11/Sv. 073

HR

Službeni list Europske unije

1

---

---

/

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

27.06.2013.

---

Uvodna napomena

U skladu s člankom 52. Akta o uvjetima pristupanja Republike Hrvatske i prilagodbama Ugovora o Europskoj uniji, Ugovora o funkcioniranju Europske unije i Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju, potpisanog 9. prosinca 2011., tekstovi akata institucija donesenih prije pristupanja koje su te institucije sastavile na hrvatskom jeziku od dana pristupanja vjerodostojni su pod istim uvjetima kao i tekstovi sastavljeni na sadašnjim službenim jezicima. Tim se člankom također predviđa da se tekstovi objavljuju u Službenom listu Europske unije ako su tekstovi na sadašnjim jezicima tako objavljeni.

U skladu s tim člankom objavljuje se posebno izdanje Službenog lista Europske unije na hrvatskom jeziku, koje sadržava tekstove obvezujućih općih akata. To izdanje obuhvaća akte usvojene u razdoblju od 1952. godine do dana pristupanja.

Objavljeni tekstovi podijeljeni su na 20 poglavlja koja slijede raspored iz Registra važećeg zakonodavstva Europske unije, i to:

01	Opća, financijska i institucionalna pitanja
02	Carinska unija i slobodno kretanje robe
03	Poljoprivreda
04	Ribarstvo
05	Sloboda kretanja radnika i socijalna politika
06	Pravo poslovnog nastana i sloboda pružanja usluga
07	Prometna politika
08	Politika tržišnog natjecanja
09	Porezi
10	Ekonomska i monetarna politika i slobodno kretanje kapitala
11	Vanjski odnosi
12	Energetika
13	Industrijska politika i unutarnje tržište
14	Regionalna politika i koordinacija strukturnih instrumenata
15	Okoliš, potrošači i zaštita zdravlja
16	Znanost, informiranje, obrazovanje i kultura
17	Pravo poduzećâ
18	Zajednička vanjska i sigurnosna politika
19	Područje slobode, sigurnosti i pravde
20	Europa građana

Spomenuti registar, koji vodi Ured za publikacije, dostupan je na internetu (eur-lex.europa.eu) na službenim jezicima Europske unije. Bibliografskoj bilješci svakog akta može se pristupiti putem registra, gdje se mogu pronaći upućivanja na posebno izdanje i na ostale analitičke metapodatke.

Akti objavljeni u posebnom izdanju, uz određene iznimke, objavljuju se u obliku u kojem su bili objavljeni u Službenom listu na izvornim službenim jezicima. Stoga pri uporabi posebnog izdanja treba uzeti u obzir naknadne izmjene, prilagodbe ili odstupanja koje su usvojile institucije, Europska središnja banka ili su predviđene u Aktu o pristupanju.

Iznimno, kad se opsežni tehnički prilozi poslije zamijene novim prilozima, navodi se samo upućivanje na posljednji akt koji zamjenjuje prilog. Takav je slučaj u pojedinim aktima koji sadržavaju popise carinskih oznaka (poglavlje 02), aktima o prijevozu opasnih tvari, aktima o pakiranju i označivanju tih tvari (poglavlja 07 i 13) te nekima od protokola i priloga Sporazumu o Europskom gospodarskom prostoru.

Također, Pravilnik o osoblju objavljuje se kao pročišćeni tekst koji obuhvaća sve izmjene do kraja 2012. godine. Daljnje izmjene objavljuju se u izvornom obliku.

Posebno izdanje sadržava dva sustava numeracije stranica:

i.

izvorna numeracija stranica, zajedno s datumom objave francuskog, talijanskog, njemačkog i nizozemskog izdanja Službenog lista, engleskog i danskog izdanja od 1. siječnja 1973., grčkog izdanja od 1. siječnja 1981., španjolskog i portugalskog izdanja od 1. siječnja 1986., finskog i švedskog izdanja od 1. siječnja 1995., češkog, estonskog, latvijskog, litavskog, mađarskog, malteškog, poljskog, slovačkog i slovenskog izdanja od 1. svibnja 2004. te bugarskog i rumunjskog izdanja od 1. siječnja 2007. U numeraciji stranica postoje praznine jer svi akti objavljeni u to vrijeme nisu objavljeni u posebnom izdanju. Kada se prilikom citiranja akata upućuje na Službeni list, potrebno je navesti stranicu sukladno izvornoj numeraciji;

ii.	numeracija stranica posebnog izdanja neprekinuta je i ne smije se navoditi prilikom citiranja akata.

Do lipnja 1967. numeracija stranica u Službenom listu počinjala je iznova svake godine. Od tada nadalje svaki broj Službenog lista počinje na prvoj stranici.

Od 1. siječnja 1968. Službeni list podijeljen je na dva dijela:

—	Zakonodavstvo („L”),

—	Informacije i objave („C”).

Od 1. veljače 2003. prijašnje ime „Službeni list Europskih zajednica” promijenjeno je, na temelju Ugovora iz Nice, u „Službeni list Europske unije”.

---

11/Sv. 073

HR

Službeni list Europske unije

3

---

31997D0389

---

L 164/22

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

21.05.1997.

---

ODLUKA VIJEĆA

od 21. svibnja 1997.

o sklapanju Sporazuma između Europske zajednice i Sjedinjenih Američkih Država o prekursorima i kemijskim tvarima koje se često koriste u nezakonitoj proizvodnji opojnih droga ili psihotropnih tvari

(97/389/EZ)

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice, a posebno članak 113., u vezi s prvom rečenicom članka 228. stavka 2. i člankom 228. stavkom 4.,

uzimajući u obzir prijedlog Komisije,

budući da je Vijeće 25. rujna 1995. ovlastilo Komisiju za pregovore u ime Zajednice o nadzoru prekursora za droge i kemijskih tvari s državama članicama Organizacije američkih država;

budući da je Transatlantski plan odredio sklapanje sporazuma o prekursorima za droge koji bi uključivao poseban mehanizam savjetovanja prije isporuke kao prioritetnu stavku u odnosima između Europske unije i Sjedinjenih Američkih Država;

budući da je Komisija, na temelju ovog odobrenje i odredaba Transatlantskog plana, dovršila pregovore sa Sjedinjenim Američkim Državama 11. travnja 1997.;

budući da je primjereno da Vijeće ovlasti Komisiju, uz savjetovanje s posebnim odborom koji je imenovalo Vijeće, da u ime Zajednice odobri izmjene koje je usvojila Zajednička prateća skupina, kako je predviđeno Sporazumom; budući da je, ipak, takvo odobrenje ograničeno na izmjenu Priloga Sporazumu ako se on odnosi na tvari koje su već obuhvaćene zakonodavstvom Zajednice o prekurosima za droge i kemijskim tvarima;

budući da bi Sporazum trebalo odobriti,

ODLUČILO JE:

Članak 1.

Ovim se, u ime Zajednice, odobrava Sporazum između Europske zajednice i Sjedinjenih Američkih Država o prekursorima i kemijskim tvarima koje se često koriste u nezakonitoj proizvodnji opojnih droga ili psihotropnih tvari.

Tekst Sporazuma priložen je ovoj Odluci.

Članak 2.

1.   U Zajedničkoj skupini za praćenje, Zajednicu predstavlja Komisija uz pomoć predstavnika država članica, kako je predviđeno člankom 11. Sporazuma.

2.   Komisija je ovlaštena odobriti, u ime Zajednice, izmjene Priloga Sporazumu koje je usvojila Zajednička skupina za praćenje na temelju postupka utvrđenog člankom 12. navedenog Sporazuma.

Komisiji u ovoj zadaći pomaže posebni odbor koji odredi Vijeće.

3.   Ovlaštenje iz stavka 2. ograničeno je na one tvari koje su već obuhvaćene odgovarajućim zakonodavstvom Zajednice o prekursorima za droge i kemijskim tvarima.

Članak 3.

Ovim se ovlašćuje predsjednik Vijeća odrediti osobu opunomoćenu potpisati Sporazum kako bi on obvezivao Zajednicu (1).

Ova se Odluka objavljuje u Službenom listu Europskih zajednica.

---

(1)  SL L 164, 21.6.1997., str. 35.

---

11/Sv. 073

HR

Službeni list Europske unije

5

---

21997A0621(01)

---

L 164/24

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

28.05.1997.

---

SPORAZUM

između Europske zajednice i Sjedinjenih Američkih Država o prekursorima i kemijskim tvarima koje se često koriste u nezakonitoj proizvodnji opojnih droga ili psihotropnih tvari

EUROPSKA ZAJEDNICA, dalje u tekstu „Zajednica”,

s jedne strane, i

SJEDINJENE AMERIČKE DRŽAVE, dalje u tekstu „Sjedinjene Države”,

s druge strane,

ODLUČNE da spriječe i suzbiju nezakonitu proizvodnju opojnih droga i psihotropnih tvari nadzorom opskrbe prekursorima i kemijskim tvarima koji se često koriste u te svrhe;

POTVRĐUJUĆI članak 12. Konvencije Ujedinjenih naroda iz 1988. protiv nezakonite trgovine opojnim drogama i psihotropnim tvarima;

SLAŽUĆI se sa završnim izvješćem Radne skupine za kemijsko djelovanje (CATF), koje je odobreno na Gospodarskom sastanku na vrhu u Londonu (G7) 15. srpnja 1991., koji preporučuje jačanje međunarodne suradnje sklapanjem bilateralnih sporazuma, a posebno između regija i zemalja koje su uključene u izvoz, uvoz i provoz ovih kemijskih tvari;

UVJERENE da međunarodna trgovina predstavlja poseban čimbenik rizika i da samo dogovori o suradnji između uključenih regija mogu spriječiti ovu opasnost, a posebno povezujući nadzore izvoza i uvoza;

POTVRĐUJUĆI svoju zajedničku predanost uspostavi mehanizama pomoći i suradnje između Sjedinjenih Država i Zajednice s ciljem suzbijanja zloupotrebe kontroliranih tvari u nezakonite svrhe u skladu sa smjernicama i aktivnostima koje su donesene na međunarodnoj razini;

NAGLAŠAVAJUĆI svoju zajedničku predanost za poboljšanjem trenutačne razmjene informacija između mjerodavnih agencija, a ne narušavajući postojeće međusobne radne odnose;

IMAJUĆI NA UMU također da ove kemijske tvari prvenstveno imaju široku zakonitu uporabu i da se međunarodna trgovina ne smije sprečavati pretjerano strogim postupcima nadzora;

ODLUČIVŠI sklopiti Sporazum o nadzoru prekursora i kemijskih tvari koje se često koriste u nezakonitoj proizvodnji opojnih droga ili psihotropnih tvari,

ODLUČILE SU:

Članak 1.

Područje primjene Sporazuma

1.   Ovaj Sporazum donosi mjere za jačanje upravne suradnje i poboljšanje radnih odnosa između ugovornih stranaka kako bi se spriječila zloupotreba tvari koje se često koriste u nezakonitoj proizvodnji opojnih droga ili psihotropnih tvari, ne dovodeći u pitanje priznavanje zakonitih interesa trgovine i industrije.

Ništa u ovom Sporazumu:

—	se ne tumači na način koji nije u skladu s ugovorima UN-a o međunarodnom nadzoru droga, ili

—	ne narušava postojeće radne odnose pri provođenju zakona u vezi s pitanjima povezanima s drogom između Sjedinjenih Država i država članica Zajednice.

2.   U tu svrhu, Ugovorne stranke pomažu jedna drugoj, kao što je utvrđeno u ovome Sporazumu, a posebno u:

—	nadzoru međusobne trgovine popisanim tvarima s ciljem sprečavanja njihova zloupotrebe u nezakonite svrhe,

—	međusobnom omogućavanju sredstava međusobnog savjetovanja o zakonitosti predloženih transakcija popisanim tvarima koje su namijenjene trećim zemljama, i

—	pružanju međusobne upravne pomoći kako bi osigurale da se pravilno primjenjuju odredbe zakonodavstva o nadzoru trgovine ovim tvarima.

3.   Ne dovodeći u pitanje moguće izmjene koje bi se mogle usvojiti u okviru nadležnosti Zajedničke prateće skupine, ovaj se Sporazum primjenjuje na kemijske tvari navedene u Prilogu Konvenciji UN-a iz 1988. protiv nezakonite trgovine opojnim drogama i psihotropnim tvarima, kako je izmijenjena, dalje u tekstu „kontrolirane kemijske tvari”.

GLAVA I.

TRGOVINA KONTROLIRANIM KEMIJSKIM TVARIMA IZMEĐU UGOVORNIH STRANAKA

Članak 2.

Nadzor trgovine

1.   Ugovorne stranke se savjetuju i međusobno samoinicijativno obavješćuju o svakoj sumnji na preusmjeravanje kontrolirane kemijske tvari od zakonite trgovine među njima za nezakonitu proizvodnju opojnih droga ili psihotropnih tvari, a posebno kada se pošiljka nalazi u neobičnim količinama ili pod neobičnim okolnostima.

2.   Za kontrolirane kemijske tvari koje su navedene u Prilogu A ovom Sporazumu, nadležno tijelo ugovorne stranke izvoznice, istodobno kada izda odobrenje za izvoz ili kada primi obavijest o uvozu, što je prije moguće dostavlja primjerak tih informacija nadležnom tijelu ugovorne stranke uvoznice. Posebna se informacija pruža u slučajevima kada nositelj odobrenja u zemlji izvoznici ima koristi od otvorenoga pojedinačnog odobrenja koje obuhvaća nekoliko izvoza.

3.   U odnosu na kontrolirane kemijske tvari iz Priloga B ovog Sporazuma, izvoz se odobrava samo ako je ugovorna stranka uvoznica dala svoje odobrenje.

4.   Ugovorne se stranke obvezuju pružati, uzajamno i pravovremeno, povratne informacije o svakoj pruženoj informaciji ili zatraženoj mjeri u skladu s ovim člankom.

5.   Pri provedbi gore spomenutih mjera nadzora trgovine, poštuju se zakoniti interesi trgovine. Ugovorna stranka uvoznica mora, posebno u slučajevima na koje se odnosi stavak 3., pružiti odgovor u roku od 15 radnih dana nakon što primi poruku ugovorne stranke izvoznice. Izostanak odgovora unutar ovog razdoblja smatra se izdavanjem dozvole za uvoz. Ugovorna stranka uvoznica obavješćuje se pisanim putem, uključujući i elektroničkim sredstvima, o odbijanju izdavanja dozvole za uvoz unutar ovog razdoblja, a razlozi za to moraju biti dokumentirani.

Članak 3.

Obustava pošiljke

1.   Ne dovodeći u pitanje moguću primjenu tehničkih provedbenih mjera, pošiljke se obustavljaju ako, prema mišljenju bilo koje ugovorne stranke, postoji opravdana sumnja da se kontrolirane kemijske tvari mogu zloupotrijebiti za nezakonitu proizvodnju opojnih droga ili psihotropnih tvari.

2.   Ugovorne stranke međusobno surađuju pružajući jedna drugoj informacija koje se odnose na radnje u kojima se sumnja na zloupotrebu.

GLAVA II.

TRGOVINA KONTOLIRANIM KEMIJSKIM TVARIMA S OSTALIM ZEMLJAMA

Članak 4.

Savjetovanje prije otpreme pošiljke

1.   Ne dovodeći u pitanje članke 6., 7. i 8., uvijek kada nadležno tijelo, pri razmatranju zahtjeva za odobrenje izvoza trećoj zemlji, posumnja da se kontrolirane kemijske tvari u pitanju mogu zloupotrijebiti za nezakonitu proizvodnju droga, ona u pravilu treba dostaviti odgovarajuće informacije drugoj ugovornoj stranci u ovom Sporazumu, uz zahtjev nadležnom tijelu te ugovorne stranke za dostavu odgovarajuće informacije koju ona posjeduje, a koja može potvrditi ili opovrgnuti moguću zloupotrebu.

2.   S ciljem ispunjavanja zahtjeva iz stavka 1., pod uvjetom da je potrebna informacija bila na raspolaganju, ugovorna stranka koja je primila zahtjev pretražuje svoje baze podataka ili ostale raspoložive izvore informacija koji se odnose na dotični slučaj i priopćava svoja saznanja ugovornoj stranci koja je podnijela zahtjev. Ako je to moguće, odgovor se treba dati u roku od pet radnih dana nakon primitka zahtjeva.

3.   Tijelo koje je podnijelo zahtjev, na vlastitu odgovornost i uz ocjenu svih elemenata slučaja, određuje hoće li odobriti, odbiti ili poduzeti neku drugu radnju u vezi s dotičnim izvozom. Ona tada obavješćuje tijelo koje je zaprimilo zahtjev o donesenoj odluci.

4.   Ugovorne stranke odmah obavješćuju jedna drugu o svakoj odluci kojom se zaustavlja pošiljka kontroliranih kemijskih tvari trećim zemljama za koju one vjeruju da može biti od interesa drugoj ugovornoj stranci i prema potrebi pružaju informacije o dotičnoj pošiljci.

Članak 5.

Ostale informacije

Ne dovodeći u pitanje članke 6., 7. i 8., ugovorne stranke povremeno razmjenjuju ostale podatke i informacije o trendovima i okolnostima koje se čine potrebnima kako bi se postigli ciljevi ovog Sporazuma.

GLAVA III.

OPĆE ODREDBE

Članak 6.

Uzajamna upravna pomoć

1.   Ugovorne stranke si međusobno pružaju, bilo samoinicijativno ili na zahtjev, informacije kako bi se spriječila zloupotreba kontroliranih kemijskih tvari za nezakonitu proizvodnju opojnih droga ili psihotropnih tvari te istražuju slučajeve za koje se sumnja da uključuju zloupotrebu. Prema potrebi, one usvajaju odgovarajuće mjere za sprječavanje zloupotrebe.

2.   Na svaki zahtjev za informaciju ili za mjere predostrožnosti odgovara se što je brže moguće.

3.   Zahtjevi za upravnu pomoć rješavaju se u skladu sa zakonima i drugim propisima ugovorne stranke koja je zaprimila zahtjev.

4.   Službenici ugovorne stranke, uz suglasnost druge ugovorne stranke, mogu biti prisutni istragama koje se obavljaju na njenom državnom području.

5.   Ugovorne stranke pomažu jedna drugoj kako bi olakšale pribavljanje dokaza.

6.   Upravna pomoć pružena u skladu s ovim člankom ne dovodi u pitanje pravila kojima se uređuje uzajamna pravna pomoć u kaznenim stvarima niti se primjenjuje na informacije koje su dobivene na temelju ovlasti dobivenih na zahtjev sudskih tijela, osim ako su ta tijela suglasna s tim.

7.   Također se mogu zahtijevati informacije o kemijskim tvarima koje se često koriste u nezakonitoj proizvodnji opojnih droga ili psihotropnih tvari, a koje nisu obuhvaćene u okviru ovog Sporazuma.

Članak 7.

Razmjena i povjerljivost informacija

1.   Podaci o fizičkim osobama se mogu razmjenjivati samo ako se ugovorna stranka koja je zaprimila te podatke obveže pružiti podacima barem istu razinu zaštite koju im je u tom slučaju pružila ugovorna stranka koja odgovorna za dostavu podataka. U tu svrhu ugovorne stranke razmjenjuju međusobno informacije o važećim standardima ugovornih stranaka, uključujući prema potrebi pravne standarde država članica Zajednice.

2.   Svaka informacija priopćena u bilo kojem obliku u skladu s ovim Sporazumom povjerljive je ili ograničene naravi, ovisno o pravilima koja se primjenjuju u svakoj od država članica te se koriste isključivo za potrebe ovog Sporazuma. Takvoj se informaciji u ugovornoj stranci primateljici pruža ista zaštita u odnosu na povjerljivost i službenu tajnu kao što se u toj ugovornoj stranci primjenjuje na slične informacije na temelju odgovarajućih propisa ugovorne stranke koja je informaciju primila.

3.   Pomoć se može odgoditi, ili pružiti pod određenim uvjetima, na temelju uvjerenja da u protivnom mogla utjecati na istragu, progon ili sudski postupak u tijeku ili ugroziti sigurnost osjetljivih izvora i načina prikupljanja informacija. U takvom slučaju, tijelo koje bi moglo osigurati pomoć se savjetuje s nadležnim tijelom druge ugovorne stranke kako bi utvrdilo može li se pomoć pružiti u skladu sa zahtjevima ili uvjetima koje stranka koja pruža pomoć može postaviti.

4.   Dobivene se informacije koriste isključivo za potrebe ovog Sporazuma. Ako jedna od ugovornih stranaka traži uporabu tih informacija u druge svrhe, ona treba zatražiti prethodni pisani pristanak tijela koje je te informacije dalo. Nadalje, ta uporaba podliježe bilo kojem ograničenju koje je to tijelo odredilo.

5.   Stavak 4. ne sprečava uporabu informacija u svim sudskim ili upravnim postupcima koji su naknadno pokrenuti zbog nepoštovanja zakonodavstva o nadzoru tvari. Nadležno tijelo koje je dostavilo tu informaciju se obavješćuje o toj uporabi.

Članak 8.

Izuzeci od obveze pružanja pomoći

1.   Ugovorne stranke poduzimaju sve što je u njihovoj moći kako bi rutinski pružili zatražene informacije i pomoć.

2.   U slučajevima u kojima je ugovorna stranka koja je primila zahtjev mišljenja da bi udovoljavanje zahtjevu:

—	ugrozilo suverenitet Sjedinjenih Država ili država članica Zajednice, ili

—

predstavljalo ozbiljnu prijetnju javnom poretku, sigurnosti ili ostalim ključnim interesima, a posebno u slučajevima iz članka 7. stavka 1. koji se odnosi na privatne osobe i iz članka 7. stavka 3. koji se odnosi na istrage, progone ili postupke u tijeku te sigurnost osjetljivih izvora i metoda prikupljanja informacija, ili

—	bilo protivno pravnom sustavu ugovorne stranke koja je zahtjev primila, uključujući, prema potrebi, pravnom sustavu država članica Zajednice koje su dužne pružiti pomoć,

pomoć se može odbiti ili ispunjavanje zahtjevu može biti podložno ispunjenju određenih uvjeta ili zahtjeva.

3.   Ako jedna ugovorna stranka zatraži pomoć koju ona sama ne bi mogla u cijelosti ili djelomično pružiti na sličan zahtjev, ona tu činjenicu navodi u svojem zahtjevu. Druga ugovorna stranka onda odlučuje u kojem obliku može ispuniti zahtjev.

4.   Ako je pomoć odbijena na temelju ovog članka, odluka i razlozi za odbijanje pomoći priopćuju se bez odgode drugoj ugovornoj stranci.

Članak 9.

Tehnička i znanstvena suradnja

Ugovorne stranke surađuju u utvrđivanju novih metoda zlouporabe, kao i odgovarajućih protumjera, uključujući i tehničku suradnju s ciljem jačanja upravnih struktura i struktura kaznenog progona u ovom području i promicanja suradnje s trgovinom i industrijom. Ta se tehnička suradnja može posebno odnositi na programe izobrazbe i razmjene dotičnih službenika.

Članak 10.

Provedbene mjere

1.   Svaka ugovorna stranka određuje nadležno tijelo ili tijela koja koordiniraju provedbu ovog Sporazuma. Ova tijela izravno međusobno komuniciraju u svrhu provedbe ovog Sporazuma.

2.   Ugovorne stranke se međusobno obavješćuju o odredbama koje se donose za provedbu ovog Sporazuma.

Članak 11.

Zajednička skupina za praćenje

1.   Osniva se Zajednička skupina za praćenje za nadzor prekursora i kemijskih tvari, dalje u tekstu „Zajednička skupina za praćenje”, u kojoj je zastupljena svaka ugovorna stranka ovog Sporazuma.

2.   Zajednička skupina za praćenje djeluje uzajamnim dogovorom. Ona se u pravilu sastaje jednom godišnje, a mjesto, vrijeme i dnevni red određuje se uzajamnim dogovorom. Izvanredni sastanci Zajedničke skupine za praćenje mogu se sazvati dogovorom ugovornih stranaka.

3.   Zajednička skupina za praćenje donosi svoj poslovnik.

Članak 12.

Uloga Zajedničke skupina za praćenje

1.   Zajednička skupina za praćenje nadzire upravljanje ovim Sporazumom i osigurava njegovu pravilnu provedbu. U ovu svrhu:

—	ona proučava i razvija potrebna sredstva kako bi osigurala pravilnu primjenu ovog Sporazuma,

—	ugovorne stranke je redovito obavješćuju o svom iskustvu u primjeni ovog Sporazuma,

—	donosi odluke u slučajevima predviđenima u stavku 2.,

—	daje preporuke u slučajevima predviđenima u članku 4.,

—	proučava i razvija mjere suradnje iz članka 9., i

—	proučava i razvija ostale moguće oblike suradnje u pitanjima koja se odnose na prekursore i kemijske tvari.

2.   Zajednička skupina za praćenje usvaja uzajamnim pristankom odluke kojima se izmjenjuju prilozi A i B.

Ugovorne stranke provode takve odluke u skladu sa svojim zakonodavstvima.

Ako je predstavnik ugovorne stranke u Zajedničkoj skupini za praćenje prihvatio odluku za koju je potrebno dovršiti postupke potrebne za tu svrhu, odluka stupa na snagu, ako u njoj nije naveden datum, prvog dana drugog mjeseca nakon obavijesti o dovršenju tih postupaka.

3.   Zajednička skupina za praćenje usvaja uzajamnim pristankom postupke koji se moraju poštovati u konzultacijama prije otpreme pošiljke kako je utvrđeno u članku 4.

4.   Zajednička skupina za praćenje predlaže ugovornim strankama:

—	izmjene ovog Sporazuma, i

—	sve ostale mjere potrebne za provedbu ovog Sporazuma.

Članak 13.

Ostali sporazumi

1.   U vezi s kontroliranim kemijskim tvarima, a podložno članku 7. stavku 3., niti jedna odredba ovog Sporazuma ili ostalih sporazumima koji su sklopljeni između Zajednice i Sjedinjenih Država ne dovodi u pitanje odredbe Zajednice kojima je uređena razmjena svih informacija dobivenih u područjima koja obuhvaća ovaj Sporazum, a koje bi mogle biti od interesa za Zajednicu, između nadležnih upravnih tijela unutar Zajednice.

2.   Ništa u ovome Sporazumu ne dovodi u pitanje odredbe bilo kojeg Ugovora o uzajamnoj pravnoj pomoći između Sjedinjenih Država i država članica Zajednice.

3.   Ugovorne stranke također međusobno razmjenjuju informacije o mjerama koje provode s trećim zemljama u vezi s kontrolom tvari.

Članak 14.

Stupanje na snagu

Ovaj Sporazum stupa na snagu prvog dana drugog mjeseca od datuma potpisivanja.

Članak 15.

Trajanje i otkazivanje

1.   Ovaj se Sporazum sklapa na pet godina i, ako nije raskinut na neki drugi način, automatski se produljuje za sljedeća petogodišnja razdoblja.

2.   Ovaj Sporazum se može izmijeniti uzajamnim pristankom ugovornih stranaka

3.   Ovaj Sporazum može otkazati svaka stranka u bilo kojem trenutku u pisanom obliku uz otkazni rok od 90 dana.

Članak 16.

Vjerodostojni tekstovi

Ovaj se Sporazum sastavlja u dva primjerka na danskom, nizozemskom, engleskom, finskom, francuskom, njemačkom, grčkom, talijanskom, portugalskom, španjolskom i švedskom jeziku, s time da je svaki tekst jednako vjerodostojan.

---

PRILOG A

Tvari podložne mjerama iz članka 2. stavka 2.

Efedrin

Ergometrin

Lisergična kiselina

1-fenil-2-propanon (fenilaceton)

Pseudoefedrin

N-acetilantranilna kiselina (2-acetamidobenzojeva kiselina)

3,4-metilendioksifenil-propan-2-1

Izosafrol

Piperonal

Safrol

Fenilocetna kiselina

Piperidin

---

PRILOG B

Tvari podložne mjerama iz članka 2. stavka 3.

 

---

ZAJEDNIČKA IZJAVA UGOVORNIH STRANAKA U VEZI S ČLANKOM 7. STAVKOM 1.

Ugovorne su stranke sporazumne sazvati sastanak Zajedničke skupine za praćenje što je prije moguće nakon stupanja na snagu ovog Sporazuma kako bi donijele zajedničko tumačenje potrebnih kriterija koji se usklađuju s odgovarajućim stupnjevima zaštite koji se primjenjuju u skladu s člankom 7. stavkom 1.

One naglašavaju da je takvo zajedničko tumačenje neophodno za poštivanje pravnog sustava navedenog u članku 8. stavku 2.

Ugovorne stranke dodatno naglašavaju svoju zajedničku osnovu za uspostavu povjerenja i suradnje te izražavaju svoju želju za osiguravanjem zajedničke i uzajamno komplementarne primjene odredbi ovog Sporazuma.

---

PRILOŽENI INSTRUMENT U VEZI S ČLANKOM 13.

Haag, 28. svibnja 1997.

U odnosu na Sporazum o nadzoru kemijskih tvari između Europske zajednice i Sjedinjenih Američkih Država ugovorne se stranke slažu da, prema njihovim zajedničkim saznanjima, ne postoje bilateralni provedbeni sporazumi, memorandumi o razumijevanju ili ostali slični instrumenti između Sjedinjenih Država i pojedinačnih država članica Zajednice koji izričito uređuju pitanje kontroliranih kemijskih tvari. Sadašnji je Sporazum stoga jedini sporazum koji izričito uređuje pitanje kontroliranih kemijskih tvari u području upravne suradnje.

Europska zajednica utvrđuje da na temelju odredaba Ugovora o EZ-u, a posebno njegovog članka 228. stavka 7., ako odredbe bilateralnih provedbenih sporazuma, memoranduma o razumijevanju ili ostalih sličnih instrumenata koji su možda prethodno sklopljeni između bilo koje od država članica Zajednice i Sjedinjenih Država nisu u skladu s onima iz ovog Sporazuma, odredbe potonjeg imaju prednost u mjeri u kojoj se ova neusklađenost odnosi na isključivu nadležnost Zajednice, na temelju zakonodavstva Zajednice, nad kontroliranim kemijskim tvarima.

Ipak, odredbe ovih ostalih sporazuma između država članica Zajednice i Sjedinjenih Država ostaju van utjecaja ako uređuju pitanja koja su obuhvaćena glavom VI. Ugovora o Europskoj uniji. U slučaju nejasnoća, kao što je primjena ovog Sporazuma ili odredaba dopunskih sporazuma, ugovorne stranke se odmah savjetuju i poduzimaju odgovarajuće mjere kako bi riješile pitanje.

Haag, 28. svibnja 1997.

Čast mi je potvrditi primitak Vašeg pisma s današnjim datumom o provedbi Sporazuma između SAD-a i EZ-a o prekursorima i kemijskim tvarima koje se često koriste u nezakonitoj proizvodnji opojnih droga ili psihotropnih tvari koje glasi:

Sjedinjene Države dijele zajednička mišljenja iz tog pisma i primaju na znanje u njemu sadržanu izjavu EZ-a. Sjedinjene Države potvrđuju da su se, u slučaju pitanja koje se odnosi na moguću usklađenost odredaba ovog Sporazuma i ostalih bilateralnih provedbenih sporazuma, memoranduma o razumijevanju ili ostalih sličnih instrumenata, spremne odmah savjetovati sa Zajednicom radi postizanja zadovoljavajućeg rješenja tog pitanja.

---

11/Sv. 073

HR

Službeni list Europske unije

16

---

31998D0241

---

L 096/41

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

23.03.1998.

---

ODLUKA VIJEĆA

od 23. ožujka 1998.

o odobravanju, u ime Zajednice, Parcom Odluke 96/1 o postupnom ukidanju primjene heksakloretana u industriji obojenih metala

(98/241/EZ)

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice, a posebno njegov članak 100.a, u vezi s prvom rečenicom njegovog članka 228. stavka 2. te prvim podstavkom stavka 3.,

uzimajući u obzir prijedlog Komisije (1),

uzimajući u obzir mišljenje Europskog parlamenta (2),

budući da je Odlukom Vijeća od 3. ožujka 1975. Zajednica sklopila Konvenciju o sprečavanju onečišćenja mora s kopna („Pariška konvencija”) (3), postavši tako ugovorna stranka te Konvencije;

budući da izvršno tijelo Pariške konvencije (Parcom - Pariška komisija) može usvojiti mjere u području sprečavanja onečišćenja te da je donijelo Parcom Odluku 96/1 o postupnom ukidanju primjene heksakloretana u industriji obojenih metala;

budući da je Komisija sudjelovala u donošenju Parcom Odluke 96/1 na osnovi ovlaštenja dobivenog od Vijeća te u okviru pregovaračkih direktiva koje su u skladu s tim izdane;

budući da se heksakloretan nalazi na popisu opasnih tvari u Prilogu I. Direktivi Vijeća 76/769/EEZ od 27. srpnja 1976. o usklađivanju zakona i ostalih propisa država članica o ograničenjima stavljanja na tržište i uporabi određenih opasnih tvari i pripravaka (4);

budući da su odredbe Parcom Odluke 96/1 usklađene s Direktivom 76/769/EEZ;

budući je stoga poželjno da Zajednica odobri Parcom Odluku 96/1,

ODLUČILO JE:

Jedini Članak

1.   Parcom Odluka 96/1 o postupnom napuštanju upotrebe heksakloretana u industriji obojenih metala ovime se odobrava u ime Zajednice.

Tekst navedene Odluke priložen je ovoj Odluci.

2.   Komisija se ovime ovlašćuje da o navedenom odobrenju obavijesti Parišku komisiju.

---

(1)  SL C 364, 2.12.1997., str. 13.

(2)  SL C 80, 16.3.1998.

(3)  SL L 194, 25.7.1975., str. 5.

(4)  SL L 262, 27.9.1976., str. 201. Direktiva kako je zadnje izmijenjena Direktivom Komisije 97/64/EZ (SL L 315, 19.11.1997., str. 13.).

---

11/Sv. 073

HR

Službeni list Europske unije

17

---

21998A0328(02)

---

L 096/42

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

21.06.1996.

---

KONVENCIJA IZ OSLA I PARIZA O SPREČAVANJU ONEČIŠĆENJA MORA

ZAJEDNIČKI SASTANAK PARIŠKE KOMISIJE I KOMISIJE OSLA

Oslo, 17. do 21. lipnja 1996.

PARCOM ODLUKA 96/1

o postupnom ukidanju primjene heksakloretana u industriji obojenih metala

PODSJEĆAJUĆI na PARCOM Odluku 92/4 o postupnom ukidanju primjene heksakloretana (HCE) u sekundarnoj aluminijskoj industriji i u primarnoj aluminijskoj industriji s integriranim ljevaonicama;

PODSJEĆAJUĆI na PARCOM Odluku 93/1 o postupnom ukidanju primjene heksakloretana (HCE) u industriji obojenih metala;

SMATRAJUĆI da su organohalogeni spojevi koji su toksični, postojani i podložni bioakumuliranju, uzrokom onečišćenja mora što zahtijeva hitne mjere;

SMATRAJUĆI da se te tvari nalaze na popisu prioriteta Pariške konvencije;

SMATRAJUĆI da se heksakloretan do sada primjenjivao u industriji obojenih metala, uglavnom kao sredstvo za otplinjavanje u ljevaonicama magnezija i bakra;

SMATRAJUĆI da drugi sustavi i alternativne tvari već postoje, koji su u mogućnosti postići sličnu ili čak bolju tehničku učinkovitost i izvedbu te da neke od alternativnih tehnika nose sa sobom manji ekološki rizik;

SMATRAJUĆI da su ograničene iznimke nužne pri nekim primjenama u proizvodnji magnezijevih i aluminijevih slitina kako bi se malim i srednjim ljevaonicama omogućila prilagodba u razumnom roku,

UGOVORNE STRANKE KONVENCIJE O SPREČAVANJU ONEČIŠĆENJA MORA S KOPNA, ODLUČUJU:

1.   Programi i mjere

1.1.   Sve primjene HCE-a u aluminijskoj industriji (uključujući integrirane i neintegrirane ljevaonice za lijevanje aluminija) postupno se ukidaju u mjeri u kojoj je to moguće do 31. prosinca 1996., a najkasnije 31. prosinca 1997.

1.2.   Sve primjene HCE-a u drugoj industriji obojenih metala postupno se ukidaju do 31. prosinca 1997.

1.3.   Izuzete iz ove Odluke mogu biti primjene heksakloretana kad se radi o:

(a)	pročišćavanju čestica u proizvodnji magnezijevih legura AZ81, AZ91 i AZ92;

(b)	neintegriranim aluminijskim ljevaonicama za dobivanje posebnih odljeva za primjene koje zahtijevaju visokokvalitetne i visokosigurnosne standarde, a u kojima je potrošnja u prosjeku manja od 1,5 kg heksakloretana dnevno.

Potreba za ovim izuzecima preispitat će se u 1998.

1.4.   Nadležna tijela trebaju ocijeniti moguće alternativne tehnologije zbog njihovih rizika i koristi.

2.   Stupanje na snagu

2.1.   Ova Odluka zamjenjuje PARCOM Odluke 92/4 i 93/1 koje stupaju na snagu od dana kada je tajništvo zaprimilo potvrdu od ugovornih stranaka koje imaju najmanje tri četvrtine od ukupnog broja glasova u Pariškoj komisiji da su u mogućnosti postupati prema njima.

2.2.   Ta je zamjena za svaku ugovornu stranku stupila na snagu od:

(a)	dana navedenog u podstavku 2.1.; ili

(b)	dana dostavljanja takve obavijesti tajništvu,

što nastupi poslije.

3.   Izvješća o provedbi

3.1.   Izvješća o provedbi u vezi s ove Odluke trebaju se podnijeti na sastanku odgovarajuće OSPAR radne skupine, koji prethodi sastanku OSPAR-a 1999. Prilikom podnošenja izvješća, u mjeri u kojoj je moguće, treba koristiti obrazac naveden u Dodatku.

---

Dodatak

Obrazac izvješća o provedbi s obzirom na PARCOM Odluku 96/1 o postupnom ukidanju primjene heksakloretana u industriji obojenih metala

Ugovorna stranka	Zadržavanje prava	Ne primjenjuje se (4)	Način provedbe (1)  (2)  (3)
			Zakonodavstvom	Administrativnom mjerom	Dobrovoljnim sporazumom
Belgija
Danska
Finska (5)
Francuska
Njemačka
Island
Irska
Nizozemska
Norveška
Portugal
Španjolska
Švedska
Ujedinjena Kraljevina
EZ
Luksemburg (6)
Švicarska (5)

---

(1)  Dati informacije o posebnim mjerama poduzetima u svrhu provedbe ove Odluke.

