10/Sv. 002

HR

Službeni list Europske unije

1

---

---

/

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

01.07.2013.

---

Uvodna napomena

U skladu s člankom 52. Akta o uvjetima pristupanja Republike Hrvatske i prilagodbama Ugovora o Europskoj uniji, Ugovora o funkcioniranju Europske unije i Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju, potpisanog 9. prosinca 2011., tekstovi akata institucija donesenih prije pristupanja koje su te institucije sastavile na hrvatskom jeziku od dana pristupanja vjerodostojni su pod istim uvjetima kao i tekstovi sastavljeni na sadašnjim službenim jezicima. Tim se člankom također predviđa da se tekstovi objavljuju u Službenom listu Europske unije ako su tekstovi na sadašnjim jezicima tako objavljeni.

U skladu s tim člankom objavljuje se posebno izdanje Službenog lista Europske unije na hrvatskom jeziku, koje sadržava tekstove obvezujućih općih akata. To izdanje obuhvaća akte usvojene u razdoblju od 1952. godine do dana pristupanja.

Objavljeni tekstovi podijeljeni su na 20 poglavlja koja slijede raspored iz Registra važećeg zakonodavstva Europske unije, i to:

01	Opća, financijska i institucionalna pitanja
02	Carinska unija i slobodno kretanje robe
03	Poljoprivreda
04	Ribarstvo
05	Sloboda kretanja radnika i socijalna politika
06	Pravo poslovnog nastana i sloboda pružanja usluga
07	Prometna politika
08	Politika tržišnog natjecanja
09	Porezi
10	Ekonomska i monetarna politika i slobodno kretanje kapitala
11	Vanjski odnosi
12	Energetika
13	Industrijska politika i unutarnje tržište
14	Regionalna politika i koordinacija strukturnih instrumenata
15	Okoliš, potrošači i zaštita zdravlja
16	Znanost, informiranje, obrazovanje i kultura
17	Pravo poduzećâ
18	Zajednička vanjska i sigurnosna politika
19	Područje slobode, sigurnosti i pravde
20	Europa građana

Spomenuti registar, koji vodi Ured za publikacije, dostupan je na internetu (eur-lex.europa.eu) na službenim jezicima Europske unije. Bibliografskoj bilješci svakog akta može se pristupiti putem registra, gdje se mogu pronaći upućivanja na posebno izdanje i na ostale analitičke metapodatke.

Akti objavljeni u posebnom izdanju, uz određene iznimke, objavljuju se u obliku u kojem su bili objavljeni u Službenom listu na izvornim službenim jezicima. Stoga pri uporabi posebnog izdanja treba uzeti u obzir naknadne izmjene, prilagodbe ili odstupanja koje su usvojile institucije, Europska središnja banka ili su predviđene u Aktu o pristupanju.

Iznimno, kad se opsežni tehnički prilozi poslije zamijene novim prilozima, navodi se samo upućivanje na posljednji akt koji zamjenjuje prilog. Takav je slučaj u pojedinim aktima koji sadržavaju popise carinskih oznaka (poglavlje 02), aktima o prijevozu opasnih tvari, aktima o pakiranju i označivanju tih tvari (poglavlja 07 i 13) te nekima od protokola i priloga Sporazumu o Europskom gospodarskom prostoru.

Također, Pravilnik o osoblju objavljuje se kao pročišćeni tekst koji obuhvaća sve izmjene do kraja 2012. godine. Daljnje izmjene objavljuju se u izvornom obliku.

Posebno izdanje sadržava dva sustava numeracije stranica:

i.

izvorna numeracija stranica, zajedno s datumom objave francuskog, talijanskog, njemačkog i nizozemskog izdanja Službenog lista, engleskog i danskog izdanja od 1. siječnja 1973., grčkog izdanja od 1. siječnja 1981., španjolskog i portugalskog izdanja od 1. siječnja 1986., finskog i švedskog izdanja od 1. siječnja 1995., češkog, estonskog, latvijskog, litavskog, mađarskog, malteškog, poljskog, slovačkog i slovenskog izdanja od 1. svibnja 2004. te bugarskog i rumunjskog izdanja od 1. siječnja 2007. U numeraciji stranica postoje praznine jer svi akti objavljeni u to vrijeme nisu objavljeni u posebnom izdanju. Kada se prilikom citiranja akata upućuje na Službeni list, potrebno je navesti stranicu sukladno izvornoj numeraciji;

ii.	numeracija stranica posebnog izdanja neprekinuta je i ne smije se navoditi prilikom citiranja akata.

Do lipnja 1967. numeracija stranica u Službenom listu počinjala je iznova svake godine. Od tada nadalje svaki broj Službenog lista počinje na prvoj stranici.

Od 1. siječnja 1968. Službeni list podijeljen je na dva dijela:

—	Zakonodavstvo („L”),

—	Informacije i objave („C”).

Od 1. veljače 2003. prijašnje ime „Službeni list Europskih zajednica” promijenjeno je, na temelju Ugovora iz Nice, u „Službeni list Europske unije”.

---

10/Sv. 002

HR

Službeni list Europske unije

3

---

31977D0270

---

L 088/9

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

29.03.1977.

---

ODLUKA VIJEĆA

od 29. ožujka 1977.

o ovlaštenju Komisije za izdavanje zajmova Euratoma u svrhu doprinosa financiranju nuklearnih elektrana

(77/270/Euratom)

VIJEĆE EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju, a posebno njegove članke 2., 172. i 203.;

uzimajući u obzir prijedlog Komisije,

uzimajući u obzir mišljenje Skupštine (1),

uzimajući u obzir mišljenje Gospodarskog i socijalnog odbora (2),

budući da upotreba nuklearne energije može smanjiti pretjeranu ovisnost Zajednice o vanjskim izvorima energije i tako poboljšati uvjete uvoza energije;

budući da je u sadašnjim tehničkim i gospodarskim uvjetima korištenje nuklearne energije za proizvodnju električne energije ekonomski povoljnije i prihvatljivije od korištenja naftnih proizvoda;

budući da dodatno ulaganje potrebno za nuklearnu elektranu u usporedbi s konvencionalnom elektranom, povezano s troškovima koji proizlaze iz povećanja cijene naftnih proizvoda koji utječu na operativne troškove postojećih konvencionalnih elektrana, znači da su proizvođači električne energije prisiljeni na povećano zaduživanje;

budući da članak 2. točka (c) Ugovora daje Zajednici zadaću olakšavati ulaganja i osiguravanja, posebno poticanjem inicijativa poduzetništva, uspostavljanja osnovnih postrojenja potrebnih za razvoj nuklearne energije u Zajednici; budući da se, ako se treba doprinijeti financiranju nuklearnih elektrana, moraju uspostaviti mehanizmi za zaduživanje i pozajmljivanje; budući da se takvo djelovanje čini nužnim za ostvarivanje cilja određenog u članku 2. točki (c) Ugovora, iako Ugovor ne predviđa za tu svrhu potrebne ovlasti

budući da se s obzirom na veliki iznos potrebnog kapitala treba povećati financijski potencijal; budući da Zajednica može osigurati znatnu količinu pomoći u ovom području;

budući da Zajednica ima dužnost iskoristiti sva njoj dostupna sredstva kako bi olakšala ostvarivanje ciljeva donesenih novom strategijom o zajedničkoj energetskoj politici,

ODLUČILO JE:

Članak 1.

Ovime se Komisija ovlašćuje izdavati zajmove, u ime Europske zajednice za atomsku energiju (Euratom) i to u okviru iznosa koje utvrdi Vijeće, prihodi kojih će se posuditi u svrhu financiranja investicijskih projekata koji se odnose na industrijsku proizvodnju električne energije u nuklearnim elektranama i za industrijska postrojenja gorivnog ciklusa.

Komisija posuđuje ne više od iznosa zajmova za koje je zaprimila zahtjeve.

Transakcije zaduživanja i pozajmljivanja izražene su u istoj valuti i provode se pod istim uvjetima kao i otplata glavnice i plaćanje kamata. Troškove Zajednice nastale prilikom sklapanja i provođenja svake transakcije snose dotična poduzeća korisnici.

Članak 2.

O uvjetima zajmova koji će se izdavati pregovara se s Komisijom u najboljem interesu Zajednice poštujući uvjete na tržištima kapitala i u skladu s ograničenjima koja nameće rok odnosnog zajma.

Članak 3.

Komisija odlučuje o odobrenju svakog zajma. Njezine se odluke posebno temelje na načelu davanja prednosti korištenju sredstava po najisplativijim uvjetima za uređaje optimalne veličine.

Jamstva za zajmove daju se sukladno uobičajenoj bankarskoj praksi.

Članak 4.

Komisija redovito obavješćuje Vijeće i Europski parlament o prihodima i troškovima transakcija koji proizlaze iz ugovaranja i otplate izdanih i odobrenih zajmova Euratoma. Svake godine ona podnosi izvješće o svojoj politici zaduživanja zajedno s procjenom proračuna.

Članak 5.

Financijski nadzor i revizija provode se u skladu s Financijskom uredbom od 25. travnja 1973., koja se primjenjuje na opći proračun Europskih zajednica (3).

---

(1)  SL C 157, 14.7.1975., str. 35.

(2)  SL C 248, 29.10.1975., str. 8.

(3)  SL L 116, 1.5.1973., str. 1.

---

10/Sv. 002

HR

Službeni list Europske unije

5

---

31977D0271

---

L 088/11

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

29.03.1977.

---

ODLUKA VIJEĆA

od 29. ožujka 1977.

o primjeni Odluke 77/270/Euratom o ovlaštenju Komisije za izdavanje zajmova Euratoma u svrhu doprinosa financiranju nuklearnih elektrana

(77/271/Euratom)

VIJEĆE EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju,

uzimajući u obzir Odluku Vijeća 77/270/Euratom od 29. ožujka 1977. o ovlaštenju Komisije za izdavanje zajmova Euratoma u svrhu doprinosa financiranju nuklearnih elektrana (1), a posebno njezin članak 1.,

budući da bi trebalo utvrditi najveći iznos zajma koji je Komisija ovlaštena izdati u ime Europske zajednice za atomsku energiju na 500 milijuna europskih obračunskih jedinica;

budući da bi Komisija trebala obavijestiti Vijeće kada ukupna vrijednost izvršenih transakcija dosegne 300 milijuna europskih obračunskih jedinica kako bi Vijeće moglo odlučiti, s obzirom na stečeno iskustvo, o utvrđivanju novog iznosa,

ODLUČILO JE:

Jedini članak

Zajmovi, kako su predviđeni u članku 1. Odluke 77/270/Euratom, mogu se ugovarati za iznose koji ukupno ne prelaze 500 milijuna europskih obračunskih jedinica; europska obračunska jedinica utvrđena je u Odluci 75/250/EEZ (2).

Kada ukupan iznos izvršenih transakcija dosegne 300 milijuna europskih obračunskih jedinica, Komisija obavješćuje Vijeće koje, odlučujući jednoglasno, donosi odluku o utvrđivanju novih iznosa što je prije moguće.

---

(1)  SL L 88, 6.4.1977., str 9.

(2)  SL L 104, 24.4.1975., str. 35.

---

10/Sv. 002

HR

Službeni list Europske unije

6

---

31990D0212

---

L 112/26

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

23.04.1990.

---

ODLUKA VIJEĆA

od 23. travnja 1990.

o izmjeni Odluke 77/271/Euratom o provedbi Odluke 77/270/Euratom o ovlaštenju Komisije za izdavanje zajmova Euratoma u svrhu doprinosa financiranju nuklearnih elektrana

(90/212/Euratom)

VIJEĆE EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju,

uzimajući u obzir Odluku Vijeća 77/270/Euratom od 29. ožujka 1977. o ovlaštenju Komisije za izdavanje zajmova Euratoma u svrhu doprinosa financiranju nuklearnih elektrana (1), a posebno njezin članak 1.,

uzimajući u obzir prijedlog Komisije,

budući da je ukupna vrijednost izvršenih transakcija dosegla iznos od 2 800 milijuna ECU, koji je predviđen u Odluci 77/271/Euratom (2), kako je zadnje izmijenjena Odlukom 85/537/Euratom (3);

budući da nuklearna energija ima velik udio u ukupnoj opskrbi energijom i da je potrebno značajno uložiti u taj sektor, u fazu proizvodnje, s obzirom na zaštitne i sigurnosne zahtjeve, i kasnije faze nakon proizvodnje, posebno s obzirom na preradu i skladištenje otpada;

budući da iskustvo ukazuje na potrebu povećanja, za 1 000 milijuna ECU, ukupnog iznosa zaduživanja koji je Komisija ovlaštena ugovoriti u ime Europske zajednice za atomsku energiju;

budući da bi Odluku 77/271 trebalo stoga izmijeniti,

ODLUČILO JE:

Jedini članak

Jedini članak Odluke 77/271/Euratom zamjenjuje se sljedećim:

---

(1)  SL L 88, 6.4.1977., str. 9.

(2)  SL L 88, 6.4.1977., str. 11.

(3)  SL L 334, 12.12.1985., str. 23.

---

10/Sv. 002

HR

Službeni list Europske unije

7

---

31994D0179

---

L 084/41

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

21.03.1994.

---

ODLUKA VIJEĆA

od 21. ožujka 1994.

o izmjeni Odluke 77/270/Euratom, o ovlaštenju Komisije za ugovaranje zaduživanja Euratoma u svrhu doprinosa financiranju potrebnom za poboljšanje stupnja sigurnosti i učinkovitosti nuklearnih elektrana u određenim državama nečlanicama

(94/179/Euratom)

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju, a posebno njegove članke 1., 2., 172. i 203.,

uzimajući u obzir prijedlog Komisije (1),

uzimajući u obzir mišljenje Europskog parlamenta (2),

budući da je Europska zajednica za atomsku energiju osnovana za utvrđivanje uvjeta sigurnosti potrebnih za otklanjanje opasnosti za život i zdravlje javnosti; budući da su države članice izrazile želju za pridruživanjem drugih država njihovom radu i za surađivanjem s međunarodnim organizacijama koje se bave miroljubivim razvojem atomske energije;

budući da su Zajednica i države članice odlučile uložiti usklađen napor na razini G-24 kako bi podržale postupak reformi koji su poduzele države srednje i istočne Europe i Zajednica nezavisnih država (ZND) i odlučile su o mjerama za pružanje gospodarske pomoći tim zemljama; budući da je primjereno, kako bi ti usklađeni napori bili učinkovitiji, pozvati na suradnju druga međunarodna tijela, privržena tom cilju, na taj način sprečavajući trošenje potrebne radne snage i sredstava;

budući da, u pogledu poboljšanja nuklearne sigurnosti u središnjoj i istočnoj Europi i CIS-u, postoji potreba za usklađenom strategijom s dugoročnim pristupom koja uzima u obzir tehnološke čimbenike, „kulturu” i prakse sigurnosti i sveukupnu energetsku ravnotežu svake uključene zemlje;

budući da neke od tih zemalja imaju nuklearna postrojenja čija je razina sigurnosti neprikladna i čije djelovanje može imati posljedice za čitav kontinent; budući da su te zemlje privržene trajnoj uporabi nuklearne energije;

budući da se nuklearna sigurnost mora smatrati dijelom problema ukupnih energetskih opcija u središnjoj i istočnoj Europi i ZND-u i uzimajući u obzir u tom kontekstu izvješće koje su u lipnju 1993. zajednički sastavile Svjetska banka, Međunarodna agencija za energiju (IEA) i Europska banka za obnovu i razvoj;

budući da je primjereno ustrajati da su sve zemlje koje imaju nuklearna postrojenja dužne ratificirati međunarodne konvencije o građanskoj odgovornosti ili, na prijelaznoj osnovi, usvojiti obvezujuće mjere jednake snage;

budući da je Zajednica dužna izdvojiti potrebna sredstva koja bi joj omogućila da zadovolji očekivanja javnosti u državama članicama u vezi sa sigurnošću i kakvoćom okoliša; budući da se, posebno, mora poduzeti djelovanje u nekim zemljama središnje i istočne Europe i nekim državama ZND-a kako bi se preinačila postojeća nuklearna postrojenja ili, ako je potrebno, kako bi se razgradila ona postrojenja za koja u tehničkom ili gospodarskom smislu nije izvediva prilagodba standardima;

budući da projekti koje je pokrenula Zajednica u okviru programa Phare i Tacis u svrhu poboljšanja razine sigurnosti nuklearnih postrojenja sadrže, između ostalog, studije za utvrđivanje područja slabosti i predlaganje odgovarajućih korektivnih mjera; budući da će tehnička pomoć dovesti do prijedloga programa za izmjenu pojedinih nuklearnih postrojenja koja su u pogonu ili u izgradnji, te zatvaranje i razgradnju drugih postrojenja; budući da je u interesu Zajednice provedba navedenih radova;

budući da je ulaganje potrebno prilagodbu standardima nuklearnih postrojenja u nekim državama središnje i istočne Europe i nekim državama ZND-a u takvom razmjeru da ga države nisu u mogućnosti poduzeti iako problemi zahtijevaju žurna rješenja;

budući da treba mobilizirati značajan udio raspoloživih financijskih sredstava; budući da, u tu svrhu, treba izmijeniti Odluku 77/270/Euratom (3), koja ovlašćuje Komisiju za ugovaranje zaduživanja Euratom-a u svrhu financiranja ulaganja u sektor nuklearne energije, kako bi se proširilo područje primjene Odluke u svrhu obuhvaćanja pojedinih zemalja uključenih u program Phare i pojedinih članica ZND-a tako da se poboljšaju sigurnost i učinkovitost njihovih nuklearnih elektrana, a time i zaštita čovjeka i okoliša;

budući da je Odluka 77/271/Euratom (4) utvrdila gornju granicu za zaduživanje Euratom na 4 000 milijuna ECU i budući da je do 31. prosinca 1991. iskorišteno 2 876 milijuna ECU tog ograničenog iznosa; budući da, nakon usporavanja razvoja u sektoru nuklearne energije i promjena u politici za nuklearnu energiju od strane nekih država članica, neće biti snažne potražnje za preostalim financiranjem iz projekata za nuklearnu energiju u Zajednici tijekom sljedećih nekoliko godina;

budući da će zemlje primateljice preuzeti jamstvo za zajmove odobrene na temelju ove Odluke i budući da će se, kadgod je to primjereno, također predvidjeti prvorazredne vrijednosnice;

budući da se pitanje pružanja financiranja za sigurnost neodvojivo od usklađene strategije energetskih opcija;

budući da se kratkoročne mjere moraju dopuniti srednjoročnim i dugoročnim zajmovima u skladu s usklađenom strategijom koja predviđa, posebno, zamjenu i razgradnju najmanje pouzdanih nuklearnih postrojenja.

ODLUČILO JE:

Jedini članak

Članak 1. Odluke 77/270/Euratom zamjenjuje se sljedećim:

---

(1)  SL C 22, 26.1.1993., str. 11.

