11/Sv. 039

HR

Službeni list Europske unije

1

---

---

/

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

01.07.2013.

---

Uvodna napomena

U skladu s člankom 52. Akta o uvjetima pristupanja Republike Hrvatske i prilagodbama Ugovora o Europskoj uniji, Ugovora o funkcioniranju Europske unije i Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju, potpisanog 9. prosinca 2011., tekstovi akata institucija donesenih prije pristupanja koje su te institucije sastavile na hrvatskom jeziku od dana pristupanja vjerodostojni su pod istim uvjetima kao i tekstovi sastavljeni na sadašnjim službenim jezicima. Tim se člankom također predviđa da se tekstovi objavljuju u Službenom listu Europske unije ako su tekstovi na sadašnjim jezicima tako objavljeni.

U skladu s tim člankom objavljuje se posebno izdanje Službenog lista Europske unije na hrvatskom jeziku, koje sadržava tekstove obvezujućih općih akata. To izdanje obuhvaća akte usvojene u razdoblju od 1952. godine do dana pristupanja.

Objavljeni tekstovi podijeljeni su na 20 poglavlja koja slijede raspored iz Registra važećeg zakonodavstva Europske unije, i to:

01	Opća, financijska i institucionalna pitanja
02	Carinska unija i slobodno kretanje robe
03	Poljoprivreda
04	Ribarstvo
05	Sloboda kretanja radnika i socijalna politika
06	Pravo poslovnog nastana i sloboda pružanja usluga
07	Prometna politika
08	Politika tržišnog natjecanja
09	Porezi
10	Ekonomska i monetarna politika i slobodno kretanje kapitala
11	Vanjski odnosi
12	Energetika
13	Industrijska politika i unutarnje tržište
14	Regionalna politika i koordinacija strukturnih instrumenata
15	Okoliš, potrošači i zaštita zdravlja
16	Znanost, informiranje, obrazovanje i kultura
17	Pravo poduzećâ
18	Zajednička vanjska i sigurnosna politika
19	Područje slobode, sigurnosti i pravde
20	Europa građana

Spomenuti registar, koji vodi Ured za publikacije, dostupan je na internetu (eur-lex.europa.eu) na službenim jezicima Europske unije. Bibliografskoj bilješci svakog akta može se pristupiti putem registra, gdje se mogu pronaći upućivanja na posebno izdanje i na ostale analitičke metapodatke.

Akti objavljeni u posebnom izdanju, uz određene iznimke, objavljuju se u obliku u kojem su bili objavljeni u Službenom listu na izvornim službenim jezicima. Stoga pri uporabi posebnog izdanja treba uzeti u obzir naknadne izmjene, prilagodbe ili odstupanja koje su usvojile institucije, Europska središnja banka ili su predviđene u Aktu o pristupanju.

Iznimno, kad se opsežni tehnički prilozi poslije zamijene novim prilozima, navodi se samo upućivanje na posljednji akt koji zamjenjuje prilog. Takav je slučaj u pojedinim aktima koji sadržavaju popise carinskih oznaka (poglavlje 02), aktima o prijevozu opasnih tvari, aktima o pakiranju i označivanju tih tvari (poglavlja 07 i 13) te nekima od protokola i priloga Sporazumu o Europskom gospodarskom prostoru.

Također, Pravilnik o osoblju objavljuje se kao pročišćeni tekst koji obuhvaća sve izmjene do kraja 2012. godine. Daljnje izmjene objavljuju se u izvornom obliku.

Posebno izdanje sadržava dva sustava numeracije stranica:

i.

izvorna numeracija stranica, zajedno s datumom objave francuskog, talijanskog, njemačkog i nizozemskog izdanja Službenog lista, engleskog i danskog izdanja od 1. siječnja 1973., grčkog izdanja od 1. siječnja 1981., španjolskog i portugalskog izdanja od 1. siječnja 1986., finskog i švedskog izdanja od 1. siječnja 1995., češkog, estonskog, latvijskog, litavskog, mađarskog, malteškog, poljskog, slovačkog i slovenskog izdanja od 1. svibnja 2004. te bugarskog i rumunjskog izdanja od 1. siječnja 2007. U numeraciji stranica postoje praznine jer svi akti objavljeni u to vrijeme nisu objavljeni u posebnom izdanju. Kada se prilikom citiranja akata upućuje na Službeni list, potrebno je navesti stranicu sukladno izvornoj numeraciji;

ii.	numeracija stranica posebnog izdanja neprekinuta je i ne smije se navoditi prilikom citiranja akata.

Do lipnja 1967. numeracija stranica u Službenom listu počinjala je iznova svake godine. Od tada nadalje svaki broj Službenog lista počinje na prvoj stranici.

Od 1. siječnja 1968. Službeni list podijeljen je na dva dijela:

—	Zakonodavstvo („L”),

—	Informacije i objave („C”).

Od 1. veljače 2003. prijašnje ime „Službeni list Europskih zajednica” promijenjeno je, na temelju Ugovora iz Nice, u „Službeni list Europske unije”.

---

11/Sv. 039

HR

Službeni list Europske unije

3

---

21996A1024(01)

---

L 271/32

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

16.09.1996.

---

SPORAZUM

o zaključenju pregovora između Europske zajednice i Republike Argentine u okviru članka XXIV:6. GATT-a

EUROPSKA ZAJEDNICA I REPUBLIKA ARGENTINA,

želeći po proširenju Europske zajednice koje je stupilo na snagu 1. siječnja 1995. zaključiti svoje pregovore u okviru članka XXIV:6 GATT-a na temelju prihvatljivog i obostrano zadovoljavajućeg kompromisa,

i želeći dalje ojačati blisko partnerstvo u trgovinskim i gospodarskim pitanjima između Europske zajednice i Republike Argentine,

SPORAZUMJELE SU SE O SLJEDEĆIM ODREDBAMA:

A.

Europska zajednica uvrštava u svoj novi Prilog CXL koji se primjenjuje na carinsko područje EZ-15 povlastice koje su utvrđene u prethodnom Prilogu LXXX kako je izmijenjen Prilogom Europske zajednice Protokolu iz Marakeša uz Opći ugovor iz 1994. (od 15. travnja 1994.) i njegovim dodacima u dokumentu G/SP/2 (od 3. kolovoza 1994.).

B.

Kako bi se zaključili pregovori o poljoprivredi u okviru članka XXIV.6. GATT-a, dogovoreno je sljedeće s početkom primjene od 1. siječnja 1996.: — 0808 10 93 Svježe jabuke (od 1. siječnja do 31. ožujka): — dva dodatna koraka (10 %, 12 %) prije primjene potpunog carinskog ekvivalenta u razdoblju od 15. veljače do 31. ožujka. — 0808 10 99 Svježe jabuke (od 1. travnja do 31. srpnja): — smanjenje konačno utvrđene carinske stope s 3 % na 0 %, — jedan dodatni stupanj (14 %) prije primjene punog potpunog carinskog ekvivalenta u razdoblju od 1. travnja do 30. lipnja, — tri dodatna stupnja (10 %, 12 %, 14 %) prije primjene potpunog carinskog ekvivalenta u razdoblju od 1. do 15. srpnja. — 0808 20 31 Svježe kruške (od 1. siječnja do 31. ožujka): — smanjenje konačno utvrđene stope s 8 na 5 % za kruške u odnosu na ulaznu cijenu za razdoblje od 1. veljače do 31. ožujka. — 0808 20 33 Svježe kruške (od 1. do 30. travnja i od 1. do 15. srpnja): — smanjenje konačno utvrđene carinske stope s 2,5 na 0 %, — jedan dodatni stupanj (14 %) prije primjene potpunog carinskog ekvivalenta u razdoblju od 1. do 30. travnja, — tri dodatna stupnja (10 %, 12 %, 14 %) prije primjene potpunog carinskog ekvivalenta u razdoblju od 1. do 15. srpnja. — 0805 30 10 Limuni: — četiri dodatna stupnja (10 %, 12 %, 14 %, 16 %) prije primjene potpunog carinskog ekvivalenta u razdoblju od 1. svibnja do 31. srpnja, — tri dodatna stupnja (10 %, 12 %, 14 %) prije primjene potpunog carinskog ekvivalenta u razdoblju od 1. do 15. kolovoza. — sok od grožđa i mošt od grožđa. Carinska kvota za 14 000 tona (erga omnes). Vidjeti Prilog I. Ova carinska stopa primjenjuje se od 1. rujna 1996. (1) — 1508 10 10 Ulje od kikirikija, sirovo: — smanjenje konačno utvrđene carinske stope (3,2 %) na nulu. Republika Argentina prihvaća temeljne elemente pristupa Europske zajednice prilagodbi obveza EZ-12 u okviru GATT-a kao i obveza Austrije, Švedske i Finske nakon posljednjeg proširenja Zajednice: — neto izračun izvoznih obveza, — neto izračun carinskih kvota, — zbrajanje obveza domaće potpore. Odgovarajući pravni načini primjene trebaju biti naknadno dogovoreni.

C.	Završne odredbe: Ovaj Sporazum stupa na snagu na dan potpisivanja. Konzultacije će se održati na zahtjev bilo koje stranke u vezi s bilo kojim pitanjem iz ovog Sporazuma.

---

(1)  U skladu s postojećim uredbama Zajednice, uvoz za unutarnju proizvodnju nije uračunat u carinsku kvotu. Uzimajući u obzir da je u prošlosti količina uvoza proizvoda u okviru carinske kvote ponekad bila veća od 14 000 tona, Europska zajednica je spremna osigurati samostalnu osnovu za dodatne mogućnosti uvoza ako se pokaže, nakon procjene odgovarajućih podataka (situacija domaće ponude i potražnje uključujući procjenu tržišta koju vrše gospodarski subjekti), da situacija na unutarnjem tržištu Europske zajednice zahtijeva dodatni uvoz soka od grožđa i mošta od grožđa koji se koriste za proizvodnju soka od grožđa i/ili proizvoda izvan sektora vina.

---

PRILOG I.

Carinska kvota za sok od grožđa i mošt od grožđa

Opis proizvoda	Oznaka	Početna količina kvote i carinska stopa unutar kvote	Konačno utvrđena količina kvote i carinska stopa unutar kvote	Ostali uvjeti
Sok od grožđa (uključujući mošt od grožđa):		14 000 t	14 000 t	Uvezeni proizvodi koriste se za proizvodnju soka od grožđa i/ili proizvoda izvan sektora vina, kao što su ocat, bezalkoholna pića, džemovi i umaci.
				Određivanje kvote podložno je uvjetima utvrđenim u odgovarajućim odredbama Zajednice.
– gustoće veće od 1,33 g/cm3 na 20 °C:
– – vrijednosti ne veće od 18 ECU za 100 kg neto-mase:	2009 60 11	46,7 % + 24,0 ECU/100 kg/neto	Početna carinska stopa unutar kvote smanjuje se kako je dogovoreno Urugvajskom rundom pregovora o carinskim stopama izvan kvote
– – ostalo	2009 60 19	46,7 %
– gustoće ne veće od 1,33 g/cm3 na 20 °C:
– – vrijednosti veće od 18 ECU za 100 kg neto-mase:
– – – koncentrirani	2009 60 51	26,1 %
– – vrijednosti ne veće od 18 ECU za 100 kg neto-mase:
– – – ostalo	2009 60 90	26,1 %

---

11/Sv. 039

HR

Službeni list Europske unije

6

---

32004R0398

---

L 066/15

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

02.03.2004.

---

UREDBA VIJEĆA (EZ) br. 398/2004

od 2. ožujka 2004.

o uvođenju konačne antidampinške pristojbe na uvoz silicija podrijetlom iz Narodne Republike Kine

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 384/96 od 22. prosinca 1995. o zaštiti od dampinškog uvoza iz zemalja koje nisu članice Europske zajednice (1) (Osnovna uredba), a posebno njezin članak 11. stavak 2.,

uzimajući u obzir prijedlog koji je podnijela Komisija nakon savjetovanja sa Savjetodavnim odborom,

budući da:

(1)

Uredbom (EZ) br. 2496/97 (2) Vijeće je uvelo konačnu ad valorem antidampinšku pristojbu na uvoz silicija podrijetlom iz Narodne Republike Kine (NRK ili Kina). Stopa konačne pristojbe primjenjive na neto cijenu franko-granica Zajednice, neocarinjena, bila je 49 %. Treba napomenuti da su izvorne mjere uvedene Uredbom (EZ) br. 2200/90 (3) i da je Uredbom (EZ) br. 2496/97 zaključena revizija nakon isteka mjera.

(2)

Nakon objave obavijesti (4) u ožujku 2002. o skorom isteku antidampinških mjera na snazi za uvoz silicija podrijetlom iz Narodne Republike Kine, Komisija je zaprimila zahtjev za revizijom u skladu s člankom 11. stavkom 2. Osnovne uredbe. Zahtjev je uputio Euroalliages (Odbor za povezivanje industrija željeznih slitina) (podnositelj zahtjeva) 9. rujna 2002. u ime proizvođača koji predstavljaju 100 % proizvodnje silicijevog metala u Zajednici. U zahtjevu je navedeno da će istek mjera vjerojatno dovesti do nastavka ili ponavljanja dampinga i štete industriji Zajednice.

(3)	Utvrdivši, nakon savjetovanja sa Savjetodavnim odborom, da postoje dostatni dokazi za pokretanje revizije, Komisija je najavila pokretanje revizije nakon isteka mjera (5) u skladu s člankom 11. stavkom 2. Osnovne uredbe i započela ispitni postupak.

(4)

Komisija je službeno obavijestila proizvođače podnositelje zahtjeva iz Zajednice, proizvođače izvoznike u NRK, uvoznike/trgovce, industrije korisnice i udruženja korisnika za koje se zna da su zainteresirana, kao i predstavnike kineske vlade o pokretanju revizije. Zainteresirane strane imale su mogućnost pisanim putem iznijeti svoje stavove i zatražiti raspravu u roku iz obavijesti o pokretanju ispitnog postupka.

(5)	Upitnici su poslani svim stranama koje su službeno obaviještene o pokretanju revizije i koje su zatražile upitnik u roku iz obavijesti o pokretanju ispitnog postupka.

(6)	Odgovori na upitnik primljeni su od triju proizvođača podnositelja zahtjeva iz Zajednice, jednog proizvođača izvoznika, jednog uvoznika i dvaju proizvođača u analognoj zemlji.

(7)

Komisija je prikupila i provjerila sve podatke koje je smatrala potrebnima za utvrđivanje vjerojatnosti nastavka ili ponavljanja dampinga i štete i interesa Zajednice. Posjeti radi provjere obavljeni su u prostorijama sljedećih trgovačkih društava: (a) Proizvođač izvoznik   Dalian DC Silicon Co., Ltd. – Dalian, NRK (b) Povezani uvoznik   Dow Corning Ltd., Barry, Wales, Ujedinjena Kraljevina (c) Proizvođači u analognoj zemlji   Fesil ASA, Trondheim, Norveška   Elkem ASA, Oslo, Norveška (d) Proizvođači Zajednice   Invensil, Pechiney Group, Pariz, Francuska   Ferroatlantica, Madrid, Španjolska   R W Silicium, Pocking, Njemačka

(8)

Ispitni postupak u vezi s nastavkom ili ponavljanjem dampinga i štete obuhvatio je razdoblje od 1. listopada 2001. do 30. rujna 2002. (RIP). Ispitivanje kretanja bitnih za procjenu vjerojatnosti nastavka ili ponavljanja štete obuhvatilo je razdoblje od 1. siječnja 1998. do kraja RIP-a (razmatrano razdoblje).

(9)	U listopadu 2002. pokrenut je antidampinški postupak uvezi s uvozom silicija podrijetlom iz Rusije u Zajednicu. 10. srpnja 2003. Uredbom Vijeća (EZ) br. 2229/2003 (6), uvedena je privremena antidampinška pristojba između 22,7 % i 23,6 %.

(10)

Predmetni proizvod isti je kao u izvornom ispitnom postupku tj. silicijev metal podrijetlom iz NRK-a, klasificiran pod KN oznakom 2804 69 00 (težinski udio silicija manji od 99,99 %). Isključivo zbog sadašnje klasifikacije određene u carinskoj nomenklaturi, treba glasiti „silicij”. Silicij veće čistoće koji težinski ne sadrži manje od 99,99 % silicija, koji se većinom koristi u proizvodnji elektroničkih poluvodiča, spada pod drugu KN oznaku i nije obuhvaćen ovim postupkom.

(11)

Silicij se proizvodi u potopljenim električnim polukružnim pećima s termičkom redukcijom kvarca (silicijev dioksid) u prisutnosti različitih vrsta reduktora ugljika. Prodaje se u obliku grudica, zrnaca, granula ili u prahu u skladu s međunarodno prihvaćenim tehničkim specifikacijama vezano uz njegovu čistoću. Silicij se prvenstveno koristi u dvjema industrijama, kemijskoj industriji za proizvodnju metilklorsilana ili triklorsilana i tetraklorsilicija, i u industriji aluminijskih slitina, primarnim i sekundarnim talionicama namijenjenima za proizvodnju lijevanih slitina za razne industrije, a posebno za automobilsku industriju.

(12)

Kao i u prethodnoj reviziji nakon isteka mjera ispitni je postupak pokazao da silicij proizveden u NRK-u i prodavan na domaćem tržištu, kao i onaj izvezen u Zajednicu, silicij proizveden i prodavan na domaćem tržištu analogne zemlje (Norveška) i onaj koji su proizveli i prodali u Zajednici proizvođači podnositelji zahtjeva iz Zajednice imaju ista osnovna fizička i kemijska svojstva i jednake osnovne uporabe. Oni se stoga smatraju istovjetnim proizvodima u smislu članka 1. stavka 4. Osnovne uredbe.

(13)

Primjedbe, u vezi s različitim razredima kakvoće predmetnog i istovjetnog proizvoda, uputile su kineska vlada i Kineska trgovačka komora uvoznika i izvoznika metala, minerala i kemikalija. Međutim, ove primjedbe nisu bile popraćene nikakvim dokazima koji bi podržali te primjedbe. K tome one su upućene u vrlo kasnoj fazi postupka. Iz tog su razloga zaprimljene primjedbe u vezi s predmetnim proizvodom odbačene.

(14)	U skladu s člankom 11. stavkom 2. Osnovne uredbe ispitano je odvija li se trenutačno damping i, ako da, postoji li vjerojatnost da će istek mjera dovesti do nastavka dampinga ili ne.

(15)

Od šest kineskih proizvođača izvoznika navedenih u zahtjevu samo je jedan surađivao. Na temelju podataka Eurostata njegov je obujam izvoza predstavljao više od 80 % ukupnog kineskog izvoza u EU. Ni jedan drugi kineski proizvođač izvoznik nije dostavio informacije pa se shodno tome nalazi u vezi s njihovim stanjem trebaju utvrditi na temelju dostupnih činjenica u skladu s člankom 18. Osnovne uredbe.

(16)	Tijekom RIP-a prethodne revizije nakon isteka mjera obujam uvoza silicija iz NRK-a u Zajednicu iznosio je 10 199 tona. Nakon uvođenja antidampinških mjera predmetni se uvoz smanjio na 4 168 tona u 1998. ali se ponovno povećao na 14 454 tone do kraja RIP-a.

(17)

U izvornom ispitnom postupku kineski je uvoz imao tržišni udio od 9,3 % u RIP-u. Tržišni udio predmetnog uvoza iznosio je 3,8 % ukupne potrošnje Zajednice tijekom RIP-a prethodne revizije nakon isteka mjera. U razdoblju nakon uvođenja antidampinških mjera tržišni se udio smanjio na 1,4 % u 1998., ali se tijekom RIP-a ponovno povećao i iznosio 3,9 % ukupne potrošnje predmetnog proizvoda u Zajednici.

(18)	U skladu s člankom 11. stavkom 9. Osnovne uredbe Komisija je koristila istu metodologiju kao i u izvornom ispitnom postupku.

(19)	Budući da je NRK gospodarstvo u tranziciji, uobičajena vrijednost treba se temeljiti na informacijama dobivenim u primjerenoj trećoj zemlji tržišnog gospodarstva u skladu s člankom 2. stavkom 7. Osnovne uredbe.

(20)	Kao i u prethodnoj reviziji nakon isteka mjera, u obavijesti o pokretanju revizije nakon isteka mjera Norveška je predložena kao analogna zemlja u svrhu utvrđivanja uobičajene vrijednosti.

(21)

Kineski proizvođač izvoznik protivio se ovom prijedlogu i tvrdio da bi Brazil ili Južna Afrika bili primjereniji izbor, uglavnom zbog toga što su tržišno natjecanje i tržišni uvjeti u tim zemljama usporediviji sa stanjem u NRK-u. Industrija Zajednice iznijela je prigovor na Brazil i Južnu Afriku zbog jake devaluacije lokalne valute u Brazilu i manjka tržišnog natjecanja u Južnoj Africi jer postoji samo jedno trgovačko društvo koje proizvodi predmetni proizvod. Osim toga ni jedno poznato trgovačko društvo u te dvije zemlje nije pristalo surađivati u postupku iako ih je Komisija pozvala da surađuju. Prema tome Brazil i Južna Afrika ne mogu se zadržati kao analogne zemlje.

(22)

U odnosu na Norvešku, utvrđeno je da je ona jedan od najvećih proizvođača silicija na svijetu, s dva konkurentna lokalna proizvođača. Također je utvrđeno da je Norveška otvoreno tržište bez uvoznih carina na silicij i da je postojao značajan uvoz iz Brazila i NRK-a. Također treba napomenuti da Norveška ima prirodnu prednost s obzirom na pristup jeftinoj energiji dok nije podnesen nijedan podnesak koji bi ukazao na to da NRK uživa sličnu prednost.

(23)	Stoga je zaključeno da Norveška predstavlja primjerenu analognu zemlju. Komisija je kontaktirala dva poznata proizvođača silicija u Norveškoj i oba su pristala surađivati.

(24)

Što se tiče utvrđivanja uobičajene vrijednosti prvo je utvrđeno da je obujam domaće prodaje norveških proizvođača u usporedbi s obujmom izvezenim iz NRK-a reprezentativan. Uobičajena je vrijednost utvrđena ili na temelju ponderirane prosječne cijene koju su u uobičajenom tijeku trgovine platili nezavisni kupci ili na temelju izračunane uobičajene vrijednosti kada ta domaća prodaja nije bila profitabilna. S tim u vezi treba napomenuti da se ta izračunana uobičajena vrijednost treba koristiti samo za manji dio izvoza. U slučajevima gdje je uobičajena vrijednost izračunana, to je provedeno dodajući trošku proizvodnje u Norveškoj razuman iznos za prodaju, opće i administrativne troškove („SG&A”) i razumnu profitnu maržu. U svim slučajevima su SG&A i dobit utvrđeni sukladno prvoj metodi navedenoj u članku 2. stavku 6. Osnovne uredbe.

(25)

U vezi s izvozima u Zajednicu, većina prodaje proizvođača izvoznika u NRK-u koji je surađivao bila je prodaja povezanom trgovačkom društvu u Zajednici koje je dalje prerađivalo silicij u silikon. Te izvozne cijene obično se ne bi koristile za utvrđivanje izvozne cijene jer bi ta povezanost mogla na njih utjecati. Međutim, budući da je utvrđeno da su naplaćene cijene jednake tržišnim cijenama kako je izvješteno u stručnim časopisima i jednake su cijenama drugog kineskog proizvođača izvoznika koji nije surađivao ali je izvozio istom trgovačkom društvu u EU-u tijekom RIP-a, odlučeno je da se te cijene upotrijebe za izračun izvozne cijene. Dakle izvozna je cijena utvrđena na temelju podataka proizvođača izvoznika koji je surađivao, proizvođača izvoznika koji nije surađivao i preostalih podataka Eurostata. Treba napomenuti da je obujam izvoza izvoznika koji je surađivao predstavljao 80 % uvoza evidentiranog u Eurostatu i bio je viši od ukupnog obujma predmetnog proizvoda uvezenog iz NRK tijekom RIP-a prethodne revizije nakon isteka mjera.

(26)

Kako bi se osigurala primjerena usporedba između uobičajene vrijednosti i izvozne cijene na razini franko tvornica, dozvoljena su odstupanja u obliku prilagodbi za razlike za koje se tvrdilo i dokazalo da utječu na usporedivost cijena u skladu s člankom 2. stavkom 10. Osnovne uredbe. Prilagodbe su napravljene za troškove prijevoza, osiguranja, manipuliranja i kredita.

(27)

U skladu s člankom 2. stavkom 11. Osnovne uredbe, dampinška marža utvrđena je na temelju usporedbe ponderirane prosječne uobičajene vrijednosti s ponderiranim uobičajenim izvoznim cijenama, kako je gore utvrđeno. Ta je usporedba dokazala postojanje dampinga. Dampinška marža izražena kao postotak CIF-a cijene franko-granica Zajednice neocarinjena bila je značajna, odnosno 12,5 % iako znatno ispod razine utvrđene u prethodnim ispitnim postupcima.

(28)

Ispitni postupak je pokazao da je obujam uvoza predmetnog proizvoda iz Kine viši nego u RIP-u prethodne revizije nakon isteka mjera i da je jasno ostao na dampinškoj razini. Ispitni postupak nije ukazao ni na jedan razlog prema kojem bi razina dampinga nestala ili se smanjila ako bi se mjere stavile izvan snage. Stoga je zaključeno da postoji vjerojatnost nastavka dampinga.

(29)

Također se smatralo primjerenim ispitati bi li došlo do povećanja obujma kineskog uvoza ako se postojeće mjere stave izvan snage. U tom su smislu procijenjeni sljedeći čimbenici: razvoj izvoza i/ili proizvodnog kapaciteta i izvozno ponašanje kineskih proizvođača izvoznika na tržištima trećih zemalja.

(30)

Ispitni postupak pokazao je da je trgovačko društvo koje surađuje izvezlo 100 % svoje proizvodnje predmetnog proizvoda, većinom u EU-u. Također je postalo očito da je to trgovačko društvo imalo značajan višak proizvodnog kapaciteta koji se nedavno i udvostručio. Također treba napomenuti da je većina izvoza u EU-u obavljena bez pristojbi u okviru unutarnje proizvodnje za povezano trgovačko društvo koje je predmetni proizvod koristilo za daljnju preradu. Drugim riječima, taj izvoz nikad nije pušten u slobodnu prodaju na tržištu Zajednice, ali je konkurirao siliciju koji su prodavali drugi gospodarski subjekti na tržištu Zajednice. Stavljanje mjera izvan snage bi stoga bio dodatni poticaj tom izvozniku da dostavlja daljnje količine predmetnog proizvoda na tržište Zajednice ili za slobodan promet ili za unutarnju proizvodnju.

(31)

Prema zahtjevu za revizijom nakon isteka mjera, koji je u ovom slučaju utemeljen na informacijama iz glasnika „Metal” iz kolovoza 2001. ukupan kineski proizvodni kapacitet za predmetni proizvod iznosi oko 1 203 000 tona godišnje. Zahtjev za revizijom nakon isteka mjera također se pozvao na podatke vodeće nezavisne istraživačke skupine koja je procijenila proizvodni kapacitet na oko 600 000 tona u 2002. Obujam kineske proizvodnje procijenjen je na oko 400 000 tona u toj godini. Na toj je osnovi stopa iskorištenosti kineskog kapaciteta između 33 % i 66 % i u najboljem slučaju njihov je višak kapaciteta najmanje polovica ukupne potrošnje Zajednice. Također se činilo da bi se kineski proizvodni kapacitet mogao brzo dalje povećavati kad bi mu tržišni uvjeti to omogućili.

(32)	Shodno tome veliki proizvodni kapacitet dostupan u NRK-u pokazuje da proizvođači mogu brzo povećati proizvodnju i usmjeriti je na bilo koje izvozno tržište, uključujući tržište Zajednice, ako se mjere stave izvan snage.

(33)

Budući da kineski izvori nisu pružili nikakve informacije i s obzirom da je o kineskoj industriji silicija dostupno malo javnih podataka, treba napomenuti da se u skladu s Osnovnom uredbom, a posebno njezinim člankom 18., gore navedeni zaključci oslanjaju pretežno na najbolje dostupne informacije, odnosno informacije navedene u zahtjevu.

(34)

Na temelju podataka o kineskoj izvoznoj trgovini utvrđeno je da se ukupan svjetski izvoz kineskog silicija povećao za 43 % s 271 626 tone u 1998. na 387 444 tone u 2002 (7). Izvozne cijene na svjetsko tržište su 30 % niže od izvoznih cijena u Zajednicu, tako da bi izvoznici bili potaknuti da povećaju izvoz u Zajednicu umjesto u treće zemlje ako se mjere stave izvan snage.