(2)  Dati informacije o svim posebnim poteškoćama na koje se naišlo, kao što su praktični ili pravni problemi, prilikom provedbe ove Odluke.

(3)  Treba jasno navesti razloge zašto ova Odluka nije u potpunosti provedena te izvijestiti o planovima za potpunu provedbu.

(4)  Navesti zašto se ova Odluka ne primjenjuje.

(5)  Ugovorna stranka konvencije OSPAR.

(6)  Potpisnica Pariške konvencije i konvencije OSPAR.

---

11/Sv. 073

HR

Službeni list Europske unije

20

---

31999D0614

---

L 246/1

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

31.05.1999.

---

ODLUKA VIJEĆA I KOMISIJE

od 31. svibnja 1999.

o sklapanju Sporazuma o partnerstvu i suradnji između Europskih zajednica i njihovih država članica, s jedne strane, i Republike Azerbajdžana, s druge strane

(1999/614/EZ, EZUČ, Euratom)

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice, a posebno njegov članak 44. stavak 2., posljednju rečenicu članka 47. stavka 2., članak 55., članak 57 stavak 2., članak 71., članak 80. stavak 2., članke 93., 94., 133. i 308., u vezi s drugom rečenicom njegovog članka 300. stavka 2. i drugim podstavkom članka 300. stavka 3.,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice za ugljen i čelik, a posebno njegov članak 95.,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju, a posebno njegov drugi stavak članka 101.,

uzimajući u obzir prijedlog Komisije,

uzimajući u obzir suglasnost Europskog parlamenta (1),

nakon savjetovanja sa Savjetodavnim odborom EZUČ-a te uz suglasnost Vijeća,

uzimajući u obzir suglasnost Vijeća danu u skladu s člankom 101. Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju,

budući da:

(1)	Sklapanje Sporazuma o partnerstvu i suradnji između Europskih zajednica i njihovih država članica, s jedne strane, i Republike Azerbajdžana, s druge strane, potpisanog 22. travnja 1996. u Luksemburgu, pridonijet će postizanju ciljeva Europskih zajednica.

(2)

Svrha tog Sporazuma je jačanje vezâ uspostavljenih posebno Sporazumom između Europske ekonomske zajednice, Europske zajednice za atomsku energiju i Saveza Sovjetskih Socijalističkih Republika o trgovini i trgovinskoj i gospodarskoj suradnji potpisanog 18. prosinca 1989. i odobrenog Odlukom 90/116/EEZ (2).

(3)	Određene obveze predviđene Sporazumom o partnerstvu i suradnji izvan područja primjene trgovinske politike Zajednice utječu ili bi mogle utjecati na dogovore utvrđene aktima Zajednice koji su usvojeni u područjima prava poslovnog nastana, prometa i tretmana poduzeća.

(4)	Navedenim Sporazumom se za Europsku zajednicu uvode određene obveze u pogledu kretanja kapitala i platnog prometa između Zajednice i Republike Azerbajdžana.

(5)

Pored toga, u mjeri u kojoj navedeni Sporazum utječe na Direktivu Vijeća 90/434/EEZ od 23. srpnja 1990. o zajedničkom sustavu oporezivanja koji se primjenjuje na spajanja, podjele, prijenose imovine i razmjenu dionica društava različitih država članica (3) i na Direktivu Vijeća 90/435/EEZ od 23. srpnja 1990. o zajedničkom sustavu oporezivanja koji se primjenjuje na vladajuća društva i ovisna društva različitih država članica (4), koje se temelje na članku 94. Ugovora o osnivanju Europske zajednice, kao pravnu osnovu trebalo bi koristiti taj članak.

(6)	Određenim odredbama navedenog Sporazuma se za Zajednicu uvode obveze u području pružanja usluga koje prelaze prekogranične okvire.

(7)	Za određene odredbe navedenog Sporazuma koje Zajednica treba provesti Ugovorom o osnivanju Europske zajednice ne predviđaju se posebne ovlasti; budući da je stoga potrebno primijeniti članak 308. Ugovora o osnivanju Europske zajednice,

ODLUČILI SU:

Članak 1.

Sporazum o partnerstvu i suradnji između Europskih zajednica i njihovih država članica, s jedne strane, i Republike Azerbajdžana, s druge strane, zajedno s Protokolom, Izjavama i Razmjenom pisama, ovime se odobrava u ime Europske zajednice, Europske zajednice za ugljen i čelik te Europske zajednice za atomsku energiju.

Tekstovi su priloženi ovoj Odluci.

Članak 2.

1.   Stajalište koje Zajednica zauzima u Vijeću za suradnju i Odboru za suradnju, u slučaju kada Vijeće za suradnju ovlasti Odboru za djelovanje, utvrđuje Vijeće na prijedlog Komisije ili, kada je to primjereno, Komisija u skladu s odgovarajućim odredbama ugovora o osnivanju Europske zajednice, Europske zajednice za ugljen i čelik i Europske zajednice za atomsku energiju.

2.   U skladu s člankom 82. Sporazuma o partnerstvu i suradnji, predsjednik Vijeća predsjeda Vijećem za suradnju i zastupa stajalište Zajednice. Predstavnik Komisije predsjeda Odborom za suradnju u skladu s njegovim poslovnikom i zastupa stajalište Zajednice.

3.   Odluku o objavi preporuka Vijeća za suradnju i Odbora za suradnju u Službenom listu Europskih zajednica donose Vijeće i Komisija za svaki slučaj posebno.

Članak 3.

Obavijest predviđenu člankom 104. Sporazuma u ime Europske zajednice daje Predsjednik Vijeća. Predsjednik Komisije takvu obavijest daje u ime Europske zajednice za ugljen i čelik i Europske zajednice za atomsku energiju.

---

(1)  SL C 115, 14.4.1997., str. 193.

(2)  SL L 68, 15.3.1990., str. 1.

(3)  SL L 225, 20.8.1990., str. 1.

(4)  SL L 225, 20.8.1990., str. 6.

---

11/Sv. 073

HR

Službeni list Europske unije

22

---

21999A0917(01)

---

L 246/3

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

22.04.1996.

---

SPORAZUM O PARTNERSTVU I SURADNJI

između Europskih zajednica i njihovih država članica, s jedne strane, i Republike Azerbajdžana, s druge strane

KRALJEVINA BELGIJA,

KRALJEVINA DANSKA,

SAVEZNA REPUBLIKA NJEMAČKA,

HELENSKA REPUBLIKA,

KRALJEVINA ŠPANJOLSKA,

FRANCUSKA REPUBLIKA,

IRSKA,

TALIJANSKA REPUBLIKA,

VELIKO VOJVODSTVO LUKSEMBURG,

KRALJEVINA NIZOZEMSKA,

REPUBLIKA AUSTRIJA,

PORTUGALSKA REPUBLIKA,

REPUBLIKA FINSKA,

KRALJEVINA ŠVEDSKA,

UJEDINJENA KRALJEVINA VELIKE BRITANIJE I SJEVERNE IRSKE,

ugovorne stranke Ugovora o osnivanju Europske zajednice, Ugovora o osnivanju Europske zajednice za ugljen i čelik te Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju,

dalje u tekstu: „države članice”, i

EUROPSKA ZAJEDNICA, EUROPSKA ZAJEDNICA ZA UGLJEN I ČELIK TE EUROPSKA ZAJEDNICA ZA ATOMSKU ENERGIJU,

dalje u tekstu: „Zajednica”,

s jedne strane, i

REPUBLIKA AZERBAJDŽAN,

s druge strane,

UZIMAJUĆI U OBZIR veze između Zajednice, njezinih država članica i Republike Azerbajdžana te zajedničke vrijednosti koje dijele,

PREPOZNAJUĆI da Zajednica i Republika Azerbajdžan žele ojačati te veze i uspostaviti partnerstvo i suradnju koje bi osnažilo i proširilo odnose uspostavljene u prošlosti, a posebno Sporazumom između Europske ekonomske zajednice, Europske zajednice za atomsku energiju i Saveza Sovjetskih Socijalističkih Republika o trgovini i trgovinskoj i gospodarskoj suradnji potpisan 18. prosinca 1989., a koji se od raspada SSSR-a primjenjuje mutatis mutandis na bilateralne odnose između Europskih zajednica i svake od neovisnih država,

UZIMAJUĆI U OBZIR posvećenost Zajednice i njezinih država članica i Republike Azerbajdžana jačanju političkih i gospodarskih sloboda koje čine samu osnovu partnerstva,

PREPOZNAJUĆI DA će u tom kontekstu podrška neovisnosti, suverenitetu i teritorijalnoj cjelovitosti Republike Azerbajdžana doprinijeti očuvanju mira i stabilnosti u Europi,

UZIMAJUĆI U OBZIR obvezu stranaka promicanja međunarodnog mira i sigurnosti, kao i miroljubivog rješavanja sporova te suradnje u su svrhu u okviru Ujedinjenih naroda i Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS),

ŽELEĆI potaknuti proces regionalne suradnje u područjima obuhvaćenim ovim Sporazumom sa susjednim zemljama kako bi se promicali blagostanje i stabilnost regije, a posebno inicijative čiji je cilj podupiranje suradnje i međusobnog povjerenja među neovisnim državama Transkavkaske regije i drugim susjednim državama,

UZIMAJUĆI U OBZIR čvrstu posvećenost Zajednice i njezinih država članica i Republike Azerbajdžana potpunoj provedbi svih načela i odredaba sadržanih u Završnom aktu Konferencije o europskoj sigurnosti i suradnji (KESS), Zaključnim dokumentima sastanaka o praćenju provedbe održanih u Madridu i Beču, Dokumentu Bonske konferencije o gospodarskoj suradnji KESS-a, Pariškoj povelji za novu Europu i Helsinškom dokumentu KESS-a iz 1992. godine „Izazovi promjena” te drugim temeljnim dokumentima KESS-a,

UVJERENI u iznimnu važnost vladavine prava i poštovanja ljudskih prava, posebno pripadnika manjina, uspostavljanje višestranačkog sustava sa slobodnim i demokratskim izborima te gospodarske liberalizacije čiji je cilj uspostava tržišnoga gospodarstva,

VJERUJUĆI da će potpuna provedba Sporazuma o partnerstvu i suradnji ovisiti o i doprinositi nastavku i ostvarivanju političkih, gospodarskih i pravnih reformi u Republici Azerbajdžanu kao i uvođenje čimbenika potrebnih za suradnju, posebno u svjetlu zaključaka Bonske konferencije KESS-a,

ŽELEĆI uspostaviti i razviti redoviti politički dijalog o bilateralnim, regionalnim i međunarodnim pitanjima od zajedničkog interesa,

PREPOZNAJUĆI I PODRŽAVAJUĆI želju Republike Azerbajdžana da uspostavi blisku suradnju s europskim institucijama,

UZIMAJUĆI U OBZIR potrebu promicanja ulaganja u Republiku Azerbajdžan, uključujući u energetski sektor, a u tom kontekstu i važnost koju Zajednica i njezine države članice pridaju pravednim uvjetima za pristup i provoz izvoza energetskih proizvoda; potvrđujući privrženost Zajednice i njezinih država članica i Republike Azerbajdžana Europskoj energetskoj povelji te potpunoj provedbi Ugovora o Energetskoj povelji i Protokola uz Energetsku povelju o energetskoj učinkovitosti i povezanim okolišnim aspektima,

UZIMAJUĆI U OBZIR spremnost Zajednice da, prema potrebi, pruži gospodarsku suradnju i tehničku pomoć,

IMAJUĆI NA UMU korisnost Sporazuma u pogodovanju postupnog uzajamnog približavanja između Republike Azerbajdžana i šireg područja suradnje u Europi i susjednim regijama te njezinu postupnu integraciju u otvoreni međunarodni sustav,

SMATRAJUĆI da je obveza stranaka liberalizirati trgovinu u skladu s pravilima Svjetske trgovinske organizacije (WTO),

SVJESNE potrebe za poboljšanjem uvjeta koji utječu na poslovanje i ulaganje te uvjeta u područjima kao što je poslovni nastan trgovačkih društava, rad, pružanje usluga i kretanje kapitala,

UVJERENI da će ovaj Sporazum stvoriti novo ozračje za gospodarske odnose među strankama, a posebno za razvoj trgovine i ulaganja koji su nužni za restrukturiranje gospodarstva i tehnološku modernizaciju,

ŽELEĆI uspostaviti blisku suradnju u području zaštite okoliša, uzimajući u obzir međuovisnost koja postoji između stranaka u ovom području,

PREPOZNAJUĆI da suradnja u pogledu sprječavanja i nadzora ilegalne imigracije predstavlja jedan od glavnih ciljeva ovog Sporazuma,

ŽELEĆI uspostaviti kulturnu suradnju i poboljšati protok informacija,

SPORAZUMJELI SU SE:

Članak 1.

Ovim se uspostavlja partnerstvo između Zajednice i njezinih država članica, s jedne strane, i Republike Azerbajdžana, s druge strane. Ciljevi ovog partnerstva su:

—	pružiti odgovarajući okvir za politički dijalog između stranaka koji omogućuje razvoj političkih odnosa,

—	podržati napore Republike Azerbajdžana u konsolidiranju njegove demokracije te razvoju njegovog gospodarstva i dovršetku prijelaza na tržišno gospodarstvo,

—	promicati trgovinu i ulaganje te skladne gospodarske odnose između stranaka i na taj način podupirati njihov održivi gospodarski razvoj,

—	osigurati osnovu za zakonodavnu, gospodarsku, socijalnu, financijsku, civilnu znanstvenu suradnju, tehnološku i kulturnu suradnju.

GLAVA I.

OPĆA NAČELA

Članak 2.

Poštovanje demokracije, načela međunarodnog prava i ljudskih prava, posebno kako je definirano u Povelji Ujedinjenih naroda, Helsinškom završnom aktu i Pariškoj povelji za novu Europu, kao i načela tržišnoga gospodarstva, uključujući ona proglašena u dokumentima Bonske konferencije KESS-a, čini okosnicu unutarnje i vanjske politike stranaka te predstavlja ključne elemente partnerstva i ovog Sporazuma.

Članak 3.

Stranke smatraju da je za njihovo buduće blagostanje i stabilnost nužno da nove neovisne države koje su nastale nakon raspada Saveza Sovjetskih Socijalističkih Republika, dalje u tekstu: „neovisne države”, održe i razvijaju međusobnu suradnju u skladu s načelima Helsinškog završnog akta i međunarodnog prava i u duhu dobrosusjedskih odnosa te će poduzeti sve napore kako bi potaknule ovaj proces.

Članak 4.

Stranke prema potrebi preispituju okolnosti koje se mijenjaju u Republici Azerbajdžanu, a posebno u pogledu tamošnjih gospodarskih uvjeta i provedbe tržišno orijentiranih gospodarskih reformi. Vijeće za suradnju strankama može davati preporuke u vezi s razvojem bilo kojeg dijela ovog Sporazuma u svjetlu tih okolnosti.

GLAVA II.

POLITIČKI DIJALOG

Članak 5.

Uspostavlja se redoviti politički dijalog između stranaka koji iste namjeravaju razvijati i intenzivirati. On će popratiti i konsolidirati uzajamno približavanje Zajednice i Republike Azerbajdžana, podržavati političke i gospodarske promjene koje se odvijaju u toj zemlji te doprinijeti uspostavljanju novih oblika suradnje. Politički dijalog:

—	ojačat će veze između Republike Azerbajdžana i Zajednice i njezinih država članica te tako i sa zajednicom demokratskih država u cjelini. Gospodarsko približavanje postignuto ovim Sporazumom dovest će do intenzivnijih političkih odnosa,

—	potaknut će sve veće približavanje stajališta o međunarodnim pitanjima od zajedničkog interesa i na taj način povećati sigurnost i stabilnost u regiji i promicanje budućeg razvoja neovisnih država Transkavkaza,

—	predviđa da stranke nastoje surađivati u područjima koja se odnose na jačanje stabilnosti i sigurnosti u Europi, poštovanje načela demokracije te poštovanje i promicanje ljudskih prava, a posebno pripadnika manjina te održavaju savjetovanja, ako je potrebno, o bitnim pitanjima.

Takav se dijalog može održavati na regionalnoj osnovi kako bi doprinio rješavanju regionalnih sukoba i napetosti.

Članak 6.

Na ministarskoj razini dijalog se odvija u okviru Vijeća za suradnju uspostavljenog u članku 81. i u drugim prilikama prema zajedničkom dogovoru.

Članak 7.

Stranke uspostavljaju druge postupke i mehanizme za politički dijalog, a posebno u sljedećim oblicima:

—	redoviti sastanci na razini visokih dužnosnika između predstavnika Zajednice i država članica, s jedne strane, i predstavnika Republike Azerbajdžana, s druge strane,

—	puno korištenje prednosti diplomatskih kanala između stranaka, uključujući odgovarajuće kontakte u bilateralnom i multilateralnom području., kao što su sjednice Ujedinjenih naroda, OESS-a i drugdje,

—	sva druga sredstva, uključujući mogućnost sastanaka stručnjaka koji mogu doprinijeti konsolidiranju i razvoju tog dijaloga.

Članak 8.

Politički dijalog na parlamentarnoj razini odvija se u okviru Odbora za parlamentarnu suradnju uspostavljenog u članku 86.

GLAVA III.

TRGOVINA ROBOM

Članak 9.

1.   Stranke priznaju jedna drugoj tretman najpovlaštenije nacije u svim područjima s obzirom na:

—	carine i davanja koja se primjenjuju na uvoz i izvoz, uključujući način prikupljanja takvih carina i davanja,

—	odredbe vezane uz carinjenje, provoz, skladišta i prekrcaj,

—	poreze i druga unutarnja davanja bilo koje vrste koja se izravno ili neizravno primjenjuju na uvezenu robu,

—	načine plaćanja i prijenos takvih plaćanja,

—	pravila u vezi s prodajom, kupovinom, prijevozom, distribucijom i uporabom robe na domaćem tržištu.

2.   Odredbe stavka 1. ne primjenjuju se na:

(a)	povlastice dodijeljene s ciljem uspostavljanja carinske unije ili područja slobodne trgovine ili na temelju uspostavljanja takve unije ili područja;

(b)	povlastice dodijeljene pojedinim zemljama u skladu s pravilima WTO-a i drugim međunarodnim dogovorima u korist zemalja u razvoju;

(c)	povlastice priznate zemljama u susjedstvu radi olakšavanja pograničnog prometa.

3.   Odredbe stavka 1. se tijekom prijelaznog razdoblja koje istječe danom pristupanja Republike Azerbajdžana WTO-u ili na 31. prosinca 1998., ovisno o tome što je ranije, ne primjenjuju na povlastice definirane u Prilogu I. koje je Republika Azerbajdžan dodijelila drugim državama koje su nastale nakon raspada SSSR-a.

Članak 10.

1.   Stranke su suglasne da je načelo slobodnog provoza ključni uvjet za ostvarivanje ciljeva ovog Sporazuma.

U tom smislu svaka stranka osigurava neograničeni provoz preko svojeg područja ili kroz njega za robu podrijetlom iz carinskog područja ili namijenjene carinskom području druge stranke.

2.   Pravila opisana u članku V. stavcima 2., 3., 4. i 5. GATT-a primjenjuju se između dvije stranke.

3.   Pravila sadržana u ovom članku ne dovode u pitanje bilo koje druge posebne propise u vezi sa specifičnim sektorima, posebno poput prijevoza, ili proizvodima dogovorenima između stranaka ili odredbe članka 90.

Članak 11.

Ne dovodeći u pitanje prava i obveze koji proizlaze iz međunarodnih konvencija o privremenom ulasku robe koje obvezuju obje stranke, svaka stranka nadalje drugoj stranki odobrava izuzeće od uvoznih davanja i carina na privremeno uvezenu robu, u slučajevima i u skladu s postupcima propisanima drugim međunarodnim konvencijama o tom pitanju koji su za nju obvezujući, a u skladu s vlastitim zakonodavstvom. U obzir se uzimaju uvjeti prema kojima je dotična stranka prihvatila obveze koje proizlaze iz takve konvencije.

Članak 12.

1.   Roba podrijetlom iz Republike Azerbajdžana u Zajednicu se uvozi bez količinskih ograničenja, ne dovodeći u pitanje odredbe članaka 14., 17. i 18. ovog Sporazuma.

2.   Roba podrijetlom iz Zajednice uvozi se u Republiku Azerbajdžan bez količinskih ograničenja i mjera s istovrsnim učinkom ne dovodeći u pitanje odredbe članaka 14., 17. i 18. ovog Sporazuma.

Članak 13.

Stranke međusobno robom trguju po tržišnim cijenama.

Članak 14.

1.   U slučaju kada se neki proizvod uvozi na područje jedne od stranaka u tako povećanim količinama ili prema takvim uvjetima da uzrokuje ili prijeti uzrokovanjem štete domaćim proizvođačima sličnih ili izravno konkurentnih proizvoda, Zajednica ili Republika Azerbajdžan, ovisno o tome o kojoj stranci je riječ, može poduzeti odgovarajuće mjere u skladu sa sljedećim postupcima i uvjetima.

2.   Prije poduzimanja bilo kakvih mjera ili, u slučajevima na koje se primjenjuje stavak 4., što je prije moguće nakon toga, Zajednica ili Republika Azerbajdžan, ovisno o slučaju, Vijeću za suradnju dostavljaju sve relevantne informacije s ciljem pronalaženja rješenja koje je prihvatljivo za obje stranke kako je predviđeno u glavi XI.

3.   Ako na temelju savjetovanja stranke ne postignu dogovor u roku od 30 dana od upućivanja Vijeću za suradnju o radnjama kako bi se izbjegla situacija, stranka koja je zatražila savjetovanja može ograničiti uvoz predmetnih proizvoda u mjeri u kojoj i na vrijeme koje je potrebno da bi se spriječila ili popravila šteta ili može usvojiti druge potrebne mjere.

4.   U kritičnim okolnostima kada odlaganje može prouzročiti štetu koja se teško može popraviti, stranke mogu poduzeti mjere prije savjetovanja, pod uvjetom da se savjetovanja ponude odmah nakon poduzimanja takve radnje.

5.   Pri odabiru mjera u skladu s ovim člankom, stranke prednost daju onima koje uzrokuju najmanje smetnje postizanju ciljeva ovog Sporazuma.

6.   Nijedna odredba ovog članka ni na koji način ne dovodi u pitanje niti utječe na poduzimanje antidampinških ili kompenzacijskih mjera u skladu s člankom VI. GATT-a, Sporazumom o provedbi članka VI. GATT-a, Sporazumom o tumačenju i primjeni članaka VI., XVI. i XXIII. GATT-a ili odgovarajućim domaćim zakonodavstvom.

Članak 15.

Stranke se obvezuju razmotriti razvoj odredaba iz ovog Sporazuma o međusobnoj trgovini robom, kako to okolnosti dopuštaju, uključujući situacije koje proizlaze iz pristupanja Republike Azerbajdžana WTO-u. Vijeće za suradnju može strankama davati preporuke o takvom razvojima koji, u slučaju da su prihvaćeni, mogu stupiti na snagu na temelju sporazuma između stranaka u skladu s njihovim odgovarajućim postupcima.

Članak 16.

Ovaj Sporazum ne isključuje zabrane ili ograničenja uvoza, izvoza ili provoza robe koji su opravdani razlozima javnog morala, javnog poretka ili javne sigurnosti; zaštite zdravlja i života ljudi, životinja ili biljaka; zaštite prirodnih resursa; zaštite nacionalnog blaga umjetničke, povijesne ili arheološke vrijednosti ili zaštite intelektualnog, industrijskog ili trgovačkog vlasništva ili pravila koja se odnose na zlato i srebro. Takve zabrane ili ograničenja, međutim, ne smiju predstavljati sredstvo proizvoljne diskriminacije ili prikrivenog ograničenja trgovine među strankama.

Članak 17.

Ova se glava ne primjenjuje na trgovinu tekstilnim proizvodima obuhvaćenima poglavljima 50. do 63. kombinirane nomenklature. Trgovina tim proizvodima uređena je odvojenim sporazumom koji je parafiran 18. prosinca 1995. i koji se privremeno primjenjuje od 1. siječnja 1996.

Članak 18.

1.   Trgovina proizvodima koji su obuhvaćeni Ugovorom o osnivanju Europske zajednice za ugljen i čelik uređena je odredbama ove glave, s iznimkom članka 12.

2.   Uspostavlja se kontaktna skupina za pitanja ugljena i čelika koja se sastoji od predstavnika Zajednice, s jedne strane, i predstavnika Republike Azerbajdžana, s druge.

Kontaktna skupina redovito razmjenjuje informacije o svim pitanjima u vezi s ugljenom i čelikom koja su od interesa za stranke.

Članak 19.

Trgovina nuklearnim materijalima provodi se u skladu s odredbama Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju. Ako je potrebno, trgovina nuklearnim materijalima podliježe odredbama posebnog sporazuma sklopljenog između Europske zajednice za atomsku energiju i Republike Azerbajdžana.

GLAVA IV.

ODREDBE KOJE UTJEČU NA POSLOVANJE I ULAGANJA

POGLAVLJE I.

RADNI UVJETI

Članak 20.

1.   Podložno zakonima, uvjetima i postupcima koji se primjenjuju u svakoj državi članici, Zajednica i države članice nastoje osigurati da tretman koji se primjenjuje na državljane Azerbajdžana koji su zakonito zaposleni na državnom području države članice nije diskriminirajući na temelju državljanstva u pogledu radnih uvjeta, naknade za rad ili otpuštanja u usporedbi s vlastitim državljanima.

2.   Podložno zakonima, uvjetima i postupcima koji se primjenjuju u Republici Azerbajdžanu, Republika Azerbajdžan osigurava da tretman koji se primjenjuje na državljane države članice koji su zakonito zaposleni na državnom području Republike Azerbajdžana nije diskriminirajući na temelju državljanstva u pogledu radnih uvjeta, naknade za rad ili otpuštanja u usporedbi s vlastitim državljanima.

Članak 21.

Vijeće za suradnju ispituje koja su moguća poboljšanja radnih uvjeta za poslovne ljude u skladu s međunarodnim obvezama stranaka, uključujući obveze određene u dokumentu Bonske konferencije KESS-a.

Članak 22.

Vijeće za suradnju daje preporuke za provedbu članaka 20. i 21.

POGLAVLJE II.

UVJETI KOJI UTJEČU NA POSLOVNI NASTAN I POSLOVANJE TRGOVAČKIH DRUŠTAVA

Članak 23.

1.   Zajednica i njezine države članice primjenjuju na poslovni nastan azerbajdžanskih trgovačkih društava, kako je definirano u članku 25. točki (d), tretman koji nije manje povoljan od tretmana koji se primjenjuje na bilo koju treću zemlju.

2.   Ne dovodeći u pitanje rezerve navedene u Prilogu IV., Zajednica i njezine države članice društvima kćerima azerbajdžanskih trgovačkih društava s poslovnim nastanom na njihovim državnim područjima dodjeljuju tretman s obzirom na njihovo poslovanje koji nije manje povoljan od tretmana koji se primjenjuje na bilo koje trgovačko društvo Zajednice.

3.   Zajednica i države članice podružnicama azerbajdžanskih trgovačkih društava s poslovnim nastanom na njihovim državnim područjima dodjeljuju tretman s obzirom na njihovo poslovanje koji nije manje povoljan od tretmana koji se primjenjuje na podružnice trgovačkih društava iz bilo koje treće zemlje.

4.   Ne dovodeći u pitanje rezerve navedene u Prilogu V., Republika Azerbajdžan primjenjuje na poslovni nastan trgovačkih društava Zajednice, kako je definirano u članku 25. točki (d), tretman s obzirom na njihovo poslovanje koji nije manje povoljan od tretmana koji se primjenjuje na azerbajdžanska trgovačka društva ili bilo koja trgovačka društva iz trećih zemalja, ovisno o tome koji je povoljniji, te društvima kćerima i podružnicama trgovačkih društava Zajednice s poslovnim nastanom na njezinom državnom području dodjeljuje tretman s obzirom na njihovo poslovanje koji nije manje povoljan od tretmana koji se primjenjuje na vlastita trgovačka društva ili podružnice, ili trgovačka društva i podružnice neke treće zemlje, ovisno o tome koji je povoljniji.

Članak 24.

1.   Ne dovodeći u pitanje odredbe članka 100., odredbe članka 23. se ne primjenjuju na zračni prijevoz, prijevoz unutarnjim plovnim putovima i pomorski prijevoz.

2.   Međutim, u pogledu djelatnosti, kako je gore navedeno, koje brodarske agencije obavljaju radi pružanja usluga međunarodnog pomorskog prijevoza, uključujući intermodalni prijevoz koji uključuje pomorsku dionicu, svaka stranka dozvoljava trgovačkim društvima druge stranke komercijalnu prisutnost na svojem području u obliku društava kćeri ili podružnica pod uvjetima poslovnog nastana i poslovanja koji nisu manje povoljni od onih koje primjenjuje na vlastita trgovačka društva ili na društva kćeri ili podružnice trgovačkih društava bilo koje treće zemlje, ovisno o tome koji su povoljniji, a u skladu sa zakonodavstvom i propisima koji se primjenjuju u svakoj stranci.

3.   Takve djelatnosti uključuju, no nisu ograničene na:

(a)

stavljanje na tržište i prodaju pomorskog prijevoza i povezanih usluga preko izravnog kontakta s klijentima, od ponude do izdavanja računa, bez obzira na to obavlja li ili nudi te usluge sam pružatelj usluga ili putem pružatelja usluga s kojima je prodavatelj usluga uspostavio stalne poslovne dogovore;

(b)

kupovinu i uporabu za vlastiti račun ili u ime svojih klijenata (i preprodaju svojim klijentima) bilo kojih prijevoznih ili povezanih usluga, uključujući usluge unutarnjeg prijevoza bilo kojim načinom, a posebno unutarnjim plovnim putovima, cestom i željeznicom koji su potrebni za pružanje cjelovit usluge;

(c)	pripremu dokumentacije potrebne za prijevozne, carinske ili druge isprave vezane uz podrijetlo i svojstvo robe koja se prevozi;

(d)	pružanje poslovnih informacija na bilo koji način, uključujući kompjuterizirane informacijske sustave i elektroničku razmjenu podataka (podložno svim nediskriminirajućim ograničenjima koja se odnose na telekomunikacije);

(e)	uspostavljanje svih poslovnih dogovora, uključujući sudjelovanje u kapitalu trgovačkog društva i zapošljavanje lokalnog osoblja (ili, u slučaju stranog osoblja, u skladu s odgovarajućim odredbama ovog Sporazuma) s bilo kojom pomorskom agencijom s lokalnim poslovnim nastanom;

(f)	djelovanje u ime trgovačkih društava u, inter alia, organizaciji pristajanja plovila ili preuzimanja tereta prema potrebi.

Članak 25.

Za potrebe ovog Sporazuma:

(a)

„trgovačko društvo Zajednice” odnosno „azerbajdžansko trgovačko društvo” znači društvo osnovano u skladu sa zakonodavstvom države članice odnosno Republike Azerbajdžana s registriranim sjedištem ili središnjom upravom, ili glavnom mjestom poslovanja na području Zajednice odnosno državnom području Republike Azerbajdžana. Međutim, ako trgovačko društvo osnovano u skladu sa zakonodavstvom države članice ili Republike Azerbajdžana ima registrirano sjedište samo na području Zajednice odnosno državnom području Republike Azerbajdžana, to se društvo smatra trgovačkim društvom Zajednice ili Republike Azerbajdžana ako njezino poslovanje ima stvarne i stalne veze s gospodarstvom jedne od država članica ili Republike Azerbajdžana;

(b)	„društvo kćer” trgovačkog društva znači trgovačko društvo koje je pod stvarnom kontrolom prvog društva;

(c)

„podružnica” trgovačkog društva znači mjesto poslovanja bez pravne osobnosti koje u svom pojavnom obliku ima svojstvo trajnosti, kao što je ispostava društva majke, i koje ima upravu te je materijalno opremljeno za vođenje poslovnih pregovora s trećim osobama tako da potonje ne moraju, iako znaju da će, ako to bude potrebno, postojati pravna veza s društvom majkom čija se uprava nalazi u inozemstvu, izravno poslovati s takvim društvom majkom već svoje poslove mogu obavljati u mjestu poslovanja koje predstavlja ispostavu;

(d)	„poslovni nastan” znači pravo trgovačkog društva Zajednice odnosno Republike Azerbajdžana, kako je navedeno u točki (a), da obavlja gospodarske djelatnosti putem osnivanja društava kćeri i podružnica u Republici Azerbajdžanu odnosno u Zajednici;

(e)	„poslovanje” znači obavljanje gospodarskih djelatnosti;

(f)	„gospodarske djelatnosti” znači djelatnosti industrijskog, komercijalnog ili profesionalnog karaktera.

U pogledu međunarodnog pomorskog prijevoza, uključujući intermodalne djelatnosti koje uključuju pomorsku dionicu, na državljane država članica ili Republike Azerbajdžana s poslovnim nastanom izvan Zajednice odnosno Republike Azerbajdžana te brodarska društva s poslovnim nastanom izvan Zajednice odnosno Republike Azerbajdžana pod kontrolom državljana države članice odnosno Republike Azerbajdžana, također se primjenjuju odredbe ovog poglavlja i poglavlja III. ako su njihova plovila registrirana u toj državi članici odnosno Republici Azerbajdžanu u skladu s njihovim odgovarajućim zakonodavstvom.

Članak 26.

1.   Neovisno o drugim odredbama ovog Sporazuma, stranka nije spriječena poduzeti mjere iz opreza, uključujući zaštitu ulagatelja, deponenata, osiguranika ili osoba prema kojima pružatelj financijske usluge ima fiducijarnu obvezu, ili kako bi se osigurala cjelovitost i stabilnost financijskog sustava. U slučaju kada takve mjere nisu u skladu s odredbama ovog Sporazuma, ne smiju se koristiti kao sredstvo izbjegavanja obveza stranke u temelju ovog Sporazuma.

2.   Nijedna odredba ovog Sporazuma ne tumači se kao da zahtijeva od stranke da otkrije podatke koji se odnose na poslove ili račune pojedinih klijenata ili bilo kojih drugih povjerljivih ili nejavnih podataka s kojima raspolažu javni subjekti.

3.   Za potrebe Sporazuma „financijske usluge” znači djelatnosti opisane u Prilogu III.

Članak 27.

Odredbe ovog Sporazuma ne dovode u pitanje primjenu, od strane svake stranke, bilo koje mjere potrebne za sprječavanje izbjegavanja mjera koje se odnose na pristup trećih zemalja njihovom tržištu, putem odredaba ovog Sporazuma.

Članak 28.

1.   Neovisno o odredbama poglavlja I. ove glave Sporazuma, trgovačko društvo Zajednice ili azerbajdžansko trgovačko društvo s poslovnim nastanom na državnom području Republike Azerbajdžana odnosno području Zajednice ima pravo zaposliti, izravno ili preko svojih društava kćeri ili podružnica, u skladu sa zakonodavstvom na snazi u zemlji domaćinu poslovnog nastana na državnom području Republike Azerbajdžana odnosno području Zajednice, zaposlenike koji su državljani država članica Zajednice odnosno Republike Azerbajdžana pod uvjetom da su takvi zaposlenici ključno osoblje kao što je određeno u stavku 2. te da ih zapošljavaju samo trgovačka društva ili podružnice. Dozvole boravišta i radne dozvole takvih zaposlenika obuhvaćaju samo razdoblje takvog zaposlenja.

2.   Ključno osoblje iz gore navedenih trgovačkih društava, dalje u tekstu „organizacije”, jesu „osobe premještene unutar poduzeća” kako je definirano u točki (c) u sljedećim kategorijama, pod uvjetom da je organizacija pravna osoba i da su dotične osobe u njoj zaposlene ili su njezini partneri (osim većinskih dioničara) najmanje godinu dana neposredno prije takvog premještaja.

(a)

osobe koje imaju viši položaj u organizaciji koje prvenstveno rukovode poslovanjem poslovnog nastana i koje se uglavnom nalaze pod okvirnim nadzorom ili rukovodstvom upravljačkog odbora ili dioničara poduzeća ili istovjetnog tijela, uključujući: — vođenje poslovnog nastana ili odjela ili pododjela poslovnog nastana, — nadzor i kontrola rada drugih zaposlenika koji obavljaju nadzorne, stručne ili rukovodeće poslove, — raspolaganje ovlasti da osobno zaposli ili otpusti radnike, ili preporuči zapošljavanje, otpuštanje ili druge kadrovske poslove;

(b)

osobe u organizaciji koje posjeduju posebna znanja ključna za usluge, istraživačku opremu, tehnike ili upravljanje poslovnog nastana. Procjena takvog znanja može odražavati, osim posebnog znanja važnog za poslovni nastan, visoki stupanj stručne osposobljenosti u odnosu na vrstu posla ili djelatnosti za koje je potrebno posebno stručno znanje, uključujući članstvo u ovlaštenoj strukovnoj udruzi;

(c)

„osoba premještena unutar poduzeća” definira se kao fizička osoba koja radi unutar organizacije na području stranke, a koja je privremeno premještena zbog u kontekstu obavljanja gospodarskih djelatnosti na području druge stranke; predmetna organizacija mora imati svoje glavno mjesto poslovanja na području stranke, a premještaj mora uslijediti u poslovni nastan (podružnicu, društvo kćer) te organizacije koja stvarno provodi gospodarske djelatnosti na području druge stranke.

Članak 29.

1.   Stranke ulažu sve svoje napore kako bi izbjegle poduzimanje bilo kojih mjera ili radnji koje uvjete poslovnog nastana i poslovanja trgovačkih društava druge stranke čine restriktivnijima u odnosu na postojeće stanje na dan koji prethodi danu potpisivanju ovog Sporazuma.

2.   Odredbe ovog članka ne dovode u pitanje odredbe članka 37.: okolnosti obuhvaćene takvim člankom 37. uređene su isključivo njegovim odredbama, ne računajući nijedne druge.

