvodnje uzelo tijelo za ocjenu sukladnosti, mora se pregledati i provesti odgovarajuća ispitivanja prema normama iz članka 5. ili se moraju obaviti jednako vrijedna ispitivanja, kako bi se provjerila sukladnost proizvodnje sa zahtjevima Direktive. U slučajevima kada jedna ili više provjeravanih sigurnosnih komponenta nisu sukladne, tijelo za ocjenu sukladnosti mora poduzeti odgovarajuće mjere.
Točke koje treba uzeti u obzir kod provjere sigurnosnih komponenta definirat će se zajedničkim sporazumom između svih tijela za ocjenu sukladnosti odgovornih za taj postupak, uzimajući u obzir osnovna obilježja sigurnosnih komponenta određena u Prilogu IV.
Na odgovornost tijela za ocjenu sukladnosti proizvođač mora pričvrstiti identifikacijski broj tog tijela tijekom proizvodnje.
5. Dokumentacija i prepiska koja se odnosi na postupke provjere u slučajnim vremenskim razdobljima navedena u odjeljku 4. mora se izraditi na službenom jeziku države članice u kojoj je osnovano tijelo za ocjenu sukladnosti ili na jeziku koji je tijelu prihvatljiv.
PRILOG XII.
OSIGURAVANJE KVALITETE PROIZVODA ZA DIZALA
(modul E)
1. Osiguravanje kvalitete proizvoda je postupak pri kojem ugraditelj dizala koji ispunjava obveze iz odjeljka 2. osigurava i izjavljuje da su ugrađena dizala sukladna s tipom opisanim u certifikatu o EZ pregledu tipa i zadovoljavaju zahtjeve ove Direktive koji se na njih primjenjuju.
Ugraditelj dizala mora pričvrstiti CE oznaku sukladnosti na svako dizalo i sastaviti EZ Izjavu o sukladnosti. Uz oznaku sukladnosti mora se nalaziti identifikacijski broj tijela za ocjenu sukladnosti odgovornog za nadzor kako je navedeno u odjeljku 4.
2. Ugraditelj dizala mora primijeniti odobreni sustav osiguravanja kvalitete za završnu inspekciju dizala i ispitivanja kako je navedeno u odjeljku 3. i mora biti podvrgnut nadzoru kako je navedeno u odjeljku 4.
3. Sustav osiguravanja kvalitete
3.1. Ugraditelj dizala mora zatražiti ocjenu sustava osiguravanja kvalitete za dizala od tijela za ocjenu sukladnosti po svom izboru.
Zahtjev mora sadržavati:
— |
sve potrebne obavijesti o dizalu, |
— |
dokumentaciju sustava osiguravanja kvalitete, |
— |
tehničku dokumentaciju o odobrenom dizalu i kopiju certifikata o EZ pregledu tipa. |
3.2. U sklopu sustava osiguravanja kvalitete svako se dizalo mora pregledati i moraju se obaviti odgovarajuća ispitivanja navedena u normama iz članka 5. ili jednako vrijedna ispitivanja, kako bi se osigurala sukladnost dizala s odgovarajućim zahtjevima ove Direktive.
Svi elementi sustava, zahtjevi i odredbe koje je donio ugraditelj dizala moraju se dokumentirati na sustavan i uredan način u obliku pisanih mjera, postupaka i uputa. Ova dokumentacija sustava osiguravanja kvalitete mora osigurati razumijevanje programa kvalitete, planova, priručnika i zapisa.
Dokumentacija mora sadržavati odgovarajući opis:
(a) |
ciljeva kvalitete; |
(b) |
organizacijske strukture, odgovornosti i ovlasti uprave u odnosu na kvalitetu dizala; |
(c) |
pregleda i ispitivanja koji će se obavljati prije stavljanja na tržište i u uporabu, uključujući barem ispitivanja određena u Prilogu VI. odjeljku 4. točki (b); |
(d) |
način provjere učinkovitosti djelovanja sustava osiguravanja kvalitete; |
(e) |
zapisa o kvaliteti kao što su inspekcijska izvješća, podaci o ispitivanjima, o umjeravanju, izvješća o osposobljenosti uključenog osoblja itd. |
3.3. Tijelo za ocjenu sukladnosti mora ocijeniti sustav osiguravanja kvalitete kako bi odredilo zadovoljava li zahtjeve navede u odjeljku 3.2. Pretpostavlja se sukladnost s tim zahtjevima kod sustava osiguravanja kvalitete koji primjenjuje usklađene norme (1).
Skupina nezavisnih ocjenitelja mora se sastojati od barem jednog člana s iskustvom u ocjenjivanju dotične tehnologije dizala. Postupak ocjenjivanja mora uključivati pregled proizvodnje kod ugraditelja dizala i pregled na mjestu ugradnje dizala.
O odluci treba obavijestiti ugraditelja dizala. Obavijest mora sadržavati zaključke pregleda i obrazloženu odluku o ocjeni.
3.4. Ugraditelj dizala mora jamčiti ispunjavanje obveza koje proizlaze iz odobrenog sustava osiguravanja kvalitete i osigurati da se održava na odgovarajući i učinkovit način.
Ugraditelj dizala mora tijelo za ocjenu sukladnosti koje je odobrilo sustav osiguravanja kvalitete obavješćivati o svim planiranim poboljšanjima sustava osiguravanja kvalitete.
Tijelo za ocjenu sukladnosti mora ocijeniti predložene izmjene i odlučiti zadovoljava li još uvijek tako izmjenjen sustav osiguravanja kvalitete zahtjeve navedene u odjeljku 3.2. ili je potrebno novo ocjenjivanje.
O svojoj odluci mora obavijestiti ugraditelja dizala. Obavijest mora sadržavati zaključke pregleda i obrazloženu odluku o ocjeni.
4. Nadzor za koji je odgovorno tijelo za ocjenu sukladnosti
4.1. Svrha nadzora je provjeriti ispunjava li ugraditelj dizala u potpunosti obveze koje proizlaze iz odobrenog sustava osiguravanja kvalitete.
4.2. Ugraditelj dizala mora dozvoliti tijelu za ocjenu sukladnosti da u svrhu inspekcije ima pristup lokacijama za inspekciju i ispitivanje te mu pružiti sve potrebne obavijesti, posebno:
— |
dokumentaciju sustava osiguravanja kvalitete, |
— |
tehničku dokumentaciju, |
— |
zapise o kvaliteti kao što su inspekcijska izvješća, podaci o ispitivanjima, o umjeravanjima, izvješća o osposobljenosti uključenog osoblja itd. |
4.3. Tijelo za ocjenu sukladnosti mora periodično obavljati nezavisne ocjene kako bi utvrdilo da ugraditelj dizala održava i primjenjuje sustav osiguravanja kvalitete i mora izvješće o nezavisnoj ocjeni dostaviti ugraditelju dizala.
4.4. Dodatno, tijelo za ocjenu sukladnosti može nenajavljeno provesti nadzor kod ugraditelja dizala.
Kod takvog nadzora, tijelo za ocjenu sukladnosti može provesti ispitivanja, ili je provedeno, s ciljem provjere djelotvorne primjene sustava osiguravanja kvalitete ako je potrebno; mora ugraditelju dizala dati izvješće o nadzoru i ako je provedeno ispitivanje, izvješće o ispitivanju.
5. Ugraditelj dizala mora, u razdoblju od 10 godina nakon što je proizvedeno posljednje dizalo, čuvati i dati državnim tijelima na uvid:
— |
dokumentaciju navedenu u stavku 2. odjeljku 3.1. trećoj alineji, |
— |
dokumentaciju o poboljšavanju sustava kvalitete navedenu u stavku 2. odjeljku 3.4., |
— |
odluke i izvješća tijela za ocjenu sukladnosti navedena u zadnjem stavku odjeljku 3.4., u odjeljcima 4.3. i 4.4. |
6. Svako tijelo za ocjenu sukladnosti mora proslijediti ostalim tijelima za ocjenu sukladnosti relevantne obavijesti o izdanim i povučenim odobrenjima sustava osiguravanja kvalitete.
(1) Ova će usklađena norma biti EN 29003, nadopunjena gdje je potrebno kako bi se uzela u obzir posebna obilježja dizala.
PRILOG XIII.
POTPUNO OSIGURAVANJE KVALITETE DIZALA
(modul H)
1. Potpuno osiguravanje kvalitete je postupak kojim ugraditelj dizala, koji ispunjava obveze iz odjeljka 2. osigurava i izjavljuje da dizala zadovoljavaju zahtjeve Direktive koji se na njih primjenjuju.
Ugraditelj dizala mora na svako dizalo pričvrstiti CE oznaku sukladnosti i sastaviti EZ Izjavu o sukladnosti. Uz CE oznaku sukladnosti mora se nalaziti i identifikacijski broj tijela za ocjenu sukladnosti odgovornog za nadzor prema odjeljku 4.
2. Ugraditelj dizala mora provoditi odobreni sustav osiguravanja kvalitete za projektiranje, proizvodnju, sastavljanje, ugradnju i završnu inspekciju dizala i ispitivanja kako je određeno u odjeljku 3. i mora biti podvrgnut nadzoru kako je određeno u odjeljku 4.
3. Sustav osiguravanja kvalitete
3.1. Ugraditelj dizala mora od tijela za ocjenu sukladnosti zatražiti ocjenu svog sustava osiguravanja kvalitete.
Zahtjev mora sadržavati:
— |
sve potrebne obavijesti o dizalima, posebno obavijesti koje omogućavaju razumijevanje odnosa između projekta i rada dizala te sukladnosti koja se ocjenjuje prema zahtjevima Direktive, |
— |
dokumentaciju sustava osiguravanja kvalitete. |
3.2. Sustav osiguravanja kvalitete mora osigurati sukladnost dizala sa zahtjevima Direktive koji se na njih primjenjuju.
Svi elementi sustava, zahtjevi i odredbe koje je usvojio ugraditelj dizala moraju se dokumentirati na sustavan i uredan način u obliku pisanih mjera, postupaka i uputa. Ova dokumentacija sustava osiguravanja kvalitete mora osigurati razumijevanje postupaka kao što su programi, planovi, priručnici i zapisi kvalitete.
Dokumentacija mora posebno sadržavati odgovarajući opis:
— |
ciljeva kvalitete i organizacijske strukture, odgovornosti i ovlasti uprave u odnosu na projekt i kvalitetu dizala, |
— |
tehničke projektne specifikacije, uključujući norme koje će se primijeniti, i ako se norme navedene u članku 5. Direktive ne mogu u potpunosti primijeniti, način kojim će se zadovoljiti bitni zahtjevi Direktive koji se primjenjuju na dizala, |
— |
tehnika kontrole projekta i ovjere projekta, postupaka i sustavnih aktivnosti koje će se koristiti kod projektiranja dizala, |
— |
pregleda i ispitivanja koji će se provoditi kod prihvaćanja materijala, komponenta i podsklopova, |
— |
tehnika sastavljanja, ugradnje i kontrole kvalitete, postupaka i sustavnih aktivnosti koje će se koristiti, |
— |
pregleda i ispitivanja koji će se provoditi prije (inspekcija uvjeta ugradnje: vozno okno, strojarnica itd.), tijekom i nakon ugradnje (uključujući najmanje ispitivanja propisana u Prilogu VI. odjeljku 4. točki (b)), |
— |
zapise o kvaliteti, kao što su inspekcijska izvješća i podaci o ispitivanjima, o umjeravanju, izvješća o osposobljenosti uključenog osoblja itd., |
— |
načine sustavnog praćenja postizanja zahtijevane kvalitete projektiranja i ugradnje i učinkovitosti sustava osiguravanja kvalitete. |
3.3. Inspekcija projekta
Ako projekt nije u potpunosti u skladu s usklađenim normama, tijelo za ocjenu sukladnosti mora provjeriti zadovoljava li projekt zahtjeve ove Direktive i ako da, izdati ugraditelju dizala certifikat o pregledu projekta, navodeći ograničenja valjanosti certifikata i dati pojedinosti potrebne za prepoznavanje odobrenog projekta.
3.4. Ocjena sustava osiguravanja kvalitete
Tijelo za ocjenu sukladnosti mora ocijeniti sustav osiguravanja kvalitete kako bi utvrdilo zadovoljava li zahtjeve navedene u odjeljku 3.2. Pretpostavlja se sukladnost s tim zahtjevima za sustave osiguravanja kvalitete koji primjenjuju usklađene norme (1).
Skupina nezavisnih ocjenitelja mora se sastojati od barem jednog člana s iskustvom u ocjenjivanju dotične tehnologije dizala. Postupak ocjenjivanja mora uključivati provjeru proizvodnje kod ugraditelja dizala i provjeru na mjestu ugradnje dizala.
O odluci treba obavijestiti ugraditelja dizala. Obavijest mora sadržavati zaključke pregleda i obrazloženu odluku o ocjeni.
3.5. Ugraditelj dizala mora se obvezati na ispunjavanje obveza koje proizlaze iz odobrenog sustava osiguravanja kvalitete i osigurati da se održava na odgovarajući i učinkovit način.
Ugraditelj dizala mora obavješćivati tijelo za ocjenu sukladnosti, koje je odobrilo sustav osiguravanja kvalitete, o svim namjerama poboljšavanja sustava osiguravanja kvalitete.
Tijelo za ocjenu sukladnosti mora ocijeniti predložene izmjene i odlučiti zadovoljava li još uvijek tako izmijenjen sustav osiguravanja kvalitete zahtjeve određene u odjeljku 3.2. ili je potrebno novo ocjenjivanje.
O svojoj odluci mora obavijestiti ugraditelja dizala. Obavijest mora sadržavati zaključke pregleda i obrazloženu odluku o ocjeni.
4. Nadzor za koji je odgovorno tijelo za ocjenu sukladnosti
4.1. Svrha nadzora je provjeriti ispunjava li ugraditelj dizala u potpunosti obveze koje proizlaze iz odobrenog sustava osiguravanja kvalitete.
4.2. Ugraditelj dizala mora dozvoliti tijelu za ocjenu sukladnosti da u svrhu inspekcije ima pristup lokacijama za projektiranje, proizvodnju, sastavljanje, ugradnju, inspekciju, ispitivanja i skladištenje te mu pružiti sve potrebne obavijesti, posebno:
— |
dokumentaciju sustava osiguravanja kvalitete, |
— |
zapise o kvaliteti iz dijela sustava osiguravanja kvalitete koji se odnosi na projektiranje, kao što su rezultati analiza, proračuna, ispitivanja itd. |
— |
zapise o kvaliteti iz dijela sustava osiguravanja kvalitete koji se odnosi na prihvatljivost nabavka i ugradnje, kao što su inspekcijska izvješća, podaci o ispitivanjima, o umjeravanju, izvješća o osposobljenosti uključenog osoblja itd. |
4.3. Tijelo za ocjenu sukladnosti mora periodično obavljati nezavisne ocjene kako bi utvrdilo da ugraditelj dizala održava i primjenjuje sustav osiguravanja kvalitete i mora izvješće o nezavisnoj ocjeni dostaviti ugraditelju dizala.
4.4. Dodatno, tijelo za ocjenu sukladnosti može nenajavljeno provesti nadzor kod ugraditelja dizala ili na mjestu sastavljanja dizala. Kod takvog nadzora, tijelo za ocjenu sukladnosti može provesti ispitivanja, ili je provedeno, s ciljem provjere djelotvorne provedbe sustava osiguravanja kvalitete ako je potrebno; mora ugraditelju dizala dati izvješće o nadzoru i ako je provedeno ispitivanje, izvješće o ispitivanju.
5. Ugraditelj dizala mora, u razdoblju od 10 godina nakon što je dizalo stavljeno na tržište čuvati i dati državnim tijelima na uvid:
— |
dokumentaciju navedenu u stavku 2. odjeljku 3.1. drugoj alineji, |
— |
dokumentaciju o poboljšavanju sustava kvalitete navedenu u stavku 2. odjeljku 3.5., |
— |
odluke i izvješća tijela za ocjenu sukladnosti navedena u zadnjem stavku odjeljku 3.5., u odjeljcima 4.3. i 4.4. |
Kada ugraditelj nema poslovni nastan u Zajednici tu obvezu preuzima tijelo za ocjenu sukladnosti.
6. Svako tijelo za ocjenu sukladnosti mora proslijediti ostalim tijelima za ocjenu sukladnosti relevantne obavijesti o izdanim i povučenim odobrenjima sustava osiguravanja kvalitete.
7. Dokumentacija i prepiska koja se odnosi na postupke potpunog osiguravanja kvalitete mora se sastaviti na jednom od službenih jezika države članice u kojoj tijelo za ocjenu sukladnosti ima sjedište ili na jeziku koji je tijelu prihvatljiv.
(1) Ova će usklađena norma biti EN 29001, nadopunjena gdje je potrebno kako bi se uzela u obzir posebna obilježja dizala.
PRILOG XIV.
OSIGURAVANJE KVALITETE PROIZVODNJE
(modul D)
1. Osiguravanje kvalitete proizvodnje je postupak pri kojem ugraditelj dizala koji ispunjava obveze iz odjeljka 2. osigurava i izjavljuje da dizala zadovoljavaju zahtjeve Direktive koji se na njih primjenjuju. Ugraditelj dizala mora pričvrstiti CE oznaku sukladnosti na svako dizalo i sastaviti pisanu EZ Izjavu o sukladnosti. Uz CE oznaku sukladnosti mora se nalaziti identifikacijski broj tijela za ocjenu sukladnosti odgovornog za nadzor kako je određeno u odjeljku 4.
2. Ugraditelj dizala mora provoditi odobreni sustav osiguravanja kvalitete za proizvodnju, ugradnju i završnu inspekciju dizala i ispitivanje kako je navedeno u odjeljku 3. i podložan je nadzoru kako je određeno u odjeljku 4.
3. Sustav osiguravanja kvalitete
3.1. Ugraditelj dizala mora zatražiti ocjenu sustava osiguravanja kvalitete od tijela za ocjenu sukladnosti po svom izboru.
Zahtjev mora sadržavati:
— |
sve potrebne obavijesti o dizalima, |
— |
dokumentaciju sustava osiguravanja kvalitete, |
— |
tehničku dokumentaciju odobrenog tipa i kopiju certifikata o EZ pregledu tipa. |
3.2. Sustav osiguravanja kvalitete mora osigurati da dizala zadovoljavaju zahtjeve Direktive koji se na njih primjenjuju.
Svi elementi sustava, zahtjevi i odredbe koje je donio ugraditelj dizala moraju se dokumentirati na sustavan i uredan način u obliku pisanih načela, postupaka i uputa. Ova dokumentacija sustava osiguravanja kvalitete mora osigurati dosljedno tumačenje programa, planova, priručnika i zapisa kvalitete.
Dokumentacija mora posebno sadržavati odgovarajući opis:
— |
ciljeva kvalitete i organizacijske strukture, odgovornosti i ovlasti uprave u odnosu na kvalitetu dizala, |
— |
tehnika proizvodnje, upravljanja kvalitetom i osiguravanja kvalitete, postupaka i sustavnih aktivnosti koje će se primjenjivati, |
— |
pregleda i ispitivanja koji će se provoditi prije, tijekom i nakon ugradnje (1), |
— |
zapisa o kvaliteti, kao što su inspekcijska izvješća i podaci o ispitivanjima, o umjeravanjima, izvješća o osposobljenosti uključenog osoblja itd., |
— |
načine sustavnog praćenja postizanja zahtijevane kvalitete dizala i učinkovitosti sustava osiguravanja kvalitete. |
3.3. Tijelo za ocjenu sukladnosti mora ocijeniti sustav osiguravanja kvalitete kako bi odredilo zadovoljava li zahtjeve određene u odjeljku 3.2. Pretpostavlja se sukladnost s tim zahtjevima kod sustava osiguravanja kvalitete koji primjenjuje usklađene norme (2).
Skupina nezavisnih ocjenitelja mora se sastojati od barem jednog člana s iskustvom u ocjenjivanju dotične tehnologije dizala. Postupak ocjenjivanja mora uključivati inspekciju proizvodnje kod ugraditelja dizala.
O odluci treba obavijestiti ugraditelja dizala. Obavijest mora sadržavati zaključke pregleda i obrazloženu odluku o ocjeni.
3.4. Ugraditelj dizala mora se obvezati na ispunjavanje obveza koje proizlaze iz odobrenog sustava osiguravanja kvalitete i osigurati da se održava na odgovarajući i učinkovit način.
Ugraditelj dizala mora tijelo za ocjenu sukladnosti koje je odobrilo sustav osiguravanja kvalitete obavješćivati o svim namjerama poboljšavanja sustava osiguravanja kvalitete.
Tijelo za ocjenu sukladnosti mora ocijeniti predložene promjene i odlučiti zadovoljava li još uvijek tako izmijenjen sustav osiguravanja kvalitete zahtjeve navedene u odjeljku 3.2. ili je potrebno novo ocjenjivanje.
O svojoj odluci mora obavijestiti ugraditelja dizala. Obavijest mora sadržavati zaključke pregleda i obrazloženu odluku o ocjeni.
4. Nadzor za koji je odgovorno tijelo za ocjenu sukladnosti
4.1. Svrha nadzora je provjeriti ispunjava li ugraditelj dizala u potpunosti obveze koje proizlaze iz odobrenog sustava osiguravanja kvalitete.
4.2. Ugraditelj dizala mora dozvoliti tijelu za ocjenu sukladnosti da u svrhu inspekcije ima pristup lokacijama za proizvodnju, inspekciju, sastavljanje, ugradnju, ispitivanja i skladištenje te mu pružiti sve potrebne obavijesti, posebno:
— |
dokumentaciju sustava osiguravanja kvalitete, |
— |
zapise o kvaliteti kao što su inspekcijska izvješća, podaci o ispitivanjima, o umjeravanjima, izvješća o osposobljenosti uključenog osoblja itd. |
4.3. Tijelo za ocjenu sukladnosti mora periodično obavljati nezavisne ocjene kako bi utvrdilo da ugraditelj dizala održava i primjenjuje sustav osiguravanja kvalitete i mora izvješće o nezavisnoj ocjeni dostaviti ugraditelju dizala.
4.4. Dodatno, tijelo za ocjenu sukladnosti može nenajavljeno provesti nadzor kod ugraditelja dizala. Kod takvog nadzora tijelo za ocjenu sukladnosti može provesti ispitivanja, ili je provedeno, s ciljem provjere djelotvorne provedbe sustava osiguravanja kvalitete ako je potrebno; mora ugraditelju dizala dati izvješće o nadzoru i, ako je provedeno ispitivanje, izvješće o ispitivanju.
5. Ugraditelj dizala mora, u razdoblju od 10 godina nakon što je proizvedeno posljednje dizalo, čuvati i dati državnim tijelima na uvid:
— |
dokumentaciju navedenu u odjeljku 3.1. drugoj alineji, |
— |
dopune navedene u stavku 2. odjeljku 3.4., |
— |
odluke i izvješća tijela za ocjenu sukladnosti određena u zadnjem stavku odjeljku 3.4., u odjeljcima 4.3. i 4.4. |
6. Svako tijelo za ocjenu sukladnosti mora proslijediti ostalim tijelima za ocjenu sukladnosti relevantne obavijesti o izdanim i povučenim odobrenjima sustava osiguravanja kvalitete.
7. Dokumentacija i prepiska koja se odnosi na postupke potpunog osiguravanja kvalitete mora se sastaviti na jednom od službenih jezika države članice u kojoj tijelo za ocjenu sukladnosti ima sjedište ili na jeziku koji je tijelu prihvatljiv.
(1) Ta ispitivanja uključuju barem ispitivanja navedena u Prilogu VI. odjeljku 4. točki (b).
(2) Ova će usklađena norma biti EN 29002, nadopunjena gdje je potrebno kako bi se uzela u obzir posebna obilježja dizala.
13/Sv. 044 |
HR |
Službeni list Europske unije |
49 |
31998L0071
L 289/28 |
SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE |
13.10.1998. |
DIREKTIVA 98/71/EZ EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA
od 13. listopada 1998.
o pravnoj zaštiti dizajna
EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,
uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice, a posebno njegov članak 100.a,
uzimajući u obzir prijedlog Komisije (1),
uzimajući u obzir mišljenje Gospodarskog i socijalnog odbora (2),
u skladu s postupkom utvrđenim u članku 189.b Ugovora (3), s obzirom na zajednički tekst koji je odobrio Odbor za mirenje 29. srpnja 1998.,
(1) |
budući da ciljevi Zajednice, kako su utvrđeni u Ugovoru, uključuju postavljanje temelja sve bliskije unije među ljudima Europe, potičući bliskije odnose između država članica Zajednice i osiguravajući gospodarski i socijalni napredak zemalja Zajednice zajedničkim djelovanjem kako bi se uklonile prepreke koje dijele Europu; budući da s tim ciljem Ugovor omogućuje uspostavljanje unutarnjeg tržišta značajnog po ukidanju prepreka slobodnom kretanju robe i također uspostavljanje sustava koji jamči nenarušavanje tržišnog natjecanja na unutarnjem tržištu; budući da usklađivanje zakonodavstava država članica o pravnoj zaštiti dizajna promiče te ciljeve; |
(2) |
budući da razlike u pravnoj zaštiti dizajna koje pružaju zakonodavstava država članica izravno utječu na uspostavljanje i rad unutarnjeg tržišta vezano uz robu koja utjelovljuje dizajn; budući da takve razlike mogu narušiti tržišno natjecanje na unutarnjem tržištu; |
(3) |
budući da je stoga nužno za nesmetan rad unutarnjeg tržišta uskladiti zakonodavstava država članica o dizajnu Zajednice; |
(4) |
budući da je, postupajući tako, važno uzeti u obzir rješenja i prednosti koje sustav dizajna Zajednice pruža poduzećima koja žele steći pravo na dizajn; |
(5) |
budući da nije nužno poduzeti potpuno usklađenje propisa država članica o dizajnu i bit će dovoljno ako se usklađenje ograniči na nacionalne zakonske odredbe koje najizravnije utječu na rad unutarnjeg tržišta; budući da odredbe o sankcijama, pravnim lijekovima i provedbi treba prepustiti nacionalnom zakonodavstvu; budući da ciljeve ovog ograničenog usklađivanja ne mogu postići države članice djelujući samostalno; |
(6) |
budući da države članice trebaju u skladu s tim ostati slobodne utvrditi postupovne odredbe vezane uz registraciju, obnavljanje i poništenje prava na dizajn i odredbe vezane uz učinke takvog poništenja; |
(7) |
budući da ova Direktiva ne isključuje primjenu na dizajne nacionalnog ili zakonodavstva Zajednice koji osiguravaju zaštitu drugačiju od one dane registracijom ili objavom kao dizajna, kao što je zakonodavstvo koje se odnosi na neregistrirana prava na dizajn, žigove, patente i uporabne modele, nepošteno tržišno natjecanje ili građansku odgovornost; |
(8) |
budući da je u nedostatku usklađenosti zakona o autorskom pravu važno utvrditi načelo kumulativne zaštite po specifičnom zakonu o zaštiti registriranih dizajna i zakonu o autorskom pravu, istodobno ostavljajući državama članicama slobodu određivanja razmjera zaštite autorskog prava i uvjeta pod kojima se pruža takva zaštita; |
(9) |
budući da za postizanje ciljeva unutarnjeg tržišta uvjeti za dobivanje prava na registrirani dizajn moraju biti potpuno jednaki u svim državama članicama; budući da je s tim ciljem nužno dati jednaku definiciju pojma dizajna i zahtjeva vezanih uz novitet i individualni karakter koje moraju zadovoljavati prava na registrirani dizajn; |
(10) |
budući da je bitno, za olakšavanje slobodnog kretanja robe, načelno omogućiti da pravo na registrirani dizajn pruža nositelju prava jednaku zaštitu u svim državama članicama; |
(11) |
budući da se zaštita dodjeljuje registracijom nositelja prava za ona obilježja dizajna proizvoda, u cjelosti ili djelomično, koja su vidljivo prikazana u primjeni i stavljena na raspolaganje javnosti, objavljivanjem ili konzultiranjem bitne dokumentacije; |
(12) |
budući da se zaštita ne treba proširiti na one sastavne dijelove koji nisu vidljivi tijekom uobičajene uporabe proizvoda ili na obilježja dijelova koji nisu vidljivi kad se dio sastavi ili koji sami po sebi ne zadovoljavaju zahtjeve vezane uz novitet i individualni karakter; budući da obilježja dizajna koja su isključena iz zaštite iz navedenih razloga ne treba uzeti u razmatranje u svrhu procjene ispunjavaju li druga obilježja dizajna zahtjeve za zaštitu; |
(13) |
budući da se procjena o tome ima li dizajn individualan karakter treba temeljiti na tome razlikuje li se jasno opći dojam kojega on ostavlja na obaviještenog korisnika koji promatra dizajn od onoga koji na njega ostavlja postojeći korpus dizajna, uzimajući u obzir prirodu proizvoda na kojeg je dizajn primijenjen ili u kojem je utjelovljen, a posebno industrijski sektor kojemu pripada i stupanj slobode dizajnera u stvaranju dizajna; |
(14) |
budući da ne treba sprečavati tehnološke inovacije dodjeljujući zaštitu dizajna obilježjima određenima isključivo tehničkom funkcijom; budući da se podrazumijeva da to ne uključuje da dizajn mora imati estetsku kvalitetu; budući da, isto tako, međudjelovanje proizvoda različitih marki ne treba sprečavati proširujući zaštitu na dizajn mehaničkog pribora; budući da obilježja dizajna koja su isključena iz zaštite zbog tih razloga ne bi trebalo uzeti u obzir u svrhu procjene ispunjavaju li druga obilježja dizajna zahtjeve za zaštitu; |
(15) |
budući da mehanički pribor modularnih proizvoda može ipak sačinjavati važan element inovativnih karakteristika modularnih proizvoda i predstavljati glavnu promidžbenu vrijednost pa bi stoga trebao biti prihvatljiv za zaštitu; |
(16) |
budući da pravo na dizajn ne postoji za dizajn koji je suprotan javnoj politici ili prihvaćenim moralnim načelima; budući da ova Direktiva ne usklađuje nacionalne koncepcije javne politike ili prihvaćenih moralnih načela; |
(17) |
budući da je za nesmetan rad unutarnjeg tržišta od velike važnosti ujediniti razdoblje zaštite koje pružaju prava na registrirani dizajn; |
(18) |
budući da odredbe ove Direktive ne dovode u pitanje primjenu pravila tržišnog natjecanja iz članaka 85. i 86. Ugovora; |
(19) |
budući da je hitno donošenje ove Direktive postalo vrlo potrebno za neke industrijske sektore; budući da potpuno usklađivanje zakonodavstava država članica o korištenju zaštićenih dizajna u svrhu dozvole popravka složenog proizvoda kako bi povratio njegov izvoran izgled, pri čemu proizvod koji utjelovljuje dizajn ili na koji je primijenjen dizajn sačinjava sastavni dio složenog proizvoda o čijem je izgledu ovisan zaštićeni dizajn, ne može se uvesti u sadašnjoj fazi; budući da nedostatak potpune usklađenosti zakonodavstava država članica o upotrebi zaštićenih dizajna za takav popravak složenog proizvoda ne treba predstavljati prepreku usklađivanju drugih nacionalnih odredbi prava o dizajnu koje najizravnije utječu na rad unutarnjeg tržišta; budući da iz tog razloga države članice trebaju u međuvremenu zadržati na snazi sve odredbe u sukladnosti s Ugovorom koje se odnose na upotrebu dizajna sastavnog dijela upotrijebljenog u svrhu popravka složenog proizvoda kako bi se povratio njegov izvoran izgled, ili ako se uvedu neke nove odredbe vezane uz takvu upotrebu, svrha tih odredbi treba biti jedino liberalizacija tržišta takvih dijelova; budući da države članice koje na dan stupanja na snagu ove Direktive, ne osiguraju zaštitu dizajna sastavnih dijelova, ne moraju registrirati dizajne tih dijelova; budući da tri godine nakon dana provedbe Komisija treba podnijeti analizu posljedica odredbi ove Direktive na industriju Zajednice, na potrošače, na tržišno natjecanje i na rad unutarnjeg tržišta; budući da s obzirom na sastavne dijelove složenih proizvoda analize trebaju posebno uzeti u obzir usklađivanje na temelju mogućih opcija uključujući sustav naknade i ograničeno razdoblje isključivosti prava; budući da najkasnije godinu dana nakon podnošenja analize Komisija treba, nakon savjetovanja s najviše pogođenim stranama, predložiti Europskom parlamentu i Vijeću sve promjene ove Direktive potrebne za upotpunjavanje unutarnjeg tržišta s obzirom na sastavne dijelove složenih proizvoda i sve druge promjene koje smatra nužnima; |
(20) |
budući da prijelazna odredba iz članka 14. vezana uz dizajn sastavnog dijela upotrijebljenog s ciljem popravka složenog proizvoda kako bi se povratio njegov izvoran izgled ne smije predstavljati prepreku slobodnom kretanju proizvoda kojeg sačinjava takav sastavni dio; |
(21) |
budući da se stvarni razlozi za odbijanje registracije u onim državama članicama koje predviđaju stvarnu provjeru primjene prije registracije te stvarni razlozi za poništenje prava na registrirani dizajn u svim državama članicama moraju detaljno navesti, |
DONIJELI SU OVU DIREKTIVU:
Članak 1.
Definicije
Za potrebe ove Direktive:
(a) |
„dizajn” znači izgled cijelog ili dijela proizvoda koji proizlazi iz njegovih obilježja, posebno linija, obrisa, boja, oblika, teksture i/ili materijala samog proizvoda i/ili ukrasa; |
(b) |
„proizvod” znači svaki industrijski ili ručno izrađen predmet, uključujući, između ostalog, dijelove za sastavljanje složenog proizvoda, ambalaže, opreme, grafičkih simbola i tipografskih znakova, osim računalnih programa; |
(c) |
„složeni proizvod” znači proizvod koji je sastavljen od više dijelova koji se mogu zamijeniti dozvoljavajući rastavljanje i ponovno sastavljanje proizvoda. |
Članak 2.
Područje primjene
1. Ova se Direktiva primjenjuje na:
(a) |
prava na dizajn registrirana od strane središnjih ureda za industrijsko vlasništvo država članica; |
(b) |
prava na dizajn registrirana u Uredu za dizajn Beneluksa; |
(c) |
prava na dizajn registrirana međunarodnim ugovorima koji su na snazi u državi članici; |
(d) |
prijave za pravo na dizajn koje se navode pod točkama (a), (b) i (c). |
2. U svrhu ove Direktive registracija dizajna također obuhvaća objavu koja slijedi nakon evidentiranja dizajna u uredu za industrijsko vlasništvo države članice u kojoj objava ima učinak ostvarivanja prava na dizajn.
Članak 3.
Uvjeti za zaštitu
1. Države članice štite dizajne registracijom i dodjeljuju isključiva prava njihovim nositeljima u skladu s odredbama ove Direktive.
2. Dizajn se štiti pravom na dizajn ako je nov i ima individualan karakter.
3. Dizajn primijenjen na ili utjelovljen u proizvod koji čini sastavni dio složenog proizvoda smatra se novim te se smatra da ima individualan karakter:
(a) |
ako sastavni dio, jednom kad je utjelovljen u složeni proizvod, ostaje vidljiv tijekom uobičajene uporabe proizvoda; i |
(b) |
u onoj mjeri u kojoj ta vidljiva obilježja sastavnog dijela sama po sebi ispunjavaju zahtjeve noviteta i individualnog karaktera. |
4. „Uobičajena uporaba” u okviru značenja stavka 3. točke (a) je uporaba krajnjeg korisnika, bez održavanja, servisiranja ili popravka.
Članak 4.
Novost dizajna
Dizajn se smatra novim ako takav isti dizajn nije stavljen na raspolaganje javnosti prije datuma evidentiranja prijave za registraciju ili ako je zatraženo pravo prvenstva, prije datuma priznatog prvenstva. Dizajni se smatraju istima ako se njihova obilježja razlikuju samo u nebitnim pojedinostima.
Članak 5.
Individualan karakter
1. Za dizajn se smatra da ima individualan karakter ako se sveukupni dojam koji ostavlja na obaviještenog korisnika razlikuje od sveukupnog dojma koji na takvog korisnika ostavlja bilo koji dizajn koji je stavljen na raspolaganje javnosti prije datuma evidentiranja prijave za registraciju ili ako je zatraženo pravo prvenstva, prije datuma priznatog prvenstva.
2. U ocjeni individualnog karaktera u obzir se uzima stupanj slobode dizajnera u razvoju dizajna.
Članak 6.
Iznošenje na vidjelo
1. Za potrebe primjene članaka 4. i 5., dizajn se smatra stavljen javnosti na raspolaganje ako je bio objavljen nakon registracije ili drukčije, ili izložen, upotrijebljen u trgovini ili drukčije iznesen na vidjelo, osim ako ti događaji ne mogu razumno postati znani specijaliziranim krugovima za predmetni sektor koji radi unutar Zajednice, u uobičajenom tijeku posla, prije datuma evidentiranja prijave za registraciju ili ako je zatraženo pravo prvenstva, prije datuma priznatog prvenstva. Dizajn se ne smatra stavljen na raspolaganje javnosti iz samog razloga što je bio razotkriven trećoj osobi pod eksplicitnim ili implicitnim uvjetima povjerljivosti.
2. Razotkrivanje se ne uzima u obzir u svrhu primjene članaka 4. i 5. ako je dizajn za koji se zahtjeva zaštita prema pravu o registriranom dizajnu države članice stavljen na raspolaganje javnosti:
(a) |
od strane dizajnera, njegovog sljednika ili treće osobe kao rezultat informacije osigurane ili akcije poduzete od strane dizajnera ili njegovog sljednika; |
(b) |
tijekom 12-mjesečnog razdoblja prije datuma evidentiranja prijave za registraciju ili ako je zatraženo pravo prvenstva, prije datuma priznatog prvenstva. |
3. Stavak 2. također se primjenjuje ako je dizajn bio stavljen na raspolaganje javnosti kao posljedica zlouporabe u odnosu na dizajnera ili njegovog sljednika.
Članak 7.
Dizajni određeni svojom tehničkom funkcijom i dizajni međupovezivanja
1. Pravo na dizajn ne postoji za obilježja proizvoda koja su isključivo određena njegovom tehničkom funkcijom.
2. Pravo na dizajn ne postoji za obilježja proizvoda koja nužno moraju biti reproducirana u svojem istom obliku i dimenzijama kako bi se dozvolilo da se proizvod u kojem je dizajn utjelovljen ili na koji je primijenjen mehanički poveže s ili stavi u, oko ili nasuprot drugog proizvoda kako bi svaki proizvod mogao obavljati svoju funkciju.
3. Bez obzira na stavak 2., pravo na dizajn, pod uvjetima određenim u člancima 4. i 5. postoji za dizajn koji služi svrsi višestrukog sakupljanja ili spajanja međusobno zamjenljivih proizvoda unutar modularnog sustava.
Članak 8.
Dizajni u suprotnosti s javnom politikom i moralom
1. Pravo na dizajn ne postoji za dizajn koji je u suprotnosti s javnom politikom ili prihvaćenim moralnim načelima.
Članak 9.
Područje primjene zaštite
1. Područje primjene zaštite osigurano pravom na dizajn uključuje svaki dizajn koji na obaviještenog korisnika ne ostavlja različit sveukupni dojam.
2. U ocjeni područja primjene zaštite u obzir se uzima stupanj slobode dizajnera u razvoju dizajna.
Članak 10.
Uvjet zaštite
Nakon registracije, dizajn koji zadovoljava zahtjeve članka 3. stavka 2. zaštićen je pravom na dizajn za jedno ili više razdoblja od 5 godina od dana evidentiranja prijave. Nositelju prava se razdoblje zaštite može obnoviti za jedno ili više razdoblja, svako od pet godina, do ukupnog razdoblja od 25 godina od dana evidentiranja.
Članak 11.
Nevaljanost ili odbijanje registracije
1. Registracija dizajna odbija se ili, ako je dizajn registriran, pravo na dizajn proglašava se nevaljanim:
(a) |
ako dizajn nije dizajn za potrebe članka 1. točke (a); ili |
(b) |
ako ne ispunjava zahtjeve članaka od 3. do 8.; ili |
(c) |
ako osoba koja prijavljuje pravo ili nositelj prava na dizajn nisu na to ovlašteni prema zakonodavstvu odnosne države članice; ili |
(d) |
ako je dizajn u sukobu s prijašnjim dizajnom koji je bio stavljen na raspolaganje javnosti nakon dana evidentiranja prijave ili ako je zatraženo pravo prvenstva, prije datuma priznatog prvenstva i koji je zaštićen od dana prije rečenog dana registriranim dizajnom Zajednice ili prijavom za registrirani dizajn Zajednice ili pravom na dizajn odnosne države članice ili prijavom za takvo pravo. |
2. Svaka država članica može odbiti registraciju dizajna ili, ako je dizajn bio registriran, proglasiti pravo na dizajn nevaljanim:
(a) |
ako je razlikovni znak upotrijebljen u narednom dizajnu i zakonodavstvo Zajednice ili zakonodavstvo odnosne države članice koje uređuje taj znak daje pravo nositelju znaka da zabrani takvu uporabu; ili |
(b) |
ako dizajn predstavlja neovlaštenu uporabu djela zaštićenog zakonom o autorskom pravu odnosne države članice; ili |
(c) |
ako dizajn predstavlja neodgovarajuću uporabu bilo kojeg predmeta navedenog u članku 6. točki (b) Pariške konvencije za zaštitu industrijskog vlasništva, ili znački, emblema i grbova na štitu, drugih od onih obuhvaćenih člankom 6. točkom (b) spomenute Konvencije koji su od posebnog javnog interesa u odnosnoj državi članici. |
3. Na razlog predviđen u stavku 1. točki (c) može se pozvati samo osoba koja je ovlaštena na pravo na dizajn prema zakonodavstvu odnosne države članice.
4. Na razloge predviđene stavkom 1. točkom (d) i stavkom 2. točkama (a) i (b) može se pozvati samo osoba koja podnese prijavu ili koja je nositelj proturječnog prava.
5. Na razlog predviđen stavkom 2. točkom (c) može se pozvati samo osoba ili subjekt na koje se uporaba odnosi.
6. Stavci 4. i 5. ne dovode u pitanje slobodu država članica da predvide da se na razloge utvrđene u stavku 1. točki (d) i stavku 2. točki (c) može pozvati odgovarajuće ovlašteno tijelo odnosne države članice na vlastitu inicijativu.
7. Kad se odbije registracija za dizajn ili se pravo na dizajn proglasi nevaljanim prema stavku 1. točki (b) ili stavku 2., dizajn se može registrirati ili pravo na dizajn zadržati u izmijenjenom obliku, ako u tom obliku zadovoljava zahtjeve zaštite i ako se zadrži identitet dizajna. Registracija ili zadržavanje u izmijenjenom obliku može uključivati registraciju kojoj je priloženo djelomično poricanje od stane nositelja prava na dizajn ili unos u registar dizajna odlukom suda kojom se utvrđuje djelomična nevaljanost prava na dizajn.
8. Svaka država članica može osigurati da se, iznimno od odredaba stavaka od 1. do 7., razlozi odbijanja registracije ili poništenja prava koja su na snazi u toj državi prije datuma stupanja na snagu odredaba potrebnih za zadovoljavanje ove Direktive, primjenjuju na prijave za dizajn koje su sastavljene prije tog datuma i na registracije nastale kao rezultat navedenog.
9. Pravo na dizajn može se proglasiti nevaljanim čak i nakon zastare ili odricanja prava.
Članak 12.
Prava koja proizlaze iz prava na dizajn
1. Registracija dizajna svom nositelju osigurava isključivo pravo na uporabu i pravo da spriječi svaku treću stranu koja nema suglasnost za njegovo korištenje da ga koristi. Spomenuta će uporaba obuhvatiti, posebno stvaranje, nuđenje, stavljanje na tržište, uvoz, izvoz ili uporabu proizvoda u kojem je dizajn utjelovljen ili na koji je primijenjen ili skladištenje takovog proizvoda u te svrhe.
2. Ako se, prema zakonodavstvu države članice, postupci iz stavka 1. ne mogu spriječiti prije datuma kada su odredbe nužne za zadovoljavanje odredbi ove Direktive stupile na snagu, ne može se pozivati na prava koja proizlaze iz prava na dizajn kako bi se spriječilo da bilo koja osoba koja je započela te postupke prije tog datuma te postupke i nastavi.
Članak 13.
Ograničenje prava koja proizlaze iz prava na dizajn
1. Prava koja proizlaze iz prava na dizajn po registraciji ne provode se s obzirom na:
(a) |
postupke napravljene privatno u nekomercijalne svrhe; |
(b) |
postupke napravljene u eksperimentalne svrhe; |
(c) |
postupke reprodukcije u svrhe citiranja ili podučavanja, uz uvjet da su takvi postupci u skladu s praksom poštene trgovine i ne utječu na nepropisan način na uobičajeno iskorištavanje dizajna te da se navede izvor. |
2. Dodatno, prava koja proizlaze iz prava na dizajn nakon registracije ne provode se s obzirom na:
(a) |
opremu na brodovima i zrakoplovima registriranima u drugoj zemlji kada isti privremeno uđu na državno područje odnosne države članice; |
(b) |
uvoz rezervnih dijelova i pribora u odnosnu državu članicu; u svrhu popravka takvih brodova i zrakoplova; |
(c) |
izvedbu popravaka takvih brodova i zrakoplova. |
Članak 14.
Prijelazna odredba
Dok se ne usvoje izmjene ove Direktive na prijedlog Komisije u skladu s odredbama članka 18., države članice zadržavaju na snazi svoje postojeće pravne propise koji se odnose na uporabu dizajna sastavnog dijela upotrijebljenog u svrhu popravka složenog proizvoda kako bi se obnovio njegov izvorni izgled i uvode promjene tih odredbi samo ako je njihova svrha liberalizacija tržišta takvim dijelovima.
Članak 15.
Iscrpljenje prava
Prava koja proizlaze iz prava na dizajn nakon registracije ne proširuju se na postupke vezane uz proizvod u koji je utjelovljen ili na koji se primjenjuje dizajn uključen u okviru zaštite prava na dizajn kada je proizvod stavljen na tržište u Zajednici od strane nositelja prava na dizajn ili uz njegovu suglasnost.
Članak 16.
Odnos prema drugim oblicima zaštite
Odredbe ove Direktive ne dovode u pitanje bilo koje odredbe zakonodavstva Zajednice ni zakonodavstva odnosne države članice koje se odnose na neregistrirana prava na dizajn, žigove ili druge razlikovne znakove, patente i uporabne modele, tipografske znakove, građansku odgovornost ili nepošteno tržišno natjecanje.
Članak 17.
Odnos prema autorskom pravu
Dizajn zaštićen pravom na dizajn registriran u, ili s obzirom na državu članicu, u skladu s ovom Direktivom, također je pogodan za zaštitu zakonom o autorskom pravu te države od datuma stvaranja dizajna ili utvrđivanja u bilo kojem obliku. Mjeru u kojoj i uvjete pod kojima se dodjeljuje takva zaštita, uključujući razinu zahtijevane izvornosti, određuje svaka država članica.
Članak 18.
Revizija
Tri godine nakon dana provedbe određenog u članku 19., Komisija podnosi analizu posljedica odredbi ove Direktive za industriju Zajednice, posebno industrijske sektore koji su najviše pogođeni, naročito proizvođače složenih proizvoda i sastavnih dijelova, za potrošače, za tržišno natjecanje i za rad unutarnjeg tržišta. Najkasnije godinu dana kasnije, Komisija predlaže Europskom parlamentu i Vijeću sve promjene ove Direktive potrebne za završavanje unutarnjeg tržišta s obzirom na sastavne dijelove složenih proizvoda i bilo koje druge promjene koje smatra potrebnima s obzirom na savjetovanja sa stranama koje su najviše pogođene.
Članak 19.
Provedba
1. Države članice donose zakone i druge propise potrebne za usklađivanje s ovom Direktivom prije 28. listopada 2001.
Kada države članice donose ove odredbe, te odredbe prilikom njihove službene objave sadržavaju uputu na ovu Direktivu ili se uz njih navodi takva uputa. Načine tog upućivanja određuju države članice.
2. Države članice Komisiji dostavljaju odredbe nacionalnog prava koje donose u području na koje se odnosi ova Direktiva.
Članak 20.
Stupanje na snagu
Ova Direktiva stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europskih zajednica.
Članak 21.
Adresati
Ova je Direktiva upućena državama članicama.
Sastavljeno u Luxembourgu 13. listopada 1998.
Za Europski parlament
Predsjednik
J. M. GIL-ROBLES
Za Vijeće
Predsjednik
C. EINEM
(1) SL C 345,. 23.12.1993., str. 14. i SL C 142, 14.5.1996., str. 7.
(2) SL C 388, 31.12.1994., str. 9. i SL C 110, 2.5.1995., str. 12.
(3) Mišljenje Europskog parlamenta od 12. listopada 1995. (SL C 287, 30.10.1995., str. 157.), Zajedničko stajalište Vijeća od 17. lipnja 1997. (SL C 237, 4.8.1997., str. 1.), Odluka Europskog parlamenta od 22. listopada 1997. (SL C 339, 10.11.1997., str. 52.). Odluka Europskog parlamenta od 15. rujna 1998. Odluka Vijeća od 24. rujna 1998.
13/Sv. 044 |
HR |
Službeni list Europske unije |
55 |
31999L0014
L 097/1 |
SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE |
16.03.1999. |
DIREKTIVA KOMISIJE 1999/14/EZ
od 16. ožujka 1999.
o prilagodbi tehničkom napretku Direktive Vijeća 77/538/EEZ u odnosu na stražnja svjetla za maglu za motorna vozila i njihove prikolice
(Tekst značajan za EGP)
KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,
uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,
uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 70/156/EEZ od 6. veljače 1970. o usklađivanju zakonodavstava država članica u odnosu na homologaciju tipa motornih vozila i njihovih prikolica (1), kako je zadnje izmijenjena Direktivom 98/91/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (2), a posebno njezin članak 13. stavak 2.,
uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 77/538/EEZ od 28. lipnja 1977. o usklađivanju zakonodavstava država članica u odnosu na stražnja svjetla za maglu za motorna vozila i njihove prikolice (3), kako je zadnje izmijenjena Aktom o pristupanju Austrije, Finske i Švedske, a posebno njezin članak 10.,
(1) |
Budući da je Direktiva 77/538/EEZ jedna od posebnih Direktiva o EZ postupku homologacije tipa utvrđenog Direktivom 70/156/EEZ; budući da se stoga odredbe iz Direktive 70/156/EEZ o sustavima, sastavnim dijelovima i zasebnim tehničkim jedinicama vozila primjenjuju na Direktivu 77/538/EEZ. |
(2) |
Budući da posebno članak 3. stavak 4. i članak 4. stavak 3. Direktive 70/156/EEZ zahtijevaju da svaka posebna Direktiva sadrži i priloženi opisni dokument i potvrdu o homologaciji tipa na temelju Priloga VI. Direktivi 70/156/EEZ kako bi ta homologacija mogla biti računalno obrađena; budući da potvrda o homologaciji tipa predviđena Direktivom 77/538/EEZ treba biti na odgovarajući način izmijenjena. |
(3) |
Budući da postupci trebaju biti pojednostavljeni kako bi zadržali istovjetnost, predviđenu člankom 9. stavkom 2. Direktive 70/156/EEZ, između određenih posebnih direktiva i odgovarajućih pravilnika Gospodarske komisije Ujedinjenih naroda za Europu (UNECE) kada se navedeni pravilnici izmijene; budući da, kao prvi korak, tehnički zahtjevi Direktive 77/538/EEZ trebaju biti zamijenjeni onima iz Pravilnika 38. putem uzajamnog upućivanja. |
(4) |
Budući da je potrebno osigurati da zahtjevi Direktive Vijeća 76/756/EEZ (4), kako je zadnje izmijenjena Direktivom Komisije 97/28/EZ (5) i Direktivom Vijeća 76/761/EEZ (6), kako je zadnje izmijenjena Direktivom Komisije 1999/17/EZ (7) budu ispunjeni. |
(5) |
Budući da su mjere predviđene ovom Direktivom u skladu s mišljenjem Odbora za prilagodbu tehničkom napretku osnovanog Direktivom 70/156/EEZ, |
DONIJELA JE OVU DIREKTIVU:
Članak 1.
Direktiva 77/538/EEZ mijenja se kako slijedi:
1. |
Članak 1. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim: „1. Svaka država članica dodjeljuje EZ homologaciju tipa sastavnih dijelova za svaki tip stražnjeg svjetla za maglu koji zadovoljava zahtjeve sastavljanja i ispitivanja navedene u odgovarajućim prilozima.” |
2. |
Prvi stavak članka 2. zamjenjuje se sljedećim: „Države članice izdaju proizvođaču EZ oznaku homologacije sastavnog dijela koja je u skladu s modelom prikazanim u Dodatku 3. Priloga I. za svaki tip stražnjeg svjetla za maglu koji odobre u skladu s člankom 1.” |
3. |
Članak 4. zamjenjuje se sljedećim: „Članak 4. Nadležna tijela država članica obavješćuju se međusobno, putem postupaka određenih u članku 4. stavku 6. Direktive 70/156/EEZ, o svakom odobrenju koje su dodijelili, odbili ili povukli na temelju ove Direktive.” |
4. |
Članak 9. zamjenjuje se sljedećim: „Članak 9. Za potrebe ove Direktive, pojam ‚vozilo’ znači svako motorno vozilo namijenjeno uporabi na cesti, sa ili bez nadogradnje, s najmanje četiri kotača i najvećom brzinom većom od 25 km na sat i njegovim prikolicama, s iznimkom vozila koja voze po tračnicama te traktorima za poljoprivredu i šumarstvo i svim pokretnim strojevima.” |
5. |
Prilozi se zamjenjuju tekstom u Prilogu ovoj Direktivi. |
Članak 2.
1. Od 1. listopada 1999., ili u slučaju da je objavljivanje tekstova na koje se upućuje u članku 3. odgođeno za razdoblje nakon 1. travnja 1999., šest mjeseci nakon stvarnog datuma objave tih tekstova, države članice ne smiju, zbog razloga koji se odnose na stražnja svjetla za maglu:
— |
odbiti, s obzirom na tip vozila ili tip stražnjih svjetala za maglu, dodjeljivanje EZ homologacije tipa ni nacionalne homologacije, niti |
— |
zabraniti registraciju, prodaju ni stavljanje u upotrebu vozila, niti prodaju ni stavljanje u upotrebu stražnjih svjetala za maglu, |
pod uvjetom da stražnja svjetla za maglu ispunjavaju zahtjeve Direktive 77/538/EEZ, kako je izmijenjena ovom Direktivom te da su, što se tiče vozila, postavljena u skladu sa zahtjevima iz Direktive 76/756/EEZ.
2. Države članice od 1. travnja 2000.:
— |
ne dodjeljuju EZ homologaciju tipa te |
— |
mogu odbiti dodjeljivanje nacionalne homologacije tipa |
za svaki tip vozila s obzirom na stražnja svjetla za maglu te za svaki tip stražnjih svjetala za maglu ako nisu ispunjeni zahtjevi Direktive 77/538/EEZ, kako je izmijenjena ovom Direktivom.
3. Od 1. travnja 2001. zahtjevi Direktive 77/538/EEZ u odnosu na stražnja svjetla za maglu kao sastavnih dijelova, kako je izmijenjena ovom Direktivom, primjenjuju se za potrebe članka 7. stavka 2. Direktive 70/156/EEZ.
4. Neovisno o stavcima 2. i 3., za potrebe zamjenskih dijelova, države članice nastavljaju dodjeljivati EZ homologaciju tipa stražnjih svjetala za maglu te dozvoljavaju njihovu prodaju i stavljanje u upotrebu, u skladu s prethodnim inačicama Direktive 77/538/EEZ pod uvjetom da su ta svjetla
— |
namijenjena za ugrađivanje u vozila koja su već u upotrebi i |
— |
da ispunjavaju zahtjeve one Direktive koja se primjenjivala kada je vozilo bilo prvi put registrirano. |
Članak 3.
Stavci i prilozi Pravilnika UNECE br. 38 na koje se upućuje u Prilogu II. točki 1. objavljeni su u Službenom listu Europskih zajednica prije 1. travnja 1999.
Članak 4.
1. Države članice donose zakone i druge propise potrebne za usklađivanje s ovom Direktivom do 1. listopada 1999.; no ako se objavljivanje tekstova koji se navode u članku 3. odgađa za razdoblje nakon 1. travnja 1999., države članice pridržavaju se ove obaveze šest mjeseci od stvarnog datuma objave ovih tekstova. One o tome odmah obavješćuju Komisiju.
Države članice primjenjuju te odredbe od 1. listopada 1999., ili u slučaju da je objavljivanje tekstova navedenihu članku 3. odgođeno za razdoblje iza 1. travnja 1999., šest mjeseci od stvarnog datuma objave tih tekstova.
Kada države članice donose ove propise, oni prilikom njihove službene objave sadržavaju uputu na ovu Direktivu ili se uz njih navodi takva uputa. Načine tog upućivanja određuju države članice.
2. Države članice Komisiji dostavljaju tekst glavnih odredaba nacionalnog prava koje donesu u području na koje se odnosi ova Direktiva.
Članak 5.
Ova Direktiva stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europskih zajednica.
Članak 6.
Ova je Direktiva upućena državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu 16. ožujka 1999.
Za Komisiju
Martin BANGEMANN
Član Komisije
(1) SL L 42, 23.2.1970., str. 1.
(2) SL L 11, 16.1.1999., str. 25.
(3) SL L 220, 29.8.1977., str. 60.
(4) SL L 262, 27.9.1976., str. 1.
(5) SL L 171, 30.6.1997., str. 1.
(6) SL L 262, 27.9.1976., str. 96.
(7) Vidjeti str. 45. ovog Službenog lista.
PRILOG
POPIS PRILOGA
PRILOG I.: |
Administrativne odredbe za homologaciju |
Dodatak 1.: |
Opisni dokument |
Dodatak 2.: |
Certifikat o homologaciji |
Dodatak 3.: |
Modeli oznaka EZ homologacije tipa sastavnih dijelova |
PRILOG II.: |
Tehnički zahtjevi |
PRILOG I.
ADMINISTRATIVNE ODREDBE ZA HOMOLOGACIJU
1. ZAHTJEV ZA EZ HOMOLOGACIJU TIPA SASTAVNOG DIJELA
1.1. Zahtjev za EZ homologaciju tipa sastavnog dijela u skladu s člankom 3. stavkom 4. Direktive 70/156/EEZ za tip stražnjih svjetala za maglu podnosi proizvođač.
1.2. Primjer opisnog dokumenta nalazi se u Dodatku 1.
1.3. Tehničkoj službi odgovornoj za provođenje homologacijskih ispitivanja dostavlja se sljedeće:
1.3.1. |
Preporučuju se dva uzorka sa svjetlom ili svjetlima. Ako uređaji nisu istovjetni, ali su simetrični i prikladni za postavljanje jednog na lijevu i jednog na desnu stranu vozila, mogu se predati dva istovjetna uzorka prikladna za postavljanje samo na desnoj ili samo na lijevoj strani vozila. |
2. OZNAČIVANJE
2.1. Uređaji podneseni na EZ homologaciju tipa sastavnih dijelova imaju:
2.1.1. |
trgovački naziv ili oznaku proizvođača; |
2.1.2. |
kada se radi o svjetlima sa zamjenjivim izvorima svjetlosti: tip(ove) propisanih žarulja s nitima; |
2.1.3. |
kada se radi o svjetlima s nezamjenjivim izvorima svjetlosti: nominalnu voltažu i potrošnju u vatima. |
2.2. Ove oznake jasno su čitljive i neizbrisive te pričvršćene na svjetleću površinu ili na jednu od svjetlećih površina uređaja. Vidljive su na vanjskoj strani kada se uređaj postavlja na vozilo.
2.3. Svaki uređaj ima dovoljno prostora za oznaku homologacije tipa sastavnih dijelova. Taj prostor naveden je u crtežima u Dodatku 1.
3. DODJELJIVANJE EZ HOMOLOGACIJE TIPA SASTAVNOG DIJELA
3.1. Ako su zadovoljeni odgovarajući zahtjevi EZ homologacija tipa dodjeljuje se u skladu s člankom 4. stavkom 3. te, ako je primjenjivo, člankom 4. stavkom 4. Direktive 70/156/EEZ.
3.2. Primjer certifikata o EZ homologaciji tipa nalazi se u Dodatku 2.
3.3. U skladu s Prilogom VII. Direktivi 70/156/EEZ svakom odobrenom tipu stražnjih svjetala za maglu dodjeljuje se broj odobrenja. Ista država članica ne dodjeljuje isti broj drugom tipu stražnjih svjetla za maglu.
3.4. Kada se zahtjeva EZ homologacija tipa sastavnog dijela za onaj tip uređaja za osvjetljavanje i svjetlosnu signalizaciju koji se sastoji od stražnjih svjetala za maglu i drugih svjetala, može se dodijeliti jedan broj EZ homologacije tipa sastavnih dijelova pod uvjetom da su stražnja svjetla za maglu u skladu sa zahtjevima ove Direktive te da je svako od drugih svjetala koje čini dio uređaja za osvjetljavanje i svjetlosnu signalizacijuza koje se traži EZ homologacija tipa sastavnih dijelova u skladu s odvojenom Direktivom koja se na njega odnosi.
4. OZNAKA EZ HOMOLOGACIJE TIPA SASTAVNOG DIJELA
4.1. Uz oznake navedene u stavci 2.1. svako stražnje svjetlo za maglu koje odgovara tipu odobrenom u skladu s ovom Direktivom nosi oznaku EZ homologacije tipa sastavnog dijela.
4.2. Ta se oznaka sastoji od:
4.2.1. |
pravokutnika oko slova ‚e’ te razlikovnog broja ili slova države članice koja je dodijelila homologaciju tipa:
|
4.2.2. |
,osnovnog homologacijskog broja’ u blizini pravokutnika, navedenog u odjeljku 4. homologacijskog brojatipa navedenog u Prilogu VII. Direktivi 70/156/EEZ, kojem prethode dvije brojke koje označavaju redni broj dodijeljen posljednjoj glavnoj tehničkoj izmjeni Direktive 77/538/EEZ na datum kada je dodijeljena EEZ homologacija tipa. U ovoj Direktivi redni broj je 00; |
4.2.3. |
dodatnog simbola sastavljenog od slova ‚F’. |
4.3. Oznaka EZ homologacije tipa sastavnog dijela postavlja se na leću ili na jednu od leća svjetla tako da bude neizbrisiva i jasno čitljiva čak i kada su svjetla postavljena na vozilo.
4.4. Primjeri EZ homologacije tipa sastavnog dijela prikazani su u dodatku 3, slika 1.
4.5. Ako je dodijeljen jedinstveni homologacijski broj sastavnog dijela, kako je prethodno navedeno u stavku 3.4., za tip uređaja za osvjetljavanje i svjetlosnu signalizaciju koji obuhvaća stražnje svjetlo za maglu ili druga svjetla, postavlja se jedinstvena oznaka EZ homologacije tipa sastavnog dijela koja se sastoji od:
4.5.1. |
pravokutnika oko slova ‚e’ iza kojeg se nalazi razlikovni broj ili slova države članice koja je dodijelila homologaciju tipa (vidjeti stavak 4.2.1); |
4.5.2. |
osnovnog homologacijskog broja (vidjeti stavku 4.2.2., prvu polovicu rečenice); |
4.5.3. |
ako je potrebno, zahtijevanu strelicu, ako se odnosi na sklop svjetla kao cjelinu. |
4.6. Ova se oznaka može nalaziti bilo gdje na udruženim, spojenim ili uzajamno povezanim svjetlima pod uvjetom da:
4.6.1. |
je vidljiva nakon ugradbe svjetala; |
4.6.2. |
ni jedan element koji emitira svjetlo, a koji je sastavni dio udruženih, spojenih ili uzajamno povezanih svjetala, ne može biti uklonjen bez istodobnog uklanjanja homologacijske oznake. |
4.7. Identifikacijski simbol za svako svjetlo koje odgovara svakoj direktivi u skladu s kojom je dodijeljena EZ homologacija tipa sastavnog dijela, zajedno s rednim brojem (vidjeti stavku 4.2.2., druga polovica rečenice) i, ako je potrebno, slovo ‚D’ i zahtijevana strelica trebaju biti označeni:
4.7.1. |
ili na odgovarajućoj površini emitiranja svjetlosti; |
4.7.2. |
ili u skupini tako da svako od udruženih, spojenih ili uzajamno povezanih svjetala može biti jasno prepoznato. |
4.8. Dimenzije sastavnih dijelova ove oznake ne smiju biti manje od minimalnih dimenzija određenih za pojedinačne oznake prema raznim Direktivama u skladu s kojima je dodijeljena EZ homologacija tipa sastavnih dijelova.
4.9. Primjeri oznake EZ homologacije tipa sastavnih dijelova za svjetlo koje je udruženo, spojeno ili uzajamno povezano s drugim svjetlima prikazani su na slici 2. u dodatku 3.
5. PREINAKE TIPA I IZMJENE HOMOLOGACIJA
5.1. U slučaju preinaka tipa koji je homologiran prema ovoj Direktivi, primjenjuju se odredbe članka 5. Direktive 70/156/EEZ.
6. SUKLADNOST PROIZVODNJE
6.1. U pravilu, mjere za osiguravanje sukladnosti proizvodnje poduzimaju se u skladu s odredbama navedenima u članku 10. Direktive 70/156/EEZ.
6.2. Svako stražnje svjetlo za maglu zadovoljava fotometrijske uvjete određene u stavcima 6. i 9. (1). Ipak, u slučaju stražnjeg svjetla za maglu odabranih nasumično iz serijske proizvodnje, zahtjevi za najmanju jačinu emitirane svjetlosti (mjereno standardnim svjetlom sa žaruljom s nitima kako je navedeno u stavku 7.(*) ograničeni su u svakom odgovarajućem smjeru na 80 % najmanje vrijednosti propisane u stavku 6.(*).
Dodatak 1.
Dodatak 2.
Dodatak 3.
PRIMJERI OZNAKE EZ HOMOLOGACIJE TIPA SASTAVNOG DIJELA
Slika 1.
Uređaj koji ima oznaku EZ homologacije tipa sastavnih dijelova prikazanu gore je stražnje svjetlo za maglu, homologiran u Njemačkoj (e1) u skladu s ovom Direktivom (00) pod osnovnim homologacijskim brojem 1471.
Slika 2.
Pojednostavljeno označivanje udruženih, spojenih ili uzajamno povezanih svjetala kada dva ili više svjetla čine dio istog sklopa
(Uspravne i vodoravne linije shematski prikazuju oblik uređaja za svjetlosnu signalizaciju. One nisu dio homologacijske oznake.)
PRIMJER A
PRIMJER B
PRIMJER C
Napomena: |
Tri primjera homologacijskih oznaka, primjeri A, B i C predstavljaju tri mogućnosti označivanja uređaja za osvjetljavanje i svjetlosnu signalizaciju kad su dva ili više svjetala dio iste jedinice (sklopa) udruženih, spojenih ili uzajamno povezanih svjetala. Te homologacijske oznake pokazuju da je uređaj homologiran u Njemačkoj (e1) pod osnovnim homologacijskim brojem 1712 i da obuhvaća:
|
PRILOG II.
TEHNIČKI ZAHTJEVI
1. Tehnički zahtjevi navedeni su u stavcima 1., od 5. do 9. i Prilogu 3. UNECE Pravilnika br. 38 koji se sastoji od sljedećih dokumenata:
— |
Pravilnika u svojem izvornom obliku (00) (2); |
— |
dopune 1. Pravilnika br. 38 (3); |
— |
dopuna 2. i 3. Pravilnika br. 38 koje uključuju preinake (4); |
— |
dopune 4. Pravilnika br. 38 (5); |
— |
dopune 5. Pravilnika br. 38 (6), |
Osim:
1.1 kada se upućuje na ‚Pravilnik br. 48’, to se tumači kao ‚Direktiva 76/756/EEZ’.
1.2 kada se upućuje na ‚Pravilnik br. 37’, to se tumači kao ‚Prilog VII. Direktivi 76/761/EEZ’.
(1) Dokumenti na koje se poziva u točki 1.Priloga II. ovoj Direktivi.
E/ECE/324 |
Rev. 1/Dopuna 37. |
E/ECE/TRANS/505 |
E/ECE/324 |
Rev. 1/Dopuna 37/Izmjena 1. |
E/ECE/TRANS/505 |
E/ECE/324 |
Rev. 1/Dopuna 37/Izmjena 2. |
E7ECE/TRANS/505 |
E/ECE/324 |
Rev. 1/Dopuna 37/Izmjena 3. |
E7ECE/TRANS/505 |
(6) TRANS/WP.29/524.
13/Sv. 044 |
HR |
Službeni list Europske unije |
68 |
31999D0303
L 118/55 |
SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE |
12.04.1999. |
ODLUKA KOMISIJE
od 12. travnja 1999.
o zajedničkom tehničkom propisu za priključivanje terminalne opreme koja podržava uslugu govorne telefonije za opravdane slučajeve na analogne javne komutirane telefonske mreže (PSTN) i čije se mrežno adresiranje, ako je predviđeno, izvodi dvotonskom višefrekvencijskom (DTMF) signalizacijom
(priopćena pod brojem dokumenta C(1999) 874)
(Tekst značajan za EGP)
(1999/303/EZ)
KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,
uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,
uzimajući u obzir Direktivu 98/13/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 12. veljače 1998. o telekomunikacijskoj terminalnoj opremi i opremi za satelitske zemaljske postaje, uključujući uzajamno priznavanje njihove sukladnosti (1), a posebno drugu alineju njezina članka 7. stavka 2., budući da:
(1) |
U Odluci Vijeća 98/482/EZ od 20. srpnja 1998. o zajedničkom tehničkom propisu za priključne zahtjeve za priključivanje terminalne opreme (uz izuzeće terminalne opreme koja podržava uslugu govorne telefonije za opravdane slučajeve) na analogne javne komutirane telefonske mreže (PSTN) te čije se mrežno adresiranje, ako je predviđeno, izvodi dvotonskom višefrekvencijskom (DTMF) signalizacijom (2), isključena je terminalna oprema koja podržava uslugu govorne telefonije za opravdane slučajeve. |
(2) |
Komisija je prepoznala da terminalna oprema koja podržava uslugu govorne telefonije za opravdane slučajeve treba biti obuhvaćena zajedničkim tehničkim propisom i utvrdila je povezanu izjavu o području primjene. |
(3) |
Tehnički razvoj odgovarajuće usklađene norme dostatno je napredovao, tako da je poznato da se njezin sadržaj ne razlikuje bitno od sadržaja usklađene norme navedene u Odluci Vijeća 98/482/EZ; budući da je stoga prikladno uz manja izuzeća usvojiti postojeću usklađenu normu kako bi se osigurala osnova za priključne zahtjeve za terminalne uređaje koji podržavaju uslugu govorne telefonije za opravdane slučajeve; budući da se to može postići ovom Odlukom Komisije kojom se dopunjuje Odluka 98/482/EZ; budući da će to dovesti do uporabe iste usklađene norme za priključne zahtjeve za sve vrste terminalnih uređaja priključenih na mrežu PSTN; budući da je takva razborita primjena bitnih zahtjeva, vodeći računa o najnovijim tehničkim dostignućima i gospodarskim prednostima, predviđena u uvodnim izjavama Direktive 98/13/EZ. |
(4) |
Nacionalne javne telefonske mreže neprekidno su se tehnički razvijale tijekom 20. stoljeća i jer je u početku njihov razvoj bio nezavisan, među mrežama će ostati velike tehničke razlike. |
(5) |
Među mrežama PSTN postoje tehničke razlike i najznačajnije među njima opisane su u smjernicama EG 201 121 Europskog instituta za telekomunikacijske norme (ETSI). |
(6) |
Te smjernice mogu sadržavati korisne informacije za proizvođače. |
(7) |
Prijavljena tijela stoga moraju osigurati da su proizvođači svjesni tih razlika. |
(8) |
U prijelaznom razdoblju treba omogućiti daljnje odobravanje terminalne opreme prema nacionalnim propisima. |
(9) |
Proizvođači uz sve proizvode odobrene u skladu s ovom Odlukom prilažu obavijest o tome; budući da proizvođači sastavljaju izjavu o sukladnosti mreže; budući da prijavljena tijela osiguravaju da su proizvođači svjesni tih obveza; budući da prijavljena tijela obavješćuju druga prijavljena tijela o sukladnosti mreže kad god je izdano odobrenje prema ovoj Odluci. |
(10) |
Oprema obuhvaćena ovom Odlukom koja je prije kraja prijelaznog razdoblja odobrena prema nacionalnim propisima može se nastaviti stavljati na dotično nacionalno tržište i u uporabu. |
(11) |
Zajednički tehnički propis predviđen ovom Odlukom u skladu je s mišljenjem Odbora za odobravanje telekomunikacijske opreme (ACTE), |
DONIJELA JE OVU ODLUKU:
Članak 1.
1. Ova se Odluka primjenjuje na terminalnu opremu koja je namijenjena priključivanju na analogni PSTN i koja je obuhvaćena usklađenom normom navedenom u članku 2. stavku 1. Odluke Komisije 98/576/EZ (3).
2. Ovom se Odlukom utvrđuje zajednički tehnički propis za priključne zahtjeve za terminalnu opremu za analogni PSTN navedenu u stavku 1. gdje se mrežno adresiranje, ako je predviđeno, izvodi putem DTMF-a. Ova Odluka ne obuhvaća zahtjeve koji se odnose na međudjelovanje terminalne opreme putem javne telekomunikacijske mreže kako je utvrđeno u članku 5. točki (g) Direktive 98/13/EZ.
Članak 2.
1. Zajednički tehnički propis uključuje usklađenu normu koju je pripremilo odgovarajuće normizacijsko tijelo i pritom, u mjeri u kojoj je to moguće, primijenilo bitne zahtjeve navedene u članku 5. točkama (d) i (f) Direktive 98/13/EZ. Upućivanje na normu navedeno je u Prilogu I.
2. Zajedničkim tehničkim propisom omogućuje se da se terminalni uređaji:
(a) |
ispituju u užem području uvjeta napajanja kako je utvrđeno u Prilogu IV. točki 1.; |
(b) |
koji nisu namijenjeni priključivanju na bilo koju mrežu PSTN sa strujom petlje manjom od 18 mA ispituju u užem području uvjeta napajanja kako je utvrđeno u Prilogu IV. točki 2. |
3. Terminalna oprema obuhvaćena člankom 1. stavkom 2. ove Odluke mora biti u skladu sa zajedničkim tehničkim propisom navedenim u stavcima 1. i 2., mora ispunjavati bitne zahtjeve navedene u članku 5. točkama (a) i (b) Direktive 98/13/EZ i mora ispunjavati zahtjeve svih drugih primjenljivih direktiva, a posebno direktiva Vijeća 73/23/EEZ (4) i 89/336/EEZ (5).
Članak 3.
1. Za terminalnu opremu obuhvaćenu člankom 1. stavkom 2. ove Odluke prijavljena tijela određena za provedbu postupaka navedenih u članku 10. Direktive 98/13/EZ upotrebljavaju ili osiguravaju uporabu primjenljivih dijelova usklađene norme navedene u članku 2. točki 1.
2. Prijavljena tijela osiguravaju:
(a) |
da su proizvođači ili drugi podnositelji zahtjeva upoznati sa savjetodavnim napomenama sadržanim u smjernicama ETSI-ja EG 201 121 uključujući sve njihove izmjene; i |
(b) |
da su proizvođači upoznati s tim da uz sve proizvode odobrene prema ovoj Odluci moraju priložiti obavijest u obliku navedenom u Prilogu II.; i |
(c) |
da proizvođači daju izjave o sukladnosti mreže u obliku navedenom u Prilogu III. |
3. Prijavljena tijela obavješćuju druga prijavljena tijela o izjavama o sukladnosti mreže pri dodjeli odobrenja prema ovoj Odluci.
Članak 4.
1. Nacionalni propisi o homologaciji za opremu obuhvaćenu usklađenom normom navedenom u članku 2. stavku 1. prestaju se primjenjivati s učinkom od 15 mjeseci nakon priopćenja ove Odluke.
2. Terminalna oprema već odobrena prema takvim nacionalnim propisima o homologaciji može se nastaviti stavljati na tržište i u uporabu.
Članak 5.
Ova je Odluka upućena državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu 12. travnja 1999.
Za Komisiju
Martin BANGEMANN
Član Komisije
(1) SL L 74, 12.3.1998., str. 1.
(2) SL L 216, 4.8.1998., str. 8.
(3) SL L 278, 15.10.1998., str. 40.
(4) SL L 77, 26.3.1973., str. 29.
(5) SL L 139, 23.5.1989., str. 19.
PRILOG I.
Upućivanje na primjenljivu usklađenu normu
Usklađena norma navedena u članku 2. ove Odluke je:
Attachment requirements for pan-European approval for connection to the analogue public switched telephone networks (PSTNs) of TE (excluding TE supporting the voice telephony service) in which network addressing, if provided, is by means of dual tone multi-frequency (DTMF) signalling
[Priključni zahtjevi za paneuropsko odobrenje priključivanja terminalne opreme (osim terminalne opreme koja podržava uslugu govorne telefonije) na analogne javne komutirane telefonske mreže (PSTN) čije se mrežno adresiranje, ako je predviđeno, izvodi dvotonskom višefrekvencijskom (DTMF) signalizacijom]
ETSI
Europski institut za telekomunikacijske norme
Tajništvo ETSI-ja
TBR 21 – siječanj 1998.
(bez predgovora i ograničenja područja primjene na terminalnu opremu koja ne podržava uslugu govorne telefonije za opravdane slučajeve)
Dodatne informacije
Europski institut za telekomunikacijske norme priznat je u skladu s Direktivom Vijeća 98/34/EZ (1).
Gore navedena usklađena norma izrađena je prema mandatu izdanom u skladu s odgovarajućim postupcima iz Direktive 98/34/EZ.
Puni tekst gore navedene usklađene norme može se dobiti na adresama:
|
ili |
|
ili od bilo koje druge organizacije odgovorne za stavljanje na raspolaganje normi ETSI-ja, čiji se popis može naći na internetskoj adresi www.ispo.cec.be.
(1) SL L 204, 21.7.1998., str. 37.
PRILOG II.
Tekst obavijesti koju proizvođači prilažu uz proizvode odobrene prema ovoj Odluci
„Oprema je odobrena u skladu s Odlukom Komisije 1999/303/EZ za paneuropsko priključivanje na javnu komutiranu telefonsku mrežu (PSTN). Međutim, zbog razlika među pojedinim mrežama PSTN u različitim zemljama, odobrenje samo po sebi ne daje bezuvjetno osiguranje za uspješan rad u svakoj priključnoj točki mreže PSTN.
U slučaju poteškoća trebate se obratiti najbližem dobavljaču opreme.”
Napomena: Proizvođač treba osigurati da su prodavač i korisnik opreme jasno upoznati s gore navedenim informacijama putem ambalaže i/ili korisničkih priručnika (ili drugih načina obavješćivanja korisnika).
PRILOG III.
Izjava o sukladnosti mreže koju proizvođač daje prijavljenom tijelu i dobavljaču
U izjavi se navode mreže za koje je oprema namijenjena i sve prijavljene mreže u kojima se mogu pojaviti poteškoće u vezi s međudjelovanjem opreme.
Izjava o sukladnosti mreže koju proizvođač daje korisniku
U izjavi se navode mreže za koje je oprema namijenjena te sve prijavljene mreže u kojima se mogu pojaviti poteškoće u vezi s međudjelovanjem opreme. Proizvođač također prilaže izjavu u kojoj jasno navodi u kojim je slučajevima sukladnost mreže ovisna o fizičkim i programskim postavkama prospajanja. Također će savjetovati korisniku da se obrati dobavljaču ako opremu želi upotrijebiti u drugoj mreži.
PRILOG IV.
1. Područje uvjeta napajanja
Niže navedeno ublažavanje uvjeta primjenjuje se na zahtjeve norme navedene u Prilogu I. točkama 4.6.2., 4.7. (uključujući sve primjenljive podtočke) i 4.8. (uključujući sve primjenljive podtočke).
Otpornik od 3 200 Ω zamjenjuje se otpornikom od 2 800 Ω.
2. Područje uvjeta napajanja terminalne opreme koja nije namijenjena priključivanju na bilo koju mrežu PSTN sa strujom petlje manjom od 18 mA
Niže navedeno ublažavanje uvjeta primjenjuje se na zahtjeve norme navedene u Prilogu I. točkama 4.6.2, 4.7. (uključujući sve primjenljive podtočke) i 4.8. (uključujući sve primjenljive podtočke).
Za terminalnu opremu koju je proizvođač prijavio za uporabu samo na vodovima kojima se osigurava struja petlje od 18 mA ili više, otpornik od 2 800 Ω zamjenjuje se otpornikom od 2 300 Ω.
13/Sv. 044 |
HR |
Službeni list Europske unije |
73 |
31999D0304
L 118/60 |
SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE |
12.04.1999. |
ODLUKA KOMISIJE
od 12. travnja 1999.
o zajedničkom tehničkom propisu za digitalnu mrežu s integriranim uslugama (ISDN); daljinska usluga telefonije na 3,1 kHz, priključni zahtjevi za mikrotelefonske terminalne uređaje (2. izdanje)
(priopćena pod brojem dokumenta C(1999) 875)
(Tekst značajan za EGP)
(1999/304/EZ)
KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,
uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,
uzimajući u obzir Direktivu 98/13/EZ (1) Europskog parlamenta i Vijeća od 12. veljače 1998. o telekomunikacijskoj terminalnoj opremi i opremi za satelitske zemaljske postaje, uključujući uzajamno priznavanje njihove sukladnosti, a posebno drugu alineju njezina članka 7. stavka 2., budući da:
(1) |
Komisija je usvojila mjeru za određivanje vrste terminalne opreme za koju je potreban zajednički tehnički propis, kao i povezanu izjavu o području primjene u skladu s prvom alinejom članka 7. stavka 2. |
(2) |
Potrebno je donijeti odgovarajuće usklađene norme ili njihove dijelove za provedbu bitnih zahtjeva koji se trebaju pretvoriti u zajedničke tehničke propise. |
(3) |
Potrebno je uvesti prijelazne mjere za opremu odobrenu prema nacionalnim propisima o homologaciji kako bi se proizvođačima osigurao daljnji pristup tržištima. |
(4) |
Prijedlog podnesen Odboru za odobravanje telekomunikacijske opreme (ACTE) u skladu je s člankom 29. stavkom 2.. |
(5) |
Zajednički tehnički propis koji treba donijeti ovom Odlukom u skladu je s mišljenjem ACTE-a, |
DONIJELA JE OVU ODLUKU:
Članak 1.
1. Ova se Odluka primjenjuje na terminalnu opremu koja je namijenjena priključivanju na javnu telekomunikacijsku mrežu i obuhvaćena usklađenom normom utvrđenom u članku 2. stavku 1.
2. Ovom se Odlukom utvrđuje zajednički tehnički propis za priključne zahtjeve za terminalnu opremu koja je namijenjena spajanju na digitalnu mrežu s integriranim uslugama (ISDN) i pružanju daljinske usluge telefonije na 3,1 kHz.
Članak 2.
1. Zajednički tehnički propis uključuje usklađenu normu koju je pripremilo odgovarajuće normizacijsko tijelo i pritom, u mjeri u kojoj je to moguće, primijenilo bitne zahtjeve navedene u članku 5. točki (g) Direktive 98/13/EZ. Upućivanje na normu navedeno je u Prilogu.
2. Terminalna oprema obuhvaćena ovom Odlukom mora biti u skladu sa zajedničkim tehničkim propisom navedenim u stavku 1., mora ispunjavati bitne zahtjeve navedene u članku 5. točkama (a) i (b) Direktive 98/13/EZ i mora ispunjavati zahtjeve svih drugih primjenljivih direktiva, a posebno direktiva Vijeća 73/23/EEZ (2) i 89/336/EEZ (3).
Članak 3.
Za terminalnu opremu obuhvaćenu člankom 1. stavkom 1. ove Odluke prijavljena tijela određena za provedbu postupaka navedenih u članku 10. Direktive 98/13/EZ upotrebljavaju ili osiguravaju uporabu usklađene norme navedene u Prilogu kad ova Odluka stupi na snagu.
Članak 4.
1. Odluka 95/526/EZ stavlja se izvan snage s učinkom od 3 mjeseca nakon datuma donošenja ove Odluke.
2. Terminalna oprema odobrena prema Odluci 95/526/EEZ može se nastaviti stavljati na nacionalno tržište i u uporabu.
Članak 5.
Ova je Odluka upućena državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu 12. travnja 1999.
Za Komisiju
Martin BANGEMANN
Član Komisije
(1) SL L 74, 12.3.1998., str. 1.
(2) SL L 77, 26.3.1973., str. 29.
(3) SL L 139, 23.5.1989., str. 19.
PRILOG
Upućivanje na primjenljivu usklađenu normu
Usklađena norma navedena u članku 2. ove Odluke je:
Integrated services digital network (ISDN); telephony 3,1 kHz teleservice; Attachment requirements for handset terminals
[Digitalna mreža s integriranim uslugama (ISDN); Daljinska usluga telefonije na 3,1 kHz; Priključni zahtjevi za mikrotelefonske terminalne uređaje]
ETSI
Europski institut za telekomunikacijske norme
Tajništvo ETSI-ja
TBR 8 - listopad 1998.
(bez predgovora)
Dodatne informacije
Europski institut za telekomunikacijske norme priznat je u skladu s Direktivom Vijeća 98/34/EZ (1).
Gore navedena usklađena norma izrađena je prema mandatu izdanom u skladu s odgovarajućim postupcima iz Direktive Vijeća 98/34/EZ.
Puni tekst gore navedene usklađene norme može se dobiti na adresama:
|
ili |
|
ili od bilo koje druge organizacije odgovorne za stavljanje na raspolaganje normi ETSI-ja, čiji se popis može naći na internetskoj adresi www.ispo.cec.be.
(1) SL L 204, 21.7.1998., str. 37.