(35)	Osim toga primijećen je i pad od skoro 4 % u kineskim izvoznim cijenama predmetnog proizvoda, odnosno s 829 USD po toni u 1998. na 799 USD po toni u 2002 (7).

(36)	To jasno pokazuje da će, ako se mjere stave izvan snage, kineski izvoznici imati poticaj ciljati na tržište Zajednice u svjetlu antidampinških mjera upravo uvedenih na tržište SAD-a i nedavnog povećanja carine u Rusiji s 5 % na 20 % za kineski uvoz predmetnog proizvoda.

(37)

Također treba napomenuti da općenito prevladavajuća razina cijena za predmetni proizvod u Zajednici čini tržište Zajednice vrlo privlačnim. Ovo je daljnji poticaj za povećanje izvoza u Zajednicu bilo povećanjem proizvodnje bilo preusmjeravanjem u Zajednicu one prodaje koja se trenutačno izvozi u treće zemlje. Osim toga utvrđeno je da su izvozne cijene za treće zemlje niže od onih za Zajednicu. Međutim, privlačne, relativno visoke cijene na tržištu Zajednice vjerojatno se neće dugoročno zadržati jer ako se mjere ukinu, brojni kineski izvoznici međusobno će se natjecati da bi povećali svoj udio na tržištu Zajednice. Posljedično, vrlo je vjerojatno će svi gospodarski subjekti prisutni na tržištu Zajednice shodno morati sniziti svoje cijene.

(38)

Također je ispitano izvozno ponašanje kineskih proizvođača na drugim tržištima od značaja za predmetni proizvod. S tim u vezi Sjedinjene Američke Države pokrenule su reviziju antidampinške pristojbe na silicij iz NRK-a u 1999. U ispitnom postupku utvrđene su vrlo visoke dampinške marže (do 139 %). Stoga su u veljači 2003. produljene antidampinške mjere za uvoz predmetnog proizvoda zaključkom da bi uklanjanje mjera dovelo do nastavka štetnog dampinga (8).

(39)

Nadalje, u 2002. ruska je administracija završila antidampinški ispitni postupak u vezi s uvozom silicija iz NRK-a preporukom da se uvede antidampinška pristojba od 25 %. Međutim nakon savjetovanja s kineskim vlastima, uvozna je pristojba povećana s 5 % na 20 %. To je jasan pokazatelj da će kineski izvoznici morati pronaći druga tržišta za prodaju predmetnog proizvoda.

(40)	U svjetlu gore navedenog može se zaključiti da postoji pritisak za kineske proizvođače izvoznike da pronađu alternativna izvozna tržišta.

(41)

Ispitni postupak je pokazao da je NRK nastavila svoju praksu dampinga tijekom RIP-a. S obzirom na činjenicu da NRK ima značajan višak proizvodnog kapaciteta i da je kineski izvoz u treće zemlje obavljan po cijenama nižima od cijena izvoza u Zajednicu, postoji velika vjerojatnost da bi kineski proizvođači izvoznici značajno povećali svoj dampinški izvoz predmetnog proizvoda u Zajednicu ako bi se postojeće mjere stavile izvan snage. K tome izvoz predmetnog proizvoda za kineske je izvoznike ograničen novim antidampinškim mjerama na snazi i u Sjedinjenim Američkim Državama i u Rusiji. Ukratko rečeno, vrlo je vjerojatno da će se izvoz iz Kine u Zajednicu nastaviti u značajnim količinama po dampinškim cijenama, ako se mjere stave izvan snage.

(42)

Tri proizvođača podnositelja zahtjeva iz Zajednice odgovorila su na upitnik i u potpunosti surađivala u ispitnom postupku. Tijekom RIP-a oni su predstavljali 100 % proizvodnje Zajednice. Tijekom RIP-a jedan od trojice proizvođača Zajednice uvezao je predmetni proizvod iz drugih trećih zemalja, uglavnom iz Južne Afrike. Međutim, utvrđeno je da je taj uvoz u osnovi obavljen kako bi dopunio proizvode kojima je to trgovačko društvo opskrbljivalo svoje kupce u Zajednici. Taj se uvoz smanjio tijekom razmatranog razdoblja, posebno između 1998. i 1999. kada se smanjio na pola, nastavno na otvaranje novih proizvodnih jedinica predmetnog proizvođača u Zajednici i njegovu stratešku obvezu da proizvede i proda više silicija na tržištu Zajednice. Tijekom RIP-a obujam predmetnog proizvoda koji je uvezao predmetni proizvođač predstavljao je 2,1 % prodaje silicija industrije Zajednice unutar Zajednice (3,5 % prodaje predmetnog proizvođača) i 1,9 % proizvodnje predmetnog proizvoda industrije Zajednice (3,2 % proizvodnje predmetnog proizvođača). S obzirom na gore navedeno, zaključuje se da uvoz koji je taj proizvođač obavio nije utjecao na njegov status proizvođača Zajednice.

(43)	Na toj osnovi, tri proizvođača podnositelja zahtjeva iz Zajednice predstavljaju industriju Zajednice u smislu članka 4. stavka 1. i članka 5. stavka 4. Osnovne uredbe.

(44)

Potrošnja Zajednice temeljila se na kombiniranom obujmu opskrbe od strane industrije Zajednice u Zajednici i uvozu iz Kine i drugih trećih zemalja (na temelju Eurostata). Tablica 1. Potrošnja Zajednice (na temelju obujma prodaje)   1998. 1999. 2000. 2001. RIP Tone 290 684 325 234 388 938 373 950 371 540 Indeks 100 112 134 129 128 Y/Y kretanje   +12 % +20 % –4 % –1 % Izvor: Provjereni odgovori na upitnik i Eurostat.

(45)	Potrošnja silicija u EU-u dosegla je vrhunac u 2000. godini sa skoro 390 000 tona prije nego što je ponovno opala i u 2001. i u RIP-u na 371 540 tona. Ukupno je došlo do povećanja od 28 % tijekom cijelog razmatranog razdoblja, ali i pada od 4 % između 2000. i RIP-a.

(46)

Na temelju podataka Eurostata, obujam uvezen iz Kine tijekom razmatranog razdoblja povećao se sa 4 168 tona na 14 454 tone. Tržišni udio kineskog uvoza, koji je bio oko 4 % u prethodnoj reviziji nakon isteka mjera povećao se tijekom razmatranog razdoblja sa 1,4 % na 3,9 % tijekom RIP-a. Cijene su se prvo smanjile za 8 posto od 1998. do 2000., a zatim su se ponovno povećale da bi završile na višoj razini nego u 1998. na kraju RIP-a. Tablica 2. Uvoz iz Kine (na temelju Eurostata) Uvoz iz Kine 1998. 1999. 2000. 2001. RIP Obujam, tone 4 168 3 560 5 969 9 709 14 454 Indeksirano 100 85 143 232 347 Tržišni udio 1,4 % 1,1 % 1,5 % 2,6 % 3,9 % Cijena, EUR/tona 1 044 953 964 1 142 1 158 Indeksirano 100 91 92 109 110 Razvoj cijena uvoza.

(47)

Nastavno na uvođenje antidampinške pristojbe u 1997. cijene silicija podrijetlom iz Kine ostale su niže od cijena industrije Zajednice. Razlika između tih cijena i cijena industrije Zajednice bila je 2 % tijekom RIP-a. Ta je razlika utvrđena na temelju prosječne prodajne cijene (franko tvornica) industrije Zajednice s kineskim uvoznim cijenama dobivenim iz Eurostata, prilagođena za trošak nakon uvoza, carinu i antidampinšku pristojbu. Treba napomenuti da su gore navedene prodajne cijene izračunane na temelju prodaje korisnicima u Zajednici na tržištu Zajednice i prodaje kineskog silicija namijenjenog za unutarnju proizvodnju. Na potonju prodaju nije primijenjena antidampinška pristojba. Međutim treba napomenuti da je utvrđeno kako je prosječna cijena kineskog silicija puštenog u slobodan promet na tržištu Zajednice izuzetno niska od oko 870 EUR po toni.

Tablica 3.

Proizvodnja

	1998.	1999.	2000.	2001.	RIP
Tone	107 303	129 285	143 268	147 811	143 818
Indeks	100	120	134	138	134
Y/Y kretanje		+20 %	+14 %	+3 %	–3 %
Izvor: provjereni odgovori industrije Zajednice na upitnik.

(48)

Tijekom razmatranog razdoblja proizvodnja industrije Zajednice povećala se 34 % ali je opala za 3 % između 2001. i RIP-a.Tijekom RIP-a proizvodnja silicija industrije Zajednice je predstavljala 38,7 % potrošnje Zajednice. Tablica 4. Proizvodni kapacitet   1998. 1999. 2000. 2001. RIP Tone 125 000 142 300 158 000 165 600 162 000 Indeks 100 114 126 132 130 Y/Y kretanje   +14 % +12 % +5 % –2 % Izvor: provjereni odgovori industrije Zajednice na upitnik.

(49)

Proizvodni kapacitet povećavao se svake godine osim u RIP-u kada je došlo do malog pada. Sve u svemu kapacitet se povećao za ukupno 30 % tijekom razmatranog razdoblja kao posljedica odluka o ulaganju donesenih u 1998. Tablica 5. Iskorištenost kapaciteta   1998. 1999. 2000. 2001. RIP Iskorišteni postotak 85,8 % 90,9 % 90,7 % 89,3 % 88,8 % Indeks 100 106 106 104 103 Izvor: provjereni odgovori industrije Zajednice na upitnik.

(50)	Gornja tablica pokazuje da se tijekom razmatranog razdoblja iskorištenost kapaciteta povećala za tri postotna boda. Glavno povećanje dogodilo se između 1998.i 1999. Između 2000. i RIP-a iskorištenost kapaciteta smanjila se za oko dva postotna boda.

Tablica 6.

Obujam prodaje

	1998.	1999.	2000.	2001.	RIP
Tone	86 718	114 587	133 568	128 219	136 421
Indeks	100	132	154	148	157
Y/Y kretanje		+32 %	+17 %	–7 %	+6 %
Izvor: provjereni odgovori industrije Zajednice na upitnik.

(51)	Prodaja industrije Zajednice nepovezanim kupcima u Zajednici povećala se između 1998. i RIP-a.

(52)

Prodaja povezanim trgovačkim društvima ostala je stabilna i predstavljala je manje od 6 % sve prodaje silicija tijekom razmatranog razdoblja. Tablica 7. Prodajne cijene silicija industrije Zajednice   1998. 1999. 2000. 2001. RIP EUR/tone 1 415 1 184 1 231 1 271 1 185 Indeks 100 84 87 90 84 Y/Y kretanje   –16 % +4 % +3 % –7 % Izvor: provjereni odgovori industrije Zajednice na upitnik.

(53)

U razdoblju od 1998. do RIP-a, prosječna prodajna cijena silicija koju je naplaćivala industrija Zajednice na tržištu Zajednice ostvarila je značajan pad od 16 %. Prosječne su cijene jako opale u 1999. i dosegle niskih 1 184 EUR po toni, prije oporavka na 1 271 EUR po toni do 2001. Cijene su zatim opale za 7 % tijekom RIP-a da bi završile na razini jednakoj onoj iz 1999. Naglo smanjenje prodajnih cijena i povećanje troška proizvodnje imali su značajnu ulogu u pogoršanju financijskog stanja industrije Zajednice.

Tablica 8.

Tržišni udio

	1998.	1999.	2000.	2001.	RIP
Postotak tržišta	29,8 %	35,2 %	34,3 %	34,3 %	36,7 %
Indeks	100	118	115	115	123
Izvor: provjereni odgovori industrije Zajednice na upitnik.

(54)

Tržišni udio industrije Zajednice povećao se sa 29,8 % u 1998. na 36,7 % u RIP-u u skladu s njezinom povećanom proizvodnjom i obujmom prodaje radi novog pogona otvorenog u Zajednici. Veliko povećanje dogodilo se između 1998. i 1999. (+ 5,4 % tržišta) uvođenjem novih proizvodnih pogona u EU-u. Manje povećanje (+ 2,4 postotnih boda) dogodilo se između 2001. i RIP-a.

Tablica 9.

Zaliha robe

	1998.	1999.	2000.	2001.	RIP
Tone	32 768	33 140	27 803	33 186	23 118
Indeks	100	101	85	101	71
Y/Y kretanje		+1 %	–16 %	+19 %	–30 %
Izvor: provjereni odgovori industrije Zajednice na upitnik.

(55)	Gornja tablica pokazuje da je tijekom razmatranog razdoblja zaliha robe smanjena za 29 %. Osim u 2000. godini, zaliha robe bila je oko 33 000 tona do RIP-a kad je pala na samo preko 23 000 tona.

(56)

Zaliha robe, koja je predstavljala oko 38 % obujma prodaje u EU-u industrije Zajednice u 1998., tijekom RIP-a je pala ispod 17 % prodaje u EU-u. Taj se pad uglavnom objašnjava činjenicom da se zalihe robe najčešće nagomilaju na kraju svake kalendarske godine kako bi se smanjio obujam proizvodnje tijekom zimskih mjeseci kada su troškovi energije najviši. RIP je završio u rujnu, odnosno prije nego što se osjetila puna učinkovitost gomilanja zaliha.

(57)

Tijekom razmatranog razdoblja profitabilnost izražena kao postotak neto prodajne vrijednosti razvijala se kako slijedi: Tablica 10. Profitabilnost   1998. 1999. 2000. 2001. RIP Postotak dobiti 12,6 % 1,8 % 5,0 % 1,7 % –2,1 % Y/Y kretanje   – 10,8 % + 3,2 % – 3,3 % – 3,8 % Izvor: provjereni odgovori industrije Zajednice na upitnik.

(58)

Osim u 2000. godini profitabilnost je kontinuirano opadala tijekom cijelog razdoblja s dobiti od 12,6 % u 1998. na gubitak od 2,1 % u RIP-u. U 2000. povećanje prodajne cijene od 4 % u usporedbi s 1999., plus niži troškovi proizvodnje zbog povećanja ulaganja, omogućili su poboljšani povrat prodaje. U 2001. dobit je pala zbog povećanja troškova proizvodnje, posebno energije i cijena potrošnog materijala, što se nije odrazilo usporedivim povećanjem prodajnih cijena. Zapravo, te su se godine prosječni troškovi povećali za 80 EUR po toni, dok se 40 EUR po toni moglo prenijeti na kupce. Tijekom RIP-a cijene su opale, zbog čega je industrija Zajednice stvarala gubitke unatoč smanjenju prosječne cijene proizvodnje.

Tablica 11.

Tok novca

	1998.	1999.	2000.	2001.	RIP
EUR (u ‚000)	17 005	8 962	15 028	5 876	6 070
Indeks	100	53	88	35	36
Y/Y kretanje		–47 %	+68 %	–61 %	+3 %
Izvor: provjereni odgovori industrije Zajednice na upitnik.

(59)	Tok novca se pogoršao za 64 % tijekom razmatranog razdoblja te slijedio slično kretanje kao i profitabilnost.

Tablica 12.

Ulaganja

	1998.	1999.	2000.	2001.	RIP
EUR (u ‚000)	32 750	15 539	15 625	8 559	7 072
Indeks	100	47	48	26	22
Y/Y kretanje		–53 %	+1 %	–45 %	–17 %
Izvor: provjereni odgovori industrije Zajednice na upitnik.

(60)

Značajna ulaganja tijekom razdoblja od 1998. do 2000. prvenstveno su za cilj imala povećanje proizvodnog kapaciteta EU-a na temelju povoljnih uvjeta iz 1998. i pozitivnog razvoja tržišta silicija u Zajednici koji je industrija Zajednice u to vrijeme očekivala. Taj povećani kapacitet također je iskorišten kako bi se smanjilo oslanjanje industrije Zajednice na uvezeni silicij. Ta se očekivana poboljšanja zaista mogu vidjeti u kretanju potrošnje Zajednice koja se povećala za 34 % u tom razdoblju (1998. do 2000.).

(61)

Ispitni postupak pokazao je da se operativni povrat ulaganja uključujući kumulativnu deprecijaciju tijekom razmatranog razdoblja pogoršao u skladu s razvojem profitabilnosti. Tablica 13. Povrat ulaganja i sposobnost prikupljanja sredstava   1998. 1999. 2000. 2001. RIP Postotak povrata 39,1 % 14,7 % 20,4 % 9,1 % –5,7 % Y/Y kretanje (postotni bodovi)   –24 % +6 % –11 % –15 % Izvor: provjereni odgovori industrije Zajednice na upitnik.

(62)

Sva trgovačka društva koja čine industriju Zajednice dio su većih grupa. Kao takvi, njihova sposobnost povećanja kapitala određena je financijskom situacijom tih grupa kao cjeline. Te veće grupe nisu prijavile nikakve probleme s povećanjem kapitala tijekom razmatranog razdoblja. Međutim problemi su zabilježeni s dobivanjem sredstava za nove projekte, posebno u sektoru silicija. Čini se da to podupire i negativan razvoj financijske situacije industrije Zajednice i podaci provjereni tijekom ispitnog postupka. Ti su podaci sažeti u tablici 12. i pokazuju da su ulaganja u RIP-u iznosila samo 22 % od njihove razine u 1998.

Tablica 14.

Zaposlenost

	1998.	1999.	2000.	2001.	RIP
Zaposlenici	588	634	673	682	685
Indeks	100	108	114	116	116
Y/Y kretanje		+8 %	+6 %	+2 %	+0 %
Izvor: provjereni odgovori industrije Zajednice na upitnik.

(63)	Gornja tablica pokazuje da se zaposlenost povećala za 16 % tijekom razmatranog razdoblja. Glavno se povećanje dogodilo u razdoblju od 1998. do 2000. zbog povećanja proizvodnih mogućnosti, ali nije se znatno povećalo tijekom RIP-a.

(64)

Budući da se proizvodnja povećala brže nego zaposlenost, produktivnost se povećala za 15 % tijekom istog razdoblja, kako je prikazano u tablici ispod: Tablica 15. Produktivnost   1998. 1999. 2000. 2001. RIP Tone 182 204 213 217 210 Indeks 100 112 117 119 115 Y/Y kretanje   +12 % +5 % +2 % –4 % Izvor: provjereni odgovori industrije Zajednice na upitnik.

(65)

Tijekom razmatranog razdoblja prosječne su se nadnice zaposlenika industrije Zajednice povećale za manje od 1 % godišnje, tj. manje od stope inflacije. Tablica 16. Nadnice   1998. 1999. 2000. 2001. RIP EUR/zaposlenik 32 537 30 610 33 162 35 048 33 740 Indeks 100 94 102 108 104 Y/Y kretanje   –6 % +8 % +6 % –4 % Izvor: provjereni odgovori industrije Zajednice na upitnik.

(66)

U vezi s učinkom veličine stvarne dampinške marže tijekom RIP-a na stanje industrije Zajednice, treba napomenuti da je marža utvrđena za Kinu značajna. Prema tome, kada bi se mjere stavile izvan snage, učinak dampinške marže utvrđen tijekom sadašnjeg ispitnog postupka bio bi značajan jer je carina za uvoz iz Kine 49 % CIF cijene (uključeno osiguranje i troškovi prijevoza).

(67)

Ispitni postupak pokazao je da se izvozna djelatnost industrije Zajednice razvijala kako slijedi: Tablica 17. Izvoz industrije Zajednice   1998. 1999. 2000. 2001. RIP Tone 6 446 6 776 5 803 6 285 3 209 Indeks 100 105 90 98 50 Y/Y kretanje   +5 % –14 % +8 % –49 % Izvor: provjereni odgovori industrije Zajednice na upitnik.

(68)

Izvoz silicija industrije Zajednice pao je za polovicu tijekom razmatranog razdoblja, većinom u RIP-u. Dok se u usporednim uvjetima taj pad može činiti dramatičnim, u apsolutnim uvjetima on predstavlja pad s malog broja prodaje, i to manjeg od 4,8 % ukupne prodaje u 2001., na još manje prodaja, tj. manje od 2,4 % tijekom RIP-a. Dok je smanjenje izvoza možda i imalo učinak na gospodarsko stanje industrije Zajednice, taj je učinak bio ograničen. Prodajne cijene i profitabilnost na tržištu Zajednice bili su puno značajniji za pogoršanje stanja industrije Zajednice. Smanjenje obujma izvoza koji je već i prije RIP-a bio marginalan, imao je vrlo malen ili nikakav učinak na stanje industrije Zajednice.

(69)

Obujam uvoza silicija u Zajednicu iz drugih zemalja osim Kine zajedno s njihovim prosječnim cijenama razvijao se kako slijedi: Tablica 18. Uvoz u Zajednicu iz drugih trećih zemalja (obujam) Tone 1998. 1999. 2000. 2001. RIP Brazil 43 536 56 709 67 663 50 849 52 089 Rusija 10 798 6 272 14 172 16 907 18 006 Norveška 92 200 115 385 124 790 122 677 114 254 Južna Afrika 12 234 6 225 5 539 6 203 2 674 Druge treće zemlje 41 029 22 495 37 236 39 385 33 643 Ukupno 199 797 207 086 249 400 236 021 220 666 Izvor: Eurostat. Tablica 19. Uvoz u Zajednicu iz drugih trećih zemalja (prosječna cijena) EUR/tona 1998. 1999. 2000. 2001. RIP Brazil 1 173 1 040 1 158 1 231 1 098 Rusija 1 048 963 1 131 999 929 Norveška 1 341 1 207 1 197 1 201 1 199 Južna Afrika 1 198 1 161 1 241 1 149 1 149 Druge treće zemlje 1 273 1 205 1 165 1 210 1 156 Ukupno 1 266 1 152 1 179 1 193 1 146 Izvor: Eurostat.

(70)

Dok se ukupni obujam uvoza silicija iz drugih trećih zemalja osim Kine povećao tijekom razdoblja analize s oko 200 000 tona u 1998. na 221 000 tona u RIP-u, tržišni je udio tog uvoza pao s oko 69 % na 59 % tijekom tog razdoblja. Glavni izvoznici u Zajednicu bili su Norveška, Brazil, Južna Afrika i Rusija. Samo je uvoz iz Rusije imao prosječnu uvoznu cijenu značajno nižu od cijene industrije Zajednice tijekom RIP-a. Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 47., cijena kineskog silicija puštenog u slobodan promet na tržište Zajednice bila je značajno niža od uvoznih cijena drugih trećih zemalja navedenih u tablici 19.

(71)

Kako je objašnjeno i prikazano iznad, od 1998. do 2000. industrija Zajednice mogla je imati korist od rasta tržišta od 34 % i značajnog povećanja svog obujma prodaje i tržišnog udjela. Nakon toga su međutim prodajni obujam i tržišni udio stagnirali, a financijsko stanje industrije Zajednice (cijene, profitabilnost i tok novca) se pogoršala.

(72)	Temeljitim ispitivanjem može se vidjeti da su se glavni pozitivni razvoji za industriju Zajednice događali između 1998. i 2000. Od 2000. nadalje nisu zamijećena nikakva stvarna poboljšanja.

(73)

Poboljšanja zamijećena između 1998. i 2000. mogu se izravno pripisati odlukama industrije Zajednice u 1998. da uloži u dodatne proizvodne jedinice u Zajednici. Između 1998. i 2000. proizvodni kapacitet EU povećao se za 26 % sa 125 000 tona na 158 000 tona. Te su odluke donesene kao odgovor na antidampinške mjere na uvoz silicija iz Kine koje su kako je navedeno u uvodnoj izjavi 1. produljene u 1997. Industrija Zajednice također je ostvarivala dobar profit na prodaji silicija u EU-u 1998. (vidjeti uvodnu izjavu 58.). Prema tome može se primijetiti da je industrija Zajednice imala korist od antidampinških mjera na uvoz silicija iz Kine. Od 2000. do RIP-a stanje industrije Zajednice se pogoršalo, posebno što se tiče cijena koje su pale za 46 EUR po toni, profitabilnosti koja je pala za 7,1 postotnih bodova, protoka novca koji je pao za 59 % i ulaganja koja su se smanjila za 55 %. Do RIP-a industrija Zajednice našla se u gubicima. Iz tih razloga smatra se da se tijekom RIP-a industrija Zajednice našla u vrlo osjetljivom i ranjivom položaju.

(74)

Obujam dampinškog uvoza iz Kine znatno se povećao tijekom razmatranog razdoblja i vrlo je vjerojatno da će bez postojećih antidampinških mjera značajan obujam predmetnog proizvoda biti poslan na tržište Zajednice po vrlo niskim cijenama te tako sniziti cijene industrije Zajednice. S obzirom na razinu antidampinške pristojbe na snazi, razlika cijene između uvezenog proizvoda i onog koji je proizvela industrija Zajednice mogla bi biti veća od 35 %, ako se dozvoli da mjere isteknu.

(75)

Kako je opisano u uvodnoj izjavi 31. procjenjuje se da je latentni kapacitet Kine dovoljan da opskrbi 50 % potražnje silicija u Zajednici. Ako trenutačne mjere zastare postoji opasnost da će značajan udio neiskorištene proizvodne sposobnosti biti iskorišten da preplavi tržište Zajednice silicijem iz NRK-a. Podaci iz Eurostata pokazuju da je, kada se uvoz obavljao bez pristojbi, kineski silicij uvezen u Zajednicu po prosječnoj cijeni od 870 EUR po toni. Nema razloga vjerovati da će buduće cijene biti više od toga ako mjere zastare. Kada se ispituje učinak takvog dodatnog uvoza po niskoj cijeni na stanje industrije Zajednice, na umu treba imati sljedeće: industrija je već sada u osjetljivom položaju zbog prisutnosti dampinškog uvoza iz Rusije i iz Kine. Pristizanje tolike količine dampinškog uvoza iz Kine odmah bi prouzročilo daljnji ozbiljan pad cijena na tržištu EU-a budući da bi industrija Zajednice prvo pokušala zadržati svoj tržišni udio umjesto smanjiti proizvodnju. To bi dakle dalje potkopalo profitabilnost industrije Zajednice koja bi doživjela još veće gubitke od gubitka od 2,1 % ostvarenog tijekom RIP-a. Čak i u kratkom roku industrija Zajednice mogla bi biti izgurana s tržišta s obzirom na neodrživo financijsko stanje koje se, među ostalim, odrazilo smanjenjem profitabilnosti (-14,7 postotnih bodova) tijekom razmatranog razdoblja.

(76)

Podsjeća se da je u uvodnoj izjavi 28. zaključeno kako je kineski silicij i dalje na tržištu EU-a prisutan po dampinškim cijenama, u uvodnoj izjavi 41. kako će se taj uvoz vrlo vjerojatno značajno povećati ako mjere zastare, a u uvodnoj izjavi 73. kako se industrija Zajednice našla u osjetljivom položaju. Dok su mjere na snazi dovoljne za uklanjanje štete industriji Zajednice od kineskog uvoza, zaključuje se kako bi stavljanje mjera izvan snage dovelo do ponavljanja štete nastale od dampinškog uvoza iz NRK-a.

(77)

U skladu s člankom 21. Osnovne uredbe ispitano je bi li produljenje postojećih antidampinških mjera bilo protivno interesu Zajednice kao cjeline. Utvrđivanje interesa Zajednice temeljilo se pravednoj procjeni svih različitih uključenih interesa, tj. interesa industrije Zajednice, uvoznika/trgovaca kao i korisnika i dobavljača predmetnog proizvoda.

(78)

Potrebno je podsjetiti da se u prethodnom ispitnom postupku smatralo kako usvajanje mjera nije protivno interesu Zajednice. Osim toga, kako je ovaj ispitni postupak revizija nakon isteka mjera, ovaj postupak omogućuje analizu situacije u kojoj su antidampinške mjere već bile na snazi i omogućuje procjenu nepotrebnog negativnog utjecaja sadašnjih antidampinških mjera na predmetne stranke.

(79)	Na toj osnovi ispitano je postoje li, unatoč zaključku o vjerojatnosti ponavljanja štetnog dampinga, snažni razlozi koji bi doveli do zaključka kako u ovom posebnom slučaju nije u interesu Zajednice nastaviti s provedbom mjera.

(80)

Industrija Zajednice pokazala se kao strukturno održiva industrija, sposobna prilagoditi se promjenjivim uvjetima na tržištu. To je posebno potvrđeno pozitivnim razvojem njenog stanja u vremenu kada je ponovno uspostavljena učinkovita konkurencija nakon uvođenja antidampinških mjera na uvoz podrijetlom iz Kine i ulaganjem industrije u dodatan proizvodni kapacitet u 1998. Međutim može se zaključiti da će se bez nastavka primjene antidampinških mjera njezina situacija najvjerojatnije ozbiljno pogoršati.