3.   Djelujući u duhu partnerstva i suradnje te u svjetlu odredaba članka 43. Vlada Republike Azerbajdžana obavješćuje Zajednicu o svojim namjerama predlaganja novog zakonodavstva ili usvajanja novih propisa koji mogu učiniti uvjete poslovnog nastana i poslovanja društava kćeri i podružnica trgovačkih društava Zajednice u Republici Azerbajdžanu restriktivnijima u odnosu na postojeće stanje na dan koji prethodi danu potpisivanju ovog Sporazuma. Zajednica može zatražiti od Republike Azerbajdžana da joj dostavi nacrte takvog zakonodavstva ili propisa te da se o tim nacrtima započnu savjetovanja.

4.   U slučaju kada novo zakonodavstvo ili propisi uvedeni u Republici Azerbajdžanu mogu učiniti uvjete poslovnog nastana i poslovanja društava kćeri i podružnica trgovačkih društava Zajednice s poslovnim nastanom u Republici Azerbajdžanu restriktivnijim u odnosu na postojeće stanje na dan koji prethodi danu potpisivanju ovog Sporazuma, takvo se odgovarajuće zakonodavstvo ili propisi ne primjenjuju tijekom tri godine nakon stupanja na snagu relevantnog akta na ona društva kćeri i podružnice koje već imaju poslovni nastan u Republici Azerbajdžanu u trenutku stupanja na snagu relevantnog akta.

POGLAVLJE III.

PREKOGRANIČNO PRUŽANJE USLUGA IZMEĐU ZAJEDNICE I REPUBLIKE AZERBAJDŽANA

Članak 30.

1.   U skladu s odredbama ovog poglavlja, stranke se obvezuju poduzeti potrebne mjere kako bi se postupno omogućilo pružanje usluga trgovačkim društvima Zajednice ili Republike Azerbajdžana s poslovnim nastanom u stranci koja nije država osobe za koju su te usluge namijenjene uzimajući u obzir razvoj uslužnih sektora u strankama.

2.   Vijeće za suradnju daje preporuke za provedbu stavka 1.

Članak 31.

Stranke surađuju s ciljem razvijanja tržišno orijentiranog uslužnog sektora u Republici Azerbajdžanu.

Članak 32.

1.   Stranke se obvezuju učinkovito primjenjivati načelo neograničenog pristupa međunarodnom pomorskom tržištu i prijevozu na komercijalnoj osnovi:

(a)

gore navedena odredba ne dovodi u pitanje prava i obveze koje proizlaze iz Konvencije Ujedinjenih naroda o Kodeksu postupanja linijskih konferencija kako se primjenjuje u jednoj ili drugoj ugovornoj stranci ovog Sporazuma. Nekonferencijski linijski brodari moći će se natjecati s konferencijom sve dok se pridržavaju načela poštenog tržišnog natjecanja na komercijalnoj osnovi;

(b)	stranke potvrđuju svoje opredjeljenje za slobodno tržišno natjecanje kao osnovne značajke prometa krutog i tekućeg rasutog tereta.

2.   U primjeni načela stavka 1. stranke:

(a)	od dana stupanja na snagu ovog Sporazuma ne primjenjuju nikakve odredbe o podjeli tereta iz bilateralnih sporazuma između država članica Zajednice i bivšeg Sovjetskog saveza;

(b)

ne uvode klauzule o podjeli tereta u buduće bilateralne sporazume s trećim zemljama, osim u izvanrednim okolnostima u slučaju kada brodari u linijskom pomorskom prometu iz jedne ili druge stranke ovog Sporazuma drukčije ne bi imali stvarnu mogućnost prometovati radi obavljanja trgovine iz i u dotičnu treću zemlju;

(c)	zabranjuju dogovore o podjeli tereta u budućim bilateralnim sporazumima o prometu krutog i tekućeg rasutog tereta;

(d)	stupanjem na snagu ovog Sporazuma ukidaju sve jednostrane mjere, administrativne, tehničke i druge prepreke koje bi mogle imati ograničavajući ili diskriminirajući učinak na slobodno pružanje usluga u međunarodnom pomorskom prijevozu.

3.   Svaka stranka, inter alia, odobrava na brodove kojima upravljaju državljani ili trgovačka društva druge stranke tretman ne manje povoljan od tretmana koji stranka primjenjuje na vlastite brodove, u pogledu pristupa lukama otvorenim za međunarodnu trgovinu, korištenje infrastrukture i pomoćnih pomorskih usluga u lukama, kao i povezanih naknada i pristojbi, carinskih pogodnosti i dodijele vezova te mogućnosti utovara i istovara.

4.   Državljani i trgovačka društva Zajednice koji pružaju usluge međunarodnog pomorskog prometa mogu pružati međunarodne morsko-riječne usluge na unutarnjim plovnim putovima Republike Azerbajdžana i obratno.

Članak 33.

Radi osiguranja usklađenog razvoja prijevoza između stranaka koji je prilagođen njihovim komercijalnim potrebama, uvjeti obostranog pristupa tržištu i pružanje usluga u cestovnom i željezničkom prijevozu cestama i prijevozu kopnenim plovnim putovima i, ako je to primjenjivo, u zračnom prijevozu mogu se riješiti posebnim sporazumima o kojima stranke prema potrebi pregovaraju nakon stupanja na snagu ovog Sporazuma.

POGLAVLJE IV.

OPĆE ODREDBE

Članak 34.

1.   Odredbe ove glave primjenjuju se podložno ograničenjima koja su opravdana na temelju javnog poretka, javne sigurnosti i javnog zdravlja.

2.   Ne primjenjuju se na djelatnosti koje su na području svake ugovorne stranke, čak i povremeno, povezane s izvršavanjem službenih ovlasti.

Članak 35.

Za potrebe ove glave, nijedna odredba ovog sporazuma ne sprečava stranke da primjenjuju svoje zakone i druge propise koji se odnose na ulazak i boravak, rad, radne uvjete i poslovni nastan fizičkih osoba i pružanje usluga, pod uvjetom da ih pritom stranke ne primjenjuju na način kako bi poništile ili smanjile koristi koje ima bila koja od stranaka u skladu s odredbama ovog Sporazuma. Gore navedena odredba ne dovodi u pitanje primjenu članka 34.

Članak 36.

Na trgovačka društva koja su pod kontrolom i isključivo u zajedničkom vlasništvu azerbajdžanskih trgovačkih društava i trgovačkih društava Zajednice također se primjenjuju odredbe poglavlja II., III. i IV.

Članak 37.

Tretman koji jedna stranka dodjeljuje drugoj na temelju ovog Sporazuma, od dana koji pada mjesec dana prije dana stupanja na snagu odgovarajućih obaveza Općeg sporazuma o trgovini uslugama (GATS), u odnosu na sektore ili mjere obuhvaćene GATS-om ni u kojem slučaju ne smije biti povoljniji od tretmana koji joj dodjeljuje takva prva stranka u skladu s odredbama GATS-a za svaki uslužni sektor, podsektor i način opskrbe.

Članak 38.

Za potrebe poglavlja II., III. i IV., ne uzima se u obzir tretman koje je dodijelila Zajednica, njezine države članice ili Republika Azerbajdžan u skladu s obavezama preuzetima u sporazumima o gospodarskoj integraciji, a u skladu s načelima članka V. GATS-a.

Članak 39.

1.   Tretman najpovlaštenije nacije dodijeljen u skladu s odredbama ove glave ne primjenjuje se na porezne povlastice koje stranke pružaju ili će pružati u budućnosti na temelju sporazuma o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja ili drugih poreznih dogovora.

2.   Nijedna odredba ove glave ne tumači se kako bi spriječila strankama donošenje ili izvršenje bilo kakvih mjera radi sprječavanja izbjegavanja ili utaje poreza u skladu s poreznim odredbama sporazuma o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i drugih poreznih dogovora ili domaćeg fiskalnog zakonodavstva.

3.   Nijedna odredba ove glave ne tumači se na način koji bi države članice ili Republiku Azerbajdžan spriječio, u primjeni odgovarajućih odredaba njihovog fiskalnog zakonodavstva, u razlikovanju poreznih obveznika koji nisu u jednakim situacijama, a posebno u vezi s njihovim mjestom boravišta.

Članak 40.

Ne dovodeći u pitanje članak 28., nijedna odredba poglavlja II., III. i IV. ne tumači se kao da daje pravo:

—

državljanima država članica odnosno Republike Azerbajdžana ulazak ili boravak na državnom području Republike Azerbajdžana odnosno području Zajednice u bilo kojem svojstvu, a posebno kao dioničari ili partneri u trgovačkom društvu, ili direktori, ili zaposlenici društva, ili dobavljači, ili primatelji usluga,

—	društvima kćerima ili podružnicama azerbajdžanskih trgovačkih društava u Zajednici izravno ili neizravno zapošljavanje državljana Republike Azerbajdžana na području Zajednice,

—	društvima kćerima ili podružnicama trgovačkih društava Zajednice u Republici Azerbajdžanu izravno ili neizravno zapošljavanje državljana država članica na državnom području Republike Azerbajdžana,

—	azerbajdžanskim trgovačkim društvima ili društvima kćerima ili podružnicama azerbajdžanskih trgovačkih društava u Zajednici da dovode azerbajdžanske državljane kako bi djelovali u ime i pod kontrolom drugih osoba na temelju ugovora o privremenom zapošljavanju,

—	trgovačkim društvima Zajednice ili azerbajdžanskim društvima kćerima ili podružnicama trgovačkih društava Zajednice da dovode radnike koji su državljani država članica na temelju ugovora o privremenom zapošljavanju.

POGLAVLJE V.

TEKUĆA PLAĆANJA I KAPITAL

Članak 41.

1.   Stranke se obvezuju odobriti sva tekuća plaćanja u slobodnoj konvertibilnoj valuti između rezidenata Zajednice i Republike Azerbajdžana povezana s kretanjem robe, usluga i osoba izvršenim u skladu s odredbama ovog Sporazuma.

2.   U odnosu na transakcije na kapitalni račun bilance plaćanja, od stupanja na snagu ovog sporazuma, osigurano je slobodno kretanje kapitala s obzirom na izravna ulaganja u trgovačka društva koja su osnovana u skladu s zakonima zemlje domaćina i ulaganja izvršena u skladu s odredbama poglavlja II. te je osigurana likvidacija ili repatrijacija ovih ulaganja svake druge dobiti koja proizlazi iz njih.

3.   Odredbe stavka 2. ne sprječavaju Republiku Azerbajdžan da primjenjuje ograničenja na inozemna izravna ulaganja azerbajdžanskih rezidenata. Takva ograničenja ne primjenjuju se na društva kćeri ili podružnice trgovačkih društava Zajednice. Stranke su suglasne pet godina od stupanja na snagu ovog Sporazuma savjetovati se o zadržavanju ovih ograničenja uzimajući u obzir sva relevantna monetarna, fiskalna i financijska razmatranja.

4.   Ne dovodeći u pitanje stavak 2. ili stavak 6., od stupanja na snagu ovog Sporazuma, ne uvode se nova devizna ograničenja na kretanja kapitala i povezana tekuća plaćanja između rezidenata Zajednice i Republike Azerbajdžana, a postojeći dogovori ne postaju restriktivniji.

5.   Stranke se međusobno savjetuju radi olakšavanja kretanja oblika kapitala koji nisu navedeni u gornjem stavku 2. između Zajednice i Republike Azerbajdžana kako bi promicale ciljeve ovog Sporazuma.

6.   U skladu s odredbama ovog članka Republika Azerbajdžan može, do uvođenja potpune konvertibilnosti azerbajdžanske valute u smislu članka VIII. Statuta Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), u iznimnim okolnostima primijeniti devizna ograničenja povezana s odobravanjem ili uzimanjem kratkoročnih i srednjoročnih financijskih kredita u mjeri u kojoj su ta ograničenja uvedena za Republiku Azerbajdžan za odobravanje takvih kredita i ako su dozvoljena u skladu s statusom Republike Azerbajdžan u okviru MMF-a. Republika Azerbajdžan primjenjuje ta ograničenja na nediskriminirajući način. Ona se primjenjuju na način koji u najmanjoj mogućoj mjeri ometa ovaj Sporazum. Republika Azerbajdžan pravodobno obavješćuje Vijeće za suradnju o uvođenju takvih mjera i o svim njihovim promjenama.

7.   Ne dovodeći u pitanje odredbe stavka 1. i 2., u slučaju kada u iznimnim okolnostima kretanje kapitala između Zajednice i Republike Azerbajdžana uzrokuje ili prijeti uzrokovanjem ozbiljnih poteškoća za funkcioniranje tečajne ili monetarne politike u Zajednici ili Republici Azerbajdžanu, Zajednica odnosno Republika Azerbajdžan može poduzeti zaštitne mjere u vezi s kretanjem kapitala između Zajednice i Republike Azerbajdžana na razdoblje ne dulje od šest mjeseci ako su takve mjere nužne.

POGLAVLJE VI.

ZAŠTITA INTELEKTUALNOG, INDUSTRIJSKOG I TRGOVAČKOG VLASNIŠTVA

Članak 42.

1.   U skladu s odredbama ovog članka i Priloga II., Republika Azerbajdžan nastavlja s poboljšanjem zaštite prava intelektualnog, industrijskog i trgovačkog vlasništva kako bi, do kraja pete godine od stupanja na snagu ovog Sporazuma, osigurala razinu zaštite koja je slična onoj koja postoji u Zajednici uključujući učinkovita sredstva za provedbu takvih prava.

2.   Do kraja pete godine od stupanja na snagu ovog Sporazuma, Republika Azerbajdžan pristupa multilateralnim konvencijama o pravima intelektualnog, industrijskog i trgovačkog vlasništva iz Priloga II. stavka 1.čije su stranke države članice ili koje de facto primjenjuju države članice u skladu s relevantnim odredbama sadržanim u tim konvencijama.

GLAVA V.

SURADNJA U PODRUČJU ZAKONODAVSTVA

Članak 43.

1.   Stranke prepoznaju da je važan uvjet za jačanje gospodarskih veza između Republike Azerbajdžana i Zajednice usklađivanje postojećeg i budućeg zakonodavstva Republike Azerbajdžana sa zakonodavstvom Zajednice. Republika Azerbajdžan nastoji osigurati postupnu usklađenost svojeg zakonodavstva sa zakonodavstvom Zajednice.

2.   Usklađivanje zakonodavstava posebno obuhvaća sljedeća područja: carinsko pravo, pravo društava, bankovno zakonodavstvo, račune i poreze trgovačkih društava, intelektualno vlasništvo, zaštitu radnika na radnom mjestu, financijske usluge, pravila tržišnog natjecanja, javnu nabavu, zaštitu zdravlja i života ljudi, životinja i biljaka, okoliš i zakonodavstvo koje se odnosi na iskorištavanje i korištenje prirodnih resursa, zaštitu potrošača, neizravno oporezivanje, tehničke propise i norme, nuklearne zakone i propise te promet.

3.   Zajednica Republici Azerbajdžanu pruža tehničku pomoć za provedbu ovih mjera koje, između ostalog, mogu uključivati i:

—	razmjenu stručnjaka,

—	pružanje pravodobnih informacija, posebno o relevantnom zakonodavstvu,

—	organizaciju seminara,

—	aktivnosti osposobljavanja,

—	pomoć u prevođenju zakonodavstva Zajednice u relevantnim sektorima.

4.   Stranke su suglasne ispitati načine primjene svojih propisa o tržišnom natjecanju na usklađenoj osnovi u takvim slučajevima kada je ugrožena trgovima između njih.

GLAVA VI.

GOSPODARSKA SURADNJA

Članak 44.

1.   Zajednica i Republika Azerbajdžan uspostavljaju gospodarsku suradnju čiji je cilj doprinijeti procesu gospodarske reforme i oporavka te održivom razvoju Republike Azerbajdžana. Takva suradnja jača postojeće gospodarske veze u korist obiju stranaka.

2.   Pripremit će se politike i druge mjere koje će dovesti do gospodarskih i socijalnih reformi te restrukturiranja gospodarskog i trgovinskog sustava u Republici Azerbajdžanu, a bit će vođene zahtjevima održivosti i skladnog društvenog razvoja; također će u potpunosti obuhvatiti pitanja okoliša.

3.   U tom smislu suradnja će biti usmjerena posebno na gospodarski i društveni razvoj, razvoj ljudskih potencijala, podršku poduzećima (uključujući privatizaciju, ulaganje i razvoj financijskih usluga), poljoprivredu i hranu, energetiku, promet, turizam, zaštitu okoliša, regionalnu suradnju i monetarnu politiku.

4.   Posebna se pozornost posvećuje mjerama poput usklađenosti sa zakonodavstvom na snazi u Republici Azerbajdžanu koje je sposobno podupirati suradnju među neovisnim državama Transkavkaske regije i s ostalim susjednim državama s ciljem poticanja skladnog razvoja regije.

5.   Prema potrebi, tehnička pomoć Zajednice može podupirati gospodarsku suradnju i ostale oblike suradnje predviđene u ovom Sporazumu, uzimajući u obzir relevantne uredbe Vijeća Zajednice koje se primjenjuju na tehničku pomoć neovisnim državama, prioritete dogovorene u indikativnom programu koji se odnosi na tehničku pomoć Zajednice Republici Azerbajdžanu te uspostavljenu suradnju i postupke provedbe.

Članak 45.

Suradnja u području trgovine robom i uslugama

Stranke će surađivati s ciljem osiguranja vođenja međunarodne trgovine Republike Azerbajdžana u skladu s pravilima WTO-a.

Takva suradnja uključuje posebna pitanja izravno značajna za olakšavanje trgovine, uključujući:

—	stvaranje politike o trgovini i trgovinskim pitanjima, uključujući plaćanja i klirinške mehanizme,

—	izradu relevantnog zakonodavstva,

—	pomoć u pripremi za moguće pristupanje Republike Azerbajdžana WTO-u.

Članak 46.

Industrijska suradnja

1.   Suradnja je usmjerena posebno na promicanje sljedećeg:

—	razvoja poslovnih veza između gospodarskih subjekata obiju strana,

—	sudjelovanja Zajednice u nastojanjima Republike Azerbajdžana da restrukturira svoju industriju,

—	unaprjeđenja upravljanja,

—	razvoja odgovarajućih tržišno utemeljenih trgovinskih pravila i praksi, kao i prijenosa znanja i iskustva,

—	zaštite okoliša.

2.   Odredbe ovog članka ne utječu na izvršenje pravila Zajednice o tržišnom natjecanju koji se primjenjuju na poduzeća.

Članak 47.

Građevinarstvo

Stranke surađuju u području građevinske industrije.

Ova suradnja, između ostalog, usmjerena je na modernizaciju i restrukturiranje građevinskog sektora u Republici Azerbajdžanu u skladu s načelima tržišnoga gospodarstva te na odgovarajući način uzima u obzir zdravlje, sigurnost i aspekte okoliša.

Članak 48.

Poticanje i zaštita ulaganja

1.   Imajući na umu odgovarajuće ovlasti i nadležnosti Zajednice i država članica, suradnja je usmjerena na stvaranje povoljne klime za privatna ulaganja, domaća i strana, posebno putem boljih uvjeta za zaštitu ulaganja, prijenos kapitala i razmjenu informacija o mogućnostima ulaganja.

2.   Ciljevi suradnje su posebno:

—	prema potrebi, sklapanje sporazuma o poticanju i zaštiti ulaganja između država članica i Republike Azerbajdžana,

—	prema potrebi, sklapanje sporazuma o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja između država članica i Republike Azerbajdžana,

—	stvaranje povoljnih uvjeta za privlačenje stranih ulaganja u azerbajdžansko gospodarstvo,

—	uspostavljanje stabilnih i primjerenih poslovnih zakona i uvjeta te razmjenu informacija o zakonima, odredbama i administrativnim praksama u području ulaganja,

—	razmjena informacija o mogućnostima ulaganja u obliku, između ostalog, trgovinskih sajmova, izložbi, trgovinskih tjedana i ostalih događanja.

Članak 49.

Javna nabava

Stranke surađuju u razvoju uvjeta za otvorenu i konkurentnu dodjelu ugovora za robe i usluge, posebno putem poziva za podnošenje ponuda.

Članak 50.

Suradnja u području normi i ocjene sukladnosti

1.   Suradnja između stranaka promiče usklađivanje s međunarodno dogovorenim kriterijima, načelima i smjernicama u području kvalitete. Potrebna djelovanja će olakšati napredak prema međusobnom priznavanju u području ocjene sukladnosti, kao i poboljšanje kvalitete azerbajdžanskih proizvoda.

2.   U tom smislu stranke surađuju na projektima tehničke pomoći koji će:

—	promicati odgovarajuću suradnju s organizacijama i institucijama specijaliziranima u ovim područjima,

—	promicati uporabu tehničkih uredbi Zajednice i primjenu europskih normi i postupaka ocjene sukladnosti,

—	dozvoljavati razmjenu iskustava i tehničkih informacija u području upravljanja kvalitetom.

Članak 51.

Rudarstvo i sirovine

1.   Stranke imaju za cilj povećati ulaganja i trgovinu u području rudarstva i sirovina.

2.   Suradnja je posebno usmjerena na sljedeća područja:

—	razmjenu informacija o izgledima rudarskog sektora i sektora obojenih metala,

—	uspostavu pravnog okvira za suradnju,

—	trgovinska pitanja,

—	usvajanje i provedbu zakona o okolišu,

—	osposobljavanje,

—	sigurnost u rudarskoj industriji.

Članak 52.

Suradnja u području znanosti i tehnologije

1.   Stranke promiču suradnju u civilnim znanstvenim istraživanjima i tehnološkom razvoju (ITR) na temelju uzajamne koristi i, uzimajući u obzir dostupnost resursa, odgovarajućeg pristupa svojim odgovarajućim programima i podložno primjerenim razinama učinkovite zaštite prava intelektualnog, industrijskog i trgovačkog vlasništva (IPR).

2.   Suradnja u području znanosti i tehnologije obuhvaća:

—	razmjenu znanstvenih i tehničkih informacija,

—	zajedničke aktivnosti u području istraživanja i tehnološkog razvoja,

—	aktivnosti osposobljavanja i programe mobilnosti za znanstvenike, istraživače i tehničare uključene u istraživanje i tehnološki razvoj na obje strane.

U slučaju kada takva suradnja poprimi oblik aktivnosti koje uključuju obrazovanje i/ili osposobljavanje, ona se treba provoditi u skladu s odredbama članka 53.

Stranke mogu na temelju zajedničkog dogovora uspostaviti ostale oblike suradnje u području znanosti i tehnologije.

3.   Suradnja obuhvaćena ovim člankom provodi se u skladu s posebnim dogovorima o kojima se pregovara i koji se sklapaju u skladu s postupcima koje usvoje obje stranke i kojima se, između ostalog, određuju odgovarajuće odredbe za zaštitu intelektualnog, industrijskog i trgovačkog vlasništva.

Članak 53.

Obrazovanje i osposobljavanje

1.   Stranke surađuju s ciljem podizanja razine općeg obrazovanja i stručnih kvalifikacija u Republici Azerbajdžanu u privatnom i javnom sektoru.

2.   Suradnja je usmjerena posebno na sljedeća područja:

—	modernizaciju sustava visokog obrazovanja i osposobljavanja u Republici Azerbajdžanu, uključujući sustav izdavanja svjedodžbi visokoškolskih obrazovnih ustanova i diploma visokog obrazovanja,

—	osposobljavanje rukovoditelja u privatnom i javnom sektoru i državnih službenika u prioritetnim područjima koje je potrebno utvrditi,

—	suradnju između obrazovnih ustanova i između obrazovnih ustanova i poduzeća,

—	mobilnost nastavnika, diplomanata, administratora, mladih znanstvenika i istraživača te mladih ljudi,

—	promicanje podučavanja u području europskih studija u okviru odgovarajućih institucija,

—	podučavanje jezika Zajednice,

—	poslijediplomsko osposobljavanje konferencijskih prevoditelja,

—	osposobljavanje novinara,

—	osposobljavanje osoba koje provode osposobljavanje,

—	razmjena metoda podučavanja, poticanje korištenja modernih obrazovnih programa i tehničkih sredstava obrazovanja.

3.   Moguće sudjelovanje jedne stranke u odgovarajućim programima u području obrazovanja i osposobljavanja druge stranke može se razmotriti u skladu s njihovim odgovarajućim postupcima te će se, prema potrebi, uspostaviti institucionalni okviri i planovi suradnje na temelju sudjelovanja Republike Azerbajdžana u programu Zajednice Tempus.

Članak 54.

Poljoprivreda i poljoprivredno-industrijski sektor

Svrha suradnje u ovom području je provođenje agrarne reforme, modernizacija, privatizacija i restrukturiranje poljoprivrednog, poljoprivredno-industrijskog i uslužnog sektora u Republici Azerbajdžanu, razvoj domaćih i stranih tržišta za azerbajdžanske proizvode pod uvjetima koji osiguravaju zaštitu okoliša, uzimajući u obzir potrebu za poboljšanjem sigurnosti opskrbe hranom kao i razvoj poljoprivrednog poslovanja, obrade i distribucije poljoprivrednih proizvoda. Stranke su također usmjerene na postupno usklađivanje azerbajdžanskih normi s tehničkim propisima Zajednice koji se odnose na industrijske i poljoprivredne prehrambene proizvode, uključujući sanitarne i fitosanitarne standarde.

Članak 55.

Energetika

1.   Suradnja se odvija prema načelima tržišnoga gospodarstva i Europske energetske povelje i imajući na umu Ugovor o Energetskoj povelji i Protokol o energetskoj učinkovitosti i povezanim okolišnim aspektima, imajući u vidu postupnu integraciju energetskih tržišta u Europi.

2.   Suradnja, između ostalog, obuhvaća sljedeća područja:

—	formiranje i razvoj energetske politike,

—	poboljšanje u upravljanju i reguliranju energetskog sektora u skladu s tržišnim gospodarstvom,

—	poboljšanje opskrbe energijom, uključujući sigurnost opskrbe, na ekonomičan i za okoliš prihvatljiv način,

—	promicanje štednje energije i energetske učinkovitosti te provedba Protokola uz Energetsku poveljo o energetskoj učinkovitosti i povezanim okolišnim aspektima,

—	modernizaciju energetske infrastrukture,

—	poboljšanje energetskih tehnologija opskrbe i krajnje potrošnje za različite vrste energije,

—	upravljanje i tehničko osposobljavanje u energetskom sektoru,

—	prijevoz i provoz energetskih materijala i proizvoda,

—	uvođenje niza institucionalnih, pravnih, fiskalnih i ostalih uvjeta nužnih za poticanje povećane energetske trgovine i ulaganja,

—	razvoj hidroelektričnih i ostalih obnovljivih energetskih resursa.

3.   Stranke razmjenjuju relevantne podatke koji se odnose na investicijske projekte u energetskom sektoru, a posebno na one koji se odnose na izgradnju i obnovu plinovoda i naftovoda ili ostalih načina prijevoza energetskih proizvoda. Također surađuju s ciljem što učinkovitije provedbe odredaba glave IV. i članka 48. koje se odnose na ulaganja u energetski sektor.

Članak 56.

Okoliš

1.   Imajući na umu Europsku energetsku povelju i Deklaraciju konferencije iz Lucerna iz 1993. godine te uzimajući u obzir Ugovor o Energetskoj povelji, a posebno njegov članak 19., te Protokol uz Energetsku povelju o energetskoj učinkovitosti i povezanim okolišnim aspektima, stranke razvijaju i jačaju suradnju u području okoliša i zdravlja ljudi.

2.   Suradnja je usmjerena na suzbijanje pogoršanja stanja okoliša, a posebno:

—	učinkovito praćenje razina onečišćenja i procjenom stanja okoliša; sustav obavješćivanja o stanju okoliša,

—	suzbijanje lokalnog, regionalnog i prekograničnog onečišćenja zraka i vode,

—	ekološku obnovu,

—	održivu, učinkovitu i ekološki djelotvornu proizvodnju i uporabu energije,

—	ekološku sigurnost industrijskih postrojenja,

—	klasifikaciju i sigurno rukovanje kemikalijama,

—	kakvoću vode,

—	izbjegavanje stvaranja otpada, recikliranje i sigurno zbrinjavanje, provedbu Bazelske konvencije,

—	utjecaj poljoprivrede, erozije tla i kemijskog onečišćenja na okoliš,

—	zaštitu i obnovu šuma,

—	očuvanje biološke raznolikosti, zaštićenih područja i održivo korištenje i upravljanje biološkim resursima,

—	planiranje korištenja zemljišta, uključujući graditeljstvo i urbanizam,

—	korištenje gospodarskih i fiskalnih instrumenata,

—	globalne klimatske promjene,

—	obrazovanje i podizanje svijesti o okolišu,

—	tehničku pomoć u odnosu na oporavak zona pogođenih radioaktivnošću i rješavanje pripadajućih zdravstvenih i društvenih problema,

—	provedbu Konvencije iz Espooa o procjeni utjecaja na okoliš u prekograničnom kontekstu.

3.   Suradnja se posebno odvija putem:

—	planiranja postupanja u slučaju katastrofa i ostalih kriznih situacija,

—	razmjene informacija i stručnjaka, uključujući informacije i stručnjake koji se bave prijenosom čistih tehnologija te čistim i ekološki prihvatljivim korištenjem biotehnologija,

—	zajedničkih istraživačkih djelatnosti,

—	poboljšanja zakona prema normama Zajednice,

—	osposobljavanja u području okoliša i jačanja institucija,

—	suradnje na regionalnoj razini, uključujući suradnju u okviru Europske agencije za okoliš, i na međunarodnoj razini,

—	razvoja strategija, posebno s obzirom na globalna i klimatska pitanja te također s ciljem ostvarivanja održivog razvoja,

—	studija utjecaja na okoliš,

—	praćenja stanja okoliša.

Članak 57.

Promet

Stranke razvijaju i jačaju suradnju u području prometa.

Suradnja je, inter alia, usmjerena na restrukturiranje i modernizaciju prometnih sustava i mreža u Republici Azerbajdžanu te na razvoj i osiguranje, prema potrebi, sukladnosti prometnih sustava u kontekstu postizanja globalnog prometnog sustava. Posebno se uzimaju u obzir tradicionalne komunikacijske veze između neovisnih država u Transkavkaskoj regiji te veze s ostalim susjednim državama.

Suradnja, inter alia, uključuje:

—	modernizaciju upravljanja i djelovanja cestovnog prometa, željeznica, luka i zračnih luka,

—

modernizaciju i razvoj željeznica, vodnih plovnih putova, cesta, luka, zračnih luka i infrastrukture zračne plovidbe, uključujući modernizaciju glavnih pravaca od zajedničkog interesa i transeuropskih veza za gore navedene načine prijevoza, posebno onih koji su povezani s projektom TRACECA; te osposobljavanje u gore navedenim područjima,

—	promicanje i razvoj multimodalnog prometa,

—	promicanje zajedničkih istraživačkih i razvojnih programa,

—	pripremu zakonodavnog i institucionalnog okvira za razvoj i provedbu politike, uključujući privatizaciju sektora prometa.

Članak 58.

Poštanske usluge i telekomunikacije

U granicama svojih odgovarajućih ovlasti i nadležnosti, stranke šire i jačaju suradnju u sljedećim područjima:

—	uspostavi politika i smjernica za razvoj telekomunikacijskog sektora i poštanskih usluga,

—	razvoju načela tarifne politike i stavljanja na tržište u telekomunikacijskim i poštanskim uslugama,

—	provođenju prijenosa tehnologije te znanja i iskustva, uključujući europske tehničke norme i sustave certificiranja,

—	poticanju razvoja projekata za telekomunikacijske i poštanske usluge te privlačenju ulaganja,

—	povećanju učinkovitosti i kvalitete pružanja telekomunikacijskih i poštanskih usluga, između ostalog i putem liberalizacije djelatnosti u podsektorima,

—	naprednoj primjeni telekomunikacija, posebno u području elektroničkog prijenosa financijskih sredstava,

—	upravljanju telekomunikacijskim mrežama i njihovoj „optimizaciji”,

—	prikladnom regulatornom temelju za pružanje telekomunikacijskih i poštanskih usluga te za korištenje spektra radio frekvencija,

—	osposobljavanju u području telekomunikacijskih i poštanskih usluga za poslovanje u tržišnim uvjetima.

Članak 59.

Financijske usluge

Suradnja je posebno usmjerena na olakšavanje uključenja Republike Azerbajdžana u opće prihvaćene sustave uzajamnih namira. Tehnička pomoć usmjerena je na:

—	razvoj suvremenog sustava privatnih i posebno komercijalnih bankarskih i financijskih usluga, razvoj zajedničkog tržišta kreditnih sredstava, uključenje Republike Azerbajdžan u opće prihvaćen sustav uzajamnih namira,

—	razvoj fiskalnog sustava i njegovih institucija u Republici Azerbajdžanu, razmjenu iskustava i osposobljavanje osoblja,

—	razvoj usluga osiguranja koje bi, između ostalog, stvorile povoljan okvir za sudjelovanje trgovačkih društava Zajednice u osnivanju zajedničkih ulaganja u sektoru osiguranja u Republici Azerbajdžanu, kao i razvoj osiguranja izvoznih kredita.

Ova suradnja posebno pridonosi poticanju razvoja odnosa između Republike Azerbajdžana i država članica u sektoru financijskih usluga.

Članak 60.

Restrukturiranje poduzeća i privatizacija

Prepoznajući da je privatizacija od velike važnosti za održivi gospodarski oporavak, stranke su suglasne sa suradnjom na razvoju potrebnog institucionalnog, pravnog i metodološkog okvira. U tu se svrhu pruža tehnička pomoć radi provedbe programa privatizacije prihvaćenog koji je usvojio Parlament Azerbajdžana. Posebna pozornost posvetit će se pravilnoj i transparentnoj prirodi procesa privatizacije.

Tehnička pomoć je, inter alia, usmjerena na:

—	razvoj institucionalnih temelja unutar Vlade Azerbajdžana koji će biti sposobni odrediti i upravljati procesom privatizacije,

—	osnivanje baze podataka poduzeća,

—	korporatizaciju poduzeća,

—	razvoj sustava masovne privatizacije koji će biti usmjeren na prijenos vlasništva na stanovnike na temelju sustava vaučera,

—	razvoj sustava za registraciju poslovnih udjela,

—	razvoj sustava za prodaju po javnom natječaju pojedinih poduzeća za koja se smatra da nisu prikladna za sudjelovanje u programu masovne privatizacije,

—	restrukturiranje poduzeća koja još nisu spremna za privatizaciju,

—	razvoj privatnih poduzeća, posebno u sektoru malog i srednjeg poduzetništva.

Cilj ove suradnje je pridonijeti revitalizaciji gospodarstva Azerbajdžana, promicanje stranog ulaganja te razvoj odnosa između Azerbajdžana i država članica.

Članak 61.

Regionalni razvoj

1.   Stranke jačaju suradnju u području regionalnog razvoja i planiranja korištenja zemljišta.

2.   U tu svrhu potiču razmjenu informacija nacionalnih, regionalnih i lokalnih tijela u Zajednici i njezinim državama članicama i u Republici Azerbajdžanu o regionalnim politikama i politikama planiranja korištenja zemljišta te o metodama oblikovanja regionalnih politika s posebnim naglaskom na razvoj područja u nepovoljnom položaju.

Također potiču izravne kontakte između gore navedenih tijela te između regionalnih i javnih organizacija odgovorih za planiranje regionalnog razvoja s ciljem, inter alia, razmjene metoda i načina poticanja regionalnog razvoja.

Članak 62.

Socijalna suradnja

1.   S obzirom na zdravlje i sigurnost, stranke razvijaju suradnju među sobom s ciljem poboljšanja razine zaštite zdravlja i sigurnosti radnika.

Suradnja posebno uključuje:

—	obrazovanje i osposobljavanje o pitanjima zaštite zdravlja i sigurnosti s posebnim naglaskom na visokorizične sektore djelatnosti,

—	razvoj i promicanje preventivnih mjera za suzbijanje profesionalnih oboljenja i ostalih oboljenja povezanih s radom,

—	sprječavanje opasnosti od teških nesreća i upravljanje otrovnim kemikalijama,

—	istraživanje radi razvoja baze znanja o radnom okruženju te zdravlju i sigurnosti radnika.

2.   S obzirom na zapošljavanje, suradnja posebno uključuje tehničku pomoć za:

—	optimizaciju tržišta rada,

—	modernizaciju službi za zapošljavanje i savjetovanje,

—	planiranje i upravljanje programima restrukturiranja,

—	poticanje razvoja lokalnog zapošljavanja,

—	razmjenu informacija o programima fleksibilnog zapošljavanja, uključujući programe koji potiču samozapošljavanje i promiču poduzetništvo.

3.   Stranke posebnu pažnju posvećuju suradnji u području socijalne zaštite koja, između ostalog, uključuje suradnju u planiranju i provedbi reformi socijalne zaštite u Republici Azerbajdžanu.

Ove su reforme usmjerene na razvoj metoda zaštite koje su svojstvene tržišnim gospodarstvima u Republici Azerbajdžanu i obuhvaćaju sve oblike socijalne zaštite.

Članak 63.

Turizam

Stranke jačaju i razvijaju međusobnu suradnju koja uključuje:

—	unaprjeđenje turističke djelatnosti,

—	povećanje protoka informacija,

—	prijenos znanja i iskustava,

—	proučavanje mogućnosti za zajedničko djelovanje,

—	suradnju između službenih turističkih tijela,

—	osposobljavanje za razvoj turizma.

Članak 64.

Mala i srednja poduzeća

1.   Stranke imaju za cilj razvoj i jačanje malih i srednjih poduzeća i njihovih udruženja te suradnju između MSP-ova u Zajednici i Republici Azerbajdžanu.

2.   Suradnja uključuje tehničku pomoć, posebno u sljedećim područjima:

—	razvoj zakonodavnog okvira za MSP-ove,

—	razvoj odgovarajuće infrastrukture (agencija za potporu MSP-ovima, komunikaciju, pomoć u stvaranju fonda za MSP-ove),

—	razvoj tehnoloških parkova,

—	osposobljavanje u području marketinga, računovodstva i kontrole kvalitete proizvoda.

Članak 65.

Informacije i komunikacije

Stranke podupiru razvoj suvremenih metoda rukovanja informacijama, uključujući medije, te potiču učinkovitu međusobnu razmjenu informacija. Prednost se daje programima čiji je cilj pružanje javnosti osnovnih informacija o Zajednici i Republici Azerbajdžanu, uključujući, kada je to moguće, pristup bazama podataka u potpunosti poštujući prava intelektualnog vlasništva.

