10/Sv. 7

Službeni list Europske unije

Uvodna napomena

U skladu s člankom 52. Akta o uvjetima pristupanja Republike Hrvatske i prilagodbama Ugovora o Europskoj uniji, Ugovora o funkcioniranju Europske unije i Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju, potpisanog 9. prosinca 2011., tekstovi akata institucija donesenih prije pristupanja koje su te institucije sastavile na hrvatskom jeziku od dana pristupanja vjerodostojni su pod istim uvjetima kao i tekstovi sastavljeni na sadašnjim službenim jezicima. Tim se člankom također predviđa da se tekstovi objavljuju u Službenom listu Europske unije ako su tekstovi na sadašnjim jezicima tako objavljeni.

U skladu s tim člankom objavljuje se posebno izdanje Službenog lista Europske unije na hrvatskom jeziku, koje sadržava tekstove obvezujućih općih akata. To izdanje obuhvaća akte usvojene u razdoblju od 1952. godine do dana pristupanja.

Objavljeni tekstovi podijeljeni su na 20 poglavlja koja slijede raspored iz Registra važećeg zakonodavstva Europske unije, i to:

01	Opća, financijska i institucionalna pitanja
02	Carinska unija i slobodno kretanje robe
03	Poljoprivreda
04	Ribarstvo
05	Sloboda kretanja radnika i socijalna politika
06	Pravo poslovnog nastana i sloboda pružanja usluga
07	Prometna politika
08	Politika tržišnog natjecanja
09	Porezi
10	Ekonomska i monetarna politika i slobodno kretanje kapitala
11	Vanjski odnosi
12	Energetika
13	Industrijska politika i unutarnje tržište
14	Regionalna politika i koordinacija strukturnih instrumenata
15	Okoliš, potrošači i zaštita zdravlja
16	Znanost, informiranje, obrazovanje i kultura
17	Pravo poduzećâ
18	Zajednička vanjska i sigurnosna politika
19	Područje slobode, sigurnosti i pravde
20	Europa građana

Spomenuti registar, koji vodi Ured za publikacije, dostupan je na internetu (eur-lex.europa.eu) na službenim jezicima Europske unije. Bibliografskoj bilješci svakog akta može se pristupiti putem registra, gdje se mogu pronaći upućivanja na posebno izdanje i na ostale analitičke metapodatke.

Akti objavljeni u posebnom izdanju, uz određene iznimke, objavljuju se u obliku u kojem su bili objavljeni u Službenom listu na izvornim službenim jezicima. Stoga pri uporabi posebnog izdanja treba uzeti u obzir naknadne izmjene, prilagodbe ili odstupanja koje su usvojile institucije, Europska središnja banka ili su predviđene u Aktu o pristupanju.

Iznimno, kad se opsežni tehnički prilozi poslije zamijene novim prilozima, navodi se samo upućivanje na posljednji akt koji zamjenjuje prilog. Takav je slučaj u pojedinim aktima koji sadržavaju popise carinskih oznaka (poglavlje 02), aktima o prijevozu opasnih tvari, aktima o pakiranju i označivanju tih tvari (poglavlja 07 i 13) te nekima od protokola i priloga Sporazumu o Europskom gospodarskom prostoru.

Također, Pravilnik o osoblju objavljuje se kao pročišćeni tekst koji obuhvaća sve izmjene do kraja 2012. godine. Daljnje izmjene objavljuju se u izvornom obliku.

Posebno izdanje sadržava dva sustava numeracije stranica:

izvorna numeracija stranica, zajedno s datumom objave francuskog, talijanskog, njemačkog i nizozemskog izdanja Službenog lista, engleskog i danskog izdanja od 1. siječnja 1973., grčkog izdanja od 1. siječnja 1981., španjolskog i portugalskog izdanja od 1. siječnja 1986., finskog i švedskog izdanja od 1. siječnja 1995., češkog, estonskog, latvijskog, litavskog, mađarskog, malteškog, poljskog, slovačkog i slovenskog izdanja od 1. svibnja 2004. te bugarskog i rumunjskog izdanja od 1. siječnja 2007.

U numeraciji stranica postoje praznine jer svi akti objavljeni u to vrijeme nisu objavljeni u posebnom izdanju. Kada se prilikom citiranja akata upućuje na Službeni list, potrebno je navesti stranicu sukladno izvornoj numeraciji;

ii.	numeracija stranica posebnog izdanja neprekinuta je i ne smije se navoditi prilikom citiranja akata.

Do lipnja 1967. numeracija stranica u Službenom listu počinjala je iznova svake godine. Od tada nadalje svaki broj Službenog lista počinje na prvoj stranici.

Od 1. siječnja 1968. Službeni list podijeljen je na dva dijela:

—	Zakonodavstvo („L”),

—	Informacije i objave („C”).

Od 1. veljače 2003. prijašnje ime „Službeni list Europskih zajednica” promijenjeno je, na temelju Ugovora iz Nice, u „Službeni list Europske unije”.

10/Sv. 7

Službeni list Europske unije

32000D0012(01)

L 055/68

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

ODLUKA EUROPSKE SREDIŠNJE BANKE

od 10. studenoga 2000.

o objavi određenih pravnih akata i instrumenata Europske središnje banke

(ESB/2000/12)

(2001/150/EZ)

UPRAVNO VIJEĆE EUROPSKE SREDIŠNJE BANKE,

uzimajući u obzir Statut Europskog sustava središnjih banaka i Europske središnje banke (dalje u tekstu: „Statut”), a posebno njegov članak 10. stavak 4., članak 34. stavak 1. i članak 34. stavak 2.,

nakon savjetovanja s Općim vijećem Europske središnje banke (ESB),

budući da:

(1)

ESB pridaje veliku važnost povećanju transparentnosti regulatornog okvira Europskog sustava središnjih banaka (ESSB). U skladu s tim pristupom pravne akte i instrumente koje donese ESB treba učiniti dostupnim javnosti radi obaviještenosti čak i ako ne postoji takva obveza na temelju Ugovora o osnivanju Europske zajednice ili Statuta.

(2)	Transparentnost se najbolje može postići objavom akata i instrumenata ESB-a na svim službenim jezicima Zajednice u Službenom listu Europskih zajednica,

ODLUČILO JE:

Članak 1.

Objavljuju se Smjernica ESB/1998/NP10 od 3. studenoga 1998. o provedbi članka 52. Statuta Europskog sustava središnjih banaka i Europske središnje banke (Prilog I. ovoj Odluci), Smjernica ESB/1999/NP11 od 22. travnja 1999. o ovlaštenju za izdavanje nacionalnih novčanica tijekom prijelaznog razdoblja (Prilog II. ovoj Odluci) i Smjernica ESB/1998/NP28 od 22. prosinca 1998. o zajedničkim pravilima i minimalnim standardima za zaštitu povjerljivosti pojedinih statističkih podataka koje prikuplja Europska središnja banka uz pomoć nacionalnih središnjih banaka (Prilog III. ovoj Odluci); Odluka ESB/1998/NP1 od 19. lipnja 1998. o imenovanju i trajanju mandata vanjskog revizora Europske središnje banke (Prilog IV. ovoj Odluci); Odluka ESB/1998/NP15 od 1. prosinca 1998. o obavljanju određenih funkcija Europske središnje banke koje se odnose na srednjoročnu financijsku pomoć za platne bilance država članica (Prilog V. ovoj Odluci) i Preporuka ESB/1999/NP7 od 8. travnja 1999. o računovodstvenom tretmanu troškova nastalih u vezi s izdavanjem novčanica (Prilog VI. ovoj Odluci).

Članak 2.

Ova se Odluka objavljuje u Službenom listu Europskih zajednica.

Sastavljeno u Frankfurtu na Majni 10. studenoga 2000.

Predsjednik ESB-a

Willem F. DUISENBERG

10/Sv. 7

Službeni list Europske unije

32001D0011

L 337/49

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

ODLUKA EUROPSKE SREDIŠNJE BANKE

od 8. studenoga 2001.

o određenim uvjetima u vezi s pristupom Sustavu nadzora krivotvorina (CMS)

(ESB/2001/11)

(2001/912/EZ)

UPRAVNO VIJEĆE EUROPSKE SREDIŠNJE BANKE,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice, a posebno njegov članak 106. stavak 1.,

uzimajući u obzir Statut Europskog sustava središnjih banaka i Europske središnje banke, a posebno njegov članak 16.,

budući da:

(1)	Uredba Vijeća (EZ) br. 1338/2001 od 28. lipnja 2001. o utvrđivanju mjera potrebnih za zaštitu eura od krivotvorenja (1) utvrđuje određene mjere u vezi s prikupljanjem i pohranom podataka o krivotvorenim novčanicama i kovanicama te pristup tim podacima.

(2)

Nije moguće boriti se protiv krivotvorenja samo na razini europodručja. Stoga je Vijeće Europske unije poduzelo mjere u vezi s eurom u skladu s glavom VI. Ugovora o Europskoj uniji (tj. trećim stupom); isto tako Uredba Vijeća (EZ) br. 1339/2001 proširuje područje primjene Uredbe Vijeća (EZ) br. 1338/2001 na one države članice koje nisu usvojile euro kao svoju jedinstvenu valutu (2).

(3)

Potrebno je nadograditi postupke i sustave koji se već primjenjuju za analizu krivotvorenog novca i za prikupljanje informacija o krivotvorenju; ESB je osnovao Centar za analizu krivotvorina i bazu podataka krivotvorenog novca; smatra se primjerenim reorganizirati tu bazu podataka te je preimenovati u „Sustav nadzora krivotvorina (CMS)” te odrediti njegova obilježja.

(4)

ESB određuje uvjete koji jamče odgovarajuće postupke za pristup bitnim podacima CMS-a u skladu s uredbama (EZ) br. 1338/2001 i (EZ) br. 1339/2001. U tu svrhu sve nacionalne središnje banke Europskog sustava središnjih banaka moraju unutar svakog NSB-a osnovati svoje nacionalne centre za borbu protiv krivotvorenja (NCBK) i uspostaviti ulogu sigurnosnog administratora NCBK-a. ESB također sklapa potrebne dogovore i sporazume s Komisijom i Europolom kako bi im omogućio prikladan pristup podacima CMS-a, kao i Europskom tehničkom i znanstvenom centru, također u skladu s Uredbom (EZ) br. 1338/2001. Pri svakom pristupu potrebno je postupati prema odgovarajućim minimalnim sigurnosnim standardima. Takvo je postupanje bitno zbog povjerljive naravi podataka CMS-a. Povjerljiva narav podataka znači da bi svaku informaciju koju korisnik CMS-a dobije od CMS-a trebalo upotrijebiti isključivo radi izvršavanja vlastitih dužnosti u borbi protiv krivotvorenja eura. Ograničavanje pristupa podacima CMS-a pomaže kod osiguranja povjerljivosti.

(5)

Priručnik s postupcima i minimalni sigurnosni standardi u vezi s CMS-om nalaze se u postupku odobrenja Upravnog vijeća ESB-a. Neće biti objavljeni zbog povjerljive naravi podataka koji će se unositi u CMS i biti dostupni unutar CMS-a te zbog važnosti očuvanja povjerljivog okružja za korištenje CMS-a,

ODLUČILO JE KAKO SLIJEDI:

Članak 1.

Definicije

U ovoj se Odluci primjenjuju definicije iz Uredbe (EZ) br. 1338/2001.

Članak 2.

Sustav nadzora krivotvorina

1. Baza podataka krivotvorenog novca (CCD) ovime se preimenuje u Sustav nadzora krivotvorina (CMS). Sva pozivanja na CCD sadržana u prethodnim pravnim aktima smatraju se pozivanjima na CMS.

2. CMS se sastoji od središnje baze podataka koja sadržava sve tehničke i statističke informacije o krivotvorenju, i euronovčanica i eurokovanica, bilo da one potječu iz država članica ili trećih zemalja. Između ostaloga, CMS obuhvaća aplikacije za pretraživanje i uređivanje te mogućnosti preuzimanja i prenošenja podataka i mreža koje povezuju različite korisnike CMS-a s CMS-om.

3. Organizacija CMS-a i upravljanje njime u nadležnosti su Izvršnog odbora ESB-a, koji za tu svrhu uzima u obzir stajališta Odbora za novčanice.

Članak 3.

Pristup podacima Sustava nadzora krivotvorina

1. Osim nacionalnim središnjim bankama, pristup bitnim podacima CMS-a omogućen je i drugim nadležnim nacionalnim tijelima, uključujući nacionalne centre za analizu novčanica (NCAN) i nacionalne centre za analizu kovanog novca (NCAK) u vezi s podacima o kovanicama u skladu s Uredbom (EZ) br. 1338/2001. U tu se svrhu primjenjuju uvjeti iz članaka 5. do 9. ove Odluke.

2. Pristup Europske komisije, Europskoga tehničkog i znanstvenog centra (ETZC) i Europola bitnim podacima CMS-a omogućen je u skladu s Uredbom (EZ) br. 1338/2001. Postupci za taj pristup utvrđeni su dvostranim dogovorima i sporazumima s ESB-om, prema potrebi.

3. U skladu sa svim sporazumima u vezi s monetarnim odnosima između Zajednice i trećih osoba, ESB može omogućiti pristup bitnim podacima CMS-a određenim tijelima ili centrima tih trećih osoba.

4. Osim gore spomenutog stavka 3. te na temelju članka 9. Uredbe (EZ) br. 1338/2001, ESB može omogućiti pristup bitnim podacima CMS-a određenim tijelima ili centrima trećih zemalja. Također im se mogu dostaviti podaci CMS-a za pojedinačni slučaj, kada to ESB-ov Centar za analizu krivotvorina (CAC) smatra potrebnim.

Članak 4.

Unos podataka nacionalnih centara za analizu novčanica i nacionalnih centara za analizu kovanog novca u Sustav nadzora krivotvorina

Unos podataka o otkrivenim krivotvorenim euronovčanicama u CMS od strane svih nacionalnih centara za analizu novčanica i slanje svake nove vrste euronovčanica za koje se sumnja da su krivotvorene ESB-ovu Centru za analizu krivotvorina izvršava se u skladu s Uredbom (EZ) br. 1338/2001 i određenim priručnikom o postupcima koji je odobrilo Upravno vijeće ESB-a u suradnji s Općim vijećem ESB-a. S nacionalnim centrima za analizu novčanica koji nisu NSB ili koji nisu osnovani unutar NSB-a provode se savjetovanja o priručniku o postupcima. Izvršit će se i potrebne prilagodbe priručnika o postupcima u vezi s unosom podataka o kovanicama u CMS od strane ETZC-a i nacionalnih centara za analizu kovanog novca.

Članak 5.

Nacionalni centri za borbu protiv krivotvorenja

1. NCBK osnovan u sklopu svakog NSB-a obavlja zadaću upravljanja pristupom CMS-u iz članka 3. u državama članicama. Taj NCBK također olakšava komunikaciju o pitanjima povezanima s CMS-om unutar država članica. U vezi s tim zadaćama, u svakom se NCBK-u otvara radno mjesto sigurnosnog administratora.

2. Nakon sporazuma s ESB-om NCBK odobrava različite razine pristupa CMS-u navedene u članku 3. u skladu sa stavkom 1. ovog članka. U tu svrhu gore navedeni sigurnosni administrator NCBK-a izrađuje i utvrđuje potrebna korisnička imena i različite kategorije korisnika te različite razine pristupa tih korisnika.

Članak 6.

Usklađenost sa sigurnosnim standardima Sustava nadzora krivotvorina

Minimalne sigurnosne standarde povezane s pristupom CMS-u kojih se moraju pridržavati sva tijela ili centri (NCAN i/ili NCAK) u kojima postoje korisnici CMS-a, kao i ti korisnici, donosi Upravno vijeće ESB-a u suradnji s Općim vijećem ESB-a. O ovim se standardima obavještavaju nacionalni centri za borbu protiv krivotvorina.

Članak 7.

Povjerljivost

1. Svako tijelo ili centar u kojem postoje korisnici CMS-a obavješćuje korisnike o povjerljivoj naravi CMS-ovih podataka i o bilo kakvim ograničenjima pristupa koja se odnose na svakog korisnika iz tog tijela ili centra te drugih tijela ili centara, ovisno o tome kako ih o spomenutim ograničenjima povremeno obavješćuje sigurnosni administrator nadležnog NCBK-a. Nadležni NCBK može zahtijevati da svako tijelo ili centar potpiše izjavu o povjerljivosti u kojoj navodi da je na primjeren način upoznat sa sadržajem ove Odluke. Svako se tijelo ili centar savjetuje s nadležnim NCBK-om o bitnim pitanjima u vezi s povjerljivosti CMS-ovih podataka. Nacionalni centri za borbu protiv krivotvorenja savjetuju se s ESB-ovim Centrom za analizu krivotvorina o rezultatima svakoga takvog zahtjeva ili savjetovanja.

2. S nadležnim se NCBK-om provode savjetovanja o obavijestima koje sadržavaju CMS-ove podatke upućene javnosti, kreditnim institucijama i proizvođačima određene opreme. NCBK se također savjetuje s ESB-ovim Centrom za analizu krivotvorina.

3. ESB se savjetuje s nadležnim NCBK-om u vezi s bilo kakvim privremenim obustavama pristupa. ESB i nadležni NCBK mogu privremeno obustaviti pristup CMS-u bilo kojem korisniku CMS-a ako je to potrebno radi očuvanja povjerljive naravi CMS-ovih podataka. Nadležni se NCBK savjetuje s tijelom ili centrom kojemu pripadaju ti korisnici kako bi se ponovno uspostavili odgovarajući uvjeti za uporabu CMS-a.

4. Nakon što ih odobri Upravno vijeće, minimalni sigurnosni standardi spomenuti u članku 6. i priručnik o postupcima spomenut u članku 4. neće se objavljivati zbog svoje povjerljive naravi.

Članak 8.

Praćenje

Nacionalni centri za borbu protiv krivotvorenja, u dogovoru s nadležnim tijelima ili centrima, utvrđuju postupke koji omogućavaju praćenje njihove usklađenosti s člancima 6. i 7. i donošenje prikladnih mjera povezanih s tim postupcima. Ti postupci također omogućavaju ESB-u sudjelovanje u ovom praćenju. U dogovoru s nacionalnim središnjim bankama ESB također utvrđuje postupke za praćenje usklađenosti nacionalnih centara za borbu protiv krivotvorenja s ovom Odlukom.

Članak 9.

Provedba

Izvršni odbor ESB-a donosi sve mjere za provedbu ove Odluke koje su nužne za učinkovitost i sigurnost CMS-a, uključujući i mjere povezane s priručnikom o postupcima ili minimalnim sigurnosnim standardima iz članaka 4. i 6. U tu svrhu uzima u obzir stajališta Odbora za novčanice. Izvršni odbor izvještava Upravno vijeće o svim mjerama koje donosi primjenom ovog članka. Osim toga, ESB može općenito davati tehnička pojašnjenja i specifikacije u vezi s uporabom ili sigurnosti CMS-a.

Članak 10.

Završne odredbe

Ova Odluka stupa na snagu 1. prosinca 2001.

Ova se Odluka objavljuje u Službenom listu Europskih zajednica.

Sastavljeno u Frankfurtu na Majni 8. studenoga 2001.

Predsjednik ESB-a

Willem F. DUISENBERG

(1) SL L 181, 4.7.2001., str. 6.

(2) SL L 181, 4.7.2001., str. 11.

10/Sv. 7

Službeni list Europske unije

32003D0022(01)

L 009/39

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

ODLUKA EUROPSKE SREDIŠNJE BANKE

od 18. prosinca 2003.

o izmjeni članka 1. stavka (f) Odluke ESB/2001/16 od 6. prosinca 2001. o raspodjeli monetarnog prihoda nacionalnih središnjih banaka država članica sudionica počevši od financijske godine 2002.

(ESB/2003/22)

(2004/48/EZ)

UPRAVNO VIJEĆE EUROPSKE SREDIŠNJE BANKE,

uzimajući u obzir Statut Europskog sustava središnjih banaka i Europske središnje banke, a posebno njegov članak 32.,

uzimajući u obzir Odluku ESB/2001/16 od 6. prosinca 2001. o raspodjeli monetarnog prihoda nacionalnih središnjih banaka država članica sudionica počevši od financijske godine 2002 (1).,

budući da:

(1)	Članak 1. stavak (f) Odluke ESB/2001/16 definira „ključ upisanog kapitala” pozivanjem na Odluku ESB/1998/13 od 1. prosinca 1998. o postotku udjela nacionalnih središnjih banaka u ključu za upis kapitala Europske središnje banke (2).

(2)

Odlukom ESB/2003/17 od 18. prosinca 2003. o postocima udjela nacionalnih središnjih banka u ključu za upis kapitala (3) Europske središnje banke stavlja se izvan snage Odluka ESB/1998/13 počevši od 1. siječnja 2004. i utvrđuju novi ponderi dodijeljeni nacionalnim središnjim bankama (NSB) u ključu za upis kapitala Europske središnje banke (ESB) (dalje u tekstu: „ponderi u ključu kapitala”).

(3)

Članak 1. stavak (f) Odluke ESB/2001/16 treba prema tome izmijeniti za potrebe raspodjele monetarnog prihoda nacionalnih središnjih banaka država članica koje su prihvatile euro počevši od financijske godine 2004. Ova bi izmjena trebala uvesti opću definiciju izraza „ključ upisanog kapitala” da se izbjegnu daljnje izmjene Odluke ESB/2001/16 svaki put kad se usklađuje ključ za kapital ESB-a.

(4)

Kako bi se postigla podudarnost između prihoda ESB-a zarađenog u prvom tromjesečju prve godine od koje se primjenjuje svako petogodišnje usklađenje i prihod ESB-a distribuiran na kraju svakog tromjesečja, potrebno je odstupiti od prvog podstavka članka 2. stavka 1. Odluke ESB/2001/16 kako bi se osiguralo da se prihod zarađen u siječnju takvog tromjesečja također obračunava na temelju novih pondera u ključu kapitala,

DONIJELO JE OVU ODLUKU

Članak 1.

Izmjene Odluke ESB/2001/16

Odluka ESB/2001/16 mijenja se kako slijedi:

Članak 1. stavak (f) zamjenjuje se slijedećim:

„(f)	‚ključ upisanog kapitala’ znači udjeli nacionalnih središnjih banaka (izraženi u postocima) u upisanom kapitalu ESB-a koji proizlaze iz primjene na nacionalne središnje banke pondera u ključu iz članka 29. stavka 1. Statuta, kako je to primjenjivo za odgovarajuću financijsku godinu.”

Članku 2. stavku 1. dodaje se sljedeći podstavak:

„Salda unutar Eurosustava po euronovčanicama u optjecaju se, za razdoblje od 1. siječnja do 31. siječnja prve godine od koje se počinje primjenjivati svako petogodišnje usklađenje sukladno članku 29. stavku 3. Statuta, obračunavaju na temelju usklađenog ključa upisanog kapitala koji se primjenjuje na salda na ukupne euronovčanice u optjecaju na dan 31. prosinca prethodne godine.”

Članak 2.

Završne odredbe

1. Ova Odluka stupa na snagu 1. siječnja 2004.

2. Ova se Odluka objavljuje u Službenom listu Europske unije.

Sastavljeno u Frankfurtu na Majni 18. prosinca 2003.

Za Upravno Vijeće ESB-a

Jean-Claude TRICHET

(1) SL L 337, 20.12.2001., str. 55.

(2) SL L 125, 19.5.1999., str. 33.

(3) SL L 9, 15.1.2004., str. 27.

10/Sv. 7

Službeni list Europske unije

32004O0018

L 320/21

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

SMJERNICA EUROPSKE SREDIŠNJE BANKE

od 16. rujna 2004.

o nabavi euronovčanica

(ESB/2004/18)

(2004/703/EZ)

UPRAVNO VIJEĆE EUROPSKE SREDIŠNJE BANKE,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice, a posebno njegov članak 106. stavak 1.,

uzimajući u obzir Statut Europskog sustava središnjih banaka i Europske središnje banke, a posebno njegov članak 16.,

budući da:

(1)	Člankom 16. Statuta utvrđeno je da Upravno vijeće Europske središnje banke (ESB) ima isključivo pravo odobriti izdavanje euronovčanica u Zajednici. Ovo isključivo pravo uključuje nadležnost za određivanje pravnog okvira za nabavu euronovčanica.

(2)

Na temelju članka 106. stavka 1. Ugovora i članka 12. stavka 1. Statuta, ESB može dodijeliti odgovornost za izdavanje euronovčanica nacionalnim središnjim bankama država članica koje su usvojile euro (nacionalne središnje banke, NSB) u skladu s postotnim udjelima nacionalnih središnjih banaka u upisanom kapitalu ESB-a za relevantnu financijsku godinu izračunatim uz primjenu pondera NSB-a u ključu iz članka 29. stavka 1. Statuta (dalje u tekstu „ključ kapitala”). Nadalje, ESB bi trebao dodijeliti odgovornost za sklapanje i vođenje sporazuma o nabavi za izradu euronovčanica uzimajući u obzir načelo decentralizacije i potrebu za učinkovitim okvirom upravljanja.

(3)

Okvir za nabavu euronovčanica mora, s jedne strane, biti u skladu sa zahtjevima utvrđenim u članku 105. stavku 1. Ugovora i članka 2. Statuta, kako bi Eurosustav djelovao u skladu s načelom otvorenog tržišnoga gospodarstva sa slobodnim tržišnim natjecanjem, dajući prednost učinkovitoj raspodjeli sredstava i, s druge strane, uzeti u obzir specifičnu prirodu euronovčanica koje se tiskaju kako bi ih kao sigurno sredstvo plaćanja izdavao jedino Eurosustav. Nadalje, u skladu s načelom decentralizacije, okvir za nabavu euronovčanica mora uzeti u obzir i činjenicu da neke nacionalne središnje banke imaju vlastite tiskare ili se koriste javnim tiskarama za izradu euronovčanica.

(4)

S obzirom na navedena načela, Upravno vijeće odlučilo je 10. srpnja 2003. da bi se na nabavu euronovčanica trebao najkasnije od 1. siječnja 2012. nadalje primjenjivati zajednički konkurentan pristup Eurosustava nadmetanju (dalje u tekstu „jedinstveni postupak nadmetanja Eurosustava”). Nacionalne središnje banke koje imaju vlastite tiskare ili one koje upotrebljavaju javne tiskare mogu ne sudjelovati u jedinstvenom postupku nadmetanja Eurosustava. U tim slučajevima, te tiskare ostaju odgovorne za izradu euronovčanica koje su dodijeljene njihovim nacionalnim središnjim bankama u skladu s ključem kapitala, ali su isključene iz sudjelovanja u jedinstvenom postupku nadmetanja Eurosustava. Nacionalne središnje banke mogu kasnije pristupiti jedinstvenom postupku nadmetanja Eurosustava. Takva odluka je neopoziva.

(5)

Prijelazno razdoblje koje nacionalnim središnjim bankama i tiskarama omogućava pripremu za ovaj dugoročan pristup trebao bi početi čim se ustanovi da će izrada najmanje polovine ukupne godišnje potrebe Eurosustava za euronovčanicama biti dodijeljena na natječaju te da će barem polovina svih nacionalnih središnjih banaka dodijeliti izradu njima raspoređenih euronovčanica na natječaju. Tijekom prijelaznog razdoblja jedinstveni postupak nadmetanja Eurosustava primjenjuje se na one nacionalne središnje banke koje izradu njima raspoređenih euronovčanica dodjeljuju na natječaju.

(6)

Jedinstveni postupak nadmetanja Eurosustava osigurava jednake uvjete svim tiskarama koje sudjeluju u postupku dopuštajući tržišno natjecanje između vlastitih, javnih i privatnih tiskara na transparentan i pošten način koji niti jednoj uključenoj strani ne daje nepoštenu tržišnu prednost. Kako bi se osigurali jednaki uvjeti, potrebna su posebna pravila o sastavu jedinstvenog Odbora Eurosustava za nabavu (dalje u tekstu „Odbor za nabavu”), ponašanju njegovih članova i uvjetima za sudjelovanje tiskara u jedinstvenom postupku nadmetanja Eurosustava.

(7)

Euronovčanice su osjetljive i inovativne su prirode. Stoga se moraju izrađivati na potpuno siguran, kontroliran i povjerljiv način koji jamči pouzdanu, održivu nabavu visoke kvalitete tijekom vremena. Nadalje, Eurosustav mora voditi računa o mogućem utjecaju izrade euronovčanica na javno zdravlje i sigurnost te na okoliš. Svi ovi zahtjevi će se uzimati u obzir u jedinstvenom postupku nadmetanja Eurosustava.

(8)

Upravno vijeće prati sve ključne sirovine i proizvodne čimbenike euronovčanica i, ako je potrebno, poduzima primjerene mjere kako bi oni bili izabrani i nabavljeni tako da se osigura kontinuitet nabave euronovčanica i, ne dovodeći u pitanje europsko zakonodavstvo o tržišnom natjecanju i nadležnosti Europske komisije, kako bi se spriječilo da Eurosustav pretrpi štetu zbog zloupotrebe vladajućeg položaja na tržištu nekog od izvođača ili dobavljača.

(9)	Sporazumi o nabavi sklopljeni nakon završetka jedinstvenog postupka nadmetanja Eurosustava između naručitelja i pojedinih tiskara trebali bi biti u skladu s minimalnim zajedničkim obilježjima koje je utvrdio ESB radi osiguravanja usklađenih uvjeta za sve ugovorne tiskare.

(10)

Upravno vijeće trebalo bi preispitati provedbu ove Smjernice nakon stupanja na snagu s obzirom na praktično iskustvo Eurosustava. Odredbe ove Smjernice trebale bi se tumačiti, prema potrebi, u skladu s pravilima iz Direktive 2004/18/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 31. ožujka 2004. o usklađivanju postupaka za sklapanje ugovora o javnim radovima, ugovora o javnoj nabavi robe te ugovora o javnim uslugama (1).

(11)	U skladu s općom politikom transparentnosti ESB-a, trebalo bi objaviti informacije o postupku nadmetanja, kao što su kriteriji prihvatljivosti i dodjele i rezultat takvih postupaka.

(12)	U skladu s člankom 12. stavkom 1. i člankom 14. stavkom 3. Statuta, Smjernice ESB-a čine sastavni dio prava Zajednice,

DONIJELO JE OVU SMJERNICU:

GLAVA I.

OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Definicije

Za potrebe ove Smjernice:

„načelo nepristranosti” znači načelo u skladu s kojim postoji potpuna odvojenost između vlastite tiskare ili javne tiskare i računa njezina NSB-a i povrat svih sredstava koje vlastita tiskara ili javna tiskara primi kao administrativnu i organizacijsku potporu od NSB-a. Posebno, povrat sredstava obuhvaća: (a) dodatne, promjenjive troškove koje snosi NSB zbog pružanja administrativne i organizacijske potpore vlastitoj tiskari; (b) prikladan doprinos vlastite tiskare fiksnim troškovima koji su povezani s administrativnom i organizacijskom potporom NSB-a; (c) adekvatan prinos na kapitalna ulaganja NSB-a u vlastitu tiskaru. Ti se doprinosi izračunavaju po tržišnim cijenama. Ova definicija uzima u obzir svu relevantnu sudsku praksu Suda Europskih zajednica, kao i relevantna zajednička načela troškovnog računovodstva koja posebno određuje Upravno vijeće;

„povjerljive informacije” znači: (a) sve nejavne informacije o postupcima i raspravama Odbora za nabavu; (b) sve informacije sadržane u dokumentaciji za nadmetanje koju su tiskare i/ili druge treće strane podnijele Odboru za nabavu; (c) sve informacije koje sadržavaju poslovne tajne ili ostale povjerljive ili zaštićene tehničke i/ili poslovne informacije povezane s izradom euronovčanica; (d) informacije sadržane u tehničkim specifikacijama za svaki apoen euronovčanice; i (e) sve druge informacije povezane s euronovčanicama koje su označene kao povjerljive ili koje bi razumna osoba smatrala povjerljivima na temelju njihove prirode;

3.	„naručitelji” znači nacionalne središnje banke koje sklapaju sporazume o nabavi s tiskarama kojima su dodijeljene narudžbe za izradu u skladu s jedinstvenim postupkom nadmetanja Eurosustava ili ESB koji djeluje u njihovo ime;

„kontrola” znači odnos između matičnog društva i društva kćeri, u svim slučajevima na koje se odnosi članak 1. stavci 1. i 2. Sedme direktive Vijeća 83/349/EEZ od 13. lipnja 1983. na temelju članka 54. stavka 3. točke (g) Ugovora o konsolidiranim financijskim izvještajima (2) ili sličan odnos između bilo koje pravne osobe i društva, pri čemu se društvo kći društva kćeri također smatra društvom kćeri matičnog društva koje je na čelu tih društava;

5.	„zahtjevi kvalitete izrade euronovčanica (EBQR)” znači dokumentacija koja određuje zajedničke zahtjeve kvalitete za izradu, prihvaćanje i potvrdu euronovčanica koje redovito pregledava Upravno vijeće;

„zaštićeni elementi eura” znači potpuno ili djelomično otisnute euronovčanice, dijelovi euronovčanica te ostali materijali i informacije koji zahtijevaju sigurnosnu zaštitu, a čiji bi gubitak, krađa, otkrivanje ili objava mogli naštetiti integritetu euronovčanica i/ili pomoći u izradi krivotvorenih euronovčanica ili njihovih dijelova;

„vlastita tiskara” znači bilo koja tiskara koja je: (a) pravno i organizacijski dio NSB-a; (b) odvojeno društvo u kojem NSB posjeduje, izravno ili preko kontrole, najmanje 50 % glasačkih prava ili kapitala; ili (c) odvojeno društvo u kojem NSB imenuje više od polovine članova tijela nadležnih za odlučivanje;

8.	„tijela javne vlasti” znači sva tijela javne vlasti uključujući državu i jedinice područne (regionalne) ili lokalne samouprave;

9.	„javna tiskara” znači bilo koja tiskara u kojoj tijela javne vlasti: (a) posjeduju, izravno ili preko kontrole, najmanje 50 % glasačkih prava ili kapitala; ili (b) imenuju više od polovine članova tijela nadležnih za odlučivanje;

10.	„ograničeni postupak” znači postupak nabave u kojem samo tiskare koje ispunjavaju uvjete prihvatljivosti iz ove Smjernice mogu dostaviti ponude za nadmetanje;

11.	„sporazum o nabavi” znači pisani ugovor sklopljen između naručitelja i tiskare kojoj je dodijeljena narudžba za izradu euronovčanica uz plaćanje;

12.

„prijelazno razdoblje” znači razdoblje koje započinje najranije 1. siječnja 2008. ili neki kasniji dan koji odredi Upravno vijeće nakon što je na prijedlog Izvršnog odbora utvrdilo da će izrada najmanje polovine ukupne godišnje potrebe Eurosustava za euronovčanicama biti dodijeljena na natječaju i da će barem polovina svih nacionalnih središnjih banaka izradu njima raspoređenih euronovčanica dodijeliti na natječaju. Prijelazno razdoblje završava najkasnije 31. prosinca 2011.

Članak 2.

Područje primjene

1. Jedinstveni postupak nadmetanja Eurosustava započinje najkasnije 1. siječnja 2012.

2. Nabava novčanica nominiranih u eurima tijekom razdoblja od šest mjeseci koja prelazi vrijednost od 249 000 eura, ili bilo koju drugu vrijednost određenu u Direktivi 2004/18/EZ podliježe jedinstvenom postupku nadmetanja Eurosustava određenom ovom Smjernicom.

3. Vrijednost iz stavka 2. izračunava se uzimajući u obzir kombinirane troškove svih zahtjeva za izradu euronovčanica tijekom jedinstvenog postupka nadmetanja Eurosustava, uključujući sporedne troškove kao što su, među ostalim, oni vezani uz uništavanje proizvodnog otpada euronovčanica, ali bez PDV-a i troškova prijevoza.

4. Vrijednost sporazuma o nabavi ne računa se tako da se izbjegne primjena ove Smjernice, a nijedan zahtjev za nabavu određene količine euronovčanica ne dodjeljuje se s istom namjerom.

5. Jedinstveni postupak nadmetanja Eurosustava ne primjenjuje se na istraživanje i razvoj euronovčanica, uključujući dizajn i pripremu za tisak. Na te se aktivnosti primjenjuju posebna pravila nabave Eurosustava.

GLAVA II.

STRANKE U JEDINSTVENOM POSTUPKU NADMETANJA EUROSUSTAVA

Članak 3.

Osnivanje i sastav Odbora za nabavu

1. Osniva se Odbor za nabavu koji se sastoji od sedam stručnjaka s relevantnim stručnim iskustvom, koje na prijedlog ESB-a i nacionalnih središnjih banaka imenuje Upravno vijeće, a izabrani su među kvalificiranim članovima višeg osoblja Eurosustava na unaprijed određeni mandat.

2. ESB Odboru za nabavu osigurava tajničku podršku.

Članak 4.

Kodeks ponašanja Odbora za nabavu

1. ESB i nacionalne središnje banke osiguravaju da svaki član njihova osoblja imenovan u Odbor za nabavu potpiše izjavu iz Priloga I. ovoj Smjernici.

2. Ako član Odbora za nabavu prekrši kodeks ponašanja iz Priloga I., Upravno vijeće: (a) otpušta člana iz Odbora za nabavu; (b) obavješćuje o tome, prema potrebi, odnosnog poslodavca radi disciplinskih mjera; i (c) imenuje nasljednika tog člana u Odboru za nabavu.

3. ESB i nacionalne središnje banke uvode odgovarajuće odredbe u pravnu dokumentaciju koja uređuje radni odnos s njihovim članovima u Odboru za nabavu, omogućujući im da, unutar granica mjerodavnog zakonodavstva, prate svoje članove u Odboru za nabavu i njihovo poštivanje kodeksa ponašanja iz Priloga I. i prema potrebi sankcioniraju ih za njegovo nepoštivanje.

Članak 5.

Uloga Upravnog vijeća i Izvršnog odbora

1. Upravno vijeće na prijedlog Izvršnog odbora nadzire uvjete za početak prijelaznog razdoblja i odlučuje o datumu početka prijelaznog razdoblja.

2. Upravno vijeće na prijedlog Izvršnog odbora odlučuje jesu li tiskare prihvatljive za sudjelovanje u jedinstvenom postupku nadmetanja Eurosustava u skladu s člancima 7. i 8.

3. Upravno vijeće na prijedlog Odbora za nabavu koji djeluje preko Izvršnog odbora donosi unutarnja pravila postupka Odbora za nabavu, uključujući pravila glasovanja.

4. Prije jedinstvenog postupka nadmetanja Eurosustava, Upravno vijeće odlučuje koji se članovi Eurosustava određuju kao naručitelji.

5. Upravno vijeće na prijedlog Odbora za nabavu koji djeluje preko Izvršnog odbora donosi odluku o dodjeli narudžbi za izradu.

6. Na zahtjev tiskare koja je sudjelovala u jedinstvenom postupku nadmetanja Eurosustava u skladu s ovom Smjernicom, Upravno vijeće preispituje svaku takvu odluku prije podnošenja pritužbe Sudu Europskih zajednica.

7. Upravno vijeće na prijedlog Izvršnog odbora osigurava reviziju usklađenosti svih stranaka s pravilima i postupcima utvrđenim u ovoj Smjernici.

Članak 6.

ESB i nacionalne središnje banke

1. Nacionalne središnje banke ili ESB koji djeluje u njihovo ime sklapaju sporazume o nabavi s tiskarama kojima su dodijeljene narudžbe za izradu i prate pravilno izvršavanje tih sporazuma.

2. Nacionalne središnje banke s vlastitom tiskarom i nacionalne središnje banke koje se koriste javnim tiskarama mogu ne sudjelovati u jedinstvenom postupku nadmetanja Eurosustava. U tim su slučajevima te vlastite ili javne tiskare isključene iz jedinstvenog postupka nadmetanja Eurosustava i izrađuju euronovčanice koje su dodijeljene njihovu NSB-u u skladu s ključem kapitala. Međutim, one mogu kasnije pristupiti jedinstvenom postupku nadmetanja Eurosustava. Takva odluka je neopoziva.

3. Prije provedbe jedinstvenog postupka nadmetanja Eurosustava ESB i nacionalne središnje banke ne daju povjerljive informacije tiskarama, uključujući: (a) javne tiskare; i (b) vlastite tiskare, osim ako njihove nacionalne središnje banke ne sudjeluju u jedinstvenom postupku nadmetanja Eurosustava.

Članak 7.

Prihvatljivost tiskara

1. Tiskare, uključujući vlastite i javne tiskare, prihvatljive su za sudjelovanje u jedinstvenom postupku nadmetanja Eurosustava ako ispunjavaju sljedeće uvjete:

(a)	tiskare moraju imati sjedište u državi članici Europske unije. Nadalje, euronovčanice se izrađuju u postrojenjima koja su fizički smještena u državi članici;

(b)	tiskare potpisuju sporazum o povjerljivosti koji priprema ESB;

(c)

Upravno vijeće dodjeljuje akreditaciju tiskarama na temelju procjene Izvršnog odbora o njihovoj usklađenosti sa:

i.	sigurnosnim pravilima za izradu i pohranu zaštićenih elemenata eura o kojima je posebno odlučio Izvršni odbor uzimajući u obzir stajališta Odbora za novčanice;

ii.	zahtjevima kvalitete izrade euronovčanica (EBQR) o kojima je posebno odlučio Izvršni odbor uzimajući u obzir stajališta Odbora za novčanice;

iii.	zdravstvenim i sigurnosnim zahtjevima o kojima je posebno odlučio Izvršni odbor uzimajući u obzir stajališta Odbora za novčanice; i

iv.	zahtjevima za izradu euronovčanica koja ne šteti okolišu o kojima je posebno odlučio Izvršni odbor uzimajući u obzir stajališta Odbora za novčanice;

(d)	tiskare, uključujući vlastite i javne tiskare, ne primaju potporu dodijeljenu od države članice, NSB-a ili na drugi način kroz državna sredstva, a potpora ni na koji način nije usklađena s Ugovorom;

(e)	tiskari se ne dodjeljuje dio izrade ili cjelokupna izrada euronovčanica države članice Europske unije bez postupka nadmetanja.

2. Neovisni vanjski revizori provjeravaju poštivanje zabrane utvrđene u stavku 1. točki (d). Revidirane tiskare podnose godišnja izvješća o nalazima neovisnih vanjskih revizora Odboru za nabavu. S tim ciljem, sve tiskare koje sudjeluju u jedinstvenom postupku nadmetanja Eurosustava u potpunosti navode svoje prihode i troškove, a osobito dostavljaju informacije: (a) o prebijanju bilo kakvih poslovnih gubitaka; (b) o tome jesu li NSB ili tijelo javne vlasti tiskari dali kapital, nepovratna sredstva ili kredite po povlaštenim uvjetima; (c) o odricanju profita od strane NSB-a ili tijela javne vlasti ili povrata dugovnih iznosa; (d) o odricanju NSB-a ili tijela javne vlasti redovnog povrata javnih sredstava danih tiskari; i (e) o naknadama koje su primljene za financijske troškove ili zadaće koje su uveli NSB ili tijelo javne vlasti.

3. Zajednički pothvati, konzorciji ili ostali zakonom dopušteni oblici udruživanja, kao i tiskare koje upotrebljavaju podizvođače kvalificirani su za sudjelovanje u postupcima nabave pod uvjetom da:

(a)	svaki član takvog oblika udruživanja i svaki podizvođač pojedinačno zadovoljava uvjete prihvatljivosti iz stavaka 1. i 2.;

(b)	glavni izvođač ili voditelj konzorcija ostaje odgovoran za cijeli postupak izrade euronovčanica koji je potreban za ispunjavanje ugovora;

(c)	svi su članovi takvog oblika udruživanja solidarno i pojedinačno odgovorni u odnosu na naručitelja za izradu euronovčanica; i

(d)	ponuditelj obavješćuje Odbor za nabavu o identitetu i pojedinim ulogama svih članova takvog oblika udruživanja i svakog podizvođača.

4. Tiskare koje još nisu akreditirane u skladu sa stavkom 1. točkom (c), a koje imaju sjedište u EU mogu dobiti informacije od ESB-a koje se odnose na zahtjeve navedene u ovom članku. Prije davanja tih informacija ili njihova dijela Upravno vijeće na prijedlog Izvršnog odbora procjenjuje postupaju li tiskare koje traže te informacije u dobroj vjeri. Posebno, Upravno vijeće provjerava, u skladu s mjerodavnim nacionalnim zakonima i propisima, podatke iz kaznene evidencije o vlasnicima i upraviteljima dotičnih tiskara. Ako ove provjere otkriju da je vlasnik ili upravitelj tiskare koja traži informacije osuđen za kazneno djelo povezano s njegovim profesionalnim djelovanjem, zatražene informacije neće biti dane tiskari. Tiskare u dobroj vjeri potpisuju sporazum o povjerljivosti koji priprema ESB.

5. ESB obavješćuje sve akreditirane tiskare najmanje šest mjeseci prije početka jedinstvenog postupka nadmetanja Eurosustava natječaja o zahtjevima Eurosustava glede euronovčanica iz stavka 1. točke (c) podtočke od i. do iv.

Članak 8.

Dodatni kriteriji prihvatljivosti za vlastite ili javne tiskare

1. Vlastite ili javne tiskare ispunjavaju kriterije prihvatljivosti iz članka 7. i sljedeće dodatne kriterije prihvatljivosti:

(a)	imaju učinkovite unutarnje mehanizme kojima se provodi načelo nepristranosti;

(b)	njihovi prihodi i troškovi se dodjeljuju na temelju zajedničkih načela troškovnog računovodstva koje je posebno utvrdilo Upravno vijeće na prijedlog Izvršnog odbora; i

(c)	neovisni vanjski revizori prate usklađenost vlastitih i javnih tiskara s gore navedenim dodatnim kriterijima prihvatljivosti. Vlastite i javne tiskare svake godine dostavljaju nalaze neovisnih revizora Odboru za nabavu.

2. Od trenutka kada NSB odluči o sudjelovanju vlastite ili javne tiskare u jedinstvenom postupku nadmetanja Eurosustava, predstavnici te vlastite ili javne tiskare podnose ostavke na dužnost u Odboru za novčanice i njegovim podskupinama.

Članak 9.

Isključivanje iz jedinstvenog postupka nadmetanja Eurosustava

1. Ako se za određenu nabavu ponuda za nadmetanje čini neuobičajeno niska u odnosu na euronovčanice koje trebaju biti izrađene, Odbor za nabavu, prije odbacivanja tih ponuda za nadmetanje, zahtijeva u pisanom obliku detalje relevantnih sastavnih elemenata i provjerava te elemente uzimajući u obzir primljena objašnjenja. Ako Odbor za nabavu utvrdi da je ponuda za nadmetanje neuobičajeno niska jer je ponuditelj primio državnu potporu, ponuda za nadmetanje se može odbaciti samo zbog tog razloga ako, nakon savjetovanja s ponuditeljem, on nije u mogućnosti dokazati da je ta pomoć zakonita unutar primjerenog roka koji utvrđuje Odbor za nabavu.

2. Upravno vijeće na prijedlog Odbora za nabavu koji djeluje preko Izvršnog odbora ili na prijedlog Izvršnog odbora isključuje tiskaru iz budućeg sudjelovanja u jedinstvenom postupku nadmetanja Eurosustava ako ne ispunjava kriterije prihvatljivosti iz članaka 7. i 8. Ovo isključenje ostaje na snazi dok se kriteriji prihvatljivosti iz članaka 7. i 8. ne zadovolje. Ako je isključena vlastita ili javna tiskara koja sudjeluje u jedinstvenom postupku nadmetanja Eurosustava, za izradu euronovčanica koje su dodijeljene njezinu NSB-u u skladu s ključem kapitala raspisuje se natječaj u skladu s jedinstvenim postupkom nadmetanja Eurosustava.

3. Odbor za nabavu može odbiti ponude za nadmetanje ako tiskara više ne zadovoljava kriterije prihvatljivosti određene u ovoj Smjernici. Odbor za nabavu donosi i dokumentira sve odluke s tim u vezi.

GLAVA III.

JEDINSTVENI POSTUPAK NADMETANJA EUROSUSTAVA

Članak 10.

Odvajanje postupaka nadmetanja

Potrebna količina svakog apoena euronovčanice predmet je odvojenoga jedinstvenog postupka nadmetanja Eurosustava.

Članak 11.

Ograničeni postupak

1. Odbor za nabavu primjenjuje ograničeni postupak nabave za sporazume o nabavi euronovčanica.

2. Odbor za nabavu objavljuje svoju namjeru o pokretanju ograničenog postupka u Službenom listu Europske unije. Ova obavijest uključuje najmanje:

(a)	informacije o ukupnoj količini potrebnih euronovčanica i količini izrađenih novčanica koje mogu biti ponuđene te o vremenskom okviru za izradu i isporuku;

(b)	kriterije prihvatljivosti iz članaka 7. i 8.;

(c)	rok za podnošenje prijava za sudjelovanje i adresu na koju se prijave moraju poslati;

(d)	zahtjev za dostavljanje dokaza o dobrom financijskom stanju i profesionalnom ugledu u skladu sa stavkom 3.; i

(e)	službeni jezik Zajednice koji treba upotrebljavati u jedinstvenom postupku nadmetanja Eurosustava.

3. Tiskare koje se prijave za sudjelovanje u ograničenom postupku zajedno s prijavama podnose i sljedeće dokaze koji potvrđuju njihovo dobro financijsko stanje i profesionalni ugled:

(a)	primjerak godišnjih financijskih izvještaja za posljednje tri godine;

(b)	potpisanu izjavu tiskare koju je potvrdio vanjski revizor da: i. u posljednjih šest mjeseci prije nabave nije došlo do znatne promjene u sudjelovanju u njezinu kapitalu ili kontroli nad njezinim kapitalom; i ii. u tom razdoblju nije došlo do znatnog pogoršanja njezina financijskog stanja;

(c)	potpisanu izjavu tiskare koju je potvrdio vanjski revizor da nije u postupku proglašenja stečaja ili naloga suda za prisilnu likvidaciju ili upravu, ili u postupku sporazuma s vjerovnicima ili bilo kakvom sličnom postupku prema nacionalnim zakonima ili propisima;

(d)	potpisanu izjavu tiskare koja potvrđuje da niti jedan član njezinih tijela koja donose odluke nije bio pravomoćno osuđen za kazneno djelo povezano s njegovim profesionalnim djelovanjem; i

(e)

potpisanu izjavu tiskare koju je potvrdio vanjski revizor da je ispunila: i. svoje obveze povezane s plaćanjem doprinosa za socijalno osiguranje u skladu s pravnim odredbama države članice u kojoj je njezin poslovni nastan; i ii. svoje obveze povezane s plaćanjem poreza u skladu s pravnim odredbama države članice u kojoj je njezin poslovni nastan.

4. Što se tiče stavka 3. točaka (b), (c), (d) i (e), Odbor za nabavu može u iznimnim okolnostima zahtijevati od tiskare da podnese zadovoljavajuće dokaze kako je navedeno u članku 45. stavku 3. Direktive 2004/18/EZ.

5. Rok za zaprimanje prijava za sudjelovanje ne smije biti manji od 37 kalendarskih dana od dana objave poziva na nadmetanje u Službenom listu Europske unije.

6. Odbor za nabavu istodobno u pisanom obliku poziva sve tiskare koje su dostavile dokumentaciju u skladu sa zahtjevima iz stavka 3., kriterijima prihvatljivosti iz članaka 7. i 8. i rokom iz stavka 5. da podnesu ponude za nadmetanje. Uz pozivno pismo prilaže se dodatna dokumentacija koja se odnosi na euronovčanice koje su predmet nabave. Uključuje najmanje:

(a)	prema potrebi, adresu na kojoj se mogu dobiti sve daljnje informacije o natječaju i rok za podnošenje takvih zahtjeva;

(b)	posljednji dan za zaprimanje ponuda za nadmetanje, adresu na koju moraju biti poslane i jezik na kojem moraju biti sastavljene;

(c)	upućivanje na objavljeni poziv na nadmetanje;

(d)

indikaciju o informacijama i dokumentima koje tiskare trebaju dostaviti. Posebno, ponuda za nadmetanje mora biti u skladu sa svim unaprijed određenim zahtjevima nadmetanja kao što su standardi kvalitete, količina izrađenih novčanica, rasporedi izrade i isporuke te detaljno navesti cijene za svaku količinu izrađenih novčanica kako je odredio Odbor za nabavu; i

(e)	kriterije za dodjelu narudžbi za izradu iz članka 13.

7. Ako su pravodobno zatražene, dodatne informacije koje se odnose na posebne nabave dostavljaju se svim tiskarama najkasnije šest kalendarskih dana prije posljednjeg dana za zaprimanje ponuda za nadmetanje.

8. Rok za zaprimanje pisanih ponuda za nadmetanje ne smije biti kraći od 40 kalendarskih dana od dana slanja pisanih poziva.

9. Kada su rokovi iz stavaka 5. i 8. nepraktični zbog hitnosti, Odbor za nabavu može utvrditi sljedeće rokove:

(a)	rok za zaprimanje prijava za sudjelovanje zajedno sa svim potrebnim dodatnim informacijama iz stavaka 3. i 4., koji nije kraći od 15 kalendarskih dana od dana slanja prvotnog poziva; i

(b)	rok za zaprimanje ponuda za nadmetanje, koji nije kraći od deset kalendarskih dana od dana slanja poziva na dostavu ponude.

10. Ponude za nadmetanje ne smiju se otvoriti prije oglašenog roka za njihovo zaprimanje. Sve se ponude za nadmetanje otvaraju u isto vrijeme i njihov se sadržaj bilježi u pisanom obliku. U vrijeme otvaranja mora biti prisutno više od polovine članova Odbora za nabavu.

11. Uz slučaj iz članka 9. stavka 3., ponude za nadmetanje mogu se odbiti: (a) ako nisu poštivani rokovi; ili (b) kada nisu podnesene sve informacije ili dokumenti navedeni u pozivnom pismu. Odbor za nabavu dokumentira sve donesene odluke s tim u vezi.

Članak 12.

Izuzeća

1. Upravno vijeće može na prijedlog Odbora za nabavu preko Izvršnog odbora ili na prijedlog Izvršnog odbora odobriti izuzeća od postupka iz članka 11. ili od određenih pravila ovog postupka. Takva odluka mora biti valjano utemeljena i potpuno obrazložena u pisanom obliku.

2. Izuzeća su dopuštena samo u slučaju jedne ili više sljedećih okolnosti:

(a)	ako po postupku određenom u članku 11. nema ponuda za nadmetanje ili odgovarajućih ponuda, pod uvjetom da prvotni uvjeti natječaja nisu znatno promijenjeni; ili

(b)	ako bi zbog iznimne hitnosti uzrokovane događajima koje Odbor za nabavu nije predvidio usklađenost s uobičajenim postupkom iz članka 11. ugrozila nabavu euronovčanica.

Članak 13.

Kriteriji dodjele

1. Odbor za nabavu ocjenjuje i razvrstava sve ponude za nadmetanje u odnosu na ekonomski najpovoljniju ponudu. Pri ocjenjivanju uzimaju se u obzir sljedeći kriteriji:

(a)	natječajna/ponuđena cijena franko tvornica po navedenoj količini izrađenih novčanica; i

(b)	ispunjavanje svih zahtjeva nadmetanja posebno glede standarda kvalitete i sigurnosti, količine izrađenih novčanica te rasporeda izrade i isporuke.

2. Vrednovanje kriterija iz stavka 1. jest takvo da je prevladavajući kriterij ponuđena cijena za navedenu količinu izrađenih novčanica.

3. Prije jedinstvenog postupka nadmetanja Eurosustava Upravno vijeće može na prijedlog Izvršnog odbora navesti dodatne kriterije dodjele. Takvi dodatni kriteriji trebali bi osigurati stabilnost i kontinuitet opskrbe euronovčanicama tijekom dužeg vremenskog razdoblja i izbjeći ovisnost o jednom dobavljaču. Posebno, Upravno vijeće može utvrditi najveći opseg ukupne raspisane količine koju može dobiti podnositelj, uključujući zajedničke pothvate, konzorcije ili ostali zakonom dopušteni oblici udruživanja.

Članak 14.

Odluka o dodjeli

1. Odbor za nabavu sastavlja popis prihvatljivih tiskara koje predlaže za narudžbe za izradu i navodi količine i apoene euronovčanica koje trebaju tiskati. Razlozi na temelju kojih je pripremljen popis moraju se jasno i primjereno dokumentirati. Odbor za nabavu podnosi ovaj popis na odobrenje Upravnom vijeću preko Izvršnog odbora. Upravno vijeće može zahtijevati daljnja objašnjenja od Odbora za nabavu ili ponovno razmatranje prije donošenja odluke.

2. Upravno vijeće donosi odluku o tiskarama kojima se dodjeljuju narudžbe za izradu i o količinama i apoenima euronovčanica koje trebaju tiskati najkasnije dva mjeseca nakon što je Odbor za nabavu podnio prijedlog Izvršnom odboru.

3. Ne dovodeći u pitanje članak 6. stavak 3., tiskare koje sudjeluju u jedinstvenom postupku nadmetanja Eurosustava i sve nacionalne središnje banke obavješćuju se o odluci Upravnog vijeća. Obavješćuju se i o: (a) cijeni prihvaćenih ponuda za nadmetanje; (b) ocjeni njihovih ponuda za nadmetanje; (c) cjenovnom rasponu svih ponuda za nadmetanje; i (d) o svim drugim bitnim okolnostima koje su utjecale na donošenje odluke o dodjeli.

Članak 15.

Preispitivanje odluke o dodjeli

1. Tiskara koja je sudjelovala u jedinstvenom postupku nadmetanja Eurosustava u skladu s ovom Smjernicom može zatražiti od Upravnog vijeća da preispita svoju odluku. Takav se zahtjev podnosi u pisanom obliku u roku od 15 kalendarskih dana od dana slanja odluke Upravnog vijeća i sadržava sve dodatne argumente i dokumentaciju.

2. U takvim slučajevima Upravno vijeće na prijedlog Izvršnog odbora odlučuje ponovno potvrditi popis tiskara kojima su dodijeljene narudžbe za izradu ili proslijediti zahtjev Odboru za nabavu na ponovno razmatranje s obzirom na pravila nabave navedena u ovoj Smjernici.

3. Konačna odluka Upravnog vijeća, kojom se potvrđuje ili mijenja popis tiskara, donosi se u roku od 30 kalendarskih dana od podnošenja zahtjeva i valjano je utemeljena. Pisana obavijest o tome šalje se dotičnim tiskarama.

Članak 16.

Sporazumi o nabavi

1. Nakon završetka jedinstvenog postupka nadmetanja Eurosustava i nakon isteka rokova iz članka 15. za preispitivanje odluke o dodjeli naručitelji sklapaju sporazume o nabavi s tiskarama kojima su dodijeljene narudžbe za izradu. Ovi sporazumi o nabavi usklađeni su s minimalnim zajedničkim obilježjima iz Priloga II. ovoj Smjernici. Izvršnom odboru dostavljaju se primjerci sporazuma o nabavi koje su naručitelji sklopili s navedenim tiskarama.

2. Sporazum o nabavi sklapa se na razdoblje koje je prethodno odredilo Upravno vijeće i u njemu se navodi broj euronovčanica koje trebaju periodično biti dostavljene. Sporazum o nabavi dopušta naručitelju da periodično izmijeni broj euronovčanica koji je naveden za izradu, ali takve izmjene ostaju unutar raspona koji je naveden u uvjetima iz poziva na dostavu ponude (ili se može izmijeniti raspored isporuke).

GLAVA IV.

PRAVILA KOJA SE PRIMJENJUJU PRIJE PRIJELAZNOG RAZDOBLJA

Članak 17.

Izrada euronovčanica prije prijelaznog razdoblja

Ne dovodeći u pitanje članak 6. stavak 2., prije početka prijelaznog razdoblja nacionalne središnje banke izrađuju njima raspoređene euronovčanice u vlastitim ili odgovarajućim javnim tiskarama ili dodjeljuju tu izradu akreditiranim tiskarama u skladu s mjerodavnim zakonodavstvom.

GLAVA V.

PRIJELAZNE ODREDBE

Članak 18.

Sudjelovanje vlastitih ili javnih tiskara u jedinstvenom postupku nadmetanja Eurosustava tijekom prijelaznog razdoblja

1. Postupci utvrđeni ovom Smjernicom primjenjuju se tijekom prijelaznog razdoblja na one nacionalne središnje banke koje izradu njima raspoređenih euronovčanica dodjeljuju na natječaju.

2. Tijekom prijelaznog razdoblja vlastite ili javne tiskare mogu sudjelovati u jedinstvenom postupku nadmetanja Eurosustava pod uvjetom da:

(a)	Upravno vijeće na prijedlog Izvršnog odbora potvrdi da zadovoljavaju kriterije prihvatljivosti iz članaka 7. i 8.; i

(b)	NSB predmetnih tiskara ne provodi/primijeni pravo iz članka 6. stavka 2. da odluči ne sudjelovati u jedinstvenom postupku nadmetanja Eurosustava.

3. Odluka o sudjelovanju u jedinstvenom postupku nadmetanja Eurosustava neopoziva je.

Članak 19.

Sastav i djelovanje Odbora za nabavu tijekom prijelaznog razdoblja

1. Tijekom prijelaznog razdoblja Odbor za nabavu ima pet članova.

2. Tijekom prijelaznog razdoblja, pravila i postupci ove glave primjenjuju se odstupajući od onih iz glava I., II. i III. Ostala pravila i postupci određeni u ovoj Smjernici primjenjuju se mutatis mutandis u prijelaznom razdoblju.

GLAVA VI.

ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 20.

Stupanje na snagu

Ova Smjernica stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Članak 21.

Preispitivanje

Upravno vijeće preispituje ovu Smjernicu početkom 2008. i svake dvije godine nakon toga.

Članak 22.

Adresati

Ova je Smjernica upućena nacionalnim središnjim bankama država članica sudionica.

Sastavljeno u Frankfurtu na Majni 16. rujna 2004.

Za Upravno vijeće ESB-a

Predsjednik ESB-a

Jean-Claude TRICHET

(1) SL L 134, 30.4.2004., str. 114.

(2) SL L 193, 18.7.1983., str. 1. Direktiva kako je zadnje izmijenjena Direktivom 2003/51/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 178, 17.7.2003., str. 16.).

PRILOG I.

Izjava o usklađenosti s kodeksom ponašanja Odbora za nabavu

Ne dovodeći u pitanje obvezujući kodeks ponašanja [ESB] [NSB], [dodati ime], član Odbora za nabavu obvezuje se na poštivanje sljedećega kodeksa ponašanja:

(a)	članovi Odbora za nabavu moraju se suzdržati od ocjene pojedinih ponuda za nadmetanje koje podnose vlastite ili javne tiskare njihova NSB-a;

(b)	članovi Odbora za nabavu trebali bi izbjegavati svaku situaciju koja može dovesti do sukoba interesa, pogotovo što se tiče bivših, sadašnjih ili budućih veza osobne ili profesionalne prirode s bilo kojom tiskarom ili članom tijela koje donosi odluke ili uprave tiskara;

(c)	članovima Odbora za nabavu zabranjeno je upotrebljavati povjerljive podatke kada obavljaju privatne financijske transakcije u svoju korist ili korist svojih najbližih članova obitelji;

(d)	članovi Odbora za nabavu moraju poštivati strogu povjerljivost informacija. Posebno, nijednu takvu povjerljivu informaciju ne prosljeđuju svojim nacionalnim središnjim bankama ili ESB-u; i

(e)

članovi Odbora za nabavu moraju se suzdržati od traženja bilo kakvih darova i/ili čašćenja od akreditiranih tiskara ili tiskara koje bi mogle podnijeti zahtjev za akreditaciju kao preduvjet za izradu euronovčanica. Članovi Odbora za nabavu ne smiju primati darove i/ili čašćenje od tiskara koji prelaze uobičajene ili zanemarive iznose, bilo financijske ili nefinancijske. Svi darovi i/ili čašćenja moraju se prijaviti ostalim članovima Odbora za nabavu. Članovi se ne smiju zaposliti u tiskari kojoj je dodijeljena narudžba za izradu najmanje dvije godine nakon odlaska iz Odbora za nabavu.

Potpisnik razumije da će u slučaju kršenja ovih pravila Upravno vijeće: i. otpustiti člana iz Odbora za nabavu; ii. obavijestiti, prema potrebi, odnosnog poslodavca radi disciplinskih mjera; i iii. imenovati nasljednika u Odboru za nabavu.

Ime

Datum

PRILOG II.

Minimalna zajednička obilježja za sporazume o nabavi

Koliko to dopuštaju mjerodavni zakoni, sporazumi o nabavi moraju biti u skladu sa sljedećim minimalnim zajedničkim obilježjima.

1.1.

Planovi Eurosustava za izradu euronovčanica moraju biti sastavni dio sporazuma o nabavi. U sporazumima o nabavi posebno moraju biti određeni točni iznosi euronovčanica koje treba izraditi i isporučiti, pravo naručitelja da izmijeni ukupan broj euronovčanica unutar unaprijed određenih raspona (ili da izmijeni raspored isporuke), raspodjela izrade po proizvodnim linijama koje su omogućile tiskare, kao i planovi za glavne faze izrade, uključujući fazu prihvaćanja i potvrde. Sveobuhvatni detalji o upravljanju, prihvaćanju i potvrdi (na temelju provjera količine i kvalitete) euronovčanica moraju biti utvrđeni u sporazumima o nabavi.

1.2.	Sporazumi o nabavi moraju sadržavati klauzulu o izvješćivanju o napretku izrade u skladu sa standardima i postupcima koje ESB posebno utvrđuje.

1.3.

Sporazumi o nabavi moraju sadržavati klauzulu o prekomjernoj ili nedovoljnoj izradi euronovčanica. ESB posebno utvrđuje količinu dopuštene prekomjerne ili nedovoljne izrade i njezino tretiranje, a ona mora biti točno prijavljena ESB-u u sklopu zajedničkog sustava izvještavanja o napretku izrade. Nadalje, sporazumi o nabavi moraju sadržavati klauzulu koja zabranjuje tiskarama da drže zalihe viška euronovčanica nakon što je ispunjen sporazum o nabavi.

1.4.	Naručitelji trebaju u sporazume o nabavi uključiti odgovarajuće ugovorne mjere zaštite u smislu da se količina i raspored isporuke naručenih euronovčanica mogu promijeniti unutar granica koje utvrđuje ESB.

1.5.

Naručitelji bi trebali u sporazume o nabavi uključiti odgovarajuće klauzule koje im dopuštaju raskidanje sporazuma o nabavi ako dođe do nepredviđenih okolnosti (npr. izdavanje nove serije). Odredba bi trebala predvidjeti isplatu odgovarajuće naknade za gubitke i štetu prema pravilima koja utvrđuje ESB.

1.6.	U sporazumima o nabavi mora se navesti cijena euronovčanica koje treba tiskati.

1.7.	Naručitelji moraju imati pravo obustaviti isplatu bilo kojeg računa ili dijela računa u situaciji koja nije u skladu sa sporazumom o nabavi, posebno u slučaju manjkavosti ili neusklađenosti isporučenih euronovčanica sa zahtjevima kvalitete izrade euronovčanica (EBQR).

1.8.

Sporazumi o nabavi moraju izričito razlikovati kontrolu kvalitete 1. stupnja od strane tiskare i potvrdu kvalitete 2. stupnja od strane naručitelja u skladu sa zahtjevima kvalitete izrade euronovčanica (EBQR). Sporazumi o nabavi osobito moraju uključivati postupak (koji posebno utvrđuje Izvršni odbor vodeći računa o stajalištima Odbora za novčanice) autorizacije početka glavne faze izrade prije masovnog tiskanja, npr. za proizvodnju papira, ofsetni tisak i duboki tisak. Sporazumi o nabavi moraju naručiteljima dopustiti da donesu razumno opravdane izmjene zahtjeva kvalitete izrade euronovčanica (EBQR), pod uvjetom prethodnog odobrenja ESB-a.

1.9.	Tiskare moraju na početku izrade imati potpune važeće tehničke specifikacije potrebne za izradu euronovčanica. Tiskare moraju osigurati da se euronovčanice izrađuju strogo u skladu s tim tehničkim specifikacijama.

1.10.

Kada započinju s izradom, tiskare moraju posjedovati potpun i detaljan opis: (a) važećih postupaka kontrole kvalitete koji se primjenjuju na izradu euronovčanica; i (b) važećih zajedničkih kriterija i postupaka prihvaćanja. Naručiteljima mora biti dopuštena izmjena sporazuma o nabavi, pod uvjetom prethodnog odobrenja ESB-a. Tiskare moraju poštivati sve ove standarde i izrađivati euronovčanice strogo u skladu s navedenim postupcima kontrole.

1.11.

Tiskare moraju posjedovati potpuna i detaljna sigurnosna pravila za izradu, pohranu i prijevoz zaštićenih elemenata eura koje posebno donosi Izvršni odbor uzimajući u obzir stajališta Odbora za novčanice. Sporazumi o nabavi moraju naručiteljima omogućiti da donesu opravdane izmjene ovih dokumenata, pod uvjetom prethodnog odobrenja ESB-a. Tiskare se u sporazumima o nabavi moraju obvezati da će poštivati sporazum i izrađivati euronovčanice strogo u skladu s navedenim sigurnosnim pravilima.

1.12.

Sporazumi o nabavi moraju sadržavati klauzulu koja rješava pitanja kašnjenja isporuke, probleme kvalitete i količine i sve ostale propuste tiskare u ispunjavanju sporazuma o nabavi. Ugovorna kaznena odredba (ili bilo koje drugo odgovarajuće pravno sredstvo) mora biti uključena u sporazume o nabavi. Na primjer, ako su manjkavosti u kvaliteti/količini otkrivene unutar ranije utvrđenog razdoblja koji je određen u sporazumu o nabavi, naručitelj mora obvezati dotičnu tiskaru da zamijeni manjkave euronovčanice unutar ranije utvrđenog razumnog roka bez dodatnog troška. O ovim pravilima posebno odlučuje Izvršni odbor uzimajući u obzir stajališta Odbora za novčanice.

1.13.

Sporazumi o nabavi moraju sadržavati klauzulu o odgovornosti koja mora uključivati najmanje odgovornost tiskare za izravnu štetu ili gubitke koji su rezultat njene nepažnje ili namjerne radnje. Naručitelji mogu istražiti moraju li zahtjevi za odštetom koji se temelje na neizravnim gubicima kao što su gubitak zarade, gubitak proizvodnje, dodatni troškovi izrade, gubitak poslova itd. također biti obuhvaćeni sporazumom o nabavi. Nadalje, niti jedna ugovorna stranka ne smatra se odgovornom za neispunjenje ugovorne obveze po sporazumu o nabavi u slučaju više sile.

1.14.

U sporazumima o nabavi mora se navesti numeracija euronovčanica koju utvrđuje ESB.

1.15.

Sporazumi o nabavi moraju sadržavati klauzulu o povjerljivosti o kojoj posebno odlučuje Izvršni odbor uzimajući u obzir stajališta Odbora za novčanice. Posebno, sve informacije koje je naručitelj otkrio tiskari, ali isključujući informacije koje su u javnoj domeni ili ulaze u javnu domenu, moraju se smatrati strogo povjerljivim i ne smiju se otkrivati trećim stranama bez prethodnoga pisanog odobrenja naručitelja.

1.16.

Konačno, kako bi se zajamčila povjerljiva priroda postupaka, svi sporovi između stranaka koji proizlaze iz sporazuma o nabavi rješavaju se prema arbitražnim pravilima Međunarodne trgovačke komore od strane tri arbitra koji se imenuju u skladu s tim pravilima.

10/Sv. 7

Službeni list Europske unije

32006O0009

L 207/39

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

SMJERNICA EUROPSKE SREDIŠNJE BANKE

od 14. srpnja 2006.

o određenim pripremama za prelazak na gotovinu eura te o predopskrbi i posrednoj predopskrbi euronovčanicama i eurokovanicama izvan europodručja

(ESB/2006/9)

(2006/525/EZ)

UPRAVNO VIJEĆE EUROPSKE SREDIŠNJE BANKE,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice, a posebno njegov članak 106. stavak 1.,

uzimajući u obzir članak 16. i članak 26. stavak 4. Statuta Europskog sustava središnjih banaka i Europske središnje banke,

budući da:

(1)	Članak 10. Uredbe Vijeća (EZ) br. 974/98 od 3. svibnja 1998. o uvođenju eura (1) navodi da „s učinkom od odgovarajućih datuma prelaska na gotovinu eura, ESB i središnje banke država članica sudionica puštaju u optjecaj novčanice nominirane u euru u državama članicama sudionicama”.

(2)

Kako bi se osiguralo nesmetano uvođenje eura u budućim državama članicama sudionicama potrebno je uspostaviti pravni okvir koji će nacionalnim središnjim bankama tih država članica omogućiti posudbu euronovčanica i eurokovanica od Eurosustava za potrebe njihove predopskrbe i posredne predopskrbe prije prelaska na gotovinu eura, uzimajući u obzir različite moguće nacionalne scenarije prelaska na gotovinu eura.

(3)

Predopskrba prihvatljivih drugih ugovornih strana euronovčanicama i eurokovanicama i posredna predopskrba profesionalnih trećih strana pridonijele bi nesmetanom prelasku na gotovinu eura, ublažile logističko opterećenje prihvaćanja eura te pripomogle smanjenju troškova vezanih uz optjecaj dviju valuta.

(4)

Predopskrba i posredna predopskrba euronovčanicama i eurokovanicama ne bi trebala značiti puštanje takvih euronovčanica i eurokovanica u optjecaj s obzirom na to da one neće imati status zakonskog sredstva plaćanja u budućim državama članicama sudionicama prije datuma prelaska na gotovinu eura. Prema tome, ugovori o zajmovima euronovčanica i eurokovanica trebaju sadržavati obveze nametanja određenih ograničenja prihvatljivim drugim ugovornim stranama i profesionalnim trećim stranama kako bi se izbjegla navedena situacija.

(5)

Predopskrba prihvatljivih drugih ugovornih strana i posredna predopskrba profesionalnih trećih strana može se obaviti jedino ako zakonske odredbe u budućim državama članicama sudionicama osiguravaju dostatnu zaštitu, odnosno ako su između uključenih strana uspostavljeni ugovori u vezi sa: i. zajmovima euronovčanica i eurokovanica za potrebe predopskrbe; ii. predopskrbom i iii. posrednom predopskrbom.

(6)

Ovom se Smjernicom trebaju: i. odrediti pravila koja će se primjenjivati na ugovorni okvir i uvjete predopskrbe i posredne predopskrbe; ii. utvrditi zahtjevi povezani s računovodstvenim i financijskim izvještavanjem koji se trebaju poštivati u vezi s predopskrbom i posrednom predopskrbom i iii. predvidjeti odgovarajući mehanizmi za osiguranje euronovčanica i eurokovanica iz predopskrbe i posredne predopskrbe.

(7)

Iako je uspostava režima izdavanja eurokovanica ponajprije u nadležnosti država članica sudionica, ključnu ulogu u distribuciji eurokovanica imaju buduće nacionalne središnje banke Eurosustava. Stoga odredbe ove Smjernice koje se odnose na eurokovanice treba promatrati kao preporuke koje nacionalne središnje banke trebaju primjenjivati unutar okvira za izdavanje eurokovanica koji će uspostaviti nadležna nacionalna tijela budućih država članica sudionica.

(8)

Opskrba budućih nacionalnih središnjih banaka Eurosustava euronovčanicama i eurokovanicama za potrebe predopskrbe povlači za sobom određene financijske rizike. Radi pokrivanja tih rizika buduće nacionalne središnje banke Eurosustava trebaju se obvezati da će euronovčanice posuđene od Eurosustava vratiti iz budućih potrebnih količina novčanica koje će im biti dodijeljene. Nadalje, predopskrba treba biti dopuštena samo ako prihvatljive druge ugovorne strane nadležnom NSB-u Eurosustava daju dostatno prihvatljivi kolateral.

(9)	NSB Eurosustava koji isporučuje euronovčanice i eurokovanice za potrebe predopskrbe i buduće nacionalne središnje banke Eurosustava trebaju sklopiti posebne ugovore radi pridržavanja pravila i postupaka utvrđenih u ovoj Smjernici.

(10)

Osim ako nacionalne zakonske odredbe na snazi u budućim državama članicama sudionicama ne osiguravaju primjenu istovrsnih pravila i postupaka, uvjeti predopskrbe i kasnije posredne predopskrbe utvrđeni u ovoj Smjernici moraju biti uključeni u ugovore između budućih nacionalnih središnjih banaka Eurosustava, prihvatljivih drugih ugovornih strana i profesionalnih trećih strana.

(11)	ESB, kao koordinator predopskrbe, treba biti unaprijed obaviješten o zahtjevima za predopskrbu, a buduće nacionalne središnje banke Eurosustava trebaju obavijestiti ESB o svakoj odluci o predopskrbi,

DONIJELO JE OVU SMJERNICU:

POGLAVLJE I.

OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Definicije

Za potrebe ove Smjernice:

—	„predopskrba” znači fizička isporuka euronovčanica i eurokovanica od strane budućeg NSB-a Eurosustava prihvatljivim drugim ugovornim stranama na državnom području buduće države članice sudionice tijekom razdoblja predopskrbe/posredne predopskrbe,

—	„razdoblje predopskrbe/posredne predopskrbe” znači razdoblje tijekom kojega se odvijaju predopskrba i posredna predopskrba, a počinje najranije četiri mjeseca prije datuma prelaska na gotovinu eura i završava u 00.00 (po lokalnom vremenu) na datum prelaska na gotovinu eura,

—	„posredna predopskrba” znači isporuka kojom prihvatljive druge ugovorne strane unaprijed opskrbljuju profesionalne treće strane na državnom području buduće države članice sudionice euronovčanicama i eurokovanicama tijekom razdoblja predopskrbe/posredne predopskrbe,

—	„europodručje” znači državno područje država članica sudionica,

—	„datum prelaska na gotovinu eura” znači datum na koji euronovčanice i eurokovanice postaju zakonsko sredstvo plaćanja u određenoj budućoj državi članici sudionici,

—	„država članica sudionica” znači država članica koja je prihvatila euro,

—	„buduća država članica sudionica” znači država članica nesudionica koja je ispunila uvjete određene za prihvaćanje eura i u odnosu na koju je donesena odluka o stavljanju izvan snage odstupanja (u skladu s člankom 122. stavkom 2. Ugovora),

—	„država članica nesudionica” znači država članica koja nije prihvatila euro,

—	„Eurosustav” znači nacionalne središnje banke država članica sudionica i ESB,

—	„prihvatljiva druga ugovorna strana” znači subjekt definiran u članku 5. koji ispunjava uvjete za primanje euronovčanica i eurokovanica za potrebe predopskrbe,

—

„profesionalne treće strane” znači određene komercijalne ciljne skupine, kao što su trgovci na malo, sektor uređaja za gotovinu i društva za prijevoz gotovog novca, koje su smještene u istoj budućoj državi članici sudionici kao i prihvatljiva druga ugovorna strana te za koje prihvatljiva druga ugovorna strana smatra da imaju opravdanu potrebu za posrednom predopskrbom i da su sposobne zadovoljiti uvjete u vezi s posrednom predopskrbom,

—	„društvo za prijevoz gotovog novca” znači subjekt koji pruža usluge prijevoza, pohrane i rukovanja novčanicama i kovanicama za kreditne institucije,

—	„NSB Eurosustava” znači NSB države članice sudionice,

—	„budući NSB Eurosustava” znači NSB buduće države članice sudionice,

—	„prihvatljivi kolateral” znači kolateral definiran u članku 8.,

—	„NSB Eurosustava koji obavlja isporuku” znači NSB Eurosustava koji budućem NSB-u Eurosustava isporučuje euronovčanice i eurokovanice za potrebe predopskrbe, bez obzira na to koji je NSB Eurosustava zakonski vlasnik tih novčanica i kovanica,

—	„početne potrebne količine” znači količina euronovčanica i eurokovanica za koju se očekuje da će biti potrebna u budućoj državi članici sudionici na datum prelaska na gotovinu eura za pokrivanje potražnje u razdoblju od jedne godine,

—	„radni dan Eurosustava” znači dan na koji su ESB odnosno jedna nacionalna središnja banka ili više njih otvoreni za poslovanje, na koji je otvoren sustav TARGET ili sustav koji ga zamjenjuje te dan koji je dan namire za eursko tržište novca i za devizne transakcije koje uključuju euro,

—	„sustav TARGET” znači transeuropski automatizirani sustav ekspresnih novčanih transakcija u realnom vremenu na bruto načelu,

—	„kreditna institucija” znači institucija definirana u članku 1. stavku 1. točki (a) Direktive 2000/12/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 20. ožujka 2000. o osnivanju i obavljanju djelatnosti kreditnih institucija (2),

—	„bivša nacionalna valuta” znači nacionalna valutna jedinica buduće države članice sudionice prije datuma prelaska na gotovinu eura.

Članak 2.

Primjenjivost odredbi ove Smjernice

1. Pravila i postupci u vezi s predopskrbom i posrednom predopskrbom koji su utvrđeni u ovoj Smjernici primjenjuju se na postupke predopskrbe i posredne predopskrbe bez obzira na to da li budući NSB Eurosustava i. posuđuje novčanice i kovanice koje će biti upotrijebljene za predopskrbu ili ih ii. izrađuje odnosno nabavlja.

2. Ova Smjernica ne primjenjuje se na fizičku isporuku euronovčanica i eurokovanica od nacionalnih središnjih banaka Eurosustava nacionalnim središnjim bankama država članica nesudionica prije nego što dobiju status budućih nacionalnih središnjih banaka Eurosustava.

POGLAVLJE II.

ZAJMOVI EURONOVČANICA I EUROKOVANICA ZA POTREBE PREDOPSKRBE

Članak 3.

Isporuka

1. Jedna nacionalna središnja banka Eurosustava ili više njih, ovisno o slučaju, mogu isporučiti euronovčanice i eurokovanice budućem NSB-u Eurosustava za potrebe predopskrbe i početnih potrebnih količina.

2. NSB Eurosustava koji obavlja isporuku ne zahtijeva kolateral od NSB-a primatelja koji je budući NSB Eurosustava.

3. Isporuka euronovčanica i eurokovanica NSB-a Eurosustava budućem NSB-u Eurosustava ne obavlja se prije nego što NSB Eurosustava koji obavlja isporuku i NSB primatelj koji je budući NSB Eurosustava ne sklope ugovor kojim se određuje da će se uvjeti utvrđeni u ovoj Smjernici primjenjivati na zajam euronovčanica i eurokovanica budućem NSB-u Eurosustava te da će se stoga primjenjivati pri uspostavi postupaka za predopskrbu i posrednu predopskrbu.

4. Isporuka euronovčanica i eurokovanica ne započinje prije donošenja odluke o stavljanju izvan snage odstupanja u odnosu na državu članicu nesudionicu u skladu s člankom 122. stavkom 2. Ugovora.

5. Nakon savjetovanja s NSB-om Eurosustava koji obavlja isporuku ESB jasno navodi zalihe iz kojih se uzimaju euronovčanice i eurokovanice za isporuku, kao i naziv NSB-a Eurosustava koji obavlja isporuku. NSB Eurosustava koji obavlja isporuku osigurava donošenje odluke o nadopunjavanju tih zaliha.

Članak 4.

Uvjeti primjenjivi na zajam euronovčanica i eurokovanica

1. Uvjeti utvrđeni u ovom članku navode se u ugovorima iz članka 3. stavka 3.

2. Točna količina, raščlanjena prema apoenima euronovčanica i eurokovanica koji se isporučuju, kao i vrijeme isporuke, navode se u svakom ugovoru.

3. Euronovčanice i eurokovanice prevoze se budućem NSB-u Eurosustava za potrebe predopskrbe i za početne potrebne količine u skladu s pravilima o sigurnosti i osiguranju koja se uobičajeno primjenjuju na prijenose velikih količina euronovčanica i eurokovanica između nacionalnih središnjih banaka. Rizik uništenja, gubitka, krađe i pljačke isporučenih euronovčanica i eurokovanica prelazi na budući NSB Eurosustava od trenutka kada euronovčanice i eurokovanice napuste trezore NSB-a Eurosustava koji obavlja isporuku.

4. Budući NSB Eurosustava plaća trošak prijevoza euronovčanica i eurokovanica od NSB-a Eurosustava. NSB Eurosustava koji obavlja isporuku osigurava da prijevoz bude obavljen učinkovito.

5. Ako budući NSB Eurosustava od Eurosustava treba prijevoz velikih količina euronovčanica i eurokovanica unutar dvanaest mjeseci od datuma prelaska na gotovinu eura, ti se zahtjevi smatraju dijelom početnih potrebnih količina te se glede otplate tretiraju slično kao euronovčanice i eurokovanice iz predopskrbe kao što je predviđeno u stavcima 6. do 8. U svakom drugom smislu ispunjavanje takvih zahtjeva tretira se na isti način kao prijenos velikih količina.

6. Budući NSB Eurosustava obvezan je poštivati sljedeće obveze računovodstvenog i financijskog izvještavanja u vezi s NSB-om Eurosustava koji obavlja isporuku odnosno više njih:

(a)	Tijekom razdoblja predopskrbe/posredne predopskrbe budući NSB Eurosustava knjiži iznos euronovčanica i eurokovanica isporučenih za potrebe predopskrbe (i za početne potrebne količine) izvanbilančno po njihovoj nominalnoj vrijednosti.

(b)	Budući NSB Eurosustava izvješćuje NSB Eurosustava koji obavlja isporuku, odnosno više njih, o iznosu euronovčanica i eurokovanica iz predopskrbe i posredne predopskrbe.

(c)	Budući NSB Eurosustava iskazuje ukupni iznos (raščlanjen prema apoenima) svih euronovčanica iz predopskrbe ili posredne predopskrbe koje su ušle u optjecaj prije datuma prelaska na gotovinu eura, kao i datum na koji je saznao da su te novčanice ušle u optjecaj.

7. Od datuma prelaska na gotovinu eura budući NSB Eurosustava obvezan je poštivati sljedeće obveze računovodstvenog i financijskog izvještavanja:

(a)	Osim ako nisu već uknjižene prema stavku 10., euronovčanice iz predopskrbe knjiže se kao bilančne stavke na datum prelaska na gotovinu eura.

(b)	Ukupni iznos euronovčanica iz predopskrbe, isključujući sve novčanice koje su ušle u optjecaj prije datuma prelaska na gotovinu eura i koje su iskazane prema stavku 6. točki (c), knjiži se u bilanci budućeg NSB-a Eurosustava unutar broja „novčanica u optjecaju”.

(c)

Razlika između ukupnog iznosa euronovčanica iz predopskrbe i iznosa euronovčanica iz predopskrbe koje su prema odredbama članka 15. uknjižene na teret računa koje prihvatljive druge ugovorne strane koje su unaprijed opskrbljene imaju kod budućeg NSB-a Eurosustava tretira se kao kolateralizirani zajam na koji se ne obračunava naknada odobren prihvatljivim drugim ugovornim stranama koji one trebaju otplatiti u skladu s člankom 15.

8. Budući NSB Eurosustava otplaćuje euronovčanice posuđene od NSB-a Eurosustava za potrebe predopskrbe tako što tijekom jedne godine ili više uzastopnih godina odmah nakon godine u kojoj se odvija prelazak na gotovinu eura isporučuje jednak broj euronovčanica jednake kvalitete koje izrađuje ili nabavlja kao rezultat raspodjele u sklopu izrade euronovčanica u Eurosustavu, i to dodatno uz svoj uobičajeni udio u raspodjeli izrade euronovčanica u Eurosustavu za dotične godine. O izračunu jednakog broja novčanica jednake kvalitete za otplatu odlučuje Upravno vijeće. Jednak broj novčanica jednake kvalitete koji se mora otplatiti za drugu seriju eura izračunava se na način koji pravodobno utvrđuje Upravno vijeće.

9. Budući NSB Eurosustava provodi predopskrbu u skladu s uvjetima navedenima u poglavljima III. i IV. Isporuka se ne obavlja dok budući NSB Eurosustava i prihvatljiva druga ugovorna strana ne sklope ugovore koji uključuju takve uvjete, osim ako nacionalne zakonske odredbe o predopskrbi ne osiguravaju da se na sve prihvatljive druge ugovorne strane primjenjuju uvjeti istovjetni onima iz poglavlja III. i IV.

10. Ako euronovčanice iz predopskrbe uđu u optjecaj prije datuma prelaska na gotovinu eura, NSB Eurosustava koji obavlja isporuku knjiži ih kao da su izdane i u optjecaju. NSB Eurosustava koji obavlja isporuku knjiži potraživanje prema budućem NSB-u Eurosustava u iznosu nominalne vrijednosti euronovčanica koje su ušle u optjecaj prije datuma prelaska na gotovinu eura. Budući NSB Eurosustava plaća NSB-u Eurosustava koji obavlja isporuku naknadu toga potraživanja. Naknada dospijeva od datuma kada je budući NSB Eurosustava stekao saznanje da su te euronovčanice ušle u optjecaj pa do prvoga radnog dana Eurosustava nakon datuma prelaska na gotovinu eura. Toga datuma sustav TARGET ili sustav koji ga zamjenjuje namiruje obvezu budućeg NSB-a Eurosustava i s njom povezanu naknadu. Referentna stopa za naknadu jest posljednja raspoloživa granična kamatna stopa kojom se Eurosustav koristi u svojim aukcijama za glavne operacije refinanciranja prema stavku 3.1.2. Priloga I. Smjernici ESB/2000/7 od 31. kolovoza 2000. o instrumentima i postupcima monetarne politike Eurosustava (3). Ako više od jednog NSB-a Eurosustava isporučuje euronovčanice budućem NSB-u Eurosustava za potrebe predopskrbe, ugovori iz članka 3. stavka 3. navode NSB koji obavlja isporuku i knjiži novčanice u optjecaju te potraživanje prema budućem NSB-u Eurosustava.

11. Budući NSB Eurosustava izvješćuje ESB o sljedećem:

(a)	o konačnom ukupnom iznosu euronovčanica iz predopskrbe i posredne predopskrbe (raščlanjenom prema apoenima); i

(b)	o konačnom ukupnom iznosu eurokovanica iz predopskrbe i posredne predopskrbe (raščlanjenom prema apoenima).

POGLAVLJE III.

PREDOPSKRBA

Članak 5.

Prihvatljive druge ugovorne strane

Kreditne institucije s poslovnim nastanom u budućoj državi članici sudionici (uključujući podružnice stranih kreditnih institucija smještene u budućoj državi članici sudionici) i nacionalni poštanski uredi koji imaju račun kod svoga budućeg NSB-a Eurosustava smatraju se prihvatljivima za primanje euronovčanica i eurokovanica za potrebe predopskrbe nakon uspostave ugovora predviđenih člankom 4. stavkom 9.

Članak 6.

Isporuka radi predopskrbe

1. Budući NSB Eurosustava ne smije prije početka razdoblja predopskrbe/posredne predopskrbe započeti isporuku euronovčanica i eurokovanica radi predopskrbe.

2. Budući NSB Eurosustava može obavljati predopskrbu euronovčanicama i eurokovanicama u skladu s odredbama ove Smjernice. Predospkrba euronovčanicama i eurokovanicama ne započinje prije nego što budući NSB Eurosustava i prihvatljiva druga ugovorna strana primateljica ne sklope ugovor koji uključuje uvjete navedene u ovom poglavlju i u poglavlju IV. (osim ako zakonskim odredbama u dotičnoj budućoj državi članici sudionici nisu ustanovljena istovjetna pravila i postupci).

Članak 7.

Davanje kolaterala

1. Prihvatljive druge ugovorne strane koje se unaprijed opskrbljuju euronovčanicama i eurokovanicama daju budućem NSB-u Eurosustava prihvatljivi kolateral definiran člankom 8. radi:

(a)	pokrivanja ukupne nominalne vrijednosti euronovčanica i eurokovanica iz predopskrbe; i

(b)	osiguranja ispunjenja obveza navedenih u članku 10. koje se uključuju u ugovore između budućeg NSB-a Eurosustava i prihvatljive druge ugovorne strane.

2. Ako se kolateral realizira radi osiguranja da će obveze iz članka 10. biti ispunjene, prihvatljiva druga ugovorna strana daje budućem NSB-u Eurosustava dodatni kolateral za pokrivanje ukupne nominalne vrijednosti euronovčanica i eurokovanica iz predopskrbe, kako se zahtijeva u stavku 1. točki (a).

3. Kolateral se daje budućem NSB-u Eurosustava prije nego što počne predopskrbu euronovčanicama i eurokovanicama, a njime se pokrivaju rizici koji proizlaze iz početka isporuke euronovčanica i eurokovanica radi predopskrbe.

4. Budući NSB Eurosustava osigurava potpunu ovršivost kolaterala. Za te potrebe on mobilizira prihvatljivi kolateral uz pomoć odgovarajućih postupaka kolateralizacije kako je utvrđeno u Prilogu I. Smjernici ESB/2000/7.

5. Budući NSB Eurosustava provodi prikladne mjere kontrole rizika radi snošenja rizika vezanih s predopskrbom. Prije predopskrbe savjetuje se s ESB-om o mjerama kontrole rizika iz ovog članka. Ako je tržišna vrijednost prihvatljivoga kolaterala prilagođena radi uzimanja u obzir primijenjenih mjera kontrole rizika, iznos kolaterala potrebno je u skladu s time prilagoditi tako da uvijek pokriva ukupnu nominalnu vrijednost euronovčanica i eurokovanica iz predopskrbe koja nije uknjižena na teret računa prihvatljivih drugih ugovornih strana kod budućeg NSB-a Eurosustava koji je osigurao predopskrbu euronovčanicama i eurokovanicama.

6. Ugovorima koji se trebaju sklopiti prije predopskrbe predviđa se da prihvatljiva druga ugovorna strana daje budućem NSB-u Eurosustava pravo realizacije kolaterala ako prihvatljiva druga ugovorna strana koja je unaprijed opskrbljena euronovčanicama i eurokovanicama prekrši neku od obveza iz ove Smjernice kao preduvjet predopskrbe koje su izričito dogovorene između nje i budućeg NSB-a Eurosustava te ako ne plati ugovorne kazne iz članka 10.

Članak 8.

Prihvatljivi kolateral

1. Sva prihvatljiva imovina za operacije monetarne politike Eurosustava definirana u Prilogu I. Smjernici ESB/2000/7 smatra se prihvatljivim kolateralom za potrebe predopskrbe.

2. Imovina nominirana u bivšim nacionalnim valutama budućih država članica sudionica ili u euru koja zadovoljava jedinstvene kriterije utvrđene u Prilogu I. Smjernici ESB/2000/7 i prihvatljiva je za operacije monetarne politike Eurosustava (s iznimkom kriterija o mjestu namire i valuti nominalnog iznosa) smatra se prihvatljivim kolateralom za potrebe predopskrbe. Imovina se drži (namiruje) u europodručju ili u budućoj državi članici sudionici, pri čemu se domaći sustav namire vrijednosnih papira ocjenjuje u odnosu na ESB-ove „Standarde uporabe Sustava namire vrijednosnih papira u EU-u u kreditnim operacijama ESSB-a”.

3. Kao prihvatljivi kolateral moguće je dati i sljedeće: (a) novčane depozite nominirane u bivšoj nacionalnoj valuti; (b) novčane depozite u euru na za to predviđenom računu, na koje se obračunava naknada po istoj stopi koja se primjenjuje za minimalne pričuve; ili (c) depozite nominirane u bivšoj nacionalnoj valuti odnosno euru i u nekom drugom obliku koji budući NSB Eurosustava smatra prihvatljivim.

Članak 9.

Izvještavanje

1. Prihvatljiva druga ugovorna strana izvješćuje svoj budući NSB Eurosustava o sljedećem:

(a)	o konačnom ukupnom iznosu euronovčanica iz posredne predopskrbe (raščlanjenom prema apoenima); i

(b)	o konačnom ukupnom iznosu eurokovanica iz posredne predopskrbe (raščlanjenom prema apoenima).

2. Odmah nakon posredne predopskrbe prihvatljiva druga ugovorna strana koja je unaprijed opskrbljena euronovčanicama i eurokovanicama daje svojem budućem NSB-u Eurosustava informacije o identitetu profesionalnih trećih strana koje su unaprijed posredno opskrbljene euronovčanicama i eurokovanicama te o iznosima euronovčanica i eurokovanica iz posredne predopskrbe po pojedinom korisniku. Budući NSB Eurosustava takve informacije tretira kao povjerljive i upotrebljava ih samo radi nadziranja kako profesionalne treće strane ispunjavaju svoje obveze u vezi s izbjegavanjem preuranjenog optjecaja euronovčanica i eurokovanica, kao i za izvještavanje u skladu s člankom 4. stavkom 11.

3. Prihvatljiva druga ugovorna strana koja je unaprijed opskrbljena euronovčanicama i eurokovanicama odmah obavješćuje budući NSB Eurosustava koji ju je unaprijed opskrbio (koji zatim o tome obavješćuje ESB):

(a)	o postojanju razloga da se smatra kako su euronovčanice i eurokovanice iz predopskrbe ušle u optjecaj prije datuma prelaska na gotovinu eura; i

(b)	o ukupnom iznosu (raščlanjenom prema apoenima) euronovčanica iz predopskrbe koje su ušle u optjecaj prije datuma prelaska na gotovinu eura, ako takve postoje.

Članak 10.

Obveze prihvatljive druge ugovorne strane u vezi s posrednom predopskrbom

Prije posredne predopskrbe prihvatljive druge ugovorne strane koje su unaprijed opskrbljene euronovčanicama i eurokovanicama obvezuju se provesti posrednu predopskrbu samo u skladu s pravilima i postupcima utvrđenima u ovoj Smjernici, a o tome se dogovaraju s profesionalnim trećim stranama koje se unaprijed posredno opskrbljuju. Prije nego što prihvatljiva druga ugovorna strana može provesti posrednu predopskrbu dogovaraju se posebno sljedeći uvjeti:

(a)

Prihvatljiva druga ugovorna strana osigurava da euronovčanice i eurokovanice iz posredne predopskrbe ostaju u prostorima profesionalnih trećih strana koje se unaprijed posredno opskrbljuju, gdje se pohranjuju odvojeno od svih ostalih euronovčanica i eurokovanica, ostalih valuta odnosno ostale imovine, kako bi se izbjegao njihov ulazak u optjecaj prije datuma prelaska na gotovinu eura. Takav preuranjeni optjecaj podliježe plaćanju odgovarajućih ugovornih kazni.

(b)

Prihvatljiva druga ugovorna strana dogovara s profesionalnom trećom stranom koja se unaprijed posredno opskrbljuje da će profesionalna treća strana omogućiti budućem NSB-u Eurosustava provođenje revizija i inspekcija u prostorima profesionalne treće strane koja je unaprijed posredno opskrbljena euronovčanicama i eurokovanicama kako bi se provjerila prisutnost euronovčanica i eurokovanica iz posredne predopskrbe.

(c)

Prihvatljiva druga ugovorna strana plaća budućem NSB-u Eurosustava ugovorne kazne u iznosu razmjernom nastaloj šteti, ali ne nižem od 10 % iznosa posredne predopskrbe: i. ako budućem NSB-u Eurosustava nije omogućen pristup radi provođenja revizije i inspekcija iz stavka (b); ili ii. ako euronovčanice i eurokovanice iz posredne predopskrbe nisu pohranjene u prostorima profesionalne treće strane koja je unaprijed posredno opskrbljena kao što je utvrđeno u ovom članku. Budući NSB Eurosustava ne izriče takve ugovorne kazne: i. ako je njegova buduća država članica sudionica uspostavila regulatorni okvir kojim se osigurava jednaka razina zaštite; ili ii. pod uvjetom da je profesionalna treća strana koja je unaprijed posredno opskrbljena već platila kazne u skladu s člankom 16. stavkom 2. točkom (f).

Članak 11.

Statistički aspekti

Za potrebe primjene Uredbe (EZ) br. 2423/2001 (ESB/2001/13) od 22. studenoga 2001. o konsolidiranoj bilanci sektora monetarnih financijskih institucija (4) budući NSB Eurosustava osigurava da monetarne financijske institucije unutar njegove države članice ne knjiže stavke i transakcije povezane s euronovčanicama i eurokovanicama iz predopskrbe u svojoj bilanci tijekom razdoblja predopskrbe/posredne predopskrbe.

Članak 12.

Distribucija podružnicama

Budući NSB Eurosustava dopušta prihvatljivim drugim ugovornim stranama da euronovčanice i eurokovanice iz predopskrbe distribuiraju samo svojim podružnicama unutar buduće države članice sudionice.

Članak 13.

Zabrana preuranjenog optjecaja

1. Budući NSB Eurosustava zabranjuje prihvatljivim drugim ugovornim stranama da raspolažu euronovčanicama i eurokovanicama koje su im isporučene prije 00.00 (po lokalnom vremenu) na datum prelaska na gotovinu eura, osim ako nije drukčije uređeno ovom Smjernicom. Posebno, budući NSB Eurosustava zahtijeva od prihvatljivih drugih ugovornih strana da euronovčanice i eurokovanice iz predopskrbe pohrane u svojim trezorima odvojeno od svih ostalih euronovčanica i eurokovanica, ostalih valuta i imovine i na sigurnom mjestu kako bi se izbjeglo uništavanje, krađa, pljačka ili neki drugi uzrok preuranjenog optjecaja.

2. Prihvatljive druge ugovorne strane osiguravaju da prije datuma prelaska na gotovinu eura ne dođe do optjecaja euronovčanica i eurokovanica iz predopskrbe.

3. Radi provjere prisutnosti euronovčanica i eurokovanica iz predopskrbe, kao i postupaka prema kojima prihvatljive druge ugovorne strane obavljaju posrednu predopskrbu, prihvatljive druge ugovorne strane daju pravo svojem budućem NSB-u Eurosustava da provodi reviziju i inspekciju njihovih prostora.

4. Prihvatljive druge ugovorne strane obvezuju se platiti kazne budućem NSB-u Eurosustava u slučaju da prihvatljiva druga ugovorna strana prekrši obveze u vezi s predopskrbom, uključujući, između ostalog, puštanje euronovčanica iz predopskrbe u optjecaj prije datuma prelaska na gotovinu eura, odnosno ponašanje koje može do toga dovesti, ili odbijanje omogućavanja revizije ili inspekcija. Budući NSB Eurosustava osigurava da takva kršenja podliježu ugovornim ili zakonskim kaznama, ovisno o slučaju, plativima u iznosu razmjernom pretrpljenoj šteti. Budući NSB Eurosustava ne izriče takve kazne ako je dotična buduća država članica sudionica uspostavila regulatorni okvir kojim se osigurava jednaka razina zaštite.

Članak 14.

Rizik uništenja, gubitka, krađe i pljačke

Prihvatljive druge ugovorne strane snose rizik uništenja, gubitka, krađe i pljačke euronovčanica i eurokovanica iz predopskrbe od trenutka kada takve novčanice i kovanice napuste trezore budućeg NSB-a Eurosustava. Budući NSB Eurosustava može zahtijevati od prihvatljivih drugih ugovornih strana da pokriju te rizike uzimanjem odgovarajućeg osiguranja ili nekim drugim odgovarajućim sredstvima. Međutim, budući NSB Eurosustava i prihvatljiva druga ugovorna strana dogovaraju da se, neovisno o tom osiguranju, primjenjuju odredbe članka 15. povezane s neposrednim knjiženjem na teret euronovčanica i eurokovanica iz predopskrbe koje su prerano ušle u optjecaj, kao i plaćanje povezanih naknada. Neovisno o gore navedenom, budući NSB Eurosustava i prihvatljiva druga ugovorna strana mogu se dogovoriti da budući NSB Eurosustava vodi brigu o praktičnom uređenju prijevoza euronovčanica i eurokovanica za potrebe predopskrbe u ime i na rizik prihvatljive druge ugovorne strane ili, ako tako želi budući NSB Eurosustava, na svoj rizik.

Članak 15.

Dugovno i potražno knjiženje

1. Euronovčanice i eurokovanice kojima su unaprijed opskrbljene prihvatljive druge ugovorne strane knjiže se na teret računa koje te druge ugovorne strane imaju kod svojega budućeg NSB-a Eurosustava po njihovoj nominalnoj vrijednosti u skladu sa sljedećim „linearnim modelom terećenja”: ukupni iznos euronovčanica i eurokovanica iz predopskrbe knjiži se na teret u tri jednaka obroka, na datum namire prve, četvrte i pete glavne operacije refinanciranja Eurosustava nakon datuma prelaska na gotovinu eura.

2. Ako prihvatljiva druga ugovorna strana koja je unaprijed opskrbljena euronovčanicama i eurokovanicama na svom računu kod budućeg NSB-a Eurosustava koji ju je unaprijed opskrbio tim euronovčanicama i eurokovanicama nema dovoljno raspoloživih sredstava za terećenje računa predviđeno stavkom 1., smatra se da je prihvatljiva druga ugovorna strana prekršila svoju obvezu plaćanja za euronovčanice i eurokovanice iz predopskrbe.

3. Euronovčanice i eurokovanice isporučene prihvatljivim drugim ugovornim stranama na datum prelaska na gotovinu eura ili nakon njega knjiže se na teret njihovih odgovarajućih računa kod budućih nacionalnih središnjih banaka Eurosustava u skladu sa sadašnjom praksom Eurosustava. Euronovčanice i eurokovanice koje prihvatljive druge ugovorne strane vrate na datum prelaska na gotovinu eura ili nakon njega jednako se tako knjiže u korist njihovih odgovarajućih računa kod budućih nacionalnih središnjih banaka Eurosustava.

4. Novčanice i kovanice nominirane u bivšoj nacionalnoj valuti koje prihvatljive druge ugovorne strane vrate knjiže se u korist njihovih odgovarajućih računa kod budućeg NSB-a Eurosustava u skladu sa sadašnjom praksom Eurosustava.

5. Ako euronovčanice i eurokovanice uđu u optjecaj prije datuma prelaska na gotovinu eura, tada se njihov iznos odmah zaračunava prihvatljivoj drugoj ugovornoj strani koja je unaprijed opskrbljena kao devizna sredstva. Sve takve euronovčanice knjiže se kao da su „u optjecaju” na računima NSB-a Eurosustava koji ih je isporučio budućem NSB-u Eurosustava za potrebe predopskrbe. Knjiženje se provodi bez obzira na razlog ulaska novčanica u optjecaj prije datuma prelaska na gotovinu eura.

POGLAVLJE IV.

POSREDNA PREDOPSKRBA

Članak 16.

Uvjeti koji se primjenjuju na isporuku euronovčanica i eurokovanica radi posredne predopskrbe

1. Posredna predopskrba profesionalnih trećih strana ne smije započeti prije početka razdoblja predopskrbe/posredne predopskrbe.

2. Prije nego što posredna predopskrba smije započeti, prihvatljiva druga ugovorna strana i profesionalne treće strane sklapaju ugovor koji obuhvaća barem sljedeće:

(a)	Posredna predopskrba odvija se u cijelosti na rizik i odgovornost profesionalne treće strane i podliježe svim uvjetima ugovorenima u skladu s ovom Smjernicom.

(b)	Profesionalna treća strana, preko svojega budućeg NSB-a Eurosustava, izvješćuje ESB o svim euronovčanicama i eurokovanicama iz posredne predopskrbe.

(c)	Profesionalna treća strana pohranjuje euronovčanice i eurokovanice iz posredne predopskrbe u skladu s člankom 10. stavkom (a) i njima ne raspolaže prije 00.00 (po lokalnom vremenu) na datum prelaska na gotovinu eura.

(d)	Profesionalna treća strana daje pravo svojem budućem NSB-u Eurosustava da provodi reviziju i inspekcije njezinih prostora radi provjere prisutnosti euronovčanica i eurokovanica iz posredne predopskrbe.

(e)	Profesionalna treća strana izvješćuje budući NSB Eurosustava o ukupnom iznosu (raščlanjenom prema apoenima) euronovčanica iz posredne predopskrbe koje su ušle u optjecaj prije datuma prelaska na gotovinu eura, ako takve postoje.

(f)

Profesionalna treća strana obvezuje se platiti kazne budućem NSB-u Eurosustava u slučaju da profesionalna treća strana prekrši obveze u vezi s posrednom predopskrbom, uključujući, između ostalog, kršenje obveze navedene u stavku (c) ili odbijanje omogućavanja revizije ili inspekcija iz stavka (d). Takva kršenja podliježu ugovornim ili zakonskim kaznama, ovisno o tome koje su odgovarajuće, plativima u iznosu razmjernom pretrpljenoj šteti, ali ne nižem od 10 % iznosa iz posredne predopskrbe. Budući NSB Eurosustava ne izriče takve kazne ako je dotična buduća država članica sudionica uspostavila regulatorni okvir kojim se osigurava jednaka razina zaštite.

Članak 17.

Isključenje javnosti

1. Budući NSB Eurosustava zabranjuje prihvatljivim drugim ugovornim stranama da unaprijed posredno opskrbljuje javnost euronovčanicama i eurokovanicama.

2. Stavak 1. ovog članka ne priječi opskrbu javnosti početnim paketima kovanica koji sadržavaju male iznose eurokovanica različitih apoena, a koje, ovisno o slučaju, utvrđuju nadležna nacionalna tijela u nekim budućim državama članicama sudionicama.

POGLAVLJE V.

ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 18.

Provjera

Buduće nacionalne središnje banke Eurosustava dostavljaju ESB-u primjerke svih pravnih instrumenata i mjera koje se donose u njihovim državama članicama u vezi s ovom Smjernicom najkasnije tri mjeseca prije početka razdoblja predopskrbe/posredne predopskrbe, ali ne prije donošenja odluke o stavljanju izvan snage odstupanja u vezi s tom državom članicom.

Članak 19.

Eurokovanice

Preporučuje se da buduće nacionalne središnje banke Eurosustava primjenjuju odredbe ove Smjernice na eurokovanice, osim ako nije drukčije određeno okvirom koji su uspostavila njihova nadležna nacionalna tijela.

Članak 20.

Završne odredbe

1. Ova Smjernica stupa na snagu 19. srpnja 2006.

2. Ova je Smjernica upućena nacionalnim središnjim bankama država članica sudionica.

Sastavljeno u Frankfurtu na Majni 14. srpnja 2006.

Za Upravno vijeće ESB-a

Predsjednik ESB-a

Jean-Claude TRICHET

(1) SL L 139, 11.5.1998., str. 1. Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 2169/2005 (SL L 346, 29.12.2005., str. 1.).

(2) SL L 126, 26.5.2000., str. 1.

(3) SL L 310, 11.12.2000., str. 1. Smjernica kako je zadnje izmijenjena Smjernicom ESB/2005/17 (SL L 30, 2.2.2006., str. 26.).

(4) SL L 333, 17.12.2001., str. 1. Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 2181/2004 (ESB/2004/21) (SL L 371, 18.12.2004., str. 42.).

10/Sv. 7

Službeni list Europske unije

32006O0010

L 215/44

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

SMJERNICA EUROPSKE SREDIŠNJE BANKE

od 24. srpnja 2006.

o zamjeni novčanica nakon neopozivog utvrđivanja deviznih tečajeva u vezi s uvođenjem eura

(ESB/2006/10)

(2006/549/EZ)

UPRAVNO VIJEĆE EUROPSKE SREDIŠNJE BANKE,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice, a posebno njegov članak 106. stavak 1.,

uzimajući u obzir Statut Europskog sustava središnjih banaka i Europske središnje banke, a posebno njegov članak 52.,

budući da:

(1)

Članak 52. Statuta zahtijeva od Upravnog vijeća poduzimanje mjera potrebnih da bi se osiguralo da nacionalne središnje banke država članica sudionica zamjenjuju novčanice nominirane u valutama s neopozivo utvrđenim deviznim tečajevima po njihovim odgovarajućim nominalnim vrijednostima. Te mjere uključuju zamjenu novčanica nove države članice sudionice: (a) za euronovčanice i eurokovanice; ili (b) za knjiženje sredstava u korist računa. Nasuprot tome, kada nova država članica sudionica ima prijelazno razdoblje, tada će umjesto navedenoga tijekom toga razdoblja ove mjere uključivati zamjenu novčanica: (a) za nacionalnu valutu te nove države članice sudionice; ili (b) za knjiženje sredstava u korist računa.

(2)

Uredba Vijeća (EZ) br. 974/98 od 3. svibnja 1998. o uvođenju eura (1) predviđa za države članice koje usvajaju euro različite moguće režime prelaska na gotovinu eura. Ova Smjernica osigurava da se zamjena novčanica novih država članica sudionica može odvijati bez obzira na izabrani nacionalni režim prelaska na gotovinu eura.

(3)	Određene kategorije novčanica, odnosno jako okrnjene novčanice i novčanice koje su označene kao dio nacionalnih sustava označivanja s ciljem omogućavanja i zaštite povlačenja nacionalnih novčanica, općenito ne ispunjavaju uvjete za zamjenu te se stoga isključuju iz zamjene prema ovoj Smjernici.

(4)

U slučaju da nova država članica sudionica ima prijelazno razdoblje, tada je trajanje postupaka prema ovoj Smjernici u toj državi članici dulje s obzirom na to da se uračunava to razdoblje, iako takvo prijelazno razdoblje ne bi trebalo produljiti razdoblje zamjene novčanica ostalih novih država članica sudionica,

DONIJELO JE OVU SMJERNICU:

Članak 1.

Definicije

Za potrebe ove Smjernice:

—	„država članica sudionica” znači država članica koja je usvojila euro,

—	„nova država članica sudionica” znači država članica sudionica koja je usvojila euro, ali u kojoj euronovčanice i eurokovanice nisu jedino zakonsko sredstvo plaćanja,

—	„datum prihvaćanja eura” znači datum na koji stupa na snagu stavljanje izvan snage odstupanja određene države članice u skladu s člankom 122. stavkom 2. Ugovora,

—	„razdoblje optjecaja dviju valuta” znači razdoblje između datuma prelaska na gotovinu eura u određenoj novoj državi članici sudionici i posljednjeg datuma na koji se nacionalna valuta te nove države članice sudionice može upotrebljavati kao zakonsko sredstvo plaćanja usporedno s eurom,

—	„datum prelaska na gotovinu eura” znači datum na koji euronovčanice i eurokovanice stječu status zakonskog sredstva plaćanja u određenoj novoj državi članici sudionici,

—	„nacionalna valuta” znači novčanice i kovanice nove države članice sudionice koje je nadležno tijelo u toj državi članici izdalo prije datuma usvajanja eura,

—	„novčanice nove države članice sudionice” znači novčanice koje je izdao NSB nove države članice sudionice, a koje su bile zakonsko sredstvo plaćanja na dan prije datuma usvajanja eura te su predočene nekom drugom NSB-u odnosno njegovu imenovanom zastupniku radi zamjene,

—	„prijelazno razdoblje” znači razdoblje od najviše tri godine koje započinje u 00:00 sati (po lokalnom vremenu) na datum usvajanja eura i završava u 00:00 sati (po lokalnom vremenu) na datum prelaska na gotovinu eura,

—	„NSB Eurosustava” znači NSB države članice sudionice (uključujući NSB nove države članice sudionice),

—	„nominalna vrijednost” znači vrijednost proizašla iz stopa konverzije koje je Vijeće EU donijelo prema članku 123. stavku 4. Ugovora, bez razlike između kupovnih i prodajnih tečajeva,

—

„označivanje” znači identifikacija novčanica jedinstvenim i specifičnim simbolom, primjerice rupama izbušenima bušilicom, kao dio nacionalnog sustava označivanja s ciljem omogućavanja i zaštite povlačenja novčanica nove države članice sudionice koje je nadležno tijelo u toj državi članici izdalo prije datuma usvajanja eura.

Članak 2.

Obveza zamjene po nominalnoj vrijednosti

1. Nacionalne središnje banke Eurosustava osiguravaju na barem jednoj lokaciji na državnom području, same ili preko svojih imenovanih zastupnika, da se novčanice nove države članice sudionice mogu: i. zamijeniti za euronovčanice i eurokovanice; ili ii. na zahtjev, uknjižiti u korist računa kod institucije koja provodi zamjenu, ako ja ta mogućnost predviđena nacionalnim zakonodavstvom države članice u kojoj se odvija zamjena. U oba slučaja zamjena se izvršava po odgovarajućoj nominalnoj vrijednosti.

2. Ako u novoj državi članici sudionici postoji prijelazno razdoblje, odredbe stavka 1. primjenjuju se tijekom toga razdoblja na NSB te nove države članice sudionice, osim što se prema podstavku i. radi o zamjeni za nacionalnu valutu te države članice, a ne za euronovčanice i eurokovanice.

3. Nacionalne središnje banke Eurosustava mogu ograničiti broj i/ili ukupnu vrijednost novčanica novih država članica sudionica koje su spremne prihvatiti od određene strane:

i.	za određenu transakciju; ili

ii.	na neki dan, na iznos od 500 eura do 2 500 eura, s time da razina iznosa ovisi o nacionalnoj praksi.

4. Nacionalne središnje banke Eurosustava odgovorne su za repatrijaciju novčanica nove države članice sudionice koje zamjenjuju u skladu s ovom Smjernicom NSB-u države članice u kojoj su dotične novčanice izdane.

Članak 3.

Novčanice koje ne ispunjavaju uvjete za zamjenu

Jako okrnjene novčanice nove države članice sudionice ne ispunjavaju uvjete za zamjenu prema ovoj Smjernici. Posebno, nijedna novčanica ne ispunjava uvjete za zamjenu ako se sastoji od više od dva spojena dijela iste novčanice ili je oštećena uređajem protiv krađa. Osim toga, uvjete za zamjenu ne ispunjava ni novčanica koja je bila označena ili je oštećena na način koji onemogućava provjeru prisutnosti oznake.

Članak 4.

Trajanje postupaka prema ovoj Smjernici

1. U vezi s novčanicama nove države članice sudionice koje ispunjavaju uvjete za zamjenu primjenjuju se uvjeti utvrđeni u člancima 2. i 3.:

(a)	od datuma usvajanja eura u toj novoj državi članici sudionici;

(b)	dok se ne zamijene sve takve novčanice predočene za zamjenu prije isteka razdoblja od dva mjeseca od datuma prelaska na gotovinu eura u toj novoj državi članici sudionici.

2. Ako određena nova država članica sudionica ima razdoblje optjecaja dviju valuta koje je dulje od dva mjeseca, tada je razdoblje navedeno u stavku 1. točki (b) najdulje razdoblje optjecaja dviju valuta svih novih država članica sudionica koje imaju isti datum usvajanja eura kao i određena nova država članica sudionica.

3. Trajanje postupaka prema ovoj Smjernici jednako je za sve nove države članice sudionice koje imaju isti datum usvajanja eura. Ono odgovara najduljem trajanju proizašlom iz primjene stavaka 1. i 2. Postojanje prijelaznog razdoblja u određenoj novoj državi članici sudionici ne produljuje razdoblje zamjene novčanica ostalih novih država članica sudionica.

Članak 5.

Stupanje na snagu

Ova Smjernica stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Članak 6.

Adresati

Ova je Smjernica upućena nacionalnim središnjim bankama država članica sudionica.

Sastavljeno u Frankfurtu na Majni 24. srpnja 2006.

Za Upravno vijeće ESB-a

Predsjednik ESB-a

Jean-Claude TRICHET

(1) SL L 139, 11.5.1998., str. 1. Uredba kako je zadnji put izmijenjena Uredbom (EZ) br. 2169/2005 (SL L 346, 29.12.2005., str. 1.).

10/Sv. 7

Službeni list Europske unije

32007X0125(01)

C 017/26

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

EUROPSKA SREDIŠNJA BANKA

SPORAZUM

od 30. prosinca 2006.

između Europske središnje banke i Banke Slovenije o potraživanju koje Europska središnja banka priznaje Banci Slovenije na temelju članka 30. stavka 3. Statuta Europskog sustava središnjih banaka i Europske središnje banke

(2007/C 17/07)

EUROPSKA SREDIŠNJA BANKA I BANKA SLOVENIJE,

budući da:

(1)

Na temelju članka 3. stavka 1. Odluke ESB/2006/30 od 30. prosinca 2006. o uplati kapitala, prijenosu deviznih pričuva i doprinosa od strane Banke Slovenije pričuvama i rezervacijama Europske središnje banke (1), ukupan iznos u protuvrijednosti eura deviznih pričuva koje je Banka Slovenije obvezna prenijeti Europskoj središnjoj banci (ESB) s učinkom od 1. siječnja 2007. u skladu s člankom 49. stavkom 1. Statuta Europskog sustava središnjih banaka i Europske središnje banke jest 191 641 809,33 eura.

(2)

Na temelju članka 30. stavka 3. Statuta i članka 4. stavka 1. Odluke ESB/2006/30, s učinkom od 1. siječnja 2007. ESB je obvezan priznati Banci Slovenije potraživanje nominirano u eurima koje je jednako ukupnom iznosu u eurima doprinosa Banke Slovenije deviznim pričuvama, pridržavajući se specifikacija predviđenih člankom 3. te Odluke. ESB i Banka Slovenije sporazumjeli su se da je iznos potraživanja Banke Slovenije 183 995 237,74 eura kako bi se osiguralo da je omjer između potraživanja Banke Slovenije u eurima i ukupnog iznosa u eurima potraživanja priznatih ostalim nacionalnim središnjim bankama država članica koje su prihvatile euro (dalje u tekstu „nacionalne središnje banke sudionice”) jednak omjeru između pondera Banke Slovenije u ključu kapitala ESB-a i ukupnog pondera ostalih nacionalnih središnjih banaka sudionica u tom ključu.

(3)

Razlika između iznosa navedenih u uvodnim izjavama 1 i 2 proizlazi iz primjene „važećeg tečaja” iz članka 49. stavka 1. Statuta na vrijednost deviznih pričuva koje je Banka Slovenije već prenijela na temelju članka 30. stavka 1. Statuta i učinka koji su na potraživanja na temelju članka 30. stavka 3. Statuta, a koja drže ostale nacionalne središnje banke sudionice imali: i. prilagodba ključa kapitala ESB-a od 1. siječnja 2004. na temelju članka 29. stavka 3. Statuta, ii. proširenje ključa kapitala ESB-a od 1. svibnja 2004. na temelju članka 49. stavka 3. Statuta i iii. proširenje ključa kapitala ESB-a od 1. siječnja 2007. na temelju članka 48. stavka 3. Statuta.

(4)

S obzirom na gore navedenu razliku, ESB i Banka Slovenije sporazumjeli su se da se potraživanje Banke Slovenije može smanjiti tako da se ono prebije s iznosom koji je Banka Slovenije obvezna doprinijeti pričuvama i rezervacijama ESB-a na temelju članka 49. stavka 2. Statuta i članka 5. stavka 1. Odluke ESB/2006/30 u slučaju da je potraživanje Banke Slovenije veće od iznosa 183 995 237,74 eura.

(5)	ESB i Banka Slovenije trebaju se sporazumjeti o drugim načinima priznavanja potraživanja Banke Slovenije uzimajući u obzir da, ovisno o tečajnim kretanjima, može biti potrebno povećati, a ne smanjiti potraživanje na iznos naveden u uvodnoj izjavi 2.

(6)	Upravno vijeće odobrilo je da ESB sklopi ovaj Sporazum, koji se odnosi na odluku koja se donosi na temelju članka 30. Statuta u skladu s člankom 10. stavkom 3. Statuta i postupkom koji je u njemu naveden,

SPORAZUMJELE SU SE:

Članak 1.

Načini priznavanja potraživanja Banke Slovenije

1. Ako je iznos potraživanja koje je ESB obvezan priznati Banci Slovenije na temelju članka 30. stavka 3. Statuta i članka 4. stavka 1. Odluke ESB/2006/30 (dalje u tekstu „potraživanje Banke Slovenije” ili „potraživanje”) veći od 183 995 237,74 eura na krajnji datum na koji ESB prima devizne pričuve od Banke Slovenije na temelju članka 3. Odluke ESB/2006/30, tada se iznos potraživanja smanjuje s učinkom od tog datuma na 183 995 237,74 eura. To smanjenje se provodi tako da se potraživanje prebije s iznosom koji je Banka Slovenije obvezna doprinijeti pričuvama i rezervacijama ESB-a s učinkom od 1. siječnja 2007. na temelju članka 49. stavka 2. Statuta i članka 5. stavka 1. Odluke ESB/2006/30. Prebijeni iznos tretira se kao unaprijed plaćeni doprinos pričuvama i rezervacijama ESB-a na temelju članka 49. stavka 2. Statuta i članka 5. stavka 1. Odluke ESB/2006/30, pri čemu se smatra da je doprinos plaćen na datum na koji je izvršeno prebijanje.