(2)  SL C 44, 14.2.1994.

(3)  SL L 88, 6.4.1977., str. 9.

(4)  SL L 88, 6.4.1977., str. 11. Odluka kako je zadnje izmijenjena Odlukom 90/212/Euratom (SL L 112, 3.5.1990., str. 26.).

---

PRILOG

Popis prihvatljivih država nečlanica

—	Republika Bugarska

—	Republika Mađarska

—	Republika Litva

—

Rumunjska

—	Republika Slovenija

—	Češka Republika

—	Slovačka Republika

—	Ruska Federacija

—	Republika Armenija

—

Ukrajina

---

10/Sv. 002

HR

Službeni list Europske unije

10

---

31996R2214

---

L 296/8

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

20.11.1996.

---

UREDBA KOMISIJE (EZ) br. 2214/96

od 20. studenoga 1996.

o harmoniziranim indeksima potrošačkih cijena: slanje i diseminacija podindeksa HIPC-a

(Tekst značajan za EGP)

KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 2494/95 od 23. listopada 1995. o harmoniziranim indeksima potrošačkih cijena (1),

budući da se, na temelju članka 5. stavka 1. točke (b) Uredbe (EZ) br. 2494/95, od svake države članice zahtijeva izrada harmoniziranog indeksa potrošačkih cijena (HIPC) počevši s indeksom za siječanj 1997.;

budući da članak 9. Uredbe (EZ) br. 2494/95 zahtijeva od država članica obrađivanje prikupljenih podataka kako bi se izradio HIPC koji obuhvaća kategorije Coicop-a (Klasifikacije osobne potrošnje prema namjeni); budući da te kategorije treba prilagoditi;

budući da članak 11. Uredbe (EZ) br. 2494/95 zahtijeva od Komisije (Eurostata) objavu HIPC-a i odgovarajućih podindekse; budući da te podindekse treba pobliže naznačiti;

budući da su potrebne provedbene mjere za osiguravanje usporedivosti HIPC-ova u skladu s člankom 5. stavkom 3. Uredbe (EZ) br. 2494/95;

budući da su mjere predviđene ovom Uredbom u skladu s mišljenjem Odbora za statistički program (SPC), osnovanog Odlukom Vijeća 89/382/EEZ, Euratom (2);

budući da je provedeno savjetovanje s Europskim monetarnim institutom u skladu s člankom 5. stavkom 3. Uredbe (EZ) br. 2494/95 te da je on dao pozitivno mišljenje,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Cilj

Cilj je ove Uredbe utvrditi podindekse harmoniziranog indeksa potrošačkih cijena (HIPC) koje svakog mjeseca izrađuju države članice, te šalju Komisiji (Eurostatu) koja ih diseminira.

Članak 2.

Definicije

Za potrebe ove Uredbe, „podindeks HIPC-a” se definira kao indeks cijene za sve kategorije izdataka navedene u Prilogu I. i prikazane u Prilogu II. ovoj Uredbi. One se temelje na klasifikaciji Coicop/HIPC (klasifikacija osobne potrošnje prema namjeni prilagođenoj potrebama HIPC-ova) (3). „Diseminacija” se odnosi na objavljivanje podataka u bilo kojem formatu.

Članak 3.

Izrada i slanje podindeksa

Države članice izrađuju i šalju Komisiji (Eurostat-u) svaki mjesec sve podindekse (Prilog I.) koji imaju ponder koji iznosi više od jednog dijela unutar jedne tisuće ukupnog izdatka koji pokriva HIPC (4). Zajedno s indeksom za siječanj 1997. države članice također šalju Komisiji (Eurostat-u) odgovarajuću informaciju o ponderiranju i nakon toga kadgod se struktura ponderiranja mijenja.

Članak 4.

Diseminacija podindeksa

Komisija (Eurostat) diseminira podindekse HIPC-ova za kategorije navedene u Prilogu I. ovoj Uredbi uzimajući da je 1996. = 100.

Članak 5.

Kontrola kvalitete

Države članice pružaju Komisiji (Eurostat-u), na njezin zahtjev, informacije o alokaciji robe i usluga za kategorije izdataka iz priloga I. i II. koje su dovoljne za ocjenu usklađenosti s ovom Uredbom.

Članak 6.

Stupanje na snagu

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europskih zajednica.

---

(1)  SL L 257, 27.10.1995., str. 1.

(2)  SL L 181, 28.6.1989., str. 47.

(3)  Prilog I. Uredbi Komisije (EZ) br. 1749/96 od 9. rujna 1996. o početnim provedbenim mjerama za Uredbu Vijeća (EZ) br. 2494/95 u vezi s harmoniziranim indeksima potrošačkih cijena (SL L 229, 10.9.1996., str. 3.).

(4)  U skladu s člankom 3. Uredbe (EZ) br. 1749/96.

---

PRILOG I.

PODINDEKSI HIPC

01.	HRANA I BEZALKOHOLNA PIĆA
01.1.	Hrana
01.1.1.	Kruh i žitarice
01.1.2.	Meso
01.1.3.	Riba
01.1.4.	Mlijeko, sir i jaja
01.1.5.	Ulja i masnoće
01.1.6.	Voće
01.1.7.	Povrće uključujući krumpire i druge gomolje
01.1.8.	Šećer, džem, med, sirupi, čokolada i slatkiši
01.1.9.	Prehrambeni proizvodi d.n.
01.2.	Bezalkoholna pića
01.2.1.	Kava, čaj i kakao
01.2.2.	Mineralna voda, osvježavajuća pića i sokovi
02.	ALKOHOLNA PIĆA I DUHAN
02.1.	Alkoholna pića
02.1.1.	Žestoka alkoholna pića
02.1.2.	Vino
02.1.3.	Pivo
02.2.	Duhan
03.	ODJEĆA I OBUĆA
03.1.	Odjeća
03.1.1.	Materijal za odjeću
03.1.2.	Odjeća
03.1.3.	Ostali odjevni predmeti i odjevni pribor
03.1.4.	Čišćenje, popravak i posudba odjeće
03.2.	Obuća, uključujući popravke
04.	STANOVANJE, VODA, ELEKTRIČNA ENERGIJA, PLIN I OSTALI ENERGENTI
04.1.	Stvarno plaćene najamnine za stanovanje (rente)
04.3.	Redovito održavanje i popravci u stanu
04.3.1.	Materijali za redovito održavanje i popravke u stanu
04.3.2.	Usluge za redovito održavanje i popravke u stanu
04.4.A	Ostale usluge vezane za stanovanje
04.5.	Električna energija, plin i ostali energenti
04.5.1.	Električna energija
04.5.2.	Plin
04.5.3.	Tekuća goriva
04.5.4.	Kruta goriva
04.5.5.	Topla voda, para i led
05.	POKUĆSTVO, KUĆNE POTREPŠTINE I REDOVITO ODRŽAVANJE KUĆE
05.1.	Pokućstvo, posoblje i ukrasi, sagovi i ostale podne prostirke, i popravci
05.1.1.	Pokućstvo i posoblje
05.1.2.	Sagovi i ostale podne prostirke
05.1.3.	Popravak pokućstva, posoblja i podnih prostirki
05.2.	Tekstilni proizvodi za kućanstvo
05.3.	Uređaji za grijanje i kuhanje, hladnjaci, perilice za rublje i slični veliki kućanski aparati, uključujući pribor i popravke
05.3.1./2.	Veći kućanski aparati, električni ili ne, i manji električni kućanski aparati
05.3.3.	Popravak kućanskih aparata
05.4.	Stakleno i stolno posuđe te kućanski pribor
05.5.	Alati i oprema za kuću i vrt
05.6.	Dobra i usluge za redovito održavanje kućanstva
05.6.1.	Potrošna dobra
05.6.2.	Usluge plaćenog osoblja i kućanske usluge
06.A	ZDRAVLJE: Lijekovi i farmaceutski proizvodi i terapijski aparati i oprema - koje plaćaju potrošači i koji se ne nadoknađuju
07.	PRIJEVOZ
07.1.	Kupnja vozila
07.1.1.	Motorna vozila
07.1.2./3.	Motocikli, bicikli i zaprežna vozila
07.2.	Održavanje osobnih prijevoznih sredstava
07.2.1.	Rezervni dijelovi i pribor za osobna prijevozna sredstva
07.2.2.	Goriva i maziva za prijevozna sredstva
07.2.3.	Održavanje i popravci osobnih prijevoznih sredstava
07.2.4.A	Ostale usluge vezane za osobna prijevozna sredstva
07.3.	Usluge prijevoza
07.3.1.A	Željeznički putnički prijevoz
07.3.2.A	Cestovni putnički prijevoz
07.3.3.A	Zračni putnički prijevoz
07.3.4.A	Putnički prijevoz morem i unutarnjim vodenim putovima
07.3.5.A	Ostale prijevozne usluge
07.3.6.A	Kombinirani putnički prijevoz
08.	KOMUNIKACIJE
08.1.	Komunikacije
08.1.1.	Poštanske usluge
08.1.2./3.	Telefonska i telefaks oprema i usluge
09.	REKREACIJA I KULTURA
09.1.	Oprema i pribor, uključujući popravke
09.1.1.	Oprema za prijem, snimanje i reprodukciju zvuka i slike
09.1.2.	Fotografska i kinematografska oprema i optički instrumenti
09.1.3.	Oprema za obradu podataka
09.1.4.	Ostala glavna trajna roba za rekreaciju i kulturu
09.1.5.	Igre, igračke i hobiji, oprema za sport, kampiranje i rekreaciju na otvorenom
09.1.6.	Mediji za bilježenje zvuka i slike
09.1.7.	Vrtlarstvo
09.1.8.	Kućni ljubimci
09.1.9.	Popravak opreme i pribora za rekreaciju i kulturu
09.2.A	Rekreacijske i kulturne usluge
09.3.	Novine, knjige i pisaće potrepštine
09.4.	Paket aranžmani
10.A	OBRAZOVANJE- obično plaćaju potrošači u državama članicama
11.	HOTELI, KAVANE I RESTORANI
11.1.	Ugostiteljske usluge
11.1.1.	Restorani, kavane i slično
11.1.2.	Kantine/menze
11.2.	Usluge smještaja
12.	OSTALA DOBRA I USLUGE
12.1.	Osobna njega
12.1.1.	Frizerski saloni i saloni za osobnu njegu
12.1.2.	Uređaji, artikli i proizvodi za osobnu njegu
12.2.	Osobni predmeti d.n.
12.4.A	Osiguranje
12.4.2.A	Osiguranje vezano za stan - Osiguranje stvari u kućanstvu
12.4.4.A	Osiguranje vezano za prijevoz - Osiguranje automobila
12.5.A	Bankovne usluge d.n.
12.6.A	Ostale usluge d.n.

---

PRILOG II.

PRIKAZ PODINDEKSA HIPC: RAŠČLAMBA PREMA PODRUČJU (dvoznamenkasta razina), SKUPINI (troznamenkasta razina) I RAZREDU (1) (četveroznamenkasta razina) (2)

01.   HRANA I BEZALKOHOLNA PIĆA

01.1.   Hrana

Proizvodi koji su ovdje klasificirani su proizvodi koji se obično kupuju za potrošnju kod kuće. Ovaj naslov stoga isključuje proizvode koji se uobičajeno prodaju za neposrednu potrošnju, npr. sendviči, pečene hrenovke, sladoled itd. (11.1.1.). Također su isključena pakirana pripremljena jela i proizvodi dobavljača pripremljene hrane i ugostiteljskih izvođača, čak i ako su dostavljeni na adresu potrošača (11.1.1.). Proizvodi koji se prodaju posebno kao hrana za kućne ljubimce obuhvaćeni su u (09.1.8.).

01.1.1.   Kruh i žitarice (P)

—	riža u svim oblicima uključujući rižu pripremljenu s mesom, ribom, morskim plodovima ili povrćem,

—	kukuruz, pšenica, ječam, zob, raž i druge žitarice u obliku zrna, brašna ili krupice,

—	kruh i drugi pekarski proizvodi, npr. hruskavi kruh, dvopek, tost-kruh, keksi, medenjaci, oblate, vafli, čajne pogače i mliječna peciva,

—	slastičarski proizvodi, npr. kolači, voćne pite, pite, pite od jaja i pizze,

—	sve vrste tjestenine uključujući tjestenine koje sadrže meso, ribu, morske plodove, sir ili povrće,

—	ostali proizvodi kao što su slad, sladno brašno, sladni ekstrakt, krumpirov škrob, tapioka, sago, ostali škrobovi, žitni pripravci (kukuruzne pahuljice, zobene pahuljice itd.) i homogenizirana dječja hrana, dijetetski proizvodi i kulinarski sastojci na temelju brašna, škroba ili sladnog ekstrakta.

Uključuje: kus-kus i slične brašnaste proizvode pripremljene s mesom, ribom, morskim plodovima ili povrćem; smjese i tijesta za pripremu pekarskih proizvoda ili slastičarskih proizvoda.

Isključuje: mesne pite (01.1.2.); riblje pite (01.1.3.); slatki kukuruz (01.1.7.); homogeniziranu dječju hranu, dijetetske proizvode i kulinarske sastojke koji sadrže najmanje 50 % kakaa (01.1.8.).

01.1.2.   Meso (P)

—	svježe, rashlađeno ili smrznuto meso: — goveda, ovce, koze i svinje, — peradi i jestivi klaonički proizvodi peradi, — zeca, kunića i divljači (jelena, vepra, fazana, lještarke itd.), — konja, mazge, magarca, deve i slično,

—	svježi, rashlađeni ili smrznuti jestivi klaonički proizvodi,

—	sušeno, usoljeno ili dimljeno meso i jestivi klaonički proizvodi (kobasice, salame, slanina, šunka, pašteta itd.),

—	ostalo konzervirano ili prerađeno meso i mesni pripravci (meso u konzervi, mesni ekstrakti, mesni sokovi, mesne pite itd.).

Uključuje: meso i jestive iznutrice morskih sisavaca (tuljani, morževi, kitovi itd.).

Isključuje: brašnaste proizvode koji sadrže meso (01.1.1.); žabe, kopnene i morske puževe (01.1.3.); juhe koje sadrže meso (01.1.9.); mast i ostale jestive životinjske masti (01.1.5.).

01.1.3.   Riba (P) (SEZ)

—	svježa, rashlađena ili smrznuta riba,

—	svježi, rashlađeni ili smrznuti morski rakovi i školjke (pripadnici razreda rakova koji uključuje kopnene rakove, mekušce i druge školjke, kopnene i morske puževe, žabe),

—	sušene, dimljene ili usoljene ribe i morski plodovi,

—	ostala konzervirana ili prerađena riba i morski plodovi i riblji pripravci i pripravci od morskih plodova (riba i morski plodovi u konzervi, kavijar i ostala ikra, riblje pite itd.).

Isključuje: brašnaste proizvode koji sadrže ribu (01.1.1.); riblje juhe (01.1.9.).

01.1.4.   Mlijeko, sir i jaja (P)

—	svježe, pasterizirano ili sterilizirano neobrano mlijeko i mlijeko s niskim udjelom masti,

—	konzervirano mlijeko (kondenzirano, evaporirano ili u prahu),

—	jogurt, vrhnje, deserti na temelju mlijeka, napici na temelju mlijeka ili drugi slični proizvodi na temelju mlijeka,

—	sir i skuta,

—	jaja od peradi, jaja u prahu i drugi proizvodi od jaja koji se u cijelosti proizvode od jaja.

Uključuje: mlijeko, vrhnje i jogurt koji sadrže šećer, kakao, voće ili arome.

01.1.5.   Ulja i masnoće (P)

—

maslac,

—	margarin i druge biljne masti uključujući maslac od kikirikija,

—	jestiva ulja (maslinovo ulje, kukuruzno ulje, suncokretovo ulje, pamučno ulje, sojino ulje, ulje od kikirikija itd.),

—	jestive životinjske masnoće (mast itd.).

Isključuje: ulje bakalara ili ulje jetre obliša (06.A).

01.1.6.   Voće (P) (SEZ)

—	svježe ili rashlađeno voće,

—	sušeno voće, kora voća, koštice voća, orašasti plodovi i jestivo sjeme,

—	smrznuto i drugo konzervirano voće i proizvodi na temelju voća uključujući homogeniziranu dječju hranu, dijetetske pripravke i kulinarske sastojke koji su isključivo na temelju voća.

Isključuje: povrće uzgojeno zbog plodova kao što su rajčice, krastavci i patlidžani (01.1.7.); džemovi, marmelade, kompoti, želei, voćni pirei i paste (01.1.8.); dijelovi biljaka konzervirani u šećeru (01.1.8.); voćni sokovi (01.2.2.); voćni koncentrati i sirupi za kulinarsku uporabu (01.1.9.) i za pripremu napitaka (01.2.2.).

01.1.7.   Povrće uključujući krumpire i druge gomolje (P) (SEZ)

—	svježe ili rashlađeno povrće,

—	smrznuto povrće,

—	sušeno povrće,

—	ostalo konzervirano ili prerađeno povrće i proizvodi na temelju povrća uključujući homogeniziranu dječju hranu, dijetetske pripravke i kulinarske isključivo na temelju povrća,

—	svježi ili rashlađeni krumpiri i ostali gomolji (manioka, maranta, kasava, slatki krumpir i drugi škrobni korijeni),

—	proizvodi od gomoljastog povrća (brašna, krupice, pirei, prženi krumpiri i čips) uključujući smrznute pripravke, npr. prženi krumpiri narezani na tanke ploške.

Uključuje: slatki kukuruz, morski komorač i drugu jestivu morsku travu, kulinarske začine (peršin, ružmarin, majčinu dušicu itd.); jestive gljive.

Isključuje: krumpirov škrob, tapioku, sago i ostali škrob (01.1.1.); juhe, guste juhe od mesa i jušne temeljce (01.1.9.); češnjak, đumbir, piment i druge začine, arome i umake (01.1.9.); povrtne sokove (01.2.2.).

01.1.8.   Šećer, džem, med, sirupi, čokolada i slatkiši(P)

—	šećer od trske ili repe, nerafinirani ili rafinirani, u prahu, kristalizirani ili u grudama,

—	džemovi, marmelade, kompoti, želei, voćni pirei i paste, prirodni i umjetni med, sirupi i melase, uključujući dijelove biljaka konzerviranih u šećeru,

—	čokolada u rebrima ili tablama, žvakaće gume, bomboni, karamele, pastile i drugi slatkiši,

—	desertni pripravci, homogenizirana dječja hrana, dijetetski proizvodi i kulinarski sastojci koji sadrže najmanje 90 % kakaa,

—	jestivi led i sladoled.

Uključuje: umjetne nadomjeske za šećer.

Isključuje: kakao i čokoladu u prahu (01.2.1.); sirupe za pripremu napitaka (01.2.2.).