13/Sv. 044 |
HR |
Službeni list Europske unije |
76 |
31999D0310
L 119/57 |
SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE |
23.04.1999. |
ODLUKA KOMISIJE
od 23. travnja 1999.
o zajedničkom tehničkom propisu za opremu za digitalne poboljšane bežične telekomunikacije (DECT) s pristupom digitalnoj mreži s integriranim uslugama (ISDN)
(priopćena pod brojem dokumenta C(1999) 999)
(Tekst značajan za EGP)
(1999/310/EZ)
KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,
uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,
uzimajući u obzir Direktivu 98/13/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 12. veljače 1998. o telekomunikacijskoj terminalnoj opremi i opremi za satelitske zemaljske postaje, uključujući uzajamno priznavanje njihove sukladnosti (1), a posebno njezinu drugu alineju članka 7. stavka 2., budući da:
(1) |
Komisija je usvojila mjeru za određivanje vrste terminalne opreme za koju je potreban zajednički tehnički propis, kao i povezanu izjavu o području primjene u skladu s prvom alinejom članka 7. stavka 2. |
(2) |
Trebalo bi donijeti odgovarajuće usklađene norme ili njihove dijelove za provedbu bitnih zahtjeva koji se trebaju pretvoriti u zajedničke tehničke propise. |
(3) |
Neophodno je uvesti prijelazne mjere za opremu odobrenu prema nacionalnim propisima o homologaciji kako bi se proizvođačima osigurao daljnji pristup tržištima. |
(4) |
Prijedlog podnesen Odboru za odobravanje telekomunikacijske opreme (ACTE) u skladu je s člankom 29. stavkom 2. Direktive 98/13/EZ. |
(5) |
Zajednički tehnički propis koji treba donijeti ovom Odlukom u skladu je s mišljenjem ACTE-a, |
DONIJELA JE OVU ODLUKU:
Članak 1.
1. Ova se Odluka primjenjuje na terminalnu opremu koja je namijenjena priključivanju na javnu telekomunikacijsku mrežu i obuhvaćena je usklađenom normom utvrđenom u članku 2. stavku 1.
2. Ovom se Odlukom utvrđuje zajednički tehnički propis za priključne zahtjeve za opremu za DECT s pristupom ISDN-u.
Članak 2.
1. Zajednički tehnički propis uključuje usklađenu normu koju je pripremilo odgovarajuće normizacijsko tijelo i pritom, u mjeri u kojoj je to moguće, primijenilo bitne zahtjeve navedene u članku 5. od točke (c) do točke (g) Direktive 98/13/EZ. Upućivanje na normu navedeno je u Prilogu I. osim zahtjeva navedenih u Prilogu II.
2. Terminalna oprema obuhvaćena ovom Odlukom mora biti u skladu sa zajedničkim tehničkim propisom navedenim u stavku 1. ili, alternativno, mora biti u skladu sa zajedničkim tehničkim propisima kako je određeno u odlukama Komisije 98/515/EZ (2) i 97/523/EZ (3). Dodatno, ona mora ispunjavati bitne zahtjeve navedene u članku 5. točkama (a) i (b) Direktive 98/13/EZ i mora ispunjavati zahtjeve svih drugih primjenljivih direktiva, a posebno direktiva Vijeća 73/23/EEZ (4) i 89/336/EEZ (5).
Članak 3.
Za krajnju opremu obuhvaćenu člankom 1. stavkom 1. ove Odluke prijavljena tijela određena za provedbu postupaka navedenih u članku 10. Direktive 98/13/EZ upotrebljavaju ili osiguravaju uporabu usklađene norme navedene u Prilogu I. ili, alternativno, usklađenih normi navedenih u prilozima odlukama 98/515/EZ i 97/523/EZ.
Članak 4.
Ova je Odluka upućena državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu 23. travnja 1999.
Za Komisiju
Martin BANGEMANN
Član Komisije
(1) SL L 74, 12.3.1998., str. 1.
(2) SL L 232, 19.8.1998., str. 7.
(3) SL L 215, 7.8.1997., str. 48.
(4) SL L 77, 26.3.1973., str. 29.
(5) SL L 139, 23.5.1989., str. 19.
PRILOG I.
Upućivanje na primjenljivu usklađenu normu
Usklađena norma navedena u članku 2. ove Odluke je:
Digital enhanced cordless telecommunications (DECT); integrated services digital network (ISDN); attachment requirements for terminal equipment for DECT/ISDN interworking profile applications
[Digitalne poboljšane bežične telekomunikacije (DECT); digitalna mreža s integriranim uslugama (ISDN); priključni zahtjevi za terminalnu opremu za aplikacije profila međusobnog djelovanja DECT/ISDN]
ETSI
Europski institut za telekomunikacijske norme
Tajništvo ETSI-ja
TBR 40 — lipanj 1998.
Dodatne informacije
Europski institut za telekomunikacijske norme priznat je u skladu s Direktivom Vijeća 98/34/EEZ (1).
Gore navedena usklađena norma izrađena je prema mandatu izdanom u skladu s odgovarajućim postupcima iz Direktive Vijeća 98/34/EEZ.
Puni tekst gore navedene usklađene norme može se dobiti na adresama:
|
ili |
|
ili od bilo koje druge organizacije odgovorne za stavljanje na raspolaganje normi ETSI-ja, čiji se popis može naći na internetskoj adresi www.ispo.cec.be.
(1) SL L 204, 21.7.1998., str. 37.
PRILOG II.
Dijelovi norme TBR 40 koji se ne primjenjuju
Upućivanje na TBR |
Upućivanje na TBR |
Upućivanje na TBR |
[20], 5.2.2.1 |
[20], 5.2.2.3 |
[20], 5.2.2.4 |
[20], 5.2.2.6 |
[21], 4.1.6 |
[21], 4.1.10 |
[20], 5.2.4.1 |
|
|
13/Sv. 044 |
HR |
Službeni list Europske unije |
79 |
31999D0511
L 195/34 |
SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE |
07.07.1999. |
ODLUKA KOMISIJE
od 7. srpnja 1999.
o zajedničkom tehničkom propisu za priključne zahtjeve za pokretne postaje s više isječaka s vrlo brzim prijenosom podataka komutacijom kanala (HSCSD)
(priopćena pod brojem dokumenta C(1999) 2029)
(Tekst značajan za EGP)
(1999/511/EZ)
KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,
uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,
uzimajući u obzir Direktivu 98/13/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 12. veljače 1998. o telekomunikacijskoj terminalnoj opremi i opremi za satelitske zemaljske postaje, uključujući uzajamno priznavanje njihove sukladnosti (1), a posebno drugu alineju njezina članka 7. stavka 2.,
budući da:
(1) |
Komisija je usvojila mjeru za određivanje vrste terminalne opreme za koju je potreban zajednički tehnički propis, kao i povezanu izjavu o području primjene u skladu s prvom alinejom članka 7. stavka 2. Direktive 98/13/EZ. |
(2) |
Potrebno je donijeti odgovarajuće usklađene norme ili njihove dijelove za provedbu bitnih zahtjeva koji se trebaju pretvoriti u zajedničke tehničke propise. |
(3) |
Neophodno je uvesti prijelazne mjere za opremu odobrenu prema nacionalnim propisima o homologaciji kako bi se proizvođačima osigurao daljnji pristup tržištima. |
(4) |
Prijedlog podnesen Odboru za odobravanje telekomunikacijske opreme (ACTE) u skladu je s člankom 29. stavkom 2. |
(5) |
Zajednički tehnički propis koji treba donijeti ovom Odlukom u skladu je s mišljenjem ACTE-a, |
DONIJELA JE OVU ODLUKU:
Članak 1.
1. Ova se Odluka primjenjuje na terminalnu opremu koja je namijenjena priključivanju na javnu telekomunikacijsku mrežu i obuhvaćena usklađenom normom utvrđenom u članku 2. stavku 1.
2. Ovom se Odlukom utvrđuje zajednički tehnički propis za priključne zahtjeve za pokretne postaje s više isječaka s vrlo brzim prijenosom podataka komutacijom kanala (HSCSD).
Članak 2.
1. Zajednički tehnički propis uključuje usklađenu normu koju je pripremilo odgovarajuće normizacijsko tijelo i pritom, u mjeri u kojoj je to moguće, primijenilo bitne zahtjeve navedene u članku 5. točkama od (c) do (f) Direktive 98/13/EZ. Upućivanje na normu navedeno je u Prilogu.
2. Terminalna oprema obuhvaćena ovom Odlukom mora biti u skladu sa zajedničkim tehničkim propisom navedenim u stavku 1. i, u mjeri u kojoj je to moguće, tehničkim propisima određenim u odlukama Komisije 98/574/EZ (2) i 98/575/EZ (3). Dodatno, ona mora ispunjavati bitne zahtjeve navedene u članku 5. točkama (a) i (b) Direktive 98/13/EZ i mora ispunjavati zahtjeve svih drugih primjenljivih direktiva, a posebno direktiva Vijeća 73/23/EEZ (4) i 89/336/EEZ (5).
Članak 3.
Za terminalnu opremu obuhvaćenu člankom 1. stavkom 1. ove Odluke prijavljena tijela određena za provedbu postupaka navedenih u članku 10. Direktive 98/13/EZ upotrebljavaju ili osiguravaju uporabu usklađene norme navedene u Prilogu kad ova Odluka stupi na snagu.
Članak 4.
Ova je Odluka upućena državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu 7. srpnja 1999.
Za Komisiju
Karel VAN MIERT
Član Komisije
(1) SL L 74, 12.3.1998., str. 1.
(2) SL L 278, 15.10.1998., str. 30.
(3) SL L 278, 15.10.1998., str. 35.
(4) SL L 77, 26.3.1973., str. 29.
(5) SL L 139, 23.5.1989., str. 19.
PRILOG
UPUĆIVANJE NA PRIMJENLJIVU USKLAĐENU NORMU
Usklađena norma navedena u članku 2. ove Odluke je:
Digital cellular telecommunications system (Phase 2+); attachment requirements for global system for mobile communications (GSM); high-speed circuit switched data (HSCSD) multislot mobile stations; access (GSM 13.34 version 5.0.2)
[Digitalni celularni telekomunikacijski sustav (faza 2+); priključni zahtjevi za globalni sustav pokretnih komunikacija (GSM); pokretne postaje s više isječaka s vrlo brzim prijenosom podataka komutacijom kanala (HSCSD); pristup (GSM 13.34 verzija 5.0.2)]
ETSI
Europski institut za telekomunikacijske norme
Tajništvo ETSI-ja
EN 301 419-2: travanj 1998.
(bez predgovora)
DODATNE INFORMACIJE
Europski institut za telekomunikacijske norme priznat je u skladu s Direktivom Vijeća i Europskog parlamenta 98/34/EZ.
Gore navedena usklađena norma izrađena je prema mandatu izdanom u skladu s odgovarajućim postupcima iz Direktive Vijeća i Europskog parlamenta 98/34/EZ.
Puni tekst gore navedene usklađene norme može se dobiti na adresama:
|
ili |
|
|
|
ili od bilo koje druge organizacije odgovorne za stavljanje na raspolaganje normi ETSI-ja, čiji se popis može naći na internetskoj adresi www.ispo.cec.be. |
13/Sv. 044 |
HR |
Službeni list Europske unije |
82 |
31999D0645
L 255/40 |
SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE |
15.09.1999. |
ODLUKA KOMISIJE
od 15. rujna 1999.
o zajedničkom tehničkom propisu za priključne zahtjeve za pristup sustava TETRA službama za izvanredna stanja
(priopćena pod brojem dokumenta C(1999) 2987)
(Tekst značajan za EGP)
(1999/645/EZ)
KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,
uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,
uzimajući u obzir Direktivu 98/13/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 12. veljače 1998. o telekomunikacijskoj terminalnoj opremi i opremi za satelitske zemaljske postaje, uključujući uzajamno priznavanje njihove sukladnosti (1), a posebno drugu alineju njezina članka 7. stavka 2.,
budući da:
(1) |
Komisija je usvojila mjeru za određivanje vrste terminalne opreme za koju je potreban zajednički tehnički propis, kao i povezanu izjavu o području primjene u skladu s prvom alinejom članka 7. stavka 2. |
(2) |
Trebalo bi donijeti odgovarajuće usklađene norme ili njihove dijelove za provedbu bitnih zahtjeva koji se trebaju pretvoriti u zajedničke tehničke propise. |
(3) |
Neophodno je uvesti prijelazne mjere za opremu odobrenu prema nacionalnim propisima o homologaciji kako bi se proizvođačima osigurao daljnji pristup tržištima. |
(4) |
Prijedlog podnesen Odboru za odobravanje telekomunikacijske opreme (ACTE) u skladu je s člankom 29. stavkom 2. |
(5) |
Zajednički tehnički propis koji treba donijeti ovom Odlukom u skladu je s mišljenjem ACTE-a, |
DONIJELA JE OVU ODLUKU:
Članak 1.
1. Ova se Odluka primjenjuje na terminalnu opremu koja je namijenjena priključivanju na javnu telekomunikacijsku mrežu i obuhvaćena usklađenom normom utvrđenom u članku 2. stavku 1.
2. Ovom se Odlukom utvrđuje zajednički tehnički propis za priključne zahtjeve za opremu TETRA za pristup službama za izvanredna stanja u frekvencijskim pojasevima u području od 380 MHz do 383 MHz i od 390 MHz do 393 MHz.
Članak 2.
1. Zajednički tehnički propis uključuje usklađenu normu koju je pripremilo odgovarajuće normizacijsko tijelo i pritom, u mjeri u kojoj je to moguće, primijenilo bitne zahtjeve navedene u članku 5. od točke (c) do točke (f) Direktive 98/13/EZ. Upućivanje na normu navedeno je u Prilogu.
2. Terminalna oprema obuhvaćena ovom Odlukom mora biti u skladu sa zajedničkim tehničkim propisom navedenim u stavku 1., mora ispunjavati bitne zahtjeve navedene u članku 5. točkama (a) i (b) Direktive 98/13/EZ i mora ispunjavati zahtjeve svih drugih primjenljivih direktiva, a posebno direktiva Vijeća 73/23/EEZ (2) i 89/336/EEZ (3).
Članak 3.
Za terminalnu opremu obuhvaćenu člankom 1. stavkom 1. ove Odluke prijavljena tijela određena za provedbu postupaka navedenih u članku 10. Direktive 98/13/EZ upotrebljavaju ili osiguravaju uporabu usklađene norme navedene u Prilogu kad Ova Odluka stupi na snagu.
Članak 4.
1. Nacionalni propisi o homologaciji za opremu obuhvaćenu usklađenom normom navedenom u Prilogu stavljaju se izvan snage s učinkom od 15. prosinca 1999.
2. Terminalna oprema već odobrena prema takvim nacionalnim propisima o homologaciji može se nastaviti stavljati na nacionalno tržište i u uporabu.
Članak 5.
Ova je Odluka upućena državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu 15. rujna 1999.
Za Komisiju
Karel VAN MIERT
Član Komisije
(1) SL L 74, 12.3.1998., str. 1.
(2) SL L 77, 26.3.1973., str. 29.
(3) SL L 139, 23.5.1989., str. 19.
PRILOG
Upućivanje na primjenljivu usklađenu normu
Usklađena norma navedena u članku 2. ove Odluke je:
Terrestrial trunked radio (TETRA); emergency access
[Zemaljski međumjesni radio (TETRA); pristup za izvanredna stanja]
ETSI
Europski institut za telekomunikacijske norme
Tajništvo ETSI-ja
TBR 35: rujan 1998.
(bez predgovora i odjeljaka 4.2.2., 5.4.2. i A.2.3.)
Dodatne informacije
Europski institut za telekomunikacijske norme priznat je u skladu s Direktivom Vijeća i Europskog parlamenta 98/34/EZ (1).
Gore navedena usklađena norma izrađena je prema mandatu izdanom u skladu s odgovarajućim postupcima iz Direktive 98/34/EZ.
Puni tekst gore navedene usklađene norme može se dobiti na adresama:
|
ili |
|
|
ili od bilo koje druge organizacije odgovorne za stavljanje na raspolaganje normi ETSI-ja, čiji se popis može naći na internetskoj adresi www.ispo.cec.be.
(1) SL L 204, 21.7.1998., str. 37.
13/Sv. 044 |
HR |
Službeni list Europske unije |
84 |
32004L0117
L 014/18 |
SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE |
22.12.2004. |
DIREKTIVA VIJEĆA 2004/117/EZ
od 22. prosinca 2004.
o izmjeni Direktive 66/401/EEZ, Direktive 66/402/EEZ, Direktive 2002/54/EZ, Direktive 2002/55/EZ i Direktive 2002/57/EZ u pogledu ispitivanja koja se provode pod službenim nadzorom i jednakovrijednosti sjemena proizvedenog u trećim zemljama
VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,
uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice, a posebno njegov članak 37.,
uzimajući u obzir prijedlog Komisije,
uzimajući u obzir mišljenje Europskog parlamenta (1),
uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnoga odbora (2),
budući da:
(1) |
Sukladno Direktivi Vijeća 66/401/EEZ od 14. lipnja 1966. o stavljanju na tržište sjemena krmnog bilja (3), Direktivi Vijeća 66/402/EEZ od 14. lipnja 1966. o stavljanju na tržište sjemena žitarica (4), Direktivi Vijeća 2002/54/EZ od 13. lipnja 2002. o stavljanju na tržište sjemena repe (5), Direktivi Vijeća 2002/55/EZ od 13. lipnja 2002. o stavljanju na tržište sjemena povrća (6) i Direktivi Vijeća 2002/57/EZ od 13. lipnja 2002. o stavljanju na tržište sjemena uljarica i predivog bilja (7), sjeme može biti službeno certificirano samo onda kada su uvjeti koje sjeme mora zadovoljiti ustanovljeni službenim ispitivanjem uzoraka sjemena koje je uzeto u svrhu ispitivanja sjemena. |
(2) |
Odluka Komisije 98/320/EZ od 27. travnja 1998. o organiziranju privremenog uzorkovanja i ispitivanja sjemena prema Direktivi Vijeća 66/400/EEZ, Direktivi Vijeća 66/401/EEZ, Direktivi Vijeća 66/402/EEZ i Direktivi Vijeća 69/208/EEZ (8), predviđa organiziranje privremenog ispitivanja na razini Zajednice s ciljem procjenjivanja mogu li uzorkovanje i ispitivanje sjemena pod službenim nadzorom biti bolji nadomjestak postupcima za službeno certificiranje sjemena bez značajnog pada kvalitete sjemena. |
(3) |
Rezultati eksperimenta pokazali su da se u navedenim uvjetima postupci za službeno certificiranje sjemena mogu pojednostaviti bez značajnijeg pada kvalitete sjemena u usporedbi s kvalitetom postignutom u sustavu službenog uzorkovanja i ispitivanja sjemena. Stoga je potrebno osigurati da se tako pojednostavljeni postupci primjenjuju dugoročno te da se njihova primjena proširi na povrće. |
(4) |
Direktiva Vijeća 98/96/EZ (9), koja, inter alia, u pogledu neslužbenog pregleda u polju izmjenjuje i dopunjuje Direktivu 66/400/EEZ, Direktivu 66/401/EEZ, Direktivu 66/402/EEZ i Direktivu 69/208/EEZ, utvrđuje pravila o postupcima certifikacije za pregled u polju pod službenim nadzorom. Detaljna procjena tih postupaka pokazala je da se pregled u polju pod službenim nadzorom treba proširiti na sve kulture za proizvodnju certificiranog sjemena. Procjena je također pokazala da je potrebno smanjiti udio područja unesenih za službeno certificiranje koje provjeravaju i ispituju službeni inspektori. |
(5) |
Potrebno je uskladiti Direktivu 2002/54/EZ s drugim direktivama koje govore o sjemenu u vezi s mogućnosti odobrenja odstupanja državama članicama u kojima uzgoj repe te stavljanje na tržište sjemena repe imaju malu gospodarsku važnost. |
(6) |
Područje jednakovrijednosti sjemena u Zajednici u pogledu sjemena dobivenog u trećim zemljama trenutačno je ograničeno na određene kategorije sjemena. Posebno u pogledu zbivanja na međunarodnoj razini, režim jednakovrijednosti potrebno je proširiti da bi sve različite vrste sjemena zadovoljile osobine, uvjete ispitivanja, označivanja i pakiranja prema uvjetima propisanim Direktivom 66/401/EEZ, Direktivom 66/402/EEZ, Direktivom 2002/54/EZ, Direktivom 2002/55/EZ i Direktivom 2002/57/EZ. |
(7) |
Odluka 98/320/EZ istječe 27. travnja 2005. Stoga je potrebno zadržati uvjete Zajednice u vezi sa stavljanjem na tržište sjemena proizvedenog prema toj Odluci, do primjene novih propisa. |
(8) |
Direktivu 66/401/EEZ, Direktivu 66/402/EEZ, Direktivu 2002/54/EZ, Direktivu 2002/55/EZ i Direktivu 2002/57/EZ stoga je potrebno na odgovarajući način izmijeniti, |
DONIJELO JE OVU DIREKTIVU:
Članak 1.
Ovime se Direktiva 66/401/EEZ mijenja kako slijedi:
1. |
članak 2. stavak 1. mijenja se kako slijedi:
|
2. |
članak 2. stavak 3. zamjenjuje se sljedećim: „3. Kada se pregled pod službenim nadzorom određen u stavku 1. odjeljku (B) točki 1. podtočki (d), stavku 1. odjeljku (B) točki 2. podtočki (d), stavku 1. odjeljku (C) točki (d), stavku 1. odjeljku (Ca) točki (d), stavku 1. odjeljku (Cb) točki (d) i stavku 1. odjeljku (D) točki (c) provede, ove obveze zadovoljavaju sljedeće:
|
3. |
u članku 2. stavku 4., drugi podstavak briše se; |
4. |
članak 7. mijenja se kako slijedi:
|
5. |
članak 15. stavak 3. zamjenjuje se sljedećim: „3. Države članice također na zahtjev osiguravaju takvu službenu certifikaciju sjemena za krmno bilje dobivenog u trećoj zemlji ako:
|
6. |
u članku 16. stavku 1., točka (b) zamjenjuje se sljedećim:
|
Članak 2.
Direktiva 66/402/EEZ mijenja se kako slijedi:
1. |
članak 2. stavak 1. mijenja se kako slijedi:
|
2. |
članak 2. stavak 3. zamjenjuje se sljedećim: „3. Kada se pregled pod službenim nadzorom određen u stavku 1. odjeljku (C) točki (d), stavku 1. odjeljku (Ca) točki (c), stavku 1. odjeljku (D) točki 1. podtočki (d), stavku 1. odjeljku (D) točki 2. podtočki (b), stavku 1. odjeljku (D) točki 3. podtočki (c), stavku 1. odjeljku (E) točki (d), stavku 1. odjeljku (F) točki (d) i stavku 1. odjeljku (G) točki (d) provede, moraju se zadovoljiti sljedeći uvjeti:
|
3. |
u članku 2. stavku 4., drugi podstavak briše se; |
4. |
članak 7. mijenja se kako slijedi:
|
5. |
članak 15. stavak 3. zamjenjuje se sljedećim: „3. Države članice također na zahtjev osiguravaju takvu službenu certifikaciju sjemena žitarica dobivenog u trećoj zemlji ako je:
|
6. |
u članku 16. stavku 1., točka b zamjenjuje se sljedećim:
|
Članak 3.
Direktiva 2002/54/EZ mijenja se kako slijedi:
1. |
članak 2. stavak 1. mijenja se kako slijedi:
|
2. |
članak 2. stavak 3. zamjenjuje se sljedećim: „3. Kada se pregledi pod službenim nadzorom određeni u stavku 1. točki (c) podtočki iv. i stavku 1. točki (d) podtočki iv. provedu, ove obveze zadovoljavaju sljedeće:
|
3. |
u članku 2. stavku 4., drugi podstavak briše se; |
4. |
članak 9. mijenja se kako slijedi:
|
5. |
članak 22. stavak 3. zamjenjuje se sljedećim: „3. Države članice također osiguravaju takvu službenu certifikaciju, na zahtjev, sjemena repe dobivenog u trećoj zemlji ako je:
|
6. |
u članku 23. stavku 1., točka (b) zamjenjuje se sljedećim:
|
7. |
sljedeći članak dodaje se iza članka 30.: „Članak 30.A U skladu s postupkom određenim u članku 28. stavku 2., država članica može, ako je to zatraženo, biti u potpunosti ili djelomično oslobođena obveze primjenjivanja odredaba ove Direktive, izuzev članka 20., ako uzgajanje repe i trgovina sjemenom repe nije od većeg gospodarskog značaja na njihovom području.” |
Članak 4.
Direktiva 2002/57/EZ mijenja se kako slijedi:
1. |
članak 2. stavak 1. mijenja se kako slijedi:
|
2. |
članak 2. stavak 5. zamjenjuje se sljedećim: „5. Kada se pregledi pod službenim nadzorom određeni u stavku 1. točki (c) podtočki iv., stavku 1. točki (d)(1) podtočki ii., stavku 1. točki (d)(2) podtočki iii., stavku 1. točki (e) podtočki iv., stavku 1. točki (f) podtočki iv., stavku 1. točki (g) podtočki iv., stavku 1. točki (h) podtočki iv., stavku 1. točki (i) podtočki iv. i stavku 1. točki (j) podtočki iii. provedu, ove obveze zadovoljavaju sljedeće:
|
3. |
u članku 2. stavku 6., drugi podstavak briše se; |
4. |
članak 9. mijenja se kako slijedi:
|
5. |
članak 19. stavak 3. zamjenjuje se sljedećim: „3. Države članice također osiguravaju takvu službenu certifikaciju, na zahtjev, sjemena za uljano i predivo bilje dobivenog u trećoj zemlji ako je:
|
6. |
u članku 20. stavku 1., točka (b) zamjenjuje se sljedećim:
|
Članak 5.
Direktiva 2002/55/EZ mijenja se kako slijedi:
1. |
članak 2. stavak 1. mijenja se kako slijedi:
|
2. |
članku 2. dodaje se stavak 4. i glasi: „4. Kada se pregledi pod službenim nadzorom određeni u stavku 1. točki (c) podtočki iv. i stavku 1. točki (d) podtočki iv. provedu, ove obveze zadovoljavaju sljedeće:
|
3. |
članak 25. mijenja se kako slijedi:
|
Članak 6.
U Odluci 98/320/EZ, u članku 4. datum „27. travnja 2005.” zamjenjuje se s „30. rujna 2005.”
Članak 7.
Do 1. listopada 2010. Komisija će podnijeti detaljnu ocjenu o pojednostavljenim postupcima certifikacije koje uvodi ova Direktiva. Ova ocjena posebno će biti usredotočena na djelovanje nadzornih sustava u smislu mogućih utjecaja na kvalitetu sjemena.
Članak 8.
1. Države članice donose zakone i druge propise potrebne za usklađivanje s ovom Direktivom najkasnije do 1. listopada 2005. One Komisiji odmah dostavljaju tekst tih odredaba i korelacijsku tablicu između tih odredaba i ove Direktive.
Kada države članice donose ove mjere, te mjere prilikom njihove službene objave sadržavaju uputu na ovu Direktivu ili se uz njih navodi takva uputa. Načine tog upućivanja određuju države članice.
2. Države članice Komisiji dostavljaju tekst glavnih odredaba nacionalnog prava koje donesu u području na koje se odnosi ova Direktiva.
Članak 9.
Ova Direktiva stupa na snagu sedmog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Članak 10.
Ova je Direktiva upućena državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu 22. prosinca 2004.
Za Vijeće
Predsjednik
C. VEERMAN
(1) Mišljenje od 17.11.2004. (još nije objavljeno u Službenom listu).
(2) Mišljenje od 15.9.2004. (još nije objavljeno u Službenom listu).
(3) SL 125, 11.7.1966., str. 2298/66. Direktiva kako je zadnje izmijenjena Direktivom Komisije 2004/55/EZ (SL L 114, 21.4.2004., str. 18.).
(4) SL 125, 11.7.1966., str. 2309/66. Direktiva kako je zadnje izmijenjena Direktivom 2003/61/EZ (SL L 165, 3.7.2003., str. 23.).
(5) SL L 193, 20.7.2002., str. 12. Direktiva kako je zadnje izmijenjena Direktivom 2003/61/EZ.
(6) SL L 193, 20.7.2002., str. 33. Direktiva kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 268, 18.10.2003., str. 1.).
(7) SL L 193, 20.7.2002., str. 74. Direktiva kako je zadnje izmijenjena Direktivom 2003/61/EZ.
(8) SL L 140, 12.5.1998., str. 14. Odluka izmijenjena Odlukom 2004/626/EZ (SL L 283, 2.9.2004., str. 16.).
(9) SL L 25, 1.2.1999., str. 27.
13/Sv. 044 |
HR |
Službeni list Europske unije |
100 |
32008D1351
L 348/118 |
SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE |
16.12.2008. |
ODLUKA br. 1351/2008/EZ EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA
od 16. prosinca 2008.
o osnivanju višegodišnjeg programa Zajednice o zaštiti djece koja se koriste internetom i drugim komunikacijskim tehnologijama
(Tekst značajan za EGP)
EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,
uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice, a posebno njegov članak 153.,
uzimajući u obzir prijedlog Komisije,
uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora (1),
nakon savjetovanja s Odborom regija,
u skladu s postupkom utvrđenim u članku 251. Ugovora (2),
budući da:
(1) |
Uporaba interneta i drugih komunikacijskih tehnologija kao što su mobilni telefoni nastavlja znatno rasti u Europskoj uniji i nudi svim građanima velike mogućnosti za, između ostalog, sudjelovanje, interaktivnost i kreativnost. Međutim i dalje postoje rizici za djecu i za zlouporabu tih tehnologija, a kao posljedica promjene tehnologija i društvenog ponašanja i dalje dolazi do pojave novih rizika i zlouporaba. Potrebno je donijeti mjere na razini EU-a da se zaštiti fizički, mentalni i moralni integritet djece koji bi se mogao ugroziti njihovim pristupom neprikladnom sadržaju. Nadalje, kako bi se građani potaknuli da iskoriste mogućnosti i uživaju u pozitivnim prednostima koje nude internet i druge komunikacijske tehnologije potrebne su također mjere koje bi promicale njihovu sigurniju uporabu. |
(2) |
Komunikacija Komisije „i2010 – Europsko informacijsko društvo za rast i zapošljavanje” (COM(2005)0229), kojom se razrađuje Lisabonska strategija, nastoji osigurati koherentnost unutar informacijskog društva i politike medija Komisije kako bi se ojačao znatan doprinos informacijskih i komunikacijskih tehnologija za izvedbu gospodarstava država članica. Jedan od njezinih ciljeva je stvaranje Jedinstvenog europskog informacijskog prostora koje bi nudilo sigurne i brze širokopojasne veze, bogat i raznolik sadržaj i digitalne usluge. |
(3) |
Zakonski okvir Zajednice koji se bavi problemima digitalnog sadržaja u informacijskom društvu uključuje odredbe o zaštiti maloljetnika (3), zaštiti privatnosti (4) i odgovornosti posrednika u pružanju usluga (5). Okvirnom odlukom Vijeća 2004/68/PUP od 22. prosinca 2003. o suzbijanju seksualnog iskorištavanja djece i dječje pornografije (6) određuju se minimalni zahtjevi za države članice prilikom definiranja povreda i odgovarajućih sankcija. Preporuka 2006/952/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 20. prosinca 2006. o zaštiti maloljetnika i ljudskog dostojanstva i o pravu na odgovor vezano uz konkurentnost europske audiovizualne industrije i industrije internetskih informacijskih usluga (7) temelji se na Preporuci Vijeća 98/560/EZ od 24. rujna 1998. o razvoju konkurentnosti europske audiovizualne industrije i industrije internetskih informacijskih usluga promičući nacionalne okvire kojima je cilj postizanje odgovarajuće i učinkovite razine zaštite maloljetnika i ljudskog dostojanstva (8), postavljajući smjernice za razvoj nacionalnog samoreguliranja i proširujući svoje područje djelovanja na pismenost medija, suradnju i dijeljenje iskustva i najboljih praksi između regulatornih, samoregulatornih i koregulatornih tijela i mjere za suzbijanje diskriminacije u svim medijima. |
(4) |
Postojat će stalna potreba za djelovanjem u područjima mogućeg štetnog sadržaja za djecu, posebno pornografskog materijala i materijala nezakonitog sadržaja, posebno o iskorištavanju djece. Isto tako djelovanje je i dalje nužno kako bi se spriječilo da djeca postanu žrtve štetnog i nezakonitog ponašanja koje uzrokuje fizičko i psihološko stradanje ili da se potiču na oponašanje takvog ponašanja, uzrokujući štetu sebi i drugima. Potrebno je poduzeti posebne napore u istraživanju rješenja kako bi se spriječila odrasla osoba da predloži, putem informacijskih i komunikacijskih tehnologija da se sastane s djetetom s namjerom počinjenja seksualnog iskorištavanja ili drugih seksualnih prijestupa. Istodobno bi trebalo pružiti posebnu pažnju sustavu podrške kolega. |
(5) |
Djelovanje treba također usmjeriti na sprečavanje okolnosti u kojima djeca postaju žrtve prijetnji, zlostavljanja i poniženja putem interneta i/ili interaktivnih digitalnih tehnologija uključujući mobilne telefone. |
(6) |
Odlukom br. 276/1999/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 25. siječnja 1999. o donošenju Višegodišnjeg akcijskog plana Zajednice o promicanju sigurne uporabe interneta i novih internetskih tehnologija suzbijanjem nezakonitih i štetnih sadržaja prvenstveno u području zaštite djece i maloljetnika (9) (Akcijski plan o sigurnijem internetu 1998.-2004.) i Odlukom br. 854/2005/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 11. svibnja 2005. o donošenju Višegodišnjeg programa Zajednice za promicanje sigurnije uporabe interneta i novih internetskih tehnologija (10) (Dodatni program za sigurniji internet 2005.-2008.) osigurala su se sredstva Zajednice kojima su se, kako je prikazano ocjenama programa podnesenim Europskome parlamentu, Vijeću i Odboru regija (COM(2001)0690, COM(2003)0653 i COM(2006)0663) uspješno potaknule razne inicijative i osigurala se „Europska dodana vrijednost”. |
(7) |
Osim rezultata ocjena programa-prethodnika niz istraživanja Eurobarometra i konzultacija s javnošću jasno su ukazali na potrebu daljnjeg održavanja djelatnosti izvješćivanja o nezakonitom sadržaju i podizanja svijesti u državama članicama. |
(8) |
Program donesen ovom Odlukom bi, između ostalog, trebao ciljati na stvaranje obrazovnih paketa za roditelje, skrbnike, učitelje i pedagoge. |
(9) |
Razvojne tehnologije, promjene u načinu na koji odrasli i djeca koriste internet i druge komunikacijske tehnologije i promjene u društvenim ponašanjima vode k novim rizicima za djecu. Baza znanja za poduzimanje učinkovitih aktivnosti treba se ojačati kako bi se bolje razumjele te promjene. Nekoliko mjera i akcija treba povezati na višestran i komplementaran način; to bi na primjer trebalo uključivati poduzimanje mjera za promicanje sigurne i odgovorne uporabe interneta, daljnji razvoj pomoćnih tehnologija, promicanje najboljih praksi za kodove ponašanja koji utjelovljuju opće prihvaćene standarde ponašanja i suradnju s industrijom na dogovorenim ciljevima tih kodova. |
(10) |
Program bi nadalje trebao podupirati mjere za poticanje pozitivnog sadržaja za djecu. |
(11) |
Promjenljiv medijski okoliš koji je posljedica novih tehnologija i medijske inovacije, da se djeca, kao i roditelji, skrbnici, učitelji i pedagozi poduče uporabi internetskih informacijskih usluga sigurno i učinkovito. |
(12) |
Potrebno je uložiti napore da se djeca zaštite kroz razvoj na primjer učinkovitih sustava provjere godina i dobrovoljnih certifikacijskih etiketa. |
(13) |
Temeljna je međunarodna suradnja s obzirom na globalnu prirodu problema. Nezakoniti se sadržaj može proizvesti u jednoj zemlji, postaviti u mrežni sustav u drugoj, a pristupiti mu se može i pohraniti ga u cijelom svijetu. Međunarodna suradnja koja se poticala kroz strukture umrežavanja u Zajednici treba se ojačati kako bi se djeca bolje zaštitila od prekograničnih rizika koji uključuju treće zemlje. Razmjena najbolje prakse između europskih organizacija i onih u ostalim dijelovima svijeta mogla bi biti od uzajamne koristi. |
(14) |
Sve države članice ratificirale su Konvenciju UN-a o pravima djeteta od 20. studenoga 1989. u skladu s kojom se od država potpisnica traži da donesu nacionalne, bilateralne i multilateralne mjere potrebne da se spriječi bilo koji oblik iskorištavanja djeteta i da donesu zakonske, upravne i druge mjere potrebne u smislu održavanja prava priznatih tom Konvencijom, prema potrebi i sredstvima međunarodne suradnje. |
(15) |
Mjere koje je Komisija ovlaštena donijeti u skladu s provedbenim ovlastima koje su joj dodijeljene ovom Odlukom u osnovi su upravljačke mjere koje se odnose na primjenu programa uz bitne proračunske implikacije u smislu članka 2. stavka (a) Odluke Vijeća 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. o utvrđivanju postupaka za izvršavanje provedbenih ovlasti dodijeljenih Komisiji (11). Takve mjere stoga treba donijeti u skladu s postupkom upravljanja predviđenim u članku 4. te Odluke. |
(16) |
Komisija treba osigurati komplementarnost i sinergiju s povezanim inicijativama i programima Zajednice. |
(17) |
Ovom se Odlukom utvrđuje financijski okvir za provedbu Programa koji predstavlja glavnu referencu za proračunska nadležna tijela tijekom godišnjeg proračunskog postupka u okviru značenja točke 37. Međuinstitucionalnog sporazuma od 17. svibnja 2006. između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini i ispravnom financijskom upravljanju. (12) |
(18) |
Budući da države članice ne mogu zadovoljavajuće ostvariti ciljeve ove Odluke s obzirom na prekonacionalni karakter pitanja od interesa, a mogu se bolje postići na razini Zajednice, uzevši u obzir europsko područje djelovanja i učinke aktivnosti, Zajednica može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti kako je propisano u članku 5. Ugovora. U skladu s načelom proporcionalnosti kako je propisano u tom članku ova Odluka ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva. |
(19) |
Ovom se Odlukom poštuju temeljna prava i poštuju načela odražena u Povelji Europske unije o temeljnim pravima, posebno njezin članak 3. stavak 1. i članci 7., 8. i 24., |
ODLUČILI SU:
Članak 1.
Cilj Programa
1. Ovom se Odlukom donosi Program zajednice za promicanje sigurnije uporabe interneta i drugih komunikacijskih tehnologija, posebno za djecu i za borbu protiv nezakonitog sadržaja i štetnog internetskog ponašanja.
Program će biti znan kao program „Sigurniji internet” („Program”)
2. Pokreću se sljedeće mjere:
(a) |
osiguravanje javne svijesti; |
(b) |
borba protiv nezakonitog sadržaja i štetnog internetskog ponašanja; |
(c) |
promicanje sigurnijeg internetskog okoliša; |
(d) |
uspostavljanje baze znanja. |
Aktivnosti koje se trebaju provesti u okviru tih mjera određene su u Prilogu I.
Program se provodi u skladu s Prilogom III.
3. U smislu ove Odluke „djeca” znači osobe ispod 18 godina starosti, osim ako im relevantnim nacionalnim zakonom, u određenim uvjetima, nije dodijeljena puna pravna sposobnost ispod te starosne dobi.
Članak 2.
Sudjelovanje
1. Sudjelovanje u Programu je otvoreno svim pravnim subjektima nastanjenim u:
(a) |
državama članicama; |
(b) |
državama Europskog udruženja za slobodnu trgovinu (EFTA) koje su članice Europskoga gospodarskog područja (EGP), u skladu s uvjetima u Sporazumu o EGP-u; |
(c) |
zemljama pristupnicama koje su korisnice pretpristupne strategije u skladu s načelima i općim odredbama i uvjetima za sudjelovanje tih zemalja u programima Zajednice donesenima u odnosnim okvirnim sporazumima i povezanim odlukama Vijeća; |
(d) |
zemljama Zapadnog Balkana i europskom susjedstvu, u skladu s odredbama koje se trebaju odrediti s tim zemljama nastavno na donošenje okvirnih sporazuma vezano uz njihovo sudjelovanje u programima Zajednice; |
(e) |
trećoj zemlji koja je strana međunarodnog sporazuma sa Zajednicom, pod uvjetima ili na osnovi po kojoj financijski doprinosi Programu. |
2. Program je također otvoren međunarodnim organizacijama i pravnim tijelima osnovanim u trećim zemljama osim onih spomenutih u točkama od (b) do (e) stavka 1. pod uvjetima propisanima u Prilogu III.
Članak 3.
Nadležnosti Komisije
1. Komisija je odgovorna za provedbu Programa.
2. Komisija priprema godišnje programe rada na osnovi ove Odluke.
3. U provedbi Programa Komisija u bliskoj suradnji s državama članicama osigurava opću dosljednost i komplementarnost s drugim relevantnim politikama, programima i aktivnostima Zajednice.
4. Komisija postupa u skladu s postupkom navedenim u članku 4. stavku 2. s ciljem:
(a) |
donošenja i izmjene godišnjih programa rada, uključujući određivanje prioritetnih područja za međunarodnu suradnju; |
(b) |
ocjenjivanja predloženih projekata nastavno na natječaj za prijedloge za sredstva Zajednice gdje je procijenjen doprinos Zajednice jednak ili veći od 500 000 EUR; |
(c) |
provođenja mjera za ocjenu Programa. |
5. Komisija obavješćuje odbor naveden u članku 4. o napretku u provedbi Programa. Komisija posebno obavješćuje taj odbor odmah o svim selekcijskim odlukama donesenim u odnosu na pitanja koja su izvan opsega stavka 4. ovog članka.
Članak 4.
Odbor
1. Komisiji pomaže odbor.
2. Gdje se upućuje na ovaj stavak primjenjuju se članci 4. i 7. Odluke 1999/468/EZ uzimajući u obzir odredbe njezinog članka 8.
Razdoblje utvrđeno u članku 4. stavku 3. Odluke 1999/468/EZ iznosi tri mjeseca.
Članak 5.
Praćenje i ocjena
1. Kako bi se osiguralo da se potpora Zajednice koristi učinkovito, Komisija osigurava da se aktivnosti iz ove Odluke prvo odobre, provedu i konačno ocijene.
2. Komisija prati provedbu projekata iz Programa.
3. Komisija ocjenjuje način na koji su projekti provedeni i njihov učinak kako bi ocijenila jesu li postignuti prvobitni ciljevi.
4. Komisija, do 24. lipnja 2011., izvješćuje Europski parlament, Vijeće, Europski gospodarski i socijalni odbor i Odbor regija o provedbi mjera navedenih u članku 1. stavku 2.
5. Komisija podnosi konačno izvješće o ocjeni na kraju Programa.
Članak 6.
Financijske odredbe
1. Program pokriva razdoblje od pet godina od 1. siječnja 2009.
2. Financijski okvir za provedbu Programa za razdoblje od 1. siječnja 2009. do 31. prosinca 2013. iznosi 55 000 000 eura.
3. Godišnje raspodjele za razdoblje od 2009. do 2013. odobrava proračunsko nadležno tijelo u granicama financijskog okvira.
4. Indikativna raspodjela troškova prikazana je u Prilogu II.
Članak 7.
Stupanje na snagu
Ova Odluka stupa na snagu na dan objave u Službenom listu Europske unije.
Sastavljeno u Strasbourgu 16. prosinca 2008.
Za Europski parlament
Predsjednik
H.-G. PÖTTERING
Za Vijeće
Predsjednik
B. LE MAIRE
(1) SL C 224, 30.8.2008., str. 61.
(2) Mišljenje Europskog parlamenta od 22. listopada (još nije objavljeno u Službenom listu) i Odluka Vijeća od 9. prosinca 2008.
(3) Direktiva 2007/65/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2007. o izmjeni Direktive Vijeća 89/552/EEZ o koordinaciji određenih odredaba utvrđenih zakonima i drugim propisima u državama članicama u pogledu obavljanja djelatnosti televizijskog emitiranja (SL L 332., 18.12.2007., str. 27.).
(4) Direktiva 2002/58/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 12. srpnja 2002., o obradi osobnih podataka i zaštiti privatnosti u sektoru elektroničkih komunikacija (Direktiva o privatnosti i elektroničkim komunikacijama) (SL L 201, 31.7.2002., str. 37.).
(5) Direktiva 2000/31/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 8. lipnja 2000. o određenim pravnim aspektima usluga informacijskog društva na unutarnjem tržištu, posebno elektroničke trgovine (Direktiva o elektroničkoj trgovini) (SL L 178, 17.7.2000., str. 1.).
(6) SL L 13, 20.1.2004., str. 44.
(7) SL L 378, 27.12.2006., str. 72.
(8) SL L 270, 7.10.1998., str. 48.
(9) SL L 33, 6.2.1999., str. 1.
(10) SL L 149, 11.6.2005., str. 1.
(11) SL L 184, 17.7.1999., str. 23.
(12) SL C 139, 14.6.2006., str. 1.
PRILOG I.
AKTIVNOSTI
Uvod
Cilj ovog Programa je promicati sigurniju uporabu interneta i drugih komunikacijskih tehnologija („internetske tehnologije”), obrazovati korisnike, posebno djecu, roditelje, skrbnike, učitelje i pedagoge u ovom smislu i boriti se protiv nezakonitog sadržaja i štetnog internetskog ponašanja.
Da bi se taj cilj ostvario, Program se usmjerava na praktičnu pomoć za krajnjeg korisnika, posebno djecu, roditelje, skrbnike, učitelje i pedagoge, potičući partnerstvo s višestrukim ulogom.
Program ima sveobuhvatan cilj promaknuti sigurniju uporabu internetskih tehnologija posebno za djecu, promaknuti razvoj sigurnog internetskog okoliša, smanjiti količinu nezakonitog sadržaja koji se širi internetski, suzbiti moguće štetan internetski sadržaj (uključujući psihološko manipuliranje djecom s namjerom seksualnog iskorištavanja i „snubljenja”, koje je postupak putem kojeg se odrasla osoba sprijatelji s djetetom s namjerom počinjenja seksualnog iskorištavanja, elektroničko zlostavljanje i elektroničke datoteke koje prikazuju fizičku i/ili psihološku agresiju) i osigurati javnu osviještenost internetskih rizika i oprez kao i razviti pedagoške alate na osnovi dobrih praksi.
Kako bi se osigurao smislen pristup rizicima gdje se može pristupiti sadržaju i uslugama i gdje ih se može koristiti internetski i izvan mreže, kao što je slučaj video igrica, Program može obuhvatiti obje vrste pristupa i uporabe.
Program će se provoditi kroz četiri općenite mjere:
(1) Osiguravanje javne osviještenosti
Aktivnosti će se usmjeriti na povećanje javne osviještenosti posebno među djecom, roditeljima, skrbnicima, učiteljima i pedagozima, o mogućnostima i rizicima povezanim s uporabom internetskih tehnologija i načina kako biti siguran na internetu. One će također obuhvatiti i rizike usluga koje koriste nove distribucijske platforme kao što su audiovizualne usluge koristeći mreže mobilnih telefona. Prema potrebi će biti dostupni informativni paketi u višejezičnim verzijama. Glavne planirane aktivnosti su:
1. |
Podizanje javne svijesti i širenje informacija o sigurnijoj uporabi internetskih tehnologija. Aktivnosti će promicati javnu svijest na koordinirani način u cijeloj Europskoj uniji, prenoseći pozitivnu poruku o mogućnostima za širu i intenzivniju uporabu informacijske i komunikacijske tehnologije dok će pritom osiguravati odgovarajuće informacije o rizicima i načinima kako ih ukloniti. Aktivnosti će se poticati kako bi se djeca osposobila za odgovorniju uporabu internetskih tehnologija posebno putem programa medijskog opismenjavanja ili medijskog obrazovanja. Aktivnosti će poticati ekonomične načine širenja informacija za osvješćivanje velikom broju korisnika, na primjer, kroz suradnju s masovnim medijima, kroz internetsku distribuciju sadržaja koje generiraju korisnici i kroz obrazovni sustav. Načine distribucije i predstavljanja poruka prilagodit će se različitim ciljanim skupinama (različite dobne skupine djece i njihovi roditelji, skrbnici, učitelji i pedagozi). |
2. |
Osiguravajući kontaktna mjesta gdje djeca i roditelji mogu dobiti odgovore na pitanja kako biti siguran na internetu, uključujući savjete o tome kako postupati sa snubljenjem i izrugivanjem i nasiljem na internetu. Aktivnosti će se usmjeriti na poticanje korisnika da rade informirane i odgovorne izbore nudeći im savjet o relevantnim informacijama i sigurnosnim mjerama koji treba poduzeti kako bi bili sigurni na internetu. |
3. |
Poticanje pojačanja učinkovitih i ekonomičnih metoda i alata za podizanje svijesti. Aktivnosti se usmjeruju na poboljšanje relevantnih metoda i alata podizanja svijesti tako da su one dugoročno učinkovitije i ekonomičnije. |
4. |
Osiguranje razmjene najboljih praksi i prekogranične suradnje na razini EU-a. Poduzimaju se aktivnosti kako bi se osigurala učinkovita prekogranična suradnja u EU-u i učinkovita razmjena najboljih praksi, alata, metoda, iskustva i informacija. |
5. |
Osiguravanje razmjene najboljih praksi i suradnja na međunarodnoj razini. Aktivnosti će za cilj imati promicanje suradnje i razmjenu najboljih praksi, alata, metoda, iskustava i informacija na međunarodnoj razini kako bi se potakli zajednički pristupi i metode rada i poboljšala i povećala učinkovitost, ekonomičnost i niz globalnih inicijativa. |
(2) Borba protiv nezakonitog sadržaja i štetnog internetskog ponašanja
Aktivnosti će se usmjeriti na smanjenje količine nezakonitog sadržaja koji cirkulira internetom i odgovarajuće će se postupiti sa štetnim internetskim ponašanjem uz naročitu usmjerenost na internetsku distribuciju materijala o seksualnom iskorištavanju djece, snubljenju i internetskom izrugivanju i nasilju putem interneta. Glavne planirane aktivnosti su:
1. |
Osiguravanje za javnost i promicanje postojanja kontaktnih mjesta i linija za prijavu nezakonitog internetskog sadržaja i štetnog sadržaja. Aktivnostima će se osigurati da su ta kontaktna mjesta učinkovita i vidljiva javnosti da su ona usko povezana s drugim sudionicima na nacionalnoj razini (posebno s policijskim jedinicama specijaliziranim za internetski kriminal) i da oni surađuju na razini EU-a kako bi rješavali prekogranične slučajeve i kako bi izmijenili najbolje prakse. Ta kontaktna mjesta će također javnosti ponuditi potrebne informacije o tome kako prijaviti nezakoniti sadržaj i ocijeniti sadržaj internetskih informacijskih usluga koje bi mogle naštetiti fizičkom, mentalnom ili moralnom integritetu djece. |
2. |
Sprečavanje štetnog internetskog sadržaja, posebno snubljenja i internetskog izrugivanja i nasilja. Aktivnosti će biti usmjerene na suzbijanje internetskog snubljenja i izrugivanja i nasilja. Aktivnosti će se baviti tehničkim, psihološkim i sociološkim pitanjima vezano uz ta pitanja i njima će se promicati suradnja i koordinacija među zainteresiranim stranama. |
3. |
Stimuliranje primjene tehničkih rješenja za odgovarajuće postupanje s nezakonitim sadržajem i štetnim internetskim ponašanjem i informiranje krajnjih korisnika kako se ta tehnologija može primijeniti. Aktivnostima će se poticati dizajn, razvoj ili prilagodba i/ili promicanje učinkovitih tehnoloških alata kako bi se odgovarajuće postupilo s nezakonitim sadržajem i kako bi se obranilo od štetnog internetskog ponašanja, posebno oni alati koji su raspoloživi besplatno za jednostavnu opću uporabu zainteresiranih strana i isto tako će potaknuti uslužne operatere da promiču odgovornu uporabu konekcija kako bi se djecu zaštitilo od nezakonitih i štetnih aktivnosti. Zainteresirane strane će biti obaviještene o raspoloživosti ove tehnologije i njezine pravilne uporabe. Između ostalog treba razmotriti sljedeće mjere:
|
4. |
Promicanje suradnje i razmjene informacija, iskustva i najboljih praksi među zainteresiranim stranama na nacionalnoj i razini EU-a. Aktivnosti će se usmjeriti na poboljšanje koordinacije između, i poticanje sudjelovanja i uključivanja, zainteresiranih strana uključenih u borbu protiv nezakonitog sadržaja i štetnog internetskog ponašanja. Aktivnosti će posebno poticati međunarodnu razmjenu iskustva i objedinjavanje ideja između vlada, agencija za provedbu zakona, vrućih linija, bankarskih/financijskih/kreditno-kartičnih ustanova, savjetovališta za iskorištavanje djece, dječjih dobrotvornih organizacija i internetske industrije. |
5. |
Jačanje suradnje, razmjene informacija i iskustva u borbi protiv nezakonitog internetskog sadržaja na nacionalnoj razini. Aktivnosti će se usmjeriti na poboljšanje suradnje s trećim zemljama, usklađenje pristupa u postupanju s nezakonitim sadržajem i štetnim internetskim sadržajem na nacionalnoj razini i poticanje razvoja koordinacije veza između baza podataka država članica koje se odnose na iskorištavanje djece, kao i zajedničkih pristupa i metoda rada. Aktivnosti će se posebno usmjeriti na uspostavljanje bliske suradnje između nacionalnih nadležnih tijela, policije i kontaktnih mjesta. Poduzet će se aktivnosti za izradu zajedničke baze podataka EU-a u kojoj će se sakupljati podaci o iskorištavanju djece te će se osigurati njezina povezanost s Europolom. |
6. |
Angažiranje registara s nazivima domena tamo gdje još nisu angažirani i jačanje postojeće suradnje. Uzimajući u obzir nacionalno zakonodavstvo, aktivnosti će biti usmjerene na dopunu postojećih aktivnosti poboljšanjem suradnje s registrima za nazive domena u državama članicama i na poticanje pozitivnog odnosa s registrima izvan EU-a kako bi se omogućilo ranije otkrivanje moguće nezakonitog sadržaja i minimizirala dugovječnost internetskih stranica poznatih da pružaju sadržaje za seksualno iskorištavanje djece. |
(3) Promicanje sigurnijeg internetskog okoliša
Aktivnosti će se usmjeriti na povezivanje zainteresiranih strana kako bi se promicao sigurniji internetski okoliš i djeca zaštitila od moguće štetnog sadržaja. Glavne planirane aktivnosti su:
1. |
Jačanje suradnje, razmjena informacija, iskustva i najboljih praksi među zainteresiranim stranama. Aktivnosti će se usmjeriti na poboljšanje suradnje, usklađenje pristupa u stvaranju sigurnog internetskog okoliša za djecu i na omogućivanje razmjene najboljih praksi i metoda rada. Akcije će biti usmjerene na omogućivanje zainteresiranim stranama jedne otvorene platforme za raspravljanje pitanja povezanih s promicanjem sigurnijeg internetskog okoliša i načina zaštite djece od moguće štetnog sadržaja na raznim platformama. |
2. |
Poticanje zainteresiranih strana na razvoj i primjenu odgovarajućih sustava samoregulacije i koregulacije. Aktivnostima će se poticati stvaranje i primjene samoregulatornih i koregulatornih inicijativa te poticati zainteresirane strane da uzmu u obzir sigurnost djece prilikom razvoja novih tehnologija i usluga. |
3. |
Poticanje davatelja usluga i pomoć istima da razviju označivanje sadržaja. Aktivnosti će se usmjeriti na poticanje davatelja internetskih usluga i pomoć istima da razviju, kao samoregulatorni alat označivanje internetskih stranica koje su „sigurne za djecu”. Te aktivnosti trebaju između ostalog uključivati razradu mogućnosti uspostave sustava općih opisnih simbola ili upozoravajućih poruka kojima se ukazuje na starosnu kategoriju i/ili one aspekte sadržaja koji bi upućivali na određenu preporuku starosne dobi, što bi korisnicima pomoglo da budu svjesniji moguće štetnog internetskog sadržaja. |
4. |
Poticanje djece na stvaranje sigurnijeg internetskog okoliša. Aktivnosti će se usmjeriti na uključivanje djece, osiguravajući jednako sudjelovanje djevojčica i dječaka, s ciljem boljeg razumijevanja njihovih pogleda i iskustava vezano uz uporabu internetskih tehnologija i, uz pomoć stručnjaka, promicanja sigurnijeg internetskog okoliša za djecu. Ta će se uključenost redovito provoditi u okviru aktivnosti kao što su Europski forum o pravima djeteta, Forum o sigurnijem internetu i druge. |
5. |
Povećanje informacija o prikladnim alatima za postupanje s štetnim internetskim sadržajem. Aktivnosti će se usmjeriti na povećanje informacija posebno za roditelje, skrbnike, učitelje i pedagoge o izvedbi i učinkovitosti alata kao što su sustavi za filtriranje, za postupanje s moguće štetnim internetskim sadržajem i na pružanje svim korisnicima jednostavnih obrazovnih informacija, instrumenata i aplikacija koje će im prikladno pomoći u postupanju s štetnim sadržajem na različitim platformama. |
6. |
Osiguranje sukladnosti između pristupa primijenjenog u Europskoj uniji i međunarodno. Aktivnosti će se usmjeriti na promicanje suradnje i razmjene informacija, iskustva i najboljih praksi između zainteresiranih strana na razini EU-a i međunarodno. |
(4) Stvaranje baze znanja
Aktivnosti će se usmjeriti na stvaranje baze znanja za prikladno postupanje s postojećim i nadolazećim uporabama internetskog okoliša i relevantnim rizicima i posljedicama s ciljem osmišljavanja odgovarajućih postupaka za osiguranje internetske sigurnosti za sve korisnike. Sadržaji ove baze znanja dat će se zainteresiranim stranama i proširiti kroz države članice. Glavne planirane aktivnosti su:
1. |
Poticanje koordiniranog pristupa istraživanjima u relevantnim područjima. Aktivnosti će se usmjeriti na povezivanje znanstvenika i stručnjaka angažiranih u području internetske sigurnosti djece na razini EU-a, poticanje međunarodne suradnje i koordinacije i sastavljanja ažuriranih pregleda postojećeg i novonastalog istraživanja. |
2. |
Osiguravanje ažuriranih informacija o dječjoj uporabi internetskih tehnologija. Aktivnosti će se poduzeti da se stvore najnovije informacije vezano uz dječju uporabu internetskih tehnologija i načina na koji njihovi roditelji, skrbnici, učitelji i pedagozi postupaju s mogućnostima i rizicima. Aktivnosti će obuhvaćati kvantitativne i kvalitativne aspekte. Aktivnostima će se također nastojati povećati dječje vlastite strategije za postupanje s rizicima u internetskom okolišu te ocijeniti njihovu učinkovitost. |
3. |
Analiziranje statistika i trendova iz različitih država članica. Poduzet će se aktivnosti za analizu statistika i trendova iz različitih država članica s ciljem omogućivanja agencijama za provedbu zakona i relevantnim nadležnim tijelima iz država članica da smanje udvostručavanje postojećih napora i povećaju uporabu tekućih i budućih resursa. |
4. |
Promicanje istraživanja internetskog nanošenja zla djeci. Aktivnostima koje uključuju pristup osjetljiv za spolne razlike nastojat će se istražiti tehnička, psihološka i sociološka pitanja povezana s nanošenjem zla djeci u internetskom okolišu, uključujući internetsko izrugivanje i nasilje, snubljenje, pitanja vezana uz internetski materijal dječjeg seksualnog iskorištavanja i novo nastale oblike ponašanja koji su rizični ili štetni za djecu. |
5. |
Promicanje istraživanja učinkovitih načina unaprjeđenja sigurne uporabe internetskih tehnologija. Aktivnosti mogu uključivati istraživanja i ispitivanja metoda i alata za podizanje svijesti, uspješnih koregulatornih i samoregulatornih shema, učinkovitosti različitih tehničkih i netehničkih rješenja kao i drugih relevantnih pitanja. |
6. |
Povećanje znanja o učincima uporabe sadašnjih i nadolazećih tehnologija za djecu. Aktivnosti koje uključuju pristup osjetljiv za spolne razlike bit će usmjerene na bolje razumijevanje psiholoških, biheviorističkih i socioloških učinaka internetskih tehnologija na djecu, od učinka izloženosti štetnom sadržaju i ponašanju do snubljenja i internetskog izrugivanja i nasilja na različitim platformama, od računala i mobilnih telefona do konzola za igru i drugih novonastalih tehnologija. |
PRILOG II.
INDIKATIVNA PODJELA TROŠKOVA
|
48 % |
||
|
34 % |
||
|
10 % |
||
|
8 % |
PRILOG III.
METODE PROVEDBE PROGRAMA
(1) Komisija će provesti Program u skladu s tehničkim sadržajem detaljno navedenim u Prilogu I.
(2) Program će biti proveden kroz aktivnosti koje obuhvaćaju:
A. Aktivnosti s podijeljenim troškovima
1. |
Pilot projekti i djelatnosti najboljih praksi; ad hoc projekti u područjima relevantnim za Program, uključujući projekte koji pokazuju najbolju praksu ili koji uključuju inovativne uporabe postojeće tehnologije. |
2. |
Mreže i nacionalne aktivnosti koje povezuju razne dioničare kako bi se osigurala aktivnost u cijeloj Europi i olakšala koordinacija aktivnosti i prijenos znanja. |
3. |
Istraživanje diljem Europe provedeno na usporedivoj osnovi o uporabi internetskih tehnologija, posljedičnim rizicima za djecu i učincima štetnih praksi na djecu, o biheviorističkim i psihološkim aspektima s naglaskom na seksualno iskorištavanje djeteta povezano s internetskim tehnologijama, istraživanje o nadolazećim rizičnim situacijama zbog promijenjenih ponašanja ili tehnoloških razvoja itd. |
4. |
Projekti raspoređivanja tehnologije |
B. Dodatne mjere
Dodatne će mjere doprinijeti provedbi Programa ili pripremi budućih aktivnosti.
1. |
Referentne ankete i izvješća o mišljenju koji će dati pouzdane podatke o sigurnijoj uporabi internetskih tehnologija za sve države članice putem usporedivih metodologija. |
2. |
Tehnička ocjena tehnologija kao što je filtriranje koje su osmišljene za promicanje sigurnije uporabe interneta i internetskih tehnologija. |
3. |
Studije za potporu Programu i njegovim aktivnostima. |
4. |
Razmjena informacija putem konferencija, seminara, radionica ili drugih sastanaka i upravljanje grupnim aktivnostima. |
5. |
Aktivnosti razglašavanja, informacijske i komunikacijske aktivnosti. |
(3) U skladu s člankom 2. stavkom 2., međunarodne organizacije i pravni subjekti osnovani u trećim zemljama mogu sudjelovati u aktivnostima podijeljenih troškova, sa ili bez financijske potpore Zajednice, pod sljedećim uvjetima:
(a) |
aktivnost mora spadati pod prioritet za međunarodnu suradnju kako je definirano u godišnjim radnim programima. Ti se prioriteti mogu definirati s obzirom na tematsko područje aktivnosti, geografske kriterije ili oboje; |
(b) |
godišnjim se radnim programima mogu definirati daljnji kriteriji i uvjeti koje moraju ispuniti međunarodne organizacije i pravni subjekti osnovani u trećim zemljama kako bi dobili financijsku potporu Zajednice. |
13/Sv. 044 |
HR |
Službeni list Europske unije |
110 |
32009R0250
L 086/1 |
SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE |
11.03.2009. |
UREDBA KOMISIJE (EZ) br. 250/2009
od 11. ožujka 2009.
o provedbi Uredbe (EZ) br. 295/2008 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu definicija obilježja, tehničkog formata za slanje podataka, zahtjeva dvostrukoga slanja podataka za NACE Rev.1.1. i NACE Rev.2. i dopuštenih odstupanja za strukturne poslovne statistike
(Tekst značajan za EGP)
KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,
uzimajući u o obzir Uredbu (EZ) br. 295/2008 Europskog parlamenta i Vijeća o strukturnim poslovnim statistikama (1), a posebno njezin članak 11. stavak 1. točke (a), (c), (d) i (e),
budući da:
(1) |
Uredbom (EZ, Euratom) br. 58/97 (2) utvrđen je opći okvir za izradu statistika Zajednice o strukturi, djelatnostima, konkurentnosti i uspješnosti poduzeća u Zajednici. Radi jasnoće i racionalizacije ta je Uredba preinačena, pri čemu su razne odredbe znatno izmijenjene. |
(2) |
Uredbe Komisije (EZ) br. 2700/98 o definiciji obilježja za strukturne poslovne statistike (3) i (EZ) br. 2702/98 o tehničkom formatu za slanje strukturnih poslovnih statističkih podataka (4) potrebno je izmijeniti kako bi se uzele u obzir te izmjene. Radi jasnoće te je uredbe potrebno zamijeniti ovom Uredbom. |
(3) |
Potrebno je utvrditi obilježja za strukturne poslovne statistike kako bi dobiveni rezultati bili usporedivi i usklađeni među državama članicama. |
(4) |
Također je potrebno utvrditi tehnički format i postupak slanja strukturnih poslovnih statistika iz priloga I. do IX. Uredbi (EZ) br. 295/2008 kako bi dobiveni rezultati bili usporedivi i usklađeni među državama članicama, kako bi se smanjio rizik od pogrešaka prilikom slanja podataka te povećala brzina kojom se prikupljeni podaci obrađuju i stavljaju na raspolaganje korisnicima. |
(5) |
Nadalje, potrebno je utvrditi zahtjeve za dvostruko slanje strukturnih poslovnih statistika u skladu s klasifikacijom NACE Rev.1.1. i klasifikacijom NACE Rev.2. za referentnu godinu 2008. |
(6) |
Člankom 10. Uredbe (EZ) br. 295/2008 utvrđuje se da je tijekom prijelaznih razdoblja moguće odobriti odstupanja od odredaba iz Priloga toj Uredbi. |
(7) |
Određene su države članice tijekom prijelaznih razdoblja zatražile odstupanja od određenih odredaba iz priloga I., II., III., VIII. i IX. Uredbi (EZ) br. 295/2008 kako bi uspostavile potrebne sustave za prikupljanje podataka ili prilagodile postojeće sustave, odnosno kako bi ispunile odredbe te Uredbe do kraja prijelaznoga razdoblja. |
(8) |
Čini se opravdanim odobriti ta odstupanja budući da se zahtjevi država članica temelje na legitimnoj potrebi daljnje prilagodbe njihovih sustava za prikupljanje podataka. |
(9) |
Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Odbora za statistički program, |
DONIJELA JE OVU UREDBU:
Članak 1.
Obilježja iz članka 3. stavka 3. Uredbe (EZ) br. 295/2008 utvrđena su u Prilogu I. ovoj Uredbi.
Pri upućivanju na poslovnu evidenciju poduzeća u tim definicijama smatrat će se da se to odnosi na stavke iz članka 9. (bilanca stanja), članka 23. (račun dobiti i gubitka) ili članka 43. (bilješke uz financijski izvještaj) Četvrte direktive Vijeća 78/660/EZ o godišnjim financijskim izvještajima za određene vrste trgovačkih društava (5) te na stavke iz Priloga Uredbi Komisije (EZ) br. 1725/2003 (6).
Članak 2.
Tehnički format za slanje podataka u skladu s Uredbom (EZ) br. 295/2008 utvrđen je u Prilogu II. ovoj Uredbi.
Članak 3.
Podatke i metapodatke, koji se šalju sukladno ovoj Uredbi, u elektroničkom obliku šalju nadležna nacionalna tijela (nacionalni uredi za statistiku i tijela koja obavljaju nadzor nad određenim financijskim institucijama) Komisiji (Eurostatu). Format u kojemu se šalju podaci mora biti sukladan odgovarajućim normama za razmjenu podataka koje utvrđuje Komisija (Eurostat). Podaci se šalju ili prenose elektroničkim putem na jedinstveni portal za unos podataka, koji održava Komisija (Eurostat).
Države članice dužne su provoditi norme za razmjenu podataka i smjernice koje utvrđuje Komisija (Eurostat) u skladu sa zahtjevima ove Uredbe.
Članak 4.
Zahtjevi za dvostruko slanje podataka iz odjeljka 9. točke 2. Priloga I. Uredbi (EZ) br. 295/2008 utvrđeni su u Prilogu III. ovoj Uredbi.
Članak 5.
Odstupanja od odredaba Uredbe (EZ) br. 295/2008 iz odjeljka 11. Priloga I., odjeljka 10. Priloga II., odjeljka 9. Priloga III., odjeljka 8. Priloga VIII. i odjeljka 13. Priloga IX. toj Uredbi odobravaju se u skladu s Prilogom IV. ovoj Uredbi.
Članak 6.
Uredbe (EZ) br. 2700/98 i (EZ) br. 2702/98 ovime se ukidaju.
Međutim, ove se uredbe i dalje primjenjuju na prikupljanje, obradu i slanje podataka za referentne godine do 2007., uključujući tu godinu.
Članak 7.
Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu 11. ožujka 2009.
Za Komisiju
Joaquín ALMUNIA
Član Komisije
(1) SL L 97, 9.4.2008., str. 13.-59.
(2) SL L 14, 17.1.1997., str. 1.
(3) SL L 344, 18.12.1998., str. 49.
(4) SL L 344, 18.12.1998., str. 102.
(5) SL L 222, 14.8.1978., str. 11.
(6) SL L 261, 13.10.2003., str. 1.
PRILOG I.
DEFINICIJE OBILJEŽJA
Oznaka |
: |
11 11 0 |
Naziv |
: |
Broj poduzeća |
Prilog |
: |
I. do VIII. |
Definicija
Broj trgovačkih poduzeća u skladu s Uredbom Vijeća (EEZ) br. 696/93 (1) koja su kao statistička jedinica upisana u poslovni registar, u kojemu su ispravljene greške, a posebno greške pri upisu. Uključuju se samo aktivne jedinice, koje su u bilo kojem trenutku tijekom referentnog razdoblja imale prihod ili zaposlene. Jedinice u mirovanju (privremeno neaktivne) i neaktivne jedinice isključuju se. Ova bi statistika trebala uključivati sve jedinice koje su bile aktivne barem u dijelu referentnog razdoblja. Također uključuje i lokalne jedinice (podružnice) koje nisu zasebne pravne osobe i koje ovise o stranom poslovnom subjektu, osim u slučaju djelatnosti iz Priloga V. Uredbi (EZ) br. 295/2008. Za statistike o djelatnostima iz odjeljka 3. Priloga V. Uredbi (EZ) br. 295/2008 ovo je obilježje ograničeno na broj poduzeća osnovanih u skladu sa zakonodavstvom države izvjestiteljice i broj podružnica sa sjedištem u državama koje ne pripadaju EGP-u. Za poduzeća koja nude usluge reosiguranja ne navode se podružnice sa sjedištem u državama koje ne pripadaju EGP-u. Za statistike o djelatnostima iz odjeljka 3. Priloga VII. Uredbi (EZ) br. 295/2008 ovo obilježje također obuhvaća mirovinske fondove bez zaposlenih. Uključuje i mirovinske fondove koji nisu osnovani kao pravne osobe i kojima upravljaju trgovačka društva za upravljanje mirovinskim fondovima, osiguravajuća poduzeća ili druge financijske institucije (bez da ih se uključuje u godišnje financijske izvještaje tih institucija). Međutim, ovo obilježje ne uključuje određeni broj mirovinskih fondova koji nisu osnovani odvojeno u odnosu na sponzorsko poduzeće ili odnosnu gospodarsku djelatnost (odnosno neautonomni mirovinski fondovi ili sustav računovodstvenih pričuva koji se vode kao pomoćna djelatnost poslodavca).
Oznaka |
: |
11 11 1 |
Naziv |
: |
Broj poduzeća raščlanjen na temelju pravnog oblika |
Prilog |
: |
V. i VI. |
Definicija
Broj poduzeća (vidjeti varijablu 11 11 0) raščlanjuje se po pravnom statusu.
Poveznica s drugim varijablama:
„Broj poduzeća raščlanjen po pravnom statusu” predstavlja daljnju podjelu broja poduzeća (11 11 0).
Oznaka |
: |
11 11 2 |
Naziv |
: |
Broj poduzeća raščlanjen po razredima veličine bruto potpisane premije |
Prilog |
: |
V. |
Definicija
Broj poduzeća (vidjeti varijablu 11 11 0) raščlanjen po razredima veličine bruto potpisane premije.
Poveznica s drugim varijablama:
Broj poduzeća raščlanjen po razredima veličine bruto potpisane premije predstavlja daljnju podjelu broja poduzeća (11 11 0).
Oznaka |
: |
11 11 3 |
Naziv |
: |
Broj poduzeća raščlanjen po razredima veličine bruto tehničke pričuve |
Prilog |
: |
V. |
Definicija
Broj poduzeća (vidjeti varijablu 11 11 0) raščlanjen po razredima veličine bruto tehničke pričuve.
Poveznica s drugim varijablama:
Broj poduzeća raščlanjen po razredima veličine bruto tehničke pričuve i predstavlja daljnju podjelu broja poduzeća (11 11 0).
Oznaka |
: |
11 11 4 |
Naziv |
: |
Broj poduzeća raščlanjen po sjedištu matičnog poduzeća |
Prilog |
: |
VI. |
Definicija
„Matično poduzeće” znači matično poduzeće kako je utvrđeno člancima 1. i 2. Direktive Vijeća 83/349/EEZ od 13. lipnja 1983. (2) na temelju članka 54. stavka 3. točke (g) Ugovora o konsolidiranim financijskim izvještajima te sva poduzeća koja po mišljenju odgovarajućeg nadzornog tijela stvarno posjeduju prevladavajući utjecaj na kreditnu instituciju.
Koristi se sljedeća zemljopisna raščlamba matičnih poduzeća: matično poduzeće sa sjedištem u odnosnoj državi članici (promatrano se poduzeće može smatrati pod domaćim nadzorom), matično poduzeće sa sjedištem u drugim državama (promatrano se poduzeće može smatrati pod stranim nadzorom). Podružnice kreditnih institucija sa sjedištem u državi koja nije država izvjestiteljica nemaju matično poduzeće. Ta se poduzeća ne uzimaju u obzir. Najviša nadzorna institucionalna jedinica, kako je utvrđena Uredbom (EZ) br. 716/2007 Europskog parlamenta i Vijeća (3), jest koncept kojemu je potrebno dati prednost i koji je potrebno poštovati u najvećoj mogućoj mjeri.
Poveznica s drugim varijablama:
„Broj poduzeća raščlanjen po rezidentnoj državi matičnog poduzeća” sastavni je dio broja poduzeća (11 11 0).
Oznaka |
: |
11 11 5 |
Naziv |
: |
Broj poduzeća raščlanjen po rezidentnoj državi matičnog poduzeća |
Prilog |
: |
V. |
Definicija
„Matično poduzeće” znači matično poduzeće u smislu članka 1. stavka 1. Direktive Vijeća 83/349/EEZ od 13. lipnja 1983. na temelju članka 54. stavka 3. točke (g) Ugovora o konsolidiranim financijskim izvještajima te sva poduzeća koja po mišljenju odgovarajućeg nadzornog tijela stvarno posjeduju prevladavajući utjecaj na osiguravajuće poduzeće.
Koristi se sljedeća zemljopisna raščlamba matičnih poduzeća: matično poduzeće sa sjedištem u odnosnoj državi članici (promatrano se poduzeće može smatrati pod domaćim nadzorom), matično poduzeće sa sjedištem u drugim državama (promatrano se poduzeće može smatrati pod stranim nadzorom). S obzirom da poduzeća za uzajamno osiguranje i podružnice osiguravajućih poduzeća sa sjedištem u državama koje ne pripadaju EGP-u nemaju matično poduzeće, ona se ovdje ne uzimaju u obzir. Najviša nadzorna institucionalna jedinica, kako je utvrđena Uredbom (EZ) br. 716/2007, jest koncept kojemu je potrebno dati prednost i koji je potrebno poštovati u najvećoj mogućoj mjeri.
Poveznica s drugim varijablama:
„Broj poduzeća raščlanjen po sjedištu matičnog poduzeća” sastavni je dio broja poduzeća (11 11 0).
Oznaka |
: |
11 11 6 |
Naziv |
: |
Broj poduzeća raščlanjen po razredima veličine ukupne bilance stanja |
Prilog |
: |
VI. |
Definicija
Broj poduzeća (vidjeti varijablu 11 11 0) raščlanjuje se po razredima veličine ukupne bilance stanja. Uzima se u obzir ukupna bilanca stanja na kraju obračunske godine (vidjeti varijablu 43 30 0).
Poveznica s drugim varijablama:
„Broj poduzeća raščlanjen po razredima veličine ukupne bilance stanja” predstavlja daljnju podjelu broja poduzeća (11 11 0).
Oznaka |
: |
11 11 7 |
Naziv |
: |
Broj poduzeća raščlanjen po kategorijama kreditnih institucija |
Prilog |
: |
VI. |
Definicija
Broj poduzeća (vidjeti varijablu 11 11 0) raščlanjuje se po kategorijama kreditnih institucija na sljedeći način: ovlaštene banke, specijalizirane kreditne institucije, ostale kreditne institucije.
Poveznica s drugim varijablama:
„Broj poduzeća raščlanjen po kategorijama kreditnih institucija” predstavlja daljnju podjelu broja poduzeća (11 11 0).
Oznaka |
: |
11 11 8 |
Naziv |
: |
Broj poduzeća raščlanjen prema veličini investicija |
Prilog |
: |
VII. |
Definicija
Broj poduzeća iz varijable 11 11 0 raščlanjen na temelju razreda veličine investicija; radi se o ulaganjima iz varijabli 48 10 0 ili 48 10 4, odnosno ukupnim ulaganjima pri tržišnoj vrijednosti.
Poveznica s drugim varijablama:
Varijabla „Broj poduzeća raščlanjen prema veličini investicija” (11 11 8) predstavlja daljnju podjelu varijable „Broj poduzeća” (11 11 0).
Oznaka |
: |
11 11 9 |
Naziv |
: |
Broj poduzeća raščlanjen prema veličini razreda članova |
Prilog |
: |
VII. |
Definicija
Broj poduzeća iz varijable 11 11 0 raščlanjen prema veličini razreda članova; radi se o članovima iz varijable „Broj članova” (48 70 0).
Napomena |
: |
Uzima se u obzir broj članova na kraju obračunske godine. |
Poveznica s drugim varijablama:
Varijabla „Broj poduzeća raščlanjen prema veličini razreda članova” (11 11 9) predstavlja daljnju podjelu varijable „Broj poduzeća” (11 11 0).
Oznaka |
: |
11 15 0 |
Naziv |
: |
Broj poduzeća s neautonomnim mirovinskim fondovima |
Prilog |
: |
VII. |
Definicija
Ova se varijabla odnosi na broj poduzeća koja posjeduju računovodstvene pričuve za isplatu mirovina zaposlenicima. Upravljanje neautonomnim mirovinskim fondom predstavlja pomoćnu djelatnost toga poduzeća.
Oznaka |
: |
11 21 0 |
Naziv |
: |
Broj lokalnih jedinica |
Prilog |
: |
I. do IV. i VI. |
Definicija
Broj lokalnih jedinica u skladu s Uredbom (EEZ) br. 696/93 koje su kao statistička jedinica upisane u poslovni registar, u kojemu su ispravljene greške, a posebno greške pri upisu. Lokalne se jedinice uzimaju u obzir čak i ako nemaju plaćene zaposlenike. Ova bi statistika trebala uključivati sve jedinice koje su bile aktivne barem u dijelu referentnog razdoblja.
Oznaka |
: |
11 31 0 |
Naziv |
: |
Broj jedinica prema vrsti djelatnosti |
Prilog |
: |
II. i IV. |
Definicija
Broj jedinica prema vrsti djelatnosti u skladu s Uredbom (EEZ) br. 696/93 koje su kao statistička jedinica upisane u poslovni registar, u kojemu su ispravljene greške, a posebno greške pri upisu, ili procjena ako ova vrsta jedinica nije registrirana. Ova bi statistika trebala uključivati sve jedinice koje su bile aktivne barem u dijelu referentnog razdoblja.
Oznaka |
: |
11 41 0 |
Naziv |
: |
Ukupni broj i lokacija podružnica u drugim državama |
Prilog |
: |
V. |
Definicija
Podružnica kako je utvrđena člankom 1. Direktive Vijeća 92/49/EEZ (Treća direktiva o neživotnom osiguranju) (4) i člankom 1. Direktive Vijeća 92/96/EEZ (Treća direktiva o životnom osiguranju) (5). Koristi se sljedeća zemljopisna raščlamba broja podružnica u inozemstvu: svaka pojedina druga država članica, ostale države EGP-a, Švicarska, SAD, Japan, ostale treće zemlje (ostatak svijeta).
Oznaka |
: |
11 41 1 |
Naziv |
: |
Ukupni broj podružnica raščlanjen po lokaciji u državama izvan EGP-a |
Prilog |
: |
VI. |
Definicija
„Podružnica” je utvrđena u članku 1. Direktive Vijeća 89/646/EEZ (6) i detaljno opisana u Komunikaciji Komisije o slobodi pružanja usluga i o javnom interesu iz Druge bankarske Direktive (95/C 291/06).
Koristi se sljedeća zemljopisna raščlamba broja podružnica u inozemstvu: Švicarska, SAD, Japan, treće zemlje (ostatak svijeta).
Napomena |
: |
Uzimaju se u obzir sve aktivne podružnice u državama izvan EGP-a, a koje su prijavljene u državi članici u kojoj se nalazi kreditna institucija. |
Oznaka |
: |
11 51 0 |
Naziv |
: |
Ukupni broj financijskih poduzeća-kćeri raščlanjen po lokaciji u drugim državama |
Prilog |
: |
VI. |
Definicija
„Poduzeće-kćer” znači poduzeće-kćer kako je utvrđeno člancima 1. i 2. Direktive 83/349/EEZ na temelju članka 54. stavka 3. točke (g) Ugovora o konsolidiranim financijskim izvještajima. Uključena su i sva poduzeća koja pružaju financijske usluge (kako je utvrđeno u poglavlju 1.3. metodološkoga priručnika za statistiku kreditnih institucija).
Napomena |
: |
Koristi se sljedeća zemljopisna raščlamba poduzeća-kćeri: svaka pojedina druga država članica, ostale države EGP-a, Švicarska, SAD, Japan, treće zemlje (ostatak svijeta). Uzima se u obzir samo prva razina poduzeća-kćeri. |
Oznaka |
: |
11 61 0 |
Naziv |
: |
Broj mirovinskih sustava |
Prilog |
: |
VII. |
Definicija
Ova varijabla uključuje ukupni broj mirovinskih sustava kojima upravljaju mirovinski fondovi. Mirovinski se sustav temelji na općem sporazumu između socijalnih partnera, kojime se utvrđuje kakve se mirovinske naknade dodjeljuju i pod kojim uvjetima.
Oznaka |
: |
11 91 0 |
Naziv |
: |
Populacija aktivnih poduzeća u t |
Prilog |
: |
IX. |
Definicija
Broj trgovačkih poduzeća koja su u bilo kojem trenutku tijekom referentnog razdoblja imala prihod ili zaposlene.
Oznaka |
: |
11 92 0 |
Naziv |
: |
Broj novonastalih poduzeća u t |
Prilog |
: |
IX. |
Definicija
Broj novonastalih poduzeća koja su kao statistička jedinica upisana u poslovni registar u kojemu su ispravljene greške. Novoosnovano se poduzeće smatra kombinacijom proizvodnih čimbenika, s time da u događaj nisu uključena druga poduzeća. Novoosnovana poduzeća ne uključuju poduzeća nastala udruživanjem, raspadom, diobom ili restrukturiranjem skupine poduzeća. Nisu uključena ni poduzeća koja su postala dio potpopulacije zbog promjene djelatnosti.
Oznaka |
: |
11 93 0 |
Naziv |
: |
Broj poduzeća koja su prestala s poslovanjem u t |
Prilog |
: |
IX. |
Definicija
Broj poduzeća koja su prestala s poslovanjem, a koja su kao statistička jedinica upisana u poslovni registar u kojemu su ispravljene greške. Poduzeće koje je prestalo s poslovanjem smatra se nestankom kombinacije proizvodnih čimbenika, s time da u događaj nisu uključena druga poduzeća. Poduzeća koja su prestala s poslovanjem ne uključuju poduzeća koja su prestala postojati zbog udruživanja, preuzimanja, raspada ili restrukturiranja skupine poduzeća. Nisu uključena ni poduzeća koja su prestala biti dijelom potpopulacije zbog promjene djelatnosti.
Oznaka |
: |
11 94 1 |
Naziv |
: |
Broj novonastalih poduzeća u t-1 i koja su preživjela do t |
Oznaka |
: |
11 94 2 |
Naziv |
: |
Broj novonastalih poduzeća u t-2 i koja su preživjela do t |
Oznaka |
: |
11 94 3 |
Naziv |
: |
Broj novonastalih poduzeća u t-3 i koja su preživjela do t |
Oznaka |
: |
11 94 4 |
Naziv |
: |
Broj novonastalih poduzeća u t-4 i koja su preživjela do t |
Oznaka |
: |
11 94 5 |
Naziv |
: |
Broj novonastalih poduzeća u t-5 i koja su preživjela do t |
Prilog |
: |
IX. |
Definicija
Preživjelim se poduzećem u skladu s ovim obilježjima smatra poduzeće koje je aktivno u smislu zaposlenosti i/ili prihoda u godini osnutka i narednoj (narednim) godini (godinama). Razlikuju se dvije vrste preživjelih poduzeća:
1. |
Za poduzeće osnovano u godini t-1 smatra se da je preživjelo u godini t ako je aktivno u smislu prihoda i/ili zaposlenosti u bilo kojem dijelu godine t (= preživljavanje bez promjena). |
2. |
Za poduzeće se također smatra da je preživjelo ako su s njim povezane pravne jedinice prestale biti aktivne, ali je njihovu djelatnost preuzela nova pravna jedinica posebno osnovana kako bi preuzela faktore proizvodnje toga poduzeća (= preživljavanje s preuzimanjem). |
Oznaka |
: |
12 11 0 |
Naziv |
: |
Promet |
Prilog |
: |
I. do V., VII. i VIII. |
Definicija
Za statistike o djelatnostima iz odjeljka 3. priloga I. do IV. i VIII. Uredbi (EZ) br. 295/2008, uz iznimku djelatnosti svrstanih u područje K NACE-a Rev.2., promet obuhvaća ukupni iznos koji je fakturirala jedinica za promatranje tijekom referentnog razdoblja, a odgovara tržišnoj prodaji robe ili usluga dobavljenih trećim strankama. Prodaja robe uključuje robu koju proizvodi poduzeće te robu koju je kupio trgovac na malo ili zemljište i drugu imovinu namijenjene daljnjoj prodaji (ako su zemljište i druga imovina prvotno kupljeni s ciljem investicija, ne uključuju se u promet). Pružanje usluga obično uključuje obavljanje ugovorom utvrđenoga zadatka od strane poduzeća u dogovorenome roku. Promet od dugoročnih ugovora (npr. ugovora o gradnji) priznaje se ovisno o stupnju ispunjenja ugovora, a ne na temelju potpunoga ispunjenja ugovora. Roba koja se proizvodi za vlastite potrebe ili ulaganje ne uključuje se u promet.