2. Ako je iznos koji je Banke Slovenije obvezna doprinijeti pričuvama i rezervacijama ESB-a na temelju članka 49. stavka 2. Statuta i članka 5. stavka 1. Odluke ESB/2006/30 manji od razlike između: (a) iznosa potraživanja Banke Slovenije i (b) 183 995 237,74 eura, tada se iznos potraživanja smanjuje na 183 995 237,74 eura: (1) prebijanjem u skladu sa stavkom 1. gore i (2) tako da ESB plati Banci Slovenije iznos u eurima koji je jednak iznosu manjka preostalog nakon prebijanja. Bilo koji iznos koji je ESB obvezan platiti u skladu s ovim stavkom dospijeva s učinkom od 1. siječnja 2007. ESB pravodobno daje nalog za prijenos tog iznosa i neto iznosa obračunatih kamata na taj iznos preko transeuropskog automatiziranog sustava ekspresnih novčanih transakcija u realnom vremenu na bruto načelu (sustav TARGET). Obračunate kamate izračunavaju se na dnevnoj osnovi primjenom metode stvarnog broja dana/360 dana po stopi koja je jednaka graničnoj kamatnoj stopi koju je Europski sustav središnjih banaka (ESSB) primijenio u svojoj posljednjoj glavnoj operaciji refinanciranja.

3. Ako je iznos potraživanja Banke Slovenije manji od 183 995 237,74 eura na krajnji datum na koji ESB prima devizne pričuve od Banke Slovenije na temelju članka 3. Odluke ESB/2006/30, tada se iznos potraživanja na taj datum povećava na EUR 183 995 237,74 eura. Povećanje se obavlja tako da Banka Slovenije plati ESB-u iznos u eurima koji je jednak toj razlici. Bilo koji iznos koji je Banka Slovenije obvezna platiti u skladu s ovim stavkom dospijeva 1. siječnja 2007., a plaća se u skladu s postupcima navedenim u članku 5. stavcima 4. i 5. Odluke ESB/2006/30.

Članak 2.

Završne odredbe

1. Ovaj Sporazum stupa na snagu 1. siječnja 2007.

2. Ovaj Sporazum izrađuje se u dva potpisana izvornika na engleskom jeziku. ESB i Banka Slovenije zadržavaju po jedan njegov izvornik.

Sastavljeno u Frankfurtu na Majni 30. prosinca 2006.

Za Europsku središnju banku

Jean-Claude TRICHET

Predsjednik

Za Banku Slovenije

Mitja GASPARI

Guverner

(1) Još nije objavljeno.

10/Sv. 7

Službeni list Europske unije

32007D0005(01)

L 184/34

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

ODLUKA EUROPSKE SREDIŠNJE BANKE

od 3. srpnja 2007.

o utvrđivanju Pravila o nabavi

(ESB/2007/5)

(2007/497/EZ)

IZVRŠNI ODBOR EUROPSKE SREDIŠNJE BANKE,

uzimajući u obzir članak 11. stavak 6. Statuta Europskog sustava središnjih banaka i Europske središnje banke,

uzimajući u obzir Odluku ESB/2004/2 od 19. veljače 2004. o donošenju Poslovnika Europske središnje banke (1), a posebno njezin članak 19.,

budući da:

(1)	Europska središnja banka (ESB) obvezna je poštivati načelo učinkovitosti te pri nabavi robe, usluga i radova nastoji ostvariti najbolju vrijednost za novac.

(2)

Direktiva 2004/18/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 31. ožujka 2004. o usklađivanju postupaka za sklapanje ugovora o javnim radovima, ugovora o javnoj nabavi robe te ugovora o javnim uslugama (2) (Direktiva o nabavi) i Uredba Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002 od 25. lipnja 2002. o Financijskoj uredbi primjenjivoj na opći proračun Europskih zajednica (3) (Financijska uredba) ne primjenjuju se na ESB.

(3)	ESB poštuje opća načela prava o nabavi u skladu s Direktivom o nabavi i Financijskom uredbom,

ODLUČIO JE:

POGLAVLJE I.

OPĆA PRAVILA

Članak 1.

Definicije

Za potrebe ove Odluke primjenjuju se sljedeće definicije:

(a)	„ugovor” znači naplatni ugovor sklopljen u pisanom obliku između ESB-a i jednog ili više gospodarskih subjekata, a čiji je predmet izvođenje radova, isporuka robe ili pružanje usluga;

(b)	„ugovor o radovima” znači ugovor čiji je predmet izvođenje radova ili projektiranje i izvođenje radova. Pojam „posao” znači rezultat gradnje ili građevinskih radova u cjelini koji je sam po sebi dovoljan da ispuni gospodarsku ili tehničku funkciju;

(c)

„ugovor o nabavi robe” znači ugovor osim ugovora iz stavka (b), čiji je predmet kupnja robe, najam robe, zakup robe ili leasing s opcijom kupnje ili bez te opcije. Ugovor čiji je predmet isporuka robe, a koji uključuje i povezane poslove postavljanja i instalacije, smatra se „ugovorom o nabavi robe”;

(d)

„ugovor o uslugama” znači ugovor koji nije ugovor o radovima ili ugovor o nabavi robe čiji je predmet pružanje usluga. Ugovor čiji su predmet roba i usluge smatra se „ugovorom o uslugama” ako procijenjena vrijednost tih usluga prelazi vrijednost robe obuhvaćene tim ugovorom. Ugovor čiji su predmet usluge, a koji uključuje aktivnosti povezane s radovima koji su samo sporedni uz glavni predmet ugovora smatra se ugovorom o uslugama;

(e)	„okvirni sporazum” znači sporazum između ESB-a i jednog ili više gospodarskih subjekata svrha kojega je utvrditi uvjete pod kojima se sklapaju ugovori koji se dodjeljuju tijekom određenog razdoblja, a posebno u smislu cijene i, prema potrebi, predviđenih količina;

(f)

„gospodarski subjekti” znači sve fizičke ili pravne osobe ili javne subjekte ili zajednicu navedenih osoba i/ili tijela koji na tržištu nude izvođenje radova, robu ili usluge.

Gospodarski subjekt koji je podnio prijavu za sudjelovanje u ograničenom ili pregovaračkom postupku ili natjecateljskom dijalogu je „natjecatelj”. Gospodarski subjekt koji je dostavio ponudu je „ponuditelj”;

(g)	„otvoreni postupak” znači postupak u kojem svaki zainteresirani gospodarski subjekt može podnijeti ponudu;

(h)	„ograničeni postupak” znači postupak u kojem svaki zainteresirani gospodarski subjekt može zatražiti da sudjeluje u postupku, pri čemu samo oni natjecatelji koje ESB pozove mogu podnijeti ponudu;

(i)	„pregovarački postupak” znači postupak u kojem se ESB obraća gospodarskim subjektima po vlastitom izboru i pregovara o uvjetima ugovora s jednim ili više njih;

(j)	„natjecateljski dijalog” znači postupak u kojem svaki gospodarski subjekt može zatražiti da sudjeluje u postupku, pri čemu ESB s natjecateljima primljenima u taj postupak vodi dijalog radi razvijanja jednog ili više prikladnih rješenja koja mogu udovoljiti njegovim zahtjevima;

(k)

„dinamički sustav nabave” znači potpuno elektronički postupak za uobičajene predmete nabave koji posve ispunjavaju zahtjeve ESB-a u obliku u kojem su dostupni na tržištu. Sustav je ograničena trajanja i otvoren tijekom cijelog razdoblja svoje valjanosti svakome gospodarskom subjektu koji zadovolji kriterije odabira i koji je dostavio indikativnu ponudu koja je u skladu sa specifikacijom;

(l)

„elektronička dražba” znači postupak koji se ponavlja i koji uključuje elektronički sustav za predstavljanje novih cijena, izmijenjenih naniže, i/ili novih vrijednosti koje se odnose na određene elemente ponuda, a odvija se nakon početne potpune procjene ponuda i omogućuje njihovo rangiranje pomoću automatskih metoda procjene;

(m)	„poziv na dostavu ponude” znači poziv poslan natjecateljima ili gospodarskim subjektima da podnesu ponudu u kojoj je određen postupak nabave, zahtjevi ESB-a i ugovorni uvjeti;

(n)	„pisani” ili „u pisanom obliku” znači svaki iskaz koji se sastoji od riječi ili brojeva koji se mogu čitati, umnožavati i naknadno slati. Može uključivati podatke koji se prenose i pohranjuju pomoću elektroničkih sredstava;

(o)	„dan” znači kalendarski dan.

Članak 2.

Područje primjene

1. ESB raspisuje natječaje za ugovore o nabavi robe, usluga i radova za svoj račun u skladu s pravilima ove Odluke.

2. ESB također može u skladu s ovom Odlukom provesti zajedničke postupke nadmetanja za svoj račun i za račun jedne ili više nacionalnih središnjih banaka i/ili institucija i tijela Zajednice i/ili međunarodnih organizacija. U tom slučaju, ESB određuje u dokumentaciji za nadmetanje koji drugi naručitelji sudjeluju u postupku nadmetanja te predviđenu strukturu ugovornih odnosa.

3. Ova Odluka ne primjenjuje se na ugovore u vezi s:

(a)	pružanjem usluga i isporukom robe ESB-u od strane nacionalnih središnjih banaka u okviru obavljanja njihovih javnih zadaća Eurosustava/ESSB-a;

(b)	postupcima nabave koje organiziraju nacionalne središnje banke ili institucije i tijela Zajednice ili međunarodne organizacije u kojima sudjeluje ESB, pod uvjetom da su pravila koja uređuju navedene postupke nabave u skladu s općim načelima prava o nabavi;

(c)	sporazumima s drugim institucijama i tijelima Zajednice ili međunarodnim organizacijama koje ESB sklopi u okviru obavljanja svojih javnih zadaća;

(d)	nabavom novčanica koju uređuje Smjernica ESB/2004/18 od 16. rujna 2004. o nabavi euronovčanica (4);

(e)	izdavanjem, prodajom, kupnjom ili prijenosom vrijednosnih papira ili drugih financijskih instrumenata i financijskih usluga povezano s navedenim transakcijama;

(f)	stjecanjem ili najmom, neovisno o financijskim sredstvima, zemljišta, postojećih zgrada ili druge nepokretne imovine ili prava koja se na njih odnose;

(g)	ugovorima o radu između ESB-a i njegova osoblja sklopljenima u skladu s Uvjetima zapošljavanja ESB-a;

(h)	uslugama na području arbitraže i mirenja; te

(i)	uslugama istraživanja i razvoja, osim ako ESB upotrebljava koristi vezano uz navedene usluge isključivo za vlastite potrebe te isporučene usluge u cijelosti plaća ESB.

Članak 3.

Opća načela

Svi postupci nabave obavljaju se u skladu s općim načelima transparentnosti i javnosti, jednakog pristupa i jednakog tretmana te načelima zabrane diskriminacije i poštenog tržišnog natjecanja.

Članak 4.

Pragovi

1. Ugovori čija je procijenjena vrijednost bez PDV-a jednaka ili prelazi iznos pragova određenih stavkom 3. dodjeljuju se u skladu s postupcima iz poglavlja II.

2. Ugovori čija je procijenjena vrijednost bez PDV-a ispod iznosa pragova dodjeljuju se u skladu s postupcima iz poglavlja III.

3. Primjenjuju se sljedeći iznosi pragova:

(a)	211 000 eura za ugovore o nabavi robe i usluga;

(b)	5 300 000 eura za ugovore o radovima.

Članak 5.

Izračun procijenjene vrijednosti ugovora

1. Izračun vrijednosti ugovora temelji se na ukupnom iznosu koji je potrebno platiti bez PDV-a kako ga procijeni ESB. Izračun uključuje sve dodatne troškove, a posebno troškove povezane s klauzulama o opciji, obnovama ugovora, plaćanjem premija, kamatama, provizijama, putnim troškovima i troškovima smještaja, nagradama ili plaćanjima natjecateljima ili ponuditeljima.

2. Procjena mora biti valjana u trenutku kad ESB odlučuje o odgovarajućem postupku nabave.

3. Nabava ne smije biti podijeljena na više dijelova s namjerom izbjegavanja primjene postupaka iz ove Odluke.

4. Izračun procijenjene vrijednosti ugovora o radovima mora uzeti u obzir ukupne troškove povezane s izvedbom radova, uključujući vrijednost robe koja je potrebna za izvođenje radova i koju ESB daje na raspolaganje izvođaču. Moraju se uključiti i troškovi povezani s projektiranjem i planiranjem radova, ako su oni dio ugovora o radovima.

5. U vezi s ugovorima o kontinuiranoj isporuci robe i pružanju usluga, vrijednost koja se upotrebljava kao temelj za izračun procijenjene vrijednosti ugovora je, prema potrebi, kako slijedi:

(a)	u slučaju ugovora na određeno vrijeme: ukupna vrijednost za cijelo razdoblje;

(b)	u slučaju ugovora neutvrđenog trajanja: mjesečna vrijednost pomnožena s 48.

6. Kod uzastopnih ugovora o nabavi robe, usluga ili radova iste vrste izračun procijenjene vrijednosti ugovora temelji se na ukupnoj stvarnoj vrijednosti uzastopnih ugovora dodijeljenih tijekom prethodnih 12 mjeseci. Procjena se prilagođava, ako je moguće, kako bi se uzele u obzir promjene u količini ili vrijednosti do kojih se očekuje da će doći tijekom 12 mjeseci od osnovnog ugovora.

7. Ako je ugovor podijeljen u više grupa ili ako je više ugovora koji se dodjeljuju međusobno usko povezano te imaju za cilj iste zadatke, uzima se u obzir ukupna vrijednost svih grupa ili pojedinačnih ugovora. Ako je ukupna vrijednost jednaka ili prelazi iznose pragova iz članka 4. stavka 3., postupci iz poglavlja II. ove Odluke primjenjuju se na sve grupe i ugovore. ESB može na grupe/pojedinačne ugovore čija je procijenjena vrijednost bez PDV-a za isporuku robe ili pružanje usluga ispod 80 000 eura, a za obavljanje radova ispod 1 milijun eura, primijeniti postupak iz članka 29. ili, ako je primjenjivo, iz članka 31., pod uvjetom da ukupna procijenjena vrijednost svih izuzetih grupa ne prelazi 20 % ukupne procijenjene vrijednosti svih grupa.

8. Vrijednost okvirnih ugovora o nabavi izračunava se na temelju najviše procijenjene vrijednosti bez PDV-a svih ugovora predviđenih za cjelokupno razdoblje trajanja okvirnog sporazuma.

Članak 6.

Iznimke

1. U sljedećim slučajevima ESB može dodijeliti ugovor izravno jednom gospodarskom subjektu ili odstupiti od određenih postupovnih zahtjeva:

(a)	kada zbog obveznih razloga ugovor može biti dodijeljen samo određenom gospodarskom subjektu. Razlozi za to mogu biti tehnički, umjetnički ili pravni, ali ne i ekonomski;

(b)	kada zbog iznimne žurnosti izazvane događajima koje ESB nije mogao predvidjeti nije moguće poštivati rokove za postupke nabave;

(c)	kada je ESB klasificirao ugovor tajnim ili kada izvršavanje ugovora moraju pratiti posebne sigurnosne mjere u skladu s pravilima ESB-a o sigurnosti ili kada tako nalaže zaštita temeljnih interesa ESB-a;

(d)	u slučaju robe, kada se proizvodi o kojima je riječ proizvode isključivo za potrebe istraživanja, eksperimentiranja, proučavanja ili razvoja; ova odredba ne uključuje količinsku proizvodnju s ciljem uspostave tržišne isplativosti ili povrata troškova istraživanja i razvoja;

(e)

kod kupnje robe po posebno povoljnim uvjetima od gospodarskog subjekta koji trajno prestaje s obavljanjem svojih poslovnih djelatnosti ili stečajnih upravitelja ili likvidatora u okviru stečajnog postupka, na temelju sporazuma s vjerovnicima ili u drugom sličnom postupku u skladu s nacionalnim zakonima ili propisima.

2. Neovisno o vrijednosti ugovora, ESB može dodijeliti ugovor u skladu s člankom 29. ako je glavni predmet ugovora o nabavi jedna od sljedećih usluga:

(a)	hotelske i restoranske usluge;

(b)	pravne usluge;

(c)	usluge posredovanja pri zapošljavanju i pribavljanja osoblja;

(d)	istražiteljske i zaštitarske usluge;

(e)	obrazovne usluge i usluge stručnog osposobljavanja;

(f)	rekreacijske, kulturne i sportske usluge.

Članak 7.

Trajanje i produženje

1. Trajanje ugovora u pravilu ne smije prelaziti četiri godine, osim u opravdanim slučajevima.

2. Ako je ugovor sklopljen na određeno vrijeme, njegovo trajanje može se produžiti nakon početnog razdoblja trajanja ugovora pod sljedećim uvjetima:

(a)	mogućnost produženja predviđena je u pozivu na nadmetanje ili, u slučaju primjene postupka iz poglavlja III., u zahtjevu za ponudu; i

(b)	moguća produženja su opravdana; i

(c)	moguća produženja uzeta su u obzir pri izračunu vrijednosti ugovora u skladu s člankom 5. ove Odluke.

Ukupna produženja ne smiju prijeći razdoblje trajanja osnovnog ugovora.

3. U protivnom trajanje ugovora sklopljenog na određeno vrijeme može se produžiti samo pod uvjetima iz članka 6.

Članak 8.

Dodatna roba, usluge i radovi

1. ESB može od izvođača kojem je dodijeljen osnovni ugovor naručiti dodatnu robu, usluge ili radove pod uvjetom da:

(a)	je u dokumentaciji za nadmetanje predviđena mogućnost dodatne isporuke robe, pružanja usluga ili obavljanja radova; i

(b)	da su dodatne robe, usluge ili radovi uzeti u obzir pri izračunu vrijednosti ugovora u skladu s člankom 5. ove Odluke.

2. K tome, ESB može zatražiti od izvornog izvođača dodatnu robu, usluge ili radove koji su iz nepredviđenih razloga postali potrebni za izvršavanje namjene ugovora, pod uvjetom da:

(a)	dodatna roba, usluge ili radovi ne mogu u tehničkom ili gospodarskom smislu biti odvojeni od osnovnog ugovora bez uzrokovanja velikih poteškoća; ili

(b)	iako je robu, usluge ili radove moguće razdvojiti od osnovnog ugovora, prijeko su potrebni za njegovo izvršavanje.

Ukupna vrijednost te dodatne robe, usluga ili radova u pravilu ne smije prelaziti 50 % vrijednosti osnovnog ugovora.

3. Ako uvjeti iz stavaka 1. i 2. nisu ispunjeni, ugovori o dodatnoj nabavi robe, usluga ili radova mogu biti dodijeljeni samo u skladu s člancima 4. i 6. ove Odluke.

POGLAVLJE II.

POSTUPCI JAVNOG NADMETANJA

ODJELJAK 1.

Vrste postupaka

Članak 9.

Pregled

1. ESB dodjeljuje ugovore čija procijenjena vrijednost prelazi prethodno određene iznose pragova u otvorenom postupku. U opravdanim slučajevima ESB može primijeniti ograničeni postupak, pregovarački postupak ili natjecateljski dijalog pod uvjetima određenima dalje u tekstu.

2. ESB može također sklopiti okvirne sporazume ili uspostaviti dinamički sustav nabave te na toj osnovi dodijeliti ugovore u skladu s dalje navedenim uvjetima iz članaka 15. i 16.

3. Postupci iz stavaka 1. i 2. mogu se dopuniti elektroničkom dražbom, kako je određeno dalje u tekstu u članku 17.

4. ESB također može provesti natječaje. Postupak za natječaj određuje se u pozivu na natječaj te mora biti u skladu s općim načelima za natječaje.

Članak 10.

Objava mogućnosti nabave

1. Ako ESB namjerava provesti postupak nadmetanja u skladu s pravilima poglavlja II., obvezan je objaviti poziv na nadmetanje u Službenom listu Europske unije i na internetskoj stranici ESB-a. Kada je to primjereno, ESB može objaviti objave u drugim relevantnim medijima. Najave na internetskoj stranici i/ili u drugim medijima ne smiju biti objavljene prije poziva u Službenom listu. U slučaju razlika između različitih objavljenih verzija poziva ona objavljena u Službenom listu vjerodostojna je te ima prednost pred ostalim verzijama.

2. ESB također može objaviti prethodnu (informacijsku) obavijest u kojoj navodi procijenjenu ukupnu vrijednost ugovora, prema kategoriji usluge ili skupini proizvoda te temeljna obilježja ugovora o radovima koje namjerava dodijeliti tijekom proračunske godine. U tom slučaju, rok za podnošenje prijava i ponuda u skladu s člankom 18. stavkom 4. može se skratiti za sve nabave navedene u obavijesti.

Članak 11.

Otvoreni postupak

1. Nakon objave poziva na nadmetanje svi zainteresirani gospodarski subjekti mogu zatražiti dostavu poziva na dostavu ponude ako im ona nije stavljena na raspolaganje elektroničkim putem. ESB mora poslati poziv na dostavu ponude najkasnije šest dana od primitka zahtjeva pod uvjetom da je zahtjev podnesen pravodobno prije isteka roka za dostavljanje ponuda.

2. Zainteresirani ponuditelji moraju dostaviti svoju ponudu u rokovima koje je odredio ESB te uključiti svu dokumentaciju koju zatraži ESB.

3. ESB dodjeljuje ugovor ponuditelju koji najbolje ispunjava kriterije dodjele određene u pozivu na nadmetanje/pozivu na dostavu ponuda.

Članak 12.

Ograničeni postupak

1. ESB može primijeniti ograničeni postupak ako:

(a)	se zahtjevi ESB-a mogu odrediti tako detaljno da je moguće međusobno usporediti ponude te se ugovor može dodijeliti bez daljnjeg pregovaranja s ponuditeljima; i

(b)	je potrebno ograničiti broj ponuditelja iz administrativnih razloga ili radi prirode nabave.

2. Nakon objave poziva na nadmetanje zainteresirani gospodarski subjekti mogu podnijeti prijavu za sudjelovanje u ograničenom postupku. Oni moraju podnijeti svoju prijavu u roku određenom u pozivu na nadmetanje te dostaviti dokumentaciju koju zatraži ESB.

3. ESB provjerava prihvatljivost natjecatelja te ocjenjuje prijavu u odnosu na kriterije odabira objavljene u pozivu na nadmetanje. ESB poziva najmanje pet prihvatljivih natjecatelja koji ispunjavaju kriterije odabira da dostave ponude, pod uvjetom da je raspoloživ dovoljan broj natjecatelja koji ispunjavaju kriterije odabira. Poziv na dostavu ponuda šalje se u pisanom obliku te istodobno svim natjecateljima koji su pozvani da dostave ponude.

4. Pozvani ponuditelji moraju dostaviti svoje ponude u roku koji je odredio ESB te uključiti svu dokumentaciju koju zatraži ESB.

5. ESB dodjeljuje ugovor ponuditelju koji najbolje ispunjava kriterije dodjele iz poziva na dostavu ponuda.

Članak 13.

Pregovarački postupak

1. ESB može primijeniti pregovarački postupak u sljedećim iznimnim slučajevima:

(a)	kada priroda radova, robe ili usluga ili s njima povezanih rizika ne dopušta prethodno cjelovito određivanje cijene; ili

(b)	kada je priroda usluga takva da nije moguće dovoljno precizno odrediti specifikacije da bi se mogao dodijeliti ugovor odabirom najboljeg ponuditelja u skladu s pravilima koja uređuju otvoreni ili ograničeni postupak.

2. ESB može također primijeniti pregovarački postupak ako u otvorenom ili ograničenom postupku ili natjecateljskom dijalogu nije primio prihvatljive ponude pod uvjetom da osnovni uvjeti ugovora nisu bitno promijenjeni. ESB ne mora objaviti novi poziv na nadmetanje ako u pregovarački postupak uključi sve ponuditelje koji su sudjelovali u prethodnom postupku, ispunili kriterije odabira te dostavili svoje ponude u skladu s formalnim zahtjevima. Ako ESB nije primio nijednu ponudu ili nije primio ponudu koja ispunjava formalne zahtjeve, ESB može započeti pregovarački postupak bez objave u skladu s člankom 29.

3. Nakon objave poziva na nadmetanje zainteresirani gospodarski subjekti mogu podnijeti prijavu za sudjelovanje u pregovaračkom postupku. Oni moraju podnijeti svoju prijavu u roku određenom u pozivu na nadmetanje te dostaviti dokumentaciju koju zatraži ESB.

4. ESB provjerava prihvatljivost natjecatelja te ocjenjuje prijave u odnosu na kriterije odabira navedene u pozivu na nadmetanje. ESB poziva najmanje tri prihvatljiva natjecatelja koja ispunjavaju kriterije odabira da dostave ponude, pod uvjetom da je raspoloživ dovoljan broj natjecatelja koji ispunjavaju kriterije odabira. Poziv na dostavu ponuda šalje se u pisanom obliku te istodobno svim natjecateljima koji su pozvani da dostave ponude.

5. Nakon ocjene ponuda, ESB može pregovarati s ponuditeljima kako bi uskladio njihove ponude sa zahtjevima ESB-a. ESB može započeti pregovore:

(a)	s najbolje rangiranim ponuditeljem. Ako pregovori s najbolje rangiranim ponuditeljem ne uspiju, ESB može započeti pregovore sa sljedećim ponuditeljem u nizu; ili

(b)

istodobno sa svim ponuditeljima koji su dostavili ponude koje u ključnim dijelovima ispunjavaju tehničke i komercijalne zahtjeve ESB-a. U tom slučaju, broj ponuditelja uključenih u pregovore može se smanjivati u sljedećim uzastopnim fazama primjenom kriterija dodjele navedenih u pozivu na nadmetanje ili u pozivu na dostavu ponuda.

Prije početka pregovora ESB obavještava sve ponuditelje o tome kako će se pregovori provoditi.

6. Opseg pregovora može uključivati tehničke i komercijalne ponude ponuditelja te uvjete ugovora pod uvjetom da postupak nadmetanja nije bitno promijenjen. ESB može također pozvati ponuditelje na dostavljanje izmijenjenih ponuda. Tijekom pregovora ESB mora osigurati jednak tretman svih ponuditelja pozvanih na pregovore.

7. Nakon zaključivanja pregovora ESB dodjeljuje ugovor ponuditelju koji najbolje ispunjava kriterije dodjele iz poziva na nadmetanje ili poziva na dostavu ponuda.

Članak 14.

Natjecateljski dijalog

1. ESB može provesti natjecateljski dijalog u slučaju posebno složenih ugovora kad nije moguće odrediti zahtjeve ESB-a na način koji bi omogućio dodjelu ugovora putem otvorenog ili ograničenog postupka.

2. Nakon objave poziva na nadmetanje zainteresirani gospodarski subjekti mogu podnijeti prijavu za sudjelovanje u natjecateljskom dijalogu. Oni moraju podnijeti svoju prijavu u roku određenom u pozivu na nadmetanje te dostaviti dokumentaciju koju zatraži ESB.

3. ESB provjerava prihvatljivost natjecatelja te ocjenjuje prijave u odnosu na kriterije odabira objavljene u pozivu na nadmetanje. ESB poziva najmanje tri prihvatljiva natjecatelja koja ispunjavaju kriterije odabira da sudjeluju u natjecateljskom dijalogu te im dostavlja zahtjev za ponudu u kojem su navedene potrebe ESB-a. Cilj je natjecateljskog dijaloga pronaći i odrediti najprimjerenije rješenje koje udovoljava potrebama ESB-a. ESB s odabranim natjecateljima može raspraviti o svim aspektima ugovora.

4. Tijekom trajanja dijaloga ESB mora osigurati jednak tretman svih natjecatelja. K tome, ESB drugim natjecateljima ne smije otkriti predložena rješenja ili druge povjerljive informacije koje je dobio od natjecatelja koji sudjeluje u dijalogu bez njegove pisane suglasnosti.

5. ESB nastavlja s natjecateljskim dijalogom dok ne pronađe rješenje ili rješenja koja udovoljavaju njegovim potrebama, ako je to potrebno nakon njihove usporedbe. Ako je to određeno u pozivu na nadmetanje ili u zahtjevu za ponudu, ESB može voditi dijalog u uzastopnim fazama kako bi smanjio broj rješenja o kojima treba raspravljati u fazi dijaloga. ESB odabire rješenja za razmatranje primjenom kriterija dodjele iz poziva na nadmetanje ili zahtjeva za ponudu.

6. Nakon zaključenja dijaloga ESB poziva sve natjecatelje koji su sudjelovali u dijalogu da dostave svoje konačne ponude na temelju rješenja koja su prikazana i utvrđena tijekom dijaloga.

7. ESB ocjenjuje primljene ponude u skladu s kriterijima odabira koji su određeni u pozivu na nadmetanje ili u zahtjevu za ponudu. ESB može zatražiti od ponuditelja da svoju ponudu objasne ili preciziraju određene aspekte svoje ponude ili potvrde svoju obvezu pod uvjetom da to ne mijenja osnovne elemente ponude te ne povlači rizik narušavanja tržišnog natjecanja ili dovodi do diskriminacije. Nakon završetka ocjene ESB dodjeljuje ugovor ekonomski najpovoljnijem ponuditelju.

Članak 15.

Okvirni sporazum

1. ESB može primijeniti okvirne sporazume u slučajevima kad redovito sklapa ugovore o nabavi za sličnu robu, usluge ili radove, pri čemu ne može odrediti točne rokove isporuke i/ili detaljne zahtjeve.

2. Za potrebe sklapanja ugovora koji je okvirni sporazum ESB poštuje postupke navedene prethodno u tekstu za sve faze do dodjele okvirnog sporazuma. Ako ESB namjerava sklopiti okvirni sporazum s više gospodarskih subjekata, mora dodijeliti najmanje tri sporazuma, pod uvjetom da dostatan broj gospodarskih subjekata ispunjava kriterije odabira i dodjele. U pozivu na nadmetanje određuje se područje primjene i broj okvirnih sporazuma koji se dodjeljuju.

Ugovori na temelju okvirnog sporazuma dodjeljuju se u skladu s postupcima utvrđenima ovim člankom.

3. Ako se okvirni sporazum sklapa s jednim gospodarskim subjektom, ugovori na temelju tog sporazuma dodjeljuju se u skladu s uvjetima utvrđenima okvirnim sporazumom. Ako je potrebno, ESB može zatražiti od gospodarskog subjekta u pisanom obliku da dopuni svoju inicijalnu ponudu. Navedene dopunjene ponude ne smiju bitno promijeniti uvjete utvrđene okvirnim sporazumom.

4. Ako se okvirni sporazum sklapa s više gospodarskih subjekata, ugovori se mogu dodijeliti:

(a)	primjenom kriterija utvrđenih okvirnim sporazumom, bez ponavljanja natjecanja; ili

(b)	ako navedeni kriteriji nisu utvrđeni, ESB može ponoviti natjecanje među gospodarskim subjektima s kojima postoji okvirni sporazum.

U potonjem slučaju, ESB dodjeljuje ugovor u skladu sa sljedećim postupkom:

—	ESB u pisanom obliku poziva gospodarske subjekte na dostavu ponuda u roku koji je određen u zahtjevu za ponudu. U zahtjevu za ponudu određuju se i kriteriji na temelju kojih će ugovor biti dodijeljen,

—	gospodarski subjekti moraju dostaviti ponude u pisanom obliku u roku koji je odredio ESB, i

—	ESB dodjeljuje ugovor ponuditelju koji je dostavio najbolju ponudu na temelju kriterija dodjele određenih u zahtjevu za ponudu.

Članak 16.

Dinamički sustav nabave

1. ESB može nabavljati uobičajenu robu, usluge i radove putem dinamičkog sustava nabave. Ako nije drukčije određeno ovim člankom, u ovom se postupku poštuju pravila otvorenog postupka.

2. Za potrebe uspostave dinamičkog sustava nabave ESB mora:

(a)	objaviti poziv na nadmetanje, u kojem se navodi da se primjenjuje dinamički sustav nabave i koji sadržava uputu na kojoj je internetskoj adresi moguće pronaći uvjete nadmetanja; i

(b)	nakon objave poziva na nadmetanje i do trenutka završetka dinamičkog sustava nabave osigurati neposredan, neograničen i potpun pristup uvjetima nadmetanja i svoj dodanoj dokumentaciji elektroničkim putem; i

(c)	navesti u uvjetima nadmetanja, među ostalim, kriterije odabira i dodjele, prirodu nabava predviđenih u okviru sustava kao i sve potrebne informacije povezano sa sustavom nabave, elektroničkom opremom koja se upotrebljava te organizacijom i specifikacijama tehničke veze.

3. Sustav mora biti otvoren tijekom svog trajanja svim gospodarskim subjektima koji udovoljavaju kriterijima odabira te su dostavili indikativne ponude koje udovoljavaju uvjetima nabave. Ponuditelji mogu poboljšati svoje indikativne ponude u bilo kojem trenutku pod uvjetom da one nastavljaju biti u skladu s uvjetima nabave. Ponuditeljima se ne smiju zaračunavati naknade.

4. Nakon zaprimanja indikativnih ponuda ESB mora u razumnom roku provjeriti prihvatljivost ponuditelja i usklađenost s kriterijima odabira. ESB osim toga mora provjeriti udovoljavaju li indikativne ponude uvjetima nabave. ESB u najkraćem mogućem roku obavještava ponuditelje o njihovu uključivanju u dinamički sustav nabave ili njihovu odbijanju.

5. Svaki pojedini ugovor čija je vrijednost iznad pragova iz članka 4. stavka 3. podliježe posebnom pozivu na dostavu ponuda. Prije posebnog poziva na dostavu ponuda ESB mora objaviti pojednostavljeni poziv na nadmetanje u Službenom listu u kojem poziva sve zainteresirane gospodarske subjekte da dostave indikativnu ponudu u roku koji ne smije biti kraći od 15 dana od dana slanja pojednostavljenog poziva na nadmetanje. ESB ne smije nastaviti s postupkom do završetka ocjene svih indikativnih ponuda zaprimljenih u navedenom roku.

6. Nakon završetka ocjene ESB poziva sve ponuditelje uključene u sustav da u razumnom roku dostave ponude. ESB dodjeljuje ugovor ponuditelju koji je dostavio najbolju ponudu na temelju kriterija dodjele iz poziva na nadmetanje za uspostavljanje dinamičkog sustava nabave. Navedeni kriteriji mogu se, prema potrebi, detaljnije odrediti u pozivu na dostavu ponuda.

7. Ako je vrijednost određenog ugovora ispod praga iz članka 4. stavka 3., ESB može pozvati pet ili tri ponuditelja uključena u sustav u skladu s postupkom iz članka 29.

8. Dinamički sustav nabave ne smije trajati duže od četiri godine, osim u opravdanim slučajevima.

Članak 17.

Elektroničke dražbe

1. Uz iznimku natjecateljskih dijaloga, ESB može prethodno u tekstu utvrđene postupke nadmetanja dopuniti elektroničkom dražbom pod uvjetom da se specifikacije mogu precizno odrediti.

Elektronička dražba temelji se:

(a)	isključivo na cijeni kada se ugovor dodjeljuje prema najnižoj cijeni; ili

(b)	na cijeni i/ili novim vrijednostima elemenata ponuda navedenih u specifikaciji kada se ugovor dodjeljuje ekonomski najpovoljnijem ponuditelju.

2. Ako ESB namjerava provesti elektroničku dražbu, mora to navesti u pozivu na nadmetanje. K tome, poziv na dostavu ponuda mora, među ostalim, uključivati sljedeće detalje:

(a)	elemente, čija će vrijednost biti predmet elektroničke dražbe, pod uvjetom da je navedene elemente moguće kvantificirati te izraziti brojčano ili u postocima;

(b)	sva ograničenja vrijednosti koja je moguće dostaviti jer proizlaze iz specifikacije koja se odnosi na predmet ugovora;

(c)	informacije koje će biti stavljene na raspolaganje ponuditeljima tijekom elektroničke dražbe i, prema potrebi, kada će im biti stavljene na raspolaganje;

(d)	relevantne informacije u vezi s postupkom elektroničke dražbe;

(e)	uvjete pod kojima će ponuditelji moći davati ponude, a posebno minimalne razlike koje će se, prema potrebi, zahtijevati pri davanju ponuda;

(f)	relevantne informacije povezano s elektroničkom opremom koja se upotrebljava te organizacijom i tehničkim specifikacijama veze.

3. Elektronička dražba započinje tek nakon dostave i početne procjene ponuda. Svi ponuditelji koji su dostavili prihvatljive ponude istodobno se elektroničkim putem pozivaju da dostave nove cijene i/ili nove vrijednosti; poziv mora sadržavati sve relevantne informacije povezano s pojedinačnom vezom svakog ponuditelja s elektroničkom opremom koja se upotrebljava te datum i vrijeme početka elektroničke dražbe. Elektronička dražba može se odvijati u više uzastopnih faza. Elektronička dražba ne smije početi prije isteka dva radna dana od datuma kad su poslani pozivi.

4. Ako se ugovor dodjeljuje na temelju ekonomski najpovoljnije ponude, u prilog pozivu stavljaju se rezultati potpune ocjene relevantnog ponuditelja. U pozivu se također navodi i matematička formula koju je potrebno primjenjivati pri elektroničkoj dražbi kako bi se automatski odredile promjene u redoslijedu na temelju ponuđenih novih cijena i/ili novih vrijednosti. Formula uključuje ponder svih kriterija prema kojima se određuje ekonomski najpovoljnija ponuda, kako je navedeno u pozivu na nadmetanje i u dokumentaciji za nadmetanje; za te se potrebe, međutim, svi rasponi unaprijed smanjuju na određenu vrijednost. Ako su dopuštene alternativne ponude, za svaku se osigurava različita formula.

5. Tijekom trajanja svake faze elektroničke dražbe ESB je dužan svakom ponuditelju bez odlaganja dostavljati barem informacije koje su mu dostatne da u svakom trenutku procijeni svoju relativnu trenutačnu poziciju. ESB može također dostavljati druge informacije povezano s drugim dostavljenim cijenama ili vrijednostima, pod uvjetom da je to navedeno u dokumentaciji za nadmetanje. ESB može u bilo kojem trenutku objaviti broj sudionika u toj fazi dražbe. ESB, međutim, ne smije niti u jednoj fazi elektroničke dražbe otkriti identitet ponuditelja.

6. ESB zaključuje elektroničku dražbu nakon isteka roka određenog u pozivu na sudjelovanje na dražbi. Rok se može odrediti kao određeni datum i vrijeme ili kao razdoblje koje mora proći od dostavljanja posljednje ponude s novim cijenama ili vrijednostima. ESB u pozivu određuje vremenski raspored svih dražbi koje se odvijaju u fazama.

7. Nakon zaključivanja elektroničke dražbe ESB dodjeljuje ugovor o nabavi na temelju rezultata elektroničke dražbe.

Članak 18.

Rokovi za zaprimanje prijava i ponuda

1. Pri određivanju rokova za zaprimanje ponuda i prijava ESB mora uzeti u obzir posebno složenost ugovora i vrijeme potrebno za pripremu ponuda, ne dovodeći u pitanje minimalne rokove iz ovog članka.

2. U otvorenom postupku rok za dostavu ponuda najmanje je 52 dana od datuma kad je poslan poziv na nadmetanje.

3. U ograničenom postupku, pregovaračkom postupku i natjecateljskom dijalogu:

(a)	rok za zaprimanje prijava najmanje je 37 dana od datuma kad je poslan poziv na nadmetanje; a

(b)	rok za zaprimanje ponuda najmanje je 40 dana od datuma kad je poslan poziv na dostavu ponuda.

4. Ako je ESB objavio prethodnu (informacijsku) obavijest u skladu s člankom 10. stavkom 2., koja je poslana najmanje 52 dana prije poziva na nadmetanje, minimalni rok za zaprimanje ponuda može se u pravilu skratiti na 36 dana, ali ni u kojem slučaju ne smije biti kraći od 22 dana.

5. Ako se pozivi na nadmetanje sastavljaju i dostavljaju elektronički u skladu s formatom i postupcima za prijenos koje je propisao Ured za službene publikacije Europskih zajednica, rokovi za zaprimanje ponuda i prijava mogu se skratiti za sedam dana.

6. Rokovi za zaprimanje ponuda mogu se skratiti za pet dana ako ESB elektroničkim sredstvima osigura slobodan i izravan pristup pozivu na dostavu ponuda od dana objavljivanja poziva na nadmetanje te ako je u tekstu poziva jasno navedena internetska stranica na kojoj je navedena dokumentacija dostupna. Navedeno skraćenje roka može se dodati onom iz stavka 5.

7. Ako u otvorenom postupku poziv na dostavu ponuda, iako pravodobno zatražen, nije dostavljen u roku od šest dana ili ako je ponude moguće podnijeti samo nakon posjeta lokaciji ili pregleda dokumenata koji dopunjuju poziv na dostavu ponuda na licu mjesta, rokovi za zaprimanje ponuda produžuju se tako da svi gospodarski subjekti imaju dovoljno vremena za pripremu ponuda.

8. U ograničenom postupku i pregovaračkom postupku ESB može primijeniti ubrzani postupak ako zbog žurnosti nije moguće održati rokove određene ovim člankom. U tom slučaju primjenjuju se sljedeći minimalni rokovi:

(a)	rok za zaprimanje prijava koji ne smije biti kraći od 15 dana od datuma kad je poslan poziv na nadmetanje ili kraći od 10 dana ako je poziv poslan elektroničkim putem, u skladu s formatom i postupcima za slanje poziva; i

(b)	rok za dostavljanje ponuda koji ne smije biti kraći od 10 dana od datuma zaprimanja poziva na dostavu ponuda.

9. ESB može prije datuma isteka produžiti rokove određene u pozivu na nadmetanje ili u dokumentaciji za natjecanje ako izmijeni dokumentaciju za natjecanje ili u drugim opravdanim slučajevima.

ODJELJAK 2.

Provođenje postupka

Članak 19.

Komunikacija s natjecateljima i ponuditeljima

1. Tijekom postupka nadmetanja, natjecatelji i ponuditelji komuniciraju samo s osobom(-ama) za kontakt koju(-e) je odredio ESB. ESB mora u pozivu na nadmetanje i/ili u pozivu na dostavu ponuda odrediti koja se komunikacijska sredstva upotrebljavaju. Komunikacijska sredstva moraju biti općedostupna te ne smiju biti diskriminirajuća.

2. Natjecatelji/ponuditelji dostavljaju svoje prijave/ponude u pisanom obliku u skladu sa zahtjevima iz poziva na nadmetanje/poziva na dostavu ponuda.

3. ESB može provoditi elektroničke postupke nadmetanja u skladu s općim zahtjevima za elektroničku nabavu iz članka 42. Direktive o nabavi povezano s njezinim Prilogom X. U tom slučaju poziv na nadmetanje posebno određuje formalne zahtjeve koje natjecatelji/ponuditelji moraju poštivati te način pristupa elektroničkoj platformi. ESB može odrediti da prihvaća samo elektroničke prijave/ponude.

4. Natjecatelji ili ponuditelji mogu u pisanom obliku dostaviti pitanja ESB-u u vezi s pozivom na nadmetanje, pozivom na dostavu ponuda ili dodatnom dokumentacijom u skladu s uvjetima iz poziva na nadmetanje ili poziva na dostavu ponuda. ESB mora na navedena pitanja odgovoriti u razumnim rokovima te dostaviti odgovore svim natjecateljima/ponuditeljima, na anonimnoj osnovi, ako su važni za sve njih.

5. ESB mora osigurati da se informacije koje su dostavili natjecatelji i ponuditelji tretiraju i pohranjuju u skladu s načelom povjerljivosti i, ako se dostavljaju osobni podaci, u skladu s Uredbom (EZ) br. 45/2001 Europskog parlamenta i Vijeća o zaštiti podataka (5).

Članak 20.

Zahtjevi za dodatnu dokumentaciju i pojašnjenja

Nakon što ESB otvori prijave ili ponude, on može od natjecatelja i ponuditelja zahtijevati dostavu dodatne dokumentacije ili pojašnjenje određenih točaka. Navedeni zahtjevi ne smiju narušavati pošteno tržišno natjecanje između natjecatelja/ponuditelja ili prouzročiti njihov nejednaki tretman te ne smiju voditi do promjene uvjeta prijava ili ponuda.

Članak 21.

Ispravak dokumentacije za natjecanje

1. Ako ESB prije isteka rokova za dostavljanje prijava ili ponuda otkrije pogreške, nejasnoće, nedostatke ili druge vrste pogrešaka u tekstu poziva na nadmetanje, poziva na dostavu ponuda ili dodatne dokumentacije, on ispravlja pogrešku te na odgovarajući način obavještava sve natjecatelje ili ponuditelje.

2. Ako natjecatelji ili ponuditelji smatraju da su zahtjevi ESB-a, određeni u pozivu na nadmetanje, pozivu na dostavu ponuda ili dodatnoj dokumentaciji nepotpuni, nedosljedni ili nezakoniti, oni o svom mišljenju moraju u pisanom obliku obavijestiti ESB. Natjecatelj/ponuditelj mora svoje mišljenje dostaviti bez nepotrebnog odlaganja nakon što postane svjestan nepravilnosti ili je mogao postati svjestan nepravilnosti. ESB tada može ispraviti ili dopuniti svoje zahtjeve kako je zatraženo ili odbiti zahtjev navodeći razloge. Prigovori na zahtjeve ESB-a koji nisu dostavljeni ESB-u bez nepotrebnog odlaganja ne mogu se naknadno podnijeti.

Članak 22.

Poziv na dostavu ponude

1. U pravilu, poziv na dostavu ponude mora sadržavati:

(a)	upućivanje na objavljeni poziv na nadmetanje;

(b)	formalne zahtjeve, a posebno rokove za dostavljanje ponuda, adresu na koju se moraju dostaviti ponude, jezik ili jezike na kojem se ponude sastavljaju, oblik u kojem ponuda mora biti dostavljena te razdoblje tijekom kojeg ponuda mora biti valjana; i

(c)	mogućnosti povezane s dodatnim radovima, uslugama ili robom kao i broj mogućih obnova ili produženja, ako ih bude; i

(d)	popis dokumenata koje ponuditelji moraju dostaviti; i

(e)	relativne pondere kriterija dodjele ugovora ili, prema potrebi, navedene kriterije po redoslijedu od najvažnijeg do najmanje važnog, ako nisu navedeni u pozivu na nadmetanje.

2. Poziv na dostavu ponude uključuje:

(a)	primjerak specifikacija u kojima se određuju zahtjevi ESB-a ili, u slučaju natjecateljskog dijaloga, primjerak zahtjeva za ponudu u kojem su određene potrebe ESB-a; i

(b)	primjerak nacrta ugovora, općih uvjeta ESB-a ili dokumentacije koja određuje ključne elemente ugovora; i

(c)	svu drugu dokumentaciju koju ESB smatra važnom.

Ako su navedeni dokumenti stavljeni na raspolaganje elektroničkim putem, u pozivu na dostavu ponuda mora biti navedeno na koji način ponuditelji mogu do njih doći.

ODJELJAK 3.

Ocjena

Članak 23.

Općenito

1. ESB ocjenjuje sve ponude u skladu s kriterijima dodjele iz članka 26. nakon što je:

—	provjerio formalne zahtjeve, i

—	provjerio prihvatljivost ponuditelja iz članka 24., i

—	procijenio ispunjavanje kriterija odabira iz članka 25.

2. ESB dodjeljuje ugovor ponuditelju koji najbolje ispunjava kriterije dodjele.

3. Prijave i ponude ne smiju se otvoriti prije isteka roka za dostavu. Prijave i ponude otvaraju se u nazočnosti najmanje dvaju članova osoblja; o otvaranju ponuda vodi se zapisnik. Ako nije drukčije navedeno, natjecatelji i ponuditelji ne smiju nazočiti otvaranju ponuda.

4. Postupak ocjene i rezultati dokumentiraju se u izvještaju o ocjeni.

Članak 24.

Prihvatljivost natjecatelja/ponuditelja

1. Podložno sljedećim stavcima, sve fizičke ili pravne osobe koje imaju prebivalište ili sjedište u EU-u prihvatljive su za sudjelovanje u postupcima nadmetanja. Postupci nadmetanja pod jednakim su uvjetima otvoreni svim fizičkim i pravnim osobama koje imaju prebivalište ili sjedište u trećoj zemlji koja je ratificirala Sporazum Svjetske trgovinske organizacije o nabavi (GPA) ili je s EU-om sklopila bilateralni sporazum o nabavi pod uvjetima određenima u navedenim sporazumima. O sudjelovanju gospodarskih subjekata iz drugih trećih zemalja ESB odlučuje prema vlastitom diskrecijskom pravu.

2. Privremene zajednice gospodarskih subjekata mogu sudjelovati u postupcima nadmetanja u skladu s uvjetima utvrđenima u pozivu na nadmetanje ili pozivu na dostavu ponuda. ESB može zahtijevati od privremene zajednice gospodarskih subjekata preuzimanje određenoga pravnog oblika ako je taj oblik potreban za pravilno izvršavanje ugovora.

3. ESB iz postupka nadmetanja isključuje natjecatelje ili ponuditelje koji su pravomoćno osuđeni za prijevaru, korupciju, pranje novca, sudjelovanje u kriminalnoj organizaciji ili drugim nezakonitim aktivnostima koje su štetne za financijske interese Zajednica, ESB-a ili nacionalnih središnjih banaka.

4. ESB može u bilo kojem trenutku iz sudjelovanja isključiti natjecatelje ili ponuditelje ako:

(a)

je pokrenut stečajni postupak ili postupak likvidacije, ako njihovim poslovima upravlja sud ili su sklopili nagodbu s vjerovnicima, ako su obustavili poslovnu djelatnost, ako su u postupku obustavljanja poslovne djelatnosti ili su u sličnoj situaciji koja proizlazi iz sličnog postupka prema nacionalnom zakonodavstvu ili propisima;

(b)	su pravomoćno osuđeni za prekršaj u vezi s njihovim profesionalnim ponašanjem;

(c)	su krivi za tešku povredu dužnosti;

(d)	nisu ispunili obveze povezane s plaćanjem socijalnih doprinosa ili poreza u skladu sa zakonskim odredbama države u kojoj su osnovani ili države naručitelja ili države u kojoj će se ugovor provoditi;

(e)	je sud ili arbitražni sud u drugom postupku nadmetanja ustanovio ozbiljno kršenje ugovora zbog neispunjavanja ugovornih obveza;

(f)	su njihovo rukovodstvo, osoblje ili zastupnici u sukobu interesa;

(g)	su pri dostavljanju informacija koje je zatražio ESB dostavili krive informacije;

(h)	stupe u kontakt s drugim natjecateljima ili ponuditeljima s namjerom ograničavanja tržišnog natjecanja.

5. Natjecatelji ili ponuditelji moraju potvrditi da se ne nalaze u jednoj od već navedenih situacija i/ili dostaviti dokaze navedene u pozivu na nadmetanje ili pozivu na dostavu ponuda. Ako se takve okolnosti pojave tijekom postupka, spomenuti natjecatelj/ponuditelj mora bez nepotrebnog odlaganja o tome obavijestiti ESB.

Članak 25.

Kriteriji odabira

1. ESB u pozivu na nadmetanje određuje kriterije odabira za ocjenu sposobnosti natjecatelja/ponuditelja za izvršavanje ugovora. Kriteriji odabira odnose se na gospodarsku, financijsku, tehničku ili stručnu sposobnost natjecatelja ili ponuditelja.

2. ESB može odrediti minimalnu razinu sposobnosti koju moraju imati natjecatelji ili ponuditelji. Navedena minimalna razina određuje se u pozivu na nadmetanje.

3. K tome, ESB može od natjecatelja ili ponuditelja zahtijevati da dokažu da su ovlašteni za izvršavanje ugovora u skladu s nacionalnim pravom, što se dokazuje upisom u stručni ili trgovački registar, izjavom pod prisegom ili potvrdom, članstvom u određenoj organizaciji, izričitom dozvolom ili upisom u registar obveznika PDV-a.

4. ESB u pozivu na nadmetanje određuje dokumente koje natjecatelji ili ponuditelji moraju dostaviti kao dokaz njihove financijske, gospodarske, tehničke ili stručne sposobnosti. Zahtijevana dokumentacija ne smije prelaziti okvire predmeta te mora uzimati u obzir opravdane interese gospodarskih subjekata povezano posebno sa zaštitom njihovih tehničkih i poslovnih tajni.

5. Ako ponuditelj ili natjecatelj iz nekoga iznimnog razloga koji ESB smatra opravdanim ne može dostaviti zahtijevane dokumente, on svoju sposobnost može dokazati drugim sredstvima koje ESB smatra primjerenima.

6. Gospodarski subjekt se može, prema potrebi, te povezano s određenim ugovorom, osloniti na sposobnost drugih subjekata, neovisno o pravnoj prirodi svoje pozvanosti s njima. U tom slučaju on ESB-u mora dokazati da će imati na raspolaganju sva potrebna sredstva za izvršavanje ugovora. Pod jednakim uvjetima, privremena zajednica gospodarskih subjekata može se osloniti na sposobnosti sudionika u zajednici.

Članak 26.

Kriteriji dodjele

1. ESB u pozivu na nadmetanje ili u pozivu na dostavu ponuda navodi ima li namjeru dodijeliti ugovor ponuditelju koji dostavi ekonomski najpovoljniju ponudu ili ponuditelju koji ponudi najnižu cijenu.

2. U slučaju dodjele ekonomski najpovoljnijem ponuditelju, ESB mora u pozivu na nadmetanje ili u pozivu na dostavu ponuda ili, u slučaju natjecateljskog dijaloga, u zahtjevu za ponudu, odrediti:

(a)

kvalitativne kriterije na temelju kojih će se ocjenjivati ponude. Navedeni kriteriji moraju biti povezani s predmetom dotičnog ugovora te mogu uključivati, primjerice, obilježja kvalitete, tehnička obilježja, estetska i funkcionalna obilježja, ekološka obilježja, troškove poslovanja, troškovnu učinkovitost, naknadne usluge i tehničku pomoć, datum isporuke, rok isporuke ili rok za završetak; i

(b)	relativni ponder dodijeljen svakom od kriterija odabranih za određivanje ekonomski najpovoljnije ponude. Navedeni ponderi mogu se izraziti određivanjem opsega s odgovarajućim maksimalnim rasponom.

Kada po mišljenju ESB-a nije moguće ponderirati kriterije iz dokazivih razloga, kriteriji se navode po redoslijedu od najvažnijeg do najmanje važnog.

Članak 27.

Neuobičajeno niske ponude

1. ESB može odbiti ponude koje se čine neuobičajeno niskima za ponuđenu robu, radove ili usluge.

2. Prije odbijanja navedenih ponuda, ESB može zatražiti detaljno objašnjenje u pisanom obliku o sastavnim elementima ponude koje smatra bitnima. Navedeni detalji mogu se posebno odnositi na:

(a)	ekonomičnost proizvodnog procesa, pružanja usluga ili načina gradnje; ili

(b)	odabrana tehnička rješenja ili sve iznimno povoljne uvjete koji su dostupni ponuditelju; ili

(c)	originalnost ponude; ili

(d)	poštovanje odredbi koje se odnose na zaštitu na radu i uvjete rada na snazi na mjestu na kojem će se izvoditi radovi, pružati usluge ili isporučivati roba.

ESB mora provjeriti navedene sastavne elemente, uzimajući u obzir primljena objašnjenja i dostavljene dokaze.

3. Ako je ponuditelj primio državnu potporu, ESB može već na osnovi toga odbiti ponudu, osim ako ponuditelj može dokazati u primjerenom roku koji odredi ESB da je državna potpora dodijeljena zakonito u skladu s postupcima i odlukama utvrđenima pravilima Zajednice o državnoj potpori.

Članak 28.

Obavještavanje o odlukama o odabiru i dodjeli

1. ESB, što je prije moguće, o svojoj odluci u pisanom obliku obavještava sve natjecatelje ili ponuditelje čije su prijave ili ponude odbijene.

2. Obavijest se izdaje najmanje 15 dana prije nego što ESB potpiše ugovor.

3. Natjecatelji ili ponuditelji mogu u roku od 15 dana od primitka obavijesti zahtijevati od ESB-a da im navede razloge za odbijanje njihove prijave ili ponude. Ponuditelji koji nisu odabrani, a čije je ponuda bila prihvatljiva, mogu zatražiti ime odabranog ponuditelja kao i ključna obilježja te relativne prednosti njegove ponude.

4. Međutim, ESB može odlučiti ne otkriti određene informacije kada bi njihova objava utjecala na opravdane poslovne interese drugih gospodarskih subjekata, utjecala na primjenu zakona ili bila na drugi način suprotna javnom interesu.

5. K tome, ESB objavljuje obavijest o sklopljenim ugovorima u Službenom listu, u kojoj se navodi ishod postupka nabave. Obavijest mora biti poslana na objavljivanje najkasnije 48 dana od dana potpisivanja ugovora.

POGLAVLJE III.

NABAVE ISPOD PRAGOVA

Članak 29.

Postupak bez objave

1. Ugovori čija je ukupna procijenjena vrijednost ispod pragova iz članka 4. stavka 3. i ugovori o uslugama iz članka 6. stavka 2. dodjeljuju se u skladu sa sljedećim postupkom.

2. Ako je vrijednost ugovora iznad ili jednaka 50 000 eura za robu ili usluge ili 500 000 eura za radove, ESB poziva najmanje pet prikladnih gospodarskih subjekata, ako su raspoloživi, da dostave ponude u roku koji je odredio ESB.

Ako je vrijednost ugovora ispod navedenih pragova, ali jednaka ili viša od 10 000 eura, ESB poziva najmanje tri prikladna gospodarska subjekta, ako su raspoloživa, da dostave ponude.

U oba slučaja ESB mora gospodarskim subjektima poslati zahtjev za ponudu u kojem su navedeni zahtjevi ESB-a i kriteriji za dodjelu ugovora. Pri određivanju roka za dostavljanje ponuda ESB uzima u obzir složenost ugovora i vrijeme potrebno za pripremu ponude.

3. ESB odabire gospodarske subjekte pozvane na sudjelovanje u postupku nadmetanja među ponuditeljima koji su uključeni u dinamički sustav nabave ili, ako takav sustav nije uspostavljen, s popisa registriranih gospodarskih subjekata ili, ako takav popis ne postoji, na temelju primjerene tržišne analize. Prethodni odabir prikladnih gospodarskih subjekata ESB obavlja prema vlastitom diskrecijskom pravu. Popis registriranih gospodarskih subjekata otvoren je svim zainteresiranim gospodarskim subjektima koji isporučuju vrstu robe, usluga ili radova za koje je popis sastavljen. ESB mora redovito oglašavati odgovarajućim sredstvima mogućnost upisa u navedene popise.

4. ESB može također objaviti poziv na nadmetanje na svojoj internetskoj stranici ili u drugim odgovarajućim medijima. U tom slučaju zahtjev za ponudu šalje se svim gospodarskim subjektima koji su iskazali interes za sudjelovanje u roku koji je odredio ESB.

5. Primljene ponude ocjenjuju se prema kriterijima određenima u zahtjevu za ponudu. Nakon ocjene ponuda u pisanom obliku ESB može početi pregovore s ponuditeljima ako je ta mogućnost najavljena u zahtjevu za ponudu. Pregovori se mogu provesti kao uzastopni pregovori u skladu s rangom ponuditelja ili kao usporedni pregovori sa svim ponuditeljima.

6. ESB dodjeljuje ugovor ponuditelju koji najbolje ispunjava kriterije iz zahtjeva za ponudu.

7. Postupak se provodi u skladu su općim načelima iz članka 3. Članci 19., 20., 21., 24. i 27. primjenjuju se na odgovarajući način.

Članak 30.

Obavještavanje ponuditelja i popis izvođača

1. Nakon odluke o dodjeli ESB mora u razumnom roku u pisanom obliku obavijestiti sve druge ponuditelje o ishodu postupka nadmetanja.

2. Ponuditelji mogu u roku od 15 dana od primitka obavijesti zatražiti od ESB-a da navede glavne razloge odbijanja njihove ponude. Članak 28. stavak 4. primjenjuje se na odgovarajući način.

3. ESB jednom godišnje objavljuje popis ugovora čija vrijednost prelazi 50 000 eura i koji su dodijeljeni u skladu s člankom 29. ili za koje je odobrena iznimka u skladu s člankom 6. stavkom 1. U popisu se navode imena izvođača kojima su dodijeljeni ugovori, predmet i vrijednost ugovora.

Članak 31.

Izravna dodjela

ESB može dodijeliti ugovore na temelju samo jedne ponude ako procijenjena vrijednost ugovora ne prelazi 10 000 eura bez PDV-a ili ako je odobrena iznimka u skladu s člankom 6. stavkom 1.

POGLAVLJE IV.

ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 32.

Poništenje postupaka nadmetanja

1. ESB može poništiti postupak nadmetanja u bilo kojem trenutku prije potpisivanja ugovora, a da natjecatelji ili ponuditelji nemaju pravo na odštetni zahtjev.

2. Odluka ESB-a o poništenju mora poštivati opća načela iz članka 3.

3. ESB mora obrazložiti odluku te s njom upoznati natjecatelje i ponuditelje.

Članak 33.

Žalbeni postupak

1. U postupcima javnog nadmetanja u skladu s poglavljem II., natjecatelji/ponuditelji mogu u roku od 15 dana od primitka informacije iz članka 28. stavka 3. ili ako nisu zahtijevane nikakve informacije u roku od 15 dana od primitka obavijesti uložiti žalbu u pisanom obliku na odluku ESB-a o odbijanju njihove prijave ili ponude. Žalba mora uključivati sve prateće informacije i obrazložene prigovore.

2. Žalbe se upućuju ESB-ovu Tijelu za reviziju nabave (PRB). Ako PRB smatra da je odluka o odbijanju prijave ili ponude podnositelja žalbe kršenje ove Odluke ili općih načela prava koje uređuje nabavu, on nalaže da se postupak nadmetanja ili njegovi dijelovi ponove ili donosi konačnu odluku. U protivnom žalba se odbija. PRB obavještava podnositelja žalbe u pisanom obliku o svojoj odluci u roku od mjesec dana od primitka žalbe. U odluci se navode razlozi na kojima se ona temelji.

3. Žalba nema učinak odgode. PRB može, ako smatra primjerenim, odgoditi postupak nabave ili dodjelu ugovora.

Članak 34.

Nadležnost

Za sve sporove između ESB-a i gospodarskih subjekata povezano s ovom Odlukom ili određenim postupkom nabave nadležan je isključivo Sud Europskih zajednica. Ako je raspoloživ žalbeni postupak u skladu s člankom 33., podnositelj žalbe mora pričekati odluku ESB-a o žalbi prije podnošenja predmeta Sudu. Rokovi utvrđeni Ugovorom počinju teći od primitka odluke o žalbi.

Članak 35.

Stupanje na snagu

1. Ova Odluka stupa na snagu 1. kolovoza 2007. te stavlja izvan snage i zamjenjuje Administrativnu okružnicu 05/2006 od 27. lipnja 2006. o nabavi ESB-a.

2. Postupci nadmetanja započeti prije stupanja na snagu ove Odluke dovršavaju se u skladu s Administrativnom okružnicom 05/2006. U smislu ove odredbe smatra se da je postupak nadmetanja započeo na dan kad je poziv na nadmetanje poslan Službenom listu ili, u slučajevima kada navedeni poziv nije potreban, na dan kad je ESB pozvao jednog ili više gospodarskih subjekata da dostave ponude.

Sastavljeno u Frankfurtu na Majni 3. srpnja 2007.

Predsjednik ESB-a

Jean-Claude TRICHET

(1) SL L 80, 18.3.2004., str. 33.

(2) SL L 134, 30.4.2004., str. 114. Direktiva kako je zadnje izmijenjena Direktivom Vijeća 2006/97/EZ (SL L 363, 20.12.2006., str. 107.).

(3) SL L 248, 16.9.2002., str. 1. Uredba kako je izmijenjena Uredbom (EZ, Euratom) br. 1995/2006 (SL L 390, 30.12.2005., str. 1.).

(4) SL L 320, 21.10.2004., str. 21.

(5) Uredba (EZ) br. 45/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2000. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka u institucijama i tijelima Zajednice i o slobodnom prijenosu takvih podataka (SL L 8, 12.1.2001., str. 1.).

10/Sv. 7

Službeni list Europske unije

32007R1348

L 300/44

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

UREDBA (EZ) br. 1348/2007 EUROPSKE SREDIŠNJE BANKE

od 9. studenoga 2007.

o prijelaznim odredbama za primjenu minimalnih pričuva Europske središnje banke nakon uvođenja eura na Cipru i Malti

(ESB/2007/11)

UPRAVNO VIJEĆE EUROPSKE SREDIŠNJE BANKE,

uzimajući u obzir Statut Europskog sustava središnjih banaka i Europske središnje banke, a posebno njegov članak 19. stavak 1. i prvu alineju članka 47. stavka 2.,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 2531/98 od 23. studenoga 1998. o primjeni minimalnih pričuva od strane Europske središnje banke (1),

uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 1745/2003 Europske središnje banke od 12. rujna 2003. o primjeni odredbi o minimalnim pričuvama (ESB/2003/9) (2),

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 2532/98 od 23. studenoga 1998. o ovlastima Europske središnje banke za izricanje sankcija (3),

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 2533/98 od 23. listopada 1998. o prikupljanju statističkih podataka od strane Europske središnje banke (4), a posebno njezin članak 5. stavak 1. i članak 6. stavak 4.,

uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 2423/2001 Europske središnje banke od 22. studenoga 2001. o konsolidiranoj bilanci sektora monetarnih financijskih institucija (ESB/2001/13) (5),

budući da:

(1)	Prihvaćanje eura od strane Cipra i Malte 1. siječnja 2008. znači da će od tog datuma kreditne institucije i podružnice kreditnih institucija smještenih na Cipru ili Malti podlijegati obvezi držanja pričuva.

(2)	Integracija navedenih subjekata u sustav minimalnih pričuva Europske središnje banke (ESB) zahtijeva usvajanje prijelaznih odredbi kako bi se osigurala neometena integracija bez stvaranja nerazmjernog tereta za kreditne institucije u državama članicama sudionicama, uključujući Cipar i Maltu.

(3)

Prema članku 5. Statuta u vezi s člankom 10. Ugovora o osnivanju Europske zajednice, države članice obvezne su izraditi i provesti na nacionalnoj razini sve odgovarajuće mjere za prikupljanje statističkih informacija koje su potrebne za ispunjavanje statističkih izvještajnih zahtjeva ESB-a i osigurati pravovremenu pripremu u području statistike za prihvaćanje eura.

(4)	U skladu s člancima 3.5. i 4.7. Poslovnika Europske središnje banke, guverneri središnje banke Cipra i središnje banke Malte pozvani su da sudjeluju u postupcima koji vode donošenju ove Uredbe,

DONIJELO JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Definicije

Za potrebe ove Uredbe, pojmovi „institucija”, „obveza držanja pričuva”, „razdoblje održavanja”, „osnovica za obračun pričuva” i „država članica sudionica” imaju jednako značenje onom iz Uredbe (EZ) br. 1745/2003 (ESB/2003/9).

Članak 2.

Prijelazne odredbe za institucije smještene na Cipru ili Malti

1. Odstupajući od članka 7. Uredbe (EZ) br. 1745/2003 (ESB/2003/9), prijelazno razdoblje održavanja za institucije smještene na Cipru ili Malti traje od 1. siječnja 2008. do 15. siječnja 2008.

2. Osnovica za obračun pričuva svih institucija smještenih na Cipru ili Malti tijekom prijelaznog razdoblja održavanja definira se na temelju elemenata bilance stanja dotične institucije 31. listopada 2007. Institucije smještene na Cipru ili Malti dostavljaju izvješće o osnovici za obračun pričuve Središnjoj banci Cipra, odnosno Središnjoj banci Malte u skladu s okvirom ESB-a za izvješćivanje vezano uz monetarnu i financijsku statistiku, kako je utvrđeno Uredbom (EZ) br. 2423/2001 (ESB/2001/13). Institucije smještene na Cipru ili Malti koje se koriste odstupanjem u skladu s člankom 2. stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 2423/2001 (ESB/2001/13) izračunavaju osnovicu za obračun pričuva tijekom prijelaznog razdoblja održavanja na temelju njihove bilance stanja 30. rujna 2007.

3. Vezano uz prijelazno razdoblje održavanja, izračun minimalnih pričuva institucije koja je smještena na Cipru ili Malti provode ili ta institucija ili njena nacionalna središnja banka. Ona strana koja izračunava minimalne pričuve dostavlja svoj izračun drugoj strani i daje joj dovoljno vremena kako bi potonja mogla provjeriti taj izračun i dostaviti svoje izmjene. Izračunane minimalne pričuve, uključujući njihove eventualne izmjene, ako je to primjenljivo, potvrđuju obje strane najkasnije do 11. prosinca 2007. Ako strana kojoj je dostavljen izračun ne potvrdi iznos minimalnih pričuva do 11. prosinca 2007., smatra se da je ona suglasna da se izračunani iznos primjenjuje na prijelazno razdoblje održavanja.

4. Članak 3. stavci od 2. do 4. primjenjuju se mutatis mutandis na institucije smještene na Cipru tako da te institucije mogu, za njihova početna razdoblja održavanja, odbiti od osnovice za obračun pričuva sve obveze prema institucijama na Cipru ili Malti, iako se u trenutku izračuna minimalnih pričuva te institucije ne nalaze na popisu institucija koje podliježu obvezi držanja pričuva iz članka 2. stavka 3. Uredbe (EZ) br. 1745/2003 (ESB/2003/9).

Članak 3. stavci od 2. do 4. primjenjuju se mutatis mutandis na institucije smještene na Malti tako da te institucije mogu, za njihova početna razdoblja održavanja, odbiti od osnovice za obračun pričuva sve obveze prema institucijama na Cipru ili Malti, iako se u trenutku izračuna minimalnih pričuva te institucije ne nalaze na popisu institucija koje podliježu obvezi držanja pričuva iz članka 2. stavka 3. Uredbe (EZ) br. 1745/2003 (ESB/2003/9).

Članak 3.

Prijelazne odredbe za institucije smještene u drugim državama članicama sudionicama

1. Na razdoblje održavanja koje se primjenjuje na institucije smještene u drugim državama članicama sudionicama, u skladu s člankom 7. Uredbe (EZ) br. 1745/2003 (ESB/2003/9), ne utječe postojanje prijelaznog razdoblja održavanja za institucije smještene na Cipru ili Malti.

2. Institucije smještene u drugim državama članicama sudionicama mogu odlučiti da od svoje osnovice za obračun pričuva za razdoblja održavanja od 12. prosinca 2007. do 15. siječnja 2008. i od 16. siječnja do 12. veljače 2008. odbiju sve obveze prema institucijama smještenima na Cipru ili Malti, iako se u trenutku izračuna minimalnih pričuva te institucije ne nalaze na popisu institucija koje podliježu obvezi držanja pričuva iz članka 2. stavka 3. Uredbe (EZ) br. 1745/2003 (ESB/2003/9).

3. Institucije smještene u drugim državama članicama sudionicama koje žele odbiti obveze prema institucijama smještenima na Cipru ili Malti izračunavaju svoje minimalne pričuve, za razdoblja održavanja od 12. prosinca 2007. do 15. siječnja 2008. i od 16. siječnja do 12. veljače 2008., na temelju bilance stanja 31. listopada, odnosno 30. studenoga 2007. i dostavljaju tablicu u skladu s bilješkom 5. tablice 1. Priloga I. Uredbi (EZ) br. 2423/2001 (ESB/2001/13) gdje se institucije smještene na Cipru ili Malti navode kao institucije koje već podliježu sustavu minimalnih pričuva ESB-a.

Ovim se ne smije dovoditi u pitanje obveza institucija u dostavljanju statističkih informacija za dotična razdoblja u skladu s tablicom 1. Priloga I. Uredbi (EZ) br. 2423/2001 (ESB/2001/13), gdje se institucije smještene na Cipru ili Malti još uvijek navode kao banke smještene u „Inozemstvu”.

Predmetne tablice podnose se u skladu s rokovima i postupcima koji su utvrđeni Uredbom (EZ) br. 2423/2001 (ESB/2001/13).

4. Za razdoblja održavanja koja počinju u prosincu 2007. i siječnju i veljači 2008., institucije smještene u drugim državama članicama sudionicama koje se koriste odstupanjem u skladu s člankom 2. stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 2423/2001 (ESB/2001/13) i koje žele odbiti obveze prema institucijama smještenima na Cipru ili Malti, dužne su izračunavati minimalne pričuve na temelju bilance stanja 30. rujna 2007. i dostaviti tablicu u skladu s bilješkom 5. tablice 1. Priloga I. Uredbi (EZ) br. 2423/2001 (ESB/2001/13) gdje se institucije smještene na Cipru ili Malti već navode kao institucije koje podliježu sustavu minimalnih pričuva ESB-a.

Predmetne tablice podnose se u skladu s rokovima i postupcima koji su utvrđeni Uredbom (EZ) br. 2423/2001 (ESB/2001/13).

Članak 4.

Stupanje na snagu i primjena

1. Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

2. U nedostatku posebnih odredbi ove Uredbe, primjenjuju se odredbe Uredbe (EZ) br. 1745/2003 (ESB/2003/9).

Sastavljeno u Frankfurtu na Majni 9. studenoga 2007.

Za Upravno vijeće ESB-a

Predsjednik ESB-a

Jean-Claude TRICHET

(1) SL L 318, 27.11.1998., str. 1. Uredba kako je izmijenjena Uredbom (EZ) br. 134/2002 (SL L 24, 26.1.2002., str. 1.).

(2) SL L 250, 2.10.2003., str. 10.

(3) SL L 318, 27.11.1998., str. 4.

(4) SL L 318, 27.11.1998., str. 8.

(5) SL L 333, 17.12.2001., str. 1. Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 4/2007 (ESB/2006/20) (SL L 2, 5.1.2007., str. 3.).

10/Sv. 7

Službeni list Europske unije

32008D0003

L 140/26

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

ODLUKA EUROPSKE SREDIŠNJE BANKE

od 15. svibnja 2008.

o postupcima za zaštitnu akreditaciju za proizvođače zaštićenih elemenata eura za euronovčanice

(ESB/2008/3)

(2008/402/EZ)

UPRAVNO VIJEĆE EUROPSKE SREDIŠNJE BANKE,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice, a posebno njegov članak 106. stavak 1.,

uzimajući u obzir Statut Europskog sustava središnjih banaka i Europske središnje banke (dalje u tekstu Statut ESSB-a), a posebno njegov članak 16.,

budući da:

(1)	Člankom 106. stavkom 1. Ugovora i člankom 16. Statuta ESSB-a utvrđeno je da Europska središnja banka (ESB) ima isključivo pravo odobriti izdavanje euronovčanica u Zajednici. To pravo uključuje nadležnost za poduzimanje mjera za zaštitu integriteta euronovčanica kao sredstva plaćanja.

(2)

Kako bi se zadržalo povjerenje javnosti u euronovčanice kao sredstvo plaćanja, potrebno je odrediti minimalna sigurnosna pravila za izradu, obradu, pohranu i prijevoz euronovčanica i njihovih dijelova te drugih povezanih materijala i informacija koji zahtijevaju sigurnosnu zaštitu, a čiji bi gubitak, krađa ili objava mogli naštetiti integritetu euronovčanica ili pridonijeti izradi krivotvorenih euronovčanica ili njihovih dijelova. Svi subjekti uključeni u takve aktivnosti trebali bi djelovati u skladu sa sigurnosnim pravilima, čiji pak sadržaj može varirati ovisno o vrsti djelatnosti.

(3)

Potrebno je utvrditi postupak za zaštitnu akreditaciju kojim se potvrđuje da proizvođači poštuju sigurnosna pravila, kao i postupke za osiguravanje stalne usklađenosti sa sigurnosnim pravilima te predvidjeti različite vrste posljedica njihova nepoštivanja. Takve su posljedice u rasponu od davanja upozorenja do oduzimanja zaštitne akreditacije i trebale bi biti razmjerne naravi utvrđenog nepoštivanja.

(4)

ESB je odgovoran za uspostavljanje i održavanje sustava koji osigurava da se zaštićeni elementi eura mogu dostaviti samo nacionalnim središnjim bankama europodručja, nacionalnim središnjim bankama država članica koje se pripremaju za usvajanje eura (podložno odluci Upravnog vijeća), drugim akreditiranim proizvođačima i/ili ESB-u.

(5)	Potrebno je na odgovarajući način izmijeniti Smjernicu ESB/2004/18 od 16. rujna 2004. o nabavi euronovčanica (1),

ODLUČILO JE:

ODJELJAK I.

OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Definicije

Za potrebe ove Odluke:

(a)	„NSB” znači nacionalna središnja banka države članice koja je usvojila euro;

(b)	„budući NSB Eurosustava” znači nacionalna središnja banka države članice koja nije usvojila euro, ali je ispunila uvjete za usvajanje eura i u odnosu na koju je donesena odluka o prestanku odstupanja (u skladu s člankom 122. stavkom 2. Ugovora);

(c)

„zaštićeni elementi eura” znači prva serija euronovčanica i njihovih dijelova te drugih povezanih materijala ili informacija koji zahtijevaju sigurnosnu zaštitu, a čiji bi gubitak, krađa ili objava mogli naštetiti integritetu euronovčanica ili pridonijeti izradi krivotvorenih euronovčanica ili njihovih dijelova;

(d)	„sigurnosna pravila” znači materijalna pravila za nabavu zaštićenih elemenata eura i bilo koja zaštićena aktivnost s eurom, kako se periodično utvrđuje posebnim pravilima ESB-a;

(e)	„kupac” znači društvo, organizacija ili nacionalna središnja banka koja je na neki način kao kupac uključena u ugovaranje izrade, obrade ili pohrane zaštićenih elemenata eura;

(f)	„mjesto proizvodnje” znači prostor koji proizvođač upotrebljava ili želi upotrebljavati za izradu, obradu (uključujući uništavanje) ili pohranu zaštićenih elemenata eura prije njihova prijevoza do kupca ili, gdje je primjenjivo, do specijalističkog postrojenja za uništavanje;

(g)	„zaštićena aktivnost s eurom” znači jedno od sljedećeg: izrada, obrada (uključujući uništavanje), pohrana ili prijevoz zaštićenih elemenata eura;

(h)	„proizvođač” znači subjekt koji jest ili želi biti uključen u zaštićenu aktivnost s eurom, osim subjekata koji jesu ili žele biti uključeni samo u prijevoz ili uništavanje zaštićenih elemenata eura, a „akreditirani proizvođač” znači proizvođač kojem je dodijeljena cjelovita zaštitna akreditacija;

(i)	„cjelovita zaštitna akreditacija” znači status, čiji je opseg naveden u članku 3., koji ESB dodjeljuje proizvođaču za zaštićenu aktivnost s eurom u odnosu na zaštićeni element eura;

(j)

„nepoštivanje” znači da jedno od sljedećeg nije u skladu s odgovarajućim dijelovima sigurnosnih pravila: i. sigurnosne mjere koje je uspostavio proizvođač u skladu s ovom Odlukom; ii. radnje koje je poduzeo akreditirani proizvođač u obavljanju zaštićene aktivnosti s eurom; ili iii. radnje koje je poduzeo proizvođač s privremenom zaštitnom akreditacijom u pripremi za obavljanje zaštićene aktivnosti s eurom;

(k)	„sigurnosna inspekcija” znači inspekcija zaštićene aktivnosti s eurom u svrhu procjene jesu li sigurnosne mjere na mjestu proizvodnje u skladu sa sigurnosnim pravilima; i

(l)	„privremena zaštitna akreditacija” znači status, čiji je opseg naveden u članku 4., koji ESB dodjeljuje proizvođaču i kojim potvrđuje da se proizvođač može pripremiti za obavljanje zaštićene aktivnosti s eurom u odnosu na zaštićeni element eura.

Članak 2.

Opća načela

1. Sigurnosna pravila koja je donio ESB minimalna su pravila. Proizvođači mogu donijeti i provoditi strože standarde, ali ESB procjenjuje samo usklađenost s vlastitim sigurnosnim pravilima.

2. Bez obzira na odredbe koje je drugdje utvrdio ESB, a kojima se određuje primjena ove Odluke na posebne postupke koji se odnose na euronovčanice, ova se Odluka ne primjenjuje na obradu i pohranu euronovčanica koje su registrirane kod NSB-a kao izrađene, ali ne i izdane.

3. Akreditirani proizvođač može dostavljati zaštićene elemente eura samo:

(a)	drugom akreditiranom proizvođaču;

(b)

NSB-u;

(c)	budućem NSB-u Eurosustava u skladu s odlukom Upravnog vijeća; ili

(d)

ESB-u.

4. Izvršni odbor donosi sve odluke koje se odnose na zaštitne akreditacije proizvođača uzimajući u obzir stajališta Odbora za novčanice. Osim toga, nadležan je za dodjelu suglasnosti u skladu s člankom 3. stavkom 6.

5. Sve troškove i povezane gubitke proizvođača koji nastanu u vezi s primjenom ove Odluke snosi proizvođač.

Članak 3.

Cjelovita zaštitna akreditacija

1. Akreditirani proizvođač može obavljati zaštićenu aktivnost s eurom u odnosu na zaštićene elemente eura samo ako mu je ESB dodijelio cjelovitu zaštitnu akreditaciju za tu zaštićenu aktivnost s eurom.

2. Proizvođaču se može dodijeliti cjelovita zaštitna akreditacija za zaštićenu aktivnost s eurom u odnosu na zaštićeni element eura pod uvjetom da:

(a)	sigurnosne mjere na određenom mjestu proizvodnje za planiranu zaštićenu aktivnost s eurom u skladu su s relevantnim dijelovima sigurnosnih pravila;

(b)	tiskare uključene u planiranu zaštićenu aktivnost s eurom fizički su smještene u državi članici; i

(c)	mjesto proizvodnje, osim tiskara uključenih u planiranu zaštićenu aktivnost s eurom, smješteno je u državi članici ili u državi članici Europskog udruženja slobodne trgovine.

3. Izvršni odbor može izmijeniti opseg zahtjeva u vezi s lokacijom određen u skladu sa stavkom 2. točkom (c) uzimajući u obzir stajališta Odbora za novčanice. O takvoj odluci odmah se obavješćuje Upravno vijeće, a Izvršni odbor postupa u skladu sa svakom odlukom Upravnog vijeća o tom pitanju.

4. Cjelovita zaštitna akreditacija proizvođaču se dodjeljuje na neograničeno razdoblje, ali na taj status može utjecati odluka donesena u skladu s člancima od 13. do 15., odnosno akreditacija se može oduzeti odlukom donesenom u skladu s člancima od 13. do 15.

5. Akreditirani proizvođač može obavljati zaštićenu aktivnost s eurom samo na mjestu proizvodnje za koje mu je dodijeljena zaštitna akreditacija i u odnosu na specifične zaštićene elemente eura određene za to mjesto proizvodnje. Akreditirani proizvođač može organizirati prijevoz zaštićenih elemenata eura kupcu i, ako je to potrebno, organizirati njihovo uništavanje u njegovo ime (uključujući i s tim povezani prijevoz) u posebnom postrojenju za uništavanje u skladu s relevantnim dijelovima sigurnosnih pravila. Svako nepoštivanje gore navedenih dijelova sigurnosnih pravila koje se dogodi tijekom takvog uništavanja ili prijevoza tretira se kao nepoštivanje od strane akreditiranog proizvođača.

6. Akreditirani proizvođač ne može bez prethodne pisane suglasnosti ESB-a eksternalizirati ili prenijeti izradu, obradu (uključujući uništavanje) ili pohranu zaštićenih elemenata eura na drugo mjesto proizvodnje ili na treću stranu (uključujući proizvođačeva društva kćeri i s njim povezana društva).

Članak 4.

Privremena zaštitna akreditacija

1. Proizvođaču kojem nije dodijeljena cjelovita zaštitna akreditacija može se dodijeliti privremena zaštitna akreditacija za planiranu zaštićenu aktivnost s eurom u odnosu na zaštićene elemente eura za razdoblje do jedne godine. Ako se proizvođač javi na natječaj za zaštićenu aktivnost s eurom ili se ona od njega naruči u tom razdoblju, njegova privremena zaštitna akreditacija može se produljiti dok ESB ne donese odluku o dodjeli cjelovite zaštitne akreditacije.

2. Proizvođaču se može dodijeliti privremena zaštitna akreditacija za planiranu zaštićenu aktivnost s eurom u odnosu na zaštićene elemente eura pod uvjetom da:

(a)

sigurnosne mjere uspostavljene na određenom mjestu proizvodnje za planiranu zaštićenu aktivnost s eurom, uz iznimku postupaka kontrole procesa i revizijskog traga za izradu, obradu i pohranu zaštićenih elemenata eura za koje se podnosi zahtjev za akreditaciju, u skladu su s relevantnim dijelovima sigurnosnih pravila;

(b)	proizvođač može dokazati da je sposoban razviti i uspostaviti postupke kontrole procesa i revizijskog traga, kako je opisano u podstavku (a), koji su u skladu sa sigurnosnim pravilima;

(c)	tiskare uključene u planiranu zaštićenu aktivnost s eurom fizički su smještene u državi članici i

(d)	mjesto proizvodnje, osim tiskara uključenih u planiranu zaštićenu aktivnost s eurom, smješteno je u državi članici ili u državi članici Europskog udruženja slobodne trgovine.

3. Proizvođač s privremenom zaštitnom akreditacijom za zaštićenu aktivnost s eurom u odnosu na zaštićene elemente eura može dobiti povjerljive specifikacije za izradu euronovčanica i pripremiti se za obavljanje te zaštićene aktivnosti s eurom.

4. Proizvođač s privremenom zaštitnom akreditacijom za zaštićenu aktivnost s eurom u odnosu na zaštićene elemente eura ne može obavljati tu zaštićenu aktivnost s eurom ili bilo koju drugu zaštićenu aktivnost s eurom za koju mu još nije dodijeljena zaštitna akreditacija te ne može prenijeti ili dodijeliti svoju privremenu zaštitnu akreditaciju trećoj strani (uključujući svoja društva kćeri i povezana društava).

5. Ne dovodeći u pitanje maksimalni rok za istek privremene akreditacije i njeno produženje kao što je navedeno u članku 4. stavku 1., privremena zaštitna akreditacija automatski istječe na dan koji je ESB odredio na temelju članka 7. stavka 1. točke (d), osim ako se: (a) proizvođaču ne dodijeli cjelovita zaštitna akreditacija za zaštićenu aktivnost s eurom u odnosu na relevantne zaštićene elemente eura prije tog dana, a u tom slučaju se smatra da privremena zaštitna akreditacija istječe na dan dodjele cjelovite zaštitne akreditacije; ili (b) ne oduzme odlukom u skladu s člankom 14.

6. Na privremenu zaštitnu akreditaciju također može utjecati odluka donesena na temelju članka 12. ili članka 15.

ODJELJAK II.

POSTUPAK ZA ZAŠTITNU AKREDITACIJU

Članak 5.

Zahtjev za pokretanje postupka i imenovanje skupine za sigurnosnu inspekciju

1. Proizvođač koji želi obavljati zaštićenu aktivnost s eurom u odnosu na jedan zaštićeni element eura ili više njih podnosi ESB-u pisani zahtjev za pokretanje postupka za zaštitnu akreditaciju. U tom zahtjevu mora:

(a)	navesti zaštićeni element ili zaštićene elemente eura, mjesto proizvodnje i njegovu lokaciju te zaštićenu aktivnost s eurom za koju proizvođač traži zaštitnu akreditaciju;

(b)	dati informacije koje pokazuju da je njegova proizvodna oprema u stanju proizvesti zaštićeni element ili zaštićene elemente eura za koje se traži akreditacija;

(c)	dati informacije o fizičkim sigurnosnim mjerama na mjestu proizvodnje;

(d)	priložiti pisanu izjavu proizvođača da će poštivati sve valjane odredbe ove Odluke koje se povremeno mogu izmijeniti i izjavu da će sadržaj sigurnosnih pravila zadržati povjerljivim;

(e)

ako proizvođač namjerava upotrebljavati specijalističko postrojenje za uništavanje, navesti informacije o razlozima zbog kojih proizvođač to želi i informacije o mjerama povezanim s tim postrojenjem. Proizvođač mora posebno dati informacije o planiranom sustavu za prijevoz zaštićenih elemenata eura do i od specijalističkog postrojenja za uništavanje i o planiranim mjerama za praćenje uništavanja zaštićenih elemenata eura u takvom postrojenju i

(f)	jasno navesti podnosi li proizvođač zahtjev za cjelovitu ili privremenu zaštitnu akreditaciju za zaštićenu aktivnost s eurom u odnosu na zaštićeni element eura.

2. ESB provjerava zahtjev za pokretanje postupka u odnosu na zahtjeve utvrđene u stavku 1. i obavješćuje proizvođača o ishodu provjere u roku od 20 radnih dana ESB-a od dana primitka zahtjeva za pokretanje postupka u skladu s postupcima utvrđenim u stavcima 3. i 4. ESB može jednom produljiti taj rok uz pisanu obavijest proizvođaču. Tijekom provjere ESB može od proizvođača zatražiti dodatne informacije u vezi s elementima navedenim u stavku 1. Ako ESB zatraži dodatne informacije, obavješćuje proizvođača o ishodu provjere u roku od 20 radnih dana ESB-a od dana primitka dodatnih informacija.

3. ESB odbija zahtjev za pokretanje postupka i obavješćuje proizvođača pisanim putem o svojoj odluci i o razlozima za tu odluku najkasnije u rokovima navedenim u stavku 2.:

(a)	ako proizvođač nije dostavio informacije ili traženu pisanu izjavu u skladu sa stavkom 1.;

(b)	ako proizvođač nije dostavio sve dodatne informacije koje zatraži ESB u skladu sa stavkom 2.;

(c)	ako je proizvođaču oduzeta zaštitna akreditacija, a još nije isteklo razdoblje u kojem je zabranjeno ponovno podnijeti zahtjev navedeno u odluci o oduzimanju; ili

(d)	ako lokacije bilo koje tiskare i mjesta proizvodnje ne ispunjavaju zahtjeve utvrđene u članku 3. stavku 2. točkama (b) i (c) ako se prijavljuje za cjelovitu zaštitnu akreditaciju, odnosno u članku 4. stavku 2. točkama (c) i (d) ako se prijavljuje za privremenu zaštitnu akreditaciju.

4. Ako proizvođač ispunjava zahtjeve utvrđene u stavku 1. i podnese sve dodatne informacije zatražene u skladu sa stavkom 2., ESB obavješćuje proizvođača o datumu početne sigurnosne inspekcije najkasnije u rokovima navedenim u stavku 2. ESB istodobno proizvođaču dostavlja:

(a)	povjerljivi popis svih zaštićenih elemenata eura, s obzirom na to da takav popis čini dio sigurnosnih pravila; i

(b)

primjerak onih dijelova sigurnosnih pravila koja se odnose na izradu, obradu (uključujući uništavanje) i pohranu zaštićenih elemenata eura u odnosu na koje proizvođač traži zaštitnu akreditaciju. ESB dostavlja proizvođaču sve ažurirane inačice tih pravila koje su donesene tijekom postupka za zaštitnu akreditaciju.

5. ESB imenuje skupinu za sigurnosnu inspekciju koja se sastoji od stručnjaka iz ESB-a i nacionalnih središnjih banaka. Pri tom imenovanju poštuje se načelo izbjegavanja sukoba interesa. Ako do sukoba interesa dođe nakon imenovanja, ESB odmah zamjenjuje dotičnog člana stručnjakom koji nije u sukobu interesa.

Članak 6.

Početna sigurnosna inspekcija

1. Početna sigurnosna inspekcija započinje najkasnije u roku od 20 radnih dana ESB-a od dana kada proizvođač primi obavijest ESB-a iz članka 5. stavka 4. Ako proizvođač podnosi zahtjev za cjelovitu zaštitnu akreditaciju, skupina za sigurnosnu inspekciju tijekom početne sigurnosne inspekcije provjerava mjere za planiranu zaštićenu aktivnost s eurom i posjećuje mjesto proizvodnje za koje je proizvođač zatražio cjelovitu zaštitnu akreditaciju te procjenjuje sve mjere u odnosu na specijalističko postrojenje za uništavanje.

2. Skupina za sigurnosnu inspekciju procjenjuje jesu li sigurnosne mjere koje je proizvođač uspostavio ili koje namjerava uspostaviti za sve aspekte zaštićene aktivnosti s eurom u skladu s relevantnim dijelovima sigurnosnih pravila. U slučaju da proizvođač namjerava uspostaviti određene sigurnosne mjere ili poboljšanja kako bi se uskladio s relevantnim dijelovima sigurnosnih pravila, cjelovita zaštitna akreditacija ne dodjeljuje se dok takve mjere ili poboljšanja nisu provedeni. Skupina za sigurnosnu inspekciju može provesti dodatnu inspekciju kako bi provjerila jesu li takve predložene mjere ili poboljšanja u skladu sa sigurnosnim pravilima prije nego što proizvođaču podnese izvješće iz stavka 5.

3. Ako proizvođač podnosi zahtjev samo za privremenu zaštitnu akreditaciju, skupina za sigurnosnu inspekciju posjećuje mjesto proizvodnje za koje je proizvođač zatražio privremenu zaštitnu akreditaciju i procjenjuje jesu li sigurnosne mjere koje je uspostavio proizvođač, s iznimkom postupaka kontrole procesa i revizijskog traga za izradu, obradu i pohranu zaštićenih elemenata eura za koje je zatražena privremena zaštitna akreditacija u skladu s relevantnim dijelovima sigurnosnih pravila. Skupina za sigurnosnu inspekciju također procjenjuje je li proizvođač dokazao da je sposoban razviti i uspostaviti takve postupke kontrole procesa i revizijskog traga koji će biti u skladu sa sigurnosnim pravilima.

4. Nakon završetka početne sigurnosne inspekcije (ili, prema potrebi, dodatne sigurnosne inspekcije), a prije napuštanja mjesta proizvodnje, skupina za sigurnosnu inspekciju daje proizvođaču neslužbeni i verbalni preliminarni sažetak svojih činjeničnih nalaza. Ako skupina za sigurnosnu inspekciju utvrdi postojanje odstupanja od sigurnosnih pravila, ESB u roku od deset radnih dana ESB-a od dana završetka početne sigurnosne inspekcije (ili, prema potrebi, dodatne sigurnosne inspekcije) pisanim putem obavješćuje proizvođača o tim odstupanjima. Proizvođač u roku od deset radnih dana ESB-a od primitka pisma može obavijestiti ESB pisanim putem o primjedbama na sadržaj pisma i svim sigurnosnim mjerama ili poboljšanjima koje predlaže.

5. Skupina za sigurnosnu inspekciju utvrđuje svoje nalaze u nacrtu izvješća uzimajući u obzir primjedbe primljene od proizvođača u skladu sa stavkom 4. Taj nacrt izvješća sadržava posebno podatke:

(a)	o sigurnosnim mjerama na mjestu proizvodnje koje su u skladu sa sigurnosnim pravilima;

(b)	o svim nepoštivanjima sigurnosnih pravila koja je skupina utvrdila;

(c)	o svim radnjama koje je poduzeo proizvođač tijekom inspekcije;

(d)	o sigurnosnim mjerama ili poboljšanjima koje je predložio proizvođač i, u slučajevima kada je provedena dodatna sigurnosna inspekcija, o procjeni skupine za sigurnosnu inspekciju o tome jesu li takve mjere ili poboljšanja provedeni; i

(e)	o procjeni skupine za sigurnosnu inspekciju o tome treba li se dodijeliti cjelovita ili privremena zaštitna akreditacija u skladu sa zahtjevima utvrđenim u člancima 3. i 4.

6. Nacrt izvješća šalje se proizvođaču u roku od 30 radnih dana ESB-a od dana završetka početne sigurnosne inspekcije (ili, prema potrebi, dodatne sigurnosne inspekcije). Proizvođač ima na raspolaganju 30 radnih dana ESB-a od dana primitka nacrta izvješća za svoje primjedbe na to izvješće. ESB dovršava nacrt izvješća uzimajući u obzir primjedbe proizvođača prije donošenja odluke u skladu s člankom 7.

Članak 7.

Odluka o zaštitnoj akreditaciji

1. ESB obavješćuje proizvođača pisanim putem o svojoj odluci o zahtjevu proizvođača za zaštitnu akreditaciju u roku od 30 radnih dana ESB-a od primitka primjedbi proizvođača na nacrt izvješća ili od isteka roka za podnošenje takvih primjedbi na temelju članka 6. stavka 6. U odluci se moraju jasno navesti:

(a)	razlozi za odluku;

(b)	proizvođač;

(c)	zaštićena aktivnost s eurom na mjestu proizvodnje za koju se dodjeljuje zaštitna akreditacija;

(d)	dodjeljuje li se cjelovita ili privremena zaštitna akreditacija i, u slučaju privremene zaštitne akreditacije, dan isteka;

(e)	mjere za uništavanje u specijalističkom postrojenju, ako je predviđeno da se takvo uništavanje može provoditi;

(f)	zaštićeni elementi eura za koje se dodjeljuje zaštitna akreditacija; i

(g)	posebni uvjeti s obzirom na gore navedene točke od (a) do (f).

Odluka se donosi na temelju informacija navedenih u završnom izvješću iz članka 6. stavka 6. koje se prilaže odluci. Odluka o dodjeli zaštitne akreditacije također sadržava primjerak dijela sigurnosnih pravila koji se odnosi na prijevoz zaštićenih elemenata eura za koje je dodijeljena zaštitna akreditacija.

2. Ako je zahtjev za zaštitnu akreditaciju odbijen ili ako proizvođač traži cjelovitu zaštitnu akreditaciju, a dodijeljena mu je samo privremena zaštitna akreditacija, proizvođač može pokrenuti postupak preispitivanja utvrđen u članku 17.

ODJELJAK III.

TRAJNE OBVEZE

Članak 8.

Trajne obveze akreditiranih proizvođača i ESB-a

1. Akreditirani proizvođač obavješćuje ESB pisanim putem i bez nepotrebnog odgađanja:

(a)	o pokretanju postupka za likvidaciju ili reorganizaciju proizvođača odnosno sličnog postupka;

(b)	o imenovanju likvidatora, stečajnog upravitelja, upravitelja ili slične osobe u odnosu na proizvođača;

(c)	o namjeri sklapanja podugovora ili uključivanja trećih strana u zaštićene aktivnosti s eurom za koje je proizvođaču dodijeljena zaštitna akreditacija;

(d)	o promjenama nastalim nakon dodjele zaštitne akreditacije koje utječu ili bi mogle utjecati na sigurnosne mjere koje obuhvaća zaštitna akreditacija; ili

(e)	o promjeni kontrole akreditiranog proizvođača na temelju promjena u vlasničkoj strukturi ili na bilo koji drugi način.

2. ESB obavješćuje akreditirane proizvođače o ažuriranim inačicama sigurnosnih pravila koja se odnose na zaštićene aktivnosti s eurom za koje im je dodijeljena zaštitna akreditacija.

ODJELJAK IV.

DALJNJE SIGURNOSNE INSPEKCIJE

Članak 9.

Postupak za daljnje sigurnosne inspekcije

1. ESB provodi daljnje sigurnosne inspekcije akreditiranih mjesta proizvodnje nakon dodjele cjelovite ili privremene zaštitne akreditacije proizvođaču.

2. Takve daljnje sigurnosne inspekcije mogu se provesti s prethodnom obaviješću ili bez nje. One se obavljaju radnim danom od 8:00 do 18:00 sati po lokalnom vremenu, osim ako se ne dogovori drukčije vrijeme s proizvođačem. U slučaju inspekcije s prethodnom obaviješću ESB obavješćuje proizvođača o vremenu inspekcije i dostavlja proizvođaču predinspekcijski upitnik najmanje 30 radnih dana ESB-a prije inspekcije. Proizvođač popunjava i dostavlja taj upitnik ESB-u najmanje deset radnih dana ESB-a prije inspekcije.

3. Članak 6. stavci od 2. do 4. i stavak 5. osim podstavka (e) primjenjuju se, mutatis mutandis, na daljnje sigurnosne inspekcije. Osim toga, izvješće skupine za sigurnosnu inspekciju sadržava pojedinosti procjene skupine za sigurnosnu inspekciju o tome treba li se nastaviti primjenjivati cjelovita ili privremena zaštitna akreditacija, odnosno treba li ESB donijeti jednu od odluka navedenih u člancima od 12. do 14. Ako skupina za sigurnosnu inspekciju smatra da se treba primijeniti članak 15., u svom izvješću mora navesti razloge za to, a to se navodi i u pismu ESB-a iz članka 6. stavka 4. Prijedlozi skupine za sigurnosnu inspekciju koji se odnose na te mjere moraju biti razmjerni ozbiljnosti nepoštivanja.

4. Nacrt izvješća šalje se proizvođaču u roku od 30 radnih dana ESB-a od dana završetka daljnje sigurnosne inspekcije. Proizvođač ima na raspolaganju 15 radnih dana ESB-a od dana primitka nacrta izvješća za svoje primjedbe na to izvješće. ESB dovršava izvješće prije obavješćivanja proizvođača o ishodu daljnje sigurnosne inspekcije u skladu s člankom 10., uzimajući u obzir komentare proizvođača.

Članak 10.

Ishod daljnjih sigurnosnih inspekcija

1. Ako je u izvješću iz članka 9. zaključeno da ne postoji nepoštivanje, skupina za sigurnosnu inspekciju obavješćuje proizvođača o pozitivnom zaključenju daljnje sigurnosne inspekcije.

2. Ako se u izvješću iz članka 9. navodi nepoštivanje za koje skupina za sigurnosnu inspekciju smatra da nije neposredna i ozbiljna prijetnja za integritet euronovčanica ili njihovih dijelova, to ne utječe na cjelovitu ili privremenu zaštitnu akreditaciju.

3. U slučajevima u skladu sa stavkom 2. skupina za sigurnosnu inspekciju obavješćuje proizvođača:

(a)	o nepoštivanju;

(b)	o činjenici da ESB za sada ne namjerava donijeti neku od odluka iz članaka od 12. do 15.; i

(c)	o nužnosti uklanjanja nepoštivanja u roku koji je razmjeran ozbiljnosti nepoštivanja.

4. Ako se u izvješću iz članka 9. navodi nepoštivanje koje zahtijeva da ESB donese neku od odluka iz članaka od 12. do 15., ESB donosi takvu odluku u skladu s postupkom i rokom utvrđenim u članku 11.

5. U odnosu na situacije iz stavaka od 1. do 3., rok u kojem skupina za sigurnosnu inspekciju mora obavijestiti proizvođača o ishodu daljnje sigurnosne inspekcije pisanim putem jest 20 radnih dana ESB-a od primitka primjedbi proizvođača na nacrt izvješća iz članka 9. stavka 4., odnosno od isteka roka za dostavljanje takvih primjedbi u skladu s tim stavkom. Skupina za sigurnosnu inspekciju prilaže završno izvješće uz obavijest proizvođaču.

ODJELJAK V.

POSLJEDICE NEPOŠTIVANJA

Članak 11.

Postupak odlučivanja

1. Pri donošenju odluke navedene u člancima od 12. do 15., ESB:

(a)	procjenjuje nepoštivanje uzimajući u obzir završno izvješće iz članka 9. stavka 4.; i

(b)

obavješćuje proizvođača pisanim putem o donesenoj odluci u roku od 30 radnih dana ESB-a od primitka primjedbi proizvođača na nacrt izvješća iz članka 9. stavka 4. i navodi:

i.	nepoštivanje;

ii.	mjesto proizvodnje, zaštićeni element eura i aktivnost na koju se odluka odnosi;

iii.	dan kada odluka stupa na snagu i

iv.	razlog odluke.

2. U svim slučajevima kada ESB donosi odluku u skladu s člancima od 13. do 15. odluka je razmjerna ozbiljnosti nepoštivanja. ESB može obavijestiti nacionalne središnje banke i sve akreditirane proizvođače o donesenoj odluci, njezinu opsegu i trajanju, a u tom slučaju navodi da će nacionalne središnje banke biti obaviještene o daljnjim promjenama statusa proizvođača.

Članak 12.

Odluka o upozorenju

1. Ako: (a) završno izvješće iz članka 9. stavka 4. navodi barem jedno nepoštivanje opisano u članku 10. stavku 2. i (b) ova vrsta nepoštivanja već je navedena u dva navrata tijekom posljednje tri sigurnosne inspekcije provedene na tom mjestu proizvodnje (bez obzira na to odnose li se ta nepoštivanja na istu odredbu sigurnosnih pravila), ESB donosi odluku o upozorenju proizvođača.

2. U pisanom upozorenju izdanom na temelju stavka 1. navodi se da će ako dođe do bilo kakvoga daljnjeg nepoštivanja iz članka 10. stavka 2. (bez obzira na to odnose li se ta nepoštivanja na istu odredbu sigurnosnih pravila kao prethodna nepoštivanja) ESB donijeti odluku na temelju članka 14.

Članak 13.

Privremeno oduzimanje cjelovite zaštitne akreditacije u odnosu na nove narudžbe

Ako se u završnom izvješću iz članka 9. stavka 4. navodi nepoštivanje za koje skupina za sigurnosnu inspekciju smatra da je neposredna i ozbiljna prijetnja sigurnosti euronovčanica ili njihovih dijelova, ali proizvođač uspije tijekom sigurnosne inspekcije dokazati da nije došlo do gubitka, krađe ili objavljivanja zaštićenih elemenata eura, ESB donosi odluku kojom se:

(a)	utvrđuje razuman rok proizvođaču za otklanjanje nepoštivanja;

(b)	privremeno oduzima cjelovita zaštitna akreditacija proizvođača s obzirom na njegovu mogućnost prihvaćanja novih narudžbi za dotične zaštićene elemente eura (uključujući sudjelovanje u postupcima nadmetanja koji se odnose na taj zaštićeni element eura) do isteka roka iz točke (a); i

(c)	određuje da će se proizvođačeva cjelovita zaštitna akreditacija automatski oduzeti kada rok iz točke (a) istekne, osim ako proizvođač ne dokaže ESB-u prije isteka roka da je nepoštivanje otklonjeno.

Članak 14.

Oduzimanje cjelovite ili privremene zaštitne akreditacije

1. ESB donosi odluku o oduzimanju cjelovite zaštitne akreditacije proizvođaču u sljedećim okolnostima:

(a)

kada se u završnom izvješću iz članka 9. stavka 4. navodi nepoštivanje sigurnosnih pravila koje:

i.	se smatra neposrednom i ozbiljnom prijetnjom sigurnosti euronovčanica ili njihovih dijelova, a proizvođač nije uspio tijekom sigurnosne inspekcije dokazati da nije došlo do gubitka, krađe ili objavljivanja zaštićenih elemenata eura;

ii.	naznačuje skupini za sigurnosnu inspekciju da nepoštivanje koje je dovelo do donošenja odluke ESB-a u skladu s člankom 13. nije otklonjeno u roku utvrđenom u toj odluci ESB-a; ili

iii.	je iste vrste kao nepoštivanje u odnosu na koje je već izdano upozorenje u skladu s člankom 12.; ili

(b)

kada:

i.	proizvođač odbija skupini za sigurnosnu inspekciju omogućiti neposredan pristup mjestu proizvodnje;

ii.	postoji povreda članka 3. stavaka 1. 5. ili 6.; ili

iii.	zbog bilo kojega drugog razloga ESB smatra da bi proizvođačevo ponašanje moglo dovesti u opasnost integritet euronovčanica kao sredstva plaćanja.

2. ESB donosi odluku o oduzimanju privremene zaštitne akreditacije proizvođaču kada:

i.	postoji povreda članka 4. stavka 4.; ili

ii.	zbog bilo kojega drugog razloga ESB smatra da bi proizvođačevo ponašanje moglo dovesti u opasnost integritet euronovčanica kao sredstva plaćanja.

3. U odluci o oduzimanju ESB određuje dan nakon kojeg proizvođač može ponovno podnijeti zahtjev za cjelovitu ili privremenu zaštitnu akreditaciju na temelju članka 5.

4. Kada proizvođačevo posjedovanje zaštićenih elemenata eura nakon oduzimanja može dovesti u opasnost integritet euronovčanica kao sredstva plaćanja, ESB može zahtijevati od proizvođača da poduzme mjere, kao što su isporuka ESB-u ili NSB-u određenih zaštićenih elemenata eura ili njihovo uništavanje, kako bi se osiguralo da proizvođač ne posjeduje takve zaštićene elemente eura nakon što oduzimanje stupi na snagu.

Članak 15.

Postupak obustave zaštićenih aktivnosti s eurom u iznimnim okolnostima

1. U iznimnim okolnostima, kada skupina za sigurnosnu inspekciju utvrdi nepoštivanje koje smatra ozbiljnim u mjeri u kojoj bi moglo dovesti u opasnost integritet euronovčanica kao sredstva plaćanja ako se ne poduzme hitna mjera, skupina za sigurnosnu inspekciju može obustaviti relevantnu zaštićenu aktivnost s eurom s neposrednim učinkom. Takva je obustava razmjerna ozbiljnosti nepoštivanja. Skupina za sigurnosnu inspekciju također može zahtijevati od akreditiranog proizvođača poduzimanje mjera iz članka 14. stavka 4. kako bi se osiguralo da ne posjeduje navedeni zaštićeni element eura za vrijeme trajanja obustave. Akreditirani proizvođač dostavlja skupini za sigurnosnu inspekciju informacije o svim proizvođačima na koje kao klijente ili dobavljače obustava može neizravno utjecati.

2. Nakon obustave u skladu sa stavkom 1. ESB što je prije moguće procjenjuje navedenu mjeru i donosi odluku iz članaka od 12. do 14. ili odlučuje da obustavu treba ukinuti. U donošenju te odluke ESB provodi postupak utvrđen u članku 11.

Članak 16.

Registar zaštitnih akreditacija ESB-a

1. ESB vodi registar zaštitnih akreditacija. Registar:

(a)	navodi proizvođače kojima je dodijeljena cjelovita ili privremena zaštitna akreditacija i relevantna mjesta proizvodnje;

(b)	za svako mjesto proizvodnje navodi zaštićenu aktivnost s eurom i zaštićene elemente eura za koje je dodijeljena cjelovita ili privremena zaštitna akreditacija;

(c)	navodi posebne uvjete u skladu s člankom 7. stavkom 1. točkom (g); i

(d)	bilježi istek privremenih zaštitnih akreditacija.

2. ESB stavlja na raspolaganje informacije iz registra svim nacionalnim središnjim bankama i drugim akreditiranim proizvođačima.

3. Ako ESB donese odluku na temelju članka 13., bilježi trajanje mjere i sve promjene u statusu koje se odnose na ime proizvođača, predmetna mjesta proizvodnje i dotični zaštićeni element eura i/ili zaštićenu aktivnost s eurom.

4. Ako ESB donese odluku u skladu s člankom 14., briše iz registra ime proizvođača, mjesto proizvodnje, zaštićeni element eura i zaštićenu aktivnost s eurom.

5. Ako je zaštićena aktivnost s eurom obustavljena u iznimnim okolnostima u skladu s člankom 15., ESB obavješćuje sve potencijalno uključene treće strane iz članka 15. stavka 1. o obustavi i da će daljnje informacije o statusu akreditiranih proizvođača kojima je privremeno oduzeta akreditacija biti dostavljene nakon što ESB procijeni obustavu i donese odluku u skladu s člankom 15. stavkom 2.

ODJELJAK VI.

ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 17.

Postupak preispitivanja

1. Kada je ESB donio odluku:

i.	o odbijanju zahtjeva za pokretanje postupka za zaštitnu akreditaciju;

ii.	o odbijanju dodjele cjelovite ili privremene zaštitne akreditacije;

iii.	o dodjeli privremene zaštitne akreditacije nakon zahtjeva za cjelovitu zaštitnu akreditaciju; ili

iv.	u skladu s člancima od 12. do 15.

proizvođač može u roku od 30 radnih dana ESB-a od obavijesti o toj odluci podnijeti pisani zahtjev Upravnom vijeću za preispitivanje odluke. Proizvođač navodi razloge zahtjeva i sve dodatne informacije.

2. Upravno vijeće može obustaviti primjenu odluke koja se preispituje ako proizvođač to izričito zahtijeva u svom zahtjevu za preispitivanje i za to navede razloge.

3. Upravno vijeće preispituje odluku s obzirom na zahtjev proizvođača i dostavlja odluku pisanim putem proizvođaču te navodi razloge za odluku u roku od dva mjeseca od primitka zahtjeva.

4. Primjena stavaka od 1. do 3. ne dovodi u pitanje prava na temelju članaka 230. i 232. Ugovora.

Članak 18.

Posljedična izmjena

Članak 7. stavak 1. točka (c) Smjernice ESB/2004/18 zamjenjuje se sljedećim:

„(c)

ESB je tiskarama dodijelio cjelovitu ili privremenu akreditaciju na temelju Odluke ESB/2008/3 od 15. svibnja 2008. o postupcima za zaštitnu akreditaciju za proizvođače zaštićenih elemenata eura za euronovčanice, a njihovu je prihvatljivost potvrdilo Upravno vijeće na temelju procjene Izvršnog odbora o njihovoj usklađenosti sa sljedećim:

i.	zahtjevima kvalitete izrade euronovčanica (EBQR) o kojima je posebno odlučio Izvršni odbor uzimajući u obzir stajališta Odbora za novčanice;

ii.	zdravstvenim i sigurnosnim zahtjevima o kojima je posebno odlučio Izvršni odbor uzimajući u obzir stajališta Odbora za novčanice; i

iii.	zahtjevima za izradu euronovčanica koja ne šteti okolišu o kojima je posebno odlučio Izvršni odbor uzimajući u obzir stajališta Odbora za novčanice;”

Članak 19.

Stupanje na snagu

Ova Odluka stupa na snagu 2. lipnja 2008.

Sastavljeno u Frankfurtu na Majni 15. svibnja 2008.

Predsjednik ESB-a

Jean-Claude TRICHET

(1) SL L 320, 21.10.2004., str. 21.

10/Sv. 7

Službeni list Europske unije

32008O0004

L 176/16

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

SMJERNICA EUROPSKE SREDIŠNJE BANKE

od 19. lipnja 2008.

o izmjeni Smjernice ESB/2006/9 o određenim pripremama za prelazak na gotovinu eura te o predopskrbi i posrednoj predopskrbi euronovčanicama i eurokovanicama izvan europodručja

(ESB/2008/4)

(2008/549/EZ)

UPRAVNO VIJEĆE EUROPSKE SREDIŠNJE BANKE,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice, a posebno njegov članak 106. stavak 1.,

uzimajući u obzir Statut Europskog sustava središnjih banaka i Europske središnje banke, a posebno njegov članak 16.,

budući da:

(1)

Smjernicom ESB/2006/9 od 14. srpnja 2006. o određenim pripremama za prelazak na gotovinu eura te o predopskrbi i posrednoj predopskrbi euronovčanicama i eurokovanicama izvan europodručja (1) utvrđuju se pravila kojima se dopušta nacionalnim središnjim bankama budućih država članica sudionica posudba euronovčanica i eurokovanica od Eurosustava za potrebe njihove predopskrbe i posredne predopskrbe prije prelaska na gotovinu eura i definiraju obveze koje prihvatljive druge ugovorne strane i profesionalne treće strane moraju ispuniti radi njihove predopskrbe odnosno posredne predopskrbe.

(2)	Nakon uvođenja eura u Sloveniji te na Cipru i Malti u skladu s pravilima iz Smjernice ESB/2006/9 prepoznata je potreba za određenim izmjenama radi poboljšanja logističkih aspekata prelaska na gotovinu eura u budućim državama članicama sudionicama.

(3)

S obzirom na poteškoće s kojima će se buduće nacionalne središnje banke Eurosustava vjerojatno suočiti pri planiranju potrebne količine i apoena euronovčanica nakon datuma prelaska na gotovinu eura, dotične nacionalne središnje banke Eurosustava moraju imati mogućnost da odmah nakon datuma prelaska na gotovinu eura prilagode strukturu apoena svojih zaliha euronovčanica po niskoj cijeni.

(4)

Dok trenutačno samo kreditne institucije i nacionalni poštanski uredi koji imaju račun kod svojega budućeg NSB-a Eurosustava imaju pravo unaprijed posredno opskrbljivati euronovčanicama i eurokovanicama profesionalne treće strane, do sada stečena iskustva s prelaskom na gotovinu eura u skladu sa Smjernicom ESB/2006/9 upućuju na korist od uključivanja društava za prijevoz gotovog novca u operacije posredne predopskrbe. Kreditnim institucijama i nacionalnim poštanskim uredima bi stoga trebalo dopustiti da društva za prijevoz gotovog novca imenuju za svoje zastupnike radi posredne predopskrbe euronovčanicama i eurokovanicama.

(5)

Radi izbjegavanja udvostručivanja obveza izvješćivanja povezanih s količinom i apoenima euronovčanica i eurokovanica iz predopskrbe i posredne predopskrbe potrebno je pojednostavniti postupak izvješćivanja koji se primjenjuje na buduće nacionalne središnje banke Eurosustava i prihvatljive druge ugovorne strane.

(6)

S obzirom na moguće brojne i česte revizije i inspekcije koje će buduće nacionalne središnje banke Eurosustava provoditi u prostorima subjekata koji su unaprijed opskrbljeni i unaprijed posredno opskrbljeni radi provjere puštaju li potonji u optjecaj euronovčanice i eurokovanice prije datuma prelaska na gotovinu eura, potrebno je dopustiti budućim nacionalnim središnjim bankama Eurosustava da te zadaće povjere drugim tijelima javne vlasti.

(7)

Ugovori koji se sklapaju između subjekata koji su unaprijed opskrbljeni i unaprijed posredno opskrbljeni prije odvijanja svake posredne predopskrbe i nedostatak financijskih poticaja koji stoje na raspolaganju subjektima koji su unaprijed posredno opskrbljeni pokazali su se, na temelju do sada stečenog iskustva s prelaskom na gotovinu eura u skladu sa Smjernicom ESB/2006/9, štetnima za uspješnu posrednu predopskrbu za određene kategorije trgovaca na malo, poput samoposluga i drugih malih maloprodajnih mjesta. Stoga je potrebno uvesti pojednostavnjeni postupak posredne predopskrbe koji bi se koristio u slučaju manjih iznosa euronovčanica i eurokovanica.

(8)	Također se pokazalo da je potrebno izvršiti određeni broj manjih izmjena Smjernice ESB/2006/9,

DONIJELO JE OVU SMJERNICU:

Članak 1.

Smjernica ESB/2006/9 mijenja se kako slijedi:

Članak 4. mijenja se kako slijedi:

(a)

sljedeći se tekst dodaje na kraju stavka 5.:

„Međutim, prijenos velikih količina euronovčanica ne smatra se dijelom početnih potrebnih količina ako budući NSB Eurosustava koji ima višak jednog ili više apoena euronovčanica jednake vrijednosti i kvalitete kao što su one koje se nalaze u prijenosu velikih količina izvrši prijenos tih novčanica Eurosustavu u zamjenu za dotični prijenos velikih količina. U tom slučaju ne dolazi do obveze otplate i ESB snosi trošak prijevoza euronovčanica.”;

(b)	stavak 6. točka (b) briše se;

(c)	u stavku 8. zadnja se rečenica zamjenjuje sljedećim: „Jednak broj novčanica jednake kvalitete koji se mora otplatiti za buduće serije euronovčanica izračunava se na način koji pravodobno utvrđuje Upravno vijeće”;

(d)

stavak 11. zamjenjuje se sljedećim:

„11. Budući NSB Eurosustava izvješćuje ESB i nacionalnu središnju banku/nacionalne središnje banke Eurosustava koje obavljaju isporuku, uzimajući u obzir zahtjeve utvrđene u posebnom pravnom instrumentu:

(a)	o konačnom ukupnom iznosu euronovčanica iz predopskrbe i posredne predopskrbe (raščlanjenom prema apoenima); i

(b)	o konačnom ukupnom iznosu eurokovanica iz predopskrbe i posredne predopskrbe (raščlanjenom prema apoenima).”.

Na kraju članka 5. dodaje se sljedeći tekst:

„Prihvatljive druge ugovorne strane mogu imenovati društva za prijevoz gotovog novca za zastupnike koji djeluju u njihovo ime i na njihov rizik za potrebe pohrane i posredne predopskrbe euronovčanicama i eurokovanicama profesionalnih trećih strana uz uvjet: i. da neovisno o imenovanju zastupnika prihvatljive druge ugovorne strane ispunjavaju sva važeća pravila i postupke utvrđene ovom Smjernicom; i ii. da prihvatljive druge ugovorne strane sklope ugovore s društvima za prijevoz gotovog novca kojima se određuje da su društva za prijevoz gotovog novca dužna ispunjavati obveze utvrđene člankom 10. točkama (a) i (b) i člankom 13. stavcima 1. do 3.”

3.	U članku 9. na kraju stavka 2. dodaje se sljedeći tekst: „Budući NSB Eurosustava dostavlja ESB-u informacije koje prima od prihvatljive druge ugovorne strane, uzimajući u obzir zahtjeve utvrđene u posebnom pravnom instrumentu.”

Članak 10. mijenja se kako slijedi:

(a)

točka (b) zamjenjuje se sljedećim:

„(b)

Prihvatljiva druga ugovorna strana dogovara s profesionalnom trećom stranom koja se unaprijed posredno opskrbljuje da će profesionalna treća strana omogućiti budućem NSB-u Eurosustava ili nekom drugom nadležnom tijelu javne vlasti u skladu s člankom 13. stavkom 3. provođenje revizija i inspekcija u prostorima profesionalne treće strane koja je unaprijed posredno opskrbljena euronovčanicama i eurokovanicama kako bi se provjerila prisutnost euronovčanica i eurokovanica iz posredne predopskrbe.”;

(b)

točka (c) zamjenjuje se sljedećim:

„(c)

Prihvatljiva druga ugovorna strana plaća budućem NSB-u Eurosustava ugovorne kazne u iznosu razmjernom nastaloj šteti, ali ne nižem od 10 % iznosa posredne predopskrbe: i. ako budućem NSB-u Eurosustava ili nekom drugom nadležnom tijelu javne vlasti nije omogućen pristup radi provođenja revizije i inspekcija iz točke (b); ili ii. ako euronovčanice i eurokovanice iz posredne predopskrbe nisu pohranjene u prostorima profesionalne treće strane koja je unaprijed posredno opskrbljena kao što je utvrđeno u ovom članku. Budući NSB Eurosustava ne izriče takve ugovorne kazne: i. ako je njegova buduća država članica sudionica uspostavila regulatorni okvir kojim se osigurava jednaka razina zaštite; ili ii. uz uvjet da je profesionalna treća strana koja je unaprijed posredno opskrbljena već platila kazne u skladu s člankom 16. stavkom 2. točkom (f).”

Članak 13. mijenja se kako slijedi:

(a)

stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1. Budući NSB Eurosustava zabranjuje prihvatljivim drugim ugovornim stranama (uključujući njihove imenovane zastupnike) da raspolažu euronovčanicama i eurokovanicama koje su im isporučene prije 00:00 sati (po lokalnom vremenu) na datum prelaska na gotovinu eura, osim ako nije drukčije uređeno ovom Smjernicom. Posebno, budući NSB Eurosustava zahtijeva od prihvatljivih drugih ugovornih strana, uključujući njihove imenovane zastupnike, da euronovčanice i eurokovanice iz predopskrbe pohrane u svojim trezorima ili u trezorima svojih imenovanih zastupnika, ako ih imaju, odvojeno od svih ostalih euronovčanica i eurokovanica, ostalih valuta i imovine i na sigurnom mjestu kako bi se izbjeglo uništavanje, krađa, pljačka ili bilo koji drugi uzrok preuranjenog optjecaja.”;

(b)

stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3. Radi provjere prisutnosti euronovčanica i eurokovanica iz predopskrbe, kao i postupaka prema kojima prihvatljive druge ugovorne strane obavljaju posrednu predopskrbu, prihvatljive druge ugovorne strane, uključujući njihove imenovane zastupnike, daju pravo svojem budućem NSB-u Eurosustava da provodi reviziju i inspekciju njihovih prostora. Budući NSB Eurosustava može povjeriti reviziju i inspekciju dotičnih prostora drugom nadležnom tijelu javne vlasti, o čemu je potrebno obavijestiti ESB.”