01.1.9.   Prehrambeni proizvodi d.n. (P)

—	sol, začini, umaci, arome, začinska sredstva (senf, majoneza, kečap, sojin umak itd.), ocat, pripremljen prašak za pecivo, pekarski kvasac, desertni pripravci, juhe, guste juhe od mesa, jušni temeljci, voćni koncentrati i sirupi za kulinarsku uporabu itd.

Uključuje: češnjak, đumbir, piment; homogeniziranu dječju hranu, dijetetske pripravke i kulinarske sastojke osim sastojaka na temelju škroba u brašnu ili sladnog ekstrakta (01.1.1.) ili isključivo na temelju voća (01.1.6.) ili povrća (01.1.7.) ili koji sadrže najmanje 50 % kakaa (01.1.8.).

Isključuje: kulinarsko začinsko bilje (01.1.7.); desertne pripravke koji sadrže najmanje 50 posto kakaa (01.1.8.).

01.2.   Bezalkoholna pića

Bezalkoholna pića koja se poslužuju za neposrednu potrošnju, uključujući napitke iz prodajnih automata, obuhvaćeni su sa (11.1.1.) i (11.1.2.).

01.2.1.   Kava, čaj i kakao (P)

—	kava, sa ili bez kofeina, pržena ili mljevena, uključujući instant kavu, ekstrakte kave i esencije i nadomjeske kave,

—	čaj, mate čaj i drugi biljni čajevi,

—	kakao, sa ili bez dodatka šećera, i čokolada u prahu.

Uključuje: pripravke za napitke koji sadrže kakao, mlijeko, slad itd.; nadomjeske kave i čaja; ekstrakte i esencije kave i čaja.

01.2.2.   Mineralne vode, bezalkoholna osvježavajuća pića i sokovi (P)

—	mineralne vode,

—	bezalkoholna osvježavajuća pića, npr. sode, limunade i cole,

—	voćni i povrtni sokovi,

—	sirupi i koncentrati za pripremu pića.

Isključuje: bezalkoholna žestoka pića, likere itd. (02.1.1.); bezalkoholno vino, jabučno vino itd. (02.1.2.) i bezalkoholno pivo (02.1.3.).

02.   ALKOHOLNA PIĆA I DUHAN

02.1.   Alkoholna pića

Alkoholna pića koja se poslužuju za neposrednu potrošnju, uključujući pića iz prodajnih automata, obuhvaćeni su sa (11.1.1.) i (11.1.2.).

02.1.1.   Žestoka alkoholna pića (P)

—	žestoka pića i likeri.

Uključuje: medovinu; aperitive izuzevši aperitive na temelju vina; bezalkoholna žestoka pića, likere itd.

02.1.2.   Vino (P)

—	vino od grožđa ili drugog voća uključujući jabuke i kruške,

—	aperitivi na temelju vina, desertno vino, šampanjac i druga pjenušava vina, sake i slično.

Uključuje: bezalkoholno vino, jabučno vino itd.

02.1.3.   Pivo (P)

—	sve vrste piva, npr. svijetlo pivo, lagano pivo i crno pivo.

Uključuje: pivo s malim postotkom alkohola i bezalkoholno pivo.

02.2.   Duhan (P)

—	cigarete i cigaretni papir,

—	cigare, duhan za lule, duhan za žvakanje ili burmut.

Uključuje: kupnju duhana u kavanama, barovima, restoranima, benzinskim postajama itd.

Isključuje: druge artikle za pušače (12.2.).

03.   ODJEĆA I OBUĆA

03.1.   Odjeća

03.1.1.   Materijal za odjeću (P)

—	tkanine od prirodnih vlakana, umjetnih vlakana i mješavina prirodnih i umjetnih vlakana.

Isključuje: tkanine za posoblje (05.2.).

03.1.2.   Odjeća (PT)

—

odjeća za muškarce, žene, djecu (3 do 13 godina) i dojenčad i malu djecu (0 do 2 godine), konfekcijski ili po mjeri, od svih materijala (uključujući kožu, krzno, plastiku i gumu), za svaki dan, za sport ili za posao: — pelerine, kaputi, baloneri, anorci, parke, vjetrovke itd., — jakne, hlače, prsluci, haljine, suknje, kostimi, odjela po mjeri itd., — košulje, bluze, puloveri, džemperi, veste itd., — T-majice, potkošulje, gaće, kratke čarape, čarape,čarape s gaćicama, grudnjaci, ženske gaćice, steznici, korseti, — pidžame, noćne košulje, kućne haljine, jutarnji ogrtači i kupaći kostimi, — dječja odjeća uključujući pelene od tkanine i pletene cipelice za malu djecu bebe.

Isključuje: medicinske čarape kao što su elastične visoke čarape (06.A); dječje pelene od papira i vate (12.1.2.).

03.1.3.   Ostali odjevni predmeti i odjevni pribor (PT)

—	kravate, maramice, šalovi, četvrtaste marame, rukavice, rukavice s jednim prstom, mufovi, remeni, naramenice, pregače, kute, dječji podbradci, štitnici rukava, šeširi, kape, beretke, šeširići, zaštitne kacige,

—	konci za šivanje, vuna za pletenje i dodaci za izradu odjeće, npr. kopče, dugmad, utisne kopče, patentni zatvarači, trake, čipke, obrubi itd.

Isključuje: rukavice i druge artikle od gume (05.6.1.); pribadače, igle za šivanje i pletenje (05.6.1.); zaštitna pokrivala glave za sportove (npr. pokrivala koja se koriste za hokej na ledu, američki nogomet, bejzbol, kriket, biciklizam, boks itd.) (09.1.5.); drugu zaštitnu opremu za sportove, npr. prsluke za spašavanje, rukavice za boks, zaštitu za goljenice, štitnike i uloške, zaštitne naočale, remene itd. (09.1.5.); papirnate maramice (12.1.2.); satove, nakit, dugmad za manžete, igle za kravatu (12.2.); štapove za šetnju i štake, kišobrane, lepeze, privjeske za ključeve (12.2.).

03.1.4.   Čišćenje, popravak i posudba odjeće (U)

—	kemijsko čišćenje, pranje i bojanje rublja,

—	krpanje, zašivanje, popravak i prekrajanje odjevnih predmeta,

—	posudba odjeće.

Isključuje: posudba rublja za kućanstvo (5.6.2.).

03.2.   Obuća uključujući popravke (PT)

—	sva obuća za muškarce, žene, djecu (3 do 13 godina) te dojenčad i malu djecu (0 do 2 godina) uključujući sportsku obuću prikladnu za svaki dan ili slobodno vrijeme (cipele za trčanje, za više sportova, tenis, košarku, veslanje itd.),

—	dijelovi obuće (pete, potplati itd.),

—	popravak obuće, uključujući usluge čišćenja cipela,

—	posudba obuće, izuzevši posudbu posebne sportske obuće (cipele za kuglanje, kopačke, sprinterice, skijaške cipele, klizaljke ili koturaljke itd.) (09.2.).

Uključuje: nazuvke, gležnjake i slične artikle; pribor za obuću, npr. kalupe za cipele i rastezala.

Isključuje: pletene cipelice za bebe od tkanine (03.1.2.); ortopedsku obuću (06.A); posebnu sportsku obuću (cipele za kuglanje, kopačke, sprinterice, skijaške cipele, klizaljke ili koturaljke itd.) (09.1.5.); štitnike za goljenice, uloške za kriket i drugu zaštitnu odjeću za sport (09.1.5.).

04.   STANOVANJE, VODA, EL. ENERGIJA, PLIN I OSTALI ENERGENTI

04.1.   Stvarno plaćene najamnine za stanovanje (Rente) (U)

Najamnine obično uključuju plaćanje za uporabu zemljišta na kojem se nalazi nekretnina, prostor u kojem se stanuje i ugrađenu opremu za grijanje, vodovodne instalacije, rasvjetu itd.

Najamnine također uključuju plaćanje za uporabu garaže koja osigurava parkiranje povezano sa stanom. Garaža ne mora biti fizički povezana sa stanom, niti mora biti iznajmljena od istog najmodavca.

Najamnine ne uključuju naknade za električnu struju, plin, grijanje, vodu, opskrbu toplom vodom i sakupljanje otpada.

Obuhvaća:

—	najamnine koje stvarno plaćaju najmoprimci ili podnajmoprimci koji koriste nenamještene ili namještene prostore kao glavno boravište,

—	najamnine koje se stvarno plaćaju za sekundarna boravišta.

Uključuje:

NB: ako je raspoloživo za kupnju na ekonomskom području koje je uključeno iz istih razloga kao u paket aranžmanima

Isključuje: najamnine za garaže ili parkirna mjesta koja ne osiguravaju parkiranje povezano sa stanom (07.2.4.A); najamnine koje plaćaju osobe smještene u hostelima i sličnim objektima (11.2.); najamnine za smještaj u turističkim naseljima i odmaralištima (11.2.).

04.3.   Redovito održavanje i popravci u stanu

Redovito održavanje i popravci u stanu razlikuje se prema dva obilježja: prvo, to su aktivnosti koje je vlasnik ili zakupac obvezan poduzeti redovito kako bi održao stan u dobrom stanju; drugo, oni ne mijenjaju osobine, kapacitet ili očekivani vijek korištenja stana.

Svi izdaci najmoprimca za materijale i usluge za redoviti popravak i održavanje stanova dio su izdatka pojedinačne potrošnje kućanstva.

Izdaci od strane vlasnika-stanara za materijale za redoviti popravak i održavanje stanova trebaju snositi sami vlasnici-stanari kao dio izdatka pojedinačne potrošnje od strane kućanstava. Izdaci od strane vlasnika-stanara za usluge za redoviti popravak i održavanje stanova koji su jednaki sličnim izdacima najmoprimaca također su dio izdatka pojedinačne potrošnje. Ostali izdaci vlasnika-stanara za usluge za redoviti popravak i održavanje stanova tvore neposrednu potrošnju.

Kupnje materijala koje su obavili najmoprimci ili vlasnici-stanari s namjerom da sami obave održavanje ili popravke treba prikazati pod 04.3.1. Ako, međutim, najmoprimci ili vlasnici-stanari plate nekom poduzeću izvođenje održavanja ili popravaka, tada ukupnu vrijednost usluge, uključujući troškove korištenih materijala, treba prikazati pod 04.3.2.

04.3.1.   Materijali za redovito održavanje i popravke u stanu (P)

—

proizvodi kao što su boje i lakovi, štukatura, zidne tapete, tekstilne zidne obloge, prozorska okna, žbuka, cement, kit, paste za zidne tapete. Uključeni su manji predmeti za vodovodnu instalaciju (cijevi, vrpce za izoliranje, spojevi itd.) i materijali za obradu površine (podne daske, keramičke pločice itd.).

Isključuje: ugrađene sagove i linoleum (05.1.2.); ručni alat, opremu za vrata, utičnice, kabele za električne instalacije i žarulje (05.5.); metle, četke za ribanje i brisanje prašine i proizvode za čišćenje (05.6.1.); proizvode koji se koriste za velike popravke, proširenja i preuređivanje stanova (stvaranje kapitala).

04.3.2.   Usluge za redovito održavanje i popravke u stanu (U)

—	usluge vodoinstalatera, električara, tesara, staklara, soboslikara, dekoratera, laštilaca podova itd. koji se zapošljavaju za redovito održavanje i popravke u stanu. Pokriva ukupnu vrijednost te usluge, što uključuje trošak rada i trošak materijala.

Isključuje: usluge za velike popravke, proširenja i preuređivanje stanova (stvaranje kapitala).

04.4.A   Ostale usluge vezane za stanovanje (U)  (3)

—	sakupljanje otpada – potrošači plaćaju prema potrošnji (04.4.1.A),

—	usluge kanalizacije - potrošači plaćaju prema potrošnji (04.4.2.A)

—	opskrba vodom - potrošači plaćaju prema potrošnji (04.4.3.A)

—	ostale usluge vezane za stan d.n. (04.4.4.): — briga za kuću, vrtlarenje, čišćenje stubišta i rasvjeta, održavanje dizala i otvora za odbacivanje otpada u zgradama s više stanara, — uklanjanje snijega i čišćenje dimnjaka, — čišćenje ulice.

Uključuje: povezane izdatke, npr. najam brojila, očitavanje brojila, trajne naknade itd.

Isključuje: opskrbu toplom vodom ili parom (04.5.5); dezinfekciju i uništenje nametnika (05.6.2.).

04.5.   Električna energija, plin i ostali energenti

04.5.1.   Električna energija (P) (E)

Uključuje: povezane izdatke, npr. najam brojila, očitavanje brojila, trajne naknade itd.

04.5.2.   Plin (P) (E)

—	gradski plin i prirodni plin,

—	ukapljeni ugljikovodici (butan, propan itd.).

Uključuje: povezane izdatke, npr. najam brojila, očitavanje brojila, spremnike za skladištenje, trajne naknade itd.

04.5.3.   Tekuća goriva (P) (E)

—	loživo ulje i petrolej za kućnu uporabu.

04.5.4.   Kruta goriva (P) (E)

—	ugljen, koks, briketi, ogrjevno drvo, drveni ugljen, treset i slično.

04.5.5   Toplinska energija Topla voda, para i led (P) (E)

—	kupljena topla voda i para,

—	led koji se koristi u svrhu hlađenja i leđenja.

05.   POKUĆSTVO, KUĆNE POTREPŠTINE I REDOVITO ODRŽAVANJE KUĆE

05.1.   Pokućstvo, posoblje i ukrasi, sagovi i ostale podne prostirke i popravci

05.1.1.   Pokućstvo i posoblje (T)

—	kreveti, sofe, ležajevi, stolovi, stolice, ormari s policama, komode i police za knjige,

—	rasvjetna oprema kao što su stropne lampe, standardne lampe, samostojeće lampe i noćne lampe,

—	slike, skulpture, gravure i drugi umjetnički predmeti uključujući reprodukcije umjetničkih djela i drugi ukrasi,

—	paravani, sklopive pregrade i drugi namještaj i ostala ugrađena oprema.

Uključuje: montažu kad je primjenjivo; podnice, tatamije; kupaonske ormariće; dječji namještaj, npr. kolijevke, visoke sjedalice za djecu i ograde za igru male djece; rolete uz izuzetak roleta od tkanine (05.2); namještaj za kampiranje i vrt uz izuzetak suncobrana (05.2); ogledala i svijećnjake.

Isključuje: sefove (05.3.1./2.); satove (12.2.); zidne termometre i barometre, dječja kolica i kišobran kolica (12.2.).

05.1.2.   Sagovi i ostale podne obloge (T)

—	pokretni sagovi, ugrađeni sagovi, linoleum i druge slične podne obloge.

Uključuje: postavljanje podnih obloga.

Isključuje: podne daske i keramičke pločice (04.3.1.); prostirke za kupaonicu, prostirače za pod i otirače za cipele (05.2.).

05.1.3.   Popravak pokućstva, posoblja i podnih prostirki (U)

Uključuje: restauriranje antiknog namještaja i umjetničkih djela; čišćenje pokućstva, posoblja i podnih prostirki.

Isključuje: montažu 05.1.1. ili 05.1.2.

05.2.   Tekstilni proizvodi za kućanstvo (PT)

—	tkanine za posoblje, zastori, dvostruki zastori, zasloni od sunca, vratni zastori i zastori od tkanine,

—	oprema za krevete kao što su madraci, futoni, jastuci, tvrdi jastuci i mreže za spavanje,

—	posteljno rublje kao što su plahte, jastučnice, pokrivači, perine, prekrivači i mreže protiv komaraca,

—	stolno rublje i rublje za kupaonicu kao što su stolnjaci i ubrusi, ogrtači, ručnici i ručnici za lice,

—	ostali tekstilni proizvodi za kućanstvo kao što su torbe za kupovinu, torbe za rublje, pokrivači za odjeću i namještaj, zastave, suncobrani itd.,

—	popravak tekstilnih proizvoda za kućanstvo.

Uključuje: tkaninu koja se kupuje na komad; voštano platno; prostirke za kupaonicu, prostirače za pod i otirače za cipele.

Isključuje: pokrivala za zid od tkanine (04.3.1.); podne prostirke kao što su sagovi i ugrađeni sagove (05.1.2.); najam rublja za kućanstvo (05.6.2.); pokrivala za motorna vozila, motocikle itd. (07.2.1.); zračne madrace i vreće za spavanje (09.1.5.).

05.3.   Uređaji za grijanje i kuhanje, hladionici, perilice za rublje i slični veliki kućanski aparati, uključujući ugrađenu opremu i popravke

05.3.1./2.   Veći kućanski aparati, električni ili ne (T) i manji električni kućanski aparati (PT)

—	hladnjaci, hladnjače i hladnjače-hladnjaci,

—	perilice rublja, sušilice za rublje, mašine za pranje suđa i mašine za glačanje,

—	štednjaci, peći za prženje na ražnju, električne i plinske ploče, pećnice i mikrovalne pećnice,

—	klima-uređaji, ovlaživači zraka, grijala za prostorije, grijači vode, ventilatori i kuhinjske nape,

—	usisivači, aparati za čišćenje na paru, aparati za šamponiranje sagova i aparati za ribanje, poliranje i laštenje podova,

—	ostali veliki kućanski aparati kao što su sefovi, mašine za šivanje i pletenje, omekšivači vode i sušilice,

—	mlinci za kavu, aparati za kavu, sokovnici, otvarači konzervi, mikseri, friteze, roštilji za meso, noževi, tosteri, aparati za pravljenje sladoleda i sorbeta, aparati za pravljenje jogurta, kuhala, glačala, kuhala za vodu, ventilatori, kućanske vage.

Uključuje: montažu tih aparata.

Isključuje: aparate koji su ugrađeni u strukturu zgrade (stvaranje kapitala); male ne-električne kućanske aparate i pribor (05.4.); osobne i dječje vage (12.1.2.).

05.3.3.   Popravak kućanskih aparata (U)

Isključuje: montažu velikih kućanskih aparata.

05.4.   Stakleno i stolno posuđe te kućanski pribor (PT)

—	stakleni i kristalni proizvodi za kućanstvo, ured i dekoraciju,

—	stolni predmeti i predmeti za kućanstvo i kupaonicu od porculana, keramike, kamenine, porculana, terakote,

—	pribor za jelo, ravni stolni porculan, srebrno suđe,

—	neelektrični kuhinjski pribor za jelo i potrepštine za kuhanje, npr. duboke tave, duboki lonci s drškom, tave za prženje, roštilji, mlinci za kavu, aparati za pravljenje pirea, aparati za mljevenje, kuhala, kućne vage i drugi slični mehanički uređaji,

—

drugi kućanski predmeti od svih materijala, npr. posude za kruh, kavu, začine itd., kante za otpad, koševi za papir, košare za prljavo rublje, prenosive kutije za novac i željezne blagajne, vješalice za ručnike, stalci za boce, glačala i daske za glačanje, poštanski sandučići, bočice za bebe, termosice i rashladni ormarići za led,

—	popravak tih predmeta.