Promet uključuje sve poreze i pristojbe na robu ili usluge koje je jedinica fakturirala, uz iznimku poreza na dodanu vrijednost (PDV-a). Poduzeće naplaćuje PDV u fazama, a u cijelosti ga snosi krajnji kupac.
Uključuje također i druge troškove (prijevoz, pakiranje itd.) koji se naplaćuju klijentu, čak i ako su ti troškovi zasebno navedeni u računu. Odbijaju se sniženje cijene, rabati i popusti, kao i vrijednost vraćene ambalaže.
Prihod koji je sukladno Četvrtoj računovodstvenoj direktivi u poslovnim knjigama društva svrstan u varijablu „ostali operativni prihod, financijski prihod i izvanredni prihod”, prihod od uporabe imovine poduzeća s kamatama, licenci i dividendi te ostali prihod u skladu s MRS/MSFI-om ne uključuje se u promet. Ne uključuju se ni subvencija za poslovanje koju dodjeljuju javna tijela ili institucije Europske unije.
Za statistike o djelatnostima iz odjeljka 3. Priloga V. Uredbi (EZ) br. 295/2008 odgovarajući je naziv ovog obilježja „Zaračunate bruto premije”. Ovo je obilježje utvrđeno u članku 35. Direktive 91/674/EEZ (7). Napomena: za prikaz računa dobiti i gubitka (tehnički račun): članak 34. odjeljak I. stavak 1. točka (a) Direktive 91/674/EEZ za poduzeća koja pružaju usluge neživotnog osiguranja, te članak 34. odjeljak II. stavak 1. točka (a) Direktive 91/674/EEZ za poduzeća koja pružaju usluge životnog osiguranja.
Za statistike o djelatnostima iz odjeljka 3. Priloga VII. Uredbi (EZ) br. 295/2008 odgovarajući je naziv ovog obilježja „Ukupni doprinosi za mirovinsko osiguranje”. Ovo obilježje obuhvaća sve doprinose za mirovinsko osiguranje utvrđene ugovorima o mirovinskom osiguranju, a koji dospijevaju tijekom financijske godine, kao što su svi obvezni doprinosi, ostali redovni doprinosi, dobrovoljni dodatni doprinosi, ulazni transferi, ostali doprinosi.
Poveznica s poslovnim knjigama društva
Za statistike o djelatnostima iz odjeljka 3. priloga I. do IV. i VIII. Uredbi (EZ) br. 295/2008, uz iznimku djelatnosti svrstanih u područje K NACE-a Rev.2.
Četvrta računovodstvena direktiva: Direktiva Vijeća 78/660/EEZ
Promet kako je prethodno utvrđen za statističke potrebe uključuje računovodstvenu varijablu
— |
Neto promet, uključno s ostalim porezima na proizvode koji su povezani s prometom, ali koje nije moguće odbiti |
Uredbe o MRS-u: Uredba Europskog parlamenta i Vijeća (EZ) br. 1606/2002 (8) i Uredba Komisije (EZ) br. 1725/2003
Promet kako je prethodno utvrđen za statističke potrebe uključuje računovodstvene varijable
— |
Promet od prodaje robe i pružanja usluga (MRS 18.35). Ako je u ovu varijablu uključen prihod od kamata, dividendi i licenci, potrebno ga je oduzeti. |
Poveznica s drugim varijablama:
Za statistike o djelatnostima iz odjeljka 3. Priloga I. do IV. i VIII. Uredbi (EZ) br. 295/2008, uz iznimku djelatnosti svrstanih u područje K NACE-a Rev.2.
— |
Promet se koristi za izračun vrijednosti proizvodnje (12 12 0) i drugih skupnih vrijednosti i iznosa. |
— |
Promet se može podijeliti na temelju djelatnosti: promet od i) glavne djelatnosti, ii) industrijskih djelatnosti, iii) trgovinskih djelatnosti prodaje i preprodaje te od posredničkih djelatnosti, iv) posredničkih djelatnosti (posrednici), v) ostalih uslužnih djelatnosti (18 11 0 do 18 16 0). |
— |
Promet se može podijeliti na temelju vrste proizvoda: Podjela prometa na temelju vrste proizvoda (18 21 0). |
Za statistike o djelatnostima iz odjeljka 3. Priloga V. Uredbi (EZ) br. 295/2008, varijabla „Zaračunate bruto premije” (12 11 0) računa se kako slijedi:
Bruto izravne zaračunate premije (12 11 1),
+ |
Prihvaćene bruto premije reosiguranja, zaračunate premije (12 11 2). |
Varijabla „Zaračunate bruto premije” koristi se za izračun varijable „Bruto zaračunate premije” (32 11 0) i drugih skupnih vrijednosti i iznosa.
Za statistike o djelatnostima iz odjeljka 3. Priloga VII. Uredbi (EZ) br. 295/2008, varijabla „Promet (Ukupni doprinosi za mirovinsko osiguranje)” računa se kako slijedi:
Mirovinski doprinosi koji se potražuju od članova (48 00 1),
+ |
Mirovinski doprinosi koji se potražuju od poslodavaca (48 00 2), |
+ |
Ulazni transferi (48 00 3), |
+ |
Ostali doprinosi za mirovinsko osiguranje (48 00 4) |
ili:
Doprinosi za mirovinsko osiguranje za mirovinske sustave utvrđenih naknada (48 00 5),
+ |
Doprinosi za mirovinsko osiguranje za mirovinske sustave utvrđenih doprinosa (48 00 6), |
+ |
Doprinosi za mirovinsko osiguranje za kombinirane mirovinske sustave (48 00 7). |
Za statistike o djelatnostima iz odjeljka 3. Priloga VIII. Uredbi (EZ) br. 295/2008 varijabla „Promet” dodatno se dijeli na temelju proizvoda i sjedišta klijenta.
Oznaka |
: |
12 11 1 |
Naziv |
: |
Bruto izravne zaračunate premije |
Prilog |
: |
V. |
Definicija
Članak 35. Direktive Vijeća 91/674/EEZ. Uključene su samo direktne premije osiguranja.
Napomena:
Za prikaz računa dobiti i gubitka (tehnički račun): članak 34. odjeljak I. stavak 1. točka (a) Direktive 91/674/EEZ za poduzeća koja pružaju usluge neživotnog osiguranja te članak 34. odjeljak II. stavak 1. točka (a) Direktive 91/674/EEZ za poduzeća koja pružaju usluge životnog osiguranja.
Poveznica s drugim varijablama:
Bruto izravne zaračunate premije (12 11 1),
+ |
Prihvaćene bruto premije reosiguranja, zaračunate premije (12 11 2) |
= |
Izravne zaračunate premije (12 11 0) |
Oznaka |
: |
12 11 2 |
Naziv |
: |
Prihvaćene bruto premije reosiguranja, zaračunate premije |
Prilog |
: |
V. |
Definicija
Članak 35. Direktive Vijeća 91/674/EEZ – varijabla „Prihvaćene bruto premije reosiguranja, zaračunate premije” uključena je u tehnički dio računa dobiti i gubitka. Uključene su samo zaračunate premije za prihvaćeno reosiguranje.
Napomena:
Za prikaz računa dobiti i gubitka (tehnički račun): članak 34. odjeljak I. stavak 1. točka (a) Direktive 91/674/EEZ za poduzeća koja pružaju usluge neživotnog osiguranja te članak 34. odjeljak II. stavak 1. točka (a) Direktive 91/674/EEZ za poduzeća koja pružaju usluge životnog osiguranja.
Poveznica s drugim varijablama:
Bruto izravne zaračunate premije (12 11 1)
+ |
Prihvaćene bruto premije reosiguranja, zaračunate premije (12 11 2) |
= |
Izravne zaračunate premije (12 11 0) |
Oznaka |
: |
12 11 3 |
Naziv |
: |
Bruto izravne zaračunate premije, premije individualnog osiguranja |
Prilog |
: |
V. |
Definicija
Članak 35. Direktive Vijeća 91/674/EEZ – varijabla „Bruto izravne zaračunate premije, premije individualnog osiguranja” uključena je u tehnički dio računa dobiti i gubitka.
Napomena:
Za podjelu premija individualnog osiguranja: članak 63. Direktive 91/674/EEZ.
Poveznica s drugim varijablama:
Bruto izravne zaračunate premije, premije individualnog osiguranja (12 11 3)
+ |
Bruto izravne zaračunate premije, premije grupnog osiguranja (12 11 4) |
= |
Bruto izravne zaračunate premije (12 11 1) |
Oznaka |
: |
12 11 4 |
Naziv |
: |
Bruto izravne zaračunate premije, premije grupnog osiguranja |
Prilog |
: |
V. |
Definicija
Članak 35. Direktive Vijeća 91/674/EEZ – varijabla „Bruto izravne zaračunate premije, premije grupnog osiguranja” uključena je u tehnički dio računa dobiti i gubitka.
Napomena:
Za podjelu premija grupnog osiguranja: članak 63. Direktive 91/674/EEZ.
Poveznica s drugim varijablama:
Bruto izravne zaračunate premije, premije individualnog osiguranja (12 11 3)
+ |
Bruto izravne zaračunate premije, premije grupnog osiguranja (12 11 4) |
= |
Bruto izravne zaračunate premije (12 11 1) |
Oznaka |
: |
12 11 5 |
Naziv |
: |
Bruto izravne zaračunate premije, premije s obročnim plaćanjem |
Prilog |
: |
V. |
Definicija
Članak 35. Direktive Vijeća 91/674/EEZ – varijabla „Bruto izravne zaračunate premije, premije s obročnim plaćanjem” uključena je u tehnički dio računa dobiti i gubitka.
Napomena:
Za podjelu premija s obročnim plaćanjem: članak 63. Direktive 91/674/EEZ.
Poveznica s drugim varijablama:
Bruto izravne zaračunate premije, premije s obročnim plaćanjem (12 11 5)
+ |
Bruto izravne zaračunate premije, jednokratne premije (12 11 6) |
= |
Bruto izravne zaračunate premije (12 11 1) |
Oznaka |
: |
12 11 6 |
Naziv |
: |
Bruto izravne zaračunate premije, jednokratne premije |
Prilog |
: |
V. |
Definicija
Članak 35. Direktive Vijeća 91/674/EEZ – varijabla „Bruto izravne zaračunate premije, jednokratne premije” uključena je u tehnički dio računa dobiti i gubitka.
Napomena:
Za podjelu jednokratnih premija: članak 63. Direktive 91/674/EEZ.
Poveznica s drugim varijablama:
Bruto izravne zaračunate premije, premije s obročnim plaćanjem (12 11 5)
+ |
Bruto izravne zaračunate premije, jednokratne premije (12 11 6) |
= |
Bruto izravne zaračunate premije (12 11 1) |
Oznaka |
: |
12 11 7 |
Naziv |
: |
Bruto izravne zaračunate premije, premije iz ugovora o osiguranju bez bonusa |
Prilog |
: |
V. |
Definicija
Članak 35. Direktive Vijeća 91/674/EEZ – varijabla „Bruto izravne zaračunate premije, premije iz ugovora o osiguranju bez bonusa” uključena je u tehnički dio računa dobiti i gubitka.
Napomena:
Za podjelu premija iz ugovora o osiguranju bez bonusa: članak 63. Direktive 91/674/EEZ.
Poveznica s drugim varijablama:
Bruto izravne zaračunate premije, premije iz ugovora o osiguranju bez bonusa (12 11 7)
+ |
Bruto izravne zaračunate premije, premije iz ugovora o osiguranju s bonusom (12 11 8) |
+ |
Bruto izravne zaračunate premije, premije iz ugovora o osiguranju na temelju kojih rizik investicija snose osiguranici (12 11 9) |
= |
Bruto izravne zaračunate premije (12 11 1) |
Oznaka |
: |
12 11 8 |
Naziv |
: |
Bruto izravne zaračunate premije, premije iz ugovora o osiguranju s bonusom |
Prilog |
: |
V. |
Definicija
Članak 35. Direktive Vijeća 91/674/EEZ – varijabla „Bruto izravne zaračunate premije, premije iz ugovora o osiguranju s bonusom” uključena je u tehnički dio računa dobiti i gubitka.
Napomena:
Za podjelu premija iz ugovora o osiguranju s bonusom: članak 63. Direktive 91/674/EEZ.
Poveznica s drugim varijablama:
Bruto izravne zaračunate premije, premije iz ugovora o osiguranju bez bonusa (12 11 7)
+ |
Bruto izravne zaračunate premije, premije iz ugovora o osiguranju s bonusom (12 11 8) |
+ |
Bruto izravne zaračunate premije, premije iz ugovora o osiguranju na temelju kojih rizik investicija snose osiguranici (12 11 9) |
= |
Bruto izravne zaračunate premije (12 11 1) |
Oznaka |
: |
12 11 9 |
Naziv |
: |
Bruto izravne zaračunate premije, premije iz ugovora o osiguranju na temelju kojih rizik investicija snose osiguranici |
Prilog |
: |
V. |
Definicija
Članak 35. Direktive Vijeća 91/674/EEZ – varijabla „Bruto izravne zaračunate premije, premije iz ugovora o osiguranju na temelju kojih rizik investicija snose osiguranici” uključena je u tehnički dio računa dobiti i gubitka.
Napomena:
Za podjelu premija iz ugovora o osiguranju na temelju kojih rizik investicija snose osiguranici: članak 63. Direktive 91/674/EEZ.
Poveznica s drugim varijablama:
Bruto izravne zaračunate premije, premije iz ugovora o osiguranju bez bonusa (12 11 7)
+ |
Bruto izravne zaračunate premije, premije iz ugovora o osiguranju s bonusom (12 11 8) |
+ |
Bruto izravne zaračunate premije, premije iz ugovora o osiguranju na temelju kojega rizik investicija snose osiguranici (12 11 9) |
= |
Bruto izravne zaračunate premije (12 11 1) |
Oznaka |
: |
12 12 0 |
Naziv |
: |
Vrijednost proizvodnje |
Prilog |
: |
I. do IV., VI. i VII. |
Definicija
Za statistike o djelatnostima iz odjeljka 3. priloga I. do IV. Uredbi (EZ) br. 295/2008, uz iznimku djelatnosti svrstanih u područje K NACE-a Rev.2.
Vrijednost proizvodnje jednaka je stvarno proizvedenoj količini u jedinici, što se temelji na prodaji, uključujući promjene zaliha i daljnju prodaju robe i usluga.
Vrijednost proizvodnje utvrđuje se kao promet ili dobit od prodaje robe i pružanja usluga, plus ili minus promjene zaliha gotovih proizvoda, nedovršena proizvodnja i roba i usluge nabavljeni s ciljem daljnje prodaje, minus nabava robe i usluga za daljnju prodaju (samo za robu i usluge koji su prodani tijekom razdoblja izvješćivanja, ne uključujući troškove skladištenja i prijevoza robe nabavljene za daljnju prodaju), plus kapitalizirana proizvodnja i ostali (operativni i izvanredni) prihod (isključujući subvencije). Prihod i izdaci koji su u poslovnim knjigama društva klasificirani kao financijski ili kao prihod u obliku kamata i dividendi isključuju se iz vrijednosti proizvodnje. U nabavu robe i usluga za daljnju prodaju uključuje se nabava usluga s ciljem pružanja istih trećim strankama u istome obliku.
Napomena |
: |
Kapitalizirana proizvodnja uključuje proizvodnju za vlastite potrebe sve robe koju proizvođači vode kao ulaganje. To uključuje proizvodnju materijalne dugotrajne imovine (građevine itd.) i nematerijalne imovine (razvoj programske opreme itd.). Kapitalizirana proizvodnja je neprodana proizvodnja i njezina se vrijednost utvrđuje na temelju troškova proizvodnje. Napominje se kako se ova kapitalna dobra također smatraju ulaganjima. |
Napomena |
: |
Ostali (operativni i izvanredni) prihod je stavka u poslovnim knjigama društva. Sadržaj ove stavke može se razlikovati u raznim sektorima i u vremenu te ga kao takvoga nije moguće točno utvrditi u statističke svrhe. |
Za statistike o djelatnostima iz skupina 65.1 i 65.2 NACE-a Rev.2., vrijednost proizvodnje utvrđuje se kao bruto prihod od premija plus ukupni prihod od portfelj investicija, plus ostale proizvedene usluge, minus bruto odštetni zahtjevi, isključujući troškove likvidacije odštetnih zahtjeva, plus kapitalna dobit i pričuve.
Za statistike o djelatnostima iz odjeljka 3. Priloga IV. Uredbi (EZ) br. 295/2008, vrijednost proizvodnje utvrđuje se kao kamatna potraživanja i slični prihod minus kamatne obveze i slični izdaci, plus prihod od provizija, plus prihod od dionica i drugih vrijednosnih papira s promjenjivim prinosom, plus neto dobit ili neto gubici iz financijskih transakcija, plus ostali operativni prihod.
Za statistike o djelatnostima iz odjeljka 3. Priloga VII. Uredbi (EZ) br. 295/2008, vrijednost proizvodnje utvrđuje se kao prihod minus obveze za premije osiguranja, plus prihod od investicija, plus ostali prihod, plus potraživanja na temelju odštetnih zahtjeva, minus ukupni izdaci za mirovine, minus neto promjena tehničkih pričuva.
Za poduzeća iz razreda 64.11 NACE-a Rev.2. (središnje banke), vrijednost proizvodnje utvrđuje se kao kamatna potraživanja i slični prihod minus kamatne obveze i slični izdaci, plus prihod od provizija, plus prihod od dionica i drugih vrijednosnih papira s promjenjivim prinosom, plus neto dobit ili neto gubici iz financijskih transakcija, plus ostali operativni prihod.
Poveznica s poslovnim knjigama društva
Za statistike o djelatnostima iz odjeljka 3. priloga I. do IV. Uredbi (EZ) br. 295/2008, uz iznimku djelatnosti svrstanih u područje K NACE-a Rev.2.
Četvrta računovodstvena direktiva: Direktiva Vijeća 78/660/EEZ
Sastavnice varijable „Vrijednost proizvodnje” uključene su u sljedeće računovodstvene varijable:
— |
Neto prihod |
— |
dio varijable „Ostali operativni prihod” – isključujući subvencije |
— |
dio varijable „Izvanredni prihod” – isključujući subvencije |
— |
Promjena zaliha gotovih proizvoda i proizvodnje u tijeku |
— |
dio varijable „Sirovine i potrošni materijal” povezan s nabavom i promjenom zaliha robe za daljnju prodaju |
— |
Radovi koje poduzeće obavlja za vlastite potrebe i koji se kapitaliziraju |
Uredbe o MRS-u: Uredba Europskog parlamenta i Vijeća (EZ) br. 1606/2002 i Uredba Komisije (EZ) br. 1725/2003
Sastavnice varijable „Vrijednost proizvodnje” uključene su u sljedeće računovodstvene varijable (metoda uloge izdataka):
— |
Prihod od prodaje robe i pružanja usluga, prihod od licenci (isključujući prihod od kamata i dividendi ako je uključen u prihod) |
— |
Ostali prihod – isključujući subvencije |
— |
|
— |
|
— |
|
Sastavnice varijable „Vrijednost proizvodnje” uključene su u sljedeće računovodstvene varijable (metoda vrste izdataka):
— |
Prihod od prodaje robe i pružanja usluga, prihod od licenci (isključujući prihod od kamata i dividendi ako je uključen u prihod) |
— |
Ostali prihod – isključujući subvencije |
— |
|
— |
|
Poveznica s drugim varijablama:
Za statistike o djelatnostima iz odjeljka 3. priloga I. do IV. Uredbi (EZ) br. 295/2008, uz iznimku djelatnosti svrstanih u područje K NACE-a Rev.2., vrijednost proizvodnje računa se kako slijedi:
Promet (12 11 0),
+/- |
Promjena zaliha gotovih proizvoda i proizvodnje u tijeku (13 21 3) |
+/- |
Promjena zaliha robe i usluga kupljenih za daljnju prodaju u istom obliku (13 21 1) |
- |
Kupnja roba i usluga za daljnju prodaju u istome obliku (13 12 0) |
+ |
Kapitalizirana proizvodnja |
+ |
Ostali operativni prihod (isključujući subvencije) |
Vrijednost se proizvodnje koristi za izračun dodane vrijednosti prema troškovima proizvodnih faktora (12 15 0) i drugih skupnih vrijednosti i iznosa.
Za statistike o djelatnostima iz skupina 65.1 i 65.2 NACE-a Rev.2., vrijednost proizvodnje računa se kako slijedi:
Za životno osiguranje:
Izravne zaračunate premije (12 11 0),
+ |
Bruto promjena pričuva za prijenosne premije (32 11 2) |
+ |
Prihod od investicija (32 22 0) |
- |
Prihod od pripisa (povećanja vrijednosti) investicija (32 71 5) |
- |
Dobici od prodaje (realizacije) investicija (32 71 6) |
- |
Prihod od sudjelujućih interesa (32 71 1) |
+ |
[(Ukupne bruto tehničke pričuve (37 30 0) – Ukupne neto tehničke pričuve (37 30 1))/Ukupne neto tehničke pričuve (37 30 1)] × (Prihod od investicija (32 22 0) – Prihod od pripisa (povećanja vrijednosti) investicija (32 71 5) – Dobici od prodaje (realizacije) investicija (32 71 6) – Prihod od sudjelujućih interesa (32 71 1)) |
+ |
Ostali tehnički prihod, neto iznos (32 16 1) |
+ |
Ostali prihod (32 46 0) |
- |
Bruto plaćanja za odštetne zahtjeve (32 13 1) |
- |
Bruto promjena pričuve za neriješene odštetne zahtjeve (32 13 4) |
+ |
Vanjski i unutarnji troškovi obrade odštetnih zahtjeva (32 61 5) |
+ |
Dobici od prodaje (realizacije) investicija (32 71 6) |
+ |
Neostvarena dobit od investicija (32 23 0) |
- |
Gubici ostvareni pri prodaji (realizaciji) investicija (32 72 3) |
- |
Neostvareni gubici od investicija (32 28 0) |
- |
Bruto promjena pričuve za životno osiguranje (32 25 0) |
- |
Bonusi i popusti, neto iznos (32 16 3) |
- |
Promjena fonda za buduća sredstva (dio varijable 32 29 0) |
- |
Neto promjene ostalih tehničkih pričuva, koje nisu navedene u drugim varijablama (32 16 2). |
Za neživotno osiguranje i reosiguranje:
Izravne zaračunate premije (12 11 0),
+ |
Bruto promjena pričuva za prijenosne premije (32 11 2) |
+ |
Prihod od investicija (32 42 0) |
- |
Prihod od pripisa (povećanja vrijednosti) investicija (32 71 5) |
- |
Dobici od prodaje (realizacije) investicija (32 71 6) |
- |
Prihod od sudjelujućih interesa (32 71 1) |
+ |
[(Ukupne bruto tehničke pričuve (37 30 0) – Ukupne neto tehničke pričuve (37 30 1))/Ukupne neto tehničke pričuve (37 30 1)] × (Prihod od investicija (32 42 0) – Prihod od pripisa (povećanja vrijednosti) investicija (32 71 5) – Dobici od prodaje (realizacije) investicija (32 71 6) – Prihod od sudjelujućih interesa (32 71 1)) |
+ |
Ostali tehnički prihod, neto iznos (32 16 1) |
+ |
Ostali prihod (32 46 0) |
- |
Bruto plaćanja za odštetne zahtjeve (32 13 1) |
- |
Bruto promjena pričuve za neriješene odštetne zahtjeve (32 13 4) |
+ |
Vanjski i unutarnji troškovi obrade odštetnih zahtjeva (32 61 5) |
+ |
Dobici od prodaje (realizacije) investicija (32 71 6) |
- |
Gubici ostvareni pri prodaji (realizaciji) investicija (32 72 3) |
- |
Bonusi i popusti, neto iznos (32 16 3) |
- |
Promjena pričuva za izravnavanje šteta (kolebanje šteta) (32 15 0) |
- |
Neto promjene ostalih tehničkih pričuva, koje nisu navedene u drugim varijablama (32 16 2). |
Za statistike o djelatnostima iz odjeljka 3. Priloga VI. Uredbi (EZ) br. 295/2008, vrijednost proizvodnje računa se kako slijedi:
Prihodi od kamata i slični prihodi (42 11 0)
- |
Troškovi kamata i slični troškovi (42 12 0) |
+ |
Prihod od provizija (42 14 0) |
+ |
Prihod od dionica i drugih vrijednosnih papira s promjenjivim prinosom (42 13 1) |
+ |
Neto dobit ili neto gubici iz financijskih transakcija (42 20 0) |
+ |
Ostali operativni prihod (42 31 0) |
Za statistike o djelatnostima iz odjeljka 3. Priloga VII. Uredbi (EZ) br. 295/2008, vrijednost proizvodnje računa se kako slijedi:
Promet (12 11 0)
- |
Obveze za premije osiguranja (48 05 0) |
+ |
Prihod od ulaganja (48 01 0) |
+ |
Ostali prihod (48 02 2) |
+ |
Potraživanja od osiguranja (48 02 1) |
- |
Ukupni izdaci za mirovine (48 03 0) |
- |
Neto promjena tehničkih pričuva (48 04 0) |
Oznaka |
: |
12 13 0 |
Naziv |
: |
Bruto marža na robu za daljnju prodaju |
Prilog |
: |
II. do IV. |
Definicija
Odgovara prihodu od djelatnosti nabave i daljnje prodaje bez dodatne prerade. Računa se na temelju prihoda, nabave i promjena zaliha robe i usluga nabavljenih s ciljem daljnje prodaje u istome obliku.
U prihod, nabavu i promjene zaliha robe i usluga nabavljenih s ciljem daljnje prodaje uključeni su prodaja, nabava i promjene zaliha usluga nabavljenih s ciljem pružanja istih trećim strankama u istome obliku.
Naziva se također bruto trgovačkom maržom.
Poveznica s poslovnim knjigama društva
Za statistike o djelatnostima iz odjeljka 3. priloga I. do IV. Uredbi (EZ) br. 295/2008, uz iznimku djelatnosti svrstanih u područje K NACE-a Rev.2.
Četvrta računovodstvena direktiva: Direktiva Vijeća 78/660/EEZ
Ove se brojke ne smiju odvojeno prikazivati u poslovnim knjigama društva. U poslovnim su knjigama one dio neto prometa i sirovina i potrošnog materijala u skladu s Četvrtom računovodstvenom direktivom (78/660/EEZ).
Uredbe o MRS-u: Uredba Europskog parlamenta i Vijeća (EZ) br. 1606/2002 i Uredba Komisije (EZ) br. 1725/2003
Ove se brojke ne smiju odvojeno prikazivati u poslovnim knjigama društva. Sukladno metodi vrste izdataka, one su dio prihoda i upotrijebljenih sirovina i potrošnog materijala. Sukladno metodi uloge izdataka, one su dio prihoda i troškova prodaje.
Poveznica s drugim varijablama:
Bruto marža na robu za daljnju prodaju računa se na sljedeći način:
Promet od trgovinskih i posredničkih djelatnosti (18 16 0)
- |
Kupnja roba i usluga za daljnju prodaju u istome obliku (13 12 0) |
+/- |
Promjena zaliha robe i usluga kupljenih za daljnju prodaju u istome obliku (13 21 1) |
— |
Bruto marža na robu za daljnju prodaju dio je varijable „Vrijednost proizvodnje” (12 12 0) |
Oznaka |
: |
12 15 0 |
Naziv |
: |
Dodana vrijednost prema troškovima proizvodnih faktora |
Prilog |
: |
I. do IV., VI. i VII. |
Definicija
Za statistike o djelatnostima iz odjeljka 3. priloga I. do IV. Uredbi (EZ) br. 295/2008, uz iznimku djelatnosti svrstanih u područje K NACE-a Rev.2., dodana vrijednost prema troškovima proizvodnih faktora je bruto prihod od poslovne djelatnosti nakon prilagodbe subvencijama za poslovanje i neizravnim porezima.
Može se izračunati iz prihoda, plus kapitalizirana proizvodnja, plus ostali operativni prihod (uključujući subvencije za poslovanje), plus ili minus promjene zaliha, minus nabava robe i usluga, minus ostali porezi na proizvode koji su povezani s prihodom, ali ih nije moguće odbiti, minut pristojbe i porezi povezani s proizvodnjom. Pristojbe i porezi povezani s proizvodnjom su obvezna, nepovratna plaćanja u gotovini ili u naravi, koja ubire država ili institucije Europske unije, a povezana su s proizvodnjom i uvozom robe i usluga, zapošljavanjem radne snage, vlasništvom ili uporabom zemljišta, građevina ili druge imovine koja se koristi u proizvodnji, bez obzira na količinu ili vrijednost robe i usluga koji se proizvode ili prodaju. Alternativno se može izračunati iz bruto operativnoga viška dodavanjem troškova osoblja.
Prihod i izdaci koji su u poslovnim knjigama društva klasificirani kao financijski u skladu s Četvrtom računovodstvenom direktivom (78/660/EEZ) isključuju se iz dodane vrijednosti. Prihod i izdaci klasificirani kao prihod od kamata, prihod od dividendi, dobit od tečajnih razlika koja proizlazi iz zajmova u stranoj valuti koji su povezani s kamatnim troškovima, dobit od otplate i otpisa dugova ili financijskih izdataka u skladu s Uredbom Komisije (EZ) br. 1725/2003 isključuju se iz dodane vrijednosti.
Dodana vrijednost prema troškovima proizvodnih faktora računa se u bruto iznosu budući da se vrijednosna usklađivanja (poput amortizacije i gubitaka od umanjenja) ne oduzimaju.
Za statistike o djelatnostima iz skupina 65.1 i 65.2 NACE-a Rev. 2., dodana vrijednost prema troškovima proizvodnih faktora utvrđuje se kao vrijednost proizvodnje minus bruto vrijednost primljenih usluga reosiguranja, minus provizije, minus ostali vanjski troškovi robe i usluga.
Za statistike o djelatnostima iz odjeljka 3. Priloga VI. Uredbi (EZ) br. 295/2008, dodana vrijednost prema troškovima proizvodnih faktora utvrđuje se kao vrijednost proizvodnje minus ukupna nabava robe i usluga.
Za statistike o djelatnostima iz odjeljka 3. Priloga VII. Uredbi (EZ) br. 295/2008, dodana vrijednost prema troškovima proizvodnih faktora utvrđuje se kao vrijednost proizvodnje minus ukupna nabava robe i usluga.
Za poduzeća iz razreda 64.11 NACE-a Rev.2., dodana vrijednost prema troškovima proizvodnih faktora utvrđuje se kao vrijednost proizvodnje minus ukupna nabava robe i usluga.
Poveznica s poslovnim knjigama društva
Za statistike o djelatnostima iz odjeljka 3. priloga I. do IV. Uredbi (EZ) br. 295/2008, uz iznimku djelatnosti svrstanih u područje K NACE-a Rev.2.
Četvrta računovodstvena direktiva: Direktiva Vijeća 78/660/EEZ
Dodana vrijednost prema troškovima proizvodnih faktora može se izravno izračunati iz sljedećih računovodstvenih varijabli:
— |
Neto prihod |
— |
Promjena zaliha gotovih proizvoda i proizvodnje u tijeku |
— |
Radovi koje poduzeće obavlja za vlastite potrebe i koji se kapitaliziraju |
— |
Sirovine i potrošni materijal |
— |
Ostali vanjski troškovi |
— |
Ostali operativni troškovi |
— |
Ostali operativni prihod |
— |
Izvanredni troškovi |
— |
Izvanredni prihod |
Uredbe o MRS-u: Uredba Europskog parlamenta i Vijeća (EZ) br. 1606/2002 i Uredba Komisije (EZ) br. 1725/2003
Dodana vrijednost prema troškovima proizvodnih faktora može se izravno izračunati iz sljedećih računovodstvenih varijabli sukladno metodi vrste izdataka:
Prihod (isključujući prihod od kamata i dividendi ako je uključen u prihod)
+/- |
Promjena zaliha gotovih proizvoda i proizvodnje u tijeku |
- |
Upotrijebljene sirovine i potrošni materijal |
- |
Ostali troškovi |
+ |
Ostali prihod |
Dodana vrijednost prema troškovima proizvodnih faktora može se izračunati izravno iz sljedećih računovodstvenih varijabli sukladno metodi uloge izdataka:
Prihod (isključujući prihod od kamata i dividendi ako je uključen u prihod)
- |
Troškovi prodaje (isključujući troškove doprinosa za zaposlenike i troškove amortizacije) |
- |
Troškovi distribucije (isključujući troškove doprinosa za zaposlenike) |
- |
Upravni troškovi (isključujući troškove doprinosa za zaposlenike) |
- |
Ostali troškovi |
+ |
Ostali prihod |
Poveznica s drugim varijablama:
Za statistike o djelatnostima iz odjeljka 3. priloga I. do IV. Uredbi (EZ) br. 295/2008, uz iznimku djelatnosti svrstanih u područje K NACE-a Rev.2.
Dodana vrijednost prema troškovima proizvodnih faktora računa se kako slijedi:
Promet (12 11 0)
+/- |
Promjena zaliha robe i usluga (13 21 0) |
+ |
Kapitalizirana proizvodnja |
+ |
Ostali operativni prihod |
- |
Ukupna nabava robe i usluga (13 11 0) |
- |
Ostali porezi na proizvode koji su povezani s prihodom, ali ih nije moguće odbiti |
- |
Pristojbe i porezi povezani s proizvodnjom |
— |
Dodana vrijednost prema troškovima proizvodnih faktora koristi se za izračun bruto poslovnog viška (12 17 0) i drugih skupnih vrijednosti i iznosa. |
Za statistike o djelatnostima iz skupina 65.1 i 65.2 NACE-a Rev.2., dodana vrijednost prema troškovima proizvodnih faktora računa se kako slijedi:
Vrijednost proizvodnje (12 12 0),
- |
Ukupna nabava robe i usluga (13 11 0). |
Za statistike o djelatnostima iz odjeljka 3. Priloga VI. Uredbi (EZ) br. 295/2008, dodana vrijednost prema troškovima proizvodnih faktora računa se kako slijedi:
Vrijednost proizvodnje (12 12 0),
- |
Ukupna nabava robe i usluga (13 11 0). |
Za statistike o djelatnostima iz odjeljka 3. Priloga VII. Uredbi (EZ) br. 295/2008, dodana vrijednost prema troškovima proizvodnih faktora računa se kako slijedi:
Vrijednost proizvodnje (12 12 0),
- |
Ukupna nabava robe i usluga (13 11 0). |
Oznaka |
: |
12 17 0 |
Naziv |
: |
Bruto poslovni višak |
Prilog |
: |
I. do IV. |
Definicija
Bruto poslovni višak je višak koji proizlazi iz poslovnih djelatnosti nakon plaćanja ulaznoga faktora rada. Može se izračunati iz dodane vrijednosti prema troškovima proizvodnih faktora, od koje se oduzimaju troškovi osoblja. Radi se o iznosu koji je dostupan jedinici, a koji joj omogućava plaćanje dobavljača iz vlastitih sredstava i duga, plaćanje poreza i financiranje čitavog ili dijela vlastitog ulaganja.
Poveznica s poslovnim knjigama društva
Za statistike o djelatnostima iz odjeljka 3. priloga I. do IV. i VIII. Uredbi (EZ) br. 295/2008, uz iznimku djelatnosti svrstanih u područje K NACE-a Rev.2.
Četvrta računovodstvena direktiva: Direktiva Vijeća 78/660/EEZ
Bruto poslovni višak može se izračunati iz sljedećih računovodstvenih varijabli:
Neto prihod
— |
Promjena zaliha gotovih proizvoda i proizvodnje u tijeku |
— |
Radovi koje poduzeće obavlja za vlastite potrebe i koji se kapitaliziraju |
— |
Sirovine i potrošni materijal |
— |
Ostali vanjski troškovi |
— |
Ostali operativni troškovi |
— |
Ostali operativni prihod |
— |
Izvanredni troškovi |
— |
Izvanredni prihod |
— |
Troškovi osoblja |
Uredbe o MRS-u: Uredba Europskog parlamenta i Vijeća (EZ) br. 1606/2002 i Uredba Komisije (EZ) br. 1725/2003
Bruto poslovni višak može se izravno izračunati iz sljedećih računovodstvenih varijabli sukladno metodi vrste izdataka:
— |
Prihod (isključujući prihod od kamata i dividendi ako je uključen u prihod) |
— |
|
— |
|
— |
|
— |
|
— |
|
Bruto poslovni višak može se izračunati izravno iz sljedećih računovodstvenih varijabli sukladno metodi uloge izdataka:
— |
Prihod (isključujući prihod od kamata i dividendi ako je uključen u prihod) |
— |
|
— |
|
— |
|
— |
|
— |
|
Poveznica s drugim varijablama:
Bruto poslovni višak računa se kako slijedi:
Dodana vrijednost prema troškovima proizvodnih faktora (12 15 0)
- |
Troškovi osoblja (13 31 0) |
Oznaka |
: |
13 11 0 |
Naziv |
: |
Ukupna nabava robe i usluga |
Prilog |
: |
I. do IV., VI. i VII. |
Definicija
Nabava robe i usluga uključuje vrijednost sve robe i usluga kupljenih tijekom računovodstvenog razdoblja za daljnju prodaju ili uporabu u postupku proizvodnje, isključujući kapitalnih dobara čija je uporaba registrirana kao potrošnja fiksnog kapitala. Odnosne je usluge moguće dalje prodati s ili bez dodatne obrade, potpuno iskoristiti u postupku proizvodnje ili uskladištiti.
U tu su nabavu uključeni materijali koji izravno ulaze u proizvodnju robe (sirovine, poluproizvodi, sastavni dijelovi), te nekapitalizirani sitni inventar i oprema. Uključena je i vrijednost pomoćnih materijala (sredstva za podmazivanje, ambalaža, materijali za održavanje i popravke, uredski materijal) i energetskih proizvoda. U ovu je varijablu uključena nabava materijala namijenjenih za proizvodnju kapitalnih dobara u jedinici.
Uključene su i usluge plaćene tijekom referentnog razdoblja bez obzira na to radi li se o industrijskim ili neindustrijskim uslugama. To se odnosi na plaćanja za sve radove koje su izvršile treće stranke u ime jedinice, uključujući tekuće održavanje i popravke, radove ugradnje i tehničke studije. Isključuju se iznosi plaćeni za ugradnju kapitalnih dobara i vrijednost kapitaliziranih dobara.
Uključena su i plaćanja za neindustrijske usluge, kao što su naknade za pravne i računovodstvene usluge, te za patente i licence (ako nisu kapitalizirani), premije osiguranja, troškovi sastanaka s dioničarima i upravnim tijelima, doprinosi poslovnim i strukovnim organizacijama, troškovi poštanskih i telefonskih usluga, troškovi elektroničke komunikacije, telegrafa i faksa, troškovi prijevoza za robu i osoblje, troškovi oglašavanja, provizije (ako nisu uključene u nadnice i plaće), najamnine, bankovne naknade (isključujući kamatna plaćanja) te sve ostale poslovne usluge koje pružaju treće stranke. Uključene su i usluge koje jedinica pretvara i kapitalizira kao kapitaliziranu proizvodnju.
Iz ukupne se nabave robe i usluga isključuju izdaci svrstani u financijske izdatke ili prihod u obliku kamata ili dividendi.
Nabavi robe i usluga vrijednost se utvrđuje na temelju nabavne cijene, tj. cijene koju kupac stvarno plaća za proizvode, uključujući sve poreze, a bez subvencija za kupljene proizvode, iz čega se isključuju porezi kao što je porez na dodanu vrijednost.
Svi ostali porezi i pristojbe na proizvode stoga se ne odbijaju pri utvrđivanju vrijednosti nabave robe i usluga. Postupanje s porezima na proizvodnju nije mjerodavno za utvrđivanje vrijednosti odnosne nabave.
Za statistike o djelatnostima iz odjeljka 3. priloga I. do IV. Uredbi (EZ) br. 295/2008, uz iznimku djelatnosti svrstanih u područje K NACE-a Rev.2., izdaci koji su u poslovnim knjigama društva klasificirani kao financijski isključeni su iz ukupne nabave robe i usluga.
Za statistike o djelatnostima iz skupina 65.1 i 65.2 NACE-a Rev.2., ukupna se nabava robe i usluga utvrđuje kao bruto vrijednost primljenih usluga reosiguranja, plus ukupne provizije iz članka 64. Direktive Vijeća 91/674/EEZ, plus svi ostali vanjski troškovi robe i usluga (isključujući troškove osoblja).
Za statistike o djelatnostima iz odjeljka 3. Priloga VI. Uredbi (EZ) br. 295/2008, ukupna se nabava robe i usluga utvrđuje kao troškovi provizija plus ostali upravni troškovi, plus ostali operativni troškovi.
Poveznica s poslovnim knjigama društva
Za statistike o djelatnostima iz odjeljka 3. priloga I. do IV. Uredbi (EZ) br. 295/2008, uz iznimku djelatnosti svrstanih u područje K NACE-a Rev.2.
Četvrta računovodstvena direktiva: Direktiva Vijeća 78/660/EEZ
Nabava robe i usluga može se izračunati iz sljedećih računovodstvenih varijabli:
— |
Sirovine i potrošni materijal (prije obračuna promjene zaliha robe i usluga) |
— |
Ostali vanjski troškovi (prije obračuna promjene zaliha robe i usluga) |
— |
dio varijable „Ostali operativni troškovi” – uključeni dio odnosi se na plaćanja za robu i usluge koja nisu uključena u prethodnim dvjema varijablama (sirovine i potrošni materijal te ostali vanjski troškovi). Dio koji ovdje nije uključen odnosi se na plaćanje poreza na proizvodnju. |
— |
Izvanredni troškovi |
Uredbe o MRS-u: Uredba Europskog parlamenta i Vijeća (EZ) br. 1606/2002 i Uredba Komisije (EZ) br. 1725/2003
Nabava robe i usluga može se izračunati iz sljedećih računovodstvenih varijabli sukladno metodi vrste izdataka:
— |
Upotrijebljene sirovine i potrošni materijal |
— |
Ostali troškovi (prije obračuna promjene zaliha robe i usluga) |
Nabava robe i usluga može se izračunati iz sljedećih računovodstvenih varijabli sukladno metodi uloge izdataka:
— |
Troškovi prodaje (prije obračuna promjene zaliha robe i usluga te isključujući troškove doprinosa za zaposlenike i troškove amortizacije) |
— |
Troškovi distribucije (nastali tijekom računovodstvenog razdoblja te isključujući troškove doprinosa za zaposlenike i troškove amortizacije) |
— |
Upravni troškovi (nastali tijekom računovodstvenog razdoblja te isključujući troškove doprinosa za zaposlenike i troškove amortizacije) |
— |
Ostali troškovi |
Poveznica s drugim varijablama:
Za statistike o djelatnostima iz odjeljka 3. priloga I. do IV. Uredbi (EZ) br. 295/2008, uz iznimku djelatnosti svrstanih u područje K NACE-a Rev.2., ukupna se nabava robe i usluga koristi za izračun dodane vrijednosti prema troškovima proizvodnih faktora (12 15 0) i drugih skupnih vrijednosti i iznosa.
Veći se broj varijabli unutar „Ukupne nabave robe i usluga” posebno utvrđuje
— |
Kupnja roba i usluga za daljnju prodaju u istome obliku (13 12 0) |
— |
Plaćanja za agencijske radnike (13 13 1) |
— |
Plaćanja za dugoročni najam i operativni leasing robe (13 41 1) |
— |
Kupnje energetskih proizvoda (20 11 0) |
Za statistike o djelatnostima iz skupina 65.1 i 65.2 NACE-a Rev.2., ukupna nabava robe i usluga računa se kako slijedi:
Za životno osiguranje:
Saldo reosiguranja (32 18 0),
+ |
[(Ukupne bruto tehničke pričuve (37 30 0) – Ukupne neto tehničke pričuve (37 30 1))/Ukupne neto tehničke pričuve (37 30 1)] × (Prihod od investicija (32 22 0) – Prihod od pripisa (povećanja vrijednosti) investicija (32 71 5) – Dobici od prodaje (realizacije) investicija (32 71 6) – Prihod od sudjelujućih interesa (32 71 1)), |
+ |
Provizije (32 61 1), |
+ |
Vanjski troškovi robe i usluga (32 61 4) |
Za neživotno osiguranje i reosiguranje:
Saldo reosiguranja (32 18 0),
+ |
[(Ukupne bruto tehničke pričuve (37 30 0) – Ukupne neto tehničke pričuve (37 30 1))/Ukupne neto tehničke pričuve (37 30 1)] × (Prihod od investicija (32 42 0) – Prihod od pripisa (povećanja vrijednosti) investicija (32 71 5) – Dobici od prodaje (realizacije) investicija (32 71 6) – Prihod od sudjelujućih interesa (32 71 1)), |
+ |
Provizije (32 61 1), |
+ |
Vanjski troškovi robe i usluga (32 61 4) |
Za statistike o djelatnostima iz odjeljka 3. Priloga VI. Uredbi (EZ) br. 295/2008, ukupna nabava robe i usluga računa se kako slijedi:
Troškovi provizija (42 15 0),
+ |
Ostali upravni troškovi (42 32 2), |
+ |
Ostali operativni troškovi (42 33 0). |
Za statistike o djelatnostima iz odjeljka 3. Priloga VII. Uredbi (EZ) br. 295/2008, varijabla „Ukupna nabava robe i usluga” (13 11 0) koristi se za izračun varijable „Ukupni operativni troškovi” (48 06 0).
Oznaka |
: |
13 12 0 |
Naziv |
: |
Kupnja roba i usluga za daljnju prodaju u istome obliku |
Prilog |
: |
I. do IV. |
Definicija
Kupnja za daljnju prodaju jest kupnja robe za daljnju prodaju trećim strankama bez daljnje obrade iste. Uključuje i kupnju usluga putem „računa” uslužnih poduzeća, tj. poduzeća čiji prihod ne čini samo posrednička naknada koja se zaračunava za pružanje usluge (kao u slučaju agencija za posredovanje nekretninama), već i stvarni iznos usluge, npr. kupnja usluga prijevoza od strane putne agencije. Nije uključena vrijednost robe i usluga koji se prodaju trećim strankama uz proviziju budući da posrednik koji prima proviziju ne kupuje niti prodaje odnosnu robu.
Ovdje navedene usluge za daljnju prodaju proizvod su uslužnih djelatnosti, prava na uporabu predodređenih usluga ili fizička potpora za usluge. Kupnji se robe i usluga za daljnju prodaju u istome obliku vrijednost utvrđuje na temelju nabavne cijene bez PDV-a koji se može odbiti i ostalih poreza koji se mogu odbiti, a koji su izravno povezani s prihodom. Svi se ostali porezi i pristojbe na proizvode stoga ne odbijaju pri utvrđivanju vrijednosti nabave robe i usluga.
Postupanje s porezima na proizvodnju nije mjerodavno za utvrđivanje vrijednosti odnosne nabave.
Poveznica s poslovnim knjigama društva
Za statistike o djelatnostima iz odjeljka 3. priloga I. do IV. Uredbi (EZ) br. 295/2008, uz iznimku djelatnosti svrstanih u područje K NACE-a Rev.2.
Četvrta računovodstvena direktiva: Direktiva Vijeća 78/660/EEZ
Kupnja roba i usluga za daljnju prodaju u istome obliku ne smije se odvojeno prikazivati u poslovnim knjigama društva. Ta je varijabla dio:
— |
Sirovina i potrošnog materijala |
— |
Ostalih vanjskih troškova |
— |
Ostalih operativnih troškova |
Uredbe o MRS-u: Uredba Europskog parlamenta i Vijeća (EZ) br. 1606/2002 i Uredba Komisije (EZ) br. 1725/2003
Kupnja roba i usluga za daljnju prodaju u istome obliku ne smije se odvojeno prikazivati u poslovnim knjigama društva. Ta je varijabla dio sljedećih računovodstvenih varijabli sukladno metodi vrste izdataka:
— |
Upotrijebljene sirovine i potrošni materijal (prije obračuna promjene zaliha robe i usluga) |
— |
Ostali troškovi |
Kupnja roba i usluga za daljnju prodaju u istome obliku ne smije se odvojeno prikazivati u poslovnim knjigama društva. Ta je varijabla dio sljedećih računovodstvenih varijabli sukladno metodi uloge izdataka:
— |
Troškovi prodaje (prije obračuna promjene zaliha robe i usluga, te isključujući troškove doprinosa za zaposlenike i troškove amortizacije) |
— |
Ostali troškovi |
Poveznica s drugim varijablama:
Dio varijable „Ukupna nabava robe i usluga” (13 11 0)
— |
Kupnja roba i usluga za daljnju prodaju u istome obliku koristi se za izračun bruto marže na robu za daljnju prodaju (12 13 0), vrijednosti proizvodnje (12 12 0) i drugih skupnih vrijednosti i iznosa. |
Oznaka |
: |
13 13 1 |
Naziv |
: |
Plaćanja za agencijske radnike |
Prilog |
: |
I. do IV. |
Definicija
U ovu su varijablu uključena plaćanja agencijama za privremeno zapošljavanje i sličnim organizacijama koje klijentima nude radnu snagu na ograničeno vrijeme kako bi dopunili ili privremeno zamijenili radnu snagu klijenta, pri čemu su osobe koje se stavljaju na raspolaganju klijentu zaposlenici jedinice koja nudi privremeno zapošljavanje. Međutim, te agencije i organizacije ne nude izravan nadzor nad vlastitim zaposlenicima na radnome mjestu klijenta. Uključena su samo plaćanja za nabavu radne snage, koja nisu povezana s pružanjem određene industrijske ili neindustrijske usluge.
Poveznica s poslovnim knjigama društva
Za statistike o djelatnostima iz odjeljka 3. priloga I. do IV. Uredbi (EZ) br. 295/2008, uz iznimku djelatnosti svrstanih u područje K NACE-a Rev.2.
Četvrta računovodstvena direktiva: Direktiva Vijeća 78/660/EEZ
Plaćanja za agencijske radnike ne smiju se odvojeno prikazivati u poslovnim knjigama društva. Ta je varijabla dio ostalih vanjskih troškova i ostalih operativnih troškova.
Uredbe o MRS-u: Uredba Europskog parlamenta i Vijeća (EZ) br. 1606/2002 i Uredba Komisije (EZ) br. 1725/2003
Plaćanja za agencijske radnike ne smiju se odvojeno prikazivati u poslovnim knjigama društva. Ta je varijabla dio ostalih troškova ili dio upotrijebljenih sirovina i potrošnoga materijala (u određenim slučajevima u kojima su agencijski radnici uključeni u proizvodne djelatnosti) sukladno metodi vrste izdataka.
Plaćanja za agencijske radnike ne smiju se odvojeno prikazivati u poslovnim knjigama društva. Ta je varijabla dio troškova prodaje, troškova distribucije, upravnih troškova i/ili ostalih troškova sukladno metodi uloge izdataka.
Za statistike o djelatnostima iz skupina 65.1 i 65.2 NACE-a Rev.2.
Plaćanja za agencijske radnike ne smiju se odvojeno prikazivati u poslovnim knjigama društva u skladu s člankom 34. odjeljkom III. stavkom 16. Direktive Vijeća 91/674/EEZ.
Za statistike o djelatnostima kreditnih institucija iz razreda 64.19 i 64.92 NACE-a Rev.2.
Plaćanja za agencijske radnike ne smiju se odvojeno prikazivati u Ostalim upravnim troškovima, kako je predviđeno člankom 27. točkom 8.b i člankom 28. dijelom A točkom 4.b Direktive 86/635/EEZ.
Poveznica s drugim varijablama:
Dio varijable „Ukupna nabava robe i usluga” (13 11 0)
Oznaka |
: |
13 21 0 |
Naziv |
: |
Promjena zaliha robe i usluga |
Prilog |
: |
III. |
Definicija
Promjena zaliha (pozitivna ili negativna) je razlika između vrijednosti zaliha na kraju i na početku referentnog razdoblja. Promjena se zaliha može izmjeriti tako da se od ulaznih vrijednosti zaliha oduzmu izlazne vrijednosti i vrijednost bilo kojeg ponovljenog gubitka robe na zalihama. Zalihe se obračunavaju po nabavnim cijenama bez PDV-a ako se nabavljaju od druge jedinice, dok se u protivnome obračunavaju na temelju troškova proizvodnje.
Zalihe (i promjenu zaliha) moguće je podijeliti na sljedeći način:
— |
zalihe gotovih proizvoda |
— |
zalihe proizvodnje u tijeku |
— |
zalihe robe i usluga nabavljene za daljnju prodaju u istome obliku |
— |
zalihe sirovina i potrošnog materijala. |
Uključene su zalihe gotovih proizvoda ili proizvodnje u tijeku, koje je proizvela jedinica i koje još nisu prodane. Ti proizvodi uključuju nedovršene proizvode koji pripadaju jedinici, čak i ako su odnosni proizvodi u posjedu trećih stranaka. Isto tako isključeni su proizvodi u posjedu jedinice, a koji pripadaju trećim strankama.
Uključene su zalihe robe i usluga nabavljene isključivo za daljnju prodaju u istome obliku. Isključene su zalihe robe i usluga koje se uz proviziju dobavljaju trećim strankama. Proizvodi nabavljeni za daljnju prodaju, a koje skladište uslužna poduzeća, mogu uključivati robu (industrijsku opremu u slučaju inženjerskih ugovora vrste „ključ u ruke” ili građevine u slučaju građevinske investicije itd.) i usluge (pravo na uporabu oglasnog prostora, prijevoz, smještaj itd.).
U slučaju skladištenih usluga, odnosne su usluge proizvod uslužnih djelatnosti, prava na uporabu predodređenih usluga ili fizička potpora za usluge.
Uključene su i zalihe sirovina i pomoćnog materijala, poluproizvoda, sastavnih dijelova, energije, nekapitaliziranog sitnog inventara i usluga koji pripadaju jedinici.
Poveznica s poslovnim knjigama društva
Četvrta računovodstvena direktiva: Direktiva Vijeća 78/660/EEZ
Promjena zaliha robe i usluga može se izračunati iz sljedećih varijabli:
Promjena zaliha gotovih proizvoda i proizvodnje u tijeku
Dio sirovina i potrošnog materijala
Dio ostalih vanjskih troškova
Dio ostalih operativnih troškova
Uredbe o MRS-u: Uredba Europskog parlamenta i Vijeća (EZ) br. 1606/2002 i Uredba Komisije (EZ) br. 1725/2003
Promjena zaliha robe i usluga može se izračunati iz sljedećih varijabli poslovnih knjiga sukladno metodi vrste izdataka:
Promjena zaliha gotovih proizvoda i proizvodnje u tijeku
Dio upotrijebljenih sirovina i potrošnog materijala
Dio ostalih troškova
Promjena zaliha robe i usluga može se izračunati iz sljedećih varijabli poslovnih knjiga sukladno metodi uloge izdataka:
Dio troškova prodaje
Dio distribucijskih troškova
Dio upravnih troškova
Dio ostalih troškova
Poveznica s drugim varijablama:
— |
Promjena zaliha robe i usluga koristi se za izračun Dodane vrijednosti prema troškovima proizvodnih faktora (12 15 0) i drugih skupnih vrijednosti i iznosa |
— |
Promjena zaliha robe i usluga može se podijeliti na temelju vrste zaliha: i) promjena zaliha robe i usluga kupljenih za daljnju prodaju u istome obliku (13 21 1), ii) promjena zaliha gotovih proizvoda i proizvodnje u tijeku (13 21 3) i iii) promjena zaliha sirovina i potrošnog materijala |
Oznaka |
: |
13 21 1 |
Naziv |
: |
Promjena zaliha robe i usluga kupljenih za daljnju prodaju u istome obliku |
Prilog |
: |
III. |
Definicija
Ova se varijabla utvrđuje kao promjena zaliha po nabavnim cijenama bez PDV-a od početka do kraja referentnog razdoblja. Promjena se zaliha može izmjeriti tako da se od ulaznih vrijednosti zaliha oduzmu izlazne vrijednosti i vrijednost bilo kojeg ponovljenog gubitka robe na zalihama.
U ove su zalihe uključeni roba i usluge kupljeni isključivo za daljnju prodaju u istome obliku. Isključene su zalihe robe i usluga koje se uz proviziju dobavljaju trećim strankama.
Proizvodi kupljeni za daljnju prodaju, a koje skladište uslužna poduzeća, mogu uključivati robu (industrijsku opremu u slučaju inženjerskih ugovora vrste „ključ u ruke” ili građevine u slučaju građevinske investicije itd.) i usluge (pravo na uporabu oglasnog prostora, prijevoz, smještaj itd.).
U slučaju skladištenih usluga, odnosne su usluge proizvod uslužnih djelatnosti, prava na uporabu predodređenih usluga ili fizička potpora za usluge.
Poveznica s poslovnim knjigama društva
Četvrta računovodstvena direktiva: Direktiva Vijeća 78/660/EEZ
Promjena zaliha robe i usluga kupljenih za daljnju prodaju u istome obliku ne smije se odvojeno prikazivati u poslovnim knjigama društva. Ova je varijabla dio sirovina i potrošnog materijala, ostalih vanjskih troškova i ostalih operativnih troškova.
Uredbe o MRS-u: Uredba Europskog parlamenta i Vijeća (EZ) br. 1606/2002 i Uredba Komisije (EZ) br. 1725/2003
Promjena zaliha robe i usluga kupljenih za daljnju prodaju u istome obliku ne smije se odvojeno prikazivati u poslovnim knjigama društva. Ova je varijabla u poslovnim knjigama dio upotrijebljenih sirovina i potrošnog materijala i ostalih troškova sukladno metodi vrste izdataka.
Promjena zaliha robe i usluga kupljenih za daljnju prodaju u istome obliku ne smije se odvojeno prikazivati u poslovnim knjigama društva. Ova je varijabla u poslovnim knjigama dio troškova prodaje i drugih troškova sukladno metodi uloge izdataka.
Poveznica s drugim varijablama:
— |
Promjena zaliha robe i usluga kupljenih za daljnju prodaju u istome obliku koristi se za izračun bruto marže na robu za daljnju prodaju (12 13 0), vrijednosti proizvodnje (12 12 0) i drugih skupnih vrijednosti i iznosa. |
— |
Dio promjene zaliha robe i usluga (13 21 0). |
Oznaka |
: |
13 21 3 |
Naziv |
: |
Promjena zaliha gotovih proizvoda i proizvodnje u tijeku |
Prilog |
: |
II. do IV. |
Definicija
Ova se varijabla utvrđuje kao promjena vrijednosti zaliha gotovih proizvoda ili proizvodnje u tijeku, koje je proizvela jedinica i koje još nisu prodane, i to između prvog i posljednjeg dana referentnog razdoblja.
Ovi proizvodi uključuju nedovršene proizvode koji pripadaju jedinici, čak i ako su odnosni proizvodi u posjedu trećih stranaka. Isto tako isključeni su proizvodi u posjedu jedinice, a koji pripadaju trećim strankama.
Zalihama se utvrđuje vrijednost na temelju nabavne cijene, i to prije vrijednosnoga usklađivanja (poput amortizacije).
Poveznica s poslovnim knjigama društva
Četvrta računovodstvena direktiva: Direktiva Vijeća 78/660/EEZ
Promjena zaliha gotovih proizvoda i proizvodnje u tijeku u poslovnim se knjigama društva bilježi pod varijablom „Promjena u zalihama gotovih proizvoda i proizvodnje u tijeku”.
Uredbe o MRS-u: Uredba Europskog parlamenta i Vijeća (EZ) br. 1606/2002 i Uredba Komisije (EZ) br. 1725/2003
Promjena zaliha gotovih proizvoda i proizvodnje u tijeku u poslovnim se knjigama bilježi sukladno vrsti izdataka pod varijablom „Promjene zaliha gotovih proizvoda i proizvodnje u tijeku”.
Promjena zaliha gotovih proizvoda i proizvodnje u tijeku u poslovnim se knjigama bilježi sukladno ulozi izdataka pod varijablom „Troškovi prodaje”.
Poveznica s drugim varijablama:
— |
Promjena zaliha gotovih proizvoda i proizvodnje u tijeku u jedinici koristi se za izračun vrijednosti proizvodnje (12 12 0) i drugih skupnih vrijednosti i iznosa. |
— |
Dio promjene zaliha robe i usluga (13 21 0). |
Oznaka |
: |
13 31 0 |
Naziv |
: |
Troškovi osoblja |
Prilog |
: |
I. do VII. |
Definicija
Troškovi se osoblja utvrđuju kao ukupna naknada koju u gotovini ili u naravi poslodavac isplaćuje zaposleniku (redovnim i privremenim zaposlenicima te osobama koje rade od kuće) u zamjenu za rad koji obavlja ovaj posljednji tijekom referentnog razdoblja. Troškovi osoblja uključuju i poreze i doprinose za socijalnu sigurnost zaposlenika koje na izvoru zadržava jedinica te obvezne i dobrovoljne doprinose za socijalnu sigurnost poslodavca.
Troškovi se osoblja sastoje od:
— |
nadnica i plaća |
— |
troškova socijalne sigurnosti poslodavca |
Uključene su sve naknade plaćene tijekom referentnog razdoblja, bez obzira na to jesu li plaćene na temelju radnoga vremena, proizvodnje ili učinka te isplaćuju li se one redovito ili ne. Uključene su sve nagrade, bonusi na temelju radnoga mjesta i uspješnosti, isplate ex gratia, božićnica (i slični fiksni bonusi), otpremnine, troškovi smještaja i prijevoza, troškovi življenja i obiteljski doplatak, provizije, naknade za prisutnost, naknade za prekovremene sate, noćni rad itd., te porezi, doprinosi za socijalnu sigurnost i drugi iznosi koje su dužni zaposlenici, a koje na izvoru zadržavaju poslodavci.
Uključeni su i troškovi socijalne sigurnosti poslodavca. To uključuje doprinose za mirovinsko osiguranje, bolovanje, rodiljni dopust, invalidninu, nezaposlenost, mirovinu zbog nezgode na radu ili profesionalne bolesti, obiteljski doplatak te druge sustave. Ovi su troškovi uključeni bez obzira na to jesu li obvezni, kolektivno ugovoreni, ugovorni ili dobrovoljni.
Plaćanja za zaposlenike agencija nisu uključena u troškove osoblja.
Poveznica s poslovnim knjigama društva
Četvrta računovodstvena direktiva: Direktiva Vijeća 78/660/EEZ
Troškovi osoblja mogu se izračunati izravno iz sljedećih računovodstvenih varijabli:
— |
Troškovi osoblja, koji su zbroj varijabli Nadnice i plaće i Troškovi socijalne sigurnosti |
Uredba Vijeća (EZ) br. 1606/2002 i Uredba Komisije (EZ) br. 1725/2003
Troškovi osoblja u poslovnim se knjigama mogu izračunati izravno iz računovodstvene varijable Troškovi doprinosa za zaposlenike sukladno vrsti izdataka.
Troškovi doprinosa za zaposlenike prikazuju se dodatno u financijskom izvještaju sukladno ulozi izdataka.
Poveznica s drugim varijablama:
Troškovi osoblja računaju se kako slijedi:
Nadnice i plaće (13 32 0)
+ |
Troškovi socijalne sigurnosti (13 33 0) |
Troškovi osoblja koriste se za izračun bruto poslovnog viška (12 17 0) i drugih skupnih vrijednosti i iznosa.
Oznaka |
: |
13 32 0 |
Naziv |
: |
Nadnice i plaće |
Prilog |
: |
I. do IV. |
Definicija
Nadnice i plaće utvrđuju se kao „ukupna naknada koja se u gotovini ili naravi isplaćuje svim osobama na platnoj listi (uključujući osobe koje rade od kuće) u zamjenu za rad obavljen tijekom računovodstvenog razdoblja”, bez obzira na to jesu li plaćene na temelju radnoga vremena, proizvodnje ili učinka te isplaćuju li se one redovito ili ne.
Nadnice i plaće uključuju vrijednost svih doprinosa za socijalnu sigurnost, poreza na dobit itd. koje plaća zaposlenik, čak i ako ih na izvoru zadržava poslodavac i plaća u ime zaposlenika izravno fondovima za socijalnu sigurnost, poreznoj upravi itd. Nadnice i plaće ne uključuju doprinose za socijalnu sigurnost koje plaća poslodavac.
Nadnice i plaće uključuju: sve nagrade, bonuse, isplate ex gratia, božićnicu, otpremnine, troškove smještaja i prijevoza, troškove življenja i obiteljski doplatak, napojnice, provizije, naknade za prisutnost itd. koje primaju zaposlenici, te poreze, doprinose za socijalnu sigurnost i druge iznose koje su dužni platiti zaposlenici, a koje na izvoru zadržavaju poslodavci. Nadnice i plaće koje poslodavac nastavlja plaćati u slučaju bolesti, nezgode na radu, rodiljnoga dopusta ili skraćenog radnoga vremena moguće je uključiti u ovu varijablu ili u troškove socijalne sigurnosti, ovisno o računovodstvenoj praksi jedinice.
Plaćanja za zaposlenike agencija nisu uključena u nadnice i plaće.
Poveznica s poslovnim knjigama društva
Četvrta računovodstvena direktiva: Direktiva Vijeća 78/660/EEZ
Nadnice i plaće se u poslovnim knjigama društva navode pod naslovom Nadnice i plaće.
Uredbe o MRS-u: Uredba Europskog parlamenta i Vijeća (EZ) br. 1606/2002 i Uredba Komisije (EZ) br. 1725/2003
Nadnice i plaće su u poslovnim knjigama dio varijable Troškovi doprinosa za zaposlenike sukladno vrsti izdataka.
Nadnice i plaće dio su varijable Troškovi doprinosa za zaposlenike, koji se prikazuju dodatno u odnosu na financijski izvještaj, a sukladno ulozi izdataka.
Poveznica s drugim varijablama:
Nadnice i plaće koriste se za izračun Troškova osoblja (13 31 0).
Oznaka |
: |
13 33 0 |
Naziv |
: |
Troškovi socijalne sigurnosti |
Prilog |
: |
I. do IV. |
Definicija
Troškovi socijalne sigurnosti poslodavca odgovaraju iznosu koji je jednak vrijednosti doprinosa za socijalnu sigurnosti koje plaća poslodavac kako bi njegovi zaposlenici ostvarivali pravo na socijalnu zaštitu.
Troškovi socijalne sigurnosti koje snosi poslodavac uključuju doprinose za socijalnu sigurnosti poslodavca, a koje isti plaća za ostvarenje prava na mirovinsko osiguranje, bolovanje, rodiljni dopust, invalidninu, naknadu za nezaposlene, naknade za nezgodu na radu i profesionalnu bolest, obiteljski doplatak te ostale programe.
Uključeni su troškovi za sve zaposlenike, uključujući osobe koje rade od kuće i pripravnike.
Uključeni su troškovi za sve programe, bez obzira na to jesu li obvezni, kolektivno ugovoreni, ugovorni ili dobrovoljni. Nadnice i plaće koje poslodavac nastavlja plaćati u slučaju bolesti, nezgode na radu, rodiljnoga dopusta ili skraćenog radnog vremena moguće je uključiti u ovu varijablu ili u nadnice i plaće, ovisno o računovodstvenoj praksi jedinice.
Poveznica s poslovnim knjigama društva
Četvrta računovodstvena direktiva: Direktiva Vijeća 78/660/EEZ
Troškovi socijalne sigurnosti se u poslovnim knjigama društva navode pod naslovom Troškovi socijalne sigurnosti.
Uredbe o MRS-u: Uredba Europskog parlamenta i Vijeća (EZ) br. 1606/2002 i Uredba Komisije (EZ) br. 1725/2003
Troškovi socijalne sigurnosti su u poslovnim knjigama dio varijable Troškovi doprinosa za zaposlenike sukladno vrsti izdataka.
Troškovi socijalne sigurnosti dio su varijable Troškovi doprinosa za zaposlenike, koji se prikazuju dodatno u odnosu na financijski izvještaj, a sukladno ulozi izdataka.
Poveznica s drugim varijablama:
Troškovi socijalne sigurnosti koriste se za izračun Troškova osoblja (13 31 0).
Oznaka |
: |
13 41 1 |
Naziv |
: |
Plaćanja za dugoročni najam i operativni leasing robe |
Prilog |
: |
II. i IV. |
Definicija
Plaćanja za dugoročni najam uključuju sve troškove povezane s najmom materijalne imovine na više od godine dana.
Kod operativnog se leasinga svi rizici i koristi povezani s pravnim vlasništvom ne prenose najmoprimcu. U okviru operativnog leasinga najmoprimac stječe pravo uporabe trajnog dobra tijekom određenoga vremena, koje može biti dulje ili kraće te koje nije nužno unaprijed utvrđeno. Po isteku razdoblja leasinga najmodavac očekuje povrat odnosnog predmeta leasinga više ili manje u istome stanju u odnosu na vrijeme kada je leasing ugovoren, osim uobičajene istrošenosti zbog uporabe. Stoga razdoblje leasinga ne obuhvaća u cijelosti ekonomski vijek trajanja predmeta leasinga ili njegov veći dio. Plaćanja za operativni leasing robe povezana su s troškovima uporabe materijalnih dobara koja su dostupna jedinici na temelju takvih ugovora.
Ako se svi rizici i koristi vlasništva de facto, ali ne i de iure, prenesu s najmodavca na najmoprimca, radi se o financijskom leasingu. Kod financijskog leasinga razdoblje leasinga obuhvaća čitav ekonomski vijek trajanja trajnog dobra ili njegov veći dio. Na kraju razdoblja leasinga najmoprimcu se obično nudi mogućnost kupnje odnosnog predmeta leasinga po nazivnoj cijeni. Najmodavac ne mora posjedovati ikakvo stručno znanje o odnosnom predmetu. On najmoprimcu ne nudi usluge popravka, održavanja ili zamjene. Obično predmet leasing odabire najmoprimac te mu ga proizvođač ili prodavač izravno dostavljaju. Uloga je najmodavca stoga isključivo financijske prirode. Plaćanja vezana uz financijski leasing potpuno se isključuju iz varijable 13 41 1. Nabavna bi se cijena odnosnog predmeta trebala bilježiti pod varijablom Bruto investicija pri nabavi robe.
Poveznica s poslovnim knjigama društva
Četvrta računovodstvena direktiva: Direktiva Vijeća 78/660/EEZ
Plaćanja za dugoročni najam i operativni leasing robe ne smiju se odvojeno prikazivati u poslovnim knjigama društva. Ova je varijabla dio vanjskih troškova i ostalih operativnih troškova.
Uredbe o MRS-u: Uredba Europskog parlamenta i Vijeća (EZ) br. 1606/2002 i Uredba Komisije (EZ) br. 1725/2003
Plaćanja za dugoročni najam i operativni leasing robe ne smiju se odvojeno prikazivati u poslovnim knjigama društva. Ova je varijabla u poslovnim knjigama dio ostalih troškova sukladno vrsti izdataka.
Plaćanja za dugoročni najam i operativni leasing robe ne smiju se odvojeno prikazivati u poslovnim knjigama društva. Ova je varijabla u poslovnim knjigama dio ostalih troškova sukladno ulozi izdataka.
Poveznica s drugim varijablama:
Dio varijable „Ukupna nabava robe i usluga” (13 11 0)
Oznaka |
: |
15 11 0 |
Naziv |
: |
Bruto investicije u materijalnu imovinu |
Prilog |
: |
I. do IV., VI. i VII. |
Definicija
Investicije u svu materijalnu imovinu tijekom referentnog razdoblja. Uključena je nova i postojeća materijalna kapitalna imovina, bez obzira na to je li kupljena od trećih stranaka, nabavljena na temelju ugovora o financijskom leasingu (pravo uporabe trajnog dobra u zamjenu za najamninu koja se plaća tijekom utvrđenog i duljega razdoblja) ili proizvedena za vlastite potrebe (kapitalizirana proizvodnja materijalne kapitalne imovine), čiji je korisni vijek trajanja dulji od godine dana, uključujući neproizvedenu materijalnu imovinu, kao što je zemljište. Granica korisnog životnoga vijeka imovine koju je moguće kapitalizirati može se povećati ovisno o računovodstvenoj praksi poduzeća ako ta praksa zahtijeva dulji očekivani korisni vijek trajanja imovine u odnosu na gore navedenu granicu od 1 godine.
Svim se investicijama vrijednost utvrđuje prije vrijednosnih usklađivanja (odnosno u bruto iznosu) te prije odbitka prihoda od prodaje. Nabavljenoj se robi vrijednost utvrđuje po nabavnoj cijeni, odnosno uključeni su troškovi prijevoza i ugradnje, naknade, porezi i ostali troškovi povezani s prijenosom vlasništva. Vrijednost robe nabavljene putem financijskog leasinga odgovara tržišnoj vrijednosti robe da je bila kupljena u godini nabave. Ta je vrijednost načelno poznata u ugovoru ili ju je moguće procijeniti tako da se zbroje obroci koji odgovaraju povratu glavnice. Isključuju se obroci koji odgovaraju kamatama. Materijalnoj se imovini iz vlastite proizvodnje vrijednost utvrđuje na temelju troškova proizvodnje. Isključuje se roba stečena restrukturiranjem poduzeća (npr. udruživanjem, preuzimanjem, raspadom, diobom poduzeća). Nabava sitnog inventara koji nije kapitaliziran uključuje se u tekuće troškove.
Uključeni su i svi dodaci, izmjene, unapređenja i obnove koji produljuju vijek trajanja ili povećavaju proizvodni kapacitet kapitalne imovine.
Isključeni su troškovi tekućeg održavanja, kao i vrijednost i tekući troškovi povezani s kapitalnom imovinom koja je predmet ugovora o najmu i operativnom leasingu. Isključena su i godišnja plaćanja za imovinu koja je predmet ugovora o financijskom leasingu. Isključena je i nematerijalna i financijska imovina.
Kod financijskog se leasinga svi rizici i koristi vlasništva de facto, ali ne i de iure, prenose s najmodavca na najmoprimca. Razdoblje leasinga obuhvaća čitav ekonomski vijek trajanja trajnog dobra ili njegov veći dio. Na kraju razdoblja leasinga najmoprimcu se obično nudi mogućnost kupnje odnosnog predmeta leasinga po nazivnoj cijeni. Uloga je najmodavca stoga isključivo financijske prirode.
U pogledu bilježenja investicija kod kojih se izdavanje računa, isporuka, plaćanje i prva uporaba događaju u različitim referentnim razdobljima kao cilj se predlaže sljedeća metoda:
Investicije se bilježe kada se vlasništvo prenese jedinici koja ih namjerava koristiti. Za robu nabavljenu na temelju ugovora o financijskom leasingu vrijednost se bilježi prilikom isporuke robe najmoprimcu. Kapitalizirana se proizvodnja bilježi prilikom proizvodnje. U pogledu bilježenja investicija izvršenih u fazama koje je moguće razlučiti, svaki je dio investicija potrebno zabilježiti u referentnom razdoblju u kojemu je izvršen.
Budući da to u praksi nije uvijek moguće, na temelju računovodstvenih sporazuma koje su prihvatila poduzeća koriste se sljedeće aproksimacije ove metode:
i. |
investicije se bilježe u referentnom razdoblju u kojemu je izvršena isporuka; |
ii. |
investicije se bilježe u referentnom razdoblju u kojemu su ušla u postupak proizvodnje; |
iii. |
investicije se bilježe u referentnom razdoblju u kojemu su fakturirana; |
iv. |
investicije se bilježe u referentnom razdoblju u kojemu su plaćena. |
Poveznica s poslovnim knjigama društva
Investicije se ne bilježe u bilanci stanja. Međutim, dodaci, prodaja i prijenosi sve dugotrajne imovine te vrijednosna usklađivanja povezana s tom dugotrajnom imovinom prikazuju se u bilanci stanja ili bilješkama uz financijski izvještaj.
Četvrta računovodstvena direktiva: Direktiva Vijeća 78/660/EEZ
Materijalna imovina prikazuje se u poslovnim knjigama društva pod varijablom Dugotrajna imovina – materijalna imovina. Vrijednost materijalne imovine nabavljene na temelju ugovora o financijskom leasingu nije navedena u Četvrtoj računovodstvenoj direktivi. Međutim, određenim se nacionalnim računovodstvenim normama dopušta kapitalizacija te imovine u bilanci stanja.
Uredbe o MRS-u: Uredba Europskog parlamenta i Vijeća (EZ) br. 1606/2002 i Uredba Komisije (EZ) br. 1725/2003
Materijalna imovina prikazuje se u poslovnim knjigama društva pod varijablom Nekretnine, postrojenja i oprema. Podaci o financijskom leasingu prikazuju se odvojeno u poslovnim knjigama društva.
Poveznica s drugim varijablama:
Bruto investicija u materijalnu imovinu računaju se kako slijedi:
Bruto investicije u zemljište (15 12 0)
+ |
Bruto investicije u postojeće zgrade i druge građevine (15 13 0) |
+ |
Bruto investicije u izgradnju i adaptaciju zgrada (15 14 0) |
+ |
Bruto investicije u strojeve i opremu (15 15 0) |
Bruto investicije u materijalnu imovinu mogu biti veće od zbroja varijabli 15 12 0 + 15 13 0 + 15 14 0 + 15 15 0 budući da uključuju sredstva poput umjetničkih djela, šuma, voćnjaka, stoke itd., koja se ne mogu svrstani ni u koju drugu kategoriju materijalne imovine.
Oznaka |
: |
15 12 0 |
Naziv |
: |
Bruto investicije u zemljište |
Prilog |
: |
II. do IV. |
Definicija
Pored zemljišta, u ovu su varijablu uključena podzemna nalazišta, šume i unutarnji vodni tokovi. Ako se zemljište kupuje zajedno s postojećim građevinama, a vrijednost dvaju sastavnica nije moguće razdvojiti, u ovu se varijablu bilježi ukupna vrijednost ako se procjenom utvrdi da je vrijednost zemljišta veća od vrijednosti postojećih građevina. Ako se procjenom utvrdi da je vrijednost postojećih građevina veća od vrijednosti zemljišta, ukupna se vrijednost bilježi u varijablu bruto investicije u postojeće zgrade i druge građevine (15 13 0). Uključeno je i zemljište unaprijeđeno izravnavanjem, polaganjem cijevi ili izgradnjom puteva ili cesta. Isključeno je zemljište stečeno restrukturiranjem poduzeća (npr. udruživanjem, preuzimanjem, raspadom, diobom poduzeća).
Poveznica s poslovnim knjigama društva
Investicije se ne bilježe u bilancu stanja. Međutim, dodaci, prodaja i prijenosi sve dugotrajne imovine te vrijednosna usklađivanja povezana s tom dugotrajnom imovinom prikazuju se u bilanci stanja ili bilješkama uz financijski izvještaj.
Četvrta računovodstvena direktiva: Direktiva Vijeća 78/660/EEZ
Zemljište se ne prikazuje odvojeno u popisu materijalne imovine koja je uključena u poslovne knjige poduzeća pod varijablom Dugotrajna imovina – materijalna imovina – Zemljište i građevine. Potrebno je isključiti dio koji se odnosi na građevine i objekte. Dio odgođenih plaćanja i materijalne imovine u gradnji uključeni su u mjeri u kojoj su povezani sa zemljištem.
Uredbe o MRS-u: Uredba Europskog parlamenta i Vijeća (EZ) br. 1606/2002 i Uredba Komisije (EZ) br. 1725/2003
Bruto investicije u zemljište ne prikazuju se odvojeno u poslovnim knjigama društva, već su uključena u varijablu Nekretnine, postrojenja i oprema.
Poveznica s drugim varijablama:
Dio Bruto investicije u materijalnu imovinu (15 11 0)
Oznaka |
: |
15 13 0 |
Naziv |
: |
Bruto investicije u postojeće zgrade i druge građevine |
Prilog |
: |
II. do IV. |
Definicija
Investicije uključuju troškove postojećih građevina (koje su prethodno korištene) i građevina koji su nabavljeni tijekom referentnog razdoblja. Ako se zemljište kupuje zajedno s postojećim građevinama, a vrijednost dvaju sastavnica nije moguće razdvojiti, u ovu se varijablu bilježi ukupna vrijednost ako se procjenom utvrdi da je vrijednost postojećih građevina veća od vrijednosti zemljišta. Ako se procjenom utvrdi da je vrijednost zemljišta veća od vrijednosti postojećih građevina, ukupna se vrijednost bilježi u varijablu bruto investicije u zemljište (15 12 0). Isključena je kupnja novih građevina koje nisu nikada korištene. Isključene su i postojeće građevine i objekti stečeni restrukturiranjem poduzeća (npr. udruživanjem, preuzimanjem, raspadom, diobom poduzeća).
Poveznica s poslovnim knjigama društva
Investicije se ne bilježe u bilancu stanja. Međutim, dodaci, prodaja i prijenosi sve dugotrajne imovine te vrijednosna usklađivanja povezana s tom dugotrajnom imovinom prikazuju se u bilanci stanja ili bilješkama uz financijski izvještaj.
Četvrta računovodstvena direktiva: Direktiva Vijeća 78/660/EEZ
Bruto investicije u postojeće zgrade i druge građevine ne prikazuju se odvojeno u popisu materijalne imovine koja je uključena u poslovne knjige poduzeća pod varijablom Dugotrajna imovina – materijalna imovina – Zemljište i građevine. Potrebno je isključiti dio koji se odnosi na zemljište te na izgradnju i adaptaciju objekata. Dio odgođenih plaćanja i materijalne imovine u gradnji uključeni su u mjeri u kojoj su povezani s postojećim zgradama i drugim građevinama.
Uredbe o MRS-u: Uredba Europskog parlamenta i Vijeća (EZ) br. 1606/2002 i Uredba Komisije (EZ) br. 1725/2003
Bruto investicije u postojeće zgrade i druge građevine ne prikazuju se odvojeno u poslovnim knjigama društva, već su uključena u varijablu Nekretnine, postrojenja i oprema.
Poveznica s drugim varijablama:
Dio Bruto investicija u materijalnu imovinu (15 11 0)
Oznaka |
: |
15 14 0 |
Naziv |
: |
Bruto investicije u izgradnju i adaptaciju zgrada |
Prilog |
: |
II. do IV. |
Definicija
Ova varijabla uključuje izdatke tijekom referentnog razdoblja za izgradnju ili adaptaciju zgrada. Uključena je kupnja novih građevina koje nisu nikada korištene. Uključeni su i svi dodaci, izmjene, unapređenja i obnove koji produljuju vijek trajanja ili povećavaju proizvodni kapacitet građevina.
Uključene su i trajne instalacije, poput vodovoda, centralnoga grijanja, klimatizacije, osvjetljenja itd., kao i građevinski troškovi naftnih izvora (bušenje), aktivnih rudnika, cjevovoda, dalekovoda, plinovoda, željezničkih tračnica, lučkih pristaništa, prometnica, mostova, nadvožnjaka, odvoda i drugih sredstava unaprjeđenja zemljišta. Isključeni su troškovi tekućeg održavanja.
Poveznica s poslovnim knjigama društva
Investicije se ne bilježe u bilancu stanja. Međutim, dodaci, prodaja i prijenosi sve dugotrajne imovine te vrijednosna usklađivanja povezana s tom dugotrajnom imovinom prikazuju se u bilanci stanja ili bilješkama uz financijski izvještaj.
Četvrta računovodstvena direktiva: Direktiva Vijeća 78/660/EEZ
Bruto investicije u izgradnju i adaptaciju zgrada ne prikazuju se odvojeno u popisu materijalne imovine koja je uključena u poslovne knjige poduzeća pod varijablom Dugotrajna imovina – materijalna imovina – Zemljište i građevine. Potrebno je isključiti dio koji se odnosi na zemljište te na postojeće zgrade i građevine. Dio odgođenih plaćanja i materijalne imovine u gradnji uključeni su u mjeri u kojoj su povezani s izgradnjom i adaptacijom zgrada.
Uredbe o MRS-u: Uredba Europskog parlamenta i Vijeća (EZ) br. 1606/2002 i Uredba Komisije (EZ) br. 1725/2003
Bruto investicije u izgradnju i adaptaciju zgrada ne prikazuju se odvojeno u poslovnim knjigama društva, već su uključena u varijablu Nekretnine, postrojenja i oprema.
Poveznica s drugim varijablama:
Dio Bruto investicija u materijalnu imovinu (15 11 0)
Oznaka |
: |
15 15 0 |
Naziv |
: |
Bruto investicije u strojeve i opremu |
Prilog |
: |
II. do IV. |
Definicija
Ova varijabla obuhvaća strojeve (uredske strojeve itd.), posebna vozila koja se koriste u poslovnom objektu, ostale strojeve i opremu, sva vozila i plovila koji se koriste izvan poslovnog objekta, npr. osobna vozila, komercijalna vozila i kamioni, te posebna vozila svih vrsta, plovila, željezničke vagone itd., koji su kupljeni novi ili rabljeni tijekom referentnog razdoblja. Isključeni su strojevi i oprema stečeni restrukturiranjem poduzeća (npr. udruživanjem, preuzimanjem, raspadom, diobom poduzeća). Uključeni su svi dodaci, izmjene, unapređenja i obnove koji produljuju vijek trajanja ili povećavaju proizvodni kapacitet ovih kapitalnih dobara. Isključeni su troškovi tekućeg održavanja.
Poveznica s poslovnim knjigama društva
Investicije se ne bilježe u bilancu stanja. Međutim, dodaci, prodaja i prijenosi sve dugotrajne imovine te vrijednosna usklađivanja povezana s tom dugotrajnom imovinom prikazuju se u bilanci stanja ili bilješkama uz financijski izvještaj.
Četvrta računovodstvena direktiva: Direktiva Vijeća 78/660/EEZ
Bruto investicije u strojeve i opremu nalaze se na popisu materijalne imovine koja je uključena u poslovne knjige poduzeća pod varijablom Dugotrajna imovina – materijalna imovina – Pogoni i strojevi te ostali inventar i instalacije, alati i oprema. Dio odgođenih plaćanja i materijalne imovine u gradnji uključeni su u mjeri u kojoj su povezani sa strojevima i opremom.
Uredbe o MRS-u: Uredba Europskog parlamenta i Vijeća (EZ) br. 1606/2002 i Uredba Komisije (EZ) br. 1725/2003
Bruto investicije u strojeve i opremu ne prikazuju se odvojeno u poslovnim knjigama društva, već su uključena u varijablu Nekretnine, postrojenja i oprema. Dio odgođenih plaćanja i materijalne imovine u gradnji uključeni su u mjeri u kojoj su povezani sa strojevima i opremom.