Članak 16. mijenja se kako slijedi:

(a)	stavak 2. točka (b) briše se;

(b)

stavak 2. točka (d) zamjenjuje se sljedećim:

„(d)	profesionalna treća strana daje pravo svojem budućem NSB-u Eurosustava ili nekom drugom nadležnom tijelu u skladu s člankom 13. stavkom 3. da provodi reviziju i inspekcije njezinih prostora radi provjere prisutnosti euronovčanica i eurokovanica iz posredne predopskrbe.”;

(c)

dodaje se sljedeći stavak 3.:

„3. Odstupajući od postupka posredne predopskrbe opisanog u stavku 2., profesionalne treće strane primjenjuju sljedeći pojednostavnjeni postupak posredne predopskrbe na trgovce na malo, uz sljedeće uvjete:

(a)

trgovac na malo jest mikropoduzeće kako je definirano Preporukom Komisije 2003/361/EZ od 6. svibnja 2003. o definiciji mikropoduzeća, malih i srednjih poduzeća (2), odnosno poduzeće koje zapošljava manje od deset osoba i čiji godišnji promet i/ili čija ukupna godišnja bilanca ne prelazi iznos od dva milijuna eura;

(b)	nominalna vrijednost euronovčanica i eurokovanica kojima je trgovac na malo unaprijed posredno opskrbljen ne prelazi ukupan iznos od 10 000 eura;

(c)	trgovac na malo potpisuje standardizirani obrazac koji sastavlja budući NSB Eurosustava, a kojim pristaje da neće raspolagati euronovčanicama i eurokovanicama iz posredne predopskrbe prije 00:00 sati (po lokalnom vremenu) na datum prelaska na gotovinu eura. Nisu potrebni drugi ugovori; i

(d)	trgovac na malo pohranjuje euronovčanice i eurokovanice iz posredne predopskrbe u skladu sa zahtjevima iz članka 10. točke (a), a stavak 2. točka (d) primjenjuje se u skladu s time.

(d)

dodaje se sljedeći stavak 4.:

„4. Uz uvjete navedene u stavku 3. pojednostavnjena posredna predopskrba može se obavljati samo pet kalendarskih dana prije datuma prelaska na gotovinu eura. Vrijednost bivše nacionalne valute koja odgovara nominalnoj vrijednosti euronovčanica i eurokovanica kojima je prihvatljiva druga ugovorna strana unaprijed posredno opskrbila trgovca na malo u sklopu pojednostavnjenog postupka posredne predopskrbe blokira se na računu trgovca na malo kod prihvatljive druge ugovorne strane i za nju se izvršava terećenje na datum prelaska na gotovinu eura.”

Članak 18. zamjenjuje se sljedećim:

„Buduće nacionalne središnje banke Eurosustava dostavljaju ESB-u primjerke svih pravnih instrumenata i mjera koje se donose u njihovim državama članicama u vezi s ovom Smjernicom najkasnije mjesec dana prije početka razdoblja predopskrbe/posredne predopskrbe, ali ne prije donošenja odluke o stavljanju izvan snage odstupanja u vezi s tom državom članicom.”

Članak 2.

Ova Smjernica stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Članak 3.

Ova je Smjernica upućena nacionalnim središnjim bankama država članica sudionica.

Sastavljeno u Frankfurtu na Majni 19. lipnja 2008.

Za Upravno vijeće ESB-a

Predsjednik ESB-a

Jean-Claude TRICHET

(1) SL L 207, 28.7.2006., str. 39.

(2) SL L 124, 20.5.2003., str. 36.”;

10/Sv. 7

Službeni list Europske unije

32009X0122(01)

C 016/10

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

SPORAZUM

od 8. prosinca 2008.

između Europske središnje banke i nacionalnih središnjih banaka država članica izvan europodručja o izmjeni Sporazuma od 16. ožujka 2006. između Europske središnje banke i nacionalnih središnjih banaka država članica izvan europodručja kojim se utvrđuju operativni postupci za tečajni mehanizam u trećoj fazi ekonomske i monetarne unije

(2009/C 16/02)

Българска народна банка (Bugarska središnja banka)

1, Knyaz Alexander 1 Sq.

BG-Sofia-1000

Česká národní banka

Na Příkopě 28

CZ-115 03 Praha 1

Danmarks Nationalbank

Havnegade 5

DK-1093 Copenhagen K

Eesti Pank

Estonia pst. 13

EE-15095 Tallinn

Latvijas Banka

K. Valdemara iela 2a

LV-1050 Riga

Lietuvos bankas

Totoriu g. 4

LT-01121 Vilnius

Magyar Nemzeti Bank

Szabadság tér 8/9

H-1054 Budapest

Narodowy Bank Polski

ulica Świętokrzyska 11/21

PL-00-919 Warsaw

Banca Națională a României

Strada Lipscani nr. 25, sector 3

RO-030031 Bucharest

Národná banka Slovenska

Imricha Karvaša 1

SK-813 25 Bratislava

Sveriges Riksbank

Brunkebergstorg 11

S-103 37 Stockholm

Bank of England

Threadneedle Street

London EC2R 8AH

United Kingdom

2.	Europska središnja banka (ESB)

(dalje u tekstu „stranke”)

budući da:

1.	Europsko vijeće je svojom Rezolucijom od 16. lipnja 1997. (dalje u tekstu „Rezolucija”) odlučilo uspostaviti tečajni mehanizam (dalje u tekstu „ERM II”) od početka treće faze ekonomske i monetarne unije 1. siječnja 1999.

2.	U skladu s uvjetima Rezolucije cilj je ERM-a II pomoći osigurati da države članice izvan europodručja koje sudjeluju u ERM-u II usmjere svoje politike prema stabilnosti i podupiru konvergenciju, te time pomaže državama članicama izvan europodručja u njihovim naporima da prihvate euro.

Slovačka, kao država članica s pravom odstupanja, sudjeluje u ERM-u II od 2. studenoga 2005., a Národná banka Slovenska je stranka Sporazuma od 16. ožujka 2006. između Europske središnje banke i nacionalnih središnjih banaka država članica izvan europodručja o kojim se utvrđuju operativni postupci za tečajni mehanizam u trećoj fazi ekonomske i monetarne unije (1), kako je izmijenjen Sporazumom od 21. prosinca 2006. (2) i Sporazumom od 14. prosinca 2007. (3) (dalje u tekstu zajedno se nazivaju „Sporazum između središnjih banaka o ERM-u II”).

Na temelju članka 1. Odluke Vijeća 2008/608/EZ od 8. srpnja 2008. u skladu s člankom 122. stavkom 2. Ugovora o prihvaćanju jedinstvene valute u Slovačkoj na dan 1. siječnja 2009. (4) odstupanje u korist Slovačke iz članka 4. Akta o pristupanju iz 2003. prestaje s učinkom od 1. siječnja 2009. Euro će biti valuta Slovačke od 1. siječnja 2009., a Národná banka Slovenska od tog datuma ne bi više trebala biti stranka Sporazuma između središnjih banaka o ERM-u II.

5.	Sadašnja rješenja za intervenciju na graničnim vrijednostima u ERM-u II predviđena su Sporazumom između središnjih banaka o ERM-u II.

6.	Sadašnja rješenja za intervencije u ERM-u II zahtijevaju daljnje ažuriranje i revidiranje kako bi se uzeo u obzir novi kriterij za druge ugovorne strane koje su prihvatljive za obavljanje intervencija na graničnim vrijednostima i kako bi se točnije odredio postojeći kriterij prihvatljivosti.

7.	Stoga je potrebno izmijeniti Sporazum između središnjih banaka o ERM-u II kako bi se uzeli u obzir prestanak odstupanja u korist Slovačke i promjene kriterija prihvatljivosti za intervenciju na graničnim vrijednostima u ERM-u II,

SPORAZUMJELE SU SE:

Članak 1.

Izmjena Sporazuma između središnjih banaka o ERM-u II s obzirom na prestanak odstupanja za Slovačku

Národná banka Slovenska od 1. siječnja 2009. više nije stranka Sporazuma između središnjih banaka o ERM-u II.

Članak 2.

Zamjena priloga I. i II. Sporazumu između središnjih banaka o ERM-u II

2.1. Prilog I. Sporazumu između središnjih banaka o ERM-u II zamjenjuje se tekstom određenim u Prilogu I. ovom Sporazumu.

2.2. Prilog II. Sporazumu između središnjih banaka o ERM-u II zamjenjuje se tekstom određenim u Prilogu II. ovom Sporazumu.

Članak 3.

Završne odredbe

3.1. Ovaj Sporazum izmjenjuje Sporazum između središnjih banaka o ERM-u II s učinkom od 1. siječnja 2009.

3.2. Ovaj Sporazum izrađuje se na engleskom jeziku i propisno ovlašteni predstavnici stranaka potpisuju ga na odgovarajući način. ESB, koji zadržava izvorni Sporazum, šalje po jedan ovjereni primjerak izvornog Sporazuma svakoj nacionalnoj središnjoj banci iz europodručja i izvan europodručja. Sporazum se objavljuje u Službenom listu Europske unije.

Sastavljeno u Frankfurtu na Majni 8. prosinca 2008.

Българска народна банка (Bugarsku središnju banku)

…

Magyar Nemzeti Bank

…

Česká národní banka

…

Narodowy Bank Polski

…

Danmarks Nationalbank

…

Banca Națională a României

…

Eesti Pank

…

Národná banka Slovenska

…

Latvijas Banka

…

Sveriges Riksbank

…

Lietuvos bankas

…

Bank of England

…

Europsku središnju banku

…

(1) SL C 73, 25.3.2006., str. 21.

(2) SL C 14, 20.1.2007., str. 6.

(3) SL C 319, 29.12.2007., str. 7.

(4) SL L 195, 24.7.2008., str. 24.

PRILOG I.

„PRILOG I.

KONVENCIJA O KOTACIJI VALUTA SUDIONICA U ERM-u II I O POSTUPKU UZASTOPNIH PLAĆANJA U SLUČAJU INTERVENCIJE NA GRANIČNIM VRIJEDNOSTIMA

A. Konvencija o kotaciji

Za sve valute država članica izvan europodručja koje sudjeluju u ERM-u II bilateralni središnji tečaj prema euru kotira se s eurom kao osnovnom valutom. Tečaj je izražen kao vrijednost 1 eura s pomoću šest relevantnih znamenki za sve valute.

Ista se konvencija primjenjuje za kotaciju gornjih i donjih interventnih tečajeva prema euru za valute država članica izvan europodručja koje sudjeluju u ERM-u II. Interventni tečajevi određuju se dodavanjem ili oduzimanjem dogovorenog raspona, izraženog u postocima, od bilateralnih središnjih tečajeva. Tako izračunati tečajevi zaokružuju se na šest relevantnih znamenki.

B. Postupak uzastopnih plaćanja

Postupak uzastopnih plaćanja primjenjuju i ESB i nacionalne središnje banke iz europodručja u slučaju intervencije na graničnim vrijednostima. Nacionalne središnje banke izvan europodručja koje sudjeluju u ERM-u II primjenjuju postupak uzastopnih plaćanja kada djeluju kao korespondenti nacionalnih središnjih banaka iz europodručja i ESB-a u skladu s ovim Prilogom; nacionalne središnje banke izvan europodručja koje sudjeluju u ERM-u II mogu, po vlastitom nahođenju, prihvatiti isti postupak uzastopnih plaćanja pri namiri intervencije na graničnim vrijednostima koju su te nacionalne središnje banke provodile u svoje ime.

i. Opća načela

—	Postupak uzastopnih plaćanja primjenjuje se pri intervenciji na graničnim vrijednostima u ERM-u II između eura i valuta država članica izvan europodručja koje sudjeluju u ERM-u II.

—

Druge ugovorne strane moraju, da bi bile prihvatljive za intervenciju na graničnim vrijednostima u ERM-u II, imati račun u dotičnom NSB-u i imati SWIFT adresu. Kao dodatni kriterij prihvatljivosti, druge ugovorne strane obvezne su unaprijed osigurati dotičnom NSB-u svoje standardne upute za namiru u valutama u ERM-u II i sva naknadna ažuriranja tih uputa. Od prihvatljivih drugih ugovornih strana može se tražiti da ESB-u i nacionalnim središnjim bankama pruže podatke za kontakt kako povremeno odrede ESB i dotične nacionalne središnje banke.

—

Druge ugovorne strane prihvatljive za intervenciju na graničnim vrijednostima u ERM-u II također mogu provoditi tu intervenciju izravno s ESB-om, pod uvjetom da imaju i status prihvatljivih drugih ugovornih strana za obavljanje deviznih transakcija s ESB-om, u skladu sa Smjernicom ESB/2008/5 od 20. lipnja 2008. o upravljanju deviznim pričuvama Europske središnje banke od strane nacionalnih središnjih banaka i o pravnoj dokumentaciji za poslove koji uključuju te pričuve (1).

—	Nacionalne središnje banke izvan europodručja koje sudjeluju u ERM-u II djeluju kao korespondenti nacionalnih središnjih banaka iz europodručja i ESB-a.

—

Kada se provodi intervencija na graničnim vrijednostima, dotični NSB ili ESB obavlja svoje plaćanje za danu transakciju tek nakon primitka potvrde od svojega korespondenta da je dospjeli iznos uplaćen na njegov račun. Druge ugovorne strane obvezne su pravodobno izvršiti uplatu kako bi nacionalnim središnjim bankama i ESB-u omogućile da ispune svoje obveze plaćanja. U skladu s time, druge su ugovorne strane obvezne uplatu izvršiti prije unaprijed utvrđenog roka.

ii. Rok za primitak sredstava od drugih ugovornih strana

Druge ugovorne strane uplaćuju iznose intervencije najkasnije do 13 sati po srednjoeuropskom vremenu na datum valute.”

(1) SL L 192, 19.7.2008., str. 63.

PRILOG II.

„PRILOG II.

GORNJE GRANICE ZA PRISTUP INSTRUMENTU VRLO KRATKOROČNOG FINANCIRANJA IZ ČLANAKA 8., 10. I 11. SPORAZUMA IZMEĐU SREDIŠNJIH BANAKA O ERM-u II

s učinkom od 1. siječnja 2009.

(u milijunima eura)
Središnje banke stranke ovog Sporazuma	Gornje granice (1)
Българска народна банка (Bugarska središnja banka)	520
Česká národní banka	690
Danmarks Nationalbank	700
Eesti Pank	310
Latvijas Banka	340
Lietuvos bankas	380
Magyar Nemzeti Bank	670
Narodowy Bank Polski	1 750
Banca Națională a României	1 000
Sveriges Riksbank	940
Bank of England	4 700
Europska središnja banka	nema

Nacionalne središnje banke iz europodručja	Gornje granice
Nationale Bank van België/Banque Nationale de Belgique	nema
Deutsche Bundesbank	nema
Central Bank and Financial Services Authority of Ireland	nema
Grčka središnja banka	nema
Banco de España	nema
Banque de France	nema
Banca d’Italia	nema
Ciparska središnja banka	nema
Banque centrale du Luxembourg	nema
Central Bank of Malta	nema
De Nederlandsche Bank	nema
Oesterreichische Nationalbank	nema
Nacionalne središnje banke iz europodručja	Gornje granice
Banco de Portugal	nema
Banka Slovenije	nema
Národná banka Slovenska	nema
Suomen Pankki	nema”

(1) Navedeni su zamišljeni iznosi za središnje banke koje ne sudjeluju u ERM-u II.

10/Sv. 7

Službeni list Europske unije

32010D0014

L 267/1

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

ODLUKA EUROPSKE SREDIŠNJE BANKE

od 16. rujna 2010.

o provjeri autentičnosti i prikladnosti euronovčanica te njihovu vraćanju u optjecaj

(ESB/2010/14)

(2010/597/EU)

UPRAVNO VIJEĆE EUROPSKE SREDIŠNJE BANKE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 128. stavak 1.,

uzimajući u obzir Statut Europskog sustava središnjih banaka i Europske središnje banke (dalje u tekstu „Statut ESSB-a”), a posebno njegov članak 16.,

budući da:

(1)	Člankom 128. stavkom 1. Ugovora i člankom 16. Statuta ESSB-a utvrđeno je da Europska središnja banka (ESB) ima isključivo pravo odobriti izdavanje euronovčanica u Uniji. To pravo uključuje nadležnost za poduzimanje mjera za zaštitu integriteta euronovčanica kao sredstva plaćanja.

(2)

Radi zaštite integriteta euronovčanica te kako bi se omogućilo odgovarajuće otkrivanje krivotvorina, euronovčanice u optjecaju moraju se održavati u dobrom stanju kako bi se osigurala jednostavna i pouzdana provjera njihove originalnosti te se stoga mora provjeravati njihova prikladnost. Nadalje, euronovčanice za koje se sumnja da su krivotvorene moraju se brzo otkriti i predati nadležnim nacionalnim tijelima.

(3)

Člankom 6. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1338/2001 od 28. lipnja 2001. o utvrđivanju mjera potrebnih za zaštitu eura od krivotvorenja (1) prvotno su obvezane sve kreditne i druge relevantne institucije na povlačenje iz optjecaja svih euronovčanica koje su primile, a za koje znaju ili imaju dovoljno razloga smatrati da su krivotvorene.

(4)

Kako bi uspostavio usklađene standarde vraćanja u optjecaj euronovčanica, ESB je 2005. objavio okvir za redistribuiranje euronovčanica kojim su utvrđena zajednička pravila i postupci za provjeru autentičnosti i prikladnosti euronovčanica (2), uključujući operativne standarde za uređaje za obradu novčanica. ESB je naknadno utvrdio zajedničke postupke testiranja uređaja za obradu novčanica za NSB-ove.

(5)

Uredba (EZ) br. 1338/2001 izmijenjena je (3) tako da je proširen opseg njezinih adresata te tako da su oni sad obvezni osigurati provjeru autentičnosti euronovčanica koje su primili te koje namjeravaju vratiti u optjecaj, te osigurati otkrivanje krivotvorina. U tom smislu, Uredbom (EZ) br. 1338/2001 propisano je da se za euronovčanice takva provjera obavlja u skladu s postupcima koje je odredio ESB. Stoga je primjereno pravnim aktom utvrditi spomenute postupke.

(6)

Ne dovodeći u pitanje nadležnosti država članica za određivanje sankcija institucijama iz članka 6. stavka 1. Uredbe (EZ) br. 1338/2001 koje ne ispunjavaju svoje obveze u skladu s navedenim člankom, Eurosustav mora moći poduzeti odgovarajuće administrativne mjere kako bi osigurao poštovanje postupaka koje je odredio ESB te da se pravila i postupci ustanovljeni na temelju ove Odluke ne izbjegavaju uz posljedični rizik neotkrivanja krivotvorenih i neprikladnih novčanica ili njihovog vraćanja u optjecaj,

DONIJELO JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Područje primjene

Ovom se Odlukom određuju zajednička pravila i postupci provjere autentičnosti i prikladnosti euronovčanica te njihova vraćanja u optjecaj u skladu s člankom 6. stavkom 1. Uredbe (EZ) br. 1338/2001.

Članak 2.

Definicije

Za potrebe ove Odluke:

1.	„NSB” znači nacionalna središnja banka države članice čija je valuta euro.

2.	„osobe koje rukuju gotovinom” znači institucije ili gospodarski subjekti iz članka 6. stavka 1. Uredbe (EZ) br. 1338/2001.

3.	„vraćanje u optjecaj” znači aktivnost, osoba koje rukuju gotovinom, vraćanja u optjecaj, izravno ili neizravno, euronovčanica koje su primili od javnosti kao plaćanje ili depozit na bankovnom računu ili od druge osobe koja rukuje gotovinom.

4.	„uređaj za obradu novčanica” znači uređaj kojim rukuje klijent ili uređaj kojim rukuje zaposlenik kako je određeno Prilogom I.

5.	„vrsta uređaja za obradu novčanica” znači uređaj za obradu novčanica koji je moguće razlikovati od drugog uređaja za obradu novčanica kako je opisano u Prilogu I.

6.	„zajednički postupci testiranja” znači zajednički postupci testiranja kako je odredio ESB koje primjenjuju NSB-ovi za testiranje različitih vrsta uređaja za obradu novčanica.

„osposobljeni zaposlenici” znači zaposlenici osoba koje rukuju gotovinom koji raspolažu: (a) znanjem o različitim javnim zaštitnim obilježjima euronovčanica, kako je odredio i objavio Eurosustav, te sposobnošću njihove provjere, te (b) znanjem o kriterijima sortiranja koji su navedeni u Prilogu III.b te sposobnošću provjere euronovčanica u skladu s navedenim kriterijima.

8.	„krivotvorene euronovčanice” znači krivotvorene novčanice kako su određene člankom 2. točkom (a) Uredbe (EZ) br. 1338/2001.

„uređaj za isplatu gotovine” znači samouslužni uređaj koji na temelju uporabe bankovne kartice ili drugih sredstava isplaćuje euronovčanice stanovništvu terećenjem bankovnog računa, kao što je bankomat koji isplaćuje gotovinu. Uređajima za isplatu gotovine smatraju se i samonaplatne blagajne pomoću kojih stanovništvo plaća robu ili usluge uporabom bankovne kartice, gotovine ili drugog platnog instrumenta i koje tako imaju funkciju povlačenja gotovine.

10.	„nadležna nacionalna tijela” znači tijela kako su određena člankom 2. točkom (b) Uredbe (EZ) br. 1338/2001.

11.	„neprikladne euronovčanice” znači euronovčanice koje su procijenjene kao neprikladne za vraćanje u optjecaj nakon provjere prikladnosti iz članka 6.

12.	„kreditna institucija” znači kreditna institucija kako je određena člankom 4. stavkom 1. točkom (a) Direktive 2006/48/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 14. lipnja 2006. o osnivanju i obavljanju djelatnosti kreditnih institucija (4).

Članak 3.

Opća načela

1. Obveza osoba koje rukuju gotovinom da provjeravaju autentičnost i prikladnost euronovčanica ispunjava se u skladu s postupcima utvrđenima ovom Odlukom.

2. Ako su dvije ili više osoba koje rukuju gotovinom uključene u vraćanje u optjecaj istih euronovčanica, osoba koja rukuje gotovinom koja je odgovorna za provjeru autentičnosti i prikladnosti navedenih euronovčanica imenuje se u skladu s nacionalnim propisima ili, ako ne postoje navedeni propisi, u skladu s ugovorima između navedenih osoba koje rukuju gotovinom.

3. Provjera autentičnosti i prikladnosti obavlja se na vrsti uređaja za obradu novčanica koji je uspješno testirao NSB ili ju ručno obavlja osposobljeni zaposlenik.

4. Euronovčanice smiju biti vraćene u optjecaj uređajima kojima rukuju klijenti ili uređajima za isplatu gotovine samo ako je provjera njihove autentičnosti i prikladnosti obavljena vrstom uređaja za obradu novčanica koji je uspješno testirao NSB te ako su klasificirane kao originalne i prikladne. Međutim, navedeni zahtjev ne primjenjuje se na euronovčanice koje je osobi koja rukuju gotovinom izravno dostavio NSB ili druga osoba koja rukuje gotovinom koja je već provjerila autentičnost i prikladnost euronovčanica na navedeni način.

5. Uređaji kojima rukuju zaposlenici, kada se upotrebljavaju za provjeru autentičnosti i prikladnosti, te uređaji kojima rukuju klijenti, osobe koje rukuju gotovinom mogu pustiti u rad samo ako ih je uspješno testirao NSB te ako su navedeni na popisu na internetskoj stranici ESB-a kako je utvrđeno u članku 9. stavku 2. Navedeni uređaji upotrebljavaju se sa standardnim tvorničkim postavkama, uključujući sva njihova eventualna ažuriranja, koje su uspješno testirane, osim ako su NSB i osoba koja rukuje gotovinom dogovorile strože postavke.

6. Euronovčanice čiju su autentičnost i prikladnost provjerili osposobljeni zaposlenici i klasificirali ih kao originalne i prikladne, ali nisu provjerene na vrsti uređaja za obradu novčanica koji je uspješno testirao NSB, smiju se vratiti u optjecaj samo preko šaltera.

7. Ova se Odluka ne primjenjuje na provjeru autentičnosti i prikladnosti euronovčanica koju obavljaju NSB-ovi.

Članak 4.

Klasifikacija i postupanje s euronovčanicama na uređajima za obradu novčanica

1. Euronovčanice koje su provjerene na uređajima kojima rukuju klijenti klasificiraju se te se s njima postupa u skladu s Prilogom II.a.

2. Euronovčanice koje su provjerene na uređajima kojima rukuju zaposlenici klasificiraju se te se s njima postupa u skladu s Prilogom II.b.

Članak 5.

Otkrivanje krivotvorenih euronovčanica

Novčanice za koje nije potvrđeno da su originalne euronovčanice nakon klasifikacije obavljene u skladu s Prilogom II.a ili Prilogom II.b ili nakon ručnog postupka provjere autentičnosti koju je obavio osposobljeni zaposlenik, osobe koje rukuju gotovinom bez odgode, u skladu s nacionalnim propisima, a u svakom slučaju u roku od najviše 20 radnih dana, predaju nadležnim nacionalnim tijelima.

Članak 6.

Otkrivanje neprikladnih euronovčanica

1. Provjera prikladnosti obavlja se u skladu s minimalnim standardima koji su utvrđeni u prilozima III.a i III.b.

2. NSB može, nakon što o tome obavijesti ESB, utvrditi strože standarde za jedan ili više apoena euronovčanica, ako je to opravdano, na primjer zbog pogoršanja kvalitete euronovčanica u optjecaju u njegovoj državi članici.

3. Neprikladne euronovčanice predaju se NSB-u pri čemu se poštuju nacionalni propisi.

Članak 7.

Iznimke

1. NSB-ovi mogu odobriti udaljenim podružnicama kreditnih institucija s malim opsegom gotovinskog poslovanja da osposobljeni zaposlenici obavljaju ručnu provjeru prikladnosti euronovčanica koje se vraćaju u optjecaj uređajima kojima rukuju klijenti ili uređajima za isplatu gotovine, pod uvjetom da se provjera autentičnosti obavlja na vrsti uređaja za obradu novčanica koji je uspješno testirao NSB. Pri podnošenju zahtjeva za navedeno odobrenje kreditne institucije NSB-u svoje države članice dostavljaju dokaze o udaljenosti navedene podružnice i malom opsegu njezinoga gotovinskog poslovanja. Svaki NSB osigurava da opseg euronovčanica koje su provjerene ručno na navedeni način nije veći od 5 % ukupnog opsega euronovčanica koje se distribuiraju u razdoblju od godine dana uređajima kojima rukuju klijenti i uređajima za isplatu gotovine. NSB-ovi odlučuju primjenjuje li se prag od 5 % na svaku pojedinačnu kreditnu instituciju ili na sve kreditne institucije na nacionalnoj razini.

2. U slučaju izvanrednog događaja čija je posljedica znatno smanjenje opskrbe euronovčanicama u državi članici, osposobljeni zaposlenici osoba koje rukuju gotovinom mogu privremeno, te na temelju suglasnosti odgovarajućeg NSB-a da je riječ o izvanrednom događaju, obavljati ručnu provjeru autentičnosti i prikladnosti euronovčanica koje se vraćaju u optjecaj uređajima kojima rukuju klijenti ili uređajima za isplatu gotovine.

Članak 8.

Obveze Eurosustava

1. Informacije koje odredi Eurosustav vezano uz euronovčanice i njihova strojno čitljiva zaštitna obilježja Eurosustav dostavlja proizvođačima prije izdavanja nove serije novčanica te nakon njega kako bi im omogućio izradu uređaja za obradu novčanica koji mogu proći zajedničke postupke testiranja i prilagoditi se novim zahtjevima.

2. Informacije koje odredi Eurosustav vezano uz euronovčanice i njihova javna zaštitna obilježja Eurosustav dostavlja osobama koje rukuju gotovinom prije izdavanja nove serije euronovčanica i nakon njega kako bi omogućio njihovim zaposlenicima stjecanje potrebnog osposobljavanja.

3. Eurosustav podupire osposobljavanje zaposlenika osoba koje rukuju gotovinom kako bi se osigurala njihova sposobnost provjere autentičnosti i prikladnosti euronovčanica.

4. Eurosustav prema potrebi obavještava osobe koje rukuju gotovinom o prijetnjama krivotvorenja i može od njih zahtijevati poduzimanje mjera, uključujući privremenu zabranu vraćanja u optjecaj odgovarajućih apoena novčanica.

5. Eurosustav prema potrebi obavještava proizvođače uređaja za obradu novčanica o prijetnjama krivotvorenja.

Članak 9.

Zajednički postupci Eurosustava za testiranje uređaja za obradu novčanica

1. Vrste uređaja za obradu novčanica testiraju NSB-ovi u skladu sa zajedničkim postupcima testiranja.

2. Sve uspješno testirane vrste uređaja za obradu novčanica navedene su u popisu na internetskoj stranici ESB-a tijekom razdoblja valjanosti rezultata testiranja iz stavka 3. Vrsta uređaja za obradu novčanica koja u tom razdoblju više ne može otkriti sve krivotvorene euronovčanice s kojima je upoznat Eurosustav briše se s popisa u skladu s postupkom koji je odredio ESB.

3. Ako je vrsta uređaja za obradu novčanica uspješno testirana, rezultati testiranja važeći su na cijelom europodručju godinu dana od kraja mjeseca u kojem su bili objavljeni na internetskoj stranici ESB-a, pod uvjetom da je uređaj tijekom navedenog razdoblja u stanju otkriti sve krivotvorene euronovčanice s kojima je upoznat Eurosustav.

4. Eurosustav ne snosi odgovornost ako uspješno testirana vrsta uređaja za obradu novčanica nije u stanju klasificirati i postupati s euronovčanicama u skladu s Prilogom II.a ili Prilogom II.b.

Članak 10.

Aktivnosti praćenja i korektivne mjere Eurosustava

1. Podložno zahtjevima nacionalnog prava, NSB-ovi su ovlašteni i. obavljati inspekcije na terenu, uključujući nenajavljene inspekcije, u prostorijama osoba koje rukuju gotovinom kako bi pratili njihove uređaje za obradu novčanica, a posebno mogućnost uređaja da obavljaju provjeru autentičnosti i prikladnosti te prate euronovčanice za koje se sumnja da su krivotvorene te euronovčanice čija autentičnost nije jasno potvrđena imatelju računa; i ii. provjeravati postupke koji uređuju rad i kontrolu uređaja za obradu novčanica, postupanje s provjerenim euronovčanicama te sve ručne postupke provjera autentičnosti i prikladnosti.

2. Podložno zahtjevima nacionalnog prava, NSB-ovi su ovlašteni uzeti uzorke obrađenih euronovčanica kako bi ih provjerili u svojim prostorijama.

3. Ako tijekom inspekcije na terenu NSB otkrije nepoštovanje odredbi ove Odluke, on nalaže osobi koja rukuje gotovinom provođenje korektivnih mjera u određenom roku. Do ispravljanja navedenog nepoštovanja NSB koji je izdao nalog može u ime ESB-a zabraniti osobi koja rukuje gotovinom vraćanje u optjecaj odgovarajućih apoena novčanica. Ako je nepoštovanje posljedica nedjelotvornosti vrste uređaja za obradu novčanica, to može dovesti do njegovog brisanja s popisa iz članka 9. stavka 2.

4. Ako osoba koja rukuje gotovinom ne surađuje s NSB-om vezano uz inspekciju, to se smatra nepoštovanjem.

Članak 11.

Obveze obavještavanja

Kako bi ESB i NSB-ovi mogli pratiti poštuju li ovu Odluku osobe koje rukuju gotovinom te nadzirati razvoj gotovinskog ciklusa, osobe koje rukuju gotovinom i. unaprijed, pisanim putem, uključujući elektroničkim putem, obavještavaju NSB-ove o puštanju u rad vrste uređaja za obradu novčanica te ii. dostavljaju NSB-ovima informacije navedene u Prilogu IV.

Članak 12.

Troškovi

1. Eurosustav osobama koje rukuju gotovinom ne nadoknađuje troškove koji nastaju izvršavanjem ove Odluke.

2. Eurosustav osobama koje rukuju gotovinom ne nadoknađuje dodatne troškove koji nastanu radi izdavanja euronovčanica s promijenjenim ili novim zaštitnim obilježjima.

Članak 13.

Završne odredbe

1. Ova Odluka stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije. Primjenjuje se od 1. siječnja 2011. Svaki NSB može odlučiti ponuditi osobama koje rukuju gotovinom u njegovoj državi članici prijelazno razdoblje za izvještavanje o statističkim podacima u skladu s Prilogom IV. Prilog IV. primjenjuje se najkasnije od 1. siječnja 2012.

2. Osobe koje rukuju gotovinom u državama članicama koje prihvate euro 1. siječnja 2011. ili kasnije imaju na raspolaganju jednogodišnje prijelazno razdoblje od datuma prihvaćanja eura za primjenu ove Odluke.

Sastavljeno u Frankfurtu na Majni 16. rujna 2010.

Predsjednik ESB-a

Jean-Claude TRICHET

(1) SL L 181, 4.7.2001., str. 6.

(2) Redistribuiranje euronovčanica: okvir za otkrivanje krivotvorina i sortiranje prema prikladnosti za kreditne institucije i druge osobe koje profesionalno rukuju gotovinom.

(3) Uredbom Vijeća (EZ) br. 44/2009 od 18. prosinca 2008. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1338/2001 o utvrđivanju mjera potrebnih za zaštitu eura od krivotvorenja (SL L 17, 22.1.2009., str. 1.).

(4) SL L 177, 30.6.2006., str. 1.

PRILOG I.

UREĐAJI ZA OBRADU NOVČANICA

1. Opći tehnički zahtjevi

1.1. Da bi ispunio uvjete za uređaje za obradu novčanica, uređaj mora moći obraditi svežnjeve euronovčanica, klasificirati pojedinačne euronovčanice i fizički ih odvojiti prema njihovoj klasifikaciji bez sudjelovanja rukovatelja uređajem u skladu s prilozima II.a i II.b. Uređaji za obradu novčanica moraju imati potreban broj namjenskih izlaznih pretinaca i/ili na drugi način osiguravati pouzdano odvajanje obrađenih euronovčanica.

1.2. Uređaji za obradu novčanica moraju biti prilagodljivi kako bi se osigurala sposobnost pouzdanog otkrivanja novih krivotvorina. Osim toga, moraju biti prilagodljivi kako bi prema potrebi omogućili uspostavu više ili manje restriktivnih standarda sortiranja prema prikladnosti.

2. Kategorije uređaja za obradu novčanica

Uređaji za obradu novčanica dijele se na uređaje kojima rukuju klijenti i uređaje kojima rukuju zaposlenici:

Tablica 1.

Uređaji kojima rukuju klijenti

A. Uređaji kojima rukuju klijenti i koji omogućuju polaganje gotovine uz sljedivost klijenta
1.	Uplatni uređaji	Uplatni uređaji omogućuju klijentima da, upotrebom bankovne kartice ili drugih sredstava, polože euronovčanice na svoje bankovne račune, ali nemaju funkciju isplate gotovine. Uplatni uređaji provjeravaju autentičnost euronovčanica i omogućuju sljedivost imatelja računa, a provjere prikladnosti neobvezne su.
2.	Uređaji za recikliranje novčanica	Uređaji za recikliranje novčanica omogućuju klijentima da, upotrebom bankovne kartice ili drugih sredstava, polože euronovčanice na svoje bankovne račune ili da s njih povuku euronovčanice. Uređaji za recikliranje novčanica provjeravaju autentičnost i prikladnost euronovčanica i omogućuju sljedivost imatelja računa. Uređaji za recikliranje novčanica mogu kod povlačenja upotrebljavati originalne prikladne euronovčanice koje su drugi klijenti položili u prethodnim transakcijama.
3.	Kombinirani uplatni uređaji	Kombinirani uplatni uređaji omogućuju klijentima da, upotrebom bankovne kartice ili drugih sredstava, polože euronovčanice na svoje bankovne račune ili da s njih povuku euronovčanice. Kombinirani uplatni uređaji provjeravaju autentičnost euronovčanica i omogućuju sljedivost imatelja računa, a provjere prikladnosti neobvezne su. Kombinirani uplatni uređaji kod povlačenja ne upotrebljavaju euronovčanice koje su drugi klijenti položili u prethodnim transakcijama, već samo euronovčanice kojima su uređaji bili posebno napunjeni.
B. Ostali uređaji kojima rukuju klijenti
4.	Isplatni uređaji	Isplatni uređaji su uređaji za isplatu gotovine koji provjeravaju autentičnost i prikladnost euronovčanica prije njihove isplate klijentima. Isplatni uređaji upotrebljavaju euronovčanice kojima su ih napunile osobe koje rukuju gotovinom ili ostali automatizirani sustavi (npr. automati za prodaju).

Tablica 2.

Uređaji kojima rukuju zaposlenici

1.	Uređaji za obradu novčanica	Uređaji za obradu novčanica provjeravaju autentičnost i prikladnost euronovčanica.
2.	Uređaji za provjeru autentičnosti novčanica	Uređaji za provjeru autentičnosti novčanica provjeravaju autentičnost euronovčanica.
3.	Uplatno-isplatne blagajne za recikliranje	Uplatno-isplatne blagajne za recikliranje jesu uređaji za recikliranje novčanica kojima upravljaju osobe koje rukuju gotovinom i koje provjeravaju autentičnost i prikladnost euronovčanica. Uplatno-isplatne blagajne za recikliranje mogu kod povlačenja upotrebljavati originalne prikladne euronovčanice koje su drugi klijenti položili u prethodnim transakcijama. Osim toga, one sigurno pohranjuju euronovčanice i omogućuju osobama koje rukuju gotovinom da obave knjiženja u korist ili na teret bankovnih računa klijenata.
4.	Uplatno-isplatne blagajne	Uplatno-isplatne blagajne su uređaji kojima upravljaju osobe koje rukuju gotovinom i koje provjeravaju autentičnost euronovčanica. Osim toga, one sigurno pohranjuju euronovčanice i omogućuju osobama koje rukuju gotovinom da obave knjiženja u korist ili na teret bankovnih računa klijenata.

Ako klijenti uplaćuju euronovčanice koje se polažu u uplatno-isplatne blagajne za recikliranje ili uplatno-isplatne blagajne ili uzimaju euronovčanice koje isplaćuju spomenuti uređaji, navedeni uređaji moraju se smatrati uređajima kojima rukuju klijenti te moraju klasificirati euronovčanice i postupati s njima u skladu s Prilogom II.a.

3. Vrste uređaja za obradu novčanica

Eurosustav testira vrste uređaja za obradu novčanica. Vrste uređaja za obradu novčanica međusobno se razlikuju prema svojim specifičnim sustavima otkrivanja te softverskim i drugim komponentama za obavljanje njihovih osnovnih funkcija. To su: (a) provjera autentičnosti originalnih euronovčanica, (b) otkrivanje i odvajanje euronovčanica za koje se sumnja da su krivotvorene, (c) otkrivanje i odvajanje neprikladnih euronovčanica od prikladnih euronovčanica, ako je primjenjivo, i (d) praćenje predmeta koji su prepoznati kao euronovčanice za koje se sumnja da su krivotvorene i euronovčanica čija autentičnost nije jasno potvrđena, ako je primjenjivo.

PRILOG II.a

KLASIFIKACIJA I POSTUPANJE S EURONOVČANICAMA NA UREĐAJIMA KOJIMA RUKUJU KLIJENTI

Euronovčanice se klasificiraju u jednu od sljedećih kategorija i fizički se odvajaju prema kategorijama. Uređaji koji ne provjeravaju prikladnost euronovčanica ne trebaju razlikovati kategorije 4.a i 4.b.

Tablica 1.

Klasifikacija i postupanje s euronovčanicama na uređajima kojima rukuju klijenti i koji omogućuju polaganje gotovine uz sljedivost klijenta

Kategorija

Obilježja

Postupak

Predmeti koji nisu prepoznati kao euronovčanice

Nisu prepoznati kao euronovčanice zbog sljedećeg:

—	novčanice nisu euronovčanice

—	predmeti su slični euronovčanicama

—	pogrešna slika ili format

—	veliki savijeni kut (kutovi) ili nedostajući dio (dijelovi)

—	pogreška uređaja pri umetanju ili prijenosu.

Uređaj vraća predmet klijentu.

Euronovčanice za koje se sumnja da su krivotvorene

Slika i format su prepoznati, ali jedno ili više obilježja autentičnosti koja provjerava uređaj nije otkriveno ili jasno izlazi iz okvira tolerancije.

Povlačenje iz optjecaja

Predaju se nadležnim nacionalnim tijelima bez odlaganja, a najkasnije 20 radnih dana nakon polaganja u uređaj, radi provjere autentičnosti, zajedno s informacijama o imatelju računa. Ne knjiže se u korist imatelja računa.

Euronovčanice čija autentičnost nije jasno potvrđena

Slika i format su prepoznati, ali nisu prepoznata sva obilježja autentičnosti koja provjerava uređaj zbog odstupanja u kvaliteti i/ili toleranciji. U većini slučajeva riječ je o neprikladnim euronovčanicama.

Povlačenje iz optjecaja

Euronovčanice se obrađuju zasebno te ih se bez odlaganja, a najkasnije 20 radnih dana nakon polaganja u uređaj, predaje nadležnim nacionalnim tijelima radi provjere autentičnosti.

Informacije o imatelju računa pohranjuju se na osam tjedana nakon što je uređaj otkrio euronovčanice. Te informacije dostavljaju se na zahtjev nadležnim nacionalnim tijelima. Alternativno, uz suglasnost nadležnih nacionalnih tijela, informacije koje omogućuju sljedivost imatelja računa mogu se predati navedenim tijelima zajedno s euronovčanicama.

Mogu se knjižiti u korist imatelja računa.

4.a

Euronovčanice koje su prepoznate kao originalne i prikladne

Sve provjere autentičnosti i prikladnosti koje je obavio uređaj dale su pozitivne rezultate.

Mogu biti vraćene u optjecaj.

Knjiže se u korist imatelja računa.

4.b

Euronovčanice koje su prepoznate kao originalne i neprikladne

Sve provjere autentičnosti koje je obavio uređaj dale su pozitivne razultate. Provjera najmanje jednog kriterija prikladnosti dala je negativan rezultat.

Ne mogu biti vraćene u optjecaj te se vraćaju NSB-u.

Knjiži se u korist imatelja računa.

Euronovčanice kategorija 2. i 3. uređaj ne vraća klijentu ako uređaj ima mogućnost poništavanja transakcije deponiranja. Zadržavanje navedenih euronovčanica kada je transakcija poništena može se obaviti tako da ih se pohrani u odjeljak za privremenu pohranu u uređaju.

NSB može usuglasiti s osobom koja rukuje gotovinom da euronovčanice kategorije 3. nije moguće fizički odvojiti od euronovčanica kategorija 4.a i 4.b te da se u navedenom slučaju sa sve tri kategorije mora postupati kao s euronovčanicama kategorije 3.

Tablica 2.

Klasifikacija i postupanje s euronovčanicama na ostalim uređajima kojima rukuju klijenti

Kategorija

Obilježja

Postupak

i.	Predmeti koji nisu prepoznati kao euronovčanice; ili

ii.	euronovčanice za koje se sumnja da su krivotvorene; ili

iii.	euronovčanice čija autentičnost nije jasno potvrđena.

Nisu prepoznati kao euronovčanice zbog sljedećeg:

—	novčanice nisu euronovčanice

—	predmeti su slični euronovčanicama

—	pogrešna slika ili format

—	veliki savijeni kut (kutovi) ili nedostajući dio (dijelovi)

—	pogreška uređaja pri umetanju ili prijenosu.

ii.	Prepoznate kao euronovčanice za koje se sumnja da su krivotvorene jer su slika i format prepoznati, ali jedno ili više obilježja autentičnosti koja provjerava uređaj nije otkriveno ili jasno izlazi iz okvira tolerancije.

iii.	Euronovčanice čija autentičnost nije jasno potvrđena jer su slika i format prepoznati, ali nisu prepoznata sva obilježja autentičnosti koja provjerava uređaj zbog odstupanja u kvaliteti i/ili toleranciji. U većini slučajeva riječ je o neprikladnim euronovčanicama.

Povlačenje iz optjecaja

Predaju se nadležnim nacionalnim tijelima bez odlaganja, a najkasnije 20 radnih dana nakon što je uređaj otkrio predmet, radi provjere autentičnosti.

B1.

Euronovčanice koje su prepoznate kao originalne i prikladne

Sve provjere autentičnosti i prikladnosti koje je obavio uređaj dale su pozitivne rezultate.

Mogu biti isplaćene klijentima.

B2.

Euronovčanice koje su prepoznate kao originalne i neprikladne

Sve provjere autentičnosti koje je obavio uređaj dale su pozitivne rezultate. Provjera najmanje jednog kriterija prikladnosti dala je negativan rezultat.

Ne mogu biti isplaćene klijentima te se vraćaju NSB-u.

PRILOG II.b

KLASIFIKACIJA I POSTUPANJE S EURONOVČANICAMA NA UREĐAJIMA KOJIMA RUKUJU ZAPOSLENICI

Klasifikacija i postupanje s euronovčanicama na uređajima kojima rukuju zaposlenici

Kategorija

Obilježja

Postupak

i.	Predmeti koji nisu prepoznati kao euronovčanice;

ii.	euronovčanice za koje se sumnja da su krivotvorene; ili

iii.	euronovčanice čija autentičnost nije jasno potvrđena.

Nisu prepoznati kao euronovčanice zbog sljedećeg:

—	novčanice nisu euronovčanice

—	predmeti su slični euronovčanicama

—	pogrešna slika ili format

—	veliki savijeni kut (kutovi) ili nedostajući dio (dijelovi)

—	pogreška uređaja pri umetanju ili prijenosu.

ii.	Prepoznate kao euronovčanice za koje se sumnja da su krivotvorene jer su slika i format prepoznati, ali jedno ili više obilježja autentičnosti koja provjerava uređaj nije otkriveno ili jasno izlazi iz okvira tolerancije.

iii.	Euronovčanice čija autentičnost nije jasno potvrđena jer su slika i format prepoznati, ali nisu prepoznata sva obilježja autentičnosti koja provjerava uređaj zbog odstupanja u kvaliteti i/ili toleranciji. U većini slučajeva riječ je o neprikladnim euronovčanicama.

Uređaj vraća predmet rukovatelju na dodatnu procjenu i obradu:

i.	predmeti koji nisu prepoznati kao euronovčanice: nakon vizualne procjene od strane zaposlenika odvajaju se od euronovčanica za koje se sumnja da su krivotvorene i euronovčanica čija autentičnost nije jasno potvrđena;

ii.	euronovčanice za koje se sumnja da su krivotvorene; i

iii.	euronovčanice čija autentičnost nije jasno potvrđena: obrađuju se zasebno i predaju se nadležnim nacionalnim tijelima bez odlaganja, a najkasnije 20 radnih dana nakon polaganja u uređaj, radi konačne provjere autentičnosti.

B1.

Euronovčanice koje su prepoznate kao originalne i prikladne

Sve provjere autentičnosti i prikladnosti koje je obavio uređaj dale su pozitivne rezultate.

Mogu biti vraćene u optjecaj.

Knjiže se u korist imatelja računa.

B2.

Euronovčanice koje su prepoznate kao originalne i neprikladne

Sve provjere autentičnosti koje je obavio uređaj dale su pozitivne rezultate. Provjera najmanje jednog kriterija prikladnosti dala je negativan rezultat.

Ne mogu biti vraćene u optjecaj te se vraćaju NSB-u.

Knjiže se u korist imatelja računa.

Posebna pravila klasifikacije i sortiranja za neke uređaje kojima rukuju zaposlenici

1. Uređaji za obradu novčanica klasificiraju i fizički sortiraju euronovčanice u kategorije A, B1. i B2. u skladu s Prilogom II.b, za što su potrebna najmanje tri namjenska izlazna pretinca kako ne bi bilo potrebno sudjelovanje rukovatelja uređajem.

2. Uređaji za obradu novčanica koji imaju samo dva namjenska izlazna pretinca mogu klasificirati i sortirati euronovčanice ako su ispunjeni sljedeći zahtjevi:

Provjera autentičnosti i prikladnosti obavlja se tijekom istog radnog postupka prolaska novčanica. U tom radnom postupku sve euronovčanice kategorije B1. moraju biti sortirane u jedan stacionarni izlazni pretinac, a euronovčanice kategorija A i B2. moraju biti sortirane u zasebni stacionarni izlazni pretinac koji nema fizičkog kontakta s euronovčanicama kategorije B1.

Ako se utvrdi prisutnost euronovčanice kategorije A u drugom izlaznom pretincu, rukovatelj mora ponoviti radni postupak s euronovčanicama iz drugog izlaznog pretinca. Tijekom tog drugog prolaska, euronovčanice za koje se sumnja da su krivotvorene moraju biti odvojene od euronovčanica kategorije B2. sortiranjem prvih u namjenski izlazni pretinac.

3. Uređaji za provjeru autentičnosti novčanica klasificiraju i fizički sortiraju euronovčanice u kategorije A i B, za što su potrebna najmanje dva namjenska izlazna pretinca kako ne bi bilo potrebno sudjelovanje rukovatelja uređajem.

4. Uređaji za provjeru autentičnosti novčanica koji imaju samo jedan namjenski izlazni pretinac mogu klasificirati i sortirati euronovčanice ako su ispunjeni sljedeći zahtjevi:

a)	Svaki put kada se obrađuje euronovčanica kategorije A, uređaj mora odmah zaustaviti obradu te zadržati euronovčanicu kategorije A u položaju koji onemogućuje bilo kakav fizički kontakt s euronovčanicama čija je autentičnost potvrđena.

b)	Rezultat provjere autentičnosti mora biti prikazan na zaslonu za svaku pojedinačnu euronovčanicu kategorije A.

c)	Kada zaustavi obradu, uređaj mora provjeriti prisutnost euronovčanice kategorije A te se obrada smije nastaviti tek kada rukovatelj fizički ukloni euronovčanicu kategorije A.

d)	Pri svakom zaustavljanju postupka obrade rukovatelju smije biti dostupna samo jedna euronovčanica kategorije A.

PRILOG III.a

MINIMALNI STANDARDI ZA STROJNU PROVJERU PRIKLADNOSTI EURONOVČANICA

Ovim se Prilogom utvrđuju minimalni standardi za strojnu provjeru prikladnosti euronovčanica na uređajima za obradu novčanica.

U okviru provjere prikladnosti neprikladne su sve euronovčanice s bilo kakvim nedostatkom, u vezi s kojim je određen obvezni zahtjev kako je određeno dalje u tekstu.

Prihvatljiv stupanj tolerancije pri provjeri prikladnosti za uređaje za obradu novčanica je 5 %. To znači da uređaj smije pogrešno klasificirati i sortirati kao prikladno najviše 5 % euronovčanica koje ne ispunjavaju kriterije prikladnosti.

Tablica 1.

Popis kriterija sortiranja za strojno sortiranje prema prikladnosti

Nedostatak		Definicija
1.	Zaprljanost	Opći nanos prljavštine preko cijele euronovčanice
2.	Mrlja	Koncentracija prljavštine na jednom mjestu
3.	Grafit	Dodatni crtež ili tekst ispisan ili na bilo koji način istaknut na euronovčanici
4.	Izblijedjela novčanica	Nedostatak boje na dijelu ili cijeloj euronovčanici, primjerice kod opranih euronovčanica
5.	Poderanost	Samo po sebi razumljivo
6.	Rupa	Samo po sebi razumljivo
7.	Okrnjenost	Euronovčanice kojima nedostaje dio ili više dijelova duž najmanje jednog ruba (za razliku od rupa)
8.	Popravak	Dijelovi jedne ili više euronovčanica spojeni samoljepivom trakom ili ljepilom ili na neki drugi način
9.	Naboranost	Višestruki nasumični pregibi
10.	Mlitavost	Strukturno pogoršanje koje rezultira značajnim nedostatkom čvrstoće
11.	Presavijenost	Samo po sebi razumljivo
12.	Savijeni kut	Samo po sebi razumljivo

Dodatne informacije o kriterijima sortiranja

1. Zaprljanost

Zaprljanost povećava optičku gustoću euronovčanica. Sljedeća tablica određuje najveće povećanje gustoće kod graničnih uzoraka u usporedbi s novim euronovčanicama koje euronovčanice smiju imati da bi ih se klasificiralo kao prikladne:

Tablica 2.

Stupnjevi optičke gustoće

Apoen	Najveće povećanje gustoće kod graničnih uzoraka u usporedbi s novim euronovčanicama	Filtar
5 EUR	0,06	Magenta
10 EUR	0,06	Magenta
20 EUR	0,08	Magenta
50 EUR	0,07	Magenta
100 EUR	0,07	Magenta
200 EUR	0,04	Magenta
500 EUR	0,04	Magenta

Euronovčanice koje ne ispunjavaju navedene kriterije neprikladne su. NSB-ovi pohranjuju referentne euronovčanice koje iskazuju stupanj zaprljanosti koji odgovara navedenim kriterijima. Denzitometrijska mjerenja referentnih euronovčanica temelje se na sljedećim kriterijima:

—	Standard za mjerenje gustoće: ISO 5 dio 3. i 4.,

—	Standard za filtre: DIN 16536,

—	Apsolutno mjerenje: standardna kalibracija (bijeli standard),

—	Polarizacijski filtar: uključen,

—	Otvor: 3 mm,

—	Osvjetljenje: D65/2,

—	Pozadina: standardna kalibracija prema bijelom standardu.

Povećanje gustoće referentne novčanice najviša je vrijednost među prosjecima najmanje četiri mjerne točke na licu i na naličju novčanice na neotisnutoj površini i bez bilo kakve promjene vodenog znaka.

2. Mrlja

Euronovčanice s koncentracijom prljavštine na jednom mjestu koje pokriva najmanje 9 mm × 9 mm neotisnute površine ili najmanje 15 mm × 15 mm otisnute površine neprikladne su.

3. Grafit

Trenutačno nema obveznog zahtjeva za otkrivanje grafita.

4. Izblijedjela novčanica

Može doći do izblijedjelosti euronovčanica, primjerice ako su oprane ili izložene agresivnim kemijskim sredstvima. Spomenute vrste neprikladnih euronovčanica mogu se otkriti pomoću detektora slike ili UV detektora.

5. Poderanost

Euronovčanice s poderotinama koje su otvorene te nisu djelomično ili u potpunosti prekrivene transportnom trakom/transportnim trakama uređaja neprikladne su ako je poderotina veće od dalje navedenog.

Tablica 3.

Poderotina

Smjer	Širina	Dužina
Okomito	4 mm	8 mm
Vodoravno	4 mm	15 mm
Dijagonalno	4 mm	18 mm (1)

6. Rupa

Euronovčanice s rupama koje nisu djelomično ili u potpunosti prekrivene transportnom trakom (transportnim trakama) uređaja neprikladne su ako je površina rupe veća od 10 mm2.

7. Okrnjenost

Euronovčanice čija je dužina smanjena za 6 mm ili više ili čija je širina smanjena za 5 mm ili više neprikladne su. Sve mjere odnose se na odstupanja od nominalnih dužina i širina euronovčanica.

8. Popravak

Popravljena euronovčanica je euronovčanica sastavljena od spojenih dijelova euronovčanice (euronovčanica), primjerice uporabom samoljepive trake ili ljepila. Euronovčanica kojoj je površina pokrivena samoljepivom trakom veća od 10 mm × 40 mm, a koja je deblja od 50 μm, neprikladna je.

9. Naboranost

Naborane euronovčanice mogu se prepoznati po smanjenju stupnja njihovoga odsjaja ili čvrstoće. Nema obveznog zahtjeva.

10. Mlitavost

Koliko je god to moguće, euronovčanice male čvrstoće sortiraju se kao neprikladne. Budući da je mlitavost obično povezana sa zaprljanošću, mlitave euronovčanice obično se otkrivaju i senzorima za zaprljanost. Nema obveznog zahtjeva.

11. Presavijenost

Presavijene euronovčanice zbog smanjene dužine ili širine mogu otkriti senzori koji provjeravaju veličinu euronovčanica. Dodatno, mogu ih otkriti senzori za debljinu. Međutim, zbog tehničkih ograničenja samo pregibi koji ispunjavaju kriterije za okrnjenost, tj. pregibi koji rezultiraju smanjenjem dužine većim od 6 mm ili smanjenjem širine većim od 5 mm, mogu biti prepoznati i neprikladni su.

12. Savijeni kut

Euronovčanica sa savijenim kutom površine veće od 130 mm2 i minimalne dužine kraćeg ruba veće od 10 mm neprikladna je.

(1) Navedeno se mjeri povlačenjem ravne linije od vrha poderotine do ruba novčanice na kojem poderotina počinje (pravokutna projekcija), a ne mjerenjem dužine same poderotine.

PRILOG III.b

MINIMALNI STANDARDI ZA RUČNU PROVJERU PRIKLADNOSTI EURONOVČANICA

Ovim se Prilogom određuju minimalni standardi za ručnu provjeru prikladnosti euronovčanica od strane osposobljenih zaposlenika.

Euronovčanice za koje se u okviru provjere prikladnosti utvrdi bilo koji od nedostataka iz tablice dalje u tekstu ili s jasno uočljivim nedostatkom vezano uz neko od vidljivih zaštitnih obilježja nisu prikladne. Međutim, presavijene euronovčanice i euronovčanice sa savijenim kutovima mogu se ispraviti ručnim ravnanjem gdje je to moguće. Provjere prikladnosti obavljaju se vizualnim pregledom pojedine euronovčanice te ne zahtijevaju uporabu alata.

Popis kriterija sortiranja za ručnu provjeru prikladnosti

Nedostatak		Definicija
1.	Zaprljanost	Vizualno uočljiv nanos prljavštine preko euronovčanice
2.	Mrlja	Vizualno uočljiva koncentracija prljavštine na jednom mjestu
3.	Grafit	Vizualno uočljiv dodatni crtež ili tekst ispisan ili na bilo koji način istaknut na euronovčanici
4.	Izblijedjela novčanica	Vizualno uočljiv nedostatak boje na dijelu ili cijeloj euronovčanici, primjerice kod opranih euronovčanica
5.	Poderanost	Euronovčanica s najmanje jednom poderotinom na rubu
6.	Rupa	Euronovčanica s najmanje jednom vizualno uočljivom rupom
7.	Okrnjenost	Euronovčanica kojoj nedostaje dio ili više dijelova duž najmanje jednog ruba (za razliku od rupa), primjerice nedostaje kut
8.	Popravak	Dijelovi jedne ili više euronovčanica spojeni samoljepivom trakom ili ljepilom ili na neki drugi način
9.	Naboranost	Euronovčanica s višestrukim nasumičnim pregibima koji znatno utječu na njezin vizualni izgled
10.	Mlitavost	Euronovčanica sa strukturnim pogoršanjem koje rezultira značajnim nedostatkom čvrstoće
11.	Presavijena euronovčanica	Euronovčanica koja je presavijena, uključujući euronovčanicu koja ne može biti izravnata
12.	Savijeni kut	Euronovčanica s najmanje jednim jasno uočljivim savijenim kutom

PRILOG IV.

PRIKUPLJANJE PODATAKA OD OSOBA KOJE RUKUJU GOTOVINOM

1. Ciljevi

Cilj je prikupljanja podataka omogućiti NSB-ovima i ESB-u praćenje relevantnih aktivnosti osoba koje rukuju gotovinom te nadzor razvoja gotovinskog ciklusa.

2. Opća načela

2.1. Podaci o uređajima za obradu novčanica dostavljaju se samo kada se uređaji upotrebljavaju za vraćanje novčanica u optjecaj.

2.2. Osobe koje rukuju gotovinom NSB-u svoje države članice redovito dostavljaju sljedeće:

—	informacije o poslovnicama gdje se rukuje gotovinom, kao što su podružnice, te

—	informacije o uređajima za obradu novčanica i uređajima za isplatu gotovine.

2.3. Osim toga, osobe koje rukuju gotovinom koje vraćaju euronovčanice u optjecaj uređajima za obradu novčanica i uređajima za isplatu gotovine redovito dostavljaju NSB-u svoje države članice sljedeće:

—	informacije o opsegu gotovinskog poslovanja (broju obrađenih euronovčanica) na uređajima za obradu novčanica i uređajima za isplatu gotovine,

—	informacije o udaljenim podružnicama kreditnih institucija s malim opsegom gotovinskog poslovanja u kojima se provjera prikladnosti obavlja ručno.

3. Vrste podataka i zahtjevi izvještavanja

3.1. Ovisno o njihovoj prirodi, prikupljeni se podaci dijele na glavne i operativne podatke.

Glavni podaci

3.2. Glavni podaci obuhvaćaju informacije o: (a) pojedinačnim osobama koje rukuju gotovinom i njihovim uređajima za obradu novčanica i uređajima za isplatu gotovine koji su u funkciji i (b) udaljenim podružnicama kreditnih institucija.

3.3. Glavni podaci dostavljaju se NSB-u na dan početka primjene ove Odluke te svakih šest mjeseci nakon toga. Podaci određeni u obrascu iz Dodatka 1. moraju se dostavljati, iako NSB može naložiti njihovo dostavljanje u drukčijem formatu. NSB-ovi mogu tijekom prijelaznog razdoblja nalagati mjesečno izvještavanje, ako je to bila praksa prije stupanja na snagu ove Odluke, ili tromjesečno izvještavanje.

3.4. NSB može odlučiti, za potrebe praćenja, prikupljati podatke na lokalnoj razini, kao što je razina podružnica.

3.5. NSB može odlučiti isključiti iz obuhvata zahtjeva izvještavanja uređaje za obradu euronovčanica koji se upotrebljavaju samo za obradu euronovčanica koje se distribuiraju preko šaltera.

3.6. Podaci o udaljenim podružnicama koji su određeni u obrascu iz Dodatka 3. moraju se dostavljati, iako NSB može naložiti njihovo dostavljanje u drukčijem formatu.

Operativni podaci

3.7. Podaci koji proizlaze iz obrade i vraćanja u optjecaj euronovčanica od strane osoba koje rukuju gotovinom klasificiraju se kao operativni podaci.

3.8. NSB može odlučiti osloboditi druge gospodarske subjekte iz članka 6. stavka 1. Uredbe (EZ) br. 1338/2001 od obveze izvještavanja operativnih podataka ako je broj euronovčanica koje vraćaju u optjecaj uređajima za isplatu gotovine niži od praga koji je odredio NSB.

3.9. Podaci se dostavljaju polugodišnje. Podaci se dostavljaju NSB-u najkasnije dva mjeseca nakon relevantnog razdoblja izvještavanja, primjerice krajem veljače i krajem kolovoza. Podaci se mogu dostaviti na obrascu iz Dodatka 2. NSB-ovi mogu tijekom prijelaznog razdoblja nalagati mjesečno izvještavanje, ako je to bila praksa prije stupanja na snagu ove Odluke, ili tromjesečno izvještavanje.

3.10. Podatke dostavljaju osobe koje rukuju gotovinom koje fizički rukuju euronovčanicama. Ako je osoba koja rukuje gotovinom eksternalizirala provjeru autentičnosti i prikladnosti drugoj osobi koja rukuje gotovinom, podatke dostavlja osoba koja rukuje gotovinom imenovana u skladu s člankom 3. stavkom 2.

3.11. Osobe koje rukuju gotovinom dostavljaju podatke u obliku broja (opsega), agregiranog na nacionalnoj razini i raščlanjenog prema apoenima euronovčanica. Za udaljene podružnice kreditnih institucija operativni podaci dostavljaju se odvojeno.

3.12. NSB može odlučiti, za potrebe praćenja, prikupljati podatke na lokalnoj razini, kao što je razina podružnica.

3.13. NSB može odlučiti isključiti iz obuhvata zahtjeva izvještavanja euronovčanice koje se obrađuju na uređajima za obradu euronovčanica i distribuiraju preko šaltera.

3.14. Od osoba koje rukuju gotovinom, a koje su eksternalizirale provjeru autentičnosti i prikladnosti drugim osobama koje rukuju gotovinom, može se zatražiti dostava detaljnih informacija NSB-u o potonjima.

3.15. Podaci o udaljenim podružnicama koji su određeni u obrascu iz Dodatka 3. moraju se dostavljati, iako NSB može naložiti njihovo dostavljanje u drukčijem formatu te može dogovoriti s osobama koje rukuju gotovinom opširnije prikupljanje podataka.

4. Povjerljivost i objava podataka

4.1. S glavnim i operativnim podacima postupa se kao s povjerljivim podacima.

4.2. NSB-ovi i ESB mogu odlučiti objaviti izvještaje ili statistike upotrebljavajući podatke prikupljene na temelju ovog Priloga. Pri svakoj navedenoj objavi podaci se agregiraju tako da nijedan podatak nije moguće pripisati pojedinoj jedinici izvještavanja.

DODATAK 1.

OBRAZAC ZA IZVJEŠTAVANJE

Glavni podaci

Ove informacije dostavljaju se:

[Naziv NSB-a; podaci za kontakt za upite; adresa]

1. Informacije o osobi koja rukuje gotovinom

Naziv osobe koja rukuje gotovinom:

Adresa sjedišta:

Poštanski broj:

Grad:

Ulica:

Vrsta društva:

—	Kreditna institucija

—	Mjenjačnica

—	Društvo za prijevoz gotovog novca koje nije institucija za platni promet

—	Trgovac (trgovac na malo)

—

Kasino

—	Ostalo, uključujući institucije za platni promet koje nisu kategorizirane kao neka od navedenih (navedi pojedinosti)

Osobe za kontakt:

Imena:

Brojevi telefona:

Brojevi telefaksa:

Adrese e-pošte:

Pružatelj eksternalizirane usluge (ako postoji)

Naziv:

Adresa:

Poštanski broj:

Grad:

2. Uređaji kojima rukuju klijenti

Vrsta	Proizvođač (1)	Naziv uređaja (1)	Identifikacija (1) (sustav otkrivanja/verzije softvera)	Ukupan broj u funkciji
Uplatni uređaji
Uređaji za recikliranje novčanica
Kombinirani uplatni uređaji
Isplatni uređaji
Uplatno-isplatne blagajne za recikliranje (2)
Uplatno-isplatne blagajne (2)

3. Uređaji kojima rukuju zaposlenici

Vrsta	Proizvođač (3)	Naziv uređaja (3)	Identifikacija (3) (sustav otkrivanja/verzije softvera)	Ukupan broj u funkciji
Uređaji za obradu novčanica
Uređaji za provjeru autentičnosti novčanica
Uplatno-isplatne blagajne za recikliranje (4)
Uplatno-isplatne blagajne (4)

4. Uređaji za isplatu gotovine

Vrsta	Ukupan broj u funkciji
Bankomati
Samonaplatne blagajne
Ostalo

(1) Navedeni podaci upisuju se nakon odgovarajućih unosa na internetskoj stranici ESB-a, osim ako ESB stavi na raspolaganje jedinstveni identifikacijski broj.

(2) Kada se upotrebljavaju kao uređaji kojima rukuju klijenti.

(3) Navedeni podaci upisuju se nakon odgovarajućih unosa na internetskoj stranici ESB-a, osim ako ESB stavi na raspolaganje jedinstveni identifikacijski broj.

(4) Kada se upotrebljavaju isključivo kao uređaji kojima rukuju zaposlenici.

DODATAK 2.

OBRAZAC ZA IZVJEŠTAVANJE

Operativni podaci

1. Informacije o osobi koja rukuje gotovinom

Naziv osobe koja rukuje gotovinom
Razdoblje izvještavanja

2. Podaci

Navedite podatke agregirane na nacionalnoj ili regionalnoj razini, prema odluci NSB-a, isključujući udaljene podružnice.

	Ukupan broj obrađenih euronovčanica (1)	Od toga sortirano kao neprikladno (1)	Od toga vraćeno u optjecaj (2)
5 EUR
10 EUR
20 EUR
50 EUR
100 EUR
200 EUR
500 EUR

Broj euronovčanica distribuiranih uređajima kojima rukuju klijenti i uređajima za isplatu gotovine

Za kreditne institucije ovi su podaci obvezni.

(1) Ova stavka obuhvaća uređaje kojima rukuju zaposlenici i uređaje kojima rukuju klijenti.

(2) Isključuju se euronovčanice koje su vraćene NSB-ovima i euronovčanice koje su vraćene u optjecaj preko šaltera koje se ne obrađuju na uređajima kojima rukuju zaposlenici.

DODATAK 3.

UDALJENE PODRUŽNICE KREDITNIH INSTITUCIJA

Ove informacije dostavljaju samo kreditne institucije koje imaju udaljene podružnice iz članka 7. stavka 1.

1. Informacije o kreditnoj instituciji

Naziv kreditne institucije
Razdoblje izvještavanja

2. Podaci

Naziv udaljene podružnice	Adresa	Broj euronovčanica distribuiranih uređajima kojima rukuju klijenti i uređajima za isplatu gotovine

10/Sv. 7

Službeni list Europske unije

32010D0018(01)

L 285/37

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

ODLUKA EUROPSKE SREDIŠNJE BANKE

od 26. listopada 2010.

o prijelaznim odredbama za primjenu odredbi o minimalnim pričuvama od strane Europske središnje banke nakon uvođenja eura u Estoniji

(ESB/2010/18)

(2010/658/EU)

IZVRŠNI ODBOR EUROPSKE SREDIŠNJE BANKE,

uzimajući u obzir Statut Europskog sustava središnjih banaka i Europske središnje banke, a posebno njegov članak 19. stavak 1. i prvu alineju članka 46. stavka 2.,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 2531/98 od 23. studenoga 1998. o primjeni odredbi o minimalnim pričuvama od strane Europske središnje banke (1),

uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 1745/2003 Europske središnje banke od 12. rujna 2003. o primjeni odredbi o minimalnim pričuvama (ESB/2003/9) (2),

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 2532/98 od 23. studenoga 1998. o ovlastima Europske središnje banke za izricanje sankcija (3),

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 2533/98 od 23. studenoga 1998. o prikupljanju statističkih podataka od strane Europske središnje banke (4) , a posebno njezin članak 5. stavak 1. i članak 6. stavak 4.,

uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 25/2009 Europske središnje banke od 19. prosinca 2008. o bilanci sektora monetarnih financijskih institucija (preinačeno) (ESB/2008/32) (5),

budući da:

(1)	Prihvaćanje eura od strane Estonije 1. siječnja 2011. znači da će se na kreditne institucije i podružnice kreditnih institucija koje se nalaze u Estoniji od tog datuma primjenjivati odredbe o obveznim pričuvama.

(2)	Integracija tih subjekata u sustav minimalnih pričuva Eurosustava zahtijeva donošenje prijelaznih odredbi kako bi se osigurala neometana integracija bez stvaranja nerazmjernog opterećenja za kreditne institucije u državama članicama čija je valuta euro, uključujući Estoniju.

(3)

Člankom 5. Statuta Europskog sustava središnjih banaka i Europske središnje banke podrazumijeva se da ESB, uz pomoć nacionalnih središnjih banaka, prikuplja potrebne statističke podatke od nadležnih nacionalnih tijela ili izravno od gospodarskih subjekata također radi osiguranja pravodobne pripreme u području statistike s obzirom na prihvaćanje eura od strane određene države članice,

DONIO JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Definicije

Za potrebe ove Odluke, izrazi „institucija”, „obvezna pričuva”, „razdoblje održavanja” i „osnovica za obračun pričuva” imaju značenje jednako onom iz Uredbe (EZ) br. 1745/2003 (ESB/2003/9).

Članak 2.

Prijelazne odredbe za institucije koje se nalaze u Estoniji

1. Odstupajući od članka 7. Uredbe (EZ) br. 1745/2003 (ESB/2003/9), prijelazno razdoblje održavanja za institucije koje se nalaze u Estoniji traje od 1. do 18. siječnja 2011.

2. Osnovica za obračun pričuva svake institucije koja se nalazi u Estoniji za prijelazno razdoblje održavanja utvrđuje se u odnosu na stavke njezine bilance na dan 31. listopada 2010. Institucije koje se nalaze u Estoniji izvješćuju Eesti Pank o svojim osnovicama za obračun pričuva u skladu s izvještajnim okvirom ESB-a za novčanu i bankovnu statistiku utvrđenim Uredbom (EZ) br. 25/2009 (ESB/2008/32). Institucije koje se nalaze u Estoniji, a kojima je priznato odstupanje u skladu s člankom 8. stavcima 1. i 4. Uredbe (EZ) br. 25/2009 (ESB/2008/32), obračunavaju osnovicu za obračun pričuva za prijelazno razdoblje održavanja na temelju svojih bilanci na dan 30. rujna 2010.

3. Povezano s prijelaznim razdobljem održavanja, minimalne pričuve institucija koje se nalaze u Estoniji obračunavaju ili te institucije ili Eesti Pank. Strana koja obavlja obračun minimalnih pričuva dostavlja svoj obračun drugoj strani te joj daje dovoljno vremena kako bi mogla provjeriti taj obračun i dostaviti svoje revizije. Obračunate minimalne pričuve, uključujući njihove eventualne revizije, potvrđuju obje strane najkasnije 7. prosinca 2010. Ako obaviještena strana ne potvrdi iznos minimalnih pričuva do 7. prosinca 2010., smatra se da je ona suglasna da se obračunati iznos primjenjuje na prijelazno razdoblje održavanja.

4. Odredbe članka 3. stavaka 2. do 4. primjenjuju se mutatis mutandis na institucije koje se nalaze u Estoniji tako da te institucije mogu, za njihova početna razdoblja održavanja, odbiti od osnovica za obračun pričuva sve obveze prema institucijama u Estoniji, iako u trenutku obračuna minimalnih pričuva te institucije nisu navedene na popisu institucija na koje se primjenjuju odredbe o obveznim pričuvama iz članka 2. stavka 3. Uredbe (EZ) br. 1745/2003 (ESB/2003/9).

Članak 3.

Prijelazne odredbe za institucije koje se nalaze u drugim državama članicama čija je valuta euro

1. Na razdoblje održavanja koje se primjenjuje na institucije, a koje se nalaze u drugim državama članicama čija je valuta euro, u skladu s člankom 7. Uredbe (EZ) br. 1745/2003 (ESB/2003/9), ne utječe postojanje prijelaznog razdoblja održavanja za institucije koje se nalaze u Estoniji.

2. Institucije koje se nalaze u drugim državama članicama čija je valuta euro mogu odlučiti da od svoje osnovice za obračun pričuva za razdoblja održavanja od 8. prosinca 2010. do 18. siječnja 2011. i od 19. siječnja do8. veljače 2011. odbiju sve obveze prema institucijama koje se nalaze u Estoniji, iako u trenutku obračuna minimalnih pričuva te institucije nisu navedene na popisu institucija na koje se primjenjuju odredbe o obveznim pričuvama iz članka 2. stavka 3. Uredbe (EZ) br. 1745/2003 (ESB/2003/9).

3. Institucije koje se nalaze u drugim državama članicama čija je valuta euro i koje žele odbiti obveze prema institucijama koje se nalaze u Estoniji obračunavaju, za razdoblja održavanja od 8. prosinca 2010. do 18. siječnja 2011. i od 19. siječnja do 8. veljače 2011., svoje minimalne pričuve na temelju njihovih bilanci na dan 31. listopada, odnosno 30. studenoga 2010. i dostavljaju statističke podatke u skladu s dijelom 1. Priloga III. Uredbi (EZ) br. 25/2009 (ESB/2008/32), u kojem se institucije koje se nalaze u Estoniji navode kao institucije koje su već integrirane u sustav minimalnih pričuva ESB-a.

Ovime se ne dovodi u pitanje obveza institucija da dostavljaju statističke podatke za dotična razdoblja u skladu s tablicom 1. Priloga I. Uredbi (EZ) br. 25/2009 (ESB/2008/32), u kojoj se institucije koje se nalaze u Estoniji još uvijek navode kao banke iz „ostatka svijeta”.

Tablice se dostavljaju u skladu s rokovima i postupcima utvrđenima Uredbom (EZ) br. 25/2009 (ESB/2008/32).

4. Za razdoblja održavanja koja počinju u prosincu 2010. te siječnju i veljači 2011., institucije koje se nalaze u drugim državama članicama čija je valuta euro i kojima je priznato odstupanje u skladu s člankom 8. stavcima 1. i 4. Uredbe (EZ) br. 25/2009 (ESB/2008/32) te koje žele odbiti obveze prema institucijama koje se nalaze u Estoniji, obračunavaju svoje minimalne pričuve na temelju svojih bilanci na dan 30. rujna 2010. i dostavljaju statističke podatke u skladu s dijelom 1. Priloga III. Uredbi (EZ) br. 25/2009 (ESB/2008/32), u kojem se institucije koje se nalaze u Estoniji navode kao institucije koje su već integrirane u sustav minimalnih pričuva ESB-a.

Statistički podaci dostavljaju se u skladu s rokovima i postupcima utvrđenima Uredbom (EZ) br. 25/2009 (ESB/2008/32).

Članak 4.

Stupanje na snagu i primjena

1. Ova je Odluka upućena Eesti Pank, institucijama koje se nalaze u Estoniji i institucijama koje se nalaze u drugim državama članicama čija je valuta euro.

2. Ova Odluka stupa na snagu 1. studenoga 2010.

3. U nedostatku posebnih odredbi ove Odluke primjenjuju se odredbe uredbi (EZ) br. 1745/2003 (ESB/2003/9) i (EZ) br. 25/2009 (ESB/2008/32).

Sastavljeno u Frankfurtu na Majni 26. listopada 2010.

Predsjednik ESB-a

Jean-Claude TRICHET

(1) SL L 318, 27.11.1998., str. 1.

(2) SL L 250, 2.10.2003., str. 10.

(3) SL L 318, 27.11.1998., str. 4.

(4) SL L 318, 27.11.1998., str. 8.

(5) SL L 15, 20.1.2009., str. 14.

10/Sv. 7

Službeni list Europske unije

32011Y0108(01)

C 005/3

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

SPORAZUM

od 13. prosinca 2010.

(2011/C 5/04)

Българска народна банка (Bugarska središnja banka)

1, Knyaz Alexander I Sq.

1000 София/Sofija

БЪЛГАРИЯ/BUGARSKA

Česká národní banka

Na Příkopě 28

115 03 Praha 1

ČESKÁ REPUBLIKA

Danmarks Nationalbank

Havnegade 5

1093 København K

DANMARK

Eesti Pank

Estonia pst. 13

15095 Tallinn

EESTI/ESTONIJA

Latvijas Banka

K. Valdemara iela 2a

Rīga, LV-1050

LATVIJA

Lietuvos bankas

Totorių g. 4

LT-01121 Vilnius

LIETUVA/LITVA

Magyar Nemzeti Bank

Budapest

Szabadság tér 8–9.

1054

MAGYARORSZÁG/MAĐARSKA

Narodowy Bank Polski

ul. Świętokrzyska 11/21

00-919 Warszawa

POLSKA/POLJSKA

Banca Națională a României

Str. Lipscani nr. 25, sector 3

030031 București

ROMÂNIA

Sveriges Riksbank

Brunkebergstorg 11

SE-103 37 Stockholm

SVERIGE

Bank of England

Threadneedle Street

London

EC2R 8AH

UNITED KINGDOM

2.	Europska središnja banka (ESB)

(dalje u tekstu „stranke”)

budući da:

(1)	Europsko vijeće je svojom Rezolucijom od 16. lipnja 1997. (dalje u tekstu „Rezolucija”) odlučilo uspostaviti tečajni mehanizam (dalje u tekstu „ERM II”) od početka treće faze ekonomske i monetarne unije 1. siječnja 1999.

(2)	U skladu s uvjetima Rezolucije cilj je ERM-a II pomoći osigurati da države članice izvan europodručja koje sudjeluju u ERM-u II usmjere svoje politike prema stabilnosti i podupiru konvergenciju, te time pomaže državama članicama izvan europodručja u njihovim naporima da prihvate euro.

(3)

Estonija, kao država članica s pravom odstupanja, sudjeluje u ERM-u II od 28. lipnja 2004. Eesti Pank je stranka Sporazuma od 16. ožujka 2006. između Europske središnje banke i nacionalnih središnjih banaka država članica izvan europodručja kojim se utvrđuju operativni postupci za tečajni mehanizam u trećoj fazi ekonomske i monetarne unije (1), kako je izmijenjen Sporazumom od 21. prosinca 2006. (2), Sporazumom od 14. prosinca 2007. (3) i Sporazumom od 8. prosinca 2008. (4) (dalje u tekstu zajedno se nazivaju „Sporazum između središnjih banaka o ERM-u II”).

(4)

Na temelju članka 1. Odluke Vijeća 2010/416/EU od 13. srpnja 2010. u skladu s člankom 140. stavkom 2. Ugovora o prihvaćanju eura u Estoniji na dan 1. siječnja 2011. (5) odstupanje u korist Estonije iz članka 4. Akta o pristupanju iz 2003. prestaje s učinkom od 1. siječnja 2011. Euro će biti valuta Estonije od 1. siječnja 2011., a Eesti Pank od tog datuma ne bi više trebala biti stranka Sporazuma između središnjih banaka o ERM-u II.

(5)	Stoga je potrebno izmijeniti Sporazum između središnjih banaka o ERM-u II kako bi se uzeo u obzir prestanak odstupanja u korist Estonije,

SPORAZUMJELE SU SE:

Članak 1.

Izmjena Sporazuma između središnjih banaka o ERM-u II s obzirom na prestanak odstupanja za Estoniju

Eesti Pank od 1. siječnja 2011. više nije stranka Sporazuma između središnjih banaka o ERM-u II.

Članak 2.

Zamjena Priloga II. Sporazumu između središnjih banaka o ERM-u II

Prilog II. Sporazumu između središnjih banaka o ERM-u II zamjenjuje se tekstom određenim u Prilogu ovom Sporazumu.

Članak 3.

Završne odredbe

1. Ovaj Sporazum izmjenjuje Sporazum između središnjih banaka o ERM-u II s učinkom od 1. siječnja 2011.

2. Ovaj Sporazum izrađuje se na engleskom jeziku i propisno ovlašteni predstavnici stranaka potpisuju ga na odgovarajući način. ESB, koji zadržava izvorni Sporazum, šalje po jedan ovjereni primjerak izvornog Sporazuma svakoj nacionalnoj središnjoj banci iz europodručja i izvan europodručja. Sporazum se objavljuje u Službenom listu Europske unije.

Sastavljeno u Frankfurtu na Majni 13. prosinca 2010.

Българска народна банка/Bugarsku središnju banku

…

Magyar Nemzeti Bank

…

Česká národní banka

…

Narodowy Bank Polski

…

Danmarks Nationalbank

…

Banca Națională a României

…

Eesti Pank

…

Sveriges Riksbank

…

Latvijas Banka

…

Bank of England

…

Lietuvos bankas

…

Europsku središnju banku

…

(1) SL C 73, 25.3.2006., str. 21.

(2) SL C 14, 20.1.2007., str. 6.

(3) SL C 319, 29.12.2007., str. 7.

(4) SL C 16, 22.1.2009., str. 10.

(5) SL L 196, 28.7.2010., str. 24.

PRILOG

„PRILOG II.

GORNJE GRANICE ZA PRISTUP INSTRUMENTU VRLO KRATKOROČNOG FINANCIRANJA IZ ČLANAKA 8., 10. I 11. SPORAZUMA IZMEĐU SREDIŠNJIH BANAKA O ERM-u II

s učinkom od 1. siječnja 2011.

(u milijunima eura)
Središnje banke stranke ovog Sporazuma	Gornje granice (1)
Българска народна банка (Bugarska središnja banka)	530
Česká národní banka	710
Danmarks Nationalbank	720
Latvijas Banka	340
Lietuvos bankas	380
Magyar Nemzeti Bank	690
Narodowy Bank Polski	1 800
Banca Națională a României	1 030
Sveriges Riksbank	960
Bank of England	4 840
Europska središnja banka	nema

Nacionalne središnje banke iz europodručja	Gornje granice
Nationale Bank van België/Banque Nationale de Belgique	nema
Deutsche Bundesbank	nema
Eesti Pank	nema
Central Bank of Ireland	nema
Grčka središnja banka	nema
Banco de Espańa	nema
Banque de France	nema
Banca d’Italia	nema
Ciparska središnja banka	nema
Banque centrale du Luxembourg	nema
Central Bank of Malta	nema
De Nederlandsche Bank	nema
Oesterreichische Nationalbank	nema
Banco de Portugal	nema
Banka Slovenije	nema
Národná banka Slovenska	nema
Suomen Pankki	nema”

(1) Navedeni su zamišljeni iznosi za središnje banke koje ne sudjeluju u ERM-u II.

10/Sv. 7

Službeni list Europske unije

32011Y1013(01)

C 302/3

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

ODLUKA EUROPSKOG ODBORA ZA SISTEMSKE RIZIKE

od 21. rujna 2011.

o dostavljanju i prikupljanju informacija za makrobonitetni nadzor financijskog sustava unutar Unije

(ESRB/2011/6)

(2011/C 302/04)

OPĆI ODBOR EUROPSKOG ODBORA ZA SISTEMSKE RIZIKE,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1092/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o makrobonitetnom nadzoru financijskog sustava Europske unije i osnivanju Europskog odbora za sistemske rizike (1), a posebno njezin članak 3. stavak 2., članak 4. stavak 2., članak 8. stavak 2. i članak 15.,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EU) br. 1096/2010 od 17. prosinca 2010. o dodjeljivanju posebnih zadaća Europskoj središnjoj banci u vezi s funkcioniranjem Europskog odbora za sistemske rizike (2), a posebno njegov članak 2. točku (b), članak 5. i članak 6. stavak 4.,

uzimajući u obzir Odluku ESRB/2011/1 Europskog odbora za sistemske rizike od 20. siječnja 2011. o donošenju Poslovnika Europskog odbora za sistemske rizike (3), a posebno njezin članak 28. stavak 1.,

budući da:

(1)

Članak 3. stavak 2. Uredbe (EU) br. 1092/2010 propisuje da Europski odbor za sistemske rizike (ESRB) mora odrediti i/ili prikupiti te analizirati sve relevantne i potrebne informacije za makrobonitetni nadzor financijskog sustava unutar Unije kako bi pridonio sprječavanju ili ublažavanju sistemskih rizika za financijsku stabilnost u Uniji koji proizlaze iz kretanja unutar financijskog sustava, vodeći računa o makroekonomskim kretanjima, a kako bi se izbjegla razdoblja rasprostranjenih financijskih poteškoća.

(2)

Članak 15. stavak 2. Uredbe (EU) br. 1092/2010 propisuje da europska nadzorna tijela (ESA), Europski sustav središnjih banaka (ESSB), Europska komisija, nacionalna nadzorna tijela i nacionalna nadležna tijela za statistiku blisko surađuju s ESRB-om i pružaju mu sve informacije koje su potrebne za provedbu njegovih zadaća u skladu sa zakonodavstvom Unije.

(3)	U skladu s člankom 15. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 1092/2010 ESRB može zahtijevati informacije od europskih nadzornih tijela, u pravilu u sažetom ili zbirnom obliku, tako da nije moguće prepoznati pojedinu financijsku instituciju.

(4)	Uvodna izjava 10. Uredbe (EU) br. 1096/2010 navodi da „bi se ESB-u trebala povjeriti zadaća osiguranja statističke potpore ESRB-u”, u skladu s njezinom uvodnom izjavom 9.

(5)	Ova Odluka ne utječe na ovlasti ESB-a da iskoristi za svoje potrebe informacije koje prikupi u skladu s Uredbom Vijeća (EZ) br. 2533/98 od 23. studenoga 1998. o prikupljanju statističkih podataka od strane Europske središnje banke (4).

(6)	Sadržaj agregiranih informacija koje su kratkoročno potrebne za aktivnosti ESRB-a utvrđen je u suradnji s ESB-om i europskim nadzornim tijelima na temelju zajedničkog izvještaja,

DONIO JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Područje primjene

Ova Odluka utvrđuje agregirane informacije koje su potrebne ESRB-u za obavljanje njegovih zadaća kao i iscrpna pravila za dostavljanje i prikupljanje tih informacija.

Članak 2.

Redovito dostavljanje agregiranih informacija

1. Redovito dostavljanje agregiranih informacija, koje su potrebne ESRB-u za obavljanje njegovih zadaća, odvija se na način utvrđen u prilozima I. i II.

2. Agregirane informacije utvrđene u Prilogu I. dostavlja ESB.

3. Agregirane informacije utvrđene u Prilogu II. dostavlja odgovarajuće europsko nadzorno tijelo.

4. Tajništvo ESRB-a:

(a)	utvrđuje prema potrebi tehničke specifikacije u vezi s informacijama navedenima u stavku 1. nakon savjetovanja s ESB-om i/ili europskim nadzornim tijelima ovisno o slučaju; i

(b)	prikuplja informacije iz stavka 1. i surađuje na odgovarajući način s ESB-om i europskim nadzornim tijelima.

Članak 3.

Ad hoc dostavljanje agregiranih informacija

Postupci koje Tajništvo ESRB-a primjenjuje radi izvršenja zahtjeva za agregirane informacije na ad hoc osnovi utvrđeni su u Prilogu III.

Članak 4.

Stupanje na snagu

Ova Odluka stupa na snagu 15. listopada 2011.

Sastavljeno u Frankfurtu na Majni 21. rujna 2011.

Predsjednik ESRB-a

Jean-Claude TRICHET

(1) SL L 331, 15.12.2010., str. 1.

(2) SL L 331, 15.12.2010., str. 162.

(3) SL C 58, 24.2.2011., str. 4.

(4) SL L 318, 27.11.1998., str. 8.

PRILOG I.

Redovito dostavljanje agregiranih informacija od strane Europske središnje banke

Europska središnja banka (ESB) izvještava o skupovima podataka, objavljenima i neobjavljenima, za države članice čija je valuta euro, u području monetarne i financijske statistike, koji su uređeni dalje navedenim pravnim aktima u smislu sadržaja, učestalosti i pravodobnosti ili su utvrđeni zajedničkom praksom. ESB također izvještava i o podacima za države članice čija valuta nije euro, u mjeri u kojoj su ti podaci učinjeni dostupnim na dobrovoljnoj osnovi uz odobrenje nadležne nacionalne središnje banke.

1.	Podaci iz bilance monetarnih financijskih institucija (MFI) određeni Uredbom ESB/2008/32 od 19. prosinca 2008. o bilanci sektora monetarnih financijskih institucija (preinačeno) (1).

2.	Statistika kamatnih stopa monetarnih financijskih institucija određena Uredbom ESB/2001/18 od 20. prosinca 2001. o statistici kamatnih stopa koje monetarne financijske institucije primjenjuju na depozite i kredite kućanstava i nefinancijskih društava (2).

3.	Statistika investicijskih fondova određena Uredbom ESB/2007/8 od 27. srpnja 2007. o statistici imovine i obveza investicijskih fondova (3).

4.	Statistika sekuritizacije određena Uredbom ESB/2008/30 od 19. prosinca 2008. o statistici imovine i obveza financijskih društava posebne namjene koja se bave sekuritizacijskim transakcijama (4).

5.	Izabrana monetarna statistika, statistika financijskih institucija i statistika financijskih tržišta određena Smjernicom ESB/2007/9 od 1. kolovoza 2007. o monetarnoj statistici, statistici financijskih institucija i statistici financijskih tržišta (preinačeno) (5).

6.	Konsolidirani bankovni podaci koje su odobrili Upravno vijeće i Opće vijeće ESB-a i koji obuhvaćaju podatke o bilanci, računu dobiti i gubitka i solventnosti bankarskih grupa na agregiranoj osnovi.

(1) SL L 15, 20.1.2009., str. 14.

(2) SL L 10, 12.1.2002., str. 24.

(3) SL L 211, 14.8.2007., str. 8.

(4) SL L 15, 20.1.2009., str. 1.

(5) SL L 341, 27.12.2007., str. 1.

PRILOG II.

Redovito dostavljanje agregiranih informacija od strane europskih nadzornih tijela

OPĆE PRAVILO

Agregirane informacije koje dostavljaju europska nadzorna tijela obuhvaćaju podatke o najmanje tri pravne osobe, od kojih niti jedna ne čini 85 % ili više odgovarajućeg tržišta, bez obzira na to sastoji li se ono od jedne ili više država članica ili Unije u cjelini. Međutim, ako se mjere disperzije dostavljaju povrh agregiranih informacija, agregirane informacije obuhvaćaju podatke o najmanje pet pravnih osoba kada se pozivaju na javno dostupne podatke i podatke o najmanje šest pravnih osoba u slučaju potrebe za zaštitom povjerljivih podataka na razini društva.

A. Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo (EBA)

EBA izvještava o sljedećim skupovima podataka za uzorak velikih bankarskih grupa utvrđenih između ESRB-a i EBA-e:

A1. Skup podataka: tromjesečni podaci iz obrazaca COREP i FINREP (1)

U mjeri u kojoj su odgovarajuće informacije prikupljene u suradnji s nacionalnim nadzornim tijelima, EBA prenosi ESRB-u podatke potrebne za sastavljanje dalje navedenih pokazatelja, koje također dostavlja EBA, kao i korelacije između pokazatelja i sljedećih mjera disperzije: minimum, prvi (donji) i treći (gornji) kvartil, medijan, prosjek i maksimum. EBA treba prenositi ove informacije tromjesečno, u roku od pet radnih dana nakon što primi podatke od nacionalnih nadzornih tijela, što nastupa 90 dana nakon referentnog datuma. ESRB i EBA suglasno utvrđuju datum prvog prijenosa informacija. U okviru mogućnosti dosljedni povijesni podaci za prethodnih pet do osam tromjesečja također se dostavljaju ako su dostupni.

Dostavljaju se sljedeći pokazatelji:

(a)

pokazatelji solventnosti:

stopa adekvatnosti osnovnoga kapitala; stopa adekvatnosti jamstvenoga kapitala; stopa osnovnoga kapitala (isključujući hibridne instrumente); kapitalni zahtjevi za kreditni rizik u odnosu na ukupne kapitalne zahtjeve; kapitalni zahtjevi prema standardiziranom pristupu u odnosu na ukupne kapitalne zahtjeve; kapitalni zahtjevi za sekuritizaciju u odnosu na ukupne kapitalne zahtjeve; kapitalni zahtjevi prema IRB pristupu u odnosu na ukupne kapitalne zahtjeve; kapitalni zahtjevi za tržišni rizik u odnosu na ukupne kapitalne zahtjeve; kapitalni zahtjevi za operativni rizik u odnosu na ukupne kapitalne zahtjeve; kapitalni zahtjevi za rizik namire i isporuke u odnosu na ukupne kapitalne zahtjeve; drugi kapitalni zahtjevi u odnosu na ukupne kapitalne zahtjeve;

(b)

pokazatelji kreditnog rizika i kvalitete aktive:

dospjeli krediti (> 90 dana) u odnosu na ukupne kredite i predujmove; krediti s umanjenom vrijednošću u odnosu na ukupne kredite; stopa pokrivenosti (posebna rezerviranja za kredite u odnosu na ukupne bruto kredite s umanjenom vrijednošću); dospjeli krediti i dužnički instrumenti (> 90 dana) u odnosu na ukupne kredite i dužničke instrumente; stopa pokrivenosti (posebna rezerviranja za kredite i dužničke instrumente u odnosu na ukupne bruto kredite i dužničke instrumente s umanjenom vrijednošću); stopa pokrivenosti (sva rezerviranja za kredite i dužničke instrumente u odnosu na ukupne bruto kredite i dužničke instrumente s umanjenom vrijednošću); financijska imovina s umanjenom vrijednošću u odnosu na ukupnu imovinu; dužnički instrumenti s umanjenom vrijednošću u odnosu na ukupne dužničke instrumente; ukupna umanjena vrijednost financijske imovine u odnosu na ukupnu (bruto) imovinu;

(c)

pokazatelji rizika zarade:

prinos na kapital; prinos na regulatorne kapitalne zahtjeve; omjer troškova i prihoda; prinos na imovinu; neto kamatni prihod u odnosu na ukupni prihod iz poslovanja; neto prihod od naknada i provizija u odnosu na ukupni prihod iz poslovanja; prihod od dividende u odnosu na ukupni prihod iz poslovanja; neto realizirana dobit (gubitak) od financijske imovine i obveza koje se ne vrednuju prema fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka u odnosu na ukupni prihod iz poslovanja; neto dobit od financijske imovine i obveza koje se drži radi trgovanja u odnosu na ukupni prihod iz poslovanja; neto dobit od financijske imovine i obveza koje se vrednuje prema fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka u odnosu na ukupni prihod iz poslovanja; drugi neto prihod iz poslovanja u odnosu na ukupni prihod iz poslovanja; neto prihod u odnosu na ukupni prihod iz poslovanja; umanjenje vrijednosti financijske imovine u odnosu na ukupni prihod iz poslovanja;

(d)

struktura bilance:

omjer kredita i depozita; depoziti klijenata prema ukupnim obvezama; omjer financijske poluge (osnovni kapital prema (ukupna imovina – nematerijalna imovina)); dužnički vrijednosni papiri u odnosu na ukupne obveze; depoziti kreditnih institucija u odnosu na ukupne obveze; vlasnički kapital u odnosu na ukupne obveze i vlasnički kapital; gotovina i imovina namijenjena trgovanju u odnosu na ukupnu imovinu; gotovina, imovina namijenjena trgovanju i imovina raspoloživa za prodaju u odnosu na ukupnu imovinu; financijska imovina koja se drži radi trgovanja u odnosu na ukupnu imovinu; financijske obveze koje se drže radi trgovanja u odnosu na ukupne obveze i vlasnički kapital; krediti i predujmovi (isključujući knjigu trgovanja) u odnosu na ukupnu imovinu; omjer duga i kapitala; izvanbilančne stavke u odnosu na ukupnu imovinu;

(e)

godišnje stope rasta (%):

ukupna imovina; ukupni krediti; ukupni depoziti klijenata; ukupni prihod iz poslovanja; umanjenje vrijednosti financijske imovine; dospjeli krediti i dužnički instrumenti (> 90 dana); ukupni bruto krediti i dužnički instrumenti s umanjenom vrijednošću; imovina ponderirana rizikom.

A2. Skup podataka: tromjesečni podaci o likvidnosti

EBA prenosi ESRB-u podatke potrebne za sastavljanje dalje navedenih pokazatelja, koje također dostavlja EBA, kao i sljedeće mjere disperzije: minimum, prvi (donji) i treći (gornji) kvartil, medijan, prosjek i maksimum. Ove se informacije prenose tromjesečno, u roku od pet radnih dana nakon što EBA primi podatke od nacionalnih nadzornih tijela, što nastupa 90 dana nakon referentnog datuma. Informacije kod prvog prijenosa odnosit će se na sredinu 2013. godine, ovisno o konačnim izmjenama odredbi o izvještavanju utvrđenih u Direktivi 2006/48/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 14. lipnja 2006. o osnivanju i obavljanju djelatnosti kreditnih institucija (preinačeno) (2) i Direktivi 2006/49/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 14. lipnja 2006. o adekvatnosti kapitala investicijskih društava i kreditnih institucija (preinačeno) (3). ESRB i EBA suglasno utvrđuju datum prvog prijenosa informacija. Povijesne informacije ne zahtijevaju se.

Dostavljaju se sljedeći pokazatelji: zamjenske vrijednosti na temelju dostupnih podataka za koeficijent likvidnosne pokrivenosti i koeficijent neto stabilnih izvora financiranja.

A3. Skup podataka: tromjesečni podaci iz obrazaca EBA-e za zajedničko izvještavanje velikih izloženosti (4)

U mjeri u kojoj su odgovarajuće informacije prikupljene u suradnji s nacionalnim nadzornim tijelima i u skladu s općim pravilom o agregiranim informacijama, EBA prenosi ESRB-u podatke potrebne za sastavljanje dalje navedenih pokazatelja, koje također dostavlja EBA, kao i mjere disperzije koje su dogovorene između ESRB-a i EBA-e. Ove se informacije prenose tromjesečno, u roku od pet radnih dana nakon primitka podataka od nacionalnih nadzornih tijela, što nastupa 90 dana nakon referentnog datuma. Informacije kod prvog prijenosa odnosit će se na kraj prosinca 2011. ESRB i EBA suglasno utvrđuju datum prvog prijenosa informacija. Povijesne informacije ne zahtijevaju se.

Dostavljaju se sljedeći pokazatelji: broj velikih izloženosti velikih bankarskih grupa u Uniji; iznos velikih izloženosti s raščlambom po zemljama i sektoru protustranke (vlade, velike bankarske grupe u Uniji, druge banke, drugi financijski posrednici, nefinancijska društva, stanovništvo); iznos (izloženost prije smanjenja kreditnog rizika) velikih izloženosti velikih bankarskih grupa u Uniji s raščlambom po instrumentima (imovina, izvedeni financijski instrumenti, izvanbilančni instrumenti, neizravne izloženosti) i postotak vlastitih sredstava; iznos (izloženost nakon smanjenja kreditnog rizika, od toga knjiga banke) velikih izloženosti velikih bankarskih grupa u Uniji i postotak vlastitih sredstava.

B. Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje (EIOPA)

EIOPA izvještava o sljedećim skupovima podataka. Skup podataka B1 odnosi se na velika osiguravajuća društva u Uniji koja utvrdi EIOPA. Skup podataka B2 odnosi se na sva osiguravajuća društva u Uniji s agregiranim informacijama prikupljenima na pojedinačnoj osnovi.

B1. Skup podataka: žurno godišnje izvještavanje

U mjeri u kojoj su odgovarajuće informacije prikupljene u suradnji s nacionalnim nadzornim tijelima i u skladu s općim pravilom o agregiranim informacijama, EIOPA prenosi ESRB-u podatke potrebne za sastavljanje dalje navedenih pokazatelja, koje također dostavlja EIOPA, kao ukupne iznose ili kao sljedeće mjere disperzije: neponderirani prosjek, ponderirani prosjek prema bruto premijama, medijan, prvi kvartil, treći kvartil, minimum, maksimum. Ove se informacije prenose godišnje, otprilike 80 kalendarskih dana nakon referentne godine. ESRB i EIOPA suglasno utvrđuju datum prvog prijenosa informacija.

Dostavljaju se sljedeći pokazatelji:

(a)

ukupni iznosi (zbroj):

i.	ukupni posao osiguranja (životno i neživotno osiguranje): bruto obračunate premije; neto prihod od premija; neto izdaci za štete; neto operativni troškovi; minimalni raspoloživi kapital; zahtijevani minimalni kapital;

ii.

posao neživotnog osiguranja: bruto obračunate premije s raščlambom po vrsti posla (osiguranje od nezgode i zdravstveno osiguranje, osiguranje motornih vozila, osiguranje od odgovornosti za upotrebu motornog vozila, drugi razredi, pomorsko osiguranje, zračno osiguranje i osiguranje u prijevozu, osiguranje od požara i druge štete na imovini, osiguranje od opće odgovornosti, kreditno i kaucijsko osiguranje, drugo neživotno osiguranje); neto prihod od premija; neto izdaci od šteta; neto operativni troškovi; minimalni raspoloživi kapital; zahtijevani minimalni kapital;

iii.

posao životnog osiguranja: bruto obračunate premije s raščlambom po vrsti posla (vezano životno osiguranje, nevezano životno osiguranje, osiguranje s kapitalizacijom, grupno mirovinsko osiguranje, drugo životno osiguranje); neto prihod od premija; neto izdaci od šteta; neto operativni troškovi; minimalni raspoloživi kapital; zahtijevani minimalni kapital.

(b)

mjere disperzije:

i.	ukupni posao osiguranja (životno i neživotno osiguranje): stopa rasta bruto obračunatih premija; prinos na kapital; prinos na imovinu; stopa solventnosti;

ii.

posao neživotnog osiguranja: stopa rasta bruto obračunate premije s raščlambom po vrsti posla (osiguranje od nezgode i zdravstveno osiguranje, osiguranje motornih vozila, osiguranje od odgovornosti za upotrebu motornog vozila, drugi razredi, pomorsko osiguranje, zračno osiguranje i osiguranje u prijevozu, osiguranje od požara i druge štete na imovini, osiguranje od opće odgovornosti, kreditno i kaucijsko osiguranje, drugo neživotno osiguranje); razmjer šteta; razmjer troškova; kombinirani razmjer; prinos na kapital; prinos na imovinu; stopa solventnosti;

iii.	posao životnog osiguranja: stopa rasta bruto obračunatih premija s raščlambom po vrsti posla (vezano životno osiguranje, nevezano životno osiguranje, osiguranje s kapitalizacijom, grupno mirovinsko osiguranje, drugo životno osiguranje); prinos na kapital; prinos na imovinu; stopa solventnosti.

B2. Skup podataka: godišnje redovito izvještavanje

U mjeri u kojoj su odgovarajuće informacije prikupljene u suradnji s nacionalnim nadzornim tijelima i u skladu s općim pravilom o agregiranim informacijama, EIOPA prenosi ESRB-u podatke potrebne za sastavljanje dalje navedenih pokazatelja, koje također dostavlja EIOPA, kao ukupne iznose: neponderirani prosjek, ponderirani prosjek prema bruto premijama, stope svih velikih osiguravatelja u Uniji, medijan, prvi kvartil, treći kvartil, minimum, maksimum. Ove se informacije prenose godišnje, otprilike 270 kalendarskih dana nakon referentne godine. ESRB i EIOPA suglasno utvrđuju datum prvog prijenosa podataka. Povijesne serije dostavljaju se od 2003. godine.

Dostavljaju se sljedeći pokazatelji:

(a)	ukupni posao osiguranja (životno i neživotno osiguranje): bruto obračunate premije; neto prihod od premija; neto izdaci od šteta; neto operativni troškovi; minimalni raspoloživi kapital; zahtijevani minimalni kapital;

(b)

(c)

C. Europsko nadzorno tijelo za tržišta vrijednosnih papira (ESMA)

ESMA dostavlja sljedeće skupove podataka:

C1. Skup podataka: baza podataka prema Direktivi o tržištima financijskih instrumenata (5)

ESMA prenosi ESRB-u podatke prikupljene u suradnji s nacionalnim nadzornim tijelima, potrebne za sastavljanje dalje navedenih pokazatelja, koje također dostavlja ESMA. Ove se informacije prenose tromjesečno, u roku od pet dana nakon referentnog razdoblja. ESRB i ESMA suglasno utvrđuju datum prvog prijenosa informacija. Povijesne informacije dostavljaju se od studenoga 2007.

Dostavljaju se sljedeći pokazatelji: ime i oznaka države članice nadležnog tijela koje je odobrilo sistematične internalizatore; ime i oznaka države članice nadležnog tijela koje je izdalo odobrenje za multilateralnu trgovinsku platformu; ime i oznaka države članice nadležnog tijela koje je izdalo odobrenje za uređeno tržište; ime i oznaka države članice nadležnog tijela koje je izdalo odobrenje klirinškim kućama s položajem središnje protustranke.

C2. Skup podataka: baza podataka iz sustava referentnih podataka

ESMA prenosi ESRB-u podatke prikupljene u suradnji s nacionalnim nadzornim tijelima, potrebne za sastavljanje dalje navedenih pokazatelja, koje također dostavlja ESMA, kao i mjere disperzije koje su dogovorene između ESRB-a i ESMA-e. Ove se informacije dostavljaju tromjesečno, u roku od pet dana nakon referentnog razdoblja. ESRB i ESMA suglasno utvrđuju datum prvog prijenosa informacija. Povijesne informacije dostavljaju se od lipnja 2009. godine.

Dostavljaju se sljedeći pokazatelji: raščlamba po financijskim instrumentima uvrštenima na tržišta Europskoga gospodarskog prostora čija je klasifikacijska oznaka financijskog instrumenta ES (obične dionice); broj instrumenata po državama članicama; broj instrumenata uvrštenih na tržište; broj novih instrumenata izdanih po tržištu; broj novih instrumenata izdanih po državi članici.

(1) Obrasci COREP i FINREP, na snazi na dan podnošenja izvještaja, u obliku smjernica EBA-e objavljenih na internetskoj stranici EBA-e www.eba.europa.eu ili, prema potrebi, u obliku tehničkih standarda koje je razvila EBA i donijela Komisija prema članku 74. stavku 2. Direktive 2006/48/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 14. lipnja 2006. o osnivanju i obavljanju djelatnosti kreditnih institucija (SL L 177, 30.6.2006., str. 1.).

(2) SL L 177, 30.6.2006., str. 1.

(3) SL L 177, 30.6.2006., str. 201.

(4) Obrasci za velike izloženosti, na snazi na dan podnošenja izvještaja, u obliku smjernica EBA-e objavljenih na internetskoj stranici EBA-e www.eba.europa.eu ili, prema potrebi, u obliku tehničkih standarda (dio okvira COREP) koje je razvila EBA i donijela Komisija prema članku 110. Direktive 2006/48/EZ.

(5) Direktiva 2004/39/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 21. travnja 2004. o tržištima financijskih instrumenata te o izmjeni direktiva Vijeća 85/611/EEZ i 93/6/EEZ i Direktive 2000/12/EZ Europskog parlamenta i Vijeća te stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 93/22/EEZ (SL L 145, 30.4.2004., str. 1.).

PRILOG III.

Ad hoc zahtjevi ESRB-a za agregiranim informacijama

A. OPĆA RAZMATRANJA

1. Utvrđivanje potrebe za ad hoc anketama

1.1. Europski odbor za sistemske rizike (ESRB) može zahtijevati agregirane informacije koje se dostavljaju na ad hoc osnovi. Na takve ESRB-ove ad hoc zahtjeve za informacijama može se odgovoriti: (a) dostavljanjem postojećih informacija od strane Europskog sustava središnjih banaka (ESSB), europskih nadzornih tijela (ESA), pružatelja komercijalnih podataka ili baza podataka međunarodnih organizacija, npr. Banke za međunarodne namire (BIS); ili (b) provođenjem ad hoc ankete.

1.2. S obzirom na navedeno, početni ad hoc zahtjevi za agregiranim informacijama, koje dostave tijela ESRB-a, u načelu najprije dovode do faze istraživanja čiji je cilj utvrditi postoji li potreba za provođenjem ad hoc ankete. Faza istraživanja posebno će utvrditi koji su kvantitativni i kvalitativni podaci već dostupni i jesu li podobni za postizanje svrhe. Ako dostupni podaci nisu podobni za postizanje svrhe i ako se pokaže potreba za prikupljanjem podataka od izvještajnih jedinica putem ad hoc ankete, već se u fazi istraživanja mogu utvrditi odgovarajuća izvještajna populacija i okvirni troškovi izvještajnih jedinica u provođenju ad hoc ankete. Ishod istraživanja može biti odluka Općeg odbora ESRB-a da se agregirane informacije prikupe putem ad hoc ankete.

1.3. ESRB i jedno ili više europskih nadzornih tijela mogu dogovoriti zbog zajedničkog interesa za određenu temu provođenje zajedničke ad hoc ankete, te je u tom slučaju faza istraživanja nepotrebna.

2. Vrste ad hoc anketa

2.1. Mogu se primijeniti dvije vrste anketa:

(a)

ankete tipa 1 usredotočuju se na specifična pitanja, npr. dovoljna procjena izloženosti, i obično imaju za cilj pružiti podrobnije raščlambe unutar redovitog prikupljanja podataka, npr. pozicije „od toga”. Ankete tipa 1 mogu obuhvatiti skupove podataka koji dovode do (redovitog) prikupljanja podataka u različitim kontekstima ili od strane različite organizacije, kao što je Međunarodni monetarni fond ili BIS, i za koje već postoje utvrđeni metodološki okviri;

(b)

ankete tipa 2 obuhvaćaju fenomene koji nisu ranije analizirani i za koje nije utvrđena metodologija i za koje se ne provodi redovito prikupljanje podataka. Ankete tipa 2 zahtijevaju znatno više rada nego ankete tipa 1 i možda nemaju referentne vrijednosti. Tumačenje informacija dobivenih iz anketa tipa 2 može biti teže. Potreba za utvrđivanjem odgovarajućih izvještajnih jedinica i metodološkog okvira može zahtijevati dosta vremena prije prikupljanja informacija.

2.2. Pri odlučivanju o potrebi za ad hoc anketom obavješćuje se Opći odbor ESRB-a o vjerojatnim troškovima i vremenskom rasporedu za provođenje ankete te ih uzima u obzir.

B. NAČELA I POSTUPCI ZA POSTUPANJE S AD HOC ZAHTJEVIMA

3. Načela

Tajništvo ESRB-a, Europska središnja banka (ESB) i europska nadzorna tijela (dalje u tekstu „strane”) pridržavat će se sljedećih načela u ispunjenju ESRB-ovih ad hoc zahtjeva za informacijama:

(a)	pridržavanje suglasno utvrđenih postupovnih koraka, koji se primjenjuju na transparentan način;

(b)	izbjegavanje pretjerane interakcije s izvještajnim jedinicama;

(c)	što veća upotreba postojećih informacija za različite analitičke i operativne svrhe, uz pridržavanje potrebnih pravnih ograničenja i mjera za zaštitu povjerljivosti;

(d)	što veća upotreba postojećih, u najvećoj mogućoj mjeri usklađenih, metodologija i skupova podataka;

(e)	razvijanje najbolje prakse za ad hoc ankete uvođenjem mehanizama za davanje povratnih informacija i dijeljenja informacija o metodologijama između svih uključenih strana.

4. Postupak

4.1. Faza istraživanja

4.1.1.

Tijela ESRB-a mogu prenijeti svoje početne zahtjeve za ad hoc prikupljanje agregiranih informacija na Tajništvo ESRB-a, koje tada organizira fazu istraživanja uz potporu ESB-a, poduzimajući dalje opisane radnje. Početni zahtjevi za informacijama pretvaraju se u stvarne zahtjeve za podacima te se dostupnost i kvaliteta odgovarajućih informacija procjenjuju unutar nadležnih organizacija. Europska nadzorna tijela i Zajednički odbor europskih nadzornih tijela obavješćuju se o sadržaju početnog ad hoc zahtjeva za informacijama te se pozivaju na suradnju s ESB-om u procjeni dostupnih informacija, radi što boljeg iskorištavanja prethodno prikupljenih informacija i izbjegavanja povećanog tereta izvještavanja. Faza istraživanja može se osloniti na ESSB, uključujući Statistički odbor ESSB-a (SO), Odbor za financijsku stabilnost ESSB-a (FSC), ili druge izvore unutar Europskog statističkog sustava, pružatelje komercijalnih podataka ili međunarodne organizacije, npr. BIS.

4.1.2.

Ako su kao ishod faze istraživanja: (a) podobni podaci ili prihvatljive zamjenske vrijednosti dostupni i zadovoljavajuće kvalitete, i (b) ako je pribavljena dozvola vlasnika za upotrebu podataka koji nisu u potpunosti u javnom vlasništvu, takvi se podaci dostavljaju putem Tajništva ESRB-a nadležnim tijelima ESRB-a koja zahtijevaju informacije, zajedno s potrebnom ocjenom kvalitete i informacijama o trošku podataka pribavljenih iz komercijalnih izvora.

4.1.3.

U drugim slučajevima, a posebno kada nastupi jedan od navedenih događaja: (a) zamjenske vrijednosti dostupne su, ali su nepoznate ili nezadovoljavajuće kvalitete, (b) podaci i zamjenske vrijednosti nedostupni su, (c) dozvola za upotrebu podataka koji nisu u potpunosti u javnom vlasništvu nije pribavljena, ESB dostavlja ESRB-u ishod procjene vezane uz dostupnost informacija i predlaže moguće izvore i metodologije za ad hoc ankete, uključujući: i. kategorije i broj izvještajnih jedinica, ii. izvještajne kanale, npr. SO, FSC ili europska nadzorna tijela, iii. približnu procjenu troškova i vremenski okvir, i iv. predviđene poteškoće.

4.2. Faza prikupljanja podataka

4.2.1.

Nakon što zaprimi rezultate istraživanja, Tajništvo ESRB-a podnosi putem Upravljačkog odbora ESRB-a na odobrenje Općem odboru ESRB-a prijedlog daljnjih mjera zajedno s približnom procjenom koristi i troškova. Opći odbor ESRB-a donosi odluku o tome hoće li provesti ad hoc anketu, koja može obuhvaćati izvještajne jedinice. Odlukom Općeg odbora mogu se utvrditi posebno: (a) podrobnost potrebnih informacija na razini institucije i pozicije, (b) režim povjerljivosti koji se primjenjuje, posebno kome će se omogućiti pristup podacima i kako će se podaci pohraniti i prenositi, i (c) rokovi za dostavu informacija.

4.2.2.

Kada ad hoc anketu provodi europsko nadzorno tijelo, Tajništvo ESRB-a stupa u kontakt s nadležnim europskim nadzornim tijelom i Zajedničkim odborom. Podaci se mogu prenositi putem ESB-a u potpunosti u skladu s člankom 8. Uredbe (EU) br. 1092/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o makrobonitetnom nadzoru financijskog sustava u Europskoj uniji i osnivanju Europskog odbora za sistemske rizike (1).

4.2.3

Kada ad hoc anketu provodi ESSB, Tajništvo ESSB-a stupa u kontakt s ESB-om koji tada ostvaruje kontakt s mogućim izvještajnim jedinicama putem nadležnih nacionalnih tijela koristeći se odgovarajućim odborom ESSB-a i pridržavajući se primjenjivih ograničenja povezanih s povjerljivošću.

4.2.4

Nakon dovršetka ad hoc ankete strane dijele informacije o provedbi ankete i posebno o primijenjenim metodologijama i provjerama kvalitete te o poteškoćama na koje su naišle, radi poboljšanja uspješnosti i učinkovitosti budućih anketa.

(1) SL L 331, 15.12.2010., str. 1.

10/Sv. 7

Službeni list Europske unije

106

32011O0009

L 217/1

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

SMJERNICA EUROPSKE SREDIŠNJE BANKE

od 30. lipnja 2011.

o izmjeni Smjernice ESB/2008/8 o prikupljanju podataka o euru i funkcioniranju gotovinskog informacijskog sustava Currency Information System 2

(ESB/2011/9)

(2011/509/EU)

UPRAVNO VIJEĆE EUROPSKE SREDIŠNJE BANKE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 128.,

uzimajući u obzir Statut Europskog sustava središnjih banaka i Europske središnje banke, a posebno njegove članke 5. i 16.,

budući da:

(1)

Odlukom ESB/2010/14 od 16. rujna 2010. o provjeri autentičnosti i prikladnosti euronovčanica te njihovu vraćanju u optjecaj (1) zamijenjen je okvir za otkrivanje krivotvorina i sortiranje novčanica prema prikladnosti od strane kreditnih institucija i ostalih osoba koje profesionalno rukuju gotovinom (dalje u tekstu „okvir za redistribuiranje novčanica”) od 1. siječnja 2011. Odlukom ESB/2010/14 od osoba koje profesionalno rukuju gotovinom zahtijeva se da najkasnije od 1. siječnja 2012. dostavljaju statističke podatke svojim nacionalnim središnjim bankama. Nacionalne središnje banke moraju Europskoj središnjoj banci (ESB) dostavljati te statističke podatke u agregiranom formatu kako je utvrđeno Smjernicom ESB/2008/8 od 11. rujna 2008. o prikupljanju podataka o euru i funkcioniranju gotovinskog informacijskog sustava Currency Information System 2 (2).

(2)	Kako bi se osiguralo da nema prekida u dostavljanju statističkih podataka, potrebno je predvidjeti prikupljanje takvih podataka od strane nacionalnih središnjih banaka tijekom 2011. od institucija na koje se okvir za redistribuiranje novčanica primjenjivao do 1. siječnja 2011.

(3)

Kako bi se odgovorilo na nedostatak djelotvornih sredstava izvješćivanja u situacijama financijskih kriza, osim mjesečnih i polugodišnjih funkcionalnosti izvješćivanja koje su već predviđene Smjernicom ESB/2008/8, razvijene su funkcionalnosti dnevnog izvješćivanja. Upravno vijeće odobrilo ih je 12. svibnja 2010. Stoga je također potrebno izmijeniti Smjernicu ESB/2008/8 kako bi se od nacionalnih središnjih banaka zahtijevalo da u određenim okolnostima dostavljaju dnevna izvješća o podacima iz sustava CIS 2.

(4)	Također treba zamijeniti neke tehničke izraze upotrijebljene u Smjernici ESB/2008/8.

(5)	Smjernicu ESB/2008/8 stoga treba izmijeniti,

DONIJELO JE OVU SMJERNICU:

Članak 1.

Izmjene

Smjernica ESB/2008/8 mijenja se kako slijedi:

(1)

Članak 1. stavak 1. mijenja se kako slijedi:

(a)	točka (a) briše se.

(b)

u točki (c), podtočka i. zamjenjuje se sljedećim:

„(i)

od središnje baze podataka ugrađene kod ESB-a za pohranu svih relevantnih informacija o euronovčanicama i eurokovanicama, gotovinskoj infrastrukturi i Odluci ESB/2010/14 od 16. rujna 2010. o provjeri autentičnosti i prikladnosti euronovčanica te njihovu vraćanju u optjecaj (3), prikupljenih na temelju ove Smjernice;

(c)

točka (i) zamjenjuje se sljedećim:

„(i)

„podatkovna poruka” znači datoteka koja sadržava dnevne, mjesečne ili polugodišnje podatke NSB-a ili budućeg NSB-a Eurosustava za jedno izvještajno razdoblje ili, u slučaju izmjena, za jedno izvještajno razdoblje ili više njih u formatu podataka koji je usklađen s prijenosnim mehanizmom sustava CIS 2;”;

(d)

u točki (m), podtočka i. zamjenjuje se sljedećim:

„i.	kada je NSB poslao dnevnu, mjesečnu ili polugodišnju podatkovnu poruku sustavu CIS 2 koja dovodi do povratne poruke tom NSB-u i ESB-u;”;

(e)

sljedeća se definicija dodaje nakon točke (m):

„(n)	„osobe koje rukuju gotovinom” znači institucije i gospodarski subjekti iz članka 6. stavka 1. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1338/2001 od 28. lipnja 2001. o utvrđivanju mjera potrebnih za zaštitu eura od krivotvorenja (4);.

(2)	u članku 2. naslov se zamjenjuje sljedećim: „Prikupljanje podataka koji se odnose na euronovčanice, a dostavljaju se na mjesečnoj osnovi”;

(3)

umeće se sljedeći članak 2.a:

„Članak 2.a

Prikupljanje podataka koji se odnose na euronovčanice, a dostavljaju se na dnevnoj osnovi

1. ESB aktivira dnevno dostavljanje podataka iz sustava CIS 2 u bilo kojoj od sljedećih situacija:

(a)	više od jedne nacionalne središnje banke izvješćuje ESB o neuobičajenim kretanjima u gotovinskom ciklusu, a vjerojatno je da će barem jedna od tih nacionalnih središnjih banaka zatražiti ad hoc prijenos velikih količina euronovčanica;

(b)	podaci iz sustava CIS 2 koji se dostavljaju na mjesečnoj osnovi pokazuju da bruto izdavanje euronovčanica na razini Eurosustava premašuje određene pragove koje je odobrilo Upravno vijeće, a koje je ESB posebno utvrdio;

(c)	Odbor za novčanice navodi razloge za njegovu aktivaciju.

2. Neovisno o stavku 1., radi testiranja otpornosti na krizne situacije dnevno dostavljanje podataka iz sustava CIS 2 aktivira se svake godine u lipnju i traje mjesec dana.

3. Nakon aktivacije dnevnog izvještajnog zahtjeva na temelju stavka 1. ili 2., nacionalne središnje banke dužne su na dnevnoj osnovi dostavljati ESB-u podatke iz sustava CIS 2 koji se odnose na euronovčanice, tj. podatkovne stavke o novčanicama navedene u Prilogu VII. Ovi podaci moraju biti dostupni trećeg radnog dana nakon aktivacije dnevnog izvještajnog zahtjeva i uključivati podatke od drugoga radnog dana nakon te aktivacije.