(81)	Službe Komisije poslale su upitnike na devet nepovezanih uvoznika/trgovaca i udruženja. Na te upitnike nisu primljeni nikakvi odgovori, a nisu se javili ni drugi uvoznici/trgovci.

(82)	U tim je okolnostima zaključeno da mjere na snazi nisu očito utjecale na uvoznike ili na trgovce i da shodno tome nastavak mjera neće utjecati na te strane.

(83)

Službe Komisije poslale su upitnike na 15 korisnika i udruženja korisnika. Primljena su samo dva nepotpuna odgovora korisnika i jedan općeniti podnesak udruženja korisnika. Iz tih je odgovora proizašlo da silicij čini 10 % korisnikova troška proizvodnje. Oni su također pokazali da su oba trgovačka društva korisnika profitabilna čak i sa sadašnjim antidampinškim pristojbama na silicij iz Kine. Ti podnesci nisu sadržavali komentare o mogućem učinku stavljanja mjera izvan snage. Osim toga podnesci nisu sadržavali ni komentare o učinku koji su postojeće mjere možda imale na ova dva korisnika. K tome, nisu primljene ni informacije o tome je li se ikakva pristojba mogla prenijeti na kupce tih korisnika.

(84)

U odgovoru udruženja korisnika navedeno je da bi bilo u interesu Zajednice imati što je više različitih izvora silicija moguće. Također su naveli kako pretpostavljaju da istek mjera ne bi doveo do ponavljanja štetnog dampinga od silicija iz Kine. Međutim za tu pretpostavku nisu priloženi nikakvi dokazi.

(85)	S obzirom na i. malo odgovora na poslane upitnike; ii. nepotpunu prirodu primljenih odgovora; iii. nedostatak provjerljivih podataka u prilog isteku mjera na snazi; zaključuje se da produljenje pristojbi neće imati značajan učinak na korisnike.

(86)	S obzirom na navedeno zaključuje se da ne postoje snažni razlozi, na temelju interesa Zajednice, protiv zadržavanja antidampinških mjera.

(87)	Iz navedenog slijedi da bi se, kako je određeno u članku 11. stavku 2. Osnovne uredbe, antidampinške mjere primjenjive na uvoz silicija podrijetlom iz Kine, uvedene Uredbom (EZ) br. 2496/97, trebale produljiti,

DONIJELO JE OVU UREDBU:

Članak 1.

1.   Ovim se uvodi konačna antidampinška pristojba na uvoz silicija pod oznakom KN 2804 69 00 podrijetlom iz Narodne Republike Kine.

2.   Stopa konačne antidampinške pristojbe primjenjiva na neto cijenu na granici Zajednice, neocarinjena, jest 49 %.

3.   Osim ako je drukčije određeno, primjenjuju se važeće odredbe o carinama.

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

---

(1)  SL L 56, 6.3.1996., str. 1. Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 1972/2002 (SL L 305, 7.11.2002., str. 1.).

(2)  SL L 345, 16.12.1997., str. 1.

(3)  SL L 198, 28.7.1990., str. 57., Uredba izmijenjena Uredbom (EZ) br. 1607/92 (SL L 170, 25.6.1992., str. 1.).

(4)  SL C 67, 16.3.2002., str. 34.

(5)  SL C 246, 12.10.2002., str. 9.

(6)  SL L 339, 24.12.2003., str. 3.

(7)  U nedostatku mjesečne analize za RIP upotrijebljeni su godišnji podaci.

(8)  SAD Federalni registar/Svezak 68, br. 25., 11. veljače 2003.

---

11/Sv. 039

HR

Službeni list Europske unije

22

---

32005D0769

---

L 291/24

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

27.10.2005.

---

ODLUKA KOMISIJE

od 27. listopada 2005.

o utvrđivanju pravila za nabavu pomoći u hrani nevladinih organizacija ovlaštenih od strane Komisije za kupnju i mobilizaciju proizvoda koje treba nabaviti na temelju Uredbe Vijeća (EZ) br. 1292/96 i stavljanju izvan snage njezine Odluke od 3. rujna 1998.

(2005/769/EZ)

KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 1292/96 od 27. lipnja 1996. o politici pomoći u hrani i upravljanju tom pomoći i posebnim aktivnostima potpore sigurnosti hrane (1), a posebno njezin članak 19. stavak 1.,

budući da:

(1)

Člankom 3. stavkom 1. Uredbe Komisije (EZ) br. 2519/97 od 16. prosinca 1997. o utvrđivanju općih pravila za mobilizaciju proizvoda koje treba nabaviti na temelju Uredbe Vijeća (EZ) br. 1292/96 kao pomoć u hrani Zajednice (2) omogućeno je da Komisija ovlasti međunarodne i nevladine organizacije koje su korisnici pomoći Zajednice da same kupe i mobiliziraju proizvode koji se koriste kao pomoć, pod uvjetom da Komisija utvrdi pravila i postupke koji se u tom slučaju primjenjuju.

(2)

Člankom 164. Uredbe Komisije (EZ, Euratom) br. 2342/2002 od 23. prosinca 2002. o utvrđivanju detaljnih pravila za provedbu Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002 o Financijskoj uredbi koja se primjenjuje na opći proračun Europskih zajednica (3) (provedbena pravila), predviđa se da, kada provedba djelovanja za koju se mogu primiti bespovratna sredstva Zajednice uključuje nabavu, ugovor o bespovratnim sredstvima sklopljen u tu svrhu treba sadržavati pravila nabave koja korisnik mora poštovati.

(3)

Prema članku 120. Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002 od 25. lipnja 2002. o Financijskoj uredbi koja se primjenjuje na opći proračun Europskih zajednica (4) (Financijska uredba) sklapanje ugovora o nabavi od strane korisnika bespovratnih sredstava podložno je načelima utvrđenima u Financijskoj uredbi i njezinim provedbenim pravilima.

(4)

Pravila nabave koja trebaju poštovati tijela utvrđena u dijelu 2. Priloga Uredbi (EZ) br. 1292/96 za provedbu politike pomoći u hrani su već utvrđena u ugovorima o doprinosima koje je Komisija sklopila s međunarodnim organizacijama za tu svrhu; za nevladine organizacije pravila nabave i ostali uvjeti koji su neophodni za mobilizaciju pomoći u hrani i za poštovanje financijskih načela utvrđenih u Financijskoj uredbi i njihovim provedbenim pravilima trebaju se temeljiti posebno na onima utvrđenima Uredbom (EZ) br. 2519/97, te prema potrebi prilagoditi uzimajući u obzir stanje financijskog upravljanja.

(5)

Pravila nabave trebala bi se primjenjivati kada Komisija ovlašćuje nevladine organizacije za kupnju i mobilizaciju pomoći u hrani u okviru ugovora koje treba potpisati za provedbu godišnjeg programa rada pomoći u hrani, ne dovodeći u pitanje diskrecijsko pravo dužnosnika za ovjeravanje Komisije da u te ugovore uključi dodatne zahtjeve za dobro financijsko upravljanje. Odluku Komisije od 3. rujna 1998. trebalo bi stoga staviti izvan snage.

(6)	Odbor za pomoć u hrani i sigurnost hrane obaviješten je o ovoj mjeri u skladu s člankom 29. Uredbe (EZ) br. 1292/96,

ODLUČILA JE:

Članak 1.

Pravila za nabavu pomoći u hrani od strane nevladinih organizacija koje je Komisija ovlastila za kupnju i mobilizaciju proizvoda koje treba nabaviti na temelju Uredbe (EZ) br. 1292/96 su utvrđena u Prilogu ovoj Odluci. Ta pravila čine sastavni dio ugovora i konvencija koje Komisija sklapa u tu svrhu.

Članak 2.

Odluka Komisije od 3. rujna 1998. o davanju ovlasti određenim organizacijama koje primaju pomoć u hrani Zajednice za vlastitu nabavu određenih proizvoda kao pomoći u hrani Zajednice stavlja se izvan snage.

Članak 3.

Ova Odluka proizvodi učinke na dan objave.

---

(1)  SL L 166, 5.7.1996., str. 1. Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 1882/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 284, 31.10.2003., str. 1.).

(2)  SL L 346, 17.12.1997., str. 23.

(3)  SL L 357, 31.12.2002., str. 1.

(4)  SL L 248, 16.9.2002., str. 1.

---

PRILOG

Nevladina organizacija koja je korisnik pomoći Zajednice (dalje u tekstu NVO) primjenjuje sljedeća pravila za mobilizaciju proizvoda koje treba nabaviti na temelju Uredbe (EZ) br. 1292/96 kao pomoć u hrani Zajednice, ne dovodeći u pitanje dodatne zahtjeve u vezi s financijskim upravljanjem koji su uključeni u ugovor sklopljen s korisnikom za provedbu politike pomoći u hrani.

I.   OPĆA NAČELA

Ovaj Prilog primjenjuje se na robu koju treba isporučiti „franko odredište”.

II.   MJESTO KUPNJE ROBE

Ovisno o uvjetima utvrđenim za pojedinačnu isporuku, proizvod koji treba nabaviti kupuje se u Europskoj zajednici ili u zemlji u razvoju s popisa Priloga Uredbi (EZ) br. 1292/96 koja, ako je moguće, pripada istoj geografskoj regiji. Prednost bi trebalo u mjeri u kojoj je to moguće dati kupnji u zemlji u kojoj se aktivnost provodi ili u susjednoj zemlji.

U izvanrednim okolnostima i u skladu s postupkom utvrđenim u članku 11. stavku 2. Uredbe (EZ) br. 1292/96 proizvodi se mogu kupovati i na tržištu zemlje koja nije na popisu Priloga Uredbi (EZ) br. 1292/96.

NVO osigurava da se proizvodi koje treba isporučiti kao pomoć u hrani mogu slobodno uvoziti u zemlju korisnika i da ne podliježu uvoznim carinama ili porezima s jednakim učinkom.

III.   SVOJSTVA PROIZVODA

Proizvodi u najvećoj mogućoj mjeri moraju odgovarati prehrambenim navikama korisničkog stanovništva.

Svojstva proizvoda koje treba mobilizirati kao pomoć u hrani u skladu su sa zahtjevima utvrđenima u Komunikaciji Komisije o svojstvima proizvoda koje treba nabaviti kao pomoć u hrani Zajednice (1).

Pored toga, pakiranje mora biti u skladu sa zahtjevima utvrđenima u Komunikaciji Komisije o pakiranju proizvoda koje treba nabaviti kao pomoć u hrani Zajednice (2).

IV.   PRAVILA O DRŽAVLJANSTVU

Sudjelovanje u postupcima nadmetanja predviđenim u okviru mobilizacije proizvoda koje treba nabaviti kao pomoć u hrani mora biti otvoreno pod jednakim uvjetima svim fizičkim i pravnim osobama iz Europske zajednice ili iz zemalja s popisa u Prilogu Uredbi (EZ) br. 1292/96.

Ponuditelj mora biti zakonito registriran i u mogućnosti o tome na zahtjev dostaviti dokaz.

V.   RAZLOZI ZA ISKLJUČENJE IZ SUDJELOVANJA U POSTUPKU NABAVE I SKLAPANJA UGOVORA

1.   Razlozi za isključenje iz sudjelovanja u postupcima nabave

Ponuditelji se isključuju iz sudjelovanja u postupku nabave ako:

(a)

su u stečaju ili u postupku likvidacije, ako su predmet sudskog postupka prisilne naplate, ako su sklopili ugovor s vjerovnicima, suspendirali poslovnu djelatnost, ako je protiv njih pokrenut odgovarajući postupak ili su u analognoj situaciji koja proizlazi iz sličnog postupka predviđenog u nacionalnom zakonodavstvu ili propisima;

(b)	su presudom koja ima snagu res judicata osuđeni za kazneno djelo radi svog poslovnog ponašanja;

(c)	su okrivljeni za teži profesionalni propust koji može dokazati korisnik bespovratnih sredstava;

(d)	nisu ispunili obveze u vezi s plaćanjem doprinosa za socijalno osiguranje ili s plaćanjem poreza u skladu s pravnim odredbama zemlje u kojoj imaju poslovni nastan ili u zemlji korisnici bespovratnih sredstava ili zemlje u kojoj treba izvršiti ugovor;

(e)	je protiv njih donesena presuda koja ima snagu res judicata za prijevaru, korupciju, sudjelovanje u zločinačkoj organizaciji ili bilo kojoj drugoj nezakonitoj aktivnosti koja može nanijeti štetu financijskim interesima Zajednice;

(f)	je slijedom drugog postupka nabave ili dodjele bespovratnih sredstava financiranih iz proračuna Zajednice ustanovljena ozbiljna povreda ugovora radi neispunjavanja ugovornih obveza.

Ponuditelji moraju dokazati da se ne nalaze ni u jednoj od navedenih situacija.

2.   Isključenje od sklapanja ugovora

Ugovori se neće sklapati s ponuditeljima koji su tijekom postupka nabave:

(a)	u sukobu interesa;

(b)	pogrešno prikazali informacije koje traži korisnik bespovratnih sredstava kao uvjet za sudjelovanje u postupku ugovaranja ili su propustili dostaviti informacije.

VI.   POSTUPCI SKLAPANJA UGOVORA

1.   Opće odredbe

NVO objavljuje međunarodni javni poziv na dostavu ponude za ugovore o nabavi u vrijednosti od 150 000 EUR ili više. U slučaju međunarodnog poziva na dostavu ponude, NVO objavljuje obavijest o nadmetanju u svim odgovarajućim medijima, a posebno na internetskoj stranici NVO-a, u međunarodnom tisku i u nacionalnom tisku zemlje u kojoj se djelovanje provodi ili u drugim specijalističkim časopisima.

Ugovori o nabavi u vrijednosti od 30 000 EUR ili više, ali manje od 150 000 EUR sklapaju se putem postupka javnog nadmetanja koji se objavljuje lokalno. U slučaju lokalnog javnog nadmetanja obavijest o nadmetanju se objavljuje u svim odgovarajućim medijima, ali samo u zemlji u kojoj se djelovanje provodi. I drugi prihvatljivi dobavljači moraju imati iste mogućnosti kao i lokalna poduzeća.

Ugovori o nabavi u vrijednosti manjoj od 30 000 EUR moraju se sklopiti konkurentskim pregovaračkim postupkom bez objave, u kojem NVO poziva najmanje tri dobavljača po svom izboru i s jednim od njih ili s više njih pregovara o uvjetima ugovora.

Ugovori o nabavi u vrijednosti manjoj od 5 000 EUR mogu se sklopiti na temelju jedne ponude.

Rokovi za primitak ponuda i zahtjeva za sudjelovanje moraju biti dovoljno dugi kako bi se omogućilo zainteresiranim strankama razumno i odgovarajuće razdoblje za pripremu i podnošenje ponuda.

2.   Pregovarački postupak

Korisnik može koristiti pregovarački postupak na temelju jedne ponude u sljedećim slučajevima:

(a)

ako se rok za postupke iz odjeljka VI.1 ne može poštovati zbog izrazite hitnosti nastale radi događaja koje korisnik nije mogao predvidjeti i koji se ni na koji način ne mogu pripisati njemu. Okolnosti na koje se poziva kako bi se opravdala izrazita hitnosti ne smiju se ni na koji način pripisati korisniku. Smatra se da djelovanja koja se provode u kriznim situacijama koje utvrđuje Komisija zadovoljavaju test izrazite hitnosti. Komisija obavješćuje korisnika o postojanju i kraju krizne situacije;

(b)

za dodatne dostave od strane prvotnog dobavljača kojima je namjena djelomična zamjena za uobičajenu dostavu ili opremu ili kao dopuna postojeće dostave ili opreme, ako bi promjena dobavljača obvezivala korisnika nabaviti opremu s različitim tehničkim svojstvima koja može prouzročiti nesukladnost ili nerazmjerne tehničke poteškoće u korištenju i održavanju;

(c)

ako postupak provedbe nadmetanja nije bio uspješan, odnosno ako nije zaprimljena nijedna kvalitativno i/ili financijski vrijedna ponuda. U tim slučajevima nakon opozivanja postupka provedbe nadmetanja korisnik može pregovarati s jednim ili više ponuditelja po svom izboru, između onih koji su sudjelovali u postupku provedbe nadmetanja, pod uvjetom da se početni uvjeti postupka provedbe nadmetanja sadržajno ne mijenjaju;

(d)	ako se predmetni ugovor sklopi s tijelima s de jure ili de facto monopolom, valjano obrazloženo u odluci Komisije o sklapanju ugovora;

(e)	izravno usuglašen ugovor može se sklopiti ako je to opravdano posebnim uvjetima isporuke i posebno u slučaju eksperimentalne isporuke.

3.   Obveze za podnošenje ponude

NVO u obavijesti o nadmetanju određuje oblik i rok u skladu s kojima ponuditelj treba podnijeti ponudu.

Sve zahtjeve za sudjelovanje i ponude koje udovoljavaju zahtjevima odbor za evaluaciju mora ocijeniti i razvrstati na temelju unaprijed objavljenih razloga za isključenje, uvjeta sposobnosti i kriterija za odabir ponude. Ovaj odbor mora imati neparan broj članova, najmanje tri, tehnički i administrativno osposobljenih za davanje mišljenja o ponudama na temelju obaviještenosti.

Za svaku grupu može se podnijeti po jedna ponuda. Ona je valjana samo ako se odnosi na cjelokupnu skupinu. Ako je skupina podijeljena u podgrupe, ponuda se mora sastaviti kao njihov prosjek. Ako se poziv za podnošenje ponuda odnosi na isporuku više od jedne grupe, ponude se moraju podnijeti odvojeno za svaku grupu. Ponuditelj nije obavezan podnijeti ponudu za sve grupe.

Ponude sadrže:

—	naziv i adresu ponuditelja,

—	referentni broj poziva na dostavu ponude, grupe i djelovanja,

—	neto težinu grupe ili određeni novčani iznos na koji se ponuda odnosi,

—	ponuđenu cijenu po neto metričkoj toni proizvoda za koji ponuditelj preuzima izvršenje isporuke u skladu s utvrđenim uvjetima;

ili

—	ako je poziv za podnošenje ponuda za ugovor o nabavi najveće količine određenog proizvoda za određeni novčani iznos, neto količinu ponuđenih proizvoda,

—	troškove transporta za određenu fazu isporuke,

—	rok za isporuku.

Ponuda je valjana samo ako joj je priložen dokaz o položenom jamstvu za ozbiljnost ponude. Iznos jamstva za ozbiljnost ponudu, izraženo u valuti plaćanja, i rok valjanosti utvrđuju se u obavijesti o nadmetanju. Jamstvo mora biti za najmanje 1 % ukupnog iznosa ponude, a rok valjanosti je najmanje mjesec dana.

Jamstvo se polaže u korist NVO-a u obliku vrijednosnog papira kreditne institucije koju priznaje država članica ili koju prihvaća NVO. Jamstvo je neopozivo i može se aktivirati na prvi poziv.

U slučaju mobilizacije u zemlji koja je sama korisnik pomoći u hrani, NVO u obavijesti o nadmetanju može odrediti druge uvjete za jamstvo, uzimajući u obzir uobičajenu praksu u toj zemlji.

Jamstvo se vraća:

—	pismom ili telefaksom od strane NVO-a ako se ponuda ne prihvaća ili ako se odbija, ili ako se ugovor ne dodijeli,

—	kada ponuditelj imenovan dobavljačem položi jamstvo za isporuku.

Jamstvo se zadržava ako dobavljač ne dostavi jamstvo za isporuku u razumnom roku nakon sklapanja ugovora i također ako ponuditelj povuče svoju ponudu nakon njezinog zaprimanja.

Ponuda se odbija ako nije podnesena u skladu s ovim odredbama ili sadrži rezerve ili uvjete osim onih utvrđenih u pozivu za podnošenje ponuda.

Ponude se ne mogu mijenjati niti povući nakon što su zaprimljene.

Ugovor se sklapa s ponuditeljem koji je podnio najnižu ponudu i poštovao sve uvjete poziva na dostavu ponude, posebno svojstva proizvoda koji treba mobilizirati. Kada više ponuditelja istodobno podnese najnižu ponudu, o sklapanju ugovora odlučuje se ždrijebom.

Kada se ugovor sklopi, o tome se uredno pismom ili telefaksom obavješćuju dobavljač i neuspješni ponuditelji.

NVO može odlučiti da neće sklopiti ugovor nakon isteka prvog ili drugog roka, posebno kada podnesene ponude nisu u rasponu normalnih tržišnih cijena. NVO ne mora dati razloge svoje odluke. Ponuditelje se obavješćuje o odluci da se ugovor ne sklapa u roku od tri radna dana.

VII.   OBVEZE DOBAVLJAČA I UVJETI ISPORUKE

NVO u obavijesti o nadmetanju navodi uvjete relevantne za odgovornost dobavljača pod važećim pravilima, a dobavljač izvršava svoje obveze u skladu sa svim uvjetima utvrđenima u obavijesti o nadmetanju, kao i onima iz njegove ponude.

Dobavljač organizira prijevoz na vlastiti trošak najprikladnijim putem, uzimajući u obzir odobrene rokove, od luke otpreme ili pristaništa za utovar u njegovoj ponudi do konačnog odredišta koje je utvrđeno u obavijesti o nadmetanju.

Međutim, NVO može na pisani zahtjev dobavljača odobriti izmjenu luke otpreme ili pristaništa za utovar, pod uvjetom da dobavljač snosi sve nastale troškove.

Dobavljač sklapa pomorsku policu osiguranja ili traži pokriće u okviru opće police. Osigurava najmanje iznos ponude i pokriva sve rizike u vezi s prijevozom i bilo kojom drugom aktivnošću dobavljača u vezi s isporukom do utvrđene faze dostave. Osiguranje također pokriva sve rizike razvrstavanja, povlačenja ili uništenja oštećene robe, prepakiranja i analize robe ako prosjek ne isključuje njezin prihvat od strane korisnika.

Roba se može isporučiti u razdvojenim pošiljkama na više plovila samo u suglasnosti s NVO-om. U tom slučaju, NVO zahtijeva od dobavljača da snosi dodatne troškove provjera.

Kada je primjereno, obaviješću o nadmetanju može se odrediti dan prije kojeg se dostava smatra preuranjenom.

Nabava se smatra završenom kada je sva roba zaista dostavljena „franko odredište”. Dobavljač snosi sve troškove sve dok roba ne bude na raspolaganju u odredišnom skladištu.

Dobavljač snosi sve rizike, uključujući gubitak ili propadanje, kojima roba može podleći do izvršenja isporuke i dok tu činjenicu ne registrira nadzornik u konačnoj potvrdi o sukladnosti (vidjeti točku VIII.).

Dobavljač pravovremeno obavješćuje korisnika i nadzornika u pisanom obliku o korištenom prijevoznom sredstvu, datumima utovara, očekivanom datumu prispijeća na odredište i o bilo kojoj nezgodi dok je roba u provozu.

Dobavljač obavlja službeni postupak u vezi s izvoznom dozvolom i carinjenjem te snosi povezane troškove.

Kako bi se osiguralo da dobavljač ispuni svoje obaveze, on mora položiti jamstvo za isporuku u razumnom roku nakon obavijesti o sklapanju ugovora. Ovo jamstvo, izraženo u valuti plaćanja, predstavlja od 5 do 10 % ukupnog iznosa ponude. Rok valjanosti je mjesec dana nakon dana konačne dostave. Polaže se na isti način kao i jamstvo za ozbiljnost ponude.

Jamstvo za isporuku NVO vraća u cjelokupnom iznosu pismom ili telefaksom kada dobavljač:

—	izvrši isporuku u skladu sa svim svojim obvezama, ili

—	kada ga se oslobodi obveza;

ili

—	kada isporuku ne provede zbog više sile koju priznaje NVO.

VIII.   PRAĆENJE

Kada se ugovor sklopi, NVO obavješćuje dobavljača o agenciji za praćenje koja je nadležna za odobravanje i potvrđivanje kvalitete, količine, pakiranja i oznaka robe koju treba isporučiti za svaku pojedinačnu nabavu, te o tome izdaje potvrdu o sukladnosti ili potvrdu o isporuci, i koja općenito koordinira sve faze isporuke (dalje u tekstu nadzorna agencija).

Nakon obavijesti o sklapanju ugovora dobavljač u pisanom obliku obavješćuje nadzornu agenciju o nazivu i adresi proizvođača, o tome tko će pakirati i tko drži na zalihi robu koju treba isporučiti i okvirni datum proizvodnje ili pakiranja, kao i naziv svog zastupnika na odredištu.

Nadzorna agencija provodi najmanje dvije provjere na temelju nadležnosti u skladu s međunarodnim nadzornim standardima kako slijedi:

(a)	preliminarna provjera provodi se kad je roba utovarena ili u tvornici. Završna provjera provodi se u utvrđenoj fazi isporuke;

(b)	nadzorna agencija nakon preliminarne provjere izdaje dobavljaču privremenu potvrdu o sukladnosti, koja je ako je potrebno podložna rezervi. Nadzorna agencija navodi je li rezerva takva da je radi nje roba neprihvatljiva u fazi dostave;

(c)	nadzorna agencija nakon završne provjere izdaje dobavljaču konačnu potvrdu o sukladnosti, koja posebno navodi dan završetka isporuke i neto količinu koja je isporučena; ova potvrda ako je potrebno može biti podložna rezervi;

(d)	kada nadzorna agencija izda opravdanu „obavijest o rezervi”, ona o tome obavješćuje dobavljača i NVO u pisanom obliku u najkraćem mogućem roku. Ako dobavljač želi osporiti nalaze nadzornoj agenciji i NVO-u, mora to učiniti u roku od dva radna dana od dostave te obavijesti.

Troškove provjera koji se odnose na gore navedeno snosi NVO. Dobavljač snosi sve financijske posljedice u slučaju kvalitativnih nedostataka ili kašnjenja u predaji robe za provjeru.

Ako dobavljač ili korisnik uloži prigovor na nalaze provjere, nadzorna agencija po odobrenju NVO-a dogovara inspekcijski pregled koji u skladu s prirodom prigovora obuhvaća ponovno uzorkovanje, ponovnu analizu i/ili ponovno vaganje ili ponovni pregled pakiranja. Inspekcijski pregled provodi agencija ili laboratorij koji se imenuje u dogovoru između dobavljača, krajnjeg korisnika i nadzorne agencije.

Troškove ponovne inspekcije snosi strana koja izgubi.

Ako se konačna potvrda o sukladnosti ne izda nakon izvršenih provjera i inspekcijskog pregleda, dobavljač je obavezan zamijeniti robu.

Troškove zamjene robe i troškove s njima povezanih provjera snosi dobavljač.

Nadzorna agencija izdaje pisane pozive zastupnicima dobavljača i krajnjeg korisnika da budu nazočni kod aktivnosti pregleda, posebno za uzorkovanje koje treba koristiti za analize. Uzimanje uzoraka provodi se u skladu s pravilima struke. Kada se provodi uzorkovanje, nadzorna agencija uzima još dva dodatna uzorka koja se čuvaju zapečaćena na raspolaganju NVO-u za potrebe dodatnih pregleda ili u slučaju ulaganja prigovora od strane korisnika ili dobavljača.

Troškove robe uzete kao uzorak snosi dobavljač.

Primatelj robe izdaje dobavljaču potvrdu o primopredaji nakon što je roba isporučena „franko odredište” bez odlaganja i nakon što je dobavljač dostavio korisniku original konačne potvrde o sukladnosti i predračun na kojem su navedene vrijednost robe i njena dostava korisniku bez naknade.

Za robu koja se isporučuje u rasutom stanju dozvoljeno je odstupanje od 3 % težine (ne uključujući težinu uzoraka) manje od zahtijevane količine. Za robu koja se isporučuje pakirana, ovo dozvoljeno odstupanje ograničeno je na 1 %. U slučaju prekoračenja dozvoljenih odstupanja, NVO može od dobavljača tražiti dodatnu isporuku pod istim financijskim uvjetima kao i onima prvotne isporuke.

IX.   UVJETI PLAĆANJA

Iznos koji NVO plaća dobavljaču ne može premašiti iznos ponude uvećan za troškove od kojeg se odbijaju dolje predviđena umanjenja.

Ako kvaliteta, pakiranje ili oznake na robi utvrđeni u fazi dostave ne odgovaraju specifikacijama, ali ne tako da onemogućavaju izdavanje potvrde o primopredaji, NVO u obračunavanju iznosa za plaćanje može primijeniti umanjenja.

Osim u slučajevima više sile, jamstvo za isporuku se djelomično zadržava na kumulativnoj osnovi u sljedećim slučajevima:

—	10 % vrijednosti neisporučenih količina, ne dovodeći u pitanje dozvoljena odstupanja iz točke 8.,

—	0,1 % vrijednosti količina koje se isporučuju nakon roka, po danu kašnjenja,

—	prema potrebi, i samo ako je tako utvrđeno u obavijesti o nadmetanju, 0,1 % po danu kada je roba isporučena preuranjeno.