Poveznica s drugim varijablama:
Dio Bruto investicija u materijalnu imovinu (15 11 0)
Oznaka |
: |
15 21 0 |
Naziv |
: |
Prodaja materijalne imovine |
Prilog |
: |
II. do IV. |
Definicija
Prodaja materijalne imovine uključuje vrijednost postojeće materijalne kapitalne imovine prodane trećim strankama. Prodaji materijalne kapitalne imovine vrijednost se utvrđuje na temelju stvarno dobivene cijene (bez PDV-a), a ne na temelju knjižne vrijednosti, i to nakon odbitka svih troškova prijenosa vlasništva koje snosi prodavač. Isključena su sva vrijednosna usklađivanja i raspolaganje imovinom, osim prodaje.
Poveznica s poslovnim knjigama društva
Prodaja investicijske imovine ne bilježi se u bilancu stanja. Međutim, dodaci, prodaja i prijenosi sve dugotrajne imovine prikazuju se u bilanci stanja ili bilješkama uz financijski izvještaj.
Četvrta računovodstvena direktiva: Direktiva Vijeća 78/660/EEZ
Materijalna investicijska imovina odnosi se na imovinu navedenu u poslovnim knjigama društva pod varijablom Dugotrajna imovina – materijalna imovina.
Uredbe o MRS-u: Uredba Europskog parlamenta i Vijeća (EZ) br. 1606/2002 i Uredba Komisije (EZ) br. 1725/2003
Materijalna investicijska imovina odnosi se na imovinu navedenu u poslovnim knjigama društva pod varijablom Nekretnine, postrojenja i oprema.
Oznaka |
: |
15 42 0 |
Naziv |
: |
Bruto investicije u koncesije, patente, licencije, trgovački znak i slična prava |
Prilog |
: |
II. |
Definicija
Investicije u koncesije, patente, licencije, žigove i slična prava smatraju se nematerijalnom imovinom samo ako je vjerojatno da će poduzeće imati gospodarske koristi od te imovine i ako je troškove te imovine moguće pouzdano izmjeriti. Ovaj se zahtjev primjenjuje ako se nematerijalna imovina nabavlja izvan poduzeća ili ako se stvara u poduzeću.
Koncesija je djelatnost koja se vrši na temelju ugovora ili licencije kojima se jamči određeni stupanj ekskluzivnosti pri obavljanju djelatnosti na određenom zemljopisnom području. Na primjer, sportske dvorane ili javni parkovi mogu imati koncesijska prodajna mjesta, a također javne je usluge, poput opskrbe vodom moguće pružati na temelju koncesije. Vlasnik koncesije – koncesionar – posluje kao nezavisno poduzeće i plaća utvrđenu naknadu, postotak prihoda ili dobiti ili oboje subjektu koji dodjeljuje isključivo pravo na određeno područje ili objekt. Koncesija se može odnositi na prijenos prava koncesionaru da koristi određenu postojeću infrastrukturu koja je nužna za obavljanje odnosne djelatnosti (poput sustava opskrbe vodom u mjestu).
Patent je pravni naziv industrijskog vlasništva, kojime se vlasniku dodjeljuje isključivo pravo komercijalne uporabe izuma na određenome području i tijekom određenoga vremena. Patent daje vlasniku pravu da spriječi ostale osobe da, između ostalog, izrade, koriste ili prodaju odnosni izum bez odobrenja. U zamjenu za isključivo pravo uporabe objavljuju se tehničke pojedinosti izuma. Patentiranje izuma zahtijeva novost, inventivnost i mogućnost industrijske primjene izuma.
Davatelj licencije može dodijeliti licenciju kao „intelektualno vlasništvo” kako bi se nešto moglo učiniti (npr. umnožiti programsku opremu ili koristiti patentirani izum) bez straha da će davatelj licencije uložiti prijavu zbog kršenja prava intelektualnoga vlasništva. Licencija za intelektualno vlasništvo obično ima nekoliko sastavnica, uključujući rok uporabe, područje, mogućnost obnove te ostala ograničenja koja davatelj licence smatra bitnima.
Žig je razlikovni znak koji se može grafički prikazati. Radi se o sredstvu postizanja konkurentnosti, kojime industrije i drugi poslovni subjekti privlače i zadržavaju klijente tako da razlikuju vlastite proizvode i usluge od proizvoda i usluga konkurencije.
Žig se koristi za razlikovanje proizvoda ili usluge. Žigovi mogu biti dvodimenzionalni ili trodimenzionalni, a mogu ih činiti riječi, slike, boje i/ili zvukovi itd.
Poveznica s poslovnim knjigama društva
Investicija se ne bilježe u bilancu stanja. Međutim, dodaci, prodaja i prijenosi sve dugotrajne imovine te vrijednosna usklađivanja povezana s tom dugotrajnom imovinom prikazuju se u bilanci stanja ili bilješkama uz financijski izvještaj.
Četvrta računovodstvena direktiva: Direktiva Vijeća 78/660/EEZ
Koncesije, patenti, licencije, žigovi i slična prava odnose se na imovinu navedenu u poslovnim knjigama društva pod varijablom Dugotrajna imovina – nematerijalna imovina.
Uredbe o MRS-u: Uredba Europskog parlamenta i Vijeća (EZ) br. 1606/2002 i Uredba Komisije (EZ) br. 1725/2003
Koncesije, patenti, licencije, žigovi i slična prava odnose se na imovinu navedenu u poslovnim knjigama društva pod varijablom nematerijalna imovina.
Oznaka |
: |
15 44 1 |
Naziv |
: |
Investicije u kupljeni softver |
Prilog |
: |
II., IV. |
Definicija
Investicije u kupljeni softver smatraju se nematerijalnom imovinom samo ako je vjerojatno da će poduzeće imati gospodarske koristi od te imovine i ako je troškove te imovine moguće pouzdano izmjeriti. Ako kupnja softvera ne ispunjava ove uvjete, ona se smatra izdatkom u trenutku njegova nastanka i uključuje se u varijablu 13 11 0 – Ukupna nabava robe i usluga.
Investicijama u kupljeni softver vrijednost se utvrđuje na temelju nabavne cijene, uključujući sve uvozne carine i nepovratne poreze na transakcije te sve troškove koje je moguće izravno pripisati pripremi programske opreme za njezinu predviđenu uporabu. Takvi troškovi, primjerice, uključuju naknade za ugradnju softvera. Pri utvrđivanju nabavne cijene potrebno je odbiti sve trgovinske popuste i rabate.
Poveznica s poslovnim knjigama društva
Investicije se ne bilježe u bilancu stanja. Međutim, dodaci, prodaja i prijenosi sve dugotrajne imovine, te vrijednosna usklađivanja povezana s tom dugotrajnom imovinom prikazuju se u bilanci stanja ili bilješkama uz financijski izvještaj.
Četvrta računovodstvena direktiva: Direktiva Vijeća 78/660/EEZ
Investicije u kupljeni softver navode se u poslovnim knjigama društva pod varijablom Dugotrajna imovina – nematerijalna imovina.
Uredbe o MRS-u: Uredba Europskog parlamenta i Vijeća (EZ) br. 1606/2002 i Uredba Komisije (EZ) br. 1725/2003
Investicije u kupljeni softver odnose se na imovinu navedenu u poslovnim knjigama društva pod varijablom Nematerijalna imovina.
Oznaka |
: |
16 11 0 |
Naziv |
: |
Broj zaposlenih osoba |
Prilog |
: |
I. do VII. |
Definicija
Broj zaposlenih osoba utvrđuje se kao ukupni broj osoba koje rade u promatranoj jedinici (uključujući vlasnike koji rade, partnere koji redovito rade u jedinici i neplaćene članove obitelji koji redovito rade u jedinici) te osoba koje rade izvan jedinice, a koje joj pripadaju i koje plaća ta jedinica (npr. trgovački zastupnici, dostavljači, osoblje zaduženo za popravke i održavanje). Uključeni su radnici koji su odsutni kraće vremensko razdoblje (npr. na bolovanju, plaćenom ili posebno dopustu) i radnici u štrajku, ali ne i radnici odsutni na neodređeno vrijeme. Uključeni su i radnici sa skraćenim radnim vremenom, koji su kao takvi utvrđeni zakonodavstvom odnosne države, a koji su na platnoj listi, te sezonski radnici, pripravnici i osobe koje rade od kuće, a koje su na platnoj listi.
Broj zaposlenih osoba ne uključuje radnu snagu koju jedinici dobavljaju druga poduzeća, osobe koje vrše popravke i održavanje u promatranoj jedinici u ime drugih poduzeća te osobe koje su na obveznom služenju vojnoga roka.
Neplaćeni članovi obitelji su osobe koje žive s vlasnikom jedinice i redovito rade u jedinici, ali nemaju ugovor o radu i ne primaju fiksnu naknadu za svoj rad. To se odnosi samo na osobe koje se ne nalaze na platnoj listi druge jedinice u kojoj obavljaju glavnu radnu djelatnost.
Napomena |
: |
Za provjeru je usporedivosti podataka potrebno naznačiti jesu li dobrovoljni radnici uključeni u ovu varijablu. |
Broj zaposlenih osoba odgovara broju popunjenih radnih mjesta i mjeri se kao godišnji prosjek uporabom podataka barem za svako tromjesečje godine, uz iznimku statistika o djelatnostima iz odjeljka 3. priloga V., VI. i VII. Uredbi (EZ) br. 295/2008, za koje se izračun vrši na temelju podataka s manjom učestalošću.
Poveznica s poslovnim knjigama društva
Četvrta računovodstvena direktiva: Direktiva Vijeća 78/660/EEZ
Broj zaposlenih osoba bilježi se u bilješke uz financijske izvještaje (članak 43. stavak 9.).
Poveznica s drugim varijablama:
Broj zaposlenih osoba može se podijeliti na Broj plaćenih zaposlenika (16 13 0) i Broj zaposlenih neplaćenih osoba (16 12 0).
Oznaka |
: |
16 11 1 |
Naziv |
: |
Broj zaposlenih osoba raščlanjen prema kategorijama kreditnih institucija |
Prilog |
: |
VI. |
Definicija
Broj zaposlenih osoba (vidjeti varijablu 16 11 0) raščlanjuje se prema kategorijama kreditnih institucija kako slijedi: ovlaštene banke, specijalizirane kreditne institucije, ostale kreditne institucije. Ova podjela omogućava razvrstavanje kategorija kreditnih institucija u odgovarajuće razrede NACE-a Rev.2.
Poveznica s drugim varijablama:
Broj zaposlenih osoba raščlanjen prema kategorijama kreditnih institucija predstavlja daljnju podjelu varijable Broj zaposlenih osoba (16 11 0).
Oznaka |
: |
16 11 2 |
Naziv |
: |
Broj zaposlenih žena |
Prilog |
: |
VI. |
Definicija
Broj zaposlenih osoba (vidjeti varijablu 16 11 0) - žene.
Poveznica s drugim varijablama:
Broj zaposlenih žena dio je varijable Broj zaposlenih osoba (16 11 0).
Oznaka |
: |
16 12 0 |
Naziv |
: |
Broj zaposlenih neplaćenih osoba |
Prilog |
: |
I. do IV. i VI. |
Definicija
Broj zaposlenih neplaćenih osoba utvrđuje se kao broj osoba koje redovito rade u promatranoj jedinici, a koje ne primaju nagradu u obliku nadnice, plaće, honorara, naknada, plaće po učinku ili u naravi (neplaćeni članovi obitelji, vlasnici koji rade u jedinici, a koji ne primaju nagradu u obliku nadnice, plaće itd.).
Poveznica s drugim varijablama:
Broj zaposlenih neplaćenih osoba (16 12 0) računa se kao razlika broja zaposlenih osoba (16 11 0) i broja plaćenih zaposlenika (16 13 0).
Oznaka |
: |
16 13 0 |
Naziv |
: |
Broj plaćenih zaposlenika |
Prilog |
: |
I. do IV. i VI. |
Definicija
Broj plaćenih zaposlenika utvrđuje se kao broj osoba koje rade za određenog poslodavca i koji imaju ugovor o radu i primaju nagradu u obliku nadnice, plaće, honorara, naknada, plaće po učinku ili u naravi. (Uključene su sve osobe čija se plaćanja knjiže pod varijablom Troškovi osoblja u računu dobiti i gubitaka poduzeća, čak i ako u određenim slučajevima nisu sklopljeni ugovori o radu.)
Odnos između poslodavca i djelatnika postoji ako je između poduzeća i osobe sklopljen ugovor (obično dobrovoljno među objema strankama), koji može biti formalan ili neformalan, a na temelju kojega osoba radi za poduzeće u zamjenu za naknadu u gotovini ili u naravi.
Radnikom se smatra osoba koja prima nadnicu ili plaću u određenoj jedinici ako prima nadnicu ili plaću od te jedinice bez obzira na mjesto gdje se posao obavlja (u proizvodnoj jedinici ili izvan nje). Radnikom iz agencije za privremeno zapošljavanje smatra se djelatnik agencije za privremeno zapošljavanje, koji stoga nije djelatnik jedinice (klijenta) u kojoj radi.
Zaposlenicima se posebno smatraju:
— |
plaćeni vlasnici koji rade u jedinici, |
— |
studenti s formalnom obvezom na temelju koje pridonose postupku proizvodnje u jedinici u zamjenu za nagradu i/ili izobrazbu, |
— |
djelatnici zaposleni na temelju posebnoga ugovora kojime se potiče zapošljavanje nezaposlenih osoba, |
— |
osobe koje rade od kuće ako postoji izričiti ugovor da se tu osobu plaća na temelju obavljenoga posla i ako su te osobe na platnoj listi. |
Broj zaposlenika uključuje zaposlene sa skraćenim radnim vremenom, sezonske radnike, radnike u štrajku ili na kraćem dopustu, ali ne uključuje radnike na dugotrajnom dopustu.
Broj zaposlenika ne uključuje dobrovoljne radnike.
Broj se zaposlenika računa na isti način kao i Broj zaposlenih osoba, kao broj popunjenih radnih mjesta, i mjeri se kao godišnji prosjek uporabom podataka barem za svako tromjesečje godine, uz iznimku statistika o djelatnostima iz odjeljka 3. Priloga VI. Uredbi (EZ) br. 295/2008, za koje se izračun vrši na temelju podataka s manjom učestalošću.
Poveznica s drugim varijablama:
Dio Broja zaposlenih osoba (16 11 0)
Oznaka |
: |
16 13 6 |
Naziv |
: |
Broj plaćenih zaposlenika - žene |
Prilog |
: |
VI. |
Definicija
Broj plaćenih zaposlenika - žene (vidjeti varijablu 16 13 0).
Poveznica s drugim varijablama:
Broj plaćenih zaposlenika - žene dio je Broja djelatnika (16 13 0).
Oznaka |
: |
16 14 0 |
Naziv |
: |
Broj zaposlenika u jedinicama ekvivalentnim punom radnom vremenu |
Prilog |
: |
I. do IV. i VI. |
Definicija
Broj zaposlenika preračunat u ekvivalent punoga radnoga vremena (FTE).
Broj osoba koje rade manje u odnosu na standardno radno vrijeme radnika koji tijekom čitave godine rade puno radno vrijeme mora se preračunati u ekvivalent punoga radnog vremena u odnosu na radno vrijeme radnika koji tijekom čitave godine rade u jedinici puno radno vrijeme. Radi se o ukupnim odrađenim satima, koji se dijele s prosječnim godišnjim brojem sati odrađenih na radnim mjestima na puno radno vrijeme na gospodarskome području. Budući da se trajanje punoga radnog vremena mijenjalo tijekom vremena i razlikuje se među industrijskim granama, potrebno je koristiti metode za izračun prosječnoga udjela i prosječnih sati za radna mjesta s kraćim radnim vremenom u odnosu na puno radno vrijeme u svim skupinama zaposlenja. Najprije je potrebno procijeniti redovni radni tjedan s punim radnim vremenom za svaku skupinu zaposlenja. Po mogućnosti je potrebno razvrstati skupine zaposlenja unutar pojedinih industrijskih grana na temelju spola i (ili) vrste posla. Za nesamostalna radna mjesta ugovorno utvrđeni sati mogu predstavljati odgovarajuće mjerilo za utvrđivanje tih brojki. Ekvivalent punoga radnoga vremena računa se posebno za svaku skupinu zaposlenja te se potom zbraja.
U ovu su kategoriju uključene osobe koje rade manje u odnosu na standardni radni dan, manje u odnosu na standardni broj radnih dana u tjednu ili manje u odnosu na standardni broj radnih tjedana/mjeseci u godini. Preračunavanje bi se trebalo izvršiti na temelju broja odrađenih sati, dana, tjedana ili mjeseci.
Poveznica s drugim varijablama:
Broj odrađenih sati zaposlenika (16 15 0) može se koristiti pri preračunavanju broja plaćenih zaposlenika (16 13 0) u ekvivalente punoga radnoga vremena.
Oznaka |
: |
16 15 0 |
Naziv |
: |
Broj odrađenih sati zaposlenika |
Prilog |
: |
II. i IV. |
Definicija
Ukupni broj odrađenih sati zaposlenih jest ukupni broj stvarno odrađenih sati u proizvodnji promatrane jedinice tijekom referentnog razdoblja.
U ovu varijablu nisu uključeni plaćeni, ali neodrađeni sati, poput godišnjega odmora, praznika i bolovanja. Nisu uključene stanke za obroke i putovanje od kuće do radnoga mjesta.
Uključeni su stvarno odrađeni sati tijekom redovnoga radnog vremena, prekovremeni sati, vrijeme provedeno na radnome mjestu na zadacima poput pripreme radnoga prostora i vrijeme koje odgovara kratkim odmorima na radnome mjestu.
Ako točan broj stvarno odrađenih sati nije poznat, moguće ga je procijeniti na temelju teoretskoga broja radnih sati i prosječne stope odsutnosti (bolovanje, rodiljni dopust itd.).
Poveznica s drugim varijablama:
Broj odrađenih sati zaposlenih može se koristiti za preračun Broja plaćenih zaposlenika (16 13 0) u Broj zaposlenika u jedinicama ekvivalentnim punom radnom vremenu (16 14 0).
Oznaka |
: |
16 91 0 |
Naziv |
: |
Broj zaposlenih osoba u populaciji aktivnih poduzeća u t |
Prilog |
: |
IX. |
Definicija
Broj zaposlenih osoba utvrđuje se kao ukupni broj osoba koje rade u promatranoj jedinici (uključujući vlasnike koji rade, partnere koji redovito rade u jedinici i neplaćene članove obitelji) te osoba koje rade izvan jedinice, a koje joj pripadaju i koje plaća ta jedinica (npr. trgovački zastupnici, dostavljači, osoblje zaduženo za popravke i održavanje). Uključeni su radnici koji su odsutni kraće vremensko razdoblje (npr. na bolovanju, plaćenom ili posebno dopustu) i radnici u štrajku, ali ne i radnici odsutni na neodređeno vrijeme. Uključeni su i radnici sa skraćenim radnim vremenom, koji su kao takvi utvrđeni zakonodavstvom odnosne države, a koji su na platnoj listi, te sezonski radnici, pripravnici i osobe koje rade od kuće, a koje su na platnoj listi.
Broj zaposlenih osoba ne uključuje radnu snagu koju jedinici dobavljaju druga poduzeća, osobe koje vrše popravke i održavanje u promatranoj jedinici u ime drugih poduzeća te osobe koje su na obveznom služenju vojnoga roka.
Neplaćeni članovi obitelji su osobe koje žive s vlasnikom jedinice i redovito rade u jedinici, ali nemaju ugovor o radu i ne primaju fiksnu naknadu za svoj rad. To se odnosi samo na osobe koje se ne nalaze na platnoj listi druge jedinice u kojoj obavljaju glavnu radnu djelatnost.
Napomena |
: |
Za provjeru je usporedivosti podataka potrebno naznačiti jesu li dobrovoljni radnici uključeni u ovu varijablu. |
Oznaka |
: |
16 91 1 |
Naziv |
: |
Broj zaposlenika u populaciji aktivnih poduzeća u t |
Prilog |
: |
IX. |
Definicija
Broj zaposlenika utvrđuje se kao broj osoba koje rade za određenog poslodavca i koji imaju ugovor o radu i primaju nagradu u obliku nadnice, plaće, honorara, naknada, plaće po učinku ili u naravi.
Odnos između poslodavca i zaposlenika postoji ako je između poduzeća i osobe sklopljen ugovor (obično dobrovoljno među objema strankama), koji može biti formalan ili neformalan, a na temelju kojega osoba radi za poduzeće u zamjenu za naknadu u gotovini ili u naravi.
Radnikom se smatra osoba koja prima nadnicu ili plaću u određenoj jedinici ako prima nadnicu ili plaću od te jedinice bez obzira na mjesto gdje se posao obavlja (u proizvodnoj jedinici ili izvan nje). Radnikom iz agencije za privremeno zapošljavanje smatra se djelatnik agencije za privremeno zapošljavanje, koji stoga nije djelatnik jedinice (klijenta) u kojoj radi.
Zaposlenicima se posebno smatraju:
— |
plaćeni vlasnici koji rade u jedinici, |
— |
studenti s formalnom obvezom na temelju koje pridonose postupku proizvodnje u jedinici u zamjenu za nagradu i/ili izobrazbu, |
— |
djelatnici zaposleni na temelju posebnoga ugovora kojime se potiče zapošljavanje nezaposlenih osoba, |
— |
osobe koje rade od kuće ako postoji izričiti ugovor da se tu osobu plaća na temelju obavljenoga posla i ako su te osobe na platnoj listi. |
Broj zaposlenika uključuje zaposlene sa skraćenim radnim vremenom, sezonske radnike, radnike u štrajku ili na kraćem dopustu, ali ne uključuje radnike na dugotrajnom dopustu.
Broj zaposlenika ne uključuje dobrovoljne radnike.
Broj se zaposlenika računa na isti način kao i Broj zaposlenih osoba, kao broj popunjenih radnih mjesta, i mjeri se kao godišnji prosjek.
Oznaka |
: |
16 92 0 |
Naziv |
: |
Broj zaposlenih osoba u populaciji novonastalih poduzeća u t |
Prilog |
: |
IX. |
Definicija
Broj zaposlenih osoba utvrđuje se kao u stavci 16 91 0. Populacija novonastalih poduzeća utvrđuje se kao u stavci 11 92 0.
Oznaka |
: |
16 92 1 |
Naziv |
: |
Broj zaposlenika u populaciji novonastalih poduzeća u t |
Definicija
Broj zaposlenika utvrđuje se kao u stavci 16 91 1. Populacija novonastalih poduzeća utvrđuje se kao u stavci 11 92 0.
Oznaka |
: |
16 93 0 |
Naziv |
: |
Broj zaposlenih osoba u populaciji poduzeća koja su prestala s poslovanjem u t |
Prilog |
: |
IX. |
Definicija
Broj zaposlenih osoba utvrđuje se kao u stavci 16 91 0. Populacija poduzeća koja su prestala s poslovanjem utvrđuje se kao u stavci 11 93 0.
Oznaka |
: |
16 93 1 |
Naziv |
: |
Broj zaposlenika u populaciji poduzeća koja su prestala s poslovanjem u t |
Prilog |
: |
IX. |
Definicija
Broj zaposlenika utvrđuje se kao u stavci 16 91 1. Populacija poduzeća koja su prestala s poslovanjem utvrđuje se kao u stavci 11 93 0.
Oznaka |
: |
16 94 1 |
Naziv |
: |
Broj zaposlenih osoba u populaciji poduzeća koja su osnovana u t-1 i koja su preživjela do t |
Oznaka |
: |
16 94 2 |
Naziv |
: |
Broj zaposlenih osoba u populaciji poduzeća koja su osnovana u t-2 i koja su preživjela do t |
Oznaka |
: |
16 94 3 |
Naziv |
: |
Broj zaposlenih osoba u populaciji poduzeća koja su osnovana u t-3 i koja su preživjela do t |
Oznaka |
: |
16 94 4 |
Naziv |
: |
Broj zaposlenih osoba u populaciji poduzeća koja su osnovana u t-4 i koja su preživjela do t |
Oznaka |
: |
16 94 5 |
Naziv |
: |
Broj zaposlenih osoba u populaciji poduzeća koja su osnovana u t-5 i koja su preživjela do t |
Prilog |
: |
IX. |
Definicija
Broj zaposlenih osoba utvrđuje se kao u stavci 16 91 0. Populacija novonastalih poduzeća utvrđuje se kao u stavci 11 92 0. Preživljavanje se utvrđuje kao u varijablama 11 94 1 do 11 94 5.
Oznaka |
: |
16 95 1 |
Naziv |
: |
Broj zaposlenih osoba u godini osnutka u populaciji poduzeća koja su osnovana u t-1 i koja su preživjela do t |
Oznaka |
: |
16 95 2 |
Naziv |
: |
Broj zaposlenih osoba u godini osnutka u populaciji poduzeća koja su osnovana u t-2 i koja su preživjela do t |
Oznaka |
: |
16 95 3 |
Naziv |
: |
Broj zaposlenih osoba u godini osnutka u populaciji poduzeća koja su osnovana u t-3 i koja su preživjela do t |
Oznaka |
: |
16 95 4 |
Naziv |
: |
Broj zaposlenih osoba u godini osnutka u populaciji poduzeća koja su osnovana u t-4 i koja su preživjela do t |
Oznaka |
: |
16 95 5 |
Naziv |
: |
Broj zaposlenih osoba u godini osnutka u populaciji poduzeća koja su osnovana u t-5 i koja su preživjela do t |
Prilog |
: |
IX. |
Definicija
Broj zaposlenih osoba utvrđuje se kao u stavci 16 91 0. Populacija novonastalih poduzeća utvrđuje se kao u stavci 11 92 0. Preživljavanje se utvrđuje kao u varijablama 11 94 1 do 11 94 5.
Oznaka |
: |
17 32 0 |
Naziv |
: |
Broj prodavaonica na malo |
Prilog |
: |
III. |
Definicija
Ukupni broj prodavaonica na malo u vlasništvu ili unajmljenih, koje vodi poduzeće. Prodavaonice se utvrđuju kao trajni prodajni prostor u koji klijenti ulaze kako bi izvršili kupnju. Prodavaonice na malo svrstavaju se u skupine 47.1.-47.7 NACE-a Rev.2.
Poveznica s drugim varijablama:
Dio Broja lokalnih jedinica (11 21 0).
Oznaka |
: |
17 33 1 |
Naziv |
: |
Prodajni prostor |
Prilog |
: |
III. |
Definicija
Prodajni je prostor procijenjena površina (u m2) dijela poslovnoga prostora poduzeća namijenjenog prodaji i izlaganju robe, odnosno:
— |
ukupni prostor kojemu klijenti imaju pristup, uključujući kabine za presvlačenje, |
— |
prostor blagajne i izloga, |
— |
prostor iza blagajne koji koriste prodavači. |
Prodajni prostor ne uključuje urede, prostore za skladištenje i pripremanje robe, radionice, stubišta, svlačionice i druge pomoćne prostore.
Oznaka |
: |
18 10 0 |
Naziv |
: |
Promet od poljoprivrede, šumarstva, ribarstva i industrijskih djelatnosti |
Prilog |
: |
III. |
Definicija
Dio prometa koji proizlazi iz djelatnosti svrstanih u područja A do F NACE-a Rev.2.
Nije uključen promet koji proizlazi iz daljnje prodaje robe i usluga nabavljenih za daljnju prodaju u istome obliku.
Poveznica s poslovnim knjigama društva
Promet od poljoprivrede, šumarstva, ribarstva i industrijskih djelatnosti ne prikazuje se odvojeno u poslovnim knjigama društva.
Četvrta računovodstvena direktiva: Direktiva Vijeća 78/660/EEZ
Dio neto prometa.
Uredbe o MRS-u: Uredba Europskog parlamenta i Vijeća (EZ) br. 1606/2002 i Uredba Komisije (EZ) br. 1725/2003
Dio prihoda.
Poveznica s drugim varijablama:
Dio Prometa (12 11 0)
Oznaka |
: |
18 11 0 |
Naziv |
: |
Promet od glavne djelatnosti na troznamenkastoj razini NACE Rev.2 |
Prilog |
: |
II. i IV. |
Definicija
Dio prometa koji proizlazi iz glavne djelatnosti jedinice. Glavna se djelatnost jedinice utvrđuje u skladu s pravilima iz Uredbe Vijeća (EZ) br. 696/93 od 15. ožujka 1993. o statističkim jedinicama.
Uključen je promet od prodaje robe i usluga koji su predmet podugovaračkog odnosa. Nije uključen promet od daljnje prodaje robe i usluga kupljenih za daljnju prodaju u istome obliku.
Poveznica s poslovnim knjigama društva
Promet od glavne djelatnosti na troznamenkastoj razini NACE Rev.2 ne prikazuje se odvojeno u poslovnim knjigama društva.
Četvrta računovodstvena direktiva: Direktiva Vijeća 78/660/EEZ
Dio neto prometa.
Uredbe o MRS-u: Uredba Europskog parlamenta i Vijeća (EZ) br. 1606/2002 i Uredba Komisije (EZ) br. 1725/2003
Dio prihoda.
Poveznica s drugim varijablama:
Dio Prometa (12 11 0)
Oznaka |
: |
18 12 0 |
Naziv |
: |
Promet od industrijskih djelatnosti |
Prilog |
: |
II. |
Definicija
Dio prometa koji proizlazi iz djelatnosti svrstanih u područja B do F NACE-a Rev.2.
Uključen je promet od prodaje robe i usluga koji su predmet podugovaračkog odnosa. Nije uključen promet od daljnje prodaje robe i usluga nabavljenih za daljnju prodaju u istome obliku.
Poveznica s poslovnim knjigama društva
Promet od industrijskih djelatnosti ne prikazuje se odvojeno u poslovnim knjigama društva.
Četvrta računovodstvena direktiva: Direktiva Vijeća 78/660/EEZ
Dio neto prometa.
Uredbe o MRS-u: Uredba Europskog parlamenta i Vijeća (EZ) br. 1606/2002 i Uredba Komisije (EZ) br. 1725/2003
Dio prihoda.
Poveznica s drugim varijablama:
Dio Prometa (12 11 0)
Dio Prometa od poljoprivrede, šumarstva, ribarstva i industrijskih djelatnosti (18 10 0)
Oznaka |
: |
18 12 1 |
Naziv |
: |
Promet od industrijskih djelatnosti isključujući građevinarstvo |
Prilog |
: |
IV. |
Definicija
Dio prometa koji proizlazi iz djelatnosti svrstanih u područja B do E NACE-a Rev.2.
Uključen je promet od prodaje robe i usluga koji su predmet podugovaračkog odnosa. Nije uključen promet od daljnje prodaje robe i usluga nabavljenih za daljnju prodaju u istome obliku.
Poveznica s poslovnim knjigama društva
Promet od industrijskih djelatnosti isključujući građevinarstvo ne prikazuje se odvojeno u poslovnim knjigama društva.
Četvrta računovodstvena direktiva: Direktiva Vijeća 78/660/EEZ
Dio neto prometa.
Uredbe o MRS-u: Uredba Europskog parlamenta i Vijeća (EZ) br. 1606/2002 i Uredba Komisije (EZ) br. 1725/2003
Dio prihoda.
Poveznica s drugim varijablama:
Dio Prometa (12 11 0)
Dio Prometa od poljoprivrede, šumarstva, ribarstva i industrijskih djelatnosti (18 10 0)
Dio Prometa od industrijskih djelatnosti (18 12 0)
Oznaka |
: |
18 12 2 |
Naziv |
: |
Promet od građevinskih djelatnosti |
Prilog |
: |
IV. |
Definicija
Dio prometa koji proizlazi iz djelatnosti svrstanih u područje F NACE-a Rev.2.
Uključen je promet od prodaje robe i usluga koji su predmet podugovaračkog odnosa. Nije uključen promet od daljnje prodaje robe i usluga nabavljenih za daljnju prodaju u istome obliku.
Poveznica s poslovnim knjigama društva
Promet od građevinskih djelatnosti ne prikazuje se odvojeno u poslovnim knjigama društva.
Četvrta računovodstvena direktiva: Direktiva Vijeća 78/660/EEZ
Dio neto prometa.
Uredbe o MRS-u: Uredba Europskog parlamenta i Vijeća (EZ) br. 1606/2002 i Uredba Komisije (EZ) br. 1725/2003
Dio prihoda.
Poveznica s drugim varijablama:
Dio Prometa (12 11 0)
Dio Prometa od poljoprivrede, šumarstva, ribarstva i industrijskih djelatnosti (18 10 0)
Dio Prometa od industrijskih djelatnosti (18 12 0)
Oznaka |
: |
18 15 0 |
Naziv |
: |
Promet od uslužnih djelatnosti |
Prilog |
: |
II. do IV. |
Definicija
Promet od svih pruženih usluga (bankarske usluge i usluge osiguranja, poslovne i osobne usluge).
Ova varijabla uključuje promet od uslužnih djelatnosti koje proizlaze iz glavne ili sporedne djelatnosti; određene uslužne djelatnosti mogu obavljati industrijske jedinice. Ove su djelatnosti svrstane u područja H do N i P do S, te pod popravke i održavanje iz skupina 45.2 i 45.4 područja G NACE-a Rev.2.
Poveznica s poslovnim knjigama društva
Promet od uslužnih djelatnosti ne prikazuje se odvojeno u poslovnim knjigama društva.
Četvrta računovodstvena direktiva: Direktiva Vijeća 78/660/EEZ
Dio neto prometa.
Uredbe o MRS-u: Uredba Europskog parlamenta i Vijeća (EZ) br. 1606/2002 i Uredba Komisije (EZ) br. 1725/2003
Dio prihoda.
Poveznica s drugim varijablama:
Dio Prometa (12 11 0)
Oznaka |
: |
18 16 0 |
Naziv |
: |
Promet od trgovinskih i posredničkih djelatnosti |
Prilog |
: |
II. do IV. |
Definicija
Dio prometa koji proizlazi iz trgovinskih djelatnosti te iz posredničkih djelatnosti jedinice. Odgovara prodaji robe koju jedinica nabavlja u vlastito ime i za vlastiti račun te preprodaje u istome obliku u kojemu je roba kupljena ili nakon etiketiranja, pakiranja i omatanja koje obično provode poduzeća za trgovinu te provizijama koje jedinica ostvaruje na kupnju i prodaju robe u ime i za račun trećih stranaka i slične djelatnosti.
Daljnju je prodaju moguće podijeliti na sljedeći način:
— |
daljnja prodaja drugim trgovcima, profesionalnim korisnicima itd. (prodaja na veliko); |
— |
daljnja prodaja domaćinstvima ili manjim korisnicima (prodaja na malo). |
Ove su djelatnosti svrstane u područje G NACE-a Rev.2. (osim popravaka i održavanja iz skupina 45.2 i 45.4).
Poveznica s poslovnim knjigama društva
Prihod od trgovinskih i posredničkih djelatnosti ne prikazuje se odvojeno u poslovnim knjigama društva.
Četvrta računovodstvena direktiva: Direktiva Vijeća 78/660/EEZ
Dio neto prometa.
Uredbe o MRS-u: Uredba Europskog parlamenta i Vijeća (EZ) br. 1606/2002 i Uredba Komisije (EZ) br. 1725/2003
Dio prihoda.
Poveznica s drugim varijablama:
Dio Prometa (12 11 0)
Oznaka |
: |
18 21 0 |
Naziv |
: |
Raščlamba prometa prema vrsti proizvoda (u skladu s područjem G KPD-a) |
Prilog |
: |
III. |
Definicija
Dio prometa koji je potrebno podijeliti jest promet od trgovinskih i posredničkih djelatnosti jedinice (kako je utvrđen u stavci 18 16 0).
Poveznica s poslovnim knjigama društva
Promet raščlanjen na temelju vrste proizvoda ne prikazuje se odvojeno u poslovnim knjigama društva.
Četvrta računovodstvena direktiva: Direktiva Vijeća 78/660/EEZ
Dio neto prometa.
Uredbe o MRS-u: Uredba Europskog parlamenta i Vijeća (EZ) br. 1606/2002 i Uredba Komisije (EZ) br. 1725/2003
Dio prihoda.
Poveznica s drugim varijablama:
Zbroj prihoda za sve proizvode mora biti jednak Prometu od trgovinskih i posredničkih djelatnosti (18 16 0).
Oznaka |
: |
18 31 0 |
Naziv |
: |
Promet od radova na zgradama |
Prilog |
: |
IV. |
Definicija
Dio prometa koji proizlazi iz djelatnosti svrstanih u područje F NACE-a Rev.2. i koji se odnosi na građevine svrstane kao zgrade u klasifikaciji građevinskih objekata (CC).
Uključen je promet od prodaje robe i usluga koji su predmet podugovaračkog odnosa. Nije uključen promet od daljnje prodaje robe i usluga nabavljenih za daljnju prodaju u istome obliku.
Poveznica s poslovnim knjigama društva
Promet od zgrada ne prikazuje se odvojeno u poslovnim knjigama društva.
Četvrta računovodstvena direktiva: Direktiva Vijeća 78/660/EEZ
Dio neto prometa.
Uredbe o MRS-u: Uredba Europskog parlamenta i Vijeća (EZ) br. 1606/2002 i Uredba Komisije (EZ) br. 1725/2003
Dio prihoda.
Poveznica s drugim varijablama:
Dio Prometa (12 11 0)
Dio Prometa od poljoprivrede, šumarstva, ribarstva i industrijskih djelatnosti (18 10 0)
Dio Prometa od industrijskih djelatnosti (18 12 0)
Dio Prometa od građevinskih djelatnosti (18 12 2)
Oznaka |
: |
18 32 0 |
Naziv |
: |
Promet od radova na ostalim građevinama |
Prilog |
: |
IV. |
Definicija
Dio prometa koji proizlazi iz djelatnosti svrstanih u područje F NACE-a Rev.2. i koji se odnosi na građevine svrstane kao niskogradnja u klasifikaciji građevinskih objekata (CC).
Uključen je promet od prodaje robe i usluga koji su predmet podugovaračkog odnosa. Nije uključen promet od daljnje prodaje robe i usluga nabavljenih za daljnju prodaju u istome obliku.
Poveznica s poslovnim knjigama društva
Promet od radova na ostalim građevinama ne prikazuje se odvojeno u poslovnim knjigama društva.
Četvrta računovodstvena direktiva: Direktiva Vijeća 78/660/EEZ
Dio neto prometa.
Uredbe o MRS-u: Uredba Europskog parlamenta i Vijeća (EZ) br. 1606/2002 i Uredba Komisije (EZ) br. 1725/2003
Dio prihoda.
Poveznica s drugim varijablama:
Dio Prometa (12 11 0)
Dio Prometa od poljoprivrede, šumarstva, ribarstva i industrijskih djelatnosti (18 10 0)
Dio Prometa od industrijskih djelatnosti (18 12 0)
Dio Prometa od građevinskih djelatnosti (18 12 2)
Oznaka |
: |
20 11 0 |
Naziv |
: |
Kupnje energetskih proizvoda (u vrijednosnom izrazu) |
Prilog |
: |
II. i IV. |
Definicija
Kupnja svih energetskih proizvoda tijekom referentnog razdoblja uključuje se u ovu varijablu ako su ti proizvodi kupljeni kako bi se koristili kao gorivo. Nisu uključeni energetski proizvodi kupljeni kao sirovina ili za daljnju prodaju bez obrade. Ova se brojka navodi samo kao vrijednost.
Poveznica s poslovnim knjigama društva
Kupnja energetskih proizvoda ne prikazuje se odvojeno u poslovnim knjigama društva.
Četvrta računovodstvena direktiva: Direktiva Vijeća 78/660/EEZ
Dio Sirovina i potrošnog materijala.
Uredbe o MRS-u: Uredba Europskog parlamenta i Vijeća (EZ) br. 1606/2002 i Uredba Komisije (EZ) br. 1725/2003
Dio Sirovina i potrošnog materijala sukladno metodi vrste izdataka.
Dio troškova prodaje, troškova distribucije i upravnih troškova sukladno metodi uloge izdataka.
Poveznica s drugim varijablama:
Dio Ukupne nabave robe i usluga (13 11 0)
Oznaka |
: |
21 11 0 |
Naziv |
: |
Investicije u opremu i pogone radi kontrole zagađenja te u posebne naprave protiv zagađenja (oprema koja se postavlja na kraju cjevovoda i ispusta) |
Prilog |
: |
II. |
Definicija
Kapitalne investicije u metode, tehnologije, postupke ili opremu koji su namijenjeni prikupljanju i uklanjanju onečišćenja i onečišćivača (npr. otpadni plinovi, otpadne vode ili kruti otpad) prilikom njihova nastanka, sprečavanju njihova širenja i mjerenju razine onečišćenja te obradi i odlaganju onečišćivača koji su posljedica djelatnosti poslovnog subjekta.
Radi se o zbroju troškova u područjima zaštite okoliša Zaštita zraka i klime, Gospodarenje otpadnim vodama, Gospodarenje otpadom i Ostale djelatnosti zaštite okoliša. Ostale djelatnosti zaštite okoliša uključuju Zaštitu i sanaciju tla, podzemnih voda i površinskih voda, Smanjenje buke i vibracija, Zaštitu biološke raznolikosti i krajolika, Zaštite od zračenja, Istraživanje i razvoj, Opće gospodarenje okolišem, Obrazovanje, izobrazbu i informiranje, Djelatnosti koje vode ka nedjeljivim troškovima i Djelatnosti koje nisu drugdje navedene.
Uključeni su:
— |
Investicija u vidljive, prepoznatljive sastavne dijelove koji nadopunjuju postojeću opremu, a koji se ugrađuju na kraju ili u potpunosti izvan proizvodne linije (oprema koja se postavlja na kraju cjevovoda i ispusta). |
— |
Investicija u opremu (npr. filtre ili zasebne metode čišćenja) koja smanjuje ili odstranjuje onečišćivače iz proizvodne linije ako uklanjanje te dodane opreme znatno ne utječe na rad proizvodne linije. |
Glavna je svrha ili funkcija ove kapitalne investicije zaštita okoliša, pri čemu je potrebno prijaviti ukupne izdatke u tu svrhu.
Te je investicije potrebno prijaviti u bruto iznosu bez kompenzacije troškova koja proizlazi iz proizvodnje i prodaje utrživih nusproizvoda te bez ušteda ili primljenih subvencija.
Nabavljenoj se robi vrijednost utvrđuje po nabavnoj cijeni bez PDV-a koji se može odbiti i ostalih poreza koji se mogu odbiti, a koji su izravno povezani s prihodom.
Nisu uključeni:
— |
Radnje i djelatnosti koje pozitivno utječu na okoliš, a koje bi bile poduzete bez obzira na vidove zaštite okoliša, uključujući mjere čiji su glavni cilj zdravlje i sigurnost na radnome mjestu i sigurnost proizvodnje. |
— |
Mjere za smanjenje onečišćenja kada se proizvodi koriste ili odlažu kao otpad (prilagodba proizvoda zahtjevima zaštite okoliša), osim ako politikom i propisima o zaštiti okoliša pravna odgovornost proizvođača nije proširena i na onečišćenje koje stvaraju proizvodi prilikom uporabe te na odlaganje proizvoda nakon što postanu otpad. |
— |
Radnje povezane s uporabom i čuvanjem resursa (npr. opskrba vodom ili štednja energije ili sirovina) osim ako je glavni cilj zaštita okoliša: primjerice, ako se tim radnjama provode nacionalne ili međunarodne politike zaštite okoliša, tj. ako se one ne poduzimaju s ciljem smanjenja troškova. |
Poveznica s poslovnim knjigama društva
Definicija se temelji na računovodstvenim normama koje primjenjuje poslovni subjekt u okviru vlastitoga knjigovodstva u skladu s računovodstvenim normama EU-a, odnosno radi se o izdacima koji se mogu priznati kao imovina.
Imovina, pogoni i oprema mogu se nabaviti iz sigurnosnih razloga ili razloga zaštite okoliša. Iako nabava takve imovine, pogona i opreme izravno ne povećava buduće gospodarske koristi ikojeg dijela imovine, pogona i opreme, ona može biti nužna kako bi poslovni subjekt u budućnosti ostvario gospodarsku korist iz svoje druge imovine. Ako je to slučaj, nabava takve imovine, pogona i opreme može se priznati kao imovina budući da oni omogućuju poslovnom subjektu ostvarenje budućih gospodarskih koristi iz povezane imovine u većoj mjeri nego da ta imovina nije bila nabavljena. Međutim, ta se imovina priznaje samo u mjeri u kojoj ukupna računovodstvena vrijednost te imovine i s njom povezane imovine ne prelazi ukupnu nadoknadivu vrijednost te imovine i s njom povezane imovine. Primjerice, kemijska industrija mora uvesti određene nove načine postupanja s kemikalijama kako bi ispunila zahtjeve zaštite okoliša u pogledu proizvodnje i skladištenja opasnih kemijskih tvari; to se unapređenje pogona smatra imovinom u mjeri u kojoj je ono nadoknadivo jer bez njega to poduzeće ne bi moglo proizvoditi i prodavati kemikalije.
Poveznica s drugim varijablama:
Ukupno ulaganje u zaštitu okoliša jest zbroj varijabli 21 11 0 i 21 12 0. Ukupni izdaci za zaštitu okoliša jednaki su zbroju varijabli 21 11 0, 21 12 0 i 21 14 0.
Dio:
15 11 0 Bruto investicije u materijalnu imovinu
Oznaka |
: |
21 12 0 |
Naziv |
: |
Investicije u opremu i pogone povezane s čišćom tehnologijom (integrirana tehnologija) |
Prilog |
: |
II. |
Definicija
Kapitalne investicije u nove ili u adaptaciju postojećih metoda, tehnologija, postupaka, opreme (ili dijelova opreme) s ciljem sprečavanja ili smanjenja onečišćenja koje nastaje na izvoru (npr. otpadni plinovi, otpadne vode ili kruti otpad), čime se smanjuju učinci na okoliš povezani s ispuštanjem onečišćivača i/ili s radnjama koje uzrokuju onečišćenje.
Radi se o zbroju troškova u područjima zaštite okoliša Zaštita zraka i klime, Gospodarenje otpadnim vodama, Gospodarenje otpadom i Ostale djelatnosti zaštite okoliša. Ostale djelatnosti zaštite okoliša uključuju Zaštitu i sanaciju tla, podzemnih voda i površinskih voda, Smanjenje buke i vibracija, Zaštitu biološke raznolikosti i krajolika, Zaštitu od zračenja, Istraživanje i razvoj, Opće gospodarenje okolišem, Obrazovanje, izobrazbu i informiranje, Djelatnosti koje vode ka nedjeljivim troškovima i Djelatnosti koje nisu drugdje navedene.
Uključeni su:
— |
Kapitalne investicije u vidljive, prepoznatljive metode, postupke, tehnologije i opremu (odnosno njihove dijelove povezane sa zaštitom okoliša). Glavna je svrha ili funkcija ove kapitalne investicije po definiciji zaštita okoliša, a ukupni je izdatak za metode, postupke, tehnologije i opremu (odnosno njihove dijelove povezane sa zaštitom okoliša) potrebno prijaviti. |
— |
Kapitalne investicije u metode, postupke, tehnologije i opremu koji su integrirani u opću djelatnost (postupak proizvodnje/postrojenje) tako da je teško odvojeno identificirati dijelove čija je svrha sprečavanje onečišćenja. U tim se slučajevima (integrirane mjere) prijavljuje samo onaj dio ukupne investicije koji se odnosi na zaštitu okoliša. |
Taj dio odgovara dodatnoj investiciji u odnosu na kapitalnu investiciju koja bi bila izvršena bez obzira na vidove zaštite okoliša. Stoga druga mogućnost za usporedbu odgovara najjeftinijoj mogućnosti koja je dostupna poslovnom subjektu, sa sličnim funkcijama i obilježjima, uz iznimku onih povezanih sa zaštitom okoliša.
Ako je odabrana mogućnost standardna tehnologija, te poslovnom subjektu nije dostupna ijedna druga jeftinija mogućnost s manje pozitivnih učinaka na okoliš, ova mjera po definiciji nije djelatnost zaštite okoliša i odnosni se izdaci ne prijavljuju.
Investicije je potrebno prijaviti u bruto iznosu bez kompenzacije troškova koja proizlazi iz proizvodnje i prodaje utrživih nusproizvoda te bez ušteda ili primljenih subvencija.
Nabavljenoj se robi vrijednost utvrđuje po nabavnoj cijeni bez PDV-a koji se može odbiti i ostalih poreza koji se mogu odbiti, a koji su izravno povezani s prihodom.
Nisu uključeni:
— |
Radnje i djelatnosti koje pozitivno utječu na okoliš, a koje bi bile poduzete bez obzira na vidove zaštite okoliša, uključujući mjere čiji su glavni cilj zdravlje i sigurnost na radnome mjestu i sigurnost proizvodnje. |
— |
Mjere za smanjenje onečišćenja kada se proizvodi koriste ili odlažu kao otpad (prilagodba proizvoda zahtjevima zaštite okoliša), osim ako politikom i propisima o zaštiti okoliša pravna odgovornost proizvođača nije proširena i na onečišćenje koje stvaraju proizvodi prilikom uporabe te na odlaganje proizvoda nakon što postanu otpad. |
— |
Radnje povezane s uporabom i čuvanjem resursa (npr. opskrba vodom ili štednja energije ili sirovina), osim ako je glavni cilj zaštita okoliša: primjerice, ako se tim radnjama provode nacionalne ili međunarodne politike zaštite okoliša, tj. ako se one ne poduzimaju s ciljem smanjenja troškova. |
Poveznica s poslovnim knjigama društva
Definicija se temelji na računovodstvenim normama koje primjenjuje poslovni subjekt u okviru vlastitoga knjigovodstva u skladu s računovodstvenim normama EU-a, odnosno radi se o izdacima koji se mogu priznati kao imovina.
Imovina, pogoni i oprema mogu se nabaviti iz sigurnosnih razloga ili razloga zaštite okoliša. Iako nabava takve imovine, pogona i opreme izravno ne povećava buduće gospodarske koristi ikojeg dijela imovine, pogona i opreme, ona može biti nužna kako bi poslovni subjekt u budućnosti ostvario gospodarsku korist iz svoje druge imovine. Ako je to slučaj, nabava takve imovine, pogona i opreme može se priznati kao imovina budući da oni omogućuju poslovnom subjektu ostvarenje budućih gospodarskih koristi iz povezane imovine u većoj mjeri nego da ta imovina nije bila nabavljena. Međutim, ta se imovina priznaje samo u mjeri u kojoj ukupna računovodstvena vrijednost te imovine i s njom povezane imovine ne prelazi ukupnu nadoknadivu vrijednost te imovine i s njom povezane imovine. Primjerice, kemijska industrija mora uvesti određene nove načine postupanja s kemikalijama kako bi ispunila zahtjeve zaštite okoliša u pogledu proizvodnje i skladištenja opasnih kemijskih tvari; to se unapređenje pogona smatra imovinom u mjeri u kojoj je ono nadoknadivo jer bez njega to poduzeće ne bi moglo proizvoditi i prodavati kemikalije.
Poveznica s drugim varijablama:
Ukupno ulaganje u zaštitu okoliša jest zbroj varijabli 21 11 0 i 21 12 0. Ukupni izdaci za zaštitu okoliša jednaki su zbroju varijabli 21 11 0, 21 12 0 i 21 14 0.
Dio:
15 11 0 Bruto investicije u materijalnu imovinu
Oznaka |
: |
21 14 0 |
Naziv |
: |
Ukupni tekući izdaci za zaštitu okoliša |
Prilog |
: |
II. |
Definicija
Ukupni tekući izdaci za zaštitu okoliša su troškovi za obavljanje i održavanje djelatnosti, tehnologije, postupka, opreme (ili njezinih dijelova) čija su svrha sprečavanje, smanjenje, obrada ili uklanjanje onečišćivača i onečišćenja (npr. otpadnih plinova, otpadnih voda ili krutoga otpada) ili bilo kojeg drugog oblika propadanja okoliša koje je posljedica djelatnosti poslovnog subjekta.
Radi se o zbroju izdataka u područjima zaštite okoliša Zaštita zraka i klime, Gospodarenje otpadnim vodama, Gospodarenje otpadom i Ostale djelatnosti zaštite okoliša. Ostale djelatnosti zaštite okoliša uključuju Zaštitu i sanaciju tla, podzemnih voda i površinskih voda, Smanjenje buke i vibracija, Zaštitu biološke raznolikosti i krajolika, Zaštitu od zračenja, Istraživanje i razvoj, Opće gospodarenje okolišem, Obrazovanje, izobrazbu i informiranje, Djelatnosti koje vode ka nedjeljivim troškovima i Djelatnosti koje nisu drugdje navedene.
Ukupne je tekuće izdatke za zaštitu okoliša potrebno prijaviti u bruto iznosu bez kompenzacije troškova koja proizlazi iz proizvodnje i prodaje utrživih nusproizvoda te bez ušteda ili primljenih subvencija.
Tekući su izdaci zbroj „internih izdataka” i „nabave usluga zaštite okoliša”:
— |
Interni izdaci uključuju sve tekuće izdatke za zaštitu okoliša, osim nabave usluga zaštite okoliša od drugih jedinica. Radi se o zbroju troškova rada, uporabe sirovina i potrošnog materijala, uključujući troškove energije i plaćanja za operativni leasing. Povezani su primjerice sa radom i održavanjem opreme za zaštitu okoliša, mjerenjem i monitoringom razina onečišćenja, gospodarenjem okolišem, informiranjem i izobrazbom, istraživanjem i razvojem u području zaštite okoliša. |
— |
Nabava usluga zaštite okoliša uključuje sve naknade, pristojbe i slična plaćanja koja se vrše u korist drugih organizacija (izvan promatrane jedinice), koje mogu biti javne ili privatne, u zamjenu za usluge zaštite okoliša koje su povezane s učinkom djelatnosti poslovnog subjekta na okoliš. Primjerice, plaćanja za prikupljanje i obradu otpada i otpadnih voda, plaćanja za dekontaminaciju tla, zakonom propisane pristojbe, plaćanja konzultantima za zaštitu okoliša npr. u vezi s podacima o okolišu, izdavanjem potvrda ili radom opreme za zaštitu okoliša. |
Nabavljenoj se robi i uslugama vrijednost utvrđuje po nabavnoj cijeni bez PDV-a koji se može odbiti i ostalih poreza koji se mogu odbiti, a koji su izravno povezani s prihodom. Troškovi rada uključuju bruto nadnice i plaće, uključujući troškove koje snosi poslodavac i doprinose za socijalnu sigurnost, ali bez općih troškova.
Nisu uključeni:
— |
Radnje i djelatnosti koje pozitivno utječu na okoliš, a koje bi bile poduzete bez obzira na vidove zaštite okoliša, uključujući mjere čiji su glavni cilj zdravlje i sigurnost na radnome mjestu i sigurnost proizvodnje. |
— |
Mjere za smanjenje onečišćenja kada se proizvodi koriste ili odlažu kao otpad (prilagodba proizvoda zahtjevima zaštite okoliša), osim ako politikom i propisima o zaštiti okoliša pravna odgovornost proizvođača nije proširena i na onečišćenje koje stvaraju proizvodi prilikom uporabe te na odlaganje proizvoda nakon što postanu otpad. |
— |
Radnje povezane s uporabom i čuvanjem resursa (npr. opskrba vodom ili štednja energije ili sirovina), osim ako je glavni cilj zaštita okoliša: primjerice, ako se tim radnjama provode nacionalne ili međunarodne politike zaštite okoliša, tj. ako se one ne poduzimaju s ciljem smanjenja troškova. |
— |
Plaćanja poreza, naknada ili pristojbi od strane promatrane jedinice, koji nisu povezani s nabavom usluga zaštite okoliša u vezi s učinkom djelatnosti poslovnog subjekta na okoliš, čak i ako su državna tijela namijenila te prihode za financiranje djelatnosti zaštite okoliša (npr. porez za onečišćenje). |
— |
Izračunate troškovne varijable, poput amortizacije opreme za zaštitu okoliša, kapitalnih gubitaka zbog prisilne zamjene opreme ili općih troškova. |
— |
Gubitak prihoda, kompenzacijske pristojbe, kazne i slični troškovi koji nisu povezani s djelatnošću zaštite okoliša. |
Poveznica s poslovnim knjigama društva
Definicija tekućih izdataka temelji se na računovodstvenim normama koje primjenjuje poduzeće u okviru vlastitoga knjigovodstva u skladu s računovodstvenim normama EU-a, odnosno tekući izdaci uključuju sve izdatke koji nisu kapitalizirani, ali koji su upisani u račun dobiti i gubitka.
Radi se o zbroju vrijednosti nabave sirovina i potrošnog materijala, troškova rada, javnih naknada i pristojbi, troškova za vanjske usluge, te naknada za najam i leasing za djelatnosti zaštite okoliša.
Poveznica s drugim varijablama:
Ukupno ulaganje u zaštitu okoliša jest zbroj varijabli 21 11 0 i 21 12 0. Ukupni izdaci za zaštitu okoliša jednaki su zbroju varijabli 21 11 0, 21 12 0 i 21 14 0.
Dio:
13 11 0 Ukupne nabave robe i usluga
13 31 0 Troškova osoblja
Oznaka |
: |
23 11 0 |
Naziv |
: |
Plaćanja podugovarateljima |
Prilog |
: |
II. i IV. |
Definicija
U statistikama o djelatnostima iz odjeljka 3. Priloga II. plaćanja podugovarateljima su plaćanja koja vrši jedinica u korist trećih stranaka u zamjenu za industrijsku robu i usluge koji se dobavljaju u okviru podugovaračkog odnosa utvrđenog kako slijedi:
Dva poduzeća imaju uspostavljen podugovarački odnos ako su ispunjeni uvjeti A i B:
A. |
Poduzeće-klijent (glavni izvođač) sudjeluje u izradi proizvoda, pri čemu propisuje dobavljačkom poduzeću (podugovaratelju), makar i djelomično, tehničke specifikacije i/ili mu dobavlja materijale za obradu; |
B. |
Poduzeće-klijent prodaje proizvod podugovaratelja kao takav ili kao dio složenijega proizvoda, te preuzima postprodajnu odgovornost za taj proizvod. |
Napomena |
: |
samo utvrđivanje boje, veličine ili kataloškoga broje ne čini samo po sebi tehničku specifikaciju. Proizvodnja proizvoda izrađenog po mjeri ne podrazumijeva sama po sebi postojanje podugovaračkog odnosa. |
U statistikama o djelatnostima iz odjeljka 3. Priloga IV. plaćanja podugovarateljima su plaćanja koja vrši jedinica u korist trećih stranaka u zamjenu za građevinske radove obavljene u okviru podugovaračkog odnosa.
Dva poduzeća imaju uspostavljen podugovarački odnos ako su istodobno ispunjeni uvjeti A, B, C i D:
A. |
Poduzeće-klijent ugovara s poduzećem dobavljačem, dalje u tekstu „podugovaratelj”, izvođenje radova ili pružanje usluga koji su posebno uključeni u postupak izgradnje; |
B. |
Poduzeće-klijent odgovorno je za konačni proizvod postupka izgradnje, a ta odgovornost obuhvaća i dijelove posla koje su izvršili podugovaratelji; u određenim slučajevima podugovaratelj može snositi dio odgovornosti. |
C. |
Poduzeće-klijent propisuje podugovaratelju specifikacije, primjerice, posao ili usluga koje obavlja podugovaratelj moraju biti u potpunosti prilagođeni ciljevima određenog projekta i stoga ne mogu biti standardizirani kao kataloški posao ili usluga. |
D. |
Uzajamni ugovor nije drukčije uređen ugovorom o povezivanju, kao što su skupna ponuda na javni natječaj, konzorcij ili zajedničko ulaganje (joint venture) itd. |
Poveznica s poslovnim knjigama društva
Plaćanja podugovarateljima ne prikazuju se nužno odvojeno u poslovnim knjigama društva.
Četvrta računovodstvena direktiva: Direktiva Vijeća 78/660/EEZ
Moguće ih je uključiti u Ostale vanjske troškove i Ostale operativne troškove.
Uredbe o MRS-u: Uredba Europskog parlamenta i Vijeća (EZ) br. 1606/2002 i Uredba Komisije (EZ) br. 1725/2003
Moguće ih je uključiti u ostale troškove u poslovnim knjigama sukladno vrsti troškova.
Moguće ih je uključiti u ostale troškove u poslovnim knjigama sukladno ulozi troškova.
Poveznica s drugim varijablama:
Dio Ukupne nabave robe i usluga (13 11 0).
Oznaka |
: |
23 12 0 |
Naziv |
: |
Prihod od podugovarateljskih poslova |
Prilog |
: |
IV. |
Definicija
U statistikama o djelatnostima iz odjeljka 3. Priloga IV. Prihod od podugovarateljskih poslova jest prihod ostvaren građevinskim radovima jedinice koje je ova izvršila u korist treće stranke u okviru podugovaračkog odnosa.
Dva poduzeća imaju uspostavljen podugovarački odnos ako su istodobno ispunjeni uvjeti A, B, C i D:
A. |
Poduzeće-klijent ugovara s poduzećem dobavljačem, dalje u tekstu „podugovaratelj”, izvođenje radova ili pružanje usluga koji su posebno uključeni u postupak izgradnje. |
B. |
Poduzeće-klijent odgovorno je za konačni proizvod postupka izgradnje, a ta odgovornost obuhvaća i dijelove posla koje su izvršili podugovaratelji; u određenim slučajevima podugovaratelj može snositi dio odgovornosti. |
C. |
Poduzeće-klijent propisuje podugovaratelju specifikacije, primjerice, posao ili usluga koje obavlja podugovaratelj moraju biti u potpunosti prilagođeni ciljevima određenog projekta i stoga ne mogu biti standardizirani kao kataloški posao ili usluga. |
D. |
Uzajamni ugovor nije drukčije uređen ugovorom o povezivanju, kao što su skupna ponuda na javni natječaj, konzorcij ili zajedničko ulaganje (joint venture) itd. |
Poveznica s poslovnim knjigama društva
Prihod od podugovarateljskih poslova ne prikazuje se nužno odvojeno u poslovnim knjigama društva.
Četvrta računovodstvena direktiva: Direktiva Vijeća 78/660/EEZ
Uključen je u neto promet.
Uredbe o MRS-u: Uredba Europskog parlamenta i Vijeća (EZ) br. 1606/2002 i Uredba Komisije (EZ) br. 1725/2003
Uključen je u prihod u poslovnim knjigama sukladno vrsti izdataka.
Uključen je u prihod u poslovnim knjigama sukladno ulozi izdataka.
Poveznica s drugim varijablama:
Dio Prometa (12 11 0)
Dio Prometa od poljoprivrede, šumarstva, ribarstva i industrijskih djelatnosti (18 10 0)
Dio Prometa od industrijskih djelatnosti (18 12 0)
Dio Prometa od građevinskih djelatnosti (18 12 2)
Dio Prometa od radova na zgradama (18 31 0) ili Prometa od radova na ostalim građevinama (18 32 0)
Oznaka |
: |
32 11 2 |
Naziv |
: |
Bruto promjena pričuva za prijenosne premije (+/-) |
Prilog |
: |
V. |
Definicija
Članak 25. i 37. Direktive Vijeća 91/674/EEZ – bruto promjena pričuva za prijenosne premije uključena je u tehničko dio računa dobiti i gubitka.
Napomena:
Za prikaz računa dobiti i gubitka (tehnički račun): članak 34. odjeljak I. stavak 1. točka (c) Direktive 91/674/EEZ za poduzeća koja pružaju usluge neživotnog osiguranja te članak 34. odjeljak II. stavak 1. točka (c) Direktive 91/674/EEZ za poduzeća koja pružaju usluge životnog osiguranja.
Poveznica s drugim varijablama:
Bruto promjena pričuva za prijenosne premije koristi se za izračun bruto prihoda od premija te za izračun bruto bilance tehničkog računa (32 17 0) i drugih skupnih vrijednosti i iznosa.
Oznaka |
: |
32 11 4 |
Naziv |
: |
Bruto zaračunate premije prema pravnom statusu |
Prilog |
: |
V. |
Definicija
Bruto zaračunate premije (vidjeti varijablu 12 11 0) dijele se na temelju pravnog statusa kako slijedi: dionička društva, poduzeća za uzajamno osiguranje, podružnice osiguravajućih poduzeća sa sjedištem u državama izvan EGP-a, ostalo.
Napomena:
Za poduzeća koja nude usluge reosiguranja ne bilježe se podružnice poduzeća sa sjedištem u državama izvan EGP-a.
Poveznica s drugim varijablama:
Bruto zaračunate premije podijeljene prema pravnom statusu predstavlja daljnju podjelu varijable Izravne zaračunate premije (12 11 0).
Oznaka |
: |
32 11 5 |
Naziv |
: |
Bruto izravne zaračunate premije raščlanjene po rezidentnosti matičnog poduzeća |
Prilog |
: |
V. |
Definicija
U skladu s podjelom varijable 11 11 5, bruto izravne zaračunate premije dijele se na premije poduzeća pod domaćim nadzorom i premije poduzeća pod stranim nadzorom.
Oznaka |
: |
32 11 6 |
Naziv |
: |
Bruto prihvaćene premije reosiguranja, zaračunate premije raščlanjene po rezidentnosti matičnog poduzeća |
Prilog |
: |
V. |
Definicija
U skladu s podjelom varijable 11 11 5, bruto prihvaćene premije reosiguranja dijele se na premije poduzeća pod domaćim nadzorom i premije poduzeća pod stranim nadzorom.
Oznaka |
: |
32 12 0 |
Naziv |
: |
Raspoređeni prinos od investicija prenesen s netehničkog računa |
Prilog |
: |
V. |
Definicija
Članci 42. i 43. Direktive Vijeća 91/674/EEZ – raspoređeni prinos od investicija prenesen s netehničkog računa uključen je u tehnički dio računa dobiti i gubitka.
Napomena:
Za prikaz računa dobiti i gubitka: članak 34. odjeljak I. stavak 2. Direktive 91/674/EEZ. Ovi se podaci prikupljaju sukladno različitim metodama raspoređivanja prinosa od investicija u tehničkom i netehničkom računu. Države koje koriste mogućnosti predviđene člankom 42. stavkom 4. Direktive 91/674/EEZ mogu ovu varijablu zamijeniti drugim varijablama temeljenima na odabirima koji su predviđeni navedenim člankom.
Poveznica s drugim varijablama:
Raspoređeni prinos od investicija prenesen s netehničkog računa koristi se za izračun bruto bilance tehničkog računa (32 17 0) i drugih skupnih vrijednosti i iznosa.
Oznaka |
: |
32 13 1 |
Naziv |
: |
Bruto plaćanja za odštetne zahtjeve |
Prilog |
: |
V. |
Definicija
Članak 38. Direktive Vijeća 91/674/EEZ – bruto plaćanja za odštetne zahtjeve uključena su u tehnički dio računa dobiti i gubitka.
Napomena:
Za prikaz računa dobiti i gubitka (tehnički račun): članak 34. odjeljak I. stavak 4. točka (a) podtočka (aa) Direktive 91/674/EEZ za poduzeća koja pružaju usluge neživotnog osiguranja te članak 34. odjeljak II. stavak 5. točka (a) podtočka (aa) Direktive 91/674/EEZ za poduzeća koja pružaju usluge životnog osiguranja. Uključena su sva bruto plaćanja za odštetne zahtjeve izvršena tijekom financijske godine.
Poveznica s drugim varijablama:
Bruto plaćanja za odštetne zahtjeve koriste se za izračun Bruto odštetnih zahtjeva te za izračun bruto bilance tehničkog računa (32 17 0) i drugih skupnih vrijednosti i iznosa.
Oznaka |
: |
32 13 2 |
Naziv |
: |
Bruto plaćanja za odštetne zahtjeve uložene u tekućoj obračunskoj godini |
Prilog |
: |
V. |
Definicija
Članak 38. Direktive Vijeća 91/674/EEZ – bruto plaćanja za odštetne zahtjeve uložene u tekućoj obračunskoj godini uključena su u tehnički dio računa dobiti i gubitka.
Napomena:
Uključena su sva bruto plaćanja za odštetne zahtjeve izvršena u financijskoj godini, a koja se odnose na odštetne zahtjeve uložene u tekućoj računovodstvenoj godini.
Poveznica s drugim varijablama:
Bruto plaćanja za odštetne zahtjeve uložene u tekućoj obračunskoj godini dio su varijable Bruto plaćanja za odštetne zahtjeve (32 13 1).
Oznaka |
: |
32 13 4 |
Naziv |
: |
Bruto promjena pričuve za neriješene odštetne zahtjeve (+/-) |
Prilog |
: |
V. |
Definicija
Članak 38. Direktive Vijeća 91/674/EEZ – bruto promjena pričuve za neriješene odštetne zahtjeve uključena je u tehnički dio računa dobiti i gubitka.
Napomena:
Za prikaz računa dobiti i gubitka (tehnički račun): članak 34. odjeljak I. stavak 4. točka (b) podtočka (aa) Direktive 91/674/EEZ za poduzeća koja pružaju usluge neživotnog osiguranja te članak 34. odjeljak II. stavak 5. točka (b) podtočka (aa) Direktive 91/674/EEZ za poduzeća koja pružaju usluge životnog osiguranja.
Poveznica s drugim varijablama:
Bruto promjena pričuve za neriješene odštetne zahtjeve koristi se za izračun Bruto odštetnih zahtjeva te za izračun bruto bilance tehničkog računa (32 17 0) i drugih skupnih vrijednosti i iznosa.
Oznaka |
: |
32 14 0 |
Naziv |
: |
Bruto poslovni troškovi |
Prilog |
: |
V. |
Definicija
Ova je varijabla zbroj troškova pribave, promjene odgođenih troškova pribave i upravnih troškova.
Napomena:
Za prikaz računa dobiti i gubitka (tehnički račun): članak 34. odjeljak I. stavak 7. točke (a), (b) i (c) Direktive 91/674/EEZ za poduzeća koja pružaju usluge neživotnog osiguranja te članak 34. odjeljak II. stavak 8. točke (a), (b) i c) Direktive 91/674/EEZ za poduzeća koja pružaju usluge životnog osiguranja.
Poveznica s drugim varijablama:
Bruto poslovni troškovi koriste se za izračun bruto bilance tehničkog računa (32 17 0) i drugih skupnih vrijednosti i iznosa.
Oznaka |
: |
32 15 0 |
Naziv |
: |
Promjena pričuva za izravnavanje šteta (kolebanje šteta) (+/-) |
Prilog |
: |
V. |
Definicija
Članak 30. Direktive Vijeća 91/674/EEZ – promjena pričuva za izravnavanje šteta (kolebanje šteta) uključena je u tehnički dio računa dobiti i gubitka.
Napomena:
Za prikaz računa dobiti i gubitka (tehnički račun): članak 34. odjeljak I. stavak 9. Direktive 91/674/EEZ za poduzeća koja pružaju usluge neživotnog osiguranja.
Poveznica s drugim varijablama:
Promjena pričuva za izravnavanje šteta (kolebanje šteta) koristi se za izračun bruto bilance tehničkog računa (32 17 0) i drugih skupnih vrijednosti i iznosa.
Oznaka |
: |
32 16 0 |
Naziv |
: |
Ostale stavke tehničkog računa, bruto iznos (+/-) |
Prilog |
: |
V. |
Definicija
Ova je varijabla zbroj ostalih tehničkih prihoda u bruto iznosu, bruto promjena ostalih tehničkih pričuva, koje nisu navedene u drugim varijablama, bonusa i popusta u bruto iznosu i ostalih tehničkih troškova u bruto iznosu.
Ako razlika između bruto i neto iznosa ove varijable nije značajnija, ovu je varijablu moguće zamijeniti „ostalim varijablama tehničkog računa, neto iznos”. U tom je slučaju ova varijabla zbroj ostalog tehničkoga prihoda u neto iznosu (32 16 1), neto promjena ostalih tehničkih pričuva, koje nisu navedene u drugim varijablama (32 16 2), bonusa i popusta u neto iznosu (32 16 3) i ostalih tehničkih troškova u neto iznosu (32 16 4). Ako države članice koriste neto iznos, to je potrebno naznačiti.
Poveznica s drugim varijablama:
Ostale stavke tehničkog računa u bruto iznosu koriste se za izračun bruto bilance tehničkog računa (32 17 0) i drugih skupnih vrijednosti i iznosa.
Oznaka |
: |
32 16 1 |
Naziv |
: |
Ostali tehnički prihod, neto iznos |
Prilog |
: |
V. |
Definicija
Neto tehnički prihod, koje nije naveden u drugim varijablama.
Napomena:
Za prikaz računa dobiti i gubitka (tehnički račun): članak 34. odjeljak I. stavak 3. Direktive 91/674/EEZ za poduzeća koja pružaju usluge neživotnog osiguranja te članak 34. odjeljak II. stavak 4. Direktive 91/674/EEZ za poduzeća koja pružaju usluge životnog osiguranja.
Poveznica s drugim varijablama:
Ostali tehnički prihod u neto iznosu koristi se za izračun Ostalih stavki tehničkog računa u bruto iznosu (32 16 0).
Oznaka |
: |
32 16 2 |
Naziv |
: |
Neto promjene ostalih tehničkih pričuva, koje nisu navedene u drugim varijablama (+/-) |
Prilog |
: |
V. |
Definicija
Članak 26. Direktive Vijeća 91/674/EEZ – neto promjene ostalih tehničkih pričuva, koje nisu navedene u drugim varijablama uključene su u tehnički dio računa dobiti i gubitka.
Napomena:
Za prikaz računa dobiti i gubitka (tehnički račun): članak 34. odjeljak I. stavak 5. Direktive 91/674/EEZ za poduzeća koja pružaju usluge neživotnog osiguranja te članak 34. odjeljak II. stavak 6. točka (b) Direktive 91/674/EEZ za poduzeća koja pružaju usluge životnog osiguranja.
Poveznica s drugim varijablama:
Neto promjene ostalih tehničkih pričuva, koje nisu navedene u drugim varijablama, koriste se za izračun Ostalih stavki tehničkog računa u bruto iznosu (32 16 0).
Oznaka |
: |
32 16 3 |
Naziv |
: |
Bonusi i popusti, neto iznos |
Prilog |
: |
V. |
Definicija
Članci 29. i 39. Direktive Vijeća 91/674/EEZ – bonusi i popusti u neto iznosu uključeni su u tehnički dio računa dobiti i gubitka.
Napomena:
Za prikaz računa dobiti i gubitka (tehnički račun): članak 34. odjeljak I. stavak 6. Direktive 91/674/EEZ za poduzeća koja pružaju usluge neživotnog osiguranja te članak 34. odjeljak II. stavak 7. Direktive 91/674/EEZ za poduzeća koja pružaju usluge životnog osiguranja.
Poveznica s drugim varijablama:
Bonusi i popusti u neto iznosu koriste se za izračun Ostalih stavki tehničkog računa u bruto iznosu (32 16 0).
Oznaka |
: |
32 16 4 |
Naziv |
: |
Ostali tehnički troškovi, neto iznos |
Prilog |
: |
V. |
Definicija
Neto tehnički troškovi, koji nisu navedeni u drugim varijablama.
Napomena:
Za prikaz računa dobiti i gubitka (tehnički račun): članak 34. odjeljak I. stavak 8. Direktive 91/674/EEZ za poduzeća koja pružaju usluge neživotnog osiguranja te članak 34. odjeljak II. stavak 11. Direktive 91/674/EEZ za poduzeća koja pružaju usluge životnog osiguranja.
Poveznica s drugim varijablama:
Ostali tehnički troškovi u neto iznosu koriste se za izračun Ostalih stavki tehničkog računa u bruto iznosu (32 16 0).
Oznaka |
: |
32 17 0 |
Naziv |
: |
Međuzbroj I. (= bruto bilanca tehničkog računa) (+/-) |
Prilog |
: |
V. |
Definicija
Bruto bilanca tehničkog računa dobiti i gubitka.
Napomena:
Bruto iznosi koji odgovara međuzbroju kako je utvrđeno člankom 34. Odjeljkom I. stavkom 10. Direktive 91/674/EEZ (tehnički račun) za poduzeća koja pružaju usluge neživotnog osiguranja te člankom 34. Odjeljkom II. stavkom 13. Direktive 91/674/EEZ za poduzeća koja pružaju usluge životnog osiguranja
Poveznica s drugim varijablama:
Međuzbroj I. računa se na sljedeći način za poduzeća koja pružaju usluge neživotnog osiguranja:
Bruto prihod od premija [12 11 0 + 32 11 2 (+/-)] |
+ |
Raspoređeni prinos od investicija prenesen s netehničkog računa (32 12 0) |
- |
Bruto odštetni zahtjevi [32 13 1 + 32 13 4 (+/-)] |
- |
Bruto poslovni troškovi (32 14 0) |
+ |
Promjena pričuva za izravnavanje šteta (kolebanje šteta) (32 15 0) (+/-) |
+ |
Ostale stavke tehničkog računa, bruto iznos (32 16 0) (+/-) |
Ako se „ostale stavke tehničkog računa” (32 16 0) bilježe u neto iznosu, pri izračunu se međuzbroja I.: bruto bilance tehničkog računa uzima u obzir samo taj neto iznos.
Međuzbroj I. računa se na sljedeći način za poduzeća koja pružaju usluge životnog osiguranja:
Bruto prihod od premija [12 11 0 + 32 11 2 (+/-)] |
+ |
Prihod od investicija (32 22 0) |
+ |
Neostvarena dobit od investicija (32 23 0) |
- |
Bruto odštetni zahtjevi [32 13 1 + 32 13 4 (+/-)] |
+ |
Bruto promjena pričuve za životno osiguranje (32 25 0) (+/-) |
- |
Bruto poslovni troškovi (32 14 0) |
- |
Troškovi investicija (32 27 0) |
- |
Neostvareni gubici od investicija (32 28 0) |
- |
Raspoređeni prinos od investicija prenesen u netehnički račun (32 29 0) |
+ |
Ostale stavke tehničkog računa, bruto iznos (32 16 0) (+/-) |
Ako se „ostale stavke tehničkog računa” (32 16 0) bilježe u neto iznosu, pri izračunu se međuzbroja I.: bruto bilance tehničkog računa uzima u obzir samo taj neto iznos.
Međuzbroj I. (= bruto bilanca tehničkog računa) koristi se za izračun Međuzbroja II. (= neto bilanca tehničkog računa) (32 19 0).
Oznaka |
: |
32 18 0 |
Naziv |
: |
Saldo reosiguranja (+/-) |
Prilog |
: |
V. |
Definicija
Saldo reosiguranja tehničkog računa dobiti i gubitka.
Napomena:
Članak 63. Direktive 91/674/EEZ.
Poveznica s drugim varijablama:
Ova se varijabla računa kako slijedi:
Udio reosiguravatelja u zaračunatim bruto premijama (32 18 1)
+ |
Udio reosiguravatelja u bruto promjeni pričuve za prijenosne premije (32 18 3) (+/-) |
- |
Udio reosiguravatelja u bruto odštetnim zahtjevima [32 18 5 + 32 18 6 (+/-)] |
- |
Provizije od reosiguranja i udio u dobiti (32 18 7) |
+ |
Udio reosiguravatelja u bruto iznosu ostalih stavki tehničkog računa (32 18 8) (+/-) |
+ |
Udio reosiguravatelja u bruto promjeni pričuve za životno osiguranje (32 33 4) (+/-) |
Saldo reosiguranja koristi se za izračun Međuzbroja II. (= neto bilanca tehničkog računa (32 19 0) (+/-).
Oznaka |
: |
32 18 1 |
Naziv |
: |
Udio reosiguravatelja u zaračunatim bruto premijama |
Prilog |
: |
V. |
Definicija
Članak 36. Direktive Vijeća 91/674/EEZ – Udio reosiguravatelja u zaračunatim bruto premijama uključen je u tehnički dio računa dobiti i gubitka.
Napomena:
Za prikaz računa dobiti i gubitka (tehnički račun): članak 34. odjeljak I. stavak 1. točka (b) Direktive 91/674/EEZ za poduzeća koja pružaju usluge neživotnog osiguranja te članak 34. odjeljak II. stavak 1. točka (b) Direktive 91/674/EEZ za poduzeća koja pružaju usluge životnog osiguranja.
Poveznica s drugim varijablama:
Udio reosiguravatelja u zaračunatim bruto premijama dio je Salda reosiguranja (32 18 0).
Oznaka |
: |
32 18 2 |
Naziv |
: |
Udio reosiguravatelja u bruto zaračunatim premijama raščlanjen prema rezidentnosti matičnog poduzeća |
Prilog |
: |
V. |
Definicija
U skladu s podjelom varijable 11 11 5, udio reosiguravatelja u bruto zaračunatim premijama dijeli se na udio poduzeća pod domaćim nadzorom i udio poduzeća pod stranim nadzorom.
Oznaka |
: |
32 18 3 |
Naziv |
: |
Udio reosiguravatelja u bruto promjeni pričuve za prijenosne premije (+/-) |
Prilog |
: |
V. |
Definicija
Članci 25. i 37. Direktive Vijeća 91/674/EEZ – udio reosiguravatelja u bruto promjeni pričuve za prijenosne premije uključen je u tehnički dio računa dobiti i gubitka.
Napomena:
Za prikaz računa dobiti i gubitka (tehnički račun): članak 34. odjeljak I. stavak 1. točka (d) Direktive 91/674/EEZ za poduzeća koja pružaju usluge neživotnog osiguranja te članak 34. odjeljak II. stavak 1. točka (c) Direktive 91/674/EEZ za poduzeća koja pružaju usluge životnog osiguranja. Navodi se udio reosiguravatelja u bruto iznosu.
Poveznica s drugim varijablama:
Udio reosiguravatelja u bruto promjeni pričuve za prijenosne premije dio je Salda reosiguranja (32 18 0).
Oznaka |
: |
32 18 5 |
Naziv |
: |
Udio reosiguravatelja u bruto plaćanjima za odštetne zahtjeve |
Prilog |
: |
V. |
Definicija
Članak 38. Direktive Vijeća 91/674/EEZ – udio reosiguravatelja u bruto plaćanjima za odštetne zahtjeve uključen je u tehnički dio računa dobiti i gubitka.
Napomena:
Za prikaz računa dobiti i gubitka (tehnički račun): članak 34. odjeljak I. stavak 4. točka (a) podtočka (bb) Direktive 91/674/EEZ za poduzeća koja pružaju usluge neživotnog osiguranja te članak 34. odjeljak II. stavak 5. točka (a) podtočka (bb) Direktive 91/674/EEZ za poduzeća koja pružaju usluge životnog osiguranja.
Poveznica s drugim varijablama:
Udio reosiguravatelja u bruto plaćanjima za odštetne zahtjeve dio je Salda reosiguranja (32 18 0).
Oznaka |
: |
32 18 6 |
Naziv |
: |
Udio reosiguravatelja u bruto promjeni pričuve za neriješene zahtjeve (+/-) |
Prilog |
: |
V. |
Definicija
Članak 38. Direktive Vijeća 91/674/EEZ – udio reosiguravatelja u bruto promjeni pričuve za neriješene zahtjeve uključen je u tehnički dio računa dobiti i gubitka.
Napomena:
Za prikaz računa dobiti i gubitka (tehnički račun): članak 34. odjeljak I. stavak 4. točka (b) podtočka (bb) Direktive 91/674/EEZ za poduzeća koja pružaju usluge neživotnog osiguranja te članak 34. odjeljak II. stavak 5. točka (b) podtočka (bb) Direktive 91/674/EEZ za poduzeća koja pružaju usluge životnog osiguranja.
Poveznica s drugim varijablama:
Udio reosiguravatelja u bruto promjeni pričuve za neriješene zahtjeve dio je Salda reosiguranja (32 18 0).
Oznaka |
: |
32 18 7 |
Naziv |
: |
Provizije od reosiguranja i udio u dobiti |
Prilog |
: |
V. |
Definicija
Provizije od reosiguranja i udio u dobiti za ustupljene poslove.
Napomena:
Za prikaz računa dobiti i gubitka (tehnički račun): članak 34. odjeljak I. stavak 7. točka (d) Direktive 91/674/EEZ za poduzeća koja pružaju usluge neživotnog osiguranja te članak 34. odjeljak II. stavak 8. točka (d) Direktive 91/674/EEZ za poduzeća koja pružaju usluge životnog osiguranja.
Poveznica s drugim varijablama:
Provizije od reosiguranja i udio u dobiti dio su Salda reosiguranja (32 18 0).
Oznaka |
: |
32 18 8 |
Naziv |
: |
Udio reosiguravatelja u bruto iznosu ostalih stavki tehničkog računa (+/-) |
Prilog |
: |
V. |
Definicija
Ova je varijabla udio reosiguravatelja koji odgovara varijabli 32 16 0 (koja uključuje sljedeće sastavnice: ostali tehnički prihod, promjene ostalih tehničkih pričuva, koje nisu navedene u drugim varijablama, bonusi i popusti, ostali tehnički troškovi).
Napomena:
Ako se „ostale stavke tehničkog računa” (32 16 0) bilježe u neto iznosu, ovu varijablu nije potrebno navesti.
Poveznica s drugim varijablama:
Udio reosiguravatelja u bruto iznosu ostalih stavki tehničkog računa dio je Salda reosiguranja (32 18 0).
Oznaka |
: |
32 19 0 |
Naziv |
: |
Međuzbroj II. (= neto bilanca tehničkog računa) (+/-) |
Prilog |
: |
V. |
Definicija
Neto bilanca tehničkog računa dobiti i gubitka (bez reosiguranja).
Napomena:
Za prikaz računa dobiti i gubitka: članak 34. odjeljak I. stavak 10. Direktive 91/674/EEZ (tehnički račun) za poduzeća koja pružaju usluge neživotnog osiguranja, članak 34. odjeljak II. stavak 13. Direktive 91/674/EEZ (tehnički račun) za poduzeća koja pružaju usluge životnog osiguranja te članak 34. odjeljak III. stavci 1. i 2. Direktive 91/674/EEZ (netehnički račun).
Poveznica s drugim varijablama:
Ova se varijabla računa kako slijedi:
Bruto bilanca tehničkog računa (32 17 0) (+/-) |
- |
Saldo reosiguranja (32 18 0) (+/-). |
Oznaka |
: |
32 22 0 |
Naziv |
: |
Prihod od investicija |
Prilog |
: |
V. |
Definicija
Članak 42. Direktive Vijeća 91/674/EEZ – odnosi se na prihod od investicija uključen u tehnički dio računa dobiti i gubitka.
Napomena:
Za prikaz računa dobiti i gubitka (tehnički račun): članak 34. odjeljak II. stavak 2. Direktive 91/674/EEZ za poduzeća koja pružaju usluge životnog osiguranja. Podaci za ovu varijablu prikupljaju se sukladno različitim metodama raspoređivanja prihoda od investicija u tehničkom i netehničkom računu.