Isključuje: rasvjetnu opremu (05.1.1.); električne kućanske aparate (05.3.1./2.); kartonsko stolno suđe i pribor za jelo (05.6.1.); osobne i dječje vage (12.1.2.).

05.5.   Alati i oprema za kuću i vrt (T, PT)

—	motorni alati i oprema kao što su električne bušilice, pile, uređaji za pjeskarenje i električne škare za živicu, vrtni traktori, motorne kosilice, kultivatori, motorne pile i pumpe za vodu,

—	ručni alati kao što su čekići, odvijači, ključevi za matice i kliješta za žicu,

—	vrtni alati kao što su ručne kosilice, tačke, štihače, lopate, grablje, vile, kose, srpovi i škare za obrezivanje grana,

—	ljestve i uporišta za noge,

—	instalacije za vrata (šarke, ručke i brave), instalacije za radijatore i kamine i druge metalne predmete za kuću (vješalice za zavjese, šipke za sagove, kuke itd.) ili za vrt (lanci, rešetke, stupovi i segmenti kolutova za ograđivanje plotom i omeđivanje),

—	mali električni pribor kao što su utičnice, prekidači, kabeli za električne instalacije, električne žarulje, fluorescentne rasvjetne cijevi, džepne lampe, ručne lampe, električne baterije za opću uporabu, zvona i alarmi,

—	popravak tih predmeta.

05.6.   Roba i usluge za redovito održavanje kućanstva

05.6.1.   Potrošna roba za kućanstvo (P)

—	proizvodi za čišćenje i održavanje kao što su sapuni, prašak za pranje rublja, prašak za čišćenje, deterdženti, dezinfekcijska bjelila, omekšivači, proizvodi za čišćenje stakla, voskovi, laštila, boje, agensi za odčepljivanje, sredstva za dezinfekciju, insekticidi, fungicidi i destilirana voda,

—	papirnati proizvodi kao što su filtri, stolnjaci i ubrusi, kuhinjski papir, vrećice za usisivače i kartonsko stolno suđe i pribor za jelo, uključujući aluminijsku foliju i plastične vrećice za smeće,

—	predmeti za čišćenje kao što su metle, četke za ribanje, lopatice i metlice za smeće, peruške, kuhinjske krpe, krpe za pod, spužve, krpe za ribanje, čelična vuna i antilop koža,

—

ostali potrošni artikli za kućanstvo kao što su šibice, svijeće, stijenj svjetiljke, metilirani alkohol, štipaljke za sušenje rublja, vješalice, igle za šivanje i pletenje, naprsci, ziherice, čavli, vijci, sastavni dijelovi, risaći čavlići, čavlići široke glave, brtveni prsteni, ljepila i selotejp za uporabu u kućanstvu, špaga, konac za pakiranje i gumene rukavice.

Isključuje: proizvode za održavanje ukrasnih vrtova (09.1.7.); papirnate maramice, toaletni papir, toaletni sapun i druge proizvode za osobnu higijenu (12.1.2.).

05.6.2.   Usluge plaćenog osoblja i kućanske usluge (U)

—	zapošljavanje plaćenog osoblja u privatnoj službi, npr. glavnih batlera, kuhara, sobarica, čistačica, vozača, vrtlara, guvernanti, tajnika, tutora i djevojaka iz inozemstva koje žive u obitelji i pomažu u kućanstvu,

—	usluge u domaćinstvu, uključujući čuvanje djece, koje pružaju agencije ili samozaposlene osobe,

—	najam pokućstva, posoblja, kućanske opreme i rublja za kućanstvo,

—	ostale usluge brige o domaćinstvu kao što su pranje prozora, dezinfekcija, raskuživanje plinom i uništenje nametnika.

Isključuje: kemijsko čišćenje, pranje i bojanje odjeće (03.1.4.); plaćanja najmoprimaca namještenog smještaja za uporabu pokućstva (04.1.); usluge sakupljanja otpada i kanalizacije (04.4.1./2.A); briga za kuću, vrtlarenje, čišćenje stubišta i rasvjeta, održavanje dizala i otvora za odbacivanje otpada u zgradama s više stanara (04.4.4.); uklanjanje snijega i čišćenje dimnjaka (04.4.4.); čišćenje ulice (04.4.4.); popravak i montažu pokućstva i podnih prostirki (05.1.); popravak i montažu kućanskih aparata (05.3.); usluge dojilja, jaslica, dječjih vrtića, dječjih vrtića s produženim boravkom i drugih objekata za skrb o djeci (nije u dotičnom indeksu).

06.A   ZDRAVLJE: Lijekovi i farmaceutski proizvodi i terapijski aparati i oprema – koje plaćaju potrošači i koji se ne nadoknađuju (P, PT, T)

Obuhvaća lijekove i farmaceutske proizvode i terapijske uređaje i opremu izvan sustava socijalnog osiguranja države članice; proizvodi koji su pokriveni nisu naplativi tijekom te godine.

Može uključivati na primjer:

—	vitamine i minerale, sredstva za ublažavanje bolova, lijekove protiv kašlja, ulje bakalara ili ulje jetre obliša,

—	kliničke termometre, ljepljive ili ne-ljepljive zavoje, hipodermične injekcije, pribor za prvu pomoć, termofore i vrećice za led, medicinske čarape kao što su elastične visoke čarape i štitnici za koljena,

—	prezervative i druga kontracepcijska sredstva,

—	korektivne naočale i kontaktne leće, slušne aparate, staklene oči, ortopedske aparate i pomagala, kirurške pojaseve, pojaseve za kilu i pomagala, steznike za vrat, opremu za medicinsku masažu i terapijske lampe, električna i mehanička invalidska kolica i invalidska vozila,

—	zubala bez troškova postavljanja,

—	ortopedsku obuću.

Isključuje: lijekove i farmaceutske proizvode i terapijske aparate i opremu koji se djelomično ili u cijelosti nadoknađuju ili ih plaća sustav socijalnog osiguranja države članice (nije u dotičnom indeksu); sve usluge, npr. najam terapijske opreme i drugih usluga (nije u dotičnom indeksu); sunčane naočale u koje nisu ugrađene korektivne leće (12.2.); zaštitne naočale, pojasevi i potpore za sport (09.1.5.); medicinski sapuni (12.1.2.); veterinarski proizvodi (09.1.8.).

07.   PRIJEVOZ

07.1.   Kupovina vozila

Kupnje rekreacijskih vozila kao što su kamp-kombiji, karavani, prikolice, zrakoplovi i brodovi obuhvaćene su u (09.1.4.).

Ponder za nove i rabljene motorne automobile odražava neto stjecanje indeksa stanovništva. Države članice mogu odabrati sljedeće:

i.

neto ponder za nove automobile (bruto ponder umanjen za vrijednost zamjene rabljenih automobila) i neto ponder za rabljene automobile koji odražava sve kupnje indeksa stanovništva od strane ili preko posrednika, koji su uobičajeno automehaničke radionice ili ovlašteni zastupnici za prodaju automobila, umanjen za vrijednost zamijenjenih rabljenih automobila;

ii.

bruto ponder za nove automobile (ne uzimajući u obzir zamjenu rabljenih automobila) i ponder za rabljene automobile koji odražava kupnje indeksa stanovništva iz poslovnog sektora uvećan za trgovinsku maržu za rabljene automobile koji mijenjaju vlasnika unutar indeksa stanovništva; pretpostavka je da se zamijenjeni rabljeni automobili prodaju indeksu stanovništva što je stoga transakcija unutar indeksa stanovništva.

07.1.1.   Motorna vozila (T)

—	nova motorna vozila, putnički kombiji, karavan vozila, karavani i slično s pogonom na dva ili četiri kotača,

—	rabljena motorna vozila, putnički kombiji, karavan vozila, karavani i slično s pogonom na dva ili četiri kotača

Isključuje: invalidska kolica (06.A); kamp-kombije (09.1.4.); vozila za golf (09.1.4.).

07.1.2./3.   Motocikli, bicikli i zaprežna vozila

—	motocikli svih vrsta, skuteri i bicikli s ugrađenim pogonom,

—	bicikli i tricikli svih vrsta, izuzevši dječje bicikle i tricikle (09.1.5.).

Uključuje: bočne prikolice, motorne saonice.

Isključuje: invalidska kolica (06.A); vozila za golf (09.1.4.).

07.2.   Održavanje prijevoznih sredstava

Kupnje materijala od strane kućanstava s namjerom da sami obavljaju radove održavanja ili popravaka treba prikazati pod 07.2.1. ili 07.2.2. Ako, međutim, kućanstva plate nekom poduzeću da izvede radove održavanja ili popravaka onda ukupnu vrijednost te usluge, uključujući troškove korištenih materijala, treba prikazati pod 07.2.3.

07.2.1.   Rezervni dijelovi i pribor (PT)

—	gume (nove, rabljene ili protektirane), zračnice, svjećice, akumulatori, branici, filtri, pumpe i drugi rezervni dijelovi ili pribor za opremu za osobni prijevoz.

Uključuje: proizvode namijenjene posebno za čišćenje i održavanje prijevozne opreme kao što su boje, čistači za dijelove od kroma, pečatni spojevi i laštila za karoseriju, pokrivala za motorne automobile, motocikle itd.

Isključuje: nespecifične proizvode za čišćenje i održavanje kao što su destilirana voda, spužve, antilop kože, deterdžente itd. (05.6.1.); punjenja za montažu rezervnih dijelova i pribora i za bojenje, pranje i laštenje karoserije (07.2.3.); auto-radija (09.1.1.) i radio telefone (8.1.2./3.).

07.2.2.   Goriva i maziva za osobna prijevozna sredstva (P) (E)

—	benzin i druga goriva kao što su dizel, tekući plin, alkohol i dvotaktne mješavine,

—	maziva, tekućine za kočnice i prijenos, antifrizi i aditivi.

Uključuje: gorivo za rekreacijska vozila pokrivena pod 09.1.4.

Isključuje: punjenja za promjene ulja i podmazivanje (07.2.3.).

07.2.3.   Održavanje i popravci osobnih prijevoznih sredstava (U) (4)

—	usluge kupljene za održavanje i popravak prijevozne opreme kao što su montaža dijelova i pribora, balansiranje volana, tehnički pregled, vučna služba, promjena ulja, podmazivanje i pranje. Pokriva ukupnu vrijednost dotične usluge, tj. uključeni su i trošak rada i trošak korištenih materijala.

07.2.4.A   Ostale usluge vezane za osobna prijevozna sredstva (U)

Slijedom dogovora ESA-e 1995. uključena su plaćanja od strane kućanstava za licencije, dozvole itd. koja se smatraju kupovinom usluga koje pruža država (ESA 1995. stavak 3.76.h). U tom slučaju država izdaje dozvole kao dio regulatorne funkcije kao što su provjera nadležnosti ili kvalifikacije dotične osobe (ESA 1995. stavak 4.80.d i njegova bilješka).

—	najam osobnih prijevoznih sredstava bez vozača,

—	najam garaža ili parkirnih mjesta koja ne osiguravaju parkiranje povezano sa stanom,

—	sati vožnje (automobili ili motocikli), vozački ispiti i vozačke dozvole,

—	objekti za naplatu cestarine (mostovi, tuneli, trajekti, autoceste) i parkirni satovi,

—	provjera tehničke ispravnosti vozila.

Isključuje: najam automobila s vozačem (07.3.2.); najam garaže koja osigurava parkiranje povezano sa stanom (4.1.); dozvole za posjedovanje ili uporabu vozila (nije u dotičnom indeksu).

07.3.   Usluge prijevoza

Kupnje usluga prijevoza klasificiraju se prema načinu prijevoza. Kada karta pokriva dva ili više načina prijevoza – npr. međugradski autobus i podzemnu ili međugradsku željeznicu i trajekt – tada se takve kupnje trebaju klasificirati u 07.3.6.A.

07.3.1.A   Željeznički putnički prijevoz (U)

—	lokalni i međumjesni prijevoz pojedinaca i skupina ljudi i prtljage vlakom, tramvajem i podzemnim vlakom.

Uključuje: prijevoz privatnih vozila; usluge smještaja.

Isključuje: prijevoz uspinjačom (07.3.5.A); troškove jela i pića ako nisu uključeni u voznu kartu (11.1.1.).

07.3.2.A   Cestovni putnički prijevoz (U)

—	lokalni i međumjesni prijevoz pojedinaca i skupina ljudi i prtljage autobusom, međugradskim autobusom, taksijem ili unajmljenim automobilom s vozačem.

Isključuje: vozila hitne pomoći (nije u dotičnom indeksu); troškove jela i pića ako nisu uključeni u voznu kartu (11.1.1.).

07.3.3.A   Zračni putnički prijevoz (U)

—	prijevoz pojedinaca i skupina ljudi i prtljage zrakoplovom i helikopterom.

Isključuje: vozila hitne pomoći (nije u dotičnom indeksu); troškove jela i pića ako nisu uključeni u voznu kartu (11.1.1.).

07.3.4.A   Putnički prijevoz morem i unutarnjim vodenim putovima (U)

—	prijevoz pojedinaca i skupina ljudi i prtljage brodom, čamcem, lebdjelicom i hidrogliserom.

Uključuje: prijevoz privatnih vozila, usluge smještaja.

Isključuje: vozila hitne pomoći (nije u dotičnom indeksu); troškove jela i pića ako nisu uključeni u voznu kartu (11.1.1.).

07.3.5.A   Ostale prijevozne usluge (U)

—	prijevoz uspinjačom, žičanom željeznicom i žičarom,

—	selidba i skladištenje stvari u domaćinstvu,

—	usluge nosača i garderobe i otpreme prtljage,

—	provizija putničkih agencija.

Isključuje: vozila hitne pomoći (nije u dotičnom indeksu); žičanu željeznicu, žičare i žičare za skijaše u skijalištima i turističkim centrima (09.2.).

07.3.6.A   Kombinirani putnički prijevoz (U)

—	karta pokriva dva ili više vrsta prijevoza i izdatak se ne može podijeliti između njih.

Isključuje: vozila hitne pomoći (nije u dotičnom indeksu); žičanu željeznicu, žičare i žičare za skijaše u skijalištima i turističkim centrima (09.2.).

08.   KOMUNIKACIJE

08.01.   Komunikacije

08.1.1.   Poštanske usluge (U)

—	plaćanja za isporuku pisama, razglednica i paketa.

Uključuje: sve kupnje novih poštanskih maraka, razglednice koje su unaprijed oslobođene od plaćanja poštarine i aerograme; isporuku privatne pošte i paketa.

Isključuje: kupnju rabljenih ili poništenih poštanskih marki (09.1.5.); financijske usluge pošte (12.5.A).

08.1.2./3.   Telefonska i telefaks oprema i usluge i telegrafske usluge (U)

—	kupnje telefona, radio-telefona, telefaks aparata, telefonskih sekretarica i telefonskih zvučnika,

—	troškovi instalacije i pretplate osobne telefonske opreme,

—	telefonski pozivi s privatne ili javne linije,

—	telegrafske, teleks i telefaks usluge,

—	usluge prijenosa podataka.

Uključuje: popravak te opreme; radiotelefoniju, radiotelegrafiju i radioteleks; telefonske pozive u hotelima, kavanama ili restoranima; najam telefona, telefaks aparata, telefonskih sekretarica i telefonskih zvučnika, pristup internetu.

Isključuje: tehničke mogućnosti telefaksa i telefonske sekretarice koje pružaju osobna računala (09.1.3.).

09.   REKREACIJA I KULTURA

09.1.   Oprema i pribor, uključujući popravke

09.1.1.   Oprema za prijem, snimanje i reprodukciju zvuka i slike (T)

—	radiouređaji, auto-radiji, radio satovi, radioveze i amaterski radio prijemnici i radioodašiljači,

—	televizori, video uređaji i snimači, televizijske antene svih vrsta,

—	gramofoni, magnetofoni, kazetofoni, CD-uređaji, osobni stereo uređaji, stereo sustavi i njihove sastavne jedinice (okretne ploče, podešivači, pojačala, zvučnici itd.), mikrofoni i slušalice.

Isključuje: video kamere, prijenosne video kamere i kamere za snimanje zvuka (09.1.2.); popravak te opreme (09.1.9.); najam te opreme, naknadu za licencu i poreze na audiovizualnu opremu, pretplate za privatne televizijske mreže (09.2.).

09.1.2.   Fotografska i kinematografska oprema i optički instrumenti (T)

—	statične kamere, filmske kamere i kamere za snimanje zvuka, video kamere i prijenosne video kamere, filmski projektori i projektori za dijapozitive, uređaji za povećavanje i oprema za obradu filma, te pribor kao što su. zasloni, gledala, leće, dodaci za bljeskalicu, filtri i svjetlomjeri,

—	dalekozori, mikroskopi, teleskopi i kompasi.

09.1.3.   Oprema za obradu podataka (T)

—	osobna računala i jedinice s vizualnim zaslonom, pisači, softver i razni popratni pribor,

—	kalkulatori, uključujući džepne kalkulatore,

—	pisaći strojevi i programi za obradu teksta.

Uključuje: tehničke mogućnosti telefaksa i telefonske sekretarice koje pružaju osobna računala.

Isključuje: softver za video igre, kazete s video igrama i računala za igre koja se uključuju u televizor (09.1.5.); trake za pisaće strojeve (09.3.); logaritamska računala (09.3.).

09.1.4.   Ostala glavna trajna roba za rekreaciju i kulturu (T)

—	kamp-kombiji, karavani i prikolice,

—	zrakoplovi, mikrolagane letjelice i zmajevi,

—	brodovi za zabavu, izvanbrodski motori, oprema i nadogradnja za jedrenje,

—	velike stavke za igre i sportove kao što su. kanui, kajaci, daske za jedrenje, sprave za jačanje mišića, oprema za ronjenje, stolovi za biljar, stolovi za stolni tenis, fliperi, aparati za igre i vozila za golf,

—	bazeni koji nisu trajno ugrađeni,

—	muzički instrumenti, uključujući elektronske muzičke instrumente, kao što su klaviri, orgulje, violine, gitare, trube, klarineti i flaute,

—	konji i poniji.

Isključuje: male muzičke instrumente kao što su blokflaute, usne harmonike itd. (09.1.5.); brodove i bazene na napuhavanje (09.1.5.).