Članak 66.

Zaštita potrošača

Stranke započinju blisku suradnju s ciljem postizanja usklađenosti njihovih sustava zaštite potrošača. Ova suradnja može uključivati razmjenu informacija o radu zakonodavstva i institucionalnoj reformi, uspostavljanju stalnih sustava uzajamnog obavješćivanja o opasnim proizvodima, unaprjeđenje informacija koje se pružaju potrošačima, posebno o cijenama, karakteristikama proizvoda i usluga, razvoj razmjena između predstavnika interesa potrošača, te povećanje usklađenosti politika zaštite potrošača i organizaciju seminara i vježbeničkog staža.

Članak 67.

Carina

1.   Cilj suradnje je osigurati poštovanje svih odredaba čije je usvajanje planirano u vezi s trgovinom i poštenom trgovinom te postizanje usklađivanje carinskog sustava Republike Azerbajdžana sa sustavom Zajednice.

2.   Suradnja posebno uključuje sljedeće:

—	razmjenu informacija,

—	poboljšanje radnih metoda,

—	uvođenje kombinirane nomenklature i jedinstvene carinske deklaracije,

—	međusobno povezivanje provoznih sustava Zajednice i Republike Azerbajdžana,

—	pojednostavljenje pregleda i formalnosti s obzirom na prijevoz robe,

—	potpora uvođenju suvremenih carinskih informacijskih sustava,

—	organizaciju seminara i vježbeničkog staža.

Tehnička pomoć pruža se kada je to potrebno.

3.   Ne dovodeći u pitanje daljnju suradnju previđenu ovim Ugovorom, a posebno člancima 72. i 74., zajednička pomoć za carinska pitanja između administrativnih tijela obiju ugovornih stranaka odvija se u skladu s odredbama Protokola u prilogu ovom Ugovoru.

Članak 68.

Suradnja u području statistike

Suradnja u ovom području ima za cilj razvoj učinkovitog statističkog sustava radi pružanja pouzdanih podataka potrebnih za potporu i praćenje procesa gospodarske reforme te doprinos razvoju privatnog poduzetništva u Republici Azerbajdžanu. Također obuhvaća i zaštitu povjerljivosti.

Stranke posebno surađuju u sljedećim područjima:

—	prilagodbi azerbajdžanskog statističkog sustava međunarodnim metodama, normama i klasifikaciji,

—	razmjeni statističkih podataka,

—	pružanju nužnih statističkih makroekonomskih i mikroekonomskih podataka radi provedbe i upravljanja gospodarskim reformama.

Zajednica u tom smislu doprinosi pružanjem tehničke pomoći Republici Azerbajdžanu.

Članak 69.

Ekonomska znanost

Stranke olakšavaju proces gospodarske reforme i usklađivanja gospodarskih politika surađujući kako bi poboljšale razumijevanje osnova njihovih gospodarstava te izradu i provedbu gospodarske politike u tržišnim gospodarstvima. U tom smislu stranke razmjenjuju informacije o makroekonomskim rezultatima i izgledima.

Zajednica pruža tehničku pomoć kako bi:

—	pomogla Republici Azerbajdžanu u procesu gospodarske reforme pružanjem stručne savjetodavne i tehničke pomoći,

—	potaknula suradnju između ekonomista radi pospješivanja prijenosa znanja i iskustava za oblikovanje gospodarskih politika te omogućila širenje istraživanja značajnog za politiku.

Članak 70.

Monetarna politika

Na zahtjev azerbajdžanskih tijela, Zajednica pruža tehničku pomoć namijenjenu potpori nastojanja Republike Azerbajdžana u jačanju vlastitog monetarnog sustava i uvođenju potpune konvertibilnosti valute.

To će uključivati tehničku pomoć za osmišljavanje i primjenu monetarne i kreditne politike Republike Azerbajdžan u potpunoj koordinaciji s međunarodnim financijskim institucijama te za osposobljavanje osoblja i razvoj financijskih tržišta, uključujući burzu. Također su uključene neformalne razmjene stajališta o načelima i funkcioniranju Europskog monetarnog sustava i uredbama Zajednice o financijskim tržištima i kretanjima kapitala.

GLAVA VII.

SURADNJA NA PITANJIMA POVEZANIMA S DEMOKRACIJOM I LJUDSKIM PRAVIMA

Članak 71.

Stranke surađuju u svim pitanjima koja su bitna za osnivanje i jačanje demokratskih institucija, uključujući i one koje su potrebne kako bi se ojačala vladavina prava i zaštita ljudskih prava i temeljnih sloboda u skladu s međunarodnim pravom i načelima OESS-a.

Ova suradnja ostvaruje se u obliku programa tehničke pomoći koji su, inter alia, namijenjeni pomoći u izradi zakonodavstva i propisa; provedbi takvog zakonodavstva; funkcioniranju pravosudnih tijela; ulozi države u pitanjima pravosuđa; te u funkcioniranju izbornog sustava. Ako je potrebno, mogu uključivati i osposobljavanje. Stranke potiču kontakte i razmjenu između svojih nacionalnih, regionalnih i pravosudnih tijela, parlamentarnih i nevladinih organizacija.

GLAVA VIII.

SURADNJA NA SPRJEČAVANJU NEZAKONITIH AKTIVNOSTI I SPREČAVANJU I KONTROLI ILEGALNE IMIGRACIJE

Članak 72.

Stranke uspostavljaju suradnju čiji je cilj sprečavanje nezakonitih aktivnosti kao što su:

—	nezakonite aktivnosti u području gospodarstva, uključujući korupciju,

—	nezakonite transakcije različite robe, uključujući industrijski otpad,

—	krivotvorenje.

Suradnja u gore navedenim područjima temeljit će se na međusobnim savjetovanjima i bliskom uzajamnom djelovanju. Može biti pružena tehnička i administrativna pomoć, uključujući u sljedećim područjima:

—	izradi nacionalnog zakonodavstva u području sprečavanja nezakonitih aktivnosti,

—	osnivanju informativnih centara,

—	povećavanju učinkovitosti institucija uključenih u sprečavanje nezakonitih aktivnosti,

—	osposobljavanju osoblja i razvoju istraživačke infrastrukture

—	izradi uzajamno prihvatljivih mjera koje sprečavaju nezakonite aktivnosti.

Članak 73.

Pranje novca

1.   Stranke su suglasne da je prijeko potrebno uložiti napore i surađivati kako bi se spriječila uporaba njihovih financijskih sustava općenito za pranje prihoda od kaznenih djela, a posebno kaznenih djela povezanih s drogom.

2.   Suradnja u ovom području uključuje administrativnu i tehničku pomoć radi uspostavljanja primjerenih normi protiv pranja novca koje su istovjetne onima koje je usvojila Zajednica i međunarodni forumi u ovom području, uključujući Radnu skupinu za financijsko djelovanje (FATF).

Članak 74.

Droge

Stranke u okviru vlastitih odgovarajućih ovlasti i nadležnosti surađuju u vezi s povećanjem učinkovitosti i uspješnosti politika i mjera za borbu protiv nezakonite proizvodnje, nabave i trgovine opojnim drogama i psihotropnim tvarima, uključujući sprečavanje zlouporabe kemijskih prekursora, kao i s promicanjem sprečavanja i smanjenja potražnje za drogom. Suradnja u ovom području temelji se na međusobnom savjetovanju i bliskoj koordinaciji između stranaka o ciljevima i mjerama za različita područja povezana s drogom.

Članak 75.

Ilegalna imigracija

1.   Države članice i Republika Azerbajdžan suglasne su surađivati radi sprječavanja i kontrole ilegalne imigracije. U tu svrhu:

—	Republika Azerbajdžan pristaje, na zahtjev države članice i bez dodatnih formalnosti, ponovno prihvatiti sve svoje državljane koji su ilegalno prisutni na državnom području države članice,

—	i svaka država članica pristaje, na zahtjev Republike Azerbajdžana i bez dodatnih formalnosti, ponovno prihvatiti sve svoje državljane, kako je to utvrđeno za potrebe Zajednice, koji su ilegalno prisutni na državnom području Republike Azerbajdžan.

U te svrhe, države članice i Republika Azerbajdžan svojim će državljanima osigurati potrebne osobne isprave.

2.   Republika Azerbajdžan pristaje sklopiti s državama članicama koje to zatraže bilateralne sporazume koji uređuju posebne obveze za ponovni prihvat, uključujući obvezu ponovnog prihvata državljana drugih zemalja i osoba bez državljanstva koje su iz Republike Azerbajdžana došle na državno područje bilo koje od tih država članica ili koje su iz bilo koje od tih država članica došle na državno područje Republike Azerbajdžana.

3.   Vijeće za suradnju razmatra koji drugi zajednički napori mogu biti učinjeni kako bi se spriječila i kontrolirala ilegalna imigracija.

GLAVA IX.

KULTURNA SURADNJA

Članak 76

Stranke se obvezuju promicati, poticati i omogućiti kulturnu suradnju. Prema potrebi, programi Zajednice za kulturnu suradnju ili programi jedne ili više država članica mogu biti predmet suradnje te se mogu razvijati daljnje aktivnosti od zajedničkog interesa.

Suradnja može uključivati:

—	razmjenu informacija i iskustava u području zaštite i održavanja spomenika i povijesnih mjesta (arhitektonsko nasljeđe),

—	kulturnu razmjenu između institucija, umjetnika i drugih ljudi koji rade u području umjetnosti.

GLAVA X.

FINANCIJSKA SURADNJA U PODRUČJU TEHNIČKE POMOĆI

Članak 77.

Kako bi se postigli ciljevi ovog Sporazuma i u skladu s člankom 78., 79. i 80., Republika Azerbajdžan koristi privremenu financijsku pomoć Zajednice putem tehničke pomoći u obliku bespovratnih sredstava. Svrha ove pomoći je ubrzati gospodarske pretvorbu Republike Azerbajdžana.

Članak 78.

Financijska pomoć pokrivena je u okviru programa Tacis kako je to predviđeno u relevantnoj Uredbi Vijeća Zajednice.

Članak 79.

Ciljevi i područja financijske pomoći Zajednice utvrđeni su u indikativnom programu koji odražava uspostavljene prioritete koje dogovaraju dvije stranke uzimajući u obzir potrebe Republike Azerbajdžana, apsorpcijsku sposobnost sektora i napredak reforme. Stranke o tome obavješćuju Vijeće za suradnju.

Članak 80.

Kako bi se omogućila optimalna uporaba raspoloživih resursa, stranke osiguravaju da se doprinosi tehničke pomoći Zajednice izvršavaju u bliskoj koordinaciji s doprinosima iz drugih izvora kao što su države članice, druge države i međunarodne organizacije kao Međunarodna banka za obnovu i razvoj i Europska banka za obnovu i razvoj.

GLAVA XI.

INSTITUCIONALNE, OPĆE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 81.

Ovim se osniva Vijeće za suradnju koje nadzire provedbu ovog Sporazuma. Ono se na ministarskoj razini sastaje jedanput godišnje. Razmatra sva važna pitanja koja se javljaju u okviru ovog Sporazuma i sva druga bilateralna ili međunarodna pitanja od zajedničkog interesa radi postizanja ciljeva ovog Sporazuma. Vijeće za suradnju također može davati odgovarajuće preporuke prema dogovoru između dviju stranaka.

Članak 82.

1.   Vijeće za suradnju sastoji se od članova Vijeća Europske unije i članova Komisije Europskih zajednica, s jedne strane, i članova Vlade Republike Azerbajdžana, s druge strane.

2.   Vijeće za suradnju donosi svoj poslovnik.

3.   Dužnost predsjednika Vijeća za suradnju naizmjence obnašaju predstavnik Zajednice i član Vlade Republike Azerbajdžana.

Članak 83.

1.   Vijeću za suradnju u izvršavanju njegovih dužnosti pomaže Odbor za suradnju koji se sastoji od predstavnika članova Vijeća Europske unije i članova Komisije Europskih zajednica, s jedne strane, i predstavnika Vlade Republike Azerbajdžan, s druge strane, obično na razini viših državnih službenika. Dužnost predsjednika Odbora za suradnju naizmjence obnašaju Zajednica i Republika Azerbajdžan.

Vijeće za suradnju utvrđuje u svojem poslovniku dužnosti Odbora za suradnju koje uključuju pripreme sastanaka Vijeća za suradnju i način na koji Odbor djeluje.

2.   Vijeće za suradnju može prenijeti bilo koju od svojih ovlasti na Odbor za suradnju koji će osigurati kontinuitet sastanaka Vijeća za suradnju.

Članak 84.

Vijeće za suradnju može donijeti odluku o osnivanju bilo kojeg drugog posebnog odbora ili tijela koje mu može pomagati u obavljanju njegovih dužnosti i određuje sastav i dužnosti takvih odbora ili tijela i način na koji ona djeluju.

Članak 85.

Pri razmatranju svih pitanja koja se javljaju u okviru ovog Sporazuma u odnosu na odredbu koja upućuje na članak GATT-a/WTO-a, Vijeće za suradnju u najvećoj mogućoj mjeri uzima u obzir tumačenje koje članovi WTO-a obično primjenjuju na taj članak GATT-a/WTO-a.

Članak 86.

Ovim se osniva Parlamentarni odbor za suradnju. On je forum unutar kojega se članovi azerbajdžanskog parlamenta i Europskog parlamenta sastaju i izmjenjuju stajališta. Sastaje se u razmacima koje sam određuje.

Članak 87.

1.   Parlamentarni odbor za suradnju sastoji se od članova Europskog parlamenta, s jedne strane‚ i članova azerbajdžanskog parlamenta, s druge strane.

2.   Parlamentarni odbor za suradnju donosi svoj poslovnik.

3.   Parlamentarnim odborom za suradnju naizmjence predsjeda Europski parlament odnosno azerbajdžanski parlament u skladu s odredbama utvrđenima u njegovom poslovniku.

Članak 88.

Parlamentarni odbor za suradnju može od Vijeća za suradnju zatražiti relevantne informacije o provedbi ovog Sporazuma, a Vijeće Odboru tada dostavlja tražene informacije.

Parlamentarni odbor za suradnju obavješćuje se o preporukama Vijeća za suradnju.

Parlamentarni odbor za suradnju može davati preporuke Vijeću za suradnju.

Članak 89.

1.   U okviru ovog Sporazuma, svaka se stranka obvezuje osigurati da fizičke i pravne osobe druge stranke imaju pristup nadležnim sudovima i administrativnim tijelima stranaka bez diskriminacije u odnosu na vlastite državljane kako bi branili svoja osobna prava i prava vlasništva, uključujući ona koji se odnose na intelektualno, industrijsko i trgovačko vlasništvo.

2.   U granicama svojih odgovarajućih ovlasti i nadležnosti, stranke:

—	potiču prihvaćanje arbitraže za rješavanje sporova koji proizlaze iz poslovnih transakcija i suradnje koje su sklopili gospodarski subjekti Zajednice i gospodarski subjekti Republike Azerbajdžana,

—

su suglasne da u slučaju kada se spor podnese na arbitražu, svaka stranka u sporu može, osim u slučaju kada pravila arbitražnog tijela koje su odabrale stranke predviđaju drukčije, izabrati svog arbitra, bez obzira na njegovo državljanstvo, te da predsjedajući treći arbitar ili jedini arbitar može biti državljanin treće države,

—	će predložiti da njihovi gospodarski subjekti zajedničkom suglasnošću odaberu pravo koje se primjenjuje na njihove ugovore,

—	potiču pozivanje na arbitražna pravila koja je razradila Komisija Ujedinjenih naroda za međunarodno trgovačko pravo (Uncitral) i na arbitražu bilo kojeg tijela države potpisnice Konvencije o priznanju i izvršenju stranih arbitražnih odluka sastavljene u New Yorku 10. lipnja 1958.

Članak 90.

Nijedna odredba ovog Sporazuma ne sprječava stranku u poduzimanju bilo kakvih mjera:

(a)	koje smatra potrebnima za sprečavanje otkrivanja informacija koje su protivne njezinim ključnim sigurnosnim interesima;

(b)	koje se odnose na proizvodnju ili trgovinu oružjem, streljivom ili ratnim materijalom ili na istraživanje, razvoj ili proizvodnju neophodne za obrambene svrhe, pod uvjetom da takve mjere ne narušavaju uvjete tržišnog natjecanja u odnosu na proizvode koji nisu namijenjeni isključivo u vojne svrhe;

(c)	koje smatra neophodnima za svoju sigurnost u slučaju ozbiljnih unutarnjih poremećaja koju utječu na očuvanje zakona i reda, u vrijeme rata ili ozbiljne međunarodne napetosti koja predstavlja ratnu prijetnju ili radi ispunjavanja obveza koje je preuzela radi očuvanja mira i međunarodne sigurnosti;

(d)	koje smatra potrebnima kako bi poštovala svoje međunarodne obveze u vezi s nadzorom industrijskih proizvoda i tehnologije s dvojnom namjenom.

Članak 91.

1.   U područjima obuhvaćenima ovim Sporazumom i ne dovodeći u pitanje bilo koju posebnu odredbu sadržanu u njemu:

—	režim koji Republika Azerbajdžan primjenjuje u odnosu na Zajednicu ne smije dovesti ni do kakve diskriminacije između država članica, njihovih državljana ili njihovih trgovačkih društava ili poduzeća,

—	režim koji Zajednica primjenjuje u odnosu na Republiku Azerbajdžan ne smije dovesti ni do kakve diskriminacije između državljana Azerbajdžana ili njegovih trgovačkih društava ili poduzeća.

2.   Odredbe stavka 1. ne dovode u pitanje pravo stranaka na primjenjivanje relevantnih odredaba njihovog fiskalnog zakonodavstva na porezne obveznike koji nisu u istim situacijama u pogledu njihovog mjesta boravišta.

Članak 92.

1.   Svaka od dvije stranke može Vijeću za suradnju uputiti bilo koji spor koji se odnosi na primjenu ili tumačenje ovog Sporazuma.

2.   Vijeće za suradnju može riješiti spor putem preporuke.

3.   U slučaju da nije moguće riješiti spor u skladu sa stavkom 2., jedna od stranaka može obavijestiti drugu stranku o imenovanju miritelja; druga stranka mora tada u roku od dva mjeseca imenovati drugog arbitra. Za primjenu ovog postupka Zajednica i države članice smatraju se jednom strankom u sporu.

Vijeće za suradnju imenuje trećeg miritelja.

Preporuke miritelja prihvaćaju se većinom glasova. Takve preporuke nisu obvezujuće za stranke.

4.   Vijeće za suradnju može utvrditi pravila postupka za rješavanje sporova.

Članak 93.

Stranke su suglasne da se na zahtjev jedne od stranaka odmah savjetuju putem odgovarajućih kanala kako bi raspravile bilo koje pitanje koje se odnosi na tumačenje ili provedbu ovog Sporazuma i druge bitne aspekte odnosa između stranaka.

Odredbe ovog članka ni na koji način ne utječu na i ne dovode u pitanje članke 14., 92. i 98.

Članak 94.

Tretman dodijeljen Republici Azerbajdžanu na temelju ovog Sporazuma ni u kojem slučaju nije povoljniji od onog koji države članice dodjeljuju jedna drugoj.

Članak 95.

Za potrebe ovog Sporazuma, pojam „ stranke” znači Republika Azerbajdžan, s jedne strane, i Zajednica ili države članice, ili Zajednica i države članice, u skladu s njihovim odgovarajućim ovlastima, s druge strane.

Članak 96.

U mjeri u kojoj su pitanja obuhvaćena ovim Sporazumom obuhvaćena i Ugovorom o energetskoj povelji i njezinim protokolima, taj Ugovor i protokoli se nakon stupanja na snagu primjenjuju na takva pitanja, ali samo u mjeri u kojoj je takva primjena predviđena u njima.

Članak 97.

Ovaj se Sporazum sklapa na početno razdoblje od 10 godina. Ovaj se Sporazum automatski obnavlja svake godine pod uvjetom da nijedna stranka ne uputi drugoj stranci pisanu obavijest o otkazu ovog Sporazuma šest mjeseci prije njegovog isteka.

Članak 98.

1.   Stranke poduzimaju sve opće i posebne mjere potrebne za ispunjavanje njihovih obveza predviđenih u skladu s ovim Sporazumom. One se brinu za to da se ciljevi određeni ovim Sporazumom postignu.

2.   Ako jedna od stranaka smatra da druga stranka nije ispunila obvezu u skladu s ovim Sporazumom, ona može poduzeti odgovarajuće mjere. Prije nego što tako učini, osim u slučajevima osobite hitnosti, ona dostavlja Vijeću za suradnju sve relevantne informacije potrebne za temeljito ispitivanje situacije radi pronalaženja rješenje prihvatljivog za stranke.

Pri odabiru tih mjera, prednost se mora dati onim mjerama koje najmanje narušavaju funkcioniranje ovog Sporazuma. Vijeće za suradnju potrebno je odmah obavijestiti o ovim mjerama ako druga stranka to zatraži.

Članak 99.

Prilozi I., II., III., IV. i V. zajedno s Protokolom čine sastavni dio ovog Sporazuma.

Članak 100.

Dok se ne postignu jednaka prava za pojedince i gospodarske subjekte u skladu s njim, ovaj Sporazum ne utječe na prava koja su im osigurana putem postojećih sporazuma koji obvezuju jednu ili više država članica, s jedne strane, i Republiku Azerbajdžan, s druge strane, osim u područjima koja su u nadležnosti Zajednice i ne dovodeći u pitanje obveze država članica koje proizlaze iz ovog Sporazuma u područjima koja su u njihovoj nadležnosti.

Članak 101.

Ovaj Sporazum se, s jedne strane, primjenjuje na područjima na kojima se primjenjuje Ugovor o osnivanju Europske Zajednice, Ugovor o osnivanju Europske zajednice za ugljen i čelik i Ugovor o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju te pod uvjetima utvrđenima u tim Ugovorima i, s druge strane, na državnom području Republike Azerbajdžana.

Članak 102.

Glavni tajnik Vijeća Europske unije je depozitar ovog Sporazuma.

Članak 103.

Izvornik ovog Sporazuma, čiji su primjerci na danskom, engleskom, finskom, francuskom, grčkom, nizozemskom, njemačkom, portugalskom, španjolskom, švedskom, talijanskom i azerbajdžanskom jeziku jednako vjerodostojni, polaže se kod glavnog tajnika Vijeća Europske unije.

Članak 104.

Ovaj Sporazum stranke će odobriti u skladu s vlastitim postupcima.

Ovaj Sporazum stupa na snagu prvog dana drugog mjeseca koji slijedi nakon dana na koji stranke obavijeste glavnog tajnika Vijeća Europske unije da su postupci iz prvog stavka dovršeni.

Stupanjem na snagu, u mjeri u kojoj se to odnosi na odnose između Republike Azerbajdžana i Zajednice, ovaj Sporazum zamjenjuje Sporazum između Europske ekonomske zajednice, Europske zajednice za atomsku energiju i Saveza Sovjetskih Socijalističkih Republika o trgovini i trgovinskoj i gospodarskoj suradnji potpisan u Bruxellesu 18. prosinca 1989.

Članak 105.

U slučaju da prije dovršetka postupaka koji su potrebni za stupanje na snagu ovog Sporazuma odredbe određenih dijelova ovog Sporazuma stupe na snagu na temelju Privremenog sporazuma između Zajednice i Republike Azerbajdžana, stranke su suglasne da u takvim okolnostima izraz „dan stupanja na snagu ovog Sporazuma” znači dan stupanja na snagu Privremenog sporazuma.

---

POPIS PRILOŽENIH DOKUMENATA

Prilog I.	Indikativni popis povlastica koje Republika Azerbajdžan dodjeljuje neovisnim državama u skladu s člankom 9. stavkom 3.
Prilog II.	Konvencije o intelektualnom, industrijskom i trgovačkom vlasništvu iz članka 42.
Prilog III.	Financijske usluge iz članka 26. stavka 3.
Prilog IV.	Rezerve Zajednice u skladu s člankom 23. stavkom 2.
Prilog V.	Rezerve Republike Azerbajdžana u skladu s člankom 23. stavkom 4.

Protokol o uzajamnoj pomoći između administrativnih tijela u carinskim pitanjima

PRILOG I.

INDIKATIVNI POPIS POVLASTICA KOJE REPUBLIKA AZERBAJDŽAN DODJELJUJE NEOVISNIM DRŽAVAMA U SKLADU S ČLANKOM 9. STAVKOM 3.

1.	Ne primjenjuju se uvozne carine.

2.	Ne primjenjuju se izvozne carine u odnosu na robu isporučenu u skladu s godišnjim bilateralnim međudržavnim trgovinskim dogovorima i dogovorima o suradnji u okviru nomenklature određene u njima.

3.	PDV se ne primjenjuje na uvoz.

4.	Trošarine se ne primjenjuju na uvoz.

PRILOG II.

KONVENCIJE O INTELEKTUALNOM, INDUSTRIJSKOM I TRGOVAČKOM VLASNIŠTVU IZ ČLANKA 42.

1.   Članak 42. stavak 2. odnosi se na sljedeće multilateralne konvencije:

—	Bernska konvencija za zaštitu književnih i umjetničkih djela (Pariški akt, 1971.)

—	Međunarodna konvencija za zaštitu umjetnika izvođača, proizvođača fonograma i organizacija za radiodifuziju (Rim, 1961.)

—	Protokol koji se odnosi na Madridski sporazum o međunarodnoj registraciji žigova (Madrid, 1989.)

—	Nicanski sporazum o međunarodnoj klasifikaciji proizvoda i usluga za registraciju žigova (Ženeva 1977., izmijenjen 1979.)

—	Budimpeštanski ugovor o međunarodnom priznavanju depozita mikroorganizama za potrebe patentnog postupka (1977., izmijenjen 1980.),

—	Međunarodna konvencija za zaštitu novih biljnih sorti (UPOV) (Ženevski akt, 1991.)

2.   Vijeće za suradnju može predložiti da se članak 42. stavak 2. primjenjuje na druge multilateralne konvencije. Ako se pojave problemi u području intelektualnog, industrijskog i trgovačkog vlasništva koji utječu na trgovinske uvjete, poduzimaju se hitna savjetovanja na zahtjev jedne od stranaka s ciljem pronalaženja obostrano zadovoljavajućeg rješenja.

3.   Stranke potvrđuju važnost koju pridaju obvezama koje proizlaze iz sljedećih multilateralnih konvencija:

—	Pariška konvencija za zaštitu industrijskog vlasništva (Štokholmski akt, 1967. izmijenjen 1979.)

—	Madridski sporazum o međunarodnoj registraciji žigova (Štokholmski akt, 1967. i izmijenjen 1979.)

—	Ugovor o suradnji na području patenata (Washington, 1970. izmijenjen 1979. i 1984.)

4.   Od stupanja na snagu ovog Sporazuma Republika Azerbajdžan dodjeljuje trgovačkim društvima i državljanima Zajednice u pogledu priznavanja i zaštite intelektualnog, industrijskog i trgovačkog vlasništva, tretman koji nije manje povoljan od tretmana koji je dodijeljen bilo kojoj trećoj zemlji u skladu s bilateralnim sporazumima.

5.   Odredbe stavka 4. ne primjenjuju se na povlastice koje Republika Azerbajdžan dodjeljuje bilo kojoj trećoj zemlji na temelju stvarne recipročnosti te na povlastice koje Republika Azerbajdžan dodjeljuje drugoj državi bivšeg SSSR-a.

PRILOG III.

FINANCIJSKE USLUGE IZ ČLANKA 26. STAVKA 3.

Financijska usluga je bilo koja usluga financijske prirode koju nudi pružatelj financijskih usluga stranke. Financijske usluge uključuju sljedeće aktivnosti:

A.

Sve usluge osiguranja i usluge povezane s osiguranjem 1. Neposredno osiguranje (uključujući suosiguranje): i. životno; ii. neživotno. 2. Reosiguranje i retrocesija. 3. Posredovanju u osiguranju kao što su brokeri i agencije. 4. Usluge vezane uz osiguranje, kao što su konzultantske i aktuarske usluge te usluge procjene rizika i usluge naplate odštetnih zahtjeva,

B.

Bankarstvo i ostale financijske usluge (osim osiguranja) 1. Primanje depozita i drugih povratnih sredstava od građana. 2. Davanje zajmova svih vrsta, uključujući, inter alia, potrošačke kredite, hipotekarne kredite, faktoring i financiranje komercijalnih transakcija. 3. Financijski leasing 4. Sve usluge plaćanja i prijenosa novca, uključujući kreditne i debitne kartice, putničke čekove i bankovne mjenice. 5. Garancije i druga jamstva. 6. Trgovanje za vlastiti račun ili za račun stranaka, bilo na burzi, na vanburzovnom tržištu ili drukčije, sljedećim: (a) instrumenti tržišta novca (čekovi, mjenice, potvrde o depozitu itd.); (b) devize; (c) izvedenice koje uključuju, ali nisu ograničene na, budućnosnice i opcije; (d) tečajni i kamatni instrumenti, uključujući proizvode kao što su ugovori o razmjeni, ugovori o terminskom tečaju itd. (e) prenosivi vrijednosni papiri; (f) drugi prenosivi instrumenti i financijska sredstva, uključujući zlato. 7. Sudjelovanje u pitanjima svih vrsta vrijednosnih papira, uključujući pokroviteljstvo i plasiranje kao u svojstvu agenta (bilo javno ili privatno) i pružanje usluga vezanih uz takva pitanja. 8. Brokerski novčani poslovi. 9. Upravljanje aktivom, kao što je upravljanje gotovinom ili portfeljima, svi oblici upravljanja zajedničkim ulaganjima, upravljanja mirovinskim fondovima, skrbničke usluge deponiranja i povjerbe. 10. Usluge namire i klirinške usluge za financijska sredstva, uključujući vrijednosne papire, izvedenice i druge prenosive instrumente. 11. Savjetodavno posredovanje i ostale pomoćne financijske usluge za sve aktivnosti gore navedene u točkama 1. i 10., uključujući kreditne preporuke i analize, istraživanje i savjete o ulaganju i portfelju, savjete o stjecanju trgovačkih društava te restrukturiranju i strategiji trgovačkih društava. 12. Pružanje i prijenos financijskih informacija, te obrada financijskih podataka i pripadajuća programska podrška od pružatelja drugih financijskih usluga.

Sljedeće su aktivnosti isključene iz definicije financijskih usluga:

(a)	aktivnosti koje obavljaju središnje banke ili bilo koje druge javne institucije u provođenju monetarne i tečajne politike;

(b)	aktivnosti koje provode središnje banke, vladine agencije ili tijela ili javne institucije za račun ili uz jamstvo vlade, osim kada te aktivnosti mogu obavljati pružatelji financijskih usluga u tržišnom natjecanju s takvim javnim tijelima;

(c)	aktivnosti koje čine dio zakonskog sustava socijalne sigurnosti ili javnih mirovinskih programa, osim u slučaju kada te aktivnosti mogu obavljati pružatelji financijskih usluga u tržišnom natjecanju s javnim tijelima ili privatnim institucijama.

PRILOG IV.

REZERVE ZAJEDNICE U SKLADU S ČLANKOM 23. STAVKOM 2.

Rudarstvo

U pojedinim državama članicama može se zahtijevati koncesija za rudarstvo i prava na minerale za trgovačka društva koja nisu pod kontrolom Zajednice.

Ribolov

Pristup i korištenje bioloških resursa i ribolovna područja koja se nalaze u morskim vodama koje su pod suverenitetom ili u nadležnosti država članica Zajednice ograničena je na ribarska plovila pod zastavom države članice Zajednice i koja su registrirana na području Zajednice osim ako je drukčije predviđeno.

Kupnja nekretnina

U pojedinim državama članicama kupnja nekretnine od strane trgovačkih društava koja nisu trgovačka društva Zajednice podložno je ograničenjima.

Audiovizualne usluge uključujući radio

Nacionalni tretman koji se odnosi na proizvodnju i distribuciju, uključujući emitiranje te druge oblike prijenosa javnosti, može biti rezervirano za audiovizualna djela koja zadovoljavaju određene kriterije podrijetla.

Telekomunikacijske usluge uključujući mobilne i satelitske usluge

Rezervirane usluge

U pojedinim je državama članicama pristup tržištu u pogledu dopunskih usluga i infrastrukture ograničen.

Profesionalne usluge

Usluge rezervirane za fizičke osobe koje su državljani država članica. Pod određenim uvjetima te osobe mogu osnivati trgovačka društva.

Poljoprivreda

U pojedinim državama članicama nacionalni tretman nije primjenjiv na trgovačka društva koja nisu pod kontrolom Zajednice, a koja žele započeti poljoprivredno poduzetništvo. Stjecanje vinograda od strane trgovačkih društava koja nisu pod kontrolom EZ-a podliježe notifikaciji ili, prema potrebi, odobrenju.

Usluge novinskih agencija

U pojedinim državama članicama ograničenja stranog udjela u izdavačkim društvima i društvima za radiodifuziju.

PRILOG V.

REZERVE REPUBLIKE AZERBAJDŽANA U SKLADU S ČLANKOM 23., STAVKOM 4.

Korištenje podzemlja i prirodnih bogatstava uključujući istraživanje i proizvodnju i rudarstvo

Koncesija može biti potrebna za strana trgovačka društva u svrhu istraživanja i proizvodnje resursa ugljikovodika kao i za vađenje određenih ruda i kovina.

Ribolov

Za ribolov je potrebno ovlaštenje nadležnog tijela vlade.

Lov

Za lov je potrebno ovlaštenje nadležnog tijela vlade.

Kupovina nekretnina (nepokretne imovine)

Stranim trgovačkim društvima nije dopušteno stjecanje zemljišnih parcela. Međutim, ta trgovačka društva mogu uzeti u zakup zemljišne parcele na dugoročnoj osnovi.

Bankarske usluge

Ukupni kapital banaka u stranom vlasništvu ne smije biti veći od određenog postotka ukupnog kapitala u domaćem bankarskom sustavu.

Azerbajdžan se obvezuje ne smanjivati gornju granicu za azerbajdžanska društva kćeri i podružnice trgovačkih društva Zajednice koja ograničava cjelokupan udio stranog kapitala u azerbajdžanskom bankarskom sustavu koja se primjenjuje na dan parafiranja ovog Sporazuma, osim ako se to zahtijeva u okviru programa MMF-a u Azerbajdžanu.

Najkasnije u roku od pet godina od dana potpisivanja Sporazuma, Azerbajdžan će razmotriti mogućnost povećanja gornje granice, uzimajući u obzir sva relevantna monetarna, fiskalna, financijska razmatranja i razmatranja bilance plaćanja i stanje bankarskog sustava Azerbajdžana.

Usluge telekomunikacija i javnih medija

Neka ograničenja mogu se primjenjivati na strane udjele.

Profesionalne djelatnosti

Neke su djelatnosti zatvorene, ograničene ili podložne posebnim uvjetima za fizičke osobe koje nisu državljani Azerbajdžana.

Povijesne zgrade i spomenici

Djelatnosti u ovom području podliježu ograničenjima.

Primjena rezervi iz ovog Priloga ne može ni u kojem slučaju dovesti do tretmana koji je manje povoljan od tretmana koji se primjenjuje na trgovačka društva neke treće zemlje.

PROTOKOL

o uzajamnoj pomoći između administrativnih tijela u carinskim pitanjima

Članak 1.

Definicije

Za potrebe ovog Protokola:

(a)	„carinsko zakonodavstvo” znači sve pravne i regulatorne odredbe koje se primjenjuju na području stranaka i uređuju uvoz, izvoz, provoz robe i njihovo stavljanje u carinski postupak, uključujući mjere zabrane, ograničenja i nadzora;

(b)	„podnositelj molbe” znači nadležno administrativno tijelo koje je u tu svrhu odredila stranka i koje podnosi molbu za pomoć u carinskim pitanjima;

(c)	„primatelj molbe” znači nadležno administrativno tijelo koje je u tu svrhu odredila stranka i koje prima molbu za pomoć u carinskim pitanjima;

(d)	„osobni podaci” znače sve informacije koje se odnose na pojedinca čiji je identitet utvrđen ili ga je moguće utvrditi.

Članak 2.

Područje primjene

1.   Stranke si međusobno pomažu u područjima u njihovoj nadležnosti, na način i prema uvjetima utvrđenima u ovom Protokolu, u sprječavanju, otkrivanju i istraživanju svih postupaka koji predstavljaju povredu carinskog zakonodavstva.

2.   Pomoć u carinskim pitanjima kako je predviđena u ovom Protokolu primjenjuje se na sva administrativna tijela stranaka koja su nadležna za primjenu ovog Protokola. Ona ne dovodi u pitanje pravila koja uređuju uzajamnu pravnu pomoć u kaznenim stvarima Također ne obuhvaća informacije dobivene izvršavanjem ovlasti na zahtjev pravosudnih tijela, osim ako su ta tijela suglasna.

Članak 3.

Pomoć na temelju molbe

1.   Na traženje podnositelja molbe, primatelj molbe pruža sve relevantne informacije kako bi omogućilo da osigura ispravnu primjenu carinskog zakonodavstva, uključujući informacije u vezi s primijećenim ili planiranim postupcima koje jesu ili bi mogli predstavljati povredu takvog zakonodavstva.

2.   Na traženje podnositelja molbe, primatelj molbe ga obavješćuje o tomu je li roba izvezena s područja jedne od stranaka pravilno uvezena na područje druge stranke navodeći, ako je potrebno, carinski postupak primijenjen na tu robu.

3.   Na traženje podnositelja molbe, primatelj molbe u okviru svojih zakona poduzima potrebne mjere kako bi se osigurao nadzor:

(a)	fizičkih i pravnih osoba za koje postoje osnovani razlozi za uvjerenje da krše ili su prekršile carinsko zakonodavstvo;

(b)	mjesta gdje se roba skladišti na način koji daje razloge za sumnju da je namijenjena za opskrbu postupaka koji predstavljaju povredu carinskog zakonodavstva;

(c)	kretanja robe za koja je primijećeno da mogu dovesti do povrede carinskog zakonodavstva;

(d)	prijevozna sredstva za koje postoje osnovani razlozi za uvjerenje da su korištena ili bi mogla biti korištena u postupcima koji predstavljaju povredu carinskog zakonodavstva.

Članak 4.