Poveznica s drugim varijablama:
Prihod od investicija koristi se za izračun Međuzbroja I. (= bruto bilanca tehničkog računa) (32 17 0).
Oznaka |
: |
32 23 0 |
Naziv |
: |
Neostvarena dobit od investicija |
Prilog |
: |
V. |
Definicija
Članak 44. Direktive Vijeća 91/674/EEZ – odnosi se na neostvarenu dobit od investicija uključenu u tehnički dio računa dobiti i gubitka.
Napomena:
Za prikaz računa dobiti i gubitka (tehnički račun): članak 34. odjeljak II. stavak 3. Direktive 91/674/EEZ za poduzeća koja pružaju usluge životnog osiguranja.
Poveznica s drugim varijablama:
Neostvarena dobit od investicija koristi se za izračun Međuzbroja I. (= bruto bilanca tehničkog računa (32 17 0).
Oznaka |
: |
32 25 0 |
Naziv |
: |
Bruto promjena pričuve za životno osiguranje (+/-) |
Prilog |
: |
V. |
Definicija
Članak 27. Direktive Vijeća 91/674/EEZ – bruto promjena pričuve za životno osiguranje uključena je u tehnički dio računa dobiti i gubitka.
Napomena:
Za prikaz računa dobiti i gubitka (tehnički račun): članak 34. odjeljak II. stavak 6. točka (a) podtočka (aa) Direktive 91/674/EEZ za poduzeća koja pružaju usluge životnog osiguranja.
Poveznica s drugim varijablama:
Bruto promjena pričuve za životno osiguranje koristi se za izračun Međuzbroja I. (= bruto bilanca tehničkog računa) (32 17 0).
Oznaka |
: |
32 27 0 |
Naziv |
: |
Troškovi investicija |
Prilog |
: |
V. |
Definicija
Članak 42. Direktive Vijeća 91/674/EEZ – odnosi se na troškove investicija uključene u tehnički dio računa dobiti i gubitka.
Napomena:
Za prikaz računa dobiti i gubitka (tehnički račun): članak 34. odjeljak II. stavak 9. Direktive 91/674/EEZ za poduzeća koja pružaju usluge životnog osiguranja. Ovi se podaci prikupljaju sukladno različitim metodama raspoređivanja prihoda od investicija u tehničkom i netehničkom računu.
Poveznica s drugim varijablama:
Troškovi se investicija koriste za izračun Međuzbroja I. (= bruto bilanca tehničkog računa) (32 17 0).
Oznaka |
: |
32 28 0 |
Naziv |
: |
Neostvareni gubici od investicija |
Prilog |
: |
V. |
Definicija
Članak 44. Direktive Vijeća 91/674/EEZ – odnosi se na neostvarene gubitke od investicija uključene u tehnički dio računa dobiti i gubitka.
Napomena:
Za prikaz računa dobiti i gubitka (tehnički račun): članak 34. odjeljak II. stavak 10. Direktive 91/674/EEZ.
Poveznica s drugim varijablama:
Neostvareni gubici od investicija koriste se za izračun Međuzbroja I. (= bruto bilanca tehničkog računa) (32 17 0).
Oznaka |
: |
32 29 0 |
Naziv |
: |
Raspoređeni prinos od investicija prenesen u netehnički račun |
Prilog |
: |
V. |
Definicija
Članak 43. Direktive Vijeća 91/674/EEZ – raspoređeni prinos od investicija prenesen u netehnički račun uključen je u tehnički dio računa dobiti i gubitka.
Napomena:
Za prikaz računa dobiti i gubitka: članak 34. odjeljak II. stavak 12. Direktive 91/674/EEZ. Ovi se podaci prikupljaju sukladno različitim metodama raspoređivanja prihoda od investicija u tehničkom i netehničkom računu.
Poveznica s drugim varijablama:
Raspoređeni prinos od investicija prenesen u netehnički račun koristi se za izračun Međuzbroja I. (= bruto bilanca tehničkog računa) (32 17 0).
Oznaka |
: |
32 33 4 |
Naziv |
: |
Udio reosiguravatelja u bruto promjeni pričuve za životno osiguranje (+/-) |
Prilog |
: |
V. |
Definicija
Članak 27. Direktive Vijeća 91/674/EEZ – udio reosiguravatelja u bruto promjeni pričuve za životno osiguranje uključen je u tehnički dio računa dobiti i gubitka.
Napomena:
Za prikaz računa dobiti i gubitka: članak 34. odjeljak II. stavak 6. točka (a) podtočka (bb) Direktive 91/674/EEZ.
Poveznica s drugim varijablama:
Udio reosiguravatelja u bruto promjeni pričuve za životno osiguranje dio je Salda reosiguranja (32 18 0).
Oznaka |
: |
32 42 0 |
Prilog |
: |
Prihod od investicija |
Prilog |
: |
V. |
Definicija
Članak 42. Direktive Vijeća 91/674/EEZ – odnosi se na prihod od investicija uključen u netehnički dio računa dobiti i gubitka.
Napomena:
Za prikaz računa dobiti i gubitka (netehnički račun): članak 34. odjeljak III. stavak 3. Direktive 91/674/EEZ. Podaci za ovu varijablu prikupljaju se sukladno različitim metodama raspoređivanja prihoda od investicija u tehničkom i netehničkom računu.
Oznaka |
: |
32 43 0 |
Naziv |
: |
Raspoređeni prinos od investicija prenesen iz tehničkog računa za životno osiguranje |
Prilog |
: |
V. |
Definicija
Članak 43. Direktive Vijeća 91/674/EEZ – odnosi se na raspoređeni prinos od investicija prenesen iz tehničkog računa za životno osiguranje uključen u netehnički dio računa dobiti i gubitka.
Napomena:
Za prikaz računa dobiti i gubitka (netehnički račun): članak 34. odjeljak III. stavak 4. Direktive 91/674/EEZ. Ovi se podaci prikupljaju sukladno različitim metodama raspoređivanja prihoda od investicija u tehničkom i netehničkom računu.
Oznaka |
: |
32 44 0 |
Naziv |
: |
Troškovi investicija |
Prilog |
: |
V. |
Definicija
Članak 42. Direktive Vijeća 91/674/EEZ – odnosi se na troškove investicija uključene u netehnički dio računa dobiti i gubitka.
Napomena:
Za prikaz računa dobiti i gubitka (netehnički račun): članak 34. odjeljak III. stavak 5. Direktive 91/674/EEZ. Ovi se podaci prikupljaju sukladno različitim metodama raspoređivanja prihoda od investicija u tehničkom i netehničkom računu.
Oznaka |
: |
32 45 0 |
Naziv |
: |
Raspoređeni prinos od investicija prenesen u tehnički račun za neživotno osiguranje |
Prilog |
: |
V. |
Definicija
Članak 42. Direktive Vijeća 91/674/EEZ – odnosi se na raspoređeni prinos od investicija prenesen u tehnički račun za neživotno osiguranje uključen u netehnički dio računa dobiti i gubitka.
Napomena:
Za prikaz računa dobiti i gubitka (netehnički račun): članak 34. odjeljak III. stavak 6. Direktive 91/674/EEZ. Ovi se podaci prikupljaju sukladno različitim metodama raspoređivanja prihoda od investicija u tehničkom i netehničkom računu.
Oznaka |
: |
32 46 0 |
Naziv |
: |
Ostali prihod |
Prilog |
: |
V. |
Definicija
Ostali prihod, koji nije naveden u drugim varijablama.
Napomena:
Za prikaz računa dobiti i gubitka (netehnički račun): članak 34. odjeljak III. stavak 7. Direktive 91/674/EEZ za netehnički račun.
Oznaka |
: |
32 47 0 |
Naziv |
: |
Ostali troškovi, uključujući vrijednosna usklađivanja |
Prilog |
: |
V. |
Definicija
Ostali troškovi, koji nisu navedeni u drugim varijablama (uključujući vrijednosna usklađivanja).
Napomena:
Za prikaz računa dobiti i gubitka (netehnički račun): članak 34. odjeljak III. stavak 8. Direktive 91/674/EEZ.
Oznaka |
: |
32 48 0 |
Naziv |
: |
Dobit ili gubici iz redovnih djelatnosti (+/-) |
Prilog |
: |
V. |
Definicija
Određeni su podaci propisani člankom 22. i narednim člancima Direktive Vijeća 78/660/EEZ. Norme MRS/MSFI ne dopuštaju odvojeno prikazivanje izvanrednih podataka u poslovnim knjigama društva. U državama u kojima se norme MRS/MSFI primjenjuju na pojedina financijske izvještaje osiguravajućih poduzeća ova se varijabla više ne šalje.
Napomena:
Za prikaz računa dobiti i gubitka (netehnički račun): članak 34. odjeljak III. stavak 9. Direktive 91/674/EEZ.
Oznaka |
: |
32 49 0 |
Naziv |
: |
Izvanredna dobit ili gubici (+/-) |
Prilog |
: |
V. |
Definicija
Određeni su podaci propisani člankom 22. i narednim člancima Direktive Vijeća 78/660/EEZ. Norme MRS/MSFI ne dopuštaju odvojeno prikazivanje izvanrednih podataka u poslovnim knjigama društva. U državama u kojima se norme MRS/MSFI primjenjuju na pojedine financijske izvještaje osiguravajućih poduzeća ova se varijabla više ne šalje.
Napomena:
Za prikaz računa dobiti i gubitka (netehnički račun): članak 34. odjeljak III. stavak 13. Direktive 91/674/EEZ.
Oznaka |
: |
32 50 0 |
Naziv |
: |
Svi porezi (porez na dobit ili gubitke iz redovnih djelatnosti, porez na izvanrednu dobit ili gubitke, ostali porezi) |
Prilog |
: |
V. |
Definicija
Određeni su podaci propisani člankom 22. i narednim člancima Direktive Vijeća 78/660/EEZ.
Napomena:
Za prikaz računa dobiti i gubitka (netehnički račun): članak 34. odjeljak III. stavci 9., 14. i 15. Direktive 91/674/EEZ.
Oznaka |
: |
32 51 0 |
Naziv |
: |
Dobit ili gubici u financijskoj godini (+/-) |
Prilog |
: |
V. |
Definicija
Određeni su podaci propisani člankom 22. i narednim člancima Direktive Vijeća 78/660/EEZ.
Napomena:
Za prikaz računa dobiti i gubitka (netehnički račun): članak 34. odjeljak III. stavak 16. Direktive 91/674/EEZ.
Oznaka |
: |
32 61 0 |
Naziv |
: |
Ukupne provizije, vanjski troškovi robe i usluga i troškovi osoblja |
Prilog |
: |
V. |
Definicija
Ova je varijabla zbroj Provizija za ukupne poslove osiguranja (32 61 1), Vanjskih troškova robe i usluga (32 61 4) i Troškova osoblja (13 31 0).
Oznaka |
: |
32 61 1 |
Naziv |
: |
Provizije za ukupne poslove osiguranja |
Prilog |
: |
V. |
Definicija
Ova je varijabla zbroj provizija za poslove direktnog osiguranja (32 61 2) i prihvaćene poslove (vidjeti također članak 64. Direktive Vijeća 91/674/EEZ).
Poveznica s drugim varijablama:
Provizije za ukupne poslove osiguranja koriste se za izračun varijable Vanjski troškovi robe i usluga (32 61 4).
Oznaka |
: |
32 61 2 |
Naziv |
: |
Provizije za poslove direktnog osiguranja |
Prilog |
: |
V. |
Definicija
Članak 64. Direktive Vijeća 91/674/EEZ. Ova varijabla uključuje ukupni iznos provizija za poslove direktnog osiguranja.
Poveznica s drugim varijablama:
Provizije za poslove direktnog osiguranja dio su varijable Provizije za ukupne poslove osiguranja (32 61 1).
Oznaka |
: |
32 61 3 |
Naziv |
: |
Provizija za prihvaćene poslove |
Prilog |
: |
V. |
Definicija
Ova varijabla uključuje ukupni iznos provizija za prihvaćene poslove. Ova se varijabla računa kako slijedi: Provizije za ukupne poslove osiguranja (32 61 1) – Provizije za poslove direktnog osiguranja (32 61 2) (vidjeti također članak 64. Direktive Vijeća 91/674/EEZ).
Oznaka |
: |
32 61 4 |
Naziv |
: |
Vanjski troškovi robe i usluga |
Prilog |
: |
V. |
Definicija
Ukupna nabava robe i usluga (varijabla 13 11 0) minus provizija za ukupne poslove osiguranja (varijabla 32 61 1) minus saldo reosiguranja (varijabla 32 18 0) i prihod od portfelj investicija reosiguravatelja od njihovoga udjela u bruto tehničkim pričuvama poduzeća.
Napomena:
U slučaju skupina poduzeća raspoređivanje je na razini poduzeća potrebno osigurati ključem za raspodjelu.
Oznaka |
: |
32 61 5 |
Naziv |
: |
Vanjski i unutarnji troškovi obrade odštetnih zahtjeva |
Prilog |
: |
V. |
Definicija
Vanjski i unutarnji troškovi obrade odštetnih zahtjeva.
Napomena:
Ukupne provizije, vanjski troškovi robe i usluga i troškovi osoblja (32 61 1 + 32 61 4 + 13 31 0) raspoređuju se na temelju funkcije. Stoga je potrebno izvršiti podjelu na varijable 32 61 5, 32 61 6, 32 61 7, 32 61 8 i 32 61 9 (vidjeti također članak 38. Direktive 91/674/EEZ).
Poveznica s drugim varijablama:
Vanjski i unutarnji troškovi obrade odštetnih zahtjeva. dio su varijable Ukupne provizije, vanjski troškovi robe i usluga i troškovi osoblja (32 61 0).
Oznaka |
: |
32 61 6 |
Naziv |
: |
Troškovi pribave |
Prilog |
: |
V. |
Definicija
Članak 40. Direktive Vijeća 91/674/EEZ – odnosi se na troškove pribave uključene u tehnički dio računa dobiti i gubitka.
Napomena:
Ukupne provizije, vanjski troškovi robe i usluga i troškovi osoblja (32 61 1 + 32 61 4 + 13 31 0) raspoređuju se na temelju funkcije te ih je stoga potrebno podijeliti na varijable 32 61 5, 32 61 6, 32 61 7, 32 61 8 i 32 61 9.
Za prikaz računa dobiti i gubitka (tehnički račun): članak 34. odjeljak I. stavak 7. točka (a) i članak 34. odjeljak II. stavak 8. točka (a) Direktive 91/674/EEZ za poduzeća koja pružaju usluge neživotnog odnosno životnog osiguranja.
Poveznica s drugim varijablama:
Troškovi pribave su dio varijable Ukupne provizije, vanjski troškovi robe i usluga i troškovi osoblja (32 61 0).
Oznaka |
: |
32 61 7 |
Naziv |
: |
Troškovi uprave (administrativni troškovi) |
Prilog |
: |
V. |
Definicija
Članak 41. Direktive Vijeća 91/674/EEZ – odnosi se na troškove uprave uključene u tehnički dio računa dobiti i gubitka.
Napomena:
Ukupne provizije, vanjski troškovi robe i usluga i troškovi osoblja (32 61 1 + 32 61 4 + 13 31 0) raspoređuju se na temelju funkcije te ih je stoga potrebno podijeliti na varijable 32 61 5, 32 61 6, 32 61 7, 32 61 8 i 32 61 9.
Za prikaz računa dobiti i gubitka (tehnički račun): članak 34. odjeljak I. stavak 7. točka (c) i članak 34. odjeljak II. stavak 8. točka (c) Direktive 91/674/EEZ za poduzeća koja pružaju usluge neživotnog odnosno životnog osiguranja.
Poveznica s drugim varijablama:
Troškovi uprave su dio varijable Ukupne provizije, vanjski troškovi robe i usluga i troškovi osoblja (32 61 0).
Oznaka |
: |
32 61 8 |
Naziv |
: |
Ostali bruto tehnički troškovi |
Prilog |
: |
V. |
Definicija
Ostali bruto tehnički troškovi
Napomena:
Ukupne provizije, vanjski troškovi robe i usluga i troškovi osoblja (32 61 1 + 32 61 4 + 13 31 0) raspoređuju se na temelju funkcije te ih je stoga potrebno podijeliti na varijable 32 61 5, 32 61 6, 32 61 7, 32 61 8 i 32 61 9.
Za prikaz računa dobiti i gubitka (tehnički račun): članak 34. odjeljak I. stavak 8. i članak 34. odjeljak II. stavak 11. Direktive 91/674/EEZ za poduzeća koja pružaju usluge neživotnog odnosno životnog osiguranja.
Poveznica s drugim varijablama:
Ostali bruto tehnički troškovi dio su varijable Ukupne provizije, vanjski troškovi robe i usluga i troškovi osoblja (32 61 0).
Oznaka |
: |
32 61 9 |
Naziv |
: |
Troškovi upravljanja ulaganjima |
Prilog |
: |
V. |
Definicija
Članak 42. Direktive Vijeća 91/674/EEZ – odnosi se na troškove upravljanja ulaganjima uključene u tehnički dio računa dobiti i gubitka.
Napomena:
Ukupne provizije, vanjski troškovi robe i usluga i troškovi osoblja (32 61 1 + 32 61 4 + 13 31 0) raspoređuju se na temelju funkcije te ih je stoga potrebno podijeliti na varijable 32 61 5, 32 61 6, 32 61 7, 32 61 8 i 32 61 9.
Za prikaz računa dobiti i gubitka (tehnički račun): članak 34. odjeljak II. stavak 9. točka (a) za poduzeća koja pružaju usluge životnog osiguranja (tehnički račun) i članak 34. odjeljak III. stavak 5. točka (a) Direktive 91/674/EEZ (netehnički račun).
Poveznica s drugim varijablama:
Troškovi upravljanja ulaganjima dio su varijable Ukupne provizije, vanjski troškovi robe i usluga i troškovi osoblja (32 61 0).
Oznaka |
: |
32 71 0 |
Naziv |
: |
Prihod od investicija |
Prilog |
: |
V. |
Definicija
Članak 42. Direktive Vijeća 91/674/EEZ – odnosi se na prihod od investicija uključen u tehnički dio računa dobiti i gubitka za životno osiguranje i netehnički dio za neživotno osiguranje.
Ova je varijabla zbroj Prihoda od sudjelujućih interesa (32 71 1), Prihoda od zemljišta, građevina i drugih investicija (32 71 2), Prihoda od pripisa (povećanja vrijednosti) investicija (32 71 5) i Dobitaka od prodaje (realizacije) investicija (32 71 6).
Oznaka |
: |
32 71 1 |
Naziv |
: |
Prihod od sudjelujućih interesa |
Prilog |
: |
V. |
Definicija
Članak 42. Direktive Vijeća 91/674/EEZ – odnosi se na prihod od sudjelujućih interesa uključen u tehnički dio računa dobiti i gubitka za životno osiguranje i netehnički dio za neživotno osiguranje.
Napomena:
Za prikaz računa dobiti i gubitka: članak 34. odjeljak II. stavak 2. točka (a) za poduzeća koja pružaju usluge životnog osiguranja (tehnički račun) i odjeljak III. stavak 3. točka (a) Direktive 91/674/EEZ (netehnički račun).
Poveznica s drugim varijablama:
Prihod od sudjelujućih interesa koristi se za izračun varijable Prihod od investicija (32 71 0).
Oznaka |
: |
32 71 2 |
Naziv |
: |
Prihod od zemljišta, građevina i drugih investicija |
Prilog |
: |
V. |
Definicija
Članak 42. Direktive Vijeća 91/674/EEZ – odnosi se na prihod od drugih investicija uključen u tehnički dio računa dobiti i gubitka za životno osiguranje i netehnički dio za neživotno osiguranje.
Ova je varijabla zbroj Prihoda od zemljišta i građevinskih objekata (32 71 3) i Ostalih prihoda od ulaganja (32 71 4).
Poveznica s drugim varijablama:
Prihod od zemljišta, građevina i drugih investicija koristi se za izračun varijable Prihod od investicija (32 71 0).
Oznaka |
: |
32 71 3 |
Naziv |
: |
Prihod od zemljišta i građevinskih objekata |
Prilog |
: |
V. |
Definicija
Članak 42. Direktive Vijeća 91/674/EEZ – odnosi se na prihod od zemljišta i građevinskih objekata uključen u tehnički dio računa dobiti i gubitka za životno osiguranje i netehnički dio za neživotno osiguranje.
Napomena:
Za prikaz računa dobiti i gubitka: članak 34. odjeljak II. stavak 2. točka (b) podtočka (aa) za poduzeća koja pružaju usluge životnog osiguranja (tehnički račun) i članak 34. odjeljak III. stavak 3. točka (b) podtočka (aa) Direktive 91/674/EEZ (netehnički račun).
Poveznica s drugim varijablama:
Prihod od zemljišta i građevinskih objekata koristi se za izračun varijable Prihod od investicija (32 71 0) i varijable Prihod od zemljišta, građevina i drugih investicija (32 71 2).
Oznaka |
: |
32 71 4 |
Naziv |
: |
Ostali prihod od ulaganja |
Prilog |
: |
V. |
Definicija
Članak 42. Direktive Vijeća 91/674/EEZ – odnosi se na ostali prihod od ulaganja uključen u tehnički dio računa dobiti i gubitka za životno osiguranje i netehnički dio za neživotno osiguranje.
Napomena:
Za prikaz računa dobiti i gubitka: članak 34. odjeljak II. stavak 2. točka (b) podtočka (bb) za poduzeća koja pružaju usluge životnog osiguranja (tehnički račun) i članak 34. odjeljak III. stavak 3. točka (b) podtočka (bb) Direktive 91/674/EEZ (netehnički račun).
Poveznica s drugim varijablama:
Ostali prihod od ulaganja koristi se za izračun varijable Prihod od investicija (32 71 0) i varijable Prihod od zemljišta, građevina i drugih investicija (32 71 2).
Oznaka |
: |
32 71 5 |
Naziv |
: |
Prihod od pripisa (povećanja vrijednosti) investicija |
Prilog |
: |
V. |
Definicija
Članak 42. Direktive Vijeća 91/674/EEZ – odnosi se na prihod od pripisa (povećanja vrijednosti) investicija uključen u tehnički dio računa dobiti i gubitka za životno osiguranje i netehnički dio za neživotno osiguranje.
Napomena:
Za prikaz računa dobiti i gubitka: članak 34. odjeljak II. stavak 2. točka (c) za poduzeća koja pružaju usluge životnog osiguranja (tehnički račun) i članak 34. odjeljak III. stavak 3. točka (c) Direktive 91/674/EEZ (netehnički račun).
Poveznica s drugim varijablama:
Prihod od pripisa (povećanja vrijednosti) investicija koristi se za izračun varijable Prihod od investicija (32 71 0).
Oznaka |
: |
32 71 6 |
Naziv |
: |
Dobici od prodaje (realizacije) investicija |
Prilog |
: |
V. |
Definicija
Članak 42. Direktive Vijeća 91/674/EEZ – odnosi se na dobitke od prodaje (realizacije) investicija uključene u tehnički dio računa dobiti i gubitka za životno osiguranje i netehnički dio za neživotno osiguranje.
Napomena:
Za prikaz računa dobiti i gubitka: članak 34. odjeljak II. stavak 2. točka (d) za poduzeća koja pružaju usluge životnog osiguranja (tehnički račun) i članak 34. odjeljak III. stavak 3. točka (d) Direktive 91/674/EEZ (netehnički račun).
Poveznica s drugim varijablama:
Dobici od prodaje (realizacije) investicija koriste se za izračun varijable Prihod od investicija (32 71 0).
Oznaka |
: |
32 72 0 |
Naziv |
: |
Troškovi investicija |
Prilog |
: |
V. |
Definicija
Članak 42. Direktive Vijeća 91/674/EEZ – odnosi se na troškove investicija uključene u tehnički dio računa dobiti i gubitka za životno osiguranje i netehnički dio za neživotno osiguranje. Ova je varijabla zbroj Troškova upravljanja ulaganjima, uključujući kamate (32 72 1), Usklađivanja vrijednosti ulaganja (32 72 2) i Gubitaka ostvarenih pri prodaji (realizaciji) investicija (32 72 3).
Oznaka |
: |
32 72 1 |
Naziv |
: |
Troškovi upravljanja ulaganjima, uključujući kamate |
Prilog |
: |
V. |
Definicija
Članak 42. Direktive Vijeća 91/674/EEZ – odnosi se na troškove upravljanja ulaganjima, uključujući kamate, uključene u tehnički dio računa dobiti i gubitka za životno osiguranje i netehnički dio za neživotno osiguranje.
Napomena:
Za prikaz računa dobiti i gubitka: članak 34. odjeljak II. stavak 9. točka (a) za poduzeća koja pružaju usluge životnog osiguranja (tehnički račun) i članak 34. odjeljak III. stavak 5. točka (a) Direktive 91/674/EEZ (netehnički račun).
Poveznica s drugim varijablama:
Troškovi upravljanja ulaganjima, uključujući kamate, koriste se za izračun varijable Troškovi investicija (32 72 0).
Oznaka |
: |
32 72 2 |
Naziv |
: |
Usklađivanje vrijednosti ulaganja |
Prilog |
: |
V. |
Definicija
Članak 42. Direktive Vijeća 91/674/EEZ – odnosi se na usklađivanje vrijednosti ulaganja uključeno u tehnički dio računa dobiti i gubitka za životno osiguranje i netehnički dio za neživotno osiguranje.
Napomena:
Za prikaz računa dobiti i gubitka: članak 34. odjeljak II. stavak 9. točka (b) za poduzeća koja pružaju usluge životnog osiguranja (tehnički račun) i članak 34. odjeljak III. stavak 5. točka (b) Direktive 91/674/EEZ (netehnički račun).
Poveznica s drugim varijablama:
Usklađivanje vrijednosti ulaganja koristi se za izračun varijable Troškovi investicija (32 72 0).
Oznaka |
: |
32 72 3 |
Naziv |
: |
Gubici ostvareni pri prodaji (realizaciji) investicija |
Prilog |
: |
V. |
Definicija
Članak 42. Direktive Vijeća 91/674/EEZ – odnosi se na gubitke ostvarene pri prodaji (realizaciji) investicija uključene u tehnički dio računa dobiti i gubitka za životno osiguranje i netehnički dio za neživotno osiguranje.
Napomena:
Za prikaz računa dobiti i gubitka: članak 34. odjeljak II. stavak 9. točka (c) za poduzeća koja pružaju usluge životnog osiguranja (tehnički račun) i članak 34. odjeljak III. stavak 5. točka (c) Direktive 91/674/EEZ (netehnički račun).
Poveznica s drugim varijablama:
Gubici ostvareni pri prodaji (realizaciji) investicija koriste se za izračun varijable Troškovi investicija (32 72 0).
Oznaka |
: |
33 11 1 |
Naziv |
: |
Izravne zaračunate premije u poslovima direktnog osiguranja podijeljene po proizvodu (temeljeno na KPD) |
Prilog |
: |
V. |
Definicija
Članak 35. Direktive Vijeća 91/674/EEZ i klasifikacija proizvoda po djelatnostima za usluge osiguranja i mirovinskih fondova.
Napomena:
Za podjelu po proizvodu upućuje se na članak 63. odjeljak I. Direktive 91/674/EEZ.
Poveznica s drugim varijablama:
Izravne zaračunate premije u poslovima direktnog osiguranja podijeljene po proizvodu (sukladno KPD) predstavlja daljnju podjelu varijable Bruto izravne zaračunate premije (12 11 1).
Oznaka |
: |
33 12 1 |
Naziv |
: |
Udio reosiguravatelja u bruto izravnim zaračunatim premijama podijeljen po proizvodu (sukladno KPD) |
Prilog |
: |
V. |
Definicija
Članak 35. Direktive Vijeća i klasifikacija proizvoda po djelatnostima za usluge osiguranja i mirovinskih fondova.
Napomena:
Za podjelu po proizvodu upućuje se na članak 63. odjeljak I. Direktive 91/674/EEZ.
Poveznica s drugim varijablama:
Udio reosiguravatelja u bruto izravnim zaračunatim premijama podijeljen po proizvodu (sukladno KPD) predstavlja daljnju podjelu varijable Udio reosiguravatelja u zaračunatim bruto premijama (32 18 1).
Oznaka |
: |
33 13 1 |
Naziv |
: |
Bruto odštetni zahtjevi u vezi s poslovima direktnog osiguranja podijeljeni po proizvodu (sukladno KPD) |
Prilog |
: |
V. |
Definicija
Članak 38. Direktive Vijeća 91/674/EEZ i klasifikacija proizvoda po djelatnostima za usluge osiguranja i mirovinskih fondova.
Napomena:
Za podjelu na temelju proizvoda upućuje se na članak 63. odjeljak I. Direktive 91/674/EEZ.
Poveznica s drugim varijablama:
Bruto odštetni zahtjevi u vezi s poslovima direktnog osiguranja podijeljeni po proizvodu (sukladno KPD) predstavlja daljnju podjelu varijable Bruto odštetni zahtjevi (32 13 0).
Oznaka |
: |
33 14 1 |
Naziv |
: |
Bruto operativni troškovi u vezi s poslovima direktnog osiguranja podijeljeni po proizvodu (sukladno KPD) |
Prilog |
: |
V. |
Definicija
Članci 40. i 41. Direktive Vijeća 91/674/EEZ i klasifikacija proizvoda po djelatnostima za usluge osiguranja i mirovinskih fondova.
Napomena:
Za podjelu po proizvodu upućuje se na članak 63. odjeljak I. Direktive 91/674/EEZ.
Poveznica s drugim varijablama:
Bruto operativni troškovi u vezi s poslovima direktnog osiguranja podijeljeni po proizvodu (sukladno KPD) predstavlja daljnju podjelu varijable Bruto poslovni troškovi (32 14 0).
Oznaka |
: |
33 15 1 |
Naziv |
: |
Bilanca reosiguranja u vezi s poslovima direktnog osiguranja podijeljena po proizvodu (sukladno KPD) |
Prilog |
: |
V. |
Definicija
Vidjeti varijablu 32 18 0 i klasifikaciju proizvoda po djelatnostima za usluge osiguranja i mirovinskih fondova.
Napomena:
Za podjelu po proizvodu upućuje se na članak 63. odjeljak I. Direktive 91/674/EEZ.
Poveznica s drugim varijablama:
Bilanca reosiguranja u vezi s poslovima direktnog osiguranja podijeljena po proizvodu (sukladno KPD) predstavlja daljnju podjelu varijable Saldo reosiguranja (32 18 0).
Oznaka |
: |
34 11 0 |
Naziv |
: |
Opća Zemljopisna raščlamba bruto izravnih zaračunatih premija |
Prilog |
: |
V. |
Definicija
Članak 35. Direktive Vijeća 91/674/EEZ. S gledišta matične države članice, zaračunate se bruto premije dijele kako slijedi: država članica u kojoj se nalazi sjedište, ostale države članice, ostale države EGP-a, Švicarska, SAD, Japan, ostale treće zemlje (ostatak svijeta).
Napomena:
Za geografsku se podjelu upućuje na članak 63. odjeljak IV. Direktive 91/674/EEZ.
Poveznica s drugim varijablama:
Opća Zemljopisna raščlamba bruto izravnih zaračunatih premija predstavlja daljnju podjelu varijable Bruto izravne zaračunate premije (12 11 1).
Oznaka |
: |
34 12 0 |
Naziv |
: |
Opća Zemljopisna raščlamba prihvaćenih bruto premija reosiguranja, zaračunate premije |
Prilog |
: |
V. |
Definicija
Članak 35. Direktive Vijeća 91/674/EEZ. S gledišta matične države članice, prihvaćene se bruto premije reosiguranja, zaračunate premije, dijele kako slijedi: država članica u kojoj se nalazi sjedište, ostale države članice, ostale države EGP-a, Švicarska, SAD, Japan, ostale treće zemlje (ostatak svijeta).
Napomena:
Podjelom se uzima u obzir zemljopisni položaj ustupajućeg osiguravajućeg poduzeća.
Poveznica s drugim varijablama:
Opća Zemljopisna raščlamba prihvaćenih bruto premija reosiguranja, obračunatih premija, predstavlja daljnju podjelu varijable Prihvaćene bruto premije reosiguranja, zaračunate premije (12 11 2).
Oznaka |
: |
34 13 0 |
Naziv |
: |
Opća Zemljopisna raščlamba udjela reosiguravatelja u zaračunatim bruto premijama |
Prilog |
: |
V. |
Definicija
Članak 36. Direktive Vijeća 91/674/EEZ. S gledišta matične države članice, udio reosiguravatelja u zaračunatim bruto premijama dijeli se kako slijedi: država članica u kojoj se nalazi sjedište, ostale države članice, ostale države EGP-a, Švicarska, SAD, Japan, ostale treće zemlje (ostatak svijeta).
Napomena:
Podjelom se uzima u obzir zemljopisni položaj preuzimajućeg osiguravajućeg poduzeća ili poduzeća za reosiguranje.
Poveznica s drugim varijablama:
Opća Zemljopisna raščlamba udjela reosiguravatelja u zaračunatim bruto premijama predstavlja daljnju podjelu varijable Udio reosiguravatelja u zaračunatim bruto premijama (32 18 1).
Oznaka |
: |
34 31 1 |
Naziv |
: |
Bruto izravne zaračunate premije podijeljene po proizvodu (sukladno KPD) i po državama članicama, Zemljopisna raščlamba poslova osiguranja na temelju prava poslovnog nastana |
Prilog |
: |
V. |
Definicija
Članak 35. Direktive Vijeća 91/674/EEZ. S gledišta matične države članice (tj. države članice u kojoj se nalazi sjedište), izravne zaračunate premije podružnica u drugim državama članicama dijele se na temelju pojedinih drugih država članica EGP-a te klasifikacije proizvoda po djelatnostima za usluge osiguranja i mirovinskih fondova.
Napomena:
Upućuje se na članak 43. Treće Direktive o životnom osiguranju i članak 44. Treće Direktive o neživotnom osiguranju. Matrica izrađena kombiniranjem kategorija KPD i država članica omogućava ponovno oblikovanje područja djelovanja svakoga pojedinoga nacionalnog tržišta osiguranja za poslove direktnog osiguranja.
Poveznica s drugim varijablama:
Bruto izravne zaračunate premije podijeljene po proizvodu (sukladno KPD) i po državama članicama, Zemljopisna raščlamba poslova osiguranja na temelju prava poslovnog nastana dio je varijable Bruto izravne zaračunate premije (12 11 1).
Oznaka |
: |
34 32 1 |
Naziv |
: |
Bruto izravne zaračunate premije podijeljene po proizvodu (sukladno KPD) i po državama članicama, Zemljopisna raščlamba poslova osiguranja na temelju slobode pružanja usluga |
Prilog |
: |
V. |
Definicija
Članak 35. Direktive Vijeća 91/674/EEZ. S gledišta matične države članice (tj. države članice u kojoj se nalazi sjedište), izravne zaračunate premije na temelju slobode pružanja usluga u drugim državama članicama dijele se na temelju pojedinih drugih država članica EGP-a te klasifikacije proizvoda po djelatnostima za usluge osiguranja i mirovinskih fondova.
Napomena:
Upućuje se na članak 44. Treće Direktive o neživotnom osiguranju i članak 43. Treće Direktive o životnom osiguranju. Matrica izrađena kombiniranjem kategorija KPD i država članica omogućava ponovno oblikovanje područja djelovanja svakoga pojedinoga nacionalnog tržišta osiguranja za poslove direktnog osiguranja.
Poveznica s drugim varijablama:
Bruto izravne zaračunate premije podijeljene po proizvodu (sukladno KPD) i po državama članicama, Zemljopisna raščlamba poslova osiguranja na temelju slobode pružanja usluga dio je varijable Bruto izravne zaračunate premije (12 11 1).
Oznaka |
: |
36 10 0 |
Naziv |
: |
Ukupna ulaganja |
Prilog |
: |
V. |
Definicija
Ova je varijabla zbroj Zemljišta i građevina (36 11 0), Ulaganja u povezana poduzeća i sudjelujućih interesa (36 12 0), Ostalih financijskih investicija (36 13 0) i Depozita u ustupajućim poduzećima (36 14 0).
Napomena:
Za prikaz bilance stanja: članak 6. (aktiva) dio C odjeljak I. Direktive 91/674/EEZ. Sukladno pravilima za utvrđivanje vrijednosti iz Direktive 91/674/EEZ, utvrđivanje se vrijednosti investicija može temeljiti na načelu nabavne cijene ili načelu tekuće vrijednosti. Za svaku je državu članicu potrebno navesti primijenjeno pravilo za utvrđivanje vrijednosti.
Poveznica s drugim varijablama:
Ukupna ulaganja (36 10 0) računaju se kako slijedi:
Zemljište i građevine (36 11 0)
+ |
Ulaganja u povezana poduzeća i sudjelujući interesi(36 12 0) |
+ |
Ostala financijska ulaganja (36 13 0) |
+ |
Depoziti u ustupajućim poduzećima (36 14 0). |
Oznaka |
: |
36 11 0 |
Naziv |
: |
Zemljište i građevine |
Prilog |
: |
V. |
Definicija
Određeni su podaci sadržani u članku 8. i narednim člancima Direktive Vijeća 78/660/EEZ od 25. srpnja 1978. na temelju članka 54. stavka 3. točke (g) Ugovora o godišnjim financijskim izvještajima određenih vrsta poslovnih subjekata.
Poveznica s drugim varijablama:
Zemljište i građevine koriste se za izračun varijable Ukupna ulaganja (36 10 0).
Oznaka |
: |
36 11 1 |
Naziv |
: |
Zemljište i građevine koje koristi osiguravajuće poduzeće radi obavljanja vlastitih djelatnosti |
Prilog |
: |
V. |
Definicija
Ova je varijabla dio varijable 36 11 0. Ovdje su uključeni samo ono zemljište i građevine koje koristi osiguravajuće poduzeće radi obavljanja vlastitih djelatnosti.
Napomena:
Za prikaz bilance stanja: članak 6. (aktiva) dio C odjeljak I. Direktive 91/674/EEZ. Sukladno pravilima za utvrđivanje vrijednosti iz Direktive 91/674/EEZ, utvrđivanje vrijednosti investicija može se temeljiti na načelu nabavne cijene ili načelu tekuće vrijednosti. Za svaku je državu članicu potrebno navesti primijenjeno pravilo za utvrđivanje vrijednosti.
Poveznica s drugim varijablama:
Zemljište i građevine koje koristi osiguravajuće poduzeće radi obavljanja vlastitih djelatnosti dio su varijable Zemljište i građevina (36 11 0).
Oznaka |
: |
36 11 2 |
Naziv |
: |
Zemljište i građevine (tekuća vrijednost) |
Prilog |
: |
V. |
Definicija
Članak 45. i naredni članci Direktive Vijeća 91/674/EEZ (na temelju ovih članaka za utvrđivanje se vrijednosti investicija mogu primijeniti načelo nabavne cijene i načelo tekuće vrijednosti).
Napomena:
Ovi se podaci isporučuju samo ako su zemljište i građevine navedeni u sklopu varijable 36 11 0 sukladno njihovoj knjižnoj vrijednosti.
Oznaka |
: |
36 12 0 |
Naziv |
: |
Ulaganja u povezana poduzeća i sudjelujući interesi |
Prilog |
: |
V. |
Definicija
Određeni su podaci sadržani u članku 8. i narednim člancima Direktive Vijeća 78/660/EEZ. Ova je varijabla zbroj varijabli 36 12 1 i 36 12 2.
Napomena:
Za prikaz bilance stanja: članak 6. (aktiva) dio C odjeljak II. Direktive 91/674/EEZ. Sukladno pravilima za utvrđivanje vrijednosti iz Direktive 91/674/EEZ, utvrđivanje se vrijednosti investicija može temeljiti na načelu nabavne cijene ili načelu tekuće vrijednosti. Za svaku je državu članicu potrebno navesti primijenjeno pravilo za utvrđivanje vrijednosti.
Poveznica s drugim varijablama:
Ulaganja u povezana poduzeća i sudjelujući interesi koriste se za izračun varijable Ukupna ulaganja (36 10 0).
Oznaka |
: |
36 12 1 |
Naziv |
: |
Udjeli u povezanim poduzećima i sudjelujući interesi |
Prilog |
: |
V. |
Definicija
Određeni su podaci sadržani u članku 8. i narednim člancima Direktive Vijeća 78/660/EEZ.
Napomena:
Upućuje se na članak 6. (aktiva) dio C odjeljak II. stavak 1. i dio C odjeljak II. stavak 3. Direktive 91/674/EEZ. Sukladno pravilima za utvrđivanje vrijednosti iz Direktive 91/674/EEZ, utvrđivanje vrijednosti investicija može se temeljiti na načelu nabavne cijene ili načelu tekuće vrijednosti. Za svaku je državu članicu potrebno navesti primijenjeno pravilo za utvrđivanje vrijednosti.
Poveznica s drugim varijablama:
Udjeli u povezanim poduzećima i sudjelujući interesi koriste se za izračun varijable Ulaganja u povezana poduzeća i sudjelujući interesi (36 12 0).
Oznaka |
: |
36 12 2 |
Naziv |
: |
Dužnički vrijednosni papiri koje su izdala povezana poduzeća i poduzeća u kojima osiguravajuće poduzeće ima sudjelujuće interese te krediti izdani tim poduzećima |
Prilog |
: |
V. |
Definicija
Određeni su podaci sadržani u članku 8. i narednim člancima Direktive Vijeća 78/660/EEZ.
Napomena:
Za prikaz bilance stanja: članak 6. (aktiva) dio C odjeljak II. stavak 2. i dio C odjeljak II. stavak 4. Direktive 91/674/EEZ. Sukladno pravilima za utvrđivanje vrijednosti iz Direktive 91/674/EEZ, utvrđivanje se vrijednosti investicija može temeljiti na načelu nabavne cijene ili načelu tekuće vrijednosti. Za svaku je državu članicu potrebno navesti primijenjeno pravilo za utvrđivanje vrijednosti.
Poveznica s drugim varijablama:
Dužnički vrijednosni papiri koje su izdala povezana poduzeća i poduzeća u kojima osiguravajuće poduzeće ima sudjelujuće interese te krediti izdani tim poduzećima koriste se za izračun varijable Ulaganja u povezana poduzeća i sudjelujući interesi (36 12 0).
Oznaka |
: |
36 12 3 |
Naziv |
: |
Ulaganja u povezana poduzeća i sudjelujući interesi (tekuća vrijednost) |
Prilog |
: |
V. |
Definicija
Članak 45. i naredni članci Direktive Vijeća 91/674/EEZ (na temelju ovih članaka za utvrđivanje se vrijednosti investicija mogu primijeniti načelo nabavne cijene i načelo tekuće vrijednosti).
Napomena:
Ovi se podaci isporučuju samo ako su ulaganja u povezana poduzeća i sudjelujući interesi navedeni u sklopu varijable 36 12 0 sukladno njihovoj knjižnoj vrijednosti.
Oznaka |
: |
36 13 0 |
Naziv |
: |
Ostala financijska ulaganja |
Prilog |
: |
V. |
Definicija
Ova je varijabla zbroj varijabli 36 13 1, 36 13 2, 36 13 3, 36 13 4, 36 13 5 i 36 13 6. Sukladno pravilima za utvrđivanje vrijednosti iz Direktive Vijeća 91/674/EEZ, utvrđivanje vrijednosti investicija može se temeljiti na načelu nabavne cijene ili načelu tekuće vrijednosti. Za svaku je državu članicu potrebno navesti primijenjeno pravilo za utvrđivanje vrijednosti.
Napomena:
Za prikaz bilance stanja: članak 6. (aktiva) dio C odjeljak III. Direktive Vijeća 91/674/EEZ.
Poveznica s drugim varijablama:
Ostala se financijska ulaganja koriste za izračun varijable Ukupna ulaganja (36 10 0).
Oznaka |
: |
36 13 1 |
Naziv |
: |
Dionice i ostali vrijednosni papiri s promjenjivim prinosom te udjeli u fondovima zajedničkog ulaganja |
Prilog |
: |
V. |
Definicija
Određeni su podaci sadržani u članku 8. i narednim člancima Direktive Vijeća 78/660/EEZ.
Napomena:
Za prikaz bilance stanja: članak 6. (aktiva) dio C odjeljak III. stavak 1. Direktive 91/674/EEZ.
Poveznica s drugim varijablama:
Dionice i ostali vrijednosni papiri s promjenjivim prinosom te udjeli u fondovima zajedničkog ulaganja dio su varijable Ostala financijska ulaganja (36 13 0).
Dionice i ostali vrijednosni papiri s promjenjivim prinosom te udjeli u fondovima zajedničkog ulaganja koriste se za izračun varijable Ukupna ulaganja (36 10 0).
Oznaka |
: |
36 13 2 |
Naziv |
: |
Dužnički vrijednosni papiri i ostali vrijednosni papiri s fiksnim prinosom |
Prilog |
: |
V. |
Definicija
Članak 9. Direktive Vijeća 91/674/EEZ.
Napomena:
Za prikaz bilance stanja: članak 6. (aktiva) dio C odjeljak III. stavak 2. Direktive 91/674/EEZ.
Poveznica s drugim varijablama:
Dužnički vrijednosni papiri i ostali vrijednosni papiri s fiksnim prinosom dio su varijable Ostala financijska ulaganja (36 13 0).
Dužnički vrijednosni papiri i ostali vrijednosni papiri s fiksnim prinosom koriste se za izračun varijable Ukupna ulaganja (36 10 0).
Oznaka |
: |
36 13 3 |
Naziv |
: |
Udjeli u zajedničkim ulaganjima |
Prilog |
: |
V. |
Definicija
Članak 10. Direktive Vijeća 91/674/EEZ.
Napomena:
Za prikaz bilance stanja: članak 6. (aktiva) dio C odjeljak III. stavak 3. Direktive 91/674/EEZ.
Poveznica s drugim varijablama:
Udjeli u zajedničkim ulaganjima dio su varijable Ostala financijska ulaganja (36 13 0).
Udjeli u zajedničkim ulaganjima koriste se za izračun varijable Ukupna ulaganja (36 10 0).
Oznaka |
: |
36 13 4 |
Naziv |
: |
Hipotekarni krediti |
Prilog |
: |
V. |
Definicija
Članak 11. Direktive Vijeća 91/674/EEZ.
Napomena:
Za prikaz bilance stanja: članak 6. (aktiva) dio C odjeljak III. stavak 4. Direktive 91/674/EEZ.
Poveznica s drugim varijablama:
Hipotekarni krediti dio su varijable Ostala financijska ulaganja (36 13 0).
Hipotekarni krediti se koriste za izračun varijable Ukupna ulaganja (36 10 0).
Oznaka |
: |
36 13 5 |
Naziv |
: |
Ostali krediti |
Prilog |
: |
V. |
Definicija
Članak 11. Direktive Vijeća 91/674/EEZ. i članak 8. te naredni članci Direktive Vijeća 78/660/EEZ.
Napomena:
Za prikaz bilance stanja: članak 6. (aktiva) dio C odjeljak III. stavak 5. Direktive 91/674/EEZ.
Poveznica s drugim varijablama:
Ostali krediti dio su varijable Ostala financijska ulaganja (36 13 0).
Ostali krediti koriste se za izračun varijable Ukupna ulaganja (36 10 0).
Oznaka |
: |
36 13 6 |
Naziv |
: |
Ostalo (uključujući depozite u kreditnim institucijama) |
Prilog |
: |
V. |
Definicija
Članci 12. i 13. Direktive Vijeća 91/674/EEZ.
Napomena:
Za prikaz bilance stanja: članak 6. (aktiva) dio C odjeljak III. stavak 6. i dio C odjeljak III. stavak 7. Direktive 91/674/EEZ.
Poveznica s drugim varijablama:
Ostalo (uključujući depozite u kreditnim institucijama) dio je varijable Ostala financijska ulaganja (36 13 0).
Ostalo (uključujući depozite u kreditnim institucijama) se koristi za izračun varijable Ukupna ulaganja (36 10 0).
Oznaka |
: |
36 13 8 |
Naziv |
: |
Ostala financijska ulaganja (tekuća vrijednost) |
Prilog |
: |
V. |
Definicija
Članak 45. i naredni članci Direktive Vijeća 91/674/EEZ (na temelju ovih članaka za utvrđivanje vrijednosti investicija mogu se primijeniti načelo nabavne cijene i načelo tekuće vrijednosti).
Napomena:
Ovi se podaci isporučuju samo ako su ostala financijska ulaganja navedena u sklopu varijable 36 13 0 sukladno njihovoj knjižnoj vrijednosti.
Oznaka |
: |
36 14 0 |
Naziv |
: |
Depoziti u ustupajućim poduzećima |
Prilog |
: |
V. |
Definicija
Članak 14. Direktive Vijeća 91/674/EEZ.
Napomena:
Za prikaz bilance stanja: članak 6. (aktiva) dio C odjeljak IV. Direktive 91/674/EEZ.
Poveznica s drugim varijablama:
Depoziti u ustupajućim poduzećima koriste se za izračun varijable Ukupna ulaganja (36 10 0).
Oznaka |
: |
36 20 0 |
Naziv |
: |
Ulaganja u korist posjednika polica životnog osiguranja koji snose rizik ulaganja |
Prilog |
: |
V. |
Definicija
Članak 15. Direktive Vijeća 91/674/EEZ.
Napomena:
Za prikaz bilance stanja: članak 6. (aktiva) dio D Direktive 91/674/EEZ.
Oznaka |
: |
36 21 0 |
Naziv |
: |
Ulaganja u korist posjednika polica životnog osiguranja koji snose rizik ulaganja– zemljište i građevine |
Prilog |
: |
V. |
Definicija
Određeni su podaci sadržani u članku 8. i narednim člancima Direktive Vijeća 78/660/EEZ. Ova je varijabla dio varijable 36 20 0.
Napomena:
Ovdje se prikazuje iznos koji odgovara varijabli 36 11 0.
Poveznica s drugim varijablama:
Ulaganja u korist posjednika polica životnog osiguranja koji snose rizik ulaganja – zemljište i građevine dio su varijable Ulaganja u korist posjednika polica životnog osiguranja koji snose rizik ulaganja(36 20 0).
Oznaka |
: |
36 22 0 |
Naziv |
: |
Ulaganja u korist posjednika polica životnog osiguranja koji snose rizik ulaganja– ostala financijska ulaganja |
Prilog |
: |
V. |
Definicija
Ova je varijabla dio varijable 36 20 0.
Napomena:
Ovdje se prikazuje iznos koji odgovara varijabli 36 13 0.
Poveznica s drugim varijablama:
Ulaganja u korist posjednika polica životnog osiguranja koji snose rizik ulaganja– ostala financijska ulaganja dio su varijable Ulaganja u korist posjednika polica životnog osiguranja koji snose rizik ulaganja (36 20 0).
Oznaka |
: |
36 30 0 |
Naziv |
: |
Ukupna bilanca stanja |
Prilog |
: |
V. |
Definicija
Ovu varijablu čini zbroj stavki A, B, C, D, E, F, G i H u aktivi bilance stanja ili zbroj stavki A, B, C, D, E, F, G, H i I u pasivi bilance stanja iz članka 6. Direktive Vijeća 91/674/EEZ. U svakome je slučaju potrebno naznačiti prikazuju li se gubici za financijsku godinu u sklopu aktive ili pasive bilance stanja.
Napomena:
Za prikaz bilance stanja: članak 6. Direktive 91/674/EEZ.
Oznaka |
: |
37 10 0 |
Naziv |
: |
Ukupni kapital i pričuve |
Prilog |
: |
V. |
Definicija
Ovdje se prikazuje ukupni iznos svih sastavnih dijelova kapitala i pričuva (= varijabla A u pasivi bilance stanja iz članka 6. Direktive Vijeća 91/674/EEZ). Ovdje je potrebno uključiti gubitke za financijsku godinu (ako to nije slučaj, to je potrebno i navesti).
Oznaka |
: |
37 10 1 |
Naziv |
: |
Ukupni kapital i pričuve, raščlanjeni po pravnom statusu poduzeća |
Prilog |
: |
V. |
Definicija
Ukupni kapital i pričuve (vidjeti varijablu 37 10 0) raščlanjuju se po pravnom statusu kako slijedi: dionička društva, poduzeća za uzajamno osiguranje, podružnice osiguravajućih poduzeća sa sjedištem u državama izvan EGP-a, ostalo.
Poveznica s drugim varijablama:
Ukupni kapital i pričuve, raščlanjeni na temelju pravnog oblika predstavlja daljnju podjelu varijable Ukupni kapital i pričuve (37 10 0).
Oznaka |
: |
37 11 0 |
Naziv |
: |
Upisani kapital ili istovrijedna sredstva |
Prilog |
: |
V. |
Definicija
Članak 19. Direktive 91/674/EEZ.
Napomena:
Za prikaz bilance stanja: članak 6. (pasiva) dio A odjeljak I. Direktive 91/674/EEZ.
Poveznica s drugim varijablama:
Upisani kapital ili istovrijedna sredstva dio su varijable Ukupni kapital i pričuve (37 10 0).
Oznaka |
: |
37 12 0 |
Naziv |
: |
Račun premije na dionice, revalorizacijska pričuva, pričuva |
Prilog |
: |
V. |
Definicija
Određeni su podaci sadržani u članku 8. i narednim člancima Direktive Vijeća 78/660/EEZ.
Napomena:
Za prikaz bilance stanja: članak 6. (pasiva) dio A odjeljak II., dio A odjeljak III., dio A odjeljak IV. Direktive 91/674/EEZ.
Poveznica s drugim varijablama:
Račun premije na dionice, revalorizacijska pričuva, pričuva dio su varijable Ukupni kapital i pričuve (37 10 0).
Oznaka |
: |
37 20 0 |
Naziv |
: |
Podređene obveze |
Prilog |
: |
V. |
Definicija
Članak 21. Direktive Vijeća 91/674/EEZ.
Napomena:
Za prikaz bilance stanja: članak 6. (pasiva) dio B Direktive 91/674/EEZ.
Oznaka |
: |
37 30 0 |
Naziv |
: |
Ukupne bruto tehničke pričuve |
Prilog |
: |
V. |
Definicija
Ova je varijabla zbroj varijabli Bruto pričuva za prijenosne premije (37 31 0), Bruto pričuva za životno osiguranje (37 32 0), Bruto pričuva za neriješene odštetne zahtjeve (37 33 0), Bruto pričuva za bonuse i popuste (37 34 0), Pričuva za izravnavanje šteta (kolebanje šteta) (37 35 0), Ostale bruto tehničke pričuve (37 36 0) i Bruto tehničke pričuve za police životnog osiguranja čiji posjednici snose rizik ulaganja (37 37 0).
Oznaka |
: |
37 30 1 |
Naziv |
: |
Ukupne neto tehničke pričuve |
Prilog |
: |
V. |
Definicija
Ova je varijabla zbroj varijabli 37 31 0, 37 32 0, 37 33 0, 37 34 0, 37 35 0, 37 36 0 i 37 37 0 na neto osnovi (odnosno po odbitku udjela reosiguravatelja).
Napomena:
Ova se varijabla koristi za podrobni izračun makroekonomskih varijabli u računu proizvodnje.
Oznaka |
: |
37 31 0 |
Naziv |
: |
Bruto pričuva za prijenosne premije |
Prilog |
: |
V. |
Definicija
Članak 25. Direktive Vijeća 91/674/EEZ.
Napomena:
Za prikaz bilance stanja: članak 6. (pasiva) dio C stavak 1. točka (a) Direktive 91/674/EEZ.
Poveznica s drugim varijablama:
Bruto pričuva za prijenosne premije koristi se za izračun varijable Ukupne bruto tehničke pričuve (37 30 0 = 37 31 0 + 37 32 0 + 37 33 0 + 37 34 0 + 37 35 0 + 37 36 0 + 37 37 0).
Oznaka |
: |
37 32 0 |
Naziv |
: |
Bruto pričuva za životno osiguranje |
Prilog |
: |
V. |
Definicija
Članak 27. Direktive Vijeća 91/674/EEZ.
Napomena:
Za prikaz bilance stanja: članak 6. (pasiva) dio C stavak 2. točka (a) Direktive 91/674/EEZ.
Poveznica s drugim varijablama:
Bruto pričuva za životno osiguranje koristi se za izračun varijable Ukupne bruto tehničke pričuve (37 30 0 = 37 31 0 + 37 32 0 + 37 33 0 + 37 34 0 + 37 35 0 + 37 36 0 + 37 37 0).
Oznaka |
: |
37 33 0 |
Naziv |
: |
Bruto pričuva za neriješene odštetne zahtjeve |
Prilog |
: |
V. |
Definicija
Članak 28. Direktive Vijeća 91/674/EEZ.
Napomena:
Za prikaz bilance stanja: članak 6. (pasiva) dio C stavak 3. točka (a) Direktive 91/674/EEZ.
Poveznica s drugim varijablama:
Bruto pričuva za neriješene odštetne zahtjeve koristi se za izračun varijable Ukupne bruto tehničke pričuve (37 30 0 = 37 31 0 + 37 32 0 + 37 33 0 + 37 34 0 + 37 35 0 + 37 36 0 + 37 37 0).
Oznaka |
: |
37 33 1 |
Naziv |
: |
Bruto pričuva za štete koja se odnosi na izravne poslove osiguranja |
Prilog |
: |
V. |
Definicija
Ova je varijabla dio varijable 37 33 0 (vidjeti također članak 28. Direktive Vijeća 91/674/EEZ).
Napomena:
Za prikaz bilance stanja: članak 6. (pasiva) dio C stavak 3. točka (a) Direktive 91/674/EEZ.
Poveznica s drugim varijablama:
Bruto pričuva za neriješene odštetne zahtjeve povezane s direktnim osiguranjem dio je varijable Bruto pričuva za neriješene odštetne zahtjeve (37 33 0).
Oznaka |
: |
37 33 2 |
Naziv |
: |
Bruto pričuva za neriješene odštetne zahtjeve povezane s prihvaćenim poslovima |
Prilog |
: |
V. |
Definicija
Ova je varijabla dio varijable Bruto pričuva za neriješene odštetne zahtjeve (37 33 0) (vidjeti također članak 28. Direktive Vijeća 91/674/EEZ).
Oznaka |
: |
37 33 3 |
Naziv |
: |
Bruto pričuva za neriješene odštetne zahtjeve povezane s direktnim osiguranjem, podijeljena po proizvodu (sukladno KPD) |
Prilog |
: |
V. |
Definicija
Radi se o dodatnoj podjeli varijable 37 33 1 (vidjeti također članak 28. Direktive Vijeća 91/674/EEZ). Bruto pričuva za neriješene odštetne zahtjeve povezane s direktnim osiguranjem dijeli se po proizvodima sukladno KPD.
Napomena:
Za prikaz bilance stanja: članak 6. (pasiva) dio C stavak 3. točka (a) Direktive 91/674/EEZ.
Poveznica s drugim varijablama:
Bruto pričuva za neriješene odštetne zahtjeve povezane s direktnim osiguranjem, podijeljena po proizvodu (sukladno KPD), predstavlja daljnju podjelu varijable Bruto pričuva za neriješene odštetne zahtjeve povezane s direktnim osiguranjem (37 33 1).
Oznaka |
: |
37 34 0 |
Naziv |
: |
Bruto pričuva za bonuse i popuste |
Prilog |
: |
V. |
Definicija
Članak 29. Direktive Vijeća 91/674/EEZ.
Napomena:
Za prikaz bilance stanja: članak 6. (pasiva) dio C stavak 4. točka (a) Direktive 91/674/EEZ.
Poveznica s drugim varijablama:
Bruto pričuva za bonuse i popuste koristi se za izračun varijable Ukupne bruto tehničke pričuve (37 30 0 = 37 31 0 + 37 32 0 + 37 33 0 + 37 34 0 + 37 35 0 + 37 36 0 + 37 37 0).
Oznaka |
: |
37 35 0 |
Naziv |
: |
Pričuva za izravnavanje šteta (kolebanje šteta) |
Prilog |
: |
V. |
Definicija
Članak 30. Direktive Vijeća 91/674/EEZ.
Napomena:
Za prikaz bilance stanja: članak 6. (pasiva) dio C stavak 5. Direktive 91/674/EEZ.
Poveznica s drugim varijablama:
Pričuva za izravnavanje šteta (kolebanje šteta) koristi se za izračun varijable Ukupne bruto tehničke pričuve (37 30 0 = 37 31 0 + 37 32 0 + 37 33 0 + 37 34 0 + 37 35 0 + 37 36 0 + 37 37 0).
Oznaka |
: |
37 36 0 |
Naziv |
: |
Ostale bruto tehničke pričuve |
Prilog |
: |
V. |
Definicija
Članak 26. Direktive Vijeća 91/674/EEZ.
Napomena:
Za prikaz bilance stanja: članak 6. (pasiva) dio C stavak 6. točka (a) Direktive 91/674/EEZ. Potrebno je navesti podrobnu podjelu ove varijable.
Poveznica s drugim varijablama:
Ostale bruto tehničke pričuve koriste se za izračun varijable Ukupne bruto tehničke pričuve (37 30 0 = 37 31 0 + 37 32 0 + 37 33 0 + 37 34 0 + 37 35 0 + 37 36 0 + 37 37 0).
Oznaka |
: |
37 37 0 |
Naziv |
: |
Bruto tehničke pričuve za police životnog osiguranja čiji posjednici snose rizik ulaganja |
Prilog |
: |
V. |
Definicija
Članak 31. Direktive Vijeća 91/674/EEZ.
Napomena:
Za prikaz bilance stanja: članak 6. (pasiva) dio D točka (a) Direktive 91/674/EEZ.
Poveznica s drugim varijablama:
Bruto tehničke pričuve za police životnog osiguranja čiji posjednici snose rizik ulaganja koriste se za izračun varijable Ukupne bruto tehničke pričuve (37 30 0 = 37 31 0 + 37 32 0 + 37 33 0 + 37 34 0 + 37 35 0 + 37 36 0 + 37 37 0).
Oznaka |
: |
37 41 0 |
Naziv |
: |
Krediti uz zadužnice |
Prilog |
: |
V. |
Definicija
Određeni su podaci sadržani u članku 8. i narednim člancima Direktive Vijeća 78/660/EEZ.
Napomena:
Za prikaz bilance stanja: članak 6. (pasiva) dio G odjeljak III. Direktive 91/674/EEZ. Ova varijabla uključuje konvertibilne kredite.
Oznaka |
: |
37 42 0 |
Naziv |
: |
Obveze prema kreditnim institucijama |
Prilog |
: |
V. |
Definicija
Određeni su podaci sadržani u članku 8. i narednim člancima Direktive Vijeća 78/660/EEZ.
Napomena:
Za prikaz bilance stanja: članak 6. (pasiva) dio G odjeljak IV. Direktive 91/674/EEZ.
Oznaka |
: |
39 10 0 |
Naziv |
: |
Broj preostalih (nepodmirenih) ugovora na kraju obračunske godine, koji se odnose na bruto izravno zaračunate pojedinačne premije životnog osiguranja i za sljedeće proizvode: nepovezane usluge životnog osiguranja i kategorije KPD: 65.12.1, 65.12.4 i 65.12.5. |
Prilog |
: |
V. |
Definicija
Ovdje je uključen broj nepodmirenih ugovora na kraju obračunske godine koji se odnose na bruto izravno zaračunate pojedinačne premije životnog osiguranja i za sljedeće proizvode: nepovezane usluge životnog osiguranja i KPD 65.12.1, 65.12.4 i 65.12.5
Napomena:
Uzimaju se u obzir samo aktivni ugovori na kraju obračunske godine. U pogledu pojedinačnih ugovora o životnom osiguranju, ovdje navedeni podaci odgovaraju sadržaju varijable 12 11 3.
Oznaka |
: |
39 20 0 |
Naziv |
: |
Broj osiguranih osoba na kraju obračunske godine koji se odnose na bruto izravno zaračunate pojedinačne premije životnog osiguranja i za sljedeće proizvode: KPD 65.12.1 |
Prilog |
: |
V. |
Definicija
Ovdje je uključen broj osiguranih osoba na kraju obračunske godine koji se odnose na bruto izravno zaračunate pojedinačne premije životnog osiguranja i za skupne ugovore o osiguranju u sljedećoj potkategoriji klasifikacije proizvoda po djelatnostima za usluge osiguranja i mirovinskih fondova: 65.12.1.
Napomena:
Uzimaju se u obzir samo osobe čiji su ugovori aktivni na kraju obračunske godine. U pogledu skupnih ugovora o životnom osiguranju, ovdje navedeni podaci odgovaraju sadržaju varijable 12 11 4.
Oznaka |
: |
39 30 0 |
Naziv |
: |
Broj osiguranih vozila na kraju obračunske godine koji se odnose na izravno poslovanje za sljedeći proizvod: KPD 65.12.2 |
Prilog |
: |
V. |
Definicija
Ovdje je uključen broj osiguranih vozila na kraju obračunske godine koji se odnose na izravno poslovanje u sljedećoj potkategoriji klasifikacije proizvoda po djelatnostima za usluge osiguranja i mirovinskih fondova: 65.12.2.
Napomena:
Uzimaju se u obzir samo vozila koja su predmet aktivnih ugovora na kraju obračunske godine. Uzimaju se u obzir i sva pojedinačna vozila koja su predmet skupnih ugovora.
Oznaka |
: |
39 40 0 |
Naziv |
: |
Bruto osigurana svota na kraju obračunske godine koja se odnosi na izravno poslovanje za sljedeće proizvode: nepovezano životno osiguranje i osiguranje s kapitalizacijom isplate |
Prilog |
: |
V. |
Definicija
Ovdje je uključena ukupna bruto osigurana svota na kraju obračunske godine koja se odnosi na izravno poslovanje za sljedeće proizvode: nepovezano životno osiguranje i osiguranje s kapitalizacijom isplate.
Napomena:
Uzimaju se u obzir samo svote povezane s aktivnim ugovorim na kraju obračunske godine. Na rentno se osiguranje primjenjuju nacionalne protuvrijednosti za osiguranu svotu.
Oznaka |
: |
39 50 0 |
Naziv |
: |
Broj izdataka za osigurane slučajeve u tijeku obračunske godine, koji se odnosi na izravno poslovanje za sljedeći proizvod: KPD 65.12.2 |
Prilog |
: |
V. |
Definicija
Ukupni se broj izdataka za osigurane slučajeve u tijeku obračunske godine, koji se odnosi na izravno poslovanje prikazuje za sljedeću potkategoriju klasifikacije proizvoda po djelatnostima za usluge osiguranja i mirovinskih fondova: 65.12.2.
Napomena:
Upućuje se na članak 44. Direktive Vijeća 92/49/EEZ. Uzima se u obzir broj svih nezgoda koje su se dogodile i koje su prijavljene tijekom obračunske godine, a koje daju pravo na odštetu (nisu uključene procijenjene nezgode koje su se dogodile, ali koje nisu prijavljene).
Oznaka |
: |
42 11 0 |
Naziv |
: |
Prihodi od kamata i slični prihodi |
Prilog |
: |
VI. |
Definicija
Ova varijabla uključuje:
(1) |
sav prihod od gotovine i sredstava u središnjoj banci, mjenica državne blagajne i drugih vrijednosnih papira koji ispunjavaju uvjete za refinanciranje pri središnjim bankama, kredita i predujmova kreditnim institucijama, kredita i predujmova klijentima, dužničkih vrijednosnih papira uključujući vrijednosne papire s fiksnim prinosom, bez obzira na način izračuna. Taj prihod uključuje i prihod koji proizlazi iz vremenske raspodjele diskonta na imovinu nabavljenu za manji iznos u odnosu na iznos koji se plaća pri dospijeću te obveze ugovorene za veći iznos u odnosu na iznos koji se plaća pri dospijeću; |
(2) |
prihod i izdatke koji su povezani s derivatnim instrumentima, raspoređenima tijekom stvarnog trajanja ugovora i po prirodi sličnima kamatama. |
Napomena |
: |
Upućuje se na članak 27. stavak 1. i članak 28. dio B stavak 1. Direktive 86/635/EEZ (9). Upućuje se na stavak 35. norme MRS 18, kako je navedena u Uredbi Komisije (EZ) br. 1725/2003 (kamate i slični prihod) i stavak 20. norme MSFI 7, kako je navedena u Uredbi Komisije (EZ) br. 108/2006 (10). |
Poveznica s drugim varijablama:
Ova se varijabla koristi za izračun varijable Vrijednost proizvodnje (12 12 0).
Oznaka |
: |
42 11 1 |
Naziv |
: |
Prihodi od kamata i slični prihodi koji proizlaze iz vrijednosnih papira s fiksnim prinosom |
Prilog |
: |
VI. |
Definicija
Ova varijabla uključuje:
(1) |
sav prihod od vrijednosnih papira s fiksnim prinosom. Taj prihod također uključuje prihod koji proizlazi iz vremenske raspodjele diskonta na imovinu nabavljenu za manji iznos u odnosu na iznos koji se plaća pri dospijeću te obveze ugovorene za veći iznos u odnosu na iznos koji se plaća pri dospijeću; |
(2) |
prihod i izdatke koji su povezani s derivatnim instrumentima, raspoređenima tijekom stvarnog trajanja ugovora i po prirodi sličnima kamatama. |
Napomena |
: |
Upućuje se na članak 27. stavak 1. i članak 28. dio B stavak 1. Direktive 86/635/EEZ. Ova se varijabla ne spominje odvojeno u zahtjevima za priopćavanje iz norme MRS 18, kako je navedena u Uredbi Komisije (EZ) br. 1725/2003 i u stavku 20. norme MSFI 7, kako je navedena u Uredbi Komisije (EZ) br. 108/2006. |
Poveznica s drugim varijablama:
Ova je varijabla dio varijable 42 11 0.
Oznaka |
: |
42 12 0 |
Naziv |
: |
Troškovi kamata i slični troškovi |
Prilog |
: |
VI. |
Definicija
Ova varijabla uključuje:
(1) |
sve troškove koji proizlaze iz obveza prema kreditnim institucijama, obveza prema klijentima, dugova za koje postoje potvrde i podređenih obveza, bez obzira na način izračuna. Ti troškovi uključuju i izdatke koji proizlaze iz vremenske raspodjele premije na imovinu nabavljenu za veći iznos u odnosu na iznos koji se plaća pri dospijeću te obveze ugovorene za manji iznos u odnosu na iznos koji se plaća pri dospijeću; |
(2) |
prihod i troškove koji su povezani s derivatnim instrumentima, raspoređenima tijekom stvarnog trajanja ugovora i po prirodi sličnima kamatama. |
Napomena |
: |
Upućuje se na članak 27. stavak 2. i članak 28. dio A stavak 1. Direktive 86/635/EEZ. Upućuje se na stavak 35. norme MRS 18, kako je navedena u Uredbi Komisije (EZ) br. 1725/2003, i stavak 20. norme MSFI 7, kako je navedena u Uredbi Komisije (EZ) br. 108/2006. |
Poveznica s drugim varijablama:
Ova se varijabla koristi za izračun varijable Vrijednost proizvodnje (12 12 0).
Oznaka |
: |
42 12 1 |
Naziv |
: |
Troškovi kamata i slični troškovi povezani s izdanim dužničkim vrijednosnim papirima |
Prilog |
: |
VI. |
Definicija
Ova varijabla uključuje:
(1) |
sve troškove koji proizlaze iz izdanih dužničkih vrijednosnih papira, bez obzira na način izračuna. Ti troškovi uključuju i izdatke koji proizlaze iz vremenske raspodjele premije na imovinu nabavljenu za veći iznos u odnosu na iznos koji se plaća pri dospijeću te obveze ugovorene za manji iznos u odnosu na iznos koji se plaća pri dospijeću. Dužnički vrijednosni papiri uključuju prenosive dužničke vrijednosne papire, uključujući vrijednosne papire s fiksnim prinosom koje su izdale kreditne institucije, vrijednosne papire s kamatnim stopama koje se mijenjanju sukladno posebnim faktorima, npr. kamatnim stopama na međubankovnom tržištu ili na eurotržištu; |
(2) |
prihod i troškove koji su povezani s derivatnim instrumentima, raspoređenima tijekom stvarnog trajanja ugovora i po prirodi sličnima kamatama. |
Napomena |
: |
Upućuje se na članak 4. stavak 3. točku (a) (pasiva) Direktive 86/635/EEZ. Ova se varijabla ne spominje odvojeno u zahtjevima za priopćavanje iz norme MRS 18, kako je navedena u Uredbi Komisije (EZ) br. 1725/2003, i u stavku 20. norme MSFI 7, kako je navedena u Uredbi Komisije (EZ) br. 108/2006. |
Poveznica s drugim varijablama:
Ova je varijable dio varijable 42 12 0.
Oznaka |
: |
42 13 0 |
Naziv |
: |
Prihod od vrijednosnih papira |
Prilog |
: |
VI. |
Definicija
Ova varijabla uključuje sve dividende i drugi prihod od vrijednosnih papira s promjenjivim prinosom, sudjelujućih interesa i udjela u povezanim poduzećima. U ovu je varijablu uključen i prihod od udjela u investicijskim društvima. Za kreditne institucije koje koriste financijski izvještaj iz norme MSFI 7, ova varijabla može biti ograničena na prihod od dividendi. O tome je potrebno obavijestiti Eurostat.
Napomena |
: |
Upućuje se na članak 27. stavak 3. točku (a), stavak 3. točku (b) i stavak 3. točku (c) kao cjelinu, te na članak 28. dio B stavak 2. točku (a), stavak 2. točku (b) i stavak 2. točku (c) kao cjelinu iz Direktive 86/635/EEZ. Upućuje se na stavka 35. norme MRS 18, kako je navedena u Uredbi Komisije (EZ) br. 1725/2003, i na stavak 20. točku (a) norme MSFI 7, kako je navedena u Uredbi Komisije (EZ) br. 108/2006. |
Oznaka |
: |
42 13 1 |
Naziv |
: |
Prihod od dionica i drugih vrijednosnih papira s promjenjivim prinosom |
Prilog |
: |
VI. |
Definicija
Ova varijabla uključuje sve dividende i drugi prihod od dionica i drugih vrijednosnih papira s promjenjivim prinosom, uz iznimku prihoda od sudjelujućih interesa i udjela u povezanim poduzećima. Za kreditne institucije koje koriste financijski izvještaj iz norme MRS 30, ova varijabla može biti ograničena na prihod od dividendi. O tome je potrebno obavijestiti Eurostat.
Napomena |
: |
Upućuje se na članak 27. stavak 3. točku (a) i članak 28. dio B stavak 2. točku (a) Direktive 86/635/EEZ. Ova se varijabla ne spominje odvojeno u zahtjevima za priopćavanje iz norme MSFI 7, kako je navedena u Uredbi Komisije (EZ) br. 108/2006. |
Poveznica s drugim varijablama:
Ova je varijabla dio varijable 42 13 0 i koristi se za izračun varijable Vrijednost proizvodnje (12 12 0).
Oznaka |
: |
42 14 0 |
Naziv |
: |
Prihod od provizija |
Prilog |
: |
VI. |
Definicija
Prihod od provizija uključuje prihod od svih usluga pruženih trećim strankama, a posebno:
— |
provizija za jamstva, upravljanje kreditima u ime drugih zajmodavaca i transakcije vrijednosnim papirima u ime trećih stranaka, |
— |
provizija i drugih izdataka i prihoda od platnih transakcija, troškova upravljanja računom i provizija od poslova skrbništva i upravljanja vrijednosnim papirima, |
— |
provizija za devizne transakcije i za prodaju i kupnju kovanica i plemenitih kovina u ime trećih stranaka, |
— |
provizija za posredničke usluge u vezi s ugovorima o štednji i osiguranju te kreditima. |
Napomena |
: |
Upućuje se na članak 27. stavak 4. i članak 28. dio B stavak 3. Direktive 86/635/EEZ. Upućuje se na stavak 20. norme MSFI 7, kako je navedena u Uredbi Komisije (EZ) br. 108/2006. |
Poveznica s drugim varijablama:
Ova se varijabla koristi za izračun varijable Vrijednost proizvodnje (12 12 0).
Oznaka |
: |
42 15 0 |
Naziv |
: |
Troškovi provizija |
Prilog |
: |
VI. |
Definicija
Troškovi provizija uključuju troškove za usluge pružene trećim strankama, a posebno:
— |
provizija za jamstva, upravljanje kreditima u ime drugih zajmodavaca i transakcije vrijednosnim papirima u ime trećih stranaka, |
— |
provizija i drugih izdataka i prihoda od platnih transakcija, troškova upravljanja računom i provizija od poslova skrbništva i upravljanja vrijednosnim papirima, |
— |
provizija za devizne transakcije i za prodaju i kupnju kovanica i plemenitih kovina u ime trećih stranaka, |
— |
provizija za posredničke usluge u vezi s ugovorima o štednji i osiguranju, te kreditima. |
Napomena |
: |
Upućuje se na članak 27. stavak 5. i članak 28. dio A stavak 2. Direktive 86/635/EEZ. Upućuje se na stavak 20. norme MSFI 7, kako je navedena u Uredbi Komisije (EZ) br. 108/2006. |
Poveznica s drugim varijablama:
Ova se varijabla koristi za izračun varijable Ukupna nabava robe i usluga (13 11 0).
Oznaka |
: |
42 20 0 |
Naziv |
: |
Neto dobit ili neto gubici iz financijskih transakcija |
Prilog |
: |
VI. |
Definicija
Ova varijabla uključuje:
1. |
neto dobit ili gubitke iz transakcija vrijednosnim papirima koji nisu financijska dugotrajna imovina, zajedno s vrijednosnim usklađivanjima i ponovnim vrijednosnim usklađivanjima tih vrijednosnih papira, uzimajući u obzir razliku koja proizlazi iz primjene članka 36. stavka 2. Direktive 86/635 ako se taj članak primjenjuje; međutim, u državama članicama koje su iskoristile mogućnost iz članka 37. Direktive 86/635 ta se neto dobit ili gubici i vrijednosna usklađivanja i ponovna vrijednosna usklađivanja uključuju samo u mjeri u kojoj su oni povezani s vrijednosnim papirima iz trgovačkog portfelja. Uključena su i vrijednosna usklađivanja i ponovna vrijednosna usklađivanja koja proizlaze iz primjene normi MRS 32 i MRS 39, kako su navedene u Uredbi Komisije (EZ) br. 1725/2003; |
2. |
neto dobit ili gubitke iz deviznih transakcija, uz iznimku prihoda i izdataka koji proizlaze iz pokrivenih terminskih ugovora, a koji su raspoređeni tijekom stvarnog trajanja ugovora i po prirodi slični kamatama; |
3. |
neto dobit ili gubitke iz ostalih poslova kupnje i prodaje financijskih instrumenata, uključujući plemenite kovine. |
Napomena |
: |
Upućuje se na članak 27. stavak 6. i članak 28. dio A stavak 3. ili dio B stavak 4. Direktive 86/635/EEZ. Upućuje se na stavak 20. točku (a) norme MSFI 7, kako je navedena u Uredbi Komisije (EZ) br. 108/2006. |
Poveznica s drugim varijablama:
Ova se varijabla koristi za izračun varijable Vrijednost proizvodnje (12 12 0).
Oznaka |
: |
42 31 0 |
Naziv |
: |
Ostali operativni prihod |
Prilog |
: |
VI. |
Definicija
Operativni prihod koji nije naveden u drugim varijablama. Sav je izvanredni prihod potrebno isključiti iz ove varijable.
Napomena |
: |
Upućuje se na članak 27. stavak 7. i članak 28. dio B stavak 7. Direktive 86/635/EEZ. Upućuje se na stavak 86. norme MRS 1, kako je navedena u Uredbi Komisije (EZ) br. 1725/2003 (ostali prihod). |
Poveznica s drugim varijablama:
Ova se varijabla koristi za izračun varijable Vrijednost proizvodnje (12 12 0).
Oznaka |
: |
42 32 0 |
Naziv |
: |
Opći troškovi uprave |
Prilog |
: |
VI. |
Definicija
Ova je varijabla zbroj varijable Troškovi osoblja (13 31 0) i varijable Ostali troškovi uprave (42 32 2).
Napomena |
: |
Upućuje se na članak 27. stavak 8. točku (a) stavak 8. točku (b) kao cjelinu te na članak 28. dio A stavak 4. točku (a) i stavak 4. točku (b) kao cjelinu iz Direktive 86/635/EEZ. Nema uputa na stavak 20. norme MSFI 7, kako je navedena u Uredbi Komisije (EZ) br. 108/2006. |
Oznaka |
: |
42 32 2 |
Naziv |
: |
Ostali troškovi uprave |
Prilog |
: |
VI. |
Definicija
Ostali troškovi uprave, koji nisu uključeni u varijablu 13 31 0.
Napomena |
: |
Upućuje se na članak 27. stavak 8. točku (b) i članak 28. dio A stavak 4. točku (b) Direktive 86/635/EEZ. Nema uputa na stavak 20. norme MSFI 7, kako je navedena u Uredbi Komisije (EZ) br. 108/2006. |
Poveznica s drugim varijablama:
Ova se varijabla koristi za izračun varijabli Ukupna nabava robe i usluga (13 11 0) i Opći troškovi uprave (42 32 0).
Oznaka |
: |
42 33 0 |
Naziv |
: |
Ostali operativni troškovi |
Prilog |
: |
VI. |
Definicija
Operativni troškovi koji nisu navedeni u drugim varijablama. Sve je poreze i izvanredne troškove potrebno isključiti iz ove varijable.
Napomena |
: |
Upućuje se na članak 27. stavak 10. i članak 28. dio A stavak 6. Direktive 86/635/EEZ. Upućuje se na stavak 91. norme MRS 1, kako je navedena u Uredbi Komisije (EZ) br. 1725/2003. |
Poveznica s drugim varijablama:
Ova se varijabla koristi za izračun varijable Ukupna nabava robe i usluga (13 11 0).
Oznaka |
: |
42 35 0 |
Naziv |
: |
Vrijednosna usklađivanja i ponovna vrijednosna usklađivanja u vezi s kreditima i predujmovima te pričuvama za moguće obveze |
Prilog |
: |
VI. |
Definicija
1. |
S jedne strane, ova varijabla uključuje troškove za vrijednosna usklađivanja u vezi s kreditima i predujmovima te pričuvama za moguće obveze i za obveze koje se prikazuju u okviru izvanbilančnih stavki, a s druge strane uključuje prihod od povrata otpisanih kredita i predujmova i iznose kojima je vraćena vrijednost nakon ranijih vrijednosnih usklađivanja te pričuve. |
2. |
U državama članicama koje su iskoristile mogućnost iz članka 37. Direktive 86/635 ova varijabla uključuje i neto dobit ili gubitke iz transakcija vrijednosnim papirima uključenima u dužničke vrijednosne papire i dionice koji nisu financijska dugotrajna imovina, niti su dio trgovačkog portfelja, zajedno s vrijednosnim usklađivanjima i ponovnim vrijednosnim usklađivanjima u vezi s tim vrijednosnim papirima, uzimajući u obzir razliku koja proizlazi iz primjene članka 36. stavka 2. Direktive 86/635 ako se taj članak primjenjuje. |
3. |
Troškovi i prihod iz ove varijable mogu se kompenzirati tako da se prikaže samo neto iznos (prihod ili troškovi). |
Napomena |
: |
Upućuje se na članak 27. stavke 11. i 12., te članak 28. dio A stavak 7. i dio B stavak 5. Direktive 86/635/EEZ. Upućuje se na stavak 84. norme MRS 37, kako je navedena u Uredbi Komisije (EZ) br. 1725/2003 (pričuve za moguće obveze). |
Oznaka |
: |
42 36 0 |
Naziv |
: |
Ostala vrijednosna usklađivanja i ponovna vrijednosna usklađivanja |
Prilog |
: |
VI. |
Definicija
1. |
S jedne strane ova varijabla uključuje troškove za vrijednosna usklađivanja u vezi s dužničkim vrijednosnim papirima, uključujući vrijednosne papire s fiksnim prinosom i dionice, a s druge strane uključuje iznose kojima je vraćena vrijednost nakon ranijih vrijednosnih usklađivanja, i to u mjeri u kojoj su troškovi i prihod povezani s prenosivim vrijednosnim papirima koji su financijska dugotrajna imovina, sudjelujući interesi i udjeli u povezanim poduzećima. |
2. |
Troškovi i prihod iz ove varijable mogu se kompenzirati tako da se prikaže samo neto iznos (prihod ili troškovi). |
Napomena |
: |
Upućuje se na članak 27. stavke 9., 13. i 14. te članak 28. dio A stavak 5., dio A stavak 8. i dio B stavak 6. Direktive 86/635/EEZ. Ova se varijabla ne spominje odvojeno u zahtjevima za priopćavanje iz norme MRS 30, kako je navedena u Uredbi Komisije (EZ) br. 1725/2003. |
Oznaka |
: |
42 40 0 |
Naziv |
: |
Dobit ili gubici iz redovnih djelatnosti |
Prilog |
: |
VI. |
Definicija
Ova je varijabla utvrđena u članku 22. i narednim člancima Direktive Vijeća 78/660/EEZ od 25. srpnja 1978. na temelju članka 54. stavka 3. točke (g) Ugovora o godišnjim financijskim izvještajima određenih vrsta poslovnih subjekata. Norme MRS/MSFI ne dopuštaju odvojeno prikazivanje izvanrednih podataka u poslovnim knjigama društva. U državama u kojima se norme MRS/MSFI primjenjuju na pojedine financijske izvještaje kreditnih institucija ova se varijabla više ne šalje.
Napomena |
: |
Upućuje se na članak 27. stavke 15. i 16. te na članak 28. dio A stavak 9., dio A stavak 10. i dio B stavak 8. Direktive 86/635/EEZ. Ova se varijabla ne spominje odvojeno u zahtjevima za priopćavanje iz norme MSFI 7, kako je navedena u Uredbi Komisije (EZ) br. 108/2006. |
Oznaka |
: |
42 50 0 |
Naziv |
: |
Izvanredna dobit ili gubici |
Prilog |
: |
VI. |
Definicija
Ova je varijabla utvrđena u članku 22. i narednim člancima Direktive Vijeća 78/660/EEZ od 25. srpnja 1978. na temelju članka 54. stavka 3. točke (g) Ugovora o godišnjim financijskim izvještajima za određene vrste trgovačkih poduzeća. Norme MRS/MSFI ne dopuštaju odvojeno prikazivanje izvanrednih podataka u poslovnim knjigama društva. U državama u kojima se norme MRS/MSFI primjenjuju na pojedine financijske izvještaje kreditnih institucija ova se varijabla više ne šalje.