4. Nacionalne središnje banke dužne su prenijeti podatke iz stavka 3. najkasnije do 17 sati po srednjoeuropskom vremenu na radni dan koji slijedi izvještajno razdoblje.

5. Članak 2. stavak 5. primjenjuje se mutatis mutandis na prijenos podataka iz stavka 3.”;

(4)	u članku 3. naslov se zamjenjuje sljedećim: „Prikupljanje podataka koji se odnose na eurokovanice, a dostavljaju se na mjesečnoj osnovi”;

(5)

članak 4. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 4.

Prikupljanje podataka koji se odnose na gotovinsku infrastrukturu i Odluku ESB/2010/14, a dostavljaju se na polugodišnjoj osnovi

1. Nacionalne središnje banke dužne su na polugodišnjoj osnovi ESB-u dostavljati podatke koji se odnose na gotovinsku infrastrukturu kako je navedeno u Prilogu III.a.

2. Nacionalne središnje banke dužne su ESB-u dostaviti podatke navedene u Prilogu III.a prvi put na datume iz stavka 7., a nakon toga na polugodišnjoj osnovi. Podaci dostavljeni ESB-u temelje se na podacima koje su nacionalne središnje banke dobile od osoba koje rukuju gotovinom na temelju Priloga IV. Odluci ESB/2010/14.

3. Uzimajući u obzir da na temelju članka 13. Odluke ESB/2010/14 nacionalne središnje banke mogu osobama koje rukuju gotovinom odobriti jednogodišnje prijelazno razdoblje za dostavljanje podataka navedenih u Prilogu IV. Odluci ESB/2010/14, nacionalne središnje banke dužne su u listopadu 2011. i travnju 2012., bez obzira na to jesu li osobama koje rukuju gotovinom odobrile to prijelazno razdoblje, dostaviti ESB-u podatke navedene u Prilogu III.b. Od listopada 2012. dostavljaju se podaci navedeni u stavku 2.

4. Nacionalne središnje banke dužne su primijeniti prijenosni mehanizam sustava CIS 2 za prijenos podataka iz stavaka 1. do 3.

5. Najkasnije do šestoga radnog dana u listopadu svake godine nacionalne središnje banke dužne su prenijeti podatke iz stavaka 1. do 3. koji se odnose na izvještajno razdoblje od siječnja do lipnja te godine.

6. Najkasnije do šestoga radnog dana u travnju svake godine nacionalne središnje banke dužne su prenijeti podatke iz stavaka 1. do 3. koji se odnose na izvještajno razdoblje od srpnja do prosinca prethodne godine.

7. Prvi prijenos podataka koji se odnose na Odluku ESB/2010/14 obavlja se kako slijedi:

(a)	u listopadu 2012., za nacionalne središnje banke država članica koje su prihvatile euro 1. siječnja 2011. ili prije tog datuma i

(b)	u listopadu godine koja slijedi godinu prihvaćanja eura, za nacionalne središnje banke država članica koje su prihvatile euro nakon 1. siječnja 2011.”;

(6)

članak 5. mijenja se kako slijedi:

(a)	stavak 3. zamjenjuje se sljedećim: „3. Nakon datuma prelaska na gotovinu eura, a unutar razdoblja koje dogovore NSB i ESB, NSB je dužan izvješćivati ESB na dnevnoj osnovi o podatkovnim stavkama navedenim u Prilogu VII.”;

(b)	dodaje se sljedeći stavak 4.: „4. Članak 2. stavak 5. primjenjuje se mutatis mutandis na prijenos podataka iz stavaka 1. i 3.”;

(7)

članak 7. mijenja se kako slijedi:

(a)

stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1. Nacionalne središnje banke dužne su poduzeti odgovarajuće mjere kako bi osigurale potpunost i točnost podataka koji se zahtijevaju na temelju ove Smjernice prije nego što ih prenesu ESB-u. Dužne su obaviti najmanje: (a) provjere potpunosti određene u Prilogu V. i provjere točnosti određene u Prilogu VI. za podatkovne stavke koje se dostavljaju na mjesečnoj i polugodišnjoj osnovi i (b) provjere potpunosti određene u Prilogu VII. za podatkovne stavke koje se dostavljaju na dnevnoj osnovi.”;

(b)

stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3. ESB je dužan osigurati da se prije pohrane podataka u središnjoj bazi podataka sustava CIS 2 preko sustava CIS 2 obave: (a) provjere potpunosti i točnosti navedene u prilozima V. i VI. za podatkovne stavke koje se dostavljaju na mjesečnoj i polugodišnjoj osnovi i (b) provjere potpunosti navedene u Prilogu VII. za podatkovne stavke koje se dostavljaju na dnevnoj osnovi.”;

(c)

dodaje se sljedeći stavak 6.:

„6. Ako nacionalne središnje banke dostave podatke iz sustava CIS 2 koji se odnose na prijenos i primitak novčanica navedenih u dijelu 2. Priloga I., tj. podatkovne stavke 4.2. i 4.3. koje su međusobno nedosljedne, dužne su bez nepotrebnog odgađanja bilateralno razjasniti to pitanje. Ako to ne učine, ESB je dužan intervenirati kako bi se osiguralo da su podaci iz sustava CIS 2 ispravno iskazani.”;

(8)

u članku 8. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1. Nakon primitka pisanog zahtjeva i uz uvjet da je sklopljen posebni ugovor opisan u stavku 2., ESB je dužan omogućiti pristup sustavu CIS 2: (a) za najviše deset individualnih korisnika iz svakog NSB-a, budućeg NSB-a Eurosustava i Europske komisije u njezinu svojstvu prihvatljive treće strane i (b) za jednog individualnog korisnika iz svake prihvatljive treće strane. Pristup omogućen bilo kojem korisniku iz prihvatljive treće strane ograničen je na podatke koji se odnose na eurokovanice. ESB je dužan razborito razmotriti pisane zahtjeve za pristup sustavu CIS 2 za dodatne individualne korisnike ovisno o raspoloživosti i kapacitetima.”;

(9)

u članku 11. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2. U skladu s člankom 17. stavkom 3. Poslovnika Europske središnje banke Izvršni odbor ovlašten je donositi tehničke izmjene prilogâ ovoj Smjernici i specifikacija prijenosnog mehanizma sustava CIS 2, nakon uzimanja u obzir stajališta Odbora za novčanice i Odbora za informacijsku tehnologiju.”;

(10)	Prilog I. Smjernici ESB/2008/8 mijenja se u skladu s Prilogom I. ovoj Smjernici;

(11)	Prilog III. Smjernici ESB/2008/8 zamjenjuje se tekstom iz Priloga II. ovoj Smjernici;

(12)	Prilog V. Smjernici ESB/2008/8 zamjenjuje se tekstom iz Priloga III. ovoj Smjernici;

(13)	Prilog VI. Smjernici ESB/2008/8 zamjenjuje se tekstom iz Priloga IV. ovoj Smjernici;

(14)	tekst iz Priloga V. ovoj Smjernici umeće se kao novi Prilog VII. Smjernici ESB/2008/8;

(15)	glosar Smjernice ESB/2008/8 zamjenjuje se tekstom iz Priloga VI. ovoj Smjernici.

Članak 2.

Stupanje na snagu

Ova Smjernica stupa na snagu drugog dana od dana donošenja.

Članak 3.

Adresati

Ova je Smjernica upućena svim središnjim bankama Eurosustava.

Sastavljeno u Frankfurtu na Majni 30. lipnja 2011.

Za Upravno vijeće ESB-a

Predsjednik ESB-a

Jean-Claude TRICHET

(1) SL L 267, 9.10.2010., str. 1.

(2) SL L 346, 23.12.2008., str. 89.

(3) SL L 267, 9.10.2010., str. 1.”;

(4) SL L 181, 4.7.2001., str. 6.”

PRILOG I.

Dio 2. Priloga I. zamjenjuje se sljedećim:

„DIO 2.

Specifikacija podatkovnih stavki o euronovčanicama

Za sve podatkovne stavke nacionalne središnje banke i buduće nacionalne središnje banke Eurosustava iskazuju brojčane podatke kao broj komada u cijelim brojevima, bez obzira na to jesu li pozitivni ili negativni.

1. Kumulativne podatkovne stavke
Kumulativni podaci su brojčani podaci agregirani za sva izvještajna razdoblja počevši od prve isporuke iz tiskare prije uvođenja nove serije, varijante ili apoena do kraja izvještajnog razdoblja
1.1.	Realizirane novčanice	Novčanice koje su: i. izrađene na temelju posebnoga pravnog akta ESB-a o izradi novčanica; ii. isporučene u logističke zalihe NSB-a ili strateške zalihe Eurosustava, a drži ih NSB i iii. evidentirane u sustavu NSB-a za upravljanje gotovinom (1). Novčanice koje su prenesene u subjekte NHTO i banke ECI ili novčanice koje drže ti subjekti odnosno banke, uključujući uništene novčanice (podatkovne stavke 1.2. i 1.3.), ostaju dio realiziranih novčanica NSB-a
1.2.	Novčanice izrezane u postupku sortiranja	Realizirane novčanice koje su uništene pomoću uređaja za sortiranje novčanica s ugrađenim rezačem nakon provjere autentičnosti i sortiranja prema prikladnosti od strane NSB-a ili u njegovo ime
1.3.	Novčanice uništene izvan postupka sortiranja	Realizirane novčanice koje su uništene nakon provjere autentičnosti i sortiranja prema prikladnosti na drugi način, a ne pomoću uređaja za sortiranje novčanica s ugrađenim rezačem, od strane NSB-a ili u njegovo ime, npr. okrnjene novčanice ili novčanice koje zbog bilo kojeg razloga nisu prihvatili uređaji za sortiranje novčanica. Ovi podaci isključuju sve novčanice izrezane u postupku sortiranja (podatkovna stavka 1.2.)
2. Podatkovne stavke koje se odnose na zalihe novčanica
Kao podaci o stanju, ove se podatkovne stavke odnose na kraj izvještajnog razdoblja
(A) Zalihe koje drži Eurosustav
2.1.	Strateške zalihe Eurosustava novih novčanica	Nove novčanice koje su dio strateških zaliha Eurosustava, a koje NSB drži uime ESB-a
2.2.	Strateške zalihe Eurosustava prikladnih novčanica	Prikladne novčanice koje su dio strateških zaliha Eurosustava, a koje NSB drži uime ESB-a
2.3.	Logističke zalihe novih novčanica koje drži NSB	Nove novčanice koje pripadaju logističkim zalihama NSB-a, a drži ih NSB (u svojem glavnom uredu i/ili podružnici). Ovaj brojčani podatak ne uključuje nove novčanice koje su dio strateških zaliha Eurosustava
2.4.	Logističke zalihe prikladnih novčanica koje drži NSB	Prikladne novčanice koje pripadaju logističkim zalihama NSB-a, a drži ih NSB (u svojem glavnom uredu i/ili podružnici). Ovaj brojčani podatak ne uključuje prikladne novčanice koje su dio strateških zaliha Eurosustava
2.5.	Zalihe neprikladnih novčanica (za uništenje) koje drži NSB	Neprikladne novčanice koje drži NSB, a koje još nisu bile uništene
2.6.	Zalihe neobrađenih novčanica koje drži NSB	Novčanice koje drži NSB, a čija autentičnost još nije provjerena i koje NSB još nije sortirao prema prikladnosti pomoću uređaja za sortiranje novčanica ili ručno. Novčanice čiju su autentičnost provjerili i koje su prema prikladnosti sortirali subjekti NHTO, banke ECI ili druge kreditne institucije odnosno osobe koje profesionalno rukuju gotovinom i koje su vraćene NSB-u dio su ove podatkovne stavke dok ih NSB ne obradi
(B) Zalihe koje drže subjekti NHTO
Ove se podatkovne stavke odnose na sustav NHTO koji NSB može uspostaviti u svojoj nadležnosti. Podatke čiji su izvor pojedini subjekti NHTO iskazuje NSB u agregiranom obliku za sve subjekte NHTO. Ove zalihe ne pripadaju novčanicama u optjecaju
2.7.	Logističke zalihe novih novčanica koje drže subjekti NHTO	Nove novčanice koje su prenesene iz NSB-a, a drže ih subjekti NHTO
2.8.	Logističke zalihe prikladnih novčanica koje drže subjekti NHTO	Prikladne novčanice koje drže subjekti NHTO, a koje su prenesene iz NSB-a ili su vraćene iz optjecaja, a subjekti NHTO ih smatraju prikladnima u skladu s Odlukom ESB/2010/14
2.9.	Zalihe neprikladnih novčanica koje drže subjekti NHTO	Novčanice koje drže banke subjekti NHTO, a koji ih u skladu s Odlukom ESB/2010/14 smatraju neprikladnima
2.10.	Zalihe neobrađenih novčanica koje drže subjekti NHTO	Novčanice koje drže subjekti NHTO, a koji još nisu provjerili njihovu autentičnost i sortirali ih prema prikladnosti u skladu s Odlukom ESB/2010/14
(C) Zalihe koje drže banke ECI
Ove se podatkovne stavke odnose na program ECI. Ove zalihe ne pripadaju novčanicama u optjecaju
2.11.	Logističke zalihe novih novčanica koje drže banke ECI	Nove novčanice koje su prenesene iz NSB-a, a drži ih banka ECI
2.12.	Logističke zalihe prikladnih novčanica koje drže banke ECI	Prikladne novčanice koje drži banka ECI, a koje su prenesene iz NSB-a ili su vraćene iz optjecaja, a banka ECI ih smatra prikladnima u skladu s Odlukom ESB/2010/14
2.13.	Zalihe neprikladnih novčanica koje drže banke ECI	Novčanice koje drži banka ECI, a koja ih u skladu s Odlukom ESB/2010/14 smatra neprikladnima
2.14.	Zalihe neobrađenih novčanica koje drže banke ECI	Novčanice koje drži banka ECI, a koja još nije provjerila njihovu autentičnost i sortirala ih prema prikladnosti u skladu s Odlukom ESB/2010/14
2.15.	Logističke zalihe novčanica u tranzitu prema bankama ECI ili od njih	Novčanice koje je NSB isporučio banci ECI (ili društvu za prijevoz gotovog novca koje djeluje uime banke ECI) koje su na kraju izvještajnog razdoblja još u tranzitu prema prostorima banke ECI te sve novčanice koje NSB treba primiti od banke ECI (ili društva za prijevoz gotovog novca koje djeluje uime banke ECI) koje su na kraju izvještajnog razdoblja još u tranzitu, tj. napustile su prostore banke ECI, ali još nisu stigle do NSB-a
(D) Podatkovne stavke za unakrsnu provjeru
2.16.	Strateške zalihe Eurosustava raspoređene za prijenos	Nove i prikladne novčanice strateških zaliha Eurosustava koje drži NSB, a koje su rezervirane za prijenose na temelju posebnih pravnih akata ESB-a o izradi novčanica i upravljanju zalihama novčanica. NSB može prenijeti novčanice u logističke zalihe ili strateške zalihe Eurosustava jednog NSB-a ili više njih odnosno u svoje vlastite logističke zalihe. Dok nisu fizički prenesene, novčanice su dio strateških zaliha Eurosustava novih ili prikladnih novčanica koje drži NSB (podatkovna stavka 2.1. ili 2.2.)
2.17.	Logističke zalihe raspoređene za prijenos	Nove i prikladne novčanice logističkih zaliha NSB-a koje su rezervirane za prijenose na temelju posebnih pravnih akata ESB-a o izradi novčanica i upravljanju zalihama novčanica. NSB može prenijeti novčanice u logističke zalihe ili strateške zalihe Eurosustava jednog NSB-a ili više njih odnosno u strateške zalihe Eurosustava koje drži NSB. Dok nisu fizički prenesene, novčanice su dio njegovih logističkih zaliha novih ili prikladnih novčanica (podatkovna stavka 2.3. ili 2.4.)
2.18.	Strateške zalihe Eurosustava raspoređene za primitak	Nove i prikladne novčanice koje u strateške zalihe Eurosustava koje drži NSB (kao NSB primatelj) treba prenijeti jedan NSB ili više njih odnosno tiskara ili se prenose iz vlastitih logističkih zaliha NSB-a na temelju posebnih pravnih akata ESB-a o izradi novčanica i upravljanju zalihama novčanica
2.19.	Logističke zalihe raspoređene za primitak	Nove i prikladne novčanice koje u logističke zalihe NSB-a (kao NSB-a primatelja) treba prenijeti jedan NSB ili više njih odnosno tiskara ili se prenose iz strateških zaliha Eurosustava koje drži NSB na temelju posebnih pravnih akata ESB-a o izradi novčanica i upravljanju zalihama novčanica
3. Podatkovne stavke koje se odnose na operativne aktivnosti
Kao podaci o toku, ove podatkovne stavke obuhvaćaju cijelo izvještajno razdoblje
(A) Operativne aktivnosti NSB-a
3.1.	Novčanice koje je izdao NSB	Nove i prikladne novčanice koje su treće strane podigle na blagajnama NSB-a, bez obzira na to jesu li podignute novčanice uknjižene na teret računa klijenta. Ova podatkovna stavka isključuje prijenose u subjekte NHTO (podatkovna stavka 3.2.) i banke ECI (podatkovna stavka 3.3.)
3.2.	Novčanice prenesene iz NSB-a u subjekte NHTO	Nove i prikladne novčanice koje je NSB prenio u subjekte NHTO
3.3.	Novčanice prenesene iz NSB-a u banke ECI	Nove i prikladne novčanice koje je NSB prenio u banke ECI
3.4.	Novčanice vraćene NSB-u	Novčanice vraćene iz optjecaja NSB-u, bez obzira na to jesu li vraćene novčanice uknjižene u korist računa klijenta. Ova podatkovna stavka isključuje novčanice prenesene NSB-u od strane subjekata NHTO (podatkovna stavka 3.5.) ili banaka ECI (podatkovna stavka 3.6.)
3.5.	Novčanice prenesene iz subjekata NHTO u NSB	Novčanice koje su subjekti NHTO prenijeli NSB-u
3.6.	Novčanice prenesene iz banaka ECI u NSB	Novčanice koje su banke ECI prenijele NSB-u
3.7.	Novčanice koje je obradio NSB	Novčanice čiju je autentičnost provjerio NSB i koje je NSB sortirao prema prikladnosti pomoću uređaja za sortiranje novčanica ili ručno. Ovi podaci predstavljaju zalihe neobrađenih novčanica (podatkovna stavka 2.6.) u prethodnom izvještajnom razdoblju + novčanice vraćene iz optjecaja (podatkovna stavka 3.4.) + novčanice prenesene iz subjekata NHTO u NSB (podatkovna stavka 3.5.) + novčanice prenesene iz banaka ECI u NSB (podatkovna stavka 3.6.) + neobrađene novčanice primljene od drugih nacionalnih središnjih banaka (podstavka podatkovne stavke 4.3.) – neobrađene novčanice prenesene drugim nacionalnim središnjim bankama (podstavka podatkovne stavke 4.2.) – zalihe neobrađenih novčanica u tekućem izvještajnom razdoblju (podatkovna stavka 2.6.)
3.8.	Novčanice koje je NSB sortirao kao neprikladne	Novčanice koje je NSB obradio i sortirao kao neprikladne u skladu s posebnim pravnim aktom ESB-a o obradi novčanica od strane nacionalnih središnjih banaka
(B) Operativne aktivnosti subjekata NHTO
3.9.	Novčanice koje su subjekti NHTO pustili u optjecaj	Novčanice koje su subjekti NHTO pustili u optjecaj, tj. ukupna povlačenja iz subjekata NHTO
3.10.	Novčanice vraćene subjektima NHTO	Novčanice vraćene iz optjecaja u subjekte NHTO, tj. ukupni depoziti kod subjekata NHTO
3.11.	Novčanice koje su obradili subjekti NHTO	Novčanice čiju su autentičnost provjerili subjekti NHTO i koje su subjekti NHTO sortirali prema prikladnosti pomoću uređaja za sortiranje novčanica ili ručno u skladu s Odlukom ESB/2010/14
3.12.	Novčanice koje su subjekti NHTO sortirali kao neprikladne	Novčanice koje su subjekti NHTO obradili i sortirali kao neprikladne u skladu s Odlukom ESB/2010/14
(C) Operativne aktivnosti banaka ECI
3.13.	Novčanice koje su banke ECI pustile u optjecaj	Novčanice koje je banka ECI pustila u optjecaj, tj. ukupna povlačenja iz banke ECI
3.14.	Novčanice vraćene bankama ECI	Novčanice vraćene iz optjecaja u banku ECI, tj. ukupni depoziti kod banke ECI
3.15.	Novčanice koje su obradile banke ECI	Novčanice čiju je autentičnost provjerila banka ECI i koje je banka ECI sortirala prema prikladnosti pomoću uređaja za sortiranje novčanica ili ručno u skladu s Odlukom ESB/2010/14. Ovi podaci predstavljaju zalihe neobrađenih novčanica (podatkovna stavka 2.14.) u prethodnom izvještajnom razdoblju + novčanice vraćene banci ECI (podatkovna stavka 3.14.) – zalihe neobrađenih novčanica (podatkovna stavka 2.14.) u tekućem izvještajnom razdoblju
3.16.	Novčanice koje su banke ECI sortirale kao neprikladne	Novčanice koje je banka ECI obradila i sortirala kao neprikladne u skladu s Odlukom ESB/2010/14
4. Podatkovne stavke koje se odnose na kretanja novčanica
Kao podaci o toku, ove podatkovne stavke obuhvaćaju cijelo izvještajno razdoblje
4.1.	Novoizrađene novčanice koje tiskare isporučuju odgovornom NSB-u	Nove novčanice koje su izrađene na temelju posebnoga pravnog akta ESB-a o izradi novčanica i koje je tiskara isporučila NSB-u (kao NSB-u odgovornom za izradu) ili preko NSB-a (kao NSB-a odgovornog za izradu) drugom NSB-u
4.2.	Prijenos novčanica	Novčanice prenesene iz NSB-a drugom NSB-u ili interno prenesene iz njegovih vlastitih logističkih zaliha u strateške zalihe Eurosustava koje drži NSB, ili obratno
4.3.	Primitak novčanica	Novčanice koje je NSB primio od drugog NSB-a ili koje su interno prenesene iz njegovih vlastitih logističkih zaliha u strateške zalihe Eurosustava koje drži NSB, ili obratno
5. Podatkovne stavke za buduće nacionalne središnje banke Eurosustava
Ove se podatkovne stavke odnose na kraj izvještajnog razdoblja
5.1.	Zalihe novčanica koje još nisu postale zakonsko sredstvo plaćanja	Euronovčanice koje drži budući NSB Eurosustava za potrebe prelaska na gotovinu eura
5.2.	Predopskrba	Euronovčanice kojima je budući NSB Eurosustava unaprijed opskrbio prihvatljive druge ugovorne strane koje ispunjavaju zahtjeve za primitak euronovčanica za potrebe predopskrbe prije prelaska na gotovinu eura na temelju Smjernice ESB/2006/9
5.3.	Posredna predopskrba	Euronovčanice kojima su prihvatljive druge ugovorne strane unaprijed posredno opskrbile profesionalne treće strane na temelju Smjernice ESB/2006/9, a koje te profesionalne treće strane drže u svojim prostorima prije prelaska na gotovinu eura. Această poziție de date este o subpoziție a poziției de date 5.2

(1) Sve novčanice koje su bile realizirane i kasnije označene kao uzorci novčanica oduzimaju se od ove podatkovne stavke.”

PRILOG II.

„

PRILOG III.a

PODACI O GOTOVINSKOJ INFRASTRUKTURI I ODLUCI ESB/2010/14

Za sve podatkovne stavke brojčani se podaci iskazuju kao pozitivni cijeli brojevi.

1. Podatkovne stavke o gotovinskoj infrastrukturi povezanoj s NSB-om
Ove se podatkovne stavke odnose na kraj izvještajnog razdoblja
1.1.	Broj podružnica NSB-a	Sve podružnice NSB-a koje pružaju gotovinske usluge kreditnim institucijama i ostalim profesionalnim klijentima
1.2.	Kapacitet pohrane	Ukupni kapacitet sigurne pohrane novčanica u NSB-u, u milijunima novčanica i izračunan na temelju apoena od 20 eura
1.3.	Kapacitet sortiranja	Ukupni kapacitet sortiranja novčanica (tj. ukupni maksimalni protok) uređaja NSB-a za sortiranje novčanica u jednoj godini, izračunan na temelju broja radnih dana NSB-a u odgovarajućoj godini izuzevši dane održavanja
1.4.	Prijevozni kapacitet	Ukupni prijevozni kapacitet (tj. maksimalni tovarni kapacitet) oklopnih vozila NSB-a u upotrebi, u tisućama novčanica i izračunan na temelju apoena od 20 eura
2. Podatkovne stavke o općoj gotovinskoj infrastrukturi i Odluci ESB/2010/14
Ove se podatkovne stavke odnose na kraj izvještajnog razdoblja
	Opća gotovinska infrastruktura
2.1.a	Broj podružnica kreditnih institucija	Sve podružnice kreditnih institucija, uključujući udaljene podružnice, osnovane u državi članici sudionici koje pružaju gotovinske usluge stanovništvu ili velikim klijentima
2.1.b	Broj udaljenih podružnica kreditnih institucija	Sve podružnice kreditnih institucija koje u skladu s Odlukom ESB/2010/14 ispunjavaju uvjete za „udaljene podružnice”
2.2.	Broj društava za prijevoz gotovog novca	Sva društva za prijevoz gotovog novca osnovana u državi članici sudionici (1) (2) (1) (2)
2.3.	Broj gotovinskih centara koji nisu u vlasništvu NSB-a	Svi gotovinski centri osnovani u državi članici sudionici koji su u vlasništvu kreditnih institucija, društava za prijevoz gotovog novca i ostalih osoba koje profesionalno rukuju gotovinom (1) (2) (1) (2)
	Uređaj za isplatu gotovine	„Uređaj za isplatu gotovine” znači samouslužni uređaj koji, preko upotrebe bankovne kartice ili drugih sredstava, isplaćuje euronovčanice javnosti, pri čemu se tereti bankovni račun (1) (2) (1) (2)
2.4.a	Broj bankomata pod odgovornošću kreditnih institucija	Ova podstavka obuhvaća bankomate koji rade pod odgovornošću kreditnih institucija osnovanih u državi članici sudionici, bez obzira na to tko ih puni
2.4.b	Broj bankomata kojima upravljaju ostale osobe koje rukuju gotovinom	Ova podstavka obuhvaća bankomate koji su pod odgovornošću subjekata koji nisu kreditne institucije osnovane u državi članici sudionici (npr. „bankomati postavljeni u maloprodajnim trgovinama” ili „nebankovni bankomati”)
2.5.	Broj samonaplatnih blagajni	Ova podstavka obuhvaća samonaplatne blagajne pomoću kojih javnost može plaćati robu ili usluge preko bankovne kartice, gotovine ili ostalih instrumenata plaćanja, koje imaju funkciju povlačenja gotovine, ali ne provjeravaju autentičnost i prikladnost euronovčanica
2.6.	Broj ostalih uređaja za isplatu gotovine	Ova podstavka obuhvaća sve druge vrste uređaja za isplatu gotovine
	Uređaji za obradu novčanica kojima rukuju klijenti i zaposlenici	Sljedeće izvještajne obveze odnose se na Prilog I. i Prilog IV. Odluci ESB/2010/14 U skladu s Prilogom IV. opseg izvješćivanja može biti ograničen zbog iznimaka i/ili pragova izvješćivanja koje određuje svaki NSB
2.7.a	Broj uređaja za recikliranje novčanica kojima rukuju klijenti, a upravljaju kreditne institucije	Uređaji za recikliranje novčanica omogućuju klijentima da, upotrebom bankovne kartice ili drugih sredstava, polože euronovčanice na svoje bankovne račune ili da s njih povuku euronovčanice. Uređaji za recikliranje novčanica provjeravaju autentičnost i prikladnost euronovčanica i omogućuju sljedivost imatelja računa. Uređaji za recikliranje novčanica mogu kod povlačenja upotrebljavati originalne prikladne euronovčanice koje su drugi klijenti položili u prethodnim transakcijama Ova podstavka obuhvaća uređaje za recikliranje novčanica kojima upravljaju kreditne institucije
2.7.b	Broj uređaja za recikliranje novčanica kojima rukuju klijenti, a upravljaju ostale osobe koje rukuju gotovinom	Uređaji za recikliranje novčanica omogućuju klijentima da, upotrebom bankovne kartice ili drugih sredstava, polože euronovčanice na svoje bankovne račune ili da s njih povuku euronovčanice. Uređaji za recikliranje novčanica provjeravaju autentičnost i prikladnost euronovčanica i omogućuju sljedivost imatelja računa. Uređaji za recikliranje novčanica mogu kod povlačenja upotrebljavati originalne prikladne euronovčanice koje su drugi klijenti položili u prethodnim transakcijama Ova podstavka obuhvaća uređaje za recikliranje novčanica kojima upravljaju ostale osobe koje rukuju gotovinom
2.8.	Broj uplatnih uređaja kojima rukuju klijenti	Uplatni uređaji omogućuju klijentima da, upotrebom bankovne kartice ili drugih sredstava, polože euronovčanice na svoje bankovne račune, ali nemaju funkciju isplate gotovine. Uplatni uređaji provjeravaju autentičnost euronovčanica i omogućuju sljedivost imatelja računa, a provjere prikladnosti neobvezne su Ova podstavka obuhvaća uplatne uređaje kojima upravljaju sve osobe koje rukuju gotovinom (1) (2)
2.9.	Broj kombiniranih uplatnih uređaja	Kombinirani uplatni uređaji omogućuju klijentima da, upotrebom bankovne kartice ili drugih sredstava, polože euronovčanice na svoje bankovne račune ili da s njih povuku euronovčanice. Kombinirani uplatni uređaji provjeravaju autentičnost euronovčanica i omogućuju sljedivost imatelja računa, a provjere prikladnosti neobvezne su. Kombinirani uplatni uređaji kod povlačenja ne upotrebljavaju euronovčanice koje su drugi klijenti položili u prethodnim transakcijama, već samo euronovčanice kojima su uređaji bili posebno napunjeni Ova podstavka obuhvaća kombinirane uplatne uređaje kojima upravljaju sve osobe koje rukuju gotovinom (1) (2)
2.10.	Broj isplatnih uređaja	Isplatni uređaji su uređaji za isplatu gotovine koji provjeravaju autentičnost i prikladnost euronovčanica prije njihove isplate klijentima. Isplatni uređaji upotrebljavaju euronovčanice kojima su ih napunile osobe koje rukuju gotovinom ili ostali automatizirani sustavi (npr. automati za prodaju) Ova podstavka obuhvaća isplatne uređaje kojima upravljaju sve osobe koje rukuju gotovinom
2.11.	Broj uplatno-isplatnih blagajni za recikliranje koje se upotrebljavaju kao uređaji kojima rukuju klijenti	Uplatno-isplatne blagajne za recikliranje jesu uređaji za recikliranje novčanica kojima upravljaju osobe koje rukuju gotovinom i koje provjeravaju autentičnost i prikladnost euronovčanica. Uplatno-isplatne blagajne za recikliranje mogu kod povlačenja upotrebljavati originalne prikladne euronovčanice koje su drugi klijenti položili u prethodnim transakcijama. Osim toga, one sigurno pohranjuju euronovčanice i omogućuju osobama koje rukuju gotovinom da obave knjiženja u korist ili na teret bankovnih računa klijenata Ova podstavka primjenjuje se samo ako klijenti uplaćuju euronovčanice koje se polažu u uplatno-isplatne blagajne za recikliranje ili ako uzimaju euronovčanice koje te blagajne isplaćuju
2.12.	Broj uplatno-isplatnih blagajni koje se upotrebljavaju kao uređaji kojima rukuju klijenti	Uplatno-isplatne blagajne su uređaji kojima upravljaju osobe koje rukuju gotovinom i koje provjeravaju autentičnost i prikladnost euronovčanica. Osim toga, one sigurno pohranjuju euronovčanice i omogućuju osobama koje rukuju gotovinom da obave knjiženja u korist ili na teret bankovnih računa klijenata (1) Ova podstavka primjenjuje se samo ako klijenti uplaćuju euronovčanice koje se polažu u uplatno-isplatne blagajne ili ako uzimaju euronovčanice koje te blagajne isplaćuju (1) (2)
2.13.a	Broj uređaja za obradu novčanica kojima rukuju zaposlenici, a upravljaju kreditne institucije	Ova podstavka obuhvaća sve uređaje za obradu novčanica kojima rukuju zaposlenici, a upravljaju kreditne institucije
2.13.b	Broj uređaja za obradu novčanica kojima rukuju zaposlenici, a upravljaju ostale osobe koje rukuju gotovinom	Ova podstavka obuhvaća sve uređaje za obradu novčanica kojima rukuju zaposlenici, a upravljaju ostale osobe koje rukuju gotovinom
3. Operativne podatkovne stavke
Kao podaci o toku, ove podatkovne stavke obuhvaćaju cijelo izvještajno razdoblje i iskazuju se kao broj komada s raščlambom prema apoenima. U skladu s pravilima utvrđenima u Prilogu IV. Odluci ESB/2010/14 opseg izvješćivanja može biti ograničen zbog iznimaka i/ili pragova izvješćivanja koje određuju nacionalne središnje banke. Općenito, novčanice koje su obrađene, sortirane u udaljenim podružnicama banaka i/ili koje su redistribuirane u udaljenim podružnicama banaka isključene su.
3.1.	Broj novčanica koje su obrađene pomoću uređaja za obradu novčanica kojima upravljaju kreditne institucije	Novčanice čije su autentičnost i prikladnost provjerene pomoću uređaja za obradu novčanica kojima rukuju klijenti i uređaja kojima rukuju zaposlenici, a kojima upravljaju kreditne institucije
3.2.	Broj novčanica koje su obrađene pomoću uređaja za obradu novčanica kojima upravljaju ostale osobe koje rukuju gotovinom	Novčanice čije su autentičnost i prikladnost provjerene pomoću uređaja za obradu novčanica kojima rukuju klijenti i uređaja kojima rukuju zaposlenici, a kojima upravljaju ostale osobe koje rukuju gotovinom
3.3.	Broj novčanica koje su sortirane kao neprikladne pomoću uređaja za obradu novčanica kojima upravljaju kreditne institucije	Novčanice koje su sortirane kao neprikladne pomoću uređaja za obradu novčanica kojima rukuju klijenti i uređaja kojima rukuju zaposlenici, a kojima upravljaju kreditne institucije
3.4.	Broj novčanica koje su sortirane kao neprikladne pomoću uređaja za obradu novčanica kojima upravljaju ostale osobe koje rukuju gotovinom	Novčanice koje su sortirane kao neprikladne pomoću uređaja za obradu novčanica kojima rukuju klijenti i uređaja kojima rukuju zaposlenici, a kojima upravljaju ostale osobe koje rukuju gotovinom
3.5.	Broj novčanica koje su redistribuirale kreditne institucije	Novčanice koje su kreditne institucije primile, obradile pomoću uređaja za obradu novčanica kojima rukuju klijenti i uređaja kojima rukuju zaposlenici u skladu s Odlukom ESB/2010/14 i koje su isplaćene klijentima ili se još drže za potrebe njihove redistribucije klijentima. Euronovčanice koje su vraćene nacionalnim središnjim bankama isključene su
3.6.	Broj novčanica koje su redistribuirale ostale osobe koje rukuju gotovinom	Novčanice koje su ostale osobe koje rukuju gotovinom primile, obradile pomoću uređaja za obradu novčanica kojima rukuju klijenti i uređaja kojima rukuju zaposlenici u skladu s Odlukom ESB/2010/14 i koje su isplaćene klijentima ili se još drže za potrebe njihove redistribucije klijentima. Euronovčanice koje su vraćene nacionalnim središnjim bankama isključene su

PRILOG III.b

PODACI O GOTOVINSKOJ INFRASTRUKTURI I O VRAĆANJU EURONOVČANICA U OPTJECAJ U SKLADU S OKVIROM ZA REDISTRIBUIRANJE NOVČANICA (OKVIROM BRF) (3)

Za sve podatkovne stavke brojčani se podaci iskazuju kao pozitivni cijeli brojevi.

1. Podatkovne stavke o gotovinskoj infrastrukturi povezanoj s NSB-om
Ove se podatkovne stavke odnose na kraj izvještajnog razdoblja
1.1.	Broj podružnica NSB-a	Sve podružnice NSB-a koje pružaju gotovinske usluge kreditnim institucijama i ostalim profesionalnim klijentima
1.2.	Kapacitet pohrane	Ukupni kapacitet sigurne pohrane novčanica u NSB-u, u milijunima novčanica i izračunan na temelju apoena od 20 eura
1.3.	Kapacitet sortiranja	Ukupni kapacitet sortiranja novčanica (tj. ukupni maksimalni teoretski protok) uređaja NSB-a za sortiranje novčanica koji su u funkciji, u tisućama novčanica na sat i izračunan na temelju apoena od 20 eura
1.4.	Prijevozni kapacitet	Ukupni prijevozni kapacitet (tj. maksimalni tovarni kapacitet) oklopnih vozila NSB-a u upotrebi, u tisućama novčanica i izračunan na temelju apoena od 20 eura
2. Podatkovne stavke o općoj gotovinskoj infrastrukturi i okviru BRF
Ove se podatkovne stavke odnose na kraj izvještajnog razdoblja
2.1.	Broj podružnica kreditnih institucija	Sve podružnice kreditnih institucija osnovane u državi članici sudionici koje pružaju gotovinske usluge stanovništvu ili velikim klijentima
2.2.	Broj udaljenih podružnica kreditnih institucija	Sve podružnice kreditnih institucija koje u skladu s okvirom BRF ispunjavaju uvjete za „udaljene podružnice” (4)
2.3.	Broj društava za prijevoz gotovog novca	Sva društva za prijevoz gotovog novca osnovana u državi članici sudionici (5) (6)
2.4.	Broj gotovinskih centara koji nisu u vlasništvu NSB-a	Svi gotovinski centri osnovani u državi članici sudionici koji su u vlasništvu kreditnih institucija, društava za prijevoz gotovog novca i ostalih osoba koje profesionalno rukuju gotovinom u smislu okvira BRF (5) (6)
2.5.	Broj bankomata kojima upravljaju kreditne institucije	Svi bankomati koji rade pod odgovornošću kreditnih institucija osnovanih u državi članici sudionici, bez obzira na to tko ih puni
2.6.	Broj ostalih bankomata	Svi bankomati kojima upravljaju subjekti koji nisu kreditne institucije osnovane u državi članici sudionici (npr. „bankomati postavljeni u maloprodajnim trgovinama” ili „nebankovni bankomati”) (5)
2.7.	Broj uređaja za recikliranje novčanica kojima rukuju klijenti, a upravljaju kreditne institucije	Svi uređaji za recikliranje novčanica u državi članici sudionici kojima rukuju klijenti, a upravljaju kreditne institucije (4)
2.8.	Broj uplatnih uređaja kojima rukuju klijenti, a upravljaju kreditne institucije	Svi uplatni uređaji u državi članici sudionici kojima rukuju klijenti, a upravljaju kreditne institucije (4)
2.9.	Broj uređaja za obradu novčanica kojima rukuju zaposlenici, a upravljaju kreditne institucije	Svi uređaji za obradu novčanica u državi članici sudionici kojima rukuju zaposlenici, a kojima se kreditne institucije koriste za potrebe redistribuiranja (4)
2.10.	Broj uređaja za sortiranje novčanica kojima rukuju zaposlenici u jedinici za podršku poslovanju, a kojima upravljaju ostale osobe koje profesionalno rukuju gotovinom u smislu okvira BRF	Svi uređaji za sortiranje novčanica u državi članici sudionici kojima rukuju zaposlenici, a koje za potrebe redistribuiranja upotrebljavaju ostale osobe koje profesionalno rukuju gotovinom na koje je primijenjen okvir BRF i koje su osnovane u toj državi članici
3. Operativne podatkovne stavke u skladu s okvirom BRF (7)
Kao podaci o toku, ove podatkovne stavke obuhvaćaju cijelo izvještajno razdoblje i iskazuju se kao broj komada s raščlambom prema apoenima
3.1.	Broj novčanica koje kreditne institucije redistribuiraju klijentima	Novčanice koje su kreditne institucije primile od klijenata i obradile u jedinici za podršku poslovanju pomoću uređaja za sortiranje novčanica u skladu s okvirom BRF i koje su isplaćene klijentima ili se još drže za potrebe isplate klijentima
3.2.	Broj novčanica koje klijentima redistribuiraju ostale osobe koje profesionalno rukuju gotovinom u smislu okvira BRF	Novčanice koje su od kreditnih institucija primile ostale osobe koje profesionalno rukuju gotovinom i obradile u jedinici za podršku poslovanju pomoću uređaja za sortiranje novčanica u skladu s okvirom BRF i koje su isporučene kreditnim institucijama ili se još drže za potrebe opskrbljivanja kreditnih institucija
3.3.	Broj novčanica koje su obrađene u jedinici za podršku poslovanju pomoću uređaja za sortiranje novčanica kojima upravljaju kreditne institucije	Novčanice čije su autentičnost i prikladnost provjerene pomoću uređaja za sortiranje novčanica kojima rukuju zaposlenici u jedinici za podršku poslovanju, a kojima upravljaju kreditne institucije osnovane u državi članici sudionici
3.4.	Broj novčanica koje su obrađene u jedinici za podršku poslovanju pomoću uređaja za sortiranje novčanica kojima upravljaju ostale osobe koje profesionalno rukuju gotovinom u smislu okvira BRF	Novčanice čije su autentičnost i prikladnost provjerene pomoću uređaja za sortiranje novčanica kojima rukuju zaposlenici u jedinici za podršku poslovanju, a kojima upravljaju ostale osobe koje profesionalno rukuju gotovinom osnovane u državi članici sudionici
3.5.	Broj novčanica koje su sortirane kao neprikladne u jedinici za podršku poslovanju pomoću uređaja za sortiranje novčanica kojima upravljaju kreditne institucije	Novčanice sortirane kao neprikladne pomoću uređaja za sortiranje novčanica kojima rukuju zaposlenici u jedinici za podršku poslovanju, a kojima upravljaju kreditne institucije osnovane u državi članici sudionici
3.6.	Broj novčanica koje su sortirane kao neprikladne u jedinici za podršku poslovanju pomoću uređaja za sortiranje novčanica kojima upravljaju ostale osobe koje profesionalno rukuju gotovinom u smislu okvira BRF	Novčanice sortirane kao neprikladne pomoću uređaja za sortiranje novčanica kojima rukuju zaposlenici u jedinici za podršku poslovanju, a kojima upravljaju ostale osobe koje profesionalno rukuju gotovinom osnovane u državi članici sudionici

”

(1) Iskazivanje podataka ovisi o njihovoj raspoloživosti u državi članici sudionici. Nacionalne središnje banke obavješćuju ESB o opsegu svojega izvješćivanja.

(2) Nacionalne središnje banke dostavljaju podatke koji obuhvaćaju sve osobe koje rukuju gotovinom iz članka 6. stavka 1. Uredbe (EZ) br. 1338/2001. Nacionalne središnje banke obavješćuju ESB o opsegu svojega izvješćivanja.

(3) Okvir BRF znači okvir za redistribuiranje novčanica utvrđen u dokumentu pod nazivom „Redistribuiranje euronovčanica: okvir za otkrivanje krivotvorina i sortiranje novčanica prema prikladnosti od strane kreditnih institucija i ostalih osoba koje profesionalno rukuju gotovinom” koji je Upravno vijeće donijelo 16. prosinca 2004. i objavilo na internetskoj stranici ESB-a 6. siječnja 2005., kao i dokumenti koji se odnose na rokove za provedbu tog okvira na nacionalnoj razini.

(4) Sve kreditne institucije na koje se 31. prosinca 2010. primjenjivao okvir BRF koje su osnovane u državi članici sudionici

(5) Iskazivanje podataka ovisi o njihovoj raspoloživosti u državi članici sudionici. Nacionalne središnje banke obavješćuju ESB o opsegu svojega izvješćivanja.

(6) Nacionalne središnje banke dostavljaju podatke koji minimalno obuhvaćaju kreditne institucije i/ili društva za prijevoz gotovog novca na koje se okvir BRF primjenjivao 31. prosinca 2010. Nacionalne središnje banke obavješćuju ESB o opsegu svojega izvješćivanja.

(7) Novčanice redistribuirane u udaljenim podružnicama banaka isključene su.

PRILOG III.

„PRILOG V.

PROVJERE POTPUNOSTI PODATAKA KOJE ŠALJU NACIONALNE SREDIŠNJE BANKE I BUDUĆE NACIONALNE SREDIŠNJE BANKE EUROSUSTAVA

1. Uvod

Potpunost podataka koje šalju nacionalne središnje banke i buduće nacionalne središnje banke Eurosustava provjerava se u sustavu CIS 2. Zbog različite naravi podatkovnih stavki razlikuju se, s jedne strane, podatkovne stavke kategorije 1 i kategorije 2 za koje se podaci moraju iskazati za svako izvještajno razdoblje i, s druge strane, podatkovne stavke uvjetovane događajem koje se moraju iskazati samo ako se odnosni događaj pojavljuje tijekom izvještajnog razdoblja.

Sustavom CIS 2 provjerava se jesu li podatkovne stavke kategorije 1 i kategorije 2 prisutne u prvoj podatkovnoj poruci koju NSB šalje za izvještajno razdoblje, uzimajući u obzir sistemske parametre koji se odnose na svojstva NSB-a i odnose između banke ECI i NSB-a opisane u odjeljku 2. tablice u Prilogu IV. Ako barem jedna podatkovna stavka kategorije 1 nedostaje ili je nepotpuna, sustav CIS 2 odbija prvu podatkovnu poruku te NSB mora ponovno poslati podatkovnu poruku. Ako su podatkovne stavke kategorije 1 potpune, ali nedostaje barem jedna podatkovna stavka kategorije 2 ili je nepotpuna u prvoj podatkovnoj poruci NSB-a, sustav CIS 2 prihvaća prvu podatkovnu poruku i pohranjuje ju u centralnoj bazi podataka, ali se pojavljuje upozorenje na izravnoj internetskoj aplikaciji za svaku podatkovnu stavku na koju se to odnosi. To je upozorenje vidljivo svim korisnicima iz ESB-a, NSB-a i budućeg NSB-a Eurosustava, a u slučaju kovanica vidljivo je i svim korisnicima iz prihvatljivih trećih strana. Upozorenja su vidljiva dok dotični NSB ne pošalje jednu revidiranu podatkovnu poruku ili više njih kako bi upotpunio podatke koji nedostaju u prvoj podatkovnoj poruci. Sustav CIS 2 ne obavlja provjere potpunosti za podatkovne stavke uvjetovane događajem.

U odjeljku 4. razlikuju se provjere potpunosti podataka o gotovinskoj infrastrukturi kako je navedeno u Prilogu III.a (4(a)) i provjere potpunosti podataka o gotovinskoj infrastrukturi kako je navedeno u Prilogu III.b (4(b)).

2. Provjere potpunosti podataka o euronovčanicama

Broj i naziv podatkovne stavke		Raščlamba prema serijama/varijantama i raščlamba prema apoenima	Raščlamba prema bankama ECI	Vrsta podatkovne stavke
1.1.– 1.3.	Kumulativne podatkovne stavke	sve kombinacije sa statusom zakonskog sredstva plaćanja	—	kategorija 1
1.1.– 1.3.	Kumulativne podatkovne stavke	bilo koja kombinacija sa statusom prije postanka zakonskog sredstva plaćanja i statusom nakon prestanka zakonskog sredstva plaćanja	—	uvjetovano događajem
2.1.–2.6.	Zalihe koje drži Eurosustav	sve kombinacije sa statusom zakonskog sredstva plaćanja	—	kategorija 1
2.1.–2.6.	Zalihe koje drži Eurosustav	bilo koja kombinacija sa statusom prije postanka zakonskog sredstva plaćanja i statusom nakon prestanka zakonskog sredstva plaćanja	—	uvjetovano događajem
2.7.– 2.10.	Zalihe koje drže subjekti NHTO	sve kombinacije sa statusom zakonskog sredstva plaćanja	—	kategorija 1
2.7.– 2.10.	Zalihe koje drže subjekti NHTO	bilo koja kombinacija sa statusom prije postanka zakonskog sredstva plaćanja i statusom nakon prestanka zakonskog sredstva plaćanja	—	uvjetovano događajem
2.11.– 2.15.	Zalihe koje drže banke ECI	sve kombinacije sa statusom zakonskog sredstva plaćanja	sve banke ECI kojima upravlja NSB	kategorija 1
2.11.– 2.15.	Zalihe koje drže banke ECI	bilo koja kombinacija sa statusom nakon prestanka zakonskog sredstva plaćanja	sve banke ECI kojima upravlja NSB	uvjetovano događajem
2.16.– 2.19.	Podatkovne stavke za unakrsnu provjeru	bilo koja kombinacija sa statusom zakonskog sredstva plaćanja i statusom prije postanka zakonskog sredstva plaćanja	—	uvjetovano događajem
3.1.	Novčanice koje je izdao NSB	sve kombinacije sa statusom zakonskog sredstva plaćanja	—	kategorija 1
3.2.	Novčanice prenesene iz NSB-a u subjekte NHTO	sve kombinacije sa statusom zakonskog sredstva plaćanja	—	kategorija 1
3.2.	Novčanice prenesene iz NSB-a u subjekte NHTO	bilo koja kombinacija sa statusom prije postanka zakonskog sredstva plaćanja	—	uvjetovano događajem
3.3.	Novčanice prenesene iz NSB-a u banke ECI	bilo koja kombinacija sa statusom zakonskog sredstva plaćanja	sve banke ECI kojima upravlja NSB	uvjetovano događajem
3.4.	Novčanice vraćene NSB-u	sve kombinacije sa statusom zakonskog sredstva plaćanja	—	kategorija 1
3.4.	Novčanice vraćene NSB-u	bilo koja kombinacija sa statusom nakon prestanka zakonskog sredstva plaćanja	—	uvjetovano događajem
3.5.	Novčanice prenesene iz subjekata NHTO u NSB	sve kombinacije sa statusom zakonskog sredstva plaćanja	—	kategorija 1
3.5.	Novčanice prenesene iz subjekata NHTO u NSB	bilo koja kombinacija sa statusom prije postanka zakonskog sredstva plaćanja i statusom nakon prestanka zakonskog sredstva plaćanja	—	uvjetovano događajem
3.6.	Novčanice prenesene iz banaka ECI u NSB	bilo koja kombinacija sa statusom zakonskog sredstva plaćanja	sve banke ECI kojima upravlja NSB	uvjetovano događajem
3.6.	Novčanice prenesene iz banaka ECI u NSB	bilo koja kombinacija sa statusom nakon prestanka zakonskog sredstva plaćanja	sve banke ECI kojima upravlja NSB	uvjetovano događajem
3.7.	Novčanice koje je obradio NSB	sve kombinacije sa statusom zakonskog sredstva plaćanja	—	kategorija 1
3.8.	Novčanice koje je NSB sortirao kao neprikladne	sve kombinacije sa statusom zakonskog sredstva plaćanja	—	kategorija 1
3.9.	Novčanice koje su subjekti NHTO pustili u optjecaj	sve kombinacije sa statusom zakonskog sredstva plaćanja	—	kategorija 1
3.10.	Novčanice vraćene subjektima NHTO	sve kombinacije sa statusom zakonskog sredstva plaćanja	—	kategorija 1
3.10.	Novčanice vraćene subjektima NHTO	bilo koja kombinacija sa statusom nakon prestanka zakonskog sredstva plaćanja	—	uvjetovano događajem
3.11.	Novčanice koje su obradili subjekti NHTO	sve kombinacije sa statusom zakonskog sredstva plaćanja	—	kategorija 1
3.12.	Novčanice koje su subjekti NHTO sortirali kao neprikladne	sve kombinacije sa statusom zakonskog sredstva plaćanja	—	kategorija 1
3.13.	Novčanice koje su banke ECI pustile u optjecaj	sve kombinacije sa statusom zakonskog sredstva plaćanja	sve banke ECI kojima upravlja NSB	kategorija 1
3.14.	Novčanice vraćene bankama ECI	sve kombinacije sa statusom zakonskog sredstva plaćanja	sve banke ECI kojima upravlja NSB	kategorija 1
3.14.	Novčanice vraćene bankama ECI	bilo koja kombinacija sa statusom nakon prestanka zakonskog sredstva plaćanja	sve banke ECI kojima upravlja NSB	uvjetovano događajem
3.15.	Novčanice koje su obradile banke ECI	sve kombinacije sa statusom zakonskog sredstva plaćanja	sve banke ECI kojima upravlja NSB	kategorija 2
3.16.	Novčanice koje su banke ECI sortirale kao neprikladne	sve kombinacije sa statusom zakonskog sredstva plaćanja	sve banke ECI kojima upravlja NSB	kategorija 2
4.1.	Novoizrađene novčanice koje tiskare isporučuju odgovornom NSB-u	bilo koja kombinacija sa statusom zakonskog sredstva plaćanja i statusom prije postanka zakonskog sredstva plaćanja	—	uvjetovano događajem
4.2.	Prijenos novčanica	bilo koja kombinacija sa statusom zakonskog sredstva plaćanja, statusom prije postanka zakonskog sredstva plaćanja i statusom nakon prestanka zakonskog sredstva plaćanja	—	uvjetovano događajem
4.3.	Primitak novčanica	bilo koja kombinacija sa statusom zakonskog sredstva plaćanja, statusom prije postanka zakonskog sredstva plaćanja i statusom nakon prestanka zakonskog sredstva plaćanja	—	uvjetovano događajem
5.1.– 5.3.	Podatkovne stavke za buduće nacionalne središnje banke Eurosustava	bilo koja kombinacija sa statusom zakonskog sredstva plaćanja i statusom prije postanka zakonskog sredstva plaćanja	—	uvjetovano događajem

3. Provjere potpunosti podataka o eurokovanicama

Broj i naziv podatkovne stavke		Raščlamba prema serijama i raščlamba prema apoenima	Raščlamba prema subjektima	Vrsta podatkovne stavke
1.1.	Nacionalno neto izdavanje optjecajnih kovanica	sve kombinacije sa statusom zakonskog sredstva plaćanja	—	kategorija 1
1.1.	Nacionalno neto izdavanje optjecajnih kovanica	bilo koja kombinacija sa statusom nakon prestanka zakonskog sredstva plaćanja	—	uvjetovano događajem
1.2.	Nacionalno neto izdavanje numizmatičkih kovanica (broj)	—	—	kategorija 2
1.3.	Nacionalno neto izdavanje numizmatičkih kovanica (vrijednost)	—	—	kategorija 2
2.1.	Zalihe kovanica	sve kombinacije sa statusom zakonskog sredstva plaćanja	sve treće strane koje izdaju kovanice od kojih NSB prikuplja podatke o zalihama kovanica	kategorija 1
2.1.	Zalihe kovanica	bilo koja kombinacija sa statusom prije postanka zakonskog sredstva plaćanja ili statusom nakon prestanka zakonskog sredstva plaćanja		uvjetovano događajem
3.1.	Kovanice izdane javnosti	sve kombinacije sa statusom zakonskog sredstva plaćanja	sve treće strane koje izdaju kovanice od kojih NSB prikuplja podatke o toku kovanica	kategorija 1
3.2.	Kovanice koje je javnost vratila	sve kombinacije sa statusom zakonskog sredstva plaćanja	sve treće strane koje izdaju kovanice od kojih NSB prikuplja podatke o toku kovanica	kategorija 1
3.2.	Kovanice koje je javnost vratila	bilo koja kombinacija sa statusom nakon prestanka zakonskog sredstva plaćanja		uvjetovano događajem
3.3.	Obrađene kovanice	sve kombinacije sa statusom zakonskog sredstva plaćanja	sve treće strane koje izdaju kovanice od kojih NSB prikuplja podatke o toku kovanica	kategorija 2
3.4.	Kovanice sortirane kao neprikladne	sve kombinacije sa statusom zakonskog sredstva plaćanja	sve treće strane koje izdaju kovanice od kojih NSB prikuplja podatke o toku kovanica	kategorija 2
4.1.	Prijenos optjecajnih kovanica	bilo koja kombinacija sa statusom zakonskog sredstva plaćanja ili statusom nakon prestanka zakonskog sredstva plaćanja	—	uvjetovano događajem
4.2.	Primitak optjecajnih kovanica	bilo koja kombinacija sa statusom zakonskog sredstva plaćanja ili statusom nakon prestanka zakonskog sredstva plaćanja	—	uvjetovano događajem
5.1.	Zalihe optjecajnih kovanica uknjiženih u korist koje drže subjekti koji izdaju kovanice	sve kombinacije sa statusom zakonskog sredstva plaćanja	—	kategorija 2
5.1.		bilo koja kombinacija sa statusom prije postanka zakonskog sredstva plaćanja ili statusom nakon prestanka zakonskog sredstva plaćanja	—	uvjetovano događajem
5.2.	Broj numizmatičkih kovanica uknjiženih u korist koje drže subjekti koji izdaju kovanice	—	—	kategorija 2
5.3.	Vrijednost numizmatičkih kovanica uknjiženih u korist koje drže subjekti koji izdaju kovanice	—	—	kategorija 2
6.1.	Višak kovanica	bilo koja kombinacija sa statusom zakonskog sredstva plaćanja	—	uvjetovano događajem
6.2.	Manjak kovanica	bilo koja kombinacija sa statusom zakonskog sredstva plaćanja	—	uvjetovano događajem
6.3.	Vrijednost zaliha koje NSB knjiži u korist zakonskog izdavatelja (zakonskih izdavatelja)	—	—	kategorija 1
7.1.–7.3.	Podatkovne stavke za buduće države članice sudionice	bilo koja kombinacija sa statusom zakonskog sredstva plaćanja ili statusom prije postanka zakonskog sredstva plaćanja	—	uvjetovano događajem

4. Provjere potpunosti polugodišnjih podataka o gotovinskoj infrastrukturi

(a) Provjere potpunosti podataka o gotovinskoj infrastrukturi i Odluci ESB/2010/14 kako je navedeno u Prilogu III.a

Broj i naziv podatkovne stavke		Raščlamba prema apoenima	Vrsta podatkovne stavke
Podatkovne stavke o gotovinskoj infrastrukturi povezanoj s NSB-om
1.1.	Broj podružnica NSB-a	—	kategorija 2
1.2.	Kapacitet pohrane	—	kategorija 2
1.3.	Kapacitet sortiranja	—	kategorija 2
1.4.	Prijevozni kapacitet	—	kategorija 2
Podatkovne stavke o općoj gotovinskoj infrastrukturi
2.1.a	Broj podružnica kreditnih institucija	—	kategorija 2
2.1.b	Broj udaljenih podružnica kreditnih institucija	—	uvjetovano događajem
2.2.	Broj društava za prijevoz gotovog novca	—	uvjetovano događajem
2.3.	Broj gotovinskih centara koji nisu u vlasništvu NSB-a	—	uvjetovano događajem
2.4.a	Broj bankomata pod odgovornošću kreditnih institucija	—	uvjetovano događajem
2.4.b	Broj bankomata kojima upravljaju ostale osobe koje rukuju gotovinom	—	uvjetovano događajem
2.5.	Broj samonaplatnih blagajni	—	uvjetovano događajem
2.6.	Broj ostalih uređaja za isplatu gotovine	—	uvjetovano događajem
2.7.a	Broj uređaja za recikliranje novčanica kojima rukuju klijenti, a upravljaju kreditne institucije	—	uvjetovano događajem
2.7.b.	Broj uređaja za recikliranje novčanica kojima rukuju klijenti, a upravljaju ostale osobe koje rukuju gotovinom	—	uvjetovano događajem
2.8.	Broj uplatnih uređaja kojima rukuju klijenti	—	uvjetovano događajem
2.9.	Broj kombiniranih uplatnih uređaja	—	uvjetovano događajem
2.10.	Broj isplatnih uređaja	—	uvjetovano događajem
2.11.	Broj uplatno-isplatnih blagajni za recikliranje koje se upotrebljavaju kao uređaji kojima rukuju klijenti	—	uvjetovano događajem
2.12.	Broj uplatno-isplatnih blagajni koje se upotrebljavaju kao uređaji kojima rukuju klijenti	—	uvjetovano događajem
2.13.a	Broj uređaja za obradu novčanica kojima rukuju zaposlenici, a upravljaju kreditne institucije	—	uvjetovano događajem
2.13.b	Broj uređaja za obradu novčanica kojima rukuju zaposlenici, a upravljaju ostale osobe koje rukuju gotovinom	—	uvjetovano događajem
Operativne podatkovne stavke
3.1.	Broj novčanica koje su obrađene pomoću uređaja za obradu novčanica kojima upravljaju kreditne institucije	svi apoeni za koje postoji barem jedna kombinacija serije/varijante/apoena sa statusom zakonskog sredstva plaćanja tijekom najmanje mjesec dana u izvještajnom razdoblju	uvjetovano događajem
3.2.	Broj novčanica koje su obrađene pomoću uređaja za obradu novčanica kojima upravljaju ostale osobe koje rukuju gotovinom	svi apoeni za koje postoji barem jedna kombinacija serije/varijante/apoena sa statusom zakonskog sredstva plaćanja tijekom najmanje mjesec dana u izvještajnom razdoblju	uvjetovano događajem
3.3.	Broj novčanica koje su sortirane kao neprikladne pomoću uređaja za obradu novčanica kojima upravljaju kreditne institucije	svi apoeni za koje postoji barem jedna kombinacija serije/varijante/apoena sa statusom zakonskog sredstva plaćanja tijekom najmanje mjesec dana u izvještajnom razdoblju	uvjetovano događajem
3.4.	Broj novčanica koje su sortirane kao neprikladne pomoću uređaja za obradu novčanica kojima upravljaju ostale osobe koje rukuju gotovinom	svi apoeni za koje postoji barem jedna kombinacija serije/varijante/apoena sa statusom zakonskog sredstva plaćanja tijekom najmanje mjesec dana u izvještajnom razdoblju	uvjetovano događajem
3.5.	Broj novčanica koje su redistribuirale kreditne institucije	svi apoeni za koje postoji barem jedna kombinacija serije/varijante/apoena sa statusom zakonskog sredstva plaćanja tijekom najmanje mjesec dana u izvještajnom razdoblju	uvjetovano događajem
3.6.	Broj novčanica koje su redistribuirale ostale osobe koje rukuju gotovinom	svi apoeni za koje postoji barem jedna kombinacija serije/varijante/apoena sa statusom zakonskog sredstva plaćanja tijekom najmanje mjesec dana u izvještajnom razdoblju	uvjetovano događajem

(b) Provjere potpunosti podataka o gotovinskoj infrastrukturi i o vraćanju euronovčanica u optjecaj u skladu s okvirom za redistribuiranje novčanica (okvirom BRF) kako je navedeno u Prilogu III.b

Broj i naziv podatkovne stavke		Raščlamba prema apoenima	Vrsta podatkovne stavke
Podatkovne stavke o gotovinskoj infrastrukturi povezanoj s NSB-om
1.1.	Broj podružnica NSB-a	—	kategorija 2
1.2.	Kapacitet pohrane	—	kategorija 2
1.3.	Kapacitet sortiranja	—	kategorija 2
1.4.	Prijevozni kapacitet	—	kategorija 2
Podatkovne stavke o općoj gotovinskoj infrastrukturi
2.1.	Broj podružnica kreditnih institucija	—	kategorija 2
2.2.	Broj udaljenih podružnica kreditnih institucija	—	uvjetovano događajem
2.3.	Broj društava za prijevoz gotovog novca	—	uvjetovano događajem
2.4.	Broj gotovinskih centara koji nisu u vlasništvu NSB-a	—	uvjetovano događajem
2.5.	Broj bankomata kojima upravljaju kreditne institucije	—	kategorija 2
2.6.	Broj ostalih bankomata	—	uvjetovano događajem
2.7.	Broj uređaja za recikliranje novčanica kojima rukuju klijenti, a upravljaju kreditne institucije	—	uvjetovano događajem
2.8.	Broj uplatnih uređaja kojima rukuju klijenti, a upravljaju kreditne institucije	—	uvjetovano događajem
2.9.	Broj uređaja za obradu novčanica kojima rukuju zaposlenici, a upravljaju kreditne institucije	—	uvjetovano događajem
2.10.	Broj uređaja za sortiranje novčanica kojima rukuju zaposlenici u jedinici za podršku poslovanju, a kojima upravljaju ostale osobe koje profesionalno rukuju gotovinom u smislu okvira BRF	—	uvjetovano događajem
Operativne podatkovne stavke
3.1.	Broj novčanica koje kreditne institucije redistribuiraju klijentima	svi apoeni za koje postoji barem jedna kombinacija serije/varijante/apoena sa statusom zakonskog sredstva plaćanja tijekom najmanje mjesec dana u izvještajnom razdoblju	uvjetovano događajem
3.2.	Broj novčanica koje klijentima redistribuiraju ostale osobe koje profesionalno rukuju gotovinom u smislu okvira BRF	svi apoeni za koje postoji barem jedna kombinacija serije/varijante/apoena sa statusom zakonskog sredstva plaćanja tijekom najmanje mjesec dana u izvještajnom razdoblju	uvjetovano događajem
3.3.	Broj novčanica koje su obrađene u jedinici za podršku poslovanju pomoću uređaja za sortiranje novčanica kojima upravljaju kreditne institucije	svi apoeni za koje postoji barem jedna kombinacija serije/varijante/apoena sa statusom zakonskog sredstva plaćanja tijekom najmanje mjesec dana u izvještajnom razdoblju	uvjetovano događajem
3.4.	Broj novčanica koje su obrađene u jedinici za podršku poslovanju pomoću uređaja za sortiranje novčanica kojima upravljaju ostale osobe koje profesionalno rukuju gotovinom u smislu okvira BRF	svi apoeni za koje postoji barem jedna kombinacija serije/varijante/apoena sa statusom zakonskog sredstva plaćanja tijekom najmanje mjesec dana u izvještajnom razdoblju	uvjetovano događajem
3.5.	Broj novčanica koje su sortirane kao neprikladne u jedinici za podršku poslovanju pomoću uređaja za sortiranje novčanica kojima upravljaju kreditne institucije	svi apoeni za koje postoji barem jedna kombinacija serije/varijante/apoena sa statusom zakonskog sredstva plaćanja tijekom najmanje mjesec dana u izvještajnom razdoblju	uvjetovano događajem
3.6.	Broj novčanica koje su sortirane kao neprikladne u jedinici za podršku poslovanju pomoću uređaja za sortiranje novčanica kojima upravljaju ostale osobe koje profesionalno rukuju gotovinom u smislu okvira BRF	svi apoeni za koje postoji barem jedna kombinacija serije/varijante/apoena sa statusom zakonskog sredstva plaćanja tijekom najmanje mjesec dana u izvještajnom razdoblju	uvjetovano događajem”.

PRILOG IV.

„PRILOG VI.

PROVJERE TOČNOSTI PODATAKA KOJE ŠALJU NACIONALNE SREDIŠNJE BANKE I BUDUĆE NACIONALNE SREDIŠNJE BANKE EUROSUSTAVA

1. Uvod

Točnost podataka koje ESB-u šalju nacionalne središnje banke i buduće nacionalne središnje banke Eurosustava provjerava se u sustavu CIS 2 koji razlikuje dvije vrste provjera – „obvezne provjere” i „neobvezne provjere”.

„Obvezna provjera” jest provjera točnosti koja se mora proći bez premašivanja praga tolerancije. Ako se ne uspije proći „obvezna provjera”, odnosni se podaci tretiraju kao netočni i sustav CIS 2 odbija cijelu podatkovnu poruku koju je taj NSB poslao. Prag je 1 % za provjere točnosti s matematičkim znakom „jednako je” (1) odnosno nula za ostale provjere točnosti.

„Neobvezna provjera” jest provjera točnosti kod koje se primjenjuje prag od 3 % tolerancije. Ako se taj prag premaši, to ne utječe na prihvaćanje podatkovne poruke u sustavu CIS 2, ali se za tu provjeru točnosti pojavljuje upozorenje na izravnoj internetskoj aplikaciji. To je upozorenje vidljivo svim korisnicima iz NSB-a i budućeg NSB-a Eurosustava, a u slučaju kovanica vidljivo je i svim korisnicima iz prihvatljivih trećih strana.

Provjere točnosti obavljaju se za novčanice i kovanice sa statusom zakonskog sredstva plaćanja, i to zasebno za svaku kombinaciju serije i apoena. Za novčanice se obavljaju i provjere za svaku kombinaciju varijante i apoena, ako te varijante postoje. Provjere točnosti podataka o prijenosima novčanica (provjere 5.1. i 5.2.) i podataka o prijenosima kovanica (provjera 6.6.) obavljaju se i za status prije postanka zakonskog sredstva plaćanja i za status nakon prestanka zakonskog sredstva plaćanja.

2. Provjere točnosti podataka o nacionalnom neto izdavanju novčanica

Ako nova serija, varijanta ili apoen postane zakonsko sredstvo plaćanja, ova se provjera točnosti obavlja od prvoga izvještajnog razdoblja u kojemu je ta serija/varijanta/apoen zakonsko sredstvo plaćanja. U tom je slučaju nacionalno neto izdavanje za prethodno izvještajno razdoblje (t-1) jednako nula.

2.1. Nacionalno neto izdavanje novčanica (neobvezna provjera)

Matematički znakovi

Broj i naziv podatkovne stavke

Izvještajno razdoblje

Raščlambe i izvještajni NSB

Nacionalno neto izdavanje prema metodi stanja za razdoblje t

–

Nacionalno neto izdavanje prema metodi stanja za razdoblje (t-1)

3.1.	Novčanice koje je izdao NSB

Serija/varijanta-i, apoen-j, izvještajni NSB-k

3.9.	Novčanice koje su subjekti NHTO pustili u optjecaj

Serija/varijanta-i, apoen-j, izvještajni NSB-k

3.13.

Novčanice koje su banke ECI pustile u optjecaj

Serija/varijanta-i, apoen-j, izvještajni NSB-k

–

3.4.	Novčanice vraćene NSB-u

Serija/varijanta-i, apoen-j, izvještajni NSB-k

–

3.10.

Novčanice vraćene subjektima NHTO

Serija/varijanta-i, apoen-j, izvještajni NSB-k

–

3.14.

Novčanice vraćene bankama ECI

Serija/varijanta-i, apoen-j, izvještajni NSB-k

—	Nacionalno neto izdavanje prema metodi stanja izračunava se kako je prikazano u dolje navedenoj tablici.

Matematički znakovi

Broj i naziv podatkovne stavke

Izvještajno razdoblje

Raščlambe i izvještajni NSB

Nacionalno neto izdavanje prema metodi stanja za razdoblje t =

1.1.	Realizirane novčanice

Serija/varijanta-i, apoen-j, izvještajni NSB-k

–

1.2.	Novčanice izrezane u postupku sortiranja

Serija/varijanta-i, apoen-j, izvještajni NSB-k

–

1.3.	Novčanice uništene izvan postupka sortiranja

Serija/varijanta-i, apoen-j, izvještajni NSB-k

2.1.	Strateške zalihe Eurosustava novih novčanica

Serija/varijanta-i, apoen-j, izvještajni NSB-k

–

2.2.	Strateške zalihe Eurosustava prikladnih novčanica

Serija/varijanta-i, apoen-j, izvještajni NSB-k

–

2.3.	Logističke zalihe novih novčanica koje drži NSB

Serija/varijanta-i, apoen-j, izvještajni NSB-k

–

2.4.	Logističke zalihe prikladnih novčanica koje drži NSB

Serija/varijanta-i, apoen-j, izvještajni NSB-k

–

2.5.	Zalihe neprikladnih novčanica (za uništenje) koje drži NSB

Serija/varijanta-i, apoen-j, izvještajni NSB-k

–

2.6.	Zalihe neobrađenih novčanica koje drži NSB

Serija/varijanta-i, apoen-j, izvještajni NSB-k

–

2.7.	Logističke zalihe novih novčanica koje drže subjekti NHTO

Serija/varijanta-i, apoen-j, izvještajni NSB-k

–

2.8.	Logističke zalihe prikladnih novčanica koje drže subjekti NHTO

Serija/varijanta-i, apoen-j, izvještajni NSB-k

–

2.9.	Zalihe neprikladnih novčanica koje drže subjekti NHTO

Serija/varijanta-i, apoen-j, izvještajni NSB-k

–

2.10.

Zalihe neobrađenih novčanica koje drže subjekti NHTO

Serija/varijanta-i, apoen-j, izvještajni NSB-k

–

2.11.

Logističke zalihe novih novčanica koje drže banke ECI

Serija/varijanta-i, apoen-j, izvještajni NSB-k

–

2.12.

Logističke zalihe prikladnih novčanica koje drže banke ECI

Serija/varijanta-i, apoen-j, izvještajni NSB-k

–

2.13.

Zalihe neprikladnih novčanica koje drže banke ECI

Serija/varijanta-i, apoen-j, izvještajni NSB-k

–

2.14.

Zalihe neobrađenih novčanica koje drže banke ECI

Serija/varijanta-i, apoen-j, izvještajni NSB-k

–

2.15.

Logističke zalihe novčanica u tranzitu prema bankama ECI ili od njih

Serija/varijanta-i, apoen-j, izvještajni NSB-k

3. Provjere točnosti podataka o zalihama novčanica

Provjere točnosti podataka o zalihama novčanica primjenjuju se tek od drugoga izvještajnog razdoblja u kojemu NSB dostavlja ESB-u podatke u sustavu CIS 2.

Ako serija, varijanta ili apoen postane zakonsko sredstvo plaćanja, ove se provjere točnosti primjenjuju tek od drugoga izvještajnog razdoblja u kojemu je ta serija, varijanta ili apoen zakonsko sredstvo plaćanja.

Za nacionalne središnje banke država članica koje su nedavno prihvatile euro (tj. bivše buduće nacionalne središnje banke Eurosustava) provjere točnosti podataka o zalihama novčanica primjenjuju se od drugoga izvještajnog razdoblja nakon prihvaćanja eura.

3.1. Kretanje novih novčanica u strateškim zalihama Eurosustava (obvezna provjera)

Matematički znakovi

Broj i naziv podatkovne stavke

Izvještajno razdoblje

Raščlambe i izvještajni NSB

2.1.	Strateške zalihe Eurosustava novih novčanica

Serija/varijanta-i, apoen-j, izvještajni NSB-k

2.1.	Strateške zalihe Eurosustava novih novčanica

t-1

Serija/varijanta-i, apoen-j, izvještajni NSB-k

4.1.	Novoizrađene novčanice koje tiskare isporučuju odgovornom NSB-u

Serija/varijanta-i, apoen-j, izvještajni NSB-k

gdje„u vrstu zaliha” = strateške zalihe Eurosustava

4.3.	Primitak novčanica

Serija/varijanta-i, apoen-j, izvještajni NSB-k gdje kvaliteta = novo I „u vrstu zaliha” = strateške zalihe Eurosustava

–

4.2.	Prijenos novčanica

Serija/varijanta-i, apoen-j, izvještajni NSB-k gdje kvaliteta = novo I („iz vrste zaliha” = strateške zalihe Eurosustava ILI „iz vrste zaliha” = izrada) I „u vrstu zaliha” = strateške zalihe Eurosustava

—	Prije nego što se nove novčanice strateških zaliha Eurosustava mogu izdati, prenose se u logističke zalihe NSB-a izdavatelja

3.2. Kretanje prikladnih novčanica u strateškim zalihama Eurosustava (obvezna provjera)

Matematički znakovi

Broj i naziv podatkovne stavke

Izvještajno razdoblje

Raščlambe i izvještajni NSB

2.2.	Strateške zalihe Eurosustava prikladnih novčanica

Serija/varijanta-i, apoen-j, izvještajni NSB-k

2.2.	Strateške zalihe Eurosustava prikladnih novčanica

t-1

Serija/varijanta-i, apoen-j, izvještajni NSB-k

4.3.	Primitak novčanica

Serija/varijanta-i, apoen-j, izvještajni NSB-k gdje kvaliteta = prikladno I „u vrstu zaliha” = strateške zalihe Eurosustava

–

4.2.	Prijenos novčanica

Serija/varijanta-i, apoen-j, izvještajni NSB-k gdje kvaliteta = prikladno I „iz vrste zaliha” = strateške zalihe Eurosustava

—	Prije nego što se prikladne novčanice strateških zaliha Eurosustava mogu izdati, prenose se u logističke zalihe NSB-a izdavatelja

3.3. Kretanje logističkih zaliha novih i prikladnih novčanica (neobvezna provjera)

Matematički znakovi

Broj i naziv podatkovne stavke

Izvještajno razdoblje

Raščlambe i izvještajni NSB

2.3.	Logističke zalihe novih novčanica koje drži NSB

Serija/varijanta-i, apoen-j, izvještajni NSB-k

2.4.	Logističke zalihe prikladnih novčanica koje drži NSB

Serija/varijanta-i, apoen-j, izvještajni NSB-k

2.3.	Logističke zalihe novih novčanica koje drži NSB

t-1

Serija/varijanta-i, apoen-j, izvještajni NSB-k

2.4.	Logističke zalihe prikladnih novčanica koje drži NSB

t-1

Serija/varijanta-i, apoen-j, izvještajni NSB-k

4.1.	Novoizrađene novčanice koje tiskare isporučuju odgovornom NSB-u

Serija/varijanta-i, apoen-j, izvještajni NSB-k gdje „u vrstu zaliha” = logističke zalihe

4.3.	Primitak novčanica

Serija/varijanta-i, apoen-j, izvještajni NSB-k gdje kvaliteta = novo ili prikladno I „u vrstu zaliha” = logističke zalihe

–

4.2.	Prijenos novčanica

Serija/varijanta-i, apoen-j, izvještajni NSB-k gdje (kvaliteta = novo ili prikladno I „iz vrste zaliha” = logističke zalihe) ILI (kvaliteta = novo I „iz vrste zaliha” = izrada I „u vrstu zaliha” = logističke zalihe)

–

3.1.	Novčanice koje je izdao NSB

Serija/varijanta-i, apoen-j, izvještajni NSB-k

3.7.	Novčanice koje je obradio NSB

Serija/varijanta-i, apoen-j, izvještajni NSB-k

–

3.8.	Novčanice koje je NSB sortirao kao neprikladne

Serija/varijanta-i, apoen-j, izvještajni NSB-k

–

3.2.	Novčanice prenesene iz NSB-a u subjekte NHTO

Serija/varijanta-i, apoen-j, izvještajni NSB-k

–

3.3.	Novčanice prenesene iz NSB-a u banke ECI

Serija/varijanta-i, apoen-j, izvještajni NSB-k

3.4. Kretanje zaliha neobrađenih novčanica (neobvezna provjera)

Matematički znakovi

Broj i naziv podatkovne stavke

Izvještajna razdoblja

Raščlambe i izvještajni NSB

2.6.	Zalihe neobrađenih novčanica koje drži NSB

Serija/varijanta-i, apoen-j, izvještajni NSB-k

2.6.	Zalihe neobrađenih novčanica koje drži NSB

t-1

Serija/varijanta-i, apoen-j, izvještajni NSB-k

–

3.7.	Novčanice koje je obradio NSB

Serija/varijanta-i, apoen-j, izvještajni NSB-k

3.4.	Novčanice vraćene NSB-u

Serija/varijanta-i, apoen-j, izvještajni NSB-k

3.5.	Novčanice prenesene iz subjekata NHTO u NSB

Serija/varijanta-i, apoen-j, izvještajni NSB-k

3.6.	Novčanice prenesene iz banaka ECI u NSB

Serija/varijanta-i, apoen-j, izvještajni NSB-k

4.3.	Primitak novčanica

Serija/varijanta-i, apoen-j, izvještajni NSB-k gdje kvaliteta = neobrađeno

–

4.2.	Prijenos novčanica

Serija/varijanta-i, apoen-j, izvještajni NSB-k gdje kvaliteta = neobrađeno

—	Svi primici neobrađenih novčanica knjiže se kod NSB-a primatelja s „u vrstu zaliha” = logističke zalihe

—	Svi prijenosi neobrađenih novčanica knjiže se kod NSB-a dobavljača s „iz vrste zaliha” = logističke zalihe i „u vrstu zaliha” = logističke zalihe

3.5. Kretanje zaliha novčanica koje drže subjekti NHTO (neobvezna provjera)

Matematički znakovi

Broj i naziv podatkovne stavke

Izvještajna razdoblja

Raščlambe i izvještajni NSB

2.7.	Logističke zalihe novih novčanica koje drže subjekti NHTO

Serija/varijanta-i, apoen-j, izvještajni NSB-k

2.8.	Logističke zalihe prikladnih novčanica koje drže subjekti NHTO

Serija/varijanta-i, apoen-j, izvještajni NSB-k

2.9.	Zalihe neprikladnih novčanica koje drže subjekti NHTO

Serija/varijanta-i, apoen-j, izvještajni NSB-k

2.10.

Zalihe neobrađenih novčanica koje drže subjekti NHTO

Serija/varijanta-i, apoen-j, izvještajni NSB-k

2.7.	Logističke zalihe novih novčanica koje drže subjekti NHTO

t-1

Serija/varijanta-i, apoen-j, izvještajni NSB-k

2.8.	Logističke zalihe prikladnih novčanica koje drže subjekti NHTO

t-1

Serija/varijanta-i, apoen-j, izvještajni NSB-k

2.9.	Zalihe neprikladnih novčanica koje drže subjekti NHTO

t-1

Serija/varijanta-i, apoen-j, izvještajni NSB-k

2.10.

Zalihe neobrađenih novčanica koje drže subjekti NHTO

t-1

Serija/varijanta-i, apoen-j, izvještajni NSB-k

3.2.	Novčanice prenesene iz NSB-a u subjekte NHTO

Serija/varijanta-i, apoen-j, izvještajni NSB-k

3.10.

Novčanice vraćene subjektima NHTO

Serija/varijanta-i, apoen-j, izvještajni NSB-k

–

3.5.	Novčanice prenesene iz subjekata NHTO u NSB

Serija/varijanta-i, apoen-j, izvještajni NSB-k

–

3.9.	Novčanice koje su subjekti NHTO pustili u optjecaj

Serija/varijanta-i, apoen-j, izvještajni NSB-k

–	Za potrebe ove Smjernice sve se novčanice koje su iz optjecaja vraćene subjektima NHTO uključuju u podatkovnu stavku 2.10. (zalihe neobrađenih novčanica koje drže subjekti NHTO) sve dok nisu obrađene

3.6. Kretanje zaliha neobrađenih novčanica koje drže banke ECI (neobvezna provjera)

Matematički znakovi

Broj i naziv podatkovne stavke

Izvještajno razdoblje

Raščlambe i izvještajni NSB

2.14.

Zalihe neobrađenih novčanica koje drže banke ECI

Serija/varijanta-i, apoen-j, izvještajni NSB-k, banka ECI-m

2.14.

Zalihe neobrađenih novčanica koje drže banke ECI

t-1

Serija/varijanta-i, apoen-j, izvještajni NSB-k, banka ECI-m

–

3.15.

Novčanice koje su obradile banke ECI

Serija/varijanta-i, apoen-j, izvještajni NSB-k, banka ECI-m

3.14.

Novčanice vraćene bankama ECI

Serija/varijanta-i, apoen-j, izvještajni NSB-k, banka ECI-m

–	Za potrebe ove Smjernice sve se novčanice koje su iz optjecaja vraćene bankama ECI uključuju u podatkovnu stavku 2.14. (zalihe neobrađenih novčanica koje drže banke ECI) sve dok nisu obrađene

3.7. Kretanje zaliha novčanica koje drže buduće nacionalne središnje banke Eurosustava (obvezna provjera)

Matematički znakovi

Broj i naziv podatkovne stavke

Izvještajna razdoblja

Raščlambe i izvještajni NSB

5.1.	Zalihe novčanica koje još nisu postale zakonsko sredstvo plaćanja

Serija/varijanta-i, apoen-j, izvještajni NSB-k

5.2.	Predopskrba

Serija/varijanta-i, apoen-j, izvještajni NSB-k

5.1.	Zalihe novčanica koje još nisu postale zakonsko sredstvo plaćanja

t-1

Serija/varijanta-i, apoen-j, izvještajni NSB-k

5.2.	Predopskrba

t-1

Serija/varijanta-i, apoen-j, izvještajni NSB-k

4.1.	Novoizrađene novčanice koje tiskare isporučuju odgovornom NSB-u

Serija/varijanta-i, apoen-j, izvještajni NSB-k

4.3.	Primitak novčanica

Serija/varijanta-i, apoen-j, izvještajni NSB-k

gdje „iz NSB-a” ≠ izvještajni NSB-k

–

4.2.	Prijenos novčanica

Serija/varijanta-i, apoen-j, izvještajni NSB-k

gdje „u NSB” ≠ izvještajni NSB-k

4. Provjere točnosti podataka o operativnim aktivnostima koje se odnose na novčanice

4.1. Novčanice koje su nacionalne središnje banke sortirale kao neprikladne (obvezna provjera)

Broj i naziv podatkovne stavke

Izvještajna razdoblja

Raščlambe i izvještajni NSB

3.8.	Novčanice koje je NSB sortirao kao neprikladne

Serija/varijanta-i, apoen-j, izvještajni NSB-k

≤

3.7.	Novčanice koje je obradio NSB

Serija/varijanta-i, apoen-j, izvještajni NSB-k

4.2. Novčanice koje su subjekti NHTO sortirali kao neprikladne (obvezna provjera)

Broj i naziv podatkovne stavke

Izvještajno razdoblje

Raščlambe i izvještajni NSB

3.12.

Novčanice koje su subjekti NHTO sortirali kao neprikladne

Serija/varijanta-i, apoen-j, izvještajni NSB-k

≤

3.11.

Novčanice koje su obradili subjekti NHTO

Serija/varijanta-i, apoen-j, izvještajni NSB-k

4.3. Novčanice koje je banka ECI sortirala kao neprikladne (obvezna provjera)

Broj i naziv podatkovne stavke

Izvještajna razdoblja

Raščlambe i izvještajni NSB

3.16.

Novčanice koje su banke ECI sortirale kao neprikladne

Serija/varijanta-i, apoen-j, izvještajni NSB-k, banka ECI-m

≤

3.15.

Novčanice koje su obradile banke ECI

Serija/varijanta-i, apoen-j, izvještajni NSB-k, banka ECI-m

5. Provjere točnosti podataka o prijenosima novčanica

5.1. Prijenosi između različitih vrsta zaliha unutar NSB-a (obvezna provjera)

Uvjeti

Broj i naziv podatkovne stavke

Izvještajna razdoblja

Raščlambe i izvještajni NSB

AKO

4.2.	Prijenos novčanica

Serija/varijanta-i, apoen-j, izvještajni NSB-k, „u NSB”-m, „iz vrste zaliha”-u, „u vrstu zaliha”-v, kvaliteta-x, planiranje-y

gdje NSB-k = NSB-m

ONDA

4.2.	Prijenos novčanica

Vrsta zaliha-u ≠ vrsta zaliha-v

5.2. Usklađivanje za pojedine prijenose novčanica između (budućih) nacionalnih središnjih banaka Eurosustava (neobvezna provjera)

Matematički znakovi

Broj i naziv podatkovne stavke

Izvještajna razdoblja

Raščlambe i izvještajni NSB

4.2.	Prijenos novčanica

Serija/varijanta-i, apoen-j, izvještajni NSB-k, „u NSB”-m, kvaliteta-n, „u vrstu zaliha”-p

4.3.	Primitak novčanica

Serija/varijanta-i, apoen-j, izvještajni NSB-m, „iz NSB-a”-k, kvaliteta-n, „u vrstu zaliha”-p

—	Novčanice koje je isporučio NSB ili budući NSB Eurosustava trebaju biti jednake novčanicama koje je primio drugi NSB ili drugi budući NSB Eurosustava

6. Provjere točnosti podataka o kovanicama

6.1. Kretanje nacionalnog neto izdavanja kovanica (neobvezna provjera)

Matematički znakovi

Broj i naziv podatkovne stavke

Izvještajna razdoblja

Raščlambe i izvještajni NSB

1.1.	Nacionalno neto izdavanje optjecajnih kovanica

Serija-i, apoen-j, izvještajni NSB-k

1.1.	Nacionalno neto izdavanje optjecajnih kovanica

t-1

Serija-i, apoen-j, izvještajni NSB-k

3.1.	Kovanice izdane javnosti

Serija-i, apoen-j, izvještajni NSB-k

–

3.2.	Kovanice koje je javnost vratila

Serija-i, apoen-j, izvještajni NSB-k

—	Ova provjera točnosti primjenjuje se od drugoga izvještajnog razdoblja u kojemu NSB dostavlja ESB-u podatke u sustavu CIS 2

—	Ako nova serija ili apoen postane zakonsko sredstvo plaćanja, ova se provjera obavlja od prvoga izvještajnog razdoblja u kojemu je ta serija ili taj apoen zakonsko sredstvo plaćanja. U tom je slučaju nacionalno neto izdavanje za prethodno izvještajno razdoblje (t-1) jednako nula

6.2. Usklađivanje podataka o zalihama kovanica (obvezna provjera)

Matematički znakovi

Broj i naziv podatkovne stavke

Izvještajna razdoblja

Raščlambe i izvještajni NSB

2.1.	Zalihe kovanica

Serija-i, apoen-j, izvještajni NSB-k

≥

5.1.	Zalihe optjecajnih kovanica uknjiženih u korist koje drže subjekti koji izdaju kovanice

Serija-i, apoen-j, izvještajni NSB-k

—

Sustav CIS 2 prikuplja podatke o zalihama (podatkovna stavka 2.1.), bez obzira na to jesu li one uknjižene u korist zakonskih izdavatelja. Ukupne zalihe svih subjekata koji izdaju kovanice koji ih fizički drže u državi članici sudionici moraju biti jednake zalihama odnosno veće od zaliha koje su uknjižene u korist zakonskog izdavatelja iz te države članice ili zakonskih izdavatelja iz ostalih država članica sudionica

6.3. Usporedba ukupnih zaliha uknjiženih u korist i zaliha uknjiženih u korist kod NSB-a (obvezna provjera)

Matematički znakovi

Broj i naziv podatkovne stavke

Izvještajna razdoblja

Ostale pojedinosti

5.1.	Zalihe optjecajnih kovanica uknjiženih u korist koje drže subjekti koji izdaju kovanice

Izvještajni NSB-k

Kako se podatkovna stavka 5.1. iskazuje u broju komada, pojedini brojčani podaci množe se odgovarajućim nominalnim vrijednostima

5.3.	Vrijednost numizmatičkih kovanica uknjiženih u korist koje drže subjekti koji izdaju kovanice

Izvještajni NSB-k

≥

6.3.	Vrijednost zaliha koje NSB knjiži u korist zakonskog izdavatelja (zakonskih izdavatelja)

Izvještajni NSB-k

6.4. Obrada kovanica (obvezna provjera)

Broj i naziv podatkovne stavke

Izvještajna razdoblja

Raščlambe i izvještajni NSB

3.4.	Kovanice sortirane kao neprikladne

Serija-i, apoen-j, izvještajni NSB-k, subjekt-m

≤

3.3.	Obrađene kovanice

Serija-i, apoen-j, izvještajni NSB-k, subjekt-m

6.5. Provjera podataka o viškovima i manjkovima (obvezna provjera)

Uvjeti

Naziv podatkovne stavke

Izvještajna razdoblja

Raščlambe i izvještajni NSB

AKO

6.1.	Višak kovanica

Apoen-j, izvještajni NSB-k

> 0

ONDA

6.2.	Manjak kovanica

Apoen-j, izvještajni NSB-k

Mora biti 0 ili bez unosa

6.6. Usklađivanje podataka za pojedine prijenose kovanica između (budućih) država članica sudionica (neobvezna provjera)

Broj i naziv podatkovne stavke

Izvještajna razdoblja

Raščlambe i izvještajni NSB

4.1.	Prijenos optjecajnih kovanica

Serija-i, apoen-j, izvještajni NSB-k, „u državu članicu”-m

4.2.	Primitak optjecajnih kovanica

Serija-i, apoen-j, izvještajni NSB-m, „iz države članice”-k–

Kovanice koje je isporučila (buduća) država članica sudionica trebaju biti jednake kovanicama koje je primila druga (buduća) država članica sudionica.”.

(1) Dopuštena maksimalna razlika između lijeve i desne strane jednadžbe ne smije premašiti apsolutnu vrijednost one strane jednadžbe koja ima veću apsolutnu vrijednost pomnoženu s pragom. Provjerom točnosti provjerava se je li: apsolutna vrijednost („lijeva strana” – „desna strana”) manja od dopuštene maksimalne razlike ili joj je jednaka.

Primjer:

„lijeva strana” = 190; „desna strana” = 200; prag = 1 %; dopuštena maksimalna razlika: 200 × 1 % = 2.

Provjerom točnosti provjerava se je li: apsolutna vrijednost (190 – 200) ≤ 2.

U ovom primjeru: apsolutna vrijednost (190 – 200) = 10. Zbog toga provjera točnosti nije uspjela.

PRILOG V.

„PRILOG VII.

DNEVNE PODATKOVNE STAVKE ZA SUSTAV CIS 2

(Sustav izvješćivanja, opseg, obveze dostavljanja i provjere potpunosti)

1. Podatkovne stavke o novčanicama za nacionalne središnje banke Eurosustava

Tablica 1.

Dnevni podaci o zalihama euronovčanica

	Podatkovna stavka	Povezanost među mjesečnim podatkovnim stavkama (1)	Izvještajni NSB	Izvještajno razdoblje	Serija/varijanta	Apoen	Zakonsko sredstvo plaćanja (2)	Prije nego što postanu zakonsko sredstvo plaćanja (2)	Nakon što prestanu biti zakonsko sredstvo plaćanja (2)
1.1.	Strateške zalihe Eurosustava novih novčanica	2.1.	Da	Da	Da	Da	Potpuno (kat. 1)	Uvjetovano događajem	Uvjetovano događajem
1.2.	Strateške zalihe Eurosustava prikladnih novčanica	2.2.	Da	Da	Da	Da	Potpuno (kat. 1)	Uvjetovano događajem	Uvjetovano događajem
1.3.	Logističke zalihe novih novčanica koje drži NSB	2.3.	Da	Da	Da	Da	Potpuno (kat. 1)	Uvjetovano događajem	Uvjetovano događajem
1.4.	Logističke zalihe prikladnih novčanica koje drži NSB	2.4.	Da	Da	Da (3)	Da	Potpuno (kat. 1)	Uvjetovano događajem	Uvjetovano događajem
1.5.	Zalihe neprikladnih novčanica (za uništenje) koje drži NSB (4)	2.5.	Da	Da	Da	Da	Uvjetovano događajem	Uvjetovano događajem	Uvjetovano događajem
1.6.	Zalihe neobrađenih novčanica koje drži NSB (4)	2.6.	Da	Da	Da (3)	Da	Uvjetovano događajem	Uvjetovano događajem	Uvjetovano događajem
1.7.	Novčanice u tranzitu prema drugim nacionalnim središnjim bankama (4)	Nema	Da	Da	Da	Da	Uvjetovano događajem	Uvjetovano događajem	Uvjetovano događajem

Objašnjenje: Bitni su podaci o logističkim zalihama nacionalnih središnjih banaka i strateškim zalihama Eurosustava koje drže nacionalne središnje banke. Razlika između novih i prikladnih novčanica nije presudna, ali može biti korisna u kriznom scenariju. Držanje novih novčanica poželjno je jer bi nakon izdavanja te novčanice, u načelu, dulje trajale prije nego što budu uništene.

Neprikladne i neobrađene zalihe novčanica koje drže nacionalne središnje banke omogućuju pregled njihovih zaliha novčanica. Znatan postotak neobrađenih novčanica može se ponovno izdati nakon obrade te je stoga ta informacija vrlo važna za upravljanje zalihama. U kriznim situacijama količina zaliha neprikladnih novčanica može biti važna jer bi se neke od tih novčanica ipak mogle izdati u slučaju znatnog manjka novčanica.

Tablica 2.

Dnevni podaci o izdanim euronovčanicama

	Podatkovna stavka	Povezanost među mjesečnim podatkovnim stavkama (5)	Izvještajni NSB	Izvještajno razdoblje	Serija/varijanta	Apoen	Banke ECI	Zakonsko sredstvo plaćanja (6)	Prije nego što postanu zakonsko sredstvo plaćanja (6)	Nakon što prestanu biti zakonsko sredstvo plaćanja (6)
1.8.	Novčanice koje je izdao NSB	3.1.	Da	Da	Da (7)	Da		Potpuno (kat. 1)
1.8.1.	Novčanice izravno ili neizravno poslane klijentima izvan europodručja (8)	Nema	Da	Da	Da (7)	Da		Uvjetovano događajem
1.9.	Novčanice prenesene iz NSB-a u subjekte NHTO	3.2.	Da	Da	Da (7)	Da		Potpuno (kat. 1)	Uvjetovano događajem
1.10.	Novčanice prenesene iz NSB-a u banke ECI	3.3.	Da	Da	Da (7)	Da	Da (banke ECI utvrđene za izvještajno razdoblje za izvještajni NSB)	Uvjetovano događajem

Objašnjenje: Novčanice koje su nacionalne središnje banke izdale javnosti i novčanice prenesene iz nacionalnih središnjih banaka u subjekte NHTO i banke ECI omogućuju potpun pregled o tome koliko novčanica napušta trezore nacionalnih središnjih banaka kako bi se zadovoljila potražnja.

Tablica 3.

Dnevni podaci o vraćenim euronovčanicama

	Podatkovna stavka	Povezanost među mjesečnim podatkovnim stavkama (9)	Izvještajni NSB	Izvještajno razdoblje	Serija/varijanta	Apoen	Banke ECI	Zakonsko sredstvo plaćanja (10)	Prije nego što postanu zakonsko sredstvo plaćanja (10)	Nakon što prestanu biti zakonsko sredstvo plaćanja (10)
1.11.	Novčanice vraćene NSB-u	3.4.	Da	Da	Da (11)	Da		Potpuno (kat. 1)		Uvjetovano događajem
1.11.1.	Novčanice izravno ili neizravno primljene od klijenata izvan europodručja (12)	Nema	Da	Da	Da (11)	Da		Uvjetovano događajem		Uvjetovano događajem
1.12.	Novčanice prenesene iz subjekata NHTO u NSB	3.5.	Da	Da	Da (11)	Da		Potpuno (kat. 1)	Uvjetovano događajem	Uvjetovano događajem
1.13.	Novčanice prenesene iz banaka ECI u NSB	3.6.	Da	Da	Da (11)	Da	Da (banke ECI utvrđene za izvještajno razdoblje za izvještajni NSB)	Uvjetovano događajem		Uvjetovano događajem

Objašnjenje: Novčanice koje je javnost vratila nacionalnim središnjim bankama i novčanice koje su prenesene iz subjekata NHTO i banaka ECI u nacionalne središnje banke omogućuju pregled o tome koliko je novčanica vraćeno u trezore nacionalnih središnjih banaka.

Tablica 4.

Dnevni podaci o nacionalnom neto izdavanju euronovčanica

	Podatkovna stavka	Povezanost među mjesečnim podatkovnim stavkama (13)	Izvještajni NSB	Izvještajno razdoblje	Serija/varijanta	Apoen	Zakonsko sredstvo plaćanja (14)	Prije nego što postanu zakonsko sredstvo plaćanja (14)	Nakon što prestanu biti zakonsko sredstvo plaćanja (14)
1.14.	Nacionalno neto izdavanje novčanica	Nema	Da	Da	Da (15)	Da	Potpuno (kat. 1)		Uvjetovano događajem

Objašnjenje: Bitno je znati nacionalno neto izdavanje nacionalnih središnjih banaka i optjecaj na razini Eurosustava. Kako nije moguće izračunati ove podatke iz dnevnih podatkovnih stavki, kao što se može iz mjesečnih podatkovnih stavki, nacionalne središnje banke moraju izračunavati i dostaviti sustavu CIS 2 podatkovnu stavku „nacionalno neto izdavanje novčanica”.

2. Kovanice (samo za nove države članice koje se pridružuju europodručju)

Tablica 5.

Dnevni podaci o eurokovanicama

	Podatkovna stavka	Povezanost među mjesečnim podatkovnim stavkama (16)	Izvještajni NSB	Izvještajno razdoblje	Serija/varijanta	Apoen	Subjekt	Zakonsko sredstvo plaćanja (17)	Prije nego što postanu zakonsko sredstvo plaćanja (17)	Nakon što prestanu biti zakonsko sredstvo plaćanja. (17)	Vrijednost za subjekt
2.1.	Nacionalno neto izdavanje optjecajnih kovanica	1.1.	Da	Da	Da	Da		Uvjetovano događajem		Uvjetovano događajem
2.2.	Zalihe kovanica	2.1.	Da	Da	Da	Da	Da (samo NSB)	Uvjetovano događajem	Uvjetovano događajem	Uvjetovano događajem	Samo za subjekt = NSB ako je utvrđen kao pružatelj podataka o zalihama kovanica
2.3.	Kovanice izdane javnosti	3.1.	Da	Da	Da	Da	Da (samo NSB)	Uvjetovano događajem			Samo za subjekt = NSB ako je utvrđen kao pružatelj podataka o zalihama kovanica
2.4.	Kovanice koje je javnost vratila	3.2.	Da	Da	Da	Da	Da (samo NSB)	Uvjetovano događajem		Uvjetovano događajem	Samo za subjekt = NSB ako je utvrđen kao pružatelj podataka o zalihama kovanica

Objašnjenje: Ovo je osnovna informacija potrebna za analiziranje dnevnih kretanja zaliha i optjecaja kovanica tijekom prelaska na gotovinu eura u državama članicama koje prihvaćaju euro. Pokazatelji za rubrike pod nazivom „subjekt”, „zakonsko sredstvo plaćanja” i „vrijednost za subjekt” razlikuju se od provjera točnosti koje se primjenjuju na mjesečne podatkovne stavke.

3. Podatkovne stavke izračunate s aplikacijom

Tablica 6.

Dnevne podatkovne stavke koje je izračunao sustav CIS 2

	Podatkovna stavka	Izračun	Izvještajni NSB	Izvještajno razdoblje	Serija/varijanta	Apoen
3.1.	Strateške zalihe Eurosustava novih i prikladnih novčanica	1.1. + 1.2.	Da	Da	Da	Da
3.2.	Logističke zalihe novih i prikladnih novčanica	1.3. + 1.4.	Da	Da	Da	Da
3.3.	Logističke zalihe i strateške zalihe Eurosustava novih i prikladnih novčanica	1.1. + 1.2. + 1.3. + 1.4.	Da	Da	Da	Da
3.4.	Odljev novčanica iz NSB-a	1.8. + 1.9. + 1.10.	Da	Da	Da	Da
3.5.	Priljev novčanica u NSB	1.11. + 1.12. + 1.13.	Da	Da	Da	Da”

(1) Povezanost pokazuje postoji li mjesečna podatkovna stavka. „Nema” pokazuje da se ova podatkovna stavka mora dostavljati dnevno, a ne mjesečno.

(2) „Potpuno (kat. 1)” znači da su obvezne sve kombinacije za serije/apoene. „Uvjetovano događajem” znači da ne treba dostavljati kombinacije za serije/apoene koje nemaju vrijednosti.

(3) Raščlamba prema serijama i varijantama za mješovite svežnjeve ili mješovite pakete koji sadržavaju novčanice različitih serija i/ili varijanti može se odrediti statističkim metodama.

(4) Iskazuje se na dobrovoljnoj osnovi.

(5) Povezanost pokazuje postoji li mjesečna podatkovna stavka. „Nema” pokazuje da se ova podatkovna stavka mora dostavljati dnevno, a ne mjesečno.

(6) „Potpuno (kat. 1)” znači da su obvezne sve kombinacije za serije/apoene. „Uvjetovano događajem” znači da ne treba dostavljati kombinacije za serije/apoene koje nemaju vrijednosti.

(7) Raščlamba prema serijama i varijantama za mješovite svežnjeve ili mješovite pakete koji sadržavaju novčanice različitih serija i/ili varijanti može se odrediti statističkim metodama.

(8) Iskazuje se na dobrovoljnoj osnovi. Temelji se na procjenama.

(9) Povezanost pokazuje postoji li mjesečna podatkovna stavka. „Nema” pokazuje da se ova podatkovna stavka mora dostavljati dnevno, a ne mjesečno.

(10) „Potpuno (kat. 1)” znači da su obvezne sve kombinacije za serije/apoene. „Uvjetovano događajem” znači da ne treba dostavljati kombinacije za serije/apoene koje nemaju vrijednosti.

(11) Raščlamba prema serijama i varijantama za mješovite svežnjeve ili mješovite pakete koji sadržavaju novčanice različitih serija i/ili varijanti može se odrediti statističkim metodama.

(12) Iskazuje se na dobrovoljnoj osnovi. Temelji se na procjenama.

(13) Povezanost pokazuje postoji li mjesečna podatkovna stavka. „Nema” pokazuje da se ova podatkovna stavka mora dostavljati dnevno, a ne mjesečno.

(14) „Potpuno (kat. 1)” znači da su obvezne sve kombinacije za serije/apoene. „Uvjetovano događajem” znači da ne treba dostavljati kombinacije za serije/apoene koje nemaju vrijednosti.

(15) Raščlamba prema serijama i varijantama za mješovite svežnjeve ili mješovite pakete koji sadržavaju novčanice različitih serija i/ili varijanti može se odrediti statističkim metodama.

(16) Povezanost pokazuje postoji li mjesečna podatkovna stavka. „Nema” pokazuje da se ova podatkovna stavka mora dostavljati dnevno, a ne mjesečno.

(17) „Potpuno (kat. 1)” znači da su obvezne sve kombinacije za serije/apoene. „Uvjetovano događajem” znači da ne treba dostavljati kombinacije za serije/apoene koje nemaju vrijednosti.

PRILOG VI.

„Glosar

Ovim se glosarom utvrđuju tehnički izrazi koji se upotrebljavaju u prilozima ovoj Smjernici.

„Apoen” znači nominalna vrijednost euronovčanice ili eurokovanice koja je za novčanice utvrđena Odlukom ESB/2003/4 ili naknadnim pravnim aktom ESB-a, a za kovanice Uredbom (EZ) br. 975/98 ili naknadnim pravnim aktom Unije.

„Gotovinski centar” znači centralizirani sigurni objekt u kojemu se rukuje euronovčanicama i/ili optjecajnim eurokovanicama nakon prijevoza iz različitih mjesta.

„Javnost” u odnosu na izdavanje eurokovanica znači svi subjekti i članovi javnosti koji nisu subjekti koji izdaju kovanice u (budućim) državama članicama sudionicama.

„Kovanice u optjecaju” znači agregirano nacionalno neto izdavanje optjecajnih eurokovanica (podatkovna stavka 1.1.). Valja zamijetiti da se pojam „kovanice u optjecaju” ne primjenjuje na nacionalnoj razini zbog toga što nije moguće utvrditi jesu li kovanice koje su puštene u optjecaj u jednoj državi članici sudionici u optjecaju u toj državi članici i jesu li vraćene iz optjecaja subjektima koji izdaju kovanice u drugim državama članicama sudionicama. Numizmatičke eurokovanice nisu uključene zbog toga što su te kovanice zakonsko sredstvo plaćanja samo u državi članici u kojoj su izdane.

„Logističke zalihe” znači sve zalihe novih i prikladnih euronovčanica, osim strateških zaliha Eurosustava, koje drže nacionalne središnje banke i, za potrebe ove Smjernice, subjekti NHTO i banke ECI (1).

„Nacionalno bruto izdavanje” u odnosu na eurokovanice znači optjecajne eurokovanice ili numizmatičke eurokovanice koje je izdao zakonski izdavatelj u državi članici sudionici (tj. kovanice čija je nominalna vrijednost uknjižena u korist zakonskog izdavatelja), bez obzira na to drži li te kovanice NSB, budući NSB Eurosustava, treća strana koja izdaje kovanice ili javnost.

Za optjecajne kovanice, nacionalno bruto izdavanje = nacionalno neto izdavanje optjecajnih kovanica (podatkovna stavka 1.1.) + zalihe optjecajnih kovanica uknjiženih u korist koje drže subjekti koji izdaju kovanice (podatkovna stavka 5.1.) + prijenosi optjecajnih kovanica od njihova uvođenja (kumulativna podatkovna stavka 4.1.) – primici optjecajnih kovanica od njihova uvođenja (kumulativna podatkovna stavka 4.2.).

Za numizmatičke kovanice, nacionalno bruto izdavanje = nacionalno neto izdavanje numizmatičkih kovanica (vrijednost) (podatkovna stavka 1.3.) + vrijednost numizmatičkih kovanica uknjiženih u korist koje drže subjekti koji izdaju kovanice (podatkovna stavka 5.3.).

„Nacionalno neto izdavanje novčanica” znači količina euronovčanica koje je pojedini NSB izdao i pustio u optjecaj u određenom trenutku (npr. na kraju izvještajnog razdoblja), uključujući sve euronovčanice koje su u optjecaj pustili svi nacionalni subjekti NHTO i sve banke ECI kojima upravlja taj NSB. Isključeni su prijenosi novčanica ostalim nacionalnim središnjim bankama ili budućim nacionalnim središnjim bankama Eurosustava. Nacionalno neto izdavanje novčanica može se izračunati primjenom: (i) metode stanja, koja upotrebljava samo podatke o stanju koji se odnose na određeni trenutak ili (ii) metode toka, koja agregira podatke o toku od datuma uvođenja novčanica do određenog trenutka (tj. kraja izvještajnog razdoblja).

Metoda stanja: nacionalno neto izdavanje = realizirane novčanice (podatkovna stavka 1.1.) – zalihe realiziranih novčanica (podatkovne stavke 2.1. do 2.15.) – uništene realizirane novčanice (podatkovne stavke 1.2. i 1.3.).

Metoda toka: nacionalno neto izdavanje = realizirane novčanice koje je izdao NSB (uključujući novčanice koje su u optjecaj pustili subjekti NHTO i banke ECI) od njihova uvođenja (kumulativne podatkovne stavke 3.1., 3.9. i 3.13.) – realizirane novčanice koje su vraćene NSB-u (uključujući novčanice koje su vraćene subjektima NHTO i bankama ECI) od njihova uvođenja (kumulativne podatkovne stavke 3.4. i 3.10. te 3.14.).

„Neobrađene novčanice” znači: (i) euronovčanice koje su vraćene nacionalnim središnjim bankama, ali njihove autentičnost i prikladnost još nisu provjerene u skladu s posebnim pravnim aktom ESB-a o obradi novčanica od strane nacionalnih središnjih banaka ili (ii) euronovčanice koje su vraćene kreditnim institucijama, uključujući subjekte NHTO i banke ECI, ali njihove autentičnost i prikladnost još nisu provjerene u skladu s Odlukom ESB/2010/14.

„Neprikladne novčanice” znači: (i) euronovčanice koje su vraćene nacionalnim središnjim bankama, ali nisu prikladne za optjecaj u skladu s posebnim pravnim aktom ESB-a o obradi novčanica od strane nacionalnih središnjih banaka ili (ii) euronovčanice koje su vraćene kreditnim institucijama, uključujući subjekte NHTO i banke ECI, ali nisu prikladne za optjecaj u skladu s minimalnim standardima za sortiranje koji su utvrđeni u Odluci ESB/2010/14.

„Novčanice u optjecaju” znači sve euronovčanice koje je izdao Eurosustav i koje su nacionalne središnje banke u određenom trenutku pustile u optjecaj, a koje za potrebe ove Smjernice uključuju i novčanice koje su u optjecaj pustili subjekti NHTO i banke ECI. To je jednako agregiranom nacionalnom neto izdavanju euronovčanica. Valja zamijetiti da se pojam „novčanice u optjecaju” ne primjenjuje na nacionalnoj razini zbog toga što nije moguće utvrditi jesu li novčanice koje su puštene u optjecaj u jednoj državi članici sudionici u optjecaju u toj državi članici ili su vraćene iz optjecaja drugim nacionalnim središnjim bankama, subjektima NHTO ili bankama ECI.

„Nove novčanice” znači euronovčanice koje nacionalne središnje banke, subjekti NHTO ili banke ECI još nisu pustili u optjecaj ili koje buduće nacionalne središnje banke Eurosustava još nisu upotrijebile za predopskrbu.

„Numizmatičke kovanice” znači eurokovanice koje su zakonsko sredstvo plaćanja samo u državi članici sudionici u kojoj su izdane i nisu namijenjene za optjecaj. Njihova nominalna vrijednost, slike, veličina i težina nisu iste kao kod optjecajnih eurokovanica kako bi ih se lako razlikovalo od optjecajnih eurokovanica. Numizmatičke kovanice uključuju i kovanice od plemenitih metala (2).

„Optjecajne kovanice” znači eurokovanice za koje je utvrđeno da imaju status zakonskog sredstva plaćanja u cijelom europodručju u skladu s Uredbom Vijeća (EZ) br. 975/98 od 3. svibnja 1998. o apoenima i tehničkim specifikacijama eurokovanica namijenjenih za optjecaj (3). Prva serija eurokovanica, uvedena 1. siječnja 2002., sastoji se od apoena od 0,01 eura, 0,02 eura, 0,05 eura, 0,10 eura, 0,20 eura, 0,50 eura, 1 eura i 2 eura. Optjecajne eurokovanice uključuju kovanice s posebnom završnom obradom ili kvalitetom i/ili pakiranjem te prigodne optjecajne eurokovanice. Prigodne optjecajne eurokovanice obično slave uspomenu na neki događaj ili osobu i izdaju se po nominalnoj vrijednosti u ograničenom razdoblju i ograničenim količinama.

„Početni komplet” znači paket koji sadržava niz optjecajnih eurokovanica različitih apoena, kako su odredila nadležna nacionalna tijela, kako bi javnost u budućoj državi članici sudionici bila unaprijed posredno opskrbljena optjecajnim eurokovanicama.

„Prikladne novčanice” znači: (i) euronovčanice koje su vraćene nacionalnim središnjim bankama i prikladne su za optjecaj u skladu s posebnim pravnim aktom ESB-a o obradi novčanica od strane nacionalnih središnjih banaka ili (ii) euronovčanice koje su vraćene kreditnim institucijama, uključujući subjekte NHTO i banke ECI, i prikladne su za optjecaj u skladu s minimalnim standardima za sortiranje koji su utvrđeni u Odluci ESB/2010/14 od 16. rujna 2010. o provjeri autentičnosti i prikladnosti euronovčanica te njihovu vraćanju u optjecaj (4).

„Program proširene pohrane ECI” (engl. „extended custodial inventory programme”, „program ECI”) znači program koji se sastoji od ugovora između ESB-a, NSB-a i pojedinih kreditnih institucija („banke ECI”), pri čemu NSB: (i) isporučuje euronovčanice bankama ECI koje ih pohranjuju izvan Europe za potrebe puštanja u optjecaj i (ii) knjiži u korist banaka ECI euronovčanice koje su položili njihovi klijenti, čije su autentičnost i prikladnost provjerene, koje se pohranjuju i o kojima je obaviješten NSB. Novčanice koje pohranjuju banke ECI, uključujući one koje su u tranzitu između NSB-a i banaka ECI, u potpunosti su kolateralizirane sve dok ih banke ECI ne puste u optjecaj odnosno dok se ne vrate NSB-u. Novčanice koje su iz NSB-a prenesene u banke ECI dio su realiziranih novčanica NSB-a (podatkovna stavka 1.1.). Novčanice koje pohranjuju banke ECI nisu dio nacionalnog neto izdavanja novčanica NSB-a.

„Realizirane kovanice” znači optjecajne eurokovanice koje su: (i) izradile kovnice i imaju posebnu nacionalnu stranu; (ii) isporučene subjektima koji izdaju kovanice u državi članici sudionici i (iii) evidentirane u sustavima za upravljanje gotovinom tih subjekata koji izdaju kovanice. To se primjenjuje mutatis mutandis na numizmatičke eurokovanice.

„Serija kovanica” znači niz apoena eurokovanica koji su utvrđeni kao serija Uredbom (EZ) br. 975/98 ili naknadnim pravnim aktom Unije. Prva serija eurokovanica, uvedena 1. siječnja 2002., sastoji se od apoena od 0,01 eura, 0,02 eura, 0,05 eura, 0,10 eura, 0,20 eura, 0,50 eura, 1 eura i 2 eura. Eurokovanice koje imaju revidirane tehničke specifikacije ili revidirani dizajn (npr. izmjene karte Europe na zajedničkoj strani) čine novu seriju kovanica samo ako ih se tako naziva u izmjeni Uredbe (EZ) br. 975/98 ili naknadnom pravnom aktu Unije.

„Serija novčanica” znači niz apoena euronovčanica koji su utvrđeni kao serija Odlukom ESB/2003/4 od 20. ožujka 2003. o apoenima, specifikacijama, reproduciranju, zamjeni i povlačenju euronovčanica (5) ili naknadnim pravnim aktom ESB-a. Prva serija euronovčanica, uvedena 1. siječnja 2002., sastoji se od apoena od 5 eura, 10 eura, 20 eura, 50 eura, 100 eura, 200 eura i 500 eura. Euronovčanice koje imaju revidirane tehničke specifikacije ili revidirani dizajn (npr. različite potpise različitih predsjednika ESB-a) čine novu seriju novčanica samo ako ih se tako naziva u izmjeni Odluke ESB/2003/4 ili naknadnom pravnom aktu ESB-a.

„Strateške zalihe Eurosustava” znači zalihe novih i prikladnih euronovčanica koje određene nacionalne središnje banke pohranjuju kako bi mogle zadovoljiti potražnju za euronovčanicama koja ne može biti zadovoljena iz logističkih zaliha (6).

„Subjekti koji izdaju kovanice” znači svako tijelo kojemu je nacionalni zakonski izdavatelj eurokovanica povjerio zadaću puštanja u optjecaj eurokovanica ili sam zakonski izdavatelj. Subjekti koji izdaju kovanice mogu uključivati NSB, kovnice, riznicu, imenovane javne agencije i imenovane privatne agencije. Ti subjekti koji izdaju kovanice, uz iznimku NSB-a, nazivaju se i „trećim stranama koje izdaju kovanice”.

„Sustav opskrbe gotovinom NHTO ili sličan sustav” (engl. „notes-held-to-order scheme”) ili „sustav NHTO” znači sustav koji se sastoji od pojedinačnih ugovora između NSB-a i jednog ili više subjekata („subjekti NHTO”) u državi članici sudionici, pri čemu NSB: (i) subjektima NHTO isporučuje euronovčanice koje oni pohranjuju izvan prostora NSB-a za potrebe puštanja u optjecaj i (ii) izravno knjiži u korist ili na teret računa NSB-a koji drže subjekti NHTO ili kreditne institucije koje su klijenti subjekata NHTO euronovčanice koje su u prostore za pohranu položili ili iz njih povukli subjekti NHTO odnosno njihovi klijenti, a o kojima je obaviješten NSB. Novčanice koje su iz NSB-a prenesene u subjekte NHTO dio su realiziranih novčanica NSB-a (podatkovna stavka 1.1.). Novčanice koje subjekti NHTO pohranjuju nisu dio nacionalnog neto izdavanja novčanica NSB-a.

„Varijanta novčanice” unutar serije novčanica znači podserija koja se sastoji od jednog apoena euronovčanica ili više njih s poboljšanim zaštitnim obilježjima i/ili revidiranim dizajnom.”.

(1) SL L 139, 11.5.1998., str. 6.

(2) Kovanice koje se prodaju kao ulaganje u plemenite metale nazivaju se kovanicama od plemenitih metala ili investicijskim kovanicama. Obično se kuju u skladu s razinom potražnje na tržištu i ne razlikuju se po posebnoj završnoj obradi ili kvaliteti. Cijena tih kovanica određuje se prema tekućoj tržišnoj cijeni metala od kojega su izrađene, uvećanoj za malu maržu za kovanje koja obuhvaća proizvodne troškove, troškove reklamiranja i malu dobit.

(3) SL L 139, 11.5.1998., str. 6.

(4) SL L 267, 9.10.2010., str. 1.

(5) SL L 78, 25.3.2003., str. 16.

(6) Kako je navedeno u posebnom pravnom aktu ESB-a o upravljanju zalihama novčanica.

10/Sv. 7

Službeni list Europske unije

146

32011O0013

L 228/37

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

SMJERNICA EUROPSKE SREDIŠNJE BANKE

od 25. kolovoza 2011.

o izmjeni Smjernice ESB/2007/9 o monetarnoj statistici i statistici financijskih institucija i statistici financijskih tržišta

(ESB/2011/13)

(2011/525/EU)

UPRAVNO VIJEĆE EUROPSKE SREDIŠNJE BANKE,

uzimajući u obzir Statut Europskog sustava središnjih banaka i Europske središnje banke, a posebno njegov članak 5. stavak 1., članak 12. stavak 1. i članak 14. stavak 3.,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 2533/98 od 23. studenoga 1998. o prikupljanju statističkih podataka od strane Europske središnje banke (1),

uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 25/2009 od 19. prosinca 2008. o bilanci sektora monetarnih financijskih institucija (ESB/2008/32) (2),

budući da:

(1)

Direktivom 2009/110/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 16. rujna 2009. o osnivanju, obavljanju djelatnosti i bonitetnom nadzoru poslovanja institucija za elektronički novac o izmjeni direktiva 2005/60/EZ i 2006/48/EZ i stavljanju izvan snage Direktive 2000/46/EZ (3) se institucije za elektronički novac lišavaju statusa kreditnih institucija.

(2)

Stoga je potrebno izmijeniti opseg, učestalost i rokove izvještavanja institucija za elektronički novac kako bi se osiguralo primjereno prikupljanje statističkih podataka o elektroničkom novcu. Navedeno izvještavanje mora omogućiti sveobuhvatno praćenje svih izdavatelja elektroničkog novca koji nisu kreditne institucije, bez obzira na to odgovaraju li oni definiciji „monetarnih financijskih institucija”. Potrebno je, nadalje, uskladiti glosar Smjernice ESB/2007/9 od 1. kolovoza 2007. o monetarnoj statistici, statistici financijskih institucija i statistici financijskih tržišta (4),

DONIJELO JE OVU SMJERNICU:

Članak 1.

Smjernica ESB/2007/9 mijenja se kako slijedi:

Članak 5. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 5.

Statistika elektroničkog novca

ESB, u suradnji s nacionalnim središnjim bankama, utvrđuje i evidentira na godišnjoj osnovi karakteristike sustava elektroničkog novca u EU, dostupnost dotičnih statističkih podataka i povezanih metoda njihove kompilacije. Nacionalne središnje banke dostavljaju statističke podatke o elektroničkom novcu koji izdaju sve monetarne financijske institucije kojima nije odobreno odstupanje u skladu s člankom 8. stavkom 1. Uredbe (EZ) br. 25/2009 (ESB/2008/32), u skladu s popisom stavaka iz tablice 1. dijela 2. Priloga III. ovoj Smjernici.

Mjesečni ili tromjesečni podaci dostavljaju se ESB-u najmanje dva puta godišnje, i to do posljednjeg radnog dana u travnju (podaci do kraja ožujka) i listopadu (podaci do kraja rujna). U skladu s dostupnošću podataka nacionalnih središnjih banaka prijenos podataka može se obavljati i češće, odnosno mjesečno ili tromjesečno do posljednjeg radnog dana u mjesecu nakon isteka referentnog razdoblja. U nedostatku podataka nacionalne središnje banke koriste se procjenama ili privremenim podacima kada je to moguće.

Ovo izvještavanje obuhvaća institucije za elektronički novac koje se prije svega bave financijskim posredovanjem u obliku izdavanja elektroničkog novca, koje tako odgovaraju definiciji monetarne financijske institucije i institucije za elektronički novac koje se ne bave prije svega financijskim posredovanjem u obliku izdavanja elektroničkog novca, te time ne odgovaraju definiciji monetarne financijske institucije. Ovo izvještavanje uključuje i izvještavanje od strane malih monetarnih financijskih institucija kojima je odobreno odstupanje u skladu s člankom 8. stavkom 1. Uredbe (EZ) br. 25/2009 (ESB/2008/32), bez obzira na to jesu li one kreditne institucije ili nisu.