Iznos jamstava koji se treba zadržati oduzima se od konačnog iznosa za plaćanje. Jamstva se tada vraćaju istodobno u cjelokupnom iznosu.

NVO može na njegov pisani zahtjev nadoknaditi dobavljaču određene dodatne troškove, kao što su skladištenje ili osiguranje koje je dobavljač stvarno platio, ali isključujući administrativne troškove koje NVO procjenjuje na temelju odgovarajuće popratne dokumentacije, pod uvjetom da je potvrda o primopredaji ili potvrda o isporuci izdana bez rezervi u vezi s prirodom traženih troškova, i u slučaju:

—	produženja roka za isporuku na zahtjev korisnika, ili

—	kašnjenja u izdavanju potvrde o primopredaji od preko 30 dana od dana isporuke ili izdavanja konačne potvrde o sukladnosti.

Dodatni troškovi ne prihvaćaju ako premašuju:

—	1 EUR po toni robe u rasutom stanju i 2 EUR po toni prerađene robe po tjednu troškova skladištenja,

—	0,75 % godišnje od vrijednosti robe za troškove osiguranja.

Iznos koji treba platiti plativ je na zahtjev dobavljača koji se dostavlja u dva primjerka. Zahtjevu za plaćanje cjelokupnog iznosa ponude ili preostalog iznosa prilažu se sljedeći dokumenti:

—	račun na traženi iznos,

—	original potvrde o primopredaji,

—	preslika konačne potvrde o sukladnosti potpisana i ovjerena od strane dobavljača koja je istovjetna originalu.

Kada je 50 % ukupne količine utvrđene u obavijesti o nadmetanju isporučeno, dobavljač može podnijeti zahtjev za plaćanje predujma, kojem prilaže račune za traženi iznos i presliku potvrde o sukladnosti.

Svi zahtjevi za plaćanje cjelokupnog iznosa ponude ili preostalog iznosa podnose se NVO-u nakon izdavanja potvrde o primopredaji. Sva plaćanja se izvršavaju u roku od 60 dana od primitka potpunog i ispravnog zahtjeva za plaćanje od strane NVO-a. U slučaju neopravdanog kašnjenja obračunavaju se zatezne kamate po mjesečnoj stopi koju primjenjuje Europska središnja banka.

X.   ZAVRŠNA ODREDBA

NVO odlučuje može li se neizvršenje isporuke robe od strane dobavljača ili neispunjavanje neke od njegovih obaveza pripisati višoj sili. Troškovi koji nastanu u slučaju više sile koju NVO prizna snosi sam NVO.

---

(1)  SL C 312, 31.10.2000., str. 1.

(2)  SL C 267, 13.9.1996., str. 1.

---

11/Sv. 039

HR

Službeni list Europske unije

31

---

22006D0107

---

L 333/21

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

22.09.2006.

---

ODLUKA ZAJEDNIČKOG ODBORA EGP-A

br. 107/2006

od 22. rujna 2006.

o izmjeni Priloga I. (Veterinarska i fitosanitarna pitanja) Sporazumu o EGP-u

ZAJEDNIČKI ODBOR EGP-a,

uzimajući u obzir Sporazum o Europskom gospodarskom prostoru, kako je izmijenjen Protokolom o prilagodbi Sporazuma o Europskom gospodarskom prostoru, dalje u tekstu „Sporazum”, a posebno njegov članak 98.,

budući da:

(1)	Prilog I. Sporazumu izmijenjen je Odlukom Zajedničkog odbora EGP-a br. 76/2006 od 7. srpnja 2006. (1).

(2)	Uredbu Komisije (EZ) br. 479/2006 od 23. ožujka 2006. o odobrenju određenih aditiva koji pripadaju skupini smjesa elemenata u tragovima (2) treba unijeti u Sporazum.

(3)	Uredbu Komisije (EZ) br. 492/2006 od 27. ožujka 2006. o privremenom i trajnom odobrenju određenih aditiva u hrani za životinje (3) treba unijeti u Sporazum.

(4)	Uredbu Komisije (EZ) br. 545/2006 od 31. ožujka 2006. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1464/2004 o uvjetima za odobrenje aditiva hrani za životinje „Monteban” iz grupe kokcidiostatika i ostalih medicinskih supstanci (4) treba unijeti u Sporazum,

ODLUČIO JE:

Članak 1.

Poglavlje II. Priloga I. Sporazumu mijenja se kako slijedi:

1.	U točku 1zzc (Uredba Komisije (EZ) br. 1464/2004) dodaje se sljedeće: „, kako je izmijenjeno: — 32006 R 0545: Uredba Komisije (EZ) br. 545/2006 od 31. ožujka 2006. (SL L 94, 1.4.2006., str. 26.).”

2.

Iza točke 1zzt (Uredba Komisije (EZ) br. 252/2006) umeću se sljedeće točke: „1zzu. 32006 R 0479: Uredba Komisije (EZ) br. 479/2006 od 23. ožujka 2006. o odobrenju određenih aditiva koji pripadaju skupini smjesa elemenata u tragovima (SL L 86, 24.3.2006., str. 4.). 1zzv. 32006 R 0492: Uredba Komisije (EZ) br. 492/2006 od 27. ožujka 2006. o privremenom i trajnom odobrenju određenih aditiva u hrani za životinje (SL L 89, 28.3.2006., str. 6.).”

Članak 2.

Tekstovi Uredbe (EZ) br. 479/2006, Uredbe (EZ) br. 492/2006 i Uredbe (EZ) br. 545/2006 na islandskom i norveškom jeziku, koji se objavljuju u Dodatku o EGP-u Službenom listu Europske unije, vjerodostojni su.

Članak 3.

Ova Odluka stupa na snagu 23. rujna 2006. pod uvjetom da su sve obavijesti iz članka 103. stavka 1. Sporazuma podnesene Zajedničkom odboru EGP-a (5).

Članak 4.

Ova se Odluka objavljuje u odjeljku o EGP-u i Dodatku o EGP-u Službenom listu Europske unije.

---

(1)  SL L 289, 19.10.2006., str. 1.

(2)  SL L 86, 24.3.2006., str. 4.

(3)  SL L 89, 28.3.2006., str. 6.

(4)  SL L 94, 1.4.2006., str. 26.

(5)  Ustavni zahtjevi nisu navedeni.

---

11/Sv. 039

HR

Službeni list Europske unije

33

---

32007R0217

---

L 062/19

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

28.02.2007.

---

UREDBA KOMISIJE (EZ) br. 217/2007

od 28. veljače 2007.

o pokretanju ispitnog postupka koji se odnosi na moguće izbjegavanje kompenzacijskih mjera uvedenih Uredbom Vijeća (EZ) br. 1628/2004 na uvoz određenih sustava grafitnih elektroda podrijetlom iz Indije uvozom određenog umjetnog grafita podrijetlom iz Indije i o evidentiranju takvog uvoza

KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 2026/97 od 6. listopada 1997. o zaštiti od subvencioniranog uvoza iz zemalja koje nisu članice Europske zajednice (1) (Osnovna uredba), a posebno njezin članak 23. stavak 2., članak 24. stavak 3. i članak 24. stavak 5.,

nakon savjetovanja sa Savjetodavnim odborom,

budući da:

A.   ZAHTJEV

(1)	Komisija je primila zahtjev na temelju članka 23. stavka 2. Osnovne uredbe za ispitivanje navodnog izbjegavanja kompenzacijskih mjera uvedenih na uvoz određenih sustava grafitnih elektroda podrijetlom iz Indije.

(2)	Zahtjev je 15. siječnja 2007. podnijelo Europsko udruženje za ugljik i grafit (European Carbon and Graphite Association -ECGA) u ime proizvođača određenih sustava grafitnih elektroda Zajednice.

B.   PROIZVOD

(3)

Proizvod na koji se odnosi moguće izbjegavanje mjera su grafitne elektrode koje se koriste za električne peći, prividne gustoće 1,65 g/cm3 ili veće i električnog otpora 6,0 μΩ.m ili manje, koji potpadaju pod oznaku KN ex 8545 11 00 (oznaka TARIC 8545110010) i nastavci koji se koriste za takve elektrode, a koji potpadaju pod oznaku KN ex 8545 90 90 (oznaka TARIC 854909010), bez obzira uvoze li se zajedno ili posebno i koji su podrijetlom iz Indije („dotični proizvod”). Te su oznake samo informativnog karaktera.

(4)

Proizvod iz ispitnog postupka su štapićaste elektrode od umjetnog grafita promjena 75 mm ili više, podrijetlom iz Indije („proizvod iz ispitnog postupka”), obično prijavljen pod oznakom KN ex 3801 10 00 (TARIC 3801100010). Ta je oznaka samo informativnog karaktera. Proizvod iz ispitnog postupka je intermedijarni proizvod u proizvodnji dotičnog proizvoda i već utjelovljuje osnovne značajke potonjeg proizvoda.

C.   POSTOJEĆE MJERE

(5)	Mjere koje su trenutačno na snazi i koje se navodno izbjegavaju su kompenzacijske mjere uvedene Uredbom Vijeća (EZ) br. 1628/2004 (2).

D.   RAZLOZI

(6)	Zahtjev sadrži dostatan prima facie dokaz da se kompenzacijske mjere na uvoz dotičnog proizvoda izbjegavaju uvozom proizvoda iz ispitnog postupka.

(7)

Dostavljeni su sljedeći dokazi: i. zahtjev pokazuje da se nakon uvođenja kompenzacijskih mjera na dotični proizvod značajno promijenila struktura trgovanja koja uključuje izvoz iz Indije u Zajednicu te da za takvu promjenu nema dostatnog valjanog uzroka ili opravdanosti, osim uvođenja pristojbe; ii. čini se da je ova promjena strukture trgovanja posljedica jednostavne promjene poslovanja provedene u Zajednici pri čemu je proizvod iz ispitnog postupka promijenjen u dotični proizvod; iii. nadalje, zahtjev sadrži dostatan prima facie dokaz da su preostali učinci postojećih kompenzacijskih mjera za dotični proizvod narušeni u smislu količine. Čini se da je značajna količina uvoza proizvoda iz ispitnog postupka iz Indije zamijenila uvoz dotičnog proizvoda; iv. konačno, zahtjev sadrži dostatan prima facie dokaz da uvezeni proizvod iz ispitnog postupka još uvijek koristi subvencije; v. ako se prakse izbjegavanja obuhvaćene člankom 23. Osnovne uredbe, osim običnog preustroja, utvrde tijekom ispitnog postupka, ispitni postupak može obuhvatiti i te prakse.

E.   POSTUPAK

(8)	U svjetlu gore navedenog, Komisija je zaključila da postoji dostatan dokaz koji opravdava pokretanje ispitnog postupka u skladu s člankom 23. Osnovne uredbe i koji uvoz proizvoda iz ispitnog postupka uvjetuje evidentiranjem, u skladu s člankom 24. stavkom 5. Osnovne uredbe.

(a)   Upitnici

(9)

Kako bi dobila podatke koje smatra potrebnima za ispitni postupak, Komisija će poslati upitnike izvoznicima/proizvođačima i udruženjima izvoznika/proizvođača u Indiju, uvoznicima i udruženjima uvoznika u Zajednici koji su sudjelovali u ispitnom postupku koji je doveo do postojećih mjera te indijskim tijelima. Prema potrebi, podaci se mogu tražiti i od industrije Zajednice.

(10)

U svakom slučaju, sve zainteresirane stranke trebaju odmah kontaktirati Komisiju, ali ne kasnije od roka određenog u članku 3. ove Uredbe kako bi saznali jesu li navedeni u zahtjevu i, ako je potrebno, zatražili upitnik u roku određenom u članku 3. stavku 1. ove Uredbe, s obzirom da se rok određen u članku 3. stavku 2. ove Uredbe primjenjuje na sve zainteresirane stranke.

(11)	Tijela u Indiji obavijestit će se o pokretanju ispitnog postupka te će im se dostaviti primjerak zahtjeva.

(b)   Prikupljanje podataka i održavanje saslušanja

(12)	Sve zainteresirane stranke ovime se pozivaju iznesu svoje stavove u pisanom obliku i dostaviti odgovarajuće dokaze. Nadalje, Komisija može saslušati zainteresirane stranke, pod uvjetom da dostave zahtjev u pisanom obliku i da pokažu posebne razloge zašto ih se treba saslušati.

(c)   Izuzeće od evidencije uvoza ili mjera

(13)	U skladu s člankom 23. stavkom 3. Osnovne uredbe, uvoz proizvoda iz ispitnog postupka može se izuzeti od evidencije ili mjera ako uvoz ne predstavlja izbjegavanje mjera.

(14)

S obzirom da se moguće izbjegavanje događa u Zajednici, izuzeća se mogu dodijeliti, u skladu s člankom 23. stavkom 3. Osnovne uredbe, uvoznicima proizvoda iz ispitnog postupka koji mogu dokazati da nisu povezani s proizvođačima na koje se primjenjuju mjere. Uvoznici koji žele dobiti izuzeće trebaju podnijeti zahtjev koji je valjano potkrijepljen dokazima u roku navedenom u članku 3. stavku 3. ove Uredbe.

F.   EVIDENCIJA

(15)

Prema članku 24. stavku 5. Osnovne uredbe, uvoz proizvoda iz ispitnog postupka treba podlijegati evidenciji kako bi se osiguralo da se, ako se ispitnim postupkom utvrdi izbjegavanje, kompenzacijske pristojbe u odgovarajućem iznosu mogu retroaktivno uvesti od datuma evidencije takvog uvoza podrijetlom iz Indije.

G.   ROKOVI

(16)

U svrhu dobrog upravljanja, trebaju se navesti rokovi u kojima: — zainteresirane stranke mogu same predstaviti svoje stavove Komisiji u pisanom obliku i dostaviti odgovore na upitnik ili bilo koje druge podatke koje treba uzeti u obzir tijekom ispitnog postupka, — uvoznici u Zajednicu mogu zatražiti izuzeće od evidentiranja uvoza ili mjera, — zainteresirane stranke mogu dostaviti pisani zahtjev za saslušanjem pred Komisijom.

(17)	Upozorava se na činjenicu da korištenje većine postupovnih prava određenih u Osnovnoj uredbi ovisi o javljanju stranke u rokovima navedenima u članku 3. ove Uredbe.

H.   NESURADNJA

(18)

U slučajevima u kojima zainteresirana stranka odbija pristup ili na neki drugi način ne pruža potrebne podatke u rokovima, ili ako znatno ometa ispitni postupak, privremeni ili konačni nalazi, pozitivni ili negativni, mogu se donijeti na temelju raspoloživih podataka u skladu s člankom 28. Osnovne uredbe.

(19)

Ako se utvrdi da je bilo koja zainteresirana stranka dostavila lažne ili obmanjujuće podatke, podaci se zanemaruju, a mogu se koristiti raspoloživi podaci. Ako zainteresirana stranka ne surađuje ili surađuje samo djelomično tako da se nalazi temelje na raspoloživim podacima u skladu s člankom 28. Osnovne uredbe, rezultat može biti manje povoljan za stranku nego da je surađivala,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Ovim se pokreće ispitni postupak na temelju članka 23. stavka 2. Uredbe Vijeća (EZ) br. 2026/97 kako bi se utvrdilo izbjegavaju li se uvozom u Zajednicu štapićastih elektroda promjera 75 mm ili više, podrijetlom iz Indije, koje u pravilu potpadaju pod oznaku KN ex 3801 10 00 (TARIC 3801100010), mjere uvedene Uredbom Vijeća (EZ) 1628/2004.

Članak 2.

Carinska tijela ovim se upućuju, na temelju članka 23. stavka 2. i članka 24. stavka 5. Uredbe (EZ) br. 2026/97, da poduzmu odgovarajuće korake kako bi evidentirali uvoz u Zajednicu utvrđen u članku 1. ove Uredbe.

Evidentiranje prestaje važiti devet mjeseci od datuma stupanja na snagu ove Uredbe.

Komisija Uredbom može uputiti carinska tijela da ne evidentiraju uvoz u Zajednicu proizvoda koje su uvezli uvoznici koji su se prijavili za izuzeće od registracije i za koje je utvrđene da ne izbjegavaju kompenzacijske pristojbe.

Članak 3.

1.   Od Komisije bi trebalo zatražiti upitnike u roku od 15 dana od datuma objave ove Uredbe u Službenom listu Europske unije.

2.   Ako zainteresirane stranke žele da se njihove izjave uzmu u obzir tijekom ispitnog postupka, moraju se javiti Komisiji, predstaviti svoja stajališta u pisanom obliku i dostaviti odgovore na upitnik ili bilo koje druge podatke u roku od 40 dana od datuma objave ove Uredbe u Službenom listu Europske unije, osim ako je utvrđeno drukčije.

3.   Uvoznici koji zahtijevaju izuzeće uvoza od evidentiranja ili mjera trebaju dostaviti zahtjev koji je valjano potkrijepljen dokazima u istom roku od 40 dana.

4.   Zainteresirane stranke, također, mogu zatražiti saslušanje pred Komisijom u istom roku od 40 dana.

5.   Svi podaci koji se odnose na predmet, svi zahtjevi za saslušanjem ili upitnikom, kao i svi zahtjevi za izuzećem izvoza od evidentiranja ili mjera moraju biti u pisanom obliku (ne u elektroničkom obliku, osim ako je utvrđeno drukčije) i moraju sadržavati naziv, adresu, adresu e-pošte, broj telefona i faksa zainteresirane stranke. Svi dopisi u pisanom obliku, uključujući podatke koji se traže u ovoj Uredbi, odgovori na upitnik i korespondencija koju zainteresirane stranke dostave u povjerljivosti, označavaju se oznakom „Ograničeno” (3) i, u skladu s člankom 29. stavkom 2. Osnovne uredbe, prilažu uz verziju koja nije povjerljiva i koja sadrži oznaku „ZA PREGLED ZAINTERESIRANIM STRANKAMA”.

Adresa Komisije za korespondenciju:

European Commission

Directorate General for Trade

Directorate H

J-79 5/16

B-1049 Brussels

Faks (32-2) 295 65 05.

Članak 4.

Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

---

(1)  SL L 288, 21.10.1997., str. 1. Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 461/2004 (SL L 77, 13.3.2004., str. 12.).

(2)  SL L 295, 18.9.2004., str. 4.

(3)  To znači da je dokument samo za internu upotrebu. Zaštićen je prema članku 4. Uredbe (EZ) br. 1049/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2001. o javnom pristupu dokumentima Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije (SL L 145, 31.5.2001., str. 43.). To je povjerljivi dokument prema članku 29. Uredbe (EZ) br. 2026/97 i članku 12. Sporazuma WTO-a o subvencijama i kompenzacijskim mjerama.

---

11/Sv. 039

HR

Službeni list Europske unije

36

---

32007R0260

---

L 072/1

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

09.03.2007.

---

UREDBA VIJEĆA (EZ) br. 260/2007

od 9. ožujka 2007.

o uvođenju konačne antidampinške pristojbe i konačnoj naplati privremene pristojbe uvedene na uvoz određenih elektroda od volframa podrijetlom iz Narodne Republike Kine

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 384/96 od 22. prosinca 1995. o zaštiti od dampinškog uvoza iz zemalja koje nisu članice Europske zajednice (1) (Osnovna uredba), a posebno njezin članak 9.,

uzimajući u obzir prijedlog koji je podnijela Komisija nakon savjetovanja sa Savjetodavnim odborom,

budući da:

A.   PRIVREMENE MJERE

(1)	Komisija je Uredbom (EZ) br. 1350/2006 (2) (Privremena uredba) uvela privremenu antidampinšku pristojbu na uvoz određenih elektroda od volframa, koje se trenutačno mogu razvrstati u oznake KN ex 8101 99 10 i ex 8515 90 00 (oznake KN od 1. siječnja 2007.) podrijetlom iz Narodne Republike Kine (NRK).

(2)

Podsjeća se da je razdoblje ispitnog postupka u vezi s dampingom i štetom obuhvatilo razdoblje od 1. siječnja 2005. do 31. prosinca 2005. (razdoblje ispitnog postupka ili RIP). U pogledu trendova važnih za procjenu štete, Komisija je analizirala podatke koji pokrivaju razdoblje od 1. siječnja 2001. do kraja razdoblja ispitnog postupka (razmatrano razdoblje).

B.   DALJNJI POSTUPAK

(3)	Nakon uvođenja privremene antidampinške pristojbe na uvoz određenih elektroda od volframa podrijetlom iz NRK-a, neke su zainteresirane stranke podnijele komentare pisanim putem. Strankama koje su to zatražile omogućena je prilika za usmeno saslušanje.

(4)

Komisija je nastavila tražiti i provjeravati sve podatke koje je smatrala potrebnima za svoje konačne nalaze. Pisani i usmeni komentari stranaka ispitani su, a privremeni nalazi promijenjeni u skladu s tim. U tu svrhu je Komisija izvršila daljnje posjete radi provjere u poslovnim prostorijama sljedećih trgovačkih društava: (a) nepovezani uvoznik u Zajednici: — Comptoir Lyonnais de Soudage SA, Lyon, Francuska; (b) povezana trgovačka društva u Zajednici: — Alexander Binzel Schweißtechnik GmbH & Co., KG, Buseck, Njemačka, — Binzel France Sarl, Strasbourg, Francuska.

(5)

Sve su stranke obaviještene o bitnim činjenicama i razmatranjima na temelju kojih se namjeravalo preporučiti uvođenje konačne antidampinške pristojbe na uvoz određenih sustava elektroda od volframa podrijetlom iz NRK-a i konačna naplata iznosa osiguranih privremenom pristojbom. Nakon te objave također im je dano razdoblje unutar kojega su mogle uložiti prigovor.

(6)	Usmeni i pisani komentari koje su stranke dostavile razmotreni su te su, prema potrebi, promijenjeni nalazi u skladu s tim.

C.   DOTIČNI PROIZVOD I ISTOVJETAN PROIZVOD

(7)

Dotični proizvod jesu elektrode za zavarivanje od volframa (EV), uključujući šipke od volframa za elektrode za zavarivanje, koje sadrže 94 % ili više volframa, osim onih koje su dobivene samo sinteriranjem, odrezane ili neodrezane na dužinu. Trenutačno se mogu razvrstati u oznake KN ex 8101 99 10 i ex 8515 90 00 (oznake KN od 1. siječnja 2007.) Dotični se proizvod koristi u zavarivanju i sličnim postupcima, uključujući lučno zavarivanje volframom u zaštiti inertnog plina, lučno zavarivanje plazmom i rezanje i vruće brizganje.

(8)	Jedan je uvoznik osporio zaključak donesen u uvodnoj izjavi 13. Privremene uredbe da se svi EV-i smatraju jednim proizvodom za potrebe ovog postupka. Taj je uvoznik naglasio promjenjiva svojstva različitih vrsta EV-a, a posebno patentirane vrste koju je sam razvio.

(9)

Međutim, od početka ispitnog postupka Komisija je imala saznanja da postoji nekoliko vrsta EV-a. Osim što se prodaju u različitim dužinama i gustoćama, EV-i mogu biti izrađeni od čistog volframa ili legura s malim postotkom metala poput torija, lantana, cerija, cirkonija, ili kombinacija navedenih. Navedena legura utječe na svojstva elektroda, posebno u pogledu zapaljivosti, stabilnosti i trajnosti, omogućavajući bolju prilagodbu specifičnim primjenama. Usprkos varijacijama u tehničkim svojstvima različitih vrsta EV-a, smatra se da su njihova zajednička osnovna fizička obilježja i stupanj zamjenjivosti dovoljni da bi ih se smatralo jednim proizvodom za potrebe ovog postupka budući da dijele ista osnovna fizička i kemijska obilježja.

(10)	Međutim, treba napomenuti da su različite vrsta EV-a, kako je navedeno gore u tekstu, uzete u razmatranje za potrebe izračuna marže dampinga i štete.

(11)

Uvoznik iz uvodne izjave 8. također je ukazao na razlike u procesu proizvodnje između europskih i kineskih proizvođača te je tvrdio da one dovode do više kvalitete kineskih EV-a. Nadalje, jedan je proizvođač izvoznik tvrdio da su njegove elektrode kvalitetnije od konkurentskih i u svakom slučaju bolje prilagođene za glavni proizvod koji proizvodi grupa, plamenik za TIG zavarivanje. U vezi s posljednjim zahtjevom treba naglasiti da, prema raspoloživim dokazima, razlike u kvaliteti nisu tolike da bi spriječile korištenje elektroda ostalih proizvođača u ovoj specifičnoj primjeni, čak i ako nisu optimalno prilagođene plamenicima. Što se tiče navodnih općih razlika u kvaliteti, kako je naglasio uvoznik, između EV-a koje proizvodi i prodaje industrija Zajednice u Zajednici i EV-a koji se uvoze u Zajednicu iz NRK-a, nije bilo objektivnih podataka koji bi poduprli ili odredili količinu takvih uočenih općih razlika u kvaliteti. Stoga se EV-i koje proizvodi i prodaje industrija Zajednice u Zajednici i EV-i koji se uvoze u Zajednicu iz NRK-a smatraju istovjetnima u smislu članka 1. stavka 4. Osnovne uredbe te nikakve prilagodbe cijena pri izračunu štete nisu izvršene u tom pogledu.

(12)	U izostanku drugih komentara na dotični proizvod i istovjetne proizvode, potvrđuju se uvodne izjave 12. do 15. Privremene uredbe.

D.   DAMPING

1.   Primjena tretmana tržišnog gospodarstva (MET)

(13)

Proizvođač izvoznik kojem je odbačena primjena MET-a budući da nije ispunio drugi kriterij za primjenu MET-a određen člankom 2. stavkom 7. točkom (c) Osnovne uredbe, tvrdio je da su nepodudarnosti u njegovom računovodstvenom sustavu utvrđene u malom broju slučajeva i da je u međuvremenu sustav nadograđen kako bi ispunio međunarodne računovodstvene standarde. Međutim, trgovačko društvo nije argumentiralo navedenu tvrdnju niti je dostavilo ikakve dokaze. Nadalje, iz dokaza prikupljenih tijekom provjere na licu mjesta jasno je da utvrđene prakse predstavljaju jasnu povredu MRS-a i kineskih računovodstvenih pravila, čak i da se isprave nakon RIP-a.

(14)	U izostanku drugih argumenata u vezi s odobravanjem primjene MET-a, potvrđuju se nalazi određeni uvodnim izjavama 16. do 21. Privremene uredbe.

2.   Individualni tretman (IT)

(15)

Nakon privremene objave, industrija Zajednice osporila je odobravanje IT-a proizvođaču izvozniku iz uvodne izjave 13. budući da su također utvrđene nepodudarnosti u financijskim izvještajima trgovačkog društva u pogledu evidencije izvozne prodaje. U tom pogledu treba napomenuti da je trgovačko društvo ispunilo sve kriterije određene člankom 9. stavkom 5. Osnovne uredbe te, stoga, nije bilo razloga odbaciti njegov zahtjev za IT-jem. Nadalje, sve dokaze o vrlo malo izvoza trgovačkog društva u Zajednicu u RIP-u moglo se dobiti tijekom provjere na licu mjesta glavnog antidampinškog upitnika i odmah su se mogle izvršiti sve ispravke podataka o izvozu. Stoga je odbačen zahtjev industrije Zajednice.

(16)	U izostanku drugih komentara u tom pogledu, potvrđuju se nalazi o IT-u određeni uvodnim izjavama 22. do 25. Privremene uredbe.

3.   Uobičajena vrijednost

(a)   Određivanje uobičajene vrijednosti za proizvođača izvoznika u NRK-u kojem je odobrena primjena MET-a

(17)

Nakon privremene objave, dotični proizvođač izvoznik naveo je mjesečnu uobičajenu vrijednost tako što je povezao potvrđenu, prosječnu uobičajenu vrijednost RIP-a s kretanjem cijene glavne sirovine, amonij-paravolframata (APV) kako bi pokazao da prilikom usporedbe s mjesečnim izvoznim cijenama nema više dampinga prema kraju RIP-a. Nadalje, navedena mjesečna uobičajena vrijednost upućivala je da je privremeni nalaz dampinga bio zapravo uzrokovan dramatičnim porastom cijena APV-a, na koji trgovačko društvo nije odmah reagiralo povećanjem svojih izvoznih prodajnih cijena, nego samo na kraju RIP-a. Trgovačko je društvo zatražilo od Komisije da uzme u obzir navedeno kretanje i da razmotri izračun dampinške marže samo na temelju posljednjih šest mjeseci ili posljednjeg tromjesečja RIP-a. Međutim, ovaj je zahtjev morao biti odbačen budući da bi odstupanja od RIP-a diskriminirala sva ostala trgovačka društva obuhvaćena ispitnim postupkom, na koje navedeno opće povećanje cijena APV-a utječe na jednak način. Zahtjev se također kosi s konceptom razdoblja ispitnog postupka. Doista, zahtjev doprinosi selektivnom odabiru podataka iz dijela ispitnog postupka i stoga dovodi u pitanje reprezentativnost nalaza.