Spontana pomoć

Stranke pružaju u skladu sa svojim zakonima, pravilima i drugim pravnim instrumentima pomoć jedna drugoj bez prethodne molbe ako to smatraju potrebnim radi ispravne primjene carinskog zakonodavstva, a posebno u slučaju kada dobiju informacije koje se odnose na:

—	postupke koji predstavljaju ili koji djeluju kao povreda takvog zakonodavstva te koji mogu biti od interesa drugoj stranci,

—	nova sredstva ili metode koje se primjenjuju u izvršavanju takvih postupaka,

—	robu za koju se zna da je predmet povrede carinskog zakonodavstva,

—	fizičke ili pravne osobe za koje postoje osnovani razlozi za uvjerenje da krše ili su prekršile carinsko zakonodavstvo,

—	prijevozna sredstva za koje postoje osnovani razlozi za uvjerenje da su korištena, da se koriste ili da bi mogla biti korištena za postupke koji predstavljaju povredu carinskog zakonodavstva.

Članak 5.

Dostava/obavješćivanje

Na tražnje podnositelja molbe, primatelj molbe u skladu sa svojim zakonodavstvom poduzima sve potrebne mjere za:

—	dostavu svih dokumenata,

—	priopćivanje svih odluka

obuhvaćenih ovim Protokolom, adresatu s boravištem ili poslovnim nastanom na njegovom području. U takvim se slučajevima primjenjuje članak 6. stavak 3. u mjeri u kojoj se odnosi na molbu.

Članak 6.

Oblik i sadržaj molbi za pomoć

1.   Molbe u skladu s ovim Protokolom izrađuju se u pisanom obliku. Popraćene su ispravama koje su potrebne da bi se omogućila usklađenost s molbom. Usmene molbe mogu se prihvatiti, u slučaju kada je to potrebno zbog hitnosti situacije, ali one se odmah moraju potvrditi u pisanom obliku.

2.   Molbe u skladu sa stavkom 1. ovog članka uključuju sljedeće informacije:

(a)	podnositelj molbe;

(b)	zatražena mjera;

(c)	predmet i razlog podnošenja molbe;

(d)	zakoni, pravila i ostali uključeni pravni elementi;

(e)	što je moguće točnije i opsežnije naznake o fizičkim i pravnim osobama koje su predmet istražnih postupaka;

(f)	sažetak relevantnih činjenica i već provedenih istražnih radnji, osim u slučajevima predviđenima u članku 5.

3.   Zahtjevi se podnose na službenom jeziku primatelja molbe ili na jeziku koji je tom tijelu prihvatljiv.

4.   Ako molbe ne udovoljava formalne zahtjeve, može se zatražiti njezin ispravak ili dopuna; moguće je, međutim, narediti mjere predostrožnosti.

Članak 7.

Rješavanje molbi

1.   Radi rješavanja molbe za pomoć, primatelj molbe postupa u okviru granicama svoje nadležnosti i dostupnih sredstava kao da postupa za vlastiti račun ili na zahtjev drugih tijela te iste stranke pružanjem informacija koje već posjeduje, provođenjem odgovarajućih istražnih radnji ili organiziranjem provođenja istih. Ova se odredba također primjenjuje na administrativni odjel na koji je primatelj molbe uputilo molbu kad potonji nije u mogućnosti samostalno djelovati.

2.   Molbe za pomoć rješavat će se u skladu sa zakonima, pravilima i drugim pravnim instrumentima stranke kojoj je poslana molba.

3.   Propisno ovlašteni dužnosnici mogu, uz suglasnost druge uključene stranke i u okviru uvjeta koje je potonja utvrdila, dobiti od ureda primatelja molbe ili drugog tijela za koji je primatelj molbe odgovoran informacije koje se odnose na postupke koji predstavljaju ili bi mogli predstavljati povredu carinskog zakonodavstva, a koje su podnositelju molbe potrebne za potrebe ovog Protokola.

4.   Dužnosnici stranke mogu, uz suglasnost druge uključene stranke i podložno uvjetima koje potonja utvrdi, prisustvovati istražnim radnjama koje se provode na području druge stranke.

Članak 8.

Oblik u kojemu se informacije dostavljaju

1.   Primatelj molbe šalje rezultate istražnih radnji podnositelju molbe u obliku dokumenata, ovjerenih preslika dokumenata, izvještaja i slično.

2.   Dokumenti predviđeni u stavku 1. mogu se zamijeniti kompjuteriziranim informacijama dobivenima u bilo kojem obliku u istu svrhu.

Članak 9.

Izuzeća od obveza pružanja pomoći

1.   Stranke mogu odbiti pružiti pomoć kako je predviđeno u ovom Protokolu u slučaju kada to:

(a)	može dovesti u pitanje suverenost Republike Azerbajdžana ili države članice od koje je zatražena pomoć u skladu s ovim Protokolom; ili

(b)	može dovesti u pitanje javni poredak, sigurnost ili druge ključne interese, posebno u slučajevima navedenima u članku 10. stavku 2.; ili

(c)	uključuje druge devizne ili porezne propise osim zakonodavstva o carinama; ili

(d)	povrjeđuje industrijsku, poslovnu ili profesionalnu tajnu.

2.   U slučaju kada podnositelj molbe zatraži pomoć koju sam ne bi bio u mogućnosti pružiti ako se to od njega zatraži, upozorava na tu činjenicu u svojoj molbi. Primatelj molbe tada odlučuje kako odgovoriti na takvu molbu.

3.   Ako je pomoć odbijena, o odluci i razlozima te odluke bez odlaganja se obavješćuje podnositelja molbe.

Članak 10.

Razmjena informacija i povjerljivost

1.   Sve informacije koje su u bilo kojem obliku dostavljene u skladu s ovim Protokolom povjerljive su i ograničene primjene, ovisno o pravilima koja se primjenjuju u svakoj od stranaka. Informacije su obuhvaćene obvezom čuvanja službene tajne i uživaju zaštitu koja se pruža sličnim informacijama u skladu s relevantnim zakonima stranke koja ih je primila te odgovarajućim odredbama koji se primjenjuju na institucije Zajednice.

2.   Osobni podaci mogu se razmjenjivati samo ako se stranka koja ih prima obveže zaštititi takve podatke na način barem jednak onome koji u takvom slučaju primjenjuje stranka koja pruža podatke.

3.   Prikupljeni podaci koriste se samo za potrebe ovog Protokola. U slučaju kada jedna od stranaka zatraži uporabu navedenih podataka u druge svrhe, mora od tijela koje pruža podatke zatražiti prethodno pisano odobrenje. Nadalje, podaci su podložni svim ograničenjima koja utvrdi to tijelo.

4.   Stavak 3. ne sprječava uporabu informacija u bilo kojem sudskom ili administrativnom postupku koji je naknadno pokrenut zbog nepoštovanja carinskog zakonodavstva. Nadležno tijelo koje je dostavilo takve informacije obavješćuje se o takvoj uporabi.

5.   Stranke mogu u svojim registrima dokaza, izvještajima i svjedočenjima te u postupcima i optužbama pred sudovima upotrijebiti kao dokaz dobivene informacije i dokumente kojima su se služile u skladu s odredbama ovog Protokola.

Članak 11.

Vještaci i svjedoci

1.   Službenik primatelja molbe može biti ovlašten nastupiti, u granicama odobrene ovlasti, kao vještak ili svjedok u sudskim ili administrativnim postupcima u vezi s pitanjima koja su obuhvaćena ovim Protokolom u nadležnosti druge stranke te iznijeti predmete, dokumente ili njihove ovjerene preslike koji mogu biti potrebni za postupak. U zahtjevu za svjedočenjem mora se točno navesti u vezi s kojim predmetima i u kojem će svojstvu na temelju položaja ili kvalifikacija službenik biti ispitan.

2.   Ovlašteni službenik uživa zaštitu koja je postojećim zakonodavstvom osigurana službenicima podnositelja molbe na njegovom području.

Članak 12.

Troškovi pomoći

Stranke se odriču svih međusobnih tražbina naknade troškova koji su nastali u skladu s ovim Protokolom osim, prema potrebi, za troškove vještaka ili svjedoka te tumača i prevoditelja koji nisu zaposlenici javnih službi.

Članak 13.

Primjena

1.   Primjena ovog Protokola povjerava se središnjim carinskim tijelima Republike Azerbajdžana, s jedne strane, i nadležnim službama Komisije Europskih zajednica i, prema potrebi, carinskim tijelima država članica, s druge strane. Oni odlučuju o svim praktičnim mjerama i aranžmanima potrebnima za njegovu primjenu, uzimajući u obzir pravila koja su na snazi u području zaštite podataka. Nadležnim tijelima mogu predložiti potrebne izmjene ovog Protokola koje smatraju potrebnima.

2.   Stranke se međusobno savjetuju i naknadno informiraju jedna drugu o detaljnim pravilima provedbe usvojenima u skladu s odredbama ovog Protokola.

Članak 14.

Dopune

Ne dovodeći u pitanje članak 10., svi sporazumi o uzajamnoj pomoći koji su sklopljeni između jedne ili više država članica i Republike Azerbajdžana ne dovode u pitanje odredbe Zajednice koje uređuju razmjenu informacija između nadležnih službi Komisije Europskih zajednica i carinskih tijela država članica koje su prikupljene o carinskim pitanjima koja mogu biti od interesa za Zajednicu.

---

ZAVRŠNI AKT

Opunomoćenici:

KRALJEVINE BELGIJE,

KRALJEVINE DANSKE,

SAVEZNE REPUBLIKE NJEMAČKE,

HELENSKE REPUBLIKE,

KRALJEVINE ŠPANJOLSKE,

FRANCUSKE REPUBLIKE,

IRSKE,

TALIJANSKE REPUBLIKE,

VELIKOG VOJVODSTVA LUKSEMBURGA,

KRALJEVINE NIZOZEMSKE,

REPUBLIKE AUSTRIJE,

PORTUGALSKE REPUBLIKE,

REPUBLIKE FINSKE,

KRALJEVINE ŠVEDSKE,

UJEDINJENE KRALJEVINE VELIKE BRITANIJE I SJEVERNE IRSKE,

ugovornih stranaka Ugovora o osnivanju Europske zajednice, Ugovora o osnivanju Europske zajednice za ugljen i čelik te Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju,

dalje u tekstu „države članice”, i

EUROPSKE ZAJEDNICE, EUROPSKE ZAJEDNICE ZA UGLJEN I ČELIK TE EUROPSKE ZAJEDNICE ZA ATOMSKU ENERGIJU,

dalje u tekstu „Zajednica”,

s jedne strane, i

opunomoćenici REPUBLIKE AZERBAJDŽANA,

s druge strane,

koji su se sastali u Luxembourgu dana dvadeset i drugog travnja tisuću devetsto devedeset i šeste godine prigodom potpisivanja Sporazuma o partnerstvu i suradnji između Europskih zajednica i njihovih država članica, s jedne strane, i Republike Azerbajdžana, s druge strane, dalje u tekstu „Sporazum”, usvojili su sljedeće tekstove:

Sporazum uključujući sve njegove priloge i sljedeći Protokol:   Protokol o uzajamnoj pomoći između administrativnih tijela u carinskim pitanjima.   Opunomoćenici država članica i Zajednice i opunomoćenici Republike Azerbajdžana usvojili su tekstove niže navedenih zajedničkih izjava priloženih ovom Završnom aktu:   Zajednička izjava o 12. uvodnoj izjavi u preambuli Sporazuma   Zajednička izjava o članku 4. Sporazuma   Zajednička izjava o članku 6. Sporazuma   Zajednička izjava o članku 15. Sporazuma   Zajednička izjava o pojmu „kontrola” u članku 25. točki (b) i članku 36.   Zajednička izjava o članku 35. Sporazuma   Zajednička izjava o članku 42. Sporazuma   Zajednička izjava o članku 55. Sporazuma   Zajednička izjava o članku 98. Sporazuma.

Opunomoćenici država članica i Zajednice i opunomoćenici Republike Azerbajdžana nadalje su primili na znanje Izjavu francuske vlade o njezinim prekomorskim zemljama i područjima koja je priložena ovom Završnom aktu.

Opunomoćenici država članica i Zajednice i opunomoćenici Republike Azerbajdžana također su primili na znanje sljedeću Razmjenu pisama priloženu ovom Završnom aktu:

Razmjena pisama između Zajednice i Republike Azerbajdžana o poslovnom nastanu trgovačkih društava.

Zajednička izjava o 12. uvodnoj izjavi u preambuli

Stranke potvrđuju da 12. uvodna izjava u preambuli ovog Sporazuma ne podrazumijeva nikakve prosudbe o tome kroz koje bi se zemlje osim Azerbajdžana trebao vršiti provoz energetskih proizvoda.

Zajednička izjava o članku 4.

Pri preispitivanju promijenjenih okolnosti u Republici Azerbajdžan, kako je predviđeno u članku 4., stranke raspravljaju o važnim promjenama koje mogu imati bitan utjecaj na budući razvoj Azerbajdžana. To može uključivati pristup Azerbajdžana WTO-u, Vijeću Europe ili drugim međunarodnim tijelima ili pristup bilo kojoj regionalnoj carinskoj uniji ili neki drugi oblik sporazuma o regionalnoj integraciji.

Zajednička izjava o članku 6.

Ako su stranke suglasne da okolnosti zahtijevaju sastanke na najvišoj razini, takvi sastanci mogu se organizirati ad hoc.

Zajednička izjava o članku 15.

Dok Republika Azerbajdžan ne pristupi WTO-u, stranke održavaju savjetovanja u okviru Odbora za suradnju o njihovim carinskim uvoznim politikama, uključujući promjene carinske zaštite. Takva se savjetovanja posebno pružaju prije povećanja carinske zaštite.

Zajednička izjava o pojmu „kontrola” u članku 25. točki (b) i članku 36.

1.	Stranke potvrđuju njihovo obostrano razumijevanje da pitanje kontrole ovisi o činjeničnim okolnostima određenog predmeta.

2.

Trgovačko društvo se, na primjer, smatra „pod kontrolom” drugog trgovačkog društva, a time i društvom kćeri takvog drugog trgovačkog društva ako: — drugo trgovačko društvo izravno ili neizravno ima većinu glasačkih prava, ili — drugo trgovačko društvo ima pravo imenovati ili otpustiti većinu administrativnog tijela, upravljačkog tijela ili nadzornog tijela, a u isto vrijeme je dioničar ili član društva kćeri;

3.	Obje stranke smatraju kriterij iz stavka 2. netaksativnim.

Zajednička izjava o članku 35.

Sama činjenica da je viza potrebna za fizičke osobe pojedinih stranaka, a ne za druge, ne smatra se poništavanjem ili smanjivanjem koristi na temelju određene obveze.

Zajednička izjava o članku 42.

Stranke su suglasne da, u smislu Sporazuma, intelektualno, industrijsko i trgovačko vlasništvo posebno uključuje autorsko pravo, uključujući autorsko pravo kod računalnih programa, i srodna prava, prava koja se odnose na patente, industrijski dizajn, zemljopisne oznake, uključujući oznake podrijetla, robne žigove i uslužne žigove, topografije integriranih krugova kao i zaštitu od nepoštenog tržišnog natjecanja kako je navedeno u članku 10bis Pariške konvencije za zaštitu industrijskog vlasništva te zaštitu neobjavljenih informacija o tehnološkom znanju i iskustvu.

Zajednička izjava o članku 55.

Odredbe članka 55. stavka 3. ni od jedne stranke ne zahtijevaju pružanje podataka povjerljive naravi.

Zajednička izjava o članku 98.

1.

Za potrebe ispravnog tumačenja i praktične primjene ovog sporazuma, stranke su suglasne da izraz „slučajevi osobite hitnosti” iz članka 98. ovog Sporazuma podrazumijeva slučajeve materijalne povrede Sporazuma jedne od stranaka. Materijalna povreda Sporazuma uključuje: (a) povredu Sporazuma koje nije sankcionirana općim pravilima međunarodnog prava; ili (b) kršenje ključnih elemenata Sporazuma određenih u članku 2.

2.	Stranke su suglasne da su „odgovarajuće mjere” iz članka 98. mjere poduzete u skladu s međunarodnim pravom. Ako stranka poduzme mjeru u slučaju osobite hitnosti iz članka 98., druga stranka može iskoristiti pravo na postupak rješavanja sporova.

Izjava francuske vlade o njezinim prekomorskim zemljama i područjima

Francuska Republika napominje da se Sporazum o partnerstvu i suradnji s Republikom Azerbajdžanom ne primjenjuje na prekomorske zemlje i područja pridružena Europskoj zajednici na temelju Ugovora o osnivanju Europske zajednice.

RAZMJENA PISAMA

između Zajednice i Republike Azerbajdžana o poslovnom nastanu trgovačkih društava

Poštovani gospodine,

Pozivam se na Sporazum o partnerstvu i suradnji, parafiran 19. prosinca 1995.

Kako sam naglasio za vrijeme pregovora, Republika Azerbajdžan dodjeljuje društvima Zajednice koja imaju poslovni nastan i posluju u Republici Azerbajdžanu u određenim slučajevima povlašteni tretman. Objasnio sam kako to odražava azerbajdžansku politiku promicanja svim sredstvima poslovnog nastana trgovačkih društava Zajednice u Republici Azerbajdžanu.

Imajući to na umu, shvaćam da u razdoblju između dana parafiranja ovog Sporazuma i stupanja na snagu relevantnih članaka o poslovnom nastanu trgovačkih društava, Republika Azerbajdžan neće usvojiti nikakve mjere ili propise koji bi uveli ili pogoršali diskriminaciju trgovačkih društava Zajednice u odnosu na azerbajdžanska trgovačka društva ili društva iz trećih zemalja u usporedbi sa situacijom na dan parafiranja ovog Sporazuma.

Bio bih Vam zahvalan ako biste potvrdili primitak ovog pisma.

Primite, gospodine, izraze mojeg najdubljeg poštovanja.

Poštovani gospodine,

Zahvaljujem Vam na Vašem pismu s današnjim datumom koje glasi:

Potvrđujem primitak ovog pisma.

Primite, gospodine, izraze mojeg najdubljeg poštovanja.

---

11/Sv. 073

HR

Službeni list Europske unije

71

---

32000D0016

---

L 006/39

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

02.12.1999.

---

ODLUKA VIJEĆA

od 2. prosinca 1999.

o sklapanju Sporazuma o znanstvenoj i tehnološkoj suradnji između Europske zajednice i Vlade Narodne Republike Kine

(2000/16/EZ)

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice, a posebno njegov članak 170. zajedno s člankom 300. stavkom 2. prvom rečenicom i stavkom 3. prvim podstavkom,

uzimajući u obzir prijedlog Komisije (1),

uzimajući u obzir mišljenje Europskog parlamenta (2),

budući da,

(1)	Zajednica i Narodna Republika Kina uključene su u posebne programe za istraživanje i tehnološki razvoj (RTD) u područjima od zajedničkog interesa.

(2)	Na temelju prijašnjeg iskustva obje su stranke izrazile želju za uspostavom dubljeg i šireg okvira za provođenje suradnje u znanosti i tehnologiji.

(3)	Suradnja u području znanosti i tehnologije čini dio globalne suradnje između Zajednice i Narodne Republike Kine.

(4)	Odlukom od 22. lipnja 1998. Vijeće je ovlastilo Komisiju za pregovore o Sporazumu o znanstvenoj i tehnološkoj suradnji između Zajednice i Vlade Narodne Republike Kine („Sporazum”).

(5)	Odlukom od 22. prosinca 1998. Vijeće je odlučilo da bi Zajednica trebala potpisati Sporazum.

(6)	Sporazum je potpisan 22. prosinca 1998.

(7)	Sporazum treba odobriti,

ODLUČILO JE:

Članak 1.

Sporazum o znanstvenoj i tehnološkoj suradnji između Europske zajednice i Narodne Republike Kine ovim se odobrava u ime Zajednice.

Tekst Sporazuma priložen je ovoj Odluci.

Članak 2.

U skladu s člankom 11. Sporazuma, predsjednik Vijeća u ime Zajednice daje obavijest o završetku postupaka potrebnih za stupanje na snagu Sporazuma (3).

---

(1)  SL C 247 E, 31.8.1999., str. 32.

(2)  Mišljenje od 3. studenoga 1999. (još nije objavljeno u Službenom listu).

(3)  Datum stupanja na snagu Sporazuma objavit će Glavno tajništvo Vijeća u Službenom listu Europskih zajednica.

---

11/Sv. 073

HR

Službeni list Europske unije

72

---

22000A0111(02)

---

L 006/40

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

22.12.1998.

---

SPORAZUM

o znanstvenoj i tehnološkoj suradnji između Europske zajednice i Vlade Narodne Republike Kine

EUROPSKA ZAJEDNICA, dalje u tekstu „Zajednica”,

s jedne strane, i

VLADA NARODNE REPUBLIKE KINE,

s druge strane,

dalje u tekstu „stranke”

UZIMAJUĆI U OBZIR Sporazum iz 1985. o trgovinskoj i gospodarskoj suradnji između Europske ekonomske zajednice i Narodne Republike Kine;

UZIMAJUĆI U OBZIR važnost znanosti i tehnologije za njihov gospodarski i društveni razvoj;

UZIMAJUĆI U OBZIR znanstvenu i tehnološku suradnju koja je u tijeku između Zajednice i Kine;

UZIMAJUĆI U OBZIR da Zajednica i Kina trenutačno provode aktivnosti istraživanja i razvoja, uključujući demonstracijske aktivnosti u nizu područja od zajedničkog interesa te da će sudjelovanje u aktivnostima istraživanja i razvoja na temelju reciprociteta osigurati obostranu korist;

ŽELEĆI uspostaviti formalnu osnovu za suradnju u znanstvenom i tehnološkom istraživanju s ciljem proširivanja i jačanja aktivnosti suradnje u područjima od zajedničkog interesa i poticanja primjene rezultata takve suradnje na gospodarsku i socijalnu korist obiju stranaka;

SMATRAJUĆI da je ovaj Sporazum o znanstvenoj i tehnološkoj suradnji u okviru konteksta globalne suradnje između Kine i Zajednice,

SPORAZUMJELE SU SE:

Članak 1.

Svrha

1.   Stranke potiču, razvijaju i olakšavaju aktivnosti suradnje između Zajednice i Kine u područjima od zajedničkog interesa u kojima se provode aktivnosti istraživanja i razvoja u znanosti i tehnologiji.

Članak 2.

Definicije

Za potrebe ovog Sporazuma:

(a)	„aktivnost suradnje” znači svaka aktivnost koju stranke poduzimaju ili podržavaju u skladu s ovim Sporazumom i koja uključuje zajedničko istraživanje;

(b)	„informacije” znači znanstveni ili tehnički podaci, rezultati ili metode istraživanja i razvoja koji proizlaze iz zajedničkog istraživanja i svi drugi podaci koje sudionici aktivnosti suradnje smatraju potrebnima; uključujući, prema potrebi i same stranke;

(c)	„intelektualno vlasništvo” ima značenje određeno u članku 2. Konvencije o osnivanju Svjetske organizacije za intelektualno vlasništvo, potpisane u Stockholmu 14. srpnja 1967.;

(d)

„zajedničko istraživanje” znači istraživanje, tehnološki razvoj ili demonstracija koji su sa ili bez financijske potpore provele jedna ili obje stranke i koji uključuju zajedničku suradnju sudionika iz Zajednice i iz Kine, a stranke ili njihove znanstvene i tehnološke organizacije i agencije koje provode programe znanstvenog istraživanja pisanim putem su ih odredili kao zajedničko istraživanje. U slučaju da se radi o financiranju samo jedne stranke određivanje će provesti samo ta stranka i sudionik u tom projektu;

(e)	„sudionik” ili „istraživački subjekti” znači fizička ili pravna osoba, istraživački institut ili bilo koji drugi pravni subjekt ili trgovačko društvo osnovano u Zajednici ili u Kini uključeno u aktivnosti suradnje uključujući i same stranke.

Članak 3.

Načela

Aktivnosti suradnje provode se na temelju sljedećih načela:

(a)	obostrane koristi temeljene na sveukupnoj ravnoteži prednosti;

(b)	recipročnom pristupu aktivnostima istraživanja i tehnološkog razvoja koje su poduzele stranke;

(c)	pravovremene razmjene informacija koje mogu utjecati na aktivnosti suradnje;

(d)	odgovarajuće zaštite prava intelektualnog vlasništva.

Članak 4.

Područja aktivnosti suradnje

Suradnja na temelju ovog Sporazuma može obuhvaćati sve aktivnosti istraživanja, tehnološkog razvoja i demonstracije, dalje u tekstu „RTD”, uključene u prvoj aktivnosti okvirnog programa na temelju članka 130.g Ugovora o osnivanju Europske zajednice i sve slične aktivnosti RTD-a u odgovarajućim znanstvenim i tehnološkim područjima u Kini.

Ovaj Sporazum ne utječe na sudjelovanje Kine kao zemlje u razvoju u aktivnostima Zajednice u području istraživanja i razvoja.

Članak 5.

Oblici aktivnosti suradnje

(a)

U skladu s njihovim primjenjivim zakonima, propisima i politikama, stranke u najvećoj mogućoj mjeri potiču uključivanje sudionika u aktivnosti suradnje na temelju ovog Sporazuma s ciljem osiguravanja usporedivih mogućnosti za sudjelovanje u njihovom aktivnostima znanstvenog i tehnološkog istraživanja i razvoja.

(b)

Aktivnosti suradnje mogu biti u sljedećim oblicima: — sudjelovanje kineskih istraživačkih tijela na projektima RTD-a u sklopu prve aktivnosti okvirnog programa i recipročna suradnja istraživačkih tijela osnovana u Zajednici na kineskim projektima u sličnim sektorima RTD-a. Takvo sudjelovanje podliježe pravilima i postupcima primjenjivima na stranke. — udruživanje projekata RTD-a koji su već provedeni u skladu s postupcima primjenjivima na programe RTD-a svake stranke, — posjete i razmjene znanstvenika i tehničkih stručnjaka, — zajednička organizacija znanstvenih seminara, konferencija, simpozija i radionica kao i sudjelovanje stručnjaka na tim aktivnostima, — usklađene aktivnosti, — razmjene i dijeljenje znanstvene opreme i materijala, — razmjena informacija o praksi, zakonima, propisima i programima u vezi sa suradnjom u okviru ovog Sporazuma, — svaki drugi način koji preporuči Upravljački odbor i za koji se smatra da je u skladu s politikama i postupcima primjenjivim na stranke.

Zajednički projekti RTD-a provode se kada sudionici razviju plan tehnološkog upravljanja kako je navedeno u Prilogu ovom Sporazumu.

Članak 6.

Koordinacija i pojednostavljenje aktivnosti suradnje

(a)	Koordinaciju i pojednostavljenje aktivnosti suradnje na temelju ovog Sporazuma u ime Kine provodi Ministarstvo znanosti i tehnologije, a u ime Zajednice službe Komisije Europske zajednice postupajući kao izvršni zastupnici.

(b)	Izvršni zastupnici uspostavljaju Upravljački odbor za suradnju u području RTD-a, dalje u tekstu „Upravljački odbor” za upravljanje ovim Sporazumom; taj se Odbor sastoji od jednakog broja službenih predstavnika svake stranke; Odbor donosi svoj poslovnik.

(c)

Funkcije Upravljačkog odbora obuhvaćaju: 1. promicanje i nadzor raznih aktivnosti suradnje kako je navedeno u članku 4. kao i one koje bi bile provedene u okviru suradnje za razvoj u području RTD-a; 2. navod za sljedeću godinu, u skladu s člankom 5. točkom (b), prvom alinejom, od mogućih sektora za suradnju u području RTD-a onih prioritetnih sektora ili podsektora od obostranog interesa u kojima se traži suradnja; 3. prijedlog, u skladu s člankom 5. točkom (b), drugom alinejom, znanstvenicima obiju stranaka objedinjavanja njihovih projekata što bi bilo od obostranog interesa i komplementarno; 4. davanje preporuka u skladu s člankom 5. točkom (b), sedmom alinejom; 5. savjetovanje stranaka o načinima jačanja i poboljšavanja suradnje u skladu s načelima utvrđenim u ovom Sporazumu; 6. preispitivanje učinkovitog funkcioniranja i provedbe ovog Sporazuma; 7. podnošenje strankama godišnjeg izvješća o statusu, postignutoj razini i učinkovitosti suradnje poduzete na temelju ovog Sporazuma. To izvješće dostavlja se Zajedničkom odboru uspostavljenom na temelju Sporazuma iz 1985. o trgovinskoj i gospodarskoj suradnji između Europske ekonomske zajednice i Narodne Republike Kine.

(d)

Upravljački odbor se u pravilu sastaje jednom godišnje, po mogućnosti prije sastanka Zajedničkog odbora uspostavljenog na temelju Sporazuma iz 1985. o trgovinskoj i gospodarskoj suradnji između Europske ekonomske zajednice i Narodne Republike Kine, te prema zajednički usuglašenom rasporedu; sastanci se trebaju održavati naizmjenično u Zajednici i Kini. Izvanredni sastanci mogu se organizirati na zahtjev jedne od stranaka.

(e)	Troškove Upravljačkog odbora ili u njegovo ime snosi stranka kojoj članovi pripadaju. Troškove, osim onih za putovanje i smještaj koji su izravno povezani sa sastancima Upravljačkog odbora, snosi stranka domaćin.

Članak 7.

Financiranje

(a)	Aktivnosti suradnje podliježu raspoloživosti dodijeljenih sredstava i primjenjivim zakonima i propisima, politikama i programima stranaka. Troškovi sudionika u aktivnostima suradnje neće rezultirati prijenosom sredstava s jedne stranke na drugu.

(b)

Kad je u okviru posebnih aktivnosti suradnje jedne stranke osigurana financijska potpora sudionicima druge stranke, takva bespovratna sredstva, financijski ili drugi doprinosi od jedne stranke sudionicima druge stranke koji služe kao potpora tim aktivnostima, oslobađaju se od poreza i carina u skladu sa zakonima i propisima primjenjivima na području svake stranke.

Članak 8.

Ulaz osoblja i uvoz opreme

Svaka stranka poduzima sve razumne korake i ulaže napore, u okviru zakona i propisa primjenjivih na području svake stranka kako bi na svojem području olakšala ulaz, boravak i izlaz za osobe, te uvoz i izvoz materijala, podataka i opreme uključenih ili korištenih u aktivnostima suradnje koje su stranke utvrdile na temelju odredaba ovog Sporazuma.

Članak 9.

Širenje i korištenje informacija

Istraživačka tijela osnovana u Kini uključena u projekte RTD-a u Zajednici prate, kada se radi o vlasništvu, širenju i korištenju informacija, a vezano uz intelektualno vlasništvo koje proizlazi iz tog uključenja, propise širenja rezultata istraživanja koji su proizašli iz posebnih programa RTD-a Zajednice kao i odredbe Priloga ovom Sporazumu.

Istraživačka tijela osnovana u Zajednici uključena u projekte RTD-a u Kini imaju, kada se radi o vlasništvu, širenju i korištenju informacija, a vezano uz intelektualno vlasništvo koje proizlazi iz tog uključenja, ista prava i iste obveze kao i kineska istraživačka tijela i podliježu odredbama Priloga ovom Sporazumu.

Prilog o pravima intelektualnog vlasništva čini sastavni dio ovog Sporazuma.

Članak 10.

Geografsko područje primjene

Ovaj Sporazum primjenjuje se s jedne strane na područjima u kojima se primjenjuje Ugovor o osnivanju Europske zajednice i pod uvjetima utvrđenim u tom Ugovoru, a s druge strane na državnom području Narodne Republike Kine. To ne sprečava provođenje aktivnosti suradnje na otvorenom moru, u svemiru ili na području trećih zemalja u skladu s međunarodnim pravom.

Članak 11.

Stupanje na snagu, prestanak važenja i rješavanje spora

(a)	Ovaj Sporazum stupa na snagu na dan kada se stranke međusobno obavijeste u pisanom obliku o završetku unutarnjih postupaka potrebnih za njegovo stupanje na snagu.

(b)	Ovaj Sporazum sklapa se na početno razdoblje od pet godina i može se produžiti dogovorom između stranaka (tiho produljenje) nakon evaluacije tijekom pretposljednje godine svakog sljedećeg razdoblja.

(c)	Ovaj Sporazum stranke mogu sporazumno izmijeniti. Izmjene stupaju na snagu na dan kada se stranke međusobno obavijeste u pisanom obliku o završetku unutarnjih postupaka potrebnih za izmjenu ovog Sporazuma.

(d)	Ovaj Sporazum u bilo kojem trenutku može otkazati svaka stranka uz prethodnu pisanu obavijest uz šestomjesečni otkazni rok. Istek ili prestanak važenja ovog Sporazuma ne utječe na valjanost ili trajanje aranžmana dogovorenih na temelju ovog Sporazuma ili posebna prava i obveze u skladu s Prilogom.

(e)	Sva pitanja ili sporovi povezani s tumačenjem ili provedbom ovog Sporazuma rješavaju se sporazumno između stranaka.

---

PRILOG

PRAVA INTELEKTUALNOG VLASNIŠTVA

Prava intelektualnog vlasništva stvorena ili stavljena na raspolaganje na temelju ovog Sporazuma raspodjeljuju se kako je predviđeno u ovom Prilogu.

I.   Primjena

Ovaj Prilog primjenjuje se na zajedničko istraživanje poduzeto na temelju Sporazuma, osim ako su se stranke dogovorile drukčije.

II.   Vlasništvo, dodjela i ostvarivanje prava

1.	Za potrebe ovog Sporazuma, „intelektualno vlasništvo” definirano je u članku 2. točki (c) Sporazuma.

2.

Ovim se Prilogom uređuje raspodjela prava i interesa stranaka i njihovih sudionika. Svaka stranka i njezini sudionici osiguravaju da druga stranka i njezini sudionici mogu ostvariti prava intelektualnog vlasništva koja su im raspodijeljena u skladu s ovim Prilogom. Ovaj Prilog ni na koji način ne mijenja niti dovodi u pitanje raspodjelu prava, interesa i naknada između stranke i njezinih državljana ili sudionika, što će se utvrditi zakonima i praksom primjenjivima na stranke.

3.

Stranke će slijediti te putem ugovora predvidjeti sljedeća načela: (a) učinkovitu zaštitu intelektualnog vlasništva. Stranke osiguravaju da one i/ili njihovi sudionici obavješćuju jedni druge u razumnom vremenskom roku o stvaranju svakog intelektualnog vlasništva na temelju Sporazuma, o provedbi aranžmana i pravodobno traže zaštitu za takvo intelektualno vlasništvo; (b) učinkovito iskorištavanje rezultata, uzimajući u obzir doprinose stranaka i njihovih sudionika; (c) nediskriminirajući tretman sudionika druge stranke u usporedbi s tretmanom vlastitih sudionika; (d) zaštita poslovno-povjerljivih informacija

4.

Sudionici zajednički razvijaju plan tehnološkog upravljanja (PTU) s obzirom na vlasništvo i korištenje, uključujući objavu informacija i intelektualno vlasništvo koje se treba stvoriti tijekom zajedničkog istraživanja. PTU odobrava odgovorna agencija za financiranje ili služba stranke uključena u financiranje istraživanja prije sklapanja posebnih ugovora o istraživanju i razvoju kojima su priloženi. PTU se razvija u okviru pravila i propisa na snazi u svakoj stranci uzimajući u obzir ciljeve zajedničkog istraživanja, odgovarajuće financijske ili druge doprinose stranaka i sudionika, prednosti i nedostatke licenciranja prema geografskom području ili za područja korištenja, prijenos podataka, robe i usluga čiji je izvoz kontroliran, zahtjeve koje nameću zakoni na snazi i druge čimbenike koje sudionici smatraju bitnima. Prava i obveze u vezi s istraživanjem koje su proveli gostujući znanstvenici (tj. znanstvenici koji ne dolaze iz stranke ili sudionika) u vezi s intelektualnim vlasništvom također će biti obuhvaćeni u zajedničkom PTU-u. PTU je poseban sporazum koji treba sklopiti između sudionika o provedbi zajedničkog istraživanja i odnosnih prava i obveza sudionika. U pogledu intelektualnog vlasništva PTU u pravilu obuhvaća, između ostalog, vlasništvo, zaštitu, korisnička prava u svrhu istraživanja i razvoja, iskorištavanje i diseminaciju, uključujući dogovore za zajedničku objavu, prava i obveze gostujućih znanstvenika i postupke rješavanja sporova. PTU može također obuhvatiti glavne i popratne informacije, licenciranje i očekivane rezultate istraživanja.

5.

Informacije i intelektualno vlasništvo stvoreni tijekom zajedničkog istraživanja koji nisu obuhvaćeni u PTU-u raspodijelit će se uz odobrenje obiju strana, u skladu s načelima određenim u PTU-u. U slučaju neslaganja, takve informacije ili intelektualno vlasništvo bit će u zajedničkom posjedu svih sudionika uključenih u zajedničko istraživanje iz kojeg su rezultirale informacije ili intelektualno vlasništvo. Svaki sudionik na kojeg se primjenjuje ova odredba imat će pravo korištenja tih informacija ili intelektualnog vlasništva za vlastitu komercijalnu uporabu bez zemljopisnog ograničenja.

6.	Svaka stranka osigurat će da druga stranka i njezini sudionici imaju prava intelektualnog vlasništva koja su im raspodijeljena u skladu s tim načelima.

7.

Uzimajući u obzir uvjet tržišnog natjecanja u područjima obuhvaćenim Sporazumom, svaka će stranka nastojati osigurati prava stečena u skladu sa Sporazumom, a dogovori na temelju Sporazuma provode se tako da potiču, posebno: i. diseminaciju i korištenje stvorenih informacija, otkrivenih ili drukčije stavljenih na raspolaganje, na temelju Sporazuma; i ii. usvajanje i provedbu međunarodnih standarda.

8.	Prestanak važenja ili istek Sporazuma neće utjecati na prava i obveze iz ovog Priloga.

III.   Djela zaštićena autorskim pravom i znanstvena pisana djela

Autorsko pravo čiji su nositelj stranke ili njihovi sudionici tretirat će se u skladu s Bernskom konvencijom (Pariški akt iz 1971.). Zaštita autorskim pravom protezat će se na izraze, a ne na ideje, postupke, metode aktivnosti ili matematičke koncepte kao takve. Ograničenja ili iznimke od isključivih prava ograničuju se na određene posebne slučajeve koji nisu u sukobu s uobičajenim iskorištavanjem rada i razumno ne dovode u pitanje zakonite interese nositelja prava.