Napomena |
: |
Upućuje se na članak 27. stavak 19. te na članak 28. dio A stavak 13. i dio B stavak 10. Direktive 86/635/EEZ. Ova se varijabla ne spominje odvojeno u zahtjevima za priopćavanje iz norme MSFI 7, kako je navedena u Uredbi Komisije (EZ) br. 108/2006. |
Oznaka |
: |
42 51 0 |
Naziv |
: |
Svi porezi (porez na dobit ili gubitke iz redovnih djelatnosti, porez na izvanrednu dobit ili gubitke, ostali porezi) |
Prilog |
: |
VI. |
Definicija
Ova je varijabla utvrđena u članku 22. i narednim člancima Direktive Vijeća 78/660/EEZ od 25. srpnja 1978. na temelju članka 54. stavka 3. točke (g) Ugovora o godišnjim financijskim izvještajima za određene vrste trgovačkih poduzeća.
Napomena |
: |
Upućuje se na članak 27. stavke 15., 20 i 22. te na članak 28. dio A stavak 9., dio A stavak 12. i dio A stavak 14. Direktive 86/635/EEZ. Upućuje se na stavak 81. točku (e) norme MRS 1, kako je navedena u Uredbi Komisije (EZ) br. 1725/2003. |
Oznaka |
: |
42 60 0 |
Naziv |
: |
Dobit ili gubici u financijskoj godini |
Prilog |
: |
VI. |
Definicija
Ova je varijabla utvrđena u članku 22. i narednim člancima Direktive Vijeća 78/660/EEZ od 25. srpnja 1978. na temelju članka 54. stavka 3. točke (g) Ugovora o godišnjim financijskim izvještajima za određene vrste trgovačkih poduzeća.
Napomena |
: |
Upućuje se na članak 27. stavak 23. te na članak 28. dio A stavak 15. i dio B stavak 11. Direktive 86/635/EEZ. Upućuje se na stavak 81. točku (f) norme MRS 1, kako je navedena u Uredbi Komisije (EZ) br. 1725/2003. |
Oznaka |
: |
43 11 0 |
Naziv |
: |
Krediti i predujmovi klijentima |
Prilog |
: |
VI. |
Definicija
Ova varijabla uključuje sve vrste imovine u obliku potraživanja prema domaćim i stranim klijentima koji nisu kreditne institucije, bez obzira na njihovu stvarnu oznaku.
Jedinu iznimku predstavljaju krediti i predujmovi u obliku dužničkih vrijednosnih papira ili drugih vrijednosnih papira.
Napomena |
: |
Upućuje se na članak 4. stavak 4. (aktiva) i članak 16. (aktiva – stavka 4.) Direktive 86/635/EEZ. Upućuje se na stavak 8. norme MSFI 7., kako je navedena u Uredbi Komisije (EZ) br. 108/2006. |
Oznaka |
: |
43 21 0 |
Naziv |
: |
Obveze prema klijentima |
Prilog |
: |
VI. |
Definicija
Ova varijabla uključuje sve obveze prema vjerovnicima koji nisu kreditne institucije, bez obzira na njihovu stvarnu oznaku.
Jedinu iznimku predstavljaju obveze u obliku dužničkih vrijednosnih papira ili drugih vrijednosnih papira.
Napomena |
: |
Upućuje se na članak 4. stavak 2. točku (a) i stavak 2. točku (b) kao cjelinu (pasiva) te na članak 19. (pasiva – stavka 2.) Direktive 86/635/EEZ. Upućuje se na stavak 8. norme MSFI 7., kako je navedena u Uredbi Komisije (EZ) br. 108/2006. |
Oznaka |
: |
43 29 0 |
Naziv |
: |
Ukupni kapital i pričuve |
Prilog |
: |
VI. |
Definicija
Ova varijabla uključuje Upisani kapital i pričuve. Upisani kapital uključuje sve iznose, bez obzira na njihovu stvarnu oznaku, koji se u skladu s pravnim oblikom odnosne institucije i sukladno zakonu smatraju vlasničkim kapitalom koji su upisali dioničari ili drugi vlasnici. Pričuve uključuju sve vrste pričuva iz članka 9. Direktive 78/660/EEZ u okviru stavke A. IV. pasive, kako je utvrđeno u toj Direktivi. Države članice mogu prema potrebi propisati i druge vrste pričuva za kreditne institucije čiji pravni oblik nije utvrđen Direktivom 78/660/EEZ.
Napomena |
: |
Upućuje se na članak 4. stavke 7., 9., 10., 11., 12., 13., 14. (pasiva) i 16. (aktiva) kao cjelinu iz Direktive 86/635/EEZ. Ova se varijabla ne spominje odvojeno u zahtjevima za priopćavanje iz norme MSFI 7, kako je navedena u Uredbi Komisije (EZ) br. 108/2006. |
Oznaka |
: |
43 30 0 |
Naziv |
: |
Bilanca ukupno |
Prilog |
: |
VI. |
Definicija
Ovu varijablu čini zbroj stavki 1. do 15. u aktivi bilance stanja ili zbroj stavki 1. do 14. u pasivi bilance stanja iz članka 4. Direktive 86/635. Općenito, ukupna bilanca stanja mora biti jednaka zbroju svih stavku iz aktive bilance stanja ili zbroju svih stavki iz pasive bilance stanja.
Napomena |
: |
Upućuje se na članak 4. Direktive 86/635/EEZ. Ova se varijabla ne spominje odvojeno u zahtjevima za priopćavanje iz norme MSFI 7, kako je navedena u Uredbi Komisije (EZ) br. 108/2006. |
Oznaka |
: |
43 31 0 |
Naziv |
: |
Bilanca ukupno, raščlanjena prema rezidentnoj državi matičnog poduzeća |
Prilog |
: |
VI. |
Definicija
Ukupna se bilanca stanja (vidjeti varijablu 43 30 0) dijeli prema rezidentnoj državi matičnog poduzeća.
U skladu s podjelom varijable 11 11 4, ukupna se bilanca stanja dijeli na dio koji se odnosi na kreditne institucije pod domaćim nadzorom i na dio koji se odnosi na kreditne institucije pod stranim nadzorom. Matično se poduzeće upisuje kao najviša nadzorna institucionalna jedinica, kako je utvrđena Uredbom Europskog parlamenta i Vijeća (EZ) br. 716/2007.
Poveznica s drugim varijablama:
Ukupna bilanca stanja podijeljena prema rezidentnoj državi matičnog poduzeća predstavlja daljnju podjelu varijable Bilanca ukupno (43 30 0).
Oznaka |
: |
43 32 0 |
Naziv |
: |
Bilanca ukupno, raščlanjena po pravnom statusu poduzeća |
Prilog |
: |
VI. |
Definicija
Ukupna se bilanca stanja (vidjeti varijablu 43 30 0) dijeli na temelju pravnog statusa kako slijedi: dionička društva, zadružna poduzeća, javnopravna poduzeća, podružnice poduzeća sa sjedištem u državama koje ne pripadaju EGP-u, ostalo.
Poveznica s drugim varijablama:
Ukupna bilanca stanja podijeljena na temelju pravnog oblika predstavlja daljnju podjelu varijable Bilanca ukupno (43 30 0).
Oznaka |
: |
44 11 0 |
Naziv |
: |
Prihodi od kamata i slični prihodi raščlanjeni po (pod)kategorijama KPD |
Prilog |
: |
VI. |
Definicija
Prihodi od kamata i slični prihodi utvrđuju se kao:
(1) |
sav prihod od vrijednosnih papira s fiksnim prinosom, bez obzira na način izračuna. Taj prihod također uključuje prihod koji proizlazi iz vremenske raspodjele diskonta na imovinu nabavljenu za manji iznos u odnosu na iznos koji se plaća pri dospijeću te obveze ugovorene za veći iznos u odnosu na iznos koji se plaća pri dospijeću; |
(2) |
prihod i izdaci koji su povezani s derivatnim instrumentima, raspoređenima tijekom stvarnog trajanja ugovora i po prirodi sličnima kamatama. |
Podjela se proizvoda temelji na klasifikaciji proizvoda po djelatnostima za usluge financijskoga posredništva i pomoćne usluge povezane s financijskim posredništvom. Ova se varijabla dijeli na (pod)kategorije KPD na odgovarajućoj razini.
Napomena |
: |
Upućuje se na članak 27. stavak 1. i članak 28. dio B stavak 1. Direktive 86/635/EEZ. Upućuje se na stavak 20. norme MSFI 7, kako je navedena u Uredbi Komisije (EZ) br. 108/2006. |
Poveznica s drugim varijablama:
Prihodi od kamata i slični prihodi podijeljeni na temelju (pod)kategorija KPD predstavljaju daljnju podjelu varijable Prihodi od kamata i slični prihodi (42 11 0).
Oznaka |
: |
44 12 0 |
Naziv |
: |
Troškovi kamata i slični troškovi raščlanjeni po (pod)kategorijama KPD |
Prilog |
: |
VI. |
Definicija
Troškovi kamata i slični troškovi utvrđuju se kao:
(1) |
svi troškovi koji proizlaze iz obveza prema kreditnim institucijama, obveza prema klijentima, dugova za koje postoje potvrde i podređenih obveza, bez obzira na način izračuna. Ti troškovi uključuju i troškove koji proizlaze iz vremenske raspodjele premije na imovinu nabavljenu za veći iznos u odnosu na iznos koji se plaća pri dospijeću te obveze ugovorene za manji iznos u odnosu na iznos koji se plaća pri dospijeću; |
(2) |
prihod i troškovi koji su povezani s derivatnim instrumentima, raspoređenima tijekom stvarnog trajanja ugovora i po prirodi sličnima kamatama. |
Podjela po proizvodima temelji se na klasifikaciji proizvoda po djelatnostima za usluge financijskoga posredništva i pomoćne usluge povezane s financijskim posredništvom. Ova se varijabla dijeli na (pod)kategorije KPD na odgovarajućoj razini.
Napomena |
: |
Upućuje se na članak 27. stavak 2. i članak 28. dio A stavak 1. Direktive 86/635/EEZ. Upućuje se na stavak 20. norme MSFI 7, kako je navedena u Uredbi Komisije (EZ) br. 108/2006. |
Poveznica s drugim varijablama:
Troškovi kamata i slični troškovi podijeljeni na temelju (pod)kategorija KPD predstavlja daljnju podjelu varijable Troškovi kamata i slični troškovi (42 12 0).
Oznaka |
: |
44 13 0 |
Naziv |
: |
Prihod od provizija raščlanjen na temelju (pod)kategorija KPD |
Prilog |
: |
VI. |
Definicija
Prihod od provizija uključuje prihod od svih usluga pruženih trećim strankama. Podjela po proizvodima temelji se na klasifikaciji proizvoda po djelatnostima za usluge financijskoga posredništva i pomoćne usluge povezane s financijskim posredništvom. Ova se varijabla dijeli na (pod)kategorije KPD na odgovarajućoj razini.
Napomena |
: |
Upućuje se na članak 27. stavak 4. i članak 28. dio B stavak 3. Direktive 86/635/EEZ. Upućuje se na stavak 20. norme MSFI 7, kako je navedena u Uredbi Komisije (EZ) br. 108/2006. |
Poveznica s drugim varijablama:
Prihod od provizija raščlanjen na temelju (pod)kategorija KPD predstavlja daljnju podjelu varijable Prihod od provizija (42 14 0).
Oznaka |
: |
44 14 0 |
Naziv |
: |
Troškovi provizija podijeljeni na temelju (pod)kategorija KPD |
Prilog |
: |
VI. |
Definicija
Troškovi provizija utvrđeni u članku 31. Direktive 86/635/EEZ. Podjela po proizvodima temelji se na klasifikaciji proizvoda po djelatnostima za usluge financijskoga posredništva i pomoćne usluge povezane s financijskim posredništvom. Ova se varijabla dijeli na (pod)kategorije KPD na odgovarajućoj razini.
Napomena |
: |
Upućuje se na članak 27. stavak 5. i članak 28. dio A stavak 2. Direktive 86/635/EEZ. Upućuje se na stavak 20. norme MSFI 7, kako je navedena u Uredbi Komisije (EZ) br. 108/2006. |
Poveznica s drugim varijablama:
Troškovi provizija podijeljeni na temelju (pod)kategorija KPD predstavlja daljnju podjelu varijable Troškovi provizija (42 15 0).
Oznaka |
: |
45 11 0 |
Naziv |
: |
Zemljopisna raščlamba ukupnoga broja podružnica u EGP-u |
Prilog |
: |
VI. |
Definicija
„Podružnica” je utvrđena u članku 1. Direktive Vijeća 89/646/EEZ od 15. prosinca 1989. i detaljno opisana u Komunikaciji Komisije o slobodi pružanja usluga i o javnome interesu iz Druge bankarske Direktive (95/C 291/06).
Napomena |
: |
S gledišta države članice domaćina, ukupni se broj podružnica u EGP-u dijeli na svaku pojedinu državu EGP-a. |
Oznaka |
: |
45 21 0 |
Naziv |
: |
Zemljopisna raščlamba prihoda od kamata i sličnih prihoda |
Prilog |
: |
VI. |
Definicija
Prihodi od kamata i slični prihodi (vidjeti varijablu 42 11 0) ostvareni u državi domaćinu od strane podružnica sa sjedištem u drugoj državi EGP-a.
Oznaka |
: |
45 22 0 |
Naziv |
: |
Zemljopisna raščlamba bilance ukupno |
Prilog |
: |
VI. |
Definicija
Ukupna bilanca stanja (vidjeti varijablu 43 30 0) podružnica u državi domaćinu sa sjedištem u drugoj državi EGP-a.
Oznaka |
: |
45 31 0 |
Naziv |
: |
Zemljopisna raščlamba prihoda od kamata i sličnih prihoda, ostvarenih kroz pravo na pružanje usluga (u drugim državama EGP-a) |
Prilog |
: |
VI. |
Definicija
Prihodi od kamata i slični prihodi (vidjeti varijablu 42 11 0) ostvareni u svakoj pojedinoj državi članici EGP-a na temelju slobode pružanja usluga od strane kreditnih institucija odobrenih u matičnoj državi članici.
Oznaka |
: |
45 41 0 |
Naziv |
: |
Zemljopisna raščlamba prihoda od kamata i sličnih prihoda, ostvarenih poslovanjem podružnica (u državama koje ne pripadaju EGP-u) |
Prilog |
: |
VI. |
Definicija
Prihodi od kamata i slični prihodi (vidjeti varijablu 42 11 0) ostvareni u državama koje ne pripadaju EGP-u od strane podružnica kreditnih institucija odobrenih u matičnoj državi članici.
Koristi se sljedeća podjela: Švicarska, SAD, Japan, treće zemlje (ostatak svijeta).
Oznaka |
: |
45 42 0 |
Naziv |
: |
Zemljopisna raščlamba prihoda od kamata i sličnih prihoda, ostvarenih kroz pravo na pružanje usluga (u državama koje ne pripadaju EGP-u) |
Prilog |
: |
VI. |
Definicija
Prihodi od kamata i slični prihodi (vidjeti varijablu 42 11 0) ostvareni u državama koje ne pripadaju EGP-u na temelju slobode pružanja usluga od strane kreditnih institucija odobrenih u matičnoj državi članici.
Koristi se sljedeća podjela: Švicarska, SAD, Japan, treće zemlje (ostatak svijeta).
Oznaka |
: |
47 11 0 |
Naziv |
: |
Broj računa raščlanjen na temelju (pod)kategorija KPD |
Prilog |
: |
VI. |
Definicija
Ovdje je uključen broj računa pri kreditnim institucijama na kraju obračunske godine. Podjela po proizvodima temelji se na klasifikaciji proizvoda po djelatnostima za usluge financijskoga posredništva i pomoćne usluge povezane s financijskim posredništvom. Broj računa povezan je s (pod)kategorijama KPD na odgovarajućoj razini.
Oznaka |
: |
47 12 0 |
Naziv |
: |
Broj zajmova i predujmova klijentima raščlanjen prema (pod)kategorijama KPD |
Prilog |
: |
VI. |
Definicija
Ovdje je uključen broj zajmova i predujmova klijentima na kraju obračunske godine. Podjela po proizvodima temelji se na klasifikaciji proizvoda po djelatnostima za usluge financijskoga posredništva i pomoćne usluge povezane s financijskim posredništvom. Broj zajmova i predujmova klijentima povezan je s (pod)kategorijama KPD na odgovarajućoj razini.
Oznaka |
: |
47 13 0 |
Naziv |
: |
Broj bankomata u vlasništvu kreditnih institucija |
Prilog |
: |
VI. |
Definicija
Izraz „bankomati” uključuje različite oblike strojeva koji pružaju elektroničke bankarske usluge, poput strojeva za podizanje depozita (strojevi za isplatu gotovine), za platni promet i informacije u vezi s transakcijama, mijenjanje valuta, punjenje višenamjenskih kartica itd.
Oznaka |
: |
48 00 1 |
Naziv |
: |
Mirovinski doprinosi koji se potražuju od članova |
Prilog |
: |
VII. |
Definicija
Ova varijabla uključuje sve doprinose za mirovinsko osiguranje koje plaćaju članovi tijekom financijske godine na temelju ugovora o mirovinskom osiguranju, uključujući sve obvezne doprinose, ostale redovne doprinose i dobrovoljne dodatne doprinose.
Poveznica s drugim varijablama:
Varijabla Mirovinski doprinosi koji se potražuju od članova (48 00 1) koristi se za izračun varijable Promet (12 11 0).
Oznaka |
: |
48 00 2 |
Naziv |
: |
Mirovinski doprinosi koji se potražuju od poslodavaca |
Prilog |
: |
VII. |
Definicija
Ova varijabla uključuje sve doprinose za mirovinsko osiguranje koje plaćaju poslodavci tijekom financijske godine na temelju ugovora o mirovinskom osiguranju, uključujući sve obvezne doprinose, ostale redovne doprinose i dobrovoljne dodatne doprinose.
Poveznica s drugim varijablama:
Varijabla Mirovinski doprinosi koji se potražuju od poslodavaca (48 00 2) koristi se za izračun varijable Promet (12 11 0).
Oznaka |
: |
48 00 3 |
Naziv |
: |
Ulazni transferi |
Prilog |
: |
VII. |
Definicija
Ova varijabla uključuje sve ulazne transfere. Ti se transferi obično vrše iz drugih mirovinskih fondova ili osiguravajućih poduzeća. Kada zaposlenik promijeni poslodavca, često mu se nudi mogućnost da prenese mirovinska prava koja je stekao u mirovinskom fondu ili sustavu osiguranja bivšega poslodavca u mirovinski fond novoga poslodavca.
Poveznica s drugim varijablama:
Varijabla Ulazni transferi (48 00 3) koristi se za izračun varijable Promet (12 11 0).
Oznaka |
: |
48 00 4 |
Naziv |
: |
Ostali doprinosi za mirovinsko osiguranje |
Prilog |
: |
VII. |
Definicija
Ova varijabla uključuje sve ostale doprinose za mirovinsko osiguranje koji se plaćaju tijekom financijske godine na temelju ugovora o mirovinskom osiguranju (npr. doprinosi središnjih ili lokalnih državnih tijela, pojedinaca i udruga).
Poveznica s drugim varijablama:
Varijabla Ostali doprinosi za mirovinsko osiguranje (48 00 4) koristi se za izračun varijable Promet (12 11 0).
Oznaka |
: |
48 00 5 |
Naziv |
: |
Doprinosi za mirovinsko osiguranje za mirovinske sustave utvrđenih naknada |
Prilog |
: |
VII. |
Definicija
Ova varijabla uključuje sve doprinose za mirovinsko osiguranje koji se plaćaju u mirovinske sustave utvrđenih naknada tijekom financijske godine na temelju ugovora o mirovinskom osiguranju, uključujući sve redovne, dobrovoljne i ostale doprinose.
Poveznica s drugim varijablama:
Varijabla Doprinosi za mirovinsko osiguranje za mirovinske sustave utvrđenih naknada (48 00 5) koristi se za izračun varijable Promet (12 11 0).
Oznaka |
: |
48 00 6 |
Naziv |
: |
Doprinosi za mirovinsko osiguranje za mirovinske sustave utvrđenih doprinosa |
Prilog |
: |
VII. |
Definicija
Ova varijabla uključuje sve doprinose za mirovinsko osiguranje koji se plaćaju u mirovinske sustave utvrđenih doprinosa tijekom financijske godine na temelju ugovora o mirovinskom osiguranju, uključujući sve redovne, dobrovoljne i ostale doprinose.
Poveznica s drugim varijablama:
Varijabla Doprinosi za mirovinsko osiguranje za mirovinske sustave utvrđenih doprinosa (48 00 6) koristi se za izračun varijable Promet (12 11 0).
Oznaka |
: |
48 00 7 |
Naziv |
: |
Doprinosi za mirovinsko osiguranje za kombinirane mirovinske sustave |
Prilog |
: |
VII. |
Definicija
Ova varijabla uključuje sve doprinose za mirovinsko osiguranje koji se plaćaju u kombinirane mirovinske sustave tijekom financijske godine na temelju ugovora o mirovinskom osiguranju, uključujući sve redovne, dobrovoljne i ostale doprinose.
Napomena |
: |
Kombinirani mirovinski sustavi su sustavi s elementima mirovinskih sustava utvrđenih naknada i mirovinskih sustava utvrđenih doprinosa. |
Poveznica s drugim varijablama:
Varijabla Doprinosi za mirovinsko osiguranje za kombinirane mirovinske sustave (48 00 7) koristi se za izračun varijable Promet (12 11 0).
Oznaka |
: |
48 01 0 |
Naziv |
: |
Prihod od ulaganja (MF) |
Prilog |
: |
VII. |
Definicija
Ova varijabla uključuje prihod od ulaganja, ponovna vrijednosna usklađivanja ulaganja i prihod od ostvarene i neostvarene kapitalne dobiti i gubitaka. Uključuje prihod od najamnina, prihod od kamata, dividendi te ostvarene i neostvarene kapitalne dobiti i gubitaka.
Poveznica s drugim varijablama:
Varijabla Prihod od ulaganja (MF) (48 01 0) uključuje varijablu Kapitalna dobit i gubici (48 01 1).
Oznaka |
: |
48 01 1 |
Naziv |
: |
Kapitalna dobit i gubici |
Prilog |
: |
VII. |
Definicija
Ova varijabla uključuje prihod od ostvarene i neostvarene kapitalne dobiti i gubitaka upisanih u račun dobiti i gubitka. Kapitalna dobit i gubici proizlaze iz razlike između vrijednosti investicija utvrđene na početku obračunskoga razdoblja (ili prilikom kupnje, ako je izvršena kasnije) i njihove vrijednosti na kraju obračunskoga razdoblja (ili prilikom prodaje, ako je izvršena ranije).
Poveznica s drugim varijablama:
Varijabla Kapitalna dobit i gubici (48 01 1) koristi se za izračun varijable Prihod od ulaganja (MF) (48 01 0).
Oznaka |
: |
48 02 1 |
Naziv |
: |
Potraživanja od osiguranja |
Prilog |
: |
VII. |
Definicija
Ova varijabla uključuje potraživanja na temelju odštetnih zahtjeva prema osiguravajućim poduzećima ili poduzećima za reosiguranje u vezi s prenesenim rizicima.
Oznaka |
: |
48 02 2 |
Naziv |
: |
Ostali prihod (MF) |
Prilog |
: |
VII. |
Definicija
Ostali prihod uključuje sav ostali prihod mirovinskih fondova, uz iznimku doprinosa za mirovinsko osiguranje i prihod od investicija mirovinskih fondova, poput prihoda od provizija i drugoga prihoda.
Oznaka |
: |
48 03 0 |
Naziv |
: |
Ukupni izdaci za mirovine |
Prilog |
: |
VII. |
Definicija
Ova varijabla uključuje sve vrste izdataka u korist članova mirovinskoga sustava i članove njihove obitelji koje uzdržavaju, izlazne transfere itd. Ovdje su uključeni i izdaci koji predstavljaju prihod povezan s rizicima prenesenima osiguravajućim poduzećima.
Poveznica s drugim varijablama:
Ukupni izdaci za mirovine (48 03 0) računaju se kako slijedi:
Redovite isplate mirovina (48 03 1)
+ |
Isplate mirovina u paušalnim svotama (48 03 2) |
+ |
Izlazni transferi (48 03 3). |
Oznaka |
: |
48 03 1 |
Naziv |
: |
Redovite isplate mirovina |
Prilog |
: |
VII. |
Definicija
Ova varijabla uključuje sve isplate mirovina koje se vrše redovito (odnosno rente).
Poveznica s drugim varijablama:
Varijabla Redovite isplate mirovina (48 03 1) koristi se za izračun varijable Ukupni izdaci za mirovine (48 03 0).
Oznaka |
: |
48 03 2 |
Naziv |
: |
Isplate mirovina u paušalnim svotama |
Prilog |
: |
VII. |
Definicija
Ova varijabla uključuje sve isplate mirovina koje se vrše u paušalnom iznosu.
Poveznica s drugim varijablama:
Varijabla Isplate mirovina u paušalnim svotama (48 03 2) koristi se za izračun varijable Ukupni izdaci za mirovine (48 03 0).
Oznaka |
: |
48 03 3 |
Naziv |
: |
Izlazni transferi |
Prilog |
: |
VII. |
Definicija
Ova varijabla uključuje sve izlazne transfere (obično mirovinska prava koja se prenose u druge mirovinske fondove ili osiguravajuća društva kada zaposlenik promijeni poslodavca te stoga pristupi mirovinskom fondu ili sustavu osiguranja novoga poslodavca).
Poveznica s drugim varijablama:
Varijabla Izlazni transferi (48 03 3) koristi se za izračun varijable Ukupni izdaci za mirovine (48 03 0).
Oznaka |
: |
48 04 0 |
Naziv |
: |
Neto promjena tehničkih pričuva (pričuva) |
Prilog |
: |
VII. |
Definicija
Ova varijabla uključuje sve vrste promjena tehničkih pričuva bez reosiguranja. Ovdje su uključeni i ulazni i izlazni transferi tehničkih pričuva između mirovinskih fondova.
Oznaka |
: |
48 05 0 |
Naziv |
: |
Obveze na temelju premija osiguranja |
Prilog |
: |
VII. |
Definicija
Ova varijabla uključuje ukupni iznos obveza na temelju premija osiguranja za sve vrste rizika prenesenih osiguravajućim poduzećima ili poduzećima za reosiguranje.
Oznaka |
: |
48 06 0 |
Naziv |
: |
Ukupni operativni troškovi |
Prilog |
: |
VII. |
Definicija
Ova varijabla uključuje sve troškove koji proizlaze iz prikupljanja doprinosa za mirovinsko osiguranje, upravljanja portfeljem, upravljanja isplatom mirovina i provizija te ostalih vanjskih troškova robe i usluga i troškova osoblja.
Poveznica s drugim varijablama:
Ukupni operativni troškovi (48 06 0) računaju se kako slijedi:
Troškovi osoblja (13 31 0)
+ |
Ukupna nabava robe i usluga (13 11 0). |
Oznaka |
: |
48 07 0 |
Naziv |
: |
Svi porezi |
Prilog |
: |
VII. |
Definicija
Ova varijabla uključuje sve izravne poreze (npr. na prihod od investicija itd.) koje plaća mirovinski fond, a koji nisu uključeni u vanjske troškove robe i usluga ili u troškove osoblja.
Oznaka |
: |
48 08 0 |
Naziv |
: |
Promet neautonomnih mirovinskih fondova |
Prilog |
: |
VII. |
Definicija
Ova varijabla uključuje sve doprinose za mirovinsko osiguranje na temelju ugovora o mirovinskom osiguranju, koji se tijekom financijske godine uplaćuju u računovodstvenu pričuvu.
Oznaka |
: |
48 10 0 |
Naziv |
: |
Ukupna ulaganja mirovinskih fondova |
Prilog |
: |
VII. |
Definicija
Ova je varijabla zbroj sljedećih varijabli: Zemljište i objekti (MF) (48 11 0) + Ulaganja u povezana poduzeća i sudjelujući interesi (MF) (48 12 0) + Dionice i ostali vrijednosni papiri s promjenjivim prinosom (48 13 0) + Udjeli u poduzećima za zajednička ulaganja u prenosive vrijednosne papire (48 14 0) + Dužnički vrijednosni papiri i ostali vrijednosni papiri s fiksnim prinosom (48 15 0) + Udjeli u zajedničkim ulaganjima (48 16 0) + Zajmovi jamčeni hipotekom i ostali zajmovi drugdje neobuhvaćeni (48 17 0) + Ostala ulaganja (48 18 0).
Oznaka |
: |
48 10 1 |
Naziv |
: |
Ukupna ulaganja u „sponzorska poduzeća” |
Prilog |
: |
VII. |
Definicija
Ova varijabla uključuje sva ulaganja u sponzorsko poduzeće, kao što su udjeli u sponzorskom poduzeću, dužnički vrijednosni papiri koje je izdalo sponzorsko poduzeće i krediti izdani sponzorskom poduzeću itd. Sponzorska su poduzeća poslodavci koji plaćaju doprinose u mirovinski fond u ime svojih zaposlenika.
Poveznica s drugim varijablama:
Varijabla Ukupna ulaganja u „sponzorsko poduzeće” dio je varijable Ukupna ulaganja mirovinskih fondova (48 10 0).
Oznaka |
: |
48 10 4 |
Naziv |
: |
Ukupna ulaganja po tržišnoj vrijednosti |
Prilog |
: |
VII. |
Definicija
Ova varijabla uključuje Ukupna ulaganja (= zbroj varijabli Zemljište i objekti (MF) (48 11 0) + Ulaganja u povezana poduzeća i sudjelujući interesi (MF) (48 12 0) + Dionice i ostali vrijednosni papiri s promjenjivim prinosom (48 13 0) + Udjeli u poduzećima za zajednička ulaganja u prenosive vrijednosne papire (48 14 0) + Dužnički vrijednosni papiri i ostali vrijednosni papiri s fiksnim prinosom (48 15 0) + Udjeli u zajedničkim ulaganjima (48 16 0) + Zajmovi jamčeni hipotekom i ostali zajmovi drugdje neobuhvaćeni (48 17 0) + Ostala ulaganja (48 18 0) po tržišnoj vrijednosti.
Napomena |
: |
Varijabla Ukupna ulaganja po tržišnoj vrijednosti (48 10 4) navodi se samo ako se varijabla Ukupna ulaganja mirovinskih fondova (48 10 0) ne navodi u tržišnim vrijednostima. |
Oznaka |
: |
48 11 0 |
Naziv |
: |
Zemljište i objekti (MF) |
Prilog |
: |
VII. |
Definicija
Ova varijabla uključuje sva zemljišta i objekte u vlasništvu mirovinskog fonda.
Poveznica s drugim varijablama:
Varijabla Zemljište i objekti (MF) (48 11 0) koristi se za izračun varijable Ukupna ulaganja mirovinskih fondova (48 10 0).
Oznaka |
: |
48 12 0 |
Naziv |
: |
Ulaganja u povezana poduzeća i sudjelujući interesi (MF) |
Prilog |
: |
VII. |
Definicija
Ova varijabla uključuje udjele u povezanim poduzećima, dužničke vrijednosne papire koje su izdala povezana poduzeća i kredite izdane tim povezanim poduzećima s kojima je mirovinski fond povezan putem sudjelujućih interesa. Isključena su ulaganja iz varijable 48 10 1.
Poveznica s drugim varijablama:
Varijabla Ulaganja u povezana poduzeća i sudjelujući interesi (MF) (48 12 0) koristi se za izračun varijable Ukupna ulaganja mirovinskih fondova (48 10 0).
Oznaka |
: |
48 13 0 |
Naziv |
: |
Dionice i ostali vrijednosni papiri s promjenjivim prinosom |
Prilog |
: |
VII. |
Definicija
Ova varijabla uključuje sve vrste kotiranih i nekotiranih dionica i ostalih vrijednosnih papira s promjenjivim prihodom, uz iznimku onih iz varijabli 48 12 0 i 48 14 0.
Poveznica s drugim varijablama:
Varijabla Dionice i ostali vrijednosni papiri s promjenjivim prinosom (48 13 0) koristi se za izračun varijable Ukupna ulaganja mirovinskih fondova (48 10 0) i računa se kako slijedi:
Dionice kojima se trguje na organiziranom tržištu vrijednosnih papira (48 13 1)
+ |
Dionice kojima se ne trguje javno (48 13 3) |
+ |
Ostali vrijednosni papiri s promjenjivim prinosom (48 13 4). |
Oznaka |
: |
48 13 1 |
Naziv |
: |
Dionice kojima se trguje na organiziranom tržištu vrijednosnih papira |
Prilog |
: |
VII. |
Definicija
Ova varijabla uključuje sve dionice kotirane na burzi.
Poveznica s drugim varijablama:
Varijabla Dionice kojima se trguje na organiziranom tržištu vrijednosnih papira (48 13 1) dio je varijable Dionice i ostali vrijednosni papiri s promjenjivim prinosom (48 13 0).
Oznaka |
: |
48 13 2 |
Naziv |
: |
Dionice kojima se trguje na organiziranom tržištu vrijednosnih papira specijaliziranom za mala i srednja poduzeća |
Prilog |
: |
VII. |
Definicija
Ova varijabla uključuje sve dionice kotirane na organiziranim tržištima vrijednosnim papira specijaliziranima za inovativna, brzorastuća poduzeća te za mala i srednja poduzeća. Ta su tržišta također poznata pod nazivom Tržišta za mala i srednja poduzeća ili Usporedna tržišta te nude mogućnost učinkovitog i konkurentnog trgovanja kotiranim vrijednosnim papirima malih i srednjih poduzeća.
Poveznica s drugim varijablama:
Varijabla Dionice kojima se trguje na organiziranom tržištu vrijednosnih papira specijaliziranom za mala i srednja poduzeća (48 13 2) dio je varijable Dionice kojima se trguje na organiziranom tržištu vrijednosnih papira (48 13 1).
Oznaka |
: |
48 13 3 |
Naziv |
: |
Dionice kojima se ne trguje javno |
Prilog |
: |
VII. |
Definicija
Ova varijabla uključuje sve dionice koje nisu kotirane na burzi.
Poveznica s drugim varijablama:
Varijabla Dionice kojima se ne trguje javno (48 13 3) dio je varijable Dionice i ostali vrijednosni papiri s promjenjivim prinosom (48 13 0).
Oznaka |
: |
48 13 4 |
Naziv |
: |
Ostali vrijednosni papiri s promjenjivim prinosom |
Prilog |
: |
VII. |
Definicija
Ova varijabla uključuje sve ostale vrijednosne papire s promjenjivim prinosom koji nisu navedeni u drugim varijablama.
Poveznica s drugim varijablama:
Varijabla Ostali vrijednosni papiri s promjenjivim prinosom (48 13 4) dio je varijable Dionice i ostali vrijednosni papiri s promjenjivim prinosom (48 13 0).
Oznaka |
: |
48 14 0 |
Naziv |
: |
Udjeli u poduzećima za zajednička ulaganja u prenosive vrijednosne papire |
Prilog |
: |
VII. |
Definicija
Ova varijabla uključuje sve vrste udjela u poduzećima za zajednička ulaganja u prenosive vrijednosne papire, kako je utvrđeno u Direktivi Vijeća 85/611/EEZ (11). Uključeni su i otvoreni investicijski fondovi i slična poduzeća za zajedničko ulaganje.
Poveznica s drugim varijablama:
Varijabla Udjeli u poduzećima za zajednička ulaganja u prenosive vrijednosne papire (48 14 0) koristi se za izračun varijable Ukupna ulaganja mirovinskih fondova (48 10 0).
Oznaka |
: |
48 15 0 |
Naziv |
: |
Dužnički vrijednosni papiri i ostali vrijednosni papiri s fiksnim prinosom |
Prilog |
: |
VII. |
Definicija
Ova varijabla uključuje prenosive dužničke vrijednosne papire i ostale vrijednosne papire s fiksnim prinosom koje su izdale kreditne institucije, ostala poduzeća ili javna tijela, uz iznimku onih uključenih u varijablu 48 12 0. Vrijednosni papiri s kamatnom stopom koja se mijenja sukladno posebnim faktorima, npr. kamatnom stopom na međubankovnom tržištu ili na eurotržištu, također se smatraju dužničkim vrijednosnim papirima i ostalim vrijednosnim papirima s fiksnim prinosom.
Poveznica s drugim varijablama:
Varijabla Dužnički vrijednosni papiri i ostali vrijednosni papiri s fiksnim prinosom (48 15 0) koristi se za izračun varijable Ukupna ulaganja mirovinskih fondova (48 10 0) i računa se kako slijedi:
Dužnički vrijednosni papiri i ostali vrijednosni papiri s fiksnim prinosom koje su izdala tijela državne uprave (48 15 1)
+ |
Ostali dužnički vrijednosni papiri i ostali vrijednosni papiri s fiksnim prinosom (48 15 2). |
Oznaka |
: |
48 15 1 |
Naziv |
: |
Dužnički vrijednosni papiri i ostali vrijednosni papiri s fiksnim prinosom koje su izdala tijela državne uprave |
Prilog |
: |
VII. |
Definicija
Ova varijabla uključuje dužničke vrijednosne papire i ostale vrijednosne papire s fiksnim prinosom koje su izdala tijela središnje i lokalne vlasti i tijela državne uprave.
Poveznica s drugim varijablama:
Varijabla Dužnički vrijednosni papiri i ostali vrijednosni papiri s fiksnim prinosom koje su izdala tijela državne uprave (48 15 1) koristi se za izračun varijable Dužnički vrijednosni papiri i ostali vrijednosni papiri s fiksnim prinosom (48 15 0).
Oznaka |
: |
48 15 2 |
Naziv |
: |
Ostali dužnički vrijednosni papiri i ostali vrijednosni papiri s fiksnim prinosom |
Prilog |
: |
VII. |
Definicija
Ova varijabla uključuje sve ostale dužničke vrijednosne papire i ostale vrijednosne papire s fiksnim prinosom (npr. korporativne obveznice).
Poveznica s drugim varijablama:
Varijabla Ostali dužnički vrijednosni papiri i ostali vrijednosni papiri s fiksnim prinosom (48 15 2) koristi se za izračun varijable Dužnički vrijednosni papiri i ostali vrijednosni papiri s fiksnim prinosom (48 15 0).
Oznaka |
: |
48 16 0 |
Naziv |
: |
Udjeli u zajedničkim ulaganjima (MF) |
Prilog |
: |
VII. |
Definicija
Ova varijabla uključuje udjele u vlasništvu poduzeća u zajedničkim ulaganjima nekoliko poduzeća ili mirovinskih fondova, čije je upravljanje povjereno jednome od tih poduzeća ili nezavisnim upraviteljima fondova.
Poveznica s drugim varijablama:
Varijabla Udjeli u zajedničkim ulaganjima (MF) (48 16 0) koristi za izračun varijable Ukupna ulaganja mirovinskih fondova (48 10 0).
Oznaka |
: |
48 17 0 |
Naziv |
: |
Zajmovi jamčeni hipotekom i ostali zajmovi drugdje neobuhvaćeni |
Prilog |
: |
VII. |
Definicija
Ova varijabla uključuje sve vrste kredita mirovinskih fondova, koji mogu i ne moraju biti zajmovi zajamčeni hipotekom.
Poveznica s drugim varijablama:
Varijabla Zajmovi jamčeni hipotekom i ostali zajmovi drugdje neobuhvaćeni (48 17 0) koristi se za izračun varijable Ukupna ulaganja mirovinskih fondova (48 10 0).
Oznaka |
: |
48 18 0 |
Naziv |
: |
Ostala ulaganja |
Prilog |
: |
VII. |
Definicija
Ova varijabla uključuje sva ostala ulaganja koja nisu dio prethodnih varijabli, kao što su depoziti pri kreditnim institucijama, gotovina, ostala kratkoročna ulaganja, derivatni ili drugi instrumenti.
Poveznica s drugim varijablama:
Varijabla Ostala ulaganja (48 18 0) koristi se za izračun varijable Ukupna ulaganja mirovinskih fondova (48 10 0).
Oznaka |
: |
48 20 0 |
Naziv |
: |
Ostala imovina |
Prilog |
: |
VII. |
Definicija
Ova varijabla uključuje svu ostalu imovinu koja nije navedena pod ulaganjima.
Oznaka |
: |
48 30 0 |
Naziv |
: |
Kapital i pričuve |
Prilog |
: |
VII. |
Definicija
Ova varijabla uključuje kapital i pričuve, kao što su vlasnički kapital, pričuve ili ostali istovrijedni fondovi, koji nisu formalno namijenjeni korisnicima mirovina.
Oznaka |
: |
48 40 0 |
Naziv |
: |
Neto tehničke pričuve (MF) |
Prilog |
: |
VII. |
Definicija
Ova varijabla uključuje tehničke pričuve bez reosiguranja namijenjene korisnicima mirovina. Vrijednost se ovih tehničkih pričuva obično utvrđuje sukladno aktuarskim načelima.
Oznaka |
: |
48 50 0 |
Naziv |
: |
Ostale obveze |
Prilog |
: |
VII. |
Definicija
Ova varijabla uključuje sve ostale obveze koje nisu navedene u sklopu kapitala i pričuva ili neto tehničkih pričuva.
Oznaka |
: |
48 61 0 |
Naziv |
: |
Zemljopisna raščlamba prometa |
Prilog |
: |
VII. |
Definicija
Ova varijabla uključuje sve doprinose za mirovinsko osiguranje, kako su utvrđeni u varijabli Promet (12 11 0), koji se plaćaju tijekom financijske godine, kao što su svi obvezni doprinosi, ostali redovni doprinosi, dobrovoljni dodatni doprinosi, ostali doprinosi, podijeljeni na sljedeće države: matična država, (ostale) države članice EU-a, ostale države EGP-a, SAD i Kanada, Japan te ostatak svijeta.
Napomena |
: |
Mjerilo za raspodjelu prometa jest sjedište člana koji plaća doprinose. |
Poveznica s drugim varijablama:
Varijabla Zemljopisna raščlamba prometa predstavlja daljnju podjelu varijable Promet (12 11 0).
Oznaka |
: |
48 62 0 |
Naziv |
: |
Dionice i ostali vrijednosni papiri s promjenjivim prinosom raščlanjeni prema lokaciji izdavatelja |
Prilog |
: |
VII. |
Definicija
Ova varijabla uključuje dionice i ostale vrijednosne papire s promjenjivim prinosom, kako su utvrđeni u varijabli Dionice i ostali vrijednosni papiri s promjenjivim prinosom (48 13 0), podijeljene prema lokacijama izdavatelja. Uzimaju se u obzir sljedeća područja: matična država, (ostale) države članice EU-a, ostale države EGP-a, SAD i Kanada, Japan te ostatak svijeta.
Napomena |
: |
Lokacija dionice odnosi se na mjesto u kojemu je registrirano poduzeće koje izdaje dionicu. |
Poveznica s drugim varijablama:
Varijabla Dionice i ostali vrijednosni papiri s promjenjivim prinosom raščlanjeni prema lokaciji izdavatelja (48 62 0) predstavlja daljnju podjelu varijable Dionice i ostali vrijednosni papiri s promjenjivim prinosom (48 13 0).
Oznaka |
: |
48 63 0 |
Naziv |
: |
Ukupna ulaganja raščlanjena po lokacijama |
Prilog |
: |
VII. |
Definicija
Ova varijabla uključuje ukupna ulaganja, kako su utvrđena u varijabli Ukupna ulaganja mirovinskih fondova (48 10 0), podijeljena po lokacijama. Uzimaju se u obzir sljedeća područja: matična država, (ostale) države članice EU-a, ostale države EGP-a, SAD i Kanada, Japan te ostatak svijeta.
Napomena |
: |
Lokacija je zemljišta i građevina utvrđena područjem u kojemu se ta imovina nalazi. Ulaganja u fondove zajedničkog ulaganja dijele se na temelju podataka koje pružaju fondovi zajedničkog ulaganja. Ulaganja u vrijednosne papire s fiksnim prinosom dijele se na temelju pravne registracije izdavatelja. Lokacija dionice odnosi se na mjesto u kojemu je registrirano poduzeće koje izdaje dionicu. |
Poveznica s drugim varijablama:
Varijabla Ukupna ulaganja raščlanjena po lokacijama (48 63 0) predstavlja daljnju podjelu varijable Ukupna ulaganja mirovinskih fondova (48 10 0).
Oznaka |
: |
48 64 0 |
Naziv |
: |
Ukupna ulaganja raščlanjena na euro i ne-euro sastavnice |
Prilog |
: |
VII. |
Definicija
Ova varijabla uključuje ukupna ulaganja, kako su utvrđena u varijabli Ukupna ulaganja mirovinskih fondova (48 10 0), podijeljena prema valutama. Uzima se u obzir sljedeća podjela valuta: euro, ostale valute.
Poveznica s drugim varijablama:
Varijabla Ukupna ulaganja raščlanjena na euro i ne-euro sastavnice (48 64 0) predstavlja daljnju podjelu varijable Ukupna ulaganja mirovinskih fondova (48 10 0).
Oznaka |
: |
48 70 0 |
Naziv |
: |
Broj članova |
Prilog |
: |
VII. |
Definicija
Ova varijabla uključuje ukupni broj članova čijim mirovinskim sustavima, kako su utvrđeni u varijabli Broj mirovinskih sustava (11 61 0), upravljaju mirovinski fondovi. Uključeni su aktivni članovi, bivši članovi i umirovljene osobe. Broj članova računa se na kraju referentnog razdoblja.
Poveznica s drugim varijablama:
Varijabla Broj članova (48 70 0) računa se kako slijedi:
Broj članova mirovinskih sustava utvrđenih naknada (48 70 1)
+ |
Broj članova mirovinskih sustava utvrđenih doprinosa (48 70 2) |
+ |
Broj članova kombiniranih mirovinskih sustava |
ili
Broj aktivnih članova (48 70 4)
+ |
Broj bivših članova (48 70 5) |
+ |
Broj umirovljenih osoba (48 70 6). |
Oznaka |
: |
48 70 1 |
Naziv |
: |
Broj članova mirovinskih sustava utvrđenih naknada |
Prilog |
: |
VII. |
Definicija
Ova varijabla uključuje ukupni broj članova mirovinskih sustava utvrđenih naknada. Uključeni su aktivni članovi, bivši članovi i umirovljene osobe.
Poveznica s drugim varijablama:
Varijabla Broj članova mirovinskih sustava utvrđenih naknada (48 70 1) koristi se za izračun varijable Broj članova (48 70 0).
Oznaka |
: |
48 70 2 |
Naziv |
: |
Broj članova mirovinskih sustava utvrđenih doprinosa |
Prilog |
: |
VII. |
Definicija
Ova varijabla uključuje ukupni broj članova mirovinskih sustava utvrđenih doprinosa. Uključeni su aktivni članovi, bivši članovi i umirovljene osobe.
Poveznica s drugim varijablama:
Varijabla Broj članova mirovinskih sustava utvrđenih doprinosa (48 70 2) koristi se za izračun varijable Broj članova (48 70 0).
Oznaka |
: |
48 70 3 |
Naziv |
: |
Broj članova kombiniranih mirovinskih sustava |
Prilog |
: |
VII. |
Definicija
Ova varijabla uključuje ukupni broj članova kombiniranih mirovinskih sustava. Uključeni su aktivni članovi, bivši članovi i umirovljene osobe.
Poveznica s drugim varijablama:
Varijabla Broj članova kombiniranih mirovinskih sustava (48 70 3) koristi se za izračun varijable Broj članova (48 70 0).
Oznaka |
: |
48 70 4 |
Naziv |
: |
Broj aktivnih članova |
Prilog |
: |
VII. |
Definicija
Ova varijabla uključuje broj članova koji aktivno doprinose mirovinskom sustavu.
Poveznica s drugim varijablama:
Varijabla Broj aktivnih članova (48 70 4) koristi se za izračun varijable Broj članova (48 70 0).
Oznaka |
: |
48 70 5 |
Naziv |
: |
Broj bivših članova |
Prilog |
: |
VII. |
Definicija
Ova varijabla uključuje broj članova koji su napustili mirovinski sustav, ali su stekli mirovinska prava.
Poveznica s drugim varijablama:
Varijabla Broj bivših članova (48 70 5) koristi se za izračun varijable Broj članova (48 70 0).
Oznaka |
: |
48 70 6 |
Naziv |
: |
Broj umirovljenih osoba |
Prilog |
: |
VII. |
Definicija
Ova varijabla uključuje broj osoba koje primaju mirovinu.
Poveznica s drugim varijablama:
Varijabla Broj umirovljenih osoba (48 70 6) koristi se za izračun varijable Broj članova (48 70 0).
(1) SL L 76, 30.3.1993., str. 1.
(2) SL L 193, 18.7.1983., str. 1.
(3) SL L 171, 29.6.2007., str. 17.
(4) SL L 311, 14.11.1997., str. 35.
(5) SL L 360, 9.12.1992., str. 1.
(6) SL L 386, 30.12.1989., str. 1.
(7) SL L 374, 31.12.1991., str. 7.
(8) SL L 243, 11.9.2002., str. 1.
(9) SL L 372, 31.12.1986., str. 1.
(10) SL L 24, 27.1.2006., str. 1.
(11) SL L 375, 31.12.1985., str. 3.
PRILOG II.
TEHNIČKI FORMAT ZA SLANJE STRUKTURNE POSLOVNE STATISTIKE
1. OBLIK PODATAKA
Za učinkovitu je obradu podataka ključna standardizacija strukture evidencije podataka. Radi se o nužnoj fazi za pružanje podataka koji odgovaraju standardima razmjene koje je utvrdila Komisija (Eurostat).
Podaci se šalju u obliku niza zapisa, u čijem se većem dijelu opisuju obilježja podataka (država, godina, gospodarska djelatnost itd.). Sami podaci su brojevi koji se mogu povezati s oznakama i napomenama za objašnjenje, koje se koriste za dodavanje objašnjenja uz podatke i pružanje dodatnih podataka korisnicima, primjerice o značajnijim promjenama iz godine u godinu.
Povjerljivi se podaci šalju sa stvarnom vrijednosti upisanom u polje „vrijednost” i oznakom koja upućuje na prirodu povjerljivih podataka koji se dodaju u zapis. Komisija (Eurostat) dužna je pružiti dodatne smjernice o ispravnoj uporabi oznaka povjerljivosti koje moraju poštovati pošiljatelji podataka kako bi se osigurala ispravna primjena pravila o povjerljivosti pri diseminaciji skupnih podataka Europske zajednice. Države su članice dužne pružiti sve razine agregacije podjela, kako je utvrđeno u Uredbi Komisije koja sadrži seriju podataka koje je potrebno poslati. Nadalje, podaci moraju sadržavati sve sekundarne oznake povjerljivosti u skladu s propisima o povjerljivosti na nacionalnoj razini.
Za svaku se seriju podataka izrađuje po jedna datoteka. Koriste se standardni nazivi datoteka, kako je utvrdila Komisija (Eurostat). Komisija (Eurostat) dužna je izraditi podrobnu dokumentaciju u vezi s tim popisima oznaka te pružiti dodatne smjernice u pogledu oblika u kojemu se šalju podaci.
Države su članice dužne osigurati potpunost nizova za sve serije podataka koji se šalju, uključujući zapise za sve tražene podatke sukladno Uredbi Europskog parlamenta i Vijeća (EZ) br. 295/2008 koji nisu dostupni, odnosno koji se u odnosnoj državi članici ne prikupljaju. To se označava oznakom „ND” u polju „vrijednost”. Dužne su također osigurati potpunost nizova prilikom slanja pregledanih ili ispravljenih podataka. Podaci za djelatnosti/pojave koje ne postoje u određenoj državi članici u zapisu se označavaju ništicom (oznaka „0” u polju „vrijednost”). Oznaka „0” u polju „vrijednost” može se također upotrijebiti za djelatnosti koje postoje, ali za koje postoji vrlo malo podataka, zbog čega se zaokruživanje dobiva vrijednost nula. Monetarni se podaci iskazuju u tisućama nacionalne valute (euro za države u europodručju). Države koje pristupaju europodručju šalju monetarne podatke izražene u eurima za strukturne poslovne statistike koja se izrađuje u godini njihova pristupanja.
Podaci koji ne ispunjavaju odredbe vezane uz tehnički format iz ove Uredbe ne smatraju se poslanima.
2. OZNAKA PODATKOVNOGA NIZA
Sljedeće se oznake podatkovnih nizova koriste za slanje strukturne poslovne statistike:
Vrsta serije |
Naziv |
Oznaka podatkovnoga niza |
Usluge |
|
|
Godišnja poslovna statistika za usluge |
1A |
RSBSSERV_1A1_A |
Godišnja poslovna statistika po razredima veličine zaposlenosti za usluge |
1B |
RSBSSERV_1B1_A |
Godišnja regionalna statistika za usluge |
1C |
RSBSSERV_1C1_A |
Godišnja poslovna statistika za središnje banke |
1D |
RSBSSERV_1D1_A |
Godišnja poslovna statistika za posebne agregate djelatnosti |
1E |
RSBSSERV_1E1_A |
Preliminarni rezultati za usluge |
1P |
RSBSSERV_1P1_A |
Godišnja poslovna statistika sukladno NACE Rev.1.1 za usluge (referentna godina 2008.) |
1Z |
RSBSSERV_1Z1_A |
Industrija |
|
|
Godišnja poslovna statistika za industriju |
2A |
RSBSIND_2A1_A |
Godišnja poslovna statistika po razredima veličine zaposlenosti za industriju |
2B |
RSBSIND_2B1_A |
Godišnja regionalna statistika za industriju |
2C |
RSBSIND_2C1_A |
Godišnja statistika JVD za industriju |
2D |
RSBSIND_2D1_A |
Višegodišnja statistika nematerijalnih investicija za industriju |
2E |
RSBSIND_2E1_3 |
Višegodišnja statistika podugovaranja za industriju |
2F |
RSBSIND_2F1_3 |
Višegodišnja statistika o podjeli prihoda za industriju |
2G |
RSBSIND_2G1_5 |
Godišnja poslovna statistika o izdacima za zaštitu okoliša podijeljenima na područja zaštite okoliša za industriju |
2H |
RSBSIND_2H1_A |
Godišnja poslovna statistika o izdacima za zaštitu okoliša podijeljenima na razrede veličine za industriju |
2I |
RSBSIND_2I1_A |
Višegodišnja poslovna statistika o izdacima za zaštitu okoliša podijeljenima na područja zaštite okoliša za industriju |
2J |
RSBSIND_2J1_3 |
Višegodišnja poslovna statistika o izdacima za zaštitu okoliša podijeljenima na razrede veličine za industriju |
2K |
RSBSIND_2K1_3 |
Preliminarni rezultati za industriju |
2P |
RSBSIND_2P1_A |
Godišnja poslovna statistika sukladno NACE Rev.1.1 za industriju (referentna godina 2008.) |
2Z |
RSBSIND_2Z1_A |
Trgovina |
|
|
Godišnja poslovna statistika za trgovinu |
3A |
RSBSTRAD_3A1_A |
Godišnja poslovna statistika po razredima veličine zaposlenosti za trgovinu |
3B |
RSBSTRAD_3B1_A |
Godišnja regionalna statistika za trgovinu |
3C |
RSBSTRAD_3C1_A |
Godišnja poslovna statistika po razredima veličine prihoda za trgovinu |
3D |
RSBSTRAD_3D1_A |
Višegodišnja poslovna statistika – Podjela prihoda po vrstama proizvoda za Trgovinu na veliko i na malo te popravak motornih vozila i motocikala |
3E |
RSBSTRAD_3E1_5 |
Višegodišnja poslovna statistika – Podjela prihoda po vrstama proizvoda za trgovinu na veliko |
3F |
RSBSTRAD_3F1_5 |
Višegodišnja poslovna statistika – Podjela prihoda po vrstama proizvoda za trgovinu na malo |
3G |
RSBSTRAD_3G1_5 |
Višegodišnja poslovna statistika – Podjela prihoda po vrstama djelatnosti za Trgovinu na veliko i na malo te popravak motornih vozila i motocikala |
3H |
RSBSTRAD_3H1_5 |
Višegodišnja poslovna statistika – Podjela prihoda po vrstama djelatnosti za trgovinu na veliko |
3I |
RSBSTRAD_3I1_5 |
Višegodišnja poslovna statistika – Podjela prihoda po vrstama djelatnosti i broju prodajnih mjesta za trgovinu na malo |
3J |
RSBSTRAD_3J1_5 |
Višegodišnja regionalna statistika za trgovinu |
3K |
RSBSTRAD_3K1_5 |
Preliminarni rezultati za trgovinu |
3P |
RSBSTRAD_3P1_A |
Godišnja poslovna statistika sukladno NACE Rev.1.1 za trgovinu (referentna godina 2008.) |
3Z |
RSBSTRAD_3Z1_A |
Građevinarstvo |
|
|
Godišnja poslovna statistika za građevinarstvo |
4A |
RSBSCON_4A1_A |
Godišnja poslovna statistika po razredima veličine za građevinarstvo |
4B |
RSBSCON_4B1_A |
Godišnja regionalna statistika za građevinarstvo |
4C |
RSBSCON_4C1_A |
Godišnja statistika JVD za građevinarstvo |
4D |
RSBSCON_4D1_A |
Višegodišnja statistika nematerijalnih investicija za građevinarstvo |
4E |
RSBSCON_4E1_3 |
Višegodišnja statistika podugovaranja za građevinarstvo |
4F |
RSBSCON_4F1_3 |
Višegodišnja statistika o podjeli prihoda za građevinarstvo |
4G |
RSBSCON_4G1_3 |
Višegodišnja statistika podugovaranja po razredima veličine za građevinarstvo |
4H |
RSBSCON_4H1_3 |
Preliminarni rezultati za građevinarstvo |
4P |
RSBSCON_4P1_A |
Godišnja poslovna statistika sukladno NACE Rev.1.1 za građevinarstvo (referentna godina 2008.) |
4Z |
RSBSCON_4Z1_A |
Usluge osiguranja |
|
|
Godišnja poslovna statistika za usluge osiguranja |
5A |
RSBSINS_5A1_A |
Godišnja poslovna statistika podijeljena na temelju pravnog oblika za usluge osiguranja |
5B |
RSBSINS_5B1_A |
Godišnja poslovna statistika podijeljena na temelju države sjedišta matičnog poduzeća za usluge osiguranja |
5C |
RSBSINS_5C1_A |
Godišnja poslovna statistika podijeljena na temelju razreda veličine izravnih zaračunatih premija za usluge osiguranja |
5D |
RSBSINS_5D1_A |
Godišnja poslovna statistika podijeljena na temelju razreda veličine bruto tehničkih pričuva za usluge osiguranja |
5E |
RSBSINS_5E1_A |
Godišnja poslovna statistika podijeljena na temelju proizvoda za usluge osiguranja |
5F |
RSBSINS_5F1_A |
Godišnja poslovna statistika po zemljopisnoj podjeli, uključujući treće zemlje, za usluge osiguranja |
5G |
RSBSINS_5G1_A |
Godišnja poslovna statistika po zemljopisnoj podjeli na države članice za usluge osiguranja |
5H |
RSBSINS_5H1_A |
Kreditne institucije |
|
|
Godišnja poslovna statistika za kreditne institucije |
6A |
RSBSCI_6A1_A |
Godišnja poslovna statistika podijeljena na temelju pravnog oblika za kreditne institucije |
6B |
RSBSCI_6B1_A |
Godišnja poslovna statistika podijeljena na temelju države sjedišta matičnog poduzeća za kreditne institucije |
6C |
RSBSCI_6C1_A |
Godišnja poslovna statistika podijeljena na temelju kategorija kreditnih institucija |
6D |
RSBSCI_6D1_A |
Godišnja poslovna statistika podijeljena na temelju razreda veličine za kreditne institucije |
6E |
RSBSCI_6E1_A |
Godišnja poslovna statistika podijeljena na temelju proizvoda za kreditne institucije |
6F |
RSBSCI_6F1_A |
Godišnja poslovna statistika po zemljopisnoj podjeli na svaku pojedinu državu EGP-a za kreditne institucije |
6G |
RSBSCI_6G1_A |
Godišnja poslovna statistika po zemljopisnoj podjeli na države koje ne pripadaju EGP-u za kreditne institucije |
6H |
RSBSCI_6H1_A |
Godišnja poslovna statistika po zemljopisnoj podjeli na svaku pojedinu državu članicu EU-a i ostatak svijeta za kreditne institucije |
6I |
RSBSCI_6I1_A |
Godišnja regionalna statistika za kreditne institucije |
6J |
RSBSCI_6J1_A |
Mirovinski fondovi |
|
|
Godišnja poslovna statistika za autonomne mirovinske fondove |
7A |
RSBSPF_7A1_A |
Godišnja poslovna statistika podijeljena na temelju razreda veličine investicija za autonomne mirovinske fondove |
7B |
RSBSPF_7B1_A |
Godišnja poslovna statistika podijeljena na temelju razreda veličine članova za autonomne mirovinske fondove |
7C |
RSBSPF_7C1_A |
Godišnja poslovna statistika podijeljena na temelju valuta za autonomne mirovinske fondove |
7D |
RSBSPF_7D1_A |
Godišnja poslovna statistika po zemljopisnoj podjeli za autonomne mirovinske fondove |
7E |
RSBSPF_7E1_A |
Godišnja poslovna statistika za neautonomne mirovinske fondove |
7F |
RSBSPF_7F1_A |
Poslovne usluge |
|
|
Godišnja poslovna statistika za djelatnosti iz NACE-a Rev.2 odjeljka 62 skupina 58.2, 63.1 i 73.1 te odjeljka 78, podijeljena na temelju vrsta proizvoda |
8A |
RSBSBS_8A1_A |
Godišnja poslovna statistika za djelatnosti iz NACE-a Rev.2 odjeljka 62 skupina 58.2, 63.1 i 73.1 te odjeljka 78, podijeljena na temelju sjedišta klijenta |
8B |
RSBSBS_8B1_A |
Dvogodišnja poslovna statistika za djelatnosti iz NACE-a Rev.2 skupina 69.1, 69.2 i 70.2, podijeljena na temelju vrsta proizvoda |
8C |
RSBSBS_8C1_2 |
Dvogodišnja poslovna statistika za djelatnosti iz NACE-a Rev.2 skupina 69.1, 69.2 i 70.2, podijeljena na temelju sjedišta klijenta |
8D |
RSBSBS_8D1_2 |
Dvogodišnja poslovna statistika za djelatnosti iz NACE-a Rev.2 skupina 73.2, 71.1 i 71.2, podijeljena na temelju vrsta proizvoda |
8E |
RSBSBS_8E1_2 |
Dvogodišnja poslovna statistika za djelatnosti iz NACE-a Rev. 2 skupina 73.2, 71.1 i 71.2, podijeljena na temelju sjedišta klijenta |
8F |
RSBSBS_8F1_2 |
Demografija poduzeća |
|
|
Godišnja demografska statistika podijeljena na temelju pravnog oblika |
9A |
RSBSBD_9A1_A |
Godišnja demografska statistika podijeljena na temelju razreda veličine zaposlenih |
9B |
RSBSBD_9B1_A |
Godišnji preliminarni rezultati o poduzećima koja su prestala s poslovanjem, podijeljeni na temelju pravnog oblika |
9C |
RSBSBD_9C1_A |
Godišnji preliminarni rezultati o poduzećima koja su prestala s poslovanjem, podijeljeni na temelju razreda veličine zaposlenih |
9D |
RSBSBD_9D1_A |
3. STRUKTURA ZAPISA
Za svaki je zapis potrebno poslati sva polja, čak i ako su prazna.
|
Područje |
Vrsta i veličina |
VRIJEDNOSTI |
1. |
Serija |
AN2 |
1A, 1B, 2C, 3A, 4A, 4B, 5A, 6A, 7A, 8A, 9A itd. Alfanumerička oznaka serije (vidjeti stavak 4.1.). |
2. |
Godina |
N4 |
Referentna godina zapisana s četiri znamenke, npr. 2008. |
3. |
Teritorijalna jedinica |
AN2..4 |
Odgovara oznaci države za nacionalne serije ili oznaci NUTS regije za regionalne serije (vidjeti stavak 4.2.). |
4. |
Razred veličine |
AN..2 |
Oznaka za razred veličine (vidjeti stavak 4.3.). |
5. |
Gospodarska djelatnost |
AN1..13 |
Oznaka NACE-a Rev. 2 i posebni agregati djelatnosti (vidjeti stavak 4.4.). |
6. |
Varijabla |
N5 |
Oznaka varijable. Oznake iz prerađene verzije Uredbe o strukturnoj poslovnoj statistici imaju 5 znamenki (vidjeti stavak 4.5.). |
7. |
Vrijednost podataka |
AN1..12 |
Brojčana vrijednost podataka (ispred negativnih vrijednosti nalazi se znak za minus), iskazana u obliku cijeloga broja bez decimalnih mjesta. Koristi se oznaka „NP” ako podaci nisu poslani zbog nedostupnosti istih (vidjeti stavak 4.6.). |
8. |
Oznaka kakvoće |
AN..1 |
R: revidirani podaci, P: privremeni podaci, W: podaci niske kakvoće koji se koriste za izračun ukupnih vrijednosti na razini Zajednice, ali koje nije moguće objaviti na nacionalnoj razini, E: procijenjena vrijednost (vidjeti stavak 4.7.). |
9. |
Oznaka povjerljivosti |
AN..1 |
A, B, C, D, F, H: znači da su podaci povjerljivi, a razlozi njihove povjerljivosti su sljedeći: A: premali broj poduzeća B: prevladavaju podaci jednoga poduzeća C: prevladavaju podaci dvaju poduzeća D: sekundarni povjerljivi podaci za zaštitu podataka označenih s A, B, C, F ili H F: podaci su povjerljivi zbog primjene pravila p % H: podaci koji se ne objavljuju na nacionalnoj razini budući da se smatraju osjetljivim podacima ili radi zaštite podataka koji se ne zahtijevaju sukladno Uredbi (EZ) br. 295/2008 (ručno obrađeni nesigurni podaci) Prazno polje znači da podaci nisu povjerljivi. (vidjeti stavak 4.8.) |
10. |
Prevladavajući udio/udio najveće jedinice |
N..3 |
Brojčana vrijednost manja ili jednaka 100. To označava postotak s kojime prevladavaju podaci jednog ili dvaju poduzeća, zbog čega su podaci povjerljivi. Vrijednost se zaokružuje na najbliži cijeli broj: npr. 90,3 postaje 90, 94,50 postaje 95. Ovo se polje ostavlja praznim ako podaci nisu povjerljivi. Ovo se polje popunjava samo ako su u prethodnome polju upotrijebljene oznake povjerljivosti B, C ili F. Ako se u polju 9. koristi oznaka C, pošiljatelj podataka može popuniti ovo polje kako bi naznačio postotak prevladavajućeg udjela dvaju najvećih poduzeća ili udjela najvećeg poduzeća. U posljednjem je slučaju potrebno popuniti i polje 11. |
11. |
Udio druge najveće jedinice |
N..3 |
Brojčana vrijednost manja ili jednaka 100. Ovo se polje ostavlja praznim ako podaci nisu povjerljivi i ako su u polju 9. upotrijebljene oznake povjerljivosti A, D i H. U ovome se polju navodi udio drugoga najvećeg poduzeća ako je u polju 9. upotrijebljena oznaka F. Ako su u polju 9. upotrijebljene oznake B i C, ovo je polje neobvezno. |
12. |
Jedinice vrijednosti podataka |
AN3..4 |
Polje s oznakama kojima se navodi upotrijebljena jedinica (vidjeti stavak 4.9.). |
13. |
Podjela proizvoda |
AN..7 |
Odgovara oznaci KPD + dodatku KPD (koristi se samo za trgovinu, usluge osiguranja, kreditne institucije i poslovne usluge) (vidjeti stavak 4.10.). |
14. |
Razredi veličine prihoda |
N..2 |
Oznake za razrede veličine prihoda (koriste se samo za trgovinu) (vidjeti stavak 4.11.). |
15. |
Podjela na temelju područja zaštite okoliša |
AN..4 |
Oznaka za područja zaštite okoliša (koristi se samo za industriju) (vidjeti stavak 4.12.). |
16. |
Zemljopisna raščlamba |
AN..5 |
Oznaka za zemljopisnu podjelu država partnera (koristi se samo za usluge osiguranja, kreditne institucije i mirovinske fondove) (vidjeti stavak 4.13.). |
17. |
Sjedište matičnog poduzeća |
AN..4 |
Oznaka za državu u kojoj se nalazi sjedište matičnog poduzeća (koristi se samo za usluge osiguranja i kreditne institucije) (vidjeti stavak 4.14.). |
18. |
Pravni oblik |
AN..4 |
Oznaka za pravni oblik poduzeća (koristi se samo za usluge osiguranja, kreditne institucije i demografiju poduzeća) (vidjeti stavak 4.15.). |
19. |
Vrsta osiguravajućeg poduzeća ili osiguranja (vidjeti popis u nastavku) |
N..1 |
Oznaka za vrstu osiguravajućeg poduzeća ili osiguranja (samo za osiguravajuća društva) (vidjeti stavak 4.16.). |
20. |
Kategorija |
AN.04 |
Oznaka za kategoriju kreditnih institucija (koristi se samo za kreditne institucije) (vidjeti stavak 4.17.). |
21. |
Podjela valuta |
AN..5 |
Oznaka za valutu (koristi se samo za mirovinske fondove) (vidjeti stavak 4.18.). |
22. |
Sjedište klijenta |
AN..5 |
Oznaka za sjedište klijenta (koristi se samo za poslovne usluge) (vidjeti stavak 4.19.). |
23. |
Populacija |
AN..3 |
Slovna oznaka kojoj slijede posljednje dvije znamenke temeljne godine (koristi se samo za demografiju poduzeća) (vidjeti stavak 4.20.). |
24. |
Bilješka |
AN..250 |
Slobodna bilješka o podacima koje je moguće objaviti kao metodološke bilješke/dodatna obrazloženja za bolje razumijevanje pruženih podataka. |
Napomena: AN = alfanumerička oznaka (npr. AN..5 – alfanumerička oznaka do 5 mjesta, ali je polje moguće ostaviti praznim, AN1..5 – alfanumerička oznaka s barem jednim mjestom i najviše 5 mjesta, AN1 – alfanumerička oznaka s točno jednim mjestom); N = brojčana oznaka (npr. N1 – brojčana oznaka s točno jednim mjestom). |
4. OPIS POLJA
Oznake u opisu polja mogu se promijeniti kada postanu dostupni popisi standardnih oznaka za referentnu bazu podataka. Tijela nadležna za slanje podataka primit će izmijenjene popise oznaka barem dva mjeseca prije roka za slanje podataka. Popisi oznaka služe samo za utvrđivanje oznaka koje je potrebno koristiti za slanje podataka, a promjene ne mogu ni u kojem slučaju povećati stupanj podrobnosti koji se zahtijeva sukladno Uredbi Komisije kojom se utvrđuje koje je serije podataka potrebno prikupiti za potrebe strukturne poslovne statistike.
4.1. Serije
Vrsta serije |
Oznaka |
Usluge |
|
Godišnja poslovna statistika za usluge |
1A |
Godišnja poslovna statistika po razredima veličine zaposlenosti za usluge |
1B |
Godišnja regionalna statistika za usluge |
1C |
Godišnja poslovna statistika za središnju banku |
1D |
Godišnja poslovna statistika za posebne agregate djelatnosti |
1E |
Preliminarni rezultati za usluge |
1P |
Godišnja poslovna statistika sukladno NACE Rev.1.1 za usluge (referentna godina 2008.) |
1Z |
Industrija |
|
Godišnja poslovna statistika za industriju |
2A |
Godišnja poslovna statistika po razredima veličine zaposlenosti za industriju |
2B |
Godišnja regionalna statistika za industriju |
2C |
Godišnja statistika JVD za industriju |
2D |
Višegodišnja statistika nematerijalnih investicija za industriju |
2E |
Višegodišnja statistika podugovaranja za industriju |
2F |
Višegodišnja statistika o podjeli prihoda za industriju |
2G |
Godišnja poslovna statistika o izdacima za zaštitu okoliša podijeljenima na područja zaštite okoliša za industriju |
2H |
Godišnja poslovna statistika o izdacima za zaštitu okoliša podijeljenima na razrede veličine za industriju |
2I |
Višegodišnja poslovna statistika o izdacima za zaštitu okoliša podijeljenima na područja zaštite okoliša za industriju |
2J |
Višegodišnja poslovna statistika o izdacima za zaštitu okoliša podijeljenima na razrede veličine za industriju |
2K |
Preliminarni rezultati za industriju |
2P |
Godišnja poslovna statistika sukladno NACE Rev.1.1 za industriju (referentna godina 2008.) |
2Z |
Trgovina |
|
Godišnja poslovna statistika za trgovinu |
3A |
Godišnja poslovna statistika po razredima veličine zaposlenosti za trgovinu |
3B |
Godišnja regionalna statistika za trgovinu |
3C |
Godišnja poslovna statistika po razredima veličine prihoda za trgovinu |
3D |
Višegodišnja poslovna statistika – Podjela prihoda po vrstama proizvoda za Trgovinu na veliko i na malo, te popravak motornih vozila i motocikala |
3E |
Višegodišnja poslovna statistika – Podjela prihoda po vrstama proizvoda za trgovinu na veliko |
3F |
Višegodišnja poslovna statistika – Podjela prihoda po vrstama proizvoda za trgovinu na malo |
3G |
Višegodišnja poslovna statistika – Podjela prihoda po vrstama djelatnosti za Trgovinu na veliko i na malo, te popravak motornih vozila i motocikala |
3H |
Višegodišnja poslovna statistika – Podjela prihoda po vrstama djelatnosti za trgovinu na veliko |
3I |
Višegodišnja regionalna statistika za trgovinu |
3K |
Višegodišnja poslovna statistika – Podjela prihoda po vrstama djelatnosti i broju prodajnih mjesta za trgovinu na malo |
3J |
Preliminarni rezultati za trgovinu |
3P |
Godišnja poslovna statistika sukladno NACE Rev.1.1 za trgovinu (referentna godina 2008.) |
3Z |
Građevinarstvo |
|
Godišnja poslovna statistika za građevinarstvo |
4A |
Godišnja poslovna statistika po razredima veličine za građevinarstvo |
4B |
Godišnja regionalna statistika za građevinarstvo |
4C |
Godišnja statistika JVD za građevinarstvo |
4D |
Višegodišnja statistika nematerijalnih investicija za građevinarstvo |
4E |
Višegodišnja statistika podugovaranja za građevinarstvo |
4F |
Višegodišnja statistika o podjeli prihoda za građevinarstvo |
4G |
Višegodišnja statistika podugovaranja po razredima veličine za građevinarstvo |
4H |
Preliminarni rezultati za građevinarstvo |
4P |
Godišnja poslovna statistika sukladno NACE Rev.1.1 za građevinarstvo (referentna godina 2008.) |
4Z |
Usluge osiguranja |
|
Godišnja poslovna statistika za usluge osiguranja |
5A |
Godišnja poslovna statistika podijeljena na temelju pravnog oblika za usluge osiguranja |
5B |
Godišnja poslovna statistika podijeljena na temelju države sjedišta matičnog poduzeća za usluge osiguranja |
5C |
Godišnja poslovna statistika podijeljena na temelju razreda veličine izravnih zaračunatih premija za usluge osiguranja |
5D |
Godišnja poslovna statistika podijeljena na temelju razreda veličine bruto tehničkih pričuva za usluge osiguranja |
5E |
Godišnja poslovna statistika podijeljena na temelju proizvoda za usluge osiguranja |
5F |
Godišnja poslovna statistika po zemljopisnoj podjeli, uključujući treće zemlje, za usluge osiguranja |
5G |
Godišnja poslovna statistika po zemljopisnoj podjeli na države članice za usluge osiguranja |
5H |
Kreditne institucije |
|
Godišnja poslovna statistika za kreditne institucije |
6A |
Godišnja poslovna statistika podijeljena na temelju pravnog oblika za kreditne institucije |
6B |
Godišnja poslovna statistika podijeljena na temelju države sjedišta matičnog poduzeća za kreditne institucije |
6C |
Godišnja poslovna statistika podijeljena na temelju kategorija kreditnih institucija |
6D |
Godišnja poslovna statistika podijeljena na temelju razreda veličine za kreditne institucije |
6E |
Godišnja poslovna statistika podijeljena na temelju proizvoda za kreditne institucije |
6F |
Godišnja poslovna statistika po zemljopisnoj podjeli na svaku pojedinu državu EGP-a za kreditne institucije |
6G |
Godišnja poslovna statistika po zemljopisnoj podjeli na države koje ne pripadaju EGP-u za kreditne institucije |
6H |
Godišnja poslovna statistika po zemljopisnoj podjeli na svaku pojedinu državu članicu EU-a i ostatak svijeta za kreditne institucije |
6I |
Godišnja regionalna statistika za kreditne institucije |
6J |
Mirovinski fondovi |
|
Godišnja poslovna statistika za autonomne mirovinske fondove |
7A |
Godišnja poslovna statistika podijeljena na temelju razreda veličine investicija za autonomne mirovinske fondove |
7B |
Godišnja poslovna statistika podijeljena na temelju razreda veličine članova za autonomne mirovinske fondove |
7C |
Godišnja poslovna statistika podijeljena na temelju valuta za autonomne mirovinske fondove |
7D |
Godišnja poslovna statistika po zemljopisnoj podjeli za autonomne mirovinske fondove |
7E |
Godišnja poslovna statistika za neautonomne mirovinske fondove |
7F |
Poslovne usluge |
|
Godišnja poslovna statistika za djelatnosti iz NACE-a Rev.2 odjeljka 62 skupina 58.2, 63.1 i 73.1 te odjeljka 78, podijeljena na temelju vrsta proizvoda |
8A |
Godišnja poslovna statistika za djelatnosti iz NACE-a Rev.2 odjeljka 62 skupina 58.2, 63.1 i 73.1 te odjeljka 78, podijeljena na temelju sjedišta klijenta |
8B |
Dvogodišnja poslovna statistika za djelatnosti iz NACE-a Rev.2 skupina 69.1, 69.2 i 70.2, podijeljena na temelju vrsta proizvoda |
8C |
Dvogodišnja poslovna statistika za djelatnosti iz NACE-a Rev.2 skupina 69.1, 69.2 i 70.2, podijeljena na temelju sjedišta klijenta |
8D |
Dvogodišnja poslovna statistika za djelatnosti iz NACE-a Rev.2 skupina 73.2, 71.1 i 71.2, podijeljena na temelju vrsta proizvoda |
8E |
Dvogodišnja poslovna statistika za djelatnosti iz NACE-a Rev.2 skupina 73.2, 71.1 i 71.2, podijeljena na temelju sjedišta klijenta |
8F |
Demografija poduzeća |
|
Godišnja demografska statistika podijeljena na temelju pravnog oblika |
9A |
Godišnja demografska statistika podijeljena na temelju razreda veličine zaposlenih |
9B |
Godišnji preliminarni rezultati o poduzećima koja su prestala s poslovanjem, podijeljeni na temelju pravnog oblika |
9C |
Godišnji preliminarni rezultati o poduzećima koja su prestala s poslovanjem, podijeljeni na temelju razreda veličine zaposlenih |
9D |
4.2. Teritorijalna jedinica
Ova oznaka odgovara državi za nacionalne serije ili regiji za regionalne serije (serije 1C, 2C, 3C, 4C, 6H). Temelji se na oznaci NUTS. Za regije se dvjema znakovima za državu dodaju dva znaka za priloge I. do IV. te jedan znak za Prilog VI. (države članice šalju regionalne podatke sukladno klasifikaciji NUTS koja se primjenjuje u trenutku kada se traži slanje podataka sukladno Uredbi 295/2008; za pregled je podataka u vezi s prethodnom referentnom godinom potrebno koristiti klasifikaciju NUTS koja se primjenjivala tijekom zakonskoga roka za njihovo slanje).
Država |
Oznaka |
Belgija |
BE |
Bugarska |
BG |
Češka |
CZ |
Danska |
DK |
Njemačka |
DE |
Estonija |
EE |
Grčka |
GR |
Španjolska |
ES |
Francuska |
FR |
Irska |
IE |
Italija |
IT |
Cipar |
CY |
Latvija |
LV |
Litva |
LT |
Luksemburg |
LU |
Mađarska |
HU |
Malta |
MT |
Nizozemska |
NL |
Austrija |
AT |
Portugal |
PT |
Poljska |
PL |
Rumunjska |
RO |
Slovenija |
SI |
Slovačka |
SK |
Finska |
FI |
Švedska |
SE |
Ujedinjena Kraljevina |
UK |
Island |
IS |
Lihtenštajn |
LI |
Norveška |
NO |
Švicarska |
CH |
4.3. Razredi veličine
Svaki razred veličine odgovara jednoj oznaci. Većina serija obuhvaća sve kategorije veličine, zbog čega se koristi oznaka 30 za podatke iz priloga I. do IV. Za ostale je priloge ovo polje moguće ostaviti praznim. Za razrede veličine iskazane u milijunima eura države izvan europodručja koriste devizni tečaj koji za referentnu godinu objavljuje Eurostat u tablici deviznih tečajeva EUR/ECU – godišnji podaci.
Prilozi I. do IV.: razredi veličine broja zaposlenih osoba |
Oznaka |
0-1 |
01 |
0-9 |
02 |
2-9 |
03 |
10-19 |
04 |
20-49 |
05 |
50-249 |
06 |
250+ |
07 |
0-49 |
10 |
20+ |
20 |
Ukupno |
30 |
Prilog V.: razred veličine na temelju obračunatih bruto tehničkih pričuva (u milijunima eura) |
|
0-49 |
01 |
50-500 |
02 |
501-2 500 |
03 |
2 501-5 000 |
04 |
5 001-10 000 |
05 |
10 000+ |
06 |
Ukupno |
30 |
Prilog V.: razred veličine na temelju izravnih zaračunatih premija (u milijunima eura) |
|
0-4 |
11 |
5-50 |
12 |
51-250 |
13 |
251-500 |
14 |
501-1 000 |
15 |
1 000+ |
16 |
Ukupno |
30 |
Prilog VI.: razred veličine ukupne bilance stanja (u milijunima eura) |
|
0-99 |
01 |
100-999 |
02 |
1 000-9 999 |
03 |
10 000-99 999 |
04 |
99 999+ |
05 |
Ukupno |
30 |
Prilog VII.: razred veličine investicija (u milijunima eura) |
|
0-49 |
01 |
50-500 |
02 |
501-2 500 |
03 |
2 501-5 000 |
04 |
5 000+ |
05 |
Ukupno |
30 |
Prilog VII.: razredi veličine članova (jedinica) |
|
1-49 |
11 |
50-100 |
12 |
101-1 000 |
13 |
1 001-10 000 |
14 |
10 001-100 000 |
15 |
100 000+ |
16 |
Ukupno |
30 |
Prilog IX.: razred veličine broja djelatnika |
|
0 |
01 |
1-4 |
02 |
5-9 |
03 |
10+ |
04 |
Ukupno |
30 |
4.4. Gospodarska djelatnost
Ovo se polje koristi za stavku NACE.
a) NACE Rev.2
Potrebno je pružiti podatke za razinu podjele djelatnosti sukladno Uredbi 295/2008 te za sve više razine agregacije NACE-a Rev.2. Sljedeći popis služi samo za utvrđivanje oznaka koje je potrebno koristiti za slanje podataka te ni u kojem slučaju ne može povećati stupanj podrobnosti i/ili posebne agregate koji se zahtijevaju na temelju gore navedene Uredbe.
Naziv gospodarske djelatnosti – NACE Rev.2 - |
Oznaka |
Posebni agregati |
|
Ukupno informacijsko-komunikacijske tehnologije (ICT) |
ICT_T |
Proizvodnja informacijsko-komunikacijske opreme (ICT) |
ICT_M |
Visokotehnološka proizvodnja |
HIT |
Srednje visoka tehnološka proizvodnja |
MHT |
Srednje niska tehnološka proizvodnja |
MLT |
Niska tehnološka proizvodnja |
LOT |
Usluge vezane uz informacijsko-komunikacijsku tehnologiju (ICT) |
ICT_S |
Informacije |
INF |
Visokotehnološke usluge |
HITS |
Tržišne usluge temeljene na znanju |
KWNMS |
Informatičke usluge |
CRA |
Ukupne poslovne djelatnosti, osim djelatnosti iz područja K NACE-a Rev.2 |
B_TO_N_X_K |
Ukupne poslovne djelatnosti, osim djelatnosti holding poduzeća iz skupine 642 NACE-a Rev.2 (Prilog IX.) |
B_TO_N_X_K642 |
Industrija (Prilog IX.) |
B_TO_E |
Rudarstvo i vađenje; Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija; Opskrba vodom, uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom i djelatnosti sanacije okoliša (Prilog IX.) |
B_D_E |
Proizvodnja hrane, pića i duhanskih proizvoda (Prilog IX.) |
C10_TO_C12 |
Proizvodnja tekstila i odjeće (Prilog IX.) |
C13_C14 |
Proizvodnja papira i proizvoda od papira; tiskanje i umnožavanje snimljenih zapisa (Prilog IX.) |
C17_C18 |
Proizvodnja kovina i proizvoda od kovina, osim strojeva i opreme (Prilog IX.) |
C24_C25 |
Proizvodnja računalnih, elektroničkih i optičkih proizvoda, proizvodnja električne opreme (Prilog IX.) |
C26_C27 |
Proizvodnja motornih vozila, prikolica, poluprikolica i drugih vozila (Prilog IX.) |
C29_C30 |
Proizvodnja namještaja i ostalih proizvoda prerađivačke industrije (Prilog IX.) |
C31_C32 |
Poslovne usluge, osim djelatnosti holding poduzeća iz skupine 642 NACE-a Rev.2 (Prilog IX.) |
G_TO_N_X_K642 |
Financijske usluge i usluge osiguranja, osim djelatnosti holding poduzeća iz skupine 642 NACE-a Rev.2 (Prilog IX.) |
K_X_K642 |
Financijske uslužne djelatnosti, osim osiguranja i djelatnosti mirovinskih fondova holding poduzeća |
K64_X_K642 |
Poslovne usluge temeljene na znanju (Prilog IX.) |
KIBS |
Trgovina na veliko informacijsko-komunikacijskom opremom (ICT) |
ICTW |
Usluge osiguranja |
|
Kompozitno osiguranje |
K651 |
Kreditne institucije |
|
Ukupno kreditne institucije |
K64CRED |
Mirovinski fondovi |
|
Neautonomni mirovinski fondovi |
|
Neautonomni mirovinski fondovi: ukupno područja B-N |
B_TO_N |
b) NACE Rev.1.1
Određene je podatke za godišnju poslovnu statistiku iz priloga I. do IV. potrebno dostaviti sukladno klasifikaciji NACE Rev.1.1 za referentnu godinu 2008. Za referentne je godine 2004. do 2007. potrebno pružiti podrobne podatke o demografiji poduzeća iz odjeljka 9. Priloga IX. sukladno klasifikaciji NACE Rev.1.1. Nadalje, potrebno je pružiti podatke za razinu podjele djelatnosti sukladno Uredbi 295/2008 te za sve više razine agregacije NACE-a Rev.1.1.