(18)

U tom kontekstu, nastavno na privremenu objavu, industrija Zajednice tvrdila je da je potrebno izvršiti prilagodbu troškova sirovine koja se koristi za izračun uobičajene vrijednosti trgovačkog društva kojem je odobrena primjena MET-a. U pogledu industrije Zajednice takva bi prilagodba bila opravdana u skladu s člankom 2. stavkom 3. i člankom 2. stavkom 5. Osnovne uredbe budući da kinesko tržište volframa podliježe uplitanju države na makroekonomskoj razini i, stoga, cijene na domaćem tržištu sirovine, APV-a, stalno ostaju niže od izvoznih cijena APV-a.

(19)

Gore navedeni zahtjev ispitivao se analiziranjem učinaka politike kineske vlade na makroekonomskoj razini, koji mogu dovesti do različitih razina cijena APV-a na domaćem i izvoznom tržištu. Ispitni je postupak pokazao da kineska politika povrata izvoznog PDV-a u određenoj mjeri otežava izvoz volframa i povezanih proizvoda poput APV-a budući da se izvoznicima vrši povrat samo dijela PDV-a koji je plaćen na sirovinu iz domaćeg izvora. To također podrazumijeva da proizvođači EV-a imaju dodatnih troškova prilikom izvoza. Stoga je izvršena prilagodba uobičajene vrijednosti, u skladu s člankom 2. stavkom 10. točkom (b) Osnovne uredbe kako bi se obuhvatio ukupan trošak koji je nastao kao rezultat gore navedenog sustava PDV-a. Smatra se da nije potrebna daljnja prilagodba.

(20)	Osim gore navedene prilagodbe uobičajene vrijednosti, potvrđuje se opća metodologija određena uvodnim izjavama 26. do 33. Osnovne uredbe.

(b)   Određivanje uobičajene vrijednosti za proizvođače izvoznike u NRK-u kojima nije odobrena primjena MET-a

i.   Analogna zemlja

(21)	U izostanku relevantnih komentara o korištenju SAD-a kao analogne zemlje, potvrđuju se uvodne izjave 34. do 38. Osnovne uredbe.

ii.   Uobičajena vrijednost

(22)	U izostanku komentara u pogledu utvrđivanja uobičajene vrijednosti za proizvođače izvoznike kojima nije odobrena primjena MET-a, konačno se potvrđuju uvodne izjave 39. do 46. Osnovne uredbe.

4.   Izvozne cijene

(23)

Što se tiče izvoznih cijena jednog trgovačkog društva kojem je odobren IT, kao i trgovačkog društva koje surađuje kojem nije odobrena primjena MET-a/IT, čije su dampinške marže poslužile kao osnova za dampinšku maržu na području cijele zemlje, kako je objašnjeno u uvodnim izjavama 54. do 56. Privremene uredbe, izvršena je revizija izvoznih cijena isključivanjem dvije transakcije izvan RIP-a.

(24)

Nakon privremene objave, proizvođač izvoznik kojem je odobrena primjena MET-a, čiji je izvoz u Zajednicu ostvaren putem povezanog uvoznika i naknadno ponovo prodan povezanim i nepovezanim trgovačkim društvima u Zajednici, tvrdio je da su POA troškovi njegovih povezanih trgovačkih društava koji su korišteni za izračun izvozne cijene u skladu s člankom 2. stavkom 9. Osnovne uredbe, precijenjeni i ne odražavaju troškove koji nastaju prodajom EV-a. Proizvođač izvoznik zatražio je od Komisije da koristi izvorne POA troškove navedene u odgovorima na upitnik povezanih distributera, koje nije bilo moguće prihvatiti na početku u izostanku dokaza o načinu raspodjele troškova. Trgovačko društvo dostavilo je dokaze o izvorno korištenom načinu raspodjele troškova, koji se temeljio na unutarnjem standardu koji su trgovačka društva koristila u prošlosti. Dostavljeni su dokazi naknadno potvrđeni na licu mjesta i utvrđeno je da je izvorni način raspodjele odgovarao troškovima povezanima s prodajom EV-a. Stoga, zahtjev je prihvaćen i POA troškovi povezanih distributera prilagođeni su u skladu s time.

(25)

U pogledu profitne marže dva nepovezana uvoznika, od kojih se jedan privremeno koristio za izračun izvozne cijene gore navedenog proizvođača izvoznika, utvrđeno je da navedene profitne marže ne bi trebalo koristiti budući da njihove poslovne aktivnosti nisu dovoljno usporedive s onima dotičnog povezanog uvoznika. Doista, većina EV-a koje je uvezao taj povezani uvoznik dalje se ugrađuju u glavni proizvod grupe, plamenik za zavarivanje. Također treba naglasiti su ti EV-i niže vrijednosti u usporedbi sa završnim proizvodom. Na toj je osnovi zaključeno da bi vlastita profitna marža povezanog uvoznika bila točnija osnova za profitnu maržu za izračun izvozne cijene.

(26)

Nisu zaprimljeni drugi komentari u pogledu izvoznih cijena i, stoga, se potvrđuje opća metodologija određena uvodnim odredbama 47. i 48. Privremene uredbe, uz iznimku korištenja vlastite profitne marže povezanog uvoznika za izračun izvozne cijene proizvođača kojem je odobrena primjena MET-a, kako je opisano gore u tekstu.

5.   Usporedba

(27)

Uobičajene vrijednosti, kako je opisano u uvodnim izjavama 17. do 20. i 22., i izvozne cijene, koje su revidirane kako je objašnjeno u uvodnim izjavama 23. do 26. uspoređivane su na temelju cijena fco tvornica. Kako bi se osigurala primjerena usporedba uobičajene vrijednosti i izvozne cijene, u obzir su uzete razlike u čimbenicima za koje se tvrdilo i pokazalo da utječu na cijene i usporedivost cijena, u skladu s člankom 2. stavkom 10. Osnovne uredbe. Čimbenici za koje su prihvaćene prilagodbe cijena bili su neizravni porezi kako je opisano u uvodnoj izjavi 19., troškovi transporta, osiguranja, manipuliranja i popratni troškovi te troškovi pakiranja, kredita i bankovnih naknada.

6.   Dampinška marža

(a)   Za proizvođača izvoznika koji surađuje i kojem je odobrena primjena MET-a

(28)	U svjetlu gore navedenog, konačna dampinška marža, izražena kao postotak cijene CIF na granici Zajednice, neocarinjena, iznosi kako slijedi: Trgovačko društvo Konačna dampinška marža Shandong Weldstone Tungsten Industry Co., Ltd 17 %

(b)   Za proizvođače izvoznike koji surađuju i kojima je odobren IT

(29)

Nakon prilagodbe izvozne cijene drugog trgovačkog društva kojem je odobren MET, konačne dampinške marže, izražene kao postotak cijene CIF na granici Zajednice, neocarinjene, iznose kako slijedi: Trgovačko društvo Konačna dampinška marža Shaanxi Yuheng Tungsten & Molybdenum Industrial Co., Ltd 107,3 % Beijing Advanced Metal Materials Co., Ltd 128,4 %

(c)   Za sve ostale proizvođače izvoznike

(30)	Nakon prilagodbe izvozne cijene proizvođača izvoznika koji surađuje i kojem nije odobrena primjena MET-a/IT, utvrđuje se konačna razina dampinga na području cijele zemlje na 160,2 % cijene CIF-a na granici Zajednice, neocarinjene.

E.   ŠTETA

1.   Proizvodnja Zajednice

(31)	U izostanku komentara o proizvodnji Zajednice, potvrđuju se uvodne izjave 57. i 58. Privremene uredbe.

2.   Definicija industrije Zajednice

(32)	U izostanku komentara o definiciji industrije Zajednice, potvrđuje se uvodna izjava 59. Privremene uredbe.

3.   Potrošnja u Zajednici

(33)	U izostanku komentara o potrošnji u Zajednici, potvrđuje se uvodna izjava 60. Privremene uredbe.

4.   Uvoz u Zajednicu iz dotične zemlje

(34)	U izostanku komentara o uvozu iz dotične zemlje, potvrđuju se uvodne izjave 61. do 66. Privremene uredbe.

5.   Stanje industrije Zajednice

(35)	U izostanku komentara o stanju industrije Zajednice, potvrđuju se uvodne izjave 67. do 93. Privremene uredbe.

F.   UZROČNOST

(36)	U izostanku bilo kakvih novih i potvrđenih podataka ili argumenata u tom pogledu, potvrđuju se uvodne izjave 94. do 114. Osnovne uredbe.

G.   INTERES ZAJEDNICE

(37)

Tri izvoznika, jedno udruženje izvoznika i jedan izvoznik izrazili su zabrinutost da će privremene pristojbe isključiti kineske izvoznike s tržišta Zajednice. Budući da postoje samo dva proizvođača iz Zajednice i da uvoz iz ostalih zemalja praktički ne postoji, to bi navodno uklonilo konkurenciju s tržišta Zajednice na štetu korisnika. Nadalje, tvrdilo se da su dva proizvođača iz Zajednice u prošlosti kontrolirali cijene na tržištu Zajednice putem praksi koje dovode do nekonkurentskog natjecanja. Međutim, navedene stranke nisu dostavile nikakve dodatne dokaze koji bi potvrdili njihove tvrdnje niti su utvrđeni ikakvi pokazatelji tijekom ispitnog postupka koji bi ukazali na takve prakse.

(38)	Kako je navedeno u Privremenoj uredbi, svrha antidampinške mjere nije zaustaviti pristup tržištu Zajednice izvoznicima u trećim zemljama, nego ponovno uspostaviti ravnopravne tržišne uvjete narušene nepoštenim trgovinskim postupcima.

(39)

Nisu pronađeni nikakvi dokazi navodnog nekonkurentnog ponašanja tijekom ispitnog postupka niti je industrija Zajednice ostvarila neuobičajeno visoku dobit, čak i prije nego se kineski uvoz značajno ustalio na tržištu Zajednice. Osim dva postojeća proizvođača iz Zajednice, razina uvedenih mjera trebala bi omogućiti bar nekim proizvođačima izvoznicima iz NRK-a nastavak prodaje dotičnog proizvoda na tržištu Zajednice. Doista, svrha je carina, kada se temelje na šteti, samo podizanje uvoznih cijena na razinu koja omogućava industriji Zajednice ostvarivanje uobičajene dobiti.

(40)	Jedan je uvoznik dalje tvrdio da bi carine ugrozile postojanje njegovog trgovačkog društva. Nadalje, ovaj uvoznik stavlja na tržište jedinstvenu vrstu visokokvalitetnih elektroda i tvrdi da, ako prestane s poslovanjem, krajnji bi korisnici EV-a trpjeli u pogledu inovacija i kvalitete usluge.

(41)

Međutim, kako je navedeno u Privremenoj uredbi, opći učinak na uvoznike svakog povećanja cijena uvoza dotičnog proizvoda trebao bi biti vraćanje poštenog tržišnog natjecanja s proizvođačima iz Zajednice i ne bi trebao spriječiti uvoznike da prodaju dotični proizvod. Nadalje, zbog visokih profitnih marži utvrđenih na razini uvoznika koji surađuju nije vjerojatno da će prestati s radom čak i da se obujam uvoza smanji zbog uvođenja mjera. Uloga distributera na tržištu elektroda za zavarivanje važna je zato što krajnjim korisnicima nudi prednosti dobivanja usluga na jednom mjestu pri kasnijim potrebama za uslugama zavarivanja. Stoga je vrlo vjerojatno da će navedeni zastupnici ostati značajno obilježje tržišta čak i nakon uvođenja mjera.

(42)

Jedna je stranka također tvrdila da su EV-i koje uvozi njezina grupa komplementarni plamenicima za zavarivanje koje proizvodi isto trgovačko društvo. Ako bi korisnici bili primorani okrenuti se jeftinijim elektrodama drugih dobavljača zbog antidampinških mjera, trpjele bi performanse i trajnost plamenika trgovačkog društva, uz nepovoljan učinak na cijelo njegovo poslovanje. Međutim, smatra se da nije vjerojatno da će, čak i da kupcima navedenih korisnika koji nisu upoznati s takvim nepovoljnim tehničkim posljedicama, relativno niska razina carina predložena za tog izvoznika njima predstavljati poticaj da se okrenu ostalim izvorima opskrbe. Nadalje, nisu dostavljeni dokazi o navodnim negativnim posljedicama.

(43)	U izostanku bitno novih podataka ili argumenata u tom pogledu, potvrđuju se uvodne izjave 115. do 132. Privremene uredbe.

H.   KONAČNE ANTIDAMPINŠKE MJERE

1.   Razina uklanjanja štete

(44)

Nakon objave privremenih nalaza, industrija Zajednice tvrdila je da je prilagodba cijena navedena u uvodnoj izjavi 136. Privremene uredbe, za funkcije uvoznika, bila pretjerana iz dva razloga: — ne vrše svi uvoznici sve funkcije navedene u toj uvodnoj izjavi, odnosno pakiranje, skladištenje, kontrolu kvalitete, brendiranje te, u nekim slučajevima, fizičku preradu elektroda. U nekim slučajevima elektrode se izvoze iz NRK-a u stanju koje od uvoznika ne zahtjeva većinu navedenih poslova, — čak i da navedeni uvoznik obavlja navedene funkcije, njegovi troškovi, prema procjenama industrije Zajednice, bili bi značajno niži od iznosa prilagodbe cijena koju je Komisija privremeno odredila.

(45)

Komisija je dalje ispitivala ovo pitanje tako da je, između ostalog, dobila detaljne podatke od dodatnog nepovezanog uvoznika. Ispitni je postupak pokazao da se elektrode proizvedene u Zajednici i uvezene elektrode prodaju putem više različitih kanala i da se često ponovno prodaju nekoliko puta između proizvođača i krajnjeg korisnika. Dionici na ovom tržištu obavljaju, u različitoj mjeri, funkcije poput kontrole kvalitete, skladištenja i logistike, ponovnog pakiranja, oglašavanja i podrške nakon prodaje. Nakon ispitivanja svih raspoloživih podataka, smatralo se više sustavnim i ujednačenim uzeti u obzir funkcije uvoznikâ kako bi se izvršila usporedba uvoznih cijena i cijena industrije Zajednice prilagođenih zajedničkoj razini trgovine.

(46)

U tu se svrhu koristila prodaja istovjetnog proizvoda industrije Zajednice na tržištu Zajednice kao osnova za procjenu razlika u cijenama zbog različitih razina trgovine, poput trgovaca, trgovaca na malo, krajnjih korisnika i proizvođača izvorne opreme. Ova je prilagodba razine trgovine stoga primijenjena umjesto prilagodbe cijena navedene u uvodnoj izjavi 136. Osnovne uredbe.

(47)

Jedan je izvoznik naglasio pogrešku u podacima o prodaji koji su se koristili za izračun njegove marže štete. Ispravljene su i ostale administrativne pogreške u podacima koji su se koristili za maržu štete. Kao rezultat navedenih ispravaka, smanjene su marža štete jednog izvoznika te marža štete na području cijele države.

(48)

Također je utvrđeno da je, zbog rijetkog vremenskog uzorka izvoza nekih izvoznika u NRK-u, i kretanja deviznog tečaja USD/EUR tijekom RIP-a, korištenje mjesečnih deviznih tečajeva pružilo značajno preciznije rezultate nego korištenje jednog godišnjeg tečaja. Izračuni za sve izvoznike izmijenjeni su u skladu s time.

(49)

Jedan izvoznik i jedno udruženje izvoznika tvrdili su da je vremenski rok od kupnje sirovine do prodaje gotovih elektroda od volframa distributeru značajno dulji za izvoznike u NRK-u nego u industriji Zajednice zbog duljeg vremena transporta i carinskih postupaka. To znači da cijenama kineskih izvoznika treba prirodno više vremena da reagiraju na porast cijene sirovine nego onima industrije Zajednice te da to, prema tvrdnjama uvoznika, treba uzeti u obzir prilikom izračuna štete.

(50)

Iako je potvrđeno da je vremenski odmak od proizvodnje proizvoda do isporuke kupcu dulji za kineske izvoznike, navedeno se nije smatralo važnim čimbenikom za određivanje štete. Podaci korišteni u ispitnom postupku određeni su datumom fakture koji obično odgovara datumu otpreme robe iz tvornice. Također postoji vremenski odmak između vremena kad je cijena dogovorena na temelju trenutačnih razina cijena sirovine i datuma otpreme, ali nema razloga pretpostaviti da je on dulji za kineske proizvođače nego za proizvođače u Zajednici. Stoga se ovaj argument mora odbaciti.

(51)

Slijedom toga, konačne su ponderirane prosječne marže štete za trgovačka društva kojima je odobren IT ili primjena MET-a: Trgovačko društvo Konačna marža štete Shandong Weldstone Tungsten Industry Co., Ltd 22,7 % Shaanxi Yuheng Tungsten & Molybdenum Industrial Co., Ltd 41,0 % Beijing Advanced Metal Materials Co., Ltd 38,8 % Sva ostala trgovačka društva 63,5 %

2.   Oblik i razina carina

(52)	U svijetlu gore navedenog i u skladu s člankom 9. stavkom 4. Osnovne uredbe, potrebno je uvesti konačnu antidampinšku pristojbu na dovoljnoj razini kako bi se uklonila šteta uzrokovana uvozom bez prekoračenja utvrđene dampinške marže.

(53)	Na temelju gore navedenog, konačne su pristojbe kako slijedi: Trgovačko društvo Konačna pristojba Shandong Weldstone Tungsten Industry Co., Ltd 17,0 % Shaanxi Yuheng Tungsten & Molybdenum Industrial Co., Ltd 41,0 % Beijing Advanced Metal Materials Co., Ltd 38,8 % Sva ostala trgovačka društva 63,5 %

(54)

Stope antidampinške pristojbe za pojedinačna trgovačka društva koje su navedene u ovoj Uredbi utvrđene su na temelju nalaza ovog ispitnog postupka. Stoga one odražavaju stanje utvrđeno tijekom tog ispitnog postupka u pogledu tih trgovačkih društava. Te stope carina (za razliku od carine koja se primjenjuje na području cijele zemlje na „sva ostala trgovačka društva”) primjenjuju se tako isključivo na uvoz proizvoda podrijetlom iz dotične zemlje i koje proizvode ta trgovačka društva, odnosno navedeni specifični pravni subjekti. Uvezeni proizvodi koje proizvodi bilo koje drugo trgovačko društvo koje se posebno ne spominje u izvršnom dijelu ove Uredbe sa svojim nazivom i adresom, uključujući subjekte povezane s onima koje se posebno spominju, ne mogu se okoristiti tim stopama i podliježu carinskoj stopi koja se primjenjuje na „sva ostala trgovačka društva”.

(55)

Svi zahtjevi kojima se traži primjena ovih stopa antidampinških pristojbi za pojedinačna trgovačka društva (npr. nakon promjene naziva subjekta ili nakon osnivanja novog proizvodnog ili prodajnog tijela) upućuju se bez odlaganja Komisiji (3) sa svim relevantnim podacima, posebno o promjenama djelatnosti trgovačkog društva u vezi s proizvodnjom, domaćom i izvoznom prodajom povezanom s, primjerice, takvom promjenom naziva ili takvom promjenom proizvodnog ili prodajnog tijela. Prema potrebi, Uredba će se na odgovarajući način izmijeniti tako što će se ažurirati popis trgovačkih društava za koje vrijede pojedinačne stope carine.

(56)

Kako bi se osigurala ispravna primjena antidampinške pristojbe, visina preostale carine ne bi se trebala primjenjivati samo na izvoznike koji ne surađuju, nego i na ona trgovačka društva koja tijekom RIP-a uopće nisu izvozila. Međutim, potonja se trgovačka društva pozivaju da, kada ispune uvjete iz drugog podstavka članka 11. stavka 4. Osnovne uredbe, predaju zahtjev za reviziju prema tom članku kako bi se njihova situacija pojedinačno ispitala.

3.   Preuzimanje obveza

(57)	Nakon objave bitnih činjenica i razmatranja na temelju kojih se namjeravalo predložiti uvođenje konačnih antidampinških pristojbi, dva su proizvođača izvoznika u NRK-u ponudila preuzeti obvezu u vezi cijene u skladu s člankom 8. stavkom 1. Osnovne uredbe.

(58)

Dotični proizvod karakterizira značajan broj vrsta proizvoda sa značajnim razlikama u cijenama među njima. Dva proizvođača izvoznika ponudila su samo jednu najnižu uvoznu cijenu (NUC) za sve vrste proizvoda na razini koja ne bi jamčila uklanjanje štetnog dampinga za sve proizvode. Također treba naglasiti da velik broj vrsti proizvoda praktički onemogućava određivanje odgovarajućih NUC-a za svaku vrstu proizvoda koje bi Komisija mogla ispravno nadzirati čak i da su proizvođači izvoznici ponudili različite NUC-ove za svaku od njih.

(59)

Nadalje, tijekom RIP-a za dotični je proizvod uočena značajna promjenjivost cijena i stoga nije prikladan za preuzimanje obveze u vezi fiksne cijene. Kako bi se prevladao navedeni problem oba su trgovačka društva ponudila indeksiranje NUC-a na temelju promjenjivosti cijena APV-a. Međutim, budući da nije bilo moguće utvrditi blisku korelaciju između promjenjivosti cijena APV-a i promjenjivosti cijena EV-a tijekom RIP-a za jednog proizvođača izvoznika, indeksacija NUC-a na temelju cijena APV-a nije bila izvediva za tog proizvođača izvoznika.

(60)	Nadalje, jedan proizvođač izvoznik ima nekoliko povezanih trgovačkih društava u EU-u i navedena povezana trgovačka društva također prodaju ostale proizvode istim kupcima. Ova složena struktura prodaje pojačava rizik od izbjegavanja mjera.

(61)	Na temelju gore navedenog, zaključeno je da navedene ponude za preuzimanje obveze treba odbaciti.

4.   Konačna naplata privremenih pristojbi i posebno praćenje

(62)

U pogledu visine utvrđenih dampinških marži i u svjetlu štete koja je nanesena industriji Zajednice, smatra se potrebnim da se konačno naplate iznosi u visini iznosa uvedenih konačnih carina, osigurani privremenom antidampinškom pristojbom, koja je uvedena Privremenom uredbom, odnosno Uredbom (EZ) br. 1350/2006. Ako su konačne carine niže od privremenih pristojbi, oslobađaju se privremeno osigurani iznosi koji premašuju konačnu stopu antidampinških pristojbi. Ako su konačne carine više od privremenih pristojbi, konačno se naplaćuju samo iznosi osigurani na razini privremenih pristojbi.

(63)

Kako bi se rizik izbjegavanja mjera sveo na najmanju moguću razinu zbog velike razlike u carinskim stopama, smatra se da su u ovom slučaju potrebne posebne mjere kako bi se osigurala pravilna primjena antidampinških pristojbi. Te posebne mjere, koje se odnose samo na trgovačka društva kojima je uvedena individualna carinska stopa, uključuju sljedeće: dostavljanje carinskim tijelima država članica valjane fakture koje moraju biti u skladu sa zahtjevima propisanima u Prilogu ovoj Uredbi. Uvoz koji ne prati takva faktura podliježe preostaloj antidampinškoj pristojbi koja se primjenjuje na sve ostale izvoznike.

(64)

Nadalje, napominje se da dođe li do značajnog povećanja obujma uvoza koji ostvaruju trgovačka društva koja imaju koristi od niskih individualnih carinskih stopa nakon uvođenja antidampinških mjera, može se smatrati da sam porast obujma predstavlja primjenu strukture trgovine zbog uvođenja mjera u smislu članka 13. stavka 1. Osnovne uredbe. U takvim okolnostima, i pod uvjetom da su ispunjeni svi ostali uvjeti, moguće je pokrenuti ispitni postupak u svrhu sprečavanja izbjegavanja mjera. Taj ispitni postupak može, inter alia, ispitivati potrebu za ukidanjem individualnih carinskih stopa te posljedično uvođenje carine na cijelom području zemlje,

DONIJELO JE OVU UREDBU:

Članak 1.

1.   Uvodi se konačna antidampinška pristojba na uvoz elektroda za zavarivanje od volframa, uključujući šipke od volframa za elektrode za zavarivanje koje sadrže 94 % ili više volframa, osim onih koje su dobivene samo sinteriranjem, odrezane ili neodrezane na dužinu, koje se mogu razvrstati u oznake KN ex 8101 99 10 i ex 8515 90 00 (oznake TARIC 8101991010 i 8515900010) podrijetlom iz Narodne Republike Kine.

2.   Stopa konačne antidampinške pristojbe koja se primjenjuje na neto cijenu franko granica Zajednice, prije plaćanja carina, za proizvode koje proizvode dolje navedena trgovačka društva, je sljedeća:

Trgovačko društvo	Antidampinška pristojba	Dodatna oznaka TARIC
Shandong Weldstone Tungsten Industry Co., Ltd	17,0 %	A754
Shaanxi Yuheng Tungsten & Molybdenum Industrial Co., Ltd	41,0 %	A755
Beijing Advanced Metal Materials Co., Ltd	38,8 %	A756
Sva ostala trgovačka društva	63,5 %	A999

3.   Primjena individualnih carinskih stopa navedenih za trgovačka društva navedena u stavku 2. uvjetuje se dostavljanjem carinskim tijelima država članica valjane fakture koja mora biti u skladu sa zahtjevima određenima Prilogom. U slučaju da faktura nije dostavljena, primjenjuje se carinska stopa koja se primjenjuje na sva druga trgovačka društva.

4.   Osim ako je drukčije određeno, primjenjuju se važeće odredbe o carinskim pristojbama.

Članak 2.

Konačno se naplaćuju iznosi osigurani privremenim antidampinškim pristojbama u skladu s Uredbom (EZ) br. 1350/2006 o uvozu određenih elektroda od volframa, uključujući šipke od volframa za elektrode za zavarivanje koje sadrže 94 % ili više volframa, osim onih koje su dobivene samo sinteriranjem, odrezane ili neodrezane na dužinu, koje se mogu razvrstati u oznake KN ex 8101 99 10 i ex 8515 90 00 (oznake TARIC 8101991010 i 8515900010) podrijetlom iz Narodne Republike Kine. Oslobađaju se osigurani iznosi koji premašuju iznos konačnih antidampinških pristojbi. Ako su konačne carine više od privremenih pristojbi, konačno se naplaćuju samo iznosi osigurani na razini privremenih pristojbi.

Članak 3.

Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

---

(1)  SL L 56, 6.3.1996., str. 1. Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 2117/2005 (SL L 340, 23.12.2005., str. 17.).

(2)  SL L 250, 14.9.2006., str. 10.

(3)  

Europska komisija

Opća uprava za trgovinu

Uprava H, ured J-79 5/16

B-1049 Brussels

---

PRILOG

Valjana faktura iz članka 1. stavka 3. ove Uredbe mora uključivati izjavu koju je potpisala službena osoba trgovačkog društva, u sljedećem formatu:

1.	Ime i funkcija službene osobe trgovačkog društva koje je izdalo fakturu.

2.

Sljedeća izjava „Ja, dolje potpisani, potvrđujem da je [obujam] elektroda od volframa, prodanih za izvoz u Europsku uniju i navedenih na ovoj fakturi, proizvelo trgovačko društvo (naziv trgovačkog društva i adresa) (dodatna oznaka TARIC) u (dotična zemlja). Izjavljujem da su podaci u ovoj fakturi potpuni i ispravni.”

---

11/Sv. 039

HR

Službeni list Europske unije

45

---

42007X0619(01)

---

L 158/1

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

19.06.2007.

---

Samo izvorni tekstovi UN/ECE imaju pravni učinak prema međunarodnom javnom pravu. Status i dan stupanja na snagu ovog Pravilnika treba provjeriti u najnovijem izdanju dokumenta UN/ECE TRANS/WP.29/343/, koji je dostupan na: http://www.unece.org/trans/main/wp29/wp29wgs/wp29gen/wp29fdocstts.html.