Ne dovodeći u pitanje odjeljak II. i osim ako je drukčije dogovoreno u PTU-u, rezultate istraživanja zajednički objavljuju stranke ili sudionici tog zajedničkog istraživanja. Pridržavajući se gore navedenog općeg pravila, primjenjuju se sljedeći postupci:

1.

U slučaju da stranka ili javna tijela te stranke objave znanstvene i tehničke časopise, članke, izvješća, knjige, uključujući video snimke i softver koji proizlaze iz zajedničkog istraživanja u skladu sa Sporazumom, druga stranka će biti ovlaštena na neisključivu, neopozivu, licenciju bez naknade za područje cijelog svijeta za prevođenje, reprodukciju, prilagodbu, prenošenje i javnu distribuciju takvih djela.

2.	Stranke će osigurati da se znanstvena pisana djela koja proizlaze iz zajedničkog istraživanja u skladu sa Sporazumom i koja su objavili neovisni izdavači diseminiraju što je više moguće.

3.	Svi primjerci djela zaštićenih autorskim pravom koje treba javno distribuirati i pripremiti na temelju ove odredbe navode ime (imena) autora osim ako autor izričito odbija biti imenovan. Na njima se također jasno vidljivo navodi priznanje suradničke potpore stranaka.

IV.   Izumi, otkrića i ostala znanstvena i tehnološka postignuća

Izumi, otkrića i ostala znanstvena i tehnološka postignuća stvorena u sklopu aktivnosti suradnje između samih stranaka bit će u vlasništvu stranaka osim ako se stranke dogovore drukčije.

V.   Neobjavljene informacije

A.   Dokumentirane neobjavljene informacije

1.

Svaka stranka, njezine agencije ili njezini sudionici, prema potrebi, odredit će što je prije moguće i po mogućnosti u PTU-u informacije za koje žele da ostanu neobjavljene u odnosu na Sporazum, uzimajući u obzir između ostalog sljedeće kriterije: (a) tajnost informacija u smislu da nisu, kao tijelo ili u preciznom sastavu ili sklopu njihovih sastavnica općenito poznate među stručnjacima u predmetnim područjima ili im zakonskim sredstvima nisu lako dostupne; (b) sadašnju ili moguću komercijalnu vrijednost informacija s obzirom na njihovu tajnost; (c) prethodnu zaštitu informacija u smislu da ih je osoba koja je imala zakonitu kontrolu podvrgla koracima koji su u tim uvjetima bili razumni kako bi sačuvala njihovu tajnost. Stranke i njihovi sudionici mogu se u određenim slučajevima složiti da, osim ako se navodi drukčije, dijelovi ili sve stečene informacije, razmijenjene ili stvorene tijekom zajedničkog istraživanja u skladu sa Sporazumom ne budu objavljene.

2.

Svaka stranka osigurava da ona i njezini sudionici jasno odrede neobjavljene informacije na primjer odgovarajućim označivanjem ili legendom o ograničenjima. To se također primjenjuje na svaku reprodukciju spomenutih informacija, u cijelosti ili djelomično. Stranka koja prima neobjavljene informacije u skladu sa Sporazumom poštovat će njihovu privilegiranu prirodu. Ta će ograničenja prestati čim ih njihov vlasnik objavi javnosti.

3.

Neobjavljene informacije o kojima se obavješćuje u skladu sa Sporazumom, stranka primatelj može diseminirati osobama zaposlenim kod stranke primatelja i drugim odgovarajućim službama ili agencijama u stranci primatelju, ovlaštenima u posebne svrhe trenutačnog zajedničkog istraživanja, uz uvjet da je svaka neobjavljena informacija koja je tako diseminirana u skladu s dogovorom o povjerljivosti i da se odmah prepozna kao takva, kako je prethodno određeno.

4.

Uz prethodno pisano odobrenje stranke koja priopćava neobjavljene informacije, stranka primatelj može diseminirati te neobjavljene informacije šire nego što je dopušteno prema točki 3. Stranke sudjeluju u razvoju postupaka za molbu i dobivanje prethodnog pisanog odobrenja za takvu daljnju diseminaciju informacija, a svaka stranka daje odobrenje u mjeri u kojoj joj to dozvoljavaju njezine domaće politike, propisi i zakoni.

B.   Nedokumentirane neobjavljene informacije

Nedokumentirane neobjavljene informacije ili druge povjerljive informacije proslijeđene na seminarima i drugim sastancima dogovorenim na temelju Sporazuma, ili informacije koje proizlaze iz zapošljavanja osoblja, korištenja prostorija ili zajedničkih projekta, stranke ili njihovi sudionici tretirat će u skladu s načelima određenim za dokumentirane informacije u Sporazumu, uz uvjet da je primatelju takvih neobjavljenih ili drugih povjerljivih ili privilegiranih informacija dano na znanje da su te informacije koje su mu priopćene u trenutku priopćavanja povjerljive naravi.

C.   Kontrola

Svaka stranka nastoji osigurati da se neobjavljene informacije koje je primila na temelju Sporazuma kontroliraju kako je predviđeno Sporazumom. Ako jedna od stranka primijeti da neće moći ili je razumno vjerovati da neće moći poštovati odredbe o nediseminiranju informacija iz odjeljaka A i B, ona o tome odmah obavješćuje drugu stranku. Stranke će se zatim savjetovati kako bi odredile primjereno djelovanje.

---

11/Sv. 073

HR

Službeni list Europske unije

78

---

32001D0473

---

L 167/20

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

04.04.2001.

---

ODLUKA VIJEĆA

od 4. travnja 2001.

o sklapanju Sporazuma u obliku razmjene pisama između Europske zajednice i Republike Čile kojim se uz Okvirni sporazum o suradnji između Europske zajednice i njezinih država članica, s jedne strane, i Republike Čile, s druge strane, dodaje Protokol o uzajamnoj upravnoj pomoći u području carinskih pitanja

(2001/473/EZ)

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice, a posebno njegov članak 133, u vezi s prvom rečenicom članka 300. stavka 2.,

uzimajući u obzir prijedlog Komisije,

budući da:

(1)

Kako bi se omogućila uzajamna upravna pomoć u području carinskih pitanja između stranaka, kako je utvrđeno u članku 7. stavku 3. Okvirnog sporazuma o suradnji koji vodi do stvaranja političkog i gospodarskog udruživanja između Europske zajednice i njezinih država članica, s jedne strane, i Republike Čile, s druge strane (1), Sporazumu se dodaje Protokol.

(2)	Pregovori koji su u tu svrhu održani u Čileu doveli su do sklapanja Sporazuma u obliku razmjene pisama pri čemu je u interesu Zajednice odobriti ga,

ODLUČILO JE:

Članak 1.

Ovime se odobrava sklapanje Sporazuma u obliku razmjene pisama između Europske zajednice i Republike Čile kojim se Okvirnom sporazumu o suradnji dodaje Protokol o uzajamnoj upravnoj pomoći u području carinskih pitanja.

Tekst Sporazuma u obliku razmjene pisama priložen je ovoj Odluci.

Članak 2.

Ovime se ovlašćuje Predsjednik Vijeća da odredi osobe ovlaštene za potpisivanje Sporazuma kako bi se obvezalo Zajednicu (2).

Članak 3.

Predsjednik Vijeća, u ime Zajednice, daje obavijest u obliku razmjene pisama, kako je predviđeno Sporazumom.

---

(1)  SL L 42, 16.2.1999., str. 46.

(2)  Dan stupanja Protokola na snagu objavljuje Glavno tajništvo Vijeća u Službenom listu Europskih zajednica.

---

11/Sv. 073

HR

Službeni list Europske unije

79

---

22001A0622(01)

---

L 167/21

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

13.06.2001.

---

SPORAZUM

u obliku razmjene pisama između Europske zajednice i Republike Čilea kojim se Okvirnom sporazumu o suradnji između Europske zajednice i njezinih država članica, s jedne strane, i Republike Čilea, s druge strane, dodaje Protokol o uzajamnoj upravnoj pomoći u carinskim stvarima

Bruxelles, 13. lipnja 2001.

Poštovani,

čast mi je pozvati se na pregovore održane između predstavnika Europske zajednice i Republike Čilea s ciljem sklapanja Protokola o uzajamnoj upravnoj pomoći u carinskim stvarima, unutar institucionalnog okvira određenog Okvirnim sporazumom potpisanim u Firenci 21. lipnja 1996., a koji je stupio na snagu 1. veljače 1999.

Ovaj Protokol, čiji se tekst nalazi u prilogu, tvori sastavni dio gore navedenoga Okvirnoga sporazuma te stupa na snagu prvoga dana drugog mjeseca nakon datuma obavijesti o tome da su obavljeni svi potrebni postupci.

Bio bih Vam zahvalan kad biste mi potvrdili da je Vaša Vlada suglasna s naprijed navedenim.

Primite, gospodine, izraze mojeg najdubljega poštovanja.

Bruxelles, 13. lipnja 2001.

Poštovani,

čast mi je potvrditi primitak Vašeg pisma s današnjim datumom, koje glasi:

Mogu Vam potvrditi da je moja Vlada suglasna sa sadržajem Vašega pisma.

Primite, gospodine, izraze mojeg najdubljega poštovanja.

---

PROTOKOL

o uzajamnoj upravnoj pomoći u području carinskih pitanja

Članak 1.

Definicije

Za potrebe primjene ovog Protokola:

Pojam „carinsko zakonodavstvo” znači sve zakonske ili regulatorne odredbe koje je usvojila Zajednica ili Čile, a koje uređuju uvoz, izvoz i provoz robe te njezino stavljanje pod bilo koji drugi carinski režim ili postupak, uključujući mjere zabrane, ograničenja i nadzora.

Pojam „tijelo molitelj” znači nadležno upravno tijelo koje je u tu svrhu odredila ugovorna stranka, a koje na temelju ovog Protokola podnosi molbu za pomoć.

Pojam „zamoljeno tijelo” znači nadležno upravno tijelo koje je u ovu svrhu odredila ugovorna stranka, a koje na temelju ovog Protokola prima molbu za pomoć.

Pojam „osobni podaci” znači sve informacije koje se odnose na osobu čiji je identitet utvrđen ili se može utvrditi.

Pojam „postupak koji predstavlja povredu carinskog zakonodavstva” znači svaka povreda ili pokušaj povrede carinskog zakonodavstva.

Pojam „informacija” znači sve podatke, dokumente, ovjerene preslike izvješća ili odgovarajuće ovjerene preslike ili drugu vrstu komunikacije, bez obzira na svrhu njezine potpore.

Članak 2.

Područje primjene

1.   Ugovorne stranke, u području svoje nadležnosti, na način i pod uvjetima utvrđenim u ovom Protokolu, pomažu jedna drugoj osigurati pravilnu primjenu carinskog zakonodavstva, a posebno sprečavanjem, istragom i suzbijanjem postupaka koji predstavljaju povredu tog zakonodavstva.

2.   Pomoć u carinskim stvarima, kako je uređeno ovim Protokolom, primjenjuje se na svako upravno tijelo ugovornih stranaka koje je nadležno za primjenu ovog Protokola. Ne dovodi u pitanje pravila koja uređuju uzajamnu pravnu pomoć u kaznenim stvarima. Također ne obuhvaća informacije dobivene na zahtjev pravosudnog tijela na temelju ovlasti, osim kada je navedeno tijelo odobrilo dostavljanje tih informacija.

3.   Ne dovodeći u pitanje članak 10., sva pomoć dana u okviru ovog Protokola provodi se u skladu sa zakonskim i regulatornim odredbama svake ugovorne stranke.

4.   Ovaj Protokol ne obuhvaća pomoć u naplati carine, poreza ili novčanih kazni.

Članak 3.

Pomoć na zahtjev

1.   Na zahtjev tijela molitelja, zamoljeno tijelo dostavlja sve relevantne podatke koji omogućuju ispravnu primjenu carinskog zakonodavstva, uključujući podatke u vezi s primijećenim ili planiranim aktivnostima koje su ili bi mogle biti postupci koji predstavljaju povredu carinskog zakonodavstva.

2.   Na zahtjev tijela molitelja, zamoljeno tijelo dužno ga je obavijestiti:

(a)	je li roba koja je izvezena iz državnog područja jedne od ugovornih stranaka uvezena u državno područje druge ugovorne stranke prema propisima, navodeći, prema potrebi, carinski postupak koji je na tu robu primijenjen;

(b)	je li roba koja je uvezena u državno područje jedne od ugovornih stranaka izvezena u državno područje druge stranke prema propisima, navodeći, prema potrebi, carinski postupak koji je na tu robu primijenjen.

3.   Na zahtjev tijela molitelja, zamoljeno tijelo, u okviru svojih zakonskih i regulatornih odredaba, poduzima potrebne korake kako bi osiguralo poseban nadzor:

(a)	fizičkih ili pravnih osoba u vezi s kojima postoje opravdani razlozi za uvjerenje da su bile ili da su trenutačno uključene u postupke koji predstavljaju povredu carinskog zakonodavstva;

(b)	mjesta gdje je roba bila ili je mogla biti pohranjena ili se sklapala na takav način da postoje opravdani razlozi za uvjerenje da je ta roba namijenjena za uporabu u postupcima koji predstavljaju povredu carinskog zakonodavstva;

(c)	robe koja se prevozi ili bi se mogla prevoziti na takav način da postoje opravdani razlozi za uvjerenje da je namijenjena za uporabu u postupcima koji predstavljaju povredu carinskog zakonodavstva;

(d)	prijevoznih sredstava koja se koriste ili bi se mogla koristiti na takav način da postoje opravdani razlozi za uvjerenje da su namijenjena za uporabu u postupcima koji predstavljaju povredu carinskog zakonodavstva.

Članak 4.

Pomoć bez zahtjeva

Ugovorne će stranke pomagati jedna drugoj na vlastitu inicijativu i u skladu sa svojim zakonskim i regulatornim odredbama, ako smatraju da je to potrebno za pravilnu primjenu carinskog zakonodavstva, posebno pružanjem pribavljenih informacija koje se odnose na:

—	aktivnosti koje predstavljaju, ili se pokazuju takvima koje predstavljaju, povredu carinskog zakonodavstva, a koje bi mogle biti od interesa za drugu ugovornu stranku,

—	nova sredstva i načine koji se rabe u provođenju postupaka koji predstavljaju povredu carinskog zakonodavstva,

—	robu za koju je poznato da je predmetom postupaka koji predstavljaju povredu carinskog zakonodavstva,

—	fizičke ili pravne osobe u vezi s kojima postoje opravdani razlozi za uvjerenje da su uključene ili da su bile uključene u postupke koji predstavljaju povredu carinskog zakonodavstva,

—	prijevozna sredstava u vezi s kojima postoje opravdani razlozi za uvjerenje da se upotrebljavaju ili su se upotrebljavala u postupcima koji predstavljaju povredu carinskog zakonodavstva.

Članak 5.

Dostava, obavješćivanje

Na zahtjev tijela molitelja, zamoljeno tijelo, u skladu sa zakonskim i regulatornim odredbama koje se na njega primjenjuju, poduzima sve potrebne mjere za:

—	dostavu bilo kojih dokumenata, ili

—	obavješćivanje o svim odlukama,

koji potječu od tijela molitelja i koje su obuhvaćene područjem primjene ovog Protokola, primatelju koji ima boravište ili poslovni nastan na državnom području zamoljenog tijela.

Zahtjevi za dostavu dokumenata ili obavijesti o odlukama, dostavljaju se u pisanom obliku na službenom jeziku zamoljenog tijela ili na jeziku koji je tom nadležnom tijelu prihvatljiv.

Članak 6.

Oblik i sadržaj molbe za pomoć

1.   U skladu s ovim Protokolom, molbe moraju se podnose u pisanom obliku. Potrebno im je priložiti dokumente potrebne udovoljavanje molbi. Kada je zbog žurnosti situacije to potrebno, mogu se prihvatiti i usmene molbe, ali u roku od sedam dana moraju biti potvrđene u pisanom obliku, u nedostatku čega se smatraju ništavnima.

2.   U skladu sa stavkom 1., molbe sadrže sljedeće podatke:

(a)	tijelo molitelj;

(b)	zatraženu mjeru;

(c)	predmet molbe i njezine razloge;

(d)	zakonske i regulatorne odredbe i druge pravne elemente;

(e)	koliko je moguće, točne i sveobuhvatne navode o fizičkim i pravnim osobama koje su predmet istraga;

(f)	sažetak važnih činjenica o ranije provedenim istragama.

3.   Molbe se dostavljaju na službenom jeziku zamoljenog tijela ili na jeziku koji je tom nadležnom tijelu prihvatljiv. Ova se obveza ne odnosi na dokumente koji se prilažu molbi iz stavka 1.

4.   Ako molba ne zadovolji gore navedene formalne uvjete, može se zatražiti njezino ispravljanje ili dopuna; u međuvremenu se mogu odrediti mjere opreza.

Članak 7.

Izvršavanje molbi

1.   Radi rješavanja molbe za pomoć, zamoljeno tijelo, u granicama svoje nadležnosti i dostupnih sredstava, postupa kao da djeluje na vlastitu inicijativu ili na temelju molbe drugih tijela iste ugovorne stranke, tako da dostavlja informacije koje posjeduje, provodi odgovarajuće istražne radnje ili se brine da te istražne radnje budu provedene. Kada zamoljeno tijelo nije u mogućnosti nastupati za svoj račun, ova se odredba također primjenjuje na bilo koje drugo tijelo na koje je zamoljeno tijelo naslovilo tu molbu.

2.   Molbe za pomoć izvršavaju se u skladu sa zakonskim i regulatornim odredbama zamoljene ugovorne stranke.

3.   Propisno ovlašteni službenici ugovorne stranke mogu, uz suglasnost druge ugovorne stranke i poštujući uvjete koje je potonja odredila, biti nazočni u uredima zamoljenog tijela ili bilo kojeg drugog predmetnog nadležnog tijela u skladu sa stavkom 1., radi dobivanja informacija koje se odnose na postupke koji predstavljaju ili bi mogli predstavljati povredu carinskog zakonodavstva koje tijelo molitelj treba za potrebe primjene ovog Protokola.

4.   Propisno ovlašteni službenici ugovorne stranke mogu, uz suglasnost druge ugovorne stranke i poštujući uvjete koje je druga ugovorna stranka odredila, biti nazočni pri istražnim radnjama na državnom teritoriju potonje.

5.   Odgovor na molbu za pomoć šalje se u roku od dva mjeseca od njezina primitka. Kada zamoljeno tijelo nije u mogućnosti odobriti molbu za pomoć u tom roku, dužan je o tome obavijestiti tijela molitelja i navesti kada predviđa da bi molba mogla biti odobrena.

Članak 8.

Oblik u kojem se dostavljaju podaci

1.   Zamoljeno tijelo dostavlja podnositelju molbe rezultate upita u pisanom obliku, zajedno s odgovarajućim dokumentima, ovjerenim preslicima i drugim.

2.   Ovi podaci mogu biti u elektroničkom obliku.

3.   Izvorni se dokumenti šalju samo na zahtjev, u slučaju kada ovjereni preslici mogu biti nedostatni. Izvornike je potrebno vratiti prvom prilikom.

Članak 9.

Iznimke od obveze pružanja pomoći

1.   Pomoć se može odbiti ili može biti uvjetovana zadovoljavanjem određenih uvjeta ili zahtjeva, u slučajevima kada stranka smatra da bi pomoć na temelju Protokola:

(a)	vjerojatno dovela u pitanje suverenitet Čilea ili one države članice od koje se na temelju Protokola zahtijeva pružanje pomoći; ili

(b)	vjerojatno dovela u pitanje javni poredak, sigurnost ili druge osnovne interese, posebno kada je riječ o slučajevima iz članka 10. stavka 2.; ili

(c)	povrijedila industrijsku, trgovinsku ili profesionalnu tajnu.

2.   Zamoljeno tijelo može odgoditi pomoć, s obrazloženjem da ona utječe na pokrenutu istragu, kazneni progon ili postupak. U tom slučaju zamoljeno tijelo se savjetuje s tijelom moliteljem radi utvrđivanja može li se pomoć pružiti pod uvjetima kakve zamoljeno tijelo zahtijeva.

3.   Kada tijelo molitelj traži pomoć koju sam, kada bi se to od njega zahtijevalo, ne bi bio u mogućnosti pružiti, mora to u svojoj molbi naglasiti. Nakon toga, zamoljeno tijelo odlučuje kako odgovoriti na takvu molbu.

4.   Za slučajeve iz stavaka 1. i 2., zamoljeno tijelo mora tijelu molitelju bez odlaganja dostaviti svoju odluku, kao i njezine razloge.

Članak 10.

Razmjena podataka i povjerljivost

1.   Svaka informacija dostavljena u bilo kojem obliku sukladno ovom Protokolom povjerljive je i ograničene prirode, ovisno o pravilima koja primjenjuje svaka od ugovornih stranaka. Za nju vrijedi obveza službene tajnosti, te također uživa zaštitu koja je prema mjerodavnim pravnim popisima ugovorne stranke koja ju je primila proširena i na slične informacije te na odgovarajuće odredbe koje se primjenjuju na tijela Zajednice.

2.   Osobni se podaci smiju razmjenjivati jedino u slučaju kada se ugovorna stranka koja ih prima obveže zaštititi ih barem na istovjetan način koji ugovorna stranka koja ih dostavlja primjenjuje u sličnim slučajevima. U tu svrhu, ugovorne stranke jedna drugoj dostavljaju informacije u skladu s pravilima koja primjenjuju, uključujući, prema potrebi, zakonodavne odredbe koje su na snazi u državama članicama.

3.   Upotreba podataka dobivenih na temelju ovog Protokola u sudskim ili upravnim postupcima pokrenutim s obzirom na postupke koji predstavljaju povredu carinskog zakonodavstva, smatra se uporabom za potrebe ovog Protokola. Stoga, ugovorne stranke smiju, u svojoj evidenciji dokaza, izvještaja i svjedočenja te postupcima i tužbama pred sudom, kao dokaze uporabiti informacije i dokumente koje su dobile u skladu s odredbama ovog Protokola. Nadležno tijelo koje je dostavilo informaciju ili dalo pristup tim dokumentima, obavješćuje se o njihovoj uporabi.

4.   Dobivene se informacije upotrebljavaju se isključivo za potrebe ovog Protokola. Kada jedna od ugovornih stranaka takvu informacije želi upotrijebiti za ostale namjene, prethodno mora pribaviti pismeno odobrenje nadležnog tijela koje je dostavilo informaciju. Nakon toga, takva upotreba podliježe svim ograničenjima koje navedeno nadležno tijelo odredi.

Članak 11.

Vještaci i svjedoci

Službenik zamoljenog tijela može biti ovlašten da nastupi kao vještak ili svjedok, u granicama odobrene ovlasti, u pravosudnim ili upravnim postupcima koji se odnose na pitanja obuhvaćena ovim Protokolom, te da predlaže takve predmete, dokumente ili njihove ovjerene preslike, a koji su potrebni u postupcima. U zahtjevu za pojavljivanjem obavezno je izričito navesti pred kojim se sudskim ili upravnim tijelom službenik treba pojaviti, te u vezi s kojim pitanjima i na temelju kojeg pravnog naslova ili kvalifikacije će službenik biti ispitan.

Članak 12.

Troškovi pomoći

Ugovorne se stranke odriču svih uzajamnih potraživanja za naknadom troškova nastalih na temelju ovog Protokola, osim, prema potrebi, za troškove vještaka i svjedoka, te tumača i prevoditelja koji nisu zaposlenici javnih službi.

Članak 13.

Provedba

1.   Provedba ovog Protokola povjerava se, s jedne strane, carinskim tijelima Čilea i, s druge strane, nadležnim službama Komisije Europskih zajednica i, prema potrebi, carinskim tijelima država članica. Navedena tijela odlučuju o svim praktičnim mjerama i mehanizmima potrebnim za njegovu provedbu, uzimajući u obzir važeća pravila, posebno u području zaštite podataka. Ona nadležnim tijelima mogu preporučiti izmjene koje smatraju potrebnima dodati ovome Protokolu.

2.   Ugovorne se stranke međusobno savjetuju i nakon toga obavješćuju o detaljnim pravilima provedbe, usvojenim u skladu s odredbama Protokola. Posebno, jednom godišnje razmjenjuju popis nadležnih tijela ovlaštenih za interveniranje u skladu s ovim Protokolom.

Članak 14.

Ostali sporazumi

1.   Uzimajući u obzir odgovarajuće nadležnosti Zajednice i država članica, odredbe ovog Protokola:

—	ne utječu na obveze koje ugovorne stranke imaju na temelju drugih međunarodnih sporazuma ili konvencija,

—	smatraju se dopunom sporazumima o uzajamnoj pomoći koji jesu ili će tek biti sklopljeni između pojedinih država članica i Čilea, i

—	ne utječu na odredbe Zajednice kojima se uređuje razmjena informacija između nadležnih službi Komisije Europskih zajednica i carinskih tijela država članica, o svim podacima dobivenima na temelju ovog Protokola, a koji bi mogli biti u interesu Zajednice.

2.   Neovisno o odredbama stavka 1., odredbe Protokola imaju prednost pred odredbama svih bilateralnih sporazuma o uzajamnoj pomoći koji jesu ili će tek biti sklopljeni između pojedinih država članica i Čilea, ako su odredbe potonjih nespojive s onima iz Protokola.

3.   U vezi s pitanjima koja se tiču mjerodavnosti ovog Protokola, ugovorne se stranke uzajamno savjetuju kako bi riješile pitanja u okviru Zajedničkog odbora, uspostavljenog na temelju članka 35. Okvirnog sporazuma o suradnji.

4.   Uspostavlja se radna skupina koja Zajedničkom odboru pomaže u provedbi ovog Protokola.

---

11/Sv. 073

HR

Službeni list Europske unije

85

---

32001D0747

---

L 284/1

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

27.09.2001.

---

ODLUKA VIJEĆA

od 27. rujna 2001.

o sklapanju Sporazuma o uzajamnom priznavanju između Europske zajednice i Japana

(2001/747/EZ)

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice, a posebno njegov članak 133. u vezi s člankom 300. stavkom 2. prvim podstavkom, prvom rečenicom i stavkom 3. prvim podstavkom, prvom rečenicom te stavkom 4.,

uzimajući u obzir prijedlog Komisije,

budući da:

(1)	Sporazum o uzajamnom priznavanju između Europske zajednice i Japana je potpisan u ime Europske zajednice 4. travnja 2001. podložno njegovu kasnijem sklapanju, i trebalo bi ga odobriti.

(2)	Trebalo bi uspostaviti odgovarajuće unutarnje postupke kako bi se osiguralo ispravno djelovanje Sporazuma. Stoga je potrebno Komisiji delegirati ovlasti za izmjene dijela B sektorskih priloga Sporazumu i donošenje određenih odluka za njegovu provedbu,

ODLUČILO JE:

Članak 1.

Sporazum o uzajamnom priznavanju između Europske zajednice i Japana, uključujući njegove priloge, zajedno sa zajedničkim deklaracijama i razmjenama pisama priloženim završnom aktu odobrava se u ime Europske zajednice.

Tekstovi navedeni u prvom stavku su priloženi ovoj Odluci.

Članak 2.

Predsjednik Vijeća u ime Zajednice prosljeđuje notu predviđenu u članku 14. Sporazuma (1).

Članak 3.

1.   Komisija uz pomoć posebnog odbora koji imenuje Vijeće (dalje u tekstu: posebni odbor) predstavlja Zajednicu u Zajedničkom odboru osnovanom na temelju članka 8. Sporazuma i u svim pododborima osnovanim u skladu sa stavkom 2. istoga članka. Komisija nakon savjetovanja s posebnim odborima nastavlja s obavješćivanjem, zahtjevima i razmjenom informacija te prijedlozima za:

(a)	registraciju tijela za ocjenjivanje sukladnosti;

(b)	dostavu popisa postrojenja;

(c)	ukidanje, suspenziju ili povlačenje tijela za ocjenjivanje sukladnosti;

(d)	neprihvaćanje potvrde i podataka dobivenih od strane postrojenja;

(e)	neprihvaćanje potvrda koja su izdala suspendirana tijela za ocjenjivanje sukladnosti;

(f)	imenovanje stručnjaka;

(g)	djelovanja poduzeta u smislu provjera, obilazaka i osporavanja;

iz članaka 5., 6., 7., 8., 9., i 10. Sporazuma i ekvivalentnih odredbi njegovih sektorskih priloga.

2.   Stajalište koje Zajednica zastupa u Zajedničkom odboru ili prema potrebi u pododborima određuje Komisija nastavno na savjetovanje s posebnim odborom u pogledu:

(a)	donošenja poslovnika u skladu s člankom 8. stavkom 2. Sporazuma;

(b)	osnivanja pododbora u skladu s člankom 8. stavkom 2. Sporazuma;

(c)	prihvaćanja modaliteta razmjene informacija u skladu s člankom 8. stavkom 3. točkom (c) Sporazuma;

(d)	registracije tijela za ocjenjivanje sukladnosti, njihove provjere i srodnih odluka u skladu s člancima 5. i 7. te člankom 8. stavkom 3. točkama (a) i (d) i člankom 9. Sporazuma;

(e)	izrade i objave popisa registriranih tijela za ocjenjivanje sukladnosti i potvrđenih postrojenja u skladu s člankom 8. stavkom 3. točkom (b) Sporazuma;

(f)	provjera, posjeta i osporavanja potvrđenih postrojenja i srodnih odluka u skladu s člancima 5., 7. i 10. Sporazuma;

(g)	definicije hitnih slučajeva i modaliteta za obilazak postrojenja u skladu s člankom 10. stavkom 2. točkom (b) Sporazuma;

(h)	uspostavljanje postupaka za provedbu Sektorskog priloga o dobroj proizvođačkoj praksi (DPP) u skladu s točkom 7. podtočkama (b) i (c) i točkom 9. podtočkom (b) Sektorskog priloga.

3.   Komisija nakon savjetovanja s posebnim odborom vodi i odobrava prijelazne odredbe u vezi s provedbom Sektorskog priloga o dobroj proizvođačkoj praksi te drugoj strani u ime Europske zajednice dostavlja diplomatsku notu potvrđujući da su pripremne radnje završene (u skladu s točkom 9. podtočkom (a) Sektorskog priloga o dobroj proizvođačkoj praksi).

4.   Komisija odobrava sve izmjene dijela B sektorskih priloga prilikom savjetovanja s posebnim odborom i drugoj strani u ime Europske zajednice dostavlja diplomatsku notu iz članka 15. stavka 3. točke (b) Sporazuma.

5.   U svim ostalim slučajevima stajalište koje Zajednica zastupa u Zajedničkom odboru ili pododboru određuje Vijeće kvalificiranom većinom na prijedlog Komisije.

---

(1)  Datum stupanja na snagu Sporazuma objavljuje se u Službenom listu Europskih zajednica.

---

11/Sv. 073

HR

Službeni list Europske unije

87

---

22001A1029(01)

---

L 284/3

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

04.04.2001.

---

SPORAZUM

o uzajamnom priznavanju između Europske zajednice i Japana

EUROPSKA ZAJEDNICA i JAPAN (dalje u tekstu: „stranke”);

UZIMAJUĆI U OBZIR tradicionalno prijateljske odnose između Europske zajednice i Japana;

PREPOZNAJUĆI važnost uzajamnog priznavanja rezultata postupaka ocjene sukladnosti u olakšavanju pristupa tržištu, kao i u promicanju trgovine između stranaka;

RAZMATRAJUĆI zajednički interes za povećanje kvalitete proizvoda, kako bi se zajamčilo zdravlje i sigurnost javnosti, te zaštita okoliša;

PREPOZNAJUĆI načela dobre laboratorijske prakse (DLP) OECD-a;

PODSJEĆAJUĆI da su dugoročne i plodne aktivnosti Europske zajednice i Japana pridonijele međunarodnom razvoju i usklađivanju zahtjeva dobre proizvođačke prakse (DPP);

SVJESNI pozitivnog doprinosa kojeg sporazumi o uzajamnom priznavanju mogu dati poticanju međunarodnog usklađivanja standarda, i

IMAJUĆI NA UMU obveze koje stranke imaju kao članice Svjetske trgovinske organizacije, te svjesni, inter alia, obveza koje imaju u skladu sa Sporazumom o tehničkim preprekama trgovini (dalje u tekstu: „WTO Sporazum o tehničkim preprekama trgovini”) obuhvaćenog Prilogom 1.A, te u skladu sa Sporazumom o trgovinskim aspektima prava intelektualnog vlasništva (dalje u tekstu „WTO Sporazum o trgovinskim aspektima prava intelektualnog vlasništva”) obuhvaćenog Prilogom 1.C Sporazumu iz Marakeša o osnivanju Svjetske trgovinske organizacije (dalje u tekstu: „WTO Sporazum”),

SPORAZUMJELI SU SE:

Članak 1.

1.   Za potrebe ovog Sporazuma:

(a)	pojam „postupak ocjene sukladnosti” znači svaki postupak utvrđivanja, izravno ili neizravno, zadovoljavaju li proizvodi ili procesi relevantne tehničke zahtjeve utvrđene u mjerodavnim zakonima i drugim propisima jedne od stranaka;

(b)	pojam „tijelo za ocjenjivanje sukladnosti” znači tijelo koje obavlja postupak ocjene sukladnosti, dok pojam „registrirano tijelo za ocjenjivanje sukladnosti” znači tijelo za ocjenjivanje sukladnosti, a koje je registrirano u skladu s člankom 9. ovog Sporazuma;

(c)	pojam „imenovanje” znači imenovanje tijela za ocjenjivanje sukladnosti od strane tijela za imenovanje jedne od stranaka u skladu s mjerodavnim zakonima i drugim propisima te stranke;

(d)

pojam „tijelo za imenovanje” znači tijelo jedne od stranaka ovlašteno na svom području za imenovanje, praćenje, povlačenje imenovanja, suspendiranje imenovanja i povlačenje suspenzije imenovanja tijela za ocjenjivanje sukladnosti koja obavljaju postupke ocjene sukladnosti na temelju zahtjeva utvrđenih u mjerodavnim zakonima i drugim propisima druge stranke;

(e)

pojam „kriteriji imenovanja” znači kriteriji koje su obvezna ispuniti tijela za ocjenjivanje sukladnosti, a koja pripadaju jednoj od stranaka, kako bi ih imenovala tijela za imenovanje, a pripadaju toj stranki, kao i svi ostali relevantni uvjeti koje su imenovana tijela za ocjenjivanje sukladnosti obvezna kontinuirano ispunjavati nakon imenovanja, kako je utvrđeno u mjerodavnim zakonima i drugim propisima druge stranke, te navedenima u relevantnom Sektorskom prilogu;

(f)	pojam „potvrda” znači potvrda usklađenosti proizvodnih postrojenja ili postrojenja za testiranje (dalje u tekstu: „postrojenja”) s kriterijima za potvrdu od strane nadležnog tijela jedne od stranaka u skladu s mjerodavnim zakonima i drugim propisima te stranke;

(g)	pojam „nadležno tijelo” znači tijelo jedne od stranaka ovlašteno provesti inspekciju ili revizije ispitivanja postrojenja koja se nalaze na njezinom području kako bi potvrdila njihovu usklađenost s kriterijima potvrde, navedenima u mjerodavnim zakonima i drugim propisima te stranke;

(h)	pojam „kriteriji potvrde” znači kriteriji koje je postrojenje jedne od stranaka obvezno kontinuirano ispunjavati kako bi ga potvrdilo nadležno tijelo stranke, kako je utvrđeno u mjerodavnim zakonima i drugim propisima te stranke navedenima u relevantnom Sektorskom prilogu, i

(i)	pojam „provjera” znači djelovanja kojim se provjerava zadovoljava li tijelo za ocjenjivanje sukladnosti ili postrojenje kriterije imenovanja ili kriterije potvrde na području stranaka te pomoću sredstava kao što su revizija ili inspekcija.

2.   Svi pojmovi koji se koriste u ovom Sporazumu, osim ako su drukčije određeni u Sporazumu, imaju značenje koje im je dodijeljeno u Vodiču ISO/IEC 2: izdanje 1996. „Normizacija i srodne djelatnosti — Rječnik općih naziva”.

Članak 2.

1.   Svaka stranka u skladu s odredbama ovog Sporazuma prihvaća rezultate postupaka ocjene sukladnosti koje zahtijevaju mjerodavni zakoni i drugi propisi spomenute stranke, a koji su navedeni u relevantnom Sektorskom prilogu, uključujući potvrde i oznake sukladnosti koje su obavila registrirana tijela za ocjenjivanje sukladnosti druge stranke.

2.   Svaka stranka u skladu s odredbama ovog Sporazuma prihvaća:

(a)	potvrdu postrojenja od strane nadležnog tijela druge stranke na temelju rezultata provjere i u skladu s kriterijima potvrde, te u skladu sa zakonima i drugim propisima te druge stranke kako je određeno u relevantnom Sektorskom prilogu; i

(b)	podatke dobivene od strane potvrđenih postrojenja druge stranke.

Članak 3.

1.   Ovaj Sporazum primjenjuje se na imenovanje tijela za ocjenjivanje sukladnosti, postupke ocjene sukladnosti proizvoda ili procesa, te prilikom potvrde postrojenja i podataka dobivenih od strane tih postrojenja, a koji su obuhvaćeni sektorskim prilozima. Sektorski prilozi mogu obuhvaćati dio A i dio B.

2.   Dio A sektorskih priloga sadrži, inter alia, odredbe o području primjene i opsegu.

3.   U dijelu B sektorskih priloga se utvrđuju sljedeća pitanja:

(a)	mjerodavni zakoni i drugi propisi svake stranke u vezi s područjem primjene i opsegom;

(b)

mjerodavni zakoni i drugi propisi svake stranke kojima se određuju zahtjevi obuhvaćeni ovim Sporazumom, svi postupci ocjene sukladnosti obuhvaćeni ovim Sporazumom kako bi se zadovoljili navedeni zahtjevi i kriteriji imenovanja tijela za ocjenjivanje sukladnosti ili mjerodavni zakoni i drugi propisi svake stranke kojima se određuju kriteriji potvrde postrojenja obuhvaćenih ovim Sporazumom; i

(c)	popis tijela za imenovanje ili nadležnih tijela.

Članak 4.

1.   Svaka stranka osigurava da tijela za imenovanje imaju potrebne ovlasti za imenovanje, praćenje (uključujući provjeru), povlačenje ili suspenziju imenovanja, te za povlačenje suspenzije imenovanja tijela za ocjenjivanje sukladnosti na temelju zahtjeva utvrđenih u mjerodavnim zakonima i drugim propisima druge stranke određenima u relevantnom Sektorskom prilogu.