Nacionalne središnje banke dostavljaju statističke podatke u skladu s popisom stavaka iz tablice 2. dijela 2. Priloga III. ovoj Smjernici. Podaci izdavatelja elektroničkog novca koji ne odgovaraju definiciji monetarnih financijskih institucija i koji stoga ne podliježu redovitim statističkim izvještajnim zahtjevima o stavkama bilance, dostavljaju se pod uvjetom da ih nacionalne središnje banke mogu dobiti od svojih nadležnih nadzornih tijela ili iz drugih prikladnih izvora.

Izvještaji o serijama dostavljaju se ESB-u na godišnjoj osnovi, do posljednjeg radnog dana u mjesecu nakon završetka referentnog razdoblja. U nedostatku podataka nacionalne središnje banke se koriste procjenama ili privremenim podacima kada je to moguće.”;

2.	Prilog III. mijenja se u skladu s Prilogom I. ovoj Smjernici;

3.	glosar se mijenja u skladu s Prilogom II. ovoj Smjernici.

Članak 2.

Stupanje na snagu

Ova Smjernica stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Članak 3.

Adresati

Ova je Smjernica upućena svim središnjim bankama Eurosustava.

Sastavljeno u Frankfurtu na Majni 25. kolovoza 2011.

Za Upravno vijeće ESB-a

Predsjednik ESB-a

Jean-Claude TRICHET

(1) SL L 318, 27.11.1998., str. 8.

(2) SL L 15, 20.1.2009., str. 14.

(3) SL L 267, 10.10.2009., str. 7.

(4) SL L 341, 27.12.2007., str. 1.

PRILOG I.

Dio 2. Priloga III. zamjenjuje se sljedećim:

„DIO 2.

Statistika elektroničkog novca

Podaci ostalih monetarnih financijskih institucija (stanja)

Tablica 1.

Mjesečni ili tromjesečni statistički izvještajni zahtjevi kojima nije odobreno odstupanje u skladu s člankom 8. stavkom 1. Uredbe (EZ) br. 25/2009 (ESB/2008/32)

BILANČNE STAVKE

Domaće

B.	Ostale države članice sudionice

C.	Inozemstvo

D.	Neraspoređeno

OBVEZE

9	Depoziti (sve valute)

9e	Depoziti — euro

9.1e	Prekonoćni

od toga: Elektronički novac

9.1.1e

Elektronički novac zasnovan na hardveru

9.1.2e

Elektronički novac zasnovan na softveru

9x	Depoziti — strane valute

9.1x	Prekonoćni

od toga: Elektronički novac

9.1.1x

Elektronički novac zasnovan na hardveru

9.1.2x

Elektronički novac zasnovan na softveru

Ukupno elektronički novac

Tablica 2.

Godišnji statistički izvještajni zahtjevi vezani uz elektronički novac koji izdaju sve institucije za elektronički novac koje nisu kreditne institucije

BILANČNE STAVKE

Domaće

B.	Ostale države članice sudionice

C.	Inozemstvo

D.	Neraspoređeno

Ukupna imovina/obveze

od toga: Depoziti elektroničkog novca (sve valute)”

PRILOG II.

Glosar se mijenja kako slijedi:

definicija „e-novca” zamjenjuje se sljedećim:

„Elektronički novac: znači elektronički, uključujući i magnetski, pohranjenu novčanu vrijednost koja čini potraživanje prema izdavatelju i koja je izdana nakon primitka novčanih sredstava u svrhu izvršavanja platnih transakcija i koju prihvaća fizička ili pravna osoba koja nije izdavatelj tog elektroničkog novca.”;

2.	definicija „Institucija e-novca” zamjenjuje se sljedećim: „Institucija za elektronički novac: je pravna osoba koja je dobila odobrenje za izdavanje elektroničkog novca.”;

3.	definicija „Sredstva” zamjenjuje se sljedećim: „Sredstva: znači gotovina, knjižni novac i elektronički novac.”;

4.	definicija „Fondovi tržišta novca” zamjenjuje se sljedećim: „Fondovi tržišta novca: definiraju se člankom 1.a Uredbe (EZ) br. 25/2009 (ESB/2008/32).”.

10/Sv. 7

Službeni list Europske unije

150

32011D0019(01)

L 303/44

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

ODLUKA EUROPSKE SREDIŠNJE BANKE

od 15. studenoga 2011.

o izmjeni Odluke ESB/2007/7 o uvjetima sustava TARGET2-ECB

(ESB/2011/19)

(2011/749/EU)

IZVRŠNI ODBOR EUROPSKE SREDIŠNJE BANKE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 127. stavak 2.,

uzimajući u obzir Statut Europskog sustava središnjih banaka i Europske središnje banke, a posebno njegov članak 11. stavak 11.6. i članke 17., 22. i 23.,

uzimajući u obzir Smjernicu ESB/2007/2 od 26. travnja 2007. o Transeuropskom automatiziranom sustavu ekspresnih novčanih transakcija u realnom vremenu na bruto načelu (sustav TARGET2) (1), a posebno njezin članak 6. stavak 2.,

budući da:

(1)

Smjernica ESB/2007/2 izmijenjena je Smjernicom ESB/2011/15 od 14. listopada 2011. o izmjeni Smjernice ESB/2007/2 o Transeuropskom automatiziranom sustavu ekspresnih novčanih transakcija u realnom vremenu na bruto načelu (sustav TARGET2) (2), kako bi se, između ostalog, (a) „načelo opreznosti” uključilo u kriterije na temelju kojih se prijava za sudjelovanje u sustavu TARGET2 može odbiti, a sudjelovanje sudionika u sustavu TARGET2 ili njegov pristup dnevnim kreditima odgoditi ograničiti ili okončati; i (b) uzeli u obzir novi zahtjevi za sudionike u sustavu TARGET2 povezani s administrativnim mjerama i mjerama ograničavanja, uvedenima u skladu s člancima 75. i 215. Ugovora.

(2)	Stoga je potrebno izmijeniti Prilog Odluci ESB/2007/7 od 24. srpnja 2007. o uvjetima sustava TARGET2-ECB (3) kako bi se u uvjete sustava TARGET2-ECB unijeli određeni elementi iz Smjernice ESB/2011/15,

DONIO JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Izmjene uvjeta sustava TARGET2-ECB

Prilog Odluci ESB/2007/7 koji sadržava uvjete sustava TARGET2-ECB mijenja se u skladu s Prilogom ovoj Odluci.

Članak 2.

Stupanje na snagu

Ova Odluka stupa na snagu 21. studenoga 2011.

Sastavljeno u Frankfurtu na Majni 15. studenoga 2011.

Predsjednik ESB-a

Mario DRAGHI

(1) SL L 237, 8.9.2007., str. 1.

(2) SL L 279, 26.10.2011., str. 5.

(3) SL L 237, 8.9.2007., str. 71.

PRILOG

Prilog Odluci ESB/2007/7 mijenja se kako slijedi:

U članku 1. zamjenjuju se sljedeće definicije:

„—	„payee”, except where used in Article 33, means a TARGET2 participant whose PM account will be credited as a result of a payment order being settled,

—	„payer”, except where used in Article 33, means a TARGET2 participant whose PM account will be debited as a result of a payment order being settled,”.

U članku 6. stavku 4. točka (c) zamjenjuje se sljedećim:

„(c)

in the ECB’s assessment, such participation would endanger the overall stability, soundness and safety of TARGET2-ECB or of any other TARGET2 component system, would jeopardise the ECB’s performance of its tasks as described in the Statute of the European System of Central Banks and of the European Central Bank, or poses risks on the grounds of prudence.”

U članku 28. stavku 2. točke (e) i (f) zamjenjuju se sljedećim:

„(e)

any other participant-related event occurs which, in the ECB’s assessment, would threaten the overall stability, soundness and safety of TARGET2-ECB or of any other TARGET2 component system, which would jeopardise the ECB’s performance of its tasks as described in the Statute of the European System of Central Banks and of the European Central Bank, or poses risks on the grounds of prudence;

(f)	the ECB suspends, limits or terminates the participant’s access to intraday credit pursuant to paragraph 12 of Annex III to Guideline ECB/2007/2.”

Članak 33. mijenja se kako slijedi:

(a)	naziv „Data protection, prevention of money laundering and related issues” zamjenjuje se s „Data protection, prevention of money laundering, administrative or restrictive measures and related issues”;

(b)

dodaje se sljedeći stavak 3.:

„3. Participants, when acting as the payment service provider of a payer or payee, shall comply with all requirements resulting from administrative or restrictive measures imposed pursuant to Articles 75 or 215 of the Treaty on the Functioning of the European Union, including with respect to notification and/or obtaining consent from a competent authority in relation to the processing of transactions. In addition:

(a)

when the ECB is the payment service provider of a participant that is a payer:

i.	the participant shall make the required notification or obtain consent on behalf of the central bank that is primarily required to make notification or obtain consent, and shall provide the ECB with evidence of having made a notification or having received consent; and

ii.	the participant shall not enter any credit transfer order into TARGET2 until it has obtained confirmation from the ECB that the required notification has been made or the consent has been obtained by or on behalf of the payment service provider of the payee;

(b)

when the ECB is a payment service provider of a participant that is a payee, the participant shall make the required notification or obtain consent on behalf of the central bank that is primarily required to make notification or obtain consent, and shall provide the ECB with evidence of having made a notification or having received consent.

For the purposes of this paragraph, the terms „payment service provider”, „payer” and „payee” shall have the meanings given to them in the applicable administrative or restrictive measures.”

10/Sv. 7

Službeni list Europske unije

152

32011D0021

L 324/37

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

ODLUKA EUROPSKE SREDIŠNJE BANKE

od 1. prosinca 2011.

o odobrenju količine izdavanja kovanica u 2012.

(ESB/2011/21)

(2011/816/EU)

UPRAVNO VIJEĆE EUROPSKE SREDIŠNJE BANKE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 128. stavak 2.,

budući da:

(1)	Od 1. siječnja 1999. Europska središnja banka (ESB) ima isključivo pravo odobriti količine kovanica koje izdaju države članice čija je valuta euro.

(2)	Države članice čija je valuta euro podnijele su na odobrenje ESB-u svoje procjene količina eurokovanica koje će se izdati u 2012., dopunjene napomenama za pojašnjenje metodologije predviđanja,

DONIJELO JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Odobrenje količine eurokovanica koja će se izdati u 2012.

ESB ovime odobrava količinu eurokovanica koju će izdati države članice čija je valuta euro u 2012. kako je opisano u sljedećoj tablici:

(u milijunima eura)
	Izdavanje kovanica namijenjenih za optjecaj i izdavanje numizmatičkih kovanica (koje nisu namijenjene za optjecaj) u 2012.
Belgija	196,0
Njemačka	668,0
Estonija	12,7
Irska	31,2
Grčka	25,4
Španjolska	250,0
Francuska	310,0
Italija	128,4
Cipar	13,1
Luksemburg	35,0
Malta	10,5
Nizozemska	63,8
Austrija	264,0
Portugal	28,5
Slovenija	26,0
Slovačka	32,2
Finska	60,0

Članak 2.

Završna odredba

Ova je Odluka upućena državama članicama čija je valuta euro.

Sastavljeno u Frankfurtu na Majni 1. prosinca 2011.

Predsjednik ESB-a

Mario DRAGHI

10/Sv. 7

Službeni list Europske unije

153

32011O0027

L 019/37

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

SMJERNICA EUROPSKE SREDIŠNJE BANKE

od 21. prosinca 2011.

o izmjeni Smjernice ESB/2010/20 o pravnom okviru za računovodstvo i financijsko izvještavanje u Europskom sustavu središnjih banaka

(ESB/2011/27)

(2012/38/EU)

UPRAVNO VIJEĆE EUROPSKE SREDIŠNJE BANKE,

uzimajući u obzir Statut Europskog sustava središnjih banaka i Europske središnje banke, a posebno njegov članak 12. stavak 1., članak 14. stavak 3. i članak 26. stavak 4.,

uzimajući u obzir doprinos Općeg vijeća Europske središnje banke, u skladu s drugom i trećom alinejom članka 46. stavka 2. Statuta Europskog sustava središnjih banaka i Europske središnje banke,

budući da:

(1)	Smjernica ESB/2010/20 od 11. studenoga 2010. o pravnom okviru za računovodstvo i financijsko izvještavanje u Europskom sustavu središnjih banaka (1) utvrđuje pravila za standardizaciju računovodstva i financijskog izvještavanja operacija koje provode nacionalne središnje banke.

(2)

S obzirom na raznolikost operacija monetarne politike, potrebno je pojasniti u Prilogu IV. Smjernici ESB/2010/20 da se rezervacije povezane s operacijama monetarne politike mogu razlikovati, tj. rezervacije koje se knjiže pod stavkom obveza 13., te koje se navode u sklopu stavke imovine 7.1., ne moraju nužno biti rezervacije Eurosustava.

(3)	Smjernicu ESB/2010/20 treba na odgovarajući način izmijeniti,

DONIJELO JE OVU SMJERNICU:

Članak 1.

Izmjena

Smjernica ESB/2010/20 mijenja se kako slijedi:

Prilog IV. Smjernici ESB/2010/20 zamjenjuje se Prilogom ovoj Smjernici.

Članak 2.

Stupanje na snagu

Ova Smjernica stupa na snagu 31. prosinca 2011.

Članak 3.

Adresati

Ova se Smjernica primjenjuje na sve središnje banke Eurosustava.

Sastavljeno u Frankfurtu na Majni 21. prosinca 2011.

Za Upravno vijeće ESB-a

Predsjednik ESB-a

Mario DRAGHI

(1) SL L 35, 9.2.2011., str. 31.

PRILOG

„PRILOG IV.

SASTAV I PRAVILA VREDNOVANJA BILANCE (1)

IMOVINA

Bilančna stavka (3)

Kategorizacija sadržaja bilančnih stavki

Načelo vrednovanja

Opseg primjene (4)

Zlato i potraživanja u zlatu

Fizičko zlato, tj. poluge, kovanice, pločice, grumeni u pohrani ili ‚u izradi’. Nefizičko zlato, poput salda u zlatu na računima po viđenju (neraspoređeni računi), oročeni depoziti i potraživanja u zlatu koja proizlaze iz sljedećih transakcija: (a) više ili niže vrednovane transakcije; i (b) zamjene lokacije zlata ili čistoće zlata, ako je razlika između izdavanja i primitka veća od jednoga radnog dana

Tržišna vrijednost

Obvezno

Potraživanja od rezidenata izvan europodručja nominirana u stranoj valuti

Potraživanja nominirana u stranoj valuti od drugih ugovornih strana, koje su rezidenti izvan europodručja, uključujući međunarodne i nadnacionalne institucije i središnje banke izvan europodručja

2.1.

Potraživanja od Međunarodnoga monetarnog fonda (MMF)

(a) Prava vučenja u sklopu tranše pričuve (neto)

Nacionalna kvota minus stanja u eurima na raspolaganju MMF-u. Račun br. 2 MMF-a (račun za administrativne troškove u eurima) može biti uključen u tu stavku ili u stavku ‚Obveze nominirane u eurima prema rezidentima izvan europodručja’

(a) Prava vučenja u sklopu tranše pričuve (neto)

Nominalna vrijednost, preračunata po tržišnom tečaju

Obvezno

(b) Posebna prava vučenja

Udjeli u posebnim pravima vučenja (bruto)

(b) Posebna prava vučenja

Nominalna vrijednost, preračunata po tržišnom tečaju

Obvezno

Opći sporazumi o zaduživanju, krediti iz posebnih sporazuma o zaduživanju, depoziti u fondovima kojima upravlja MMF

Nominalna vrijednost, preračunata po tržišnom tečaju

Obvezno

2.2.

Salda kod banaka i ulaganja u vrijednosne papire, inozemni krediti i ostala inozemna imovina

(a) Salda kod banaka izvan europodručja osim onih pod stavkom imovine 11.3.

‚Ostala financijska imovina’ Tekući računi, oročeni depoziti, prekonoćni depoziti, obratne repo transakcije

(a) Salda kod banaka izvan europodručja

Nominalna vrijednost, preračunata po tržišnom tečaju

Obvezno

(b) Ulaganja u vrijednosne papire izvan europodručja osim onih pod stavkom imovine 11.3.‚Ostala financijska imovina’

Mjenice i obveznice, blagajnički zapisi, obveznice bez kupona, vrijednosni papiri novčanog tržišta, vlasnički instrumenti koji se drže kao dio deviznih pričuva, svi izdani od rezidenata izvan europodručja

i. Utrživi vrijednosni papiri, osim onih koji se drže do dospijeća

Tržišna cijena i tržišni tečaj

Sve premije ili diskonti se amortiziraju

Obvezno

ii. Utrživi vrijednosni papiri klasificirani kao oni koji se drže do dospijeća

Trošak nabave koji podliježe umanjenju i tržišni tečaj

Sve premije ili diskonti se amortiziraju

Obvezno

iii. Neutrživi vrijednosni papiri

Trošak nabave koji podliježe umanjenju i tržišni tečaj

Sve premije ili diskonti se amortiziraju

Obvezno

iv. Utrživi vlasnički instrumenti

Tržišna cijena i tržišni tečaj

Obvezno

Depoziti po nominalnoj vrijednosti, preračunati po tržišnom tečaju

Obvezno

(d) Ostala inozemna imovina

Novčanice i kovanice izvan europodručja

(d) Ostala inozemna imovina

Nominalna vrijednost preračunata po tržišnom tečaju

Obvezno

Potraživanja od rezidenata europodručja nominirana u stranoj valuti

(a) Ulaganja u vrijednosne papire unutar europodručja osim onih pod stavkom imovine 11.3.‚Ostala financijska imovina’

i. Utrživi vrijednosni papiri, osim onih koji se drže do dospijeća

Tržišna cijena i tržišni tečaj

Sve premije ili diskonti se amortiziraju

Obvezno

ii. Utrživi vrijednosni papiri klasificirani kao oni koji se drže do dospijeća

Trošak nabave koji podliježe umanjenju i tržišnom tečaju

Sve premije ili diskonti se amortiziraju

Obvezno

iii. Neutrživi vrijednosni papiri

Trošak nabave koji podliježe umanjenju i tržišnom tečaju

Sve premije ili diskonti se amortiziraju

Obvezno

iv. Utrživi vlasnički instrumenti

Tržišna cijena i tržišni tečaj

Obvezno

(b) Ostala potraživanja od rezidenata europodručja osim onih pod stavkom imovine 11.3.‚Ostala financijska imovina’

Krediti, depoziti, obratne repo transakcije, ostalo kreditiranje

(b) Ostala potraživanja

Depoziti i ostalo kreditiranje po nominalnoj vrijednosti, preračunatoj po tržišnom tečaju

Obvezno

Potraživanja od rezidenata izvan europodručja nominirana u eurima

4.1.

Salda kod banaka, ulaganja u vrijednosne papire i krediti

(a) Salda kod banaka izvan europodručja osim onih pod stavkom imovine 11.3.‚Ostala financijska imovina’

Tekući računi, oročeni depoziti, prekonoćni depoziti. Obratne repo transakcije povezane s upravljanjem vrijednosnim papirima nominiranima u eurima

(a) Salda kod banaka izvan europodručja

Nominalna vrijednost

Obvezno

(b) Ulaganja u vrijednosne papire izvan europodručja osim onih pod stavkom imovine 11.3.‚Ostala financijska imovina’

Vlasnički vrijednosni papiri, mjenice i obveznice, blagajnički zapisi, obveznice bez kupona, vrijednosni papiri novčanog tržišta, svi izdani od strane rezidenata izvan europodručja

i. Utrživi vrijednosni papiri, osim onih koji se drže do dospijeća

Tržišna cijena

Sve premije ili diskonti se amortiziraju

Obvezno

ii. Utrživi vrijednosni papiri klasificirani kao oni koji se drže do dospijeća

Trošak nabave koji podliježe umanjenju

Sve premije ili diskonti se amortiziraju

Obvezno

iii. Neutrživi vrijednosni papiri

Trošak nabave koji podliježe umanjenju

Sve premije ili diskonti se amortiziraju

Obvezno

iv. Utrživi vlasnički instrumenti

Tržišna cijena

Obvezno

Depoziti po nominalnoj vrijednosti

Obvezno

(d) Vrijednosni papiri osim onih pod stavkom imovine 11.3. ‚Ostala financijska imovina’, koje izdaju subjekti izvan europodručja

Vrijednosni papiri koje izdaju nadnacionalne i međunarodne organizacije, npr. Europska investicijska banka, bez obzira na njihovu geografsku lokaciju

i. Utrživi vrijednosni papiri osim onih koji se drže do dospijeća

Tržišna cijena

Sve premije ili diskonti se amortiziraju

Obvezno

ii. Utrživi vrijednosni papiri klasificirani kao oni koji se drže do dospijeća

Trošak nabave koji podliježe umanjenju

Sve premije ili diskonti se amortiziraju

Obvezno

iii. Neutrživi vrijednosni papiri

Trošak nabave koji podliježe umanjenju

Sve premije ili diskonti se amortiziraju

Obvezno

4.2.

Potraživanja koja proizlaze iz kredita u sklopu ERM II

Kreditiranje u skladu s uvjetima ERM II

Nominalna vrijednost

Obvezno

Krediti kreditnim institucijama iz europodručja, vezani uz operacije monetarne politike, nominirani u eurima

Stavke 5.1. do 5.5.: transakcije u skladu s odgovarajućim instrumentima monetarne politike, opisanima u Prilogu I. Smjernici ESB/2011/14 od 20. rujna 2011. o instrumentima i postupcima monetarne politike Eurosustava (5)

5.1

5.1.

Glavne operacije refinanciranja

Redovite obratne transakcije kojima se osigurava likvidnost, s tjednom učestalošću i uobičajenim dospijećem od tjedan dana

Nominalna vrijednost ili repo trošak

Obvezno

5.2.

Operacije dugoročnijeg refinanciranja

Redovite obratne transakcije kojima se osigurava likvidnost, s mjesečnom učestalošću i uobičajenim dospijećem od 3 mjeseca

Nominalna vrijednost ili repo trošak

Obvezno

5.3.

Obratne operacije fine prilagodbe

Obratne transakcije koje se provode kao povremene transakcije za potrebe fine prilagodbe

Nominalna vrijednost ili repo trošak

Obvezno

5.4.

Obratne strukturne operacije

Obratne transakcije kojima se strukturna pozicija Eurosustava prilagođava u odnosu na financijski sektor

Nominalna vrijednost ili repo trošak

Obvezno

5.5.

Mogućnost granične posudbe od središnje banke

Prekonoćni kredit za likvidnost po unaprijed određenoj kamatnoj stopi na temelju prihvatljive imovine (stalno raspoloživa mogućnost)

Nominalna vrijednost ili repo trošak

Obvezno

5.6.

Krediti vezani uz poziv na uplatu marže

Dodatni kredit kreditnim institucijama, koji proizlazi iz povećanja vrijednosti odnosne imovine s obzirom na drugi kredit tim kreditnim institucijama

Nominalna vrijednost ili trošak nabave

Obvezno

Ostala potraživanja od kreditnih institucija iz europodručja, nominirana u eurima

Tekući računi, oročeni depoziti, prekonoćni depoziti, obratne repo transakcije povezane s upravljanjem portfeljima vrijednosnih papira pod stavkom imovine 7. ‚Vrijednosni papiri rezidenata europodručja nominirani u eurima’, uključujući transakcije koje proizlaze iz preoblikovanja nekadašnjih deviznih pričuva europodručja i druga potraživanja. Korespondentni računi u drugim stranim kreditnim institucijama europodručja. Ostala potraživanja i operacije koje nisu povezane s operacijama monetarne politike Eurosustava. Sva potraživanja koja proizlaze iz operacija monetarne politike koje je započeo NSB prije pridruživanja Eurosustavu

Nominalna vrijednost ili trošak nabave

Obvezno

Vrijednosni papiri rezidenata europodručja nominirani u eurima

7.1.

Vrijednosni papiri koji se drže za potrebe monetarne politike

Vrijednosni papiri izdani u europodručju koji se drže za potrebe monetarne politike. Dužnički certifikati ESB-a koji su kupljeni za potrebe fine prilagodbe

(a) Utrživi vrijednosni papiri osim onih koji se drže do dospijeća

Tržišna cijena

Sve premije ili diskonti se amortiziraju

Obvezno

(b) Utrživi vrijednosni papiri klasificirani kao oni koji se drže do dospijeća

Trošak nabave koji podliježe umanjenju (trošak nabave kada se umanjenje pokriva rezervacijom pod stavkom obveza 13 (b) ‚Rezervacije’)

Sve premije ili diskonti se amortiziraju

Obvezno

Trošak nabave koji podliježe umanjenju

Sve premije ili diskonti se amortiziraju

Obvezno

7.2.

Ostali vrijednosni papiri

Vrijednosni papiri osim onih pod stavkom imovine 7.1. ‚Vrijednosni papiri koji se drže za potrebe monetarne politike’ i pod stavkom imovine 11.3. ‚Ostala financijska imovina’ mjenice i obveznice, blagajnički zapisi, obveznice bez kupona, vrijednosni papiri novčanog tržišta u izravnom vlasništvu, uključujući državne vrijednosne papire koji potječu još iz vremena prije EMU, nominirani u eurima. Vlasnički vrijednosni papiri

(a) Utrživi vrijednosni papiri osim onih koji se drže do dospijeća

Tržišna cijena

Sve premije ili diskonti se amortiziraju

Obvezno

(b) Utrživi vrijednosni papiri klasificirani kao oni koji se drže do dospijeća

Trošak nabave koji podliježe umanjenju

Sve premije ili diskonti se amortiziraju

Obvezno

Trošak nabave koji podliježe umanjenju

Sve premije ili diskonti se amortiziraju

Obvezno

(d) Utrživi vlasnički instrumenti

Tržišna cijena

Obvezno

Dug opće države nominiran u eurima

Potraživanja od države koja proizlaze iz vremena prije EMU (neutrživi vrijednosni papiri, krediti)

Depoziti/krediti po nominalnoj vrijednosti, neutrživi vrijednosni papiri po trošku nabave

Obvezno

—

Potraživanja unutar Eurosustava+)

—

9.1.

Sudjelujući udio u ESB-u+)

Stavka samo u bilanci NSB-a

Udio u kapitalu ESB-a svakog NSB-a, u skladu s Ugovorom i mjerodavnim ključem kapitala i doprinosima u skladu s člankom 48. stavkom 2. Statuta ESSB-a

Trošak nabave

Obvezno

—

9.2.

Potraživanja koja odgovaraju prijenosu deviznih pričuva+)

Stavka samo u bilanci NSB-a

Potraživanja od ESB-a nominirana u eurima s obzirom na početne i dodatne prijenose deviznih pričuva u skladu s člankom 30. Statuta ESSB-a

Nominalna vrijednost

Obvezno

—

9.3.

Potraživanja vezana uz izdavanje dužničkih certifikata ESB-a+)

Stavka samo u bilanci ESB-a

Potraživanja unutar Eurosustava od nacionalnih središnjih banka, koja proizlaze iz izdavanja dužničkih certifikata ESB-a

Trošak nabave

Obvezno

—

9.4.

Neto potraživanja koja se odnose na raspodjelu euronovčanica unutar Eurosustava+) (2)

Za nacionalne središnje banke: neto potraživanje povezano s primjenom ključa za raspodjelu novčanica, tj. uključujući salda unutar Eurosustava, povezana s izdavanjem euronovčanica od strane ESB-a, kompenzacijskim iznosom i njegovim uknjiženjem u svrhu uravnoteženja, kao što je određeno Odlukom ESB/2010/23 od 25. studenoga 2010. o raspodjeli monetarnog prihoda nacionalnih središnjih banaka država članica čija je valuta euro (6)

Za ESB: potraživanja povezana s izdavanjem novčanica od ESB-a, u skladu s Odlukom ESB/2010/29

Nominalna vrijednost

Obvezno

—

9.5.

Ostala potraživanja unutar Eurosustava (neto)+)

Neto pozicija sljedećih podstavki:

(a)	neto potraživanja koja proizlaze iz salda na računima u sustavu TARGET2 i na korespondentnim računima nacionalnih središnjih banaka, tj. neto iznos potraživanja i obveza — vidjeti također stavku obveza 10.4. ‚Ostale obveze unutar Eurosustava (neto)’;

(a)	Nominalna vrijednost

Obvezno

(b)	potraživanja na osnovi razlike između monetarnog prihoda koji se udružuje i preraspoređuje. Relevantno samo za razdoblje između knjiženja monetarnog prihoda kao dio postupaka na kraju godine i njegove namire posljednjega radnog dana u siječnju svake godine;

(b)	Nominalna vrijednost

Obvezno

(c)	ostala moguća potraživanja unutar Eurosustava, nominirana u eurima, uključujući privremeno raspoređivanje prihoda ESB-a (2)

(c)	Nominalna vrijednost

Obvezno

10.

Stavke u postupku namire

Salda na računu za namiru (potraživanja), uključujući čekove u optjecaju

Nominalna vrijednost

Obvezno

11.

Ostala imovina

11.1.

Kovanice europodručja

Eurokovanice ako NSB nije zakoniti izdavatelj

Nominalna vrijednost

Obvezno

11.2.

Materijalna i nematerijalna dugotrajna imovina

Zemljišta i zgrade, namještaj i oprema uključujući računalnu opremu, softver

Trošak nabave umanjen za amortizaciju

Stopa amortizacije:

—	računala i njihov hardver/softver i motorna vozila: 4 godine

—	oprema, namještaj i postrojenje u zgradi: 10 godina

—	zgrade i kapitalizirani glavni troškovi obnove: 25 godina

Kapitalizacija rashoda: ograničenog iznosa (manje od 10 000 eura bez PDV-a: bez kapitalizacije)

Preporučeno

11.3.

Ostala financijska imovina

—	Sudjelujući udjeli i ulaganja u podređena društva; vlasnički vrijednosni papiri koji se drže iz strateških razloga/razloga politike

—	Vrijednosni papiri, uključujući vlasničke vrijednosne papire i druge financijske instrumente i salda (npr. oročeni depoziti i tekući računi), koji se drže kao namjenski portfelj

—	Obratne repo transakcije s kreditnim institucijama, vezane uz upravljanje portfeljima vrijednosnih papira iz ove stavke

(a) Utrživi vlasnički instrumenti

Tržišna cijena

Preporučeno

(b) Sudjelujući udjeli i nelikvidne dionice i svi ostali vlasnički instrumenti koji se drže kao trajno ulaganje

Trošak nabave koji podliježe umanjenju

Preporučeno

Neto vrijednost imovine

Preporučeno

(d) Utrživi vrijednosni papiri osim onih koji se drže do dospijeća

Tržišna cijena

Sve premije ili diskonti se amortiziraju

Preporučeno

(e) Utrživi vrijednosni papiri klasificirani kao oni koji se drže do dospijeća ili kao trajno ulaganje

Trošak nabave koji podliježe umanjenju

Sve premije ili diskonti se amortiziraju

Preporučeno

(f) Neutrživi vrijednosni papiri

Trošak nabave koji podliježe umanjenju

Sve premije ili diskonti se amortiziraju

Preporučeno

(g) Salda u bankama i krediti

Nominalna vrijednost, preračunata po tržišnom tečaju ako su salda ili depoziti nominirani u stranoj valuti

Preporučeno

11.4.

Revalorizacijske razlike za izvanbilančne instrumente

Rezultati vrednovanja terminskih ugovora u stranoj valuti, valutnih ugovora o razmjeni, kamatnih ugovora o razmjeni, terminskih ugovora o kamatnoj stopi, terminskih transakcija vrijednosnim papirima, promptnih transakcija u stranoj valuti od datuma trgovanja do datuma namire

Neto pozicija između terminskog i promptnog po tržišnom tečaju

Obvezno

11.5.

Obračunati prihodi i unaprijed plaćeni troškovi

Prihod koji ne dospijeva u izvještajnom razdoblju, no može se pripisati izvještajnom razdoblju. Unaprijed plaćeni rashodi i plaćene obračunate kamate (tj. obračunate kamate kupljene s vrijednosnim papirom)

Nominalna vrijednost, preračunata u devize po tržišnom tečaju

Obvezno

11.6.

Razno

Predujmovi, krediti i druge manje stavke.

Prolazni računi revalorizacije (bilančna stavka samo tijekom godine: nerealizirani gubici na datume revalorizacije tijekom godine, koji nisu pokriveni odgovarajućim računima revalorizacije pod stavkom obveza ‚Računi revalorizacije’). Zajmovi na povjereničkoj osnovi. Ulaganja povezana s depozitima u zlatu klijenata. Kovanice nominirane u jedinicama nacionalnih valuta europodručja. Tekući izdaci (neto akumulirani gubitak), gubitak iz prethodne godine prije pokrića. Neto mirovinska sredstva

Nominalna vrijednost ili trošak nabave

Preporučeno

Prolazni računi revalorizacije

Revalorizacijska razlika između prosječnog troška nabave i tržišne vrijednosti, preračunata u devize po tržišnom tečaju

Obvezno

Ulaganja povezana s depozitima u zlatu klijenata

Tržišna vrijednost

Obvezno

Nepodmirena potraživanja koja proizlaze iz statusa neispunjavanja obveza drugih ugovornih strana Eurosustava u sklopu kreditnih operacija Eurosustava

Nepodmirena potraživanja (koja proizlaze iz statusa neispunjavanja obveza)

Nominalna/nadoknadiva vrijednost (prije/nakon podmirenja gubitaka)

Obvezno

Imovina ili potraživanja (od trećih osoba) prisvojena i/ili stečena u sklopu realizacije kolaterala koji su ponudile druge ugovorne strane Eurosustava koje nisu ispunile svoju obvezu

Imovina ili potraživanja (koja proizlaze iz statusa neispunjavanja obveza)

Trošak nabave (preračunat po tržišnom tečaju u vrijeme stjecanja ako je financijska imovina nominirana u stranoj valuti)

Obvezno

—

12.

Gubitak tekuće godine

Nominalna vrijednost

Obvezno

OBVEZE

Bilančna stavka (8)

Kategorizacija sadržaja bilančnih stavki

Načelo vrednovanja

Opseg primjene (9)

Novčanice u optjecaju (7)

(a)	Euronovčanice, plus/minus usklađenja koja se odnose na primjenu ključa za raspodjelu novčanica u skladu s Odlukom ESB/2010/23 i Odlukom ESB/2010/29

(a)	Nominalna vrijednost

Obvezno

(b)	Novčanice nominirane u jedinicama nacionalne valute europodručja u godini prelaska na gotovinu eura

(b)	Nominalna vrijednost

Obvezno

Obveze prema kreditnim institucijama europodručja vezane uz operacije monetarne politike, nominirane u eurima

Stavke 2.1., 2.2., 2.3. i 2.5.: depoziti u eurima, kao što je opisano u Prilogu I. Smjernici ESB/2011/14

2.1.

Tekući računi (koji obuhvaćaju sustav obveznih pričuva)

Eurski računi kreditnih institucija koje su uključene u popis financijskih institucija koje podliježu obveznim pričuvama u skladu sa Statutom ESSB-a. Ova stavka ponajprije sadrži račune koji se upotrebljavaju radi držanja obveznih pričuva

Nominalna vrijednost

Obvezno

2.2.

Novčani depoziti

Prekonoćni depoziti uz unaprijed određenu kamatnu stopu (stalno raspoloživa mogućnost)

Nominalna vrijednost

Obvezno

2.3.

Oročeni depoziti

Povlačenje za potrebe apsorpcije likvidnosti zbog operacija fine prilagodbe

Nominalna vrijednost

Obvezno

2.4.

Obratne operacije fine prilagodbe

Transakcije povezane s monetarnom politikom s ciljem apsorpcije likvidnosti

Nominalna vrijednost ili repo trošak

Obvezno

2.5.

Depoziti vezani uz poziv na uplatu marže

Depoziti kreditnih institucija koji proizlaze iz smanjenja vrijednosti odnosne imovine po kreditima tim kreditnim institucijama

Nominalna vrijednost

Obvezno

Ostale obveze prema kreditnim institucijama iz europodručja, nominirane u eurima

Repo transakcije u vezi s istodobnim obratnim repo transakcijama za upravljanje portfeljima vrijednosnih papira u sklopu stavke imovine pod 7. ‚Vrijednosni papiri rezidenata europodručja nominirani u eurima’. Ostale operacije koje nisu povezane s operacijama monetarne politike Eurosustava. Bez tekućih računa kreditnih institucija.

Sve obveze/depoziti koji proizlaze iz operacija monetarne politike koje je započela središnja banka prije pridruživanja Eurosustavu

Nominalna vrijednost ili repo trošak

Obvezno

Izdani dužnički certifikati

Samo bilančna stavka ESB-a — za NSB prijelazna stavka bilance.

Dužnički certifikati kao što su opisani u Prilogu I. Smjernici ESB/2011/14. Diskontni zapis, izdan s ciljem apsorpcije likvidnosti

Trošak nabave

Svi diskonti se amortiziraju

Obvezno

Obveze prema ostalim rezidentima europodručja, nominirane u eurima

5.1.

Opća država

Tekući računi, oročeni depoziti, depoziti koji se vraćaju na zahtjev

Nominalna vrijednost

Obvezno

5.2.

Ostale obveze

Tekući računi osoblja, trgovačkih društava i klijenata, uključujući financijske institucije na popisu institucija izuzetih od obveze držanja obveznih pričuva (vidjeti stavku obveza pod 2.1. ‚Tekući računi’); oročeni depoziti, depoziti koji se vraćaju na zahtjev

Nominalna vrijednost

Obvezno

Obveze prema rezidentima izvan europodručja, nominirane u eurima

Tekući računi, oročeni depoziti, depoziti koji se vraćaju na zahtjev, uključujući račune koji se drže za potrebe plaćanja i računi koji se drže za potrebe upravljanja pričuvama: drugih banaka, središnjih banaka, međunarodnih/nadnacionalnih institucija, uključujući Europsku komisiju; tekući računi ostalih deponenata. Repo transakcije vezane uz istodobne obratne repo transakcije za upravljanje vrijednosnim papirima nominiranima u eurima.

Salda na računima sustava TARGET2 središnjih banaka država članica čija valuta nije euro

Nominalna vrijednost ili repo trošak

Obvezno

Obveze prema rezidentima europodručja, nominirane u stranoj valuti

Tekući računi, obveze u sklopu repo transakcija; obično investicijske transakcije u kojima se upotrebljava imovina u stranoj valuti ili zlato

Nominalna vrijednost, preračunata po tržišnom tečaju

Obvezno

Obveze prema rezidentima izvan europodručja, nominirane u stranoj valuti

8.1.

Depoziti, salda i ostale obveze

Tekući računi, obveze u sklopu repo transakcija; obično investicijske transakcije u kojima se upotrebljava imovina u stranoj valuti ili zlato

Nominalna vrijednost, preračunata po tržišnom tečaju

Obvezno

8.2.

Obveze koje proizlaze iz kredita u sklopu ERM II

Zaduživanje u skladu s uvjetima ERM II

Nominalna vrijednost, preračunata po tržišnom tečaju

Obvezno

Protustavka posebnim pravima vučenja koja dodjeljuje MMF

Stavka nominirana u posebnim pravima vučenja koja pokazuje iznos posebnih prava vučenja koja je prvobitno dodijelio MMF određenoj državi/NSB-u

Nominalna vrijednost, preračunata po tržišnom tečaju

Obvezno

—

10.

Obveze unutar Eurosustava+)

—

10.1.

Obveze koje odgovaraju prijenosu deviznih pričuva+)

Samo bilančna stavka ESB-a, nominirana u eurima

Nominalna vrijednost

Obvezno

—

10.2.

Obveze povezane s izdavanjem dužničkih certifikata ESB-a+)

Samo bilančna stavka NSB-a

Obveza unutar Eurosustava prema ESB-u, koja proizlazi iz izdavanja dužničkih certifikata ESB-a

Trošak nabave

Obvezno

—

10.3.

Neto obveze povezane s raspodjelom euronovčanica unutar Eurosustava (7)

Samo bilančna stavka NSB-a

Za nacionalne središnje banke: neto obveza povezana s primjenom ključa za raspodjelu novčanica, tj. uključujući salda unutar Eurosustava koja se odnose na izdavanje novčanica od strane ESB-a, kompenzacijski iznos i njegovo uknjiženje u svrhu uravnoteženja kao što je definirano Odlukom ESB/2010/23

Nominalna vrijednost

Obvezno

—

10.4.

Ostale obveze unutar Eurosustava (neto)+)

Neto pozicija sljedećih podstavki:

(a)	neto obveze koje proizlaze iz salda na računima u sustavu TARGET2 i na korespondentnim računima NSB-a, tj. neto iznos potraživanja i obveza — vidjeti također stavku imovine 9.5. ‚Ostala potraživanja unutar Eurosustava (neto)’;

(a)	Nominalna vrijednost

Obvezno

(b)	obveze na osnovi razlike između monetarnog prihoda koji se udružuje i preraspoređuje. Relevantno samo za razdoblje između knjiženja monetarnog prihoda kao dio postupaka na kraju godine i njegove namire posljednjega radnog dana u siječnju svake godine;

(b)	Nominalna vrijednost

Obvezno

(c)	ostale moguće obveze unutar Eurosustava, nominirane u eurima, uključujući privremeno raspoređivanje prihoda ESB-a (7)

(c)	Nominalna vrijednost

Obvezno

10.

11.

Stavke u postupku namire

Salda na računima za namiru (obveze), uključujući tokove žirodoznaka

Nominalna vrijednost

Obvezno

10.

12.

Ostale obveze

10.

12.1.

Revalorizacijske razlike za izvanbilančne instrumente

Neto pozicija između terminskog i promptnog po tržišnom tečaju

Obvezno

10.

12.2.

Obračunati rashodi i odgođeni prihodi

Troškovi koji dospijevaju u budućem razdoblju, no odnose se na izvještajno razdoblje.

Prihod primljen u izvještajnom razdoblju, no odnosi se na buduće razdoblje

Nominalna vrijednost, preračunata u devize po tržišnom tečaju

Obvezno

10.

12.3.

Razno

Prolazni porezni računi. Računi za pokriće kredita ili jamstava u stranoj valuti. Repo transakcije s kreditnim institucijama u vezi s istodobnim obratnim repo transakcijama za upravljanje portfeljima vrijednosnih papira pod stavkom imovine 11.3. ‚Ostala financijska imovina’. Obvezni depoziti, osim depozita pričuve. Ostale manje stavke. Tekući prihod (neto akumulirana dobit), dobit iz prethodne godine prije raspodjele. Obveze na povjereničkoj osnovi. Depoziti u zlatu klijenata. Kovanice u optjecaju u slučaju da je NSB zakoniti izdavatelj. Novčanice u optjecaju, nominirane u jedinicama nacionalne valute europodručja, koje su prestale biti zakonsko sredstvo plaćanja, ali su još uvijek u optjecaju nakon godine prelaska na gotovinu eura, ako već nisu iskazane pod stavkom obveza ‚Rezervacije’. Neto mirovinske obveze

Nominalna vrijednost ili (repo) trošak

Preporučeno

Depoziti u zlatu klijenata

Tržišna vrijednost

Depoziti u zlatu klijenata: Obvezno

10.

13.

Rezervacije

(a)

Za mirovine, za rizike tečaja, kamatnih stopa, kredita i cijene zlata i za ostale svrhe, npr. očekivani budući rashodi, rezervacije za jedinice nacionalne valute europodručja, koje su prestale biti zakonsko sredstvo plaćanja, ali su još uvijek u optjecaju nakon godine prelaska na gotovinu eura, ako već nisu iskazane pod stavkom obveza 12.3. ‚Ostale obveze/Razno’

Doprinosi nacionalnih središnjih banaka ESB-u, u skladu s člankom 48. stavkom 2. Statuta ESSB-a, konsolidiraju se s odgovarajućim iznosima iz stavke imovine 9.1. ‚Sudjelujući udjeli u ESB-u’+)

(a)	Trošak nabave/nominalna vrijednost

Preporučeno

(b)	Za rizik druge ugovorne strane ili kreditni rizik koji proizlazi iz operacija monetarne politike

(b)	Nominalna vrijednost

Obvezno

11.

14.

Računi revalorizacije

Računi revalorizacije koji se odnose na kretanje cijena za zlato, za svaku vrstu vrijednosnih papira nominiranih u eurima, za svaku vrstu vrijednosnih papira nominiranih u stranoj valuti, za opcije; razlike u tržišnom vrednovanju koje se odnose na izvedenice za kamatni rizik; računi revalorizacije koji se odnose na kretanje tečaja za svaku neto valutnu poziciju, uključujući valutne ugovore o razmjeni/terminske ugovore u stranoj valuti i posebna prava vučenja.

Revalorizacijska razlika između prosječnog troška nabave i tržišne vrijednosti, preračunata u devize po tržišnom tečaju

Obvezno

12.

15.

Kapital i pričuve

12.

15.1.

Kapital

Uplaćeni kapital — kapital ESB-a se konsolidira s udjelima u kapitalu nacionalnih središnjih banaka

Nominalna vrijednost

Obvezno

12.

15.2.

Pričuve

Zakonske pričuve i ostale pričuve. Zadržana dobit

Nominalna vrijednost

Obvezno

10.

16.

Dobit tekuće godine

Nominalna vrijednost

Obvezno

(1) Objavljivanje koje se odnosi na euronovčanice u optjecaju, naknadu na neto potraživanja/obveza unutar Eurosustava, koja proizlazi iz raspodjele euronovčanica unutar Eurosustava, te monetarni prihod potrebno je uskladiti u objavljenim godišnjim financijskim izvještajima nacionalnih središnjih banaka. Stavke koje treba uskladiti označene su zvjezdicom u prilozima IV., VIII. i IX.

(2) Stavke koje treba uskladiti. Vidjeti uvodnu izjavu 5. iz ove Smjernice.

(3) Broj u prvom stupcu odnosi se na formate bilance iz priloga V., VI. i VII. (tjedni financijski izvještaji i konsolidirana godišnja bilanca Eurosustava). Broj u drugom stupcu odnosi se na format bilance iz Priloga VIII. (godišnja bilanca središnje banke). Stavke označene s ‚+)’ konsolidiraju se u tjednim financijskim izvještajima Eurosustava.

(4) Sastav i pravila vrednovanja navedeni u ovom Prilogu smatraju se obveznima za izvještaje ESB-a i za svu značajnu imovinu i obveze u izvještajima nacionalnih središnjih banaka za potrebe Eurosustava, odnosno značajnu za djelovanje Eurosustava.

(5) SL L 331, 14.12.2011., str. 1.

(6) SL L 35, 9.2.2011., str. 17.

(7) Stavke koje treba uskladiti. Vidjeti uvodnu izjavu 5. iz ove Smjernice.

(8) Broj u prvom stupcu odnosi se na formate bilance iz priloga V., VI. i VII. (tjedni financijski izvještaji i konsolidirana godišnja bilanca Eurosustava). Broj u drugom stupcu odnosi se na format bilance iz Priloga VIII. (godišnja bilanca središnje banke). Stavke označene s ‚+)’ konsolidiraju se u tjednim financijskim izvještajima Eurosustava.

(9) Sastav i pravila vrednovanja navedeni u ovom Prilogu smatraju se obveznima za izvještaje ESB-a i za svu značajnu imovinu i obveze u izvještajima nacionalnih središnjih banaka za potrebe Eurosustava, odnosno značajnu za djelovanje Eurosustava.”

10/Sv. 7

Službeni list Europske unije

167

32012D0026(01)

L 334/50

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

ODLUKA EUROPSKE SREDIŠNJE BANKE

od 29. studenoga 2012.

o odobrenju količine izdavanja kovanica u 2013.

(ESB/2012/26)

(2012/754/EU)

UPRAVNO VIJEĆE EUROPSKE SREDIŠNJE BANKE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 128. stavak 2.,

budući da:

(1)	Od 1. siječnja 1999. Europska središnja banka (ESB) ima isključivo pravo odobriti količine kovanica koje izdaju države članice čija je valuta euro.

(2)	Države članice čija je valuta euro podnijele su na odobrenje ESB-u svoje procjene količina eurokovanica koje će se izdati u 2013., dopunjene napomenama za pojašnjenje metodologije predviđanja,

DONIJELO JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Odobrenje količine eurokovanica koja će se izdati u 2013.

ESB odobrava količinu eurokovanica koju će izdati države članice čija je valuta euro u 2013. kako je opisano u sljedećoj tablici:

(u milijunima EUR)
	Izdavanje kovanica namijenjenih za optjecaj i izdavanje numizmatičkih kovanica (koje nisu namijenjene za optjecaj) u 2013.
Belgija	149,9
Njemačka	758,0
Estonija	10,1
Irska	48,4
Grčka	8,9
Španjolska	230,0
Francuska	300,0
Italija	101,5
Cipar	7,1
Luksemburg	40,0
Malta	8,1
Nizozemska	63,8
Austrija	253,0
Portugal	17,2
Slovenija	15,0
Slovačka	21,4
Finska	60,0

Članak 2.

Završna odredba

Ova je Odluka upućena državama članicama čija je valuta euro.

Sastavljeno u Frankfurtu na Majni 29. studenoga 2012.

Predsjednik ESB-a

Mario DRAGHI

10/Sv. 7

Službeni list Europske unije

168

32012D0031(01)

L 013/8

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

ODLUKA EUROPSKE SREDIŠNJE BANKE

od 11. prosinca 2012.

o izmjeni Odluke ESB/2007/7 o uvjetima sustava TARGET2-ECB

(ESB/2012/31)

(2013/31/EU)

IZVRŠNI ODBOR EUROPSKE SREDIŠNJE BANKE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 127. stavak 2.,

uzimajući u obzir Statut Europskog sustava središnjih banaka i Europske središnje banke, a posebno njegov članak 11. stavak 11.6. i članke 17., 22. i 23.,

uzimajući u obzir Smjernicu ESB/2012/27 od 5. prosinca 2012. o Transeuropskom automatiziranom sustavu ekspresnih novčanih transakcija u realnom vremenu na bruto načelu (sustav TARGET2) (1), a posebno njezin članak 8. stavak 2.,

budući da:

(1)

Smjernica ESB/2007/2 od 26. travnja 2007. o Transeuropskom automatiziranom sustavu ekspresnih novčanih transakcija u realnom vremenu na bruto načelu (sustav TARGET2) (2) nedavno je preinačena kako bi se uključila pravila koja su prethodno bila unutarnja pravila Eurosustava i dodale neophodne definicije, kao i odredbe u vezi s neprimjenjivošću sankcija na banke izvan Unije, razmjenom informacija glede privremenog ili trajnog ukidanja pristupa operacijama monetarne politike i posljedicama toga privremenog ili trajnog ukidanja.

(2)

Stoga je potrebno izmijeniti Odluku ESB/2007/7 od 24. srpnja 2007. o uvjetima sustava TARGET2-ECB (3) kako bi se: (a) unijeli određeni elementi iz Smjernice ESB/2012/27 u uvjete sustava TARGET2-ECB; i (b) ažurirala upućivanja na nacionalno zakonodavstvo u vezi s Direktivom 98/26/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 19. svibnja 1998. o konačnosti namire u sustavima namire plaćanja i vrijednosnih papira (4),

DONIO JE OVU ODLUKU

Članak 1.

Izmjene Odluke ESB/2007/7

Odluka ESB/2007/7 mijenja se kako slijedi:

U članku 1. stavku 1. točki (c) prva bilješka zamjenjuje se sljedećim:

„(1)

Važeća politika Eurosustava u vezi s lokacijom infrastrukture utvrđena je u sljedećim izjavama, koje su sve dostupne na internetskoj stranici ESB-a www.ecb.europa.eu: (a) Policy statement on euro payment and settlement systems located outside the euro area od 3. studenoga 1998.; (b) The Eurosystem’s policy line with regard to consolidation in central counterparty clearing od 27. rujna 2001.; (c) The Eurosystem policy principles on the location and operation of infrastructures settling in euro-denominated payment transaction od 19. srpnja 2007.; (d) The Eurosystem policy principles on the location and operation of infrastructures settling euro-denominated payment transactions: specification of legally and operationally located in the euro area od 20. studenoga 2008.; (e) The Eurosystem oversight policy framework od srpnja 2011.”

2.	Prilog Odluci ESB/2007/7 mijenja se u skladu s Prilogom ovoj Odluci.

Članak 2.

Stupanje na snagu

Ova Odluka stupa na snagu 1. siječnja 2013.

Sastavljeno u Frankfurtu na Majni 11. prosinca 2012.

Predsjednik ESB-a

Mario DRAGHI

(1) Još nije objavljeno u Službenom listu.

(2) SL L 237, 8.9.2007., str. 1.

(3) SL L 237, 8.9.2007., str. 71.

(4) SL L 166, 11.6.1998., str. 45.

PRILOG

Prilog Odluci ESB/2007/7 mijenja se kako slijedi:

Članak 1. mijenja se kako slijedi:

(a)

definicija pojma „Eurosystem CBs” zamjenjuje se sljedećim:

„—	‚Eurosystem CB’ means the ECB or a euro area NCB,”;

(b)

umeće se sljedeća definicija:

„—	‚euro area NCB’ means the national central bank (NCB) of a Member State whose currency is the euro,”.

U članku 20. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1. For the purposes of the first sentence of Article 3(1) of the Settlement Finality Directive and the third sentence of § 116, § 96(2), § 82 and § 340(3) of the German Insolvency Code (Insolvenzordnung) and the last sentence of § 46(2) of the KWG, payment orders are deemed entered into TARGET2-ECB at the moment that the relevant participant’s PM account is debited.”

3.	U članku 25. stavak 5. zamjenjuje se sljedećim: „5. Notwithstanding Sections 675(u), 675(v), 675(x), 675y 675z, 676a, 676c of the German Civil Code (Bürgerliches Gesetzbuch), paragraphs 1 to 4 shall apply to the extent that the ECB’s liability can be excluded.”

U članku 33. stavku 3. prva rečenica zamjenjuje se sljedećim:

„Participants, when acting as the payment service provider of a payer or payee, shall comply with all requirements resulting from administrative or restrictive measures imposed pursuant to Articles 75 or 215 of the Treaty on the Functioning of the European Union to which they are subject, including with respect to notification and/or the obtaining of consent from a competent authority in relation to the processing of transactions. In addition:”.

Dodatak VI. zamjenjuje se sljedećim:

„Appendix VI

FEE SCHEDULE AND INVOICING

Fees and invoicing for direct participants

The monthly fee for the processing of payment orders in TARGET2-ECB for direct participants, depending on which option the direct participant has chosen, shall be either:

(a)	EUR 150 per PM account plus a flat fee per transaction (debit entry) of EUR 0,80; or

(b)

EUR 1 875 per PM account plus a fee per transaction (debit entry) determined as follows, based on the volume of transactions (number of processed items) per month:

Band	From	To	Price (EUR)
1	1	10 000	0,60
2	10 001	25 000	0,50
3	25 001	50 000	0,40
4	50 001	100 000	0,20
5	Above 100 000	—	0,125

Liquidity transfers between a participant’s PM account and its sub-accounts shall not be subject to a charge.

2.	There shall be an additional monthly fee for direct participants who do not wish the BIC of their account to be published in the TARGET2 directory of EUR 30 per account.

The following invoicing rules apply to direct participants. The direct participant shall receive the invoice for the previous month specifying the fees to be paid, no later than on the fifth business day of the following month. Payment shall be made at the latest on the 10th working day of that month to the account specified by the ECB and shall be debited from that participant’s PM account.

Fees and invoicing for ancillary systems

An ancillary system using the ASI or the Participant Interface, irrespective of the number of any accounts it may hold with the ASCB and/or the SCB, shall be subject to a fee schedule consisting of three elements, as set out below.

(a)	A fixed monthly fee of EUR 1 000 to be charged to each ancillary system (Fixed Fee I).

(b)

A second monthly fixed fee of between EUR 417 and EUR 4 167, in proportion to the underlying gross value of the ancillary system’s euro cash settlement transactions (Fixed Fee II):

Band	From (EUR million/day)	To (EUR million/day)	Annual fee (EUR)	Monthly fee (EUR)
1	0	below 1 000	5 000	417
2	1 000	below 2 500	10 000	833
3	2 500	below 5 000	20 000	1 667
4	5 000	below 10 000	30 000	2 500
5	10 000	below 50 000	40 000	3 333
6	Above 50 000	—	50 000	4 167

The gross value of the ancillary system’s euro cash settlement transactions shall be calculated by the ASCB once a year on the basis of such gross value during the previous year and the calculated gross value shall be applied for calculating the fee as from 1 January of each calendar year.

(c)

A transaction fee calculated on the same basis as the schedule established for direct participants in paragraph 1 of this Appendix. The ancillary systems may choose one of the two options: either to pay a flat EUR 0,80 fee per payment instruction (Option A) or to pay a fee calculated on a degressive basis (Option B), subject to the following modifications:

(i)	for Option B, the limits of the bands relating to volume of payment instructions are divided by two; and

(ii)	a monthly fixed fee of EUR 150 (under Option A) or EUR 1 875 (under Option B) shall be charged in addition to Fixed Fee I and Fixed Fee II.

Any fee payable in relation to a payment instruction submitted or payment received by an ancillary system, via either the participant interface or the ASI, shall be exclusively charged to this ancillary system. The Governing Council may establish more detailed rules for the determination of billable transactions settled via the ASI.

Each ancillary system shall receive an invoice from its respective ASCB for the previous month based on the fees referred to in paragraph 4, no later than the fifth business day of the following month. Payments shall be made no later than the 10th business day of this month to the account specified by the ASCB or shall be debited from an account specified by the ancillary system.

For the purposes of this paragraph, each ancillary system that has been designated under Directive 98/26/EC shall be treated separately, even if two or more of them are operated by the same legal entity. The same rule shall apply to the ancillary systems that have not been designated under Directive 98/26/EC, in which case the ancillary systems shall be identified by reference to the following criteria: (a) a formal arrangement, based on a contractual or legislative instrument, e.g. an agreement among the participants and the system operator; (b) multiple membership; (c) common rules and standardised arrangements; (d) for the clearing, netting or settlement of payments or securities between the participants.”.

10/Sv. 7

Službeni list Europske unije

172

32013R0055

L 021/1

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

UREDBA VIJEĆA (EU) br. 55/2013

od 17. prosinca 2012.

o proširenju područja primjene Uredbe (EU) br. 1214/2011 Europskog parlamenta i Vijeća o profesionalnom prekograničnom cestovnom prijevozu gotovog novca u eurima između država članica europodručja

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 352.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

uzimajući u obzir suglasnost Europskog parlamenta,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Europske središnje banke (1),

u skladu s posebnim zakonodavnim postupkom,

budući da:

(1)	Cilj Uredbe (EU) br. 1214/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (2) jest olakšati prekogranični cestovni prijevoz gotovog novca u eurima između država članica. Međutim, ta se uredba primjenjuje samo na državno područje država članica koje su prihvatile euro kao svoju jedinstvenu valutu.

(2)

Pri pripremi prelaska na gotovinu eura u pojedinoj državi članici postoji potreba za prijevozom gotovog novca u eurima iz postojećih država članica europodručja jer se novčanice koje su potrebne za prelazak na gotovinu eura obično prevoze iz postojećih zaliha europodručja, a eurokovanice se često u potpunosti ili djelomično kuju u inozemstvu.

(3)	Stoga je potrebno da se Uredba (EU) br. 1214/2011 primjenjuje i na države članice koje se pripremaju prihvatiti euro. Trebala bi se primjenjivati od datuma odluke Vijeća o stavljanju izvan snage odstupanja dotičnih država članica od sudjelovanja u euru.

(4)

S obzirom na to da cilj ove Uredbe, to jest osigurati profesionalni prekogranični cestovni prijevoz gotovog novca u eurima između sadašnjih država članica europodručja i država članica koje namjeravaju uvesti euro, ne mogu dostatno ostvariti države članice zbog veoma detaljnih i različitih nacionalnih regulatornih režima u tom području, nego se zbog opsega i učinaka djelovanja on na bolji način može ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tog cilja,

DONIJELO JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Uredba (EU) br. 1214/2011 primjenjuje se na državno područje države članice koja još nije prihvatila euro od datuma odluke Vijeća o stavljanju izvan snage odstupanja dotične države članice od sudjelovanja u euru, koja je donesena u skladu s člankom 140. stavkom 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije.

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu dvanaest mjeseci od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 17. prosinca 2012.

Za Komisiju

Predsjednik

S. ALETRARIS

(1) Mišljenje od 5. listopada 2010. (SL C 278, 15.10.2010., str. 1.).

(2) SL L 316, 29.11.2011., str. 1.

10/Sv. 7

Službeni list Europske unije

174

32012O0027

L 030/1

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

SMJERNICA EUROPSKE SREDIŠNJE BANKE

od 5. prosinca 2012.

o Transeuropskom automatiziranom sustavu ekspresnih novčanih transakcija u realnom vremenu na bruto načelu (sustav TARGET2)

(preinačena)

(ESB/2012/27)

(2013/47/EU)

UPRAVNO VIJEĆE EUROPSKE SREDIŠNJE BANKE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 127. stavak 2. prvu i četvrtu alineju,

uzimajući u obzir Statut Europskog sustava središnjih banaka i Europske središnje banke, a posebno njegov članak 3. stavak 3.1. i članke 17., 18. i 22.,

budući da:

(1)

Smjernica ESB/2007/2 od 26. travnja 2007. o Transeuropskom automatiziranom sustavu ekspresnih novčanih transakcija u realnom vremenu na bruto načelu (sustav TARGET2) (1) izmijenjena je više puta. S obzirom na to da su potrebne daljnje izmjene ove Smjernice kako bi se unio sadržaj koji je bio u prethodnoj unutarnjoj upotrebi Eurosustava i kako bi se dodale neophodne definicije, kao i odredbe u vezi s neprimjenjivošću sankcija na banke izvan Unije, razmjenom informacija o privremenom ili trajnom ukidanju pristupa operacijama monetarne politike i posljedicama toga privremenog ili trajnog ukidanja, Smjernicu je potrebno preinačiti radi jasnoće i transparentnosti.

(2)	Sustav TARGET2 ima decentraliziranu strukturu te povezuje nacionalne sustave namire u realnom vremenu na bruto načelu (sustavi RTGS) i ESB-ov platni mehanizam.

(3)

Za sustav TARGET2 važna je jedinstvena tehnička platforma pod nazivom Jedinstvena zajednička platforma (SSP). Sustav TARGET2 se u smislu pravne strukture sastoji od više platnih sustava, pri čemu su komponente sustava TARGET2 u najvećoj mogućoj mjeri usklađene, s određenim iznimkama zbog ograničenja koja proizlaze iz nacionalnog prava.

(4)

Postoje tri odvojene razine upravljanja sustavom TARGET2. Razina 1 (Upravno vijeće) ima najvišu nadležnost u vezi sa sustavom TARGET2 i štiti njegovu javnu funkciju. Razina 2 (središnje banke Eurosustava) ima pomoćnu nadležnost za sustav TARGET2, a razina 3 (nacionalne središnje banke pružatelji SSP-a) oblikuje SSP i upravlja njime u korist Eurosustava.

(5)	Djelujući u ime Eurosustava Europska središnja banka (ESB) s pružateljem mrežnih usluga, koji odredi Upravno vijeće, sklapa okvirni sporazum te sporazum o povjerljivosti i neotkrivanju podataka, kojim se određuju glavni elementi u pogledu pružanja mreže sudionicima, uključujući oblikovanje cijena.

(6)	Sustav TARGET2 važan je za obavljanje određenih osnovnih zadaća Eurosustava, odnosno provođenje monetarne politike Unije i promicanje nesmetanog funkcioniranja platnih sustava,

DONIJELO JE OVU SMJERNICU:

ODJELJAK I.

OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Predmet i područje primjene

1. Sustav TARGET2 omogućava namiru plaćanja u eurima u realnom vremenu na bruto načelu, s namirom u novcu središnje banke. Uspostavljen je i funkcionira na temelju SSP-a preko kojeg se dostavljaju i obrađuju svi nalozi za plaćanje i preko kojega se naposljetku primaju sva plaćanja na isti tehnički način.

2. Sustav TARGET2 se u smislu pravne strukture sastoji od više sustava RTGS.

Članak 2.

Definicije

Za potrebe ove Smjernice:

(1)	„Jedinstvena zajednička platforma (SSP)” znači infrastruktura jedinstvene tehničke platforme koju pružaju nacionalne središnje banke pružatelji SSP-a;

(2)	„komponenta sustava TARGET2” znači svaki sustav RTGS SB-a Eurosustava koji čini dio sustava TARGET2;

(3)	„središnja banka (SB)” znači središnja banka Eurosustava i/ili povezani NSB;

(4)	„nacionalne središnje banke pružatelji SSP-a” znači Deutsche Bundesbank, Banque de France i Banca d’Italia u njihovu svojstvu središnjih banaka, koje oblikuju SSP i upravljaju njime u korist Eurosustava;

(5)	„pružatelj mrežnih usluga” znači pružatelj kompjutoriziranih mrežnih veza radi dostavljanja platnih poruka u sustavu TARGET2;

(6)	„sudionik” ili „izravni sudionik” znači subjekt koji ima najmanje jedan PM račun kod SB-a Eurosustava;

(7)	„SB Eurosustava” znači ESB ili NSB iz europodručja;

(8)	„platni modul (PM)” znači modul SSP-a u kojemu se plaćanja sudionika u sustavu TARGET2 namiruju na PM računima;

(9)

„PM račun” znači račun koji sudionik u sustavu TARGET2 ima u PM-u kod SB-a Eurosustava koji je potreban tom sudioniku u sustavu TARGET2 za:

(a)	dostavu naloga za plaćanje ili primanje plaćanja preko sustava TARGET2; i

(b)	namiru tih plaćanja kod tog SB-a Eurosustava;

(10)	„NSB iz europodručja” znači nacionalna središnja banka (NSB) države članice čija je valuta euro;

(11)	„poslovni identifikacijski kôd (BIC)” znači kôd utvrđen ISO standardom br. 9362;

(12)

„imatelj dostupnog BIC-a” znači subjekt koji:

(a)

ima BIC;

(b)	nije prepoznat kao neizravni sudionik;

(c)	korespondent je klijent izravnog sudionika ili podružnica izravnog ili neizravnog sudionika i koji može preko izravnog sudionika dostaviti naloge za plaćanje u komponentu sustava TARGET2 i primiti plaćanja iz nje;

(13)

„neizravni sudionik” znači kreditna institucija s poslovnim nastanom u Europskom gospodarskom prostoru (EGP) koja je sklopila sporazum s izravnim sudionikom o dostavljanju naloga za plaćanje i primanju plaćanja preko PM računa tog izravnog sudionika i koju je komponenta sustava TARGET2 prepoznala kao neizravnog sudionika;

(14)	„podružnica” znači podružnica u smislu članka 4. stavka 3. Direktive 2006/48/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 14. lipnja 2006. o osnivanju i obavljaju djelatnosti kreditnih institucija (2), kako je prenesena u nacionalno pravo;

(15)	„radni dan” znači dan na koji je sustav TARGET2 otvoren za namiru naloga za plaćanje, kako je utvrđeno u Dodatku V. Prilogu II.;

(16)	„tijela za certificiranje” znači jedna ili više nacionalnih središnjih banaka koje je odredilo Upravno vijeće da kao takve uime Eurosustava izdaju, upravljaju, opozivaju i obnavljaju elektroničke certifikate;

(17)

„elektronički certifikati” ili „certifikati” znači elektronička datoteka, koju su izdala tijela za certificiranje, koja povezuje javni ključ s identitetom i koja se upotrebljava za sljedeće: provjeru pripada li javni ključ pojedincu, provjeru imatelja, provjeru potpisa tog pojedinca ili enkripciju poruke naslovljene na tog pojedinca. Certifikati se drže na fizičkom uređaju kao što je pametna kartica ili USB ključ te upućivanja na certifikate uključuju te fizičke uređaje. Certifikati su bitni za postupak provjere autentičnosti sudionika koji pristupaju sustavu TARGET2 preko interneta i dostavljaju platne poruke ili kontrolne poruke;

(18)

„imatelj certifikata” znači imenovana, pojedinačna osoba koju je sudionik u sustavu TARGET2 identificirao i odredio kao ovlaštenu za internetski pristup računu sudionika u sustavu TARGET2. Njegov zahtjev za certifikate provjerit će matični NSB sudionika i proslijediti tijelima za certificiranje, koja će potom dostaviti certifikate koji povezuju javni ključ s podacima za provjeru koji identificiraju sudionika;

(19)	„povezani NSB” znači NSB, osim NSB-a iz europodručja, koji je povezan sa sustavom TARGET2 u skladu s posebnim sporazumom;

(20)	„grupa AL” znači grupa sastavljena od članova grupe agregirane likvidnosti (AL) koji upotrebljavaju način AL;

(21)	„član grupe AL” znači sudionik u sustavu TARGET2 koji ispunjava mjerila za upotrebu načina AL i koji je sklopio sporazum AL;

(22)	„sporazum AL” znači višestrani sporazum o agregiranoj likvidnosti sklopljen između članova grupe AL i njihovih odnosnih AL nacionalnih središnjih banaka, za potrebe načina AL;

(23)	„AL NSB” znači NSB iz europodručja koji je stranka sporazuma AL i koji djeluje kao druga ugovorna strana za članove grupe AL koji sudjeluju u njegovoj komponenti sustava TARGET2;

(24)	„način AL” znači agregiranje dostupne likvidnosti na PM računima;

(25)	„dostupna likvidnost” znači pozitivno stanje na PM računu sudionika u sustavu TARGET2 i, ako je to primjenjivo, svaku unutardnevnu kreditnu liniju koju odobri nadležni SB Eurosustava u vezi s tim računom;

(26)	„unutardnevni kredit” znači kredit odobren za razdoblje kraće od jednoga radnog dana;

(27)	„voditelj grupe AL” znači član grupe AL kojeg su imenovali drugi članovi grupe AL da upravlja dostupnom likvidnošću unutar grupe AL za vrijeme radnog dana;

(28)	„kamatna stopa na mogućnost granične posudbe od središnje banke” znači kamatna stopa primjenjiva na mogućnost granične posudbe od središnje banke;

(29)	„mogućnost granične posudbe od središnje banke” znači stalno raspoloživa mogućnost Eurosustava kojom se druge ugovorne strane mogu koristiti za dobivanje prekonoćnoga kredita od NSB-a po unaprijed utvrđenoj kamatnoj stopi na mogućnost granične posudbe od središnje banke;

(30)	„banka namire” znači sudionik čiji se PM račun ili podračun upotrebljava za namiru instrukcija za plaćanje koje podsustav dostavi preko ASI-ja;

(31)

„podsustav” znači sustav kojim upravlja subjekt s poslovnim nastanom u EGP-u koji podliježe superviziji i/ili nadzoru nadležnog tijela i koji ispunjava zahtjeve nadzora u vezi s lokacijom infrastruktura koje nude usluge u eurima, s povremenim izmjenama koje se objavljuju na internetskoj stranici ESB-a (3), u kojem se razmjenjuju i/ili obračunavaju plaćanja i/ili financijski instrumenti, dok se monetarne obveze namiruju u sustavu TARGET2 u skladu s ovom Smjernicom i dvostranim sporazumima između podsustava i odgovarajućeg SB-a Eurosustava;

(32)

„sučelje podsustava” (ASI) znači tehnički uređaj koji omogućava podsustavu upotrebu niza posebnih, unaprijed definiranih usluga za dostavu i namiru instrukcija za plaćanje podsustava; može se također upotrebljavati od strane NSB-a iz europodručja za namiru gotovinskih operacija koje se odnose na polaganja i podizanja gotovine;

(33)	„platitelj” znači sudionik u sustavu TARGET2 čiji će PM račun biti terećen zbog namire naloga za plaćanje;

(34)	„primatelj plaćanja” znači sudionik u sustavu TARGET2 čiji će PM račun biti odobren zbog namire naloga za plaćanje;

(35)	„Usklađeni uvjeti” znači uvjeti utvrđeni u prilozima II. i V.,

(36)	„osnovne usluge sustava TARGET2” znači obrada naloga za plaćanje u komponentama sustava TARGET2, namira transakcija vezanih uz podsustave i funkcije udruživanja likvidnosti;

(37)	„domaći račun” znači račun koji je otvorio NSB iz europodručja izvan PM-a za subjekt koji je prihvatljiv da postane neizravni sudionik;

(38)	„prijelazno razdoblje” znači u odnosu na svaki SB Eurosustava razdoblje od četiri godine počevši od trenutka migracije SB-a Eurosustava na SSP, osim ako Upravno vijeće drukčije odluči u vezi s posebnim funkcijama ili uslugama u svakom pojedinačnom slučaju;

(39)	„upravljajući NSB” znači AL NSB komponente sustava TARGET2 u kojoj sudjeluje voditelj grupe AL;

(40)

„razlog za provođenje ovrhe” znači u odnosu na člana grupe AL bilo što od navedenog:

(a)	svaki slučaj neispunjavanja obveza naveden u članku 34. stavku 1. Priloga II.;

(b)

svaki drugi slučaj neispunjavanja obveza ili događaj naveden u članku 34. stavku 2. Priloga II. u vezi s kojim je SB, uzimajući u obzir ozbiljnost slučaja neispunjavanja obveza ili događaja, odlučio da treba ovršiti zalog u skladu s člankom 25.b tog Priloga, treba ovršiti kolateral u skladu s člankom 25.c tog Priloga ili da treba izvršiti prijeboj tražbina u skladu s člankom 26. tog Priloga;

(c)	svaka odluka o odgodi ili okončanju pristupa unutardnevnom kreditu;

(41)	„sučelje za sudionike (PI)” znači tehnički uređaj koji omogućava izravnim sudionicima dostavljanje i namiru naloga za plaćanje preko usluga ponuđenih u PM-u;

(42)	„internetski pristup” znači da se sudionik odlučio za PM račun kojemu se može pristupiti samo preko interneta i da sudionik dostavlja platne poruke ili kontrolne poruke sustavu TARGET2 preko interneta;

(43)	„postupak zbog insolventnosti” znači postupak zbog insolventnosti u smislu članka 2. točke (j) Direktive 98/26/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 19. svibnja 1998. o konačnosti namire u platnim sustavima i sustavima za namiru vrijednosnih papira (4);

(44)	„informacijski i kontrolni modul (ICM)” znači modul SSP-a koji omogućuje sudionicima dobivanje online informacija, dostavljanje naloga za prijenos likvidnosti, upravljanje likvidnošću i iniciranje pričuvnih naloga za plaćanje u izvanrednim situacijama;

(45)	„kordinator sustava TARGET2” znači osoba koju je imenovao ESB da osigura dnevno operativno upravljanje sustavom TARGET2, da upravlja i koordinira aktivnosti u slučaju nastupa neuobičajene situacije i da koordinira diseminaciju informacija sudionicima;

(46)	„voditelj namire sustava TARGET2” znači osoba koju je imenovao SB Eurosustava da nadzire rad njegove komponente sustava TARGET2;

(47)	„krizni voditelj sustava TARGET2” znači osoba koju je imenovao SB Eurosustava da se uime tog SB-a Eurosustava bavi padovima SSP-a i/ili neuobičajenim vanjskim događajima;

(48)

„tehnički kvar sustava TARGET2” znači svaka poteškoća, nedostatak ili pad tehničke infrastrukture i/ili računalnih sustava SSP-a ili mrežnih veza u vezi sa SSP-om, ili bilo koji drugi događaj zbog kojeg je nemoguće izvršiti i dovršiti istodnevnu obradu plaćanja u relevantnoj komponenti sustava TARGET2;

(49)	„nenamireni nalog za plaćanje” znači nalog za plaćanje koji nije namiren istog radnog dana na koji je prihvaćen;

(50)	„međusistemska namira” znači namira instrukcija za terećenje u realnom vremenu na temelju koje se izvršavaju plaćanja od jedne banke namire jednog podsustava upotrebljavajući postupak namire 6 prema banci namire drugog podsustava upotrebljavajući postupak namire 6 utvrđen u Prilogu IV.;

(51)	„gotovinska namira” znači namira novčanica i kovanica.

Članak 3.

Komponente sustava TARGET2

1. Svaki SB Eurosustava upravlja svojom vlastitom komponentom sustava TARGET2.

2. Svaka je komponenta sustava TARGET2 sustav koji je kao takav odredilo mjerodavno nacionalno zakonodavstvo kojim se prenosi Direktiva 98/26/EZ.

3. Imena komponenata sustava TARGET2 samo uključuju „TARGET2” i naziv ili kraticu odgovarajućeg SB-a Eurosustava ili države članice tog SB-a Eurosustava. ESB-ova komponenta sustava TARGET2 naziva se TARGET2-ECB.

Članak 4.

Povezivanje nacionalnih središnjih banaka država članica čija valuta nije euro

Nacionalne središnje banke država članica čija valuta nije euro mogu se povezati sa sustavom TARGET2 samo ako sklope sporazum sa središnjim bankama Eurosustava. Takvim se sporazumom utvrđuje da će povezane nacionalne središnje banke postupati u skladu s ovom Smjernicom, podložno međusobno dogovorenim odgovarajućim specifikacijama i izmjenama.

Članak 5.

Transakcije unutar ESSB-a

Transakcije unutar Europskog sustava središnjih banaka (ESSB) obrađuju se u sustavu TARGET2 s iznimkom plaćanja oko kojih se središnje banke dvostrano ili višestrano sporazume da se obrađuju preko korespondentnih računa gdje je to prikladno.

Članak 6.

Namira unutar Eurosustava

1. Svaka namira plaćanja između sudionika u različitim komponentama sustava TARGET2 automatski stvara unutar Eurosustava obvezu SB-a Eurosustava platitelja prema SB-u Eurosustava primatelja plaćanja.

2. Sve obveze unutar Eurosustava koje nastanu u skladu sa stavkom 1. automatski se agregiraju i čine dio jedinstvene obveze u odnosu prema svakom SB-u Eurosustava. Svaki put kada se namiri plaćanje između sudionika u različitim komponentama sustava TARGET2, jedinstvena se obveza odgovarajućeg SB-a Eurosustava shodno tome usklađuje. Na kraju radnog dana svaka takva jedinstvena obveza podliježe postupku multilateralnog netiranja, na temelju kojeg svaki NSB iz europodručja ima obvezu ili tražbinu prema ESB-u, kako je utvrđeno u sporazumu između središnjih banaka Eurosustava.

3. Svaki NSB iz europodručja vodi račun radi evidencije svoje obveze ili tražbine prema ESB-u koja potječe od namire plaćanja između komponenti sustava TARGET2.

4. ESB otvara u svojim poslovnim knjigama račun za svaki NSB iz europodručja kako bi na njemu na kraju radnog dana bila vidljiva obveza ili tražbina tog NSB-a iz europodručja prema ESB-u.

ODJELJAK II.

UPRAVLJANJE

Članak 7.

Razine upravljanja

1. Ne dovodeći u pitanje članak 8. Statuta Europskog sustava središnjih banaka i Europske središnje banke (dalje u tekstu: „Statut ESSB-a”), upravljanje sustavom TARGET2 temelji se na sustavu upravljanja na tri razine. Zadaće dodijeljene Upravnom vijeću (razina 1), središnjim bankama Eurosustava (razina 2) i nacionalnim središnjim bankama pružateljima SSP-a (razina 3) utvrđene su u Prilogu I.

2. Upravno vijeće odgovorno je za vođenje, upravljanje i kontrolu sustava TARGET2. Zadaće dodijeljene razini 1 u isključivoj su nadležnosti Upravnog vijeća. ESSB-ov Odbor za platne sustave i sustave namire (PSSC) pomaže Upravnom vijeću kao savjetodavno tijelo u svim pitanjima vezanima uz TARGET2.

3. U skladu s trećim podstavkom članka 12.1. Statuta ESSB-a središnje banke Eurosustava odgovorne su za zadaće dodijeljene razini 2, unutar općeg okvira koji utvrdi Upravno vijeće. Pored ove savjetodavne uloge PSSC provodi izvršavanje zadaća dodijeljenih razini 2. Povezane nacionalne središnje banke sudjeluju bez prava glasa u pitanjima vezanima za razinu 2. Nacionalne središnje banke država članica koje nisu ni središnje banke Eurosustava ni povezane nacionalne središnje banke imaju status promatrača samo na razini 2.

4. Središnje banke Eurosustava organiziraju se sklapanjem odgovarajućih sporazuma. U kontekstu tih sporazuma odlučivanje se temelji na običnoj većini i svaki SB Eurosustava ima jedan glas.

5. U skladu s trećim podstavkom članka 12.1. Statuta ESSB-a, nacionalne središnje banke pružatelji SSP-a odgovorne su za zadaće dodijeljene razini 3, unutar općeg okvira koji utvrdi Upravno vijeće.

6. Nacionalne središnje banke pružatelji SSP-a sklapaju sporazum sa središnjim bankama Eurosustava o uslugama koje nacionalne središnje banke pružatelji SSP-a pružaju središnjim bankama Eurosustava. Takav sporazum obuhvaća i povezane nacionalne središnje banke, gdje je to prikladno.

ODJELJAK III.

RAD SUSTAVA TARGET2

Članak 8.

Usklađeni uvjeti za sudjelovanje u sustavu TARGET2

1. Svaki NSB iz europodručja usvaja propise o provođenju Usklađenih uvjeta. Ti propisi isključivo uređuju odnos između odgovarajućeg NSB-a iz europodručja i njegovih sudionika u vezi s obradom plaćanja u PM-u. PM računu može se pristupiti upotrebljavajući internetski pristup ili preko pružatelja mrežnih usluga. Ta dva načina pristupanja PM računu međusobno se isključuju, iako se sudionici mogu odlučiti da imaju jedan PM račun ili više PM računa, pri čemu se svakom od njih može pristupiti preko interneta ili pružatelja mrežnih usluga.

2. ESB usvaja uvjete sustava TARGET2-ECB provedbom Priloga II. s tom iznimkom da TARGET2-ECB pruža usluge samo organizacijama za kliring i namiru, uključujući subjekte s poslovnim nastanom izvan EGP-a uz uvjet da podliježu nadzoru nadležnog tijela i da je njihov pristup sustavu TARGET2-ECB odobrilo Upravno vijeće.

3. Propisi, koje usvoje središnje banke Eurosustava radi provođenja Usklađenih uvjeta objavljuju se.

4. Središnje banke Eurosustava mogu zatražiti odstupanja od Usklađenih uvjeta na temelju ograničenja koja proizlaze iz nacionalnog prava. Upravno vijeće razmotrit će takve zahtjeve u svakom pojedinačnom slučaju i odobriti odstupanje gdje je to primjereno.

5. U skladu s odgovarajućim monetarnim sporazumom, ESB može odrediti odgovarajuće uvjete za sudjelovanje u sustavu TARGET2 subjekata iz članka 4. stavka 2. točke (e) Priloga II.

6. Središnje banke Eurosustava ne dopuštaju ni jednom subjektu da bude neizravan sudionik ili da se registrira kao imatelj dostupnog BIC-a u njegovoj komponenti sustava TARGET2, ako taj subjekt djeluje preko izravnog sudionika, koji je NSB države članice, ali nije ni SB Eurosustava niti je povezani NSB.

Članak 9.

Oblikovanje cijena

1. Središnje banke Eurosustava osiguravaju da:

(a)

su naknade za osnovne usluge sustava TARGET2 koje se pružaju njihovim izravnim sudionicima i njihovima imateljima dostupnog BIC-a, koji su prihvatljivi za sudjelovanje u sustavu TARGET2 kao neizravni sudionici, više od naknada za izravne sudionike utvrđenih u stavku 1. podstavku (a) Dodatka VI. Prilogu II.;

(b)	su naknade za plaćanja između kreditnih institucija s poslovnim nastanom u EGP-u namirena preko domaćih računa više od naknada za izravne sudionike utvrđenih u stavku 1. točki (a) Dodatka VI. Prilogu II.;

(c)	se naknade za plaćanja u vezi s operacijama na otvorenom tržištu namirena preko domaćeg računa naplaćuju u skladu s Dodatkom VI. Priloga II.;

(d)

se popis naknada utvrđen u Dodatku VI. Priloga II. ne upotrebljava za oblikovanje cijena za sve sljedeće operacije i transakcije:

i.	prijenose likvidnosti inicirane i obrađene preko domaćih računa;

ii.	operacije koje se odnose na upravljanje minimalnim pričuvama i stalno raspoloživim mogućnostima;

iii.	gotovinske transakcije koje se namiruju preko domaćih računa.

2. Za transakcije vezane uz podsustave koje se u prijelaznom razdoblju namiruju preko domaćih računa naplaćuje se sljedeće: fiksna naknada I, fiksna naknada II i transakcijska naknada viša nego naknada za transakciju podsustava utvrđena u stavku 18. podstavku 1. Priloga IV. Središnje banke Eurosustava mogu primijeniti druge modele oblikovanja cijena za transakcije vezane uz podsustave namirene preko domaćih računa za vrijeme prijelaznog razdoblja, pod uvjetom da su prihodi jednaki ili viši od prihoda koji bi bili ostvareni da je SB Eurosustava primijenio model naveden u prvoj rečenici ovog stavka.

Članak 10.

Pravila u vezi s udruživanjem likvidnosti

1. AL nacionalne središnje banke razmjenjuju sve informacije koje su potrebne za izvršenje njihovih dužnosti i obveza iz sporazuma AL. AL nacionalne središnje banke odmah obavješćuju upravljajući NSB o bilo kojem razlogu za provođenje ovrhe za koji su saznale u vezi s grupom AL ili bilo kojim članom grupe AL, uključujući njegovo sjedište ili podružnice.

2. Kad upravljajući NSB primi obavijesti da je nastao razlog za provođenje ovrhe, on, imajući na umu sporazum AL, daje uputu odgovarajućim AL nacionalnim središnjim bankama u vezi s ovršnim radnjama koje se trebaju poduzeti u vezi s grupom AL ili odgovarajućim članom grupe AL. AL nacionalne središnje banke odgovorne su za prisilno ostvarivanje njihovih prava na temelju sporazuma AL i pravila za provedbu Priloga II. Upravljajući NSB odgovoran je za izračunavanje i davanje uputa u vezi s raspodjelom tražbina.

3. Ako kod nastupa razloga za provođenje ovrhe unutardnevni kredit odobren bilo kojem članu grupe AL nije u cijelosti vraćen, AL NSB će, po primitku uputa od upravljajućeg NSB-a, prisilno ostvariti prava koja ima u vezi s odnosnim članom grupe AL, uključujući prava koja proizlaze iz odgovarajućeg zaloga, prijeboja, konačnog netiranja (engl. close-out-netting) ili druge relevantne odredbe u pravilima kojima se provodi Prilog II., radi potpune i pravodobne naplate tražbina, koje taj AL NSB može imati prema svojem odnosnom članu grupe AL na temelju sporazuma AL. Takve se tražbine prisilno ostvaruju prije prisilnog ostvarivanja bilo koje druge tražbine odgovarajućeg AL NSB-a prema njegovu odnosnom članu grupe AL.

4. Sva plaćanja primljena u postupku naplate tražbine u skladu sa sporazumom AL nakon ovršne radnje prosljeđuju se AL nacionalnim središnjim bankama koje su odobrile unutardnevni kredit odnosnim članovima grupe AL. Takva se plaćanja dodjeljuju AL nacionalnim središnjim bankama razmjerno iznosu unutardnevnog kredita koji članovi grupe AL nisu vratili njihovim odnosnim AL nacionalnim središnjim bankama.

5. Svaki AL NSB koji želi uputiti zahtjev zbog pretrpljene štete koju bi trebale snositi sve AL nacionalne središnje banke, dostavlja podnesak upravljajućem NSB-u navodeći razloge za zahtjev. Upravljajući NSB prosljeđuje takav zahtjev odgovarajućim AL nacionalnim središnjim bankama i izračunava naknadu štete koju svaki taj AL NSB mora platiti u jednakim dijelovima.

Članak 11.

Računi jamstvenog fonda i remuneracija

1. Ako je središnja druga ugovorna strana obvezana propisima, uključujući razloge nadzora, voditi račun jamstvenog fonda, sredstva na tom računu središnje druge ugovorne strane remuneriraju se po kamatnoj stopi glavne operacije refinanciranja umanjeno za 15 baznih bodova.

2. Sredstva doznačena na drugi način na račun jamstvenog fonda središnje druge ugovorne strane remuneriraju se po kamatnoj stopi koja vrijedi za novčani depozit.

Članak 12.

Unutardnevni kredit

1. Nacionalne središnje banke iz europodručja mogu odobravati unutardnevni kredit pod uvjetom da se to odvija u skladu s odredbama kojima se provode pravila o odobravanju unutardnevnog kredita utvrđenim u Prilogu III. Unutardnevni kredit ne smije se odobriti sudioniku čija je prihvatljivost kao druge ugovorne strane za operacije monetarne politike Eurosustava privremeno ili trajno ukinuta.

2. Mjerila prihvatljivosti za unutardnevni kredit drugoj ugovornoj strani ESB-a utvrđena su u Odluci ESB/2007/7 od 24. srpnja 2007. o uvjetima sustava TARGET2-ECB (5). Unutardnevni kredit koji odobri ESB ostaje ograničen na predmetni dan i ne može se pretvoriti u prekonoćni kredit.

Članak 13.

Podsustavi

1. Središnje banke Eurosustava pružaju podsustavima usluge prijenosa sredstava u novcu središnje banke u PM-u s pristupom preko pružatelja mrežnih usluga ili, za vrijeme prijelaznog razdoblja i ako je to primjenjivo, preko domaćih računa. Takve su usluge uređene dvostranim sporazumima između središnjih banaka Eurosustava i odnosnih podsustava.

2. Dvostrani sporazumi s podsustavima koji upotrebljavaju ASI moraju biti u skladu s Prilogom IV. Osim toga, središnje banke Eurosustava osiguravaju da se u takvim dvostranim sporazumima na odgovarajući način primjenjuju odredbe Priloga II.:

—	članak 8. stavak 1. (tehnički i pravni zahtjevi),

—	članak 8. stavci od 2. do 5. (postupak za podnošenje prijava), s iznimkom da podsustavi moraju umjesto ispunjavanja mjerila za pristup iz članka 4. ispuniti mjerila za pristup iz definicije „podsustava” utvrđena u članku 1. Priloga II.,

—	raspored rada iz Priloga V.,

—	članak 11. (zahtjevi za suradnju i razmjenu informacija), osim stavka 8.,

—	članci 27. i 28. (postupak neprekinutog poslovanja i postupak pri nepredvidivim događajima i sigurnosni zahtjevi),

—	članak 31. (sustav odgovornosti),

—	članak 32. (pravila o dokazivanju),

—	članci 33. i 34. (trajanje, trajno i privremeno isključenje iz sudjelovanja), osim članka 34. stavka 1. podstavka (b),

—	članak 35., kada je relevantno (zatvaranje PM računa),

—	članak 38. (pravila o povjerljivosti),

—	članak 39. (zahtjevi Unije za zaštitu podataka, sprečavanje pranja novca i povezana pitanja),

—	članak 40. (zahtjevi za obavijesti),

—	članak 41. (ugovorni odnos s pružateljem mrežnih usluga),

—	članak 44. (pravila o mjerodavnom pravu, nadležnosti i mjestu ispunjenja).

3. Dvostrani sporazumi s podsustavima koji upotrebljavaju PI moraju biti u skladu s:

(a)	Prilogom II., osim glave V. i dodataka VI. i VII.; i

(b)	člankom 18. Priloga IV.

4. Odstupajući od stavka 3., dvostrani sporazumi s podsustavima koji upotrebljavaju PI, ali samo namiruju plaćanja u korist njihovih klijenata, moraju biti u skladu s:

(a)	Prilogom II., osim glave V., članka 36. i dodataka VI. i VII.; i

(b)	člankom 18. Priloga IV.

Članak 14.

Financiranje i metodologija troškova

1. Upravno vijeće utvrđuje pravila primjenjiva na financiranje SSP-a. Svaki višak ili manjak koji proizlazi iz funkcioniranja SSP-a raspodjeljuje se između nacionalnih središnjih banaka iz europodručja u skladu s ključem za upis kapitala ESB-a, u skladu s člankom 29. Statuta ESSB-a.

2. Upravno vijeće određuje zajedničku metodologiju troškova i strukturu oblikovanja cijena za osnovne usluge sustava TARGET2.

Članak 15.

Odredbe o sigurnosti

1. Upravno vijeće utvrđuje sigurnosnu politiku i sigurnosne zahtjeve i kontrole za SSP te, u prijelaznom razdoblju, za tehničku infrastrukturu domaćih računa. Upravno vijeće također utvrđuje načela primjenjiva na sigurnost certifikata koji se upotrebljavaju za internetski pristup.

2. Središnje banke Eurosustava moraju se pridržavati mjera iz stavka 1. i osigurati da ih se SSP pridržava.

Članak 16.

Pravila o reviziji

Revizijske ocjene provode se u skladu s načelima i rješenjima utvrđenima u revizijskoj politici ESSB-a Upravnog vijeća.

Članak 17.

Obveze u slučaju privremenog ili trajnog isključenja

1. Središnje banke Eurosustava moraju odmah trajno bez prethodne obavijesti ili privremeno isključiti sudionika iz sudjelovanja u relevantnoj komponenti sustava TARGET2 ako:

(a)	je u vezi sa sudionikom otvoren postupak zbog insolventnosti; ili

(b)	sudionik više ne ispunjava mjerila za pristup u vezi sa sudjelovanjem u relevantnoj komponenti sustava TARGET2.

2. Ako SB Eurosustava privremeno ili trajno isključi sudionika iz sudjelovanja u sustavu TARGET2 u skladu sa stavkom 1. ili na temelju načela opreznosti u skladu s člankom 19., mora o tome odmah obavijestiti druge središnje banke Eurosustava, navodeći pritom:

(a)	sudionikovo ime, kôd monetarne financijske institucije i BIC;

(b)	informacije na kojima NSB iz europodručja temelji svoju odluku, uključujući sve informacije ili mišljenja dobivena od relevantnih nadzornih tijela;

(c)	poduzetu mjeru i predloženi vremenski okvir za njezinu primjenu.

Ako to zahtijeva drugi SB Eurosustava, svaki SB Eurosustava razmjenjuje informacije u vezi s tim sudionikom, uključujući informacije u vezi s plaćanjima naslovljenima na njega.

3. SB Eurosustava koji je trajno ili privremeno isključio sudionika iz sudjelovanja u njegovoj komponenti sustava TARGET2 u skladu sa stavkom 1. preuzima odgovornost u odnosu na druge središnje banke Eurosustava ako on:

(a)	naknadno odobri namiru naloga za plaćanje naslovljenih na sudionike koji su privremeno ili trajno isključeni iz sudjelovanja; ili

(b)	ne ispunjava obveze iz stavaka 1. i 2.

4. Obveze središnjih banaka Eurosustava utvrđene u stavcima od 1. do 3. također se primjenjuju u slučaju kada podsustavi privremeno ili trajno isključe ASI iz upotrebe.

Članak 18.

Postupci za odbijanje prijave za sudjelovanje u sustavu TARGET2 zbog načela opreznosti

Kada u skladu s člankom 8. stavkom 4. točkom (c) Priloga II. SB Eurosustava odbije zbog načela opreznosti prijavu za pristupanje sustavu TARGET2, taj SB Eurosustava odmah obavješćuje ESB o tom odbijanju.

Članak 19.

Postupci privremenog isključenja, ograničenja ili trajnog isključenja iz sudjelovanja u sustavu TARGET2 i odgode, ograničenja i okončanja pristupa unutardnevnom kreditu zbog načela opreznosti

1. Kada zbog načela opreznosti NSB iz europodručja odgodi, ograniči ili okonča sudionikov pristup unutardnevnom kreditu u skladu s člankom 12. točkom (d) Priloga III. ili SB Eurosustava privremeno ili trajno isključi sudionika iz sudjelovanja u sustavu TARGET2 u skladu s člankom 34. stavkom 2. točkom (e) Priloga II., odluka istodobno proizvodi učinak u mjeri u kojoj je to moguće u svim komponentama sustava TARGET2.

2. NSB iz europodručja dostavlja bez odgode informacije iz članka 17. stavka 2. relevantnim nadzornim tijelima u državi članici NSB-a iz europodručja, uz zahtjev da nadzorna tijela podijele informacije s nadzornim tijelima iz drugih država članica u kojima sudionik ima društvo kćer ili podružnicu. Uzimajući u obzir odluku u skladu sa stavkom 1., druge nacionalne središnje banke iz europodručja poduzimaju odgovarajuće radnje i dostavljaju ESB-u informacije o tome bez odgode.

3. Izvršni odbor ESB-a može predložiti Upravnom vijeću donošenje svih odluka radi osiguranja jedinstvene provedbe mjera donesenih u skladu sa stavcima 1. i 2.

4. Nacionalne središnje banke iz europodručja država članica u kojima se odluka mora provesti obavješćuju sudionika o odluci i poduzimaju sve potrebne provedbene mjere.

Članak 20.

Postupci za suradnju središnjih banaka Eurosustava u vezi s administrativnim mjerama i mjerama ograničavanja

U vezi s provedbom članka 39. stavka 3. Priloga II.:

(a)	svaki SB Eurosustava odmah prosljeđuje sve informacije koje primi u vezi s predloženim nalogom za kreditni transfer svim potencijalno pogođenim središnjim bankama;

(b)	svaki SB Eurosustava koji primi od sudionika dokaz o danoj obavijesti ili suglasnosti primljenoj od bilo kojeg nadležnog tijela, odmah prosljeđuje taj dokaz svakom drugom SB-u koji djeluje u svojstvu pružatelja platnih usluga platitelja ili primatelja plaćanja, prema potrebi.

(c)	SB Eurosustava koji djeluje kao pružatelj platnih usluga platitelja odmah obavješćuje platitelja da može unijeti nalog za kreditni transfer u sustav TARGET2.

Članak 21.

Neprekinutost poslovanja

1. Ako slučajevi navedeni u članku 27. Priloga II. utječu na rad modula SSP-a različitih od PM-a i ICM-a, dotični SB Eurosustava nadzire te slučajeve i upravlja njima radi sprečavanja utjecaja na nesmetano funkcioniranje SSP-a.

2. Ako dođe do slučaja koji utječe na redovan rad PM-a i/ili ICM-a, dotični SB Eurosustava o tome odmah obavješćuje koordinatora sustava TARGET2, koji zajedno s voditeljem namire dotičnog SB-a Eurosustava odlučuje o daljnjim koracima koji se moraju poduzeti. Voditelji namire sustava TARGET2 dogovaraju se o informacijama koje se trebaju dostaviti drugim sudionicima u sustavu TARGET2.

3. Središnje banke Eurosustava obavješćuju koordinatora sustava TARGET2 o sudionikovu padu ako taj pad može utjecati na namiru podsustava ili stvoriti sistemski rizik. Zatvaranje SSP-a neće u načelu biti odgođeno zbog sudionikova pada.

4. O padu koji utječe na podsustav središnje banke Eurosustava obavješćuje se koordinatora sustava TARGET2 u informativne svrhe. Koordinator sustava TARGET2 započinje telekonferenciju voditelja namire sustava TARGET2 u slučaju da postoji neizbježan sistemski utjecaj, posebno kada je to prekogranične naravi.

5. U iznimnim slučajevima zatvaranje SSP-a može se odgoditi ako pad utječe na podsustav. Središnje banke Eurosustava prosljeđuju kriznim voditeljima sustava TARGET2 zahtjev za odgodu zatvaranja SSP-a.

Članak 22.

Postupanje s tražbinama na temelju programa za naknadu štete u sustavu TARGET2

1. Ako Upravno vijeće ne odluči drukčije, postupak za naknadu štete utvrđen u Dodatku II. Prilogu II. vodi se u skladu s ovim člankom.

2. SB sudionika koji podnosi zahtjev za naknadu štete privremeno procjenjuje zahtjev za naknadu štete i komunicira sa sudionikom u vezi s tom procjenom. Kada je to potrebno za procjenu zahtjeva, tom SB-u pomažu druge predmetne središnje banke. Odgovarajući SB obavješćuje ESB i druge predmetne središnje banke čim sazna za podnesene zahtjeve.

3. Unutar devet tjedana od tehničkog kvara sustava TARGET2, SB sudionika koji podnosi zahtjev:

(a)	priprema izvještaj o privremenoj procjeni koji sadrži procjenu SB-a o primljenim zahtjevima; i

(b)	podnosi izvještaj o privremenoj procjeni ESB-u i svim drugim predmetnim središnjim bankama.

4. Unutar pet tjedana od primitka izvještaja o privremenoj procjeni, Upravno vijeće provodi konačnu procjenu svih primljenih zahtjeva i odlučuje o ponudama za naknadu štete koje bi se trebale dati predmetnim sudionicima. Unutar pet radnih dana nakon dovršetka konačne procjene ESB obavješćuje odnosne središnje banke o ishodu konačne procjene. Te središnje banke bez odgode obavješćuju svoje sudionike o ishodu konačne procjene i, prema potrebi, o pojedinostima ponude za naknadu štete, zajedno s obrascem koji predstavlja pisani prihvat ponude.

5. Unutar dva tjedna od isteka razdoblja navedenog u posljednjoj rečenici članka 4. točke (d). Dodatka II. Prilogu II., SB obavješćuje ESB i sve druge predmetne središnje banke o prihvaćenim i odbijenim ponudama za naknadu štete.

6. Središnje banke obavješćuju ESB o svakom zahtjevu koji podnesu njihovi sudionici tim središnjim bankama i koji je izvan područja primjene programa za naknadu štete u sustavu TARGET2, ali se odnosi na tehnički kvar sustava TARGET2.

Članak 23.

Postupanje sa štetom uzrokovanom tehničkim kvarom sustava TARGET2

1. U slučaju tehničkog kvara sustava TARGET2:

(a)

Na strani platitelja svaki SB kod kojeg je platitelj položio depozit prima određeni financijski dobitak čije je iznos razlika između kamatne stope glavne operacije refinanciranja Eurosustava i kamatne stope na depozite koja se primjenjuje na granično povećanje pri upotrebi novčanog depozita Eurosustava za vrijeme tehničkog kvara sustava TARGET2 i najviše do iznosa nenamirenih naloga za plaćanje. Ako platitelju ostane višak sredstava na koja nije plaćena remuneracija, financijski dobitak jednak je kamatnoj stopi glavne operacije refinanciranja Eurosustava koja se primjenjuje na višak sredstava koja ne nose kamatni prihod za razdoblje tehničkog kvara sustava TARGET2 i najviše do iznosa nenamirenih naloga za plaćanje.

(b)

Na strani primatelja plaćanja SB od kojeg je primatelj plaćanja posudio sredstva upotrebljavajući mogućnost granične posudbe od središnje banke, prima određeni financijski dobitak koji je jednak razlici između kamatne stope na mogućnost granične posudbe od središnje banke i kamatne stope glavne operacije refinanciranja Eurosustava, koja se primjenjuje na granično povećanje pri upotrebi mogućnosti granične posudbe od središnje banke za razdoblje tehničkog kvara sustava TARGET2 i najviše do iznosa nenamirenih naloga za plaćanje.

2. Financijski dobitak ESB-a jednak je:

(a)	dobiti u vezi s povezanim nacionalnim središnjim bankama koja potječe od različite remuneracije stanja na kraju dana tih povezanih nacionalnih središnjih banaka u odnosu na ESB; i

(b)

iznosu kaznene kamate koju ESB primi od povezanih nacionalnih središnjih banaka svaki put kad jedna od tih povezanih nacionalni središnjih banaka odredi kaznu sudioniku zbog propusta da pravodobno vrati unutardnevni kredit, kako je propisano u sporazumu između središnjih banaka Eurosustava i povezanih nacionalnih središnjih banaka.

3. Središnje banke udružuju financijski dobitak naveden u stavcima 1. i 2. i tako dobiven udruženi iznos upotrebljava se za naknadu onim središnjim bankama kojima nastanu troškovi zbog plaćanja naknade štete njihovim sudionicima. Sav preostali financijski dobitak ili troškovi koji nastanu središnjim bankama zbog naknade štete njihovim sudionicima dijele se između središnjih banaka Eurosustava u skladu s ključem za upis kapitala ESB-a.

Članak 24.

Prava osiguranja u vezi sa sredstvima na podračunima i jamstvo unutar Eurosustava

1. U svrhu namire instrukcija za plaćanje vezanih uz podsustave, svaki SB Eurosustava koji je otvorio podračune za svoje sudionike mora osigurati da se stanja na tim podračunima (uključujući povećanja ili smanjenja blokiranog stanja zbog knjiženja međusistemske namire plaćanja u korist ili na teret podračuna ili knjiženja prijenosa likvidnosti u korist podračuna), koji su blokirani za vrijeme ciklusa obrade podsustava, mogu upotrebljavati za namiru podsustava vezanu uz instrukcije za plaćanje. Na to ne utječe postupak zbog insolventnosti u odnosu na relevantnog sudionika ni bilo koja pojedinačna ovršna mjera u vezi s podračunom tog sudionika.

2. Svaki put kada je likvidnost prenesena na sudionikov podračun i kada SB Eurosustava nije SB podsustava, taj SB Eurosustava potvrđuje nakon obavijesti podsustava (preko poruke „početak ciklusa”) blokadu stanja na podračunu relevantnom podsustavu i pritom jamči plaćanje SB-u podsustava do iznosa određenog stanja. Potvrda blokade podsustavu također obuhvaća pravno obvezujuću izjavu volje SB-a podsustava da potonji jamči podsustavu plaćanja do iznosa blokiranog stanja. Potvrdom povećanja ili smanjenja blokiranog stanja nakon knjiženja međusistemske namire plaćanja u korist ili na teret podračuna ili knjiženja prijenosa likvidnosti u korist podračuna, i SB Eurosustava, koji nije SB podsustava, i SB podsustava izjavljuju da se jamstvo povećalo ili smanjilo za iznos plaćanja. Oba jamstva su neopoziva, bezuvjetna i plativa na prvi poziv. Oba jamstva i blokada stanja ističu nakon obavijesti podsustava (preko poruke „kraj ciklusa”) da je namira dovršena.

ODJELJAK IV.

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 25.

Rješavanje sporova i mjerodavno pravo

1. U slučaju spora između središnjih banaka Eurosustava u vezi s ovom Smjernicom, stranke u sporu nastoje riješiti spor u skladu s Memorandumom o razumijevanju o postupku rješavanja sporova unutar ESSB-a.

2. Odstupajući od stavka 1., ako se spor koji se odnosi na podjelu zadaća između razine 2 i razine 3 ne može riješiti sporazumom između stranaka u sporu, spor rješava Upravno vijeće.

3. U slučaju spora vrste iz stavka 1., odnosna prava i obveze stranaka prvotno se utvrđuju na temelju pravila i postupaka utvrđenih u ovoj Smjernici. U sporovima koji se tiču plaćanja između komponenti sustava TARGET2, pravo države članice u kojoj se nalazi sjedište SB-a Eurosustava primatelja plaćanja primjenjuje se podredno, pod uvjetom da nije u suprotnosti s ovom Smjernicom.

Članak 26.

Stupanje na snagu i primjena

1. Ova Smjernica stupa na snagu 7. prosinca 2012. Primjenjuje se od 1. siječnja 2013., podložno prijelaznim odredbama utvrđenima u članku 27.

2. Smjernica ESB/2007/2 stavlja se izvan snage s učinkom od 1. siječnja 2013.

3. Upućivanja na smjernicu stavljenu izvan snage smatraju se upućivanjima na ovu Smjernicu i tumače se u skladu s korelacijskom tablicom iz Priloga VII.

Članak 27.

Ostale i prijelazne odredbe

1. Računi otvoreni izvan PM-a od strane NSB-a iz europodručja za kreditnu instituciju i podsustave uređeni su pravilima tog NSB-a iz europodručja, podložno odredbama ove Smjernice koje se odnose na domaće račune i drugih odluka Upravnog vijeća. Računi otvoreni izvan PM-a od strane NSB-a iz europodručja za subjekte koji nisu kreditne institucije i podsustavi uređeni su pravilima tog NSB-a iz europodručja.

2. Za vrijeme prijelaznog razdoblja, svaki SB Eurosustava može nastaviti s namirom plaćanja i drugim transakcijama na svojim domaćim računima, uključujući:

(a)	plaćanja između kreditnih institucija;

(b)	plaćanja između kreditnih institucija i podsustava; i

(c)	plaćanja u vezi s operacijama Eurosustava na otvorenom tržištu.

3. Po isteku prijelaznog razdoblja prestaje sljedeće:

(a)	registracija subjekata iz članka 4. stavka 1. točaka (a) i (b) Priloga II. kao imatelja dostupnog BIC-a kod SB-a Eurosustava;

(b)	neizravno sudjelovanje kod SB-a Eurosustava; i

(c)	namira na domaćim računima svih plaćanja navedenih u stavku 2. točkama od (a) do (c).

Članak 28.

Adresati, provedbene mjere i godišnji izvještaji

1. Ova Smjernica primjenjuje se na sve središnje banke Eurosustava.

2. Nacionalne središnje banke iz europodručja dostavljaju ESB-u do 20. prosinca 2012. mjere na temelju kojih se namjeravaju uskladiti s člankom 39. Priloga II., Dodatkom VI. Prilogu II., stavkom 9. točkom (a), stavkom 12. točkom (a) podtočkom v. i stavkom 13. Priloga III., stavkom 18. točkom 1. podtočkom (c)ii. Priloga IV., i Dodatkom II.A Prilogu V. ovoj Smjernici.

3. ESB priprema godišnje izvještaje o općem funkcioniranju sustava TARGET2, koje provjerava Upravno vijeće.

Sastavljeno u Frankfurtu na Majni 5. prosinca 2012.

Za Upravno vijeće ESB-a

Predsjednik ESB-a

Mario DRAGHI

(1) SL L 237, 8.9.2007., str. 1.

(2) SL L 177, 30.6.2006., str. 1.

(3) Važeća politika Eurosustava u vezi s lokacijom infrastrukture utvrđena je u sljedećim izjavama, koje su sve dostupne na internetskoj stranici ESB-a www.ecb.europa.eu: (a) Policy statement on euro payment and settlement systems located outside the euro area od 3. studenoga 1998.; (b) The Eurosystem’s policy line with regard to consolidation in central counterparty clearing od 27. rujna 2001.; (c) The Eurosystem policy principles on the location and operation of infrastructures settling in euro-denominated payment transaction od 19. srpnja 2007.; (d) The Eurosystem policy principles on the location and operation of infrastructures settling euro-denominated payment transactions: specification of „legally and operationally located in the euro area” od 20. studenoga 2008. i (e) The Eurosystem oversight policy framework od srpnja 2011.

(4) SL L 166, 11.6.1998., str. 45.

(5) SL L 237, 8.9.2007., str. 71.

PRILOG I.

PRAVILA UPRAVLJANJA SUSTAVA TARGET2

Razina 1 – Upravno vijeće

Razina 2 – Središnje banke Eurosustava

Razina 3 – Nacionalne središnje banke pružatelji SSP-a

0. Opće odredbe

Razina 1 ima najvišu nadležnost u vezi s domaćim i prekograničnim pitanjima sustava TARGET2 i odgovorna je za zaštitu javne funkcije sustava TARGET2.

Razina 2 ima pomoćnu nadležnost u vezi s pitanjima koja joj je prenijela razina 1.

Razina 3 donosi odluke o dnevnom funkcioniranju Jedinstvene zajedničke platforme (SSP) na temelju razina usluga utvrđenih u sporazumu iz članka 7. stavka 6. ove Smjernice.

1. Troškovi i politika oblikovanja cijena

—	Odlučivanje o zajedničkoj metodologiji troškova

—	Odlučivanje o jedinstvenoj cjenovnoj strukturi

—	Odlučivanje o oblikovanju cijena dodatnih usluga i/ili modula

(nije primjenjivo)

2. Razina usluga

—	Odlučivanje o osnovnim uslugama

—	Odlučivanje o dodatnim uslugama i/ili modulima

—	Davanje doprinosa u skladu s potrebama razine 1/razine 2

3. Upravljanje rizicima

—	Odlučivanje o općem okviru za upravljanje rizicima i prihvaćanje preostalih rizika

—	Provođenje stvarnog upravljanja rizicima

—	Provođenje analize rizika i daljnjih mjera

—	Pružanje potrebnih informacija za analizu rizika u skladu sa zahtjevima razine 1/razine 2

4. Upravljanje i financiranje

—	Utvrđivanje pravila za vlasništvo, odlučivanje i financiranje SSP-a

—	Utvrđivanje i osiguravanje primjerene provedbe pravnog okvira Europskog sustava središnjih banaka za sustav TARGET2

—	Izrada pravila o upravljanju i financiranju o kojima je odlučeno na razini 1

—	Izrada proračuna, njegovo odobrenje i provedba

—	Vlasništvo i/ili nadzor nad primjenom

—	Prikupljanje sredstava i naknade za usluge

—	Dostavljanje podataka razini 2 o troškovima za pružanje usluga

5. Razvoj

—	Savjetovanje s razinom 2 o lokaciji SSP-a

—	Odobrenje za opći projektni plan

—	Odlučivanje o početnom projektnom nacrtu i razvoju SSP-a

—	Odlučivanje o osnivanju od početka naspram osnivanja na temelju postojeće platforme

—	Odlučivanje o upravitelju SSP-a

—	Uspostavljanje u dogovoru s razinom 3 o razinama usluga SSP-a

—	Odlučivanje o lokaciji SSP-a nakon savjetovanja s razinom 1

—	Odobravanje metodologije za određivanje specifikacije i „konačnih rezultata” razine 3 koji se smatraju potrebnima za utvrđivanje, i, kasnije, testiranje i prihvaćanje proizvoda (posebno opće i detaljne korisničke specifikacije)

—	Uspostavljanje projektnog plana s određivanjem ciljeva

—	Procjena i prihvaćanje konačnih rezultata

—	Uspostavljanje testnih scenarija

—	Usklađivanje testova središnjih banaka i korisnika u bliskoj suradnji s razinom 3

—	Predlaganje početnoga projektnog nacrta SSP-a

—	Predlaganje osnivanja od početka ili na temelju postojeće platforme

—	Predlaganje lokacije SSP-a

—	Izrada općih i detaljnih funkcionalnih specifikacija (unutarnje detaljne funkcionalne specifikacije i detaljne korisničke funkcionalne specifikacije)

—	Izrada detaljnih tehničkih specifikacija

—	Pružanje početnih i daljnjih doprinosa za planiranje i kontrolu projektnog plana s određivanjem ciljeva

—	Tehnička i operativna podrška za testove (obavljanje testova na SSP-u, doprinosi za testne scenarije u vezi sa SSP-om, podrška središnjim bankama u vezi s njihovim aktivnostima testiranja SSP-a)

6. Provedba i migracija

—	Odlučivanje o strategiji migracije

—	Priprema i usklađivanje migracije na SSP, u bliskoj suradnji s razinom 3

—	Davanje doprinosa u vezi s pitanjima migracije u skladu sa zahtjevima razine 2

—	Obavljanje poslova migracije vezanih uz SSP; dodatna podrška za nacionalne središnje banke pristupnice

7. Rad

—	Upravljanje ozbiljnim kriznim situacijama

—	Odobravanje osnivanja i rada simulatora sustava TARGET2

—	Imenovanje tijela za certificiranje za internetski pristup

—	Utvrđivanje sigurnosnih politika, zahtjeva i kontrola za SSP

—	Utvrđivanje načela primjenjivih na sigurnost certifikata koji se upotrebljavaju za internetski pristup

—	Upravljanje u vezi s odgovornostima vlasnika sustava

—	Održavanje kontakata s korisnicima na europskoj razini (pridržavajući se isključive odgovornosti središnjih banaka Eurosustava za poslovni odnos s njihovim klijentima) i praćenje dnevne korisničke aktivnosti s poslovnog stajališta (zadaća SB-a Eurosustava)

—	Nadziranje poslovnog razvoja

—	Proračunski poslovi, financiranje, izdavanje računa (zadaća SB-a Eurosustava) i druge administrativne zadaće

—	Upravljanje sustavom na temelju sporazuma iz članka 7. stavka 6. ove Smjernice

PRILOG II.

USKLAĐENI UVJETI ZA SUDJELOVANJE U SUSTAVU TARGET2

GLAVA I.

OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Definicije

Za potrebe ovih Usklađenih uvjeta (dalje u tekstu: „Uvjeti”) primjenjuju se sljedeće definicije:

—

„imatelj dostupnog BIC-a” znači subjekt koji: (a) ima poslovni identifikacijski kôd (BIC); (b) nije prepoznat kao neizravni sudionik; i (c) korespondent je ili klijent izravnog sudionika ili podružnica izravnog ili neizravnog sudionika i koji može preko izravnog sudionika dostaviti naloge za plaćanje u komponentu sustava TARGET2 i primiti plaćanja iz nje,

—	„sporazum AL” znači višestrani sporazum o agregiranoj likvidnosti sklopljen između članova grupe AL i njihovih AL nacionalnih središnjih banaka, za potrebe načina AL,

—	„grupa AL” znači grupa sastavljena od članova grupe AL koji upotrebljavaju način AL,

—	„voditelj grupe AL” znači član grupe AL kojeg su imenovali drugi članovi grupe AL da upravlja dostupnom likvidnošću unutar grupe AL za vrijeme radnog dana,

—	„član grupe AL” znači sudionik u sustavu TARGET2 koji je sklopio sporazum AL,

—	„način AL” znači agregiranje dostupne likvidnosti na PM računima,

—	„AL NSB” znači NSB iz europodručja koji je stranka sporazuma AL i koji djeluje kao druga ugovorna strana za članove grupe AL koji sudjeluju u njegovoj komponenti sustava TARGET2,

—

„podsustav” znači sustav kojim upravlja subjekt s poslovnim nastanom u Europskom gospodarskom prostoru (EGP) koji podliježe superviziji i/ili nadzoru nadležnog tijela i koji ispunjava zahtjeve nadzora u vezi s lokacijom infrastruktura koje nude usluge u eurima, s povremenim izmjenama koje se objavljuju na internetskoj stranici ESB-a (1), u kojem se razmjenjuju i/ili obračunavaju plaćanja i/ili financijski instrumenti, dok se monetarne obveze namiruju u sustavu TARGET2 u skladu sa Smjernicom ESB/2012/27 o Transeuropskom automatiziranim sustavu ekspresnih novčanih transakcija u realnom vremenu na bruto načelu (sustav TARGET2) (2) i dvostranim sporazumima između podsustava i odgovarajućeg SB-a Eurosustava,

—	„dostupna likvidnost” (ili „likvidnost”) znači pozitivno stanje na PM računu sudionika u sustavu TARGET2 i, ako je to primjenjivo, svaku unutardnevnu kreditnu liniju koju odobri nadležni SB Eurosustava u vezi s tim računom,

—	„poslovni identifikacijski kôd (BIC)” znači kôd utvrđen ISO standardom br. 9362,

—	„podružnica” znači podružnica u smislu (umetnuti odredbe nacionalnog propisa kojima se prenosi članak 4. stavak 3. Direktive 2006/48/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 14. lipnja 2006. o osnivanju i obavljaju djelatnost kreditnih institucija (3)),

—	„radni dan” znači dan na koji je sustav TARGET2 otvoren za namiru naloga za plaćanje, kako je utvrđeno u Dodatku V.,

—	„grupa CAI” znači grupa sastavljena od sudionika u sustavu TARGET2 koji primjenjuju način CAI,

—	„voditelj grupe CAI” znači član grupe CAI kojeg su imenovali drugi članovi grupe CAI da nadzire i raspodjeljuje dostupnu likvidnost unutar grupe CAI za vrijeme radnog dana,

—	„način CAI” znači pružanje konsolidiranih informacija o računima u vezi s PM računima preko ICM-a,

—	„mišljenje o sposobnosti” znači specifično mišljenje o sudioniku koje sadrži procjenu o njegovoj pravnoj sposobnosti da preuzme i ispuni svoje obveze na temelju ovih Uvjeta,

—	„središnje banke (SB)” znači središnje banke Eurosustava i povezane nacionalne središnje banke,

—	„povezani NSB” znači nacionalna središnja banka (NSB), osim SB-a Eurosustava, koja je povezana sa sustavom TARGET2 u skladu s posebnim sporazumom,

—	„modul za izvanredne mjere” znači modul SSP-a koji omogućava obradu kritičnih i vrlo kritičnih plaćanja u izvanrednim situacijama,

—

„kreditna institucija” znači: (a) kreditna institucija u smislu (umetnuti odredbe nacionalnog propisa kojima se prenosi članak 4. stavak 1. točka (a) i, ako je relevantno, članak 2. Direktive 2006/48/EZ) koja podliježe nadzoru nadležnog tijela ili (b) druga kreditna institucija u smislu članka 123. stavka 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije koja podliježe kontroli po standardu koji je usporediv s nadzorom nadležnog tijela,

—	„nalog za kreditni transfer” znači instrukcija platitelja o davanju na raspolaganje sredstava primatelju plaćanja putem knjiženja na PM računu,

—	„odobrenje za izravno terećenje” znači opća instrukcija platitelja njegovom SB-u kojom se ovlašćuje i obvezuje taj SB da tereti platiteljev račun prema instrukciji za izravno terećenje primatelja plaćanja,

—	„instrukcija za izravno terećenje” znači instrukcija primatelja plaćanja dostavljena njegovom SB-u u skladu s kojom SB platitelja tereti platiteljev račun za iznos naveden u instrukciji na temelju odobrenja za izravno terećenje,

—

„razlog za provođenje ovrhe” znači u odnosu na člana grupe AL: (a) svaki slučaj neispunjavanja obveza naveden u članku 34. stavku 1.; (b) svaki drugi slučaj neispunjavanja obveza ili događaj naveden u članku 34. stavku 2. u vezi s kojim je (navesti naziv SB), uzimajući u obzir ozbiljnost događaja neispunjavanja obveza ili događaja, odlučio da (umetnuti ako je to primjenjivo: (treba ovršiti zalog u skladu s člankom 25.b), (treba ovršiti kolateral u skladu s člankom 25.c) i) da treba izvršiti prijeboj tražbina u skladu s člankom 26. Priloga, ili (c) svaka odluka o odgodi ili okončanju pristupa unutardnevnom kreditu,

—	„ulazna dispozicija” znači stadij obrade plaćanja za vrijeme kojeg TARGET2-(umetnuti oznaku SB-a/zemlje) nastoji namiriti nalog za plaćanje koji je prihvaćen u skladu s člankom 14. posebnim postupcima, kako je opisano u članku 20.,

—	„NSB iz europodručja” znači nacionalna središnja banka (NSB) države članice čija je valuta euro,

—	„SB Eurosustava” znači ESB ili NSB iz europodručja,

—

„slučaj neispunjavanja obveza” znači predstojeći ili postojeći događaj čiji nastup može ugroziti ispunjavanje sudionikovih obveza na temelju ovih Uvjeta ili bilo kojih drugih pravila koja se primjenjuju na odnos između tog sudionika i (umetnuti naziv SB-a) ili bilo kojeg drugog SB-a, uključujući:

(a)	kada sudionik više ne ispunjava mjerila za pristup utvrđena u članku 4. ili zahtjeve utvrđene u članku 8. stavku 1. točki (a) podtočki i.;

(b)	otvaranje postupka zbog insolventnosti u vezi sa sudionikom;

(c)	podnošenje prijave u vezi s postupkom navedenim u podstavku (b);

(d)	sudionikovo izdavanje pisane izjave o njegovoj nemogućnosti plaćanja svih ili dijela njegovih dugova ili ispunjavanja njegovih obveza koje proistječu iz unutardnevnog kredita;

(e)	sudionikovo sklapanje dobrovoljnog sporazuma ili dogovora s njegovim vjerovnicima;

(f)	kada je sudionik insolventan ili nesposoban platiti svoje dugove ili ga takvim smatra njegov SB;

(g)	kada je sudionikovo pozitivno stanje na njegovom PM računu ili sva sudionikova sredstva ili njihov znatan dio predmet odluke o blokadi, zabrani raspolaganja, zapljeni ili drugog postupka čiji je cilj zaštita javnog interesa ili prava sudionikovih vjerovnika;

(h)	kada je sudionik privremeno ili trajno isključen iz sudjelovanja u drugoj komponenti sustava TARGET2 i/ili u podsustavu;

(i)	kada su važno jamstvo ili predugovorna izjava, koje je dao sudionik ili za koje se na temelju mjerodavnog prava pretpostavlja da ih je dao sudionik, netočni ili neistiniti;

(j)	prijenos cjelokupne sudionikove imovine ili njezinog velikog dijela.