Naziv gospodarske djelatnosti – NACE Rev. 1.1 - |
Oznaka |
Posebni agregati |
|
„Usluge hotela” i „Usluge smještaja kampova i ostaloga smještaja za kraći boravak” |
55A |
„Usluge posluživanja hrane”, „Usluge posluživanja pića” i „Usluge kantina (menza) i opskrbljivanja pripremljenom hranom (catering)” |
55B |
„Usluge ostalog kopnenoga prijevoza” bez „usluga cestovnog teretnog prijevoza” |
602A |
Usluge cestovnog teretnog prijevoza |
6024 |
„Prateće i pomoćne djelatnosti za prijevoz” bez „djelatnosti putničkih agencija i organizatora putovanja (turoperatora)”; „pomoćne djelatnosti u turizmu” |
63A |
„Iznajmljivanje automobila” i „iznajmljivanje ostalih vozila” |
71A |
„Pravne usluge” i „računovodstvene, knjigovodstvene i revizijske usluge, porezno savjetovanje” te „savjetovanje u vezi s upravljanjem” i „upravljanje holding poduzećima” |
741A |
„Arhitektonske i inženjerske usluge i tehničko savjetovanje” i „usluge tehničkog ispitivanja i analize” |
74A |
Poslovne djelatnosti, osim djelatnosti holding poduzeća iz razreda 74.15 NACE-a Rev.1.1 (Prilog IX.) |
C_TO_K |
Industrija (Prilog IX.) |
C_TO_E |
Rudarstvo i vađenje; Opskrba električnom energijom, plinom, vodom (Prilog IX.) |
C_E |
Proizvodnja informacijsko-komunikacijske opreme (ICT) (30 + 313 + 32 + 332 + 333) (Prilog IX.) |
ICTM |
Proizvodnja električne i optičke opreme, osim 30 + 313 + 32 + 332 + 333 (Prilog IX.) |
DLA |
Poslovne uslužne djelatnosti, osim djelatnosti holding poduzeća iz razreda 74.15 NACE-a Rev.1.1 (Prilog IX.) |
G_TO_K |
Trgovina na veliko informacijsko-komunikacijskom opremom (ICT) (5143 + 5184 + 5186) (Prilog IX.) |
ICTW |
Ostala trgovina na veliko (odjeljak 51., osim 5143 + 5184 + 5186) (Prilog IX.) |
OTHW |
Trgovina na malo farmaceutskim i medicinskim proizvodima te kozmetičkim i toaletnim proizvodima; Ostala trgovina na malo novom robom u specijaliziranim prodavaonicama; Trgovina na malo rabljenom robom (Prilog IX.) |
52A |
Poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne djelatnosti, osim djelatnosti holding poduzeća iz razreda 74.15 NACE-a Rev.1.1 (Prilog IX.) |
KB |
Iznajmljivanje strojeva i opreme bez rukovatelja, te predmeta za osobnu uporabu i za kućanstvo, osim iznajmljivanja uredskih strojeva i opreme, uključujući računala, iz razreda 7733 NACE-a Rev. 1.1 (Prilog IX.) |
71B |
Ostale poslovne djelatnosti, osim djelatnosti holding poduzeća iz razreda 74.15 NACE-a Rev. 1.1 (Prilog IX.) |
74B |
Stručne usluge (741, osim 7415 + 742 + 743 + 744 + 7481 + 7485) (Prilog IX.) |
74P |
Operativne usluge (745 + 746 + 747 + 7482 + 7486 + 7487) (Prilog IX.) |
74E |
Pravne, računovodstvene, knjigovodstvene i revizijske usluge; porezno savjetovanje; istraživanje tržišta i ispitivanje javnog mnijenja; savjetovanje u vezi s upravljanjem; osim djelatnosti holding poduzeća iz razreda 74.15 NACE-a Rev.1.1 (Prilog IX.) |
741A |
Ukupno sektor informacijsko-komunikacijske tehnologije (ICTM + ICTS) (Prilog IX.) |
ICTA |
Usluge vezane uz informacijsko-komunikacijsku tehnologiju (ICT) (ICTW + 42 + 7133 + 72) (Prilog IX.) |
ICTS |
Poslovne usluge temeljene na znanju (72 + Stručne usluge (74P)) (Prilog IX.) |
KIBS |
4.5. Varijabla
Naziv varijable |
Oznaka |
Prilog |
||
Broj poduzeća |
11 11 0 |
I., II., III., IV., V., VI., VII. |
||
Broj poduzeća raščlanjen po pravnom statusu |
11 11 1 |
V., VI. |
||
Broj poduzeća raščlanjen po razredima veličine bruto potpisane premije |
11 11 2 |
V. |
||
Broj poduzeća raščlanjen po razredima veličine bruto tehničke pričuve |
11 11 3 |
V. |
||
Broj poduzeća raščlanjen po sjedištu matičnog poduzeća |
11 11 4 |
VI. |
||
Broj poduzeća raščlanjen po rezidentnoj državi matičnog poduzeća |
11 11 5 |
V. |
||
Broj poduzeća raščlanjen po razredima veličine ukupne bilance stanja |
11 11 6 |
VI. |
||
Broj poduzeća raščlanjen po kategorijama kreditnih institucija |
11 11 7 |
VI. |
||
Broj poduzeća raščlanjen prema veličini investicija |
11 11 8 |
VII. |
||
Broj poduzeća raščlanjen prema veličini razreda članova |
11 11 9 |
VII. |
||
Broj poduzeća s neautonomnim mirovinskim fondovima |
11 15 0 |
VII. |
||
Broj lokalnih jedinica |
11 21 0 |
I., II., III., IV., VI. |
||
Broj jedinica prema vrsti djelatnosti |
11 31 0 |
II., IV. |
||
Ukupni broj i lokacija podružnica u drugim državama |
11 41 0 |
V. |
||
Ukupni broj podružnica raščlanjen po lokaciji u državama izvan EGP-a |
11 41 1 |
VI. |
||
Ukupni broj financijskih poduzeća-kćeri raščlanjen po lokaciji u drugim državama |
11 51 0 |
VI. |
||
Broj mirovinskih sustava |
11 61 0 |
VII. |
||
Populacija aktivnih poduzeća u t |
11 91 0 |
IX. |
||
Broj novonastalih poduzeća u t |
11 92 0 |
IX. |
||
Broj poduzeća koja su prestala s poslovanjem u t |
11 93 0 |
IX. |
||
Broj novonastalih poduzeća u t-1 i koja su preživjela do t |
11 94 1 |
IX. |
||
Broj novonastalih poduzeća u t-2 i koja su preživjela do t |
11 94 2 |
IX. |
||
Broj novonastalih poduzeća u t-3 i koja su preživjela do t |
11 94 3 |
IX. |
||
Broj novonastalih poduzeća u t-4 i koja su preživjela do t |
11 94 4 |
IX. |
||
Broj novonastalih poduzeća u t-5 i koja su preživjela do t |
11 94 5 |
IX. |
||
Promet |
12 11 0 |
I., II., III., IV., V., VII., VIII. |
||
Bruto izravne zaračunate premije |
12 11 1 |
V. |
||
Prihvaćene bruto premije reosiguranja, zaračunate premije |
12 11 2 |
V. |
||
Bruto izravne zaračunate premije, premije individualnog osiguranja |
12 11 3 |
V. |
||
Bruto izravne zaračunate premije, premije grupnog osiguranja |
12 11 4 |
V. |
||
Bruto izravne zaračunate premije, premije s obročnim plaćanjem |
12 11 5 |
V. |
||
Bruto izravne zaračunate premije, jednokratne premije |
12 11 6 |
V. |
||
Bruto izravne zaračunate premije, premije iz ugovora o osiguranju bez bonusa |
12 11 7 |
V. |
||
Bruto izravne zaračunate premije, premije iz ugovora o osiguranju s bonusom |
12 11 8 |
V. |
||
Bruto izravne zaračunate premije, premije iz ugovora o osiguranju na temelju kojih rizik investicija snose osiguranici |
12 11 9 |
V. |
||
Vrijednost proizvodnje |
12 12 0 |
I., II., III., IV., VI., VII. |
||
Bruto marža na robu za daljnju prodaju |
12 13 0 |
II., III., IV. |
||
Dodana vrijednost na osnovne cijene |
12 14 0 |
VI., VII. |
||
Dodana vrijednost prema troškovima proizvodnih faktora |
12 15 0 |
I., II., III., IV., VI., VII. |
||
Bruto poslovni višak |
12 17 0 |
I., II., III., IV. |
||
Ukupna nabava robe i usluga |
13 11 0 |
I., II., III., IV., VI., VII. |
||
Kupnja roba i usluga za daljnju prodaju u istome obliku |
13 12 0 |
I., II., III., IV. |
||
Plaćanja za agencijske radnike |
13 13 1 |
I., II., III., IV. |
||
Promjena zaliha robe i usluga |
13 21 0 |
III. |
||
Promjena zaliha robe i usluga kupljenih za daljnju prodaju u istome obliku |
13 21 1 |
III. |
||
Promjena zaliha gotovih proizvoda i proizvodnje u tijeku |
13 21 3 |
II., IV. |
||
Troškovi osoblja |
13 31 0 |
I., II., III., IV., V. VI., VII. |
||
Nadnice i plaće |
13 32 0 |
I., II., III., IV. |
||
Troškovi socijalne sigurnosti |
13 33 0 |
I., II., III., IV. |
||
Plaćanja za dugoročni najam i operativni leasing robe |
13 41 1 |
II., IV. |
||
Bruto investicije u materijalnu imovinu |
15 11 0 |
I., II., III., IV., VI., VII. |
||
Bruto investicije u zemljište |
15 12 0 |
II., III., IV. |
||
Bruto investicije u postojeće zgrade i druge građevine |
15 13 0 |
II., III., IV. |
||
Bruto investicije u izgradnju i adaptaciju zgrada |
15 14 0 |
II., III., IV. |
||
Bruto investicije u strojeve i opremu |
15 15 0 |
II., III., IV. |
||
Prodaja materijalne imovine |
15 21 0 |
II., III., IV. |
||
Bruto investicije u koncesije, patente, licencije, žigove i slična prava |
15 42 0 |
II. |
||
Investicije u kupljeni softver |
15 44 1 |
II., IV. |
||
Broj zaposlenih osoba |
16 11 0 |
I., II., III., IV., V., VI., VII. |
||
Broj zaposlenih osoba raščlanjen prema kategorijama kreditnih institucija |
16 11 1 |
VI. |
||
Broj zaposlenih žena |
16 11 2 |
VI. |
||
Broj zaposlenih neplaćenih osoba |
16 12 0 |
I., II., III., IV., VI. |
||
Broj plaćenih zaposlenika |
16 13 0 |
I., II., III., IV., VI. |
||
Broj plaćenih zaposlenika - žene |
16 13 6 |
VI. |
||
Broj zaposlenika u jedinicama ekvivalentnim punom radnom vremenu |
16 14 0 |
I., II., III., IV., VI. |
||
Broj odrađenih sati zaposlenika |
16 15 0 |
II., IV. |
||
Broj zaposlenih osoba u populaciji aktivnih poduzeća u t |
16 91 0 |
IX. |
||
Broj zaposlenika u populaciji aktivnih poduzeća u t |
16 91 1 |
IX. |
||
Broj zaposlenih osoba u populaciji novonastalih poduzeća u t |
16 92 0 |
IX. |
||
Broj zaposlenika u populaciji novonastalih poduzeća u t |
16 92 1 |
IX. |
||
Broj zaposlenih osoba u populaciji poduzeća koja su prestala s poslovanjem u t |
16 93 0 |
IX. |
||
Broj zaposlenika u populaciji poduzeća koja su prestala s poslovanjem u t |
16 93 1 |
IX. |
||
Broj zaposlenih osoba u populaciji poduzeća koja su osnovana u t-1 i koja su preživjela do t |
16 94 1 |
IX. |
||
Broj zaposlenih osoba u populaciji poduzeća koja su osnovana u t-2 i koja su preživjela do t |
16 94 2 |
IX. |
||
Broj zaposlenih osoba u populaciji poduzeća koja su osnovana u t-3 i koja su preživjela do t |
16 94 3 |
IX. |
||
Broj zaposlenih osoba u populaciji poduzeća koja su osnovana u t-4 i koja su preživjela do t |
16 94 4 |
IX. |
||
Broj zaposlenih osoba u populaciji poduzeća koja su osnovana u t-5 i koja su preživjela do t |
16 94 5 |
IX. |
||
Broj zaposlenih osoba u godini osnutka u populaciji poduzeća koja su osnovana u t-1 i koja su preživjela do t |
16 95 1 |
IX. |
||
Broj zaposlenih osoba u godini osnutka u populaciji poduzeća koja su osnovana u t-2 i koja su preživjela do t |
16 95 2 |
IX. |
||
Broj zaposlenih osoba u godini osnutka u populaciji poduzeća koja su osnovana u t-3 i koja su preživjela do t |
16 95 3 |
IX. |
||
Broj zaposlenih osoba u godini osnutka u populaciji poduzeća koja su osnovana u t-4 i koja su preživjela do t |
16 95 4 |
IX. |
||
Broj zaposlenih osoba u godini osnutka u populaciji poduzeća koja su osnovana u t-5 i koja su preživjela do t |
16 95 5 |
IX. |
||
Broj prodavaonica na malo |
17 32 0 |
III. |
||
Prodajni prostor |
17 33 1 |
III. |
||
Promet od poljoprivrede, šumarstva, ribarstva i industrijskih djelatnosti |
18 10 0 |
III. |
||
Promet od glavne djelatnosti na troznamenkastoj razini NACE Rev. 2 |
18 11 0 |
II., IV. |
||
Promet od industrijskih djelatnosti |
18 12 0 |
II. |
||
|
18 12 1 |
IV. |
||
|
18 12 2 |
IV. |
||
Promet od uslužnih djelatnosti |
18 15 0 |
II., III., IV. |
||
Promet od trgovinskih i posredničkih djelatnosti |
18 16 0 |
II., III., IV. |
||
Raščlamba prometa prema vrsti proizvoda (u skladu s područjem G KPD) |
18 21 0 |
III. |
||
|
18 31 0 |
IV. |
||
|
18 32 0 |
IV. |
||
Kupnje energetskih proizvoda (u vrijednosnom izrazu) |
20 11 0 |
II., IV. |
||
Investicije u opremu i pogone radi kontrole zagađenja te u posebne naprave protiv zagađenja (oprema koja se postavlja na kraju cjevovoda i ispusta) |
21 11 0 |
II. |
||
Investicije u opremu i pogone povezane s čišćom tehnologijom (integrirana tehnologija) |
21 12 0 |
II. |
||
Ukupni tekući izdaci za zaštitu okoliša |
21 14 0 |
II. |
||
Plaćanja podugovarateljima |
23 11 0 |
II., IV. |
||
Prihod od podugovarateljskih poslova |
23 12 0 |
IV. |
||
Bruto promjena pričuva za prijenosne premije |
32 11 2 |
V. |
||
Bruto zaračunate premije prema pravnom statusu |
32 11 4 |
V. |
||
Bruto izravne zaračunate premije raščlanjene po rezidentnosti matičnog poduzeća |
32 11 5 |
V. |
||
Bruto prihvaćene premije reosiguranja, zaračunate premije raščlanjene po rezidentnosti matičnog poduzeća |
32 11 6 |
V. |
||
Raspoređeni prinos od investicija prenesen s netehničkog računa |
32 12 0 |
V. |
||
Bruto plaćanja za odštetne zahtjeve |
32 13 1 |
V. |
||
Bruto plaćanja za odštetne zahtjeve uložene u tekućoj obračunskoj godini |
32 13 2 |
V. |
||
Bruto promjena pričuve za neriješene odštetne zahtjeve |
32 13 4 |
V. |
||
Bruto poslovni troškovi |
32 14 0 |
V. |
||
Promjena pričuva za izravnavanje šteta (kolebanje šteta) |
32 15 0 |
V. |
||
Ostale stavke tehničkog računa, bruto iznos |
32 16 0 |
V. |
||
Ostali tehnički prihod, neto iznos |
32 16 1 |
V. |
||
Neto promjene ostalih tehničkih pričuva, koje nisu navedene u drugim varijablama |
32 16 2 |
V. |
||
Bonusi i popusti, neto iznos |
32 16 3 |
V. |
||
Ostali tehnički troškovi, neto iznos |
32 16 4 |
V. |
||
Bruto bilanca tehničkog računa (međuzbroj I.) |
32 17 0 |
V. |
||
Bilanca reosiguranja |
32 18 0 |
V. |
||
Udio reosiguravatelja u zaračunatim bruto premijama |
32 18 1 |
V. |
||
Udio reosiguravatelja u bruto zaračunatim premijama raščlanjen prema rezidentnosti matičnog poduzeća |
32 18 2 |
V. |
||
Udio reosiguravatelja u bruto promjeni pričuve za prijenosne premije |
32 18 3 |
V. |
||
Udio reosiguravatelja u bruto plaćanjima za odštetne zahtjeve |
32 18 5 |
V. |
||
Udio reosiguravatelja u bruto promjeni pričuve za neriješene zahtjeve |
32 18 6 |
V. |
||
Provizije od reosiguranja i udio u dobiti |
32 18 7 |
V. |
||
Udio reosiguravatelja u bruto iznosu ostalih stavki tehničkog računa |
32 18 8 |
V. |
||
Neto bilanca tehničkog računa (međuzbroj II.) |
32 19 0 |
V. |
||
Prihod od investicija |
32 22 0 |
V. |
||
Neostvarena dobit od investicija |
32 23 0 |
V. |
||
Bruto promjena pričuve za životno osiguranje |
32 25 0 |
V. |
||
Troškovi investicija |
32 27 0 |
V. |
||
Neostvareni gubici od investicija |
32 28 0 |
V. |
||
Raspoređeni prinos od investicija prenesen u netehnički račun |
32 29 0 |
V. |
||
Udio reosiguravatelja u bruto promjeni pričuve za životno osiguranje |
32 33 4 |
V. |
||
Prihod od investicija |
32 42 0 |
V. |
||
Raspoređeni prinos od investicija prenesen iz tehničkog računa za životno osiguranje |
32 43 0 |
V. |
||
Troškovi investicija |
32 44 0 |
V. |
||
Raspoređeni prinos od investicija prenesen u tehnički račun za neživotno osiguranje |
32 45 0 |
V. |
||
Ostali prihod |
32 46 0 |
V. |
||
Ostali troškovi, uključujući vrijednosna usklađivanja |
32 47 0 |
V. |
||
Dobit ili gubici iz redovnih djelatnosti |
32 48 0 |
V. |
||
Izvanredna dobit ili gubici |
32 49 0 |
V. |
||
Svi porezi |
32 50 0 |
V. |
||
Dobit ili gubici u financijskoj godini |
32 51 0 |
V. |
||
Provizije za ukupne poslove osiguranja |
32 61 1 |
V. |
||
Provizije za poslove direktnog osiguranja |
32 61 2 |
V. |
||
Vanjski troškovi robe i usluga |
32 61 4 |
V. |
||
Vanjski i unutarnji troškovi obrade odštetnih zahtjeva |
32 61 5 |
V. |
||
Troškovi pribave |
32 61 6 |
V. |
||
Troškovi uprave (administrativni troškovi) |
32 61 7 |
V. |
||
Ostali bruto tehnički troškovi |
32 61 8 |
V. |
||
Troškovi upravljanja ulaganjima |
32 61 9 |
V. |
||
Prihod od sudjelujućih interesa |
32 71 1 |
V. |
||
Prihod od zemljišta i građevinskih objekata |
32 71 3 |
V. |
||
Ostali prihod od ulaganja |
32 71 4 |
V. |
||
Prihod od pripisa (povećanja vrijednosti) investicija |
32 71 5 |
V. |
||
Dobici od prodaje (realizacije) investicija |
32 71 6 |
V. |
||
Troškovi upravljanja ulaganjima, uključujući kamate |
32 72 1 |
V. |
||
Usklađivanje vrijednosti ulaganja |
32 72 2 |
V. |
||
Gubici ostvareni pri prodaji (realizaciji) investicija |
32 72 3 |
V. |
||
Izravne zaračunate premije u poslovima direktnog osiguranja podijeljene po proizvodu (temeljeno na KPD) |
33 11 1 |
V. |
||
Udio reosiguravatelja u bruto izravnim zaračunatim premijama podijeljen po proizvodu (sukladno KPD) |
33 12 1 |
V. |
||
Bruto odštetni zahtjevi u vezi s poslovima direktnog osiguranja podijeljeni po proizvodu (sukladno KPD) |
33 13 1 |
V. |
||
Bruto operativni troškovi u vezi s poslovima direktnog osiguranja podijeljeni po proizvodu (sukladno KPD) |
33 14 1 |
V. |
||
Bilanca reosiguranja u vezi s poslovima direktnog osiguranja podijeljena po proizvodu (sukladno KPD) |
33 15 1 |
V. |
||
Opća Zemljopisna raščlamba bruto izravnih zaračunatih premija |
34 11 0 |
V. |
||
Opća Zemljopisna raščlamba prihvaćenih bruto premija reosiguranja, zaračunate premije |
34 12 0 |
V. |
||
Opća Zemljopisna raščlamba udjela reosiguravatelja u zaračunatim bruto premijama |
34 13 0 |
V. |
||
Bruto izravne zaračunate premije podijeljene po proizvodu (sukladno KPD) i po državama članicama, Zemljopisna raščlamba poslova osiguranja na temelju prava poslovnog nastana |
34 31 1 |
V. |
||
Bruto izravne zaračunate premije podijeljene po proizvodu (sukladno KPD) i po državama članicama, Zemljopisna raščlamba poslova osiguranja na temelju slobode pružanja usluga |
34 32 1 |
V. |
||
Zemljište i građevine |
36 11 0 |
V. |
||
Zemljište i građevine koje koristi osiguravajuće poduzeće radi obavljanja vlastitih djelatnosti |
36 11 1 |
V. |
||
Zemljište i građevine (tekuća vrijednost) |
36 11 2 |
V. |
||
Ulaganja u povezana poduzeća i sudjelujući interesi |
36 12 0 |
V. |
||
Udjeli u povezanim poduzećima i sudjelujući interesi |
36 12 1 |
V. |
||
Dužnički vrijednosni papiri koje su izdala povezana poduzeća i poduzeća u kojima osiguravajuće poduzeće ima sudjelujuće interese, te krediti izdani tim poduzećima |
36 12 2 |
V. |
||
Ulaganja u povezana poduzeća i sudjelujući interesi (tekuća vrijednost) |
36 12 3 |
V. |
||
Ostala financijska ulaganja |
36 13 0 |
V. |
||
Dionice i ostali vrijednosni papiri s promjenjivim prinosom, te udjeli u fondovima zajedničkog ulaganja |
36 13 1 |
V. |
||
Dužnički vrijednosni papiri i ostali vrijednosni papiri s fiksnim prinosom |
36 13 2 |
V. |
||
Udjeli u zajedničkim ulaganjima |
36 13 3 |
V. |
||
Hipotekarni krediti |
36 13 4 |
V. |
||
Ostali krediti |
36 13 5 |
V. |
||
Ostalo (uključujući depozite u kreditnim institucijama) |
36 13 6 |
V. |
||
Ostala financijska ulaganja (tekuća vrijednost) |
36 13 8 |
V. |
||
Depoziti u ustupajućim poduzećima |
36 14 0 |
V. |
||
Ulaganja u korist posjednika polica životnog osiguranja koji snose rizik ulaganja |
36 20 0 |
V. |
||
Ulaganja u korist posjednika polica životnog osiguranja koji snose rizik ulaganja – zemljište i građevine |
36 21 0 |
V. |
||
Investicija u korist posjednika polica životnog osiguranja koji snose rizik investicija – ostala financijska investicija |
36 22 0 |
V. |
||
Ukupna bilanca stanja |
36 30 0 |
V. |
||
Ukupni kapital i pričuve |
37 10 0 |
V. |
||
Ukupni kapital i pričuve, raščlanjeni po pravnom statusu poduzeća |
37 10 1 |
V. |
||
Upisani kapital ili istovrijedna sredstva |
37 11 0 |
V. |
||
Račun premije na dionice, revalorizacijska pričuva, pričuva |
37 12 0 |
V. |
||
Podređene obveze |
37 20 0 |
V. |
||
Ukupne neto tehničke pričuve |
37 30 1 |
V. |
||
Bruto pričuva za prijenosne premije |
37 31 0 |
V. |
||
Bruto pričuva za životno osiguranje |
37 32 0 |
V. |
||
Bruto pričuva za neriješene odštetne zahtjeve |
37 33 0 |
V. |
||
Bruto pričuva za neriješene odštetne zahtjeve povezane s direktnim osiguranjem |
37 33 1 |
V. |
||
Bruto pričuva za neriješene odštetne zahtjeve povezane s direktnim osiguranjem, podijeljena po proizvodu |
37 33 3 |
V. |
||
Bruto pričuva za bonuse i popuste |
37 34 0 |
V. |
||
Pričuva za izravnavanje šteta (kolebanje šteta) |
37 35 0 |
V. |
||
Ostale bruto tehničke pričuve |
37 36 0 |
V. |
||
Bruto tehničke pričuve za police životnog osiguranja čiji posjednici snose rizik ulaganja |
37 37 0 |
V. |
||
Krediti uz zadužnice |
37 41 0 |
V. |
||
Obveze prema kreditnim institucijama |
37 42 0 |
V. |
||
Broj preostalih (nepodmirenih) ugovora na kraju obračunske godine, koji se odnose na bruto izravno zaračunate pojedinačne premije životnog osiguranja i za sljedeće proizvode: nepovezane usluge životnog osiguranja i kategorije KPD: 65.12.1, 65.12.4 i 65.12.5 |
39 10 0 |
V. |
||
Broj osiguranih osoba na kraju obračunske godine koji se odnose na bruto izravno zaračunate pojedinačne premije životnog osiguranja i za sljedeće proizvode: KPD 65.12.1 |
39 20 0 |
V. |
||
Broj osiguranih vozila na kraju obračunske godine koji se odnose na izravno poslovanje za sljedeći proizvod: KPD 65.12.2 |
39 30 0 |
V. |
||
Bruto osigurana svota na kraju obračunske godine koja se odnosi na izravno poslovanje za sljedeće proizvode: nepovezano životno osiguranje i osiguranje s kapitalizacijom isplate |
39 40 0 |
V. |
||
Broj izdataka za osigurane slučajeve u tijeku obračunske godine, koji se odnosi na izravno poslovanje za sljedeći proizvod: KPD 65.12.2 |
39 50 0 |
V. |
||
Prihodi od kamata i slični prihodi |
42 11 0 |
VI. |
||
Prihodi od kamata i slični prihodi koji proizlaze iz vrijednosnih papira s fiksnim prinosom |
42 11 1 |
VI. |
||
Troškovi kamata i slični troškovi |
42 12 0 |
VI. |
||
Troškovi kamata i slični troškovi povezani s izdanim dužničkim vrijednosnim papirima |
42 12 1 |
VI. |
||
Prihod od vrijednosnih papira |
42 13 0 |
VI. |
||
Prihod od dionica i drugih vrijednosnih papira s promjenjivim prinosom |
42 13 1 |
VI. |
||
Prihod od provizija |
42 14 0 |
VI. |
||
Troškovi provizija |
42 15 0 |
VI. |
||
Neto dobit ili neto gubici iz financijskih transakcija |
42 20 0 |
VI. |
||
Ostali operativni prihod |
42 31 0 |
VI. |
||
Opći troškovi uprave |
42 32 0 |
VI. |
||
Ostali troškovi uprave |
42 32 2 |
VI. |
||
Ostali operativni troškovi |
42 33 0 |
VI. |
||
Vrijednosna usklađivanja i ponovna vrijednosna usklađivanja u vezi s kreditima i predujmovima, te pričuvama za moguće obveze |
42 35 0 |
VI. |
||
Ostala vrijednosna usklađivanja i ponovna vrijednosna usklađivanja |
42 36 0 |
VI. |
||
Dobit ili gubici iz redovnih djelatnosti |
42 40 0 |
VI. |
||
Izvanredna dobit ili gubici |
42 50 0 |
VI. |
||
Svi porezi (porez na dobit ili gubitke iz redovnih djelatnosti, porez na izvanrednu dobit ili gubitke, ostali porezi) |
42 51 0 |
VI. |
||
Dobit ili gubici u financijskoj godini |
42 60 0 |
VI. |
||
Krediti i predujmovi klijentima |
43 11 0 |
VI. |
||
Obveze prema klijentima |
43 21 0 |
VI. |
||
Ukupni kapital i pričuve |
43 29 0 |
VI. |
||
Bilanca ukupno |
43 30 0 |
VI. |
||
Bilanca ukupno, raščlanjena prema rezidentnoj državi matičnog poduzeća |
43 31 0 |
VI. |
||
Bilanca ukupno, raščlanjena po pravnom statusu poduzeća |
43 32 0 |
VI. |
||
Prihodi od kamata i slični prihodi raščlanjeni po (pod)kategorijama KPD |
44 11 0 |
VI. |
||
Troškovi kamata i slični troškovi raščlanjeni po (pod)kategorijama KPD |
44 12 0 |
VI. |
||
Prihod od provizija raščlanjen na temelju (pod)kategorija KPD |
44 13 0 |
VI. |
||
Troškovi provizija podijeljeni na temelju (pod)kategorija KPD |
44 14 0 |
VI. |
||
Zemljopisna raščlamba ukupnog broja podružnica u EGP-u |
45 11 0 |
VI. |
||
Zemljopisna raščlamba prihoda od kamata i sličnih prihoda |
45 21 0 |
VI. |
||
Zemljopisna raščlamba bilance ukupno |
45 22 0 |
VI. |
||
Zemljopisna raščlamba prihoda od kamata i sličnih prihoda, ostvarenih kroz pravo na pružanje usluga (u drugim državama EGP-a) |
45 31 0 |
VI. |
||
Zemljopisna raščlamba prihoda od kamata i sličnih prihoda,ostvarenih poslovanjem podružnica (u državama koje ne pripadaju EGP-u) |
45 41 0 |
VI. |
||
Zemljopisna raščlamba prihoda od kamata i sličnih prihoda, ostvarenih kroz pravo na pružanje usluga (u državama koje ne pripadaju EGP-u) |
45 42 0 |
VI. |
||
Broj računa raščlanjen na temelju (pod)kategorija KPD |
47 11 0 |
VI. |
||
Broj zajmova i predujmova klijentima raščlanjen prema (pod)kategorijama KPD |
47 12 0 |
VI. |
||
Broj bankomata u vlasništvu kreditnih institucija |
47 13 0 |
VI. |
||
Mirovinski doprinosi koji se potražuju od članova |
48 00 1 |
VII. |
||
Mirovinski doprinosi koji se potražuju od poslodavaca |
48 00 2 |
VII. |
||
Ulazni transferi |
48 00 3 |
VII. |
||
Ostali doprinosi za mirovinsko osiguranje |
48 00 4 |
VII. |
||
Doprinosi za mirovinsko osiguranje za mirovinske sustave utvrđenih naknada |
48 00 5 |
VII. |
||
Doprinosi za mirovinsko osiguranje za mirovinske sustave utvrđenih doprinosa |
48 00 6 |
VII. |
||
Doprinosi za mirovinsko osiguranje za kombinirane mirovinske sustave |
48 00 7 |
VII. |
||
Prihod od ulaganja (MF) |
48 01 0 |
VII. |
||
Kapitalna dobit i gubici |
48 01 1 |
VII. |
||
Potraživanja od osiguranja |
48 02 1 |
VII. |
||
Ostali prihod (MF) |
48 02 2 |
VII. |
||
Ukupni izdaci za mirovine |
48 03 0 |
VII. |
||
Redovite isplate mirovina |
48 03 1 |
VII. |
||
Isplate mirovina u paušalnim svotama |
48 03 2 |
VII. |
||
Izlazni transferi |
48 03 3 |
VII. |
||
Neto promjena tehničkih pričuva (pričuva) |
48 04 0 |
VII. |
||
Obveze na temelju premija osiguranja |
48 05 0 |
VII. |
||
Ukupni operativni troškovi |
48 06 0 |
VII. |
||
Svi porezi |
48 07 0 |
VII. |
||
Promet neautonomnih mirovinskih fondova |
48 08 0 |
VII. |
||
Ukupna ulaganja mirovinskih fondova |
48 10 0 |
VII. |
||
Ukupna ulaganja u „sponzorska poduzeća” |
48 10 1 |
VII. |
||
Ukupna ulaganja po tržišnoj vrijednosti |
48 10 4 |
VII. |
||
Zemljište i objekti (MF) |
48 11 0 |
VII. |
||
Ulaganja u povezana poduzeća i sudjelujući interesi (MF) |
48 12 0 |
VII. |
||
Dionice i ostali vrijednosni papiri s promjenjivim prinosom |
48 13 0 |
VII. |
||
Dionice kojima se trguje na organiziranom tržištu vrijednosnih papira |
48 13 1 |
VII. |
||
Dionice kojima se trguje na organiziranom tržištu vrijednosnih papira specijaliziranom za mala i srednja poduzeća |
48 13 2 |
VII. |
||
Dionice kojima se ne trguje javno |
48 13 3 |
VII. |
||
Ostali vrijednosni papiri s promjenjivim prinosom |
48 13 4 |
VII. |
||
Udjeli u poduzećima za zajednička ulaganja u prenosive vrijednosne papire |
48 14 0 |
VII. |
||
Dužnički vrijednosni papiri i ostali vrijednosni papiri s fiksnim prinosom |
48 15 0 |
VII. |
||
Dužnički vrijednosni papiri i ostali vrijednosni papiri s fiksnim prinosom koje su izdala tijela državne uprave |
48 15 1 |
VII. |
||
Ostali dužnički vrijednosni papiri i ostali vrijednosni papiri s fiksnim prinosom |
48 15 2 |
VII. |
||
Udjeli u zajedničkim ulaganjima (MF) |
48 16 0 |
VII. |
||
Zajmovi jamčeni hipotekom i ostali zajmovi drugdje neobuhvaćeni |
48 17 0 |
VII. |
||
Ostala ulaganja |
48 18 0 |
VII. |
||
Ostala imovina |
48 20 0 |
VII. |
||
Kapital i pričuve |
48 30 0 |
VII. |
||
Neto tehničke pričuve (MF) |
48 40 0 |
VII. |
||
Ostale obveze |
48 50 0 |
VII. |
||
Zemljopisna raščlamba prometa |
48 61 0 |
VII. |
||
Dionice i ostali vrijednosni papiri s promjenjivim prinosom raščlanjeni prema lokaciji izdavatelja |
48 62 0 |
VII. |
||
Ukupna ulaganja raščlanjena po lokacijama |
48 63 0 |
VII. |
||
Ukupna ulaganja raščlanjena na euro i ne-euro sastavnice |
48 64 0 |
VII. |
||
Broj članova |
48 70 0 |
VII. |
||
Broj članova mirovinskih sustava utvrđenih naknada |
48 70 1 |
VII. |
||
Broj članova mirovinskih sustava utvrđenih doprinosa |
48 70 2 |
VII. |
||
Broj članova kombiniranih mirovinskih sustava |
48 70 3 |
VII. |
||
Broj aktivnih članova |
48 70 4 |
VII. |
||
Broj bivših članova |
48 70 5 |
VII. |
||
Broj umirovljenih osoba |
48 70 6 |
VII. |
4.6. Vrijednost podataka
Radi točnoga je utvrđivanja prirode podataka potrebno razlikovati sljedeće slučajeve:
— |
podaci jednaki nuli (označava se s „0”): samo stvarna nulta vrijednost (pojava ne postoji ili se radi o zaokruženoj vrijednosti postojeće pojave). |
— |
podaci nisu dostupni (označava se s „ND”): to su podaci koji se ne prikupljaju u određenoj državi članici. Samo je u iznimnim slučajevima dopušteno da podaci budu nedostupni (odstupanja iz Priloga IV. ovoj Uredbi i slučaj u kojemu se sukladno Uredbi br. 295/2008 izuzima države članice koje čine manje od 1 % ukupne vrijednosti Zajednice (pravilo jednog postotka)). |
4.7. Oznaka kakvoće
Vrsta podataka |
Oznaka |
Revidirani podaci |
R |
Privremeni podaci |
P |
Nedovoljno pouzdani podaci koje je moguće iskoristiti za izračun ukupnih vrijednosti na razini Zajednice, ali koje nije moguće objaviti na nacionalnoj razini |
W |
Procijenjena vrijednost (samo za Prilog IX.) |
E |
Revidirani se podaci odnose na podatke koji su poslani po drugi put (ili više puta) te se radi o ispravcima podataka koje je prethodno dostavio pošiljatelj. Pošiljatelji su dužni poslati potpune nizove podataka za serije u kojima su revidirani određeni podaci. Istodobno je potrebno pružiti opis razloga za reviziju. Oznaka za privremene podatke trebala bi se koristiti kako bi se naznačila mogućnost ispravka poslanih podataka. Uporaba je ove oznake ograničena na posebne slučajeve. Eurostat briše ovu oznaku u trenutku slanja podataka za narednu referentnu godinu osim ako država članica ne dostavi reviziju već objavljenih podataka.
4.8. Povjerljivost
Države su članice dužne jasno označiti povjerljive podatke pomoću dolje navedenih oznaka. Također su dužne označiti sva sekundarna povjerljiva polja, kao i podatke primarne povjerljivosti na višim razinama agregacije djelatnosti ili razreda veličine sukladno nacionalnim propisima o povjerljivosti.
Razlog za povjerljivost |
Oznaka |
Premali broj poduzeća |
A |
Prevladavaju podaci jednog poduzeća |
B |
Prevladavaju podaci dvaju poduzeća |
C |
Sekundarni povjerljivi podaci za zaštitu podataka označenih s A, B, C, F ili H |
D |
Podaci su povjerljivi zbog primjene pravila p % |
F |
Podaci koji se ne objavljuju na nacionalnoj razini budući da se smatraju osjetljivim podacima ili radi zaštite podataka koji se ne zahtijevaju sukladno Uredbi (EZ) br. 295/2008 (ručno obrađeni nesigurni podaci) |
H |
4.9. Jedinice vrijednosti podataka
Monetarni se podaci iskazuju u tisućama nacionalne valute (euro za države u europodručju) za priloge I. do IV. i VIII. Za priloge V., VI. i VII. monetarni se podaci iskazuju u milijunima nacionalne valute (euro za države u europodručju). Države koje pristupaju europodručju šalju monetarne podatke izražene u eurima za strukturne poslovne statistike koja se izrađuje u godini njihova pristupanja. Države koje su zabilježile vrlo niske vrijednosti za priloge V., VI. i VII. mogu navesti podatke u tisućama eura ili tisućama nacionalne valute.
U ovome polju države članice navode koje su jedinice upotrijebljene za vrijednosti podataka koje se koriste za slanje podataka.
Jedinice |
Oznaka |
Jedinice |
UNIT |
Tisuće |
10 00 |
Milijuni |
MIO |
Nacionalna valuta u tisućama |
KNC |
Nacionalna valuta u milijunima |
MNC |
Euro u tisućama |
KEUR |
Euro u milijunima |
MEUR |
4.10. Podjela proizvoda
Ovo se polje koristi samo za priloge III., V., VI. i VIII. Za ostale se priloge ovo polje ostavlja praznim.
Pojedinosti o podjelama proizvoda koje je potrebno dostaviti sadržane su u Prilogu I. Uredbi Komisije (EZ) br. 295/2008 u vezi s serija podataka koje se šalju. Sljedeći popis služi samo za utvrđivanje oznaka koje je potrebno koristiti za slanje podataka te ni u kojem slučaju ne može povećati stupanj podrobnosti i/ili podjele proizvoda koji se zahtijevaju na temelju gore navedene Uredbe.
Proizvodi |
Oznaka |
Trgovina |
|
Usluge trgovine na veliko i na malo te popravak motornih vozila i motocikala, osim skupina 452 (Održavanje i popravak motornih vozila) i 454 (Trgovina motociklima, dijelovima i priborom za motocikle te održavanje i popravak motocikala) |
45A |
Usluge trgovine na veliko automobilima i motornim vozilima lake kategorije |
45 11 1 |
Usluge specijalizirane trgovine na malo automobilima i motornim vozilima lake kategorije |
45 11 2 |
Ostale usluge trgovine na malo automobilima i motornih vozilima lake kategorije |
45 11 3 |
Usluge trgovine na veliko uz naplatu ili na temelju ugovora automobilima i motornim vozilima lake kategorije |
45 11 4 |
Usluge trgovine na veliko ostalim motornim vozilima |
45 19 1 |
Usluge specijalizirane trgovine na malo ostalim motornim vozilima |
45 19 2 |
Ostale usluge trgovine na malo ostalim motornim vozilima |
45 19 3 |
Trgovina na veliko uz naplatu ili na temelju ugovora ostalim motornim vozilima |
45 19 4 |
Usluge trgovine dijelovima i priborom za motorna vozila |
453 |
Usluge trgovine na veliko dijelovima i priborom za motorna vozila |
45 31 1 |
Usluge trgovine na veliko uz naplatu ili na temelju ugovora dijelovima i priborom za motorna vozila |
45 31 2 |
Usluge specijalizirane trgovine na malo dijelovima i priborom za motorna vozila |
45 32 1 |
Ostale usluge trgovine na malo dijelovima i priborom za motorna vozila |
45 32 2 |
Usluge trgovine na veliko motociklima, dijelovima i priborom za motocikle |
45 40 1 |
Usluge specijalizirane trgovine na malo motociklima, dijelovima i priborom za motocikle |
45 40 2 |
Ostale usluge trgovine na malo motociklima, dijelovima i priborom za motocikle |
45 40 3 |
Usluge trgovine na veliko uz naplatu ili na temelju ugovora motociklima, dijelovima i priborom za motocikle |
45 40 4 |
Usluge trgovine na veliko, osim trgovine motornim vozilima i motociklima |
46 |
Usluge trgovine na veliko uz naplatu ili na temelju ugovora poljoprivrednim sirovinama, živom stokom, tekstilnim sirovinama i poluproizvodima |
46 11 |
Usluge trgovine na veliko uz naplatu ili na temelju ugovora gorivima, rudama, metalima i industrijskim kemijskim proizvodima |
46 12 |
Usluge trgovine na veliko uz naplatu ili na temelju ugovora drvom i građevinskim materijalom |
46 13 |
Usluge trgovine na veliko uz naplatu ili na temelju ugovora strojevima, industrijskom opremom, brodovima i zrakoplovima |
46 14 |
Usluge trgovine na veliko uz naplatu ili na temelju ugovora namještajem, proizvodima za kućanstvo i željeznom robom |
46 15 |
Usluge trgovine na veliko uz naplatu ili na temelju ugovora tekstilom, odjećom, krznom, obućom i kožnim proizvodima |
46 16 |
Usluge trgovine na veliko uz naplatu ili na temelju ugovora hranom, pićima i duhanom |
46 17 |
Usluge trgovine na veliko uz naplatu ili na temelju ugovora ostalim određenim proizvodima |
46 18 |
Usluge trgovine na veliko uz naplatu ili na temelju ugovora različitim proizvodima |
46 19 |
Usluge trgovine na veliko žitaricama, sirovim duhanom, sjemenjem i stočnom hranom |
46 21 |
Usluge trgovine na veliko cvijećem i sadnicama |
46 22 |
Usluge trgovine na veliko živom stokom |
46 23 |
Usluge trgovine na veliko sirovim i štavljenim kožama |
46 24 |
Usluge trgovine na veliko voćem i povrćem |
46 31 |
Usluge trgovine na veliko mesom i mesnim proizvodima |
46 32 |
Usluge trgovine na veliko mlijekom, mliječnim proizvodima, jajima, jestivim uljima i mastima |
46 33 |
Usluge trgovine na veliko pićima |
46 34 |
Usluge trgovine na veliko duhanskim proizvodima |
46 35 |
Usluge trgovine na veliko šećerom, čokoladom i bombonima |
46 36 |
Usluge trgovine na veliko kavom, čajem, kakaom i začinima |
46 37 |
Usluge trgovine na veliko ostalom hranom uključujući ribe, rakove i mekušce |
46 38 |
Usluge nespecijalizirane trgovine na veliko hranom, pićima i duhanskim proizvodima |
46 39 |
Usluge trgovine na veliko tekstilom |
46 41 |
Usluge trgovine na veliko odjećom i obućom |
46 42 |
Usluge trgovine na veliko električnim aparatima za kućanstvo |
46 43 |
Usluge trgovine na veliko porculanom, staklom i sredstvima za čišćenje |
46 44 |
Usluge trgovine na veliko parfemima i kozmetikom |
46 45 |
Usluge trgovine na veliko farmaceutskim proizvodima |
46 46 |
Usluge trgovine na veliko namještajem, sagovima i opremom za rasvjetu |
46 47 |
Usluge trgovine na veliko satovima i nakitom |
46 48 |
Usluge trgovine na veliko ostalim proizvodima za kućanstvo |
46 49 |
Usluge trgovine na veliko računalima, perifernom i programskom opremom (softverom) |
46 51 |
Usluge trgovine na veliko elektroničkim i telekomunikacijskim dijelovima i opremom |
46 52 |
Usluge trgovine na veliko poljoprivrednim strojevima, opremom i priborom |
46 61 |
Usluge trgovine na veliko alatnim strojevima |
46 62 |
Usluge trgovine na veliko strojevima za rudnike i građevinarstvo |
46 63 |
Usluge trgovine na veliko strojevima za tekstilnu industriju te strojevima za šivanje i pletenje |
46 64 |
Usluge trgovine na veliko uredskim namještajem |
46 65 |
Usluge trgovine na veliko ostalim uredskim strojevima i opremom |
46 66 |
Usluge trgovine na veliko ostalim strojevima i opremom |
46 69 |
Usluge trgovine na veliko krutim, tekućim i plinovitim gorivima i srodnim proizvodima |
46 71 |
Usluge trgovine na veliko metalima i metalnim rudama |
46 72 |
Usluge trgovine na veliko drvom, građevinskim materijalom i sanitarnom opremom |
46 73 |
Usluge trgovine na veliko željeznom robom, instalacijskim materijalom i opremom za vodovod i grijanje |
46 74 |
Trgovina na veliko kemijskim proizvodima |
46 75 |
Trgovina na veliko ostalim poluproizvodima |
46 76 |
Trgovina na veliko ostacima i otpacima |
46 77 |
Usluge nespecijalizirane trgovine na veliko |
46 90 |
Usluge trgovine na malo, osim trgovine motornim vozilima i motociklima |
47 |
Usluge trgovine na malo voćem, povrćem, mesom, ribom, pekarskim i mliječnim proizvodima te jajima |
47 00 1 |
Usluge trgovine na malo svježim voćem i povrćem |
47 00 11 |
Usluge trgovine na malo prerađenim voćem i povrćem |
47 00 12 |
Usluge trgovine na malo mesom |
47 00 13 |
Usluge trgovine na malo mesnim proizvodima |
47 00 14 |
Usluge trgovine na malo ribom, rakovima i mekušcima |
47 00 15 |
Usluge trgovine na malo pekarskim proizvodima |
47 00 16 |
Usluge trgovine na malo slatkišima |
47 00 17 |
Usluge trgovine na malo mliječnim proizvodima |
47 00 18 |
Usluge trgovine na malo jajima |
47 00 19 |
Usluge trgovine na malo ostalom hranom, pićima i duhanskim proizvodima |
47 00 2 |
Usluge trgovine na malo alkoholnim pićima |
47 00 25 |
Usluge trgovine na malo ostalim pićima |
47 00 26 |
Usluge trgovine na malo duhanskim proizvodima |
47 00 27 |
Usluge trgovine na malo informacijsko-komunikacijskom opremom |
47 00 3 |
Usluge trgovine na malo građevinskim materijalom i željeznom robom |
47 00 4 |
Usluge trgovine na malo proizvodima za kućanstvo |
47 00 5 |
Usluge trgovine na malo tekstilom |
47 00 51 |
Usluge trgovine na malo električnim aparatima za kućanstvo |
47 00 54 |
Usluge trgovine na malo proizvodima za kulturu i rekreaciju |
47 00 6 |
Usluge trgovine na malo odjećom, farmaceutskim i medicinskim proizvodima, toaletnim proizvodima, cvijećem, sadnicama, kućnim ljubimcima i hranom za kućne ljubimce |
47 00 7 |
Usluge trgovine na malo odjećom |
47 00 71 |
Usluge trgovine na malo obućom |
47 00 72 |
Usluge trgovine na malo kožnim proizvodima i putnim potrepštinama |
47 00 73 |
Usluge trgovine na malo farmaceutskim proizvodima |
47 00 74 |
Usluge trgovine na malo medicinskim i ortopedskim proizvodima |
47 00 75 |
Usluge trgovine na malo kozmetičkim i toaletnim proizvodima |
47 00 76 |
Usluge trgovine na malo motornim gorivima i ostalom novom robom koja nije drugdje navedena |
47 00 8 |
Usluge trgovine na malo motornim gorivima |
47 00 81 |
Ukupno usluge trgovine |
TOTAL |
Usluge osiguranja |
|
Ukupno usluge životnog osiguranja |
65 11_65 12 1 |
Usluge nepovezanog životnog osiguranja |
65 11 0a |
Usluge povezanog životnog osiguranja |
65 11 0b |
Usluge osiguranja tontine |
65 11 0c |
Usluge osiguranja s kapitalizacijom isplate |
65 11 0d |
Ostale usluge životnog osiguranja |
65 11 0e |
Usluge skupnog mirovinskog osiguranja |
65 11 0f |
Ukupno usluge neživotnog osiguranja |
65 12 |
Usluge osiguranja od nezgoda i zdravstvenog osiguranja |
65 12 1 |
Usluge osiguranja motornih vozila |
65 12 2 |
Usluge osiguranja motornih vozila (osiguranje od odgovornosti) |
65 12 21 |
Usluge osiguranja motornih vozila, ostali razredi |
65 12 29 |
Usluge osiguranja u pomorskom, zračnom i ostalom prijevozu |
65 12 3 |
Usluge osiguranja od požara i drugih oblika materijalne štete |
65 12 4 |
Usluge osiguranja od opće odgovornosti |
65 12 5 |
Usluge osiguranja kredita i kreditne sposobnosti |
65 12 6 |
Usluge osiguranja od troškova sudskih postupaka i različitih financijskih gubitaka |
65 12 7 |
Ostale usluge neživotnog osiguranja |
65 12 9 |
Ukupno usluge osiguranja |
TOTAL |
Kreditne institucije |
|
Usluge depozita za korporacijske i institucionalne ulagače |
64 19 11 |
Usluge depozita za ostale ulagače |
64 19 12 |
Usluge odobravanja međusektorskih kredita monetarnih institucija |
64 19 21 |
Usluge odobravanja potrošačkih kredita monetarnih institucija |
64 19 22 |
Usluge odobravanja stambenih hipotekarnih kredita monetarnih institucija |
64 19 23 |
Usluge odobravanja nestambenih hipotekarnih kredita monetarnih institucija |
64 19 24 |
Usluge odobravanja nehipotekarnih komercijalnih kredita monetarnih institucija |
64 19 25 |
Usluge poslovanja kreditnim karticama monetarnih institucija |
64 19 26 |
Ostale usluge odobravanja kredita monetarnih institucija |
64 19 29 |
Ostale usluge novčarskog poslovanja koje nisu drugdje navedene |
64 19 30 |
Usluge financijskog leasinga |
64 91 10 |
Usluge odobravanja međusektorskih kredita, osim kredita monetarnih institucija |
64 92 11 |
Usluge odobravanja potrošačkih kredita, osim kredita monetarnih institucija |
64 92 12 |
Usluge odobravanja stambenih hipotekarnih kredita, osim kredita monetarnih institucija |
64 92 13 |
Usluge odobravanja nestambenih hipotekarnih kredita, osim kredita monetarnih institucija |
64 92 14 |
Usluge odobravanja nehipotekarnih komercijalnih kredita, osim kredita monetarnih institucija |
64 92 15 |
Usluge poslovanja kreditnim karticama, osim usluga monetarnih institucija |
64 92 16 |
Ostale usluge odobravanja kredita, osim kredita monetarnih institucija, koje nisu drugdje navedene |
64 92 19 |
Ostale financijske usluge, osim osiguranja i mirovinskih fondova, koje nisu drugdje navedene |
64 99 1 |
Usluge posredovanja u poslovanju vrijednosnim papirima i robnim ugovorima |
66 12 |
Ostale pomoćne usluge kod financijskih usluga, osim osiguranja i mirovinskih fondova |
66 19 |
Usluge procjene rizika i štete |
66 21 |
Usluge agenata i posrednika osiguranja |
66 22 |
Ostale pomoćne usluge u osiguranju i mirovinskim fondovima |
66 29 |
Usluge upravljanja fondovima |
66 30 |
Ukupno usluge kreditnih institucija |
TOTAL |
Poslovne usluge |
|
Usluge izdavanja računalnih igara |
58 21 |
Ostale usluge izdavanja programske opreme (softvera) |
58 29 |
Sistemski softverski paketi; aplikacijski softverski paketi |
58 29A |
Preuzimanje (download) programske opreme (softvera); pružanje usluga programske opreme (softvera) na internetu |
58 29B |
Usluge izdavanja licenci za uporabu programske opreme (softvera) |
58 29 5 |
Usluge računalnog programiranja |
62 01 |
Usluge savjetovanja u vezi s računalima |
62 02 |
Usluge upravljanja računalnom opremom i sustavom |
62 03 |
Ostale usluge u vezi s informacijskom tehnologijom i računalima |
62 09 |
Obrada podataka, usluge poslužitelja i s njima povezane usluge |
63 11 |
Internetski portali |
63 12 |
Usluge pravnog savjetovanja i zastupanja u kaznenim sporovima |
69 10 11 |
Usluge pravnog savjetovanja i zastupanja u sporovima u području poslovnog i trgovačkog prava |
69 10 12 |
Usluge pravnog savjetovanja i zastupanja u sporovima u području radnog prava |
69 10 13 |
Usluge pravnog savjetovanja i zastupanja u građanskim sporovima |
69 10 14 |
Pravne usluge u vezi s patentima, autorskim pravima i ostalim pravima intelektualnog vlasništva |
69 10 15 |
Usluge javnih bilježnika |
69 10 16 |
Usluge arbitara i mirovnih sudaca |
69 10 17 |
Pravne usluge povezane s dražbama |
69 10 18 |
Ostale pravne usluge |
69 10 19 |
Usluge financijske revizije |
69 20 1 |
Računovodstvene usluge |
69 20 2 |
Usluge računovodstvene revizije; Usluge izrade financijskih izvještaja; Knjigovodstvene usluge |
69 20 2A |
Usluge obračuna plaća |
69 20 24 |
Ostale računovodstvene usluge |
69 20 29 |
Usluge poreznog savjetovanja |
69 20 3 |
Usluge stečaja i prinudne uprave |
69 20 4 |
Usluge odnosa s javnošću i priopćavanja |
70 21 1 |
Usluge savjetovanja u vezi s upravljanjem |
70 22 1 |
Usluge savjetovanja u vezi sa strateškim upravljanjem |
70 22 11 |
Usluge savjetovanja u vezi s financijskim upravljanjem (osim poreza za pravne osobe) |
70 22 12 |
Usluge savjetovanja u vezi s upravljanjem marketingom |
70 22 13 |
Usluge savjetovanja u vezi s upravljanjem ljudskim resursima |
70 22 14 |
Usluge savjetovanja u vezi s upravljanjem proizvodnjom |
70 22 15 |
Usluge savjetovanja u vezi s logistikom i nabavom, te ostale usluge savjetovanja u vezi s upravljanjem |
70 22 16 |
Usluge upravljanja poslovnim procesima |
70 22 17 |
Ostale usluge upravljanja projektima, osim usluga upravljanja građevinskim projektima |
70 22 2 |
Ostale usluge poslovnog savjetovanja |
70 22 3 |
Robni žigovi i franšize |
70 22 4 |
Planovi i nacrti za arhitektonsku uporabu |
71 11 1 |
Arhitektonske usluge za zgrade |
71 11 2 |
Arhitektonske usluge za stambene i nestambene građevinske projekte |
71 11 2A |
Arhitektonske usluge za restauraciju povijesnih građevina |
71 11 23 |
Arhitektonske savjetodavne usluge |
71 11 24 |
Usluge urbanističkog i prostornog planiranja |
71 11 3 |
Arhitektonske usluge projektiranja krajolika i savjetodavne arhitektonske usluge |
71 11 4 |
Inženjerske usluge |
71 12 1 |
Inženjerske savjetodavne usluge |
71 12 11 |
Inženjerske usluge za građevinske projekte |
71 12 12 |
Inženjerske usluge za energetske projekte |
71 12 13 |
Inženjerske usluge za prometne projekte |
71 12 14 |
Inženjerske usluge za projekte zbrinjavanja otpada (opasnog i neopasnog) |
71 12 15 |
Inženjerske usluge za projekte vodoopskrbe, kanalizacije i odvodnje |
71 12 16 |
Inženjerske usluge za industrijske i proizvodne projekte |
71 12 17 |
Inženjerske usluge za telekomunikacijske projekte i projekte emitiranja |
71 12 18 |
Inženjerske usluge za ostale projekte |
71 12 19 |
Usluge upravljanja građevinskim projektima |
71 12 2 |
Geološke i geofizičke i s njima povezane istraživačke i savjetodavne usluge |
71 12 3 |
Usluge tehničkog ispitivanja i analize |
71 20 1 |
Usluge ispitivanja i analize sastava i čistoće |
71 20 11 |
Usluge ispitivanja i analize fizikalnih svojstava |
71 20 12 |
Usluge ispitivanja i analize integriranih mehaničkih i električnih sustava |
71 20 13 |
Usluge ispitivanja i analize cestovnih vozila |
71 20 14 |
Ostale usluge tehničkog ispitivanja i analize |
71 20 19 |
Usluge agencija za promidžbu |
73 11 1 |
Usluge cjelovite promidžbe |
73 11 11 |
Usluge izravnog oglašavanja i oglašavanja izravnom poštom |
73 11 12 |
Usluge osmišljavanja i konceptualnog razvoja promidžbenih kampanja |
73 11 13 |
Ostale usluge promidžbe |
73 11 19 |
Prodaja oglasnog prostora ili vremena uz naplatu ili na temelju ugovora |
73 12 1 |
Prodaja oglasnog prostora uz naplatu ili na temelju ugovora u tiskanim medijima |
73 12 11 |
Prodaja oglasnog prostora ili vremena uz naplatu ili na temelju ugovora na televiziji ili radiju |
73 12 12 |
Prodaja oglasnog prostora ili vremena uz naplatu ili na temelju ugovora na internetu |
73 12 13 |
Prodaja oglasnog prostora ili vremena tijekom manifestacija |
73 12 14 |
Ostala prodaja oglasnog prostora ili vremena uz naplatu ili na temelju ugovora |
73 12 19 |
Usluge istraživanja tržišta i ostale slične usluge |
73 20 1 |
Usluge istraživanja tržišta: kvalitativna istraživanja |
73 20 11 |
Usluge istraživanja tržišta: kvantitativne ad-hoc ankete |
73 20 12 |
Usluge istraživanja tržišta: kvantitativne stalne i redovite ankete |
73 20 13 |
Usluge istraživanja tržišta osim anketa; ostale usluge istraživanja tržišta |
73 20 1A |
Usluge ispitivanja javnoga mnijenja |
73 20 2 |
Usluge agencija za zapošljavanje |
78 10 1 |
Usluge traženja rukovodećeg osoblja |
78 10 11 |
Usluge stalnoga zapošljavanja, osim usluga traženja rukovodećeg osoblja |
78 10 12 |
Usluge agencija za privremeno zapošljavanje |
78 20 1 |
Usluge agencija za privremeno zapošljavanje pri pronalaženju osoblja u području informatike i telekomunikacija |
78 20 11 |
Usluge agencija za privremeno zapošljavanje pri pronalaženju ostalog uredskog osoblja |
78 20 12 |
Usluge agencija za privremeno zapošljavanje pri pronalaženju osoblja u području trgovine |
78 20 13 |
Usluge agencija za privremeno zapošljavanje pri pronalaženju osoblja u području prijevoza, skladištenja, logistike ili proizvodnje |
78 20 14 |
Usluge agencija za privremeno zapošljavanje pri pronalaženju osoblja za hotele i restorane |
78 20 15 |
Usluge agencija za privremeno zapošljavanje pri pronalaženju osoba u području zdravstva |
78 20 16 |
Usluge agencija za privremeno zapošljavanje pri pronalaženju osoblja u drugim područjima |
78 20 19 |
Ostale usluge u području ljudskih resursa |
78 30 1 |
Usluge popravka računala i periferne opreme |
95 11 |
Daljnja prodaja |
RESALE |
Ostali proizvodi koji nisu drugdje navedeni |
OTH |
Ukupno |
TOTAL |
4.11. Razredi veličine prihoda
Dolje navedeni razredi veličine iskazuju se u milijunima eura. Koriste se samo za podatke iz Priloga III. Za ostale se priloge ovo polje ostavlja praznim.
Razred veličine prihoda |
Oznaka |
0-1 |
01 |
1-2 |
02 |
2-5 |
03 |
5-10 |
04 |
10-20 |
05 |
20-50 |
06 |
50-200 |
07 |
200+ |
08 |
Ukupno |
30 |
4.12. Podjela na područja zaštite okoliša
Ovo se polje koristi samo za Prilog II. Za ostale se priloge ovo polje ostavlja praznim.
Podjela na područja zaštite okoliša |
Oznaka |
Zaštita zraka i klime |
ED01 |
Gospodarenje otpadnim vodama |
ED02 |
Gospodarenje otpadom |
ED03 |
Ostale djelatnosti zaštite okoliša |
ED09 |
Ukupno |
ED30 |
4.13. Zemljopisna raščlamba
Ovo se polje koristi samo za priloge V., VI. i VII. Za ostale se priloge ovo polje ostavlja praznim.
Države i skupine država |
Oznaka |
Belgique/België/Belgija |
BEL |
България/Bugarska |
BLG |
Čèská republika/Češka |
CZE |
Danmark/Danska |
DNK |
Deutschland/Njemačka |
DEU |
Eesti/Estonija |
EST |
Ελλάδα/Grška |
GRC |
España/Španjolska |
ESP |
France/Francuska |
FRA |
Ireland/Irska |
IRL |
Italia/Italija |
ITA |
Κύπρος/Cipar |
CYP |
Latvija/Latvija |
LVA |
Lietuva/Litva |
LTU |
Luxembourg/Luksemburg |
LUX |
Magyarország/Mađarska |
HUN |
Malta/Malta |
MLT |
Nederland/Nizozemska |
NLD |
Österreich/Austrija |
AUT |
Polska/Poljska |
POL |
Portugal/Portugal |
PRT |
România/Rumunjska |
ROM |
Slovenija/Slovenija |
SVN |
Slovensko/Slovačka |
SVK |
Suomi/Finland/Finska |
FIN |
Sverige/Švedska |
SWE |
United Kingdom/Ujedinjena Kraljevina |
GBR |
Island/Island |
ISL |
Lihtenštajn/Lihtenštajn |
LIE |
Norge/Norveška |
NOR |
Schweiz/Suisse/Svizzera/Švicarska |
CHE |
SAD (za priloge V. i VI.) |
USA |
SAD i Kanada (samo za Prilog VII.) |
US_CA |
Japan |
JPN |
U državi članici u kojoj se nalazi sjedište |
MSHO |
U ostalim državama članicama |
OMS |
U ostalim državama EGP-a |
OEEA |
U ostalim trećim zemljama (ostatak svijeta) |
THCO |
Ukupno Europska unija |
EU |
Ukupno Europski gospodarski prostor |
EGP |
Ukupno države koje ne pripadaju EGP-u |
TTHCO |
Ukupno svijet |
TOTAL |
4.14. Sjedište matičnog poduzeća
Ovo se polje koristi samo za priloge V. i VI. Za ostale se priloge ovo polje ostavlja praznim.
Država sjedišta matičnog poduzeća |
Oznaka |
Matično poduzeće sa sjedištem u matičnoj državi članici |
RE01 |
Matično poduzeće sa sjedištem u drugim državama |
RE02 |
Ukupno |
RE30 |
4.15. Pravni oblik
Ovo se polje koristi samo za priloge V., VI. i IX. Za ostale se priloge ovo polje ostavlja praznim.
Pravni oblik |
Oznaka |
Za priloge V. i VI. |
|
Dionička društva |
LS01 |
Poduzeća za uzajamno osiguranje (samo za Prilog V.)/Zadružna poduzeća (samo za Prilog VI.) |
LS02 |
Javnopravna poduzeća (samo za Prilog VI.) |
LS03 |
Podružnice poduzeća sa sjedištem u državama koje ne pripadaju EGP-u |
LS04 |
Ostalo |
LS05 |
Ukupno |
LS30 |
Za Prilog IX. |
|
Privatna poduzeća s neograničenom osobnom odgovornošću |
SP |
Privatna dionička društva ili dionička društva kotirana na burzi s ograničenom odgovornošću dioničara |
LL |
Privatna partnerstva s ograničenom ili neograničenom odgovornošću. Ovdje su uključeni i drugi oblici, kao što su zadružna poduzeća, udruge itd. |
PA |
Svi gore navedeni pravni oblici |
TT |
4.16. Vrsta osiguravajućeg poduzeća ili osiguranja
Ovo se polje koristi samo za Prilog V. Za ostale se priloge ovo polje ostavlja praznim.
Vrsta osiguravajućeg poduzeća ili osiguranja |
Oznaka |
Poduzeća koja pružaju usluge životnog osiguranja |
1 |
Poduzeća koja pružaju usluge neživotnog osiguranja |
2 |
Kompozitna osiguravajuća poduzeća |
3 |
Specijalizirana poduzeća koja nude usluge reosiguranja |
4 |
Usluge životnoga osiguranja kompozitnih osiguravajućih poduzeća |
5 |
Usluge neživotnoga osiguranja kompozitnih osiguravajućih poduzeća (uključno s prihvaćenim poslovima) |
6 |
Ukupno |
T |
4.17. Kategorija
Ovo se polje koristi samo za Prilog VI. Za ostale se priloge ovo polje ostavlja praznim.
Kategorije kreditnih institucija |
Oznaka |
Ovlaštene banke |
CA01 |
Specijalizirane kreditne institucije |
CA02 |
Ostale kreditne institucije |
CA03 |
Ukupno |
CA30 |
4.18. Podjela valuta
Ovo se polje koristi samo za Prilog VII. Za ostale se priloge ovo polje ostavlja praznim.
Podjela valuta |
Oznaka |
EURO |
EURO |
Ostalo |
OTH |
Ukupno |
TOTAL |
4.19. Sjedište klijenta
Ovo se polje koristi samo za Prilog VIII. Za ostale se priloge ovo polje ostavlja praznim.
Sjedište klijenta |
Oznaka |
Rezident |
M21 |
Nerezident |
M22 |
Nerezident unutar EU-a |
M221 |
Nerezident izvan EU-a |
M222 |
Ukupno |
TOTAL |
4.20. Populacija
Ovo se polje koristi samo za Prilog IX. Za ostale se Priloge ovo polje ostavlja praznim.
Populacija |
Oznaka |
Aktivna poduzeća |
NXX |
Novoosnovana poduzeća |
RXX |
Poduzeća koja su prestala s poslovanjem |
DXX |
XX se odnosi na dvije posljednje znamenke temeljne godine, npr. R08 odnosi se na populaciju novonastalih poduzeća u 2008.
5. DODATNA DOKUMENTACIJA
Države su članice dužne pružiti potrebne podatke kako bi se dokumentirale revizije podataka i izmjene metodologije. Prilikom slanja revidiranih podataka, država je dužna navesti utječe li to na povjerljivost. Eurostat utvrđuje oblik za slanje tih podataka.
PRILOG III.
DVOSTRUKO SLANJE PODATAKA TEMELJEM NACE-a Rev.1.1
1. |
Sljedeće je serije podataka za referentnu godinu 2008. potrebno poslati sukladno klasifikaciji NACE Rev.1.1: Serija 1Z
Serija 2Z
Serija 3Z
Serija 4Z
|
2. |
Konačni rezultati u skladu s klasifikacijom NACE Rev.1.1 šalju se u roku od 24 mjeseca od kraja kalendarske godine referentnog razdoblja. |
PRILOG IV.
ODSTUPANJA
Područje I: Odstupanja od odredaba Priloga I.
DANSKA
|
Godišnja poslovna statistika 2008.-2009. Varijabla 12 17 0: Bruto poslovni višak |
Godišnja poslovna statistika 2008.-2009. Varijabla 13 13 1: Plaćanja za agencijske radnike |
Godišnja poslovna statistika 2008.-2009. Varijabla 16 14 0: Broj zaposlenika u jedinicama ekvivalentnim punom radnom vremenu |
Potpuno ili djelomično odstupanje, ili bez odstupanja |
Djelomično odstupanje |
Djelomično odstupanje |
Djelomično odstupanje |
Potreban je dodatni rok za slanje |
Ne |
Ne |
Ne |
Nedostajuće djelatnosti |
NACE Rev.2 skupina 64.1, kreditne institucije iz razreda 64.92 NACE-a Rev.2 i NACE Rev.2 odjeljak 65 |
NACE Rev.2 skupina 64.1, kreditne institucije iz razreda 64.92 NACE-a Rev.2 i NACE Rev.2 odjeljak 65 |
NACE Rev.2 skupina 64.1, kreditne institucije iz razreda 64.92 NACE-a Rev.2 i NACE Rev.2 odjeljak 65 |
NJEMAČKA
|
Godišnja poslovna statistika 2008.-2009. Varijabla 12 17 0: Bruto poslovni višak |
Godišnja poslovna statistika 2008.-2009. Varijabla 13 13 1: Plaćanja za agencijske radnike |
Godišnja poslovna statistika 2008.-2009. Varijabla 16 14 0: Broj zaposlenika u jedinicama ekvivalentnim punom radnom vremenu |
Potpuno ili djelomično odstupanje, ili bez odstupanja |
Djelomično odstupanje |
Djelomično odstupanje |
Djelomično odstupanje |
Potreban je dodatni rok za slanje |
Ne |
Ne |
2008.: 18 + 15 za NACE Rev.2 područje I 2009.: 18 + 3 za NACE Rev.2 područje I |
Nedostajuće djelatnosti |
NACE Rev.2 razred 65.12 i skupina 65.3 |
NACE Rev.2 skupina 64.1, kreditne institucije iz razreda 64.92 NACE-a Rev.2 i NACE Rev.2 odjeljak 65 |
NACE Rev.2 skupina 64.1, kreditne institucije iz razreda 64.92 NACE-a Rev.2 i NACE Rev.2 odjeljak 65 |
GRČKA
|
Godišnja poslovna statistika 2008.-2009. Varijabla 12 17 0: Bruto poslovni višak |
Godišnja poslovna statistika 2008.-2009. Varijabla 13 13 1: Plaćanja za agencijske radnike |
Godišnja poslovna statistika 2008.-2009. Varijabla 16 14 0: Broj zaposlenika u jedinicama ekvivalentnim punom radnom vremenu |
Potpuno ili djelomično odstupanje, ili bez odstupanja |
Bez odstupanja |
Djelomično odstupanje |
Djelomično odstupanje |
Potreban je dodatni rok za slanje |
|
Ne |
Ne |
Nedostajuće djelatnosti |
|
NACE Rev.2 razred 64.19 i kreditne institucije iz razreda 64.92 NACE-a Rev.2 |
NACE Rev.2 razred 64.19, kreditne institucije iz razreda 64.92 NACE-a Rev.2 i NACE Rev.2 odjeljak 65 |
FRANCUSKA
|
Godišnja poslovna statistika 2008.-2009. Varijabla 12 17 0: Bruto poslovni višak |
Godišnja poslovna statistika 2008.-2009. Varijabla 13 13 1: Plaćanja za agencijske radnike |
Godišnja poslovna statistika 2008.-2009. Varijabla 16 14 0: Broj zaposlenika u jedinicama ekvivalentnim punom radnom vremenu |
Potpuno ili djelomično odstupanje, ili bez odstupanja |
Bez odstupanja |
Djelomično odstupanje |
Bez odstupanja |
Potreban je dodatni rok za slanje |
|
2008.: 10 + 24 za NACE Rev.2 skupinu 64.1 i kreditne institucije iz razreda 64.92 NACE-a Rev.2, te 12 + 24 za NACE Rev. 2 odjeljak 65 2009.: 10 + 12 za NACE Rev.2 skupinu 64.1 i kreditne institucije iz razreda 64.92 NACE-a Rev.2, te 12 + 12 za NACE Rev.2 odjeljak 65 |
|
Nedostajuće djelatnosti |
|
NACE Rev.2 područja H do J, L do N i odjeljak 95 |
|
IRSKA
|
Godišnja poslovna statistika 2008.-2009. Varijabla 12 17 0: Bruto poslovni višak |
Godišnja poslovna statistika 2008.-2009. Varijabla 13 13 1: Plaćanja za agencijske radnike |
Godišnja poslovna statistika 2008.-2009. Varijabla 16 14 0: Broj zaposlenika u jedinicama ekvivalentnim punom radnom vremenu |
Potpuno ili djelomično odstupanje, ili bez odstupanja |
Djelomično odstupanje |
Djelomično odstupanje |
Djelomično odstupanje |
Potreban je dodatni rok za slanje |
Ne |
Ne |
18 + 12 za NACE Rev.2 područja H do J, L do N i odjeljak 95 |
Nedostajuće djelatnosti |
NACE Rev.2 razred 64.19, kreditne institucije iz razreda 64.92 NACE-a Rev.2 i NACE Rev.2 odjeljak 65 |
NACE Rev.2 razred 64.19, kreditne institucije iz razreda 64.92 NACE-a Rev.2 i NACE Rev.2 odjeljak 65 |
NACE Rev.2 razred 64.19, kreditne institucije iz razreda 64.92 NACE-a Rev.2 i NACE Rev.2 odjeljak 65 |
ITALIJA
|
Godišnja poslovna statistika 2008.-2009. Varijabla 12 17 0: Bruto poslovni višak |
Godišnja poslovna statistika 2008.-2009. Varijabla 13 13 1: Plaćanja za agencijske radnike |
Godišnja poslovna statistika 2008.-2009. Varijabla 16 14 0: Broj zaposlenika u jedinicama ekvivalentnim punom radnom vremenu |
Potpuno ili djelomično odstupanje, ili bez odstupanja |
Djelomično odstupanje |
Djelomično odstupanje |
Djelomično odstupanje |
Potreban je dodatni rok za slanje |
Ne |
Ne |
Ne |
Nedostajuće djelatnosti |
NACE Rev.2 skupine 65.1 i 65.2 |
NACE Rev.2 razred 64.19, kreditne institucije iz razreda 64.92 NACE-a Rev.2 i NACE Rev.2 skupine 65.1 i 65.2 |
NACE Rev.2 skupine 65.1 i 65.2 |
LUKSEMBURG
|
Godišnja poslovna statistika 2008.-2009. Varijabla 12 17 0: Bruto poslovni višak |
Godišnja poslovna statistika 2008.-2009. Varijabla 13 13 1: Plaćanja za agencijske radnike |
Godišnja poslovna statistika 2008.-2009. Varijabla 16 14 0: Broj zaposlenika u jedinicama ekvivalentnim punom radnom vremenu |
Potpuno ili djelomično odstupanje, ili bez odstupanja |
Bez odstupanja |
Djelomično odstupanje |
Bez odstupanja |
Potreban je dodatni rok za slanje |
|
Ne |
|
Nedostajuće djelatnosti |
|
NACE Rev.2 skupina 64.1, kreditne institucije iz razreda 64.92 NACE-a Rev.2 i NACE Rev.2 odjeljak 65 |
|
MALTA
|
Godišnja poslovna statistika 2008.-2009. Varijabla 12 17 0: Bruto poslovni višak |
Godišnja poslovna statistika 2008.-2009. Varijabla 13 13 1: Plaćanja za agencijske radnike |
Godišnja poslovna statistika 2008.-2009. Varijabla 16 14 0: Broj zaposlenika u jedinicama ekvivalentnim punom radnom vremenu |
Potpuno ili djelomično odstupanje, ili bez odstupanja |
Djelomično odstupanje |
Djelomično odstupanje |
Djelomično odstupanje |
Potreban je dodatni rok za slanje |
10 + 9 za NACE Rev.2 skupinu 64.1 i kreditne institucije iz razreda 64.92 NACE-a Rev.2 te 12 + 9 za NACE Rev.2 odjeljak 65 18 + 9 za NACE Rev.2 područja H do J, L do N i odjeljak 95 |
|
|
Nedostajuće djelatnosti |
Nema |
NACE Rev.2 područja H do N i odjeljak 95 |
NACE Rev.2 područja H do N i odjeljak 95 |
POLJSKA
|
Godišnja poslovna statistika 2008.-2009. Varijabla 12 17 0: Bruto poslovni višak |
Godišnja poslovna statistika 2008.-2009. Varijabla 13 13 1: Plaćanja za agencijske radnike |
Godišnja poslovna statistika 2008.-2009. Varijabla 16 14 0: Broj zaposlenika u jedinicama ekvivalentnim punom radnom vremenu |
Potpuno ili djelomično odstupanje, ili bez odstupanja |
Djelomično odstupanje |
Djelomično odstupanje |
Djelomično odstupanje |
Potreban je dodatni rok za slanje |
Ne |
Ne |
Ne |
Nedostajuće djelatnosti |
NACE Rev.2 odjeljak 65 |
NACE Rev.2 odjeljak 65 |
NACE Rev.2 odjeljak 65 |
ŠVEDSKA
|
Godišnja poslovna statistika 2008.-2009. Varijabla 12 17 0: Bruto poslovni višak |
Godišnja poslovna statistika 2008.-2009. Varijabla 13 13 1: Plaćanja za agencijske radnike |
Godišnja poslovna statistika 2008.-2009. Varijabla 16 14 0: Broj zaposlenika u jedinicama ekvivalentnim punom radnom vremenu |
Potpuno ili djelomično odstupanje, ili bez odstupanja |
Bez odstupanja |
Djelomično odstupanje |
Djelomično odstupanje |
Potreban je dodatni rok za slanje |
|
Ne |
Ne |
Nedostajuće djelatnosti |
|
NACE Rev.2 razred 64.19, kreditne institucije iz razreda 64.92 NACE-a Rev.2 i NACE Rev.2 odjeljak 65 |
NACE Rev.2 odjeljak 65 |
UJEDINJENA KRALJEVINA
|
Godišnja poslovna statistika 2008.-2009. Varijabla 12 17 0: Bruto poslovni višak |
Godišnja poslovna statistika 2008.-2009. Varijabla 13 13 1: Plaćanja za agencijske radnike |
Godišnja poslovna statistika 2008.-2009. Varijabla 16 14 0: Broj zaposlenika u jedinicama ekvivalentnim punom radnom vremenu |
Potpuno ili djelomično odstupanje, ili bez odstupanja |
Bez odstupanja |
Djelomično odstupanje |
Bez odstupanja |
Potreban je dodatni rok za slanje |
|
Ne |
|
Nedostajuće djelatnosti |
|
NACE Rev.2 skupina 64.1 i kreditne institucije iz razreda 64.92 NACE-a Rev.2 |
|
Odjeljak II.: Odstupanja od odredaba Priloga II.
BELGIJA
|
Godišnja poslovna statistika 2008. Varijabla 21 12 0: Investicije u opremu i pogone povezane s čišćom tehnologijom (integrirana tehnologija) |
Potpuno ili djelomično odstupanje, ili bez odstupanja |
Djelomično odstupanje |
Potreban je dodatni rok za slanje |
18 + 3 |
Nedostajuće djelatnosti |
NACE Rev.2 38 |
Nedostajući razredi veličine |
Nema |
BUGARSKA
|
Godišnja poslovna statistika 2008. Varijabla 21 12 0: Investicije u opremu i pogone povezane s čišćom tehnologijom (integrirana tehnologija) |
Potpuno ili djelomično odstupanje, ili bez odstupanja |
Potpuno odstupanje |
Potreban je dodatni rok za slanje |
|
Nedostajuće djelatnosti |
|
Nedostajući razredi veličine |
|
DANSKA
|
Godišnja poslovna statistika 2008. Varijabla 21 12 0: Investicije u opremu i pogone povezane s čišćom tehnologijom (integrirana tehnologija) |
Potpuno ili djelomično odstupanje, ili bez odstupanja |
Potpuno odstupanje |
Potreban je dodatni rok za slanje |
|
Nedostajuće djelatnosti |
|
Nedostajući razredi veličine |
|
NJEMAČKA
|
Godišnja poslovna statistika 2008. Varijabla 21 12 0: Investicije u opremu i pogone povezane s čišćom tehnologijom (integrirana tehnologija) |
Potpuno ili djelomično odstupanje, ili bez odstupanja |
Djelomično odstupanje |
Potreban je dodatni rok za slanje |
18 + 9 za NACE Rev.2 područja D i E |
Nedostajuće djelatnosti |
Nema |
Nedostajući razredi veličine |
Nema |
GRČKA
|
Godišnja poslovna statistika 2008. Varijabla 21 12 0: Investicije u opremu i pogone povezane s čišćom tehnologijom (integrirana tehnologija) |
Potpuno ili djelomično odstupanje, ili bez odstupanja |
Djelomično odstupanje |
Potreban je dodatni rok za slanje |
Ne |
Nedostajuće djelatnosti |
Nema |
Nedostajući razredi veličine |
0-9 zaposlenih osoba |
FRANCUSKA
|
Godišnja poslovna statistika 2008. Varijabla 21 12 0: Investicije u opremu i pogone povezane s čišćom tehnologijom (integrirana tehnologija) |
Potpuno ili djelomično odstupanje, ili bez odstupanja |
Djelomično odstupanje |
Potreban je dodatni rok za slanje |
Ne |
Nedostajuće djelatnosti |
Nema |
Nedostajući razredi veličine |
0-49 zaposlenih osoba |
|
osim: |
|
NACE Rev.2 odjeljaka 10, 11 i 12 |
IRSKA
|
Godišnja poslovna statistika 2008. Varijabla 21 12 0: Investicije u opremu i pogone povezane s čišćom tehnologijom (integrirana tehnologija) |
Potpuno ili djelomično odstupanje, ili bez odstupanja |
Potpuno odstupanje |
Potreban je dodatni rok za slanje |
|
Nedostajuće djelatnosti |
|
Nedostajući razredi veličine |
|
Napomena: Sukladno odredbama odjeljka 4. stavka 3 i odjeljka 4. stavka 4. Priloga II. Uredbi (EZ) br. 295/2008, nije potrebno prikupiti podatke potrebne za izradu statistika o obilježjima 21 11 0, 21 12 0 i 21 14 0 ako ukupni prihod ili broj zaposlenih osoba iz odjeljka NACE-a Rev.1 područja C do E u državi članici čini manje od 1 % ukupne vrijednosti Zajednice. |
LUKSEMBURG
|
Godišnja poslovna statistika 2008. Varijabla 21 12 0: Investicije u opremu i pogone povezane s čišćom tehnologijom (integrirana tehnologija) |
Potpuno ili djelomično odstupanje, ili bez odstupanja |
Potpuno odstupanje |
Potreban je dodatni rok za slanje |
|
Nedostajuće djelatnosti |
|
Nedostajući razredi veličine |
|
Napomena: Sukladno odredbama odjeljka 4. stavka 3 i odjeljka 4. stavka 4. Priloga II. Uredbi (EZ) br. 295/2008, nije potrebno prikupiti podatke potrebne za izradu statistika o obilježjima 21 11 0, 21 12 0 i 21 14 0 ako ukupni prihod ili broj zaposlenih osoba iz odjeljka NACE-a Rev.1 područja C do E u državi članici čini manje od 1 % ukupne vrijednosti Zajednice. |
SLOVENIJA
|
Godišnja poslovna statistika 2008. Varijabla 21 12 0: Investicije u opremu i pogone povezane s čišćom tehnologijom (integrirana tehnologija) |
Potpuno ili djelomično odstupanje, ili bez odstupanja |
Djelomično odstupanje |
Potreban je dodatni rok za slanje |
18 + 6 |
Nedostajuće djelatnosti |
NACE Rev.2 36 |
Nedostajući razredi veličine |
Sva područja djelatnosti s 0-19 zaposlenih osoba i svi razredi veličine za djelatnost NACE 36 |
SLOVAČKA
|
Godišnja poslovna statistika 2008. Varijabla 21 12 0: Investicije u opremu i pogone povezane s čišćom tehnologijom (integrirana tehnologija) |
Potpuno ili djelomično odstupanje, ili bez odstupanja |
Djelomično odstupanje |
Potreban je dodatni rok za slanje |
Ne |
Nedostajuće djelatnosti |
Nema |
Nedostajući razredi veličine |
0-19 zaposlenih osoba |
Odjeljak III.: Odstupanja od odredaba Priloga III.
NJEMAČKA
|
Godišnja poslovna statistika 2008.-2009. Varijabla 13 13 1: Plaćanja za agencijske radnike |
Godišnja poslovna statistika 2008.-2009. Varijabla 16 14 0: Broj zaposlenika u jedinicama ekvivalentnim punom radnom vremenu |
Potpuno ili djelomično odstupanje, ili bez odstupanja |
Bez odstupanja |
Djelomično odstupanje |
Potreban je dodatni rok za slanje |
|
2008.: 18 + 15 za NACE Rev.2 područje G 2009.: 18 + 3 za NACE Rev.2 područje G |
Nedostajuće djelatnosti |
|
Nema |
FRANCUSKA
|
Godišnja poslovna statistika 2008.-2009. Varijabla 13 13 1: Plaćanja za agencijske radnike |
Godišnja poslovna statistika 2008.-2009. Varijabla 16 14 0: Broj zaposlenika u jedinicama ekvivalentnim punom radnom vremenu |
Potpuno ili djelomično odstupanje, ili bez odstupanja |
Potpuno odstupanje |
Bez odstupanja |
Potreban je dodatni rok za slanje |
Ne |
|
Nedostajuće djelatnosti |
NACE Rev.2 područje G |
|
MALTA
|
Godišnja poslovna statistika 2008.-2009. Varijabla 13 13 1: Plaćanja za agencijske radnike |
Godišnja poslovna statistika 2008.-2009. Varijabla 16 14 0: Broj zaposlenika u jedinicama ekvivalentnim punom radnom vremenu |
Potpuno ili djelomično odstupanje, ili bez odstupanja |
Djelomično odstupanje |
Djelomično odstupanje |
Potreban je dodatni rok za slanje |
Ne |
Ne |
Nedostajuće djelatnosti |
NACE Rev.2 područje G |
NACE Rev.2 područje G |
Odjeljak IV.: Odstupanja od odredaba Priloga VIII.