Pravilnik br. 89. Gospodarske komisije za Europu Ujedinjenih naroda (UN/ECE) – Jedinstvene odredbe o homologaciji:

I.   vozila s obzirom na ograničenje njihove najveće brzine ili njihovu podesivu funkciju ograničenja brzine;

II.   vozila s obzirom na ugradnju uređaja za ograničenje brzine (SLD) ili podesivog uređaja za ograničenje brzine (ASLD) homologiranog tipa;

III.   uređaja za ograničenje brzine (SLD) i podesivog uređaja za ograničenje brzine (ASLD)

Dodatak 88.: Pravilnik br. 89.

Sadrži sve važeće tekstove do:

Dopune 1. izvornoj verziji Pravilnika - Datum stupanja na snagu: 12. kolovoza 2002.

1.   PODRUČJE PRIMJENE

1.1.   Ovaj se Pravilnik primjenjuje na:

1.1.1.   Dio I.: Vozila kategorije (1) M3, N2 i N3  (2) opremljena SLD uređajem te na vozila kategorije M i N opremljena podesivim uređajem za ograničenje brzine ASLD koji nisu zasebno homologirani sukladno dijelu III. ovog Pravilnika ili koji je tako konstruiran i/ili opremljen da se može smatrati da njihovi sastavni dijelovi u cijelosti ili djelomično ispunjavaju funkcije SLD uređaja, odnosno ASLD uređaja.

1.1.2.   Dio II.: Ugradnju na vozila kategorija M3, N2 i N3 SLD uređaja te ugradnju na vozila kategorije M i N ASLD uređaja koji su tipno homologirani sukladno dijelu III. ovog Pravilnika.

1.1.3.   Dio III.: SLD uređaje koji su namijenjeni za ugradnju na vozila kategorija M3, N2 i N3 i ASLD uređaje koji su namijenjeni za ugradnju na vozila kategorija M i N.

1.2.   Svrha

Svrha ovog Pravilnika jest ograničiti cestovnu brzinu vozila pomoću sustava u vozilu čija je glavna funkcija upravljanje napajanjem motora gorivom ili pak pomoću upravljanja motorom.

1.2.1.   Vozila kategorija M3, N2 i N3 moraju biti ograničena na najveću brzinu koju postiže uređaj za ograničenje brzine (SLD) ili funkcija za ograničenje brzine (SLF).

1.2.2.   Vozila kategorija M1, N1 i M2 moraju biti ograničena na brzinu koju vozač svojevoljno namjesti pomoću podesivog uređaja za ograničenje brzine (ASLD) ili podesive funkcije za ograničenje brzine (ASLF) kada su uređaj ili funkcija uključeni.

1.2.3.   Vozila kategorija M3, N2 i N3 mogu biti dodatno opremljena ASLD uređajem ili ASLF funkcijom.

2.   DEFINICIJE

2.1.   Za potrebe ovog Pravilnika:

2.1.1.   „ograničena brzina V” znači najveća brzina vozila pri kojoj njegova konstrukcija ili oprema ne dopušta nikakav odziv pri daljnjemu pritiskanju papučice za gas;

2.1.2.   „namještena brzina Vset” znači željena srednja brzina vozila kad se kreće u ustaljenim uvjetima;

2.1.3.   „stabilizirana brzina Vstab” znači srednja brzina vozila kad se vozilo kreće u uvjetima navedenim u stavku 1.1.4.2.3. Priloga 5. ovom Pravilniku.

2.1.4.   „najveća brzina Vmax” znači najveća brzina koju vozilo postigne u prvom polovičnom ciklusu odzivne krivulje kako je definirana na slici u Prilogu 5. (stavak 1.1.4.2.4);

2.1.5.   „podesiva granična brzina Vadj” znači brzina koju je svojevoljno namjestio vozač;

2.1.6.   „podesiva funkcija ograničenja brzine ASLF” znači funkcija koja omogućava vozaču da namjesti brzinu vozila Vadj, a kada je uključena automatski ograničava vozilo na tu brzinu;

2.1.7.   „funkcija ograničenja brzine” znači funkcija za kontrolu napajanja motora gorivom ili upravljanja motorom kako bi se brzina vozila ograničila na utvrđenu najveću vrijednost.

2.2.   U smislu dijela I. ovog Pravilnika:

2.2.1.   „homologacija vozila” znači homologacija tipa vozila s obzirom na ograničenje brzine.

2.3.   U smislu dijela II. ovog Pravilnika:

2.3.1.   „homologacija vozila” znači homologacija tipa vozila s obzirom na ugradnju SLD uređaja tipno homologiranog u skladu s dijelom III. ovog Pravilnika.

2.4.   Za potrebe dijela I. i dijela II. ovog Pravilnika:

2.4.1.   „tip vozila” znači kategorija vozila koja se ne razlikuju u takvim bitnim karakteristikama kao što su:

2.4.1.1.   model i tip SLD uređaja, ako postoji;

2.4.1.2.   područje brzina za koje ograničenje može biti namješteno unutar područja utvrđenog za ispitivano vozilo;

2.4.1.3.   omjer najveće snage motora prema masi neopterećenog vozila, manji ili jednak tom omjeru za ispitivano vozilo; i

2.4.1.4.   najveći omjer brzine vrtnje motora prema brzini vozila u najvećemu stupnju prijenosa, manji ili jednak tomu omjeru za ispitivano vozilo;

2.5.   „masa neopterećenog vozila” znači masa vozila u voznome stanju bez posade, putnika ili tereta, ali s punim spremnikom za gorivo i uobičajenim alatom i zamjenskim kotačem, kad je predviđen.

2.6.   Za potrebe dijela III. ovog Pravilnika:

2.6.1.   „uređaj za ograničenje brzine (SLD)” znači uređaj čija je glavna funkcija upravljanje napajanjem motora gorivom sa svrhom ograničenja brzine vozila na određenu vrijednost;

2.6.2.   „homologacija SLD uređaja” znači homologacija tipa SLD uređaja s obzirom na zahtjeve utvrđene u stavku 21. u nastavku;

2.6.3.   „tip SLD uređaja” znači SLD uređaji koji se ne razlikuju u takvim bitnim karakteristikama kao što su:

model i tip uređaja;

područje vrijednosti brzina na koje SLD uređaj može biti namješten;

način za upravljanje napajanja motora gorivom.

DIO I.

HOMOLOGACIJA VOZILA S OBZIROM NA OGRANIČENJE NJIHOVE NAJVEĆE BRZINE

3.   ZAHTJEV ZA HOMOLOGACIJU

3.1.   Zahtjev za homologaciju tipa vozila obzirom na ograničenje brzine mora podnijeti proizvođač vozila ili njegov propisno ovlašteni predstavnik.

3.2   Zahtjev mora biti popraćen niže navedenim dokumentima u tri primjerka sa sljedećim podacima:

3.2.1   podrobnim opisom tipa vozila i dijelova vozila koji su bitni za ograničenje brzine, s podacima i dokumentacijom koji se navode u Prilogu 1. ovom Pravilniku;

3.2.2   vozilo koje predstavlja tip koji treba homologirati treba dostaviti tehničkoj službi koja je odgovorna za provedbu homologacijskih ispitivanja;

3.2.3   vozilo, koje nema sve sastavne dijelove koji pripadaju tipu može se prihvatiti za ispitivanja pod uvjetom da podnositelj zahtjeva može na prihvatljiv način dokazati nadležnom tijelu da odsutnost nedostajućih sastavnih dijelova ne utječe na rezultate provjera s obzirom na zahtjeve ovog Pravilnika.

3.3.   Nadležno tijelo prije izdavanja homologacije tipa provjerava postojanje zadovoljavajućih mjera i postupaka za osiguravanje učinkovitih provjera sukladnosti proizvodnje.

4.   HOMOLOGACIJA

4.1.   Ako vozilo koje je dostavljeno na homologaciju prema ovomu Pravilniku zadovoljava zahtjeve iz stavka 5. u nastavku, izdaje se homologacija tog tipa vozila.

4.2.   Svakom homologiranom tipu dodjeljuje se homologacijski broj. Prva dva broja (00 za Pravilnik u njegovom sadašnjem obliku) označavaju seriju izmjena koje obuhvaćaju zadnje veće tehničke izmjene Pravilnika u vrijeme izdavanja homologacije. Ista ugovorna strana ne smije dodijeliti isti broj bilo kojem drugom tipu vozila.

4.3.   Obavijest o homologaciji ili o proširenju ili o odbijanju ili o povlačenju homologacije ili konačnoj obustavi proizvodnje, za određeni tip vozila, prema ovom Pravilniku šalje se strankama Sporazuma koje primjenjuju ovaj Pravilnik, na obrascu koji odgovara predlošku iz Priloga 1. ovom Pravilniku.

Na istaknutom i lako dostupnom mjestu navedenom na obrascu treba pričvrstiti međunarodnu homologacijsku oznaku za svako vozilo koje je u skladu s tipom vozila koje je homologirano na temelju ovog Pravilnika, a koja se sastoji od:

4.4.1.   kružnice koja okružuje slovo „E” iza kojeg slijedi različit broj države koja je odobrila homologaciju (3);

4.4.2.   broja ovog Pravilnika iza kojeg slijedi slovo „R”, povlaka i broj homologacije desno od kružnice propisane stavkom 4.4.1.;

4.4.3.   sljedećeg dodatnog znaka: pravokutnika koji okružuje sliku (ili niz slika) koja sadrži namještenu brzinu (ili područje namještenih brzina) u km/h (i milje/h ako je to zatražio podnositelj zahtjeva).

4.5.   Ako je vozilo usklađeno homologiranom tipu vozila, prema jednom ili više drugih pravilnika priloženih Sporazumu, u državi koja je izdala homologaciju prema ovom Pravilniku, znak propisan u stavku 4.4.1. nije potrebno ponavljati, već se u tom slučaju Pravilnik i homologacijski brojevi te dodatni znakovi svih pravilnika prema kojima je izdana homologacija u državi koja je izdala homologaciju prema ovom Pravilniku smještaju u okomitim stupcima desno od znaka propisanog u stavku 4.4.1.

4.6.   Homologacijska oznaka mora biti jasno čitljiva i neizbrisiva.

4.7.   Homologacijska oznaka postavlja se u blizini ili na podatkovnu tablicu vozila koju je pričvrstio proizvođač.

4.8.   Modeli B i C iz Priloga 4. ovom Pravilniku prikazuju primjere rasporeda homologacijskih oznaka.

4.9.   Uz zahtjeve o označavanju iz stavka 4.4. gore, ugovorne stranke ovog Pravilnika mogu zatražiti da vozilo bude opremljeno tablicom koja je smještena na istaknutom i lako dostupnom mjestu unutar prostora za putnike i na kojoj je jasno i neizbrisivo navedeno sljedeće:

4.9.1.   riječi „UGRAĐEN OGRANIČAVAČ BRZINE” (ili druge riječi sa sličnim učinkom);

4.9.2.   naziv ili trgovačka marka kalibratora SLD uređaja (prema potrebi);

4.9.3.   kružnica koja okružuje slovo „E” iza kojeg slijedi različit broj države koja je odobrila homologaciju te broj ovog Pravilnika iza kojeg slijedi slovo „R”; te

4.9.4.   namještena brzina u km/h (te milje/h ako je zatraženo) na koju je vozilo umjereno.

5.   ZAHTJEVI

5.1.   Zahtjevi za vozila kategorija M3, N2 i N3 opremljenih funkcijom SLF

5.1.1.   Ograničenje brzine mora biti takvo da vozilo u uobičajenoj uporabi, usprkos vibracijama kojima može biti izloženo, udovoljava odredbama dijela I. ovog Pravilnika.

5.1.2.   Posebno, SLD uređaj za vozilo mora biti tako konstruiran, izrađen i ugrađen da je osigurana otpornost na utjecaj korozije i starenja čemu uređaj može biti izložen, kao i zaštita od neovlaštenog djelovanja u skladu sa stavkom 5.1.6. u nastavku.

5.1.2.1.   Granična vrijednost se, ni u jednom slučaju, ne smije moći povećati ili isključiti privremeno ili stalno na vozilu u uporabi. Tu nepovredivost namještene granične vrijednosti mora se dokazati tehničkoj službi s dokumentacijom za ispitivanje slijeda mogućih neispravnosti prema kojem će sustav biti cjelovito ispitan. Ispitivanje treba pokazati, uzimajući u obzir različita stanja postavljena sustavom, posljedice promjena ulaznih ili izlaznih stanja na funkcioniranje, mogućnosti postizanja tih promjena zbog neispravnosti ili namjernim kvarom, kao i mogućnosti njihove pojave. Razina ispitivanja uvijek će biti do prve neispravnosti.

5.1.2.2.   Funkcija ograničenja brzine i veze potrebne za njezino djelovanje, osim onih veza bitnih za pogon vozila, moraju biti zaštićene od neovlaštenog namještanja ili prekida njihova napajanja energijom postavljanjem zapečaćenih uređaja i/ili potrebom za uporabom posebnog alata.

5.1.3.   Funkcija ograničenja brzine ne smije utjecati na radni kočni sustav vozila. Trajna kočnica (npr. usporivač - retarder) smije biti ugrađena samo ako ona djeluje tek nakon što je funkcija ograničenja brzine ograničila napajanje motora gorivom na najmanju količinu goriva.

5.1.4.   Funkcija ograničenja brzine mora biti takva da ne utječe na cestovnu brzinu vozila ako se pritisne na papučicu gasa za vrijeme gibanja vozila namještenom brzinom.

5.1.5.   Funkcija ograničenja brzine mora dopustiti uobičajenu uporabu papučice gasa u svrhu mijenjanja stupnjeva prijenosa.

5.1.6.   Nikakva loša uporaba ili neovlašteno djelovanje ne smije rezultirati povećanjem snage motora iznad one određene položajem vozačeve papučice gasa.

5.1.7.   Funkcija ograničenja brzine mora biti ostvarena bez obzira na upotrijebljenu papučicu gasa, ako postoji više od jednoga takvog uređaja za upravljanje, koji mogu biti dosegnuti iz vozačeva sjedišta.

5.1.8.   Funkcija ograničenja brzine mora funkcionirati na zadovoljavajući način unutar svog elektromagnetskog okruženja bez neprihvatljivih elektromagnetskih smetnji za bilo što u njezinom okruženju.

5.1.9.   Podnositelj zahtjeva za homologaciju mora priložiti dokumentaciju u kojoj su opisani postupci ispitivanja i namještanja. Mora biti moguće ispitati djelovanje funkcije ograničenja brzine i na vozilu u stanju mirovanja (na primjer: za provjeru sukladnosti proizvodnje ili kod periodičnih pregleda).

5.1.10.   Sve sastavnice neophodne za cjelovito djelovanje funkcije ograničenja brzine moraju biti napajane strujom uvijek kad je vozilo u gibanju.

5.2.   Zahtjevi za vozila opremljena ASLF funkcijom

5.2.1.   ASLF funkcija mora biti takva da vozilo u uobičajenoj uporabi, usprkos vibracijama kojima može biti izloženo, udovoljava odredbama dijela I. ovog Pravilnika.

5.2.1.1.   Posebno, uređaj i svi sastavni dijelovi koji podupiru ASLF funkciju moraju biti tako konstruirani, izrađeni i ugrađeni da je osigurana otpornost na utjecaj korozije i starenja čemu ASLF funkcija može biti izložena.

5.2.2.   ASLF funkcija mora raditi na zadovoljavajući način unutar svog elektromagnetskog okruženja i biti u skladu s tehničkim propisima Pravilnika br. 10. do zadnjih izmjena koje su na snazi u trenutku homologacije tipa.

5.2.3.   Nikakav kvar ili neovlašteno djelovanje ne smije rezultirati povećanjem snage motora iznad one određene položajem vozačeve papučice gasa.

5.2.4.   Vrijednost Vadj mora biti stalno navedena kako bi ju vozač mogao vidjeti s vozačevog sjedala. To ne isključuje privremene prekide navoda iz sigurnosnih razloga ili na zahtjev vozača.

5.2.5.   Funkcija ASLF mora ispunjavati sljedeće zahtjeve:

5.2.5.1.   ASLF funkcija ne smije aktivirati sustav za kočenje vozila, osim za vozila kategorije M1 i N1, kod kojih se sustav za kočenje vozila smije aktivirati.

5.2.5.2.   ASLF funkcija mora biti učinkovita neovisno o tipu vozila ili prijenosu koji se koristi.

5.2.5.3.   Brzina vozila mora biti ograničena na Vadj.

5.2.5.4.   Još je uvijek moguće premašiti Vadj prilikom ispitivanja u skladu sa stavkom 5.3.

5.2.5.4.1   Za prekoračenje Vadj potreban je pritisak na papučicu akceleratora (4).

5.2.5.4.2.   Kada god brzina vozila premaši Vadj, vozač o tome mora biti obaviješten prikladnim signalom ili signalom upozorenja koji nije mjerač brzine.

5.2.5.4.3.   Sukladnost sa stavkom 5.2.5.4.2 dokazuje se provođenjem ispitivanja u skladu sa stavkom 5.3.

5.2.6.   Namještanje Vadj:

5.2.6.1.   Vrijednost Vadj moguće je namjestiti po koracima koji nisu veći od 10 km/h između 30 km/h i najveće brzine za koju je vozilo konstruirano.

5.2.6.2.   U slučaju vozila proizvedenih za prodaju u bilo kojoj državi u kojoj se koriste jedinice anglosaksonskog mjernog sustava, vrijednost Vadj moguće je namjestiti po koracima koji nisu veći od 5 milja na sat između 20 milja na sat i najveće brzine za koju je vozilo konstruirano.

5.2.6.3.   To se postiže kontrolnim uređajem kojim izravno upravlja vozač.

5.2.7.   Uključenje/isključenje:

5.2.7.1.   Funkciju ASLF mora biti moguće uključiti/isključiti u svakom trenutku.

5.2.7.2.   Funkcija ASLF mora biti isključena svaki put kada vozač namjerno zaustavi motor.

5.2.7.3.   Prilikom uključivanja funkcije ASLF početna postavka Vadj ne smije biti manja od trenutne brzine vozila.

5.3.   Ispitivanja

5.3.1.   Ispitivanja ograničenja brzine za vozilo koje je dostavljeno za homologaciju, kao i zahtijevane značajke ograničenja, opisani su u Prilogu 5. ovom Pravilniku. Na zahtjev proizvođača i uz suglasnost tijela za homologaciju tipa, vozila čija teoretska ograničena brzina V ne prekoračuje namještenu brzinu Vset koja je propisana za ta vozila mogu se izuzeti od ispitivanja iz Priloga 5. pod uvjetom da su zadovoljeni zahtjevi ovog Pravilnika.

5.3.2.   Ispitivanja podesivog ograničenja brzine za vozilo koje je dostavljeno za homologaciju opisana su u Prilogu 6. ovom Pravilniku.

5.3.2.1.   Za ispitivanja se izabiru tri različite brzine prema nahođenju tehničke službe.

6.   PREINAKE TIPA VOZILA I PROŠIRENJE HOMOLOGACIJE

6.1.   Svaka preinaka tipa vozila mora se prijaviti administrativnom tijelu koje je homologiralo taj tip vozila. Taj odjel može tada:

6.1.1   smatrati da nije vjerojatno da će učinjene preinake imati znatan nepovoljni učinak te da u svakome slučaju vozilo još zadovoljava zahtjeve; ili

6.1.2.   zahtijevati daljnji izvještaj o ispitivanju od tehničke službe odgovorne za provedbu ispitivanja.

6.2.   Potvrđivanje ili odbijanje homologacije, s podacima o izmjeni, dostavlja se strankama Sporazuma iz 1958. godine koje primjenjuju ovaj Pravilnik postupkom koji je naveden u gornjem stavku 4.3.

6.3.   Nadležno tijelo koje izdaje proširenje homologacije dodjeljuje serijski broj za svaku obavijest sastavljenu za takvo proširenje te o tome obavješćuje stranke Sporazuma iz 1958. godine koje primjenjuju ovaj Pravilnik obrascem za obavješćivanje sukladno predlošku u Prilogu 1. ovom Pravilniku.

7.   SUKLADNOST PROIZVODNJE

7.1.   Svako vozilo homologirano prema ovom Pravilniku mora biti proizvedeno tako da bude u skladu s homologiranim tipom tako da zadovoljava zahtjeve iz gornjeg stavka 5.

7.2.   Radi provjere jesu li ispunjeni zahtjevi iz stavka 7.1. provode se odgovarajuće provjere proizvodnje.

7.3.   Nositelj homologacije osobito:

7.3.1.   osigurava postojanje postupaka za djelotvoran nadzor nad kakvoćom vozila;

7.3.2.   ima pristup ispitnoj opremi potrebnoj za provjeru sukladnosti svakog homologiranog tipa;

7.3.3.   osigurava da se rezultati ispitivanja zapisuju i da priloženi dokumenti ostanu dostupni u razdoblju koje treba odrediti u sporazumu s administrativnim tijelom;

7.3.4.   analizira rezultate svakoga tipa ispitivanja s ciljem provjere i osiguranja nepromjenljivosti značajki vozila, dopuštajući prihvatljive promjene u industrijskoj proizvodnji;

7.3.5.   osigurava da se za svaki tip vozila provode dostatne provjere i ispitivanja u skladu s postupcima koje je odobrilo nadležno tijelo;

7.3.6.   osigurava da svaka skupina uzoraka ili ispitivanih dijelova koji se pokažu nesukladnima s razmatranim tipom ispitivanja mora imati za posljedicu daljnje uzorkovanje i ispitivanje. Poduzima sve potrebne korake za ponovno uspostavljanje sukladnosti odgovarajuće proizvodnje.

7.4.   Nadležno tijelo koji je izdalo homologaciju tipa može u svakom trenutku provjeriti sukladnost metoda nadzora nad sukladnošću koje se primjenjuju u svakoj proizvodnoj jedinici.

7.4.1   Prilikom svakog nadzora, zapisi o ispitivanju i zapisi s pregleda proizvodnje predočuju se osobi koja obavlja nadzor.

7.4.2.   Inspektor može nasumično uzeti uzorke koji će se ispitati u laboratoriju proizvođača. Najmanji broj uzoraka može se odrediti prema rezultatima vlastite provjere proizvođača.

7.4.3.   Kada je razina kakvoće nezadovoljavajuća ili kada se čini da je potrebno provjeriti valjanost ispitivanja provedenih u primjeni stavka 7.4.2, inspektor odabire uzorke koji će se poslati tehničkoj službi koja je provodila ispitivanja homologacije tipa.

7.4.4.   Nadležno tijelo može provesti svako ispitivanje pripisano ovim Pravilnikom. Uobičajena učestalost nadzora koju odobrava nadležno tijelo treba biti najmanje jednom svake dvije godine. U slučaju kad su zabilježeni negativni rezultati u jednome od tih nadzora, nadležno tijelo osigurava poduzimanje svih potrebnih koraka za ponovno uspostavljanje sukladnosti proizvodnje što je brže moguće.

8.   KAZNE ZA NEUSKLAĐENOST PROIZVODNJE

8.1.   Homologacija koja je izdana za tip vozila prema ovom Pravilniku može biti povučena ako nisu ispunjeni zahtjevi iz gornjeg stavka 5.

8.2.   Ako ugovorna stranka Sporazuma iz 1958. godine koja primjenjuje ovaj Pravilnik povuče prethodno izdanu homologaciju, bez odlaganja o tome obavješćuje druge ugovorne stranke koje primjenjuju ovaj Pravilnik obrascem za obavješćivanje sukladno predlošku u Prilogu 1. ovom Pravilniku.

9.   KONAČNA OBUSTAVA PROIZVODNJE

9.1.   Ako nositelj homologacije u potpunosti obustavi proizvodnju tipa vozila homologiranog u skladu s ovim Pravilnikom, o tome obavješćuje tijelo koje je izdalo homologaciju. Po primitku odgovarajuće obavijesti, to tijelo o tome obavješćuje druge stranke Sporazuma iz 1958. godine koje primjenjuju ovaj Pravilnik obrascem za obavješćivanje sukladno predlošku u Prilogu 1. ovom Pravilniku.

10.   NAZIVI I ADRESE TEHNIČKIH SLUŽBI ODGOVORNIH ZA PROVEDBU HOMOLOGACIJSKIH ISPITIVANJA TE ADMINISTRATIVNIH TIJELA

10.1.   Ugovorne stranke Sporazuma iz 1958. godine koje primjenjuju ovaj Pravilnik obavješćuju Tajništvo Ujedinjenih naroda o nazivima i adresama tehničkih službi odgovornih za provedbu homologacijskih ispitivanja te administrativnih tijela koja izdaju homologaciju te kojima se šalju obrasci koji potvrđuju izdavanje, proširenje, odbijanje ili povlačenje homologacije ili konačnu obustavu proizvodnje izdani u drugim državama.

DIO II.

HOMOLOGACIJA VOZILA S OBZIROM NA UGRADNJU UREĐAJA ZA OGRANIČENJE BRZINE (SLD) HOMOLOGIRANOG TIPA

11.   ZAHTJEV ZA HOMOLOGACIJU

11.1.   Zahtjev za homologaciju tipa vozila obzirom na ugradnju uređaja SLD homologiranog tipa podnosi proizvođač vozila ili njegov propisno ovlašteni predstavnik.

11.2   Zahtjev mora biti popraćen niže navedenim dokumentima u tri primjerka sa sljedećim podacima:

11.2.1   podrobnim opisom tipa vozila i dijelova vozila koji su bitni za ograničenje brzine, s podacima i dokumentacijom koji se navode u Prilogu 2. ovom Pravilniku;

11.2.2.   na zahtjev nadležnog tijela također se dostavlja obavijest o homologaciji tipa (tj. Prilog 3. ovom Pravilniku) za svaki tip SLD uređaja;

11.2.3.   vozilo koje predstavlja tip koji treba homologirati, a u koje je ugrađen tipno homologiran uređaj SLD treba dostaviti tehničkoj službi,

11.2.3.1.   vozilo, koje nema sve sastavne dijelove koji pripadaju tipu može se prihvatiti pod uvjetom da podnositelj zahtjeva može na prihvatljiv način dokazati nadležnom tijelu da odsutnost nedostajućih sastavnih dijelova ne utječe na rezultate provjera s obzirom na zahtjeve ovog Pravilnika.

11.3.   Nadležno tijelo prije izdavanja homologacije tipa provjerava postojanje zadovoljavajućih mjera i postupaka za osiguravanje učinkovitih provjera sukladnosti proizvodnje.

12.   HOMOLOGACIJA

12.1.   Ako je vozilo koje je dostavljeno na homologaciju prema ovomu Pravilniku opremljeno homologiranim SLD uređajem i zadovoljava zahtjeve iz stavka 13. u nastavku, izdaje se homologacija tog tipa vozila.

12.2.   Svakom homologiranom tipu dodjeljuje se homologacijski broj. Prva dva broja (00 za Pravilnik u njegovom sadašnjem obliku) označavaju seriju izmjena koje obuhvaćaju zadnje veće tehničke izmjene Pravilnika u vrijeme izdavanja homologacije. Ista ugovorna strana ne smije dodijeliti isti broj bilo kojem drugom tipu vozila.

12.3.   Obavijest o homologaciji ili o proširenju ili o odbijanju ili o povlačenju homologacije ili konačnoj obustavi proizvodnje, za određeni tip vozila, prema ovom Pravilniku šalje se strankama Sporazuma koje primjenjuju ovaj Pravilnik, na obrascu koji odgovara predlošku iz Priloga 2. ovom Pravilniku.

12.4.   Na istaknutom i lako dostupnom mjestu navedenom na obrascu pričvršćuje se međunarodna homologacijska oznaka za svako vozilo koje je u skladu s tipom vozila koje je homologirano na temelju ovog Pravilnika, koji se sastoji od:

12.4.1.   kružnice koja okružuje slovo „E” iza kojeg slijedi razlikovni broj države koja je izdala homologaciju (5);

12.4.2.   broja ovog Pravilnika iza kojeg slijedi slovo „R”, povlaka i broj homologacije desno od kružnice propisane stavkom 12.4.1.;

12.4.3.   sljedećeg dodatnog znaka: pravokutnika koji okružuje niz brojeva koji odgovaraju području brzina vozila na koje se može namjestiti uređaj SLD, u km/h (i milje/h ako je to zatražio podnositelj zahtjeva).

12.5.   Ako je vozilo usklađeno s homologiranim tipom vozila, prema jednom ili više drugih pravilnika priloženih Sporazumu, u državi koja je izdala homologaciju prema ovom Pravilniku, znak propisan u stavku 12.4.1. nije potrebno ponavljati, već se u tom slučaju Pravilnik i homologacijski brojevi te dodatni znakovi svih Pravilnika prema kojima je izdana homologacija u državi koja je izdala homologaciju prema ovom Pravilniku smještaju u okomitim stupcima desno od znaka propisanog u stavku 12.4.1.