—

„grupa” znači:

(a)

sastav kreditnih institucija uključenih u konsolidirane financijske izvještaje matičnog društva, pri čemu je matično društvo obvezno podnijeti konsolidirane financijske izvještaje prema Međunarodnom računovodstvenom standardu 27 (MRS 27), donesenom na temelju Uredbe Komisije (EZ) br. 2238/2004 (4), koji se sastoji od: i. matičnog društva i jednog ili više društava kćeri; ili ii. dva ili više društava kćeri matičnog društva; ili

(b)

sastav kreditnih institucija navedenih u točki (a) podtočkama i. ili ii., pri čemu matično društvo ne podnosi konsolidirane financijske izvještaje u skladu s MRS 27, ali može ispuniti mjerila utvrđena u MRS 27 za uključivanje u konsolidirane financijske izvještaje, što provjerava SB izravnog sudionika ili, u slučaju grupe AL, upravljajući NSB;

(c)

dvostrana ili višestrana mreža kreditnih institucija koja je: i. organizirana u okviru propisa koji utvrđuje povezanost kreditnih institucija s tom mrežom; ili ii. za koju su važni samoorganizirni mehanizmi suradnje (promicanje, podrška i zastupanje poslovnih interesa svojih članova) i/ili ekonomska solidarnost, koja nadilazi običnu suradnju uobičajenu između kreditnih institucija, pri čemu je takva suradnja i solidarnost dopuštena na temelju pravilnika ili dokumenata o osnivanju kreditnih institucija ili je utvrđena na temelju posebnih sporazuma;

U svakom slučaju navedenom u točki (c) potrebno je da je Upravno vijeće ESB-a priznalo mrežu kao grupu u smislu te definicije.

—	„domaći račun” znači račun koji je otvorio SB izvan PM-a za subjekt koji je prihvatljiv da postane neizravni sudionik,

—	„informacijski i kontrolni modul (ICM)” znači modul SSP-a koji omogućuje sudionicima dobivanje online informacija, dostavljanje naloga za prijenos likvidnosti, upravljanje likvidnošću i iniciranje pričuvnih naloga za plaćanje u izvanrednim situacijama,

—	„ICM poruka” znači informacije koje su istodobno dostupne svim skupinama ili odabranoj skupini sudionika u sustavu TARGET2 preko ICM-a,

—	„neizravni sudionik” znači kreditna institucija s poslovnim nastanom u EGP-u koja je sklopila sporazum s izravnim sudionikom o dostavljanju naloga za plaćanje i primanju plaćanja preko PM računa tog izravnog sudionika i koju je komponenta sustava TARGET2 prepoznala kao neizravnog sudionika,

—	„postupak zbog insolventnosti” znači postupak zbog insolventnosti u smislu članka 2. točke (j) Direktive 98/26/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 19. svibnja 1998. o konačnosti namire u platnim sustavima i sustavima za namiru vrijednosnih papira (5),

—	„sudionik nalogodavac” znači sudionik u sustavu TARGET2 koji je inicirao nalog za plaćanje,

—	„unutardnevni kredit” znači kredit odobren za razdoblje kraće od jednoga radnog dana,

—

„investicijsko društvo” znači investicijsko društvo u smislu (umetni odredbe nacionalnog propisa kojima se prenosi članak 4. stavak 1. podstavak 1. Direktive 2004/39/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 21. travnja 2004. o tržištima financijskih instrumenata te o izmjeni direktiva Vijeća 85/611/EEZ i 93/6/EEZ i Direktive 2000/12/EZ Europskog parlamenta i Vijeća te stavljanju izvan snage Direktiva Vijeća 93/22/EEZ) (6), isključujući institucije navedene u (umetnuti odredbe nacionalnog propisa kojima se prenosi članak 2. stavak 1. Direktive 2004/39/EZ), pod uvjetom da predmetno investicijsko društvo:

(a)	ima odobrenje i da ga nadzire priznato nadležno tijelo koje je kao takvo određeno u skladu s Direktivom 2004/39/EZ; i

(b)	ovlašteno je obavljati djelatnosti iz (umetnuti odredbe nacionalnog propisa kojima se prenose točke 2., 3., 6. i 7. odjeljka A Priloga I. Direktivi 2004/39/EZ;

—	„nalog za prijenos likvidnosti” znači nalog za plaćanje čija je glavna svrha prijenos likvidnosti između različitih računa istog sudionika ili unutar grupe CAI ili grupe AL,

—	„upravljajući NSB” znači AL NSB komponente sustava TARGET2 u kojoj sudjeluje voditelj grupe AL,

—	„mogućnost granične posudbe od središnje banke” znači stalno raspoloživa mogućnost Eurosustava kojom se druge ugovorne strane mogu koristiti za dobivanje prekonoćnoga kredita od SB-a Eurosustava po unaprijed utvrđenoj kamatnoj stopi na mogućnost granične posudbe od središnje banke,

—	„kamatna stopa na mogućnost granične posudbe od središnje banke” znači kamatna stopa primjenjiva na mogućnost granične posudbe od središnje banke,

—

„pristup za više adresata” znači sredstvo kojim podružnice ili kreditne institucije s poslovnim nastanom u EGP-u mogu pristupiti relevantnoj komponenti sustava TARGET2 dostavljanjem naloga za plaćanje izravno u i/ili primanjem plaćanja izravno od komponente sustava TARGET2: ovo sredstvo ovlašćuje subjekte da dostavljaju njihove naloge za plaćanje preko PM računa izravnih sudionika bez uključivanja tog sudionika,

—	„pružatelj mrežnih usluga” znači poduzeće koje je Upravno vijeće ESB-a imenovalo za pružanje kompjutoriziranih mrežnih veza radi dostavljanja platnih poruka u sustavu TARGET2,

—	„nenamireni nalog za plaćanje” znači nalog za plaćanje koji nije namiren istog radnog dana na koji je prihvaćen,

—	„sudionik” (ili „izravni sudionik”) znači subjekt koji ima najmanje jedan PM račun kod (umetnuti naziv SB-a),

—	„primatelj plaćanja”, osim kada je izraz upotrijebljen u članku 39. ovog Priloga, znači sudionik u sustavu TARGET2 čiji će PM račun biti odobren zbog namire naloga za plaćanje,

—	„platitelj”, osim kada je izraz upotrijebljen u članku 39. ovog Priloga, znači sudionik u sustavu TARGET2 čiji će PM račun biti terećen zbog namire naloga za plaćanje,

—	„nalog za plaćanje” znači nalog za kreditni transfer, nalog za prijenos likvidnosti ili instrukcija za izravno terećenje,

—	„platni modul (PM)” znači modul SSP-a u kojemu se plaćanja sudionika u sustavu TARGET2 namiruju na PM računima,

—

„PM račun” znači račun koji sudionik u sustavu TARGET2 ima u PM-u kod SB-a i koji je potreban tom sudioniku u sustavu TARGET2 za:

(a)	dostavu naloga za plaćanje ili primanje plaćanja preko sustava TARGET2; i

(b)	namiru tih plaćanja kod tog SB-a,

—	„tijelo javnog sektora” znači subjekt unutar „javnog sektora”, kako je potonji pojam određen u članku 3. Uredbe Vijeća (EZ) br. 3603/93 od 13. prosinca 1993. o utvrđivanju definicija za primjenu zabrana iz članka 104. i članka 104.b stavka 1. Ugovora (7).,

—	„Jedinstvena zajednička platforma (SSP)” znači infrastruktura jedinstvene tehničke platforme koju pružaju nacionalne središnje banke pružatelji SSP-a,

—	„nacionalne središnje banke pružatelji SSP-a” znači Deutsche Bundesbank, Banque de France i Banca d’Italia u njihovom svojstvu središnjih banaka, koje oblikuju SSP i upravljaju njime u korist Eurosustava,

—	„obrazac za prikupljanje statičnih podataka” znači obrazac koji je izradio (umetnuti naziv SB-a) za potrebe registriranja podnositelja prijave za usluge TARGET2-(umetnuti oznaku SB-a/zemlje) i registriranje svih promjena u vezi s pružanjem tih usluga,

—	„privremeno isključenje” znači privremena blokada prava i obveza sudionika za razdoblje koje utvrđuje (umetnuti naziv SB-a),

—	„TARGET2-(umetnuti oznaku SB-a/zemlje)” znači komponenta sustava TARGET2 (umetnuti naziv SB-a),

—	„TARGET2” znači ukupnost koja proizlazi iz svih komponenti sustava TARGET2 središnjih banaka,

—	„komponenta sustava TARGET2” znači svaki sustav namire u realnom vremenu na bruto načelu (sustav RTGS) središnjih banaka koji čini dio sustava TARGET2,

—	„TARGET2 CUG” znači podskup klijenata pružatelja mrežnih usluga objedinjenih za potrebe njihove upotrebe relevantnih usluga i proizvoda pružatelja mrežnih usluga kod pristupa PM-u,

—	„sudionik u sustavu TARGET2” znači bilo koji sudionik u bilo kojoj komponenti sustava TARGET2,

—

„tehnički kvar sustava TARGET2” znači svaka poteškoća, nedostatak ili pad tehničke infrastrukture i/ili računalnih sustava koje upotrebljava sustav TARGET2-(umetnuti oznaku SB-a/zemlje) ili bilo koji drugi događaj zbog kojeg je nemoguće izvršiti i dovršiti istodnevnu obradu plaćanja u sustavu TARGET2-(umetnuti oznaku SB-a/zemlje),

—	„detaljne funkcionalne specifikacije za korisnike (UDFS)” znači najaktualnija verzija UDFS-a, koji je tehnička dokumentacija koja sadrži pojedinosti o interakciji sudionika sa sustavom TARGET2.

Članak 2.

Dodaci

1. Sljedeći dodaci čine sastavni dio ovih Uvjeta:

Dodatak I.: Tehničke specifikacije za obradu naloga za plaćanje

Dodatak II.: Program za naknadu štete u sustavu TARGET2

Dodatak III.: Referentni okvir za mišljenja o sposobnosti i o državi

Dodatak IV.: Postupak neprekinutog poslovanja i postupak pri nepredvidivim događajima

Dodatak V.: Raspored rada

Dodatak VI.: Popis naknada i izdavanje računa

Dodatak VII.: Sporazum o agregiranoj likvidnosti

2. U slučaju bilo koje proturječnosti ili nedosljednosti između sadržaja bilo kojeg dodatka i sadržaja bilo koje druge odredbe u ovim Uvjetima, potonje imaju prvenstvo.

Članak 3.

Opći opis sustava TARGET2-(umetnuti oznaku SB-a/zemlje) i sustava TARGET2

1. Sustav TARGET2 omogućava namiru plaćanja u eurima u realnom vremenu na bruto načelu, s namirom u novcu središnje banke.

2. Sljedeći nalozi za plaćanje se obrađuju u sustavu TARGET2-(umetnuti oznaku SB-a/zemlje):

(a)	nalozi za plaćanje koji izravno proistječu ili su učinjeni u vezi s operacijama monetarne politike Eurosustava;

(b)	namira euro strane deviznih operacija koje uključuju Eurosustav;

(c)	namira prijenosa u eurima koji proizlaze iz transakcija u prekograničnim sustavima netiranja za plaćanja velikih vrijednosti;

(d)	namira prijenosa u eurima koji proizlaze iz transakcija u sistemski važnim sustavima plaćanja malih vrijednosti u eurima; i

(e)	svaki drugi nalog za plaćanje u eurima naslovljen na sudionike sustava TARGET2.

3. Sustav TARGET2 je uspostavljen i funkcionira na temelju SSP-a. Eurosustav određuje tehničku konfiguraciju i obilježja SSP-a. Usluge SSP-a pružaju nacionalne središnje banke pružatelji SSP-a u korist središnjih banaka Eurosustava, u skladu s posebnim sporazumima.

4. (umetnuti naziv SB-a) je pružatelj usluga na temelju ovih Uvjeta. Radnje i propusti nacionalnih središnjih banaka pružatelja SSP-a smatraju se radnjama i propustima (umetnuti naziv SB-a) za koje on preuzima odgovornost u skladu s dalje navedenim člankom 31. Sudjelovanje u skladu s ovim Uvjetima ne stvara ugovorni odnos između sudionika i nacionalnih središnjih banaka pružatelja SSP-a kada potonje djeluju u tom svojstvu. Upute, poruke ili informacije koje sudionik primi od SSP-a ili ih pošalje SSP-u u vezi s uslugama pruženima na temelju ovih Uvjeta smatraju se primljenima od (umetnuti naziv SB-a) ili poslanima (umetnuti naziv SB-a).

5. Sustav TARGET2 se u smislu pravne strukture sastoji od više platnih sustava sastavljenih od svih komponenti sustava TARGET2, koje su određene kao „sustavi” na temelju nacionalnih propisa kojima se prenosi Direktiva 98/26/EZ. Sustav TARGET2-(umetnuti oznaku SB-a/zemlje) određen je kao „sustav” na temelju (umetnuti relevantne odredbe kojima se prenosi Direktiva 98/26/EZ).

6. Sudjelovanje u sustavu TARGET2 odvija se na temelju sudjelovanja u komponenti sustava TARGET2. Ovi Uvjeti opisuju međusobna prava i obveze sudionika u sustavu TARGET2-(umetnuti oznaku SB-a/zemlje) i (umetnuti naziv SB-a). Pravila o obradi naloga za plaćanje (glava IV.) odnose se na sve naloge za plaćanje koje dostavi ili na sva plaćanja koja primi bilo koji sudionik u sustavu TARGET2.

GLAVA II.

SUDJELOVANJE

Članak 4.

Mjerila za pristup

1. Sljedeće vrste subjekata prihvatljive su za izravno sudjelovanje u TARGET2-(umetnuti oznaku SB-a/zemlje):

(a)	kreditne institucije s poslovnim nastanom u EGP-u, uključujući i kada djeluju preko podružnice s poslovnim nastanom u EGP-u;

(b)	kreditne institucije s poslovnim nastanom izvan EGP-a pod uvjetom da djeluju preko podružnice s poslovnim nastanom u EGP-u;

(c)	nacionalne središnje banke država članica i ESB;

pod uvjetom da subjekti iz točaka (a) i (b) nisu predmetom mjera ograničavanja koje je donijelo Vijeće Europske unije ili države članice u skladu s člankom 65. stavkom 1. točkom (b), člankom 75. ili člankom 215. Ugovora, čija je provedba prema mišljenju (umetnuti oznaku SB-a/zemlje) nakon obavijesti ESB-u nespojiva s nesmetanim funkcioniranjem sustava TARGET2.

2. (umetnuti naziv SB-a) može prema vlastitoj ocjeni prihvatiti sljedeće subjekte kao izravne sudionike:

(a)	financijske odjele središnjih ili regionalnih vlada država članice koje su aktivne na tržištu novca;

(b)	tijela javnog sektora država članica ovlaštena za vođenje računa klijenata;

(c)	investicijska društva s poslovnim nastanom u EGP-u;

(d)	subjekte koji upravljaju podsustavima i koji djeluju u tom svojstvu;

(e)

kreditne institucije ili bilo koju vrstu subjekata navedenih u točkama od (a) do (d), u oba slučaja kada imaju poslovni nastan u zemlji s kojom je Unija sklopila monetarni sporazum kojim se odobrava pristup bilo kojem od tih subjekata platnim sustavima Unije, pridržavajući se uvjeta iz monetarnog sporazuma i pod uvjetom da je relevantni pravni režim na snazi u zemlji, jednakovrijedan relevantnom zakonodavstvu Unije.

3. Institucije za elektronički novac u smislu (umetnuti odredbe nacionalnog propisa kojima se prenosi članak 2. stavak 1. Direktive 2009/110/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 16. rujna 2009. o osnivanju, obavljanju djelatnosti i bonitetnom nadzoru poslovanja institucija za izdavanje elektroničkog novca o izmjeni direktiva 2005/60/EZ i 2006/48/EZ i stavljanju izvan snage Direktive 2000/46/EZ (8)) nisu ovlaštene sudjelovati u sustavu TARGET2-(umetnuti oznaku SB-a/zemlje).

Članak 5.

Izravni sudionici

1. Izravni sudionici u sustavu TARGET2-(umetnuti oznaku SB-a/zemlje) pridržavaju se zahtjeva utvrđenih u članku 8. stavcima 1. i 2. Moraju imati najmanje jedan PM račun kod (umetnuti naziv SB-a).

2. Izravni sudionici mogu odrediti imatelje dostupnog BIC-a, neovisno o njihovom mjestu poslovnog nastana.

3. Izravni sudionici mogu odrediti subjekte kao neizravne sudionike, pod uvjetom da se ispune uvjeti utvrđeni u članku 6.

4. Pristup za više adresata preko podružnice može se pružiti na sljedeći način:

(a)

Kreditna institucija u smislu članka 4., stavka 1. točke (a) ili (b), koja je prihvaćena kao izravni sudionik, može odobriti pristup svojem PM računu jednoj ili više svojih podružnica s poslovnim nastanom u EGP-u radi izravnog dostavljanja naloga za plaćanje i/ili primanja plaćanja, pod uvjetom da je (umetnuti naziv SB-a) o tome bio obaviješten.

(b)	Kada je podružnica kreditne institucije prihvaćena kao izravni sudionik, druge podružnice istog pravnog subjekta i/ili njegovo sjedište, u oba slučaja pod uvjetom da imaju poslovni nastan u EGP-u, mogu pristupiti PM računu podružnice, pod uvjetom da je (umetnuti naziv SB-a) o tome obaviješten.

Članak 6.

Neizravni sudionici

1. Kreditne institucije s poslovnim nastanom u EGP-u mogu sklopiti ugovor s jednim izravnim sudionikom koji je kreditna institucija u smislu članka 4. stavka 1. točke (a) ili (b) ili SB, radi dostavljanja naloga za plaćanje i/ili primanja plaćanja te radi njihova namirenja preko PM računa tog izravnog sudionika. Sustav TARGET2-(umetnuti oznaku SB-a/zemlje) priznaju neizravnog sudionika registriranjem tog neizravnog sudionika u imeniku sustava TARGET2, koji je opisan u članku 9.

2. Kada izravni sudionik, koji je kreditna institucija u smislu članka 4. stavka 1. točke (a) ili (b), i neizravni sudionik pripadaju istoj grupi, izravni sudionik može izričito ovlastiti neizravnog sudionika da upotrebljava PM račun izravnog sudionika za izravnu dostavu naloga za plaćanje i/ili primanje plaćanja putem pristupa za više adresata povezanog s grupom.

Članak 7.

Odgovornost izravnog sudionika

1. Radi otklanjanja dvojbi nalozi za plaćanje koje su dostavili ili plaćanja koja su primili neizravni sudionici u skladu s člankom 6. i podružnice na temelju članka 5. stavka 4. smatraju se dostavljenima ili primljenima od strane samog izravnog sudionika.

2. Izravni sudionik je obvezan tim nalozima za plaćanje neovisno o sadržaju ugovornih ili drugih sporazuma između tog sudionika i bilo kojeg subjekta iz stavka 1. ili bilo kakvom nepostupanju u skladu s tim sporazumima.

Članak 8.

Postupak prijave

1. Radi pristupanja sustavu TARGET2-(umetnuti oznaku SB-a/zemlje) sudionici podnositelji prijave moraju:

(a)

ispuniti sljedeće tehničke zahtjeve:

postaviti, voditi, upravljati i pratiti te osigurati sigurnost potrebne informatičke infrastrukture radi povezivanja sa sustavom TARGET2-(umetnuti oznaku SB-a/zemlje) i dostavljanja naloga za plaćanje tom sustavu. Pritom sudionici podnositelji prijave mogu uključiti treće strane, ali zadržavaju isključivu odgovornost. Sudionici podnositelji prijave moraju posebno sklopiti ugovor s pružateljem mrežnih usluga radi dobivanja potrebne veze i pristupa, u skladu s tehničkim specifikacijama iz Dodatka I.; i

ii.	proći test koji zahtijeva (umetnuti naziv SB-a); i

(b)

ispuniti sljedeće pravne zahtjeve:

i.	predočiti mišljenje o sposobnosti u obliku utvrđenom u Dodatku III., osim ako je (umetnuti naziv SB-a) informacije i izjave koje se moraju iznijeti u tom mišljenju o sposobnosti već dobio u drugom kontekstu; i

ii.	za subjekte iz članka 4. stavka 1. točke (b) predočiti mišljenje o državi u obliku utvrđenom u Dodatku III., osim ako je (umetnuti naziv SB-a) informacije i izjave koje se moraju iznijeti u tom mišljenju o državi već dobio u drugom kontekstu.

2. Podnositelji prijave podnose prijavu u pisanom obliku (umetnuti naziv SB-a) i prilažu najmanje sljedeću dokumentaciju/informacije:

(a)	popunjene obrasce za prikupljanje statičnih podataka kako ih (umetnuti naziv SB-a) stavlja na raspolaganje;

(b)	mišljenje o sposobnosti, ako zahtijeva (umetnuti naziv SB-a); i

(c)	mišljenje o državi, ako zahtijeva (umetnuti naziv SB-a).

3. (umetnuti naziv SB-a) može također zahtijevati dodatne informacije koje smatra potrebnima za odluku o prijavi za sudjelovanje.

4. (umetnuti naziv SB-a) odbija prijavu za sudjelovanje ako:

(a)	mjerila za pristup iz članka 4. nisu ispunjena;

(b)	jedno ili više mjerila za sudjelovanje iz stavka 1. nisu ispunjena; i/ili

(c)

bi prema procjeni (umetnuti naziv SB-a) takvo sudjelovanje ugrozilo opću stabilnost, solidnost i sigurnost sustava TARGET2-(umetnuti oznaku SB-a/zemlje) ili bilo koje druge komponente sustava TARGET2, ili bi ugrozilo obavljanje zadaća (umetnuti naziv SB-a) opisanih u (uputiti na mjerodavno nacionalno pravo) i Statutu Europskog sustava središnjih banaka i Europske središnje banke, ili je rizik s obzirom na načelo opreznosti.

5. (umetnuti naziv SB-a) dostavlja podnositelju prijave svoju odluku o prijavi za sudjelovanje u roku od mjesec dana od kada je (umetnuti naziv SB-a) primio prijavu za sudjelovanje. Ako (umetnuti naziv SB-a) zahtijeva dodatne informacije u skladu sa stavkom 3., odluka se dostavlja u roku od mjesec dana od kada je (umetnuti naziv SB-a) primio te informacije od podnositelja prijave. Odluka o odbijanju sadrži razloge za odbijanje.

Članak 9.

Imenik sustava TARGET2

1. Imenik sustava TARGET2 jest baza podataka BIC-eva koji se upotrebljavaju za usmjeravanje naloga za plaćanje naslovljenih na:

(a)	sudionike sustava TARGET2 i njihove podružnice s pristupom za više adresata;

(b)	neizravne sudionike sustava TARGET2, uključujući one s pristupom za više adresata; i

(c)	imatelje dostupnog BIC-a sustava TARGET2.

Imenik se tjedno ažurira.

2. Ako sudionik drukčije ne zahtijeva, njegovi se BIC-evi objavljuju u imeniku sustava TARGET2.

3. Sudionici mogu proslijediti imenik sustava TARGET2 samo svojim podružnicama i subjektima s pristupom za više adresata.

4. Subjekti navedeni u stavku 1. točkama (b) i (c) mogu upotrebljavati svoj BIC u vezi s jednim izravnim sudionikom.

5. Sudionici potvrđuju da (umetnuti naziv SB-a) i druge središnje banke mogu objaviti imena i BIC-eve sudionika. Osim toga, imena i BIC-evi neizravnih sudionika koje registriraju sudionici mogu se objaviti te sudionici osiguravaju da su se neizravni sudionici složili s tom objavom.

GLAVA III.

OBVEZE STRANA

Članak 10.

Obveze (umetnuti naziv SB-a) i sudionika

1. (umetnuti naziv SB-a) nudi usluge opisane u glavi IV. Osim kada je drukčije propisano u ovim Uvjetima ili zakonom, (umetnuti naziv SB-a) upotrebljava sve razumne mjere u okviru svojih ovlasti kako bi ispunio svoje obveze prema ovim Uvjetima, bez jamčenja ishoda.

2. Sudionici plaćaju (umetnuti naziv SB-a) naknade utvrđene u Dodatku VI.

3. Sudionici osiguravaju povezanost sa sustavom TARGET2-(umetnuti oznaku SB-a/zemlje) radnim danima u skladu s rasporedom rada iz Dodatka V.

4. Sudionik izjavljuje i jamči (umetnuti naziv SB-a) da se ispunjavanjem njegovih obveza prema ovim Uvjetima ne krši zakon ili drugi propis koji se primjenjuje na njega ni bilo koji sporazum koji ga obvezuje.

Članak 11.

Suradnja i razmjena informacija

1. U ispunjavanju svojih obveza i ostvarivanju svojih prava prema ovim Uvjetima, (umetnuti naziv SB-a) i sudionici blisko surađuju radi osiguravanja stabilnosti, solidnosti i sigurnosti sustava TARGET2-(umetnuti oznaku SB-a/zemlje). Oni jedni drugima daju sve informacije ili dokumente relevantne za ispunjavanje njihovih odnosnih obveza i ostvarivanje njihovih odnosnih prava prema ovim Uvjetima bez utjecaja na bilo koju obvezu bankovne tajne.

2. (umetnuti naziv SB-a) uspostavlja i održava odjel za podršku sustavu radi pomoći sudionicima u vezi s poteškoćama koje proizlaze iz rada sustava.

3. Najnovije informacije o operativnom stanju SSP-a dostupne su u informacijskom sustavu TARGET2 (T2IS). T2IS može se upotrijebiti za dobivanje informacija o svakom događaju koji utječe na redovan rad sustava TARGET2.

4. (umetnuti naziv SB-a) može dostaviti poruke sudionicima preko ICM-a ili preko bilo kojeg drugog komunikacijskog sredstva.

5. Sudionici su odgovorni za pravodobno ažuriranje postojećih obrazaca za prikupljanje statičnih podataka i dostavljanje novih obrazaca za prikupljanje statičnih podataka (umetnuti naziv SB-a). Sudionici su odgovorni za provjeru točnosti informacija u vezi s njima koje je u sustav TARGET2-(umetnuti oznaku SB-a/zemlje) unio (umetnuti naziv SB-a).

6. Smatra se da je (umetnuti naziv SB-a) ovlašten dostaviti nacionalnim središnjim bankama pružateljima SSP-a sve informacija u vezi sa sudionicima koje nacionalne središnje banke pružatelji SSP-a mogu zatrebati kao administratori usluga, u skladu s ugovorom sklopljenim s pružateljem mrežnih usluga.

7. Sudionici obavješćuju (umetnuti naziv SB-a) o svim promjenama u njihovoj pravnoj sposobnosti i relevantnim zakonodavnim promjenama koje utječu na pitanja obuhvaćena mišljenjem o državi koja se odnose na njih.

8. Sudionici obavješćuju (umetnuti naziv SB-a) o:

(a)	svim novim neizravnim sudionicima, imateljima dostupnog BIC-a ili subjektima s pristupom za više adresata koji su kod njih registrirani; i

(b)	svim promjenama u vezi sa subjektima navedenima u točki (a).

9. Sudionici odmah obavješćuju (umetnuti naziv SB-a) ako nastupi slučaj neispunjavanja obveza koji se odnosi na njih.

GLAVA IV.

VOĐENJE PM RAČUNA I OBRADA NALOGA ZA PLAĆANJE

Članak 12.

Otvaranje i vođenje PM računa

1. (umetnuti naziv SB-a) otvara i vodi najmanje jedan PM račun za svakog sudionika. Na zahtjev sudionika koji djeluje kao banka namire, (umetnuti naziv SB-a) otvara u sustavu TARGET2-(umetnuti oznaku SB-a/zemlje) jedan ili više podračuna kojima se koristi za namjenjivanje likvidnosti.

2. (umetnuti ako je to primjenjivo: Nije dopušteno negativno stanje na PM računima).

3. (umetnuti ako je to primjenjivo: Na početku i kraju radnog dana stanje PM računa jest nula. Smatra se da su sudionici dali instrukciju (umetnuti naziv SB-a) za prijenos bilo kojeg stanja na kraju radnog dana na račun koji odredi sudionik.)

4. (umetnuti ako je to primjenjivo: Na početku sljedećeg radnog dana takvo se stanje ponovo prenosi na sudionikov PM račun).

5. PM računi i njihovi podračuni su beskamatni osim ako se upotrebljavaju radi držanja minimalnih pričuva. U tom slučaju na izračun i plaćanje remuneracije sredstava minimalnih pričuva primjenjuje se Uredba Vijeća (EZ) br. 2531/98 od 23. studenoga 1998. o primjeni odredbi o minimalnim pričuvama od strane Europske središnje banke (9) i Uredba (EZ) br. 1745/2003 Europske središnje banke od 12. rujna 2003. o primjeni odredbi o minimalnim pričuvama (ESB/2003/9) (10).

6. Osim namire naloga za plaćanje u platnom modulu, PM račun može se upotrijebiti za namiru naloga za plaćanje na domaće račune ili s njih, u skladu s pravilima koja utvrdi (umetnuti naziv SB-a).

7. Sudionici upotrebljavaju ICM radi dobivanja informacija o njihovoj likvidnosnoj poziciji. (umetnuti naziv SB-a) daje dnevni izvadak iz računa svim sudionicima koji su se odlučili za tu uslugu.

Članak 13.

Vrste naloga za plaćanje

Za potrebe sustava TARGET2 sljedeće se utvrđuje kao nalozi za plaćanje:

(a)	nalozi za kreditni transfer;

(b)	instrukcije za izravno terećenje koje se provode na temelju odobrenja za izravno terećenje; i

(c)	nalozi za prijenos likvidnosti.

Članak 14.

Prihvaćanje i odbijanje naloga za plaćanje

1. Nalozi za plaćanje koje su dostavili sudionici smatraju se prihvaćenima od strane (umetnuti naziv SB-a) ako je:

(a)	platna poruka u skladu s pravilima koje je utvrdio pružatelj mrežnih usluga;

(b)	platna poruka u skladu s pravilima i uvjetima formatiranja sustava TARGET2-(umetnuti oznaku SB-a/zemlje) i ako je prošla provjeru dvostrukog unosa kako je opisano u Dodatku I.; i

(c)	u slučajevima kada je platitelj ili primatelj plaćanja bio privremeno isključen iz sudjelovanja, SB privremeno isključenog sudionika dao izričiti pristanak.

2. (umetnuti naziv SB-a) odmah odbija svaki nalog za plaćanje koji ne ispunjava uvjete utvrđene u stavku 1. (umetnuti naziv SB-a) obavješćuje sudionika o svakom odbijanju naloga za plaćanje kako je utvrđeno u Dodatku I.

3. SSP određuje vremensku oznaku za obradu naloga za plaćanje na temelju vremena primanja i prihvaćanja naloga za plaćanje.

Članak 15.

Pravila o prioritetima

1. Sudionici nalogodavci određuju svaki nalog za plaćanje kao jedno od sljedećeg:

(a)	redovan nalog za plaćanje (prioritetni razred 2);

(b)	hitan nalog za plaćanje (prioritetni razred 1);

(c)	vrlo hitan nalog za plaćanje (prioritetni razred 0).

Ako nalog za plaćanje ne sadrži prioritet, s njime se postupa kao s redovnim nalogom za plaćanje.

2. Vrlo hitne naloge za plaćanje mogu odrediti samo:

(a)	središnje banke; i

(b)	sudionici u slučajevima plaćanja u korist ili na teret CLS International Bank i prijenosa likvidnosti u vezi s namirom podsustava koji upotrebljavaju ASI.

Sve instrukcije za plaćanje koje je dostavio podsustav preko ASI-ja radi terećenja ili odobrenja PM računa sudionika smatraju se vrlo hitnim nalozima za plaćanje.

3. Nalozi za prijenos likvidnosti inicirani preko ICM-a hitni su nalozi za plaćanje.

4. U slučaju hitnih i redovnih naloga za plaćanje platitelj može promijeniti prioritet preko ICM-a s trenutnim učinkom. Nije moguće promijeniti prioritet vrlo hitnog naloga za plaćanje.

Članak 16.

Ograničenja likvidnosti

1. Sudionik može ograničiti upotrebu dostupne likvidnosti za naloge za plaćanje u vezi s ostalim sudionicima sustava TARGET2, osim bilo kojoj središnjoj banci, određujući dvostrana ili višestrana ograničenja. Ta ograničenja mogu biti određena samo u vezi s redovnim nalozima za plaćanje.

2. Ograničenja može odrediti samo grupa AL u cijelosti ili mogu biti određena u vezi s grupom AL u cijelosti. Ograničenja neće biti određena u vezi s jedinim PM računom člana grupe AL ili od strane članova grupe AL međusobno.

3. Određujući dvostrano ograničenje sudionik daje instrukciju (umetnuti naziv SB-a) da prihvaćeni nalog za plaćanje neće biti namiren ako zbroj svih njegovih izlaznih redovnih naloga za plaćanje s PM računa drugog sudionika sustava TARGET2 umanjen za zbroj svih ulaznih hitnih i redovnih plaćanja s PM računa tog sudionika sustava TARGET2 iznosi više nego ovo dvostrano ograničenje.

4. Sudionik može odrediti višestrano ograničenje za bilo koji odnos koji ne podliježe dvostranom ograničenju. Višestrano ograničenje može se odrediti samo ako je sudionik odredio najmanje jedno dvostrano ograničenje. Ako sudionik odredi višestrano ograničenje, daje instrukciju (umetnuti naziv SB-a) da prihvaćeni nalog za plaćanje neće biti namiren ako zbroj svih njegovih izlaznih redovnih naloga za plaćanje sa svih PM računa sudionika sustava TARGET2, u odnosu na koje je određeno dvostrano ograničenje, umanjen za zbroj svih ulaznih hitnih i redovnih plaćanja s tih PM računa, iznosi više nego ovo višestrano ograničenje.

5. Najmanji iznos bilo kojeg ograničenja je milijun eura. S dvostranim ili višestranim ograničenjem s iznosom nula postupa se kao da ograničenje nije određeno. Ograničenje između nula i milijun eura nije moguće.

6. Ograničenja se mogu mijenjati u realnom vremenu s trenutnim učinkom ili s učinkom od sljedećeg radnog dana preko ICM-a. Ako je ograničenje promijenjeno u nulu, nije ga moguće ponovo promijeniti istog radnog dana. Određivanje novog dvostranog ili višestranog ograničenja ima učinak od sljedećeg radnog dana.

Članak 17.

Mogućnosti rezervacije likvidnosti

1. Sudionici mogu rezervirati likvidnost za vrlo hitne ili hitne naloge za plaćanje preko ICM-a.

2. Voditelj grupe AL može rezervirati likvidnost samo za grupu AL u cijelosti. Likvidnost neće biti rezervirana za pojedinačne račune unutar grupe AL.

3. Zahtijevajući rezerviranje određenog iznosa likvidnosti za vrlo hitne naloge za plaćanje, sudionik daje instrukciju (umetnuti naziv SB-a) da namiri samo hitne i redovne naloge za plaćanje ako postoji dostupna likvidnost nakon što je iznos rezerviran za vrlo hitne naloge za plaćanje bio oduzet.

4. Zahtijevajući rezerviranje određenog iznosa likvidnosti za hitne naloge za plaćanje, sudionik daje instrukciju (umetnuti naziv SB-a) da namiri samo redovne naloge za plaćanje ako postoji dostupna likvidnost nakon što je iznos rezerviran za hitne i vrlo hitne naloge za plaćanje bio oduzet.

5. Nakon primitka zahtjeva za rezerviranje (umetnuti naziv SB-a) provjerava je li iznos likvidnosti na sudionikovu PM računu dovoljan za rezervaciju. Ako to nije slučaj, rezervira se samo likvidnost dostupna na PM računu. Ostatak zahtijevane likvidnosti rezervira se ako dodatna likvidnost postane dostupna.

6. Razina rezervacije likvidnosti može se promijeniti. Sudionici mogu preko ICM-a podnijeti zahtjev za rezervaciju novih iznosa s trenutnim učinkom ili s učinkom od sljedećeg radnog dana.

Članak 17.a

Trajne instrukcije za rezervaciju i namjenjivanje likvidnosti

1. Sudionici mogu unaprijed odrediti standardni iznos likvidnosti rezervirane za vrlo hitne ili hitne naloge za plaćanje preko ICM-a. Takve trajne instrukcije ili promjene tih instrukcija proizvode učinak od sljedećeg radnog dana.

2. Sudionici mogu unaprijed odrediti preko ICM-a standardni iznos likvidnosti koji se stavlja na stranu za namiru podsustava. Takve trajne instrukcije ili promjene tih instrukcija proizvode učinak od sljedećeg radnog dana. Pretpostavlja se da su sudionici dali instrukciju (umetnuti naziv SB-a) za namjenjivanje likvidnosti u njihovo ime ako relevantni podsustav tako zatraži.

Članak 18.

Unaprijed utvrđeno vrijeme namire

1. Sudionici nalogodavci mogu unaprijed utvrditi vrijeme namire naloga za plaćanje unutar radnog dana upotrebljavajući indikator najranijeg vremena terećenja (engl. Earliest Debit Time Indicator) ili indikator najkasnijeg vremena terećenja (engl. Latest Debit Time Indicator).

2. Kod upotrebe indikatora najranijeg vremena terećenja prihvaćeni nalog za plaćanje se pohranjuje i samo unosi u ulaznu dispoziciju u naznačeno vrijeme.

3. Kod upotrebe indikatora najkasnijeg vremena terećenja prihvaćeni nalog za plaćanje vraća se kao nenamiren ako ne može biti namiren do naznačenog vremena terećenja. 15 minuta prije određenog vremena terećenja sudioniku nalogodavcu šalje se automatska obavijest preko ICM-a. Sudionik nalogodavac također može upotrijebiti indikator najkasnijeg vremena terećenja samo kao indikator upozorenja. U tim se slučajevima odnosni nalog za plaćanje ne vraća.

4. Sudionici nalogodavci mogu promijeniti indikator najranijeg vremena terećenja i indikator najkasnijeg vremena terećenja preko ICM-a.

5. Dodatni tehnički detalji sadržani su u Dodatku I.

Članak 19.

Nalozi za plaćanje dostavljeni unaprijed

1. Nalozi za plaćanje mogu biti dostavljeni unaprijed najviše pet radnih dana prije određenog datuma namire (uskladišteni nalozi za plaćanje).

2. Uskladišteni nalozi za plaćanje se prihvaćaju i unose u ulaznu dispoziciju na datum koji je odredio sudionik nalogodavac na početku dnevne obrade, kako je navedeno u Dodatku V. Stavljaju se prije naloga za plaćanje istog prioriteta.

3. Članak 15. stavak 3., članak 22. stavak 2. i članak 29. stavak 1. točka (a) primjenjuju se na odgovarajući način na uskladištene naloge za plaćanje.

Članak 20.

Namira naloga za plaćanje u ulaznoj dispoziciji

1. Osim ako je sudionik nalogodavac naznačio vrijeme namire kako je opisano u članku 18., prihvaćeni nalozi za plaćanje namiruju se odmah ili najkasnije do kraja radnog dana na koji su prihvaćeni, pod uvjetom da su dostupna dostatna sredstva na platiteljevu PM računu i uzimajući u obzir sva ograničenja i rezervacije likvidnosti kako je navedeno u člancima 16. i 17.

2. Sredstva se mogu osigurati:

(a)	dostupnom likvidnošću na PM računu; ili

(b)	plaćanjima primljenima od drugih sudionika sustava TARGET2, pridržavajući se važećih optimizacijskih postupaka.

3. Za vrlo hitne naloge za plaćanje primjenjuje se načelo „prvi unutra, prvi van” (FIFO). To znači da se vrlo hitni nalozi za plaćanje namiruju kronološkim redom. Hitni i redovni nalozi za plaćanje ne namiruju se sve dok u redu čekaju vrlo hitni nalozi za plaćanje.

4. Za hitne naloge za plaćanje također važi načelo FIFO. Redovni nalozi za plaćanje ne namiruju se ako hitni i vrlo hitni nalozi za plaćanje čekaju u redu.

5. Odstupajući od stavaka 3. i 4., nalozi za plaćanje s manjim prioritetom (ili istog prioriteta, ali prihvaćeni kasnije) mogu se namiriti prije naloga za plaćanje s višim prioritetom (ili istim prioritetom, ali prihvaćeni prije), ako bi se nalozi za plaćanje s nižim prioritetom saldirali s plaćanjima koja se primaju te bi se stanje likvidnosti kod platitelja povećalo.

6. Redovni nalozi za plaćanje namiruju se u skladu sa zaobilaznim načelom FIFO. To znači da se mogu namiriti odmah (neovisno o drugim redovnim plaćanjima koja čekaju u redu i prihvaćena su prije) i mogu stoga prekršiti načelo FIFO, pod uvjetom da je dostupno dovoljno sredstava.

7. Dodatni detalji o namiri naloga za plaćanje u ulaznoj dispoziciji sadržani su u Dodatku I.

Članak 21.

Namira i povrat naloga za plaćanje koji čekaju u redu

1. Nalozi za plaćanje koji nisu odmah namireni u ulaznoj dispoziciji stavljaju se u redove u skladu s prioritetom koji im je odredio odnosni sudionik, kako je navedeno u članku 15.

2. Radi optimiziranja namire naloga za plaćanje koji čekaju u redu, (umetni naziv SB-a) može upotrijebiti optimizacijske postupke opisane u Dodatku I.

3. Osim vrlo hitnih naloga za plaćanje, platitelj može promijeniti mjesto u redu za naloge za plaćanje koji čekaju u redu, odnosno promijeniti im mjesto preko ICM-a. Nalozi za plaćanje mogu se pomaknuti ili na početak ili na kraj odnosnog reda s trenutnim učinkom u bilo koje vrijeme dok traje dnevna obrada, kako je navedeno u Dodatku V.

4. Na zahtjev platitelja (umetnuti naziv SB-a) ili u slučaju grupe AL, SB voditelja grupe AL može se odlučiti za promjenu mjesta u redu za vrlo hitne naloge za plaćanje (osim za vrlo hitne naloge za plaćanje u kontekstu postupaka namire 5 i 6) pod uvjetom da ta promjena ne utječe na nesmetanu namiru od strane podsustava u sustavu TARGET2 ili inače ne bi dovela do sistemskog rizika.

5. Nalozi za prijenos likvidnosti inicirani u ICM-u odmah se vraćaju kao nenamireni ako ne postoji dostatna likvidnost. Ostali nalozi za plaćanje vraćaju se kao nenamireni ako ne mogu biti namireni do isteka vremena za odnosne vrste poruka, kako je navedeno u Dodatku V.

Članak 22.

Unos naloga za plaćanje u sustav i njihova neopozivost

1. U svrhu članka 3. stavka 1. prve rečenice Direktive 98/26/EZ (umetnuti odredbe nacionalnog propisa kojima se prenosi navedeni članak Direktive 98/26/EZ), nalozi za plaćanje smatraju se unesenima u sustav TARGET2-(umetnuti oznaku SB-a/zemlje) u trenutku kada je PM račun relevantnog sudionika terećen.

2. Nalozi za plaćanje se mogu opozvati dok nisu uneseni u sustav TARGET2-(umetnuti oznaku SB-a/zemlje) u skladu sa stavkom 1. Nalozi za plaćanje koji su uključeni u algoritam kako je navedeno u Dodatku I. ne mogu se opozvati u razdoblju tijekom kojeg se algoritam izvodi.

GLAVA V.

UDRUŽIVANJE LIKVIDNOSTI

Članak 23.

Načini udruživanja likvidnosti

(umetnuti naziv SB-a) nudi način konsolidiranih informacija o računima (način CAI) i način agregirane likvidnosti (način AL).

Članak 24.

Način konsolidiranih informacija o računima

1. Način CAI mogu upotrebljavati:

(a)	kreditna institucija i/ili njezine podružnice (bez obzira na to sudjeluju li ti subjekti u istoj komponenti sustava TARGET2), pod uvjetom da odnosni subjekti imaju nekoliko PM računa identificiranih od strane različitih BIC-eva; ili

(b)	dvije kreditne institucije ili više njih koje pripadaju istoj grupi i/ili njihove podružnice, od kojih svaka ima jedan ili više PM računa identificiranih od strane različitih BIC-eva.

(a)

Prema načinu CAI svakom članu grupe CAI i njihovim odnosnim središnjim bankama dostavlja se popis PM računa članova grupe i sljedeće dodatne informacija konsolidirane na razini grupe CAI:

i.	unutardnevne kreditne linije (ako je to primjenjivo);

ii.	stanja, uključujući stanja podračuna;

iii.

promet;

iv.	namirena plaćanja;

v.	nalozi za plaćanje koji čekaju u redu.

(b)

Voditelj grupe CAI i njegov odnosni SB imaju pristup informacijama o svakoj od gore navedenih stavaka u vezi s bilo kojim PM računom grupe CAI.

(c)

Informacije navedene u ovom stavku dostavljaju se preko ICM-a.

3. Voditelj grupe CAI ovlašten je inicirati prijenose likvidnosti preko ICM-a između PM računa, uključujući njihove podračune koji čine dio iste grupe CAI.

4. Grupa CAI može također uključivati PM račune koji su uključeni u grupu AL. U tom slučaju svi PM računi grupe AL čine dio grupe CAI.

5. Kada dva ili više PM računa čine dio grupe AL i istodobno grupe CAI (koja obuhvaća dodatne PM račune), pravila primjenjiva na grupu AL imaju prednost u vezi s odnosom unutar grupe AL.

6. Grupa CAI, koja uključuje PM račune grupe AL, može imenovati voditelja grupe CAI koji je različit od voditelja grupe AL.

7. Postupak ishođenja odobrenja za upotrebu načina AL, utvrđen u članku 25. stavcima 4. i 5. primjenjuje se na odgovarajući način na postupak za ishođenje odobrenja za upotrebu načina CAI. Voditelj grupe CAI ne šalje upravljajućem NSB-u potpisani sporazum o načinu CAI.

Članak 25.

Način agregirane likvidnosti

1. Način AL mogu upotrebljavati:

(a)	kreditna institucija i/ili njezine podružnice (bez obzira na to sudjeluju li ti subjekti u istoj komponenti sustava TARGET2), pod uvjetom da odnosni subjekti imaju poslovni nastan u europodručju i imaju nekoliko PM računa identificiranih od strane različitih BIC-eva;

(b)	podružnice s poslovnim nastanom u europodručju (bez obzira na to sudjeluju li te podružnice u istoj komponenti sustava TARGET2) kreditne institucije s poslovnim nastanom izvan europodručja, pod uvjetom da te podružnice imaju nekoliko PM računa identificiranih od strane različitih BIC-eva; ili

(c)	dvije ili više kreditnih institucija iz točke (a) i/ili podružnice iz točke (b) koje pripadaju istoj grupi.

U svakom slučaju iz točaka od (a) do (c) odnosni subjekti također moraju imati pristup unutardnevnom kreditu kod odnosnog NSB-a europodručja.

2. Prema načinu AL u svrhu provjere je li nalog za plaćanje dostatno pokriven agregira se dostupna likvidnost na svim PM računima članova grupe AL. Neovisno o navedenom, dvostrani odnos PM računa između člana grupe AL i njegovog AL NSB-a i dalje će biti uređen pravilima relevantne komponente sustava TARGET2, uz izmjene utvrđene u sporazumu AL. Unutardnevni kredit odobren bilo kojem članu grupe AL na njegov PM račun može se pokriti dostupnom likvidnošću na drugim PM računima koje ima taj član grupe AL ili PM računima koje imaju drugi članovi grupe AL kod istog ili bilo kojeg drugog AL NSB-a.

3. Radi upotrebe načina AL jedan ili više sudionika sustava TARGET2 koji udovoljava mjerilima u stavku 1. sklapa sporazum AL s (umetnuti naziv SB-a) i, ako je to primjenjivo, drugim središnjim bankama komponenti sustava TARGET2 u kojima sudjeluju ostali članovi grupe AL. Sudionik sustava TARGET2 može sklopiti samo jedan sporazum AL u vezi s određenim PM računom. Sporazum AL mora biti u skladu s relevantnim obrascem u Dodatku VII.

4. Svaka grupa AL određuje voditelja grupe AL. U slučaju da se grupa AL sastoji od samo jednog sudionika, taj sudionik djeluje kao voditelj grupe AL. Voditelj grupe AL obraća se upravljajućem NSB-u pisanim zahtjevom za upotrebu načina AL (koji sadrži obrasce za prikupljanje statičnih podataka koje je pripremio (umetnuti naziv SB-a)), zajedno s potpisanim sporazumom AL na temelju obrasca koji je pripremio upravljajući NSB. Ostali članovi grupe AL dostavljaju svoje pisane zahtjeve (koji sadrže obrasce za prikupljanje statičnih podataka koje je pripremio (umetnuti naziv SB-a)) njihovim odnosnim AL nacionalnim središnjim bankama. Upravljajući NSB može zahtijevati dodatne informacije ili dokumente koje smatra potrebnima za odluku o zahtjevu. Povrh toga, upravljajući NSB, prema sporazumu s drugim AL nacionalnim središnjim bankama, može zahtijevati uvrštavanje bilo koje druge odredbe u sporazum AL koju smatra prikladnom za osiguravanje pravilnog i pravodobnog ispunjavanja bilo koje sadašnje i/ili buduće obveze svih članova grupe AL prema bilo kojem AL NSB-u.

5. Upravljajući NSB provjerava ispunjavaju li podnositelji prijave zahtjeve za stvaranje grupe AL i je li sporazum AL propisno potpisan. U tu svrhu upravljajući NSB može se povezati s drugim AL nacionalnim središnjim bankama. Odluka upravljajućeg NSB-a saopćava se u pisanom obliku voditelju grupe AL u roku od mjesec dana od primitka zahtjeva iz stavka 4. od strane upravljajućeg NSB-a, ili, ako upravljajući NSB zahtijeva dodatne informacije, u roku od mjesec dana od primitka tih informacija od strane upravljajućeg NSB-a. Odluka o odbijanju mora sadržavati razloge za odbijanje.

6. Članovi grupe AL automatski imaju pristup načinu CAI.

7. Pristup informacijama i svim interaktivnim mjerama kontrole unutar grupe AL odvija se preko ICM-a.

(Umetnuti ako je to primjenjivo:

Članak 25.a

Zalog/ovrha

1. Sadašnje i buduće tražbine (umetnuti naziv SB-a) koje potječu iz pravnog odnosa između članova grupe AL i (umetnuti naziv SB-a) koji su osigurani (umetnuti primjenjiv izraz: zalog/lebdeće založnopravno osiguranje (engl. floating charge)) u skladu s člankom 36. stavcima 1. i 2. ovih Uvjeta uključuju tražbine (umetnuti naziv SB-a) prema tom članu grupe AL koje potječu na temelju sporazuma AL koji su sklopile obje strane.

2. (umetnuti ako je to obvezno prema zakonima odgovarajuće države: Ne dovodeći u pitanje sporazum AL, takav zalog ne sprečava sudionika da upotrijebi gotovinu deponiranu na njegove PM račune za vrijeme radnog dana.)

3. (umetnuti ako je to obvezno prema zakonima odgovarajuće države: Posebna klauzula o raspodjeli: Član grupe AL mora raspodijeliti gotovinu deponiranu na njegovu PM računu za ispunjavanje svih njegovih obveza koje potječu od (umetnuti upućivanje na odredbe o provedbi Usklađenih uvjeta).)

(Ako je to primjenjivo i obvezno prema zakonima odgovarajuće države:

Članak 25.b

Ovrha zaloga

Nakon nastupa razloga za provođenje ovrhe (umetnuti naziv SB-a) ima neograničeno pravo ostvariti zalog bez prethodne obavijesti (umetnuti ako se smatra primjerenim prema zakonima odgovarajuće države: u skladu s (umetnuti odredbe mjerodavnog nacionalnog propisa koje uređuju ovrhu zaloga).)

(Ako je to primjenjivo i obvezno prema zakonima odgovarajuće države:

Članak 25.c

Ovrha kolaterala

Nakon nastupa razloga za provođenje ovrhe (umetnuti naziv SB-a) ima pravo ostvariti kolateral na temelju članka 36.)

Članak 26.

Prijeboj tražbina na temelju članka 36. stavaka 4. i 5.

Nakon nastupa razloga za provođenje ovrhe svaka tražbina (umetnuti naziv SB-a) prema tom članu grupe AL automatski i odmah dospijeva i podliježe članku 36. stavcima 4. i 5. ovih Uvjeta.

GLAVA VI.

SIGURNOSNI ZAHTJEVI I NEPREDVIDIVI DOGAĐAJI

Članak 27.

Postupak neprekinutog poslovanja i postupak pri nepredvidivim događajima

U slučaju neuobičajenog vanjskog događaja ili bilo kojeg drugog događaja koji utječe na rad SSP-a primjenjuje se postupak neprekinutog poslovanja i postupak pri nepredvidivim događajima, oba opisana u Dodatku IV.

Članak 28.

Sigurnosni zahtjevi

1. Sudionici provode odgovarajuće sigurnosne kontrole radi zaštite svojih sustava od neovlaštenog pristupa i upotrebe. Sudionici su isključivo odgovorni za primjerenu zaštitu povjerljivosti, cjelovitosti i dostupnosti svojih sustava.

2. Sudionici obavješćuju (umetnuti naziv SB-a) o svakom sigurnosnom incidentu u njihovoj tehničkoj infrastrukturi i, kada je prikladno, sigurnosnim incidentima koji se događaju u tehničkoj infrastrukturi drugih pružatelja. (umetnuti naziv SB-a) može zahtijevati daljnje informacije o incidentu i po potrebi da sudionik poduzme odgovarajuće mjere kako bi spriječio ponavljanje takvog događaja.

3. (umetnuti naziv SB-a) može odrediti dodatne sigurnosne zahtjeve svim sudionicima i/ili sudionicima koje (umetnuti naziv SB-a) smatra kritičnima.

GLAVA VII.

INFORMACIJSKI I KONTROLNI MODUL

Članak 29.

Upotreba ICM-a

1. ICM:

(a)	omogućuje sudionicima pristup informacijama koje se odnose na njihove račune i upravljanje likvidnošću;

(b)	može se upotrijebiti za iniciranje naloga za prijenos likvidnosti; i

(c)	omogućuje sudionicima da u slučaju pada sudionikove platne infrastrukture inicira pričuvnu preraspodjelu likvidnosti i pričuvna izvanredna plaćanja.

2. Dodatni tehnički detalji u vezi s ICM-om sadržani su u Dodatku I.

GLAVA VIII.

NAKNADA ŠTETE, SUSTAV ODGOVORNOSTI I DOKAZI

Članak 30.

Program za naknadu štete

Ako nalog za plaćanje ne može biti namiren istog radnog dana kada je prihvaćen zbog tehničkog kvara sustava TARGET2, (umetnuti naziv SB-a) nudi naknadu štete odnosnim izravnim sudionicima u skladu s posebnim postupkom utvrđenim u Dodatku II.

Članak 31.

Sustav odgovornosti

1. U ispunjavanju svojih obveza u skladu s ovim Uvjetima, (umetnuti naziv SB-a) i sudionici su općenito obvezni postupati s razumnom pažnjom u međusobnom odnosu.

2. (umetnuti naziv SB-a) je odgovoran svojim sudionicima u slučajevima prijevare (uključujući, ali ne ograničavajući se na namjerno protupravno postupanje) ili krajnje nepažnje za sve gubitke koji proizlaze iz rada sustava TARGET2-(umetnuti oznaku SB-a/zemlje). U slučaju obične nepažnje odgovornost (umetnuti naziv SB-a) je ograničena na sudionikovu izravnu štetu, odnosno iznos predmetne transakcije i/ili gubitka kamata na taj iznos, isključujući svaku posljedičnu štetu.

3. (umetnuti naziv SB-a) nije odgovoran za štete koje proizlaze iz kvara ili pada tehničke infrastrukture (uključujući, ali ne ograničavajući se na računalnu infrastrukturu, programe, podatke, aplikacije ili mreže (umetnuti naziv SB-a)), ako je takav kvar ili pad nastao unatoč mjerama koje je usvojio (umetnuti naziv SB-a) i koje su u razumnoj mjeri potrebne za zaštitu te infrastrukture od kvara ili pada, i za rješavanje posljedica tog kvara ili pada (ovo posljednje uključuje, ali nije ograničeno na započinjanje i dovršavanje postupka neprekinutog poslovanja i postupka pri nepredvidivim događajima iz Dodatka IV.).

4. (umetnuti naziv SB-a) nije odgovoran:

(a)	u mjeri u kojoj je štetu uzrokovao sudionik; ili

(b)	ako šteta proizlazi iz vanjskih događaja izvan razumne kontrole (umetnuti naziv SB-a) (viša sila).

5. Ne dovodeći u pitanje (umetnuti odredbe nacionalnog propisa kojima se prenosi Direktiva 2007/64/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. studenoga 2007. o uslugama platnog prometa na unutarnjem tržištu i o izmjeni direktiva 97/7/EZ, 2002/65/EZ, 2005/60/EZ i 2006/48/EZ te o stavljanju izvan snage Direktive 97/5/EZ (11)), stavci od 1. do 4. primjenjuju se u mjeri u kojoj je moguće isključiti odgovornost (umetnuti naziv SB-a).

6. (umetnuti naziv SB-a) i sudionici poduzimaju sve razumne i izvedive korake radi ublažavanja štete ili gubitka iz ovog članka.

7. U ispunjavanju nekih ili svih svojih obveza na temelju ovih Uvjeta (umetnuti naziv SB-a) može angažirati treće strane u svoje ime, posebno pružatelje telekomunikacijskih ili drugih mrežnih usluga, ako je to potrebno za ispunjavanje obveza (umetnuti naziv SB-a) ili je uobičajena tržišna praksa. Obveza (umetnuti naziv SB-a) uključujući njegovu odgovornost ograničena je na pažljiv odabir i angažiranje tih trećih strana. Nacionalne središnje banke pružatelji SSP-a ne smatraju se trećim stranama u smislu ovog stavka.

Članak 32.

Dokazi

1. Ako nije drukčije propisano ovim Uvjetima, sve poruke koje se odnose na plaćanja i obradu plaćanja u sustavu TARGET2, kao što su potvrde terećenja ili odobrenja, ili izvodi iz računa, između (umetnuti naziv SB-a) i sudionika, prenose se preko pružatelja mrežnih usluga.

2. Elektronički ili pisani zapisi poruka koje zadrži (umetnuti naziv SB-a) ili pružatelj mrežnih usluga dokazno su sredstvo za plaćanja koje je obradio (umetnuti naziv SB-a). Snimljena ili otisnuta verzija izvorne poruke pružatelja mrežnih usluga dokazno je sredstvo neovisno o obliku izvorne poruke.

3. Ako se sudionikova veza s pružateljem mrežnih usluga prekine, sudionik upotrebljava drugo sredstvo prijenosa poruka utvrđeno u Dodatku IV. U tim slučajevima snimljena ili otisnuta verzija poruke koju je proizveo (umetnuti naziv SB-a) ima istu dokaznu snagu kao i izvorna poruka, neovisno o njezinom obliku.

4. (umetnuti naziv SB-a) čuva cjelokupnu evidenciju naloga za plaćanje dostavljenih i plaćanja primljenih od strane sudionika za razdoblje od (umetnuti razdoblje propisano mjerodavnim nacionalnim propisom) od kada su ti nalozi za plaćanje dostavljeni i plaćanja primljena, pod uvjetom da ta cjelokupna evidencija obuhvaća najmanje pet godina za svakog sudionika sustava TARGET2 koji podliježe trajnom nadzoru u skladu s mjerama ograničavanja koje donese Vijeće Europske unije ili države članice, ili više od pet godina ako je određeno posebnim propisima.

5. Vlastite poslovne knjige i evidencije (umetnuti naziv SB-a) (pohranjene na papiru, mikrofilmu, mikrofišu, elektroničkoj ili magnetskoj snimci, u drugom obliku koji je moguće mehanički reproducirati ili bilo kojem drugom obliku) dokazna su sredstva za sve obveze sudionika i za sve činjenice i događaje na koje se stranke oslanjaju.

GLAVA IX.

TRAJNO ISKLJUČENJE IZ SUDJELOVANJA I ZATVARANJE RAČUNA

Članak 33.

Trajanje i redovno trajno isključenje iz sudjelovanja

1. Ne dovodeći u pitanje članak 34., sudjelovanje u sustavu TARGET2-(umetnuti oznaku SB-a/zemlje) traje neodređeno vrijeme.

2. Sudionik može trajno prekinuti svoje sudjelovanje u sustavu TARGET2-(umetnuti oznaku SB-a/zemlje) u svako doba uz otkazni rok od 14 radnih dana, osim ako s (umetnuti naziv SB-a) dogovori kraći otkazni rok.

3. (umetnuti naziv SB-a) može trajno isključiti sudionika iz sudjelovanja u sustavu TARGET2-(umetnuti oznaku SB-a/zemlje) u svako doba uz tromjesečni otkazni rok, osim ako s tim sudionikom dogovori drukčiji otkazni rok.

4. Nakon trajnog isključenja iz sudjelovanja dužnosti čuvanja povjerljivih podataka utvrđene u članku 38. ostaju na snazi za razdoblje od pet godina od dana trajnog isključenja.

5. Nakon trajnog isključenja iz sudjelovanja PM računi odnosnog sudionika zatvaraju se u skladu s člankom 35.

Članak 34.

Privremeno i izvanredno trajno isključenje iz sudjelovanja

1. Sudionika se odmah trajno bez prethodne obavijesti ili privremeno isključuje iz sudjelovanja u sustavu TARGET2-(umetnuti oznaku SB-a/zemlje) ako nastupi jedan od sljedećih slučajeva neispunjavanja obveza:

(a)	otvaranje postupka zbog insolventnosti; i/ili

(b)	sudionik više ne ispunjava mjerila za pristup utvrđena u članku 4.

2. (umetnuti naziv SB-a) može trajno bez prethodne obavijesti ili privremeno isključiti sudionika iz sudjelovanja u sustavu TARGET2-(umetnuti oznaku SB-a/zemlje) ako:

(a)	nastupi jedan ili više slučaja neispunjavanja obveza (osim onih iz stavka 1.);

(b)	sudionik znatno krši ove Uvjete;

(c)	sudionik propusti ispuniti bilo koju važnu obvezu prema (umetnuti naziv SB-a);

(d)	sudionik je isključen ili na drugi način prestane biti članom grupe TARGET2 CUG;

(e)

nastupi bilo koji događaj vezan uz sudionika koji bi prema procjeni (umetnuti naziv SB-a) ugrozio opću stabilnost, solidnost i sigurnost sustava TARGET2-(umetnuti oznaku SB-a/zemlje) ili bilo koje druge komponente sustava TARGET2, ili koji bi ugrozio ispunjavanje zadaća (umetnuti naziv SB-a) opisanih u (uputiti na mjerodavni nacionalni propis) i Statutu Europskog sustava središnjih banaka i Europske središnje banke, ili je rizik s obzirom na načelo opreznosti.

(f)	NSB odgodi ili okonča sudionikov pristup unutardnevnom kreditu u skladu sa stavkom 12. Priloga III.

3. Pri korištenju diskrecijske ocjene prema stavku 2. (umetnuti naziv SB-a) uzima u obzir, između ostalog, ozbiljnost slučaja neispunjavanja obveza ili događaja iz točaka od (a) do (c).

(a)	U slučaju da (umetnuti naziv SB-a) privremeno ili trajno isključi sudionika iz sudjelovanja u sustavu TARGET2-(umetnuti oznaku SB-a/zemlje) prema stavcima 1. ili 2., (umetnuti naziv SB-a) odmah obavješćuje tog sudionika, druge središnje banke i druge sudionike o tom privremenom ili trajnom isključenju preko ICM poruke.
(b)	U slučaju da je drugi SB obavijestio (umetnuti naziv SB-a) o privremenom ili trajnom isključenju sudionika iz druge komponente sustava TARGET2, (umetnuti naziv SB-a) odmah obavješćuje svoje sudionike o tom privremenom ili trajnom isključenju preko ICM poruke.
(c)	Kada sudionici prime takvu ICM poruku, smatra se da su obaviješteni o trajnom/privremenom isključenju sudionika iz sudjelovanja u sustavu TARGET2-(umetnuti oznaku SB-a/zemlje) ili drugoj komponenti sustava TARGET2. Sudionici pokrivaju sve gubitke koji potječu iz dostavljanja naloga za plaćanje sudionicima koji su privremeno ili trajno isključeni iz sudjelovanja ako je taj nalog za plaćanje unesen u sustav TARGET2-(umetnuti oznaku SB-a/zemlje) nakon primitka ICM poruke.

5. Nakon trajnog isključenja sudionika iz sudjelovanja sustav TARGET2-(umetnuti oznaku SB-a/zemlje) ne prihvaća nove naloge za plaćanje od tog sudionika. Nalozi za plaćanje koji čekaju u redu, uskladišteni nalozi za plaćanje ili novi nalozi za plaćanje u korist tih sudionika vraćaju se.

6. Ako je sudionik privremeno isključen iz sudjelovanja u sustavu TARGET2-(umetnuti oznaku SB-a/zemlje), sva ulazna plaćanja i izlazni nalozi za plaćanje pohranjuju se i unose u ulaznu dispoziciju tek nakon što ih je izričito prihvatio SB privremeno isključenog sudionika.

Članak 35.

Zatvaranje PM računa

1. Sudionici mogu u svakom trenutku zatvoriti svoje PM račune pod uvjetom da o tome obavijeste (umetnuti naziv SB-a) 14 radnih dana unaprijed.

2. Nakon trajnog isključenja iz sudjelovanja u skladu s člancima 33. ili 34., (umetnuti naziv SB-a) zatvara PM račune odnosnog sudionika, nakon što je:

(a)	namirio ili vratio sve naloge za plaćanje koji čekaju u redu; i

(b)	iskoristio svoje pravo zaloga i prijeboja prema članku 36.

GLAVA X.

ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 36.

Pravo (umetnuti naziv SB-a) zaloga i prijeboja

1. (umetnuti ako je to primjenjivo: (umetnuti naziv SB-a) ima pravo zaloga nad sudionikovim sadašnjim i budućim pozitivnim stanjima na njegovim PM računima, kojima se osiguravaju sve sadašnje i buduće tražbine koje potječu iz pravnih odnosa između stranaka.)

1a. (umetnuti ako je to primjenjivo: Sudionikove postojeće i buduće tražbine prema (umetnuti naziv SB-a) koje potječu iz pozitivnog stanja na PM računu prenose se (umetnuti naziv SB-a) kao kolateral, odnosno kao fiducijarni prijenos, za sve sadašnje i buduće tražbine (umetnuti naziv SB-a) prema sudioniku koje potječu iz (umetnuti upućivanje na odredbe o provedbi ovih Uvjeta). Takav kolateral zasniva se već samom činjenicom knjiženja sredstava u korist sudionikova PM računa.)

1b. (umetnuti ako je to primjenjivo: (umetnuti naziv SB-a) ima lebdeće založnopravno osiguranje na cjelokupnim sadašnjim i budućim pozitivnim stanjima sudionikovih PM računa (engl. floating charge), kojima se osiguravaju sve sadašnje i buduće tražbine koje potječu iz pravnih odnosa između stranaka.)

2. (umetnuti ako je to primjenjivo: (umetnuti naziv SB-a) ima pravo navedeno u stavku 1. čak i ako su njegove tražbine uvjetne ili nisu dospjele.)

3. (umetnuti ako je to primjenjivo: Sudionik djelujući u svojstvu imatelja PM računa ovime priznaje zasnivanje zaloga u korist (umetnuti naziv SB-a) kod kojeg je taj račun otvoren; ovim se priznanjem stavlja na raspolaganje založena imovina (umetnuti naziv SB-a) kako je određeno prema (umetnuti relevantni pridjev države) pravu. Svi iznosi plaćeni na PM račun, čije je stanje založeno, samom činjenicom da su uplaćeni neopozivo su založeni bez ikakvog ograničenja kao osiguranje za potpuno ispunjavanje osiguranih obveza.)

4. Po nastupu:

(a)	slučaja neispunjavanja obveza iz članka 34. stavka 1.; ili

(b)

bilo kojeg drugog slučaja neispunjavanja obveza ili događaja iz članka 34. stavka 2. koji je doveo do trajnog ili privremenog isključenja sudionika iz sudjelovanja, unatoč pokretanju postupka zbog insolventnosti u vezi sa sudionikom i unatoč ustupanju tražbine, sudskoj ili drugoj zabrani raspolaganja ili drugom raspolaganju sudionikovim pravima ili u vezi s njima, sve sudionikove obveze automatski i odmah dospijevaju bez prethodne obavijesti i bez potrebe za prethodnim odobrenjem bilo kojeg tijela, tako da ih treba odmah ispuniti. Osim toga, međusobne obveze sudionika i (umetnuti naziv SB-a) automatski se međusobno prebijaju i strana koja duguje viši iznos drugoj plaća razliku.

5. (umetnuti naziv SB-a) odmah obavješćuje sudionika o svakom prijeboju u skladu sa stavkom 4. nakon provedbe tog prijeboja.

6. (umetnuti naziv SB-a) može bez prethodne obavijesti teretiti bilo koji sudionikov PM račun za bilo koji iznos koji sudionik duguje (umetnuti naziv SB-a) koji potječe iz pravnog odnosa između sudionika i (umetnuti naziv SB-a).

Članak 37.

Prava osiguranja u vezi sa sredstvima na podračunima

1. (umetnuti naziv SB-a) ima (umetnuti upućivanje na način osiguranja na temelju mjerodavnog pravnog sustava) nad stanjem sudionikova podračuna otvorenog radi namire instrukcija za plaćanje vezanih uz podsustav na temelju sporazuma između relevantnog podsustava i njegovog SB-a. Tim se stanjem osigurava sudionikova obveza iz stavka 7. prema (umetnuti naziv SB-a) u vezi s tom namirom.

2. (umetnuti naziv SB-a) blokira stanje na sudionikovu podračunu nakon obavijesti podsustava (preko poruke „početak ciklusa”). Kada je potrebno (umetnuti naziv SB-a) nakon toga povećava ili smanjuje blokirano stanje knjiženjem međusistemske namire plaćanja u korist ili na teret podračuna ili knjiženjem prijenosa likvidnosti u korist podračuna. Ta blokada istječe nakon obavijesti podsustava (preko poruke „kraj ciklusa”).

3. Potvrdom blokade stanja na sudionikovu podračunu (umetnuti naziv SB-a) jamči podsustavu plaćanje do iznosa tog stanja. Kada je primjenjivo, potvrdom povećanja ili smanjenja blokiranog stanja radi knjiženja međusistemske namire plaćanja u korist ili na teret podračuna ili knjiženja prijenosa likvidnosti u korist podračuna jamstvo se automatski povećava ili smanjuje za iznos plaćanja. Ne dovodeći u pitanje navedeno smanjenje ili povećanje jamstva, jamstvo je neopozivo, bezuvjetno i plativo na prvi poziv. Ako (umetnuti naziv SB-a) nije podsustav SB-a, smatra se da je (umetnuti naziv SB-a) dobio uputu za izdavanje navedenog jamstva SB-u podsustava.

4. Ako ne postoji postupak zbog insolventnosti u odnosu na sudionika, instrukcije za plaćanje vezane uz podsustav za ispunjavanje sudionikove obveze namire namiruju se bez posezanja za jamstvom i korištenja prava osiguranja u vezi sa stanjem na sudionikovu podračunu.

5. U slučaju sudionikove insolventnosti instrukcije za plaćanje vezane uz podsustav za ispunjavanje sudionikove obveze namire prvi su poziv za plaćanja na temelju jamstva; terećenje iznosa iz instrukcije sa sudionikova podračuna (i odobrenje tehničkog računa podsustava) zato uključuje ispunjavanje obveza iz jamstva od strane (umetnuti naziv SB-a) i ostvarenje prava iz osiguranja nad stanjem na sudionikovu podračunu.

6. Jamstvo istječe nakon obavijesti podsustava da je namira dovršena (preko poruke „kraj ciklusa”).

7. Sudionik je obvezan nadoknaditi (umetnuti naziv SB-a) sva plaćanja koja je izvršio potonji na temelju takvog jamstva.

Članak 38.

Povjerljivost

1. (umetnuti naziv SB-a) čuva kao povjerljive sve osjetljive ili tajne informacije, uključujući one informacije koje se odnose na plaćanje, tehničke ili organizacijske informacije koje pripadaju sudioniku ili sudionikovim klijentima, osim ako su sudionik ili njegov klijent dali svoj pisani pristanak za razotkrivanje (umetnuti sljedeći izraz ako je to primjenjivo na temelju nacionalnog prava: ili je takvo razotkrivanje dopušteno ili obvezno na temelju (umetnuti pridjev koji se odnosi na ime zemlje) prava).

2. Odstupajući od stavka 1., sudionik pristaje da (umetnuti naziv SB-a) može drugim središnjim bankama ili trećim stranama uključenima u rad sustava TARGET2-(umetnuti oznaku SB-a/zemlje) razotkriti platne, tehničke ili organizacijske informacije u vezi sa sudionikom ili sudionikovim klijentima pribavljene tijekom rada sustava TARGET2-(umetnuti oznaku SB-a/zemlje) u mjeri u kojoj je to potrebno za učinkovito funkcioniranje sustava TARGET2, ili tijelima za superviziju i nadzor država članica ili Unije u mjeri u kojoj je to potrebno za obavljanje njihovih javnih zadaća, i pod uvjetom da u svim tim slučajevima razotkrivanje nije proturječno mjerodavnom pravu. (umetnuti naziv SB-a) nije odgovoran za financijske i komercijalne posljedice tog razotkrivanja.

3. Odstupajući od stavka 1. i pod uvjetom da to ne omogućava, izravno ili neizravno, identificiranje sudionika ili sudionikovih klijenata, (umetnuti naziv SB-a) može upotrijebiti, razotkriti ili objaviti informacije o plaćanju u vezi sa sudionikom ili sudionikovim klijentima za statističke, povijesne, znanstvene ili druge svrhe u izvršenju svojih javnih funkcija ili funkcija drugih osoba javnog prava kojima su informacije razotkrivene.

4. Informacije u vezi s radom sustava TARGET2-(umetnuti oznaku SB-a/zemlje) kojima su sudionici imali pristup mogu se upotrijebiti samo u svrhu utvrđenu u ovim Uvjetima. Sudionici čuvaju te informacije kao povjerljive, osim ako je (umetnuti naziv SB-a) izričito dao svoj pisani pristanak za razotkrivanje. Sudionici osiguravaju da su treće strane, kojima su eksternalizirali, prenijeli ili povjerili kao podugovarateljima zadaće koje imaju ili mogu imati utjecaja na ispunjavanje njihovih obveza prema ovim Uvjetima, obvezane zahtjevima u vezi s povjerljivošću iz ovog članka.

5. (umetnuti naziv SB-a) je ovlašten radi namirenja naloga za plaćanje obrađivati i prenijeti potrebne podatke pružatelju mrežnih usluga.

Članak 39.

Zaštita podataka, sprečavanje pranja novca, administrativne mjere i mjere ograničavanja te povezana pitanja

1. Smatra se da sudionici znaju sve svoje obveze u vezi s propisima o zaštiti podataka, sprečavanju pranja novca i financiranju terorizma, nuklearnim djelatnostima osjetljivima na širenje i razvoju sustava dostave nuklearnih oružja, posebno u vezi s provedbom odgovarajućih mjera o svakom plaćanju u korist ili na teret njihovih PM računa, i da ih se pridržavaju. Sudionici se prije zasnivanja ugovornog odnosa s pružateljem mrežnih usluga upoznavaju s politikom povrata izgubljenih podataka pružatelja mrežnih usluga.

2. Smatra se da su sudionici ovlašteni (umetnuti naziv SB-a) pribaviti sve informacije koje se odnose na njih od svih financijskih ili nadzornih ili trgovinskih tijela, nacionalnih ili stranih, ako su te informacije potrebne za sudionikovo sudjelovanje u sustavu TARGET2-(umetnuti naziv SB-a).

3. Kada djeluju kao pružatelji platnih usluga platitelja ili primatelja plaćanja, sudionici postupaju u skladu sa svim zahtjevima koji proizlaze iz administrativnih mjera ili mjera ograničavanja određenih u skladu s člancima od 75. do 215. Ugovora kojima podliježu, uključujući i u vezi s obavijesti i/ili ishođenjem suglasnosti nadležnog tijela u vezi s obradom transakcija. Povrh toga:

(a)

ako je (umetnuti naziv SB-a) pružatelj platnih usluga sudionika koji je platitelj:

i.	sudionik daje potrebnu obavijest ili pribavlja suglasnosti u ime središnje banke koja je prvotno obvezana dati obavijest ili ishoditi suglasnost, i dostavlja (umetnuti naziv SB-a) dokaze o danoj obavijesti ili primljenoj suglasnosti;

ii.	sudionik ne unosi niti jedan nalog za kreditni transfer u sustav TARGET2 dok ne primi potvrdu od (umetnuti naziv SB-a) da je potrebna obavijest dana ili da je suglasnost ishođena od pružatelja platnih usluga primatelja plaćanja ili u njegovo ime;

(b)

kada je (umetnuti naziv SB-a) pružatelj platnih usluga sudionika koji je primatelj plaćanja, sudionik daje potrebnu obavijest ili pribavlja suglasnost u ime središnje banke koja je prvotno obvezna dati obavijest ili ishoditi suglasnost, i dostavlja (umetnuti naziv SB-a) dokaze o danoj obavijesti ili primljenoj suglasnosti.

Za potrebe ovog stavka izrazi „pružatelj platnih usluga”, „platitelj” i „primatelj plaćanja” imaju značenja koja su im pripisana mjerodavnim administrativnim mjerama ili mjerama ograničavanja.

Članak 40.

Obavijesti

1. Osim ako je drukčije propisano ovim Uvjetima, sve obavijesti koje su potrebne ili dopuštene u skladu s ovim Uvjetima dostavljaju se preporučenom poštom, faksimilom ili na drugi način u pisanom obliku ili autentificiranom porukom preko pružatelja mrežnih usluga. Obavijesti (umetnuti naziv SB-a) se dostavljaju voditelju (umetnuti odjel za platne sustave ili relevantnu jedinicu SB-a) (umetnuti naziv SB-a), (uključiti relevantnu adresu SB-a) ili (umetnuti BIC adresu SB-a). Obavijesti sudioniku dostavljaju se na adresu, broj faksa ili njegovu BIC adresu, o čemu obavješćuje sudionik (umetnuti naziv SB-a).

2. Kao dokaz da je obavijest poslana dostatno je dokazati da je obavijest dostavljena na relevantnu adresu ili da je omot, koji sadrži tu obavijest, pravilno adresiran i poslan poštom.

3. Sve obavijesti moraju biti na (umetnuti relevantni nacionalni jezik i/ili „engleskom jeziku”).

4. Sudionici su obvezani svim obrascima i dokumentima (umetnuti naziv SB-a) koje su sudionici ispunili i/ili potpisali, uključujući, ali ne ograničavajući se na obrasce za prikupljanje statičnih podataka, kako je navedeno u članku 8. stavku 2. točki (a), i informacijama pruženima na temelju članka 11. stavka 5., koje su dostavljene u skladu sa stavcima 1. i 2. i za koje (umetnuti naziv SB-a) razumno drži da ih je primio od sudionika, njihovih zaposlenika ili zastupnika.

Članak 41.

Ugovorni odnos s pružateljem mrežnih usluga

1. Za potrebe ovih Uvjeta pružatelj mrežnih usluga je SWIFT. Svaki sudionik sklapa poseban sporazum sa SWIFT-om o uslugama koje pruža SWIFT u vezi sa sudionikovom upotrebom sustava TARGET2-(umetnuti oznaku SB-a/zemlje). Pravni odnos između sudionika i SWIFT-a isključivo je uređen uvjetima SWIFT-a.

2. Svaki sudionik također sudjeluje u grupi TARGET2 CUG, kako odrede nacionalne središnje banke pružatelji SSP-a djelujući kao administratori SWIFT usluga za SSP. Primanje sudionika u grupu TARGET2 CUG i isključenje iz nje proizvodi učinak kada administrator SWIFT usluga o tome obavijesti SWIFT.

3. Sudionici se pridržavaju profila SWIFT usluga u sustavu TARGET2 (engl. TARGET2 SWIFT Service Profile) kako je učinjen dostupnim od strane (umetnuti naziv SB-a).

4. Usluge koje pruža SWIFT ne čine dio usluga koje pruža (umetnuti naziv SB-a) u vezi sa sustavom TARGET2.

5. (umetnuti naziv SB-a) nije odgovoran za radnje, pogreške ili propuste SWIFT-a (uključujući njegove direktore, osoblje i podizvođače) kao pružatelj SWIFT usluga, ili za radnje, pogreške ili propuste pružatelja mreže koje izaberu sudionici radi dobivanja pristupa SWIFT mreži.

Članak 42.

Postupak izmjene

(umetnuti naziv SB-a) može u bilo kojem trenutku jednostrano izmijeniti ove Uvjete, uključujući njihove dodatke. Izmjene ovih Uvjeta, uključujući njihove dodatke objavljuju se preko (umetnuti relevantno sredstvo objave). Izmjene se smatraju prihvaćenima osim ako sudionik izričito uloži prigovor u roku od 14 dana od obavijesti o tim izmjenama. U slučaju da sudionik uloži prigovor na izmjene, (umetnuti naziv SB-a) je ovlašten odmah trajno isključiti tog sudionika iz sudjelovanja u sustavu TARGET2-(umetnuti oznaku SB-a/zemlje) i zatvoriti sve njegove PM račune.

Članak 43.

Prava trećih osoba

1. Sudionici ne smiju prenijeti, založiti u korist ili ustupiti bilo kojoj trećoj strani prava, interese, obveze, odgovornosti i tražbine, koji proizlaze iz ovih Uvjeta ili su vezani uz njih, bez pisanog pristanka (umetnuti naziv SB-a).

2. Ovi Uvjeti ne stvaraju bilo kakva prava u korist ili obveze u vezi s bilo kojim subjektom osim (umetnuti naziv SB-a) i sudionika u sustavu TARGET2-(umetnuti oznaku SB-a/zemlje).

Članak 44.

Mjerodavno pravo, nadležnost i mjesto izvršenja

1. Na dvostrane odnose između (umetnuti naziv SB-a) i sudionika u sustavu TARGET2-(umetnuti oznaku SB-a/zemlje) primjenjuje se (umetnuti pridjev vezan uz ime zemlje) pravo.

2. Ne dovodeći u pitanje nadležnost Suda Europske unije, za rješavanje sporova koji se odnose na pitanja u vezi s odnosom iz stavka 1. isključivo je nadležan sud (umetnuti mjesto sjedišta SB-a).

3. Mjesto izvršenja u vezi s pravnim odnosima između (umetnuti naziv SB-a) i sudionika je (umetnuti mjesto sjedišta SB-a).

Članak 45.

Salvatorna klauzula

Ako je bilo koja odredba iz ovih Uvjeta nevažeća ili takva postane, to neće utjecati na primjenjivost svih drugih odredbi iz ovih Uvjeta.

Članak 46.

Stupanje na snagu i obveznost

1. Ovi Uvjeti proizvode učinak od (umetnuti relevantan datum).

2. (umetnuti ako je potrebno na temelju mjerodavnog nacionalnog prava: Sudjelujući u sustavu TARGET2-(umetnuti oznaku SB-a/zemlje), sudionici automatski prihvaćaju ove Uvjete u odnosima između sebe i u odnosu na (umetnuti naziv SB-a).)

(1) Važeća politika Eurosustava u vezi s lokacijom infrastrukture utvrđena je u sljedećim izjavama, koje su sve dostupne na internetskoj stranici ESB-a www.ecb.europa.eu: (a) Policy statement on euro payment and settlement systems located outside the euro area od 3. studenoga 1998.; (b) The Eurosystem’s policy line with regard to consolidation in central counterparty clearing od 27. rujna 2001.; (c) The Eurosystem policy principles on the location and operation of infrastructures settling in euro-denominated payment transaction od 19. srpnja 2007.; (d) The Eurosystem policy principles on the location and operation of infrastructures settling euro-denominated payment transactions: specification of „legally and operationally located in the euro area” od 20. studenoga 2008. i (e) The Eurosystem oversight policy framework od srpnja 2011.

(2) SL L 30, 30.1.2013., str. 1.

(3) SL L 177, 30.6.2006., str. 1.

(4) Uredba Komisije (EZ) br. 2238/2004 od 29. prosinca 2004. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1725/2003 o donošenju određenih međunarodnih računovodstvenih standarda u skladu s Uredbom Europskog parlamenta i Vijeća (EZ) br. 1606/2002 u vezi s MSFI 1, MRS od 1 do 10, 12 do 17, 19 do 24, 27 do 38, 40 in 41 te SIC od 1 do 7, 11 do 14, 18 do 27, 30 do 33 (SL L 394, 31.12.2004., str. 1.).

(5) SL L 166, 11.6.1998., str. 45.

(6) SL L 145, 30.4.2004., str. 1.

(7) SL L 332, 31.12.1993., str. 1.

(8) SL L 267, 10.10.2009., str. 7.

(9) SL L 318, 27.11.1998., str. 1.

(10) SL L 250, 2.10.2003., str. 10.

(11) SL L 319, 5.2.2007., str. 1.

Dodatak I.

TEHNIČKE SPECIFIKACIJE ZA OBRADU NALOGA ZA PLAĆANJE

Osim Usklađenih uvjeta primjenjuju se sljedeća pravila za obradu naloga za plaćanje:

1. Tehnički zahtjevi za sudjelovanje u sustavu TARGET2-(umetnuti oznaku SB-a/zemlje) u vezi s infrastrukturom, mrežom i formatima

(1)

Sustav TARGET2 upotrebljava SWIFT usluge za razmjenu poruka. Svakom sudioniku stoga treba veza sa sigurnom IP mrežom SWIFT-a. Svaki PM račun sudionika identificira se s osmeroznamenkastim ili jedanaesteroznamenkastim SWIFT BIC-om. Nadalje, prije sudjelovanja u sustavu TARGET2-(umetnuti oznaku SB-a/zemlje) svaki sudionik prolazi niz testova kako bi dokazao svoje tehničke i operativne sposobnosti.

(2)

Za dostavljanje naloga za plaćanje i razmjenu platnih poruka u PM-u upotrebljava se usluga „SWIFTNet FIN Y-copy”. U tu se svrhu uspostavlja namjenska SWIFT zatvorena korisnička grupa (engl. Closed User Group – CUG). Nalozi za plaćanje unutar te grupe TARGET2 CUG izravno se naslovljuju na sudionika primatelja u sustavu TARGET2 unoseći njegov BIC u zaglavlje SWIFTNet FIN poruke.

(3)

Za informativne i kontrolne usluge mogu se upotrebljavati sljedeće SWIFTNet usluge:

(a)	SWIFTNet InterAct;

(b)	SWIFTNet FileAct; i/ili

(c)	SWIFTNet Browse.

(4)	Sigurnost razmjene poruka između sudionika počiva isključivo na SWIFT-ovoj usluzi infrastrukture javnog ključa (engl. Public Key Infrastructure – PKI). Informacije o PKI usluzi dostupne su u dokumentaciji koju osigurava SWIFT.

(5)	Usluga „upravljanja dvostranim odnosima” koju pruža SWIFT-ova aplikacija za upravljanje odnosima (engl. Relationship Management Application – RMA) upotrebljava se samo s BIC-om glavne lokacije SSP-a i ne upotrebljava se za platne poruke između sudionika u sustavu TARGET2.

2. Vrste platnih poruka

(1)

Obrađuju se sljedeće vrste SWIFTNet FIN/SWIFT sistemskih poruka:

Vrsta poruke	Vrsta upotrebe	Opis
MT 103	Obvezno	Plaćanje klijenta
MT 103+	Obvezno	Plaćanje klijenta (potpuno automatska obrada – engl. Straight Through Processing – STP)
MT 202	Obvezno	Plaćanje banke banci
MT 202COV	Obvezno	Plaćanja pokrića
MT 204	Neobvezno	Plaćanje s izravnim terećenjem
MT 011	Neobvezno	Obavijest o dostavi
MT 012	Neobvezno	Obavijest pošiljatelju
MT 019	Obvezno	Obavijest o prekidu
MT 900	Neobvezno	Potvrda terećenja/Izmjena kreditne linije
MT 910	Neobvezno	Potvrda odobrenja/Izmjena kreditne linije
MT 940/950	Neobvezno	Izvadak iz računa (klijenta)

MT 011, MT 012 i MT 019 su SWIFT sistemske poruke.

(2)	Kod registracije u sustav TARGET2-(umetnuti oznaku SB-a/zemlje), izravni sudionici navode koje će vrste neobveznih poruka upotrebljavati, s iznimkom poruka MT 011 i MT 012 u vezi s kojima izravni sudionici s vremena na vrijeme odlučuju hoće li ih primati ili ne s obzirom na određene poruke.

(3)

Sudionici se pridržavaju strukture SWIFT poruka i specifikacija polja, kao što je utvrđeno u SWIFT dokumentaciji i uz ograničenja utvrđena za sustav TARGET2, kako je opisano u Poglavlju 9.1.2.2. Detaljnih funkcionalnih specifikacija za korisnike (engl. User Detailed Functional Specifications – UDFS), Knjiga 1.

(4)

Sadržaj polja provjerava se na razini sustava TARGET2-(umetnuti oznaku SB-a/zemlje) u skladu sa zahtjevima UDFS-a. Sudionici se mogu međusobno usuglasiti o posebnim pravilima o sadržaju polja. Međutim, u sustavu TARGET2-(umetnuti oznaku SB-a/zemlje) ne postoje posebne provjere postupaju li sudionici u skladu s takvim pravilima.

(5)	Poruke MT 202COV upotrebljavaju se za izvršenje plaćanja pokrića, odnosno plaćanja korespondentnih banaka radi namire (pokrića) poruka o kreditnom transferu, koje se dostavljaju klijentovoj banci drugim, izravnijim sredstvima. Pojedinosti o klijentu sadržane u MT 202COV ne prikazuju se u ICM-u.

3. Provjera dvostrukog unosa

(1)	Svi nalozi za plaćanje prolaze provjeru dvostrukog unosa, čiji je cilj odbiti naloge za plaćanje koji su pogreškom dostavljeni više od jednog puta.

(2)

Provjeravaju se sljedeća polja vrsta SWIFT poruka:

Pojedinosti	Dio SWIFT poruke	Polje
Pošiljatelj	Osnovno zaglavlje	Adresa LT
Vrsta poruke	Zaglavlje aplikacije	Vrsta poruke
Primatelj	Zaglavlje aplikacije	Adresa odredišta
Referentni broj transakcije (TRN)	Tekstualni blok	:20
Povezana referencija	Tekstualni blok	:21
Datum valute	Tekstualni blok	:32
Iznos	Tekstualni blok	:32

(3)	Ako su sva polja opisana u podstavku 2. u vezi s novodostavljenim nalozima za plaćanje identična onima u nalozima za plaćanje koji su već prihvaćeni, novodostavljeni se nalozi za plaćanje vraćaju.

4. Kodovi pogrešaka

Ako je nalog za plaćanje odbijen, sudionik nalogodavac prima obavijest o prekidu (MT 019) s naznakom razloga za odbijanje koji se navodi upotrebljavajući kodove pogrešaka. Kodovi pogrešaka određeni su u poglavlju 9.4.2. UDFS-a.

5. Unaprijed utvrđeno vrijeme namire

(1)	Za naloge za plaćanje koji upotrebljavaju indikator najranijeg vremena terećenja upotrebljava se kod „/FROTIME/”.

(2)

Za naloge za plaćanje koji upotrebljavaju indikator najkasnijeg vremena terećenja postoje dvije mogućnosti.

(a)	Kod „/REJTIME/”: ako nalog za plaćanje ne može biti namiren do naznačenog vremena terećenja, nalog za plaćanje se vraća.

(b)	Kod „/TILTIME/”: ako nalog za plaćanje ne može biti namiren do naznačenog vremena terećenja, nalog za plaćanje se ne vraća, nego se zadržava u odgovarajućem redu.

Kod obaju opcija automatski se šalje obavijest preko ICM-a ako nalog za plaćanje s indikatorom najkasnijeg vremena terećenja nije namiren 15 minuta prije naznačenog vremena.

(3)	Ako se upotrijebi kod „/CLSTIME/”, s plaćanjem se postupa kao i s nalogom za plaćanje iz stavka 2. točke (b).

6. Namira naloga za plaćanje pri ulaznoj dispoziciji

(1)	U okviru ulazne dispozicije nalozi za plaćanje se podvrgavaju provjeri mogućnosti prebijanja i prema potrebi dodatnoj provjeri mogućnosti prebijanja (oba su izraza određena u stavcima 2. i 3.) radi osiguravanja brze i likvidnosno čuvajuće namire naloga za plaćanja na bruto načelu.

(2)

Pri provjeri mogućnosti prebijanja utvrđuje se jesu li nalozi za plaćanje primatelja plaćanja koji su na početku vrlo hitnog ili, ako je to neprimjenjivo, hitnog reda, dostupni radi prebijanja s nalogom za plaćanje platitelja (dalje u tekstu „prebijanje naloga za plaćanje”). Ako prebijanje nalog za plaćanje ne osigurava dovoljno sredstava za odnosni nalog za plaćanje platitelja u ulaznoj dispoziciji, utvrđuje se postoji li dovoljna dostupna likvidnost na platiteljevu PM računu.

(3)

Ako provjera mogućnosti prebijanja ne uspije, (umetnuti naziv SB-a) može primijeniti dodatnu provjeru mogućnosti prebijanja. Dodatnom provjerom mogućnosti prebijanja utvrđuje se dostupnost naloga za plaćanje za prebijanje u bilo kojem redu primatelja plaćanja bez obzira na to kada su uvršteni u red. Međutim, ako u redu primatelja plaćanja postoje nalozi za plaćanje s višim prioritetom naslovljeni na druge sudionike u sustavu TARGET2, načelo FIFO može se prekršiti samo ako bi namira naloga za plaćanje prebijanjem imala za posljedicu povećanje likvidnosti kod primatelja plaćanja.

7. Namira naloga za plaćanje u redu

(1)	Postupanje s nalozima za plaćanje u redovima ovisi o prioritetnom razredu za koji ih je odredio sudionik nalogodavac.

(2)

Nalozi za plaćanje u vrlo hitnim i hitnim redovima namiruju se korištenjem provjere mogućnosti prebijanja opisane u stavku 6., počevši s nalogom za plaćanje na početku reda u slučajevima povećanja likvidnosti ili intervencije na razini reda (promjena mjesta u redu, vremena namire ili prioriteta, ili opoziv naloga za plaćanje).

(3)

Nalozi za plaćanje u redovitom redu namiruju se na trajnoj osnovi uključujući sve vrlo hitne i hitne naloge za plaćanje koji još nisu namireni. Upotrebljavaju se različiti optimizacijski mehanizmi (algoritmi). Ako je algoritam uspješan, namiruje se uključeni nalog za plaćanje; ako algoritam nije uspješan, uključeni nalog za plaćanje ostaje u redu. Za prebijanje platnih tokova upotrebljavaju se tri algoritma (od 1 do 3). Putem algoritma 4 postupak namire 5 (određen u poglavlju 2.8.1. UDFS-a) dostupan je za namiru instrukcija za plaćanje podsustava. Radi optimizacije namire vrlo hitnih transakcija podsustava na podračunima sudionika upotrebljava se poseban algoritam (algoritam 5).

(a)

Kod algoritma 1 („sve ili ništa”) (umetnuti naziv SB-a) za svaki odnos u vezi s kojim je određeno dvostrano ograničenje i za ukupni iznos odnosa za koje je određeno višestrano ograničenje:

izračunava cjelokupnu likvidnosnu poziciju svakog PM računa sudionika u sustavu TARGET2 utvrđujući je li zbir svih izlaznih i ulaznih naloga za plaćanje koji čekaju u redu negativan ili pozitivan i, ako je negativan, provjerava premašuje li sudionikovu dostupnu likvidnost (cjelokupna likvidnosna pozicija čini „ukupnu likvidnosnu poziciju”); i

ii.	provjerava uvažavaju li se ograničenja i rezervacije koje je svaki sudionik u sustavu TARGET2 odredio u odnosu na svaki relevantni PM račun.

Ako je ishod ovih izračuna i provjera pozitivan za svaki relevantni PM račun, (umetnuti naziv SB-a) i druge predmetne središnje banke namiruju istodobno sva plaćanja na PM računima odnosnih sudionika u sustavu TARGET2.

(b)

Kod algoritma 2 („djelomično”) (umetnuti naziv SB-a):

i.	izračunava i provjerava likvidnosne pozicije, ograničenja i rezervacije svakog relevantnog PM računa kao i kod algoritma 1; i

ii.	ako je ukupna likvidnosna pozicija jednog ili više relevantnih PM računa negativna, isključuje pojedinačne naloge za plaćanje dok ukupna likvidnosna pozicija svakog relevantnog PM računa ne bude pozitivna.

Nakon toga, (umetnuti naziv SB-a) i druge predmetne središnje banke, pod uvjetom da postoji dovoljno sredstava, namiruju sva preostala plaćanja (osim isključenih naloga za plaćanje) istodobno na PM računima odnosnih sudionika u sustavu TARGET2.

Pri isključivanju naloga za plaćanje, (umetnuti naziv SB-a) počinje od PM računa sudionika u sustavu TARGET2 s najvišom negativnom ukupnom likvidnosnom pozicijom i od naloga za plaćanje na kraju reda s najnižim prioritetom. Postupak odabira traje kratko vrijeme, što određuje (umetnuti naziv SB-a) po vlastitoj procjeni.

(c)

Kod algoritma 3 („višekratna”) (umetnuti naziv SB-a):

uspoređuje parove PM računa sudionika u sustavu TARGET2 kako bi se utvrdilo mogu li nalozi za plaćanje koji čekaju u redu biti namireni u okviru dostupne likvidnosti na PM računima tih dvaju sudionika u sustavu TARGET2 i unutar ograničenja koje su odredili (počevši od para PM računa s najmanjom razlikom između naloga za plaćanje naslovljenih jedan na drugog), te predmetne središnje banke uknjižuju ta plaćanja istodobno na PM račune tih dvaju sudionika u sustavu TARGET2; i

ii.

ako je, u odnosu na par PM računa opisanih pod točkom i., likvidnost nedovoljna radi financiranja dvostrane pozicije, isključuje pojedinačne naloge za plaćanje dok likvidnost ne bude dovoljna. U tom slučaju predmetne središnje banke namiruju preostala plaćanja osim isključenih, istodobno na PM računima tih dvaju sudionika u sustavu TARGET2.

Nakon izvršene provjere određene u podtočkama i. i ii., (umetnuti naziv SB-a) provjerava višestrane pozicije za namiru (između sudionikova PM računa i PM računa drugih sudionika u sustavu TARGET2 u vezi s kojima su određena višestrana ograničenja). U tu svrhu postupak opisan u podtočkama i. i ii. primjenjuje se na odgovarajući način.

(d)	Kod algoritma 4 („djelomična namira zajedno s namirom podsustava”) (umetnuti naziv SB-a) slijedi isti postupak kao i za algoritam 2, ali bez isključivanja naloga za plaćanje u vezi s namirom podsustava (koji namiruje na istodobnoj višestranoj osnovi).

(e)

Kod algoritma 5 („namira podsustava preko podračuna”) (umetnuti naziv SB-a) slijedi isti postupak kao i za algoritam 1, uz izmjenu prema kojoj (umetnuti naziv SB-a) započinje algoritam 5 preko ASI-ja i provjerava samo postoji li dovoljno sredstava na podračunima sudionika. Osim toga, ne uzimaju se u obzir ograničenja i rezervacije. Algoritam 5 se izvodi također za vrijeme noćne namire.

(4)

Nalozi za plaćanje uneseni u ulaznu dispoziciju nakon početka bilo kojeg algoritama od 1 do 4 mogu se ipak namiriti odmah u ulaznoj dispoziciji, ako su pozicije i ograničenja odnosnih PM računa sudionika u sustavu TARGET2 kompatibilni s namirom tih naloga za plaćanje i namirom naloga za plaćanje u trenutnom optimizacijskom postupku. Međutim, dva algoritma ne smiju se izvoditi istodobno.

(5)

Za vrijeme dnevne obrade algoritmi se izvode uzastopno. Sve dok u tijeku nisu istodobne višestrane namire podsustava, redoslijed je sljedeći:

(a)	algoritam 1;

(b)	ako algoritam 1 ne uspije, slijedi algoritam 2;

(c)	ako algoritam 2 ne uspije, slijedi algoritam 3, ili ako algoritam 2 uspije, ponavlja se algoritam 1.

Dok je u tijeku istodobna višestrana namira („postupak 5”) u vezi s podsustavom, izvodi se algoritam 4.

(6)	Algoritmi se izvode fleksibilno postavljajući unaprijed utvrđeno vremensko kašnjenje između aplikacija različitih algoritama kako bi se osigurao najmanji interval između izvođenja dvaju algoritma. Vremenski slijed automatski se nadzire. Ručna intervencija je moguća.

(7)

Kad je uključen u algoritam koji se izvodi, nalog za plaćanje ne smije biti ponovo raspoređen (promjena mjesta u redu) ili opozvan. Zahtjevi za ponovni raspored ili opoziv naloga za plaćanje čekaju u redu dok se algoritam ne dovrši. Ako se odnosni nalog za plaćanje namiri dok se algoritam izvodi, svaki se zahtjev za ponovnim rasporedom ili opozivom odbija. Ako se nalog za plaćanje ne namiri, sudionikovi zahtjevi odmah se uzimaju u obzir.

8. Upotreba ICM-a

(1)	ICM se može upotrebljavati za dobivanje informacija i upravljanje likvidnošću. Sigurna IP mreža SWIFT-a (SIPN) temeljna je tehnička komunikacijska mreža za razmjenu informacija i izvođenje kontrolnih mjera.

(2)	S iznimkom uskladištenih naloga za plaćanje i informacija o statičnim podacima, samo su podaci u vezi s trenutnim radnim danom dostupni preko ICM-a. Zasloni su ponuđeni samo na engleskom jeziku.

(3)	Informacije se pružaju u načinu „na upit” (engl. pull mode), što znači da svaki sudionik mora tražiti da mu se informacije pružaju.

(4)

Sljedeći su načini dostupni za upotrebu ICM-a:

(a)

način „aplikacija-do-aplikacije” (A2A)

U A2A informacije i poruke prenose se između PM-a i sudionikove unutarnje aplikacije. Sudionik stoga mora osigurati dostupnost odgovarajuće aplikacije za razmjenu XML poruka (zahtjevi i odgovori) s ICM-om preko standardiziranog sučelja. Daljnje pojedinosti sadržane su u Priručniku za korisnike ICM-a i u Knjizi 4. UDFS-a.

(b)

način „korisnik-do-aplikacije” (U2A)

U2A dopušta izravnu komunikaciju između sudionika i ICM-a. Informacije se prikazuju u pregledniku koji se izvodi na PC sustavu („SWIFT Alliance WebStation” ili drugo sučelje, u skladu s mogućim zahtjevom SWIFT-a). Za U2A pristup informatička infrastruktura mora biti u mogućnosti podržavati kolačiće i JavaScript. Daljnje su pojedinosti opisane u Priručniku za korisnike ICM-a.

(5)	Svaki sudionik ima najmanje jedan „SWIFT Alliance WebStation” ili drugo sučelje, u skladu s mogućim zahtjevom SWIFT-a, radi pristupa ICM-u preko U2A.

(6)	Prava na pristup ICM-u dodjeljuju se upotrebljavajući SWIFT-ov „Role Based Access Control”. SWIFT-ova usluga „Non Repudiation of Emission” (NRE), koju sudionici mogu upotrebljavati, omogućuje primatelju XML poruke da dokaže kako ta poruka nije bila izmijenjena.

(7)	Ako sudionik ima tehničkih problema i nije u mogućnosti dostaviti nijedan nalog za plaćanje, upotrebom ICM-a može stvoriti unaprijed formatiranu pričuvnu preraspodjelu likvidnosti i pričuvna izvanredna plaćanja. (umetnuti naziv SB-a) otvara takvu funkcionalnost na zahtjev sudionika.

(8)

Sudionici također mogu upotrebljavati ICM za prijenos likvidnosti:

(a)	(umetnuti ako je to primjenjivo) s njihova PM računa na njihov račun izvan PM-a;

(b)	između PM računa i sudionikovih podračuna; i

(c)	s PM računa na zrcalni račun koji vodi podsustav.

9. UDFS i Priručnik za korisnike ICM-a

Daljnje pojedinosti i primjeri koji objašnjavaju navedena pravila sadržani su u UDFS-u i Priručniku za korisnike ICM-a s eventualnim izmjenama koje se objavljuju na internetskoj stranici (umetnuti naziv SB-a) i internetskoj stranici ESB-a na engleskom jeziku.

Dodatak II.

PROGRAM ZA NAKNADU ŠTETE U SUSTAVU TARGET2

1. Opća načela

(a)	Ako nastane tehnički kvar sustava TARGET2, izravni sudionici mogu podnijeti zahtjeve za naknadu štete u skladu s programom za naknadu štete u sustavu TARGET2 utvrđenim u ovom Dodatku.

(b)	Ako Upravno vijeće ESB-a nije drukčije odlučilo, program za naknadu štete u sustavu TARGET2 ne primjenjuje se ako tehnički kvar sustava TARGET2 potječe od vanjskih događaja izvan razumne kontrole odnosnih središnjih banaka ili ako je posljedica radnji ili propusta trećih strana.

(c)

Naknada štete na temelju programa za naknadu štete u sustavu TARGET2 jedini je postupak za naknadu štete ponuđen u slučaju tehničkog kvara sustava TARGET2. Sudionici se, međutim, mogu koristiti drugim pravnim sredstvima, kojima traže naknadu štete. Ako sudionik prihvati ponudu za naknadu štete na temelju programa za naknadu štete u sustavu TARGET2, to prihvaćanje sudionikov je neopoziv pristanak na odricanje od svih zahtjeva u vezi s nalozima za plaćanje u vezi s kojima prihvaća naknadu štete (uključujući sve zahtjeve za naknadu posredne štete), a koje može imati prema SB-u, kao i na to da njegov primitak odgovarajućeg plaćanja naknade štete čini puno i konačno namirenje svih tih zahtjeva. Sudionik mora naknaditi štetu odnosne središnje banke najviše do iznosa koji je primio na temelju programa za naknadu štete TARGET2, u vezi s daljnjim zahtjevima koje postavi bilo koji drugi sudionik ili bilo koja treća strana u vezi s odnosnim nalogom za plaćanje ili plaćanjem.

(d)	Ponuda za naknadu štete nije priznanje odgovornosti od strane (umetnuti naziv SB-a) ili bilo kojeg drugog SB-a u vezi s tehničkim kvarom sustava TARGET2.

2. Uvjeti ponude za naknadu štete

(a)	Platitelj može podnijeti zahtjev za administrativnu naknadu i naknadu kamate ako zbog tehničkog kvara sustava TARGET2 nalog za plaćanje nije bio namiren radnog dana kada je prihvaćen.

(b)

Primatelj plaćanja može podnijeti zahtjev za administrativnu naknadu ako zbog tehničkog kvara sustava TARGET2 nije primio plaćanje koje je očekivao primiti određenog radnog dana. Primatelj plaćanja može također podnijeti zahtjev za naknadu kamate ako je ispunjen jedan ili više uvjeta:

i.	u slučaju sudionika koji imaju pristup mogućnosti granične posudbe od središnje banke: zbog tehničkog kvara sustava TARGET2 primatelj plaćanja posegnuo je za mogućnošću granične posudbe od središnje banke; i/ili

ii.	u slučaju svih sudionika: tehnički nije bilo moguće posegnuti za tržištem novca ili je takvo refinanciranje bilo nemoguće zbog drugih objektivnih razloga.

3. Izračun naknade štete

(a)

U odnosu na ponudu za naknadu štete za platitelja:

i.	administrativna naknada je 50 EUR za prvi nenamireni nalog za plaćanje, 25 EUR za svaki od sljedeća četiri takva naloga za plaćanje i 12,50 EUR za svaki daljnji takav nalog za plaćanje. Administrativna naknada izračunava se odvojeno u odnosu na svakog primatelja plaćanja;

ii.

naknada kamata određuje se primjenom referentne kamatne stope koja se utvrđuje svaki dan. Ta referentna kamatna stopa jednaka je kamatnoj stopi EONIA (ostvarena prosječna eurska prekonoćna kamatna stopa na europskom međubankovnom tržištu) ili kamatnoj stopi na mogućnost granične posudbe od središnje banke, već prema tome koja je od tih dviju stopa niža. Referentna se kamatna stopa primjenjuje na iznos naloga za plaćanje koji nije namiren zbog tehničkog kvara sustava TARGET2 za svaki dan u razdoblju od dana stvarne ili, u odnosu na naloge za plaćanje iz stavka 2., točke (b) podtočke ii., namjeravane dostave naloga za plaćanje do dana kada je nalog za plaćanje bio ili mogao biti uspješno namiren. Svi prihodi ostvareni deponiranjem sredstava koja su posljedica nenamirenih naloga za plaćanje kod Eurosustava oduzimaju se od iznosa naknade štete; i

iii.	naknada kamata ne plaća se ako su sredstva koja su posljedica nenamirenih naloga za plaćanje stavljena na tržište ili iskorištena za ispunjavanje minimalnih obveznih pričuva.

(b)

U odnosu na ponudu za naknadu štetu za primatelja plaćanja:

i.	administrativna naknada je 50 EUR za prvi nenamireni nalog za plaćanje, 25 EUR za svaki od sljedeća četiri takva naloga za plaćanje i 12,50 EUR za svaki daljnji takav nalog za plaćanje. Administrativna naknada izračunava se odvojeno u odnosu na svakog platitelja;

ii.

naknada kamata određuje se na način utvrđen u točki (a) podtočki ii., pri čemu se naknada kamata plaća po stopi koja je jednaka razlici između kamatne stope na mogućnost granične posudbe od središnje banke i referentne kamatne stope, i izračunava se u odnosu na bilo koji iskorišteni iznos mogućnosti granične posudbe od središnje banke koji je posljedica tehničkog kvara sustava TARGET2.

4. Postupovna pravila

(a)

Zahtjev za naknadu štete se podnosi na obrascu zahtjeva dostupnom na internetskoj stranici (umetnuti naziv SB-a) na engleskom jeziku (vidjeti (umetnuti upućivanje na internetsku stranicu SB-a)). Platitelji podnose poseban zahtjev u odnosu na svakog primatelja plaćanja i primatelji plaćanja podnose poseban zahtjev u odnosu na svakog platitelja. Dostatne dodatne informacije i dokumenti dostavljaju se kako bi se potkrijepile informacije navedene u obrascu zahtjeva. U vezi s određenim plaćanjem ili nalogom za plaćanje može se podnijeti samo jedan zahtjev.

(b)	U roku od četiri tjedna od tehničkog kvara sustava TARGET2 sudionici podnose svoje obrasce zahtjeva (umetnuti naziv SB-a). Sve dodatne informacije i dokaze koje zatraži (umetnuti naziv SB-a) dostavljaju se u roku od dva tjedna od dana podnošenja takvog zahtjeva.

(c)	(umetnuti naziv SB-a) provjerava zahtjeve i prosljeđuje ih ESB-u. Osim ako je Upravno vijeće ESB-a drukčije odlučilo i o tome obavijestilo sudionike, svi primljeni zahtjevi procjenjuju se najkasnije u roku 14 tjedana od nastupa tehničkog kvara sustava TARGET2.

(d)

(umetnuti naziv SB-a) obavješćuje odnosne sudionike o ishodu procjene iz točke (c). Ako procjena obuhvaća ponudu za naknadu štete, odnosni sudionici ju prihvaćaju ili odbijaju u roku od četiri tjedna od obavijesti o toj ponudi, u odnosu na svako plaćanje ili nalog za plaćanje obuhvaćen svakim zahtjevom, potpisujući tipsku izjavu o prihvatu (na obrascu dostupnom na internetskoj stranici (umetnuti naziv SB-a)(vidjeti (umetnuti upućivanje na internetsku stranicu SB-a)). Ako (umetnuti naziv SB-a) ne primi tu izjavu u roku od četiri tjedna, pretpostavlja se da su odnosni sudionici odbili ponudu za naknadu štete.

(e)	(umetnuti naziv SB-a) isplaćuje naknadu štete po primitku sudionikove izjave o prihvatu naknade štete. Na isplaćenu naknadu štetu ne plaća se kamata.

Dodatak III.

REFERENTNI OKVIR ZA MIŠLJENJA O SPOSOBNOSTI I O DRŽAVI

(umetnuti naziv SB-a)

(adresa)

Sudjelovanje u (ime sustava)

(mjesto)

(datum)

Poštovani,

od nas je zatraženo da damo ovo mišljenje kao (interni ili vanjski) pravni savjetnici (navesti ime sudionika ili sudionikove podružnice) u vezi s pitanjima koja proizlaze iz zakonodavstva (jurisdikcije u kojoj sudionik ima poslovni nastan; dalje u tekstu: „jurisdikcija”) u vezi sa sudjelovanjem (navesti ime sudionika) (dalje u tekstu: „sudionik”) (uime komponente sustava TARGET2) (dalje u tekstu: „sustav”).

Ovo mišljenje je ograničeno na zakonodavstvo (jurisdikcije) koje postoji u vrijeme davanja ovog mišljenja. Nismo istražili zakonodavstva drugih jurisdikcija koja bi bila osnova za ovo mišljenje i ne izražavamo ili ne podrazumijevamo bilo koje stajalište u tom smislu. Sve izjave ili stajališta iznesena u nastavku primjenjuju se s jednakom točnošću i valjanošću prema zakonodavstvu (jurisdikcije), neovisno o tome djeluje li sudionik pri dostavljanju naloga za plaćanje ili primanja plaćanja preko svojeg sjedišta ili jedne ili više podružnica s poslovnim nastanom u (jurisdikciji) ili izvan nje.

I. PREGLEDANI DOKUMENTI

Za potrebe ovog mišljenja pregledali smo:

(1)	ovjerenu presliku (navesti relevantne isprave o osnivanju) sudionika koji vrijedi/vrijede na dan ovog mišljenja;

(2)	(ako je to primjenjivo) izvadak iz (navesti relevantni sudski registar) i (ako je to primjenjivo) (registar kreditnih institucija ili odgovarajući registar);

(3)	(u onoj mjeri u kojoj je to primjenjivo) presliku sudionikove dozvole ili drugi dokaz o odobrenju za pružanje bankarskih usluga, investicijskih usluga, usluga prijenosa sredstava ili drugih financijskih usluga u (jurisdikciji);

(4)	(ako je to primjenjivo) presliku odluke koju je donijela uprava ili relevantno upravljačko tijelo sudionika na (umetnuti datum), (umetnuti godinu), kojim se dokazuje sudionikova privola za priznanje dokumenata sustava kako je niže određeno; i

(5)	(navesti sve punomoći i druge dokumente koji čine ili dokazuju potrebnu ovlast osobe ili osoba koje potpisuju relevantne dokumente sustava (kako je niže utvrđeno) u ime sudionika);

i sve druge dokumente koji se odnose na sudionikovo osnivanje, ovlasti i odobrenja koja su potrebna ili prikladna za davanje ovog mišljenja (dalje u tekstu: „sudionikovi dokumenti”).

Za potrebe ovog mišljenja pregledali smo također:

(1)	(umetnuti upućivanje na odredbe o provedbi Usklađenih uvjeta za sudjelovanje u sustavu TARGET2) za sustav od (umetnuti datum) (dalje u tekstu: „pravila”); i

(2)

(…).

Pravila i (…) dalje u tekstu nazivaju se „dokumenti sustava” (i zajedno sa sudionikovim dokumentima „dokumenti”).

II. PRETPOSTAVKE

Za potrebe ovog mišljena pretpostavili smo u vezi s dokumentima da:

(1)	dokumenti sustava koji su dostavljeni jesu izvornici ili ovjerene preslike;

(2)

uvjeti iz dokumenata sustava te prava i obveze koje su stvorili važeći su i pravno obvezujući na temelju zakonodavstva (umetnuti oznaku države članice sustava) koje je navedeno kao ono koje ih uređuje i da je izbor zakonodavstva (umetnuti oznaku države članice sustava) koje uređuje dokumente sustava priznat zakonodavstvom (umetnuti oznaku države članice sustava);

(3)	sudionikovi dokumenti u okviru su ovlasti i valjano su odobreni, doneseni ili potpisani i, ako je potrebno, dostavljeni od strane relevantnih strana; i

(4)	sudionikovi dokumenti obvezuju strane kojima su upućeni i da njihovi uvjeti nisu prekršeni.

III. MIŠLJENJE U VEZI SA SUDIONIKOM

A.	Sudionik je društvo propisno osnovano i registrirano ili na drugi način osnovano ili organizirano prema zakonodavstvu (jurisdikcije).

B.	Sudionik ima sve potrebne ovlasti društva za preuzimanje te izvršavanje prava i obveza na temelju dokumenata sustava kojih je strana.

C.	Donošenje ili preuzimanje ili izvršavanje prava ili obveza od strane sudionika na temelju dokumenata sustava kojih je sudionik strana ni na koji način neće kršiti bilo koju odredbu zakona ili drugih propisa (jurisdikcije) mjerodavnih za sudionika ili sudionikove dokumente.

Nikakva dodatna odobrenja, dozvole, suglasnosti, prijave, registracije, javnobilježničke ovjere ili druge potvrde od strane suda ili državnog, sudskog ili tijela javne vlasti koje je nadležno u (jurisdikciji) nisu potrebna od strane sudionika u vezi s donošenjem, valjanošću ili ovršivošću bilo kojeg dokumenta sustava ili preuzimanja ili izvršavanja prava ili obveza na temelju tih dokumenata.

E.	Sudionik je poduzeo sve potrebne radnje i druge korake potrebne prema zakonodavstvu (jurisdikcije) kako bi osigurao da su njegove obveze na temelju dokumenata sustava zakonite, valjanje i obvezujuće.

Ovo je mišljenje dano na njegov datum i upućeno je isključivo (umetnuti naziv SB-a) i (sudioniku). Nitko se drugi ne može oslanjati na ovo mišljenje i sadržaj ovog mišljenja ne može se razotkriti drugim osobama osim predviđenih primatelja i njihovih pravnih savjetnika bez našeg prethodnog pisanog pristanka, s iznimkom Europske središnje banke i nacionalnih središnjih banaka Europskog sustava središnjih banaka (i (nacionalne središnje banke/relevantnih regulatornih tijela) (jurisdikcije)).

S poštovanjem,

(potpis)

(umetnuti naziv SB-a)

(adresa)

(ime sustava)

(mjesto),

(datum)

Poštovani,

od nas je zatraženo da kao (interni ili vanjski) pravni savjetnici (navesti ime sudionika ili sudionikove podružnice) („sudionik”) u vezi s pitanjima koja proizlaze iz zakonodavstva (jurisdikcije u kojoj sudionik ima poslovni nastan; dalje u tekstu: „jurisdikcija”) damo ovo mišljenje na temelju zakonodavstva (jurisdikcije) u vezi sa sudjelovanjem sudionika u sustavu koji je komponenta sustava TARGET2 (dalje u tekstu: „sustav”). Upućivanje na zakonodavstvo (jurisdikcije) ovdje uključuje sve primjenjive propise (jurisdikcije). Ovdje dajemo mišljenje prema pravu (jurisdikcije), posebno u odnosu na sudionika s poslovnim nastanom izvan (umetnuti oznaku države članice sustava) u vezi s pravima i obvezama koje proizlaze iz sudjelovanja u sustavu, kao što je izneseno u nadalje određenim dokumentima sustava.

Ovo mišljenje je ograničeno na zakonodavstvo (jurisdikcije) koje postoji u vrijeme davanja ovog mišljenja. Nismo istražili zakonodavstva drugih jurisdikcija koja bi bilo osnova za ovo mišljenje i ne izražavamo ili ne podrazumijevamo bilo koje stajalište u tom smislu. Pretpostavili smo da ne postoji ništa u pravu druge jurisdikcije što utječe na ovo mišljenje.

1. PREGLEDANI DOKUMENTI

Za potrebe ovog mišljenja pregledali smo niže popisane dokumente i sve druge dokumente koje smo smatrali potrebnima ili prikladnima:

(1)	(umetnuti upućivanje na odredbe o provedbi Usklađenih uvjeta za sudjelovanje u sustavu TARGET2) za sustav od (umetnuti datum) (dalje u tekstu: „pravila”); i

(2)	sve druge dokumente kojima je uređen sustav i/ili odnos između sudionika i drugih sudionika u sustavu, i između sudionika u sustavu i (umetnuti naziv SB-a).

Pravila i (…) u daljnjem se tekstu nazivaju „dokumenti sustava”.

2. PRETPOSTAVKE

Za potrebe ovog mišljenja pretpostavili smo u vezi s dokumentima sustava da:

(1)	dokumenti sustava u okviru su ovlasti i valjano su odobreni, doneseni ili potpisani i, ako je potrebno, dostavljeni od strane relevantnih strana; i

(2)

uvjeti iz dokumenata sustava i prava i obveze koje su stvorili važeći su i pravno obvezujući na temelju zakonodavstva (umetnuti oznaku države članice sustava) koje je navedeno kao ono koje ih uređuje i da je izbor zakonodavstva (umetnuti oznaku države članice sustava) koje uređuje dokumente sustava priznat zakonodavstvom (umetnuti oznaku države članice sustava);

(3)	su sudionici u sustavu putem kojega su nalozi za plaćanje poslani ili su plaćanja primljena, ili putem kojega su sva prava i obveze na temelju dokumenata sustava preuzeta ili izvršena, licencirani za pružanje usluga prijenosa sredstava, u svim relevantnim jurisdikcijama; i

(4)	nama dostavljeni dokumenti u preslici ili kao uzorci odgovaraju izvornicima.

3. MIŠLJENJE

Na temelju i pod uvjetima iz navedenog, i podložno u svakom slučaju niže navedenim točkama, mišljenja smo da:

3.1 Pravni aspekti specifični za zemlju (u onoj mjeri u kojoj je to primjenjivo)

Sljedeća obilježja zakonodavstva (jurisdikcije) u skladu su s obvezama sudionika koje proizlaze iz dokumenata sustava i ni na koji ih način ne stavljaju izvan snage: (popis pravnih aspekata specifičnih za zemlju).

3.2 Opća pitanja o insolventnosti

3.2.a. Vrste postupaka zbog insolventnosti

Jedina vrsta postupaka zbog insolventnosti (uključujući nagodbu ili sanaciju) kojima bi sudionik mogao podlijegati u (jurisdikciji) obuhvaćaju u okviru ovog mišljenja sve postupke u vezi s kojima sudionikova imovina ili podružnice koje ima u (jurisdikciji) jesu sljedeće: (popisati postupke na izvornom jeziku i engleski prijevod) (zajednički naziv „postupak zbog insolventnosti”).

Osim postupaka zbog insolventnosti sudionik i sva njegova imovina ili podružnice koje ima u (jurisdikciji) mogu u (jurisdikciji) podlijegati (navesti privremenu obustavu plaćanja, posebnu upravu ili druge postupke zbog kojih plaćanja sudioniku i/ili od sudionika mogu biti privremeno obustavljena ili se mogu nametnuti ograničenja u vezi s tim plaćanjima ili sličnim postupcima na izvornom jeziku i engleski prijevod) (dalje u tekstu pod zajedničkim nazivom „postupci”).

3.2.b. Ugovori u vezi s insolventnošću

(jurisdikcija) ili određene političke jedinice unutar (jurisdikcije), kako su utvrđene, je/jesu strana sljedećih ugovora u vezi s insolventnošću (navesti, ako je to primjenjivo, koji imaju ili mogu imati učinak na ovo mišljenje).

3.3 Ovršnost dokumenata sustava

Pod uvjetima iz niže navedenih stajališta, sve su odredbe dokumenata sustava obvezujuće i ovršne u skladu s njihovim uvjetima prema zakonodavstvu (jurisdikcije), posebno u slučaju otvaranja postupka zbog insolventnosti ili postupaka u vezi sa sudionikom.