09.1.5.   Igre, igračke i hobiji, oprema za sport, kampiranje i rekreaciju na otvorenom (PT)

—	igre s kartama, salonske igre, ploče i figure za šah i slično,

—	sve vrste igračaka, uključujući lutke, mekane igračke, autiće i vlakiće, igračke bicikle i tricikle, igre za gradnju predmeta, slagalice, plastelin, elektronske igre, maske, šale, novotarije, proizvodi za vatromete, girlande i ukrasi za božićno drvce,

—	potrepštine za sakupljanje maraka kao što su rabljene ili poništene poštanske marke i albumi za marke i druge stavke za zbirke (mineralogija, zoologija, botanika itd.),

—	oprema za gimnastiku, tjelesni odgoj i sport kao što su lopte, reketi, palice, skije, klizaljke, koturaljke, štapovi, utezi, diskovi, koplja, bučice za gimnastiku i sprave za jačanje prsa,

—	vatreno oružje i municija za lov i sport, štapovi za ribolov i druga oprema za ribolov,

—	oprema za plažu i igre na otvorenom kao što su boćanje, kroket, frizbi, uključujući bazene, brodove i gumene čamce na napuhavanje,

—	oprema za kampiranje kao što su šatori i pribor, vreće za spavanje i naprtnjače, zračni madraci i pumpe za napuhavanje, štednjaci i roštilji za kampiranje.

Uključuje: muzičke kutije i male muzičke instrumente kao što su blokflaute, usne harmonike, zviždaljke itd.; softver za video igre, kazete s video igrama i računala za igre koji se uključuju u televizor; posebnu obuću za određene igre kao što su cipele za kuglanje, kopačke, sprinterice, skijaške cipele, klizaljke ili koturaljke; štitnike za glavu za sportove (kao što su štitnici koji se koriste u hokeju na ledu, američkom nogometu, kriketu, biciklizmu, boksu itd.); drugu zaštitnu opremu za sportove kao što su pojasevi za spašavanje, rukavice za boks, štitnike za goljenice, štitnike, umetke za štitnike, zaštitne naočale, pojaseve, potpore itd.

Isključuje: namještaj za kampiranje i vrt (05.1.1.); vrijedne primjerke koji spadaju u kategoriju umjetničkih djela ili antiknih predmeta (05.1.1.); sprave za jačanje mišića (09.1.4.); božićna drvca (09.1.7.); dječje albume (09.3.); neupotrebljavane poštanske marke (8.1.1.).

09.1.6.   Mediji za bilježenje zvuka i slike (PT)

—	gramofonske ploče i kompaktni diskovi,

—	snimljene vrpce, kazete, videokazete, diskete i CD-ROM-ovi za magnetofone, kazetofone, video snimače i osobna računala,

—	prazne vrpce, kazete, videokazete, diskete i CD-ROM-ovi za magnetofone, kazetofone, video snimače i osobna računala,

—	neosvijetljeni filmovi, ulošci i diskovi za fotografsku i kinematografsku uporabu.

Uključuje: fotografske potrepštine, npr. papir i žarulje bljeskalice.

Isključuje: baterije (05.5.); kazete s video igrama (09.1.5.); razvijene fotografije i grafofolije (09.2.).

09.1.7.   Vrtlarstvo (P)

—	biljke, grmlje, lukovice, gomolji, sjeme, gnojivo, kompost, posebno obrađena tla za ukrasne vrtove, prirodno ili umjetno cvijeće i lišće, lonci i držači za lonce.

Uključuje: prirodna i umjetna božićna drvca.

Isključuje: alate za vrtlarstvo (05.5.).

09.1.8.   Kućni ljubimci (P)

—	kućni ljubimci, hrana za kućne ljubimce, veterinarski proizvodi i proizvodi za njegu ljubimaca, ogrlice, povodci, kućice za pse, krletke, akvariji, pijesak za mačke itd.

Isključuje: konje i ponije (09.1.4.); veterinarske usluge (09.2.).

09.1.9.   Popravak opreme i pribora za rekreaciju i kulturu (U)

—	popravak audiovizualne opreme, osobnih računala, muzičkih instrumenata, zrakoplova i brodova za rekreaciju, igara, igračaka i opreme za sport, lov, ribolov i kampiranje.

09.2.A   Rekreacijske i kulturne usluge (U)

—

usluge koje pružaju: — kina, kazališta, opere, koncertne i glazbene dvorane, — sportski stadioni, biciklističke staze, konjičke staze itd., — muzeji, knjižnice, umjetničke galerije, izložbe, — povijesni spomenici, nacionalni parkovi, zoološki i botanički vrtovi, — predstave svjetla i zvuka, — cirkusi, sajmovi i zabavni parkovi, — vrtuljci, klackalice i drugi objekti na igralištima za djecu, — fliperi i druge igre za odrasle osim igara na sreću, — skijaške staze i žičare za skijaše,

—	najam opreme i pribor za rekreaciju i kulturu, posebno televizori, videokazete, zrakoplovi, brodovi, konji, oprema za skijanje ili kampiranje,

—	ulaznice za bazene i najam teniskih igrališta, igrališta za zidni tenis i kuglane,

—	pojedinačni ili skupni izvanškolski satovi bridža, plesa, glazbe, skijanja, plivanja ili drugih aktivnosti,

—	usluge muzičara, klaunova, izvođača za privatnu zabavu,

—	usluge fotografa kao što su razvijanje, tisak, povećavanje, portretna fotografija itd.,

—	veterinarske i druge usluge za kućne ljubimce kao što su njegovanje i smještaj,

—	usluge planinskih vodiča, turističkih vodiča itd.

Uključuje: žičanu željeznicu i žičare u skijalištima ili odmaralištima; televizijsko i radijsko emitiranje, posebno pristojbe za licence i pretplate za televizijske mreže; pretplatničku televiziju; najam posebne odjeće za određene sportove kao što su cipele za kuglanje, kopačke, sprinterice, skijaške cipele, klizaljke ili koturaljke.

Isključuje: žičanu željeznicu i žičare koje nisu na skijalištima ili odmaralištima (07.3.5.A); barove koji pružaju zabavu (11.1.1.); tečajeve za rad na računalu, tečajeve jezika, daktilografske tečajeve itd. (10.A); uslužne pristojbe za lutrije, vlasnike kladionica, kladionice na hipodromima, kazina i druge objekte za igre na sreću, aparate za igre na sreću, prostorije za tombole, strugalice, lutriju itd. (nije u dotičnom indeksu).

09.3.   Novine, knjige, pisaći pribor i potrepštine (PT, P)

—	knjige, uključujući atlase, rječnike, enciklopedije i udžbenike,

—	novine, časopisi i druga periodika,

—	katalozi i promidžbeni materijal,

—	posteri, čestitke i posjetnice, oglasi i poruke, obične ili slikovne razglednice, kalendari,

—	autokarte, karte svijeta i globusi,

—	pisaći papir u bloku, koverte, knjige računa, bilježnice, dnevnici itd.,

—	penkale, olovke, nalivpera, kemijske olovke, flomasteri, tinte, gumice za tintu, gumice, šiljila itd.,

—	matrice, indigo, vrpce za pisaće strojeve, jastučići za žigove, korekturna tekućina itd.,

—	bušilice za papir, rezači papira, škare za papir, uredska ljepila, klamerice i spajalice, spojnice, pribadače u boji itd.,

—	materijali za crtanje i slikanje kao što su. slikarsko platno, papir, karton, boje, olovke za crtanje, pastele i kistovi.

Uključuje: dječje albume, obrazovne materijale kao što su školske knjige, vježbenice, logaritamska računala, kompasi, kutomjeri, pločice, krede i pernice.

Isključuje: albume za marke (09.1.5.), razglednice koje su unaprijed oslobođene od plaćanja poštarine i aerograme (8.1.1.), džepne kalkulatore (09.1.3.).

09.4.   Paket aranžmani (U)

—	sveobuhvatni aranžmani ili izleti koji osiguravaju put, hranu, smještaj, vodiče itd.

Uključuje: poludnevne i jednodnevne izlete.

Isključuje: putno osiguranje (nije u dotičnom indeksu); najam kućanstva za smještaj tijekom odmora (04.1.); najam smještaja u turističkim naseljima i odmaralištima (11.2.).

10.A   OBRAZOVANJE – Obično plaćaju potrošači u državama članicama (U)

Pokriva usluge obrazovanja koje obično plaćaju potrošači u državama članicama; kao takve određene od strane država članica prema sljedećem:

—	razina 9. Međunarodne standardne klasifikacije obrazovanja (ISCED): obrazovni programi, obično za odrasle, koji ne zahtijevaju posebno prethodno poučavanje, posebno strukovno osposobljavanje i kulturni razvoj.

Uključuje: tečajeve za rad na računalu, tečajeve jezika, daktilografske tečajeve itd.

Isključuje: obrazovanje koje nije uključeno u „obično plaćeno od strane potrošača u državama članicama”, a to su razine 0 i 1. ISCED-a, tj. dječji vrtići, osnovne škole, obrazovni programi za djecu svih dobi, razine 2. i 3. ISCED-a, tj. opće, strukovno ili tehničko srednje obrazovanje, i razine 5., 6. i 7. ISCED-a, tj. obrazovanje na trećem stupnju, sveučilište ili drugo (nije u dotičnom indeksu); rekreativne, sportske ili turističke aktivnosti koje ne ulaze u organizirane i postupne tečajeve osposobljavanja, npr. tečajevi glazbe, sporta ili bridža koje drže nezavisni učitelji (09.2.A); obrazovni materijal (09.3.); kantine u školama, sveučilištima i drugim obrazovnim ustanovama (11.1.2.); usluge smještaja u internatima, sveučilištima i drugim obrazovnim ustanovama (11.2.).

11.   HOTELI, KAVANE I RESTORANI

11.1.   Ugostiteljske usluge

11.1.1.   Restorani, kavane i slično (U)

—

usluge dobavljanja hrane (jela, pića i zakuske) koje pružaju kavane, restorani, bifei, barovi, čajane itd., uključujući usluge koje se pružaju: — na mjestima koja pružaju rekreacijske, kulturne i sportske usluge, kazališta, kina, sportski stadioni, bazeni, sportski kompleksi, muzeji, umjetničke galerije itd., — u javnom prijevozu (autobusi za međugradski prijevoz, vlakovi, brodovi, zrakoplovi) izuzevši mjesta na kojima je jelo uključeno u voznu kartu (npr. jelo u zrakoplovu), — na mjestima koja poslužuju pića vezano uz zabavu: kabaret kazališta, noćni klubovi, objekti za ples s barovima itd.

—

također su uključeni: — prodaja proizvoda za neposrednu potrošnju kao što su sendviči, pečene hrenovke u žemlji, sladoled itd., — prodaja jela i laganih obroka koje pripremaju dobavljači gotove hrane i ugovorni davatelji ugostiteljskih usluga s dostavom ili bez, — spakirana pripremljena jela, — proizvodi spremne za potrošnju iz prodajnih automata (sendviči, mali obroci, bezalkoholna pića, kava itd.).

Uključuje: napojnice.

Isključuje: kupnje duhana (02.2.).

11.1.2.   Kantine/menze (U)

Ugostiteljske usluge tvorničkih kantina, uredskih kantina i kantina u školama, sveučilištima i drugim obrazovnim ustanovama.

Isključuje: hranu i piće koji se osiguravaju za bolesnike smještene u bolnicama (nije u dotičnom indeksu).

11.2.   Usluge smještaja (U)  (5)

—	usluge smještaja u hotelima, pansionima, motelima i svratištima,

—	usluge smještaja u turističkim naseljima i odmaralištima, mjestima za kampiranje i autokampovima, hostelima za mlade i smještaja u planinskim kućama,

—	usluge smještaja u internatima, sveučilištima i drugim obrazovnim ustanovama.

Uključuje: napojnice, nosače.

Isključuje: najam od strane kućanstava za sobu u hotelu ili pansionu kao glavnom prebivalištu (04.1.); najam kućanstva za smještaj tijekom odmora (04.1.); ugostiteljske usluge u takvim objektima osim doručka koji je uključen u cijenu smještaja (11.1.1.); osobe smještene u sirotištima, domovima za osobe s invaliditetom ili neprilagođene osobe, hoteli za mlade radnike ili doseljenike (nije u dotičnom indeksu).

12.   OSTALA DOBRA I USLUGE

12.1.   Osobna njega

12.1.1.   Frizerski saloni i saloni za osobnu njegu (U)

—	usluge frizerskih salona, brijačnica, kozmetičkih salona, salona za manikuru, toplica i sauna, solarija, nemedicinske masaže itd.

12.1.2.   Uređaji, artikli i proizvodi za osobnu njegu (P)

—	električni uređaji: električni brijači i sprave za podšišavanje, ručni fenovi za kosu i fenovi s haubom, hvataljke za uvijanje kose i češljevi za oblikovanje frizure, kvarc-lampe, vibratori, električne četkice za zube i drugi električni uređaji za zubnu higijenu itd.,

—	neelektrični uređaji: neelektrični brijači i sprave za podšišavanje i pripadajuće oštrice, škare, setovi za manikuru, češljevi, četke za brijanje, četke za kosu, četkice za zube, četke za nokte, ukosnice, vikleri, vage za mjerenje težine za osobnu uporabu, dječje vage itd.,

—	artikli za osobnu higijenu: toaletni sapun, medicinski sapun, ulje i mlijeko za čišćenje, sapun za brijanje, krema i pjena za brijanje, pasta za zube itd.,

—

proizvodi za uljepšavanje, parfemi i deodoranti: ruž za usne, lak za nokte, šminka i proizvodi za skidanje šminke (uključujući puderijere, kistove i jastučiće za pudranje), lakovi i losioni za kosu, proizvodi za prije i poslije brijanja, proizvodi za sunčanje, proizvodi za uklanjanje dlačica, parfemi i toaletne vode, deodoranti za osobnu njegu i proizvodi za kupanje

—	ostali proizvodi: toaletni papir, papirnate maramice, papirnati ručnici, higijenski ulošci, vata, vatirani štapići, jednokratne dječje pelene

Uključuje: popravak takvih uređaja.

Isključuje: dječje pelene od tkanine (03.1.2.); tekstilne maramice (03.1.3.).

12.2.   Osobni predmeti d.n. (T, PT)

—	drago kamenje, nakit, uključujući nakit izrađen po mjeri, dugmad za manžete i igle za kravatu,

—	satovi, ručni satovi, štoperice, budilice,

—	popravak takvih stvari,

—	artikli za pušače: lule, upaljači, tabakere itd.,

—	artikli za bebe: dječja kolica, kišobran kolica, sjedalice, auto-krevetići i auto-sjedalice, nosiljke „klokanice”, marame i oprema za nošenje itd.,

—	roba za put i druge nosiljke za osobne stvari: koferi, kovčezi, putne torbe, aktovke, torbe s remenom, ručne torbice, lisnice, novčarke itd.,

—	razni osobni predmeti; sunčane naočale, štapovi za šetnju i štake, kišobrani, lepeze, privjesci za ključeve itd.,

—	pogrebni artikli, npr. urne, ljesovi i nadgrobni spomenici.

Uključuje: putne budilice; zidne termometre i barometre.

Isključuje: ukrase (05.1.1. or 05.4.); radio satove (09.1.1.); dječji namještaj (05.1.1.); pernice (09.3.4.); torbe za kupovinu (05.2.).

12.4.A   Osiguranje (U)  (6)

Naknade za usluge osiguranja klasificirane su prema vrsti osiguranja. Naknade za usluge za više-rizično osiguranje koje pokriva nekoliko rizika nisu zasebno klasificirane. Za takvo osiguranje, ako nije moguće alocirati naknade za usluge na različite rizike koji su pokriveni, naknade za usluge trebaju se klasificirati na temelju troška glavnog rizika.

12.4.2.A   Osiguranje vezano za stan: Osiguranje stvari u kućanstvu (U)

—	naknade za usluge koje plaćaju stanari vlasnici i najmoprimci za vrste osiguranja koje obično sklapaju najmoprimci kao što su osiguranje od požara, krađe, štete prouzročene vodom itd.

Isključuje: naknade za usluge koje plaćaju stanari vlasnici za vrste osiguranja koje obično uzimaju najmodavci (neposredna potrošnja).

12.4.4.A   Osiguranje vezano uz prijevoz: Osiguranje automobila (U)

—	naknade za usluge osiguranja vezane za osobna prijevozna sredstva.

Isključuje: naknade za usluge putnog osiguranja i osiguranja prtljage (nije u dotičnom indeksu).

12.5.A   Bankarske usluge d.n. (U)

—	stvarne naknade za bankarske usluge,

—	naknade za platne naloge i druge financijske usluge pošti i štedionica.

Isključuje: plaćanje kamate i naknade izražene kao udio transakcijske vrijednosti.

12.6.A   Ostale usluge d.n. (U)

—	pristojbe za pravne usluge, agencija za zapošljavanje itd.,

—	naknade za posao pogrebnog poduzetnika i druge ukopne usluge,

—	plaćanja za usluge upravitelja imovine i agenata nekretnina, operatera prodajnih salona i različitih posrednika,

—	plaćanje za preslik i druge reprodukcije dokumenata,

—	pristojbe za izdavanje putovnica, izvoda iz matice rođenih, umrlih ili vjenčanih listova – slijedom konvencija ESA 1995. (bilješka 5. stavka 4.79.) i Sustava nacionalnih računa (stavak 8.54.) takva se plaćanja smatraju kupovinom usluga koje pruža država i stoga su pokrivene HIPC-om,

—	plaćanje za obavijesti i oglase u novinama,

—	plaćanje za usluge grafologa, astrologa, privatnih detektiva, agencija za sklapanje brakova i savjetnika za bračna pitanja, javnih bilježnika, raznih koncesija (sjedala, WC-a, garderoba) itd.

Isključuje: slijedom dogovora iz ESA-e 1995. isključeni su doprinosi i članarine za članstvo u stručnim udruženjima, crkvama, društvenim, kulturnim, rekreacijskim i sportskim klubovima (ESA 1995. stavak 3.77. e).

---

(1)  Većina razreda obuhvaća dobra ili usluge. Razredi koji sadrže dobra označeni su kao (P), (PT) ili (T) navodeći „potrošno”, „polu-trajno” ili „trajno”. (U) označava razrede koji uključuju „usluge”. Neki razredi sadrže i dobra i usluge budući da ih je teško raščlaniti na dobra i usluge. Takvim se razredima obično dodjeljuje (U) budući da se sastavnica usluge smatra prevladavajućom. (E) označava „energiju”, a (SEZ) „sezonske proizvode”.

(2)  Na temelju završnog nacrta o klasifikaciji Coicop kako je usvojena na zajedničkom sastanku UNECE/OECD/Eurostat o nacionalnim računima u Ženevi 30. travnja do 3. svibnja 1996.

(3)  „Potrošači plaćaju u skladu s potrošnjom”: i. kada plaćaju brojane (mjerene) troškove, ii. kada plaćaju utvrđenu tarifu koja se može smatrati kao procjena potrošnje dotične usluge, ili iii. kada plaćaju pristojbu za spajanje koja omogućava određeni iznos potrošnje usluge; potrošači ne plaćaju u skladu s potrošnjom kad se usluga financira iz oporezivanja.