12.6.   Homologacijska oznaka mora biti jasno čitljiva i neizbrisiva.

12.7.   Homologacijska oznaka postavlja se u blizini ili na podatkovnu tablicu vozila koju je pričvrstio proizvođač.

12.8.   Modeli B i C iz Priloga 4. ovom Pravilniku prikazuju primjere rasporeda homologacijskih oznaka.

12.9.   Uz zahtjeve o označavanju iz stavka 12.4. gore, ugovorne stranke ovog Pravilnika mogu zatražiti da vozilo bude opremljeno tablicom koja je smještena na istaknutom i lako dostupnom mjestu unutar prostora za putnike i na kojoj je jasno i neizbrisivo navedeno sljedeće:

12.9.1.   riječi „UGRAĐEN OGRANIČAVAČ BRZINE” (ili druge riječi sa sličnim učinkom),

12.9.2.   naziv ili trgovačka marka kalibratora SLD uređaja (prema potrebi);

12.9.3.   kružnica koja okružuje slovo „E” iza kojeg slijedi različit broj države koja je odobrila homologaciju te broj ovog Pravilnika iza kojeg slijedi slovo „R”; te

12.9.4.   namještena brzina u km/h (te milje/h ako je zatraženo) na koju je vozilo baždareno.

13.   ZAHTJEVI

13.1.   Zahtjevi u vezi s ugradnjom homologiranog SLD uređaja

13.1.1.   SLD uređaj mora biti tako ugrađen da omogući da vozilo u uobičajenoj uporabi, usprkos vibracijama kojima može biti izloženo, udovoljava odredbama iz dijela II. ovog Pravilnika.

13.1.2.   Tehnički opis označuje na koji je način osigurana nenarušivost (radna sigurnost) SLD uređaja. Razina ispitivanja uvijek će biti do prve neispravnosti.

13.1.3.   Funkcija ograničenja brzine ostvaruje se bez obzira na upotrijebljenu papučicu gasa, ako postoji više od jednoga takvog uređaja za upravljanje, koji mogu biti dosegnuti iz vozačeva sjedišta.

13.1.4.   Podnositelj zahtjeva za homologaciju mora priložiti dokumentaciju u kojoj su opisani postupci ispitivanja i namještanja. Mora biti moguće ispitati djelovanje funkcije ograničenja brzine i na vozilu u stanju mirovanja (na primjer: za provjeru sukladnosti proizvodnje ili kod periodičnih pregleda).

13.1.5.   Sve sastavnice neophodne za cjelovito djelovanje SLD uređaja moraju biti napajane strujom uvijek kad je vozilo u gibanju.

13.1.6.   Funkcija ograničenja brzine ne smije utjecati na radni kočni sustav vozila. Trajna kočnica (npr. usporivač - retarder) smije biti ugrađena samo ako ona djeluje tek nakon što je funkcija ograničenja brzine ograničila napajanje motora gorivom na najmanju količinu goriva.

13.2.   Zahtjevi u vezi s ugradnjom homologiranog ASLD uređaja

13.2.1.   Vozilo u koje je ugrađen ASLD uređaj mora ispunjavati zahtjeve iz stavaka 5.2.2., 5.2.4., 5.2.5.4., 5.2.6. i 5.2.7.

14.   PREINAKE TIPA VOZILA I PROŠIRENJE HOMOLOGACIJE

14.1.   Svaka preinaka tipa vozila prijavljuje se administrativnom tijelu koje je homologiralo taj tip vozila. Taj odjel može tada:

14.1.1.   smatrati da nije vjerojatno da će učinjene preinake imati znatan nepovoljni učinak te da u svakome slučaju vozilo još zadovoljava zahtjeve; ili

14.1.2.   zatražiti dodatni izvještaj od tehničke službe.

14.2.   Potvrđivanje ili odbijanje homologacije, s podacima o izmjeni, dostavlja se strankama Sporazuma iz 1958. godine koje primjenjuju ovaj Pravilnik postupkom koji je naveden u gornjem stavku 12.3.

14.3.   Nadležno tijelo koje izdaje proširenje homologacije dodjeljuje serijski broj za svaku obavijest sastavljenu za takvo proširenje te o tome obavješćuje stranke Sporazuma iz 1958. godine koje primjenjuju ovaj Pravilnik obrascem za obavješćivanje sukladno predlošku u Prilogu 2. ovom Pravilniku.

15.   SUKLADNOST PROIZVODNJE

15.1.   Svako vozilo homologirano sukladno ovom Pravilniku mora biti proizvedeno tako da bude u skladu s homologiranim tipom tako da zadovoljava zahtjeve iz stavka 13.

15.2.   Radi provjere jesu li ispunjeni zahtjevi iz stavka 15.1. provode se odgovarajuće provjere proizvodnje.

15.3.   Nositelj homologacije osobito:

15.3.1.   osigurava postojanje postupaka za učinkovit nadzor kvalitete vozila vezano uz sve aspekte bitne za usklađenost sa zahtjevima utvrđenim u gornjem stavku 13.;

15.3.2.   osigurava da se za svako homologirano vozilo provedu dostatne provjere u vezi s ugradnjom tipno homologiranog SLD uređaja, tako da sva vozila u proizvodnji moraju biti u skladu s tehničkim zahtjevima vozila dostavljenih za homologaciju tipa;

15.3.3.   ako se provjerom provedenom sukladno gornjem stavku 15.3.2. dokaže nesukladnost jednog ili više vozila sa zahtjevima iz gornjeg stavka 13., osigurava da se poduzmu sve potrebne mjere kako bi se ponovno uspostavila sukladnost odgovarajuće proizvodnje.

15.4.   Nadležno tijelo koji je izdalo homologaciju tipa može u svakom trenutku provjeriti sukladnost metoda nadzora nad sukladnošću koje se primjenjuju u svakoj proizvodnoj jedinici. Tijelo također može izvršiti nasumične provjere serijski proizvedenih vozila u vezi sa zahtjevima iz gornjeg stavka 13.

15.5.   U slučaju kad su zabilježeni negativni rezultati tijekom provjera sukladno gornjem stavku 15.4., nadležno tijelo osigurava poduzimanje svih potrebnih koraka za ponovno uspostavljanje sukladnosti proizvodnje što je brže moguće.

15.6.   Uobičajena učestalost nadzora koju odobrava nadležno tijelo jest najmanje jednom svake dvije godine. U slučaju kad su zabilježeni negativni rezultati u jednome od tih nadzora, nadležno tijelo osigurava poduzimanje svih potrebnih koraka za ponovno uspostavljanje sukladnosti proizvodnje što je brže moguće.

16.   KAZNE ZA NEUSKLAĐENOST PROIZVODNJE

16.1.   Homologacija koja je izdana za tip vozila prema ovom Pravilniku može biti povučena ako nisu ispunjeni zahtjevi iz gornjeg stavka 13.

16.2.   Ako ugovorna stranka Sporazuma iz 1958. godine koja primjenjuje ovaj Pravilnik povuče prethodno izdanu homologaciju, bez odlaganja o tome obavješćuje druge ugovorne stranke koje primjenjuju ovaj Pravilnik obrascem za obavješćivanje sukladno predlošku u Prilogu 2. ovom Pravilniku.

17.   KONAČNA OBUSTAVA PROIZVODNJE

17.1.   Ako nositelj homologacije u potpunosti obustavi proizvodnju tipa vozila homologiranog u skladu s ovim Pravilnikom, o tome obavješćuje tijelo koje je izdalo homologaciju. Po primitku odgovarajuće obavijesti, to tijelo o tome obavješćuje druge stranke Sporazuma iz 1958. godine koje primjenjuju ovaj Pravilnik obrascem za obavješćivanje sukladno predlošku u Prilogu 2. ovom Pravilniku.

18.   NAZIVI I ADRESE TEHNIČKIH SLUŽBI ODGOVORNIH ZA PROVEDBU HOMOOGACIJSKIH ISPITIVANJA TE ADMINISTRATIVNIH TIJELA

18.1.   Ugovorne stranke Sporazuma iz 1958. godine koje primjenjuju ovaj Pravilnik obavješćuju Tajništvo Ujedinjenih naroda o nazivima i adresama tehničkih službi odgovornih za provedbu homologacijskih ispitivanja te administrativnih tijela koja izdaju homologaciju te kojima se šalju obrasci koji potvrđuju izdavanje, proširenje, odbijanje ili povlačenje homologacije ili konačnu obustavu proizvodnje izdani u drugim državama.

DIO III.

HOMOLOGACIJA UREĐAJA ZA OGRANIČENJE BRZINE (SLD)

19.   ZAHTJEV ZA HOMOLOGACIJU SLD UREĐAJA

19.1.   Zahtjev za homologaciju SLD uređaja podnosi proizvođač SLD uređaja ili njegov valjano ovlašteni predstavnik.

19.2.   Za svaki tip SLD uređaja zahtjev mora biti popraćen:

19.2.1.   dokumentima u tri primjerka s opisom tehničkih značajki SLD uređaja i načina njegove ugradnje u svaki model i tip vozila za koje namijenjena ugradnja SLD uređaja;

19.2.2.   pet uzoraka SLD uređaja: uzorci moraju biti jasno i neizbrisivo označeni trgovačkim nazivom ili oznakom podnositelja zahtjeva te oznakom tipa;

19.2.3.   vozilo ili motor (u slučaju ispitivanja na postolju za ispitivanje motora) s ugrađenim SLD uređajem koje se tipno homologira, kojeg je odabrao podnositelj zahtjeva uz suglasnost tehničke službe odgovorne za vršenje homologacijskih ispitivanja.

19.3.   Nadležno tijelo provjerava postojanje zadovoljavajućeg programa za osiguranje djelotvorne kontrole sukladnosti proizvodnje prije izdavanja homologacije tipa.

20.   HOMOLOGACIJA

20.1.   Ako SLD uređaj koji je dostavljen na homologaciju prema ovomu Pravilniku zadovoljava zahtjeve iz stavka 21. u nastavku, izdaje se homologacija tog tipa SLD uređaja.

20.2.   Svakom homologiranom tipu dodjeljuje se homologacijski broj. Prva dva broja (00 za Pravilnik u njegovom sadašnjem obliku) označavaju seriju izmjena koje obuhvaćaju zadnje veće tehničke izmjene Pravilnika u vrijeme izdavanja homologacije. Ista Ugovorna strana ne smije dodijeliti isti broj bilo kojem drugom tipu SLD uređaja.

20.3.   Obavijest o homologaciji ili o proširenju ili o odbijanju ili o povlačenju homologacije ili konačnoj obustavi proizvodnje, za određeni tip SLD uređaja, prema ovom Pravilniku šalje se strankama Sporazuma koje primjenjuju ovaj Pravilnik, na obrascu koji odgovara predlošku iz Priloga 3. ovom Pravilniku.

20.4.   Na istaknutom i lako dostupnom mjestu navedenom na obrascu pričvršćuje se međunarodna homologacijska oznaka za svaki SLD uređaj koji je u skladu s tipom SLD uređajem koji je homologiran na temelju ovog Pravilnika, a koja se sastoji od:

20.4.1.   kružnice koja okružuje slovo „E” iza kojeg slijedi razlikovni broj države koja je izdala homologaciju (6);

20.4.2.   broja ovog Pravilnika iza kojeg slijedi slovo „R”, povlaka i broj homologacije desno od kružnice propisane stavkom 20.4.1.

20.5.   Homologacijska oznaka mora biti jasno čitljiva i neizbrisiva.

20.6.   Modeli A iz Priloga 4. ovom Pravilniku daje primjere rasporeda homologacijskih oznaka.

21.   ZAHTJEVI

21.1.   Općenito

21.1.1.   SLD uređaj mora biti tako konstruiran, izrađen i ugrađen da omogući da vozilo u uobičajenoj uporabi, u koje je ugrađen SLD uređaj, udovoljava odredbama iz dijela III. ovog Pravilnika.

21.1.2.   Osobito, SLD uređaj mora biti tako konstruiran, izrađen i ugrađen da je osigurana otpornost na utjecaj korozije i starenja čemu uređaj može biti izložen, kao i zaštita od neovlaštenog djelovanja u skladu sa stavkom 21.1.6.

21.1.2.1.   Namještena brzina Vset se, ni u jednom slučaju, ne smije moći povećati ili isključiti privremeno ili stalno na vozilu u uporabi. Tu nepovredivost mora se dokazati tehničkoj službi s dokumentacijom za ispitivanje slijeda mogućih neispravnosti prema kojem će sustav biti cjelovito ispitan. Ispitivanje treba pokazati, uzimajući u obzir različita stanja postavljena sustavom, posljedice promjena ulaznih ili izlaznih stanja na funkcioniranje, mogućnosti postizanja tih promjena zbog neispravnosti ili namjernim kvarom, kao i mogućnosti njihove pojave. Razina ispitivanja uvijek će biti do prve neispravnosti.

21.1.2.2.   SLD uređaj i veze potrebne za njegovo djelovanje, osim onih veza bitnih za pogon vozila, moraju biti zaštićene od neovlaštenog namještanja ili prekida njihova napajanja energijom postavljanjem zapečaćenih uređaja i/ili potrebom za uporabom posebnog alata.

21.1.3.   SLD uređaj ne smije utjecati na radni kočni sustav vozila. Trajna kočnica (npr. usporivač - retarder) smije biti ugrađena samo ako ona djeluje tek nakon što je uređaj za ograničenje brzine ograničio napajanje motora gorivom na najmanju količinu goriva.

21.1.4.   SLD uređaj mora biti takav da ne utječe na cestovnu brzinu vozila ako se pritisne na papučicu gasa za vrijeme gibanja vozila namještenom brzinom.

21.1.5.   SLD uređaj mora dopustiti uobičajenu uporabu papučice gasa u svrhu mijenjanja stupnjeva prijenosa.

21.1.6.   Nikakva loša uporaba ili neovlašteno djelovanje ne smije rezultirati povećanjem snage motora iznad one određene položajem vozačeve papučice gasa.

21.1.7.   SLD uređaj mora funkcionirati na zadovoljavajući način unutar svog elektromagnetskog okruženja bez neprihvatljivih elektromagnetskih smetnji za bilo što u njegovom okruženju.

21.2.   Zahtjevi za ASLD uređaje

21.2.1.   Podesivi uređaj za ograničenje brzine ASLD mora biti takav da vozilo u uobičajenoj uporabi, usprkos vibracijama kojima može biti izloženo, udovoljava odredbama dijela III. ovog Pravilnika.

21.2.1.1.   Posebno, ASLF funkcija mora biti tako konstruirana, izrađena i ugrađena da je osigurana otpornost na utjecaj korozije i starenja čemu može biti izložena.

21.2.2.   Funkcija ograničenja brzine mora raditi na zadovoljavajući način unutar svog elektromagnetskog okruženja i biti u skladu s tehničkim propisima Pravilnika br. 10. do zadnjih izmjena koje su na snazi u trenutku homologacije tipa.

21.2.3.   Nikakva loša uporaba ili neovlašteno djelovanje ne smije rezultirati povećanjem snage motora iznad one određene položajem vozačeve papučice gasa.

21.2.4.   Vrijednost Vadj mora biti stalno navedena vozaču vidljivim prikazom. To ne isključuje privremene prekide prikaza iz sigurnosnih razloga.

21.2.5.   ASLD uređaj mora ispunjavati sljedeće zahtjeve:

21.2.5.1.   Podesivi uređaj za ograničenje brzine ne smije aktivirati sustav za kočenje vozila, osim za vozila kategorije M1 i N1, kod kojih se sustav za kočenje vozila smije aktivirati.

21.2.5.2.   Metoda koja se koristi za ograničenje brzine kada se postigne Vadj mora biti moguća neovisno o kojem se tipu prijenosa (automatski ili ručni) vozila radi.

21.2.5.3.   Brzina vozila mora biti ograničena na Vadj.

21.2.5.4.   Još je uvijek moguće premašiti Vadj.

21.2.5.4.1   Za prekoračenje Vadj potreban je pritisak na papučicu akceleratora (7).

21.2.5.4.2.   Kada god brzina vozila premaši Vadj, vozač o tome mora biti obaviješten prikladnim signalom ili signalom upozorenja koji nije mjerač brzine.

21.2.5.4.3.   Sukladnost sa stavkom 21.2.5.4.2 dokazuje se stavkom 21.3.

21.2.5.5.   Funkcija ograničenja brzine dopušta uobičajeno korištenje upravljača za upravljanje odabirom prijenosa.

21.2.6.   Namještanje Vadj:

21.2.6.1.   Vrijednost Vadj moguće je namjestiti po koracima koji nisu veći od 10 km/h (5 milja na sat) između 30 km/h (20 milja na sat) i najveće brzine za koju je vozilo konstruirano.

21.2.6.2.   U slučaju vozila proizvedenih za prodaju u bilo kojoj državi u kojoj se koriste jedinice anglosaksonskog mjernog sustava, vrijednost Vadj moguće je namjestiti po koracima koji nisu veći od 5 milja na sat između 20 milja na sat i najveće brzine za koju je vozilo konstruirano.

21.2.6.3.   To se postiže kontrolnim uređajem kojim upravlja vozač.

21.2.7.   Uključenje/isključenje

21.2.7.1.   Ako Vadj namjesti vozač, nije je moguće promijeniti nikako drukčije osim određenim kontrolnim uređajem.

21.2.7.2.   ASLD uređaj mora biti moguće uključiti/isključiti u svakom trenutku.

21.2.7.3.   ASLD uređaj mora se isključiti kod svakog zaustavljanja motora i vađenja ključa.

21.3.   Ispitivanja

21.3.1.   Ispitivanja ograničenja brzine za SLD uređaj koji je dostavljen za homologaciju, kao i zahtijevane značajke ograničenja, opisani su u Prilogu 5. ovom Pravilniku.

21.3.2.   Ispitivanja podesivog ograničenja brzine za ASLD uređaj koji je dostavljen za homologaciju opisana su u Prilogu 6. ovom Pravilniku.

21.3.2.1.   Za ispitivanja se izabiru tri različite brzine prema nahođenju tehničke službe.

22.   PREINAKE TIPA SLD UREĐAJA I PROŠIRENJE HOMOLOGACIJE

22.1.   O svakoj izmjeni tipa SLD uređaja obavješćuje se administrativno tijelo koji je homologirao tip SLD uređaja. Odjel tada može:

22.1.1.   smatrati da nije vjerojatno da će učinjene preinake imati znatan nepovoljni učinak te da u svakome slučaju SLD uređaj još zadovoljava zahtjeve; ili

22.1.2.   zahtijevati daljnji izvještaj za neka ili sva ispitivanja opisana u Prilogu 5. ovom Pravilniku od tehničke službe odgovorne za provedbu ispitivanja.

22.2.   Potvrđivanje ili odbijanje homologacije, s podacima o izmjeni, dostavlja se strankama Sporazuma iz 1958. godine koje primjenjuju ovaj Pravilnik postupkom koji je naveden u gornjem stavku 20.3.

22.3.   Nadležno tijelo koje izdaje proširenje homologacije dodjeljuje serijski broj za svaku obavijest sastavljenu za takvo produljenje te o tome obavješćuje stranke Sporazuma iz 1958. godine koje primjenjuju ovaj Pravilnik obrascem za obavješćivanje sukladno predlošku u Prilogu 3. ovom Pravilniku.

23.   SUKLADNOST PROIZVODNJE

23.1.   Svaki SLD uređaj homologiran prema ovom Pravilniku mora biti proizveden tako da je u skladu s homologiranim tipom i da zadovoljava zahtjeve iz stavka 21.

23.2.   Radi provjere jesu li ispunjeni zahtjevi iz stavka 23.1. provode se odgovarajuće provjere proizvodnje.

23.3.   Nositelj homologacije osobito:

23.3.1.   osigurava postojanje postupaka za djelotvoran nadzor nad kakvoćom SLD uređaja;

23.3.2.   ima pristup ispitnoj opremi potrebnoj za provjeru sukladnosti svakog homologiranog tipa;

23.3.3.   osigurava da se rezultati ispitivanja zapisuju i da priloženi dokumenti ostanu dostupni u razdoblju koje treba odrediti u sporazumu s upravnim odjelom;

23.3.4.   analizira rezultate svakoga tipa ispitivanja s ciljem provjere i osiguranja nepromjenljivosti značajki SLD uređaja, dopuštajući prihvatljive promjene u industrijskoj proizvodnji;

23.3.5.   osigurava da za svaki tip SLD uređaja barem sastavni materijali i način sastavljanja odgovaraju homologiranom SLD uređaju. Ako je potrebno, provodi ispitivanja propisana u stavku 1. Priloga 5. ovom Pravilniku;

23.3.6.   osigurava da svaka skupina uzoraka ili ispitivanih sastavnih dijelova koji se pokažu nesukladnima s razmatranim tipom ispitivanja mora imati za posljedicu daljnje uzorkovanje i ispitivanje. Poduzima sve potrebne korake za ponovno uspostavljanje sukladnosti odgovarajuće proizvodnje.

23.4.   Nadležno tijelo koji je izdalo homologaciju tipa može u svakom trenutku provjeriti metode nadzora nad sukladnošću koje se primjenjuju u svakoj proizvodnoj jedinici.

23.4.1.   Prilikom svakog nadzora, zapisi o ispitivanju i zapisi s pregleda proizvodnje predočuju se osobi koja obavlja nadzor.

23.4.2.   Inspektor može nasumično uzeti uzorke koji će se ispitati u laboratoriju proizvođača. Najmanji broj uzoraka može se odrediti prema rezultatima vlastite provjere proizvođača.

23.4.3.   Kada je razina kakvoće nezadovoljavajuća ili kada se čini da je potrebno provjeriti valjanost ispitivanja provedenih u primjeni stavka 23.4.2., inspektor odabire uzorke koji će se poslati tehničkoj službi koja je provodila ispitivanja homologacije tipa.

23.4.4.   Nadležno tijelo može provesti svako ispitivanje pripisano ovim Pravilnikom. Uobičajena učestalost nadzora koju odobrava nadležno tijelo jest najmanje jednom svake dvije godine. U slučaju kad su zabilježeni negativni rezultati u jednome od tih nadzora, nadležno tijelo osigurava poduzimanje svih potrebnih koraka za ponovno uspostavljanje sukladnosti proizvodnje što je brže moguće.

24.   KAZNE ZA NEUSKLAĐENOST PROIZVODNJE

24.1.   Homologacija koja je izdana za tip SLD uređaja prema ovom Pravilniku može biti povučena ako nisu ispunjeni zahtjevi iz gornjeg stavka 21.

24.2.   Ako ugovorna stranka Sporazuma iz 1958. godine koja primjenjuje ovaj Pravilnik povuče prethodno odobrenu homologaciju, bez odlaganja o tome obavješćuje druge ugovorne stranke koje primjenjuju ovaj Pravilnik obrascem za obavješćivanje sukladno predlošku u Prilogu 3. ovom Pravilniku.

25.   KONAČNA OBUSTAVA PROIZVODNJE

25.1.   Ako nositelj homologacije u potpunosti obustavi proizvodnju tipa SLD uređaja homologiranog u skladu s ovim Pravilnikom, o tome obavješćuje tijelo koje je odobrilo homologaciju. Po primitku odgovarajuće obavijesti, to tijelo o tome obavješćuje druge stranke Sporazuma iz 1958. godine koje primjenjuju ovaj Pravilnik obrascem za obavješćivanje sukladno predlošku u Prilogu 3. ovom Pravilniku.

26.   NAZIVI I ADRESE TEHNIČKIH SLUŽBI ODGOVORNIH ZA PROVEDBU HOMOOGACIJSKIH ISPITIVANJA TE ADMINISTRATIVNIH TIJELA

26.1.   Ugovorne stranke Sporazuma iz 1958. godine koje primjenjuju ovaj Pravilnik obavješćuju Tajništvo Ujedinjenih naroda o nazivima i adresama tehničkih službi odgovornih za provedbu homologacijskih ispitivanja te administrativnih tijela koja izdaju homologaciju te kojima se šalju obrasci koji potvrđuju izdavanje, proširenje, odbijanje ili povlačenje homologacije ili konačnu obustavu proizvodnje izdani u drugim državama.

---

(1)  Kako je definirano u pročišćenom tekstu Rezolucije o proizvodnji vozila (R.E.3) (TRANS//WP29/78/Rev. 1/Amend. 2).

(2)  Preporučuje se primijeniti ovaj Pravilnik u odnosu na SLD uređaje na vozila iznad 10 tona za koje je ograničenje brzine manje od općeg ograničenja brzine.

(3)  1 za Njemačku, 2 za Francusku, 3 za Italiju, 4 za Nizozemsku, 5 za Švedsku, 6 za Belgiju, 7 za Mađarsku, 8 za Češku, 9 za Španjolsku, 10 za Jugoslaviju, 11 za Ujedinjenu Kraljevinu, 12 za Austriju, 13 za Luksemburg, 14 za Švicarsku, 15 (prazno), 16 za Norvešku, 17 za Finsku, 18 za Dansku, 19 za Rumunjsku, 20 za Poljsku, 21 za Portugal, 22 za Rusku Federaciju, 23 za Grčku, 24 za Irsku, 25 za Hrvatsku, 26 za Sloveniju, 27 za Slovačku, 28 za Bjelarus, 29 za Estoniju, 30 (prazno), 31 za Bosnu i Hercegovinu, 32 za Latviju, 33 (prazno), 34 za Bugarsku, 35 (prazno), 36 za Litvu, 37 za Tursku, 38 (prazno), 39 za Azerbajdžan, 40 za bivšu jugoslavensku republiku Makedoniju, 41 (prazno), 42 za Europsku zajednicu (homologacije izdaju države članice koristeći vlastiti ECE znak), 43 za Japan, 44 (prazno), 45 za Australiju, 46 za Ukrajinu, 47 za Južnu Afriku i 48 za Novi Zeland. Sljedeći brojevi dodaju se ostalim državama kronološkim redoslijedom kojim ratificiraju ili pristupe Sporazumu o donošenju jednoobraznih tehničkih uvjeta za vozila na kotačima, opremi i dijelovima koje je moguće ugraditi i/ili koristiti na vozilima na kotačima i uvjetima uzajamnog priznanja izdanih homologacija na temelju tih uvjeta, a glavni tajnik Ujedinjenih naroda obavješćuje stranke Sporazuma o brojevima dodijeljenim na taj način.

(4)  npr. „kickdown”.

(5)  1 za Njemačku, 2 za Francusku, 3 za Italiju, 4 za Nizozemsku, 5 za Švedsku, 6 za Belgiju, 7 za Mađarsku, 8 za Češku, 9 za Španjolsku, 10 za Jugoslaviju, 11 za Ujedinjenu Kraljevinu, 12 za Austriju, 13 za Luksemburg, 14 za Švicarsku, 15 (prazno), 16 za Norvešku, 17 za Finsku, 18 za Dansku, 19 za Rumunjsku, 20 za Poljsku, 21 za Portugal, 22 za Rusku Federaciju, 23 za Grčku, 24 za Irsku, 25 za Hrvatsku, 26 za Sloveniju, 27 za Slovačku, 28 za Bjelarus, 29 za Estoniju, 30 (prazno), 31 za Bosnu i Hercegovinu, 32 za Latviju, 33 (prazno), 34 za Bugarsku, 35 (prazno), 36 za Litvu, 37 za Tursku, 38 (prazno), 39 za Azerbajdžan, 40 za bivšu jugoslavensku republiku Makedoniju, 41 (prazno), 42 za Europsku zajednicu (homologacije dodjeljuju države članice koristeći vlastiti ECE znak), 43 za Japan, 44 (prazno), 45 za Australiju, 46 za Ukrajinu, 47 za Južnu Afriku i 48 za Novi Zeland. Sljedeći brojevi dodaju se ostalim državama kronološkim redoslijedom kojim ratificiraju ili pristupe Sporazumu o donošenju jednoobraznih tehničkih uvjeta za vozila na kotačima, opremi i dijelovima koje je moguće ugraditi i/ili koristiti na vozilima na kotačima i uvjetima uzajamnog priznanja izdanih homologacija na temelju tih uvjeta, a glavni tajnik Ujedinjenih naroda obavješćuje stranke Sporazuma o brojevima dodijeljenim na taj način.