Mišljenja smo posebno da:

3.3.a. Obrada naloga za plaćanje

Odredbe o obradi naloga za plaćanje (popis odjeljka) pravila valjanje su i ovršne. Posebno, svi nalozi za plaćanje obrađeni u skladu s tim odjeljcima su valjani, obvezujući i ovršni prema zakonodavstvu (jurisdikcije). Odredba pravila koja utvrđuju točno vrijeme u koje nalozi za plaćanje, koje sudionik dostavi u sustav, postaju ovršnima i neopozivima ((dodati odjeljak pravila)) valjana je, obvezujuća i ovršna prema zakonodavstvu (jurisdikcije).

3.3.b. Nadležnost (umetnuti naziv SB-a) za obavljanje njegovih funkcija

Otvaranje postupka zbog insolventnosti ili postupka u vezi sa sudionicima ne utječe na nadležnost i ovlasti (umetnuti naziv SB-a) koje proizlaze iz dokumenata sustava. Navesti (u onoj mjeri u kojoj je to je primjenjivo) da: isto je mišljenje primjenjivo i u vezi sa svim drugim subjektima koji pružaju sudioniku usluge koje su izravne i potrebne za sudjelovanje u sustavu, na primjer pružatelj mrežnih usluga).

3.3.c. Pravna sredstva u slučaju neispunjavanja obveza

(Kada vrijede za sudionika, odredbe sadržane u (popisati odjeljke) pravila u vezi s ubrzanim ispunjavanjem nedospjelih tražbina, prijebojem tražbina radi upotrebe depozita sudionika, ovrhom zaloga, privremenim i trajnim isključenjem iz sudjelovanja, tražbinama za zatezne kamate i raskidom sporazuma i transakcija ((umetnuti druge relevantne klauzule pravila ili dokumenata sustava)) valjane su i ovršne prema zakonodavstvu (jurisdikcije)).

3.3.d. Privremeno i trajno isključenje

Kada vrijede za sudionika, odredbe sadržane u (popisati odjeljke) pravila (u vezi s privremenim ili trajnim isključenjem sudionika iz sudjelovanja u sustavu po otvaranju postupka zbog insolventnosti ili postupaka ili drugih slučaja neispunjavanja obveza, kako je određeno u dokumentima sustava, ili ako je sudionik bilo koja vrsta sistemskog rizika ili ima ozbiljnih operativnih problema) valjane su i ovršne prema zakonodavstvu (jurisdikcije).

3.3.e. Sankcije

Kada vrijede za sudionika, odredbe sadržane u (popisati odjeljke) pravila u vezi sa sankcijama izrečenim određenom sudioniku, koji ne može vratiti unutardnevni ili prekonoćni kredit, gdje je primjenjivo, pravodobno, valjane su i ovršne prema zakonodavstvu (jurisdikcije).

3.3.f. Ustupanje prava i obveza

Prava i obveze sudionika ne mogu se ustupiti, izmijeniti ili na drugi način prenijeti od strane sudionika trećim stranama bez prethodnoga pisanog pristanka (umetnuti naziv SB-a).

3.3.g. Izbor mjerodavnog prava i nadležnost

Odredbe sadržane u (popisati odjeljke) pravila, i posebno u vezi s mjerodavnim pravom, rješavanjem sporova, nadležnim sudovima i sudskim dostavama, valjane su i ovršne prema pravu (jurisdikcije).

3.4 Pobijanje pravnih radnji

Mišljenja smo da nijedna obveza koja proizlazi iz dokumenata sustava čije ispunjenje ili pridržavanje iste prije otvaranja postupka zbog insolventnosti ili postupka u vezi sa sudionikom ne može biti stavljena izvan snage u takvom postupku kao pogodovanje, pobojna radnja ili na drugi način prema zakonodavstvu (jurisdikcije).

Posebno, i bez ograničenja u vezi s navedenim, izražavamo to stajalište u vezi sa svim nalozima za plaćanje dostavljenima od strane bilo kojeg sudionika u sustavu. Naše je stajalište da će odredbe (popisati odjeljke) pravila kojima se utvrđuje ovršnost i neopozivost naloga za plaćanje biti valjane i ovršne i da se nalog za plaćanje dostavljen od strane bilo kojeg sudionika i obrađen u skladu s (popisati odjeljke) pravila ne može staviti izvan snage u bilo kojem postupku zbog insolventnosti ili postupku kao pogodovanje, pobojna radnja ili na drugi način prema zakonodavstvu (jurisdikcije).

3.5 Zabrana raspolaganja

Ako sudionikov vjerovnik zahtijeva zabranu raspolaganja (uključujući nalog za blokadu, nalog za zapljenu ili bilo koji drugi javnopravni ili privatnopravni postupak čija je namjena zaštita javnog interesa ili prava sudionikovih vjerovnika) – dalje u tekstu: zabrana raspolaganja – prema zakonima (jurisdikcije) od suda ili državnog, sudskog ili tijela javne vlasti koje je nadležno u (jurisdikciji), mišljenja smo da (umetnuti analizu i raspravu).

3.6 Osiguranje (ako je to primjenjivo)

3.6.a. Ustupanje prava ili depozita sredstava u svrhe osiguranja, zaloga i/ili repo posla

Ustupanje u svrhu osiguranja valjano je i ovršno prema zakonima (jurisdikcije). Konkretno, zasnivanje i ovrha zaloga ili repo posla prema (umetnuti upućivanje na relevantni sporazum sa SB-om) valjano je i ovršno prema zakonima (jurisdikcije).

3.6.b. Prioritet interesa primatelja ustupljenih prava, založnih vjerovnika ili stranaka u repo poslu u odnosu na interese drugih podnositelja zahtjeva

U slučaju postupka zbog insolventnosti ili postupka u vezi sa sudionikom, prava ili imovina ustupljeni u svrhu osiguranja ili založeni od strane sudionika u korist (umetnuti oznaku SB-a) ili drugih sudionika u sustavu, uvrštavaju se u red plaćanja koji ima prednost u odnosu na zahtjeve svih drugih sudionikovih vjerovnika i ne podliježu prioritetu ili vjerovnicima koji imaju prednost pri namirenju.

3.6.c. Ostvarenje prava na osiguranje

U slučaju postupka zbog insolventnosti ili postupka u vezi sa sudionikom, drugi sudionici u sustavu i (umetnuti oznaku SB-a) kao (primatelji ustupljenih prava, založni vjerovnici ili stranke u repo poslu, prema potrebi) mogu ovršiti i realizirati sudionikova prava ili imovinu putem radnji (umetnuti oznaku SB-a) u skladu s pravilima.

3.6.d. Propisani oblik i registracija

Ne postoji propisani oblik zahtjeva za ustupanje u svrhu osiguranja ili zasnivanje i ovrhu zaloga ili repo posla na sudionikovim pravima ili imovini i nije potrebno za (ustupanje u svrhu osiguranja, zaloga ili repo posla, prema potrebi) ili druge pojedinosti takvog (ustupanja u svrhu osiguranja, zaloga ili repo posla, prema potrebi) da se registrira ili bude upisan kod suda ili državnog, sudskog ili tijela javne vlasti koje je nadležno u (jurisdikciji).

3.7 Podružnice (u onoj mjeri u kojoj je to primjenjivo)

3.7.a. Mišljenje se primjenjuje na djelovanje preko podružnice

Sve izjave i stajališta iznesena u vezi sa sudionicima primjenjuju se s jednakom točnošću i valjanošću prema zakonima (jurisdikcije) u situacijama u kojima sudionik djeluje preko svoje podružnice ili više njih s poslovnim nastanom izvan (jurisdikcija).

3.7.b. Usklađenost s pravom

Zakoni (jurisdikcije) se ni u kojem slučaju ne krše ni preuzimanjem i izvršenjem prava i obveza prema dokumentima sustava ni dostavljanjem, prijenosom ili primitkom naloga za plaćanje od strane podružnice sudionika.

3.7.c. Potrebna odobrenja

Ni preuzimanje i izvršenje prava i obveza prema dokumentima sustava niti dostavljanje, prijenos ili primitak naloga za plaćanje od strane podružnice sudionika ne zahtijevaju bilo kakvo dodatno odobrenje, dozvole, suglasnosti, prijave, registracije, javnobilježničke ovjere ili druge potvrde od strane suda ili državnog, sudskog ili tijela javne vlasti koje je nadležno u (jurisdikciji).

S poštovanjem,

(potpis)

Dodatak IV.

POSTUPAK NEPREKINUTOG POSLOVANJA I POSTUPAK PRI NEPREDVIDIVIM DOGAĐAJIMA

1. Opće odredbe

(a)	Ovim Dodatkom utvrđuju se pravila između (umetnuti naziv SB-a) i sudionika ili podsustava, ako jedna ili više komponenti SSP-a ili telekomunikacijska mreža padne ili ih pogodi neuobičajeni vanjski događaj ili ako pad utječe na bilo kojeg sudionika ili podsustav.

(b)	Sva upućivanja na vremena navedena u ovom Dodatku odnose se na lokalno vrijeme u sjedištu ESB-a odnosno srednjoeuropsko vrijeme (SEV (1)).

2. Mjere za neprekinuto poslovanje i izvanrednu obradu

(a)	U slučaju nastupa neuobičajenog vanjskog događaja i/ili pada SSP-a ili telekomunikacijske mreže, što utječe na redovan rad sustava TARGET2, (umetnuti naziv SB-a) je ovlašten usvojiti mjere za neprekinuto poslovanje i izvanrednu obradu.

(b)

Sljedeće glavne mjere za neprekinuto poslovanje i izvanrednu obradu dostupne su u sustavu TARGET2:

i.	premještanje rada SSP-a na alternativnu lokaciju;

ii.	promjena radnog vremena SSP-a; i

iii.	pokretanje izvanredne obrade vrlo kritičnih i kritičnih plaćanja, kao što je utvrđeno u stavku 6. točkama (c) i (d).

(c)	U vezi s mjerama za neprekinuto poslovanje i izvanrednu obradu, (umetnuti naziv SB-a) ima potpuno diskrecijsko pravo odlučiti hoće li i koje mjere usvojiti radi namire naloga za plaćanje.

3. Obavješćivanje u slučaju izvanrednih događaja

(a)

Informacije o padu SSP-a i/ili neuobičajenom vanjskom događaju dostavljaju se sudionicima domaćim komunikacijskim kanalima, ICM-om i sustavom T2IS. Posebno, obavijesti sudionicima obuhvaćaju sljedeće informacije:

i.	opis događaja;

ii.	očekivana odgoda u obradi (ako je poznato);

iii.	informacije o već poduzetim mjerama; i

iv.	savjet sudionicima.

(b)	Osim toga, (umetnuti naziv SB-a) može obavijestiti sudionike o bilo kojem postojećem ili očekivanom događaju koji bi mogao utjecati na redovan rad sustava TARGET2.

4. Premještanje rada SSP-a na alternativnu lokaciju

(a)	U slučaju nastupa bilo kojeg događaja iz stavka 2. točke (a) rad SSP-a može se premjestiti na alternativnu lokaciju unutar istog područja ili na drugo područje.

(b)	U slučaju premještaja rada SSP-a na drugo područje sudionici nastoje što je više moguće uskladiti svoje pozicije do točke pada ili nastupa neuobičajenog vanjskog događaja i pružiti (umetnuti naziv SB-a) sve relevantne informacije s tim u vezi.

5. Promjena radnog vremena

(a)	Dnevna obrada sustava TARGET2 može se produžiti ili se može odgoditi početak novog radnog dana. Za vrijeme produženog vremena rada sustava TARGET2 nalozi za plaćanje se obrađuju u skladu s (umetnuti upućivanje na odredbe o provedbi Usklađenih uvjeta), podložno izmjenama sadržanima u ovom Dodatku.

(b)

Dnevna obrada može se produžiti i time se može odgoditi kraj radnog vremena, ako se pad SSP-a dogodio tijekom dana, ali je riješen prije 18.00. Takva odgoda kraja radnog vremena u uobičajenim okolnostima neće premašiti dva sata i najavljena je sudionicima što je prije moguće. Ako je takva odgoda najavljena prije 16.50, između zaključivanja naloga za plaćanje klijenata i međubankovnih naloga za plaćanje mora biti najmanje jedan sat. Kada se takva odgoda najavi, ne može se povući.

(c)	Zatvaranje se odgađa u slučaju kada se pad SSP-a dogodio prije 18.00 i nije riješen do 18.00. (umetnuti naziv SB-a) odmah obavješćuje sudionike o odgodi zatvaranja.

(d)

Po ponovnoj uspostavi SSP-a moraju se poduzeti sljedeći koraci:

i.	(umetnuti naziv SB-a) nastoji namiriti sva plaćanja u redu u roku od jednog sata; to vrijeme se skraćuje na 30 minuta u slučaju da se pad SSP-a dogodio u 17.30 ili kasnije (u slučajevima kada je pad SSP-a već trajao u 18.00);

ii.	Konačna stanja sudionika utvrđuju se u roku od jednog sata; to vrijeme se skraćuje na 30 minuta u slučaju da se pad SSP-a dogodio u 17.30 ili kasnije u slučajevima kada je pad SSP-a već trajao u 18.00;

iii.	Po zaključivanju međubankovnih plaćanja izvodi se obrada na kraju dana, uključujući upotrebu stalno raspoloživih mogućnosti Eurosustava.

(e)	Podsustavi koji zahtijevaju likvidnost rano ujutro moraju osigurati načine savladavanja situacija u kojima se dnevna obrada ne može pokrenuti na vrijeme zbog pada SSP-a prethodnog dana.

6. Izvanredna obrada

(a)

Ako smatra potrebnim, (umetnuti naziv SB-a) inicira izvanrednu obradu naloga za plaćanje u modulu za izvanredne mjere SSP-a. U tim se slučajevima sudionicima pruža samo najniža razina usluga. (umetnuti naziv SB-a) obavješćuje sudionike o početku izvanredne obrade pomoću svih raspoloživih komunikacijskih sredstava.

(b)	Kod izvanredne obrade (umetnuti naziv SB-a) ručno obrađuje naloge za plaćanje.

(c)

Sljedeća se plaćanja smatraju „vrlo kritičnima” i (umetnuti naziv SB-a) ih nastoji obraditi prema svojim mogućnostima u izvanrednim situacijama:

i.	plaćanja vezana uz CLS Bank International;

ii.	namira EURO1 na kraju dana;

iii.	maržni poziv središnje druge ugovorne strane.

(d)

Sljedeće se vrste plaćanja smatraju „kritičnima” i (umetnuti naziv SB-a) može odlučiti inicirati izvanrednu obradu u vezi s njima:

i.	plaćanja u vezi s namirom u realnom vremenu povezanih sustava namire vrijednosnih papira; i

ii.	dodatna plaćanja, ako je potrebno za izbjegavanje sistemskog rizika.

(e)	Sudionici dostavljaju naloge za plaćanje na izvanrednu obradu te se obavješćivanje primatelja plaćanja provodi preko (umetnuti komunikacijska sredstva). Informacije u vezi sa stanjem računa te terećenjem i odobrenjem računa mogu se dobiti preko (umetnuti naziv SB-a).

(f)

Nalozi za plaćanje koji su već dostavljeni u sustav TARGET2-(umetnuti oznaku SB-a/zemlje) i čekaju u redu mogu također proći izvanrednu obradu. U tim slučajevima (umetnuti naziv SB-a) nastoji izbjeći dvostruku obradu naloga za plaćanje, ali sudionici snose rizik te dvostruke obrade ako se ona dogodi.

(g)

Za izvanrednu obradu naloga za plaćanje sudionici pružaju dodatno osiguranje. Za vrijeme izvanredne obrade ulazna izvanredna plaćanja mogu se upotrebljavati za financiranje izlaznih izvanrednih plaćanja. Za potrebe izvanredne obrade (umetnuti naziv SB-a) ne mora uzeti u obzir dostupnu likvidnost sudionika.

7. Padovi vezani uz sudionike ili podsustave

(a)

U slučaju da sudionik ima problem koji ga sprečava u namiri plaćanja u sustavu TARGET2, njegova je odgovornost riješiti problem. Sudionik može upotrijebiti interno rješenje ili ICM funkcionalnost, odnosno pričuvna plaćanja za preraspoređivanje likvidnosti i pričuvna izvanredna plaćanja (CLS, EURO1, avansna sredstva STEP2).

(b)

Ako sudionik odlučiti upotrijebiti ICM funkcionalnost za izvršenje pričuvnih plaćanja za preraspoređivanje likvidnosti, (umetnuti naziv SB-a) na sudionikov zahtjev otvara tu funkcionalnost preko ICM-a. Ako sudionik zatraži, (umetnuti naziv SB-a) odašilje ICM poruku radi obavješćivanja drugih sudionika o sudionikovoj upotrebi pričuvnih plaćanja za preraspoređivanje likvidnosti. Sudionik je odgovoran za slanje takvih pričuvnih plaćanja za preraspoređivanje likvidnosti isključivo drugim sudionicima s kojima se dvostrano sporazumio o upotrebi takvih plaćanja i za sve daljnje korake u vezi s tim plaćanjima.

(c)	Ako su mjere navedene u točki (a) iscrpljene ili ako su neučinkovite, sudionik može zatražiti podršku od (umetnuti naziv SB-a).

(d)

U slučaju da pad utječe na podsustav, taj podsustav je odgovoran za rješavanje pada. Ako podsustav zatraži, (umetnuti naziv SB-a) može djelovati u njegovo ime. (umetnuti naziv SB-a) ima diskrecijsko pravo odlučiti kakvu će podršku pružiti podsustavu, pa i za vrijeme noćnih operacija podsustava. U nepredvidivim situacijama mogu se usvojiti sljedeće mjere:

i.	podsustav inicira čista plaćanja, odnosno plaćanja koja nisu povezana s temeljnom transakcijom, preko sučelja za sudionike;

ii.	(umetnuti naziv SB-a) stvara i/ili obrađuje XML upute/datoteke uime podsustava; i/ili

iii.	(umetnuti naziv SB-a) provodi čista plaćanja uime podsustava.

(e)	Podrobnije mjere u nepredvidivim situacijama u vezi s podsustavima sadržane su u dvostranim sporazumima između (umetnuti naziv SB-a) i relevantnog podsustava.

8. Druge odredbe

(a)

U slučaju da su određeni podaci nedostupni zbog jednog ili više događaja iz stavka 3. točke (a), (umetnuti naziv SB-a) je ovlašten započeti ili nastaviti obradu naloga za plaćanje i/ii upravljati sustavom TARGET2-(umetnuti oznaku SB-a/zemlje) na temelju posljednjih dostupnih podataka, kako je odredio (umetnuti naziv SB-a). Ako (umetnuti naziv SB-a) zahtijeva, sudionici i podsustavi ponovo dostavljaju njihove poruke FileAct/Interact ili poduzimaju sve druge radnje koje (umetnuti naziv SB-a) smatra prikladnima.

(b)	U slučaju pada (umetnuti naziv SB-a), neke ili sve njegove tehničke funkcije u odnosu na sustav TARGET2-(umetnuti oznaku SB-a/zemlje) mogu obavljati druge središnje banke Eurosustava.

(c)

(umetnuti naziv SB-a) može zahtijevati da sudionici sudjeluju u redovnim ili ad hoc provjerama mjera za neprekinuto poslovanje i izvanrednu obradu, osposobljavanju ili drugim preventivnim rješenjima, koje (umetnuti naziv SB-a) smatra potrebnima. Sve troškove koji nastanu za sudionike kao posljedica tih provjera ili drugih rješenja snose isključivo sami sudionici.

(1) SEV uzima u obzir promjene u srednjoeuropskom ljetnom vremenu.

Dodatak V.

RASPORED RADA

1.	Sustav TARGET2 radi u sve dane, osim subote, nedjelje, Nove godine, Velikog petka i Uskrsnog ponedjeljka (prema važećem kalendaru u sjedištu ESB-a), prvog svibnja, Božića i 26. prosinca.

2.	Referentno vrijeme za sustav je lokalno vrijeme u sjedištu ESB-a, odnosno SEV.

Tekući radni dan počinje navečer prethodnoga radnog dana i teče prema sljedećem rasporedu:

Vrijeme	Opis
6.45 – 7.00	Poslovni prozor za pripremu dnevnih operacija (1)
7.00 – 18.00	Dnevna obrada
17.00	Zaključivanje plaćanja klijenata, odnosno plaćanja kod kojih nalogodavac i/ili korisnik plaćanja nisu izravni ili neizravni sudionici kao što je sustav utvrdio upotrebom poruke MT 103 ili MT 103+
18.00	Zaključivanje međubankovnih plaćanja odnosno plaćanja različitih od plaćanja klijenata
18.00 – 18.45 (2)	Obrada na kraju dana
18.15 (2)	Opće zaključivanje za upotrebu stalno raspoloživih mogućnosti
(Kratko nakon) 18.30 (3)	Podaci za ažuriranje računovodstvenih sustava dostupni su središnjim bankama
18.45 – 19.30 (3)	Obrada na početku dana (novi radni dan)
19.00 (3) – 19.30 (2)	Stavljanje na raspolaganje likvidnosti na PM računu
19.30 (3)	Poruka „početak postupka” i namira trajnih naloga za prijenos likvidnosti s PM računa na podračune/zrcalne račune (namira vezana uz podsustav)
19.30 (3) – 22.00	Izvršenje dodatnih prijenosa likvidnosti preko ICM-a prije nego što podsustav pošalje poruku „početak ciklusa”; razdoblje namire za noćne operacije podsustava (samo za postupak namire 6 podsustava)
22.00 – 1.00	Razdoblje tehničkog održavanja
1.00 – 7.00	Postupak namire noćnih operacija podsustava (samo za postupak namire 6 podsustava)

4.	ICM je dostupan za prijenose likvidnosti od 19.30 (4) do 18.00 sljedećega dana, osim za vrijeme razdoblja tehničkog održavanja od 22.00 do 1.00.

5.	Radno vrijeme može se promijeniti u slučaju da su mjere za neprekinuto poslovanje usvojene u skladu sa stavkom 5. Dodatka IV.

(1) Dnevne operacije znače dnevnu obradu i obradu na kraju dana.

(2) Završava 15 minuta kasnije posljednjeg dana razdoblja održavanja pričuva Eurosustava.

(3) Započinje 15 minuta kasnije posljednjeg dana razdoblja održavanja pričuva Eurosustava.

(4) Započinje 15 minuta kasnije posljednjeg dana razdoblja održavanja pričuva Eurosustava.

Dodatak VI.

POPIS NAKNADA I IZDAVANJE RAČUNA

Naknade za izravne sudionike

Mjesečna naknada za obradu naloga za plaćanje u sustavu TARGET2-(umetnuti oznaku SB-a/zemlje) za izravne sudionike, ovisno o tome koju je opciju izabrao izravni sudionik, iznosi:

(a)	150 EUR po PM računu i jedinstvena naknada po transakciji (knjiženje na teret) u iznosu od 0,80 EUR; ili

(b)

1 875 EUR po PM računu i jedinstvena naknada po transakciji (knjiženje na teret) utvrđena na temelju opsega transakcija (broj obrađenih jedinica) mjesečno, kako slijedi:

Raspon	Od	Do	Cijena (EUR)
1	1	10 000	0,60
2	10 001	25 000	0,50
3	25 001	50 000	0,40
4	50 001	100 000	0,20
5	više od 100 000	—	0,125

Prijenosi likvidnosti između sudionikova PM računa i njegovih podračuna ne podliježu naknadi.

2.	Mjesečna naknada za pristup za više adresata iznosi 80 EUR za svaku osmeroznamenkastu BIC adresu različitu od BIC-a računa izravnog sudionika.

3.	Dodatna mjesečna naknada za izravne sudionike koji ne žele da se BIC njihova računa objavi u imeniku sustava TARGET2 iznosi 30 EUR po računu.

4.	Mjesečna naknada za svaku registraciju neizravnog sudionika od strane izravnog sudionika u imeniku sustava TARGET2 iznosi 20 EUR.

5.	Jednokratna naknada za svaku registraciju imatelja dostupnog BIC-a, za podružnice izravnih i neizravnih sudionika, podružnice korespondenata i imatelja dostupnog BIC-a, koji su članovi iste grupe, kao što je određeno u članku 1., u imeniku sustava TARGET2 iznosi 5 EUR.

6.	Mjesečna naknada za svaku registraciju imatelja dostupnog BIC-a za korespondenta u imeniku sustava TARGET2 iznosi 5 EUR.

Naknade za udruživanje likvidnosti

7.	Za način CAI mjesečna naknada iznosi 100 EUR za svaki račun uključen u grupu.

8.	Za način AL mjesečna naknada iznosi 200 EUR za svaki račun uključen u grupu AL. Ako grupa AL upotrebljava način CAI, računi koji nisu uključeni u način AL plaćaju mjesečnu naknadu CAI u iznosu od 100 EUR po računu.

9.	I za način AL i za način CAI za sva plaćanja sudionika u grupi upotrebljava se degresivna struktura naknada za transakcije utvrđena u tablici iz stavka 1. točke (b) kao da su plaćanja poslana s jednog sudionikova računa.

10.

Mjesečnu naknadu u iznosu od 1 875 EUR iz stavka 1. točke (b) plaća odnosni voditelj grupe, a mjesečnu naknadu od 150 EUR iz stavka 1. točke (a) plaćaju svi drugi članovi grupe. Ako je grupa AL dio grupe CAI, a voditelj grupe AL je isti kao i voditelj grupe CAI, mjesečna naknada u iznosu od 1 875 EUR plaća se samo jednom. Ako je grupa AL dio grupe CAI, a voditelj grupe CAI različit je od voditelja grupe AL, voditelj grupe CAI plaća dodatnu mjesečnu naknadu u iznosu od 1 875 EUR. U tim slučajevima račun za ukupne naknade za sve račune u grupi CAI (uključujući račune grupe AL) šalje se voditelju grupe CAI.

Izdavanje računa

11.

Ako su sudionici izravni, primjenjuju se sljedeća pravila za izdavanje računa. Izravni sudionik (voditelj grupe AL ili voditelj grupe CAI u slučaju da se upotrebljavaju načini AL ili CAI) prima račun za prethodni mjesec sa specifikacijom naknada koje se plaćaju, najkasnije do petog radnog dana sljedećeg mjeseca. Plaćanje se provodi najkasnije desetog radnog dana tog mjeseca na račun koji je naveo (umetnuti naziv SB-a) i na teret PM računa tog sudionika.

Dodatak VII.

SPORAZUM O AGREGIRANOJ LIKVIDNOSTI – VARIJANTA A

Obrazac za upotrebu načina AL od strane više od jedne kreditne institucije

Između, s jedne strane:

(sudionika), imatelj PM računa br. (…), kod (umetnuti naziv SB-a) zastupan po (…), kao (…),

(dalje u tekstu: „članovi grupe AL”) i s druge strane, (umetnuti naziv AL NSB-a) (umetnuti naziv AL NSB-a) (umetnuti naziv AL NSB-a) (dalje u tekstu: „AL nacionalne središnje banke”)

(članovi grupe AL i AL nacionalne središnje banke dalje u tekstu pod zajedničkim nazivom „strane”)

Budući da:

(1)

Sustav TARGET2 se u smislu pravne strukture sastoji od više platnih sustava, a svaki od njih određen je kao sustav na temelju mjerodavnog nacionalnog zakonodavstva kojim se prenosi Direktiva 98/26/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 19. svibnja 1998. o konačnosti namire u platnim sustavima i sustavima za namiru vrijednosnih papira (1).

(2)	Sudionici u jednoj ili više komponenti sustava TARGET2 mogu pod određenim uvjetima utvrđenima u odnosnim uvjetima za sudjelovanje u komponentama sustava TARGET2 osnovati grupu AL, pri čemu se agregira likvidnost na PM računima članova grupe AL.

(3)

Agregiranje likvidnosti omogućuje članovima grupe AL namiru naloga za plaćanje u iznosu koji premašuje dostupnu likvidnost na njihovim odnosnim PM računima, pod uvjetom da ukupna vrijednost svih tih naloga za plaćanje ne premašuje agregirani iznos dostupne likvidnosti na svim tim PM računima. Posljedično negativno stanje na jednom ili više tih PM računa čini unutardnevni kredit, čije je stavljanje na raspolaganje uređeno odnosnim nacionalnim odredbama, a podložno je izmjenama utvrđenima u ovom sporazumu; posebno, negativno stanje osigurano je dostupnom likvidnošću na PM računima drugih članova grupe AL.

(4)	Namjena ovog mehanizma nije spojiti različite PM račune, koji uz ograničenja opisana u ovom sporazumu nastavljaju imati isključivo njihovi odnosni imatelji.

(5)	Cilj je takvog mehanizma izbjeći fragmentaciju likvidnosti u različitim komponentama sustava TARGET2 i pojednostaviti upravljanje likvidnošću unutar grupe kreditnih institucija.

(6)	Ovaj mehanizam poboljšava opću učinkovitost namire plaćanja u sustavu TARGET2.

(7)	(Sudionik), (sudionik) i (sudionik) povezani su sa sustavom TARGET2-(umetnuti oznaku SB-a/zemlje), sustav TARGET2-(umetnuti oznaku SB-a/zemlje) i sustav TARGET2-(umetnuti oznaku SB-a/zemlje) i obvezani su (umetnuti upućivanje na odredbe o provedbi Usklađenih uvjeta) od (umetnuti relevantne datume),

Strane su se sporazumjele o sljedećem:

Članak 1.

Učinak ovog sporazuma

Ovaj sporazum i bilo koja njegova izmjena proizvode učinak samo ako upravljajući NSB, nakon što dobije informacije ili dokumente koje smatra potrebnima, potvrdi u pisanom obliku da su ovaj sporazum ili njegove izmjene u skladu sa zahtjevima utvrđenima u odnosnim uvjetima za sudjelovanje u komponentama sustava TARGET2.

Članak 2.

Uzajamni interes članova grupe AL i AL nacionalnih središnjih banaka

1. Članovi grupe AL izričito izjavljuju i priznaju da njihovo sklapanje ovog sporazuma služi uzajamnim gospodarskim, socijalnim i financijskim interesima s obzirom na to da se nalozi za plaćanje svih članova grupe AL mogu namiriti u njihovim odnosnim komponentama sustava TARGET2, do iznosa koji odgovara dostupnoj likvidnosti na svim PM računima članova grupe AL. To omogućuje korištenje likvidnosti dostupne u drugim komponentama sustava TARGET2.

2. AL nacionalne središnje banke imaju uzajamni interes u stavljanju na raspolaganje unutardnevnoga kredita članovima grupe AL, s obzirom na to da se time promiče opća učinkovitost namire plaćanja u sustavu TARGET2. Unutardnevni kredit je osiguran u skladu s člankom 18. Statuta Europskog sustava središnjih banaka i Europske središnje banke s obzirom na to da je negativno stanje, koje potječe od izvršenja naloga za plaćanje, pokriveno dostupnom likvidnošću na PM računima, koje drugi članovi grupe AL imaju kod njihovih odnosnih AL nacionalnih središnjih banaka i koji su dani kao osiguranje za ispunjavanje obveza bilo kojeg člana grupe AL prema AL nacionalnim središnjim bankama.

Članak 3.

Prava i obveze članova grupe AL

1. Članovi grupe AL solidarno su odgovorni prema svim AL nacionalnim središnjim bankama u vezi sa svim tražbinama koje proizlaze iz namire naloga za plaćanje bilo kojeg člana grupe AL u njihovim odnosnim komponentama sustava TARGET2. Članovi grupe AL ne smiju se pouzdati ni u jedan dogovor unutar grupe o podjeli odgovornosti radi izbjegavanja odgovornosti prema AL nacionalnim središnjim bankama u vezi s agregiranjem svih navedenih odgovornosti.

2. Ukupna vrijednost svih naloga za plaćanje koje su namirili članovi grupe AL preko njihovih PM računa ne smije premašiti agregirani iznos sve dostupne likvidnosti na svim takvim PM računima.

3. Članovi grupe AL ovlašteni su upotrebljavati način CAI opisan u (umetnuti upućivanje na odredbe o provedbi Usklađenih uvjeta).

4. Članovi grupe AL osiguravaju postojanje unutarnjeg sporazuma između njih koji sadrži, među ostalim:

(a)	pravila o unutarnjoj organizaciji grupe AL;

(b)	uvjete pod kojima voditelj grupe AL ima dužnost izvještavanja članova grupe AL;

(c)	troškove načina AL (uključujući njihovu raspodjelu između članova grupe AL); i

(d)	naknade plaćene kao remuneracija između članova grupe AL za usluge na temelju sporazuma AL i pravila o izračunu financijskih naknada.

S iznimkom točke (d), članovi grupe AL mogu odlučiti hoće li razotkriti unutarnji sporazum ili njegove dijelove AL nacionalnim središnjim bankama. Članovi grupe AL razotkrivaju AL nacionalnim središnjim bankama informacije navedene u točki (d).

Članak 4.

Prava i obveze AL nacionalnih središnjih banaka

1. Kada član grupe AL dostavi nalog za plaćanje njegovoj odnosnoj komponenti sustava TARGET2 u iznosu koji premašuje dostupnu likvidnost na PM računu tog člana grupe AL, njegov odnosni AL NSB odobrava unutardnevni kredit koji je osiguran dostupnom likvidnošću na drugim PM računima koje ima član grupe AL kod njegovog odnosnog AL NSB-a ili na PM računima koje imaju drugi članovi grupe AL kod njihovih odnosnih AL nacionalnih središnjih banaka. Takav unutardnevni kredit uređen je pravilima koja vrijede za stavljanje na raspolaganje unutardnevnoga kredita od strane tog AL NSB-a.

2. Nalozi za plaćanje koje dostavi bilo koji član grupe AL i koji bi mogli premašiti dostupnu likvidnost na svim PM računima članova grupe AL čekaju u redu dok ne bude dostupna dovoljna likvidnost.

3. Osim otvaranja postupka zbog insolventnosti protiv jednog ili više članova grupe AL, AL NSB može od svakog člana grupe AL zatražiti potpuno ispunjavanje svih obveza koje proistječu iz namire naloga za plaćanje bilo kojeg člana grupe AL u njegovoj komponenti sustava TARGET2.

Članak 5.

Određivanje i uloga voditelja grupe AL

1. Članovi grupe AL ovime određuju kao voditelja grupe AL (navesti sudionika određenog kao voditelja grupe AL) koji je mjesto za kontakt za sva administrativna pitanja u vezi s grupom AL.

2. Svi članovi grupe AL pružaju njihovom odnosnom AL NSB-u, kao i voditelju grupe AL, sve informacije koje mogu utjecati na valjanost, ovršnost i provedbu ovog sporazuma, uključujući bez ograničenja sve izmjene ili prekid veza između članova grupe AL koje su potrebne za postupanje u skladu s definicijom grupe utvrđene u (umetnuti upućivanje na relevantne odredbe o provedbi Usklađenih uvjeta), nastup bilo kojeg slučaja neispunjavanja obveza u smislu (umetnuti upućivanje na odredbe o provedbi Usklađenih uvjeta) ili bilo koji drugi događaj koji može utjecati na valjanost i/ili ovršnost (umetnuti upućivanje na odredbe o zalogu, konačnom netiranju ili bilo koje druge relevantne odredbe o provedbi Usklađenih uvjeta).

3. Voditelj grupe AL odmah prenosi upravljajućem NSB-u sve informacije opisane u stavku 2. koje se odnose na njega ili bilo kojeg drugog člana grupe AL.

4. Voditelj grupe AL odgovoran je u vezi s dnevnim nadzorom likvidnosti dostupne unutar grupe AL.

5. Voditelj grupe AL mora imati punomoć za PM račune članova grupe AL i ponajprije djelovati kao zastupnik članova grupe AL u vezi sa sljedećim operacijama:

(a)

sve operacije ICM-a u vezi s PM računima članova grupe AL, uključujući, ali ne ograničavajući se na bilo koju promjenu prioriteta naloga za plaćanje, opoziv, promjenu vremena namire, prijenos likvidnosti (uključujući s podračuna i na njih), ponovno raspoređivanje transakcija koje čekaju u redu, rezervaciju likvidnosti u vezi s grupom AL, te određivanje i promjene ograničenja u vezi s grupom AL;

(b)

sve transakcije likvidnosti na kraju dana između PM računa članova grupe AL koje osiguravaju da sva stanja na PM računima članova grupe AL budu izravnata, tako da nijedan od tih računa nema negativno stanje na kraju dana, ili, kada je primjenjivo, negativno stanje koje nije osigurano prihvatljivim osiguranjem (dalje u tekstu: „izravnanje”);

(c)	opće upute prema kojima se provodi automatsko izravnavanje, odnosno utvrđuje slijed PM računa članova grupe AL s dostupnom likvidnošću, koji se terete unutar izravnavanja;

(d)	u nedostatku izričitih uputa od strane voditelja grupe AL, kako je utvrđeno u točkama (b) i (c), automatsko izravnavanje provodi se počevši s PM računom s najvišim pozitivnim stanjem prema PM računu s najvišim negativnim stanjem.

Ista mjerila koja su određena u točkama (c) i (d) upotrebljavaju se pri nastupanju razloga za provođenje ovrhe, kako je određen u (umetnuti upućivanje na relevantne odredbe o provedbi Usklađenih uvjeta).

6. Članovi grupe AL izričito se odriču svih prava koje mogu imati prema voditelju grupe AL prema (umetnuti, ako je to primjenjivo, upućivanje na relevantne odredbe nacionalnog propisa), koja proistječu iz kombinacije svojstva tog voditelja kao imatelja PM računa i člana grupe AL u njegovom svojstvu voditelja grupe AL.

Članak 6.

Uloga upravljajućeg NSB-a

1. Upravljajući NSB mjesto je za kontakt za sva administrativna pitanja u vezi s grupom AL.

2. Sve AL nacionalne središnje banke moraju odmah pružiti upravljajućem NSB-u sve informacije u vezi s njihovim odnosnim članovima grupe AL koje mogu utjecati na valjanost, ovršnost i provedbu ovog sporazuma, uključujući, ali ne ograničavajući se na sve izmjene ili prekid veza između članova grupe AL koje su potrebne za postupanje u skladu s definicijom grupe, nastup bilo kojeg slučaja neispunjavanja obveza u smislu (umetnuti upućivanje na odredbe o provedbi Usklađenih uvjeta) ili događaje koji mogu utjecati na valjanost i/ili ovršnost (umetnuti upućivanje na odredbe o zalogu, konačnom netiranju ili bilo koje druge relevantne odredbe o provedbi Usklađenih uvjeta).

3. Upravljajući NSB ima pristup svim relevantnim informacijama u vezi sa svim PM računima članova grupe AL, uključujući, ali ne ograničavajući se na informacije u vezi sa svim kreditnim linijama, stanjem, ukupnim prometom, namirenim plaćanjima, plaćanjima koja čekaju u redu kao i informacijama o ograničenjima i rezervacijama likvidnosti članova grupe AL.

Članak 7.

Trajanje i otkaz ovog sporazuma

1. Ovaj sporazum sklapa se na neodređeno vrijeme.

2. Svaki od članova grupe AL može jednostrano otkazati sudjelovanje u ovom sporazumu pridržavajući se otkaznog roka od 14 dana, o čemu mora pisanim putem obavijestiti AL NSB, u čijoj komponenti sustava TARGET2 sudjeluje, kao i upravljajući NSB. Upravljajući NSB potvrđuje tom članu grupe AL datum njegovog otkaza sudjelovanja u sporazumu AL i obavješćuje o tom datumu sve AL nacionalne središnje banke koje će obavijestiti njihove članove grupe AL. Ako je taj član grupe AL bio voditelj grupe AL, ostali članovi grupe AL odmah imenuju novog voditelja grupe AL.

3. Ovaj sporazum ili sudjelovanje bilo kojeg člana grupe AL u ovom sporazumu, ovisno o slučaju, automatski se otkazuje bez prethodne obavijesti i s trenutnim učinkom ako nastupi jedan ili više od sljedećih događaja:

(a)	izmjena ili prekid veza između članova grupe AL koje su potrebne za postupanje u skladu s definicijom grupe utvrđene u (umetnuti upućivanje na odredbe o provedbi Usklađenih uvjeta) ili koje utječu na jednog ili više članova grupe AL; i/ili

(b)	svi članovi grupe AL ili jedan ili više članova grupe AL više ne ispunjavaju sve druge zahtjeve za upotrebu načina AL, kako su opisani u (umetnuti upućivanje na odredbe o provedbi Usklađenih uvjeta).

4. Neovisno o nastupu bilo kojeg događaja opisanog u stavku 3., nalog za plaćanje koji je već dostavljen od strane bilo kojeg člana grupe AL u relevantnu komponentu sustava TARGET2 ostaje valjan i ovršan u odnosu na sve članove grupe AL i AL nacionalne središnje banke. (umetnuti ako je relevantno: Osim toga, (umetnuti upućivanje na odredbe o zalogu i/ili konačnom netiranju ili bilo koje druge relevantne odredbe o osiguranju) ostaju valjane nakon otkaza ovog sporazuma sve dok članovi grupe AL u cijelosti ne izravnaju sve negativne pozicije na PM računima, čija je likvidnost agregirana.

5. Ne dovodeći u pitanje stavak 3., upravljajući NSB prema sporazumu s odgovarajućim AL NSB-om može u svakom trenutku otkazati bez otkaznog roka i s trenutnim učinkom sudjelovanje svakog člana grupe AL u ovom sporazumu ako taj član grupe AL krši bilo koju njegovu odredbu. Takva se odluka upućuje u pisanom obliku svim članovima grupe AL te se navode razlozi za odluku. Ako je sudjelovanje otkazano na taj način, članovi grupe AL čije sudjelovanje u ovom sporazumu nije otkazano ovlašteni su otkazati svoje sudjelovanje u ovom sporazumu, pod uvjetom da upravljajućem NSB-u i odgovarajućem AL NSB-u daju otkazni rok od pet radnih dana, o čemu ih moraju obavijestiti pisanim putem. Ako sudjelovanje voditelja grupe AL bude otkazano, ostali članovi grupe AL odmah imenuju novog voditelja grupe AL.

6. Upravljajući NSB prema sporazumu s drugim AL nacionalnim središnjim bankama može bez prethodne obavijesti i s trenutnim učinkom otkazati ovaj sporazum ako bi njegovo održavanje ugrozilo opću stabilnost, solidnost i stabilnost sustava TARGET2 ili bi ugrozilo ispunjavanje zadaća AL nacionalnih središnjih banaka u skladu sa Statutom Europskog sustava središnjih banaka i Europske središnje banke. Svaka odluka o otkazu ovog sporazuma upućuje se u pisanom obliku članovima grupe AL te se navode razlozi za odluku.

7. Ovaj je sporazum na snazi sve dok postoje najmanje dva člana grupe AL.

Članak 8.

Postupak izmjene

Sve izmjene ovog sporazuma, uključujući proširenje grupe AL na druge sudionike, valjane su i ovršne samo ako se o tome izričito u pisanom obliku sporazume sve strane.

Članak 9.

Mjerodavno pravo

Za ovaj sporazum mjerodavno je (umetnuti upućivanje na pravo mjerodavno za PM račun voditelja grupe AL koji on ima kod upravljajućeg NSB-a) te se u skladu s njim tumači i provodi. To ne dovodi u pitanje:

(a)	odnos između člana grupe AL i njegova odnosnog AL NSB-a za koji je mjerodavno pravo odnosnog AL NSB-a; i

(b)	prava i obveze između AL nacionalnih središnjih banaka za koje je mjerodavno pravo AL NSB-a koji vodi PM račun člana grupe AL čija se dostupna likvidnost upotrebljava kao osiguranje.

Članak 10.

Primjena (umetnuti upućivanje na odredbe o provedbi Usklađenih uvjeta)

1. U odnosu na sve članove grupe AL i njihove odnosne AL nacionalne središnje banke, relevantne odredbe (umetnuti upućivanje na odredbe o provedbi Usklađenih uvjeta) mjerodavne su za pitanja koja nisu izričito uređena ovim sporazumom.

2. (umetnuti upućivanje na odredbe o provedbi Usklađenih uvjeta) i ovaj sporazum smatraju se dijelom istoga ugovornog odnosa.

Sastavljeno u istom broju primjeraka koliko je stranaka, (…datum…)

SPORAZUM O AGREGIRANOJ LIKVIDNOSTI – VARIJANTA B

Obrazac za upotrebu načina AL od strane jedne kreditne institucije

Između, s jedne strane: (naziv i adresa kreditne institucije) zastupan po (…), kao (…) (sudionika), imatelj PM računa br. (…), kod (umetnuti naziv SB-a)

(sudionika), imatelj PM računa br. (…), kod (umetnuti naziv SB-a)

(dalje u tekstu: „članovi grupe AL”)

i s druge strane (umetnuti naziv AL NSB-a) (umetnuti naziv AL NSB-a) (umetnuti naziv AL NSB-a) (dalje u tekstu: „AL nacionalne središnje banke”)

(članovi grupe AL i AL nacionalne središnje banke dalje u tekstu pod zajedničkim nazivom „strane”)

Budući da:

(1)

(2)	Kreditna institucija s nekoliko PM računa u jednoj ili više komponenti sustava TARGET2 može pod određenim uvjetima utvrđenima u odnosnim uvjetima za sudjelovanje u komponentama sustava TARGET2 osnovati grupu AL, pri čemu se agregira likvidnost na PM računima članova grupe AL.

(3)

Agregiranje likvidnosti omogućuje članovima grupe AL namiru naloga za plaćanje u iznosu koji premašuje dostupnu likvidnost na jednom PM računu, pod uvjetom da ukupna vrijednost svih tih naloga za plaćanje ne premašuje agregirani iznos dostupne likvidnosti na svim PM računima članova grupe AL. Posljedično negativno stanje na jednom ili više tih PM računa čini unutardnevni kredit čije je stavljanje na raspolaganje uređeno odnosnim nacionalnim odredbama, a podložno je izmjenama utvrđenima u ovom sporazumu; posebno, negativno stanje osigurano je dostupnom likvidnošću na PM računima članova grupe AL.

(4)	Namjena ovog mehanizma nije spojiti različite PM račune, koji uz ograničenja opisana u ovom sporazumu nastavljaju odvojeno imati članovi grupe AL.

(5)	Cilj je takvog mehanizma izbjeći fragmentaciju likvidnosti u različitim komponentama sustava TARGET2 i pojednostavniti upravljanje likvidnošću članova grupe AL.

(6)	Ovaj mehanizam poboljšava opću učinkovitost namire plaćanja u sustavu TARGET2.

(7)	(Sudionik), (sudionik) i (sudionik) povezani su sa sustavom TARGET2-(umetnuti oznaku SB-a/zemlje), sustav TARGET2-(umetnuti oznaku SB-a/zemlje) i sustav TARGET2-(umetnuti oznaku SB-a/zemlje) i obvezani su (umetnuti upućivanje na odredbe o provedi Usklađenih uvjeta) od (umetnuti relevantne datume),

Strane su se sporazumjele o sljedećem:

Članak 1.

Učinak ovog sporazuma

Članak 2.

Uzajamni interes AL nacionalnih središnjih banaka

AL nacionalne središnje banke imaju uzajamni interes u stavljanju na raspolaganje unutardnevnoga kredita članovima grupe AL, s obzirom na to da se time promiče opća učinkovitost namire plaćanja u sustavu TARGET2. Unutardnevni kredit je osiguran u skladu s člankom 18. Statuta Europskog sustava središnjih banaka i Europske središnje banke s obzirom na to da je negativno stanje, koje potječe od izvršenja naloga za plaćanje, pokriveno dostupnom likvidnošću na PM računima, koje članovi grupe AL imaju kod njihovih odnosnih AL nacionalnih središnjih banaka i koji su dani kao osiguranje za ispunjavanje obveza članova grupe AL prema AL nacionalnim središnjim bankama.

Članak 3.

Prava i obveze članova grupe AL

1. Članovi grupe AL odgovorni su prema svim AL nacionalnim središnjim bankama u vezi sa svim tražbinama koje proizlaze iz namire naloga za plaćanje bilo kojeg člana grupe AL u njihovim odnosnim komponentama sustava TARGET2.

2. Ukupna vrijednost svih naloga za plaćanje koje su namirili članovi grupe AL preko njihovih PM računa ne smije premašiti agregirani iznos dostupne likvidnosti na svim takvim PM računima.

3. Članovi grupe AL ovlašteni su upotrebljavati način konsolidiranih informacija o računima (CAI) opisan u (umetnuti upućivanje na odredbe o provedbi Usklađenih uvjeta).

Članak 4.

Prava i obveze AL nacionalnih središnjih banaka

1. Kada član grupe AL dostavi nalog za plaćanje komponenti sustava TARGET2 u iznosu koji premašuje dostupnu likvidnost na PM računu tog člana grupe AL, odnosni AL NSB odobrava unutardnevni kredit koji je osiguran dostupnom likvidnošću na drugim PM računima koje ima član grupe AL kod njegovog odnosnog AL NSB-a ili na PM računima koje imaju drugi članovi grupe AL kod njihovih odnosnih AL nacionalnih središnjih banaka. Takav unutardnevni kredit uređen je pravilima koja vrijede za stavljanje na raspolaganje unutardnevnoga kredita od strane tih AL nacionalnih središnjih banaka.

2. Nalozi za plaćanje koje dostave članovi grupe AL i koji bi mogli premašiti dostupnu likvidnost na svim PM računima članova grupe AL čekaju u redu dok ne bude dostupna dovoljna likvidnost.

3. Svaki AL NSB može od članova grupe AL zatražiti potpuno ispunjavanje svih obveza koje proizlaze iz namire naloga za plaćanje članova grupe AL u komponentama sustava TARGET2 u kojima imaju PM račune.

Članak 5.

Određivanje i uloga voditelja grupe AL

1. Članovi grupe AL ovime određuju kao voditelja grupe AL (navesti sudionika određenog kao voditelja grupe AL) koji je mjesto za kontakt za sva administrativna pitanja u vezi s grupom AL.

2. Članovi grupe AL pružaju odnosnim AL nacionalnim središnjim bankama sve informacije koje mogu utjecati na valjanost, ovršnost i provedbu ovog sporazuma, uključujući bez ograničenja nastup svakog slučaja neispunjavanja obveza u smislu (umetnuti upućivanje na relevantne odredbe o provedbi Usklađenih uvjeta) ili bilo koji drugi događaj koji može utjecati na valjanost i/ili ovršnost (umetnuti upućivanje na odredbe o zalogu, konačnom netiranju ili bilo koje druge relevantne odredbe o provedbi Usklađenih uvjeta).

3. Voditelj grupe AL odmah prenosi upravljajućem NSB-u sve informacije opisane u stavku 2.

4. Voditelj grupe AL odgovoran je u vezi s dnevnim nadzorom likvidnosti dostupne unutar grupe AL.

5. Voditelj grupe AL mora imati punomoć za sve PM račune članova grupe AL i ponajprije obavljati sljedeće operacije:

(a)

(b)

sve transakcije likvidnosti na kraju dana između PM računa članova grupe AL koje osiguravaju da sva stanja na PM računima članova grupe AL budu izravnata, tako da ni jedan od tih računa nema negativno stanje na kraju dana, ili, gdje je primjenjivo, negativno stanje koje nije osigurano prihvatljivim osiguranjem (dalje u tekstu: „izravnanje”);

(c)	opće upute prema kojima se provodi automatsko izravnavanje, odnosno utvrđuje slijed PM računa članova grupe AL s dostupnom likvidnošću, koji se terete unutar izravnavanja;

(d)	u nedostatku izričitih uputa od strane voditelja grupe AL, kako je utvrđeno u točkama (b) i (c), automatsko izravnavanje provodi se počevši s PM računom s najvišim pozitivnim stanjem prema PM računu s najvišim negativnim stanjem.

Članak 6.

Uloga upravljajućeg NSB-a

1. Upravljajući NSB mjesto je za kontakt za sva administrativna pitanja u vezi s grupom AL.

2. Sve AL nacionalne središnje banke moraju odmah pružiti upravljajućem NSB-u sve informacije u vezi s članom grupe AL koje mogu utjecati na valjanost, ovršnost i provedbu ovog sporazuma, uključujući, ali ne ograničavajući se na nastup bilo kojeg slučaja neispunjavanja obveza u smislu (umetnuti upućivanje na relevantne odredbe o provedbi Usklađenih uvjeta) ili događaje koji mogu utjecati na valjanost i/ili ovršnost (umetnuti upućivanje na odredbe o zalogu, konačnom netiranju ili bilo koje druge relevantne odredbe o provedbi Usklađenih uvjeta).

Članak 7.

Trajanje i otkaz ovog sporazuma

1. Ovaj sporazum sklapa se na neodređeno vrijeme.

2. Svaki od članova grupe AL može jednostrano otkazati sudjelovanje u ovom sporazumu pridržavajući se otkaznog roka od 14 dana, o čemu mora pisanim putem obavijestiti AL NSB, u čijoj komponenti sustava TARGET2 sudjeluje, kao i upravljajući NSB. Upravljajući NSB potvrđuje članu grupe AL datum njegovog otkaza sudjelovanja u sporazumu AL i obavješćuje o tom datumu sve AL nacionalne središnje banke koje će obavijestiti njihove članove grupe AL. Ako je taj član grupe AL bio voditelj grupe AL, ostali članovi grupe AL odmah imenuju novog voditelja grupe AL.

3. Ovaj sporazum automatski se otkazuje bez prethodne obavijesti i s trenutnim učinkom ako više nisu ispunjeni zahtjevi za upotrebu načina AL kao što je opisano u (umetnuti upućivanje na odredbe o provedbi Usklađenih uvjeta).

4. Neovisno o nastupu događaja opisanog u stavku 3., nalog za plaćanje koji je već dostavljen od strane člana grupe AL u relevantnu komponentu sustava TARGET2 ostaje valjan i ovršan u odnosu na sve članove grupe AL i AL nacionalne središnje banke. (umetnuti ako je relevantno: Osim toga, (umetnuti upućivanje na odredbe o zalogu i/ili konačnom netiranju ili bilo koje druge relevantne odredbe o osiguranju) ostaju valjane nakon otkaza ovog sporazuma sve dok članovi grupe AL u cijelosti ne izravnaju sve negativne pozicije na PM računima, čija je likvidnost agregirana.)

5. Ne dovodeći u pitanje stavak 3., upravljajući NSB prema sporazumu s AL nacionalnim središnjim bankama može u svako doba otkazati ovaj sporazum ako bilo koji član grupe AL krši bilo koju njegovu odredbu. Takva se odluka upućuje u pisanom obliku svim članovima grupe AL te se navode razlozi za odluku.

6. Upravljajući NSB prema sporazumu s drugim AL nacionalnim središnjim bankama može otkazati ovaj sporazum ako bi njegovo održavanje ugrozilo opću stabilnost, solidnost i stabilnost sustava TARGET2 ili bi ugrozilo ispunjavanje zadaća AL nacionalnih središnjih banaka u skladu sa Statutom Europskog sustava središnjih b

anaka i Europske središnje banke. Svaka odluka o otkazu ovog sporazuma upućuje se u pisanom obliku članovima grupe AL te se navode razlozi za odluku.

Članak 8.

Postupak izmjene

Sve izmjene ovog sporazuma, uključujući proširenje grupe AL na druge sudionike, valjane su i ovršne samo ako se o tome izričito u pisanom obliku sporazume sve strane.

Članak 9.

Mjerodavno pravo

Za ovaj sporazum mjerodavno je (umetnuti upućivanje na pravo mjerodavno za PM račun voditelja grupe AL) te se u skladu s njim tumači i provodi. To ne dovodi u pitanje:

(a)	odnos između članova grupe AL i njihovih odnosnih AL nacionalnih središnjih banaka za koje je mjerodavno pravo odnosnog AL NSB-a; i

(b)	prava i obveze između AL nacionalnih središnjih banaka za koje je mjerodavno pravo AL NSB-a koji vodi PM račun čija se dostupna likvidnost upotrebljava kao osiguranje.

Članak 10.

Primjena (umetnuti upućivanje na odredbe o provedbi Usklađenih uvjeta)

1. U odnosu na svaki PM račun članova grupe AL, relevantne odredbe (umetnuti upućivanje na odredbe o provedbi Usklađenih uvjeta) mjerodavne su za pitanja koja nisu izričito uređena ovim sporazumom.

2. (umetnuti upućivanje na odredbe o provedbi Usklađenih uvjeta) i ovaj sporazum smatraju se dijelom istoga ugovornog odnosa.

Sastavljeno u istom broju primjeraka koliko je stranaka, (…datum…)

(1) SL L 166., 11.6.1998., str. 45.

(2) SL L 166, 11.6.1998., str. 45.

PRILOG III.

STAVLJANJE NA RASPOLAGANJE UNUTARDNEVNOGA KREDITA

Definicije

Za potrebe ovog Priloga:

(1)

„kreditna institucija” znači: (a) kreditna institucija u smislu članka 2. i članka 4. stavka 1. točke (a) Direktive 2006/48/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 14. lipnja 2006. o osnivanju i obavljanju djelatnosti kreditnih institucija (1) kako je prenesena u nacionalno pravo, koja podliježe nadzoru nadležnog tijela ili (b) druga kreditna institucija u smislu članka 123. stavka 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije koja podliježe kontroli po standardu koji je usporediv s nadzorom nadležnog tijela;

(2)	„mogućnost granične posudbe od središnje banke” znači stalno raspoloživa mogućnost Eurosustava kojom se druge ugovorne strane mogu koristiti za dobivanje prekonoćnoga kredita od NSB-a po unaprijed utvrđenoj kamatnoj stopi na mogućnost granične posudbe od središnje banke;

(3)	„kamatna stopa na mogućnost granične posudbe od središnje banke” znači kamatna stopa primjenjiva na mogućnost granične posudbe od središnje banke;

(4)	„podružnica” znači podružnica u smislu članka 4. stavka 3. Direktive 2006/48/EZ kako je prenesena u nacionalno pravo;

(5)	„tijelo javnog sektora” znači subjekt unutar „javnog sektora”, kao što je ovaj drugi pojam određen u članku 3. Uredbe Vijeća (EZ) br. 3603/93 od 13. prosinca 1993. o utvrđivanju definicija za primjenu zabrana iz članka 104. i članka 104.b stavka 1. Ugovora (2);

(6)

„investicijsko društvo” znači investicijsko društvo u smislu članka 4. stavka 1. podstavka 1. Direktive 2004/39/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 21. travnja 2004. o tržištima financijskih instrumenata te o izmjeni direktiva Vijeća 85/611/EEZ i 93/6/EEZ i Direktive 2000/12/EZ Europskog parlamenta i Vijeća te stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 93/22/EEZ (3), isključujući institucije navedene u članku 2. stavku 1. Direktive 2004/39/EZ, pod uvjetom da predmetno investicijsko društvo: (a) ima odobrenje i da ga nadzire priznato nadležno tijelo koje je kao takvo određeno u skladu s Direktivom 2004/39/EZ; i (b) ovlašteno je obavljati djelatnosti iz Priloga I. odjeljka A, točaka 2., 3., 6. i 7. Direktive 2004/39/EZ;

(7)	„bliske veze” znači bliske veze u smislu Priloga I. poglavlja 6. Smjernice ESB/2011/14 od 20. rujna 2011. o instrumentima i postupcima monetarne politike Eurosustava (4);

(8)	„postupak zbog insolventnosti” znači postupak zbog insolventnosti u smislu članka 2. točke (j) Direktive 98/26/EZ;

(9)

„slučaj neispunjavanja obveza” znači predstojeći ili postojeći događaj čiji nastup može ugroziti ispunjavanje obveza od strane subjekta na temelju nacionalnih odredbi o provedbi ove Smjernice ili svih drugih pravila (uključujući pravila koja odredi Upravno vijeće u vezi s operacijama monetarne politike Eurosustava) koja se primjenjuju na odnos između tog subjekta i bilo koje središnje banke Eurosustava, uključujući:

(a)	kada sudionik više ne ispunjava mjerila za pristup i/ili tehničke zahtjeve utvrđene u Prilogu II. i, ako je to primjenjivo, Prilogu V. ili gdje je prihvatljivost druge ugovorne strane za operacije monetarne politike Eurosustava privremeno ili trajno ukinuta;

(b)	otvaranje postupka zbog insolventnosti u vezi sa subjektom;

(c)	podnošenje prijave u vezi s postupkom navedenim u točki (b);

(d)	subjektovo izdavanje pisane izjave o njegovoj nemogućnosti plaćanja svih ili dijela njegovih dugova ili ispunjavanja njegovih obveza koje proistječu iz unutardnevnog kredita;

(e)	subjektovo sklapanje dobrovoljnog općeg sporazuma ili dogovora s njegovim vjerovnicima;

(f)	kada je subjekt insolventan ili nesposoban platiti svoje dugove ili ga takvim smatra odnosni NSB iz europodručja;

(g)	kada je pozitivno stanje na subjektovu PM računu ili sva ili znatan dio subjektovih sredstava predmet odluke o blokadi, zabrani raspolaganja, zapljeni ili drugog postupka čiji je cilj zaštita javnog interesa ili prava subjektovih vjerovnika;

(h)	kada je subjekt privremeno ili trajno isključen iz sudjelovanja u drugoj komponenti sustava TARGET2 i/ili u podsustavu;

(i)	kada su važno jamstvo ili predugovorna izjava, koje je dao subjekt ili za koje se na temelju mjerodavnog prava pretpostavlja da ih je dao subjekt, netočni ili neistiniti;

(j)	prijenos cjelokupne sudionikove imovine ili njezinog velikog dijela.

Prihvatljivi subjekti

Svaki NSB iz europodručja stavlja na raspolaganje unutardnevni kredit subjektima iz stavka 2. koji imaju račun kod odgovarajućeg NSB-a iz europodručja, pod uvjetom da ti subjekti nisu predmetom mjera ograničavanje donesenih od strane Vijeća Europske unije ili država članica u skladu s člankom 65. stavkom 1. točkom (b), člankom 75. ili člankom 215. Ugovora, (čija je provedba s obzirom na (oznaka SB-a/zemlje) nakon obavijesti ESB-u, nespojiva s nesmetanim funkcioniranjem sustava TARGET2). Međutim, unutardnevni kredit ne smije biti odobren subjektu koji nema poslovni nastan u državi članici u kojoj je sjedište NSB-a iz europodručja kod kojeg taj subjekt ima račun.

Unutardnevni kredit može biti odobren samo sljedećim subjektima:

(a)

kreditnim institucijama s poslovnim nastanom u EGP-u koje su prihvatljive druge ugovorne strane za operacije monetarne politike Eurosustava i imaju pristup mogućnosti granične posudbe od središnje banke, uključujući i kada te kreditne institucije djeluju preko podružnice s poslovnim nastanom u EGP-u i uključujući podružnice s poslovnim nastanom u EGP-u kreditnih institucija s poslovnim nastanom izvan EGP-a;

(b)

kreditnim institucijama s poslovnim nastanom u EGP-u koje nisu prihvatljive druge ugovorne strane za operacije monetarne politike Eurosustava i/ili nemaju pristup mogućnosti granične posudbe od središnje banke, uključujući i kada te kreditne institucije djeluju preko podružnice s poslovnim nastanom u EGP-u i uključujući podružnice s poslovnim nastanom u EGP-u kreditnih institucija s poslovnim nastanom izvan EGP-a;

(c)	financijskim odjelima nacionalnih ili regionalnih vlada država članica koje su aktivne na tržištima novca i tijelima javnog sektora država članica ovlaštenima za vođenje računa klijenata;

(d)	investicijskim društvima s poslovnim nastanom u EGP-u pod uvjetima da su sklopili sporazum s drugom ugovornom stranom monetarne politike Eurosustava kojim se osigurava pokrivenost bilo kakvog preostalog negativnog stanja na kraju relevantnog dana; i

(e)	subjektima osim onih iz točaka (a) i (b) koji upravljaju podsustavima i djeluju u tom svojstvu, s tim da su uvjeti za odobravanje unutardnevnoga kredita takvim subjektima dostavljeni Upravnom vijeću unaprijed i da ih je Upravno vijeće odobrilo.

Za subjekte iz stavka 2. točaka od (b) do (e) unutardnevni kredit ostaje ograničen na predmetni dan i nema mogućnosti da se pretvori u prekonoćni kredit.

Odstupajući od navedenog Upravno vijeće može izuzeti putem prethodno obrazloženog mišljenja određene prihvatljive središnje druge ugovorne strane od zabrane odobrenja prekonoćnoga kredita. Te prihvatljive središnje druge ugovorne strane su one koje u svako doba:

(a)	jesu prihvatljivi subjekti za potrebe stavka 2. točke (e) pod uvjetom da ti prihvatljivi subjekti imaju odobrenje kao središnje druge ugovorne strane u skladu s primjenjivim nacionalnim zakonodavstvom ili zakonodavstvom Unije;

(b)	imaju poslovni nastan u europodručju;

(c)	podliježu superviziji i/ili nadzoru nadležnih tijela;

(d)	ispunjavaju zahtjeve nadzora u vezi s lokacijom infrastruktura koje nude usluge u eurima, s eventualnim izmjenama koje se objavljuju na internetskoj stranici ESB-a (5);

(e)	imaju račune u platnom modulu (PM) sustava TARGET2;

(f)	ima pristup unutardnevnom kreditu.

Svi prekonoćni krediti odobreni prihvatljivim središnjim drugim ugovornim stranama podliježu uvjetima ovog Priloga (uključujući, radi izbjegavanja nedoumice, odredbe u vezi s prihvatljivim osiguranjem).

Radi izbjegavanja nedoumice, sankcije propisane u stavcima 10. i 11. ovog Priloga primjenjuju se u slučajevima kada prihvatljive središnje druge ugovorne strane ne vrate prekonoćni kredit koji im je odobrio njihov NSB.

Prihvatljivo osiguranje

Unutardnevni kredit temelji se na prihvatljivom osiguranju i odobren je u obliku kolateraliziranog dopuštenog dnevnog prekoračenja po računu i/ili dnevnih repo transakcija u skladu s dodatnim minimalnim zajedničkim obilježjima (uključujući tamo navedene slučajeve neispunjavanja obveza, kao i njegove moguće posljedice) koja Upravno vijeće određuje u odnosu na operacije monetarne politike Eurosustava. Prihvatljivo osiguranje sastoji se od iste imovine i instrumenata kao prihvatljive imovine za operacije monetarne politike Eurosustava i podliježe istim pravilima vrednovanja i kontrole rizika utvrđenima u Prilogu I. Smjernici ESB/2011/14.

5.	Dužnički instrumenti koje je izdao ili za njih jamči subjekt ili bilo koja treća strana s kojom je subjekt u bliskoj vezi mogu se prihvatiti kao prihvatljivo osiguranje samo u situacijama utvrđenima u odjeljku 6.2. Priloga I. Smjernici ESB/2011/14.

6.	Upravno vijeće može na prijedlog odgovarajućeg NSB-a iz europodručja izuzeti financijske odjele iz stavka 2. točke (c) od zahtjeva za pružanjem odgovarajućeg osiguranja prije dobivanja unutardnevnoga kredita.

Postupak odobravanja kredita

7.	Pristup unutardnevnom kreditu može se odobriti samo radnim danom.

8.	Na unutardnevni kredit ne plaća se kamata.

9.	Propust subjekta iz stavka 2. točke (a) da vrati unutardnevni kredit na kraju dana automatski se smatra zahtjevom tog subjekta za upotrebu mogućnosti granične posudbe od središnje banke.

10.

Propust subjekta iz stavka 2. točaka (b), (d) ili (e) da vrati unutardnevni kredit na kraju dana iz bilo kojeg razloga čini tog subjekta podložnim sljedećim sankcijama:

(a)

ako predmetni subjekt ima negativno stanje na svom računu na kraju dana prvi put tijekom dvanaestomjesečnog razdoblja, tada taj subjekt mora na iznos takvog negativnog stanja platiti kaznene kamate obračunate po stopi koja je za 5 postotnih bodova viša od kamatne stope na mogućnost granične posudbe od središnje banke;

(b)

ako predmetni subjekt ima negativno stanje na svom računu na kraju dana najmanje drugi put tijekom istog dvanaestomjesečnog razdoblja, tada se kaznena kamata iz podstavka (a) povećava za 2,5 postotna boda svaki put u odnosu na prvi put kada se negativno stanje pojavilo tijekom tog dvanaestomjesečnog razdoblja.

11.	Upravno vijeće može odustati od izricanja sankcije ili umanjiti sankcije određene u skladu sa stavkom 10., ako se negativno stanje na kraju dana predmetnog subjekta pripiše višoj sili i/ili tehničkom kvaru sustava TARGET2, kako je ovo posljednje određeno u Prilogu II.

Odgoda, ograničavanje ili okončavanje pristupa unutardnevnom kreditu

12.

(a)

nacionalne središnje banke iz europodručja odgađaju ili okončavaju pristup unutardnevnom kreditu ako nastupi jedan od sljedećih slučajeve neispunjavanja obveza:

i.	subjektov račun kod NSB-a iz europodručja blokiran je ili zatvoren;

ii.	odnosni subjekt prestane ispunjavati bilo koji zahtjev utvrđen u ovom Prilogu za stavljanje na raspolaganje unutardnevnoga kredita;

iii.	nadležno sudsko ili drugo tijelo odluči provesti u odnosu na subjekt postupak likvidacije subjekta ili imenovanja likvidatora ili sličnog službenika za subjekt ili drugi sličan postupak;

iv.	Unija blokira sredstva subjektu i/ili mu odredi druge mjere koje ograničavaju njegovu mogućnost upotrebe sredstava;

v.	subjektova prihvatljivost kao druge ugovorne strane za operacije monetarne politike Eurosustava privremeno je ili trajno ukinuta.

(b)

nacionalne središnje banke iz europodručja mogu odgoditi ili okončati pristup unutardnevnom kreditu ako NSB privremeno ili trajno isključi sudionika iz sudjelovanja u sustavu TARGET2 u skladu s člankom 34. stavkom 2. točkama od (b) do (e) Priloga II. ili ako nastupi jedan ili više slučaja neispunjavanja obveza (osim onih iz članka 34. stavka 2. točke (a)).

(c)

Ako Eurosustav odluči drugim ugovornim stranama odgoditi ili ograničiti pristup ili ih isključiti iz pristupa instrumentima monetarne politike na temelju načela opreznosti ili drugih slučajeva u skladu s odjeljkom 2.4. Priloga I. Smjernici ESB/2011/14, nacionalne središnje banke iz europodručja provode tu odluku u odnosu na pristup unutardnevnom kreditu u skladu s odredbama ugovora ili propisa koje primjenjuju odnosne nacionalne središnje banke.

(d)

nacionalne središnje banke iz europodručja mogu odlučiti odgoditi, ograničiti ili okončati sudionikov pristup unutardnevnom kreditu ako se smatra da je sudionik rizik na temelju načela opreznosti. U tim slučajevima NSB iz europodručja odmah u pisanom obliku obavješćuje ESB i druge nacionalne središnje banke iz europodručja i povezane nacionalne središnje banke. Kada je prikladno, Upravno vijeće odlučuje o jedinstvenoj provedbi usvojenih mjera u svim komponentama sustava TARGET2.

13.	Ako NSB iz europodručja odluči odgoditi, ograničiti ili okončati pristup druge ugovorne strane monetarne politike Eurosustava unutardnevnom kreditu u skladu s navedenim stavkom 12. točkom (d), takva odluka ne proizvodi učinak dok ju ne odobri ESB.

14.

Odstupajući od stavka 13., u hitnim slučajevima, NSB iz europodručja može odgoditi pristup druge ugovorne strane monetarne politike Eurosustava unutardnevnom kreditu s trenutnim učinkom. U tim slučajevima odnosni NSB iz europodručja odmah u pisanom obliku o tome obavješćuje ESB. ESB ima ovlast preinačiti radnje NSB-a iz europodručja. Međutim, ako ESB ne pošalje NSB-u iz europodručja obavijest o takvom preinačenju u roku od deset radnih dana od ESB-ova primitka obavijesti, smatra se da je ESB odobrio radnje NSB-a iz europodručja.

(1) SL L 177, 30.06.2006., str. 1.

(2) SL L 332, 31.12.1993., str. 1.

(3) SL L 145, 30.4.2004., str. 1.

(4) SL L 331, 14.12.2011., str. 1.

(5) Važeća politika Eurosustava u vezi s lokacijom infrastrukture utvrđena je u sljedećim izjavama, koje su sve dostupne na internetskoj stranici ESB-a www.ecb.europa.eu: (a) Policy statement on euro payment and settlement systems located outside the euro area od 3. studenoga 1998.; (b) The Eurosystem’s policy line with regard to consolidation in central counterparty clearing od 27. rujna 2001.; (c) The Eurosystem policy principles on the location and operation of infrastructures settling in euro-denominated payment transaction od 19. srpnja 2007.; (d) The Eurosystem policy principles on the location and operation of infrastructures settling euro-denominated payment transactions: specification of „legally and operationally located in the euro area” od 20. studenoga 2008. i (e) The Eurosystem oversight policy framework od srpnja 2011.

PRILOG IV.

POSTUPCI NAMIRE ZA PODSUSTAVE

1. Definicije

Za potrebe ovog Priloga i nastavno na definicije iz članka 2.:

(1)	„instrukcija za odobrenje” znači instrukcija za plaćanje koju je dostavio podsustav i koja je naslovljena na ASCB radi terećenja jednog od računa koji podsustav ima/ili vodi u PM-u i radi odobrenja PM računa ili podračuna banke namire za iznos određen u instrukciji;

(2)

„instrukcija za terećenje” znači instrukcija za plaćanje koja je naslovljena na SCB i koju je dostavio podsustav radi terećenja PM računa ili podračuna banke namire za iznos naveden u instrukciji, na temelju ovlaštenja za terećenje, i radi odobrenja bilo kojeg računa podsustava u PM-u ili PM računa ili podračuna druge banke namire;

(3)	„instrukcija za plaćanje” ili „instrukcija za plaćanje podsustava” znači instrukcija za odobrenje ili instrukcija za terećenje;

(4)	„središnja banka podsustava (ASCB)” znači SB Eurosustava s kojim relevantni podsustav ima dvostrani sporazum o namiri instrukcija za plaćanje podsustava u PM-u;

(5)	„središnja banka namire (SCB)” znači SB Eurosustava koji vodi PM račun banke namire;

(6)	„banka namire” znači sudionik čiji se PM račun ili podračun upotrebljava za namiru instrukcija za plaćanje podsustava;

(7)	„informacijski i kontrolni modul (ICM)” znači modul SSP-a koji omogućuje sudionicima dobivanje online informacija, dostavljanje naloga za prijenos likvidnosti, upravljanje likvidnošću i iniciranje naloga za plaćanje u izvanrednim situacijama;

(8)	„ICM poruka” znači informacije koje su istodobno dostupne svim skupinama ili izabranoj skupini sudionika u sustavu TARGET2 preko ICM-a;

(9)

„ovlaštenje za terećenje” znači odobrenje banke namire u obliku koji pružaju središnje banke Eurosustava u obrascima za statične podatke naslovljenima na njegove podsustave i njegov SCB, kojima se ovlašćuje podsustav za dostavu instrukcija za terećenje, i daje uputa SCB-u da na temelju instrukcija za terećenje tereti PM račun ili podračun banke namire;

(10)	„kratka pozicija” znači biti dužan novac za vrijeme namire instrukcija za plaćanje podsustava;

(11)	„duga pozicija” znači biti mu/im dužan novac za vrijeme namire instrukcija za plaćanje podsustava;

(12)	„međusistemska namira” znači namira instrukcija za terećenje u realnom vremenu na temelju koje se izvršavaju plaćanja od jedne banke namire jednog podsustava upotrebljavajući postupak namire 6 prema banci namire drugog podsustava upotrebljavajući postupak namire 6;

(13)	„modul (upravljanja) statičnim podacima” znači modul SSP-a u kojemu se prikupljaju i snimaju statični podaci.

2. Uloga središnjih banaka namire

Svaki SB Eurosustava djeluje kao SCB u odnosu na sve banke namire za koje vodi PM račun.

3. Upravljanje odnosom između središnjih banaka, podsustava i banaka namire

(1)

Središnje banke podsustava moraju osigurati da im podsustavi s kojima imaju dvostrane sporazume stave na raspolaganje popis banaka namire koji sadrži pojedinosti o PM računu banaka namire, koje ASCB pohranjuje u modulu (upravljanja) statičnih podataka SSP-a. Svaki podsustav može pristupiti popisu njegovih odnosnih banaka namire preko ICM-a.

(2)	Središnje banke podsustava moraju osigurati da ih podsustavi s kojima imaju dvostrane sporazume obavijeste bez odgode o svim promjenama u vezi s popisom banaka namire. Središnje banke podsustava obavješćuju odgovarajućeg SCB-a o svim takvim promjenama preko ICM poruke.

(3)

Središnje banke podsustava moraju osigurati da podsustavi s kojima imaju dvostrane sporazume prikupe ovlaštenja za terećenje i druge relevantne dokumente od njihovih banaka namire i dostave ih ASCB-u. Ti dokumenti moraju biti na engleskom i/ili relevantnim nacionalnim jezicima ASCB-a. Ako nacionalni jezici ASCB-a nisu identični nacionalnim jezicima SCB-a, potrebni dokumenti su samo na engleskom ili i na engleskom i na relevantnim nacionalnim jezicima ASCB-a. U slučaju podsustava koji namiruju preko sustava TARGET2-ECB dokumenti su na engleskom jeziku.

(4)

Ako je banka namire sudionik u relevantnoj ASCB-ovoj komponenti sustava TARGET2, ASCB provjerava valjanost ovlaštenja za terećenje koje je dala banka namire i obavlja potrebne unose u modul (upravljanja) statičnim podacima. Ako banka namire nije sudionik u relevantnoj ASCB-ovoj komponenti sustava TARGET2, ASCB prosljeđuje ovlaštenje za terećenje (ili njegov elektronički primjerak ako se tako sporazumiju ASCB i SCB) odgovarajućim središnjim bankama namire na provjeru njegove valjanosti. Središnje banke namire obavljaju takvu provjeru i obavješćuju odgovarajućeg ASCB-a o ishodu provjere u roku od pet radnih dana nakon primitka tog zahtjeva. Nakon provjere ASCB ažurira popis banaka namire u ICM-u.

(5)	Provjera, koju je poduzeo ASCB, bez utjecaja je na odgovornost podsustava da ograniči instrukcije za plaćanje na popis banaka namire iz podstavka 1.

(6)	Ako nisu iste, središnje banke podsustava i središnje banke namire razmjenjuju informacije u vezi sa svim bitnim događajima za vrijeme postupka namire.

(7)

Središnje banke podsustava moraju osigurati da podsustavi s kojima imaju dvostrane sporazume daju ime i BIC podsustava kod kojeg namjeravaju provesti međusistemsku namiru i datum od kojeg međusistemska namira kod određenog podsustava treba početi ili prestati. Ove se informacije snimaju u modul (upravljanja) statičnim podacima.

4. Iniciranje instrukcija za plaćanje preko ASI-ja

(1)	Sve instrukcije za plaćanje koje podsustav dostavi preko ASI-ja moraju biti u obliku XML poruka.

(2)	Sve instrukcije za plaćanje koje podsustav dostavi preko ASI-ja smatraju se „vrlo hitnima” i namiruju se u skladu s odredbama utvrđenima u Prilogu II.

(3)

Instrukcija za plaćanje smatra se prihvaćenom ako je:

(a)	instrukcija za plaćanje u skladu s pravilima koja utvrđuje pružatelj mrežnih usluga;

(b)	instrukcija za plaćanje u skladu s pravilima i uvjetima formatiranja ASCB-ove komponente sustava TARGET2;

(c)	banka namire na popisu banaka namire iz stavka 3. podstavka (1);

(d)	u slučaju međusistemske namire, relevantni podsustav na popisu podsustava s kojima se međusistemska namira može provesti;

(e)	u slučaju privremenog isključenja banke namire iz sudjelovanja u sustavu TARGET2 pribavljen je izričit pristanak SCB-a isključene banke namire.

5. Unos instrukcija za plaćanje u sustav i njihova neopozivost

(1)	Instrukcije za odobrenje smatraju se unesenima u relevantnu komponentu sustava TARGET2 u trenutku i neopozivo od trenutka kada ih je prihvatio ASCB. Instrukcije za terećenje smatraju se unesenima u relevantnu komponentu sustava TARGET2 u trenutku i neopozivo od trenutka kada ih je prihvatio SCB.

(2)	Primjena podstavka 1. nema učinak ni na jedno pravilo podsustava koje propisuje trenutak unosa u podsustav i/ili neopozivost naloga za prijenos dostavljenih tom podsustavu u trenutku ranijem od trenutka unosa odnosne instrukcije za plaćanje u relevantnu komponentu sustava TARGET2.

6. Postupci namire

(1)

Ako podsustav zahtijeva upotrebu postupka namire, odnosni ASCB nudi jedan ili više postupaka namire utvrđenih u nastavku:

(a)	postupak namire 1	(prijenos likvidnosti);
(b)	postupak namire 2	(namira u realnom vremenu);
(c)	postupak namire 3	(dvostrana namira);
(d)	postupak namire 4	(standardna višestrana namira);
(e)	postupak namire 5	(istodobna višestrana namira);
(f)	postupak namire 6	(namjenska likvidnosti i međusistemska namira).

(2)	Središnje banke namire podržavaju namiru instrukcija za plaćanje podsustava u skladu s izborom postupaka namire iz podstavka 1. putem, među ostalim, namire, instrukcija za plaćanje na PM računima i podračunima banaka namire.

(3)	Daljnje pojedinosti u vezi s postupcima namire iz podstavka 1. sadržane su u stavcima od 9. do 14.

7. Nepostojanje obveze otvaranja PM računa

Podsustavi nisu obvezni postati izravni sudionici u komponenti sustava TARGET2 ili voditi PM račun kada upotrebljavaju ASI.

8. Računi za podršku postupaka namire

(1)

Osim PM računa sljedeće vrste računa mogu se otvoriti u PM-u i upotrebljavati od strane središnjih banaka podsustava, podsustava i banaka namire za postupke namire iz stavka 6. podstavka (1):

(a)	tehnički računi;

(b)	zrcalni računi;

(c)	računi jamstvenog fonda;

(d)	podračuni.

Kada ASCB nudi postupak namire 4, 5 ili 6 za povezane modele (engl. interfaced models), on otvara tehnički račun u svojoj komponenti sustava TARGET2 za odnosne podsustave. Takve račune ASCB može ponuditi kao mogućnost za postupke namire 2 i 3. Posebni tehnički računi otvaraju se u vezi s postupcima namire 4 i 5. Stanje na tehničkim računima mora biti nula ili pozitivno na kraju postupka namire relevantnog podsustava i stanje na kraju dana mora biti nula. Tehnički računi identificiraju se putem BIC-a relevantnog podsustava.

(3)

Kada nudi postupke namire od 1 do 6 za integrirane modele, ASCB mora, a kada nudi postupak namire 3 ili 6 za povezane modele, ASCB može otvoriti zrcalne račune u svojoj komponenti sustava TARGET2. Zrcalni računi su specifični PM računi koje ASCB vodi u svojoj komponenti sustava TARGET2 radi upotrebe od strane podsustava. Zrcalni računi identificiraju se putem BIC relevantnog ASCB-a.

(4)

Kada nudi postupak namire 4 ili 5, ASCB može otvoriti račun jamstvenog fonda u svojoj komponenti sustava TARGET2 za podsustave. Stanja na tim računima upotrebljavaju se za namiru instrukcija za plaćanje podsustava u slučaju da ne postoji dostupna likvidnost na PM računu banke namire. Imatelji računa jamstvenog fonda mogu biti središnje banke podsustava, podsustavi i jamci. Računi jamstvenog fonda identificiraju se putem BIC-a relevantnog imatelja računa.

(5)

Kada ASCB nudi postupak namire 6 za povezane modele, središnje banke namire otvaraju jedan ili više podračuna u svojim komponentama sustava TARGET2 za banke namire, koji se upotrebljavaju za namjenjivanje likvidnosti, i, ako je relevantno, međusistemsku namiru. Podračuni identificiraju se BIC-om PM računa na koji se odnose u kombinaciji s brojem računa koji je specifičan za relevantni podračun. Broj računa se sastoji od koda zemlje plus do 32 znaka (ovisno o strukturi računa odgovarajuće nacionalne banke).

(6)	Računi iz podstavaka od 1(a) do (d) ne objavljuju se u imeniku sustava TARGET2. Ako sudionik zatraži, relevantni izvaci iz računa (MT 940 i MT 950) za sve takve račune mogu se dostaviti imatelju računa na kraju svakoga radnog dana.

(7)	Podrobna pravila o otvaranju vrsta računa navedenih u ovom stavku i o njihovoj upotrebi kod podrške postupcima namire mogu se nadalje utvrditi u dvostranim sporazumima između podsustava i središnjih banaka podsustava.

9. Postupak namire 1 – prijenos likvidnosti

(1)	Kada nude postupak namire 1 središnje banke podsustava i središnje banke namire podržavaju prijenos likvidnosti sa zrcalnog računa na PM račun banke namire preko ASI-ja. Prijenos likvidnosti može inicirati podsustav ili ASCB koji djeluje uime podsustava.

(2)	Postupak namire 1 upotrebljava se samo za integrirane modele kod kojih relevantni podsustav mora upotrijebiti zrcalni račun, prvo radi prikupljanja potrebne likvidnosti koju je namijenila njegova banka namire, i, drugo, radi prijenosa te likvidnosti natrag na PM račun banke namire.

(3)	Središnje banke podsustava mogu ponuditi namiru instrukcija za plaćanje unutar određenih rokova koje utvrđuje podsustav, kako je navedeno u stavku 15. podstavcima (2) i (3).

(4)

Banke namire i podsustavi imaju pristup informacijama preko ICM-a. Podsustavi moraju biti obaviješteni o dovršetku ili neuspjehu namire. Ako podsustav inicira prijenos likvidnosti sa zrcalnog računa na PM račun banke namire, banke namire koje pristupaju sustavu TARGET2 preko pružatelja mrežnih usluga moraju biti obaviještene o odobrenju preko SWIFT poruke MT 202. Sudionici koji se koriste internetskim pristupom moraju biti obaviješteni putem poruke na ICM-u.

10. Postupak namire 2 – namira u realnom vremenu

(1)

Kada nude postupak namire 2 središnje banke podsustava i središnje banke namire podržavaju namiru gotovinske strane transakcija podsustava namirenjem instrukcija za plaćanje dostavljenih od strane podsustava na pojedinačnoj osnovi, a ne u skupinama. Ako je instrukcija za plaćanje kojom se tereti PM račun banke namire s kratkom pozicijom uvrštena u red u skladu s Prilogom II., odnosni SCB obavješćuje banku namire preko ICM poruke.

(2)

Postupak namire 2 može se također ponuditi podsustavu radi namire višestranih stanja i u tim slučajevima ASCB otvara tehnički račun za taj podsustav. Nadalje, ASCB ne smije nuditi podsustavu uslugu pravilnog upravljanja redoslijedom ulaznih i izlaznih plaćanja kako se može zahtijevati za takvu višestranu namiru. Sam podsustav preuzima odgovornost za potrebno utvrđivanje redoslijeda.

(3)	ASCB može ponuditi namiru instrukcija za plaćanje unutar određenih rokova koje utvrđuje podsustav, kako je navedeno u stavku 15. podstavcima (2) i (3);

(4)

Banke namire i podsustavi imaju pristup informacijama preko ICM-a. Podsustavi moraju biti obaviješteni o dovršetku ili neuspjehu namire putem poruke na ICM-u. Ako zatraže, banke namire koje pristupaju sustavu TARGET2 preko pružatelja mrežnih usluga moraju biti obaviještene o uspješnoj namiri preko SWIFT poruke MT 900 ili MT 910. Sudionici koji se koriste internetskim pristupom moraju biti obaviješteni putem poruke na ICM-u.

11. Postupak namire 3 – dvostrana namira

(1)

Kada nude postupak namire 3 središnje banke podsustava i središnje banke namire podržavaju namiru gotovinske strane transakcija podsustava namirenjem instrukcija za plaćanje dostavljenih od strane podsustava u skupinama. Ako je instrukcija za plaćanje kojom se tereti PM račun banke namire s kratkom pozicijom uvrštena u red u skladu s Prilogom II., odnosni SCB obavješćuje tu banku namire preko ICM poruke.

(2)

Postupak namire 3 može se također ponuditi podsustavu radi namire višestranih stanja. Stavak 10. podstavak 2. primjenjuje se na odgovarajući način podložno sljedećim izmjenama:

(a)	instrukcije za plaćanje: i. kojima se terete PM računi banaka namire s kratkom pozicijom i odobravaju tehnički račun podsustava; i ii. kojima se tereti tehnički račun podsustava i odobravaju PM računi banaka namire s dugom pozicijom dostavljaju se u odvojenim datotekama; i

(b)	PM računi banke namire s dugom pozicijom odobravaju se tek nakon terećenja PM računa banaka namire s kratkom pozicijom;

(3)	U slučaju neuspjeha višestrane namire (na primjere, zato što sve naplate s računa banaka namire s kratkom pozicijom nisu uspješne), podsustav dostavlja instrukcije za plaćanje radi poništavanja već namirenih transakcija terećenja.

(4)

Središnje banke podsustava mogu ponuditi:

(a)	namiru instrukcija za plaćanje unutar određenih rokova koje je utvrđuje podsustav, kako je navedeno u stavku 15. podstavku (3); i/ili

(b)	funkcionalnost „informacijskog razdoblja”, kako je navedeno u stavku 15. podstavku (1).

(5)

Banke namire i podsustavi imaju pristup informacijama preko ICM-a. Podsustavi moraju biti obaviješteni o dovršetku ili neuspjehu namire ovisno o izabranoj mogućnosti – jedna ili opća obavijest. Ako zatraže, banke namire moraju biti obaviještene o uspješnoj namiri preko SWIFT poruke MT 900 ili MT 910. Sudionici koji se koriste internetskim pristupom moraju biti obaviješteni putem poruke na ICM-u.

12. Postupak namire 4 – standardna višestrana namira

(1)

Kada nude postupak namire 4 središnje banke podsustava i središnje banke namire podržavaju namiru višestranih gotovinskih stanja transakcija podsustava namirenjem instrukcija za plaćanje dostavljenih od strane podsustava u skupinama. Središnje banke podsustava otvaraju posebni tehnički račun za taj podsustav.

(2)

Središnje banke podsustava i središnje banke namire osiguravaju potrebno utvrđivanje redoslijeda instrukcija za plaćanje. One će uknjižit samo odobrenja, ako sva terećenja budu uspješno naplaćena. Instrukcije za plaćanje: (a) kojima se terete računi banaka namire s kratkom pozicijom i odobrava tehnički račun podsustava; i (b) kojima se odobravaju računi banaka namire s dugom pozicijom i tereti tehnički račun podsustava dostavljaju se u jednoj datoteci.

(3)

Najprije se namiruju instrukcije za plaćanje kojima se tereti PM računa banaka namire s kratkom pozicijom i odobrava tehnički račun podsustava; tek nakon namire svih tih instrukcija za plaćanje (uključujući moguće financiranje tehničkog računa od strane mehanizma jamstvenog fonda), odobravaju se PM računi banaka namire s dugom pozicijom.

(4)	Ako je instrukcija za plaćanje kojom se tereti PM račun banke namire s kratkom pozicijom uvrštena u red u skladu s Prilogom II., središnje banke namire obavješćuju tu banku namire preko ICM poruke.

(5)	Ako banka namire s kratkom pozicijom nema dovoljno sredstava na svojem PM računu, ASCB aktivira mehanizam jamstvenog fonda, ako je tako predviđeno dvostranim sporazumom između ASCB-a i podsustava.

(6)	Ako nije predviđen mehanizam jamstvenog fonda i cijela namira ne uspije, smatra se da su središnje banke podsustava i središnje banke namire dobile uputu za vraćanje svih instrukcija za plaćanje u datoteci te da će poništiti instrukcije za plaćanje koje su bile namirene.

(7)	Središnje banke podsustava obavješćuju banke namire o neuspjehu namire preko ICM poruke.

(8)

Središnje banke podsustava mogu ponuditi:

(a)	namiru instrukcija za plaćanje unutar određenih rokova koje utvrđuje podsustav, kako je navedeno u stavku 15. podstavku (3);

(b)	funkcionalnost „informacijskog razdoblja”, kako je navedeno u stavku 15. podstavku (1);

(c)	mehanizam jamstvenog fonda, kako je naveden u stavku 15. podstavku (4).

(9)

Banke namire i podsustavi imaju pristup informacijama preko ICM-a. Podsustavi moraju biti obaviješteni o dovršetku ili neuspjehu namire. Ako zatraže, banke namire moraju biti obaviještene o uspješnoj namiri preko SWIFT poruke MT 900 ili MT 910. Sudionici koji se koriste internetskim pristupom moraju biti obaviješteni putem poruke na ICM-u.

13. Postupak namire 5 – istodobna višestrana namira

(1)

Kada nude postupak namire 5 središnje banke podsustava i središnje banke namire podržavaju namiru višestranih gotovinskih stanja transakcija podsustava namirenjem instrukcija za plaćanje dostavljenih od strane podsustava. Radi namire relevantnih instrukcija za plaćanje upotrebljava se algoritam 4 (vidjeti Dodatak I. Prilogu II.). Za razliku od postupka namire 4, postupak namire 5 funkcionira na osnovi „sve ili ništa”. U tom postupka terećenje PM računa banaka namire s kratkom pozicijom i odobrenje PM računa banaka namire s dugom pozicijom odvija se istodobno (a ne uzastopno kao u postupku namire 4). Stavak 12. primjenjuje se na odgovarajući način podložno sljedećim izmjenama. Ako se jedna ili više instrukcija za plaćanje ne može namiriti, sve instrukcije za plaćanje se stavljaju na čekanje u red i algoritam 4 kako je opisan u stavku 16. podstavku (1) ponavlja se kako bi se namirile instrukcije za plaćanje podsustava koje čekaju u redu.

(2)

Središnje banke podsustava mogu ponuditi:

(a)	namiru instrukcija za plaćanje unutar određenih rokova koje utvrđuje podsustav, kako je navedeno u stavku 15. podstavku (3);

(b)	funkcionalnost „informacijskog razdoblja”, kako je navedeno u stavku 15. podstavku (1);

(c)	mehanizam jamstvenog fonda, kako je naveden u stavku 15. podstavku (4).

(3)

(4)	Ako je instrukcija za plaćanje kojom se tereti PM račun banke namire s kratkom pozicijom uvrštena u red u skladu s Prilogom II., odnosni SCB obavješćuju banke namire preko ICM poruke.

14. Postupak namire 6 – namjenska likvidnost i međusistemska namira

(1)

Postupak namire 6 može se upotrijebiti za povezane i integrirane modele, kako je opisano u podstavcima od 4. do 13. i od 14. do 18. U slučaju integriranog modela relevantni podsustav mora upotrijebiti zrcalni račun za prikupljanje potrebne likvidnosti koju su izdvojile njegove banke namire. U slučaju povezanog modela banka namire mora otvoriti najmanje jedan podračun u odnosu na određeni podsustav.

(2)	Ako zatraže, banke namire moraju biti obaviještene o uspješnoj namiri preko SWIFT poruke MT 900 ili MT 910, a sudionici koji se koriste internetskim pristupom moraju biti obaviješteni putem poruke na ICM-u o odobrenju i terećenju njihovih PM računa i, ako je to primjenjivo, njihovih podračuna.

(3)

Kada nude međusistemsku namiru prema postupku namire 6 središnje banke podsustava i središnje banke namire podržavaju međusistemsku namiru plaćanja, ako su je inicirali relevantni podsustavi. Podsustav može inicirati međusistemsku namiru samo za vrijeme njegova ciklusa obrade, a postupak namire 6 mora se izvoditi u podsustavu koji prima instrukciju za plaćanje. Međusistemska namira se nudi za dnevnu i noćnu obradu prema postupku namire 6. Mogućnost izvršenja međusistemske namire između dva pojedinačna podsustava snima se u modulu (upravljanja) statičnim podacima.

(A) Povezani model

(4)

Kada nude postupak namire 6 središnje banke podsustava i središnje banke namire podržavaju namiru dvostranih i/ili višestranih gotovinskih stanja transakcija podsustava tako da:

(a)	omogućavaju banci namire da unaprijed financira moguće obveze iz namire putem prijenosa likvidnosti s njezinog PM računa na njezin podračun (dalje u tekstu: „namjenska likvidnost”) prije obrade podsustava; i

(b)

namiruju instrukcije za plaćanje podsustava po dovršetku obrade podsustava: kod banaka namire s kratkom pozicijom terećenjem njihovih podračuna (unutar ograničenja sredstava na tom računu) i odobrenjem tehničkog računa podsustava te kod banaka namire s dugom pozicijom odobrenjem njihovih podračuna i terećenjem tehničkog računa podsustava.

(5)

Kada nude postupak namire 6:

(a)	središnje banke namire otvaraju najmanje jedan podračun u vezi s jedinim podsustavom za svaku banku namire; i

(b)	ASCB otvara tehnički račun za podsustav radi: i. odobrenja sredstava prikupljenih s podračuna banaka namire s kratkom pozicijom; i ii. terećenja sredstava kod odobrenja namjenskih podračuna banaka namire s dugom pozicijom.

(6)	Postupak namire 6 nudi se za dnevnu obradu i noćne operacije podsustava. U posljednjem slučaju novi radni dan počinje odmah nakon ispunjavanja minimalnih obveznih pričuva; sva kasnija terećenja ili odobrenja na relevantnim računima imaju datum valute novog radnog dana.

(7)

Prema postupku namire 6 i s obzirom na namjenjivanje likvidnosti, središnje banke podsustava i središnje banke namire nude sljedeće vrste usluga prijenosa likvidnosti na podračune i s njih:

(a)

trajni nalozi koje banke namire mogu dostaviti ili izmijeniti u svako doba za vrijeme radnog dana preko ICM-a (kada je dostupan). Trajni nalozi dostavljeni nakon slanja poruke „početak postupka” na određeni radni dan vrijede samo za sljedeći radni dan. Ako postoji više trajnih naloga za odobrenje različitih podračuna, oni se namiruju s obzirom na njihov iznos, počevši od najvišeg. Za vrijeme noćnih operacija podsustava, ako postoje trajni nalozi za koje nema dovoljno sredstava na PM računu, takvi se nalozi namiruju na temelju razmjernog smanjenja svih naloga;

(b)

tekući nalozi koje može dostaviti samo banka namire (preko ICM-a) ili relevantni podsustav preko XML poruke za vrijeme izvođenja postupka namire 6 (identificiranog vremenskim razmakom od poruke „početak postupka” do poruke „kraj postupka”) i koji će biti namireni sve dok ciklus obrade podsustava nije još počeo. Ako postoji tekući nalog koji je dostavio podsustav za koji ne postoje dostatna sredstva na PM računu, takav se nalog djelomično namiruje;

(c)	nalozi SWIFT dani preko poruke MT 202 ili putem automatskog raspoređivanja u jedan MT 202 iz zaslona za sudionike koji se koriste internetskim pristupom mogu se dostaviti samo za vrijeme izvođenja postupka namire 6 i samo za vrijeme dnevne obrade. Takvi se nalozi namiruju odmah.

(8)

Postupak namire 6 počinje porukom „početak postupka” i završava porukom „kraj postupka”, pri čemu obje poruke šalje podsustav. Međutim, kod noćnih operacija podsustava poruku „početak postupka” šalje ASCB. Poruka „početak postupka” aktivira namiru trajnih naloga za prijenos likvidnosti na podračune. Poruka „kraj postupka” dovodi do automatskog povratnog prijenosa likvidnosti s podračuna na PM račun.

(9)

Prema postupku namire 6 namjenska likvidnost na podračunima blokirana je sve dok se izvodi ciklus obrade podsustava (počinje porukom „početak postupka” i završava porukom „kraj postupka”, pri čemu obje poruke šalje podsustav) i nakon toga odblokirana. Blokirano stanje može se promijeniti za vrijeme ciklusa obrade zbog međusistemske namire plaćanja ili ako banka namire prenese likvidnost sa svog PM računa. ASCB obavješćuje podsustav o smanjenju ili povećanju likvidnosti na podračunu zbog međusistemske namire plaćanja. Ako podsustav zatraži, ASCB ga mora obavijestiti o povećanoj likvidnosti na podračunu zbog prijenosa likvidnosti od strane banke namire.

(10)	Unutar svakog ciklusa obrade podsustava instrukcije za plaćanje se namiruju iz namjenske likvidnosti, pri čemu se kao pravilo upotrebljava algoritam 5 (kako je navedeno u Dodatku I. Prilogu II.).

(11)

Sa svakim ciklusom obrade podsustava namjenska likvidnost banke namire može se povećati odobrenjem određenih ulaznih plaćanja izravno na njezine podračune, tj. kuponi i unovčena plaćanja. U tim slučajevima likvidnost se najprije odobrava na tehnički račun, a zatim se tereti s tog računa prije odobravanja likvidnosti na podračun (ili PM račun).

(12)

Međusistemsku namiru između dva povezana podsustava može inicirati samo podsustav (ili u njegovo ime njegov ASCB) čiji sudionik ima podračun koji se tereti. Instrukcija za plaćanje je namirena terećenjem iznosa navedenog u instrukciji za plaćanje s podračuna sudionika podsustava koji inicira instrukciju za plaćanje i odobrenjem podračuna sudionika drugog podsustava.

Podsustav koji inicira instrukciju za plaćanje i drugi podsustav moraju biti obaviješteni o dovršetku namire. Ako zatraže, banke namire moraju biti obaviještene o uspješnoj namiri preko SWIFT poruke MT 900 ili MT 910. Sudionici koji se koriste internetskim pristupom moraju biti obaviješteni putem poruke na ICM-u.

(13)

Podsustav koji upotrebljava povezani model (ili u njegove ime njegov ASCB) može inicirati međusistemsku namiru s podsustava koji upotrebljava povezani model na podsustav koji upotrebljava integrirani model. Instrukcija za plaćanje namiruje se terećenjem iznosa navedenog u instrukciji za plaćanje s podračuna sudionika podsustava koji upotrebljava povezani model i odobrenjem zrcalnog računa koji upotrebljava podsustav, koji upotrebljava integrirani model. Podsustav koji upotrebljava integrirani model, a čiji će zrcalni račun koji će biti odobren, ne može inicirati instrukciju za plaćanje.

(B) Integrirani model

(14)	Kada nude postupak namire 6 za integrirane modele središnje banke podsustava i središnje banke namire podržavaju takvu namiru. U slučaju da se postupak namire 6 upotrebljava za integrirani model za vrijeme dnevne obrade, nudi se samo ograničena funkcionalnost.

(15)

Pod postupkom namire 6 i u vezi s integriranim modelom središnje banke podsustava i središnje banke namire nude sljedeće usluge prijenosa likvidnosti na zrcalni račun:

(a)

trajni nalozi (za dnevnu obradu i noćne operacije podsustava) koje banke namire mogu dostaviti ili izmijeniti u svako doba za vrijeme radnog dana preko ICM-a (kada je dostupan). Trajni nalozi dostavljeni nakon slanja poruke „početak postupka” na određeni radni dan važe samo za sljedeći radni dan. Ako postoji više trajnih naloga, namiruju se s obzirom na njihov iznos, počevši od najvišeg. Trajni nalog za dnevnu obradu koji nije pokriven će se odbiti. Za vrijeme noćnih operacija podsustava, ako postoje trajni nalozi za koje nema dovoljno sredstava na PM računu, takvi se nalozi namiruju na temelju razmjernog smanjenja svih naloga;

(b)

tekući nalozi koje može dostaviti samo banka namire (preko ICM-a) ili relevantni podsustav preko XML poruke za vrijeme izvođenja postupka namire 6 (identificiran vremenskim razmakom od poruke „početak postupka” do poruke „kraj postupka”) i koji će biti namireni dok ciklus obrade podsustava nije još počeo. Ako postoji tekući nalog za koji ne postoje dostatna sredstva na PM računu, takav se nalog djelomično namiruje;

(c)	nalozi SWIFT dani preko poruke MT 202 mogu se dostaviti za samo vrijeme dnevne obrade. Takvi se nalozi namiruju odmah.

(16)	Pravila o porukama „početak postupka” i „kraj postupka” kao i o početku i kraju ciklusa za povezani model primjenjuju se na odgovarajući način.

(17)

Međusistemsku namiru između dva podsustava koji upotrebljavaju integrirani model može inicirati samo podsustav (ili u njegovo ime ASCB) čije se zrcalni račun tereti. Instrukcija za plaćanje se namiruje terećenjem iznosa navedenog u instrukciji za plaćanje sa zrcalnog računa koji upotrebljava podsustav koji inicira instrukciju za plaćanje i odobravanjem zrcalnog računa koji upotrebljava drugi podsustav. Podsustav, čiji će zrcalni račun biti odobren, ne može inicirati instrukciju za plaćanje.

(18)

Podsustav koji upotrebljava integrirani model (ili u njegovo ime ASCB) može inicirati međusistemsku namiru s podsustava koji upotrebljava integrirani model na podsustav koji upotrebljava povezani model. Instrukcija za plaćanje namiruje se terećenjem iznosa navedenog u instrukciji za plaćanje sa zrcalnog računa koji upotrebljava podsustav koji upotrebljava integrirani model i odobravanjem podračuna sudionika drugog podsustava. Podsustav koji upotrebljava povezani model, a čiji sudionik ima podračun koji će biti odobren, ne može inicirati instrukciju za plaćanje.

15. Opcionalni povezani mehanizmi

(1)

Središnje banke podsustava mogu ponuditi opcionalni povezani mehanizam „informacijsko razdoblje” za postupke namire 3, 4 i 5. Ako je podsustav (ili u njegovo ime njegov ASCB) odredio opcionalno „informacijsko razdoblje”, banka namire prima ICM poruku s naznakom vremena do kojeg banka namire može zahtijevati poništavanje relevantne instrukcije za plaćanje. Takav zahtjev SCB uzima u obzir samo ako je dostavljen i odobren od strane podsustava. Namira može početi ako SCB ne primi takav zahtjev do isteka „informacijskog razdoblja”. Nakon što SCB primi taj zahtjev unutar „informacijskog razdoblja”:

(a)	ako je postupak namire 3 upotrijebljen za dvostranu namiru, relevantna instrukcija za plaćanje se poništava; i

(b)	ako je postupak namire 3 upotrijebljen za namiru višestranih stanja ili ako u postupku namire 4 namira u cijelosti ne bude uspješna, sve instrukcije za plaćanje u datoteci poništavaju se i sve banke namire i podsustav obavješćuju se preko ICM poruke.

(2)

Ako podsustav pošalje instrukcije za namiru prije planiranog vremena namire („od”), instrukcije se pohranjuju dok ne nastupi planirano vrijeme. U tom slučaju, instrukcije za plaćanje se dostavljaju u ulaznu dispoziciju tek kad nastupi vrijeme „od”. Opcionalni mehanizam može se upotrijebiti za postupke namire 1 i 2.

(3)

Razdoblje namire („do”) omogućuje raspodjelu ograničenog razdoblja za namiru podsustava kako se ne bi spriječila ili odgodila namira drugih transakcija povezanih s podsustavom ili drugih transakcija u sustavu TARGET2. Ako bilo koja instrukcija za plaćanje nije namirena do nastupa vremena („do”) ili unutar određenog razdoblja namire, te se instrukcije za plaćanje ili vraćaju ili se u slučaju postupaka namire 4 i 5 može aktivirati mehanizam jamstvenog fonda. Razdoblje namire („do”) može se odrediti za postupke namire od 1 do 5.

(4)

Mehanizam jamstvenog fonda može se upotrijebiti ako je likvidnost banke namire nedostatna za pokriće njezinih obveza koje potječe od namire podsustava. Kako bi se omogućila namira svih instrukcija za plaćanje uključenih u namiru podsustava, ovaj se mehanizam upotrebljava radi stavljanja na raspolaganje dodatne potrebne likvidnosti. Ovaj mehanizam može se upotrijebiti za postupke namire 4 i 5. Ako se namjerava upotrijebiti mehanizam jamstvenog fonda, potrebno je voditi poseban račun jamstvenog fonda na kojemu je dostupna „izvanredna likvidnost” ili je dostupna na zahtjev.

16. Upotrijebljeni algoritmi

(1)

Algoritam 4 podržava postupak namire 5. Radi olakšanja namire i smanjenja potrebne likvidnosti, uključene su sve instrukcije za plaćanje podsustava (neovisno o njihovom prioritetu). Instrukcije za plaćanje podsustava koje se trebaju namiriti po postupku namire 5 zaobilaze ulaznu dispoziciju i drže se u PM-u odvojeno do kraja trenutačnog optimizacijskog postupka. U istom izvođenju algoritma 4 nekoliko podsustava koji upotrebljavaju postupak namire 5 uključuje se ako namjeravaju obavljati namiru u isto vrijeme.

(2)

Kod postupka namire 6 banka namire može namijeniti iznos likvidnosti radi namire stanja koja dolaze iz određenih podsustava. Namjena se ostvaruje stavljanjem potrebne likvidnosti na određeni podračun (povezani model). Algoritam 5 upotrebljava se i za noćne operacije podsustava ili dnevne obrade. Postupak namire odvija se terećenjem podračuna banaka namire s kratkom pozicijom u korist tehničkog računa podsustava, a zatim terećenjem tehničkog računa podsustava u korist podračuna banaka namire s dugom pozicijom. U slučaju pozitivnih stanja knjiženje može uslijediti izravno – ako tako navede podsustav unutar relevantne transakcije – na PM računu banke namire. Ako je namira jedne ili više instrukcija za terećenje neuspješna, odnosno ako je neuspjeh posljedica pogreške podsustava, odnosno plaćanje se stavlja na čekanje u red na podračunu. Postupak namire 6 može upotrijebiti algoritam 5 koji se izvodi na podračunima. Nadalje, algoritam 5 ne mora uzeti u obzir nikakva ograničenja ili rezervacije. Za svaku banku namire izračunava se ukupna pozicija i, ako su sve ukupne pozicije pokrivene, namiruju se sve transakcije. Transakcije koje nisu pokrivene vraćaju se u red.

17. Učinak privremene ili trajne obustave upotrebe

Ako privremena ili trajna obustava upotrebe ASI-ja od strane podsustava proizvede učinak za vrijeme ciklusa namire instrukcija za plaćanje podsustava, smatra se da je ASCB odobrio dovršetak ciklusa namire uime podsustava.

18. Popis naknada i izdavanje računa

(1)

Podsustav koji upotrebljava ASI ili sučelje za sudionike, neovisno o broju računa koje ima kod ASCB-a i/ili SCB-a, podložan je popisu naknada koji se sastoje od tri elementa, kako su utvrđeni u nastavku.

(a)	Fiksna mjesečna naknada od 1 000 EUR naplaćuje se svakom podsustavu (fiksna naknada I).

(b)

Druga mjesečna fiksna naknada između 417 EUR i 4 167 EUR razmjerno temeljnoj bruto vrijednosti transakcija gotovinske namire podsustava u eurima (fiksna naknada II):

Raspon	Od (milijuna EUR/dan)	Do (milijuna EUR/dan)	Godišnja naknada (EUR)	Mjesečna naknada (EUR)
1	0	manje od 1 000	5 000	417
2	1 000	manje od 2 500	10 000	833
3	2 500	manje od 5 000	20 000	1 667
4	5 000	manje od 10 000	30 000	2 500
5	10 000	manje od 50 000	40 000	3 333
6	više od 50 000	—	50 000	4 167

Bruto vrijednost transakcija gotovinske namire podsustava u eurima izračunava ASCB jednom godišnje na osnovi te bruto vrijednosti tijekom prethodne godine, te se izračunata bruto vrijednost primjenjuje za izračun naknade od 1. siječnja svake kalendarske godine.

(c)

Transakcijska naknada izračunata na istoj osnovi kao popis naknada koji je utvrđen za sudionike sustava TARGET2 u Dodatku VI. Prilogu II. Podsustav može izabrati jednu od dvije mogućnosti: ili platiti jednu naknadu u iznosu od 0,80 EUR po instrukciji za plaćanje (opcija A) ili platiti naknadu izračunatu na degresivnoj osnovi (opcija B), pridržavajući se sljedećih izmjena:

i.	za opciju B, granice raspona koje se odnose na opseg instrukcija za plaćanje dijele se s dva; i

ii.	mjesečna fiksna naknada od 150 EUR (prema opciji A) ili 1 875 EUR (prema opciji B) naplaćuje se uz fiksnu naknadu I i fiksnu naknadu II.

(2)

Naknada koju treba platiti u vezi s instrukcijom za plaćanje dostavljenom ili plaćanjem primljenim od strane podsustava preko sučelje za sudionike ili ASI-ja, naplaćuje se isključivo tom podsustavu. Upravno vijeće može utvrditi podrobnija pravila za određivanje naplativih transakcija čija se namira obavlja preko ASI-ja.

(3)

Svaki podsustav prima račun od njegovog odnosnog ASCB-a za prethodni mjesec na temelju naknada iz podstavka (1), ne kasnije od petog radnog dana sljedećeg mjeseca. Plaćanja se ne smiju provesti kasnije od desetog radnog dana tog mjeseca na račun koji odredi ASCB ili se terete s računa koji odredi podsustav.

(4)

Za potrebe ovog stavka sa svakim podsustavom koji je određen na temelju Direktive 98/26/EZ postupa se zasebno, čak i ako s dva ili više njih upravlja isti pravni subjekt. Isto se pravilo primjenjuje na podsustave koji nisu određeni na temelju Direktive 98/26/EZ, te se u tom slučaju podsustavi identificiraju upućivanjem na sljedeća mjerila: (a) formalni sporazum utemeljen na ugovornom ili zakonodavnom instrumentu, na primjer sporazum između sudionika i upravitelja sustava; (b) više članova; (c) zajednička pravila i tipski sporazumi; i (d) obračun, netiranje i/ili namiru plaćanja i/ili vrijednosnih papira između sudionika.

PRILOG V.

DODATNI I IZMIJENJENI USKLAĐENI UVJETI ZA SUDJELOVANJE U SUSTAVU TARGET2 UPOTREBOM INTERNETSKOG PRISTUPA

Članak 1.

Opseg

Uvjeti utvrđeni u Prilogu II. primjenjuju se na sudionike koji se koriste internetskim pristupom za pristup jednom ili više PM računa pridržavajući se odredbi iz ovog Priloga.

Članak 2.

Definicije

Za potrebe ovog Priloga, osim definicija utvrđenih u Prilogu II., primjenjuju se sljedeće definicije:

(1)	„tijelo za certificiranje” znači jedna ili više nacionalnih središnjih banaka koje je odredilo Upravno vijeće da kao takve uime Eurosustava izdaju, upravljaju, opozivaju i obnavljaju elektroničke certifikate;

(2)

„elektronički certifikati” ili „certifikati” znači elektronička datoteka koju je izdalo tijelo za certificiranje, koja povezuje javni ključ s identitetom i koja se upotrebljava za sljedeće: provjeru pripada li javni ključ pojedincu, provjeru imatelja, provjeru potpisa tog pojedinca ili enkripciju poruke naslovljene na tog pojedinca. Certifikati se drže na fizičkom uređaju kao što je pametna kartica ili USB ključ te upućivanja na certifikate uključuju te fizičke uređaje. Certifikati su bitni za postupak provjere autentičnosti sudionika koji pristupaju sustavu TARGET2 preko interneta i dostavljaju platne poruke ili kontrolne poruke;

(3)

„imatelj certifikata” znači imenovana, pojedinačna osoba koju je sudionik u sustavu TARGET2 identificirao i odredio kao ovlaštenu za internetski pristup računu sudionika u sustav TARGET2. Njegov zahtjev za certifikate provjerit će matični NSB sudionika i proslijediti tijelu za certificiranje, koje će potom dostaviti certifikate koji povezuju javni ključ s podacima za provjeru koji identificiraju sudionika;

(4)	„internetski pristup” znači da se sudionik odlučio za PM račun kojemu se može pristupiti samo preko interneta i da sudionik dostavlja platne poruke ili kontrolne poruke sustavu TARGET2 preko interneta;

(5)	„pružatelj internetskih usluga” znači društvo ili organizacija, na primjer prolaz koji sudionik sustava TARGET2 upotrebljava da bi koristeći se internetskim pristupom pristupio svojem računu u sustavu TARGET2.

Članak 3.

Odredbe koje se ne primjenjuju

Sljedeće odredbe Priloga II. ne primjenjuju se s obzirom na internetski pristup:

Članak 4. stavak 1. točka (c) i stavak 2. točka (d), članak 5. stavci 2., 3. i 4., članci 6. i 7., članak 11. stavak 8., članak 14. stavak 1. točka (a), članak 17. stavak 2., članci od 23. do 26., članak 41. i dodaci I., VI. i VII.

Članak 4.

Dodatne i izmijenjene odredbe

S obzirom na internetski pristup sljedeće odredbe Priloga II. primjenjuju se, uz sljedeće izmjene:

Članak 2. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1. Sljedeći dodaci čine sastavni dio ovih Uvjeta i primjenjuju se na sudionike koji pristupaju PM računu koristeći se internetskim pristupom:

Dodatak IA. do Dodatka V.: Tehničke specifikacije za obradu naloga za plaćanje za internetski pristup

Dodatak IIA. do Dodatka V.: Popis naknada i izdavanje računa za internetski pristup

Dodatak II. Program za naknadu štete u sustavu TARGET2

Dodatak III.: Referentni okvir za mišljenja o sposobnosti i o državi

Dodatak IV., osim stavka 7. točke (b): Postupak neprekinutog poslovanja i postupak pri nepredvidivim događajima

Dodatak V.: Raspored rada.”

Članak 3. mijenja se kako slijedi:

(a)

Stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:

„4. (umetnuti naziv SB-a) je pružatelj usluga na temelju ovih Uvjeta. Radnje i propusti nacionalnih središnjih banaka pružatelja SSP-a i/ili tijela za certificiranje smatraju se radnjama i propustima (umetnuti naziv SB-a) za koje on preuzima odgovornost u skladu s dolje navedenim člankom 31. Sudjelovanje u skladu s ovim Uvjetima ne stvara ugovorni odnos između sudionika i nacionalnih središnjih banaka pružatelja SSP-a kada potonje djeluje u tom svojstvu. Upute, poruke ili informacije koje sudionik primi od SSP-a ili ih pošalje SSP-u u vezi s uslugama pruženima na temelju ovih Uvjeta smatraju se primljenima od (umetnuti naziv SB-a) ili poslanima (umetnuti naziv SB-a).”; i

(b)

Stavak 6. zamjenjuje se sljedećim:

„6. Sudjelovanje u sustavu TARGET2 odvija se na temelju sudjelovanja u komponenti sustava TARGET2. Ovi Uvjeti opisuju međusobna prava i obveze sudionika u sustavu TARGET2-(umetnuti oznaku SB-a/zemlje) i (umetnuti naziv SB-a). Pravila o obradi naloga za plaćanje (glava IV.) odnose se na sve naloge za plaćanje koje dostavi ili na sva plaćanja koja primi bilo koji sudionik u sustavu TARGET2 pod uvjetima iz Priloga V.”

Članak 4. stavak 2. točka (e) zamjenjuje se sljedećim:

„(e)

kreditne institucije ili bilo koju vrstu subjekata navedenih u točkama od (a) do (c), u oba slučaja kad imaju poslovni nastan u zemlji s kojom je Unija sklopila monetarni sporazum kojim se odobrava pristup bilo kojem od tih subjekata platnim sustavima Unije, pridržavajući se uvjeta iz monetarnog sporazuma i pod uvjetom da je odnosno pravno uređenje, koje je na snazi u zemlji, jednakovrijedno odnosnom zakonodavstvu Unije.”

Članak 8. mijenja se kako slijedi:

(a)

Stavak 1. točka (a) podtočka i. zamjenjuje se sljedećim:

„1. Radi otvaranja PM računa dostupnog preko interneta u sustavu TARGET2-(umetnuti oznaku SB-a/zemlje) sudionici podnositelji prijave moraju:

(a)

ispuniti sljedeće tehničke zahtjeve:

postaviti, voditi, upravljati i nadzirati te osigurati sigurnost potrebne informatičke infrastrukture radi povezivanja sa sustavom TARGET2-(umetnuti oznaku SB-a/zemlje) i dostavljanja naloga za plaćanje tom sustavu, u skladu s tehničkim specifikacijama iz Dodatka IA. Prilogu V. Pritom sudionici podnositelji prijave mogu uključiti treće strane, ali ostaju isključivo odgovorni; i”; i

(b)

U stavku 1. dodaje se točka (c):

„(c)

navesti da žele pristupati njihovu PM računu preko interneta, i podnijeti zahtjev za poseban PM račun u sustavu TARGET2 ako žele i mogućnost pristupa sustavu TARGET2 preko pružatelja mrežnih usluga. Podnositelji prijave podnose propisno ispunjen obrazac za prijavu za izdavanje elektroničkih certifikata potrebnih za pristup sustavu TARGET2 upotrebom internetskog pristupa.”

Članak 9. mijenja kako slijedi:

(a)	Stavak 3. zamjenjuje se sljedećim: „3. Sudionici koji se koriste internetskim pristupom mogu samo online pregledavati imenik sustava TARGET2 i ne smiju ga dijeliti niti interno niti prema van.”; i

(b)	Stavak 5. zamjenjuje se sljedećim: „5. Sudionici potvrđuju da (umetnuti naziv SB-a) i druge središnje banke mogu objaviti imena i BIC-eve sudionika.”.

Članak 10. mijenja se kako slijedi:

(a)

Stavci 1. i 2. zamjenjuju se sljedećim:

„1. (umetnuti naziv SB-a) nudi internetski pristup opisan u Prilogu V. Osim gdje je drukčije propisano u ovim Uvjetima ili zakonom, (umetnuti naziv SB-a) upotrebljava sve razumne mjere u okviru svojih ovlasti da ispuni svoje obveze prema ovim Uvjetima, bez jamčenja ishoda.

2. Sudionici koji se koriste internetskim pristupom za pristup sustavu TARGET2 plaćaju naknade utvrđene u Dodatku IIA. Prilogu V.”; i

(b)

Dodaje se sljedeći stavak 5.:

„5. Sudionici moraju učiniti oboje od sljedećeg:

(a)

aktivno provjeravati u pravilnim razmacima svakog radnog dana sve informacije koje su im dostupne na ICM-u, posebno informacije koje se odnose na važne sistemske događaje (kao što su poruke u vezi s namirom podsustava) i događaje trajnog ili privremenog isključenja sudionika. (umetnuti naziv SB-a) nije odgovoran za bilo koji gubitak, izravni ili neizravni, koji potječe iz sudionikova propusta da provodi ove provjere; i

(b)	u svakom trenutku osigurati usklađenost sa sigurnosnim zahtjevima navedenima u Dodatku IA. Prilogu V., posebno u vezi s čuvanjem certifikata, pridržavanja pravila i postupaka kako bi se osiguralo da imatelji certifikata znaju svoje odgovornosti u vezi s čuvanjem certifikata.”.

Članak 11. mijenja se kako slijedi:

(a)

Dodaje se sljedeći stavak 5.a:

„5a. Sudionici su odgovorni za pravodobno ažuriranje obrazaca za izdavanje elektroničkih certifikata potrebnih za pristup sustavu TARGET2 upotrebom internetskog pristupa i za podnošenje novih obrazaca za izdavanje tih elektroničkih certifikata (umetnuti naziv SB-a). Sudionici su odgovorni za provjeru točnosti informacija vezanih uz njih koje je (umetnuti naziv SB-a) unio u sustav TARGET2-(umetnuti oznaku SB-a/zemlje).”; i

(b)	Stavak 6. zamjenjuje se sljedećim: „6. Smatra se da je (umetnuti naziv SB-a) ovlašten dostaviti tijelima za certificiranje sve informacije u vezi sa sudionicima koje tijela za certificiranje mogu zatrebati.”

8.	Članak 12. stavak 7. zamjenjuje se sljedećim: „7. (umetnuti naziv SB-a) daje dnevni izvadak iz računa svim sudionicima koji su odlučili tu uslugu.”

Članak 13. točka (b) zamjenjuje se sljedećim:

„(b)	instrukcije za izravno terećenje primljene na temelju odobrenja za izravno terećenje. Sudionici koji se koriste internetskim pristupom ne mogu poslati instrukcije za izravno terećenje s njihovog PM računa;”

10.