(4)  Ponder te oznake treba prilagoditi kako bi se uključili popravci koji se plaćaju iz potraživanja izravno od osiguravajućih društava (vidjeti također 12.4.A).

(5)  Obuhvaćene su sve kupnje usluga smještaja raspoloživih za kupnju na ekonomskom području država članica.

(6)  Ponderi i cijene za tu oznaku trebaju biti čiste od potraživanja. Međutim, indeks cijena bruto premija može se koristiti kao zamjenska vrijednost ili procjena za promjene u neto premijama. Ponderi za druge oznake trebaju se prilagoditi za popravke koji se plaćaju od potraživanja izravno od osiguravajućih društava, npr. održavanje i popravci osobnih prijevoznih sredstava (07.2.3.) i motorna vozila (07.1.1.).

---

10/Sv. 002

HR

Službeni list Europske unije

32

---

31998R0975

---

L 139/6

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

03.05.1998.

---

UREDBA VIJEĆA (EZ) br. 975/98

od 3. svibnja 1998.

o apoenima i tehničkim specifikacijama kovanica eura namijenjenih za optjecaj

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice, a posebno njegov članak 105.a stavak 2.,

uzimajući u obzir prijedlog Komisije (1),

uzimajući u obzir mišljenje Europskog monetarnog instituta (2),

u skladu s postupkom utvrđenim u članku 189.c Ugovora (3),

(1)

budući da je na sastanku Europskog vijeća u Madridu 15. i 16. prosinca 1995. usvojen scenarij za prelazak na jedinstvenu valutu kojim se predviđa uvođenje kovanica eura do najkasnije 1. siječnja 2002.; budući da će se o točnom datumu izdavanja kovanica eura odlučivati kada Vijeće usvoji uredbu o uvođenju eura, odmah nakon donošenja odluke o državama članicama koje će usvojiti euro kao jedinstvenu valutu što je ranije moguće u 1998.;

(2)

budući da prema članku 105.a stavku 2. Ugovora države članice mogu izdavati kovanice uz odobrenje Europske središnje banke (ESB) u pogledu opsega, a Vijeće može, djelujući u skladu s postupkom predviđenim u članku 189.c i nakon savjetovanja s ESB-om, usvojiti mjere za usklađivanje apoena i tehničkih specifikacija kovanica koje se namjeravaju staviti u optjecaj u mjeri koja omogućuje njihovo nesmetano kolanje unutar Zajednice;

(3)	budući da je Europski monetarni institut najavio da će novčanice eura biti od 5 eura do 500 eura; budući da će se apoenima novčanica i kovanica morati osigurati jednostavno obavljanje gotovinskih plaćanja iznosa u eurima i centima;

(4)

budući da je Vijeće ovlastilo ravnatelje kovnica Zajednice da prouče i razrade izvješće za Europski jedinstveni sustav kovanica; budući da su oni podnijeli izvješće u studenome 1996., te potom u veljači 1997. revidirano izvješće, u kojem su navedeni apoeni i tehničke specifikacije (promjer, debljina, težina, boja, sastav i rub) novih kovanica eura;

(5)	budući da bi novi Europski jedinstveni sustav kovanica trebao uživati povjerenje javnosti i sadržavati tehničke inovacije kojima se uspostavlja siguran, pouzdan i učinkovit sustav;

(6)	budući da je prihvaćanje novog sustava od strane javnosti jedan od glavnih ciljeva sustava kovanica Zajednice; budući da povjerenje javnosti u novi sustav ovisi o fizičkim značajkama kovanica eura, koje bi trebale biti što jednostavnije za korištenje;

(7)

budući da su obavljena savjetovanja s udruženjima potrošača, Europskom unijom slijepih i predstavnicima industrije prodajnih automata, kako bi se vodilo računa o posebnim potrebama važnih kategorija korisnika kovanica; budući da će biti nužno osigurati lako razlikovanje između kovanica kroz vizualne i taktilne karakteristike, kako bi se zajamčio nesmetan prijelaz na euro i omogućilo prihvaćanje novih kovanica eura od strane korisnika;

(8)	budući da će se razlikovanje novih kovanica eura poboljšati, te olakšati privikavanje na njih, ako postoji povezanost između veličine njihova promjera i nominalne vrijednosti;

(9)

budući da su potrebne određene sigurnosne karakteristike kako bi se smanjila mogućnost krivotvorenja za kovanice od 1 i 2 eura zbog njihove velike vrijednosti; budući da se smatra da je najučinkovitija sigurnosna karakteristika kojom se danas raspolaže korištenje tehnike kojom se kovanice izrađuju u tri sloja i u kombinaciji dviju različitih boja na kovanici;

(10)	budući da je oblikovanje kovanica s jednom europskom i jednom nacionalnom stranom primjereni izraz ideje Europske monetarne unije među državama članicama, što bi moglo značajno povećati stupanj prihvaćanja kovanica od strane građana Europe;

(11)

budući da su 30. lipnja 1994. Europski parlament i Vijeće usvojili Direktivu 94/27/EZ (4), kojom se ograničava korištenje nikla u određenim proizvodima zbog spoznaje da bi nikal u određenim okolnostima mogao prouzročiti alergije; budući da kovanice nisu obuhvaćene tom Direktivom; budući da, međutim, neke države članice već koriste leguru u kojoj nema nikla, nazvanu „nordijsko zlato”, u svom sadašnjem sustavu kovanica zbog javnog zdravlja; budući da se čini poželjnim smanjiti udio nikla u kovanicama pri prijelazu na novi sustav kovanja novca;

(12)	budući da je stoga primjereno prihvatiti prijedlog gore navedenih ravnatelja kovnica te ga samo prilagoditi do potrebne mjere, kako bi se uzeli u obzir posebno specifični zahtjevi važnih kategorija korisnika kovanica i potrebe smanjenja upotrebe nikla u kovanicama;

(13)	budući da je od svih propisanih tehničkih specifikacija za kovanice eura samo vrijednost za debljinu indikativna, budući da stvarna debljina kovanice ovisi o propisanom promjeru i težini,

DONIJELO JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Prva serija kovanica eura obuhvaća apoene od 1 centa do 2 eura sa sljedećim tehničkim specifikacijama:

Nominalna vrijednost (euro)	Promjer u mm	Debljina u mm (5)	Težina u gr.	Oblik	Boja	Sastav	Rub
2	25,75	1,95	8,5	okrugao	Vanjski dio:bijela	Bakar-nikal (Cu75Ni25)	Slova na rubublago nazupčan
					Unutarnjidio: žuta	Tri sloja: nikal-mjed/nikal/nikal-mjedCuZn20Ni5/Ni12/CuZn20Ni5
1	23,25	2,125	7,5	okrugao	Vanjski dio: žuta	Nikal-mjed (CuZn20Ni5)	Prekinuto nazupčan
					Unutarnji dio: bijela	Tri sloja: Cu75Ni25/Ni7/Cu75Ni25
0,50	24,25	1,69	7	okrugao	žuta	Nordijsko zlato Cu89Al5Zn5Sn1	Grubo nazupčan
0,20	22,25	1,63	5,7	oblik „španjolskoga cvijeta”	žuta	Nordijsko zlato Cu89Al5Zn5Sn1	Običan
0,10	19,75	1,51	4,1	okrugao	žuta	Nordijsko zlato Cu89Al5Zn5Sn1	Grubo nazupčan
0,05	21,25	1,36	3,9	okrugao	crvena	Bakrom prekriveni čelik	Glatki
0,02	18,75	1,36	3	okrugao	crvena	Bakrom prekriveni čelik	Glatki s utorom
0,01	16,25	1,36	2,3	okrugao	crvena	Bakrom prekriveni čelik	Glatki

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu 1. siječnja 1999.

---

(1)  SL C 208, 9.7.1997., str. 5. i SL C 386, 20.12.1997., str. 12.

(2)  Mišljenje od 25. lipnja 1997. (SL C 205, 5.7.1997., str. 18.).

(3)  Mišljenje Europskog parlamenta od 6. studenoga 1997. (SL C 358, 24.11.1997., str. 24.), Zajedničko stajalište Vijeća od 20. studenoga 1997. (SL C 23, 23.1.1998., str. 1.) i Odluka Europskog parlamenta od 17. prosinca 1997. (SL C 14, 19.1.1998.).

(4)  SL L 188, 22.7.1994., str. 1.

(5)  Vrijednosti za debljinu su indikativne.

---

10/Sv. 002

HR

Službeni list Europske unije

35

---

31998R1688

---

L 214/23

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

20.07.1998.

---

UREDBA VIJEĆA (EZ) br. 1688/98

od 20. srpnja 1998.

o izmjeni Uredbe Komisije (EZ) br. 1749/96 u vezi s geografskim i demografskim područjem prikupljanja podataka za harmonizirane indekse potrošačkih cijena

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 2494/95 od 23. listopada 1995. o harmoniziranim indeksima potrošačkih cijena (1), a posebno njezin članak 4. i članak 5. stavak 3.,

uzimajući u obzir prijedlog Komisije,

uzimajući u obzir mišljenje Europske središnje banke (2),

budući da se na temelju članka 5. stavka 1. točke (b) Uredbe (EZ) br. 2494/95, od svake države članice zahtijeva izrada harmoniziranog indeksa potrošačkih cijena (HIPC) počevši s indeksom za siječanj 1997.; budući da zahtjev za izradom HIPC-a ni u kom slučaju ne dovodi u pitanje pravo država članica da objavljuju svoje nacionalne, neharmonizirane indekse inflacije, koje mogu koristiti za potrebe nacionalne politike;

budući da Uredba Komisije (EZ) 1749/96 od 9. rujna o početnim provedbenim mjerama za Uredbu Vijeća (EZ) br. 2494/95 u vezi s harmoniziranim indeksima potrošačkih cijena (3) utvrđuje početno područje prikupljanja podataka za HIPC-e, koje je ograničeno na onu robu i usluge koje su obuhvaćene u svim ili u većini nacionalnih indeksa potrošačkih cijena (IPC);

budući da se Uredbom Vijeća (EZ) br. 1687/98 od 20. srpnja 1998. o izmjeni Uredbe Komisije (EZ) br. 1749/96 u vezi s područjem prikupljanja podataka za robu i usluge u harmoniziranom indeksu potrošačkih cijena (4), određuje područje prikupljanja podataka za HIPC-e kao onu robu i usluge koje su uvrštene u novčane izdatke za finalnu potrošnju kućanstava;

budući da se člankom 3. Uredbe (EZ) br. 2494/95 zahtijeva da se HIPC-i temelje na cijenama robe i usluga koje su na raspolaganju za kupovinu na ekonomskom području država članica za potrebe neposrednog zadovoljavanja potrošačkih potreba; budući da ponderi HIPC-a zahtijevaju usklađene definicije njihove geografske i demografske obuhvaćenosti;

budući da izrada indeksa potrošačkih cijena Monetarne unije (IPCMU) i europskog indeksa potrošačkih cijena (EIPC) zahtijeva usklađeni geografski koncept za HIPC-e;

budući da Odbor za statistički program (SPC) nije dostavio mišljenje u vremenskom roku koji je odredio njegov predsjednik; budući da u tom slučaju, prema postupku utvrđenom u članku 14. stavku 2. Uredbe (EZ) br. 2494/95, Komisija bez odlaganja podnosi Vijeću prijedlog u vezi s mjerama koje treba poduzeti,

DONIJELO JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Uredba (EZ) br. 1749/96 mijenja se kako slijedi:

1.

Članak 2. podstavak (a)2. zamjenjuje se sljedećim: „(a)2. ‚novčani izdaci za finalnu potrošnju kućanstava’ definira se kao dio izdataka finalne potrošnje kojima su izložena: — kućanstva bez obzira na nacionalnost ili rezidentnost, i — pri novčanim transakcijama, i — na ekonomskom području države članice, i — kupnjom robe i usluga koje se koriste za neposredno zadovoljavanje osobnih potreba ili želja, i — u jednom ili oba vremenska razdoblja koja se uspoređuju. Novčani izdaci za finalnu potrošnju kućanstva navedeni su u Prilogu 1.b i sukladni su definicijama koje je utvrdio Europski sustav računa (ESA) 1995., koji sadrži Uredba (EZ) br. 2223/96 (5).

2.

Sljedeći stavak dodaje se članku 3.: „3.   Harmonizirani indeksi potrošačkih cijena (HIPC-i), koji su izračunani korištenjem podindeksa pondera, koji odražavaju izdatke za finalnu potrošnju jedne podskupine kućanstava, a ne svih kućanstava, smatraju se usporedivim kada ta razlika u praksi iznosi manje od jedne tisućinke ukupnog troška koji je obuhvaćen HIPC-om. Sve izmjene pondera nužne za osiguravanje usporedivosti, kako je određeno u ovom stavku, primjenjuju se najkasnije od prosinca 1999.”

3.

U Prilogu 1.b stavci 1. i 2. zamjenjuju se sljedećim: „1.   Sektor kućanstava se sastoji od kućanstava u koja se ubrajaju svi pojedinci ili skupine pojedinaca (kako je određeno u ESI 2.76.a i 2.76.b) bez obzira na, posebno, vrstu područja na kojem žive, njihov položaj u raspodjeli dohotka i njihovu nacionalnost ili rezidentnost. Taj sektor obuhvaća i pojedince koji žive u ustanovama (kako je definirano u ESI 2.76.b). Ne uključuje poslovni sektor. 2.   Gospodarsko područje je određeno u ESI 2.05, osim što su uključene i izvanteritorijalne enklave smještene unutar granica pojedine države, a isključene su teritorijalne enklave smještene u ostatku svijeta.”

Članak 2.

Uzimajući u obzir stavove odbora osnovanog Odlukom 89/382/EEZ, Euratom (6), Komisija u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ove Uredbe sastavlja izvješće i podnosi ga Vijeću. U izvješću ocjenjuje djelovanje odredbi ove Uredbe. Nastavno na to izvješće Komisija može, ako je potrebno, iznosi Vijeću i odgovarajuće inicijative za izmjenu ove Uredbe.

Članak 3.

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europskih zajednica.

---

(1)  SL L 257, 27.10.1995., str. 1.

(2)  Mišljenje od 14. srpnja 1998. (još nije objavljeno u Službenom listu).

(3)  SL L 229. 10.9.1996., str. 3.

(4)  SL L 214. 31.7.1998., str. 12.

(5)  SL L 310, 13.11.1996., str. 1.”

---

10/Sv. 002

HR

Službeni list Europske unije

37

---

31998D0715

---

L 340/33

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

30.11.1998.

---

ODLUKA KOMISIJE

od 30. studenoga 1998.

o pojašnjenju Priloga A Uredbi Vijeća (EZ) br. 2223/96 o Europskom sustavu nacionalnih i regionalnih računa u Zajednici u pogledu načela za mjerenje cijena i obujma

(priopćena pod brojem dokumenta C(1998) 3685)

(Tekst značajan za EGP)

(98/715/EZ)

KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 2223/96 od 25. lipnja 1996. o Europskom sustavu nacionalnih i regionalnih računa u Zajednici (1), kako je izmijenjena Uredbom (EZ) br. 448/98 (2), a posebno njezin članak 2. stavak 2.,

(1)

budući da je potrebno poboljšati usporedivost podataka koji se odnose na promjene realnog bruto domaćeg proizvoda (BDP) između država članica, kako radi primjene članka 2. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1467/97 od 7. srpnja 1997. o ubrzanju i pojašnjenju provedbe postupka u slučaju prekomjernog deficita (3) i rezolucije Europskog vijeća o Paktu o stabilnosti i rastu (Amsterdam, 17. lipnja 1997.) (4), tako i općenitije u svrhu multilateralnog nadzora;

(2)	budući da provedba i nadzor Ekonomske i monetarne unije iziskuju usporedive, ažurirane i pouzdane informacije o strukturi i razvoju gospodarskog stanja svake države članice;

(3)	budući da Komisija mora sudjelovati u upravljanju Ekonomskom i monetarnom unijom, te posebno izvješćivati Vijeće o stanju proračuna i iznosu državnog duga u državama članicama;

(4)

budući da su ekonomski računi u realnim izrazima, tj. prilagođeni za promjene cijena, temeljno sredstvo za analizu ekonomskog i proračunskog stanja neke zemlje, pod uvjetom da su sastavljeni na osnovu jedinstvenih načela koja ne podliježu različitim tumačenjima; budući da u tu svrhu treba produbiti i pojačati preporuke za izračun podataka u stalnim cijenama u okviru Uredbe (EZ) br. 2223/96;

(5)	budući da Komisija mora koristiti agregate nacionalnih računa u realnim izrazima za potrebe politika Zajednice, a posebno nadzora Pakta o stabilnosti i rastu;

(6)

budući da za procjenu ozbiljnosti gospodarske recesije države članice moraju općenito uzeti kao referencu godišnje smanjenje realnog BDP-a od najmanje 0,75 %; budući da je prekoračenje referentne vrijednosti nakon ozbiljne ekonomske recesije iznimno samo ako realni BDP zabilježi godišnje smanjenje od najmanje 2 %;

(7)	budući da Komisija na određene datume mora korisnicima dati na uvid rezultate računa u realnim izrazima svih država članica, koji su kompilirani u skladu s odredbama koje se uvode ovom Odlukom, posebno u pogledu nadzora ekonomske i monetarne konvergencije;

(8)	budući da su odredbe koje se uvode ovom Odlukom prvi koraci prema zajedničkim računovodstvenim pravilima za račune u realnim izrazima država članica za potrebe Zajednice, čime se omogućava dobivanje rezultata koji su usporedivi među državama članicama, te su dovoljne kvalitete;

(9)	budući da rezultati računa u realnim izrazima za potrebe Zajednice moraju biti statistički obrađeni i priopćeni Komisiji na datume utvrđene Uredbom (EZ) br. 2223/96 i Uredbom Vijeća (EZ) br. 3605/93 od 22. studenoga 1993. o primjeni Protokola o postupku u slučaju prekomjernog deficita (5);

(10)

budući da je međutim, s obzirom na važnost dotičnih računa i stupanj detaljnosti, kao i na situaciju u pogledu statistike u državama članicama, potrebno iznimno i privremeno odobriti dodatne rokove za uvođenje ovih odredaba državama članicama koje objektivno nisu u mogućnosti poštovati pravila utvrđena ovom Odlukom nakon primjene Uredbe (EZ) br. 2223/96;

(11)	budući da su mjere predviđene ovom Odlukom u skladu s mišljenjem Odbora za statistički program Europske zajednice osnovanog Odlukom Vijeća 89/382/EEZ, Euratom (6) i Odbora za monetarnu, financijsku i platnobilančnu statistiku osnovanog Odlukom 91/115/EEZ (7),

DONIJELA JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Cilj

Svrha je ove Odluke pojasniti načela za mjerenje cijena i obujma sadržanih u poglavlju 10. Priloga A Uredbi (EZ) br. 2223/96, s obzirom na potrebu daljnjeg usklađivanja mjerenja cijena i obujma.