2.   Svaka stranka osigurava da nadležne tijela imaju potrebne ovlasti da u skladu s njezinim primjenjivim zakonima i drugim propisima obavljaju provjeru postrojenja kako bi potvrdile njihovu usklađenost s kriterijima imenovanja utvrđenima u mjerodavnim zakonima i drugim propisima navedene stranke određenima u relevantnom Sektorskom prilogu.

Članak 5.

1.   Svaka stranka putem prikladnih mjera kao što revizija, inspekcija ili praćenje osigurava da registrirana tijela za ocjenjivanje sukladnosti zadovoljavaju kriterije imenovanja utvrđene u mjerodavnim zakonima i drugim propisima druge stranke određenima u relevantnom Sektorskom prilogu. Prilikom primjene kriterija imenovanja tijela za ocjenjivanje sukladnosti, tijelo za imenovanje jedne od stranaka treba uzeti u obzir znanje i iskustvo navedenih tijela relevantno za zahtjeve utvrđene u mjerodavnim zakonima i drugim propisima druge stranke.

2.   Svaka stranka u skladu sa svojim mjerodavnim zakonima i drugim propisima te pomoću prikladnih sredstava kao što su revizije ispitivanja, inspekcije ili praćenja, osigurava da potvrđena postrojenja zadovoljavaju kriterije potvrde utvrđene u mjerodavnim zakonima i drugim propisima te stranke određenima u relevantnom Sektorskom prilogu.

3.   Svaka stranka putem pisanog navoda obrazložene sumnje da registrirano tijelo za ocjenjivanje sukladnosti ili potvrđeno postrojenje ne zadovoljava kriterije imenovanja ili kriterije potvrde utvrđene u mjerodavnim zakonima i ostalim propisima, određenima u relevantnom Sektorskom prilogu, može zahtijevati da druga stranka, u skladu sa zakonima i drugim propisima te druge stranke, obavi provjeru tijela za ocjenjivanje sukladnosti ili postrojenja.

4.   Svaka stranka može na zahtjev sudjelovati kao promatrač tijekom provjere tijela za ocjenjivanje sukladnosti od strane tijela za imenovanje ili tijekom pregleda postrojenja od strane nadležnih tijela druge stranke, uz prethodnu suglasnost tih tijela za ocjenjivanje sukladnosti ili postrojenja, kako bi se održalo kontinuirano razumijevanje postupaka provjere druge stranke.

5.   Stranke u skladu s postupcima koje treba utvrditi Zajednički odbor koji se osniva u skladu s člankom 8. razmjenjuju informacije o metodama, uključujući sustave ovlašćivanja, koje se koriste prilikom imenovanja tijela za ocjenjivanje sukladnosti te kako bi se osiguralo da registrirana tijela za ocjenjivanje sukladnosti zadovoljavaju kriterije imenovanja, kao i informacije o metodama kojima se osigurava da potvrđena postrojenja zadovoljavaju kriterije potvrde.

6.   Svaka stranka bi trebala poticati svoje registrirano tijelo za ocjenjivanje sukladnosti na suradnju s tijelima za ocjenjivanje sukladnosti druge stranke.

Članak 6.

1.   U slučaju suspenzije imenovanja registriranog tijela za ocjenjivanje sukladnosti, stranka tijela za imenovanje koje je izvršilo navedenu suspenziju imenovanja o tome odmah obavješćuje drugu stranku i Zajednički odbor. Registracija navedenog tijela za ocjenjivanje sukladnosti suspendira se od trenutka kada je supredsjedatelj te druge stranke u Zajedničkom odboru primio obavijest o gore navedenom. Druga stranka je obvezna prihvatiti rezultate postupaka ocjene sukladnosti koje je navedeno tijelo za ocjenjivanje sukladnosti obavilo prije suspenzije imenovanja.

2.   U slučaju ukidanja suspenzije imenovanja registriranog tijela za ocjenjivanje sukladnosti, stranka tijela za imenovanje koje je ukinulo suspenziju imenovanja o tome odmah obavješćuje drugu stranku i Zajednički odbor. Suspenzija registracije navedenog tijela za ocjenjivanje sukladnosti ukida se od trenutka kada je supredsjedatelj te druge stranke u Zajedničkom odboru primio obavijest. Druga stranka je obvezna prihvatiti rezultate postupaka ocjene sukladnosti koje je navedeno tijelo za ocjenjivanje sukladnosti obavilo od trenutka ukidanja suspenzije registracije.

Članak 7.

1.   Svaka stranka može osporiti usklađenost registriranog tijela za ocjenjivanje sukladnosti ili potvrđenog postrojenja druge stranke s kriterijima imenovanja ili kriterijima potvrde utvrđenima u primjenjivim zakonima i drugim propisima određenima u Sektorskom prilogu. Zajednički odbor i navedena druga stranka moraju o tom osporavanju biti obaviješteni u pisanom obliku te s objektivnim pojašnjenjem razloga osporavanja. Zajednički odbor je o takvom osporavanju raspravlja u roku od 20 dana od dana navedene obavijesti.

2.   U slučaju da Zajednički odbor odluči obaviti zajedničku provjeru, navedenu provjeru će pravovremeno obaviti stranke uz sudjelovanje tijela za imenovanje koje je imenovalo osporeno tijelo za ocjenjivanje sukladnosti, te uz prethodnu suglasnost tijela za ocjenjivanje sukladnosti. O rezultatu takve zajedničke provjere raspravlja se unutar Zajedničkog odbora kako bi se taj problem riješio u najkraćem mogućem roku.

3.   Registracija osporenog tijela za ocjenjivanje sukladnosti suspendira se 15 dana od dana obavijesti ili na dan odluke o suspenziji registracije od strane Zajedničkog odbora, ovisno o tome što prije nastupi. Registracija osporenog tijela za ocjenjivanje sukladnosti ostaje suspendirana sve dok Zajednički odbor ne odluči ukinuti suspenziju registracije tijela za ocjenjivanje sukladnosti. U slučaju takve obustave, stranka koja osporava prihvaća rezultate postupaka ocjene sukladnosti koje je navedeno tijelo za ocjenjivanje sukladnosti obavilo prije dana suspenzije.

4.   Zajednički odbor odlučuje o aktivnostima koje stranke trebaju poduzeti kako bi se pitanja koja se odnose na osporavanje postrojenja riješila u najkraćem mogućem roku.

5.   Stranka koja osporava nije obvezna prihvatiti potvrdu osporenog postrojenja kao ni podatke koje je navedeno postrojenje pružilo od dana kada je supredsjedatelj druge stranke u Zajedničkom odboru primio obavijest navedenu u stavku 1. ovog članka do dana kada Zajednički odbor odluči drukčije.

Članak 8.

1.   Zajednički odbor kojeg čine predstavnici obje stranke osniva se na dan stupanja na snagu ovog Sporazuma kao tijelo odgovorno za učinkovito funkcioniranje ovog Sporazuma.

2.   Zajednički odbor donosi odluke i usvaja prijedloge konsenzusom. Sastaje se na zahtjev bilo koje stranke pod supredsjedanjem obiju stranaka. Zajednički odbor može osnovati pododbore te im delegirati posebne zadaće. Zajednički odbor donosi svoj poslovnik.

3.   Zajednički odbor može razmatrati bilo koji predmet koji se odnosi na primjenu ovog Sporazuma. Posebno, odgovoran je za i/ili može odlučivati o sljedećim pitanjima:

(a)	registraciji tijela za ocjenjivanje sukladnosti, suspenzija registracije tijela za ocjenjivanje sukladnosti, ukidanje suspenzije registracije tijela za ocjenjivanje sukladnosti, te prestanak važenja registracije tijela za ocjenjivanje sukladnosti;

(b)	izradi i, osim ako je odlučeno drukčije, objavljivanju popisa registriranih tijela za ocjenjivanje sukladnosti te potvrđenih postrojenja po sektorima;

(c)	izradi prikladnih načina razmjene informacija navedenih u ovom Sporazumu; i

(d)	imenovanju stručnjaka iz svake stranke za potrebe zajedničke provjere navedene u članku 7. stavku 2. točki (c) i članku 9. stavku 1. točki (c).

4.   U slučaju problema koji se odnosi na tumačenje ili primjenu ovog Sporazuma, stranke putem Zajedničkog odbora traže mirno rješenje.

5.   Zajednički odbor je odgovoran za koordiniranje i olakšavanje pregovora oko dodatnih sektorskih priloga.

6.   Svaka stranka najmanje jednom godišnje drugoj stranki i Zajedničkom odboru dostavlja popis potvrđenih postrojenja.

7.   O svim odlukama Zajedničkog odbora odmah se u pisanom obliku obavješćuje svaka stranka.

8.   Stranke putem Zajedničkog odbora:

(a)	određuju i dostavljaju jedna drugoj primjenjive članke ili priloge sadržane u zakonima i drugim propisima određenim u sektorskim prilozima;

(b)	razmjenjuju informacije u vezi s provedbom primjenjivih zakona i drugih propisa određenih u sektorskim prilozima;

(c)	obavješćuju jedna drugu o svim planiranim promjenama u zakonima i drugim propisima koje se odnose na ovaj Sporazum prije njihovog stupanja na snagu; i

(d)	obavješćuju jedna drugu o svim planiranim promjenama u vezi s njihovim tijelima za imenovanje, nadležnim tijelima, registriranim tijelima za ocjenjivanje sukladnosti i potvrđenim postrojenjima.

Članak 9.

1.   Prilikom registracije tijela za ocjenjivanje sukladnosti primjenjuje se sljedeći postupak:

(a)	svaka stranka izrađuje prijedlog da se tijelo za ocjenjivanje sukladnosti te stranke, a koje je imenovalo tijelo za imenovanje, registrira u skladu s ovim Sporazumom, tako što navedeni prijedlog potkrijepljen potrebnim dokumentima u pisanom obliku dostavlja drugoj stranci i zajedničkom odboru;

(b)

druga stranka u roku od 90 dana od dana primitka prijedloga navedenog u podstavku (a), razmatra zadovoljava li predloženo tijelo za ocjenjivanje sukladnosti sve kriterije imenovanja utvrđene u primjenjivim zakonima i drugim propisima te druge stranke navedenima u relevantnome sektorskom prilogu, te navodi svoj stav s obzirom na registraciju navedenog tijela za ocjenjivanje sukladnosti. Prilikom navedenog razmatranja, ta druga stranka treba pretpostaviti da predloženo tijelo za ocjenjivanje sukladnosti zadovoljava sve gore navedene kriterije. Zajednički odbor u roku od 90 dana od dana primitka prijedloga donosi odluku o tome hoće li predloženo tijelo za ocjenjivanje sukladnosti biti registrirano;

(c)

u slučaju da Zajednički odbor nije u mogućnosti donijeti odluku o registraciji predloženog tijela za ocjenjivanje sukladnosti, Zajednički odbor može odlučiti obaviti zajedničku provjeru ili zahtijevati da ona stranka koja je dala prijedlog obavi provjeru predloženog tijela uz njegovu prethodnu suglasnost. Nakon okončanja navedene provjere Zajednički odbor može ponovno razmotriti prijedlog.

2.   Stranka koja je dala prijedlog u svom prijedlogu za registraciju tijela za ocjenjivanje sukladnosti osigurava sljedeće informacije te ih ažurira:

(a)	ime i adresa tijela za ocjenjivanje sukladnosti;

(b)	proizvodi ili postupci koje je tijelo za ocjenjivanje sukladnosti ovlašteno ocjenjivati;

(c)	postupci ocjene sukladnosti za koje je tijelo za ocjenjivanje sukladnosti ovlašteno obavljati, i

(d)	postupak imenovanja i potrebne informacije korištene kako bi se utvrdilo zadovoljava li tijelo za ocjenjivanje sukladnosti sve kriterije imenovanja.

3.   Svaka stranka osigurava da njezino tijelo za imenovanje povuče imenovanje registriranog tijela za ocjenjivanje sukladnosti u slučaju kada tijelo za imenovanje smatra kako tijelo za ocjenjivanje sukladnosti više ne zadovoljava sve kriterije odabira utvrđene u mjerodavnim zakonima i drugim propisima te druge stranke, te navedeni u relevantnome sektorskom prilogu.

4.   Svaka osigurava prestanak valjanosti registracije svojeg tijela za ocjenjivanje sukladnosti u slučaju kada navedena stranka smatra da tijelo za ocjenjivanje sukladnosti više ne zadovoljava kriterije imenovanja utvrđene u mjerodavnim zakonima i drugim propisima druge stranke navedenima u relevantnom sektorskom prilogu ili kada njezina tijelo za imenovanje povuče imenovanje tijela za ocjenjivanje sukladnosti. Prijedlozi za prestanak valjanosti registracije navedenog tijela za ocjenjivanje sukladnosti moraju se dostaviti Zajedničkom odboru i drugoj stranci. Registracija navedenog tijela za ocjenjivanje sukladnosti prestaje važiti se nakon što je supredsjedatelj druge stranke u Zajedničkom odboru o tome primio obavijest, te osim ako je Zajednički odbor utvrdio drukčije.

5.   U slučaju registracije novog tijela za ocjenjivanje sukladnosti, druga stranka prihvaća rezultate postupaka ocjene sukladnosti koje je navedeno tijelo za ocjenjivanje sukladnosti obavilo prije registracije. U slučaju prestanka valjanosti registracije tijela za ocjenjivanje sukladnosti, druga stranka prihvaća rezultate postupaka ocjene sukladnosti koje je navedeno tijelo za ocjenjivanje sukladnosti obavilo prije prestanka valjanosti, ne dovodeći u pitanje članak 6. stavak 1. i članak 7. stavak 3.

Članak 10.

1.   Nijedna odredba u ovom Sporazumu ne tumači se tako da ograničava ovlasti stranaka za poduzimanje mjera koje smatraju potrebnima radi zaštite zdravlja, sigurnosti i okoliša ili za sprečavanje prijevarnih postupaka.

2.

(a) U hitnom slučaju navedenom u točki (b) ovog stavka, nadležno tijelo stranke može posjetiti proizvodna postrojenja druge stranke pod uvjetom da su ta druga stranka i proizvodna postrojenja na koje se na navedeno odnosi suglasni sa obilaskom i, ako druga stranka tako zatraži, pod uvjetom da se službenici nadležnog tijela te druge stranke pridruže obilasku, u svrhu odlučivanja treba li nastaviti s prihvaćanjem potvrde proizvodnih postrojenja na koje se navedeno odnosi kao i podataka koje su ta postrojenja pružila u skladu s člankom 2. stavkom 2. Takav obilazak odvija se u skladu sa zakonima i drugim propisima te druge Stranke, a koji je u skladu s modalitetima o kojima se treba odlučiti u skladu s točkom (b) ovog stavka. Informaciju koju je primila od svog nadležnog tijela u vezi s navedenim obilaskom, stranka smije koristiti samo u gore navedene svrhe. (b) Zajednički odbor, u sklopu pripremnih radnji koje obavlja u skladu s odredbama relevantnog Sektorskog priloga odlučuje o definiciji hitnog slučaja i modaliteta takvog obilaska navedenog u točki (a) ovog stavka.

Članak 11.

1.   Ne dovodeći u pitanje članak 2. stavak 2., nijedna odredba u ovom Sporazumu ne podrazumijeva uzajamno prihvaćanje standarda ili tehničkih propisa stranaka.

2.   Nijedna odredba u ovom Sporazumu ne tumači se tako da podrazumijeva obvezu stranaka da prihvate rezultate postupaka ocjene sukladnosti bilo koje države nečlanice.

3.   Nijedna odredba u ovom Sporazumu ne tumači se tako da utječe na prava i obveze koje svaka stranka ima kao stranka WTO Sporazuma, uključujući WTO-ov Sporazum o tehničkim preprekama trgovini i WTO Sporazumu o trgovinskim aspektima prava intelektualnog vlasništva.

Članak 12.

Ovaj Sporazum primjenjuje se na područjima na kojima se primjenjuje Ugovor o osnivanju Europske zajednice pod uvjetima utvrđenima u navedenom Ugovoru, te na području Japana.

Članak 13.

Nijedna stranka ne otkriva informacije koje je na temelju ovog Sporazuma primila kao povjerljive, osim ako je navedeno potrebno u skladu sa zakonima ili propisima svake stranke.

Članak 14.

1.   Ovaj Sporazum stupa na snagu prvoga dana sljedećeg mjeseca od dana razmjene diplomatskih nota u kojima su stranke obavijestile jedna drugu o završetku odgovarajućih unutarnjih postupaka potrebnih za stupanje na snagu ovog Sporazuma.

2.   Svaka stranka može raskinuti ovaj Sporazum upućivanjem pisane obavijesti drugoj stranci uz šestomjesečni otkazni rok.

Članak 15.

1.   Sektorski prilozi ovom Sporazumu čine njegov sastavni dio.

2.   U slučaju proturječja između odredaba iz dijela A Sektorskog priloga i članaka od 1. do 15. ovog Sporazuma, odredbe dijela A Sektorskog priloga imaju jaču pravnu snagu.

3.

(a) Odredbe koje se odnose na područje primjene i opseg stavka 1. u dijelu A svakog sektorskog priloga neće se mijenjati osim ako stranke izmjene ovaj Sporazum u skladu s prvom rečenicom podstavka (b) ovog stavka. (b) Ovaj Sporazum može se izmijeniti dogovorom između stranaka. Međutim, ako se izmjene odnose samo na promjene zakona i drugih propisa, tijela za imenovanja ili nadležnih tijela određenih u dijelu B sektorskih priloga, izmjene mogu biti izvršene putem razmjene diplomatskih nota između Europske zajednice i Vlade Japana u skladu s njihovim mjerodavnim unutarnjim postupcima.

4.   Ako Stranka uvede nove ili dodatne postupke ocjene sukladnosti unutar istog opsega proizvoda kako bi se zadovoljili zahtjevi utvrđeni u mjerodavnim zakonima i drugim propisima određenima u relevantnom Sektorskom prilogu, dio B Sektorskog priloga se izmjenjuje kako bi se utvrdili mjerodavni zakoni i drugi propisi koji određuju takve nove ili dodatne postupke ocjene sukladnosti, u skladu s postupcima navedenima u stavku 3. podstavku (b) drugoj rečenici ovog članka.

Ovaj Sporazum i njegovi prilozi sastavljeni su u po dva primjerka na danskom, nizozemskom, engleskom, finskom, francuskom, njemačkom, grčkom, talijanskom, portugalskom, španjolskom, švedskom i japanskom jeziku. U slučaju nepodudarnosti, tekstovi na engleskom i japanskom jeziku imaju jaču pravnu snagu od svih tekstova napisanih na drugim jezicima.

---

SEKTORSKI PRILOG O TELEKOMUNIKACIJSKOJ TERMINALNOJ OPREMI I RADIJSKOJ OPREMI

DIO A

Područje primjene i opseg

1.

Ovaj Sektorski prilog primjenjuje se na postupke ocjene sukladnosti za svu telekomunikacijsku terminalnu opremu i radijsku opremu koja je u Europskoj zajednici i Japanu podložna postupcima ocjene sukladnosti koje obavlja tijelo za ocjenjivanje sukladnosti, kako je utvrđeno u zakonima i drugim propisima svake stranke navedenima u odjeljku I. dijela B ovog Sektorskog priloga.

2.

Podrazumijeva se da pojam „izmjena” naveden u dijelu B ovog Sektorskog priloga obuhvaća sljedeće slučajeve: (a) stranka u potpunosti ili djelomično mijenja svoje mjerodavne zakone i/ili druge propise navedene u dijelu B ovog Sektorskog priloga, neovisno o tome jesu li njihovi naslovi izmijenjeni ili ne; (b) stranka stavlja izvan snage svoje mjerodavne zakone i/ili druge propise navedene u dijelu B ovog Sektorskog priloga te donosi nove zakone i/ili druge propise koji zamjenjuju prethodne zakone i/ili druge propise, neovisno o tome jesu li prijašnji naslovi promijenjeni ili nisu; i (c) stranka svoje mjerodavne zakone i/ili druge propise navedene u dijelu B ovog Sektorskog priloga uključuje, u cijelosti ili samo njihove relevantne dijelove, u druge zakone i/ili druge propise.

DIO B

Odjeljak I.: Mjerodavni zakoni i drugi propisi o telekomunikacijskoj terminalnoj opremi i radijskoj opremi

Europska zajednica

Japan

1. Direktiva 1999/5/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 9. ožujka 1999. o radijskoj opremi i telekomunikacijskoj terminalnoj opremi i o uzajamnome priznavanju njihove sukladnosti

1. Zakon o telekomunikacijskoj djelatnosti (Zakon br. 86., 1984.) i njegove izmjene 2. Pravilnik o odobravanju udovoljavanja tehničkim uvjetima i certificiranjem vrste terminalne opreme (Pravilnik Ministarstva pošte i telekomunikacija br. 14., 1999.) te njegove izmjene 3. Zakon o radiju (Zakon br. 131., 1950.) i njegove izmjene 4. Pravilnik o certificiranju sukladnosti s tehničkim zahtjevima posebne radijske opreme (Pravilnik Ministarstva pošte i telekomunikacija br. 37., 1981.) i njegove izmjene

Odjeljak II.: Mjerodavni zakoni i drugi propisi o zahtjevima i postupcima ocjene sukladnosti

Europska Zajednica

Japan

1. Direktiva 1999/5/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 9. ožujka 1999. o radijskoj opremi i telekomunikacijskoj terminalnoj opremi i o uzajamnome priznavanju njihove sukladnosti 2. Za električnu sigurnost: Direktiva Vijeća 73/23/EEZ od 19. veljače 1973. o usklađivanju zakonodavstava država članica u odnosu na električnu opremu namijenjenu za uporabu unutar određenih naponskih granica, te njezine izmjene, u onoj mjeri u kojoj se navedena Direktiva odnosi na opremu obuhvaćenu ovim Sektorskim prilogom 3. Za elektromagnetnu kompatibilnost: Direktiva Vijeća 89/336/EEZ od 3. svibnja 1989. o usklađivanju zakonodavstava država članica u odnosu na elektromagnetnu kompatibilnost, te njezine izmjene, u onoj mjeri u kojoj se navedena Direktiva odnosi na opremu obuhvaćenu ovim Sektorskim prilogom

1. Zakon o telekomunikacijskoj djelatnosti (Zakon br. 86., 1984.) i njegove izmjene 2. Pravilnik o terminalnoj opremi itd. (Pravilnik Ministarstva pošte i telekomunikacija br. 31., 1985.) i njegove izmjene 3. Pravilnik o odobravanju udovoljavanja tehničkim uvjetima i certificiranjem vrste terminalne opreme (Pravilnik Ministarstva pošte i telekomunikacija br. 14., 1999.) te njegove izmjene 4. Pravilnik o ovlaštenim ispitivačima itd. na temelju Zakona o telekomunikacijskoj djelatnosti (Pravilnik Ministarstva pošte i telekomunikacija, br. 15., 1999.) i njegove izmjene 5. Zakon o radiju (Zakon br. 131., 1950.) i njegove izmjene 6. Pravilnik o radijskoj opremi (Propisi regulatorne komisije za radio br. 18., 1950.) i njegove izmjene 7. Pravilnik o certificiranju sukladnosti s tehničkim zahtjevima posebne radijske opreme (Pravilnik Ministarstva pošte i telekomunikacija br. 37., 1981.) i njegove izmjene 8. Pravilnik o ovlaštenim privatnim inspektorima itd. (Pravilnik Ministarstva pošte i telekomunikacija, br. 76., 1997.) i njegove izmjene

Odjeljak III.: Tijela za imenovanje

Europska zajednica

Japan

Sljedeća tijela država članica Europske zajednice, odnosno tijela koja ih naslijede su tijela za imenovanje Europske zajednice:   Belgija Institut belge des services postaux et des télécommunicationsBelgisch Instituut voor postdiensten en telecommunicatie Za aspekte elektromagnetne kompatibilnosti Ministère des affaires économiquesMinisterie van Economische Zaken   Danska Telestyrelsen   Njemačka Bundesministerium für Wirtschaft und Technologie   Grčka Υπουργείο Μεταφορών καί Επικοινωνιών   Španjolska Ministerio de Ciencia y Tecnología, Subdirección General de Infrastructuras y Normativa Técnica   Francuska Ministère de l’économie, des finances et de l’industrie, Direction générale de l’industrie, des technologies de l’information et des postes (DiGITIP)   Irska Department of Public Enterprise   Italija Ministero dell’Industria, del Commercio e dell’Artigianato   Luksemburg Entreprise des Postes et Télécommunications   Nizozemska Ministerie van Verkeer en Waterstaat   Austrija Bundesministerium für Verkehr, Innovation und Technologie   Portugal Instituto das Comunicações de Portugal   Finska Liikenne- ja viestintäministeriö/Kommunikationsministeriet   Švedska U nadležnosti švedske vlade: Styrelsen för ackreditering och teknisk kontroll (SWEDAC)   Ujedinjena Kraljevina Department of Trade and Industry

Sljedeća tijela, odnosno tijela koja ih naslijede su tijela za imenovanje Japana:   Za Direktivu 1999/5/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 9. ožujka 1999. o radijskoj opremi i telekomunikacijskoj terminalnoj opremi i o uzajamnome priznavanju njihove sukladnosti i njezine izmjene:   Ministarstvo javnog upravljanja, unutarnjih poslova, pošte i telekomunikacija   Za Direktivu Vijeća 89/336/EEZ od 3. svibnja 1989. o usklađivanju zakonodavstava država članica u odnosu na elektromagnetnu kompatibilnost i za Direktivu Vijeća 73/23/EEZ od 19. veljače 1973. o usklađivanju zakonodavstava država članica u odnosu na električnu opremu namijenjenu za uporabu unutar određenih naponskih granica, te njihove izmjene:   Ministarstvo javnog upravljanja, unutarnjih poslova, pošte i telekomunikacija Ministarstvo gospodarstva, trgovine i industrije

Odjeljak IV.: Mjerodavni zakoni i drugi propisi o kriterijima imenovanja

Kriteriji koje treba primjenjivati Japan u svojim tijelima za ocjenjivanje sukladnosti prilikom ocjenjivanja proizvoda u odnosu na zahtjeve Europske zajednice

Kriteriji koje treba primjenjivati Europska zajednica u svojim tijelima koja izdaju ocjenu sukladnosti prilikom ocjenjivanja proizvoda nasuprot zahtjevima Japana

1. Direktiva 1999/5/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 9. ožujka 1999.. o radijskoj opremi i telekomunikacijskoj terminalnoj opremi i o uzajamnome priznavanju njihove sukladnosti, te njezine izmjene 2. Direktiva Vijeća 73/23/EEZ od 19. veljače 1973. o usklađivanju zakonodavstava država članica u odnosu na električnu opremu namijenjenu za uporabu unutar određenih naponskih granica, te njezine izmjene 3. Direktiva Vijeća 89/336/EEZ od 3. svibnja 1989. o usklađivanju zakonodavstava država članica u odnosu na elektromagnetsku kompatibilnost, te njezine izmjene 4. Odluka Vijeća 93/465/EEZ od 22. srpnja 1993. o modulima različitih faza postupka ocjene sukladnosti i pravilima stavljanja i uporabi oznake sukladnosti CE, namijenjenih za primjenu u direktivama o tehničkom usklađivanju, te njezine izmjene, koje treba uzeti u obzir

1. Zakon o telekomunikacijskoj djelatnosti (Zakon br. 86., 1984.) i njegove izmjene 2. Pravilnik o odobravanju udovoljavanja tehničkim uvjetima i certificiranjem vrste terminalne opreme (Pravilnik Ministarstva pošte i telekomunikacija br. 14., 1999.) te njegove izmjene 3. Pravilnik o ovlaštenim ispitivačima itd. na temelju Zakona o telekomunikacijskoj djelatnosti (Pravilnik Ministarstva pošte i telekomunikacija, br. 15., 1999.) i njegove izmjene 4. Zakon o radiju (Zakon br. 131., 1950.) i njegove izmjene 5. Pravilnik o certificiranju sukladnosti s tehničkim zahtjevima posebne radijske opreme (Pravilnik Ministarstva pošte i telekomunikacija br. 37., 1981.) i njegove izmjene 6. Pravilnik o ovlaštenim privatnim inspektorima itd. (Pravilnik Ministarstva pošte i telekomunikacija, br. 76., 1997.) i njegove izmjene

---

SEKTORSKI PRILOG O ELEKTRIČNIM PROIZVODIMA

DIO A

Područje primjene i opseg

1.

Ovaj Sektorski prilog primjenjuje se na postupke ocjene sukladnosti za sve električne proizvode koji su u Europskoj zajednici i Japanu podložni postupcima ocjene sukladnosti koje obavlja tijelo za ocjenjivanje sukladnosti, kako je utvrđeno u zakonima i drugim propisima svake stranke navedenima u odjeljku I. dijela B ovog Sektorskog priloga.

2.	Podrazumijeva se da pojam „izmjene” naveden u dijelu B ovog Sektorskog priloga obuhvaća sljedeće slučajeve:

(a)	stranka u potpunosti ili djelomično mijenja svoje mjerodavne zakone i/ili druge propise navedene u dijelu B ovog Sektorskog priloga, neovisno o tome jesu li njihovi naslovi izmijenjeni ili ne;

(b)	stranka stavlja izvan snage svoje mjerodavne zakone i/ili druge propise navedene u dijelu B ovog Sektorskog priloga te donosi nove zakone i/ili druge propise koji zamjenjuju prethodne zakone i/ili druge propise, neovisno o tome jesu li prijašnji naslovi promijenjeni ili nisu; i

(c)	stranka svoje primjenjive zakone i/ili druge propise navedene u dijelu B ovog Sektorskog priloga uključuje, u cijelosti ili samo njihove relevantne dijelove, u druge zakone i/ili druge propise.

DIO B

Odjeljak I.: Mjerodavni zakoni i drugi propisi o električnim proizvodima

Europska zajednica

Japan

1. Direktiva Vijeća 73/23/EEZ od 19. veljače 1973. o usklađivanju zakonodavstava država članica u odnosu na električnu opremu namijenjenu za uporabu unutar određenih naponskih granica, te njezine izmjene, izuzev opreme koja je obuhvaćena Sektorskim prilogom o telekomunikacijskoj terminalnoj opremi i radijskoj opremi 2. S obzirom na aspekte elektromagnetne kompatibilnosti navedenih proizvoda, Direktiva Vijeća 89/336/EEZ od 3. svibnja 1989. o usklađivanju zakonodavstava država članica u odnosu na elektromagnetnu kompatibilnost, te njezine izmjene

1. Zakon o sigurnosti električnih uređaja i materijala (Zakon br. 234., 1961.), te njegove izmjene 2. Vladina uredba o Zakonu o sigurnosti električnih uređaja i materijala (Vladina uredba br. 324., 1962.), te njezine izmjene

Odjeljak II.: Mjerodavni zakoni i drugi propisi o zahtjevima i postupcima ocjene sukladnosti

Europska zajednica

Japan

1. Direktiva Vijeća 73/23/EEZ od 19. veljače 1973. o usklađivanju zakonodavstava država članica u odnosu na električnu opremu namijenjenu za uporabu unutar određenih naponskih granica, te njezine izmjene 2. Direktiva Vijeća 89/336/EEZ od 3. svibnja 1989. o usklađivanju zakonodavstava država članica u odnosu na elektromagnetnu kompatibilnost, te njezine izmjene, u mjeri u kojoj se ta Direktiva odnosi na opremu obuhvaćenu ovim Sektorskim prilogom

1. Zakon o sigurnosti električnih uređaja i materijala (Zakon br. 234., 1961.), te njegove izmjene 2. Pravilnik o Zakonu o sigurnosti električnih uređaja i materijala (Pravilnik Ministarstva međunarodne trgovine i industrije br. 84., 1962.) te njegove izmjene 3. Pravilnik o tehničkim zahtjevima za električne uređaje i materijale (Pravilnik Ministarstva međunarodne trgovine i industrije br. 85., 1962.) te njegove izmjene 4. Naputak o Pravilniku o tehničkim zahtjevima za električne uređaje i materijale (50 Shikobu br. 192., 1975.), te njegove izmjene

Odjeljak III.: Tijela za imenovanje

Europska zajednica

Japan

Sljedeća tijela država članica Europske zajednice, odnosno tijela koja ih naslijede su tijela za imenovanje Europske zajednice: Belgija Ministère des affaires économiquesMinisterie van Economische Zaken Danska By- og Boligministeriet Za aspekte elektromagnetne kompatibilnosti: Telestyrelsen Njemačka Bundesministerium für Arbeit und Sozialordnung Za aspekte elektromagnetske kompatibilnosti: Bundesministerium für Wirtschaft und Technologie Grčka Υπουργείο Ανάπτυξης Španjolska Ministerio de Ciencia y Tecnología, Subdirección General de Calidad y Seguridad Industrial Francuska Ministère de l’économie, des finances et de l’industrie, Direction générale de l’industrie, des technologies de l’information et des postes (DiGITIP) Irska Department of Enterprise, Trade and Employment Italija Ministero dell’Industria, del Commercio e dell’Artigianato Luksemburg Ministère des Transports Nizozemska Ministerie van Verkeer en Waterstaat Austrija Bundesministerium für Wirtschaft und Arbeit Portugal U nadležnosti Vlade Portugala Instituto Português da Qualidade (IPQ) Finska Kauppa- ja teollisuusministeriöHandels- och industriministeriet Švedska U nadležnosti švedske vlade Styrelsen för ackreditering och teknisk kontroll (SWEDAC) Ujedinjena Kraljevina Department of Trade and Industry

Ministarstvo gospodarstva, trgovine i industrije ili tijelo koje naslijedi to ministarstvo

Odjeljak IV.: Mjerodavni zakoni i drugi propisi o kriterijima imenovanja

Kriteriji koje treba primjenjivati Japan u svojim tijelima za ocjenjivanje sukladnosti prilikom ocjenjivanja proizvoda u odnosu na zahtjeve Europske zajednice

Kriteriji koje treba primjenjivati Europska zajednica u svojim tijelima koja izdaju ocjenu sukladnosti prilikom ocjenjivanja proizvoda nasuprot zahtjevima Japana

1. Direktiva Vijeća 73/23/EEZ od 19. veljače 1973. o usklađivanju zakonodavstava država članica u odnosu na električnu opremu namijenjenu za uporabu unutar određenih naponskih granica, te njezine izmjene 2. Direktiva Vijeća 89/336/EEZ od 3. svibnja 1989. o usklađivanju zakonodavstava država članica u odnosu na elektromagnetnu kompatibilnost, te njezine izmjene 3. Odluka Vijeća 93/465/EEZ od 22. srpnja 1993. o modulima različitih faza postupka ocjene sukladnosti i pravilima stavljanja i uporabi oznake sukladnosti CE, namijenjenih za primjenu u direktivama o tehničkom usklađivanju, te njezine izmjene, koje treba uzeti u obzir

1. Zakon o sigurnosti električnih uređaja i materijala (Zakon br. 234., 1961.), te njegove izmjene 2. Vladina uredba o Zakonu o sigurnosti električnih uređaja i materijala (Vladina naredba br. 324., 1962.), te njezine izmjene 3. Pravilnik o Zakonu o sigurnosti električnih uređaja i materijala (Pravilnik Ministarstva međunarodne trgovine i industrije br. 84., 1962.) te njegove izmjene

---

SEKTORSKI PRILOG O DOBROJ LABORATORIJSKOJ PRAKSI (DLP) ZA KEMIKALIJE

DIO A

1.

Ovaj Sektorski prilog primjenjuje se prilikom: (a) potvrđivanja sukladnosti postrojenja za testiranje s načelima DLP-a za testiranje kemikalija, bilo da se radi o tvarima ili pripravcima, kako je utvrđeno u zakonima i drugim propisima svake stranke navedenima u odjeljku I. dijela B ovog Sektorskog priloga; i (b) prihvaćanja podataka koje su dobila postrojenja za testiranje.

2.

(a) Za potrebe ovog Sektorskog priloga: i. pojam „kriteriji potvrde” znači načela DLP-a određena zakonom i drugim propisima svake stranke navedenima u odjeljku III. dijela B ovog Sektorskog priloga, koji su u skladu s Prilogom II. Odluci Vijeća OECD-a od 12. svibnja 1981. (C(81)30 (konačna inačica)), kako je izmijenjena Odlukom Vijeća OECD-a od 26. studenoga 1997. (C(97) 186 (konačna inačica)); i ii. pojam „provjera” znači praćenje sukladnosti postrojenja za testiranje s načelima DLP-a tijekom postupaka kao što su revizije ispitivanja i inspekcije koje su određene zakonima i drugim propisima svake stranke navedenima u odjeljku III. dijela B ovog Sektorskog priloga, te jesu li u skladu s Odlukom Vijeća OECD-a – Preporukom od 2. listopada 1989. (C(89) 87 (konačna inačica)), a posebno s njegovim prilozima I. i II., kako su izmijenjeni Odlukom Vijeća OECD-a od 9. ožujka 1995. (C(95)8(konačna inačica)). (b) Za potrebe ovog Sektorskog priloga, svaki pojam, osim ako je ovim Sporazumom određeno drukčije, ima značenje koje mu je dodijeljeno „Načelima dobre laboratorijske prakse OECD-a” sadržanima u Prilogu II. Odluci Vijeća OECD-a od 12. svibnja 1981. (C(81)30(konačna inačica)), „Vodičima za postupke provjere sukladnosti s dobrom laboratorijskom praksom” sadržanima u Prilogu I. Odluci Vijeća OECD-a — Preporuke od 2. listopada 1989. (C(89)87(konačna inačica)), dokumentom o sukladnosti s DLP-om „Primjena načela DLP-a na terenska ispitivanja” (Serija OECD-a o načelima dobre prakse i praćenja sukladnosti, broj 6.), i svim njezinim izmjenama. (c) Podrazumijeva se da pojam „izmjene” naveden u dijelu B ovog Sektorskog priloga obuhvaća sljedeće slučajeve: i. stranka u potpunosti ili djelomično mijenja svoje mjerodavne zakone i/ili druge propise navedene u dijelu B ovog Sektorskog priloga, neovisno o tome jesu li njihovi naslovi izmijenjeni ili ne; ii. stranka stavlja izvan snage svoje mjerodavne zakone i/ili druge propise navedene u dijelu B ovog Sektorskog priloga te donosi nove zakone i/ili druge propise koji zamjenjuju prethodne zakone i/ili druge propise, neovisno o tome jesu li prijašnji naslovi promijenjeni ili nisu; i iii. stranka svoje mjerodavne zakone i/ili druge propise navedene u dijelu B ovog Sektorskog priloga uključuje, u cijelosti ili samo njihove relevantne dijelove, u druge zakone i/ili druge propise. (d) Prilikom izmjena zakona i drugih propisa navedenih u odjeljku III. ovog Sektorskog priloga, stranke trebaju uzeti u obzir potrebu očuvanja dosljednosti s relevantnim odlukama i preporukama OECD-a.