BELGIJA
|
Godišnja poslovna statistika 2008.-2010. za djelatnosti iz NACE-a Rev.2 odjeljka 62, skupina 58.2, 63.1, 73.1 i odjeljka 78 |
Dvogodišnja poslovna statistika 2008.-2010. za djelatnosti NACE-a Rev.2 skupina 69.1, 69.2 i 70.2 |
Dvogodišnja poslovna statistika 2009.-2011. za djelatnosti NACE-a Rev. 2 skupina 73.2, 71.1 i 71.2 |
Potpuno ili djelomično odstupanje, ili bez odstupanja |
Djelomično odstupanje |
Djelomično odstupanje |
Djelomično odstupanje |
Potreban je dodatni rok za slanje |
Za 2008.: 18 + 8 |
Za 2008.: 18 + 8 |
Za 2009.: 18 + 4 |
Za 2009.: 18 + 4 |
Za 2010.: 18 + 2 |
Za 2011.: 18 + 2 |
|
Za 2010.: 18 + 2 |
|
|
|
Nedostajuće djelatnosti |
Nema |
Nema |
Nema |
Nedostajuća podjela proizvoda |
Za 2008.-2009.: Za NACE Rev.2 odjeljak 62 i skupine 58.2 i 63.1 |
Za 2008.: Za NACE Rev. 2 skupinu 69.1 |
Za 2009.: Za NACE Rev. 2 razred 71.12 |
58.29.1 + 58.29.2 |
69.10.11 |
71.12.11 |
|
58.29.3 + 58.29.4 |
69.10.12 |
71.12.12 |
|
Za NACE Rev.2 odjeljak 78 |
69.10.13 |
71.12.13 |
|
78.20.11 |
69.10.14 |
71.12.14 |
|
78.20.12 |
69.10.15 |
71.12.15 |
|
78.20.13 |
|
71.12.16 |
|
78.20.14 |
|
71.12.17 |
|
78.20.15 |
|
71.12.18 |
|
78.20.16 |
|
71.12.19 |
|
78.20.19 |
|
|
|
Podjela na temelju nedostajućeg sjedišta klijenta |
Nema |
Nema |
Nema |
ESTONIJA
|
Godišnja poslovna statistika 2008.-2010. za djelatnosti iz NACE-a Rev.2 odjeljka 62, skupina 58.2, 63.1, 73.1 i odjeljka 78 |
Dvogodišnja poslovna statistika 2008.-2010. za djelatnosti NACE-a Rev.2 skupina 69.1, 69.2 i 70.2 |
Dvogodišnja poslovna statistika 2009.-2011. za djelatnosti NACE-a Rev.2 skupina 73.2, 71.1 i 71.2 |
Potpuno ili djelomično odstupanje, ili bez odstupanja |
Potpuno odstupanje |
Potpuno odstupanje |
2009.: potpuno odstupanje 2011.: bez odstupanja |
Potreban je dodatni rok za slanje |
|
|
|
Nedostajuće djelatnosti |
|
|
|
Nedostajuća podjela proizvoda |
|
|
|
Podjela na temelju nedostajućeg sjedišta klijenta |
|
|
|
FRANCUSKA
|
Godišnja poslovna statistika 2008.-2010. za djelatnosti iz NACE-a Rev.2 odjeljka 62, skupina 58.2, 63.1, 73.1 i odjeljka 78 |
Dvogodišnja poslovna statistika 2008.-2010. za djelatnosti NACE-a Rev.2 skupina 69.1, 69.2 i 70.2 |
Dvogodišnja poslovna statistika 2009.-2011. za djelatnosti NACE-a Rev.2 skupina 73.2, 71.1 i 71.2 |
Potpuno ili djelomično odstupanje, ili bez odstupanja |
Potpuno odstupanje |
Potpuno odstupanje |
2009.: potpuno odstupanje |
|
|
|
2011.: bez odstupanja |
Potreban je dodatni rok za slanje |
Ne |
Ne |
Ne |
Nedostajuće djelatnosti |
Nema |
Nema |
Nema |
Nedostajuća podjela proizvoda |
Nema |
Nema |
Nema |
Podjela na temelju nedostajućeg sjedišta klijenta |
Nema |
Nema |
Nema |
LUKSEMBURG
|
Godišnja poslovna statistika 2008.-2010. za djelatnosti iz NACE-a Rev.2 odjeljka 62, skupina 58.2, 63.1, 73.1 i odjeljka 78 |
Dvogodišnja poslovna statistika 2008.-2010. za djelatnosti NACE-a Rev.2 skupina 69.1, 69.2 i 70.2 |
Dvogodišnja poslovna statistika 2009.-2011. za djelatnosti NACE-a Rev.2 skupina 73.2, 71.1 i 71.2 |
Potpuno ili djelomično odstupanje, ili bez odstupanja |
Djelomično odstupanje |
Djelomično odstupanje |
Djelomično odstupanje |
Potreban je dodatni rok za slanje |
Ne |
Ne |
Ne |
Nedostajuće djelatnosti |
Nema |
Nema |
Nema |
Nedostajuća podjela proizvoda |
Sve |
Sve |
Sve |
Podjela na temelju nedostajućeg sjedišta klijenta |
Nema |
Nema |
Nema |
MALTA
|
Godišnja poslovna statistika 2008.-2010. za djelatnosti iz NACE-a Rev.2 odjeljka 62, skupina 58.2, 63.1, 73.1 i odjeljka 78 |
Dvogodišnja poslovna statistika 2008.-2010. za djelatnosti NACE-a Rev.2 skupina 69.1, 69.2 i 70.2 |
Dvogodišnja poslovna statistika 2009.-2011. za djelatnosti NACE-a Rev.2 skupina 73.2, 71.1 i 71.2 |
Potpuno ili djelomično odstupanje, ili bez odstupanja |
Djelomično odstupanje |
Djelomično odstupanje |
Djelomično odstupanje |
Potreban je dodatni rok za slanje |
18 + 6 |
18 + 6 |
18 + 6 |
Nedostajuće djelatnosti |
Nema |
Nema |
Nema |
Nedostajuća podjela proizvoda |
Nema |
Nema |
Nema |
Podjela na temelju nedostajućeg sjedišta klijenta |
Nema |
Nema |
Nema |
AUSTRIJA
|
Godišnja poslovna statistika 2008.-2010. za djelatnosti iz NACE-a Rev.2 odjeljka 62, skupina 58.2, 63.1, 73.1 i odjeljka 78 |
Dvogodišnja poslovna statistika 2008.-2010. za djelatnosti NACE-a Rev. 2 skupina 69.1, 69.2 i 70.2 |
Dvogodišnja poslovna statistika 2009.-2011. za djelatnosti NACE-a Rev. 2 skupina 73.2, 71.1 i 71.2 |
Potpuno ili djelomično odstupanje, ili bez odstupanja |
Djelomično odstupanje |
Djelomično odstupanje |
Djelomično odstupanje |
Potreban je dodatni rok za slanje |
18 + 3 |
18 + 3 |
18 + 3 |
Nedostajuće djelatnosti |
Nema |
Nema |
Nema |
Nedostajuća podjela proizvoda |
Nema |
Nema |
Nema |
Podjela na temelju nedostajućeg sjedišta klijenta |
Nema |
Nema |
Nema |
POLJSKA
|
Godišnja poslovna statistika 2008.-2010. za djelatnosti iz NACE-a Rev.2 odjeljka 62, skupina 58.2, 63.1, 73.1 i odjeljka 78 |
Dvogodišnja poslovna statistika 2008.-2010. za djelatnosti NACE-a Rev.2 skupina 69.1, 69.2 i 70.2 |
Dvogodišnja poslovna statistika 2009.-2011. za djelatnosti NACE-a Rev.2 skupina 73.2, 71.1 i 71.2 |
Potpuno ili djelomično odstupanje, ili bez odstupanja |
Djelomično odstupanje |
Djelomično odstupanje |
Bez odstupanja |
Potreban je dodatni rok za slanje |
Ne |
Ne |
Ne |
Nedostajuće djelatnosti |
Za 2008.: |
Za 2008.: |
Nema |
|
NACE Rev.2 odjeljak 62, skupine 58.2, 63.1, 73.1 i odjeljak 78 |
NACE Rev.2 skupine 69.2 i 70.2 |
|
Nedostajuća podjela proizvoda |
|
Za 2008.: |
Nema |
|
|
Za NACE Rev. 2 skupinu 69.1 |
|
|
|
69.10.17 |
|
|
|
69.10.18 |
|
|
|
69.10.19 |
|
Podjela na temelju nedostajućeg sjedišta klijenta |
Za 2008.: |
Nema |
Nema |
|
NACE Rev.2 odjeljak 62 i skupine 58.2 i 63.1 |
|
|
FINSKA
|
Godišnja poslovna statistika 2008.-2010. za djelatnosti iz NACE-a Rev.2 odjeljka 62, skupina 58.2, 63.1, 73.1 i odjeljka 78 |
Dvogodišnja poslovna statistika 2008.-2010. za djelatnosti NACE-a Rev.2 skupina 69.1, 69.2 i 70.2 |
Dvogodišnja poslovna statistika 2009.-2011. za djelatnosti NACE-a Rev.2 skupina 73.2, 71.1 i 71.2 |
Potpuno ili djelomično odstupanje, ili bez odstupanja |
Za 2008.: potpuno odstupanje |
Za 2008.: potpuno odstupanje |
Bez odstupanja |
|
Za 2009.-2010.: bez odstupanja |
Za 2010.: bez odstupanja |
|
Potreban je dodatni rok za slanje |
Ne |
Ne |
Ne |
Nedostajuće djelatnosti |
Nema |
Nema |
Nema |
Nedostajuća podjela proizvoda |
Nema |
Nema |
Nema |
Podjela na temelju nedostajućeg sjedišta klijenta |
Nema |
Nema |
Nema |
Odjeljak V.: Odstupanja od odredaba Priloga IX.
BELGIJA
|
Referentna godina 2004. |
Referentna godina 2005. |
Referentna godina 2006. |
Referentna godina 2007. |
Referentna godina 2008. |
Referentna godina 2009. |
Referentna godina 2010. |
Referentna godina 2011. |
Referentna godina 2012. |
Potpuno ili djelomično odstupanje, ili bez odstupanja |
Potpuno odstupanje |
Potpuno odstupanje |
Djelomično odstupanje |
Djelomično odstupanje |
Djelomično odstupanje |
Djelomično odstupanje |
Djelomično odstupanje |
Bez odstupanja |
Bez odstupanja |
Potreban je dodatni rok za slanje |
|
|
18 + 6 |
18 + 6 |
18 + 3 |
|
|
|
|
|
|
Za varijable: |
Za varijable: |
Za varijable: |
|
|
|
|
|
|
|
11 91 0 |
11 91 0 |
11 94 1 |
|
|
|
|
|
|
|
11 92 0 |
11 92 0 |
16 94 1 |
|
|
|
|
|
|
|
11 93 0 |
11 93 0 |
16 95 1 |
|
|
|
|
|
|
|
16 91 0 |
16 91 0 |
11 94 2 |
|
|
|
|
|
|
|
16 91 1 |
16 91 1 |
16 94 2 |
|
|
|
|
|
|
|
16 92 0 |
16 92 0 |
16 95 2 |
|
|
|
|
|
|
|
16 92 1 |
16 92 1 |
|
|
|
|
|
|
|
|
16 93 0 |
16 93 0 |
|
|
|
|
|
|
|
|
16 93 1 |
16 93 1 |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
11 94 1 |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
16 94 1 |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
16 95 1 |
|
|
|
|
|
|
Nedostajuće djelatnosti/razredi veličine |
Nema |
Nema |
Nema |
Nema |
Nema |
Nema |
Nema |
Nema |
Nema |
Nedostajuće varijable |
11 91 0 |
11 91 0 |
11 94 1 |
11 94 2 |
11 94 3 |
11 94 4 |
11 94 5 |
|
|
11 92 0 |
11 92 0 |
16 94 1 |
16 94 2 |
16 94 3 |
16 94 4 |
16 94 5 |
|
|
|
11 93 0 |
11 93 0 |
16 95 1 |
16 95 2 |
16 95 3 |
16 95 4 |
16 95 5 |
|
|
|
16 91 0 |
16 91 0 |
11 94 2 |
11 94 3 |
11 94 4 |
11 94 5 |
|
|
|
|
16 91 1 |
16 91 1 |
16 94 2 |
16 94 3 |
16 94 4 |
16 94 5 |
|
|
|
|
16 92 0 |
16 92 0 |
16 95 2 |
16 95 3 |
16 95 4 |
16 95 5 |
|
|
|
|
16 92 1 |
16 92 1 |
|
|
|
|
|
|
|
|
16 93 0 |
16 93 0 |
|
|
|
|
|
|
|
|
16 93 1 |
16 93 1 |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
11 94 1 |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
16 94 1 |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
16 95 1 |
|
|
|
|
|
|
|
DANSKA
|
Referentna godina 2004. |
Referentna godina 2005. |
Referentna godina 2006. |
Referentna godina 2007. |
Referentna godina 2008. |
Referentna godina 2009. |
Referentna godina 2010. |
Referentna godina 2011. |
Referentna godina 2012. |
Potpuno ili djelomično odstupanje, ili bez odstupanja |
Bez odstupanja |
Bez odstupanja |
Bez odstupanja |
Djelomično odstupanje |
Djelomično odstupanje |
Bez odstupanja |
Bez odstupanja |
Bez odstupanja |
Bez odstupanja |
Potreban je dodatni rok za slanje |
|
|
|
18 + 6 |
18 + 6 |
|
|
|
|
|
|
|
Za varijable: |
Za varijable: |
|
|
|
|
|
|
|
|
11 91 0 |
11 94 1 |
|
|
|
|
|
|
|
|
11 92 0 |
16 94 1 |
|
|
|
|
|
|
|
|
11 93 0 |
16 95 1 |
|
|
|
|
|
|
|
|
16 91 0 |
11 94 2 |
|
|
|
|
|
|
|
|
16 91 1 |
16 94 2 |
|
|
|
|
|
|
|
|
16 92 0 |
16 95 2 |
|
|
|
|
|
|
|
|
16 92 1 |
11 94 3 |
|
|
|
|
|
|
|
|
16 93 0 |
16 94 3 |
|
|
|
|
|
|
|
|
16 93 1 |
16 95 3 |
|
|
|
|
|
|
|
|
11 94 1 |
11 94 4 |
|
|
|
|
|
|
|
|
16 94 1 |
16 94 4 |
|
|
|
|
|
|
|
|
16 95 1 |
16 95 4 |
|
|
|
|
|
|
|
|
11 94 2 |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
16 94 2 |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
16 95 2 |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
11 94 3 |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
16 94 3 |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
16 95 3 |
|
|
|
|
|
|
Nedostajuće djelatnosti/razredi veličine |
|
|
|
Nema |
Nema |
|
|
|
|
Nedostajuće varijable |
|
|
|
Nema |
Nema |
|
|
|
|
NJEMAČKA
|
Referentna godina 2004. |
Referentna godina 2005. |
Referentna godina 2006. |
Referentna godina 2007. |
Referentna godina 2008. |
Referentna godina 2009. |
Referentna godina 2010. |
Referentna godina 2011. |
Referentna godina 2012. |
Potpuno ili djelomično odstupanje, ili bez odstupanja |
Bez odstupanja |
Bez odstupanja |
Bez odstupanja |
Djelomično odstupanje |
Djelomično odstupanje |
Bez odstupanja |
Bez odstupanja |
Bez odstupanja |
Bez odstupanja |
Potreban je dodatni rok za slanje |
|
|
|
18 + 9 |
|
|
|
|
|
|
|
|
Za varijable: |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
11 91 0 |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
11 92 0 |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
11 93 0 |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
16 91 0 |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
16 91 1 |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
16 92 0 |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
16 92 1 |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
16 93 0 |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
16 93 1 |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
11 94 1 |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
16 94 1 |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
16 95 1 |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
11 94 2 |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
16 94 2 |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
16 95 2 |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
11 94 3 |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
16 94 3 |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
16 95 3 |
|
|
|
|
|
|
Nedostajuće djelatnosti/razredi veličine |
Nema |
Nema |
Nema |
Nema |
Nema |
Nema |
Nema |
Nema |
Nema |
Nedostajuće varijable |
Nema |
Nema |
Nema |
Nema |
Nema |
Nema |
Nema |
Nema |
Nema |
GRČKA
|
Referentna godina 2004. |
Referentna godina 2005. |
Referentna godina 2006. |
Referentna godina 2007. |
Referentna godina 2008. |
Referentna godina 2009. |
Referentna godina 2010. |
Referentna godina 2011. |
Referentna godina 2012. |
Potpuno ili djelomično odstupanje, ili bez odstupanja |
Bez odstupanja |
Djelomično odstupanje |
Djelomično odstupanje |
Djelomično odstupanje |
Djelomično odstupanje |
Djelomično odstupanje |
Djelomično odstupanje |
Djelomično odstupanje |
Djelomično odstupanje |
Potreban je dodatni rok za slanje |
|
06/2009 + 6 |
06/2009 + 6 |
06/2009 + 18 |
18 + 18 |
18 + 18 |
18 + 12 |
18 + 12 |
18 + 6 |
|
Za varijable: |
Za varijable: |
Za varijable: |
Za varijable: |
Za varijable: |
Za varijable: |
Za varijable: |
Za varijable: |
|
|
11 91 0 |
11 91 0 |
11 91 0 |
11 94 1 |
11 94 1 |
11 94 3 |
11 94 4 |
11 94 5 |
|
|
11 92 0 |
11 92 0 |
11 92 0 |
11 94 2 |
11 94 2 |
11 94 4 |
11 94 5 |
16 94 5 |
|
|
11 93 0 |
11 93 0 |
11 93 0 |
11 94 3 |
11 94 3 |
11 94 5 |
16 94 4 |
16 95 5 |
|
|
11 94 1 |
11 94 1 |
11 94 1 |
11 94 4 |
16 94 2 |
16 94 3 |
16 94 5 |
|
|
|
16 91 0 |
11 94 2 |
11 94 2 |
16 94 1 |
16 94 3 |
16 94 4 |
16 95 4 |
|
|
|
16 91 1 |
16 91 0 |
11 94 3 |
16 94 2 |
16 94 4 |
16 94 5 |
16 95 5 |
|
|
|
16 92 0 |
16 91 1 |
16 91 0 |
16 94 3 |
16 94 5 |
16 95 3 |
|
|
|
|
16 92 1 |
16 92 0 |
16 91 1 |
16 94 4 |
16 95 2 |
16 95 4 |
|
|
|
|
16 93 0 |
16 92 1 |
16 92 0 |
16 95 1 |
16 95 3 |
16 95 5 |
|
|
|
|
16 93 1 |
16 93 0 |
16 92 1 |
16 95 2 |
16 95 4 |
|
|
|
|
|
16 94 1 |
16 93 1 |
16 93 0 |
16 95 3 |
16 95 5 |
|
|
|
|
|
16 95 1 |
16 94 1 |
16 93 1 |
16 95 4 |
|
|
|
|
|
|
|
16 94 2 |
16 94 1 |
|
|
|
|
|
|
|
|
16 95 1 |
16 94 2 |
|
|
|
|
|
|
|
|
16 95 2 |
16 94 3 |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
16 95 1 |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
16 95 2 |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
16 95 3 |
|
|
|
|
|
|
Nedostajuće djelatnosti/razredi veličine |
|
Nema |
Nema |
Nema |
Nema |
Nema |
Nema |
Nema |
Nema |
Nedostajuće varijable |
|
Nema |
Nema |
Nema |
Nema |
Nema |
Nema |
Nema |
Nema |
IRSKA
|
Referentna godina 2004. |
Referentna godina 2005. |
Referentna godina 2006. |
Referentna godina 2007. |
Referentna godina 2008. |
Referentna godina 2009. |
Referentna godina 2010. |
Referentna godina 2011. |
Referentna godina 2012. |
Potpuno ili djelomično odstupanje, ili bez odstupanja |
Potpuno odstupanje |
Potpuno odstupanje |
Djelomično odstupanje |
Djelomično odstupanje |
Djelomično odstupanje |
Djelomično odstupanje |
Djelomično odstupanje |
Djelomično odstupanje |
Djelomično odstupanje |
Potreban je dodatni rok za slanje |
|
|
Nema |
Nema |
Nema |
Nema |
Nema |
Nema |
Nema |
Nedostajuće djelatnosti/razredi veličine |
|
|
NACE Rev.1.1 područje J – NACE Rev.2 područje K: svi razredi veličine |
NACE Rev.1.1 područje J – NACE Rev.2 područje K: svi razredi veličine |
NACE Rev.1.1 područje J – NACE Rev.2 područje K: svi razredi veličine |
NACE Rev.1.1 područje J – NACE Rev.2 područje K: svi razredi veličine |
NACE Rev.1.1 područje J – NACE Rev.2 područje K: svi razredi veličine |
NACE Rev.1.1 područje J – NACE Rev.2 područje K: svi razredi veličine |
NACE Rev.1.1 područje J – NACE Rev.2 područje K: svi razredi veličine |
|
|
|
Ostale djelatnosti: 0-9 djelatnika |
Ostale djelatnosti: 0-9 djelatnika |
Ostale djelatnosti: 0-9 djelatnika |
Ostale djelatnosti: 0-9 djelatnika |
Ostale djelatnosti: 0-9 djelatnika |
Ostale djelatnosti: 0-9 djelatnika |
Ostale djelatnosti: 0-9 djelatnika |
|
|
|
Za varijable: |
Za varijable: |
Za varijable: |
Za varijable: |
Za varijable: |
Za varijable: |
Za varijable: |
|
|
|
11 91 0 |
11 91 0 |
11 94 1 |
11 94 2 |
11 94 3 |
11 94 4 |
11 94 5 |
|
|
|
11 92 0 |
11 92 0 |
11 94 2 |
11 94 3 |
11 94 4 |
11 94 5 |
16 94 5 |
|
|
|
11 93 0 |
11 93 0 |
16 94 1 |
16 94 2 |
16 94 3 |
16 94 4 |
16 95 5 |
|
|
|
16 91 0 |
11 94 1 |
16 94 2 |
16 94 3 |
16 94 4 |
16 94 5 |
|
|
|
|
16 91 1 |
16 91 0 |
16 95 1 |
16 95 2 |
16 95 3 |
16 95 4 |
|
|
|
|
16 92 0 |
16 91 1 |
16 95 2 |
16 95 3 |
16 95 4 |
16 95 5 |
|
|
|
|
16 92 1 |
16 92 0 |
|
|
|
|
|
|
|
|
16 93 0 |
16 92 1 |
|
|
|
|
|
|
|
|
16 93 1 |
16 93 0 |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
16 93 1 |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
16 94 1 |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
16 95 1 |
|
|
|
|
|
Nedostajuće varijable |
|
|
11 94 1 |
11 94 2 |
11 94 3 |
11 94 4 |
11 94 5 |
|
|
|
|
|
11 94 2 |
11 94 3 |
11 94 4 |
11 94 5 |
16 94 5 |
|
|
|
|
|
16 94 1 |
16 94 2 |
16 94 3 |
16 94 4 |
16 95 5 |
|
|
|
|
|
16 94 2 |
16 94 3 |
16 94 4 |
16 94 5 |
|
|
|
|
|
|
16 95 1 |
16 95 2 |
16 95 3 |
16 95 4 |
|
|
|
|
|
|
16 95 2 |
16 95 3 |
16 95 4 |
16 95 5 |
|
|
|
Nedostajuća podjela djelatnosti |
|
|
NACE Rev.1.1 i NACE Rev.2, razina s 2 znamenke i niže |
NACE Rev.1.1 i NACE Rev.2, razina s 2 znamenke i niže |
NACE Rev.1.1 i NACE Rev.2, razina s 2 znamenke i niže |
NACE Rev.1.1 i NACE Rev.2, razina s 2 znamenke i niže |
NACE Rev.1.1 i NACE Rev.2, razina s 2 znamenke i niže |
NACE Rev.1.1 i NACE Rev.2, razina s 2 znamenke i niže |
NACE Rev.1.1 i NACE Rev.2, razina s 2 znamenke i niže |
CIPAR
|
Referentna godina 2004. |
Referentna godina 2005. |
Referentna godina 2006. |
Referentna godina 2007. |
Referentna godina 2008. |
Referentna godina 2009. |
Referentna godina 2010. |
Referentna godina 2011. |
Referentna godina 2012. |
Potpuno ili djelomično odstupanje, ili bez odstupanja |
Djelomično odstupanje |
Bez odstupanja |
Bez odstupanja |
Bez odstupanja |
Bez odstupanja |
Bez odstupanja |
Bez odstupanja |
Bez odstupanja |
Bez odstupanja |
Potreban je dodatni rok za slanje |
Ne |
|
|
|
|
|
|
|
|
Nedostajuće djelatnosti/razredi veličine |
Nema |
|
|
|
|
|
|
|
|
Nedostajuće varijable |
11 93 0 |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
16 93 0 |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
16 93 1 |
|
|
|
|
|
|
|
|
LUKSEMBURG
|
Referentna godina 2004. |
Referentna godina 2005. |
Referentna godina 2006. |
Referentna godina 2007. |
Referentna godina 2008. |
Referentna godina 2009. |
Referentna godina 2010. |
Referentna godina 2011. |
Referentna godina 2012. |
Potpuno ili djelomično odstupanje, ili bez odstupanja |
Bez odstupanja |
Bez odstupanja |
Bez odstupanja |
Djelomično odstupanje |
Bez odstupanja |
Bez odstupanja |
Bez odstupanja |
Bez odstupanja |
Bez odstupanja |
Potreban je dodatni rok za slanje |
|
|
|
18 + 6 |
|
|
|
|
|
|
|
|
Za varijable: |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
11 91 0 |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
11 92 0 |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
11 93 0 |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
16 91 0 |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
16 91 1 |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
16 92 0 |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
16 92 1 |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
16 93 0 |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
16 93 1 |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
11 94 1 |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
16 94 1 |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
16 95 1 |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
11 94 2 |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
16 94 2 |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
16 95 2 |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
11 94 3 |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
16 94 3 |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
16 95 3 |
|
|
|
|
|
|
Nedostajuće djelatnosti/razredi veličine |
|
|
|
Nema |
|
|
|
|
|
Nedostajuće varijable |
|
|
|
Nema |
|
|
|
|
|
MAĐARSKA
|
Referentna godina 2004. |
Referentna godina 2005. |
Referentna godina 2006. |
Referentna godina 2007. |
Referentna godina 2008. |
Referentna godina 2009. |
Referentna godina 2010. |
Referentna godina 2011. |
Referentna godina 2012. |
Potpuno ili djelomično odstupanje, ili bez odstupanja |
Bez odstupanja |
Bez odstupanja |
Djelomično odstupanje |
Djelomično odstupanje |
Bez odstupanja |
Bez odstupanja |
Bez odstupanja |
Bez odstupanja |
Bez odstupanja |
Potreban je dodatni rok za slanje |
|
|
18 + 6 |
18 + 6 |
|
|
|
|
|
|
|
Za varijable: |
Za varijable: |
|
|
|
|
|
|
|
|
11 93 0 |
11 93 0 |
|
|
|
|
|
|
|
|
16 93 0 |
16 93 0 |
|
|
|
|
|
|
|
|
16 93 1 |
16 93 1 |
|
|
|
|
|
|
Nedostajuće djelatnosti/razredi veličine |
Nema |
Nema |
Nema |
Nema |
Nema |
Nema |
Nema |
Nema |
Nema |
Nedostajuće varijable |
Nema |
Nema |
Nema |
Nema |
Nema |
Nema |
Nema |
Nema |
Nema |
MALTA
|
Referentna godina 2004. |
Referentna godina 2005. |
Referentna godina 2006. |
Referentna godina 2007. |
Referentna godina 2008. |
Referentna godina 2009. |
Referentna godina 2010. |
Referentna godina 2011. |
Referentna godina 2012. |
Potpuno ili djelomično odstupanje, ili bez odstupanja |
Bez odstupanja |
Bez odstupanja |
Bez odstupanja |
Djelomično odstupanje |
Djelomično odstupanje |
Djelomično odstupanje |
Bez odstupanja |
Bez odstupanja |
Bez odstupanja |
Potreban je dodatni rok za slanje |
|
|
|
18 + 6 |
18 + 6 |
18 + 6 |
|
|
|
|
|
|
Za varijable: |
Za varijable: |
Za varijable: |
|
|
|
|
|
|
|
11 91 0 |
11 94 1 |
11 94 2 |
|
|
|
|
|
|
|
11 92 0 |
16 94 1 |
16 94 2 |
|
|
|
|
|
|
|
11 93 0 |
16 95 1 |
16 95 2 |
|
|
|
|
|
|
|
16 91 0 |
11 94 2 |
11 94 3 |
|
|
|
|
|
|
|
16 91 1 |
16 94 2 |
16 94 3 |
|
|
|
|
|
|
|
16 92 0 |
16 95 2 |
16 95 3 |
|
|
|
|
|
|
|
16 92 1 |
11 94 3 |
11 94 4 |
|
|
|
|
|
|
|
16 93 0 |
16 94 3 |
16 94 4 |
|
|
|
|
|
|
|
16 93 1 |
16 95 3 |
16 95 4 |
|
|
|
|
|
|
|
11 94 1 |
11 94 4 |
11 94 5 |
|
|
|
|
|
|
|
16 94 1 |
16 94 4 |
16 94 5 |
|
|
|
|
|
|
|
16 95 1 |
16 95 4 |
16 95 5 |
|
|
|
|
|
|
|
11 94 2 |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
16 94 2 |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
16 95 2 |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
11 94 3 |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
16 94 3 |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
16 95 3 |
|
|
|
|
|
|
Nedostajuće djelatnosti/razredi veličine |
|
|
|
Nema |
Nema |
Nema |
|
|
|
Nedostajuće varijable |
|
|
|
Nema |
Nema |
Nema |
|
|
|
RUMUNJSKA
|
Referentna godina 2004. |
Referentna godina 2005. |
Referentna godina 2006. |
Referentna godina 2007. |
Referentna godina 2008. |
Referentna godina 2009. |
Referentna godina 2010. |
Referentna godina 2011. |
Referentna godina 2012. |
Potpuno ili djelomično odstupanje, ili bez odstupanja |
Djelomično odstupanje |
Djelomično odstupanje |
Djelomično odstupanje |
Djelomično odstupanje |
Djelomično odstupanje |
Djelomično odstupanje |
Djelomično odstupanje |
Djelomično odstupanje |
Bez odstupanja |
Potreban je dodatni rok za slanje |
Ne |
Ne |
Ne |
Ne |
Ne |
Ne |
Ne |
Ne |
|
Nedostajuće djelatnosti/razredi veličine |
Nema podataka o samostalnim poduzetnicima |
Nema podataka o samostalnim poduzetnicima |
Nema podataka o samostalnim poduzetnicima |
Nema podataka o samostalnim poduzetnicima |
Nema podataka o samostalnim poduzetnicima |
Nema podataka o samostalnim poduzetnicima |
Nema podataka o samostalnim poduzetnicima |
Nema podataka o samostalnim poduzetnicima |
|
|
Za varijable |
Za varijable |
Za varijable |
Za varijable |
Za varijable |
Za varijable |
Za varijable |
Za varijable |
|
|
11 91 0 |
11 91 0 |
11 91 0 |
11 94 1 |
11 94 2 |
11 94 3 |
11 94 4 |
11 94 5 |
|
|
11 92 0 |
11 92 0 |
11 92 0 |
16 94 1 |
16 94 2 |
16 94 3 |
16 94 4 |
16 94 5 |
|
|
11 93 0 |
11 93 0 |
11 93 0 |
16 95 1 |
16 95 2 |
16 95 3 |
16 95 4 |
16 95 5 |
|
|
16 91 0 |
16 91 0 |
16 91 0 |
11 94 2 |
11 94 3 |
11 94 4 |
11 94 5 |
|
|
|
16 91 1 |
16 91 1 |
16 91 1 |
16 94 2 |
16 94 3 |
16 94 4 |
16 94 5 |
|
|
|
16 92 0 |
16 92 0 |
16 92 0 |
16 95 2 |
16 95 3 |
16 95 4 |
16 95 5 |
|
|
|
16 92 1 |
16 92 1 |
16 92 1 |
11 94 3 |
11 94 4 |
11 94 5 |
|
|
|
|
16 93 0 |
16 93 0 |
16 93 0 |
16 94 3 |
16 94 4 |
16 94 5 |
|
|
|
|
16 93 1 |
16 93 1 |
16 93 1 |
16 95 3 |
16 95 4 |
16 95 5 |
|
|
|
Nedostajuće varijable |
Nema |
Nema |
Nema |
Nema |
Nema |
Nema |
Nema |
Nema |
|
Napomena vezana uz Rumunjsku: podaci o samostalnim poduzetnicima nedostaju u podacima o preživjelim poduzećima u seriji 9B => podaci o preživjelim poduzećima moraju se ponovno prikupljati od 2007. godine. |
SLOVENIJA
|
Referentna godina 2004. |
Referentna godina 2005. |
Referentna godina 2006. |
Referentna godina 2007. |
Referentna godina 2008. |
Referentna godina 2009. |
Referentna godina 2010. |
Referentna godina 2011. |
Referentna godina 2012. |
Potpuno ili djelomično odstupanje, ili bez odstupanja |
Djelomično odstupanje |
Djelomično odstupanje |
Djelomično odstupanje |
Djelomično odstupanje |
Djelomično odstupanje |
|
|
|
|
Potreban je dodatni rok za slanje |
06/2010 + 8 |
06/2010 + 8 |
06/2010 + 8 |
06/2010 + 8 |
06/2010 + 8 |
|
|
|
|
podaci u NACE Rev.2 |
podaci u NACE Rev.2 |
podaci u NACE Rev.2 |
podaci u NACE Rev.2 |
podaci u NACE Rev.2 |
|
|
|
|
|
za varijable: |
za varijable: |
za varijable: |
za varijable: |
za varijable: |
|
|
|
|
|
11 91 0 |
11 91 0 |
11 91 0 |
11 91 0 |
11 94 1 |
|
|
|
|
|
11 92 0 |
11 92 0 |
11 92 0 |
11 92 0 |
16 94 1 |
|
|
|
|
|
16 91 0 |
16 91 0 |
16 91 0 |
16 91 0 |
16 95 1 |
|
|
|
|
|
16 91 1 |
16 91 1 |
16 91 1 |
16 91 1 |
11 94 2 |
|
|
|
|
|
16 92 0 |
16 92 0 |
16 92 0 |
16 92 0 |
16 94 2 |
|
|
|
|
|
16 92 1 |
16 92 1 |
16 92 1 |
16 92 1 |
16 95 2 |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
11 94 3 |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
16 94 3 |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
16 95 3 |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
11 94 4 |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
16 94 4 |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
16 95 4 |
|
|
|
|
|
Nedostajuće djelatnosti/razredi veličine |
Nema |
Nema |
Nema |
Nema |
Nema |
Nema |
Nema |
Nema |
Nema |
Nedostajuće varijable |
Nema |
Nema |
Nema |
Nema |
Nema |
Nema |
Nema |
Nema |
Nema |
Napomena vezana uz Sloveniju: podaci NACE Rev.2 za razdoblje 2004.-2007. šalju se samo s podacima za 2008., odnosno 30.6.2010. => odstupanje znači odgodu do veljače 2011. |
13/Sv. 044 |
HR |
Službeni list Europske unije |
279 |
32009R0976
L 274/9 |
SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE |
19.10.2009. |
UREDBA KOMISIJE (EZ) br. 976/2009
od 19. listopada 2009.
o provedbi Direktive 2007/2/EZ Europskog parlamenta i Vijeća u vezi s mrežnim uslugama
KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,
uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,
uzimajući u obzir Direktivu 2007/2/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 14. ožujka 2007. o uspostavljanju Infrastrukture za prostorne informacije u Europskoj zajednici (Inspire) (1), a posebno njezin članak 16.,
budući da:
(1) |
Direktiva 2007/2/EZ utvrđuje opća pravila za uspostavljanje Infrastrukture za prostorne informacije u Europskoj zajednici. Države članice trebaju uspostaviti i upravljati mrežom usluga za skupove prostornih podataka i usluga u vezi s prostornim podacima za koje su metapodaci uspostavljeni u skladu s navedenom Direktivom. |
(2) |
Kako bi se osigurala usklađenost i upotrebljivost takvih usluga na razini Zajednice, potrebno je utvrditi tehničke specifikacije i kriterije za minimalnu učinkovitost tih usluga u odnosu na teme navedene u prilozima I., II. i III. Direktivi 2007/2/EZ. |
(3) |
Kako bi se tijelima javne vlasti i trećim stranama omogućila tehnička mogućnost za povezivanje njihovih skupova i usluga prostornih podataka s mrežnim uslugama, potrebno je utvrditi odgovarajuće zahtjeve za te usluge. |
(4) |
Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Odbora koji je osnovan člankom 22. Direktive 2007/2/EZ, |
DONIJELA JE OVU UREDBU:
Članak 1.
Predmet
Ova Uredba utvrđuje zahtjeve za uspostavljanje i održavanje mrežnih usluga koje su predviđene člankom 11. stavkom 1. Direktive 2007/2/EZ (dalje u tekstu: „mrežne usluge”) i obveza koje se odnose na dostupnost tih usluga tijelima javne vlasti država članica i trećim stranama u skladu s člankom 12. navedene Direktive.
Članak 2.
Definicije
Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se definicije iz dijela A Priloga Uredbi Komisije (EZ) br. 1205/2008 (2).
Također se primjenjuju i sljedeće definicije:
1. |
„početna operativna sposobnost” znači mogućnost mrežne usluge da pruža potpunu funkcionalnost, pri čemu ne jamči kvalitetu usluge u skladu s pravilima iz Priloga I. ovoj Uredbi ili pristup usluzi za sve korisnike putem geoportala Inspire; |
2. |
„izvedba” znači minimalna razina na temelju koje se smatra da je cilj postignut i predstavlja činjenicu kako se brzo zahtjev može riješiti u sklopu mrežne usluge Inspire; |
3. |
„kapacitet” znači najveći mogući broj istovremenih zahtjeva za usluge koje se pružaju uz zajamčenu izvedbu; |
4. |
„dostupnost” znači vjerojatnost da je mrežna usluga dostupna; |
5. |
„odzivno vrijeme” znači vrijeme mjereno na lokaciji usluge države članice za koje je operativna funkcija usluge vratila prvi bajt rezultata; |
6. |
„zahtjev za uslugu” znači pojedinačni zahtjev prema jednoj operativnoj funkciji mrežne usluge Inspire; |
7. |
„Inspire element metapodatka” označava element metapodatka utvrđen u dijelu B Priloga Uredbi (EZ) br. 1205/2008; |
8. |
„objavi” znači postupci za umetanje, brisanje ili ažuriranje Inspire elemenata metapodataka o izvorima u usluzi pronalaženja; |
9. |
„prirodni jezik” znači jezik koji ljudi koriste za opću govornu, pisanu ili znakovnu komunikaciju; |
10. |
„prikupi” znači postupak izvlačenja Inspire elemenata metapodataka o izvorima iz izvorne usluge pronalaženja te dopuštanje stvaranja, brisanja ili ažuriranja metapodataka o tim izvorima u ciljnoj usluzi pronalaženja; |
11. |
„sloj” znači osnovna jedinica geografskih informacija koja se može zatražiti kao karta s poslužitelja u skladu s EN ISO 19128. |
Članak 3.
Zahtjevi za mrežne usluge
Mrežne usluge u skladu su sa zahtjevima za kvalitetom usluga iz Priloga I.
Osim toga, svaka vrsta mrežnih usluga u skladu je s:
(a) |
posebnim zahtjevima i značajkama iz Priloga II. za usluge pronalaženja; |
(b) |
posebnim zahtjevima i značajkama iz Priloga III. za usluge pregleda. |
Članak 4.
Pristup mrežnim uslugama
1. Države članice najkasnije do 9. svibnja 2011. osiguravaju početnu operativnu sposobnost za usluge pronalaženja i pregleda.
2. Države članice najkasnije do 9. studenoga 2011. osiguravaju usluge pronalaženja i pregleda u skladu s ovom Uredbom.
Članak 5.
Stupanje na snagu
Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu 19. listopada 2009.
Za Komisiju
Stavros DIMAS
Član Komisije
(1) SL L 108, 25.4.2007., str. 1.
(2) SL L 326, 4.12.2008., str. 12.
PRILOG I.
KVALITETA USLUGE
Mrežne usluge treće strane koje su povezane u skladu s člankom 12. Direktive 2007/2/EZ ne uzimaju se u obzir prilikom ocjene kvalitete usluge kako bi se izbjeglo moguće pogoršanje zbog kaskadnog učinka.
Primjenjuju se sljedeći kriteriji kvalitete usluge koji se odnose na izvedbu, kapacitet i dostupnost.
1. IZVEDBA
Odzivno vrijeme za slanje inicijalnog odziva na zahtjev usluge pronalaženja je najviše 3 sekunde u normalnoj situaciji.
Za sliku od 470 kilobajta (npr. 800 × 600 piksela s dubinom boje od 8 bita) odzivno vrijeme za slanje inicijalnog odziva na zahtjev „Dohvati kartu” prema usluzi pregleda u normalnoj je situaciji najviše 5 sekundi.
Normalna situacija podrazumijeva vremenska razdoblja bez vršnog opterećenja. Ona je postavljena na 90 % vremena.
2. KAPACITET
Najmanji broj posluženih istovremenih zahtjeva prema usluzi pronalaženja sukladno kvaliteti izvedbe usluge je 30 u sekundi.
Najmanji broj posluženih istovremenih zahtjeva prema usluzi pregleda u skladu s kvalitetom izvedbe usluge je 20 u sekundi.
3. DOSTUPNOST
Vjerojatnost da je mrežna usluga dostupna je 99 % vremena.
PRILOG II.
USLUGE PRONALAŽENJA
DIO A
Kriteriji pretrage
Kako bi bila u skladu s minimalnim skupom kriterija pretrage iz članka 11. stavka 2. Direktive 2007/2/EZ, usluga pronalaženja podržava pretraživanje s Inspire elementima metapodataka koji su navedeni u Tablici 1. ovog Priloga.
Tablica 1.
Minimalni kriteriji pretrage |
Inspire elementi metapodataka |
Ključne riječi |
Ključna riječ |
Klasifikacija prostornih podataka i usluga (za skupove prostornih podataka i serije skupova prostornih podataka) |
Tematska kategorija |
Klasifikacija prostornih podataka i usluga (za usluge prostornih podataka) |
Vrsta usluge prostornih podataka |
Kvaliteta i valjanost skupova prostornih podataka |
Podrijetlo |
Kvaliteta i valjanost skupova prostornih podataka |
Prostorna rezolucija |
Stupanj usklađenosti s provedbenim pravilima iz članka 7. stavka 1. Direktive 2007/2/EZ |
Specifikacija |
Stupanj usklađenosti s provedbenim pravilima iz članka 7. stavka 1. Direktive 2007/2/EZ |
Stupanj |
Geografska lokacija |
Geografski granični pravokutnik |
Uvjeti koji se primjenjuju na pristup i korištenje skupova prostornih podataka i usluga |
Uvjeti koji se primjenjuju na pristup i korištenje |
Uvjeti koji se primjenjuju na pristup i korištenje skupova prostornih podataka i usluga |
Ograničenja javnog pristupa |
Tijela javne vlasti nadležna za uspostavu, upravljanje, održavanje i distribuciju skupova prostornih podataka i usluga |
Odgovorna strana |
Tijela javne vlasti nadležna za uspostavu, upravljanje, održavanje i distribuciju skupova prostornih podataka i usluga |
Uloga odgovorne strane |
Sljedeći Inspire elementi metapodataka ili skupovi elemenata također su dostupni kao kriteriji pretraživanja:
(a) |
naziv izvora; |
(b) |
sažetak izvora; |
(c) |
vrsta izvora; |
(d) |
jedinstveni identifikator izvora; |
(e) |
vremenska referenca. |
Logički i poredbeni operatori podržani su u svrhu pronalaženje izvora kroz kombinaciju kriterija pretrage.
Prostorni operator naveden u Tablici 2. podržan je u svrhu pronalaženja izvora na temelju geografske lokacije izvora.
Tablica 2.
Ime operatora |
Svojstvo |
Presijeca (Intesects) |
Zahtijeva da Inspire element metapodatka geografskoga graničnog pravokutnika presijeca definirano područje interesa |
DIO B
Postupci
1. POPIS POSTUPAKA
Kako bi bila u skladu s člankom 11. stavkom 1. Direktive 2007/2/EZ, usluga pronalaženja omogućava postupke navedene u Tablici 3. ovog Priloga.
Tablica 3.
Postupak |
Uloga |
Dohvati metapodatke usluge pronalaženja (Get Discovery Service Metadata) |
Osigurava sve potrebne informacije o usluzi i opisuje mogućnosti usluge |
Pronađi metapodatke (Discover Metadata) |
Postupak, „Pronađi metapodatke” omogućuje da se na temelju iskaza upita koji treba povući iz ciljne usluge pronalaženja traže Inspire elementi metapodataka o izvorima |
Kako bi bila u skladu s člankom 12. Direktive 2007/2/EZ, usluga pronalaženja podržava postupke navedene u Tablici 4. ovog Priloga.
Tablica 4.
Postupak |
Uloga |
Objavi metapodatke (Publish Metadata) |
Postupak „Objavi metapodatke” omogućuje uređivanje Inspire elemenata metapodataka o izvorima u usluzi pronalaženja (mehanizmi unošenja ili izvlačenja metapodataka). Uređivati znači umetnuti, ažurirati i brisati. |
Poveži uslugu pronalaženja (Link Discovery Service) |
Funkcija „Poveži uslugu pronalaženja” omogućuje izjavu o dostupnosti usluge pronalaženja za pronalaženje izvora putem usluge pronalaženja države članice dok metapodaci o izvorima ostaju na lokaciji vlasnika. |
Parametri zahtjeva i odziva svakog postupka dopunjuju opis svakog postupka i čine sastavni dio tehničke specifikacije usluge pronalaženja.
2. POSTUPAK „DOHVATI METAPODATKE O USLUZI PRONALAŽENJA”
2.1. Zahtjev „Dohvati metapodatke o usluzi pronalaženja”
2.1.1. Parametri zahtjeva „Dohvati metapodatke o usluzi pronalaženja”
Parametar zahtjeva „Dohvati metapodatke o usluzi pronalaženja” navodi prirodni jezik za sadržaj odziva „Dohvati metapodatke o usluzi pronalaženja”.
2.2. Odziv „Dohvati metapodatke o usluzi pronalaženja”
Odziv „Dohvati metapodatke o usluzi pronalaženja” sadrži sljedeće skupove parametara:
— |
metapodaci o usluzi pronalaženja, |
— |
metapodaci o postupcima, |
— |
jezici. |
2.2.1. Parametri „Metapodaci o usluzi pronalaženja”
Parametri„Metapodaci o usluzi pronalaženja” sadrže barem Inspire elemente metapodataka o usluzi pronalaženja.
2.2.2. Parametri „Metapodaci o postupcima”
Parametar „Metapodaci o postupcima” daje metapodatke o postupcima koje provodi usluga pronalaženja. Ovi parametri o metapodacima opisuju svaki postupak i uključuju barem sljedeće:
1. |
za postupak „Objavi metapodatke” navode je li dostupan mehanizam unošenja ili mehanizam izvlačenja ili su dostupna oba mehanizma; |
2. |
opisuju svaki postupak, uključujući najmanje opis razmijenjenih podataka i mrežnu adresu. |
2.2.3. Parametar „Jezici”
Predviđena su dva parametra jezika:
— |
parametar „Jezik odziva” koji navodi prirodni jezik koji se koristi u parametrima odziva „Dohvati metapodatke o usluzi pronalaženja”, |
— |
parametar „Podržani jezici” koji sadrži popis prirodnih jezika koje podržava usluga pronalaženja. |
3. POSTUPAK, PRONAĐI METAPODATKE’
3.1. Zahtjev „Pronađi metapodatke”
Ovaj zahtjev „Pronađi metapodatke” sadrži sljedeće parametre:
— |
jezik, |
— |
upit. |
3.1.1. Parametar „Jezik”
Parametar „Jezik” navodi prirodni jezik koji se zahtijeva za sadržaj odziva „Pronađi metapodatke”.
3.1.2. Parametar „Upit”
Parametar „Upit” sadrži kombinaciju kriterija pretrage kako je utvrđeno u dijelu A.
3.2. Odziv „Pronađi metapodatke”
3.2.1. Parametar odziva „Pronađi metapodatke”
Parametar odziva „Pronađi metapodatke” sadrži barem Inspire elemente metapodataka o svakom izvoru koji odgovara upitu.
4. POSTUPAK „OBJAVI METAPODATKE”
Funkcija „Objavi metapodatke” omogućuje objavljivanje Inspire elemenata metapodataka o izvorima u usluzi pronalaženja. Postoje dvije mogućnosti:
— |
mehanizam unošenja (Push Mechnism): omogućuje uređivanje Inspire elemenata metapodataka o izvorima koji su dostupni iz usluge pronalaženja, |
— |
mehanizam izvlačenja (Pull Mechanism): omogućuje usluzi pronalaženja države članice dobivanje Inspire elemenata metapodataka o izvorima s udaljene lokacije. |
Podržava se barem jedna od prethodno navedenih mogućnosti.
4.1. Mehanizam unošenja
4.1.1. Zahtjev „Uredi metapodatke”
4.1.1.1.
Parametar zahtjeva „Uredi metapodatke” daje sve informacije koje su potrebne za umetanje, ažuriranje ili brisanje Inspire elemenata metapodataka o izvorima u usluzi pronalaženja.
4.2. Mehanizam izvlačenja
4.2.1. Zahtjev „Prikupi metapodatke”
4.2.1.1.
Parametar zahtjeva „Prikupi metapodatke” daje sve informacije o udaljenoj lokaciji koje su potrebne kako bi se povukli dostupni metapodaci o izvorima. Uključuje najmanje Inspire elemente metapodataka dodijeljene usluge prostornih podataka.
5. POSTUPAK „POVEŽI USLUGU PRONALAŽENJA”
Postupak „Poveži uslugu pronalaženja” omogućuje izjavu o dostupnosti usluge pronalaženja u skladu s ovom Uredbom, za pronalaženje izvora putem usluge pronalaženja države članice, dok metapodaci o izvorima ostaju na lokaciji vlasnika.
5.1. Zahtjev „Poveži uslugu pronalaženja”
5.1.1. Parametar zahtjeva „Poveži uslugu pronalaženja”
Parametar zahtjeva „Poveži uslugu pronalaženja” u skladu s ovom Uredbom osigurava sve informacije o usluzi pronalaženja tijela javne vlasti ili treće strane, koje usluzi pronalaženja države članice omogućuju da na temelju kombinacije kriterija pretrage od usluge pronalaženja tijela javne vlasti ili treće strane dobiva metapodatke o izvorima te da ih združuje s drugim metapodacima o izvorima.
PRILOG III.
USLUGE PREGLEDA
DIO A
Postupci
1. POPIS POSTUPAKA
Kako bi bila u skladu s člankom 11. stavkom 1. Direktive 2007/2/EZ, usluga pregleda omogućuje postupke navedene u Tablici 1. ovog Priloga.
Tablica 1.
Postupak |
Uloga |
Dohvati metapodatke o usluzi pregleda (Get View Service Metadata) |
Daje sve potrebne informacije o usluzi i opisuje mogućnosti usluge. |
Dohvati kartu (Get Map) |
Vraća kartu koja sadrži geografske i tematske informacije koje dolaze iz dostupnih skupova prostornih podataka. Ova je karta prostorno referencirana slika. |
Kako bi bila u skladu s člankom 12. Direktive 2007/2/EZ, usluga pregleda podržava postupke navedene u Tablici 2. ovog Priloga.
Tablica 2.
Postupak |
Uloga |
Poveži uslugu pregleda (Link View Service) |
Omogućuje tijelu javne vlasti ili trećoj strani objavu usluge pregleda radi mogućnosti pregleda svojih izvora putem usluge pregleda zemlje članice, dok mogućnost pregleda ostaje na lokaciji tijela javne vlasti ili treće strane. |
Parametri zahtjeva i odziva svakog postupka dopunjuju opis svakog postupka i čine sastavni dio tehničke specifikacije usluge pregleda.
2. POSTUPAK, DOHVATI METAPODATKE O USLUZI PREGLEDA’
2.1. Zahtjev „Dohvati metapodatke o usluzi pregleda”
2.1.1. Parametri zahtjeva „Dohvati metapodatke o usluzi pregleda”
Parametar zahtjeva „Dohvati metapodatke o usluzi pregleda” navodi prirodni jezik za sadržaj odziva „Dohvati metapodatke o usluzi pregleda”.
2.2. Parametri odziva „Dohvati metapodatke o usluzi pregleda”
Odziv „Dohvati metapodatke o usluzi pregleda” sadrži sljedeći skup parametara:
— |
metapodaci o usluzi pregleda, |
— |
metapodaci o postupcima, |
— |
jezici, |
— |
metapodaci o slojevima. |
2.2.1. Parametri „Metapodaci o usluzi pregleda”
Parametri „Metapodaci o usluzi pregleda” sadrže barem Inspire elemente metapodataka o usluzi pregleda.
2.2.2. Parametri „Metapodaci o postupcima”
Parametar „Metapodaci o postupcima” opisuje postupke usluge pregleda i sadrži najmanje opis razmijenjenih podataka i mrežnu adresu svakog postupka.
2.2.3. Parametri, „Jezici”
Predviđena su dva parametra jezika:
— |
parametar „Jezik odziva” koji navodi prirodni jezik koji se koristi u parametrima odziva „Dohvati metapodatke o usluzi pregleda”, |
— |
parametar „Podržani jezici” koji sadrži popis prirodnih jezika koje podržava ova usluga pregleda. |
2.2.4. Parametri „Metapodaci o slojevima”
Za svaki se sloj osiguravaju elementi metapodataka navedeni u Tablici 3.
Tablica 3.
Elementi metapodataka |
Opis |
Naziv izvora |
Naziv sloja koji se koristi u međuljudskoj komunikaciji, za prikaz sloja npr. u izborniku |
Sažetak izvora |
Sažetak sloja |
Ključna riječ |
Dodatne ključne riječi |
Geografski granični pravokutnik |
Najmanji granični pravokutnik u svim podržanim referentnim koordinatnim sustavima područja pokrivenog slojem |
Jedinstveni identifikator izvora |
Jedinstveni identifikator izvora za izvor koji se koristi za stvaranje sloja |
Za svaki se sloj osiguravaju parametri specifični za sloj koji su navedeni u Tablici 4.
Tablica 4.
Parametar |
Opis |
Naziv |
Usklađeno ime sloja |
Referentni koordinatni sustavi |
Popis referentnih koordinatnih sustava u kojima je sloj dostupan |
Stilovi |
Popis stilova iscrtavanja dostupnih za sloj. |
Stil se sastoji od naziva i jedinstvenog identifikatora. |
|
URL legende |
Lokacija legende za svaki stil, jezik i parove dimenzija |
Parovi dimenzija |
Označava podržane dvodimenzionalne parove osi za višedimenzionalne skupove prostornih podataka i serije skupova prostornih podataka |
3. POSTUPAK „DOHVATI KARTU”
3.1. Zahtjev „Dohvati kartu”
3.1.1. Parametri zahtjeva „Dohvati kartu”
Osiguravaju se parametri zahtjeva „Dohvati kartu” navedeni u Tablici 5.
Tablica 5.
Parametar |
Opis |
Slojevi |
Popis naziva slojeva koji će biti uključeni u kartu |
Stilovi |
Popis stilova koji će se koristiti za svaki sloj |
Referentni koordinatni sustav |
Referentni koordinatni sustav karte |
Granični pravokutnik |
Četiri kutne koordinate dvodimenzionalne karte za odabrani par dimenzija i u odabranom referentnom koordinatnom sustavu |
Širina slike |
Širina karte u pikselima |
Visina slike |
Visina karte u pikselima |
Format slike |
Format proizvedene slike |
Jezik |
Jezik koji se koristi za odziv |
Par dimenzija |
Dvodimenzionalni sustav osi koji se koristi za kartu. Npr. geografska dimenzija i vrijeme |
4. POSTUPAK „POVEŽI USLUGU PREGLEDA”
4.1. Zahtjev „Poveži uslugu pregleda”
4.1.1. Parametar zahtjeva „Poveži uslugu pregleda”
Parametar zahtjeva „Poveži uslugu pregleda” u skladu s ovom Uredbom osigurava sve informacije o usluzi pregleda tijela javne vlasti ili treće strane koje usluzi pregleda zemlje članice omogućavaju dohvat karte iz usluge pregleda tijela javne vlasti ili treće strane te njezino združivanje s drugim kartama.
DIO B
Ostale značajke
Usluga pregleda ima sljedeće značajke:
1. Referentni koordinatni sustavi
Slojevi se mogu istovremeno pregledavati korištenjem jedinstvenog referentnog koordinatnog sustava, a usluga pregleda podržava barem koordinatne referentne sustave iz točke 1. Priloga I. Direktivi 2007/2/EZ.
2. Format slike
Usluga pregleda podržava barem jedan od sljedećih formata slike:
— |
format Portable Network Graphics (PNG), |
— |
format Graphics Interchange Format (GIF), bez kompresije. |
13/Sv. 044 |
HR |
Službeni list Europske unije |
289 |
32012R0065
L 028/24 |
SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE |
24.01.2012. |
UREDBA KOMISIJE (EU) br. 65/2012
od 24. siječnja 2012.
o provedbi Uredbe (EZ) br. 661/2009 Europskog parlamenta i Vijeća s obzirom na indikatore stupnja prijenosa i izmjeni Direktive 2007/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća
(Tekst značajan za EGP)
EUROPSKA KOMISIJA,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,
uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 661/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. srpnja 2009. o zahtjevima za homologaciju tipa za opću sigurnost motornih vozila, njihovih prikolica i sustava, sastavnih dijelova i zasebnih tehničkih jedinica namijenjenih za takva vozila (1), a posebno njezin članak 14. stavak 1. točku (a),
budući da:
(1) |
Uredba (EZ) br. 661/2009 zahtijeva ugradbu indikatora stupnja prijenosa (GSI) na sva vozila s ručnim mjenjačem kategorije M1 nazivne mase do 2 610 kg i vozila s homologacijom produljenom u skladu s člankom 2. stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 715/2007 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2007. o homologaciji motornih vozila u odnosu na emisije iz lakih osobnih i gospodarskih vozila (Euro 5 i Euro 6) i pristupu podacima za popravke i održavanje vozila (2). |
(2) |
U skladu s Uredbom (EZ) br. 661/2009 potrebno je tehničke detalje njezinih odredaba utvrditi provedbenim zakonodavstvom. Sada je potrebno utvrditi pojedine postupke, ispitivanja i zahtjeve za takvu homologaciju indikatora stupnja prijenosa. |
(3) |
Direktivu 2007/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 5. rujna 2007. o uspostavi okvira za homologaciju motornih vozila i njihovih prikolica te sustava, sastavnih dijelova i zasebnih tehničkih jedinica namijenjenih za takva vozila (Okvirna direktiva) (3) treba stoga na odgovarajući način izmijeniti. |
(4) |
Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Tehničkog odbora za motorna vozila, |
DONIJELA JE OVU UREDBU:
Članak 1.
Područje primjene
Ova se Uredba primjenjuje na vozila kategorije M1 koja ispunjavaju sljedeće zahtjeve:
— |
opremljena su ručnim mjenjačem, |
— |
imaju nazivnu masu do 2 610 kg ili im je homologacija produljena u skladu s člankom 2. stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 715/2007. |
Ova se Uredba ne primjenjuje na „vozila konstruirana za ispunjavanje posebne društvene potrebe” iz članka 3. stavka 2. točke (c) Uredbe (EZ) br. 715/2007.
Članak 2.
Definicije
Za potrebe ove Uredbe, uz definicije iz Uredbe (EZ) br. 661/2009, primjenjuju se sljedeće definicije:
1. |
„tip vozila s obzirom na indikatore stupnja prijenosa” znači skupina vozila koja se ne razlikuju u pogledu funkcionalnih značajki indikatora stupnja prijenosa i logike indikatora stupnja prijenosa za određivanje momenta u kojem treba ukazati na promjenu stupnja prijenosa. Pri tome su između ostalih moguće sljedeće vrste logike:
|
2. |
„funkcionalne značajke indikatora stupnja prijenosa” znači skup ulaznih parametara, kao što su brzina motora, pogonska snaga i zakretni moment, kao i njihove promjene u vremenu, koji regulira obavijest indikatora stupnja prijenosa i funkcionalnu ovisnost indikatora stupnja prijenosa o tim parametrima; |
3. |
„način rada vozila” znači stanje vozila u kojem je moguća promjena između barem dva stupnja prijenosa kod vožnje naprijed; |
4. |
„ručni način rada” znači način rada vozila gdje je promjena između svih ili nekih stupnjeva prijenosa uvijek neposredna posljedica djelovanja vozača; |
5. |
„emisije iz ispušne cijevi” znači emisije iz ispušne cijevi iz članka 3. stavka 6. Uredbe (EZ) br. 715/2007. |
Članak 3.
Procjena ručnog mjenjača
Za potrebe procjene odgovara li ručni mjenjač definiciji iz članka 3. stavka 16. Uredbe (EZ) br. 661/2009, „ručnim mjenjačem” smatra se mjenjač koji ima barem jedan ručni način rada u skladu s člankom 2. stavkom 4. ove Uredbe. Za ovu se procjenu ne uzima u obzir automatska promjena stupnjeva prijenosa koja se ne primjenjuje u svrhu optimiranja rada vozila nego samo u ekstremnim uvjetima kako bi se primjerice zaštitio motor ili spriječio gubitak brzine.
Članak 4.
EZ homologacija tipa
1. Proizvođači osiguravaju da su vozila koja se stavljaju na tržište i koja su obuhvaćena člankom 11. Uredbe (EZ) br. 661/2009 opremljena indikatorima stupnja prijenosa u skladu sa zahtjevima iz Priloga I. ovoj Uredbi.
2. Kako bi dobio EZ homologaciju tipa za vozila iz članka 11. Uredbe (EZ) br. 661/2009 proizvođač mora ispuniti sljedeće obveze:
(a) |
sastaviti opisni dokument u skladu s obrascem iz dijela 1. Priloga II. ovoj Uredbi i dostaviti ga tijelu za homologaciju; |
(b) |
tijelu za homologaciju dostaviti izjavu da vozilo prema njegovoj procjeni ispunjava zahtjeve iz ove Uredbe; |
(c) |
tijelu za homologaciju predstaviti certifikat koji je pripremljen u skladu s obrascem iz dijela 2. Priloga II. ovoj Uredbi; |
(d) |
ili
|
3. Tijelo za homologaciju na temelju elemenata koje proizvođač podnosi u skladu s točkama (a), (b) i (c) stavka 2. i rezultata ispitivanja za homologaciju tipa iz točke (d) stavka 2. procjenjuje usklađenost sa zahtjevima iz Priloga I.
Tijelo za homologaciju izdaje certifikat o EZ homologaciji tipa u skladu s obrascem iz dijela 3. Priloga II. ovoj Uredbi za vozila koja obuhvaća članak 11. Uredbe (EZ) br. 661/2009 samo ako je utvrđena takva usklađenost.
Članak 5.
Praćenje učinaka zakonodavstva
Proizvođači i tijela za homologaciju Komisiji na zahtjev dostavljaju podatke iz Priloga II. u svrhu praćenja učinaka ove Uredbe i ocjene potrebe za daljnjim razvojem. Komisija i njezini predstavnici ove podatke smatraju povjerljivima.
Članak 6.
Izmjene Direktive 2007/46/EZ
Prilozi I., III., IV., VI. i XI. Direktivi 2007/46/EZ izmjenjuju se u skladu s Prilogom III. ovoj Uredbi.
Članak 7.
Stupanje na snagu
Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu 24. siječnja 2012.
Za Komisiju
Predsjednik
José Manuel BARROSO
(1) SL L 200, 31.7.2009., str. 1.
(2) SL L 171, 29.6.2007., str. 1.
(3) SL L 263, 9.10.2007., str. 1.
PRILOG I.
POSEBNI ZAHTJEVI ZA VOZILA OPREMLJENA INDIKATORIMA STUPNJA PRIJENOSA
1. Vanjske značajke indikatora stupnja prijenosa
1.1. Preporučena promjena stupnja prijenosa pokazuje se pomoću prepoznatljive vizualne obavijesti, primjerice jasnom obaviješću za prebacivanje u viši ili niži stupanj prijenosa ili simbolom koji označava stupanj prijenosa u koji bi vozač trebao prebaciti. Vidljivu obavijest mogu dopuniti druge obavijesti, uključujući zvučne, ako one ne ugrožavaju sigurnost.
1.2. Sustav indikatora stupnja prijenosa ne smije ometati niti skrivati pokazne svjetiljke, upravljačke naprave ni indikatore koji su propisani ili podržavaju siguran rad vozila. Neovisno o točki 1.3., obavijest je napravljena tako da ne odvraća pozornost vozača i ne ometa pravilan i siguran rad vozila.
1.3. Indikator stupnja prijenosa smješta se u skladu sa stavkom 5.1.2. Pravilnika UNECE br. 121. On je napravljen tako da ga nije moguće zamijeniti za neku drugu pokaznu svjetiljku, upravljačku napravu ni indikator kojima je vozilo opremljeno.
1.4. Za prikaz obavijesti indikatora stupnja prijenosa može se koristiti informacijski zaslon pod uvjetom da se ta obavijest dovoljno razlikuje od drugih obavijesti i da je jasno vidljiva i prepoznatljiva vozaču.
1.5. Obavijest indikatora stupnja prijenosa može se u iznimnim okolnostima privremeno automatski blokirati i isključiti. Takve okolnosti su one koje bi mogle ugroziti siguran rad ili cjelovitost vozila, uključujući aktiviranje sustava za sprečavanje pogonskog proklizavanja ili sustava kontrole stabilnosti, privremene prikaze iz sustava za pomoć pri vožnji ili događaje u vezi s kvarom vozila. Indikator stupnja prijenosa po prestanku iznimnih okolnosti nastavlja s uobičajenim radom unutar 10 sekunda ili duže ako je to opravdano tehničkim razlozima ili ponašanjem.
2. Funkcionalne značajke indikatora stupnja prijenosa (primjenjuju se na sve ručne načine rada)
2.1. Indikator stupnja prijenosa predlaže promjenu stupnja prijenosa kad se procijeni da je potrošnja goriva s predloženim stupnjem prijenosa manja od trenutačne potrošnje, pri čemu se u obzir uzimaju zahtjevi iz točaka 2.2. i 2.3.
2.2. Indikator stupnja prijenosa konstruiran je za promicanje optimalnog načina vožnje s učinkovitom potrošnjom goriva u razumno predvidljivim uvjetima vožnje. Njegova glavna svrha je smanjiti potrošnju goriva vozila kad vozač prati njegove obavijesti. Međutim, regulirane emisije iz ispušnih cijevi ne smiju biti nerazmjerno veće u odnosu na početno stanje ako se slijedi obavijest indikatora stupnja prijenosa. Osim toga, vožnja u skladu s preporukama indikatora stupnja prijenosa ne bi trebala imati nikakav negativan utjecaj na pravovremeno funkcioniranje uređaja za kontrolu onečišćenja, kao što su katalizatori, nakon hladnog starta. Za tu svrhu proizvođači vozila trebaju tijelu za homologaciju osigurati tehničku dokumentaciju koja opisuje utjecaj vožnje u skladu s preporukama indikatora stupnja prijenosa na regulirane emisije iz ispušnih cijevi vozila barem pri stalnoj brzini vozila.
2.3. Vožnja u skladu s obaviješću indikatora stupnja prijenosa ne smije ugroziti siguran rad vozila, npr. spriječiti gubitak brzine, nedovoljno kočenje motorom ni nedovoljan zakretni moment motora pri velikoj pogonskoj snazi.
3. Podaci koje treba dostaviti
3.1. Proizvođač tijelu za homologaciju dostavlja sljedeće podatke. Podaci se dostavljaju u sljedeća dva dijela:
(a) |
„službena dokumentacija”, koja zainteresiranim stranama može biti dostupna na zahtjev; |
(b) |
„proširena dokumentacija”, koja ostaje strogo povjerljiva. |
3.1.1. Službena dokumentacija sadrži:
(a) |
opis svih vanjskih značajki indikatora stupnja prijenosa koji se ugrađuju na vozila koja pripadaju odgovarajućem tipu vozila s obzirom na indikator stupnja prijenosa te dokaze o njihovoj usklađenosti sa zahtjevima iz točke 1.; |
(b) |
dokaze u obliku podataka ili tehničkih ocjena, npr. modeliranje podataka, dijagrami emisije i potrošnje goriva, ispitivanja emisije, koji na odgovarajući način pokazuju da je indikator stupnja prijenosa učinkovit u davanju pravovremenih i smislenih preporuka za promjenu stupnja prijenosa kako bi se ispunili zahtjevi iz točke 2.; |
(c) |
objašnjenje svrhe, uporabe i funkcija indikatora stupnja prijenosa u odjeljku „Indikator stupnja prijenosa” u priručniku za uporabu koji je priložen vozilu. |
3.1.2. Proširena dokumentacija sadrži strategiju konstrukcije indikatora stupnja prijenosa, posebno njegovih funkcionalnih značajki.
3.1.3. Neovisno o odredbama članka 5., proširena dokumentacija ostaje strogo povjerljiva između tijela za homologaciju i proizvođača. Može je čuvati tijelo za homologaciju ili je uz njegovu suglasnost može zadržati proizvođač. Ako dokumentaciju čuva proizvođač, tijelo za homologaciju označava je i stavlja datum nakon pregleda i homologacije. Dokumentacija je tijelu za homologaciju dostupna za pregled u trenutku homologacije ili u bilo kojem trenutku tijekom trajanja homologacije.
3.2. Proizvođač objašnjava svrhu, uporabu i funkciju indikatora stupnja prijenosa u odjeljku „Indikator stupnja prijenosa” u priručniku za uporabu koji je priložen vozilu.
4. Učinak ekonomičnosti potrošnje goriva u točkama promjene stupnja prijenosa koje preporuča indikator stupnja prijenosa određuje se u skladu sa sljedećim postupkom:
4.1. Određivanje brzine vozila pri kojoj indikator stupnja prijenosa preporuča prebacivanje u viši stupanj prijenosa
Ovo se ispitivanje provodi na zagrijanom vozilu na dinamometru podvozja u skladu s profilom brzine iz Dodatka 1. ovom Prilogu. Preporuka indikatora stupnja prijenosa uzima se u obzir za prebacivanje u viši stupanj prijenosa i bilježe se brzine vozila za koje indikator stupnja prijenosa preporuča promjenu stupnja prijenosa. Ispitivanje se ponavlja 3 puta.
Vn GSI označava prosječnu brzinu pri kojoj indikator stupnja prijenosa preporuča prebacivanje u viši stupanj prijenosa iz stupnja prijenosa n (n = 1, 2, …, #g) u stupanj prijenosa n + 1; prosječna brzina određuje se na temelju 3 ispitivanja, gdje #g označava broj stupnjeva prijenosa vozila za vožnju naprijed. U tu se svrhu u obzir uzimaju samo obavijesti indikatora za promjenu stupnja prijenosa prije postizanja najveće brzine, dok se kod usporavanja vozila u obzir ne uzima niti jedna obavijest indikatora stupnja prijenosa.
U svrhu izračuna koji slijede, V0 GSI je 0 km/h, a V#g GSI je 140 km/h, ili najveća brzina vozila, ovisno o tome koja je vrijednost niža. Ako vozilo ne može postići 140 km/h, treba ga voziti na njegovoj najvećoj brzini dok ponovo ne dosegne profil brzine sa slike I.1.
Alternativno, preporučene brzine za promjenu stupnja prijenosa proizvođač može odrediti analitički na temelju algoritma indikatora stupnja prijenosa iz proširene dokumentacije koja se dostavlja u skladu s točkom 3.1.
4.2. Standardne točke promjene stupnja prijenosa
Vn std označava brzinu pri kojoj vozač bez preporuke indikatora stupnja prijenosa obično prebacuje u viši stupanj prijenosa iz stupnja prijenosa n u stupanj prijenosa n + 1. Na temelju točaka promjene stupnja prijenosa koje su definirane u ispitivanju emisija tipa 1 (1) utvrđuju se brzine za sljedeće standardne točke promjene stupnja prijenosa:
V0 std |
= |
0 km/h; |
V1 std |
= |
15 km/h; |
V2 std |
= |
35 km/h; |
V3 std |
= |
50 km/h; |
V4 std |
= |
70 km/h; |
V5 std |
= |
90 km/h; |
V6 std |
= |
110 km/h; |
V7 std |
= |
130 km/h; |
V8 std |
= |
V#g GSI; |
Vn min označava najmanju brzinu vozila kojom vozilo može voziti u stupnju prijenosa n bez gubitka brzine, a Vn max najveću brzinu vozila kojom vozilo može voziti u stupnju prijenosa n, a da se pritom ne ošteti motor.
Ako je Vn std s ovog popisa manja od Vn + 1 min, tada se za Vn std utvrđuje vrijednost Vn + 1 min. Ako je Vn std s ovog popisa veća od Vn max, tada se za Vn std utvrđuje vrijednost Vn max (n = 1, 2, …, #g – 1).
Ako je V#g std utvrđena ovim postupkom manja od V#g GSI, za nju se utvrđuje vrijednost V#g GSI.
4.3. Krivulje potrošnje goriva ovisno o brzini
Proizvođač tijelu za homologaciju dostavlja podatke o funkcionalnoj ovisnosti potrošnje goriva vozila o stalnoj brzini vozila pri vožnji u stupnju prijenosa n u skladu sa sljedećim pravilima.
FCn i označava potrošnju goriva u kg/h (kilogramima po satu) ako se vozilo vozi stalnom brzinom vi = i × 5 km/h – 2,5 km/h (gdje je i pozitivan cijeli broj) u stupnju prijenosa n. Ove podatke proizvođač dostavlja za svaki stupanj prijenosa n (n = 1, 2, …, #g) i vn min ≤ vi ≤ vn max. Ove vrijednosti potrošnje goriva utvrđuju se u istim uvjetima okoline koji odgovaraju stvarnim uvjetima vožnje koje proizvođač vozila može odrediti ili fizičkim ispitivanjem ili odgovarajućim modelom izračuna koji je odobrilo tijelo za homologaciju.
4.4. Distribucija brzine vozila
Za vjerojatnost Pi da vozilo vozi brzinom v, pri čemu je vi – 2,5 km/h < v ≤ vi + 2,5 km/h (i = 1, …, 28), treba koristiti sljedeću distribuciju:
i |
Pi |
1 |
4,610535879 |
2 |
5,083909299 |
3 |
4,86818148 |
4 |
5,128313511 |
5 |
5,233189418 |
6 |
5,548597362 |
7 |
5,768706442 |
8 |
5,881761847 |
9 |
6,105763476 |
10 |
6,098904359 |
11 |
5,533164348 |
12 |
4,761325003 |
13 |
4,077325232 |
14 |
3,533825909 |
15 |
2,968643201 |
16 |
2,61326375 |
17 |
2,275220718 |
18 |
2,014651418 |
19 |
1,873070659 |
20 |
1,838715054 |
21 |
1,982122053 |
22 |
2,124757402 |
23 |
2,226658166 |
24 |
2,137249569 |
25 |
1,76902642 |
26 |
1,665033625 |
27 |
1,671035353 |
28 |
0,607049046 |
Ako najveća brzina vozila odgovara stupnju i, a i < 28, vrijednosti Pi + 1 do P28 dodaju se Pi.
4.5. Određivanje potrošnje goriva prema modelu
FCGSI označava potrošnju goriva vozila kad vozač slijedi preporuke indikatora za promjenu stupnja prijenosa:
FCGSI i = FCn i, gdje je Vn – 1 GSI ≤ vi < Vn GSI (za n = 1, …, #g) i FCGSI i = 0 ako je vi ≥ V#g GSI
FCstd označava potrošnju goriva vozila kad se koriste standardne točke promjene stupnja prijenosa:
FCstd i = FCn i, gdje je Vn – 1 std ≤ vi < Vn std (za n = 1, …, #g) i FCstd i = 0 ako je vi ≥ V#g GSI
Relativna ušteda na potrošnji goriva kad vozač slijedi preporuke indikatora za promjenu stupnja prijenosa modela izračunava se kako slijedi:
FCrel. Save = (1 – FCGSI/FCstd) × 100 %
4.6. Bilježenje podataka
Bilježe se sljedeći podaci:
— |
vrijednosti Vn GSI koje su utvrđene u skladu s točkom 4.1., |
— |
vrijednosti FCn i krivulje potrošnje goriva ovisno o brzini, koje je proizvođač dostavio u skladu s točkom 4.3., |
— |
vrijednosti FCGSI, FCstd i FCrel. Save koje su izračunane u skladu s točkom 4.5. |
(1) Definirano u Prilogu 4.a Pravilniku UNECE br. 83, serija izmjena 05.
Dodatak 1.
Opis profila brzine vozila iz točke 4.1.
Redni broj postupka |
Način rada |
Ubrzanje (m/s2) |
Brzina (km/h) |
Kumulativno vrijeme (s) |
1 |
Rad motora u praznom hodu |
0 |
0 |
20 |
2 |
Ubrzanje |
1,1 |
0-31,68 |
28 |
3 |
0,7 |
31,68-49,32 |
35 |
|
4 |
0,64 |
49,32-79,27 |
48 |
|
5 |
0,49 |
79,27-109,26 |
65 |
|
6 |
0,3 |
109,26-128,70 |
83 |
|
7 |
0,19 |
128,70-140,33 |
100 |
|
8 |
Stalna brzina |
0 |
140,33 |
105 |
9 |
Usporavanje |
–0,69 |
140,33-80,71 |
129 |
10 |
–1,04 |
80,71-50,76 |
137 |
|
11 |
–1,39 |
50,76-0 |
147 |
|
12 |
Rad motora u praznom hodu |
0 |
0 |
150 |
Dozvoljena odstupanja od ovog profila brzine utvrđena su u točki 6.1.3.4. Priloga 4.a Pravilniku UNECE br. 83, serija izmjena 05.
Slika I.1.
Grafički prikaz profila brzine iz točke 4.1.; puna crta: profil brzine; isprekidane crte: dozvoljena odstupanja od ovog profila brzine
Sljedeća tablica daje opis brzine profila u sekundnim intervalima. Ako vozilo ne može postići 140 km/h, treba ga voziti na njegovoj najvećoj brzini dok ponovo ne dosegne navedeni profil brzine.
vrijeme (s) |
brzina (km/h) |
0 |
0,00 |
1 |
0,00 |
2 |
0,00 |
3 |
0,00 |
4 |
0,00 |
5 |
0,00 |
6 |
0,00 |
7 |
0,00 |
8 |
0,00 |
9 |
0,00 |
10 |
0,00 |
11 |
0,00 |
12 |
0,00 |
13 |
0,00 |
14 |
0,00 |
15 |
0,00 |
16 |
0,00 |
17 |
0,00 |
18 |
0,00 |
19 |
0,00 |
20 |
0,00 |
21 |
3,96 |
22 |
7,92 |
23 |
11,88 |
24 |
15,84 |
25 |
19,80 |
26 |
23,76 |
27 |
27,72 |
28 |
31,68 |
29 |
34,20 |
30 |
36,72 |
31 |
39,24 |
32 |
41,76 |
33 |
44,28 |
34 |
46,80 |
35 |
49,32 |
36 |
51,62 |
37 |
53,93 |
38 |
56,23 |
39 |
58,54 |
40 |
60,84 |
41 |
63,14 |
42 |
65,45 |
43 |
67,75 |
44 |
70,06 |
45 |
72,36 |
46 |
74,66 |
47 |
76,97 |
48 |
79,27 |
49 |
81,04 |
50 |
82,80 |
51 |
84,56 |
52 |
86,33 |
53 |
88,09 |
54 |
89,86 |
55 |
91,62 |
56 |
93,38 |
57 |
95,15 |
58 |
96,91 |
59 |
98,68 |
60 |
100,44 |
61 |
102,20 |
62 |
103,97 |
63 |
105,73 |
64 |
107,50 |
65 |
109,26 |
66 |
110,34 |
67 |
111,42 |
68 |
112,50 |
69 |
113,58 |
70 |
114,66 |
71 |
115,74 |
72 |
116,82 |
73 |
117,90 |
74 |
118,98 |
75 |
120,06 |
76 |
121,14 |
77 |
122,22 |
78 |
123,30 |
79 |
124,38 |
80 |
125,46 |
81 |
126,54 |
82 |
127,62 |
83 |
128,70 |
84 |
129,38 |
85 |
130,07 |
86 |
130,75 |
87 |
131,44 |
88 |
132,12 |
89 |
132,80 |
90 |
133,49 |
91 |
134,17 |
92 |
134,86 |
93 |
135,54 |
94 |
136,22 |
95 |
136,91 |
96 |
137,59 |
97 |
138,28 |
98 |
138,96 |
99 |
139,64 |
100 |
140,33 |
101 |
140,33 |
102 |
140,33 |
103 |
140,33 |
104 |
140,33 |
105 |
140,33 |
106 |
137,84 |
107 |
135,36 |
108 |
132,88 |
109 |
130,39 |
110 |
127,91 |
111 |
125,42 |
112 |
122,94 |
113 |
120,46 |
114 |
117,97 |
115 |
115,49 |
116 |
113,00 |
117 |
110,52 |
118 |
108,04 |
119 |
105,55 |
120 |
103,07 |
121 |
100,58 |
122 |
98,10 |
123 |
95,62 |
124 |
93,13 |
125 |
90,65 |
126 |
88,16 |
127 |
85,68 |
128 |
83,20 |
129 |
80,71 |
130 |
76,97 |
131 |
73,22 |
132 |
69,48 |
133 |
65,74 |
134 |
61,99 |
135 |
58,25 |
136 |
54,50 |
137 |
50,76 |
138 |
45,76 |
139 |
40,75 |
140 |
35,75 |
141 |
30,74 |
142 |
25,74 |
143 |
20,74 |
144 |
15,73 |
145 |
10,73 |
146 |
5,72 |
147 |
0,72 |
148 |
0,00 |
149 |
0,00 |
150 |
0,00 |
PRILOG II.
DIO 1.
Opisni dokument
OBRAZAC
Opisni dokument br. … za EZ homologaciju tipa vozila s obzirom na indikatore stupnja prijenosa.
Sljedeći podaci, ako je to primjenljivo, moraju biti priloženi u tri primjerka te sadržavati popis dokumenata. Svi crteži moraju biti dostavljeni u prikladnom mjerilu i dovoljno detaljni na formatu A4 ili presavijeni u taj format. Ako su priložene fotografije, moraju prikazivati potrebne pojedinosti.
Ako sustavi, sastavni dijelovi ili zasebne tehničke jedinice imaju elektroničko upravljanje, moraju se dodati podaci o njihovoj izvedbi.
Podaci su utvrđeni u točkama 0., 3. i 4. Dodatka 3. Prilogu I. Uredbi (EZ) br. 692/2008 (1).
4.11. Indikator stupnja prijenosa
4.11.1. |
Zvučna obavijest da/ne (2). Ako da, opis zvuka i razine zvuka u uhu vozača u dB(A). (Zvučnu obavijest moguće je uvijek uključiti/isključiti): … |
4.11.2. |
Podaci u skladu s točkom 4.6. Priloga I. (vrijednost koju navodi proizvođač): … |
4.11.3. |
Podaci u skladu s točkom 3.1.1. Priloga I.: … |
4.11.4. |
Podaci u skladu s točkom 3.1.2. Priloga I.: … |
4.11.5. |
Fotografije i/ili crteži instrumenta indikatora stupnja prijenosa i kratak opis sastavnih dijelova i načina rada sustava: … |
4.11.6. |
Podaci o indikatoru stupnja prijenosa u priručniku za uporabu: … |
DIO 2.
OBRAZAC
DIO 3.
Certifikat o EZ homologaciji tipa
OBRAZAC
(najveći format: A4 (210 × 297 mm))
CERTIFIKAT O EZ HOMOLOGACIJI TIPA
Pečat tijela za homologaciju
Izjava o:
— |
EZ homologaciji tipa (3), |
— |
proširenju EZ homologacije tipa (3), |
— |
odbijanju EZ homologacije tipa (3), |
— |
povlačenju EZ homologacije tipa (3) |
tipa vozila s obzirom na indikator stupnja prijenosa
s obzirom na Uredbu (EU) br. 65/2012 kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EU) br. …/2012 (3)
Broj EZ homologacije tipa: …
Razlog za proširenje: …
ODJELJAK I.
0.1. |
Marka (trgovačka oznaka proizvođača): … |
0.2. |
Tip: … |
0.2.1. |
Trgovački naziv (nazivi) (ako postoji (postoje)): … |
0.3. |
Identifikacijska oznaka tipa, ako je postavljena na vozilu: … |
0.3.1. |
Mjesto te oznake: … |
0.4. |
Kategorija vozila: … |
0.5. |
Naziv i adresa proizvođača: … |
0.8. |
Naziv (nazivi) i adresa (adrese) pogona za sklapanje: … |
0.9. |
Naziv i adresa predstavnika proizvođača (ako postoji): … |
ODJELJAK II.
1. |
Dodatni podaci (ako je primjenljivo): vidjeti Dopunu. |
2. |
Tehnička služba odgovorna za provođenje ispitivanja i ocjenu: |
3. |
Datum izvješća o ispitivanju: |
4. |
Broj izvješća o ispitivanju: |
5. |
Podaci u skladu s točkom 4.6. Priloga I. Uredbi (EU) br. 65/2012 (navedeni pri homologaciji): |
6. |
Napomene (ako ih ima): vidjeti Dopunu. |
7. |
Mjesto: |
8. |
Datum: |
9. |
Potpis: |
Prilozi |
: |
opisna dokumentacija izvješće o ispitivanju dodatni podaci: … |
Dopuna certifikatu o EZ homologaciji tipa br. … o …
(1) SL L 199, 28.7.2008., str. 1.
(2) Prekrižiti nepotrebno.
(3) Prekrižiti nepotrebno.
PRILOG III.
IZMJENE OKVIRNE DIREKTIVE 2007/46/EZ
Direktiva 2007/46/EZ mijenja se kako slijedi:
1. |
U Prilog I. umeću se sljedeće točke: „4.11. Indikator stupnja prijenosa
|
2. |
U Prilog III. umeću se sljedeće točke: „4.11. Indikator stupnja prijenosa
|
3. |
Dio 1. Priloga IV. mijenja se kako slijedi:
|
4. |
U tablicu u Dodatku Prilogu VI. umeće se sljedeća točka 63.1.:
|
5. |
Prilog XI. mijenja se kako slijedi:
|