Pojašnjenja dana u ovoj Odluci koriste se za podatke koji se šalju Eurostatu od prve dostave podataka nadalje, sukladno Uredbi (EZ) br. 2223/96, barem za podatke koji se odnose na 1995. i kasnije godine.

Članak 2.

Pojašnjenja općih načela za mjerenje cijena i obujma

Prilog I. dio I. ove Odluke utvrđuje pojašnjenja općih načela koje treba slijediti u mjerenju cijena i obujma sadržanih u poglavlju 10. Priloga A Uredbi (EZ) br. 2223/96, posebno u pogledu osnovne razine agregacije, odabira formule indeksa, te odabira bazne godine.

Članak 3.

Klasifikacija metoda prema proizvodu

Prilog I. dijelovi II. i III. ove Odluke utvrđuju klasifikaciju metoda za određene vrste proizvoda u najprikladnije metode, alternative kojih se mogu koristiti ako se najprikladnije metode ne mogu primijeniti, kao i metode koje se ne smiju koristiti od prve dostave podataka Eurostatu nadalje sukladno Uredbi (EZ) br. 2223/96.

Članak 4.

Program istraživanja

Za one proizvode za koje klasifikacija metoda određenih u članku 3. nije navedena u Prilogu I. ovoj Odluci, odredit će se klasifikacija uzimajući u obzir rezultate programa istraživanja koji će biti dovršeni do kraja 2000. godine, te nakon odluke Odbora za statistički program.

Članak 5.

Prijelazna razdoblja

Prilog II. ovoj Odluci utvrđuje za svaku državu članicu prijelazna razdoblja za primjenu načela pojašnjenih u članku 2.

Dodatno, države članice mogu zatražiti odobrenje prijelaznih razdoblja za primjenu metoda iz članka 3. o kojima će se donijeti odluka najkasnije do kraja 1998. godine.

Država članica kojoj je odobreno prijelazno razdoblje i koja za određenu godinu iskazuje smanjenje realnog BDP-a, izračunanog u skladu s važećim nacionalnim metodama, treba u najvećoj mogućoj mjeri pomoći Eurostatu u ocjeni opsega učinka svakog odstupanja od načela iz ove Odluke.

Članak 6.

Opis izvora i metoda

Države članice najkasnije do kraja 2002. dostavljaju Eurostatu potpuni opis postupaka i osnovnih statistika korištenih za mjerenje realnog BDP-a i njegovih komponenata. Opis obuhvaća barem metode korištene u završnim računima.

Članak 7.

Adresati

Ova je Odluka upućena državama članicama.

---

(1)  SL L 310, 30.11.1996., str. 1.

(2)  SL L 58, 27.2.1998., str. 1.

(3)  SL L 209, 2.8.1997., str. 6.

(4)  SL L 236, 2.8.1997., str. 1.

(5)  SL L 332, 31.12.1993., str. 7.

(6)  SL L 181, 28.6.1989., str. 47.

(7)  SL L 59, 6.3.1991., str. 19.

---

PRILOG I.

DIO I.

OPĆA NAČELA ZA MJERENJE CIJENA I OBUJMA

I.1.   Uvod

Procjene u stalnim cijenama razlikuju se od procjena u tekućim cijenama u nekoliko osnovnih aspekata. Pojednostavljeno rečeno, računi u tekućim cijenama smatraju se zbrojem transakcija koje su se dogodile i mogu se dokazati unutar računovodstvenog razdoblja. Računi u stalnim cijenama opisuju gospodarsku situaciju određene godine u cijenama neke druge godine. U stvarnosti se transakcije tekuće godine ne bi odvijale na istovjetan način kao transakcije izražene u cijenama druge godine.

Vrijednosti transakcija moraju se raščlaniti na komponentu cijene i obujma. U načelu, komponente cijena trebaju obuhvaćati promjene koje proizlaze isključivo iz promjena cijena, dok sve druge promjene treba uključiti u komponentu obujma (ESA 95, točka 10.01.). Međutim, za mnoge proizvode nije jasno kako to raščlanjivanje provesti u praksi (ESA 95, točka 10.06.). Stoga je potrebno usvojiti skup pravila za mjerenje cijena i obujma, čiji bi se rezultati trebali približiti teoretskom idealnom raščlanjivanju cijena/obujma, i koji se trebaju na usporedivi način primijeniti u svim državama članicama.

U dijelu I. određuju se opća načela ovog okvira, dok se u dijelovima II. i III. podrobnije raspravlja o postupcima procjene po proizvodnom i rashodnom pristupu.

Načela utvrđena u ovoj Odluci primjenjuju se na godišnje podatke. Naravno, vodeće načelo treba biti da su tromjesečni računi u skladu s godišnjim računima, kako bi tromjesečni računi što je preciznije moguće predvidjeli konačne rezultate. Priručnik o tromjesečnim računima, koji je pred izlaženjem, raspravljat će o specifičnim pitanjima koja se odnose na tromjesečne račune u stalnim cijenama.

Poglavlje 10. ESA 95 daje jasnu prednost integriranom računovodstvenom pristupu u izračunavanju stalnih cijena (ESA 95, točke 10.04. i 10.08.). U računovodstvenom se pristupu proizvodna i rashodna strana BDP-a u stalnim cijenama mogu uravnotežiti na detaljnoj razini proizvoda, korištenjem tablica ponude i uporabe. Korištenjem detaljnih tablica ponude i uporabe može se sačuvati konzistentnost indeksa. Nadalje, mogu se usporediti i uzajamno provjeriti deflatori kompilirani iz različitih izvora, na primjer indeksi potrošačkih cijena i indeksi proizvođačkih cijena. U sustavu koji se zasniva na tablicama ponude i uporabe kombinira se najbolje od obje strane to jest dva različita pristupa (tj. od proizvodnog i rashodnog pristupa), kako za tekuće, tako i za stalne cijene.

ESA 95, točke od 10.12. do 10.23., određuju što treba uključiti u komponentu cijene, a što u komponentu obujma. Komponenta obujma treba obuhvatiti učinak promjena kvalitete proizvoda. To znači da se pokazatelji cijena i obujma koji se koriste u izračunu podataka nacionalnih računa trebaju korigirati za takve promjene kvalitete.

Potrebno je pažljivo pratiti konzistentnost usklađivanja kvalitete u različitim pokazateljima. Ako postoje velike razlike u različitim indeksima cijena za isti proizvod, to može biti zbog različitih postupaka za usklađivanje kvalitete.

Pokazatelji obujma trebaju se izračunati na odgovarajućoj razini detaljnosti kako bi se u obzir uzele strukturne promjene. Primjerice, broj putničkih kilometara u željezničkom prometu treba se podijeliti barem na putnike prvog i drugog razreda. To omogućava da se učinci varijacija u udjelima karata za prvi i drugi razred uključe u komponente obujma umjesto u komponentu cijene.

Deflacija se vrijednosti tekuće godine, korištenjem prikladnog indeksa cijena, općenito preferira u odnosu na ekstrapolaciju vrijednosti bazne godine korištenjem indeksa obujma ili količine (ESA 95, točka 10.32.), budući da se na taj način učinci promjena kvalitete mogu uzeti u obzir na bolji način. Nadalje, relativne cijene obično imaju manju raznolikost od relativnih količina, što donosi manje pogreške pri uzimanju uzoraka za indekse cijena.

Ako se vrijednosti izračunavaju korištenjem pristupa cijena-količina, relevantne se informacije o cijeni i količini mogu koristiti za izračunavanje podataka u stalnim cijenama (ESA 95, točka 10.33.). U takvom se slučaju moraju izvršiti eksplicitna usklađenja za promjene u kvaliteti.

Ostatak dijela I. ovog Priloga bavi se onim načelima ESA 95 koja iziskuju pojašnjenja.

I.2.   Osnovna razina agregiranja

Mjerenje cijena i obujma treba započeti detaljnim raščlanjivanjem proizvoda na različite kategorije transakcija. Za svaki proizvod svake kategorije transakcije treba se pronaći indeks cijena kojim će se deflacionirati vrijednost tekućih cijena, ili indeks obujma kako bi se ekstrapolirala vrijednost bazne godine. U idealnom slučaju, svaki proizvod može se utvrditi odvojeno, te se mogu procijeniti čiste promjene cijene i obujma tog proizvoda.

Međutim, u statističkoj je praksi nužno agregirati proizvode, što znači da se promjene cijene i obujma različitih proizvoda moraju zajedno mjeriti. Statistički izvori, iz kojih se dobivaju indeksi cijena i indeksi obujma, dobivaju se korištenjem različitih metodologija ponderiranja (tj. različitih formula ili različitih baznih godina). Međutim, u nacionalnim se računima mora koristiti jedna dosljedna metodologija mjerenja za sve varijable (o čemu će biti riječi u sljedećim odjeljcima). Ako se u nacionalnim računima koriste indeksi s drugačijim ponderiranjem od onog u nacionalnim računima, onda se implicitno pretpostavlja da su korišteni osnovni indeksi, te da je metodologija ponderiranja na kojoj se temelje nevažna. Tada se za fiksno ponderirani Laspeyresov indeks može pretpostaviti da je jednak Paascheovom indeksu, ili Laspeyresovom indeksu ponderiranom u odnosu na prethodnu godinu. Naravno, implicitna pretpostavka da su indeksi koji se koriste osnovni indeksi najviše vrijedi kada se primjenjuje na vrlo detaljnoj razini.

Stoga, što je detaljnije raščlanjivanje proizvoda, to se mogu očekivati točniji rezultati. Na detaljnijoj se razini može pretpostaviti da su proizvodi homogeniji, zbog čega su njihovi indeksi bliži osnovnim indeksima, a sheme ponderiranja detaljnije.

Određena razina agregiranja se za potrebe ovog teksta zove osnovna razina agregiranja, za koju se u nacionalnim računima primjenjuje pretpostavka da su upotrijebljeni indeksi osnovni indeksi. Ona je često jednaka broju proizvoda utvrđenih u tablicama ponude i uporabe koje se koriste u svrhu bilanciranja.

Države članice trebaju nastojati izraditi detaljno raščlanjivanje proizvoda u svrhu deflacije. Osnovna razina agregiranja, kako za output tako i za sve kategorije (intermedijarne i finalne) uporabe, treba biti barem jednako detaljna kao razina P60 ESA-e 95, koja se koristi za dostavu tablice ponude i uporabe Eurostatu. U dijelu II. ovog Priloga (o proizvodnom pristupu) za neke su kategorije proizvoda određene dodatne minimalne raščlambe koja se trebaju koristiti pri procjeni deflatora ili indeksa obujma.

Načelo br. 1:

Pri mjerenju cijena i obujma koristi se detaljna razina agregiranja proizvoda. Ova razina agregiranja, koja se naziva osnovnom razinom agregiranja, treba biti barem jednako detaljna kao razina P60 ESA 95, kako za output, tako i za sve kategorije (intermedijarne i finalne) uporabe.

U slučaju kada Uredba ESA 95 dopušta odstupanja u vezi s podnošenjem podataka na razini P60, koriste se najdetaljniji dostupni nacionalni podaci.

I.3.   Izbor formule indeksa

Nakon određivanja osnovne razine agregiranja, potrebno je zajedno ponderirati indekse cijena i obujma koji su dostupni na toj razini, kako bi se dobile mjere cijena i obujma svih agregata nacionalnih računa.

U tu svrhu najprije treba odabrati formulu indeksa. ESA 95 u točkama od 10.62. do 10.64. daje prednost Fisherovim indeksima cijena i obujma, dok Laspeyresov indeks obujma i Paascheov indeks cijena predstavljaju prihvatljive alternative. Fisherov indeks u praksi ima nekoliko nedostataka, među kojima su veći zahtjevi po pitanju podataka, neaditivnost podataka o obujmu, kao i činjenica da je korisnicima teže objasniti rezultate.

Stoga se u praksi i za mjerenja cijena i za mjerenje obujma dobivenih na osnovnoj razini agregiranja daje prednost Laspeyresovom indeksu obujma i Paascheovom indeksu cijena.

Načelo br. 2:

Mjere obujma dostupne na osnovnoj razini agregiranja agregiraju se korištenjem Laspeyresove formule kako bi se dobile mjere obujma svih agregata nacionalnih računa. Mjere cijena dostupne na osnovnoj razini agregiranja, agregiraju se korištenjem Paascheove formule kako bi se dobile mjere cijena za sve agregate nacionalnih računa.

Međutim, treba napomenuti da ESA 95 također dozvoljava upotrebu Fisherovih indeksa. Nadalje, treba naglasiti da se ovo načelo ne primjenjuje na izvore podataka o cijenama i obujmu koji se koriste u nacionalnim računima: podaci ispod osnovne razine agregiranja ne trebaju se izračunavati prema ovom načelu.

I.4.   Izbor bazne godine

Laspeyresov indeks obujma koristi vrijednosti iz određene godine za ponderiranje promjena obujma komponenata nekog agregata. Sada je potrebno odrediti iz koje će se godine povući ti ponderi.

U tu je svrhu prvo potrebno odrediti pojmove bazna godina i referentna godina.

Definicije:

—	bazna godina je godina čije se vrijednosti u tekućim cijenama koriste za ponderiranje mjera cijena i obujma dobivenih na osnovnoj razini agregiranja,

—	referentna godina je godina koja se koristi za podnošenje i prikaz podataka u stalnim cijenama. U nizu indeksa to je godina koja ima vrijednost 100.

Uzmimo na primjer sljedeći niz indeksa:

1990.	1991.	1992.	1993.	1994.
100	105	108	112	120

Pretpostavimo da su ovi brojevi izračunani korištenjem pondera iz 1990. Godina 1990. je, dakle, bazna godina. Ona je također i referentna godina, budući da je 1990.= 100. Referentna se godina lako može promijeniti u npr. 1993. (podijelimo sve sa 112/100 kako bismo dobili 1993. = 100):

1990.	1991.	1992.	1993.	1994.
100/1,12	105/1,12	108/1,12	112/1,12	120/1,12

Takav postupak ne mijenja baznu godinu budući da se međugodišnje promjene još uvijek izračunavaju korištenjem pondera iz 1990.

Umjesto korištenja fiksne bazne godine, kao u gornjem primjeru, svake bi se godine mogli koristiti ponderi iz prethodne godine. To bi primjerice moglo dovesti do sljedećeg niza promjena iz godine u godinu:

1990.	1991.	1992.	1993.	1994.
100	105	102	103	106

Za svaki od ovih indeksa vrijedi: t-1 = 100, dakle referentna je godina jednaka baznoj godini, ali se svake godine mijenja. Niz se promjenom reference lako može izraziti u odnosu na jednu referentnu godinu. Dobivamo:

1990.	1991.	1992.	1993.	1994.
100	105	107,1	110,3	116,9
(107,1 = 105 × 102/100; 110,3 = 107,1 × 103/100 itd.).

Važno je da promjena referentne godine ne utječe na indekse iz godine u godinu. To je očigledno za jednostavni niz kao u ovom primjeru, ali to postaje manje očigledno kada se varijabla sastoji od nekoliko podvarijabli. Kako bi međugodišnje stope rasta svake varijable ostale nepromijenjene prilikom promjene referentne godine, treba promijeniti referencu za svaku varijablu odvojeno, bilo da je riječ o osnovnom indeksu, međuzbroju ili ukupnom agregatu kao što je BDP. Posljedica je ta da u podacima u stalnim cijenama za fiksnu referentnu godinu nastaju diskrepancije između pojedinih elemenata i njihovih zbrojeva. To je poznati problem „neaditivnosti”. Ove se diskrepancije ne smiju ni u kojem slučaju ukloniti (ESA 95, točka 10.67.), jer bi to ponovno iskrivilo stope rasta. Za dodatna objašnjenja vidjeti primjer na kraju ovog odjeljka.

Izbor bazne godine i izbor referentne godine su u načelu nepovezana pitanja. U svrhu ove Odluke Komisije, tj. pojašnjenja načela izračuna mjera cijena i obujma, relevantan je samo problem izbora bazne godine.

Jasno, za bolju usporedivost mjera cijena i obujma među državama, države trebaju koristiti istu baznu godinu. Nadalje, kako bi se dobile što točnije stope rasta, treba koristiti zadnju moguću baznu godinu, budući da su u tom slučaju korišteni ponderi najažurniji, dok su problemi nestajanja proizvoda i novih proizvoda svedeni na minimum. Sva ova razmatranja vode do metode koja se sastoji u tome da se uvijek koriste ponderi iz prethodne godine.

Načelo br. 3:

Mjere obujma dobivene na osnovnoj razini agregiranja agregiraju se korištenjem pondera dobivenih iz prethodne godine.

Ako država članica ima prijelazno razdoblje s obzirom na načelo br. 3, tada tijekom prijelaznog razdoblja mijenja baznu godinu svakih pet godina počevši s 1995. godinom.

Primjer: Mijenjanje referentne godine za agregate i njihove komponente

Uzmimo dva proizvoda A i B i njihov zbroj. Pretpostavimo da su ti proizvodi homogeni, što znači da se mogu odrediti njihovi indeksi cijena i obujma koji ne ovise o metodologiji ponderiranja na kojoj se temelje, tj. osnovni indeksi.

Međutim, indeksi obujma i cijena za zbroj A i B ovise o tome kako su A i B ponderirani. U sljedećoj su tablici promjene obujma zbroja između T–1 i T ponderirani vrijednostima u tekućim cijenama iz godine T–1.

Kako je riječ o ažuriranim ponderima, ove se stope rasta mogu smatrati najtočnijima.

	1990. Tekuće cijene	Pro-mjena obujma 90-91	1991. u cijena-ma 1990.	Pro-mjena cijena 90-91	1991. Tekuće cijene	Pro-mjena obujma 91-92	1992. u cijena-ma 1991.	Pro-mjena cijena 91-92	1992. Tekuće cijene	Pro-mjena obujma 92-93	1993. u cijena-ma 1992.	Pro-mjena cijena 92-93	1993. Tekuće cijene
A	100	105,0	105	110,0	115,5	102,0	117,8	108,0	127,2	103,0	131,1	105,0	137,6
B	300	110,0	330	95,0	313,5	90,0	282,2	105,0	296,3	95,0	281,4	102,0	287,1
Ukupno	400	108,8	435	98,6	429,0	93,2	400,0	105,9	423,5	97,4	412,5	103,0	424,7

Sada pretpostavimo da ove podatke treba izraziti u odnosu na fiksnu referentnu godinu, primjerice 1990. Jedini način da se to učini bez iskrivljavanja stopa rasta zbroja je da promijenimo referentnu godinu za svaku seriju posebno. U indeksnom obliku (1990 = 100) dobivamo:

	1990.	1991.	1992.	1993.
A	100	105,0	107,1	110,3
B	100	110,0	99,0	94,1
Ukupno	100	108,8	101,4	98,8

gdje je 101,4 = 108,8 × 93,2/100 i 98,8 = 101,4 × 97,4/100.