3.

Uzimajući u obzir članak 2. stavak 2. ovog Sporazuma, svaka stranka kao rezultat prihvaćanja potvrde postrojenja za testiranje od strane nadležnih tijela druge stranke prihvaća da su podaci za ispitivane tvari koje su dobila potvrđena postrojenja za testiranje istovjetni podacima koje su dobila njihova postrojenja za testiranje, a za koje je potvrđeno da su usklađena s načelima DLP-a, uzimajući u obzir ekvivalentnost programa za praćenje sukladnosti s DLP-om obje stranke, a koji su u skladu s Odlukom Vijeća OECD-a — Preporukom od 2. listopada 1989. (C(89)87 (konačna inačica)), kako je izmijenjena Odlukom Vijeća OECD-a od 9. ožujka 1995. (C (95) 8 (konačna inačica)), pod uvjetom da je: (a) potvrda ili alternativni dokument o statusu skladnosti s DLP-om postrojenja za testiranje koji je izdalo nadležno tijelo te druge stranke u skladu s mjerodavnim zakonima i drugim propisima te druge stranke navedenima u odjeljku III. dijela B ovog Sektorskog priloga, priložena uz podatke; i (b) testiranje u svrhu kojeg su podaci dobiveni obuhvaćeno načelima DLP-a u obje stranke u skladu s mjerodavnim zakonima i drugim propisima svake stranke.

4.

(a) Popis potvrđenih postrojenja naveden u članku 8. stavcima 3. i 6. ovog Sporazuma dostavlja se u prikladnom dogovorenom obliku, a sadrži sljedeće informacije: i. naziv i adresa postrojenja za testiranje; ii. datumi provjere ili potvrde; iii. status skladnosti s DLP-om; i iv. područja stručnog znanja navedena u točki 4. Dodatka Prilogu III. Odluci Vijeća OECD-a – Preporuke od 2. listopada 1989. (C (89) 87 (konačna verzija)). (b) svaka stranka u mjeri u kojoj je to moguće te na obrazložen zahtjev druge stranke, drugoj stranci pruža dodatne informacije o potvrđenim postrojenjima; (c) svaka stranka drugoj stranci bez odlaganja dostavlja informacije o povlačenju potvrde koju je dobilo potvrđeno postrojenje u slučaju da je utvrđeno kako navedeno postrojenje nije u skladu s načelima DLP-a.

5.

(a) Svaka stranka može putem pisanog navoda obrazložene sumnje da ispitivanje nije bilo obavljeno u skladu s načelima DLP-a zahtijevati da druga stranka u skladu sa svojim mjerodavnim zakonima i drugim propisima obavi daljnje inspekcije ili revizije ispitivanja potvrđenog postrojenja za testiranje; (b) stranka kojoj se postavlja zahtjev obvezna je stranku podnositelja zahtjeva obavijestiti o rezultatima inspekcija ili revizija ispitivanja ili dati dodatno objašnjenje razloga zbog kojeg navedena inspekcija ili revizija ispitivanja nije obavljena; (c) stranka podnositelja zahtjeva nije obvezna prihvatiti podatke predmetnog postrojenja za testiranje od dana podnošenja zahtjeva, sve dok rezultati daljnje inspekcije ili revizije ispitivanja koje je obavilo nadležno tijelo stranke kojoj se postavlja zahtjeva nisu ponovno potvrdili da je postrojenje za testiranje u skladu s načelima DLP-a; (d) ako u iznimnim slučajevima i dalje postoji sumnja, te stranka podnositelja zahtjeva može opravdati posebnu zabrinutost, navedena stranka može osporiti sukladnost postrojenja za testiranje u skladu s odredbama članka 7. ovog Sporazuma.

DIO B

Odjeljak I.: Mjerodavni zakoni i drugi propisi o opsegu kemikalija podložnih testiranju u skladu s načelima DLP-a

Europska zajednica

Japan

1. Lijekovi: (a) Direktiva Vijeća 87/19/EEZ od 22. prosinca 1986. o izmjeni Direktive 75/318/EEZ o usklađivanju zakonodavstava država članica u odnosu na analitičke,farmakološko-toksikološke i kliničke standarde i protokole u vezi s testiranjem lijekova, te njezine izmjene (b) Direktiva Komisije 91/507/EEZ od 19. srpnja 1991. o izmjeni Priloga Direktivi Vijeća 75/318/EEZ o usklađivanju zakonodavstava država članica u odnosu na analitičke, farmakološko-toksikološke i kliničke standarde i protokole u vezi s testiranjem lijekova, te njezine izmjene 2. Veterinarsko-medicinski proizvodi: (a) Direktiva Vijeća 87/20/EEZ od 22. prosinca 1986. o izmjeni Direktive 81/852/EEZ o usklađivanju zakonodavstava država članica u odnosu na analitičke,farmakološko-toksikološke i kliničke standarde i protokole u vezi s testiranjem veterinarsko-medicinskih proizvoda, te njezine izmjene (b) Direktiva Komisije 92/18/EEZ od 20. ožujka 1992.. o izmjeni Priloga Direktivi Vijeća 81/852/EEZ o usklađivanju zakonodavstava država članica u odnosu na analitičke, farmakološko-toksikološke i kliničke standarde i protokole u vezi s testiranjem veterinarsko-medicinskih proizvoda, te njezine izmjene 3. Sredstva za zaštitu bilja: Direktiva Vijeća 91/414/EEZ od 15. srpnja 1991. o stavljanju sredstava za zaštitu bilja na tržište, kako je zadnje izmijenjena Direktivom Komisije 95/35/EZ od 14. srpnja 1995., te njezine izmjene 4. Biocidi: Direktiva 98/8/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 1998. o stavljanju biocidnih pripravaka na tržište, te njezine izmjene 5. Aditivi u hrani za životinje: Direktiva Vijeća 87/153/EEZ od 16. veljače 1987. o smjernicama za procjenu dodataka hrani za životinje kako je izmijenjena Direktivom Komisije 94/40/EZ od 22. srpnja 1994., te njezine izmjene 6. Nove i postojeće kemikalije: (a) Direktiva Vijeća 92/32/EEC od 30. travnja 1992. o sedmoj izmjeni Direktive 67/548/EEZ o usklađivanju zakona i drugih propisa u odnosu na razvrstavanje, pakiranje i označivanje opasnih tvari, te njezine izmjene (b) Direktiva Vijeća 88/379/EEZ od 7. srpnja 1988. o usklađivanju zakona i drugih propisa o razvrstavanju, pakiranju i označivanju opasnih pripravaka, te njezine izmjene (c) Uredba Vijeća (EEZ) br. 793/93 od 23. ožujka 1993. o procjeni i kontroli rizika od postojećih tvari, te njezine izmjene 7. Aditivi u hrani: (a) Direktiva Vijeća 89/397/EEZ od 14. lipnja 1989. o službenoj kontroli hrane, te njezine izmjene (b) Direktiva Vijeća 93/99/EEZ od 29. listopada 1993. o dodatnim mjerama službene kontrole hrane, te njezine izmjene 8. Kozmetika: Direktiva Vijeća 93/35/EEZ od 14. lipnja 1993. o šestoj izmjeni Direktive 76/768/EEZ o ujednačavanju zakonodavstava država članica u odnosu na kozmetičke proizvode, te njezine izmjene

1. Farmaceutski proizvodi: (a) Zakon o farmaceutskoj djelatnosti (Zakon br. 145., 1960.) i njegove izmjene (b) Pravilnik o Zakonu o farmaceutskoj djelatnosti (Pravilnik Ministarstva zdravlja i socijalne skrbi br. 1., 1961.) i njegove izmjene 2. Veterinarsko-medicinski proizvodi: (a) Zakon o farmaceutskoj djelatnosti (Zakon br. 145., 1960.) i njegove izmjene (b) Pravilnik o kontroli veterinarsko-medicinskih proizvoda (Pravilnik Ministarstva poljoprivrede i šumarstva br. 3., 1961.) i njegove izmjene 3. Poljoprivredne kemikalije: Zakon o poljoprivrednim kemikalijama (Zakon br. 82., 1961.) i njegove izmjene 4. Dodaci hrani za životinje: (a) Zakon o osiguranju sigurnosti i unapređenju kvalitete hrane za životinje (Zakon br. 35., 1953.), te njegove izmjene (b) Re: utvrđivanje standarda za evaluaciju dodataka hrani za životinje (4 Chiku A br. 201. (1992.)) i izmjene 5. Nove tvari and utvrđene tvari: (a) Zakon o ispitivanju i reguliranju proizvodnje itd. kemijskih tvari (Zakon br. 117., 1973.), te njegove izmjene (b) Pravilnik o propisivanju tvari za ispitivanje itd. u vezi s novim kemijskim tvarima te istraživanja toksičnosti utvrđenih kemijskih tvari (Pravilnik Ureda predsjednika Vlade, Ministarstva zdravlja i socijalne skrbi, te Ministarstva međunarodne trgovine i industrije, br. 1., 1974.), te njegove izmjene 6. Tvari koje se kontroliraju radi sprečavanja opasnosti za zdravlje radnika: (a) Zakon o sigurnosti i zdravlju u industriji (Zakon br. 57., 1972.), te njegove izmjene (b) Pravilnik o sigurnosti i zdravlju u industriji (Pravilnik Ministarstva rada br. 32., 1972.), te njezine izmjene

Odjeljak II. Nadležna tijela

Europska zajednica

Japan

Sljedeća tijela država članica Europske zajednice, odnosno tijela koja ih naslijede su nadležna tijela Europske zajednice:   Belgija Za sve: Institut scientifique de la santé publiqueWetenschappelijk Instituut Volksgezondheid   Danska Za industrijske kemijske proizvode: Erhvervsfremmestyrelsen Za lijekove: Lægemiddelstyrelsen   Njemačka Za sve: Bundesministerium für Umwelt, Naturschutz und Reaktorsicherheit   Grčka Za sve: Γενικό Χημείο του Κράτους   Španjolska Za lijekove: Agencia Española del Medicamento, Subdirección General de Seguridad de Medicamentos Za pesticide: Ministerio de Agricultura, Pesca y Alimentación, Dirección General de Agricultura Za industrijske kemijske proizvode: Ministerio de Ciencia y Tecnología, Subdirección General de Calidad y Seguridad Industrial Za aditive: Ministerio de Sanidad y Consumo, Subdirección General de Seguridad Alimentaria Za biocide: Ministerio de Sanidad y Consumo, Subdirección General de Sanidad Ambiental y Salud Laboral   Francuska Za industrijske kemijske proizvode, pesticide i ostalo osim lijekova i kozmetike: Groupe interministériel des produits chimiques Za lijekove (osim veterinarsko-medicinskih proizvoda) i kozmetiku: Agence française de sécurité sanitaire des produits de santé (AFSSAPS) Za veterinarsko-medicinske proizvode: Agence française de sécurité sanitaire des aliments Agence nationale du médicament vétérinaire   Irska Za sve: National Accreditation Board   Italija Za sve: Ministero della Sanità   Nizozemska Za sve: Ministerie van Volksgezondheid, Welzijn en Sport, Inspectie voor de Gezondheidszorg (GLP-afdeling)   Austrija Za sve: Bundesministerium für Land- und Forstwirtschaft, Umwelt und Wasserwirtschaft   Portugal Za industrijske kemijske proizvode i pesticide: U nadležnosti Vlade Portugala: Instituto Português da Qualidade (IPQ) Ministério da Economia Za lijekove i veterinarsko-medicinske proizvode: Instituto Nacional da Farmácia e do Medicamento (Infarmed)   Finska Za sve: Sosiaali- ja terveydenhuollon tuotevalvontakeskus/ Social- och hälsovårdens produkttillsynscentral   Švedska Za lijekove,i veterinarsko-medicinske proizvode, proizvode za higijenu i kozmetičke proizvode: Läkemedelsverket Za sve ostale proizvode: Styrelsen för ackreditering och teknisk kontroll (Swedac)   Ujedinjena Kraljevina Za sve: Department of Health, Good Laboratory Practice Monitoring Authority

Sljedeća tijela, odnosno tijela koja ih naslijede su nadležna tijela Japana:   Za farmaceutska proizvode: Ministarstvo zdravlja, rada i socijalne skrbi   Za veterinarsko-medicinske proizvode: Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva   Za poljoprivredne kemikalije: Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva   Za aditive u hrani za životinje: Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva   Za nove tvari i utvrđene tvari: Ministarstvo zdravlja, rada i socijalne skrbi Ministarstvo gospodarstva, trgovine i industrije   Za tvari koje se kontroliraju radi sprečavanja opasnosti za zdravlje radnika: Ministarstvo zdravlja, rada i socijalne skrbi

Odjeljak III.: Mjerodavni zakoni i drugi propisi o načelima DLP-a, njihovoj provjeri i potvrdi

Europska zajednica

Japan

1. Direktiva Vijeća 87/18/EEZ od 18. prosinca 1986. o usklađivanju zakona i drugih propisa koji se odnose na primjenu načela dobre laboratorijske prakse i ocjene njihove primjene u ispitivanju kemijskih tvari, kako je zadnje izmijenjena Direktivom Komisije 1999/11/EZ od 8. ožujka 1999., te njezine izmjene 2. Direktiva Vijeća 88/320/EEZ od 9. lipnja 1988. o pregledu i provjeri dobre laboratorijske prakse (DLP), kako je zadnje izmijenjena Direktivom Komisije 1999/12/EZ od 8. ožujka 1999., te njezine izmjene

1. Farmaceutski proizvodi: (a) Zakon o farmaceutskoj djelatnosti (Zakon br. 145., 1960.) i njegove izmjene (b) Pravilnik o propisivanju standarda za obavljanje nekliničkih laboratorijskih ispitivanja o sigurnosti lijekova (Uredba Ministarstva zdravlja i socijalne skrbi br. 21., 1997.) i njegove izmjene (c) Re: obrada materijala u vezi s nekliničkim laboratorijskim ispitivanjima o sigurnosti lijekova koje treba priložiti zahtjevu za odobrenje proizvoda (uvoz) itd. (Yakushin br. 253. (1997.) — Yakuan br. 29. (1997.)) i izmjene (d) Re: utvrđivanje smjernica za obavljanje izravne inspekcije DLP-a (Yakushin br. 254. (1997.) — Yakuan br. 30. (1997.)) i izmjene 2. Veterinarsko-medicinski proizvodi: (a) Zakon o farmaceutskoj djelatnosti (Zakon br. 145., 1960.) i njegove izmjene (b) Pravilnik o propisivanju standarda za obavljanje nekliničkih laboratorijskih studija o sigurnosti veterinarsko-medicinskih proizvoda (Pravilnik Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva br. 74., 1997.) i njegove izmjene (c) upravljanje Zakonom o farmaceutskim djelatnostima (12 Chiku A br. 729. (2000.)) i izmjene 3. Poljoprivredne kemikalije: (a) Zakon o poljoprivrednim kemikalijama (Zakon br. 82., 1961.) i njegove izmjene (b) Re: pravilna provedba toksikoloških ispitivanja o poljoprivrednim kemikalijama (11 Nosan br. 6283. (1999.)) i izmjene 4. Dodaci hrani za životinje: (a) Zakon o osiguranju sigurnosti i unapređenju kvalitete hrane za životinje (Zakon br. 35., 1953.), te njegove izmjene (b) Re: standardi za obavljanje istraživanja na životinjama o dodacima hrani za životinje (63. Chiku A br. 3039. (19888.)) i izmjene (c) Re: utvrđivanje smjernica za obavljanje inspekcije na temelju standarda za obavljanje istraživanja na životinjama o dodacima hrani za životinje (1 Chiku A br. 3441 (1990.)) i izmjene 5. Nove tvari i utvrđene tvari: (a) Zakon o ispitivanju i reguliranju proizvodnje itd. kemijskih tvari (Zakon br. 117., 1973.), te njegove izmjene (b) Re: standardi u vezi s postrojenjima za testiranje navedeni u članku 4. Pravilnika propisivanju tvari za ispitivanje itd. u vezi s novim kemijskim tvarima te istraživanja toksičnosti utvrđenih kemijskih tvari (Kanpogyo br. 39. (1984.) — Yukahatsu br. 229. (1984.) — 59 Kikyoku br. 85. (1984.)) i izmjene (c) Re: rezultati testova korišteni kao kriteriji utvrđivanja prilikom ispitivanja itd. novih kemijskih tvari (Eisei br. 39. (1988.) — 63 Kikyoku br. 822. (1988.)) i izmjene 6. Tvari koje se kontroliraju radi sprečavanja opasnosti za zdravlje radnika: (a) Zakon o sigurnosti i zdravlju u industriji (Zakon br. 57., 1972.), te njegove izmjene (b) Standardi koje postrojenja za testiranje itd. moraju zadovoljiti na temelju odredbi članka 34-3. stavka 2. Pravilnika o sigurnosti i zdravlju u industriji (Obavijest Ministarstva rada br. 76., 1988.), te njihove izmjene (c) Re: provedba Pravilnika o izmjeni dijela Pravilnika o sigurnosti i zdravlju u industriji, Pravilnika o izmjeni dijela Pravilnika o sigurnosti kotlova i visokotlačnih posuda te Pravilnika o izmjeni dijela Pravilnika o sprečavanju trovanja organskim otapalima itd. (Kihatsu br. 602. (1988.)), te izmjene (d) Re: utvrđivanje smjernica za certificiranje sukladnosti postrojenja za testiranje itd. s načelima DLP-a na temelju Zakona o sigurnosti i zdravlju u industriji (Kihatsu br. 123. (1989.)) i izmjene

---

SEKTORSKI PRILOG O DOBROJ PROIZVOĐAČKOJ PRAKSI (DPP) ZA LIJEKOVE

DIO A

1.   Ovaj Sektorski prilog primjenjuje se prilikom:

(a)	potvrđivanja sukladnosti postrojenja za proizvodnju lijekova s načelima DDP-a na koja se zahtjevi DPP-a obje stranke primjenjuju u skladu sa zakonima i drugim propisima svake stranke navedenim u odjeljku I. dijela B ovog Sektorskog priloga; i

(b)	prihvaćanje podataka koje su dobila postrojenja za proizvodnju (potvrda izdana od strane potvrđenog postrojenja za proizvodnju je u skladu s odredbama dijela A ovog Sektorskog priloga).

2.   Za potrebe ovog Sektorskog priloga:

(a)

pojam „lijekovi” znači lijekovi koji su industrijski proizvedeni za ljudsku uporabu kako je određeno zakonima i drugim propisima Japana navedenima u odjeljku II. dijela B ovog Sektorskog priloga, te lijekove i intermedijarne proizvode koji su industrijski proizvedeni za ljudsku uporabu kako je određeno zakonima i drugim propisima Europske zajednice navedenima u odjeljku II. dijela B ovog Sektorskog priloga. Navedena definicija lijekova može uključivati lijekove namijenjene kliničkim ispitivanjima, aktivne sastojke, kemijske i biološke farmaceutske proizvode, imunološke lijekove, radiofarmaceutike, stabilne lijekove i stabilne lijekove dobivene iz ljudske krvi ili plazme i kada je primjereno, vitamine, minerale i lijekove biljnog podrijetla.

(b)	Pojam „kriteriji potvrde” znači zahtjevi DPP-a.

(c)

Pojam „dobra proizvođačka praksa (DPP)” znači dio osiguranja kvalitete koji osigurava dosljednost proizvodnje i kontrole proizvoda u skladu sa standardima kvalitete prikladnima za njihovu predviđenu uporabu, te kako se zahtijeva mjerodavnim odobrenjem za stavljanje na tržište ili specifikacijama proizvoda.

(d)

Pojam „inspekcija” znači izravna inspekcija proizvodnog postrojenja kako bi se utvrdilo djeluje li navedeno proizvodno postrojenje u skladu sa zahtjevima DPP-a, uključujući zahtjeve primjenjivog odobrenja ili specifikacija proizvoda. Takvu inspekciju obavlja nadležno tijelo navedeno u odjeljku II. dijela B. ovog Sektorskog priloga te u skladu sa zakonima i drugim propisima navedenima u odjeljku I. dijela B ovog Sektorskog priloga, a također može uključivati inspekciju prije i poslije stavljanja u prodaju.

(e)

Podrazumijeva se da pojam „izmjene” naveden u dijelu B ovog Sektorskog priloga obuhvaća sljedeće slučajeve: i. stranka u potpunosti ili djelomično mijenja svoje mjerodavne zakone i/ili druge propise navedene u dijelu B ovog Sektorskog priloga, neovisno o tome jesu li njihovi naslovi izmijenjeni ili ne; ii. stranka stavlja izvan snage svoje mjerodavne zakone i/ili druge propise navedene u dijelu B ovog Sektorskog priloga te donosi nove zakone i/ili druge propise koji zamjenjuju prethodne zakone i/ili druge propise, neovisno o tome jesu li prijašnji naslovi promijenjeni ili nisu; i iii. stranka svoje mjerodavne zakone i/ili druge propise navedene u dijelu B ovog Sektorskog priloga uključuje, u cijelosti ili samo njihove relevantne dijelove, u druge zakone i/ili druge propise.

3.   Ovaj Sporazum ne obuhvaća uzajamno priznavanje serijskog stavljanja u prodaju (Kentei) navedeno u članku 43. Zakon o farmaceutskoj djelatnosti (Zakon br. 145., 1960.) Japana, kao ni serijsko stavljanje u prodaju navedeno u članku 4. Direktive Vijeća 89/342/EEZ od 3. svibnja 1989., te u članku 4. Direktive Vijeća 89/381/EEZ od 14. lipnja 1989.

4.   Uzimajući u obzir članak 2. stavak 2. ovog Sporazuma, svaka stranka kao rezultat prihvaćanja potvrđivanja proizvodnog postrojenja od strane nadležnog tijela druge stranke, a u vezi s lijekovima za koje je izdano odobrenje za prodaju ili na koje se primjenjuju specifikacije proizvoda, prihvaća potvrdu o sukladnosti svake serije s odobrenjem za prodaju ili specifikacijama proizvoda koje je izdalo potvrđeno postrojenje za proizvodnju te kojom se uvoznici oslobađaju od testiranja svake serije u skladu sa zakonima i drugim propisima svake stranke navedenima u odjeljku I. dijela B ovog Sektorskog priloga, uzimajući u obzir ekvivalentnost zahtjeva DDP-a obje stranke, pod uvjetom da:

(a)	je takvu potvrdu izdalo potvrđeno postrojenje za proizvodnju na temelju rezultata potpune kvalitativne analize, kvantitativne analize svih aktivnih sastavnih dijelova te na temelju svih ostalih testova ili provjera;

(b)	potvrda sadrži izjavu da je proizvod proizveden u skladu sa zahtjevima DDP-a; i

(c)	obje stranke primjenjuju jednake zahtjeve DPP-a za one proizvode za koje je izdana potvrda.

5.   U potvrdi izdanoj od strane potvrđenih postrojenja za proizvodnju, a koja se odnosi na svaku seriju namijenjenu za izvoz, kako je navedeno u stavku 4., pomoću testiranja potrebnog za proizvodnju lijekova u skladu sa zakonima i drugim propisima svake stranke navedenima u odjeljku I. dijela B ovog Sektorskog priloga, potvrđuje se da je svaka serija lijekova proizvedena u skladu sa zahtjevima mjerodavnih odobrenja za stavljanje na tržište ili specifikacijama proizvoda uvozne stranke.

6.   Pododbor Zajedničkog odbora posebno se osniva u svrhu praćenja napretka pripremnog rada utvrđenog u stavku 9. ovog Sektorskog priloga, te funkcioniranja ovog Sektorskog priloga. Pododbor odgovara Zajedničkom odboru.

(a)

Stranke razmjenjuju informacije, a posebno o sljedećem: i. DDP za posebne proizvode ili klase proizvoda; ii. novim tehničkim napucima ili postupcima inspekcije; iii. nedostacima u kvaliteti, povlačenju serija, krivotvorenjima te ostalim problemima u vezi s kvalitetom; iv. suspenzijama i povlačenjima dozvola za proizvodnju.

(b)	Stranke putem pododbora Zajedničkog odbora usuglašavaju detaljne postupke upozorenja kako bi se mogli ispuniti posebni ciljevi iz ovog Sektorskog priloga.

(c)	Ekvivalentnost DDP-a za posebne proizvode ili klase proizvoda usklađuje se u skladu s postupkom koji utvrđuje pododbor Zajedničkog odbora.

(d)	Ne dovodeći u pitanje članak 8. stavak 6. ovog Sporazuma, svaka stranka drugoj stranci i Zajedničkom odboru dostavlja popis potvrđenih postrojenja za proizvodnju, u učestalosti koju određuje Zajednički odbor.

(e)

Svaka stranka na obrazloženi zahtjev druge stranke u roku od 30 dana od dana zahtjeva dostavlja presliku najnovijeg izvješća o inspekciji potvrđenih postrojenja. Ako stranka kojoj se postavlja zahtjev obavi dodatnu inspekciju, u roku od 60 dana od dana zahtjeva stranci podnositelja zahtjeva dostavlja presliku izvješća o toj dodatnoj inspekciji. Ako nakon razmjene izvješća o obavljenoj inspekciji i dalje postoji ozbiljan razlog za zabrinutosti da postrojenje za proizvodnju druge stranke nije u skladu sa zahtjevima DDP-a, svaka stranka može zahtijevati od druge stranke da obavljanje daljnjih inspekcija tog postrojenja.

(f)

Nadležna tijelo stranke na zahtjev izvoznika, uvoznika ili nadležnog tijela druge stranke potvrđuje da postrojenje za proizvodnju na njezinom području: i. je prikladno ovlašteno za proizvodnju lijekova u skladu sa zakonima i drugim propisima navedenima u odjeljku I. dijela B ovog Sektorskog priloga; ii. redovito pregledavaju nadležna tijela; iii. je u skladu sa zahtjevima DDP-a koje su obje stranke prihvatile kao ekvivalentne.

8.   U vezi s člankom 5. stavkom 2. stranka izvoznica u skladu sa svojim mjerodavnim zakonima i drugim propisima periodično pregledava postrojenja za proizvodnju kako bi osigurala da navedena postrojenja ispunjavaju zahtjeve DPP-a utvrđene u zakonima i drugim propisima te stranke navedenima u odjeljku I. dijela B ovog Sektorskog priloga.

(a)

Članci 2., 4., 5., 7. i članak 10. stavak 2. točka (a) koji se odnose na ovaj Sektorski prilog, kao i odredbe ovog Sektorskog priloga koje ne uključuju stavak 6. i stavak 7. točku (b), kao ni ovaj stavak, ne primjenjuju se prije tridesetoga dana od dana razmjene diplomatskih nota kojom stranke jedna drugoj potvrđuju da su pripremne radnje završene. Očekuje se da će takva razmjena diplomatskih nota uslijediti u roku od 18 mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Sporazuma.

(b)	Pomoću pripremnih radnji stranke ponovno potvrđuju ekvivalentnost zahtjeva DPP-a i njihovu provedbu putem Zajedničkog odbora. Zajednički odbor odlučit će o detaljnim postupcima za provedbu ovog Sektorskog priloga.

DIO B

Odjeljak I.: Mjerodavni zakoni i drugi propisi o lijekovima, zahtjevima DPP-a za lijekove, provjeru i potvrdu

Europska zajednica

Japan

1. Direktiva Vijeća 65/65/EEZ od 26. siječnja 1965. o usklađivanju zakona i drugih propisa koji se odnose na patentirane lijekove, te njezine izmjene 2. Druga Direktiva Vijeća 75/319/EEZ od 20. svibnja 1975. o usklađivanju odredbi utvrđenih zakonom i drugim postupcima koji se odnose na lijekove, te njezine izmjene 3. Direktiva Komisije 91/356/EEZ od 13. lipnja 1991. o utvrđivanju načela i smjernica dobre proizvođačke prakse za lijekove namijenjene za primjenu kod ljudi, te njezine izmjene 4. Uredba Vijeća (EEZ) br. 2309/93 od 22. srpnja 1993. o utvrđivanju postupaka Zajednice za odobravanje i nadzor lijekova za ljudsku i veterinarsku uporabu i o osnivanju Europske agencije za ocjenu lijekova, te njezine izmjene 5. Najnovija verzija „Vodiča dobre proizvođačke prakse”, Svezak 4. Pravila o lijekovima u Europskoj uniji, te njegove izmjene

1. Zakon o farmaceutskoj djelatnosti (Zakon br. 145., 1960.) i njegove izmjene 2. Uredba Vlade o Zakonu o farmaceutskoj djelatnosti (Uredba Vlade br. 11., 1961.), te njezine izmjene 3. Lijekovi koje je Ministarstvo zdravlja, rada i socijalne skrbi odredilo u skladu s odredbama stavaka 7. i 8. i članka 1-2-2(1) Uredbe Vlade o Zakonu o farmaceutskoj djelatnosti (Obavijest Ministarstva zdravlja i socijalne skrbi br. 17., 1994.), te izmjene 4. Pravilnik o farmaceutskim postrojenjima i opremi itd. (Pravilnik Ministarstva zdravlja i socijalne skrbi br. 2., 1961.), te njegove izmjene 5 Pravilnik za kontrolu proizvodnje i kontrolu kvalitete lijekova i kvazi-lijekova (Pravilnik Ministarstva zdravlja i socijalne skrbi, br. 16., 1999.), te njegove izmjene 6. Pravilnik o kontroli uvoza i ‚stavljanja u prodaju te o kontroli kvalitete uvezenih lijekova i kvazi-lijekova (Pravilnik Ministarstva zdravlja i socijalne skrbi br. 62., 1999.), te njegove izmjene

Odjeljak II.: Nadležna tijela

Europska zajednica

Japan

Sljedeća tijela država članica Europske zajednice, odnosno tijela koja ih naslijede su nadležna tijela Europske zajednice:   Belgija Inspection générale de la pharmacie Algemene Farmaceutische Inspectie   Danska Lægemiddelstyrelsen   Njemačka Bundesministerium für Gesundheit Paul-Ehrlich Institut (biologicals only)   Grčka Υπουργείο Υγείας και Πρόνοιας Εθνικός οργανισμός φαρμάκων (Ε.Ο.Φ.)   Španjolska Agencia Española del Medicamento, Subdirección General de Seguridad de Medicamentos   Francuska Ministère de l’emploi et de la solidarité, Direction générale de la santé Agence française de sécurité sanitaire des produits de santé (AFSSAPS)   Irska Irish Medicines Board   Italija Ministero della sanità, Dipartimento per la valutazione dei medicinali e la farmacovigilanza   Luksemburg Division de la pharmacie et des médicaments   Nizozemska Ministerie van Volksgezondheid, Welzijn en Sport, Inspectie voor de Gezondheidszorg   Austrija Bundesministerium für soziale Sicherheit und Generationen   Portugal Instituto Nacional da Farmácia e do Medicamento (Infarmed)   Finska Lääkelaitos Läkemedelsverket   Švedska Läkemedelsverket   Ujedinjena Kraljevina Medicines Control Agency   Europska zajednica Europska agencija za ocjenu lijekova

Ministarstvo zdravlja, rada i socijalne skrbi ili tijelo koje naslijedi to ministarstvo

---

ZAVRŠNI AKT

Dolje potpisani:

Predstavnik

EUROPSKE ZAJEDNICE, dalje u tekstu „ZAJEDNICA”,

s jedne strane, i

predstavnik JAPANA,

s druge strane,

sastajući se radi potpisivanja Sporazuma o uzajamnom priznavanju između Europske zajednice i Japana, dalje u tekstu „Sporazum”, potpisali su sljedeće tekstove:

Sporazum koji sadrži sektorske priloge o:

1.	telekomunikacijskoj terminalnoj opremi i radijskoj opremi

2.	električnim proizvodima

3.	dobroj laboratorijskoj praksi (DLP) za kemikalije

4.	dobroj proizvođačkoj praksi (DPP) za lijekove.

Predstavnik Zajednice i predstavnik Japana dali su dolje navedene Zajedničke izjave i razmijenili pisma, te su ih priložili ovom Završnom aktu:

—	Zajednička izjava o budućim pregovorima o Sporazumu o uzajamnom priznavanju između Europske zajednice i Japana

—	Zajednička izjava o međunarodnim smjernicama ili preporukama o tehničkoj nadležnosti tijela za ocjenjivanje sukladnosti

—	Zajednička izjava o olakšavanju pristupa tržištu

—	Razmjena pisama o cjelovitosti sektorskih priloga

—	Razmjena pisama o pripremnim radnjama za Sektorski Prilog o DPP-u za lijekove i razmjena informacija

—	Razmjena pisama o uporabi jezika

ZAJEDNIČKE IZJAVE

o Sporazumu o uzajamnom priznavanju između Europske zajednice i Japana

O potpisivanju Sporazuma o uzajamnom priznavanju između Europske zajednice i Japana, Europska zajednica (EZ) i Vlada Japana (VJ) navode sljedeće:

1.

O budućim pregovorima o Sporazumu o uzajamnom priznavanju između Europske zajednice i Japana Nastavno na ovaj Sporazum VJ i EZ će započeti pregovore o budućem proširenju sektorskog opsega Sporazuma u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovog Sporazuma. Posebno, VJ i EZ izražavaju namjeru da u tom roku započnu pregovore o medicinskim proizvodima i opremi pod tlakom.

2.

O međunarodnim smjernicama ili preporukama u vezi s tehničkom nadležnosti tijela za ocjenjivanje sukladnosti VJ i EZ izražavaju namjeru da uzmu u obzir relevantne smjernice ili preporuke koje su međunarodna tijela za normizaciju izdala kao indikaciju odgovarajuće tehničke nadležnosti tijela za ocjenjivanje sukladnosti u vezi s primjenjivim zahtjevima obje stranke predviđenih ovim Sporazumom.

3.	O olakšavanju pristupa tržištu VJ i EZ su prepoznale da važnost Sporazuma leži u promicanju trgovine i olakšavanju učinkovitog pristupa tržištu između Japana i EZ-a u pogledu ocjene sukladnosti proizvoda i potvrde postrojenja obuhvaćenih ovim Sporazumom.

RAZMJENA PISAMA

o cjelovitosti sektorskih priloga

Bruxelles, 4. travnja 2001.

Poštovani gospodine,

Europska zajednica potvrđuje da sektorski prilozi Sporazumu o uzajamnom priznavanju između Europske zajednice i Japana sadrže sve postojeće postupke ocjenjivanja sukladnosti ili usklađenosti trećih strana koji se odnose na zahtjeve, proizvode ili podatke obuhvaćene navedenim sektorskim prilozima.

Primite, gospodine, izraze mojeg najdubljeg poštovanja.

Bruxelles, 4. travnja 2001.

Poštovani gospodine,

Vlada Japana potvrđuje da sektorski prilozi Sporazumu o uzajamnom priznavanju između Europske zajednice i Japana sadrže sve postojeće postupke ocjenjivanja sukladnosti ili usklađenosti trećih strana koji se odnose na zahtjeve, proizvode ili podatke obuhvaćene navedenim sektorskim prilozima.

Primite, gospodine, izraze mojeg najdubljeg poštovanja.

RAZMJENA PISAMA

o pripremnim radnjama za Sektorski prilog o DPP-u za lijekove i razmjenu informacija

Bruxelles, 4. travnja 2001.

Poštovani gospodine,

Europska zajednica naglašava da se obvezuje na temeljitu i brzu provedbu pripremnih radnji kako se zahtijeva u stavku 9. Sektorskog priloga o DPP-u za lijekove. U svojoj zadaći vodit će se potrebom utvrđivanja faza pripremnih radnji, te sastavnicama sukladnosti s DPP-om, kao i uzajamnim programima upozorenja protiv za koje se odvija ponovno potvrđivanje ekvivalentnosti, vodeći računa o prethodnom iskustvu.

Europska zajednica će organizirati razmjenu informacija, uključujući najmanje jedan seminar kojim bi se u nadolazećim mjesecima, inter alia, obuhvatili kriteriji imenovanja i kriteriji potvrde.

Primite, gospodine, izraze mojeg najdubljeg poštovanja.

Bruxelles, 4. travnja 2001.

Poštovani gospodine,

Vlada Japana naglašava da se obvezuje na temeljitu i brzu provedbu pripremnih radnji kako se zahtijeva u stavku 9. Sektorskog priloga o DPP-u za lijekove. U svojoj zadaći vodit će se potrebom utvrđivanja faza pripremnih radnji, te sastavnicama sukladnosti s DPP-om, kao i uzajamnim programima upozorenja protiv za koje se odvija ponovno potvrđivanje ekvivalentnosti, vodeći računa o prethodnom iskustvu.

Vlada Japana će organizirati razmjenu informacija, uključujući najmanje jedan seminar kojim bi se u nadolazećim mjesecima, inter alia, obuhvatili kriteriji imenovanja i kriterij potvrde.

Primite, gospodine, izraze mojeg najdubljeg poštovanja.

RAZMJENA PISAMA

o uporabi jezika

Bruxelles, 4. travnja 2001.

Poštovani gospodine,

Europska zajednica će prilikom razmjene informacija, uključujući, na primjer, izvješća o inspekcijama DPP-a, na temelju ovog Sporazuma koristiti svoje jezike sa sažetkom na engleskom jeziku, osim ako je dogovoreno drukčije. Primjereno je da Zajednički odbor navedeno pitanje razmotri što je prije moguće.

Primite, gospodine, izraze mojeg najdubljega poštovanja.

Bruxelles, 4. travnja 2001.

Poštovani gospodine,

Japan će prilikom razmjene informacija, uključujući na primjer izvješća o inspekcijama DPP-a, na temelju ovog Sporazuma koristiti svoj jezik sa sažetkom na engleskom jeziku, osim ako je dogovoreno drukčije. Primjereno je da Zajednički odbor navedeno pitanje razmotri što je prije moguće.

Primite, gospodine, izraze mojeg najdubljeg poštovanja.

---