(6)  1 za Njemačku, 2 za Francusku, 3 za Italiju, 4 za Nizozemsku, 5 za Švedsku, 6 za Belgiju, 7 za Mađarsku, 8 za Češku, 9 za Španjolsku, 10 za Jugoslaviju, 11 za Ujedinjenu Kraljevinu, 12 za Austriju, 13 za Luksemburg, 14 za Švicarsku, 15 (prazno), 16 za Norvešku, 17 za Finsku, 18 za Dansku, 19 za Rumunjsku, 20 za Poljsku, 21 za Portugal, 22 za Rusku Federaciju, 23 za Grčku, 24 za Irsku, 25 za Hrvatsku, 26 za Sloveniju, 27 za Slovačku, 28 za Bjelarus, 29 za Estoniju, 30 (prazno), 31 za Bosnu i Hercegovinu, 32 za Latviju, 33 (prazno), 34 za Bugarsku, 35 (prazno), 36 za Litvu, 37 za Tursku, 38 (prazno), 39 za Azerbajdžan, 40 za bivšu jugoslavensku republiku Makedoniju, 41 (prazno), 42 za Europsku zajednicu (homologacije dodjeljuju države članice koristeći vlastiti ECE znak), 43 za Japan, 44 (prazno), 45 za Australiju, 46 za Ukrajinu, 47 za Južnu Afriku i 48 za Novi Zeland. Sljedeći brojevi dodaju se ostalim državama kronološkim redoslijedom kojim ratificiraju ili pristupe Sporazumu o donošenju jednoobraznih tehničkih uvjeta za vozila na kotačima, opremi i dijelovima koje je moguće ugraditi i/ili koristiti na vozilima na kotačima i uvjetima uzajamnog priznanja izdanih homologacija na temelju tih uvjeta, a glavni tajnik Ujedinjenih naroda obavješćuje stranke Sporazuma o brojevima dodijeljenim na taj način.

(7)  npr. kickdown.

---

PRILOG 1.

OBAVIJEST

(Najveći format: A4 (210 × 297 mm))

(1)
	izdaje:	Naziv tijela: … … …

o (2):

IZDAVANJU HOMOLOGACIJE PROŠIRENJU HOMOLOGACIJE ODBIJANJU HOMOLOGACIJE POVLAČENJU HOMOLOGACIJE KONAČNOJ OBUSTAVI PROIZVODNJE

tipa vozila s obzirom na najveće ograničenje brzine funkcijom ograničenja brzine/podesivom funkcijom ograničenja brzine vozila na temelju dijela I. Pravilnika br. 89.

Homologacijski br.: …

Proširenje br.: …

1.   Trgovačka oznaka ili marka vozila: …

2.   Tip vozila: …

3.   Naziv i adresa proizvođača: …

4.   Ako je primjenjivo, naziv i adresa zastupnika proizvođača: …

5.   Kratki opis funkcije ograničenja brzine/podesive funkcijom ograničenja brzine vozila: …

6.   Brzina ili područje brzina na koje se može namjestiti ograničenje brzine:

V = … km/h

7.   Omjer najveće snage motora/mase neopterećenog vozila za tip vozila: …

8.   Najveći omjer brzine vrtnje motora/brzine vozila u najvišem prijenosu za tip vozila: …

9.   Vozilo podneseno za homologaciju dana: …

10.   Tehnička služba odgovorna za provedbu homologacijskih ispitivanja: …

11.   Datum izvješća izdanog od te službe: …

12.   Broj izvješća izdanog od te službe: …

13.   Homologacija izdana/proširena/odbijena/povučena (2)

14.   Položaj homologacijske oznake na vozilu: …

15.   Mjesto: …

16.   Datum: …

17.   Potpis: …

18.   Ovoj obavijesti je priložen popis dokumenata koji su pohranjeni pri administrativnom tijelu koje je dodijelilo homologaciju i koji se mogu dobiti na zahtjev.

---

(1)  Razlikovni broj države koja je izdala/proširila/odbila/povukla homologaciju (vidjeti odredbe o homologaciji u ovom Pravilniku).

(2)  Prekrižiti nepotrebno.

---

PRILOG 2.

OBAVIJEST

(Najveći format: A4 (210 × 297 mm))

(1)
	izdaje:	Naziv tijela: … … …

o (2):

IZDVANJU HOMOLOGACIJE PROŠIRENJU HOMOLOGACIJE ODBIJANJU HOMOLOGACIJE POVLAČENJU HOMOLOGACIJE KONAČNOJ OBUSTAVI PROIZVODNJE

tipa vozila s obzirom na ugradnju uređaja za ograničenje brzine/podesivog uređaja za ograničenje brzine (SLD/ASLD) homologiranog tipa na temelju dijela II. Pravilnika br. 89.

Homologacijski br.: …

Proširenje br.: …

1.   Trgovačko ime ili marka vozila: …

2.   Vozilo: …

3.   Naziv i adresa proizvođača: …

4.   Ako je primjenjivo, naziv i adresa zastupnika proizvođača: …

5.   Kratki opis tipa vozila s obzirom na njegov uređaj za ograničenje brzine/podesivog uređaja za ograničenje brzine (SLD/ASLD): …

6.   Trgovačko ime ili marka SLD/ASLD uređaja i njegov(i)/njihov(i) broj (brojevi) homologacije: …

7.   Brzina ili područje brzina na koje se može namjestiti ograničenje brzine: …

8.   Omjer najveće snage motora/mase neopterećenog vozila za tip vozila: …

9.   Najveći omjer brzine vrtnje motora/brzine vozila u najvišem prijenosu za tip vozila: …

10.   Vozilo podneseno za homologaciju dana: …

11.   Tehnička služba odgovorna za izvršenje homologacijskih ispitivanja: …

12.   Datum izvješća izdanog od te službe: …

13.   Broj izvješća izdanog od te službe: …

14.   Homologacija izdana/proširena/odbijena/povučena (2)…

15.   Položaj homologacijske oznake na vozilu: …

16.   Mjesto: …

17.   Datum: …

18.   Potpis: …

19.   Ovoj obavijesti je priložen popis dokumenata koji su pohranjeni pri administrativnom tijelu koje je izdalo homologaciju i koji se mogu dobiti na zahtjev.

---

(1)  Razlikovni broj države koja je izdala/proširila/odbila/povukla homologaciju (vidjeti odredbe o homologaciji u ovom Pravilniku).

(2)  Prekrižiti nepotrebno.

---

PRILOG 3.

OBAVIJEST

(Najveći format: A4 (210 × 297 mm))

(1)
	izdaje:	Naziv tijela: … … …

o (2):

IZDAVANJU HOMOLOGACIJE PROŠIRENJU HOMOLOGACIJE ODBIJANJU HOMOLOGACIJE POVLAČENJU HOMOLOGACIJE KONAČNOJ OBUSTAVI PROIZVODNJE

s obzirom na tip uređaja za ograničenje brzine/podesivog uređaja za ograničenje brzine (SLD/ASLD) na temelju dijela III. Pravilnika br. 89.

Homologacijski br.: …

Proširenje br.: …

1.   Trgovačko ime ili oznaka SLD/ASLD uređaja: …

2.   Tip uređaja: …

3.   Naziv i adresa proizvođača: …

4.   Ako je primjenjivo, naziv i adresa zastupnika proizvođača: …

5.   Kratki opis SLD/ASLD uređaja: …

6.   Tip vozila na kojem je SLD/ASLD uređaj ispitan: …

7.   Brzina ili područje brzina u kojemu se SLD/ASLD uređaj može namjestiti unutar utvrđenoga područja za ispitno vozilo: …

8.   Omjer najveće snage motora/mase neopterećenog vozila za tip vozila: …

9.   Najveći omjer brzine vrtnje motora/brzine vozila u najvišem prijenosu za tip vozila: …

10.   Tip (tipovi) vozila na koja se uređaj može ugraditi: …

11.   Brzina ili područje brzina u kojemu se ograničivač može namjestiti unutar utvrđenoga područja za vozilo (vozila) na koja se uređaj može ugraditi: …

12.   Omjer najveće snage motora/mase neopterećenog vozila za tip vozila na koja se uređaj može ugraditi: …

13.   Najveći omjer brzine vrtnje motora/brzine vozila u najvišem prijenosu za tip vozila na koja se uređaj može ugraditi: …

14.   Uređaj podnesen za homologaciju dana: …

15.   Tehnička služba odgovorna za izvršenje homologacijskih ispitivanja: …

16.   Datum izvješća izdanog od te službe: …

17.   Broj izvješća izdanog od te službe: …

18.   Homologacija izdana/proširena/odbijena/povučena u vezi s SLD/ASLD uređajem (2)…

19.   Položaj homologacijske oznake na uređaju: …

20.   Mjesto: …

21.   Datum: …

22.   Potpis: …

23.   Ovoj obavijesti priložen je popis dokumenata koji su pohranjeni pri administrativnom tijelu koje je izdalo homologaciju i koji se mogu dobiti na zahtjev.

---

(1)  Razlikovni broj države koja je izdala/proširila/odbila/povukla homologaciju (vidjeti odredbe o homologaciji u ovom Pravilniku).

(2)  Prekrižiti nepotrebno.

---

PRILOG 4.

PRIMJERI RASPOREDA HOMOLOGACIJSKIH OZNAKA

MODEL A

Gornja homologacijska oznaka pričvršćena na SLD/ASLD uređaj prikazuje da je predmetni SLD/ASLD uređaj homologiran u Nizozemskoj (E4) sukladno Pravilniku br. 89. na temelju broja homologacije 022439. Prve dvije znamenke broja homologacije označavaju da je predmetna homologacija izdana u skladu sa zahtjevima Pravilnika br. 89. u njegovom izvornom obliku.

MODEL B

Gornja homologacijska oznaka pričvršćena na vozilo prikazuje da je predmetno vozilo homologirano u Nizozemskoj (E4) sukladno Pravilniku br. 89. na temelju broja homologacije 022439. Prve dvije znamenke broja homologacije označavaju da je predmetna homologacija izdana u skladu sa zahtjevima Pravilnika br. 89. u njegovom izvornom obliku. Brojka i raspon brojki, izražene u km/h, okružene pravokutnikom, prikazuju namještenu brzinu na koju je vozilo ograničeno (1) i područje namještenih brzina unutar kojeg predmetno vozilo može biti ograničeno.

MODEL C

Gornja homologacijska oznaka pričvršćena na vozilo prikazuje da je predmetni tip vozila homologiran u Nizozemskoj (E4) sukladno Pravilnicima br. 89. i 33. (2). Prve dvije znamenke homologacijskog broja označuju da na datume kada su pojedinačne homologacije izdane, Pravilnik br. 31. već sadržavao seriju 01 izmjena, a Pravilnik br. 89. je bio u svom izvornom obliku. Brojka i raspon brojki, izražene u km/h, okružene pravokutnikom, prikazuju namještenu brzinu na koju je vozilo ograničeno i područje namještenih brzina unutar kojeg predmetno vozilo može biti ograničeno.

---

(1)  Ovaj broj se može umetnuti nakon primjene ostatka oznake, kada se zna gdje će pojedinačno vozilo biti registrirano. Odstupanja u pogledu ovog dijela oznake ne smatraju se promjenom tipa vozila.

(2)  Drugi broj je naveden samo kao primjer.

---

PRILOG 5.

ISPITIVANJA I ZAHTIJEVANE RADNE ZNAČAJKE

1.   ISPITIVANJA OGRANIČENJA BRZINE

Na zahtjev podnositelja zahtjeva za homologaciju, ispitivanja se provode u skladu s jednim od niže navedenih stavaka 1.1., 1.2. ili 1.3.

1.1.   MJERENJA NA ISPITNOJ STAZI

1.1.1.   Priprema vozila

1.1.1.1.   Vozilo koje predstavlja tip koji treba homologirati ili SLD/ASLD uređaj koji je predstavnik tipa SLD/ASLD uređaja, prema potrebi, treba dostaviti tehničkoj službi;

1.1.1.2.   Namještanja motora ispitnog vozila, posebno napajanja gorivom, (rasplinjač ili sustav ubrizgavanja) moraju biti u skladu sa specifikacijama proizvođača vozila;

1.1.1.3.   Gume moraju biti izvožene i tlak mora biti u skladu sa specifikacijom proizvođača vozila;

1.1.1.4.   Masa vozila mora biti masa neopterećenog vozila prema izjavi proizvođača vozila.

1.1.2.   Značajke ispitne staze

1.1.2.1.   Ispitna površina mora omogućivati održavanje ustaljene brzine i ne smije imati hrapavih popravaka. Nagibi ne smiju biti veći od 2 % i ne smiju se razlikovati više od 1 %, izuzimajući rubne neravnine.

1.1.2.2.   Na ispitnoj površini ne smije biti stajaće vode, snijega ili leda.

1.1.3.   Vremenski uvjeti

1.1.3.1.   Srednja brzina vjetra izmjerena na visini od najmanje 1 m iznad tla mora biti manja od 6 m/s, s udarima vjetra koji ne prekoračuju 10 m/s.

1.1.4.   Ispitna metoda s ubrzavanjem: (vidjeti sliku u nastavku)

1.1.4.1.   Vozilo koje se kreće brzinom koja je 10 km/h ispod namještene brzine mora se ubrzati što je moguće više pritiskanjem do kraja na papučicu akceleratora. To djelovanje treba zadržati barem 30 sekundi nakon što se ustali brzina vozila. Trenutačnu brzinu vozila treba zapisivati tijekom ispitivanja radi izrade krivulje brzine ovisno o vremenu za vrijeme ispitivanja i za vrijeme djelovanja funkcije ograničenja brzine/podesive funkcije ograničenja brzine ili SLD/ASLD uređaja, ovisno o slučaju. Točnost mjerenja brzine mora biti ± 1 %. Točnost mjerenja vremena mora biti manja od 0,1 s.

1.1.4.2.   Ispitivanje se smatra zadovoljavajućim ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

1.1.4.2.1.   Ustaljena brzina Vstab koju dostigne vozilo mora biti jednaka ili manja od namještene brzine Vset. Međutim, prihvatljivo je 5 %-tno odstupanje od vrijednosti Vset ili 5 km/h, ovisno o tome što je veće.

1.1.4.2.2.   Nakon što se prvi put postigne ustaljena brzina:

1.1.4.2.2.1.   Vmax ne smije premašiti Vstab za više od 5 %;

1.1.4.2.2.2.   veličina promjene brzine ne smije prekoračiti 0,5 m/s2 pri mjerenju u vremenskome razmaku većem od 0,1 s;

1.1.4.2.2.3.   uvjeti za ustaljenu brzinu navedeni u 1.1.4.2.3. moraju se ostvariti 10 s nakon prvoga postizanja Vstab.

1.1.4.2.3.   Nakon što se postigne ustaljena brzina:

1.1.4.2.3.1.   brzina se ne smije razlikovati od Vstab više od 4 % ili 2 km/h, ovisno o tomu što je veće;

1.1.4.2.3.2.   veličina promjene brzine ne smije prekoračiti 0,2 m/s2 pri mjerenju u vremenskome razmaku većem od 0,1 s;

1.1.4.2.3.3.   Vstab je prosječna brzina izračunana za vremenski period od najmanje 20 s, s početkom 10 s nakon što je postignuta Vstab;

1.1.4.2.4.   Ispitivanja s ubrzavanjem moraju se provesti i provjeriti kriteriji prihvatljivosti za svaki prijenosni omjer u kojemu je moguće prekoračenje ograničenja brzine.

Vmax je najveća brzina koju vozilo postigne u prvoj polovici razdoblja odzivne krivulje.

1.1.5.   Metoda ispitivanja stalnom brzinom

1.1.5.1.   Vozilo mora punim ubrzavanjem postići stalnu brzinu te zatim voziti tom brzinom barem 400 m bez ikakve preinake ispitne podloge. Prosječna brzina vozila mjeri se na ispitnoj podlozi. Mjerenje prosječne brzine vozila potom se ponavlja vožnjom u suprotnome smjeru, po istoj ispitnoj podlozi i s istim postupcima. Ustaljena brzina za cijelo gore navedeno ispitivanje srednja je vrijednost dviju prosječnih brzina izmjerenih u oba smjera na ispitnoj podlozi. Cijelo ispitivanje, uključujući izračun ustaljene brzine, mora se provesti pet puta. Mjerenje brzine mora se provesti s točnošću ± 1 %, a mjerenja vremena s točnošću od 0,1 s.

1.1.5.2.   Ispitivanje se smatra zadovoljavajućim ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

1.1.5.2.1.   na svakoj ispitnoj vožnji Vstab ne smije premašiti Vset. Međutim prihvatljivo je 5 %-tno odstupanje od vrijednosti Vset ili 5 km/h, ovisno o tome što je veće;

1.1.5.2.2.   razlika između krajnjih ustaljenih brzina dobivenih za vrijeme ispitne vožnje mora iznositi 3 km/h ili manje;

1.1.5.2.3.   ispitivanja stalnom brzinom moraju se provesti i provjeriti kriteriji prihvatljivosti za svaki prijenosni omjer u kojemu je moguće prekoračenje namještene brzine.

1.2.   ISPITIVANJA NA DINAMOMETRU

1.2.1.   Značajke dinamometra

Istovrijedni zamah mase vozila mora biti moguće reproducirati na dinamometru s točnošću ± 10 %. Točnost mjerenja brzine vozila mora biti ± 1 %. Vrijeme se mora mjeriti s točnošću od 0,1 s.

1.2.2.   Ispitivanje s ubrzavanjem

1.2.2.1.   Snaga koju za vrijeme ispitivanja apsorbira kočnica dinamometra, mora biti namještena tako da odgovara otporu vozila prema ubrzanom kretanju pri ispitnoj (ispitnim) brzini (brzinama). Ta se snaga može odrediti izračunom i mora se namjestiti s točnošću ± 10 %. Na zahtjev podnositelja zahtjeva i uz suglasnost nadležnog tijela apsorbirana snaga može se alternativno namjestiti na 0,4 Pmax (Pmax je najveća snaga motora). Vozilo koje se kreće brzinom koja je 10 km/h ispod njegove namještene brzine Vset mora se ubrzati koliko god dopuštaju mogućnosti motora djelujući do kraja na papučicu za snagu. To djelovanje treba zadržati barem 20 sekundi nakon što se ustali brzina vozila. Trenutačnu brzinu vozila treba zapisivati radi izradbe krivulje brzine ovisno o vremenu za vrijeme ispitivanja i za vrijeme djelovanja funkcije za ograničenje brzine/podesive funkcije za ograničenje brzine ili SLD/ASLD uređaja, ovisno o slučaju.

1.2.2.2.   Ispitivanje se smatra zadovoljavajućim ako su ispunjene odredbe prethodnog stavka 1.1.4.2. te njegovih podstavaka.

1.2.3.   Metoda ispitivanja stalnom brzinom

1.2.3.1.   Vozilo se mora postaviti na dinamometar. Sljedeći kriteriji prihvaćanja moraju biti ispunjeni za snagu koju apsorbira dinamometar, koja se progresivno mijenja od najveće snage Pmax do vrijednosti jednake 0,2 Pmax. Brzina vozila mora se zapisivati u cijelom gore određenom području snage. Najveća brzina vozila utvrđuje se u tom području. Gore određeno ispitivanje i zapisivanje provodi se pet puta.

1.2.3.2.   Ispitivanje se smatra zadovoljavajućim ako su ispunjene odredbe prethodnog stavka 1.1.5.2. te njegovih podstavaka.

1.3.   ISPITIVANJA NA NAPRAVI ZA ISPITIVANJE MOTORA

Taj ispitni postupak može se upotrijebiti samo kad podnositelj zahtjeva na zadovoljavajući način može dokazati tehničkim službama da je ta metoda istovrijedna mjerenju na ispitnoj stazi.

2.   ISPITIVANJE IZDRŽLJIVOSTI

Funkcija za ograničenje brzine/podesiva funkcija za ograničenje brzine ili SLD/ASLD uređaj, prema potrebi, mora se dostaviti na niže propisano ispitivanje izdržljivosti. Međutim, to se ispitivanje može ispustiti ako podnositelj zahtjeva dokaže otpornost na te utjecaje.

2.1.   Uređaj se ispituje na ispitnoj napravi simuliranjem položaja i kretanja kojima SLD/ASLD uređaj može biti izložen na vozilu.

2.2.   Radni ciklus se održava sustavom upravljanja koji isporučuje proizvođač. Dijagram ciklusa prikazan je u nastavku:

t0 – t1 – t2 – t3 – t4 – t5 – t6 – t7: vrijeme potrebno za ovaj postupak

t1 – t2 = 2 sekunde

t3 – t4 = 1 sekunda

t5 – t6 = 2 sekunde

t7 – t8 = 1 sekunda

U nastavku je određeno pet postupaka kondicioniranja. Uzorci SLD/ASLD uređaja tipa za koji je zatražena homologacija moraju se dostaviti za kondicioniranje prema sljedećoj tablici:

	Prvi SLD/ASLD	Drugi SLD/ASLD	Treći SLD/ASLD	Četvrti SLD/ASLD
1. kondicioniranje	X
2. kondicioniranje		X
3. kondicioniranje		X
4. kondicioniranje			X
5. kondicioniranje				X

2.2.1.   1. kondicioniranje: ispitivanja pri sobnoj temperaturi (20 °C ± 2 °C);

Broj ciklusa: 50 000

2.2.2.   2. kondicioniranje: ispitivanja pri visokim temperaturama

2.2.2.1.   Elektronički sastavni dijelovi

Sastavni dijelovi ispituju se u klimatskoj komori. Temperatura od 65 °C ± 5 °C održava se za vrijeme cijelog djelovanja.

Broj ciklusa: 12 500.

2.2.2.2.   Mehanički sastavni dijelovi

Sastavni dijelovi ispituju se u klimatskoj komori. Temperatura od 100 °C ± 5 °C održava se za vrijeme cijelog djelovanja.

Broj ciklusa: 12 500.

2.2.3.   3. kondicioniranje: ispitivanja pri visokim temperaturama

U klimatskoj komori koja je upotrijebljena za 2. kondicioniranje, temperatura od – 20 °C ± 5 °C održava se za vrijeme cijelog djelovanja.

Broj ciklusa: 12 500.

2.2.4.   4. kondicioniranje: ispitivanja u slanoj atmosferi. (Samo za sastavne dijelove koji su izloženi uvjetima cestovnog okoliša.)

Uređaj se ispituje u komori sa slanom atmosferom. Koncentracija natrijeva klorida je 5 %, a temperatura u klimatskoj komori je 35 °C ± 2 °C.

Broj ciklusa: 12 500.

2.2.5.   5. kondicioniranje: vibracijsko ispitivanje.

2.2.5.1.   SLD/ASLD ugrađuje se na sličan način kako se ugrađuje u vozilo.

2.2.5.2.   Sinusne vibracije se primjenjuju u sve tri ravnine. Logaritamski nagib mora biti 1 oktava po minuti;

2.2.5.2.1.   Prvo ispitivanje: frekvencijsko područje 10 - 24 HZ, amplituda ± 2 mm;

2.2.5.2.2.   Drugo ispitivanje: frekvencijsko područje 24 - 1 000 Hz za tehničke jedinice ugrađene na podvozje i kabinu ulazna je vrijednost 2,5 g. Za tehničke jedinice ugrađene na motor ulazna je vrijednost 5 g.

2.3.   KRITERIJI PRIHVAĆANJA ZA ISPITIVANJE IZDRŽLJIVOSTI

2.3.1.   Nakon završetka ispitivanja izdržljivosti ne smije se uočiti nikakva promjena radnih značajki uređaja s obzirom na namještenu brzinu;

2.3.2.   Međutim, ako se pri jednome od ispitivanja izdržljivosti pojavi kvar na uređaju, može se na zahtjev proizvođača dostaviti drugi uređaj za odgovarajuće ispitivanje izdržljivosti.

---

PRILOG 6.

ISPITIVANJA I ZAHTIJEVANE RADNE ZNAČAJKE ZA ASLD UREĐAJ

1.   ISPITIVANJA PODESIVOG SUSTAVA ZA OGRANIČENJE BRZINE

1.1.   Priprema vozila

1.1.1.   Vozilo koje predstavlja tip koji treba homologirati ili ASLD uređaj koji je predstavnik tipa ASLD uređaja, prema potrebi, treba dostaviti tehničkoj službi.

1.1.1.1.   Ako se homologira ASLD uređaj, proizvođač ga ugrađuje u vozilo koje je predstavnik tipa za koji je uređaj namijenjen.

1.1.2.   Namještanja motora ispitnog vozila, posebno napajanja gorivom (rasplinjač ili sustav ubrizgavanja) moraju biti u skladu sa specifikacijama proizvođača vozila.

1.1.3.   Gume moraju biti izvožene i tlak mora biti u skladu sa specifikacijom proizvođača vozila.

1.1.4.   Masa vozila mora biti najmanja masa s punim spremnikom prema izjavi proizvođača vozila.

1.2.   Značajke ispitne staze

1.2.1.   Ispitna površina mora omogućivati održavanje ustaljene brzine i ne smije imati hrapavih popravaka. Stupnjevi nagiba ne smiju biti veći od 2 %.

1.2.2.   Na ispitnoj površini ne smije biti stajaće vode, snijega ili leda.

1.3.   Vremenski uvjeti

1.3.1.   Srednja brzina vjetra izmjerena na visini od najmanje 1 m iznad tla mora biti manja od 6 m/s, s udarima vjetra koji ne prekoračuju 10 m/s.

1.4.   Ispitivanje s obzirom na obavješćivanje vozača da je Vadj prekoračena

1.4.1.   Kako bi vozilo premašilo Vadj, potrebno je pritisnuti papučicu akceleratora (kako je navedeno i stavcima 5.2.5.4.1. i 21.2.5.4.1.) kada vozilo vozi brzinom koja je za 10 km/h ispod Vadj.

1.4.2.   Vozilo ubrzava do brzine koja je najmanje 10 km/h iznad Vadj.

1.4.3.   Ta se brzina mora održavati najmanje 30 sekundi.

1.4.4.   Tijekom ispitivanja mora se zabilježiti trenutačna brzina vozila, a mjeri se s točnošću od ± 1 %.

1.4.5.   Ispitivanje se smatra zadovoljavajućim ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

1.4.5.1.   Vozač je upozoravajućim signalom obaviješten kada stvarna brzina vozila prekorači Vadj za više od 3 km/h.

1.4.5.2.   Vozača se i dalje cijelo vrijeme obavješćuje da je Vadj prekoračena za više od 3 km/h.

1.5.   Ispitivanje podesive funkcije/uređaja za ograničenje brzine

1.5.1.   Kada je ASLF/ASLD isključen, tehnička služba za svaki omjer prijenosa izabran za ispitnu brzinu Vadj mjeri sile koje su potrebne za pritisak na papučicu akceleratora kako bi se održava Vadj te brzinu (Vadj*) koja je za 20 posto ili 20 km/h (koja god je veća) brža od Vadj.

1.5.2.   Kada je ASLF/ASLD uključen i namješten na Vadj, vozilo mora voziti pri brzini od 10 km/h ispod Vadj. Vozilo se potom ubrzava povećanjem sile na papučicu akceleratora tijekom razdoblja od 1 s ± 0,2 do one sile koja je potrebna za postizanje Vadj*. Tu silu treba zadržati tijekom razdoblja od barem 30 sekundi nakon što se ustali brzina vozila.

1.5.3.   Trenutačnu brzinu vozila treba zapisivati tijekom ispitivanja radi izrade krivulje brzine ovisno o vremenu za vrijeme ispitivanja i za vrijeme djelovanja ASLF/ASLD uređaja, ovisno o slučaju. Točnost mjerenja brzine mora biti ± 1 %. Točnost mjerenja vremena mora biti manja od 0,1 s.

1.5.4.   Ispitivanje se smatra zadovoljavajućim ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

1.5.4.1.   Ustaljena brzina (Vstab) koju je postiglo vozilo ne smije prekoračiti Vadj za više od 3 km/h.

1.5.4.1.1.   Nakon što se prvi put postigne Vstab:

1.5.4.1.1.1.   Vmax ne smije premašiti Vstab za više od 5 %;

1.5.4.1.1.2.   stopa promjene brzine ne smije prekoračiti 0,5 m/s2 pri mjerenju u vremenskome razmaku većem od 0,1 s;

1.5.4.1.1.3.   uvjeti za ustaljenu brzinu navedeni u 1.5.4.1.1. moraju se ostvariti 10 s nakon prvoga postizanja Vstab.

1.5.4.1.2.   Nakon što se postigne ustaljena brzina:

1.5.4.1.2.1.   brzina ne smije odstupati od Vadj za više od 3 km/h;

1.5.4.1.2.2.   stopa promjene brzine ne smije prekoračiti 0,2 m/s2 pri mjerenju u vremenskome razmaku većem od 0,1 s;

1.5.4.1.2.3.   Vstab je prosječna brzina izračunana za vremenski period od najmanje 20 s, s početkom 10 s nakon što je postignuta Vstab;

1.5.4.1.3.   Ispitivanja s ubrzavanjem moraju se provesti i provjeriti kriteriji prihvatljivosti za svaki prijenosni omjer u kojemu je moguće postizanje Vadj*.

---