Članak 14. stavak 1. točka (b) zamjenjuje se sljedećim:

„(b)	platna poruka u skladu s pravilima i uvjetima formatiranja sustava TARGET2-(umetnuti oznaku SB-a/zemlje) i ako je prošla provjeru dvostrukog unosa kako je opisano u Dodatku IA. Prilogu V.;” i

11.

Članak 16. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2. Sudionicima koji se koriste internetskim pristupom nije dopuštena upotreba funkcionalnosti grupe AL u vezi s njihovim PM računom kojemu pristupaju preko interneta ili kombiniranje tog PM račun kojemu pristupaju preko interneta s bilo kojim drugim računom u sustavu TARGET2 koji imaju. Ograničenja mogu biti određena samo u vezi s grupom AL u cijelosti. Ograničenja neće biti određena u vezi s jednim jedinim PM računom člana grupe AL.”

12.

Članak 18. stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3. Kod upotrebe indikatora najkasnijeg vremena terećenja prihvaćeni nalog za plaćanje vraća se kao nenamiren ako ne može biti namiren do naznačenog vremena terećenja. 15 minuta prije određenog vremena terećenja, sudionik nalogodavac mora primiti obavijestiti preko ICM-a i ne šalje mu se automatska obavijesti preko ICM-a. Sudionik nalogodavac također može upotrijebiti indikator najkasnijeg vremena terećenja samo kao indikator upozorenja. U tim se slučajevima odnosni nalog za plaćanje ne vraća.”

13.

Članak 21. stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:

„4. Na zahtjev platitelja (umetnuti naziv SB-a) može se odlučiti za promjenu mjesta u redu za vrlo hitne naloge za plaćanje (osim za vrlo hitne naloge za plaćanje u kontekstu postupaka namire 5 i 6) pod uvjetom da ta promjena ne utječe na nesmetanu namiru od strane podsustava u sustavu TARGET2 ili inače ne bi dovela do sistemskog rizika.”

14.

Članak 28. mijenja se kako slijedi:

(a)

Stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1. Sudionici koji se koriste internetskim pristupom provode odgovarajuće sigurnosne kontrole, posebno one utvrđene u Dodatku IA. Prilogu V., radi zaštite svojih sustava od neovlaštenog pristupa i upotrebe. Sudionici su isključivo odgovorni za primjerenu zaštitu povjerljivosti, cjelovitosti i dostupnosti svojih sustava.”; i

(b)

Dodaje se sljedeći stavak 4.:

„4. Sudionici koji se koriste internetskim pristupom odmah obavješćuju (umetnuti naziv SB-a) o svim događajima kojim mogu utjecati na valjanost certifikata, posebno o onim događajima navedenima u Dodatku IA. Prilogu V., uključujući bez ograničenja, svaki gubitak ili nepravilnu upotrebu.”

15.

Članak 29. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 29.

Upotreba ICM-a

1. ICM:

(a)	omogućuje sudionicima unos plaćanja;

(b)	omogućuje sudionicima pristup informacijama koje se odnose na njihove račune i na upravljanje likvidnošću;

(c)	može se upotrijebiti za iniciranje naloga za prijenos likvidnosti; i

(d)	omogućuje sudionicima pristup sistemskim porukama.

2. Daljnje tehničke pojedinosti u vezi s ICM-om koje se upotrebljavaju u vezi s internetskim pristupom sadržane su u Dodatku IA. Prilogu V.”

16.

Članak 32. mijenja se kako slijedi:

(a)

Stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1. Ako nije drukčije propisano ovim Uvjetima, sve poruke koje se odnose na plaćanja i obradu plaćanja u sustavu TARGET2, kao što su potvrde terećenja ili odobrenja, ili izvodi iz računa, između (umetnuti naziv SB-a) i sudionika, moraju biti dostupne sudioniku na ICM-u.”; i

(c)	Stavak 3. zamjenjuje se sljedećim: „3. Ako se sudionikova veza prekine, sudionik upotrebljava drugo sredstvo prijenosa poruka utvrđeno u Dodatku IV. Prilogu II. U tim se slučajevima snimljena ili otisnuta verzija poruke koju je proizveo (umetnuti naziv SB-a) prihvaća kao dokaz.”

17.

Članak 34. stavak 4. točka (c) zamjenjuje se sljedećim:

„(c)

Kada je takva ICM poruka postala dostupnom sudionicima koji se koriste internetskim pristupom, smatra se da su ti sudionici obaviješteni o trajnom/privremenom isključenju sudionika iz sudjelovanja u sustavu TARGET2-(umetnuti oznaku SB-a/zemlje) ili drugoj komponenti sustava TARGET2. Sudionici pokrivaju sve gubitke koji potječu iz dostavljanja naloga za plaćanje sudionicima koji su privremeno ili trajno isključeni iz sudjelovanja ako je taj nalog za plaćanje unesen u sustav TARGET2-(umetnuti oznaku SB-a/zemlje) nakon što je ICM poruka postala dostupna.”

18.

Članak 39. stavak 1. se zamjenjuje sljedećim:

„1. Smatra se da sudionici znaju za sve svoje obveze u vezi s propisima o zaštiti podataka, sprečavanju pranja novca i financiranju terorizma, nuklearnim djelatnostima osjetljivima na širenje i razvoju sustava dostave nuklearnih oružja, posebno u vezi s provedbom odgovarajućih mjera o svakom plaćanju u korist ili na teret njihovih PM računa, i da ih se pridržavaju. Prije zasnivanja ugovornog odnosa s pružateljem internetskih usluga, sudionici koji se koriste internetskim pristupom upoznaju se s politikom povrata izgubljenih podataka pružatelja internetskih usluga.”

19.

Članak 40. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1. Osim ako je drukčije propisano ovim Uvjetima, sve obavijesti koje su potrebne ili dopuštene u skladu s ovim Uvjetima šalju se preporučenom poštom, faksimilom ili na drugi način u pisanom obliku. Obavijesti (umetnuti naziv SB-a) se dostavljaju voditelju (umetnuti odjel za platne sustave ili relevantnu jedinicu SB-a) (umetnuti naziv SB-a), (uključiti relevantnu adresu SB-a) ili (umetnuti BIC adresu SB-a). Obavijesti sudioniku šalju se na adresu, broj faksa ili njegovu BIC adresu, o čemu s vremena na vrijeme sudionik obavješćuje (umetnuti naziv SB-a).”

20.	Članak 45. zamjenjuje se sljedećim: „Članak 45. Salvatorna klauzula Ako je bilo koja odredba iz ovih Uvjeta ili Priloga V. nevažeća ili takva postane, to ne utječe na primjenjivost svih drugih odredbi iz ovih Uvjeta ili Priloga V.”

Dodatak IA.

TEHNIČKE SPECIFIKACIJE ZA OBRADU NALOGA ZA PLAĆANJE ZA INTERNETSKI PRISTUP

Kod internetskog pristupa se osim Uvjeta primjenjuju sljedeća pravila za obradu naloga za plaćanje:

1. Tehnički zahtjevi za sudjelovanje u sustavu TARGET2-(umetnuti oznaku SB-a/zemlje) u vezi s infrastrukturom, mrežom i formatom

(1)

Svaki sudionik koji se koristi internetskim pristupom mora se povezati s ICM-om sustava TARGET2 koji upotrebljava lokalnoga klijenta, operativni sustav i internetski preglednik kako je određeno u Prilogu „Internetsko sudjelovanje – sistemski zahtjevi za internetski pristup” Detaljnim funkcionalnim specifikacijama za korisnike (UDFS), s određenim postavkama. Svaki PM račun sudionika identificira se s osmeroznamenkastim ili jedanaesteroznamenkastim BIC-om. Nadalje, prije sudjelovanja u sustavu TARGET2-(umetnuti oznaku SB-a/zemlje) svaki sudionik prolazi niz testova da bi dokazao svoje tehničke i operativne sposobnosti.

(2)

Za dostavljanje naloga za plaćanje i razmjenu platnih poruka u PM-u BIC platforma sustava TARGET2, TRGTXEPMLVP, upotrebljava se kao pošiljatelj/primatelj poruka. Nalozi za plaćanje poslani sudioniku koji se koristi internetskim pristupom moraju identificirati tog sudionika primatelja u polju institucije korisnika. Nalozi za plaćanje koje zada sudionik koji se koristi internetskim pristupom identificiraju tog sudionika kao instituciju nalogodavca.

(3)	Sudionici koji se koriste internetskim pristupom upotrebljavaju usluge infrastrukture javnog ključa kako je navedeno u „Priručniku za korištenje usluga certificiranja javnog ključa kod internetskog pristupa”.

2. Vrste platnih poruka

(1)

Internetski sudionici mogu izvršiti sljedeće vrste plaćanja:

(a)	plaćanja klijenata, tj. kreditni transfer kod kojih klijent nalogodavac i/ili klijent korisnik nisu financijske institucije;

(b)	plaćanja klijenta (potpuna automatska obrada), tj kreditni transfer kod kojih klijent nalogodavac i/ili klijent korisnik nisu financijske institucije, izvršena u načinu potpuno automatske obrade;

(c)	transferi banke banci kojima se zahtijeva prijenos sredstava između financijskih institucija;

(d)	plaćanja pokrića kojima se zahtijeva prijenos sredstava između financijskih institucija u vezi s klijentovim temeljnim kreditnim transferom.

Osim toga, sudionici koji se koriste internetskim pristupom za pristup PM računu mogu primiti naloge za izravno terećenje.

(2)	Sudionici moraju postupati u skladu sa specifikacijama polja, kako je određeno u poglavlju 9.1.2.2. UDFS-a, Knjiga 1.

(3)

Sadržaj polja provjerava se na razini TARGET2-(umetnuti oznaku SB-a/zemlje) u skladu sa zahtjevima UDFS-a. Sudionici se mogu međusobno sporazumjeti o posebnim pravilima o sadržaju polja. Međutim, u sustavu TARGET2-(umetnuti oznaku SB-a/zemlje) ne postoje posebne provjere postupaju li sudionici u skladu s takvim pravilima.

(4)

Sudionici koji se koriste internetskim pristupom mogu izvršiti plaćanja pokrića preko sustava TARGET2, odnosno plaćanja korespondentnih banaka radi namire (pokrića) poruka o kreditnom transferu, koje se dostavljaju klijentovoj banci drugim, izravnijim sredstvima. Pojedinosti o klijentu sadržane u tim plaćanjima pokrića ne prikazuju se u ICM-u.

3. Provjera dvostrukog unosa

(1)	Svi nalozi za plaćanje prolaze provjeru dvostrukog unosa, čiji je cilj odbiti naloge za plaćanje koji su pogreškom dostavljeni više od jednog puta.

(2)

Provjeravaju se sljedeća polja vrsta poruka:

Pojedinosti	Dio poruke	Polje
Pošiljatelj	Osnovno zaglavlje	BIC adresa
Vrsta poruke	Zaglavlje aplikacije	Vrsta poruke
Primatelj	Zaglavlje aplikacije	Adresa odredišta
Referentni broj transakcije (TRN)	Tekstualni blok	:20
Povezana referencija	Tekstualni blok	:21
Datum valute	Tekstualni blok	:32
Iznos	Tekstualni blok	:32

(3)	Ako su sva polja opisana u podstavku 2. u vezi s novodostavljenim nalogom za plaćanje identična onima u nalogu za plaćanje koji je već prihvaćen, novodostavljeni se nalog za plaćanje vraća.

4. Kodovi pogrešaka

Ako je nalog za plaćanje odbijen, obavijest o prekidu dostavlja se preko ICM-a s naznakom razloga za odbijanje koji se navodi upotrebljavajući kodove pogrešaka. Kodovi pogrešaka određeni su u poglavlju 9.4.2. UDFS-a.

5. Unaprijed utvrđeno vrijeme namire

(1)	Za naloge za plaćanje koji upotrebljavaju indikator najranijeg vremena terećenja upotrebljava se kod „/FROTIME/”.

(2)

Za naloge za plaćanje koji upotrebljavaju indikator najkasnijeg vremena terećenja postoje dvije mogućnosti.

(a)	Kod „/REJTIME/”: ako nalog za plaćanje ne može biti namiren do naznačenog vremena terećenja, nalog za plaćanje se vraća.

(b)	Kod „/TILTIME/”: ako nalog za plaćanje ne može biti namiren do naznačenog vremena terećenja, nalog za plaćanje se ne vraća, nego se zadržava u odgovarajućem redu.

Kod obaju opcija automatski se šalje obavijest preko ICM-a ako nalog za plaćanje s indikatorom najkasnijeg vremena terećenja nije namiren 15 minuta prije naznačenog vremena.

(3)	Ako se upotrijebi kod „/CLSTIME/”, s plaćanjem se postupa kao i s nalozima za plaćanje iz podstavka 2. točke (b).

6. Namira naloga za plaćanje pri ulaznoj dispoziciji

(1)	U okviru ulazne dispozicije nalozi za plaćanje se podvrgavaju provjeri mogućnosti prebijanja i prema potrebi dodatnoj provjeri mogućnosti prebijanja (oba su izraza određena u stavcima 2. i 3.) radi osiguravanja brze i likvidnosno čuvajuće namire naloga za plaćanja na bruto načelu.

(2)

Pri provjeri mogućnosti prebijanja utvrđuje se jesu li nalozi za plaćanje primatelja plaćanja koji su na početku vrlo hitnog ili, ako je to neprimjenjivo, hitnog reda, dostupni radi prebijanja s nalozima za plaćanje platitelja (dalje u tekstu „prebijanje naloga za plaćanje”). Ako prebijanje nalog za plaćanje ne osigurava dovoljno sredstava za odnosni nalog za plaćanje platitelja u ulaznoj dispoziciji, utvrđuje se postoji li dovoljna dostupna likvidnost na platiteljevu PM računu.

(3)

Ako provjera mogućnosti prebijanja ne uspije, (umetnuti naziv SB-a) može primijeniti dodatnu provjeru mogućnosti prebijanja. Dodatna provjera mogućnosti prebijanja utvrđuje dostupnost naloga za plaćanje za prebijanje u bilo kojem redu primatelja plaćanja bez obzira na to kada su uvršteni u red. Međutim, ako u redu primatelja plaćanja postoje nalozi za plaćanje s višim prioritetom, naslovljeni na druge sudionike u sustavu TARGET2, načelo FIFO može se prekršiti samo ako bi namira naloga za plaćanje prebijanjem imala za posljedicu povećanje likvidnosti kod primatelja plaćanja.

7. Namira naloga za plaćanje u redu

(1)	Postupanje s nalozima za plaćanje u redovima ovisi o prioritetnom razredu za koji ih je odredio sudionik nalogodavac.

(2)

Nalozi za plaćanje u vrlo hitnim i hitnim redovima namiruju se upotrebljavajući provjeru mogućnosti prebijanja opisanu u stavku 6., počevši s nalogom za plaćanje na početku reda u slučajevima povećanja likvidnosti ili intervencije na razini reda (promjena mjesta u redu, vremena namire ili prioriteta, ili opoziv naloga za plaćanje).

(3)

(a)

Kod algoritma 1 („sve ili ništa”) (umetnuti naziv SB-a) mora za svaki odnos u vezi s kojim je određeno dvostrano ograničenje, i za ukupni iznos odnosa, za koje je određeno višestrano ograničenje:

izračunati cjelokupnu likvidnosnu poziciju svakog PM računa sudionika u sustavu TARGET2 utvrđujući je li zbir svih izlaznih i ulaznih naloga za plaćanje koji čekaju u redu negativan ili pozitivan i, ako je negativan, provjeriti premašuje li sudionikovu dostupnu likvidnost (cjelokupna likvidnosna pozicija čini „ukupnu likvidnosnu poziciju”); i

ii.	provjeriti uvažavaju li se ograničenja i rezervacije koje je svaki sudionik u sustavu TARGET2 odredio u odnosu na svaki relevantni PM račun.

Ako je ishod ovih izračuna i provjera pozitivan za svaki relevantni PM račun, (umetnuti naziv SB-a) i druge uključene središnje banke namiruju istodobno sva plaćanja na PM računima odnosnih sudionika u sustavu TARGET2.

(b)

Kod algoritma 2 („djelomično”) (umetnuti naziv SB-a) mora:

i.	izračunati i provjeriti likvidnosne pozicije, ograničenja i rezervacije svakog relevantnog PM računa kao i kod algoritma 1; i

ii.	ako je ukupna likvidnosna pozicija jednog ili više relevantnih PM računa negativna, isključiti pojedinačne naloge za plaćanje dok ukupna likvidnosna pozicija svakog relevantnog PM računa ne bude pozitivna.

Nakon toga, (umetnuti naziv SB-a) i druge uključene središnje banke, pod uvjetom da postoji dovoljno sredstava, namiruju sva preostala plaćanja (osim isključenih naloga za plaćanje) istodobno na PM računima odnosnih sudionika u sustavu TARGET2.

(c)

Kod algoritma 3 („višekratna”) (umetnuti naziv SB-a) mora:

usporediti parove PM računa sudionika u sustavu TARGET2 kako bi se utvrdilo mogu li nalozi za plaćanje koji čekaju u redu biti namireni u okviru dostupne likvidnosti na PM računima tih dvaju sudionika u sustavu TARGET2 i unutar ograničenja koje su odredili (počevši od para PM računa s najmanjom razlikom između naloga za plaćanje naslovljenih jedan na drugog), te će uključene središnje banke uknjižiti ta plaćanja istodobno na PM račune tih dvaju sudionika u sustavu TARGET2; i

ii.

ako je, u odnosu na par PM računa opisanih u podtočki i., likvidnost nedovoljna radi financiranja dvostrane pozicije, isključiti pojedinačne naloge za plaćanje dok likvidnost ne bude dovoljna. U tom slučaju uključene središnje banke namiruju preostala plaćanja osim isključenih, istodobno na PM računima tih dvaju sudionika u sustavu TARGET2.

Nakon izvršene provjere određene u podtočkama od i. do ii., (umetnuti naziv SB-a) provjerava višestrane pozicije za namiru (između sudionikova PM računa i PM računa drugih sudionika u sustavu TARGET2 u vezi s kojima su određena višestrana ograničenja). U tu svrhu postupak opisan u podtočkama od i. do ii. primjenjuje se na odgovarajući način.

(d)	Kod algoritma 4 („djelomična namira zajedno s namirom podsustava”) (umetnuti naziv SB-a) slijedi isti postupak kao i za algoritam 2, ali bez isključivanja naloga za plaćanje u vezi s namirom podsustava (koji namiruje na istodobnoj višestranoj osnovi).

(e)

Kod algoritma 5 („namira podsustava preko podračuna”) (umetnuti naziv SB-a) slijedi isti postupak kao i za algoritam 1, uz izmjenu prema kojoj (umetnuti naziv SB-a) započinje algoritam 5 preko sučelja podsustava i provjerava samo postoji li dovoljno sredstava na podračunima sudionika. Osim toga, ne uzimaju se u obzir ograničenja i rezervacije. Algoritam 5 se izvodi također za vrijeme noćne namire.

(4)

(5)

Za vrijeme dnevne obrade algoritmi se izvode uzastopno. Sve dok u tijeku nisu istodobne višestrane namire podsustava, redoslijed je sljedeći:

(a)	algoritam 1;

(b)	ako algoritam 1 ne uspije, slijedi algoritam 2;

(c)	ako algoritam 2 ne uspije, slijedi algoritam 3, ili ako algoritam 2 uspije, ponavlja se algoritam 1.

Dok je u tijeku istodobna višestrana namira („postupak 5”) u vezi s podsustavom, izvodi se algoritam 4.

(6)	Algoritmi se izvode fleksibilno postavljajući unaprijed utvrđeno vremensko kašnjenje između aplikacija različitih algoritama kako bi se osigurao najmanji interval između izvođenja dvaju algoritma. Vremenski slijed automatski se nadzire. Ručna intervencija je moguća.

(7)

8. Upotreba ICM-a

(1)	ICM se može upotrebljavati za unos naloga za plaćanje.

(2)	ICM se može upotrebljavati za dobivanje informacija i upravljanje likvidnošću.

(3)	S iznimkom uskladištenih naloga za plaćanje i informacija o statičnim podacima, samo su podaci u vezi s trenutnim radnim danom dostupni preko ICM-a. Zasloni su ponuđeni samo na engleskom jeziku.

(4)	Informacije se pružaju u načinu „na upit” (engl. pull mode), što znači da svaki sudionik mora tražiti da mu se informacije pružaju. Sudionici redovito provjeravaju ICM tijekom radnog dana zbog važnih poruka.

(5)	Dostupan je samo način „korisnik-do-aplikacije” (U2A) za sudionike koji se koriste internetskim pristupom. U2A dopušta izravnu komunikaciju između sudionika i ICM-a. Informacije se prikazuju u pregledniku koji se izvodi na PC sustavu. Daljnje su pojedinosti opisane u Priručniku za korisnike ICM-a.

(6)	Svaki sudionik ima najmanje jednu radnu stanicu s internetskim pristupom radi pristupanja ICM-u preko U2A.

(7)	Prava na pristup ICM-u dodjeljuju se na osnovi certifikata čija je upotreba podrobnije opisana u stavcima od 10. do 13.

(8)

Sudionici mogu također upotrebljavati ICM za prijenos likvidnosti:

(a)	(umetnuti ako je to primjenjivo) s njihova PM računa na njihov račun izvan PM-a;

(b)	između PM računa i sudionikovih podračuna; i

(c)	s PM računa na zrcalni račun koji vodi podsustav.

9. UDFS, Priručnik za korisnike ICM-a i „Priručnik za korištenje usluga certificiranja javnog ključa kod internetskog pristupa”

10. Izdavanje, privremeno oduzimanje, ponovna aktivacija, opoziv i obnova certifikata

(1)	Sudionik zahtijeva od (umetnuti naziv SB-a) izdavanje certifikata kako bi mu se omogućio pristup sustavu TARGET2-(umetnuti oznaku SB-a/zemlje) upotrebom internetskog pristupa.

(2)

Sudionik zahtijeva od (umetnuti naziv SB-a) privremeno oduzimanje i ponovnu aktivaciju certifikata, kao i opoziv i obnovu certifikata, kada imatelj certifikata više ne želi imati pristup sustavu TARGET2 ili ako sudionik okonča svoje aktivnosti u sustavu TARGET2-(umetnuti oznaku SB-a/zemlje), na primjer zbog spajanja odnosno pripajanja ili preuzimanja.

(3)	Sudionik mora donijeti svaku mjeru opreza i organizacijsku mjeru kako bi osigurao da se certifikati upotrebljavaju prema Usklađenim uvjetima.

(4)	Sudionik odmah obavješćuje (umetnuti naziv SB-a) o svim bitnim promjenama svih informacija sadržanih u obrascima dostavljenima (umetnuti naziv SB-a) u vezi s izdavanjem certifikata.

11. Sudionikovo postupanje s certifikatima

(1)	Sudionik osigurava čuvanje svih certifikata i usvaja pouzdane organizacijske i tehničke mjere radi izbjegavanja štete trećim stranama i kako bi se osigurao da se svaki certifikat upotrebljava samo imatelj certifikata kojemu je izdan.

(2)	Sudionik mora odmah pružiti sve informacije koje zahtijeva (umetnuti naziv SB-a) i jamčiti pouzdanost tih informacija. Sudionici su stalno u potpunosti odgovorni za trajnu točnost svih informacija pruženih (umetnuti naziv SB-a) u vezi s izdavanjem certifikata.

(3)	Sudionik preuzima punu odgovornost kako bi osigurao da svi njegovi imatelji certifikata drže njihove dodijeljene certifikate odvojeno od tajnih PIN i PUK kodova.

(4)	Sudionik preuzima punu odgovornost kako bi osigurao da niti jedan od njegovih imatelja certifikata ne upotrebljava certifikate za funkcije ili svrhe različite od onih za koje su certifikati izdani.

(5)	Sudionik odmah obavješćuje (umetnuti naziv SB-a) o svakom zahtjevu i razlogu za privremeno oduzimanje, ponovnu aktivaciju, opoziv ili obnovu certifikata.

(6)	Sudionik odmah zahtijeva od (umetnuti naziv SB-a) privremeno oduzimanje svih certifikata ili ključeva sadržanih u njima koji su neispravni ili više nisu u posjedu njihovih imatelja certifikata.

(7)	Sudionik odmah obavješćuje (umetnuti naziv SB-a) o svakom gubitku ili krađi certifikata.

12. Sigurnosni zahtjevi

(1)

Računalni sustav kojim se sudionik koristi za pristup sustavu TARGET2 upotrebom internetskog sustava smješten je u prostorijama u vlasništvu ili najmu sudionika. Pristup sustavu TARGET2-(umetnuti oznaku SB-a/zemlje) može se dopustiti samo iz tih prostorija te se radi izbjegavanja nedoumica neće dopustiti pristup na daljinu.

(2)

Sudionik pokreće softver na računalnom sustavu koji je postavljen i prilagođen u skladu s trenutnim međunarodnim informatičkim sigurnosnim standardima koji kao minimum uključuju zahtjeve podrobnije navedene u stavku 12. podstavku (3) i stavku 13. podstavku (4). Sudionik uspostavlja odgovarajuće mjere, uključujući posebnu antivirusnu zaštitu i zaštitu od zlonamjernog softvera, mjere za sprečavanje lažnog predstavljanja (engl. anti-phishing), očvrsnuće sigurnosti i postupke za upravljanje popravljanjem programa. Sve te mjere i postupke sudionik redovno ažurira.

(3)	Sudionik uspostavlja enkriptiranu komunikacijsku vezu sa sustavom TARGET2-(umetnuti oznaku SB-a/zemlje) radi internetskog pristupa.

(4)	Računalni računi na sudionikovim radnim stanicama ne smiju imati administratorska prava. Prava se dodjeljuju u skladu s načelom „najmanjeg prava”.

(5)

Sudionik mora stalno štititi računalne sustave kojima se koristi za internetski pristup sustavu TARGET2-(umetnuti oznaku SB-a/zemlje), i to na sljedeći način:

(a)

Računalne sustave i radne stanice stalno štiti od neovlaštenog fizičkog i mrežnog pristupa upotrebljavajući vatrozid radi zaštite računalnih sustava i radnih stanica od dolaznog internetskog prometa i radnih stanica od neovlaštenog pristupa preko unutarnje mreže. Upotrebljava vatrozid koji štiti od dolaznog prometa, kao i vatrozid na radnim stanicama koji osigurava da samo ovlašteni programi komuniciraju prema van.

(b)	Sudionicima se dopušta postavljanje na radne stanice softvera koji je potreban za pristup sustavu TARGET2 i koji je odobren na temelju sudionikove unutarnje sigurnosne politike.

(c)	Sudionici stalno osiguravaju da se sve programske aplikacije koje se izvode na radnim stanicama redovito ažuriraju i popravljaju njihovom zadnjom verzijom. To se odnosi posebno na operativni sustav, internetski preglednik i priključke (engl. plug-ins).

(d)	Sudionici stalno ograničavaju odlazni promet s radnih stanica prema poslovno kritičnim stranicama, kao i prema stranicama potrebnima za utemeljeno i razumno ažuriranje softvera.

(e)	Sudionici osiguravaju da su svi kritični unutarnji tijekovi prema radnim stanicama ili od njih zaštićeni od razotkrivanja i zlonamjernih izmjena, posebno ako se datoteke prenose preko mreže.

(6)

Sudionik osigurava da se njegovi imatelji certifikata stalno pridržavaju prakse sigurnog pregledavanja, uključujući:

(a)	rezerviranje određenih radnih stanica radi pristupa stranicama iste kritične razine i pristupanje tim stranicama samo s tih radnih stanica;

(b)	uvijek ponovo pokretati sjednice preglednika prije i nakon pristupanja sustavu TARGET2-(umetnuti oznaku SB/zemlje) preko interneta;

(c)	provjeravati autentičnost svih serverskih SSL certifikata pri svakoj prijavi u sustav TARGET2-(umetnuti oznaku SB-a/zemlje) preko interneta;

(d)	sumnjati na elektroničku poštu za koju se čini da potječe od sustava TARGET2-(umetnuti oznaku SB-a/zemlje) i nikada ne davati šifru certifikata ako se ta šifra traži, jer sustav TARGET2-(umetnuti oznaku SB-a/zemlje) nikad neće tražiti šifru certifikata u elektroničkoj pošti ili na drugi način.

(7)

Sudionik stalno provodi sljedeća načela upravljanja radi ublažavanja rizika za svoj sustav:

(a)	uspostavljanje praksi upravljanja korisnicima koje osiguravaju da se stvaraju samo ovlašteni korisnici i ostaju u sustavu, te održavanje točnog i ažuriranog popisa ovlaštenih korisnika;

(b)	usklađivanje dnevnog platnog prometa radi otkrivanja odstupanja između odobrenog i stvarnog dnevnog platnog prometa, poslanog i primljenog;

(c)	radi osiguranja da imatelj certifikata ne pregledava niti jednu drugu internetsku stranicu u isto vrijeme kada pristupa TARGET2-(umetnuti oznaku SB-a/zemlje).

13. Dodatni sigurnosni zahtjevi

(1)	Sudionik stalno osigurava putem odgovarajućih organizacijskih i/ili tehničkih mjera da korisnički identiteti koji su razotkriveni radi kontrole pristupnih prava (engl. Access Right Review) nisu zlorabljeni, i posebno da niti jedna neovlaštena osoba ne sazna za njih.

(2)	Sudionik mora raspolagati postupkom administriranja korisnika kako bi se osiguralo neposredno i trajno brisanje odnosnog korisničkog identiteta u slučaju da zaposlenik ili drugi korisnik sustava u prostorijama sudionika napusti sudionikovu organizaciju.

(3)	Sudionik mora raspolagati postupkom administriranja korisnika te odmah i trajno blokira korisničke identitete koji su na bilo koji način kompromitirani, uključujući slučajeve u kojima su certifikati izgubljeni ili ukradeni ili kada je šifra otuđena pomoću lažnog predstavljanja.

(4)	Ako sudionik nakon tri pojave ne može ukloniti sigurnosne pogreške ili pogreške konfiguracije, na primjer one koje potječu od sustava zaraženog zlonamjernim softverom, nacionalne središnje banke pružatelji SSP-a mogu trajno blokirati sudionikove korisničke identitete.

Dodatak IIA.

POPIS NAKNADA I IZDAVANJE RAČUNA ZA INTERNETSKI PRISTUP

Naknade za izravne sudionike

1.	Mjesečna naknada za obradu naloga za plaćanje u sustavu TARGET2-(umetnuti oznaku SB-a/zemlje) za izravne sudionike iznosi 70 EUR po internetskom pristupu PM računu plus 150 EUR po PM računu plus jedinstvena naknada po transakciji (knjiženje na teret) u iznosu od 0,80 EUR;

2.	Dodatna mjesečna naknada za izravne sudionike koji ne žele da se BIC njihova računa objavi u imeniku sustava TARGET2 iznosi 30 EUR po računu.

(umetnuti naziv SB-a) izdaje i održava do pet aktivnih certifikata po sudioniku za svaki PM račun bez naknade. (umetnuti naziv SB-a) naplaćuje naknadu u iznosu od 50 EUR za izdavanje svakog sljedećeg naknadnog aktivnog certifikata. (umetnuti naziv SB-a) naplaćuje godišnju naknadu za održavanje u iznosu od 11 EUR za svaki dodatni naknadni aktivni certifikat. Aktivni certifikati vrijede tri godine.

Izdavanje računa

Ako su sudionici izravni, primjenjuju se sljedeća pravila za izdavanje računa. Izravni sudionik prima račun za prethodni mjesec sa specifikacijom naknada koje se plaćaju, najkasnije do petog radnog dana sljedećeg mjeseca. Plaćanje se provodi najkasnije desetog radnog dana tog mjeseca na račun koji je naveo (umetnuti naziv SB-a) i na teret PM računa tog sudionika.

PRILOG VI.

SMJERNICA KOJA JE STAVLJENA IZVAN SNAGE S KASNIJIM IZMJENAMA

Smjernica ESB/2007/2 (SL L 237, 8.9.2007., str. 1.).

Smjernica ESB/2009/9 (SL L 123, 19.5.2009., str. 94.).

Smjernica ESB/2009/21 (SL L 260, 3.10.2009., str. 31.).

Smjernica ESB/2010/12 (SL L 261, 5.10.2010., str. 6.).

Smjernica ESB/2011/2 (SL L 86, 1.4.2011., str. 75.).

Smjernica ESB/2011/15 (SL L 279, 26.10.2011., str. 5.).

PRILOG VII.

KORELACIJSKA TABLICA

Smjernica ESB/2007/2	Ova Smjernica
Članci 1. – 4.	Članici 1. – 4.
—	Članici 5. – 6.
Članak 5.	Članak 7.
Članak 6.	Članak 8.
—	Članak 9. – 11.
Članak 7.	Članak 12.
Članak 8.	Članak 13.
Članak 9.	Članak 14.
Članak 10.	Članak 15.
Članak 11.	Članak 16.
—	Članici 17. – 24.
Članak 12.	Članak 25.
Članak 14.	Članak 26.
Članak 15.	Članak 27.
Članak 16.	Članak 28.
Prilozi I. – V.	Prilozi I. – V.

10/Sv. 7

Službeni list Europske unije

267

32013D0010

L 118/37

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

ODLUKA EUROPSKE SREDIŠNJE BANKE

od 19. travnja 2013.

o apoenima, specifikacijama, reproduciranju, zamjeni i povlačenju euronovčanica

(preinačena)

(ESB/2013/10)

(2013/211/EU)

UPRAVNO VIJEĆE EUROPSKE SREDIŠNJE BANKE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 128. stavak 1.,

uzimajući u obzir članak 16. Statuta Europskog sustava središnjih banaka i Europske središnje banke,

budući da:

(1)

Područje primjene Odluke ESB/2003/4 od 20. ožujka 2003. o apoenima, specifikacijama, reproduciranju, zamjeni i povlačenju euronovčanica (1) potrebno je proširiti kako bi se mogle obuhvatiti buduće serije euronovčanica. U tu svrhu potrebno je donijeti određeni broj tehničkih izmjena Odluke ESB/2003/4. Nadalje, u svjetlu iskustava u primjeni i tumačenju Odluke ESB/2003/4, potrebno je detaljnije pojasniti i poboljšati pojedina pravila i postupke. Stoga, radi uvođenja navedenih izmjena, Odluku ESB/2003/4 trebalo bi preinačiti radi jasnoće i transparentnosti.

(2)

Člankom 128. stavkom 1. Ugovora i člankom 16. Statuta Europskog sustava središnjih banaka i Europske središnje banke predviđeno je da Europska središnja banka (ESB) ima isključivo pravo odobriti izdavanje euronovčanica u Uniji. Tim odredbama također je predviđeno da ESB i nacionalne središnje banke država članica čija je valuta euro (dalje u tekstu „NSB-ovi”) mogu izdavati te novčanice. U skladu s člankom 10. Uredbe Vijeća (EZ) br. 974/98 od 3. svibnja 1998. o uvođenju eura (2), ESB i NSB-ovi puštaju euronovčanice u optjecaj.

(3)

Europski monetarni institut (EMI) izvršio je pripremne radnje za izradu i izdavanje euronovčanica, a posebno je u vezi s dizajnom euronovčanica korisnicima olakšao prepoznavanje i prihvaćanje apoena i specifikacija novih euronovčanica, uzimajući u obzir posebne vizualne i tehničke zahtjeve europskih udruženja korisnika novčanica.

(4)

Kao sljednik EMI-ja ESB ima autorsko pravo na dizajne euronovčanica koje je izvorno pripadalo EMI-ju. ESB i NSB-ovi koji djeluju u ime ESB-a mogu izvršavati to autorsko pravo u odnosu na reprodukcije koje su izdane ili distribuirane na način koji predstavlja povredu navedenog autorskog prava, kao što su, između ostalog, reprodukcije koje mogu nepovoljno utjecati na ugled euronovčanica.

(5)	Europska središnja banka i NSB-ovi povremeno će uvesti novu seriju euronovčanica s poboljšanim zaštitnim obilježjima koja će biti utemeljena na napretku ostvarenom u tehnologiji izrade novčanica od uvođenja prve serije.

(6)

Pravo ESB-a i NSB-ova da izdaju euronovčanice uključuje nadležnost za poduzimanje svih potrebnih pravnih mjera za zaštitu integriteta euronovčanica kao sredstva plaćanja. ESB bi trebao poduzeti mjere kako bi se osigurala minimalna razina zaštite u svim državama članicama čija je valuta euro i time osiguralo da javnost može razlikovati reprodukcije od euronovčanica koje izdaju ESB i NSB-ovi te koje nisu krivotvorene novčanice u skladu s člankom 2. točkom (a) Uredbe Vijeća (EZ) br. 1338/2001 od 28. lipnja 2001. o utvrđivanju mjera potrebnih za zaštitu eura od krivotvorenja (3) (dalje u tekstu „originalne euronovčanice”). Stoga je potrebno utvrditi zajednička pravila prema kojima će biti dopušteno reproduciranje euronovčanica.

(7)	Ova Odluka ne bi trebala dovoditi u pitanje primjenu kaznenog prava, posebno u vezi s krivotvorenjem.

(8)	Reprodukcije euronovčanica u elektroničkom obliku trebalo bi smatrati zakonitim samo ako njihov proizvođač poduzme odgovarajuće tehničke mjere za sprečavanje ispisa u slučajevima kada bi javnost mogla zamijeniti ispise za originalne euronovčanice.

(9)

Nadležnost za poduzimanje mjera za zaštitu integriteta originalnih euronovčanica kao sredstva plaćanja uključuje nadležnost za donošenje zajedničkih pravila po kojima su NSB-ovi spremni zamijeniti oštećene originalne euronovčanice. Prema tom režimu određene su neke kategorije euronovčanica koje bi NSB-ovi trebali zadržati kada im budu predočene na zamjenu.

(10)

Dio originalne euronovčanice koji treba predočiti kako bi se ispunio uvjet za zamjenu podliježe minimalnim zahtjevima koji se odnose na mjere. Te bi mjere trebalo iskazati kao postotak površine originalne euronovčanice prije nego što je oštećena, kako bi se spriječila iskrivljena mjerenja, kao na primjer u slučajevima kada je euronovčanica oštećena zbog smanjenja.

(11)

Uredbom (EZ) br. 1338/2001 zahtijeva se da kreditne institucije kao i, u okviru svojih platnih aktivnosti, ostali pružatelji platnih usluga te sve druge institucije uključene u obradu i distribuciju novčanica i kovanica javnosti osiguraju provjeru autentičnosti euronovčanica i kovanica koje su primili i koje namjeravaju ponovo staviti u optjecaj kao i da osiguraju otkrivanje krivotvorina.

(12)	S obzirom na to da do oštećenja originalnih euronovčanica uređajima protiv krađa može doći u okviru počinjenja kaznenog djela ili pokušaja kaznenog djela, trebalo bi osigurati da u takvim slučajevima novčanice mogu zamijeniti samo žrtve takvog kaznenog djela ili pokušaja kaznenog djela.

(13)

Kako bi se sve institucije i gospodarske subjekte iz članka 6. stavka 1. Uredbe (EZ) br. 1338/2001 potaknulo da pravilno rukuju uređajima protiv krađa, primjereno je da osobama koje profesionalno rukuju novčanicama NSB-ovi za zamjenu originalnih euronovčanica koje su oštećene upotrebom uređaja protiv krađa zaračunaju naknadu za analizu izvršenu u vezi sa zamjenom tih euronovčanica.

(14)	Tu naknadu ne bi trebalo zaračunati kada oštećenje proizlazi iz pokušaja ili počinjenja razbojništva ili krađe, a kako bi se izbjegle neznatne naknade, tu bi naknadu trebalo zaračunati samo kada se na zamjenu predoči minimalni broj oštećenih originalnih euronovčanica.

(15)	Veće količine originalnih euronovčanica koje su oštećene zbog aktiviranja uređaja protiv krađa trebalo bi predočiti na zamjenu, ako NSB-ovi to zahtijevaju, u pakiranjima koja se sastoje od minimalnog broja euronovčanica.

(16)

U svrhu podržavanja nastojanja jačanja sigurnosti gotovinskog ciklusa te izbjegavanja kažnjavanja upotrebe uređaja protiv krađa, primjereno je da se vrijednost knjiži u korist računa institucija i gospodarskih subjekata iz članka 6. stavka 1. Uredbe (EZ) br. 1338/2001 koji predoče na zamjenu originalne euronovčanice slučajno oštećene uređajima protiv krađa, na datum primitka takvih novčanica, na način sličan redovitom polaganju gotovine.

(17)

U svrhu podržavanja Europske unije u sprečavanju upotrebe financijskog sustava za pranje novca i financiranje terorizma, primjereno je da Eurosustav odredi način postupanja sa zahtjevima za zamjenu oštećenih originalnih euronovčanica u iznosu od najmanje 7 500 EUR, podnesenima od strane bilo kojeg podnositelja zahtjeva. Ta pravila ne dovode u pitanje bilo kakve strože zahtjeve vezano uz dokaz identiteta i izvješćivanje koje usvoje države članice pri prenošenju Direktive 2005/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 26. listopada 2005. o sprečavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca i financiranja terorizma (4).

(18)	Isključivo pravo ESB-a da odobri izdavanje euronovčanica u Uniji uključuje nadležnost za povlačenje euronovčanica i uspostavu zajedničkih pravila po kojima ESB i NSB-ovi mogu izvršiti to povlačenje,

DONIJELO JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Apoeni i specifikacije

1. Euronovčanice obuhvaćaju sedam apoena euronovčanica u rasponu od 5 eura do 500 eura, s motivima tematski povezanima s „europskim razdobljima i stilovima” i sa sljedećim osnovnim specifikacijama.

Nominalna vrijednost (EUR)	Dimenzije (prva serija)	Dimenzije (druga serija)	Prevladavajuća boja	Dizajn
5	120 x 62 mm	120 x 62 mm	Siva	Klasika
10	127 × 67 mm	127 × 67 mm	Crvena	Romanika
20	133 × 72 mm	133 × 72 mm	Plava	Gotika
50	140 × 77 mm	140 × 77 mm	Narančasta	Renesansa
100	147 × 82 mm	Još nije odlučeno	Zelena	Barok i rokoko
200	153 × 82 mm	Još nije odlučeno	Žutosmeđa	Arhitektura željeza i stakla
500	160 × 82 mm	Još nije odlučeno	Ljubičasta	Moderna arhitektura 20. stoljeća

2. Na sedam apoena serije euronovčanica prikazana su vrata i prozori na prednjoj strani (lice) te mostovi na stražnjoj strani (naličje). Svih sedam apoena tipično je za gore navedena različita umjetnička razdoblja u Europi. Ostali elementi dizajna uključuju:

(a)	simbol Europske unije;

(b)	naziv valute ispisan latiničnim i grčkim pismom, te osim toga, za drugu seriju euronovčanica, naziv valute na ćiriličnom pismu;

(c)

početna slova naziva ESB-a na službenim jezicima Europske unije; za prvu seriju euronovčanica, početna slova naziva ESB-a ograničena su na sljedećih pet službenih jezika: BCE, ECB, EZB, EKT i EKP, dok su, osim toga, za drugu seriju euronovčanica početna slova naziva ESB-a ograničena na sljedećih devet službenih jezika: BCE, ECB, ЕЦБ, EZB, EKP, EKT, EKB, BĊE i EBC;

(d)	simbol © koji označuje da autorsko pravo pripada ESB-u; i

(e)	potpis predsjednika ESB-a.

Članak 2.

Pravila reproduciranja euronovčanica

1. „Reprodukcija” znači svaka materijalna ili nematerijalna slika koja se koristi cijelom euronovčanicom ili njezinim dijelom, kako je to navedeno u članku 1., ili dijelovima njezinih pojedinih elemenata dizajna kao što su, između ostalog, boja, dimenzije te upotreba slova ili simbola čija slika može sličiti originalnoj euronovčanici ili odavati opći dojam originalne euronovčanice, bez obzira na:

(a)	veličinu slike; ili

(b)	materijal ili tehniku korištenu pri izradi; ili

(c)	to jesu li elementi dizajna euronovčanice, poput slova ili simbola, mijenjani ili sadržavaju dodatke.

2. Reprodukcije koje javnost može zamijeniti za originalne euronovčanice smatraju se nezakonitim.

3. Reprodukcije koje ispunjavaju sljedeće kriterije smatraju se zakonitim jer nema rizika da bi ih javnost mogla zamijeniti za originalne euronovčanice:

(a)	jednostrane reprodukcije euronovčanice kako je navedeno u članku 1., pod uvjetom da veličina reprodukcije bude jednaka ili veća od 125 % dužine i širine ili jednaka ili manja od 75 % dužine i širine odgovarajuće euronovčanice kako je navedeno u članku 1.; ili

(b)	dvostrane reprodukcije euronovčanice kako je navedeno u članku 1., pod uvjetom da veličina reprodukcije bude jednaka ili veća od 200 % dužine i širine ili jednaka ili manja od 50 % dužine i širine odgovarajuće euronovčanice, kako je navedeno u članku 1.; ili

(c)	reprodukcije pojedinih elemenata dizajna euronovčanice kako je navedeno u članku 1., pod uvjetom da takav element dizajna nije na pozadini koja je slična novčanici; ili

(d)	jednostrane reprodukcije na kojima je prikazan dio prednje strane ili stražnje strane euronovčanice, pod uvjetom da je takav dio manji od jedne trećine originalne prednje strane ili stražnje strane euronovčanice kako je navedeno u članku 1.; ili

(e)	reprodukcije napravljene od materijala koji je jasno različit od papira, a koji izgleda osobito različito od materijala koji se koristi za novčanice; ili

(f)

nematerijalne reprodukcije koje su stavljene na raspolaganje u elektroničkom obliku na internetskim stranicama, preko žičanih ili bežičnih sredstava komunikacije ili bilo kojih drugih sredstava koja javnosti omogućuju pristup nematerijalnim reprodukcijama na bilo kojem individualno odabranom mjestu i u bilo kojem individualno odabranom vremenu, pod uvjetom da:

—	je riječ SPECIMEN (uzorak) otisnuta poprečno preko reprodukcije u fontu Arial ili fontu koji je sličan fontu Arial, i

—	rezolucija elektroničke reprodukcije u njezinoj 100 %-tnoj veličini ne prelazi 72 točke po inču (dpi).

4. U slučaju reprodukcija iz stavka 3. točke (f),

—	dužina riječi SPECIMEN mora iznositi najmanje 75 % dužine reprodukcije, i

—	visina riječi SPECIMEN mora iznositi najmanje 15 % širine reprodukcije, i

—	riječ SPECIMEN mora biti prikazana netransparentnom (neprozirnom) bojom koja je u kontrastu s prevladavajućom bojom odgovarajuće euronovčanice kako je navedeno u članku 1.

5. Nakon primitka pisanog zahtjeva ESB i NSB-ovi daju potvrdu da su reprodukcije koje ne udovoljavaju kriterijima iz stavka 3. također zakonite, ako ih javnost ne može zamijeniti za originalne euronovčanice kako je navedeno u članku 1. Kada je reprodukcija izrađena na državnom području samo jedne države članice čija je valuta euro, gore navedeni zahtjevi upućuju se NSB-u te države članice. U svim drugim slučajevima takvi se zahtjevi upućuju ESB-u.

6. Pravila reproduciranja za euronovčanice također se primjenjuju na euronovčanice koje su povučene ili su izgubile status zakonskog sredstva plaćanja na temelju ove Odluke.

Članak 3.

Zamjena oštećenih originalnih euronovčanica

1. NSB-ovi mijenjaju oštećene originalne euronovčanice na zahtjev i prema uvjetima utvrđenima u stavku 2. i prema mjerodavnoj odluci Upravnog vijeća iz članka 6. u sljedećim slučajevima:

(a)	kada se predoči više od 50 % euronovčanice; ili

(b)	kada se predoči 50 % euronovčanice ili manje od 50 % euronovčanice, ali podnositelj zahtjeva dokaže da su dijelovi koji nedostaju uništeni.

2. U skladu sa stavkom 1. sljedeći dodatni uvjeti primjenjuju se na zamjenu oštećenih originalnih euronovčanica:

(a)	kada postoji sumnja u vezi s pravom vlasništva podnositelja zahtjeva na euronovčanice: podnositelj zahtjeva dužan je pružiti dokaz o svom identitetu kao i dokaz o vlasništvu ili dokaz da je ovlašteni podnositelj zahtjeva;

(b)	kada postoji sumnja u vezi s autentičnošću euronovčanica: podnositelj zahtjeva dužan je pružiti dokaz o svom identitetu;

(c)	kada se predoče originalne euronovčanice umrljane tintom, onečišćene ili impregnirane, podnositelj zahtjeva dužan je dati pisano objašnjenje o vrsti mrlje, onečišćenja ili impregnacije;

(d)	kada su originalne euronovčanice oštećene uređajima protiv krađa: podnositelj zahtjeva dužan je dati pisanu izjavu o uzroku neutralizacije;

(e)

kada su originalne euronovčanice oštećene uređajima protiv krađa pri pokušaju ili počinjenju razbojništva, krađe ili drugog kaznenog djela: novčanice se zamjenjuju samo na zahtjev vlasnika ili ovlaštenog podnositelja zahtjeva koji je žrtva pokušaja kaznenog djela ili počinjenoga kaznenog djela koje je dovelo do oštećenja novčanica;

(f)

kada su originalne euronovčanice oštećene uređajima protiv krađa i kada ih predoče institucije i gospodarski subjekti iz članka 6. stavka 1. Uredbe (EZ) br. 1338/2001: te institucije i gospodarski subjekti dužni su dati pisanu izjavu u kojoj su navedeni uzrok neutralizacije, oznaka i karakteristike uređaja protiv krađe, podaci o osobi koja je predočila oštećene novčanice i datum njihova predočavanja;

(g)

kada su originalne euronovčanice oštećene u većim količinama zbog aktiviranja uređaja protiv krađa: u mjeri u kojoj je to moguće i ako to zahtijevaju NSB-ovi, one se moraju predočiti u pakiranjima od po 100 euronovčanica, pod uvjetom da je iznos predočenih euronovčanica dovoljan da se stvore takva pakiranja;

(h)

kada institucije i gospodarski subjekti iz članka 6. stavka 1. Uredbe (EZ) br. 1338/2001 predoče na zamjenu, u jednoj ili više transakcija, oštećene originalne euronovčanice u vrijednosti od najmanje 7 500 EUR: te institucije i gospodarski subjekti dužni su dostaviti dokumentaciju o porijeklu novčanica i dokaz o identitetu stranke, ili, prema potrebi, stvarnog korisnika kako je određen u Direktivi 2005/60/EZ. Ova se obveza također primjenjuje u slučaju sumnje o dostizanju granične vrijednosti od 7 500 EUR. Pravila utvrđena ovim stavkom ne dovode u pitanje sve strože zahtjeve u smislu dokaza identiteta i izvješćivanja koje usvajaju države članice prenošenjem Direktive 2005/60/EZ.

3. Neovisno o gore navedenom:

(a)

kada NSB-ovi znaju ili imaju dovoljno razloga povjerovati da su originalne euronovčanice namjerno oštećene, oni ih odbijaju zamijeniti i zadržavaju euronovčanice kako bi spriječili da se takve euronovčanice vrate u optjecaj ili da ih podnositelj zahtjeva predoči nekom drugom NSB-u na zamjenu. Međutim, oni će zamijeniti oštećene originalne euronovčanice ako znaju ili imaju dovoljno razloga povjerovati da podnositelji zahtjeva djeluju u dobroj vjeri ili ako podnositelji zahtjeva mogu dokazati da djeluju u dobroj vjeri. Euronovčanice koje su oštećene u manjoj mjeri, npr. na njima su bilješke, brojke ili kratke rečenice, u načelu se ne smatraju namjerno oštećenim euronovčanicama; i

(b)

kada NSB-ovi znaju ili imaju dovoljno razloga povjerovati da je počinjeno kazneno djelo, oni odbijaju zamijeniti oštećene originalne euronovčanice i zadržavaju ih, s potvrdom primitka, kao dokaz koji će predočiti nadležnim tijelima kako bi se pokrenula ili podržala kaznena istraga u tijeku. Osim ako nadležna tijela ne odluče drukčije, originalne euronovčanice se na kraju istrage mogu zamijeniti pod uvjetima utvrđenima u stavcima 1. i 2.;

(c)

kada NSB-ovi znaju ili imaju dovoljno razloga povjerovati da su oštećene originalne euronovčanice onečišćene na način da predstavljaju rizik za zdravlje i sigurnost, oni zamjenjuju oštećene originalne euronovčanice ako podnositelj zahtjeva može osigurati zdravstvenu i sigurnosnu procjenu od strane nadležnih tijela.

Članak 4.

Utvrđivanje naknade za zamjenu originalnih euronovčanica oštećenih uređajima protiv krađa

1. NSB-ovi zaračunavaju institucijama i gospodarskim subjektima iz članka 6. stavka 1. Uredbe (EZ) br. 1338/2001 naknadu kada te institucije i gospodarski subjekti traže od NSB-ova, u skladu s člankom 3., da im zamijene originalne euronovčanice oštećene uređajima protiv krađa.

2. Naknada iznosi 10 eurocenti po oštećenoj euronovčanici.

3. Naknada se zaračunava samo ako se mijenja najmanje 100 oštećenih euronovčanica. Naknada se zaračunava za sve zamijenjene euronovčanice.

4. Naknada se ne zaračunava kada su euronovčanice oštećene pri pokušaju ili počinjenju razbojništva, krađe ili drugog kaznenog djela.

Članak 5.

Knjiženje u korist računa vrijednosti originalnih euronovčanica slučajno oštećenih uređajima protiv krađa i predočenih na zamjenu

1. NSB-ovi knjiže u korist računa koji institucije i gospodarski subjekti iz članka 6. stavka 1. Uredbe (EZ) br. 1338/2001 imaju kod mjerodavnog NSB-a vrijednost originalnih euronovčanica koje su slučajno oštećene uređajima protiv krađa na datum primitka tih novčanica, pod uvjetom da:

(a)	euronovčanice nisu oštećene pri počinjenom razbojništvu, krađi ili drugom kaznenom djelu;

(b)	NSB može odmah provjeriti odgovara li traženi iznos barem približno vrijednosti predočenih novčanica; i

(c)	da su dostavljene sve druge informacije koje zahtijeva NSB.

2. Svaka razlika koja se utvrdi nakon obrade između vrijednosti slučajno oštećenih originalnih euronovčanica predočenih na zamjenu i iznosa koji je knjižen u korist računa prije obrade knjiži se, ovisno o slučaju, na teret ili u korist, računa institucije ili gospodarskog subjekta koji je predočio euronovčanice.

3. Naknade iz članka 4. izračunavaju se na temelju stvarnog broja slučajno oštećenih originalnih euronovčanica koje obrađuje NSB.

Članak 6.

Povlačenje euronovčanica

Povlačenje vrste ili serije euronovčanica uređuje se odlukom Upravnog vijeća koja se radi općeg informiranja objavljuje u Službenom listu Europske unije i u drugim medijima. Ova odluka obuhvaća najmanje sljedeće točke:

—	vrstu ili seriju euronovčanica koja se povlači iz optjecaja, i

—	trajanje razdoblja zamjene, i

—	dan kada će vrsta ili serija euronovčanica izgubiti status zakonskog sredstva plaćanja, i

—	postupak s euronovčanicama koje budu predočene nakon što je prošlo razdoblje za povlačenje i/ili nakon što su euronovčanice izgubile status zakonskog sredstva plaćanja.

Članak 7.

Stupanje na snagu i stavljanje izvan snage

1. Odluka ESB/2003/4 stavlja se izvan snage.

2. Upućivanja na Odluku ESB/2003/4 smatraju se upućivanjima na ovu Odluku.

3. Ova Odluka stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Sastavljeno u Frankfurtu na Majni 19. travnja 2013.

Za Upravno vijeće ESB-a

Predsjednik ESB-a

Mario DRAGHI

(1) SL L 78, 25.3.2003., str. 16.

(2) SL L 139, 11.5.1998., str. 1.

(3) SL L 181, 4.7.2001., str. 6.

(4) SL L 309, 25.11.2005., str. 15.

PRILOG

KORELACIJSKA TABLICA

Odluka ESB/2003/4	Ova Odluka
Članak 1.	Članak 1.
Članak 2.	Članak 2.
Članak 3.	Članak 3.
Članak 4.	Članak 4.
Članak 5.	Članak 6.
Članak 6.	Članak 7.

10/Sv. 7

Službeni list Europske unije

273

32013O0011

L 118/43

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

SMJERNICA EUROPSKE SREDIŠNJE BANKE

od 19. travnja 2013.

o izmjeni Smjernice ESB/2003/5 o izvršenju mjera protiv nepropisnih reprodukcija euronovčanica te o zamjeni i povlačenju euronovčanica

(ESB/2013/11)

(2013/212/EU)

UPRAVNO VIJEĆE EUROPSKE SREDIŠNJE BANKE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 128. stavak 1.,

uzimajući u obzir Statut Europskog sustava središnjih banaka i Europske središnje banke, a posebno njegov članak 12. stavak 1., članak 14. stavak 3. i članak 16.,

uzimajući u obzir Odluku ESB/2013/10 od 19. travnja 2013. o apoenima, specifikacijama, reproduciranju, zamjeni i povlačenju euronovčanica (1),

budući da:

(1)

S obzirom na iskustva u primjeni i tumačenju Smjernice ESB/2003/5 od 20. ožujka 2003. o izvršenju mjera protiv nepropisnih reprodukcija euronovčanica te o zamjeni i povlačenju euronovčanica (2) i radi dosljednog upućivanja na originalne euronovčanice koje su zakonsko sredstvo plaćanja, primjereno je koristiti se samo pojmom „oštećen”.

(2)	Smjernicu ESB/2003/5 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti,

DONIJELO JE OVU SMJERNICU:

Članak 1.

Izmjena

Članak 4. Smjernice ESB/2003/5 zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 4.

Zamjena oštećenih euronovčanica

1. Nacionalne središnje banke provode Odluku ESB/2013/10 (3) na odgovarajući način.

2. Pri provedbi Odluke ESB/2013/10 te podložno svim pravnim ograničenjima, nacionalne središnje banke mogu uništiti sve oštećene euronovčanice ili sve njihove dijelove, osim ako postoji pravna osnova da ih se sačuva ili vrati podnositelju zahtjeva.

3. Nacionalne središnje banke imenuju jedinstveni organ ili tijelo za donošenje odluka o zamjeni oštećenih euronovčanica u slučajevima predviđenima u članku 3. stavku 1. točki (b) Odluke ESB/2013/10 te o tome na odgovarajući način obavješćuju ESB.

Članak 2.

Proizvodnja učinaka

Ova Smjernica proizvodi učinke od dana njezina priopćenja nacionalnim središnjim bankama država članica čija je valuta euro.

Članak 3.

Adresati

Ova je Smjernica upućena nacionalnim središnjim bankama država članica čija je valuta euro.

Sastavljeno u Frankfurtu na Majni 19. travnja 2013.

Predsjednik ESB-a

Mario DRAGHI

(1) SL L 118, 30.4.2013., str. 37.

(2) SL L 78, 25.3.2003., str. 20.

(3) SL L 118, 30.4.2013., str. 37.”

10/Sv. 7

Službeni list Europske unije

274

32013R0473

L 140/11

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

UREDBA (EU) br. 473/2013 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

od 21. svibnja 2013.

o zajedničkim odredbama za praćenje i procjenu nacrta proračunskih planova i osiguranju smanjenja prekomjernog deficita država članica u europodručju

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 136. zajedno s člankom 121. stavkom 6.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Europske središnje banke (1),

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom (2),

budući da:

(1)

Ugovorom o funkcioniranju Europske unije (UFEU) zahtijeva se da države članice svoje ekonomske politike smatraju pitanjem od zajedničkog interesa, da u svojim proračunskim politikama poštuju načelo zdravih javnih financija i da svojim ekonomskim politikama ne ugrožavaju pravilno funkcioniranje ekonomske i monetarne unije.

(2)

Cilj Pakta o stabilnosti i rastu jest osigurati proračunsku disciplinu u cijeloj Uniji te se njime određuje okvir za sprečavanje i smanjenje prekomjernih državnih deficita. Temelji se na cilju zdravih javnih financija kao sredstvu za poboljšanje uvjeta za stabilnost cijena i za snažni održivi rast poduprt financijskom stabilnošću, čime se podupire ostvarivanje ciljeva Unije u pogledu održivog rasta i radnih mjesta. Pakt o stabilnosti i rastu uključuje sustav multilateralnog nadzora utvrđen u Uredbi Vijeća (EZ) br. 1466/97 od 7. srpnja 1997. o jačanju nadzora stanja proračuna i nadzora i koordinacije ekonomskih politika (3) te postupak sprečavanja prekomjernog državnog deficita utvrđen u članku 126. UFEU-a i dodatno određen u Uredbi Vijeća (EZ) br. 1467/97 od 7. srpnja 1997. o ubrzanju i pojašnjenju provedbe postupka u slučaju prekomjernog deficita (4). Pakt o stabilnosti i rastu dodatno je ojačan Uredbom (EU) br. 1175/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (5) i Uredbom Vijeća (EU) br. 1177/2011 (6). Uredbom (EU) br. 1173/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. studenoga 2011. o učinkovitoj provedbi proračunskog nadzora u europodručju (7) dodan je sustav učinkovitih, preventivnih i postupnih provedbenih mehanizama u obliku uvođenja sankcija za države članice čija je valuta euro.

(3)

Jačanjem Pakta o stabilnosti i rastu poboljšane su smjernice za države članice u smislu razborite fiskalne politike, a za države članice čija je valuta euro sankcije za nepostupanje u skladu s razboritom fiskalnom politikom osnažene su i uvode se s više automatizma kako bi se spriječili prekomjerni državni deficiti. Tim je odredbama oblikovan cjelovitiji okvir.

(4)

Kako bi se osigurala bolja koordinacija ekonomskih politika i održiva konvergencija gospodarske uspješnosti država članica, Europski semestar, kako je utvrđen u članku 2-a Uredbe (EZ) br. 1466/97, osigurava okvir za koordinaciju ekonomskih politika. Europski semestar uključuje: oblikovanje i nadzor provedbe općih smjernica ekonomskih politika država članica i Unije (opće smjernice ekonomskih politika) u skladu s člankom 121. stavkom 2. UFEU-a; oblikovanje i preispitivanje provedbe smjernica za zapošljavanje koje države članice moraju uzeti u obzir u skladu s člankom 148. stavkom 2. UFEU-a (smjernice o zapošljavanju); dostavu i ocjenu programa stabilizacije i konvergencije država članica na temelju ove Uredbe; dostavu i ocjenu nacionalnih programa reformi država članica koji podupiru strategiju Unije za rast i stvaranje radnih mjesta uspostavljenih u skladu sa smjernicama te općim smjernicama za države članice koje Komisija (godišnji pregled rasta) i Europsko vijeće daju na početku godišnjeg ciklusa nadzora; i nadzor za sprečavanje i ispravljanje makroekonomskih neravnoteža iz Uredbe (EU) br. 1176/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. studenoga 2011. o sprečavanju i ispravljanju makroekonomskih neravnoteža (8). Prema potrebi u obzir bi trebalo uzeti i mišljenja dana u kontekstu programa gospodarskog partnerstva, kako je utvrđeno ovom Uredbom.

(5)

Kako bi se Uniji omogućilo da jačanjem konkurentnosti, produktivnosti, mogućnosti rasta, socijalne kohezije i gospodarske konvergencije iz krize izađe snažnija, i interno i na međunarodnoj razini, Europsko vijeće u svojim je zaključcima od 17. lipnja 2010. usvojilo novu strategiju Unije za rast i radna mjesta koja sadrži i ciljeve u području siromaštva, obrazovanja, inovacija i zaštite okoliša.

(6)

Kako bi se osiguralo pravilno funkcioniranje ekonomske i monetarne unije, UFEU omogućuje donošenje posebnih mjera u europodručju koje nadilaze odredbe primjenljive na sve države članice radi jačanja koordinacije i nadzora njihove proračunske discipline. Takvu pojačanu koordinaciju i nadzor trebala bi, prema potrebi, pratiti odgovarajuća uključenost Europskog parlamenta i nacionalnih parlamenata. Kada je to primjereno i potrebno, trebalo bi aktivno koristiti posebne mjere predviđene člankom 136. UFEU-a.

(7)

Primjena ove Uredbe trebala bi u potpunosti biti u skladu s člankom 152. UFEU-a, a preporuke izdane na temelju ove Uredbe trebale bi poštovati nacionalnu praksu i institucije za oblikovanje plaća. Ovom se Uredbom uzima u obzir članak 28. Povelje o temeljnim pravima Europske unije te, u skladu s tim, ne utječe na pravo pregovaranja, sklapanja ili provedbe kolektivnih sporazuma ili poduzimanja kolektivnih mjera u skladu s nacionalnim pravom i praksom.

(8)

Prema članku 9. UFEU-a, pri utvrđivanju i provedbi svojih politika i djelovanja, Unija uzima u obzir zahtjeve povezane s promicanjem visoke razine zapošljavanja, jamstvom odgovarajuće socijalne zaštite, borbom protiv društvene isključenosti te visokom razinom obrazovanja, osposobljavanja i zaštite zdravlja ljudi.

(9)

Postupno jačanje nadzora i koordinacije, kako je određeno u ovoj Uredbi, dodatno će dopuniti Europski semestar za koordinaciju ekonomskih politika, postojeće odredbe Pakta o stabilnosti i rastu te ojačati nadzor proračunskih i ekonomskih politika u državama članicama čija je valuta euro. Postupno poboljšani postupak praćenja trebao bi doprinijeti boljim proračunskim i gospodarskim rezultatima, makrofinancijskoj stabilnosti i ekonomskoj konvergenciji u korist svih država članica čija je valuta euro. U okviru postupno ojačanog procesa, detaljnije praćenje od posebne je važnosti državama članicama na koje se primjenjuje postupak u slučaju prekomjernog deficita.

(10)

Pristrane i nerealne makroekonomske i proračunske prognoze mogu znatno smanjiti učinkovitost proračunskog planiranja pa, stoga, oslabiti predanost proračunskoj disciplini. Nepristrane i realne makroekonomske prognoze mogu pripremiti nezavisna tijela ili tijela koja su dobila funkcionalnu autonomiju u odnosu na proračunska tijela države članice i za koje vrijede nacionalni propisi kojima se osigurava visoki stupanj funkcionalne autonomije i odgovornosti. Takve bi se prognoze trebale koristiti u cijelom proračunskom postupku.

(11)	Zdrave javne financije najbolje se osiguravaju u fazi planiranja te bi grube pogreške trebalo otkriti čim prije. Države članice trebale bi imati koristi ne samo od određivanja općih načela i proračunskih ciljeva, nego i od usklađenog praćenja proračunskih politika.

(12)

Uspostavljanjem zajedničkog proračunskog vremenskog okvira za države članice čija je valuta euro trebali bi se bolje vremenski uskladiti ključni koraci u pripremi nacionalnih proračuna te bi se tako doprinijelo učinkovitosti Pakta o sigurnosti i rastu i Europskog semestra za koordinaciju ekonomskih politika. To bi trebalo dovesti do veće sinergije omogućivanjem usklađivanja politika među državama članicama čija je valuta euro te osiguravanjem odgovarajućeg uključivanja preporuka Vijeća i Komisije u proračunski postupak država članica. Taj bi postupak trebao biti u skladu s okvirom za koordinaciju ekonomskih politika u kontekstu godišnjeg ciklusa nadzora, koji posebno uključuje opće smjernice koje Komisija i Europsko vijeće daju državama članicama na početku ciklusa. Proračunske politike država članica trebale bi biti u skladu s preporukama izdanima u kontekstu Pakta o stabilnosti i rastu i, kada je primjereno, s preporukama izdanima u kontekstu godišnjeg ciklusa nadzora, uključujući postupak u vezi s makroekonomskim neravnotežama, kako je utvrđeno Uredbom (EU) br. 1176/2011, te s mišljenjima o programima gospodarskog partnerstva, kako je utvrđeno ovom Uredbom.

(13)

Kao prvi korak prema tom zajedničkom proračunskom vremenskom okviru, države članice trebale bi objaviti svoje nacionalne srednjoročne fiskalne planove zajedno sa svojim programima stabilizacije, po mogućnosti do 15. travnja, a najkasnije do 30. travnja. Ti bi fiskalni planovi trebali uključivati naznake o tome kako bi utvrđene reforme i mjere trebale doprinijeti ostvarivanju ciljeva i nacionalnih obveza utvrđenih u okviru strategije Unije za rast i radna mjesta. Nacionalni srednjoročni fiskalni plan i program stabilizacije mogu biti isti dokument.

(14)

Jedna od važnih točaka tog zajedničkog proračunskog vremenskog okvira trebalo bi biti objavljivanje prijedloga proračuna središnje države do 15. listopada. Budući da usklađenost s pravilima Pakta o stabilnosti i rastu treba osigurati na razini opće države i da postizanje proračunskih ciljeva zahtijeva dosljednu pripremu proračuna u svim podsektorima opće države, objavu nacrta proračuna središnje države trebalo bi provesti zajedno s objavom glavnih parametara nacrta proračuna svih ostalih podsektora opće države. Takvi bi parametri posebno trebali uključivati planirane proračunske rezultate drugih sektora, glavne pretpostavke na kojima se temelje te projekcije i razloge očekivanih promjena u vezi s pretpostavkama iz programa stabilizacije.

(15)

Zajednički proračunski vremenski okvir predviđa i godišnje donošenje ili potvrđivanje proračuna do 31. prosinca zajedno s ažuriranim glavnim proračunskim parametrima za ostale podsektore opće države. Kada se zbog objektivnih razloga izvan kontrole vlade proračun ne donese do 31. prosinca, trebali bi postojati postupci za donošenje privremenog proračuna kako bi se osiguralo da vlada može ispuniti svoje osnovne zadaće. Takvi bi aranžmani mogli uključivati izvršenje nacrta državnog proračuna, prošlogodišnjeg odobrenog proračuna ili posebnih mjera odobrenih u parlamentu.

(16)	Države članice trebale bi unaprijed izvijestiti Euroskupinu i Komisiju o svojim planovima izdavanja javnog duga s ciljem bolje koordinacije planiranja izdavanja svojeg nacionalnog duga.

(17)

Usklađenost s učinkovitim fiskalnim okvirima temeljenim na pravilima može biti važna za potporu stabilnim i održivim fiskalnim politikama. Direktivom Vijeća 2011/85/EU od 8. studenoga 2011. o zahtjevima za proračunske okvire država članica (9) utvrđeno je da bi praćenje usklađenosti s numeričkim fiskalnim pravilima specifičnima za pojedinu zemlju na nacionalnoj razini trebala poduprijeti nezavisna tijela ili tijela koja su dobila funkcionalnu autonomiju. Važno je napomenuti da bi s obzirom na raznolikost mogućih i postojećih aranžmana, iako to nije najpoželjnije rješenje, trebalo omogućiti da za nadzor nad praćenjem usklađenosti s tim pravilima bude odgovorno više nezavisnih tijela sve dok postoji jasna podjela odgovornosti i sve dok nema preklapanja nadležnosti nad specifičnim aspektima praćenja. Trebalo bi izbjegavati prekomjernu rascjepkanost zadaća praćenja po institucijama. Kako bi tijela za praćenje učinkovito ispunila svoju zadaću, takva tijela trebalo bi poduprijeti nacionalnim propisima kojima se osigurava visoki stupanj funkcionalne autonomije i odgovornosti. Što se tiče sastava tih tijela za praćenje, trebalo bi uzeti u obzir postojeće institucionalno okruženje i administrativnu strukturu u predmetnoj državi članici. Posebno bi trebalo moći dodijeliti funkcionalnu autonomiju odgovarajućem tijelu postojeće institucije, pod uvjetom da je takvo tijelo imenovano za izvršavanje posebnih zadaća u vezi s praćenjem, da ima poseban pravni status i postupa u skladu s ostalim načelima iz ove uvodne izjave.

(18)

Ovom se Uredbom za države članice ne uvode dodatni zahtjevi ni obveze u vezi s numeričkim fiskalnim pravilima specifičnima za pojedinu zemlju. Stroga jaka numerička fiskalna pravila specifična za pojedinu zemlju usklađena s proračunskim ciljevima na razini Unije, a koja prate nezavisna tijela, predstavljaju temelj okvira Unije za pojačani proračunski nadzor Unije. Pravila koja bi ta tijela trebala poštovati, kao i njihove specifične zadaće, određeni su u ovoj Uredbi.

(19)

Države članice čija je valuta euro podložna su posebno učincima prelijevanja međusobnih proračunskih politika. Države članice čija je valuta euro trebale bi se prije donošenja planova većih reformi svojih fiskalnih politika koji bi mogli imati učinke prelijevanja savjetovati s Komisijom i međusobno te tako omogućiti procjenu mogućeg učinka na europodručje u cjelini. Osim toga, svoje proračunske planove trebale bi smatrati pitanjima od zajedničkog interesa i dostaviti ih Komisiji za potrebe praćenja prije nego što postanu obvezujući. Komisija bi, u suradnji s državama članicama, trebala predložiti smjernice u obliku usklađenog okvira za određivanje sadržaja nacrta proračunskih planova.

(20)

U iznimnim slučajevima kada, nakon savjetovanja s predmetnom državom članicom, Komisija u nacrtu proračunskog plana utvrdi posebno ozbiljnu neusklađenost s obvezama u vezi s proračunskom politikom utvrđenom u Paktu o stabilnosti i rastu, Komisija bi u svojem mišljenju o nacrtu proračunskog plana trebala zatražiti revidirani nacrt proračunskog plana. To će posebno biti slučaj kada bi provedba nacrta proračunskog plana ugrozila financijsku stabilnost predmetne države članice ili pravilno funkcioniranje ekonomske i monetarne unije ili kada bi provedba nacrta proračunskog plana dovela do očite znatne povrede preporuka koje je Vijeće usvojilo u okviru Pakta o stabilnosti i rastu.

(21)

Mišljenje Komisije o nacrtu proračunskog plana trebalo bi donijeti u najkraćem mogućem roku, a u svakom slučaju do kraja studenoga, uzimajući u obzir, koliko je moguće, poseban nacionalni fiskalni raspored i parlamentarne postupke kako bi se osiguralo da se smjernice Unije za politike u području proračuna mogu na odgovarajući način uključiti prilikom pripreme nacionalnih proračuna. Mišljenje bi posebno trebalo uključivati procjenu odražavaju li proračunski planovi na odgovarajući način preporuke koje su u području proračuna izdane u kontekstu Europskog semestra. Komisija bi na zahtjev parlamenta predmetne države članice ili Europskog parlamenta trebala biti spremna parlamentu koji je podnio zahtjev dostaviti svoje mišljenje nakon što je ono objavljeno. Države članice pozivaju se da u procesu donošenja proračuna u obzir uzmu mišljenje Komisije o njihovom nacrtu proračunskog plana.

(22)

Opseg u kojem je država članica poštovala to mišljenje u svojem proračunu trebao bi biti dio ocjene koja, ako i kada se ispune uvjeti, dovodi do odluke o postojanju prekomjernog deficita u predmetnoj državi članici. U takvom bi slučaju nepridržavanje pravovremenih smjernica Komisije trebalo smatrati otežavajućim čimbenikom.

(23)	Osim toga, na temelju ukupne procjene nacrta proračunskih planova koju provede Komisija, Euroskupina bi trebala raspravljati o stanju proračuna i izgledima za europodručje u cjelini.

(24)

Države članice čija je valuta euro i na koje se primjenjuje postupak u slučaju prekomjernog deficita trebalo bi detaljnije pratiti kako bi se osiguralo potpuno, održivo i pravovremeno smanjenje prekomjernog deficita. Detaljnije praćenje pomoću dodatnih zahtjeva u vezi s izvješćivanjem trebalo bi osigurati sprečavanje i pravovremeni ispravak svih odstupanja od preporuka Vijeća za smanjenje prekomjernog deficita. Takvo praćenje trebalo bi dopuniti odredbe određene u Uredbi (EZ) br. 1467/97. Navedeni dodatni zahtjevi u vezi s izvješćivanjem trebali bi biti razmjerni fazi postupka koji se provodi u državi članici na temelju članka 126. UFEU-a. Kao prvi korak predmetna država članica trebala bi provesti sveobuhvatnu procjenu izvršenja proračuna opće države i njezinih podsektora u tekućoj godini, posebno uzimajući u obzir financijske rizike povezane s potencijalnim obvezama koje bi mogle znatno utjecati na javne proračune.

(25)

Dodatni zahtjevi u vezi s izvješćivanjem za države članice čija je valuta euro i na koje se odnosi postupak u slučaju prekomjernog deficita trebali bi omogućiti bolju razmjenu informacija između predmetnih država članice i Komisije a time i utvrđivanje rizika u vezi s poštovanjem roka od strane države članice koji je Vijeće odredilo za smanjenje njezinog prekomjernog deficita. U slučaju utvrđivanja takvih rizika, Komisija bi trebala izdati preporuku predmetnoj državi članici kojom se određuju odgovarajuće mjere koje treba poduzeti u danom vremenskom okviru. Komisija bi na zahtjev trebala predstaviti svoju preporuku parlamentu predmetne države članice. Postupanje u skladu s preporukom trebalo bi dovesti do trenutačnog ispravljanja svih događaja koji ugrožavaju smanjenje prekomjernog deficita u utvrđenom roku.

(26)

Procjena postupanja u skladu s preporukom Komisije trebala bi biti dio stalne procjene Komisije o učinkovitom postupanju s ciljem smanjenja prekomjernog deficita. Prilikom odlučivanja o tome jesu li poduzeti učinkoviti koraci za smanjenje prekomjernog deficita, Vijeće bi trebalo temeljiti svoju odluku i na tome je li država članica postupala u skladu s preporukom Komisije, uzimajući u obzir članak 3. stavak 5. i članak 5. stavak 2. Uredbe (EZ) br. 1467/97.

(27)

Uredba (EZ) br. 1467/97, kojom se detaljno određuje postupak u slučaju prekomjernog duga na temelju članka 126. UFEU-a, sadrži elemente fleksibilnosti koji omogućuju uzimanje u obzir neočekivanih nepovoljnih gospodarskih događaja. Člankom 3. stavkom 5. i člankom 5. stavkom 2. te Uredbe propisuje se da ako je poduzeto učinkovito djelovanje u skladu s preporukom na temelju članka 126. stavka 7. UFEU-a, odnosno odlukom o pozivu na temelju članka 126. točke 9. UFEU-a, a došlo je do neočekivanih nepovoljnih gospodarskih događaja s većim nepovoljnim posljedicama po državne financije nakon donošenja te preporuke ili odluke, Vijeće po preporuci Komisije može odlučiti o donošenju revidirane preporuke na temelju članka 126. stavka 7. UFEU-a ili revidirane odluke o pozivu na temelju članka 126. stavka 9. UFEU-a. Revidiranom preporukom ili revidiranom odlukom o pozivu rok za smanjenje prekomjernog deficita može se u pravilu produljiti za jednu godinu, uzimajući u obzir relevantne čimbenike iz članka 2. stavka 3. Uredbe (EZ) br. 1467/97.

Vijeće bi trebalo procijeniti postojanje neočekivanih nepovoljnih gospodarskih događaja sa znatnim nepovoljnim posljedicama po državne financije prema gospodarskim prognozama iz svoje prvotne preporuke ili odluke o pozivu. U slučaju ozbiljne gospodarske recesije u europodručju ili u cijeloj Uniji, prema preporuci Komisije Vijeće može također odlučiti o donošenju revidirane preporuke na temelju članka 126. stavka 7. UFEU-a ili revidiranog poziva na temelju članka 126. stavka 9. UFEU-a, pod uvjetom da to ne ugrožava srednjoročnu fiskalnu održivost. Osim toga, člankom 2. stavkom 1.a Uredbe (EZ) br. 1467/97 predviđa se da se u provedbi pokazatelja prilagodbe omjera duga i BDP-a vodi računa o utjecaju ciklusa na tempo smanjenja duga. Stoga se ne bi smatralo da je država članica prekršila kriterij duga utvrđen u članku 126. stavku 2. točki (b) UFEU-a ako je to samo posljedica negativnih cikličkih uvjeta.

(28)

Osim toga, s obzirom na to da bi proračunske mjere mogle biti nedovoljne za osiguranje trajnog smanjenja prekomjernog deficita, države članice čija je valuta euro i koje podliježu postupku u slučaju prekomjernog duga trebale bi predstaviti program gospodarskog partnerstva u kojem se detaljno opisuju mjere politika i strukturne reforme potrebne za osiguranje učinkovitog i trajnog smanjenja prekomjernog deficita, oslanjajući se na posljednju verziju svojeg nacionalnog programa reformi i programa stabilizacije.

(29)

Nadalje, jačanje ekonomskog upravljanja popraćeno je tješnjim dijalogom s Europskim parlamentom. Iako se priznaje da su u okviru ovog dijaloga sugovornici Europskog parlamenta relevantne institucije Unije i njihovi predstavnici, nadležni odbor Europskog parlamenta može državi članici kojoj je Komisija uputila preporuku ili kojoj je Vijeće uputilo mišljenje ponuditi mogućnost sudjelovanja u razmjeni stajališta u skladu s ovom Uredbom. Sudjelovanje države članice u takvoj razmjeni stajališta dobrovoljno je.

(30)

Kako bi se odredio opseg obveza izvješćivanja za države članice koje podliježu postupku u slučaju prekomjernog deficita, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. UFEU-a u vezi sa sadržajem i opsegom takvog izvješćivanja. Od posebne je važnosti da Komisija u okviru svojeg rada na pripremama održava odgovarajuće savjetovanje, uključujući i ono na stručnoj razini. Prilikom pripreme i sastavljanja delegiranih akata Komisija bi trebala osigurati istovremeni, pravovremeni i odgovarajući prijenos relevantnih dokumenata Europskom parlamentu i Vijeću.

(31)

Ovlast za donošenje mišljenja o programima gospodarskog partnerstva, kako je utvrđeno ovom Uredbom, trebalo bi dodijeliti Vijeću. Ta mišljenja dopunjuju postupak u slučaju prekomjernog deficita utvrđen u članku 126. UFEU-a u skladu s kojim Vijeće treba odlučiti o postojanju prekomjernog deficita i o mjerama potrebnima za njegovo smanjenje.

(32)

Podsjećajući na važnost zdravih javnih financija, strukturne reforme i ciljanog ulaganja za održivi razvoj, šefovi država i vlada država članica potpisali su 29. lipnja 2012. Pakt za rast i radna mjesta, pokazavši tako svoju odlučnost u poticanju rasta kroz stvaranje novih radnih mjesta uz istovremenu predanost zdravim javnim financijama. Pakt uključuje posebno mjere za poticanje financiranja gospodarstva. Za mjere kojima se potiče brzi rast pripremljeno je 120 000 milijuna EUR (što je približno 1 % bruto nacionalnog dohotka Unije). Kako je preporučeno u godišnjem istraživanju o rastu za 2012. i 2013., države članice trebale bi nastojati održati odgovarajuću brzinu fiskalne konsolidacije uz očuvanje ulaganja kako bi se u vezi s rastom i radnim mjestima postigli ciljevi strategije Europa 2020.

(33)

Komisija prati učinak strogih proračunskih ograničenja javne potrošnje za povećanje rasta te ograničenja javnog ulaganja. Fiskalni okvir Unije omogućuje usklađivanje potreba za produktivnim javnim ulaganjem s ciljevima fiskalne discipline. Poštujući u potpunosti Pakt o stabilnosti i rastu, mogućnosti koje pruža postojeći fiskalni okvir Unije za usklađivanje potreba za produktivnim javnim ulaganjem s ciljevima fiskalne discipline mogu se iskoristiti u njegovom preventivnom dijelu. Komisija je najavila svoju namjeru o pripremi izvješća o opsegu mogućeg postupanja u okviru postojećeg fiskalnog okvira Unije.

(34)

Rezolucijom Europskog parlamenta od 20. studenoga 2012. s preporukama Komisiji za dostavljanje izvješća predsjednicima Europskog vijeća, Europske komisije, Europske središnje banke i Euroskupine „Na putu prema stvarnoj ekonomskoj i monetarnoj uniji” i komunikacijom Komisije od 28. studenoga 2012. pod nazivom „Nacrt za čvrstu i stvarnu ekonomsku i monetarnu uniju” opisuju se stajališta Europskog parlamenta, odnosno Komisije o koracima koji su potrebni za postizanje čvršće i integriranije ekonomske i monetarne unije. U skladu s izvješćem „Na putu prema stvarnoj ekonomskoj i monetarnoj uniji”, Europsko vijeće je u svojim zaključcima iz prosinca 2012. usvojilo stajališta o brojnim pitanjima s ciljem dodatnog jačanja ekonomske i monetarne unije,

DONIJELI SU OVU UREDBU:

POGLAVLJE I.

OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Predmet i područje primjene

1. Ovom se Uredbom utvrđuju odredbe za jačanje praćenja proračunskih politika u europodručju i osiguranje usklađenosti nacionalnih proračuna sa smjernicama za ekonomsku politiku izdanima u kontekstu Pakta o stabilnosti i rastu i Europskog semestra za koordinaciju ekonomskih politika:

(a)	nadopunjavanjem Europskog semestra, kako je utvrđeno u članku 2-a Uredbe (EZ) br. 1466/97 zajedničkim proračunskim vremenskim okvirom;

(b)	nadopunjavanjem postupka za sprečavanje i ispravljanje prekomjernih makroekonomskih neravnoteža, kako je utvrđeno Uredbom (EU) br. 1176/2011;

(c)	nadopunjavanjem sustava multilateralnog nadzora proračunskih politika, kako je utvrđeno Uredbom (EZ) br. 1466/97, dodatnim zahtjevima u vezi s praćenjem kako bi se osigurala odgovarajuća primjena preporuka Unije za politike u području proračuna prilikom pripreme nacionalnih proračuna;

(d)

nadopunjavanjem postupka za smanjenje prekomjernog deficita države članice, kako je utvrđeno člankom 126. UFEU-a i Uredbom (EZ) br. 1467/97, detaljnijim praćenjem proračunskih politika država članica na koje se primjenjuje postupak u vezi s prekomjernim deficitom kako bi se osiguralo pravovremeno i trajno smanjenje prekomjernog deficita;

(e)	jamčenjem usklađenosti proračunskih politika s mjerama i reformama koje su poduzete u kontekstu postupka za sprečavanje i ispravljanje prekomjernih makroekonomskih neravnoteža, kako je utvrđeno Uredbom (EU) br. 1176/2011 i, prema potrebi, u kontekstu programa za gospodarsko partnerstvo iz članka 9.

2. Primjena ove Uredbe u potpunosti je u skladu s člankom 152. UFEU-a, a u preporukama izdanima na temelju ove Uredbe poštuju se nacionalna praksa i institucije za oblikovanje plaća. U skladu s člankom 28. Povelje o temeljnim pravima Europske unije, ova Uredba ne utječe na pravo pregovaranja, sklapanja ili provedbe kolektivnih sporazuma ili poduzimanja kolektivnih mjera u skladu s nacionalnim pravom i praksom.

3. Ova se Uredba primjenjuje na države članice čija je valuta euro.

Članak 2.

Definicije

1. Za potrebe ove Uredbe, primjenjuju se sljedeće definicije:

(a)

„nezavisna tijela” znači tijela koja su strukturno nezavisna ili tijela koja su dobila funkcionalnu autonomiju u odnosu na proračunska tijela države članice i koja se temelje na nacionalnim propisima kojima se osigurava visoki stupanj funkcionalne autonomije i odgovornosti, uključujući:

i.	pravni status koji se temelji na nacionalnom pravu, propisima ili obvezujućim upravnim odredbama;

ii.	nedobivanje uputa od proračunskih tijela predmetne države članice ili drugog javnog ili privatnog tijela;

iii.	mogućnost pravovremenog javnog komuniciranja;

iv.	postupke za imenovanje članova na temelju njihovog iskustva i kvalifikacija;

v.	odgovarajuće resurse i primjereni pristup informacijama za izvršenje svojeg mandata;

(b)	„nezavisne makroekonomske prognoze” znači makroekonomske prognoze koje izrađuju ili potvrđuju nezavisna tijela;

(c)	„srednjoročni proračunski okvir” znači srednjoročni proračunski okvir kako je opisan u točki (e) članka 2. Direktive 2011/85/EU;

(d)	„program stabilizacije” znači program stabilizacije kako je opisan u članku 3. Uredbe (EZ) br. 1466/97.

Kako bi se osigurala dosljednost u svim nezavisnim makroekonomskim prognozama iz točke (b) prvog podstavka, najmanje jednom godišnje države članice i Komisija sudjeluju u tehničkom dijalogu u vezi s pretpostavkama na kojima se temelji izrada makroekonomskih i proračunskih prognoza u skladu s člankom 4. stavkom 5. Direktive 2011/85/EU.

2. Definicije „sektora opće države” i „podsektorâ opće države” određene u točki 2.70 Priloga A Uredbi (EZ) br. 2223/96 od 25. lipnja 1996. o Europskom sustavu nacionalnih i regionalnih računa u Zajednici (10) primjenjuju se i na ovu Uredbu.

3. Primjena ove Uredbe ne dovodi u pitanje članak 9. UFEU-a.

POGLAVLJE II.

KOORDINACIJA EKONOMSKIH POLITIKA

Članak 3.

Usklađenost s okvirom za koordinaciju ekonomskih politika

Proračunski postupak država članica u skladu je s:

(1)	okvirom za koordinaciju ekonomskih politika u kontekstu godišnjeg ciklusa nadzora, koji uključuje posebno opće smjernice koje Komisija i Europsko vijeće daju državama članicama na početku ciklusa;

(2)	preporukama izdanima u kontekstu Pakta o stabilnosti i rastu;

(3)	prema potrebi, preporukama izdanima u kontekstu godišnjeg ciklusa nadzora, uključujući postupak u slučaju makroekonomskih neravnoteža kako je utvrđen Uredbom (EU) br. 1176/2011; i

(4)	prema potrebi, mišljenjima o programima gospodarskog partnerstva iz članka 9.

POGLAVLJE III.

ZAJEDNIČKE PRORAČUNSKE ODREDBE

Članak 4.

Zajednički proračunski vremenski okvir

1. Države članice u kontekstu Europskog semestra objavljuju, po mogućnosti do 15. travnja, ali najkasnije do 30. travnja svake godine, svoje nacionalne srednjoročne fiskalne planove u skladu sa svojim srednjoročnim proračunskim okvirom. Takvi planovi uključuju najmanje sve informacije koje trebaju dostaviti u svojim programima stabilizacije i predstavljaju ih zajedno sa svojim nacionalnim programima reformi i programima stabilizacije. Takvi planovi u skladu su s okvirom za koordinaciju ekonomskih politika u kontekstu godišnjeg ciklusa nadzora, koji posebno uključuje opće smjernice za države članice koje Komisija i Europsko vijeće izdaju na početku ciklusa. Također su u skladu s preporukama izdanima u kontekstu Pakta o stabilnosti i rastu i, prema potrebi, s preporukama izdanima u kontekstu godišnjeg ciklusa nadzora, uključujući postupak u slučaju makroekonomskih neravnoteža kako je utvrđen Uredbom (EU) br. 1176/2011 te s mišljenjima o programima gospodarskog partnerstva iz članka 9.

Nacionalni srednjoročni fiskalni planovi i nacionalni programi reformi uključuju naznake o tome kako bi utvrđene reforme i mjere trebale doprinijeti ostvarivanju ciljeva i nacionalnih obveza utvrđenih u okviru strategije Unije za rast i radna mjesta. Nadalje, nacionalni srednjoročni fiskalni planovi ili nacionalni programi reformi uključuju naznake o očekivanim gospodarskim koristima od neobrambenih javnih investicijskih projekata sa znatnim proračunskim učinkom. Nacionalni srednjoročni fiskalni planovi i programi stabilizacije mogu biti isti dokument.

2. Nacrt proračuna za sljedeću godinu za središnju državu i glavni parametri nacrta proračunâ za sve ostale podsektore opće države objavljuju se svake godine najkasnije 15. listopada.

3. Proračun središnje države donosi se ili potvrđuje i objavljuje svake godine najkasnije 31. prosinca zajedno s ažuriranim glavnim proračunskim parametrima za ostale podsektore opće države. Države članice pripremaju postupke za donošenje privremenog proračuna koje treba primijeniti ako, zbog objektivnih razloga izvan kontrole države, proračun nije donesen ili potvrđen i objavljen do 31. prosinca.

4. Nacionalni srednjoročni fiskalni planovi i nacrti proračuna iz stavaka 1. i 2. temelje se na nezavisnim makroekonomskim prognozama te sadrže napomenu je li proračunske prognoze izradilo ili potvrdilo nezavisno tijelo. Te se prognoze objavljuju zajedno s nacionalnim srednjoročnim fiskalnim planovima i nacrtima proračuna koji se na njima temelje.

Članak 5.

Nezavisna tijela koja prate usklađenost s fiskalnim pravilima

1. Države članice imaju nezavisna tijela za praćenje usklađenosti s:

(a)	numeričkim fiskalnim pravilima koja u nacionalne proračunske procese uključuju svoj srednjoročni proračunski cilj kako je utvrđeno u članku 2-a Uredbe (EZ) br. 1466/97;

(b)	numeričkim fiskalnim pravilima iz članka 5. Direktive 2011/85/EU.

2. Ta tijela, prema potrebi, daju javne ocjene u vezi s nacionalnim fiskalnim pravilima, između ostalog, u vezi s:

(a)	pojavom okolnosti koje dovode do aktiviranja korektivnog mehanizma u slučajevima uočenog znatnog odstupanja od srednjoročnog cilja ili od kretanja prilagodbe prema njemu u skladu s člankom 6. stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 1466/97;

(b)	procjenom provodi li se ispravljanje proračuna u skladu s nacionalnim pravilima i planovima;

(c)

svakom pojavom ili prestankom okolnosti iz članka 5. stavka 1. desetog podstavka Uredbe (EZ) br. 1466/97 koje mogu omogućiti privremeno odstupanje od srednjoročnog proračunskog cilja ili kretanja prilagodbe prema njemu, pod uvjetom da takvo odstupanje ne ugrožava fiskalnu održivost u srednjoročnom razdoblju.

POGLAVLJE IV.

PRAĆENJE I PROCJENA NACRTA PRORAČUNSKIH PLANOVA DRŽAVA ČLANICA

Članak 6.

Zahtjevi u vezi s praćenjem

1. Države članice svake godine dostavljaju Komisiji i Euroskupini nacrt proračunskog plana za sljedeću godinu do 15. listopada. Taj nacrt proračunskog plana je u skladu s preporukama izdanima u kontekstu Pakta o stabilnosti i rastu i, prema potrebi, s preporukama izdanima u kontekstu godišnjeg ciklusa nadzora, uključujući postupak u slučaju makroekonomskih neravnoteža kako je utvrđen Uredbom (EU) br. 1176/2011 te s mišljenjima o programima gospodarskog partnerstva iz članka 9.

2. Nacrti proračunskih planova iz stavka 1. objavljuju se čim se dostave Komisiji.

3. Nacrt proračunskog plana sadrži sljedeće informacije za sljedeću godinu:

(a)	ciljni proračunski saldo opće države kao postotak bruto domaćeg proizvoda (BDP), raščlanjen po sektorima opće države;

(b)	projekcije rashoda i prihoda izraženih kao postotak BDP-a za opću državu i njihove glavne komponente, pod pretpostavkom nepromijenjenih politika, uključujući bruto investicije u fiksni kapital;

(c)	ciljne rashode i prihode izražene kao postotak BDP-a za opću državu i njihove glavne komponente, uzimajući u obzir uvjete i kriterije za utvrđivanje kretanja državnih rashoda bez diskrecijskih mjera na strani prihoda na temelju članka 5. stavka 1. Uredbe (EZ) br. 1466/97;

(d)	relevantne informacije o rashodima opće države prema funkciji, uključujući za obrazovanje, zdravstvo i zapošljavanje te, kada je moguće, naznake o očekivanom distribucijskom učinku glavnih mjera u vezi s rashodima i prihodima;

(e)	opis i količinsko određenje mjera u vezi s rashodima i prihodima koje treba uključiti u nacrt plana za sljedeću godinu na razini svakog podsektora kako bi se premostila razlika između ciljeva iz točke (c) i projekcija predviđenih u skladu s točkom (b) pod pretpostavkom nepromijenjenih politika;

(f)	glavne pretpostavke nezavisnih makroekonomskih prognoza i važne gospodarske događaje koji su bitni za postizanje proračunskih ciljeva;

(g)	prilog koji sadrži metodologiju, ekonomske modele i pretpostavke te sve ostale relevantne parametre na kojima se temelje proračunske prognoze i procijenjeni učinak ukupnih proračunskih mjera na gospodarski rast;

(h)	naznake o tome na koji način reforme i mjere u nacrtu proračunskog plana, uključujući posebno javna ulaganja, odražavaju trenutačne preporuke upućene predmetnoj državi članici u skladu s člancima 121. i 148. UFEU-a i služe za postizanje ciljeva određenih strategijom Unije za rast i radna mjesta.

Opis iz točke (e) prvog podstavka može biti manje detaljan za mjere čiji se proračunski učinak procjenjuje na manje od 0,1 % BDP-a. Posebna i izričita pozornost daje se planovima većih reformi fiskalne politike čiji bi se učinci mogli preliti na druge države članice čija je valuta euro.

4. Kada se proračunski ciljevi navedeni u nacrtu proračunskog plana u skladu sa stavkom 3. ili projekcije pod pretpostavkom nepromijenjenih politika razlikuju od ciljeva najnovijeg programa stabilizacije, razlike se propisno objašnjavaju.

5. Određivanje sadržaja nacrta proračunskog plana daje se u obliku usklađenog okvira koji utvrđuje Komisija u suradnji s državama članicama.

Članak 7.

Procjena nacrta proračunskog plana

1. Komisija donosi mišljenje o nacrtu proračunskog plana u najkraćem mogućem roku, a u svakom slučaju do 30. studenoga.

2. Neovisno o stavku 1., kada, u iznimnim slučajevima, nakon savjetovanja s predmetnom državom članicom u roku od jednog tjedna nakon dostavljanja nacrta proračunskog plana, Komisija u nacrtu proračunskog plana utvrdi posebno ozbiljnu neusklađenost s obvezama u vezi s proračunskom politikom utvrđenom u Paktu o stabilnosti i rastu, Komisija donosi mišljenje u roku od dva tjedna nakon dostavljanja nacrta proračunskog plana. Komisija u svojem mišljenju traži da se revidirani nacrt proračunskog plana dostavi u najkraćem mogućem roku, a u svakom slučaju u roku od tri tjedna od dana njegova donošenja. Zahtjev Komisije obrazlaže se i objavljuje.

Članak 6. stavci 2., 3. i 4. primjenjuju se na revidirane nacrte proračunskih planova dostavljene prema prvom podstavku ovog stavka.

Komisija donosi novo mišljenje o revidiranom nacrtu proračunskog plana u najkraćem mogućem roku, a u svakom slučaju u roku od tri tjedna od dostave revidiranog nacrta proračunskog plana.

3. Mišljenje Komisije objavljuje se i predstavlja Euroskupini. Nakon toga, na zahtjev parlamenta predmetne države članice ili Europskog parlamenta, Komisija predstavlja svoje mišljenje parlamentu koji je podnio zahtjev.

4. Komisija provodi ukupnu procjenu stanja proračuna i izgleda u europodručju u cjelini, na temelju nacionalnih proračunskih izgleda i njihove interakcije u tom području, oslanjajući se na najnovije ekonomske prognoze službi Komisije.

Ukupna procjena uključuje analize osjetljivosti koje daju naznaku o rizicima za održivost javnih financija u slučaju nepovoljnih gospodarskih, financijskih ili proračunskih događaja. Osim toga, prema potrebi daje nacrt mjera za jačanje koordinacije proračunske i makroekonomske politike na razini europodručja.

Ukupna procjena objavljuje se i uzima u obzir u godišnjim općim smjernicama državama članicama koje izdaje Komisija.

Metodologija (uključujući modele) i pretpostavke najnovijih gospodarskih prognoza službi Komisije za svaku državu članicu, uključujući procjene učinka ukupnih proračunskih mjera na gospodarski rast, prilažu se ukupnoj procjeni.

5. Euroskupina raspravlja o mišljenjima Komisije o nacrtima proračunskih planova i stanju proračuna i izgledima u europodručju u cjelini na temelju ukupne procjene koju je izradila Komisija u skladu sa stavkom 4. Rezultati tih rasprava Euroskupine objavljuju se prema potrebi.

Članak 8.

Izvješćivanje o izdavanju duga

1. Države članice ex ante i pravovremeno izvješćuju Komisiju i Euroskupinu o svojim planovima za izdavanje nacionalnog duga.

2. Usklađeni oblik i sadržaj izvješća iz stavka 1. utvrđuje Komisija u suradnji s državama članicama.

POGLAVLJE V.

OSIGURANJE SMANJENJA PREKOMJERNOG DEFICITA

Članak 9.

Programi gospodarskog partnerstva

1. Ako Vijeće, postupajući na temelju članka 126. stavka 6. UFEU-a, odluči da u državi članici postoji prekomjerni deficit, predmetna država članica dostavlja Komisiji i Vijeću program gospodarskog partnerstva u kojem su opisane mjere politika i strukturne reforme potrebne za osiguranje učinkovitog i trajnog smanjenja prekomjernog deficita, kao nastavak svojeg nacionalnog programa reformi i svojeg programa stabilizacije, te u kojem se u potpunosti uzimaju u obzir preporuke Vijeća o provedbi integriranih smjernica za gospodarske politike predmetne države članice i njezine politike zapošljavanja.

2. Programom gospodarskog partnerstva utvrđuje se i odabire određeni broj specifičnih prioriteta za jačanje konkurentnosti i dugoročnog održivog rasta te rješavanje strukturnih slabosti predmetne države članice. Ti su prioriteti u skladu sa strategijom Unije za rast i radna mjesta. Prema potrebi se utvrđuju mogući financijski resursi, uključujući kreditne linije Europske investicijske banke te ostale relevantne financijske instrumente ako je primjereno.

3. Program gospodarskog partnerstva predstavlja se zajedno s izvješćem predviđenim u članku 3. stavku 4.a Uredbe (EZ) br. 1467/97.

4. Vijeće, odlučujući na prijedlog Komisije, donosi mišljenje o programu gospodarskog partnerstva.

5. Plan korektivnog djelovanja iz članka 8. stavka 1. Uredbe (EU) br. 1176/2011 može se izmijeniti u skladu s člankom 9. stavkom 4. te Uredbe kako bi zamijenio program gospodarskog partnerstva predviđen u ovom članku. Kada se takav plan korektivnog djelovanja dostavlja nakon donošenja programa gospodarskog partnerstva, mjere određene u programu gospodarskog partnerstva mogu se, prema potrebi, uključiti u plan korektivnog djelovanja.

6. Provedbu programa kao i godišnjih proračunskih planova koji su u skladu s njim nadziru Vijeće i Komisija.

Članak 10.

Zahtjevi u vezi s izvješćivanjem za države članice u postupku u slučaju prekomjernog deficita

1. Kada Vijeće u skladu s člankom 126. stavkom 6. UFEU-a odluči da u državi članici postoji prekomjerni deficit, na predmetnu državu članicu se, na zahtjev Komisije, primjenjuju zahtjevi u vezi s izvješćivanjem u skladu sa stavcima od 2. do 5. ovog članka, do obustave postupka u slučaju prekomjernog deficita.

2. Država članica provodi sveobuhvatnu procjenu izvršenja proračuna opće države i njezinih podsektora u tekućoj godini. Financijski rizici povezani s potencijalnim obvezama koje bi mogle znatno utjecati na javne proračune, iz članka 14. stavka 3. Direktive 2011/85/EU, procjenom su obuhvaćeni u mjeri u kojoj mogu doprinijeti postojanju prekomjernog deficita. Rezultat te procjene uključuje se u izvješće dostavljeno u skladu s člankom 3. stavkom 4.a ili člankom 5. stavkom 1.a Uredbe (EZ) br. 1467/97 o mjerama poduzetima u svrhu smanjenja prekomjernog deficita.

3. Država članica redovito dostavlja Komisiji i Gospodarskom i financijskom odboru izvješća o izvršenju proračuna u tekućoj godini za opću državu i njezine podsektore, proračunskom učinku diskrecijskih mjera na strani rashoda i prihoda, ciljevima za državne rashode i prihode te informacije o mjerama koje su donesene te prirodi predviđenih mjera za ostvarenje postojećih ciljeva. Izvješće se javno objavljuje.

Komisija se ovlašćuje za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 14. kojima se određuje sadržaj redovitog izvješćivanja iz ovog stavka.

4. Ako se na predmetnu državu članicu primjenjuje preporuka Vijeća na temelju članka 126. stavka 7. UFEU-a, izvješće iz stavka 3. ovog članka dostavlja se prvi put šest mjeseci nakon izvješća predviđenog u članku 3. stavku 4.a Uredbe (EZ) br. 1467/97, a zatim svakih šest mjeseci.

5. Ako se na predmetnu državu članicu primjenjuje odluka Vijeća o pozivu na temelju članka 126. stavka 9. UFEU-a, izvješće u skladu sa stavkom 3. ovog članka, također, sadrži informacije o mjerama koje se poduzimaju kao odgovor na taj konkretan poziv Vijeća. Izvješće se dostavlja prvi put tri mjeseca nakon izvješća predviđenog u članku 5. stavku 1.a Uredbe (EZ) br. 1467/97, a zatim svako tromjesečje.

6. Na zahtjev Komisije i u roku koji ona odredi, država članica na koju se primjenjuje postupak u slučaju prekomjernog deficita:

(a)

provodi i izvješćuje o sveobuhvatnoj nezavisnoj reviziji javnih računa svih podsektora opće države, po mogućnosti provedenoj u suradnji s vrhovnim nacionalnim revizijskim institucijama, s ciljem ocjene pouzdanosti, potpunosti i točnosti tih javnih računa za potrebe postupka u slučaju prekomjernog deficita;

(b)	dostavlja raspoložive dodatne informacije za potrebe praćenja napretka prema smanjenju prekomjernog deficita.

Komisija (Eurostat) procjenjuje kvalitetu statističkih podataka koje predmetna država članica dostavi na temelju točke (a) u skladu s Uredbom Vijeća (EZ) br. 479/2009 od 25. svibnja 2009. o primjeni Protokola o postupku u slučaju prekomjernog deficita priloženog Ugovoru o osnivanju Europske zajednice (11).

Članak 11.

Države članice u kojima postoji rizik neispunjavanja obveza u okviru postupka u slučaju prekomjernog deficita

1. Kada se ocjenjuje postoji li rizik neispunjavanja roka za smanjenje prekomjernog deficita, kako je utvrđeno preporukom Vijeća na temelju članka 126. stavka 7. UFEU-a ili odlukom Vijeća o pozivu na temelju članka 126. stavka 9. UFEU-a, Komisija svoju procjenu temelji, između ostalog, na izvješćima koja dostavljaju države članice u skladu s člankom 10. stavkom 3. ove Uredbe.

2. U slučaju rizika neispunjavanja roka za smanjenje prekomjernog deficita, predmetnoj državi članici Komisija upućuje preporuku u vezi s potpunom provedbom mjera predviđenih u preporuci ili odluci o pozivu iz stavka 1., donošenjem ostalih mjera, ili i jednim i drugim, u okviru roka za smanjenje njezinog prekomjernog deficita. Preporuka Komisije objavljuje se i predstavlja Gospodarskom i financijskom odboru. Na zahtjev parlamenta predmetne države članice, Komisija predstavlja svoju preporuku tom parlamentu.

3. U okviru roka određenog u preporuci Komisije iz stavka 2., predmetna država članica dostavlja Komisiji izvješće o donesenim mjerama kao odgovor na tu preporuku zajedno s izvješćima predviđenima u članku 10. stavku 3. Izvješće uključuje proračunski učinak svih poduzetih diskrecijskih mjera, ciljeve za državne rashode i prihode, informacije o donesenim mjerama i prirodi mjera predviđenih za postizanje ciljeva te informacije o drugim mjerama koje se poduzimaju kao odgovor na preporuku Komisije. Izvješće se javno objavljuje i predstavlja Gospodarskom i financijskom odboru.

4. Na temelju izvješća iz stavka 3. Komisija procjenjuje je li država članica postupila u skladu s preporukom iz stavka 2.

Članak 12.

Utjecaj na postupak u slučaju prekomjernog deficita

1. Opseg u kojem je predmetna država članica uzela u obzir mišljenje Komisije iz članka 7. stavka 1. razmatra:

(a)	Komisija prilikom izrade izvješća na temelju članka 126. stavka 3. UFEU-a i davanja preporuka o uvođenju beskamatnog depozita u skladu s člankom 5. Uredbe (EU) 1173/2011;

(b)	Vijeće prilikom odlučivanja o tome postoji li prekomjerni deficit u skladu s člankom 126. stavkom 6. UFEU-a.

2. Praćenje uspostavljeno člancima 10. i 11. ove Uredbe sastavni je dio redovitog praćenja, kako je predviđeno člankom 10. stavkom 1. Uredbe (EZ) br. 1467/97, provedbe mjera koje je predmetna država članica poduzela kao odgovor na preporuke Vijeće na temelju članka 126. stavka 7. UFEU-a ili odluke Vijeća o pozivu na temelju članka 126. stavka 9. UFEU-a za smanjenje prekomjernog deficita.

3. Prilikom razmatranja jesu li kao odgovor na preporuke na temelju članka 126. stavka 7. UFEU-a ili odluke o pozivu na temelju članka 126. stavka 9. UFEU-a poduzete učinkovite mjere, Komisija uzima u obzir procjenu iz članka 11. stavka 4. ove Uredbe i, prema potrebi, daje preporuku da Vijeće donese odluke na temelju članka 126. stavka 8. ili članka 126. stavka 11. UFEU-a, uzimajući u obzir članak 3. stavak 5. i članak 5. stavak 2. Uredbe (EZ) br. 1467/97.

Članak 13.

Usklađenost s Uredbom (EU) br. 472/2013 (12)

Na države članice koje podliježu programu makroekonomske prilagodbe ne primjenjuju se članci od 6. do 12. ove Uredbe.

POGLAVLJE VI.

ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 14.

Izvršavanje delegiranja

1. Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 10. stavka 3. dodjeljuje se Komisiji na razdoblje od tri godine od 30. svibnja 2013. Komisija sastavlja izvješće u pogledu delegiranja ovlasti najkasnije devet mjeseci prije isteka tog trogodišnjeg razdoblja. Delegiranje ovlasti prešutno se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće usprotivi takvom produljenju najkasnije tri mjeseca prije isteka svakog razdoblja.

3. Delegiranje ovlasti iz članka 10. stavka 3. Europski parlament ili Vijeće može opozvati u bilo kojem trenutku. Odlukom o opozivu prestaje delegiranje ovlasti navedenih u toj odluci. Stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave odluke u Službenom listu Europske unije ili od kasnijeg dana utvrđenog u odluci. Odluka ne utječe na valjanost bilo kojih delegiranih akata koji su već na snazi.

4. Čim Komisija donese delegirani akt, ona o njemu istodobno obavješćuje Europski parlament i Vijeće.

5. Delegirani akt donesen prema članku 10. stavku 3. stupa na snagu samo ako ni Europski parlament niti Vijeće ne izraze nikakve primjedbe u roku od dva mjeseca od obavijesti Europskom parlamentu ili Vijeću o tom aktu ili ako, prije isteka navedenog roka Europski parlament i Vijeće obavijeste Komisiju da nemaju primjedaba. Na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća navedeni se rok produljuje za dva mjeseca.

Članak 15.

Gospodarski dijalog

1. Kako bi se pospješio dijalog između institucija Unije, a posebno Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije te kako bi se osigurala veća transparentnost i odgovornost, nadležni odbor Europskog parlamenta može pozvati, prema potrebi, predsjednika Vijeća, Komisiju, predsjednika Europskog vijeća ili predsjednika Euroskupine da nastupe pred odborom radi rasprave o:

(a)	određivanju sadržaja nacrta proračunskog plana kako je određeno u usklađenom okviru utvrđenom u skladu s člankom 6. stavkom 5.;

(b)	rezultatima rasprave Euroskupine o mišljenjima Komisije donesenima u skladu s člankom 7. stavkom 1., u opsegu u kojem su objavljeni;

(c)	ukupnoj procjeni stanja proračuna i izgleda u europodručju u cjelini koju je provela Komisija u skladu s člankom 7. stavkom 4.;

(d)	aktima Vijeća iz članka 9. stavka 4. i članka 12. stavka 3.

2. Nadležni odbor Europskog parlamenta može državi članici kojoj je upućena preporuka Komisije na temelju članka 11. stavka 2. ili akti Vijeća iz stavka 1. točke (d) ponuditi mogućnost sudjelovanja u razmjeni stajališta.

3. Europski parlament propisno sudjeluje u Europskom semestru kako bi se povećala transparentnost i pridržavanje donesenih odluka te odgovornost za donesene odluke, posebno putem gospodarskog dijaloga provedenog prema ovom članku.

Članak 16.

Preispitivanje i izvješća o primjeni ove Uredbe

1. Komisija do 14. prosinca 2014., a nakon toga svakih pet godina, dostavlja Europskom parlamentu i Vijeću izvješće o primjeni ove Uredbe, prema potrebi, zajedno s prijedlogom za njezinu izmjenu. Komisija javno objavljuje to izvješće.

Izvješćima iz prvog podstavka procjenjuje se, između ostalog:

(a)	učinkovitost ove Uredbe;

(b)	napredak u osiguranju tješnje koordinacije ekonomskih politika i održive konvergencije gospodarskih rezultata država članica u skladu s UFEU-om;

(c)	doprinos ove Uredbe ostvarivanju strategije Unije za rast i radna mjesta.

2. Komisija do 31. srpnja 2013. dostavlja izvješće o mogućnostima koje postojeći fiskalni okvir Unije pruža za usklađivanje potreba za produktivnim javnim ulaganjem s ciljevima fiskalne discipline u preventivnom dijelu Pakta o stabilnosti i rastu, s tim da navedeni pakt u potpunosti poštuje.

Članak 17.

Prijelazne odredbe

1. Države članice na koje se postupak u slučaju prekomjernog deficita već primjenjuje u trenutku stupanja na snagu ove Uredbe redovito izvješće u skladu s člankom 10. stavcima 3., 4. i 5. dostavljaju do 31. listopada 2013.

2. Članak 9. stavak 1. i članak 10. stavak 2. primjenjuju se na države članice koje se u trenutku stupanja na snagu ove Uredbe već nalaze u postupku u slučaju prekomjernog deficita samo ako je preporuka Vijeća u skladu s člankom 126. stavkom 7. UFEU-a ili odluka Vijeća o pozivu u skladu s člankom 126. stavkom 9. UFEU-a donesena nakon 30. svibnja 2013.

U takvim se slučajevima program gospodarskog partnerstva predstavlja zajedno s izvješćem dostavljenim u skladu s člankom 3. stavkom 4.a ili člankom 5. stavkom 1.a Uredbe (EZ) br. 1467/97.

3. Države članice obvezuju se ispuniti uvjete iz članka 5. do 31. listopada 2013.

Članak 18.

Stupanje na snagu

Ova Uredba stupa na snagu trećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama u skladu s Ugovorima.

Sastavljeno u Strasbourgu 21. svibnja 2013.

Za Europski parlament

Predsjednik

M. SCHULZ

Za Vijeće

Predsjednica

L. CREIGHTON

(1) SL C 141, 17.5.2012., str. 7.

(2) Stajalište Europskog parlamenta od 12. ožujka 2013. (još nije objavljeno u Službenom listu) i Odluka Vijeća od 13. svibnja 2013.

(3) SL L 209, 2.8.1997., str. 1.

(4) SL L 209, 2.8.1997., str. 6.

(5) SL L 306, 23.11.2011., str. 12.

(6) SL L 306, 23.11.2011., str. 33.

(7) SL L 306, 23.11.2011., str. 1.

(8) SL L 306, 23.11.2011., str. 25.

(9) SL L 306, 23.11.2011., str. 41.

(10) SL L 310, 30.11.1996., str. 1.

(11) SL L 145, 10.6.2009., str. 1.

(12) Uredba (EU) br. 472/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. svibnja 2013. o jačanju gospodarskog i proračunskog nadzora u državama članicama europodručja koje su u poteškoćama ili kojima prijete ozbiljne poteškoće u odnosu na njihovu financijsku stabilnost (SL L 140, 27.5.2013., str. 1.).

Referenca			Sadržaj
Godina	SL	Stranica
			Uvodna napomena		1
2001	L 055	68		32000D0012(01)
			(2001/150/EZ) Odluka Europske središnje banke od 10. studenoga 2000. o objavi određenih pravnih akata i instrumenata Europske središnje banke (ESB/2000/12)		3
2001	L 337	49		32001D0011
			(2001/912/EZ) Odluka Europske središnje banke od 8. studenoga 2001. o određenim uvjetima u vezi s pristupom Sustavu nadzora krivotvorina (CMS) (ESB/2001/11)		4
2004	L 009	39		32003D0022(01)
			(2004/48/EZ) Odluka Europske središnje banke od 18. prosinca 2003. o izmjeni članka 1. stavka (f) Odluke ESB/2001/16 od 6. prosinca 2001. o raspodjeli monetarnog prihoda nacionalnih središnjih banaka država članica sudionica počevši od financijske godine 2002. (ESB/2003/22)		7
2004	L 320	21		32004O0018
			(2004/703/EZ) Smjernica Europske središnje banke od 16. rujna 2004. o nabavi euronovčanica (ESB/2004/18)		8
2006	L 207	39		32006O0009
			(2006/525/EZ) Smjernica Europske središnje banke od 14. srpnja 2006. o određenim pripremama za prelazak na gotovinu eura te o predopskrbi i posrednoj predopskrbi euronovčanicama i eurokovanicama izvan europodručja (ESB/2006/9)		21
2006	L 215	44		32006O0010
			(2006/549/EZ) Smjernica Europske središnje banke od 24. srpnja 2006. o zamjeni novčanica nakon neopozivog utvrđivanja deviznih tečajeva u vezi s uvođenjem eura (ESB/2006/10)		29
2007	C 017	26		32007X0125(01)
			Sporazum od 30. prosinca 2006. između Europske središnje banke i Banke Slovenije o potraživanju koje Europska središnja banka priznaje Banci Slovenije na temelju članka 30. stavka 3. Statuta Europskog sustava središnjih banaka i Europske središnje banke		32
2007	L 184	34		32007D0005(01)
			(2007/497/EZ) Odluka Europske središnje banke od 3. srpnja 2007. o utvrđivanju Pravila o nabavi (ESB/2007/5)		34
2007	L 300	44		32007R1348
			Uredba (EZ) br. 1348/2007 Europske središnje banke od 9. studenoga 2007. o prijelaznim odredbama za primjenu minimalnih pričuva Europske središnje banke nakon uvođenja eura na Cipru i Malti (ESB/2007/11)		49
2008	L 140	26		32008D0003
			(2008/402/EZ) Odluka Europske središnje banke od 15. svibnja 2008. o postupcima za zaštitnu akreditaciju za proizvođače zaštićenih elemenata eura za euronovčanice (ESB/2008/3)		52
2008	L 176	16		32008O0004
			(2008/549/EZ) Smjernica Europske središnje banke od 19. lipnja 2008. o izmjeni Smjernice ESB/2006/9 o određenim pripremama za prelazak na gotovinu eura te o predopskrbi i posrednoj predopskrbi euronovčanicama i eurokovanicama izvan europodručja (ESB/2008/4)		61
2009	C 016	10		32009X0122(01)
			Sporazum od 8. prosinca 2008. između Europske središnje banke i nacionalnih središnjih banaka država članica izvan europodručja o izmjeni Sporazuma od 16. ožujka 2006. između Europske središnje banke i nacionalnih središnjih banaka država članica izvan europodručja kojim se utvrđuju operativni postupci za tečajni mehanizam u trećoj fazi ekonomske i monetarne unije		65
2010	L 267	1		32010D0014
			(2010/597/EU) Odluka Europske središnje banke od 16. rujna 2010. o provjeri autentičnosti i prikladnosti euronovčanica te njihovu vraćanju u optjecaj (ESB/2010/14)		71
2010	L 285	37		32010D0018(01)
			(2010/658/EU) Odluka Europske središnje banke od 26. listopada 2010. o prijelaznim odredbama za primjenu odredbi o minimalnim pričuvama od strane Europske središnje banke nakon uvođenja eura u Estoniji (ESB/2010/18)		91
2011	C 005	3		32011Y0108(01)
			Sporazum od 13. prosinca 2010. između Europske središnje banke i nacionalnih središnjih banaka država članica izvan europodručja o izmjeni Sporazuma od 16. ožujka 2006. između Europske središnje banke i nacionalnih središnjih banaka država članica izvan europodručja kojim se utvrđuju operativni postupci za tečajni mehanizam u trećoj fazi ekonomske i monetarne unije		93
2011	C 302	3		32011Y1013(01)
			Odluka Europskog odbora za sistemske rizike od 21. rujna 2011. o dostavljanju i prikupljanju informacija za makrobonitetni nadzor financijskog sustava unutar Unije (ESRB/2011/6)		97
2011	L 217	1		32011O0009
			(2011/509/EU) Smjernica Europske središnje banke od 30. lipnja 2011. o izmjeni Smjernice ESB/2008/8 o prikupljanju podataka o euru i funkcioniranju gotovinskog informacijskog sustava Currency Information System 2 (ESB/2011/9)		106
2011	L 228	37		32011O0013
			(2011/525/EU) Smjernica Europske središnje banke od 25. kolovoza 2011. o izmjeni Smjernice ESB/2007/9 o monetarnoj statistici i statistici financijskih institucija i statistici financijskih tržišta (ESB/2011/13)		146
2011	L 303	44		32011D0019(01)
			(2011/749/EU) Odluka Europske središnje banke od 15. studenoga 2011. o izmjeni Odluke ESB/2007/7 o uvjetima sustava TARGET2-ECB (ESB/2011/19)		150
2011	L 324	37		32011D0021
			(2011/816/EU) Odluka Europske središnje banke od 1. prosinca 2011. o odobrenju količine izdavanja kovanica u 2012. (ESB/2011/21)		152
2012	L 019	37		32011O0027
			(2012/38/EU) Smjernica Europske središnje banke od 21. prosinca 2011. o izmjeni Smjernice ESB/2010/20 o pravnom okviru za računovodstvo i financijsko izvještavanje u Europskom sustavu središnjih banaka (ESB/2011/27)		153
2012	L 334	50		32012D0026(01)
			(2012/754/EU) Odluka Europske središnje banke od 29. studenoga 2012. o odobrenju količine izdavanja kovanica u 2013. (ESB/2012/26)		167
2013	L 013	8		32012D0031(01)
			(2013/31/EU) Odluka Europske središnje banke od 11. prosinca 2012. o izmjeni Odluke ESB/2007/7 o uvjetima sustava TARGET2-ECB (ESB/2012/31)		168
2013	L 021	1		32013R0055
			Uredba Vijeća (EU) br. 55/2013 od 17. prosinca 2012. o proširenju područja primjene Uredbe (EU) br. 1214/2011 Europskog parlamenta i Vijeća o profesionalnom prekograničnom cestovnom prijevozu gotovog novca u eurima između država članica europodručja		172
2013	L 030	1		32012O0027
			(2013/47/EU) Smjernica Europske središnje banke od 5. prosinca 2012. o Transeuropskom automatiziranom sustavu ekspresnih novčanih transakcija u realnom vremenu na bruto načelu (sustav TARGET2) (ESB/2012/27)		174
2013	L 118	37		32013D0010
			(2013/211/EU) Odluka Europske središnje banke od 19. travnja 2013. o apoenima, specifikacijama, reproduciranju, zamjeni i povlačenju euronovčanica (preinačena) (ESB/2013/10)		267
2013	L 118	43		32013O0011
			(2013/212/EU) Smjernica Europske središnje banke od 19. travnja 2013. o izmjeni Smjernice ESB/2003/5 o izvršenju mjera protiv nepropisnih reprodukcija euronovčanica te o zamjeni i povlačenju euronovčanica (ESB/2013/11)		273
2013	L 140	11		32013R0473
			Uredba (EU) br. 473/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. svibnja 2013. o zajedničkim odredbama za praćenje i procjenu nacrta proračunskih planova i osiguranju smanjenja prekomjernog deficita država članica u europodručju		274