Izraženo kroz obujam s referentnom godinom 1990.:

	1990.	1991.	1992.	1993.
A	100	105,0	107,1	110,3
B	300	330,0	297,0	282,2
Ukupno	400	435,0	405,6	395,0
A + B	400	435,0	404,1	392,5

Očito je da suma A i B više nije jednaka ukupnom zbroju. To je poznati „problem ne-aditivnosti”. Usprkos ovom problemu, „ispravan” obujam za 1993. je 395, a ne 392,5, budući da je to jedina brojka koja je u skladu s prethodno izračunanim stopama rasta ukupnog zbroja.

Nadalje, na ovaj se način međugodišnje stope rasta ne mijenjaju s promjenom referentne godine. Diskrepancije između A i B i njihovog ukupnog zbroja ne trebaju se ukloniti, već ih se treba objasniti korisnicima. Te se diskrepancije ne mogu tumačiti kao znak pouzdanosti rezultata.

DIO II.

MJERENJE CIJENA I OBUJMA U SKLADU S PROIZVODNIM PRISTUPOM

II.1.   Klasifikacija metoda

U nastavku ovog Priloga koristi se sljedeća klasifikacija metoda:

Metode A: najprikladnije metode; Metode B: metode koje se mogu koristiti u slučaju kada se ne može primijeniti metoda A; Metode C: metode koje se ne smiju koristiti.

II.2.   Tržišna proizvodnja i proizvodnja za vlastitu finalnu uporabu

Ovaj se odjeljak bavi izračunom tržišne proizvodnje i proizvodnje za vlastitu finalnu upotrebu. Prvo se navode neka načela glede različitih metoda izračunavanja dodane vrijednosti u stalnim cijenama. Ta načela pružaju opće kriterije za klasifikaciju metoda izračuna u metode A, B i C. Međutim, ta se načela prvo moraju primijeniti na temelju svakog pojedinačnog proizvoda za sve vrste tržišne proizvodnje kako bi dala specifične smjernice o metodama koje je potrebno primijeniti u svakom slučaju.

Glede odabira između metode s dva pokazatelja i metode s jednim pokazateljem, može se uspostaviti sljedeća klasifikacija:

Metoda A: ESA 95 jasno navodi (točka 10.28.) da je dvostruka deflacija teoretski ispravna metoda, budući da se dodana vrijednost u tekućim cijenama izračunava kao razlika između proizvodnje i intermedijarne potrošnje. Ovaj argument u stvari vrijedi za sve metode s dva pokazatelja (npr. za ekstrapolaciju proizvodnje pomoću indeksa obujma i deflaciju intermedijarne potrošnje). Postoji još nekoliko razloga zbog kojih se daje prednost metodama s dva pokazatelja:

—	pokazatelji koji se koriste su pokazatelji outputa ili inputa. Kod metoda s jednim pokazateljem takvi se pokazatelji primjenjuju direktno na dodanu vrijednost, što je manje prikladno,

—	metode s dva pokazatelja daju neovisnu ocjenu promjena produktivnosti.

Metoda B: U praksi je ponekad potrebno koristiti metode koje se temelje na jednom pokazatelju, zbog, na primjer, nedovoljnih podataka o intermedijarnoj potrošnji ili zato što podaci nisu dovoljno pouzdani.

Što se tiče primjerenosti pokazatelja koji se koriste za deflaciju vrijednosti tekuće godine ili za ekstrapolaciju vrijednosti bazne godine, mogu se koristiti sljedeći kriteriji:

—	skupina proizvoda je potpuno pokrivena pokazateljem. Na primjer, pokriva li pokazatelj sve proizvode u skupini ili samo jedan njihov dio, kao što su samo proizvodi koji se prodaju kućanstvima,

—	osnova za procjenu pokazatelja. Za tržišnu proizvodnju to trebaju biti osnovne cijene a ne, primjerice, kupovne cijene ili troškovi inputa,

—	pokazatelj treba uzeti u obzir promjene kvalitete i evidentirati ih zajedno sa procjenom obujma,

—	konceptualna konzistentnost pokazatelja i koncepata nacionalnih računa.

Ovi kriteriji vode do sljedećih općenitih zaključaka o prikladnosti pokazatelja, ali kao što je gore navedeno, ovi se općeniti zaključci onda moraju primijeniti za svaki proizvod zasebno za sve vrste tržišne proizvodnje, kako bi se dobile specifične smjernice o metodama koje treba primijeniti na svaki slučaj. Sljedeći su kriteriji za razlikovanje metoda A, B i C apsolutni kriteriji, tj. oni ne ovise o dostupnosti podataka. U praksi se može dogoditi da se metode A ne mogu ostvariti, pa rješenje treba tražiti metodama B.

Metoda A: U proizvodnom pristupu, u načelu, korištenje prikladnih indeksa cijena proizvodnje, koji se obično nazivaju indeksima proizvođačkih cijena, naziva se metodom A. Svaki proizvod treba odvojeno deflacionirati pomoću prikladnog indeksa proizvođačkih cijena. Prikladni indeks proizvođačkih cijena zadovoljava sljedeće kriterije:

—	on je indeks (domaće i izvozne) cijene/cijena točno tog proizvoda (te skupine proizvoda),

—	uzima u obzir promjene u kvaliteti proizvoda,

—	vrednovan je u osnovnim cijenama,

—	koncepti na kojima se temelji su u skladu s konceptima nacionalnih računa.

Svaka metoda za koju se može pokazati da je u potpunosti jednaka korištenju indeksa proizvođačkih cijena također se može smatrati metodom A.

Metoda B: ako nije dostupan prikladan indeks proizvođačkih cijena, postoji nekoliko alternativnih vrsta pokazatelja. Na primjer, sljedeće metode obično predstavljaju metode B:

—	manje prikladan indeks proizvođačkih cijena, npr. indeks bez usklađenja kvalitete, ili koji obuhvaća manje ili više proizvoda nego što je u skupini proizvoda,

—

indeks potrošačkih cijena. Primjenjuju se ista tri kriterija kao i za indeks proizvođačkih cijena (indeks potrošačkih cijena se obično treba korigirati za poreze, subvencije i marže kako bi se dobilo vrednovanje u osnovnim cijenama), a osim toga ponderiranje treba biti prikladno, a koncepti trebaju odgovarati konceptima nacionalnih računa,

—	pokazatelji obujma proizvodnje. Pokazatelji obujma također moraju uzeti u obzir promjene kvalitete. To se može djelomično napraviti primjenom pokazatelja obujma na dovoljnoj razini detaljnosti kako bi se uzele u obzir strukturne promjene.

Takvi pokazatelji obično ne ispunjavaju sva četiri gore navedena kriterija.

Metoda C: korištenje nekih drugih mogućih pokazatelja, koji su niže navedeni, obično predstavlja metodu C:

—	metode koje se temelje na inputima (za tržišnu proizvodnju),

—	sekundarni pokazatelji, tj. pokazatelji koji se ne odnose direktno na proizvodnju,

—	indeksi proizvođačkih cijena, indeksi potrošačkih cijena ili pokazatelji obujma koji uopće ne odgovaraju dotičnim proizvodima koji su u pitanju, npr. ukupni indeks potrošačkih cijena.

Takvi pokazatelji općenito mnogo manje ispunjavaju četiri kriterija nego metoda B.

Ti će se kriteriji sada primijeniti na proizvode svake skupine KPD-a (Klasifikacije proizvoda po djelatnostima) koje su navedene niže u tekstu. Pitanje tržišnog outputa i outputa za vlastitu finalnu uporabu rješavati će se zajedno. ESA 95, točka 3.49. navodi da se „output za vlastitu finalnu uporabu vrednuje u osnovnim cijenama za slične proizvode koji se prodaju na tržištu”. Stoga su načela za deflaciju outputa za vlastitu finalnu uporabu ista kao i za tržišni output.

Cilj je odrediti metode A, B i C za svaku vrstu proizvoda. Ako za određenu vrstu proizvoda korištenje prikladnog indeksa proizvođačkih cijena ne predstavlja problem (tj. metoda A je izvediva), ne raspravlja se o načinu na koji drugi pojedini pokazatelji poštuju kriterije. Za veliki broj vrsta proizvoda još uvijek nije moguće odrediti metode A, B i C. To će se učiniti u okviru programa istraživanja. Program istraživanja možda će uključiti i daljnje poboljšanje klasifikacija za one proizvode za koje je dolje dana inicijalna klasifikacija.

Ovaj se tekst uglavnom bavi procjenom outputa u stalnim cijenama. Kod metoda s dva pokazatelja također je potrebno deflacionirati intermedijarnu potrošnju. Najbolja metoda deflacioniranja intermedijarne potrošnje je deflacioniranje svakog proizvoda posebno, koristeći stvarne podatke o cijenama upotrijebljenih intermedijara koji su prikupljeni od kupaca. Međutim, takvi podaci često nisu dostupni u praksi. Stoga se intermedijarna potrošnja proizvoda proizvedenih u zemlji može deflacionirati koristeći istu metodu kao što je dolje opisano za proizvodnju tog proizvoda, uzimajući u obzir razliku u vrednovanju (intermedijarna potrošnja se vrednuje u kupovnim cijenama). Posebnu pažnju treba obratiti na deflaciju intermedijarne potrošnje uvezenih proizvoda. Nadalje, trebaju se uzeti u obzir razlike u cijenama za različite korisnike. Jedan je primjer električna energija, za koju mogu postojati velike razlike u cijenama između različitih vrsta korisnika.

Prilikom procjenjivanja intermedijarne potrošnje u stalnim cijenama, važan čimbenik kojeg treba uzeti u obzir je kako se utjecaj nepouzdanih procjena proizvodnje u stalnim cijenama (npr. za vrstu poslovne usluge) može ublažiti na razini ukupnog BDP-a u stalnim cijenama. U okviru proizvodnog pristupa utjecaj nepouzdanih deflatora ili implicitnih deflatora za neke proizvode na procjene ukupnog BDP-a u stalnim cijenama može se svesti na minimum ako:

—	su računi u stalnim cijenama kompilirani u okviru ponude i uporabe,

—	se u svim računima koriste metode s dva pokazatelja,

—	se svi nepouzdani deflatori za proizvodnju također koriste za deflaciju intermedijarne potrošnje.

Korištenje tablica ponude i uporabe za integriranje procjena u kombinaciji s dvostrukom deflacijom stoga igra jasnu ulogu u minimiziranju netočnosti na razini ukupnog BDP-a u stalnim cijenama.

KPD A: Poljoprivredni, lovni i šumarski proizvodi

KPD B: Riba

Većina se izračuna za ove proizvode u tekućim cijenama temelji na informacijama o cijenama i količini. Stoga se ove informacije mogu i trebaju također koristiti u izračunavanju proizvodnje u stalnim cijenama. Informacije o količini treba korigirati za promjene u kvaliteti gdje god je to moguće. U nekim se slučajevima također kompiliraju stvarni indeksi proizvođačkih cijena. Sve su ove metode A metode.

KPD C: Proizvodi iz rudarstva i vađenja kamena

KPD D: Proizvodi prerađivačkih djelatnosti

KPD E: Električna energija, plin, para i vruća voda

Za ove tri skupine proizvoda države članice već sada podnose Eurostatu mnogo indeksa proizvođačkih cijena. Korištenje ovih indeksa proizvođačkih cijena za ove proizvode je metoda A, ako se ispune gore navedeni kriteriji. Ti se podaci onda trebaju koristiti u izračunima stalnih cijena.

Postoje neki važni problemi u mjerenju cijena i obujma određenih proizvoda. To se posebno odnosi na:

—	računala i ostalu opremu za obradu podataka,

—	veliku opremu, poput aviona i brodova.

Za ove je proizvode mjerenje cijena obično vrlo teško, dok su oni gospodarski vrlo značajni. U program istraživanja treba uključiti poboljšanje postupaka za ove proizvode.

KPD F: Građevinski radovi

U građevinarstvu je mjerenje cijena i obujma često složeno zbog, na primjer, jednokratne prirode mnogih proizvoda. Metodološki problemi procjene outputa graditeljstva u stalnim cijenama moraju se uključiti u program istraživanja.

KPD G: Usluge trgovine na veliko i malo, usluge popravka motornih vozila i motocikala te predmeta za osobnu uporabu i kućanstvo

50:     Usluge trgovine, usluge održavanja i popravaka motornih vozila i motocikala; usluge trgovine na malo motornim gorivima

Ova se skupina sastoji od dvije vrste proizvoda:

—	outputa usluga održavanja i popravka motornih vozila i motocikala,

—	outputa trgovačkih marži od prodaje motornih vozila, motocikala i motornih goriva i maziva.

Za prvu vrstu outputa mogu biti dostupni indeksi proizvođačkih cijena, koji u tom slučaju predstavljaju metodu A. Ako nisu dostupni, proizvodi se mogu deflacionirati koristeći indekse potrošačkih cijena (korigirani za poreze i subvencije), što je metoda B, budući da možda dovoljno ne pokrivaju poslovne izdatke.

Za deflaciju trgovačkih marži treba primijeniti iste postupke kao što je niže opisano za trgovinu na veliko.

51:     Usluge trgovine na veliko i usluge posredovanja u trgovini, osim motornim vozilima i motociklima

Glavni se output ove skupine sastoji od marža trgovine na veliko. Za output marže mogu se odrediti sljedeća pravila:

Metoda A: Metoda A za output marže je takva metoda koja uzima u obzir promjene u kvaliteti trgovačkih usluga. To se može postići odvojenim deflacioniranjem prodaja i kupovina trgovaca (uzimajući u obzir promjene zaliha). Za tu su svrhu potrebni indeksi cijena vrlo visoke kvalitete.

Metoda B: Kao metoda B može se koristiti pretpostavka da obujam marži slijedi obujam prometa. Time se pretpostavlja da su omjeri marži stalni u stalnim cijenama.

Najjednostavniji način primjene ovog načela je da se output ukupne marže ekstrapolira indeksom obujma prometa. Indeks obujma prometa može se dobiti deflacioniranjem prometa indeksom cijena prometa.

Poboljšanje ove jednostavne metode predstavljalo bi dodavanje detalja o proizvodu, po mogućnosti tako da se izračunaju trgovačke marže u stalnim cijenama unutar okvira tablica ponuda i uporabe. Tada se omjer marže za određenu transakciju, izračunan u određenoj baznoj godini, može primijeniti na obujam te transakcije u tekućoj godini. Na taj način obujam marže raste s obujmom toka robe.

Još jedno poboljšanje ovog postupka uzima u obzir promjene trgovačkih kanala (npr. prijelaz iz malih trgovina u susjedstvu na velike hipermarkete). Ono bi obuhvatilo dio promjene kvalitete trgovačkih usluga u komponenti obujma.

Takve se metode treba smatrati metodama B, budući da se ne može uzeti u obzir promjena kvalitete trgovačke usluge.

Metoda C: Sve ostale metode, npr. neposredna deflacija outputa marže indeksom cijene prodaje.

52:     Usluge trgovine na malo, osim motornim vozilima i motociklima; usluge popravaka predmeta za osobnu uporabu i kućanstvo

Za output maloprodajne marže trebaju se koristiti iste pretpostavke kao i one gore prikazane za trgovinu na veliko. Ovdje je prednost u tome što postoji dobra mjera za indeks cijena prometa na malo: indeks potrošačkih cijena. Da bi se dobio indeks obujma maloprodajnog prometa za određenu robu, za deflaciju se može koristiti odgovarajuća stavka indeksa potrošačkih cijena.

Za output popravka predmeta za osobnu uporabu i kućanstvo može se koristiti indeks potrošačkih cijena. Kako su poslovni izdaci za te usluge mali, indeks potrošačkih cijena je prikladan i može se smatrati metodom A. Međutim, moraju se koristiti različite skupine indeksa potrošačkih cijena budući da su ovdje obuhvaćeni brojni različiti proizvodi. Deflacija je stoga nužna na detaljnoj razini kako bi se mogle primijeniti raznovrsne detaljne skupine indeksa potrošačkih cijena.

KPD H: Usluge hotela i restorana

Metoda A za hotele i restorane je deflacija prikladnim indeksom proizvođačkih cijena. Ako indeks proizvođačkih cijena ne postoji, može se koristiti indeks potrošačkih cijena kao približna vrijednost. U tom je slučaju ovo metoda B budući da se poslovni izdaci ne uzimaju u obzir.

KPD I: Usluge prijevoza, skladištenja i veza

60, 61 i 62:     Kopneni, vodeni i zračni prijevoz

Prijevoz putnika i tereta treba se odvojeno deflacionirati.

Za prijevoz putnika je metoda A uporaba prikladnih indeksa proizvođačkih cijena. Ako oni nisu dostupni, sljedeće su metode B metode:

—	deflacija indeksom potrošačkih cijena ako on u dovoljnoj mjeri uzima u obzir promjene kvalitete,

—	ekstrapolacija pokazateljem broja putničkih kilometara, pod uvjetom da je ovaj pokazatelj dostupan za dovoljan broj kategorija prijevoza. U najmanju ruku treba razlikovati različite vrste klasa (npr. prva i druga klasa za željeznički promet, poslovna i turistička za zračni promet itd.).

Ove metode treba pojedinačno primijeniti barem na sljedeće vrste prijevoza (putnika) ako su one značajne u državama članicama:

—	željeznički prijevoz,

—	ostali kopneni prijevoz,

—	vodeni prijevoz,

—	zračni prijevoz.

Ako se takvo raščlanjivanje ne može postići, tada su ove metode C metode. Sve ostale metode (npr. korištenje broja putnika kao pokazatelj obujma) također su metode C.

Za prijevoz tereta metoda A također predstavlja uporabu prikladnih indeksa proizvođačkih cijena. Ako oni nisu dostupni, onda su sljedeće metode B:

—

možemo pretpostaviti da obujam usluga prijevoza slijedi obujam prevezene robe. U tu je svrhu prikladan pokazatelj kao što su prevezeni tona-kilometri, iako se očigledno u obzir ne mogu uzeti promjene u kvaliteti usluga prijevoza. Što je više pojedinosti dostupno o tona-kilometrima različitih vrsta prijevoza, to će rezultati biti bolji.

Ovu metodu treba pojedinačno primjenjivati barem na sljedeće vrste prijevoza (tereta) ako su one značajne u državama članicama:

—	željeznički prijevoz,

—	ostali kopneni prijevoz,

—	prijevoz cjevovodima,

—	pomorski i obalni prijevoz,

—	prijevoz unutarnjim vodenim putovima,

—	zračni prijevoz.

Ako se takvo raščlanjivanje ne može postići, onda su ovo metode C. Sve ostale metode (npr. korištenje pokazatelja kao što su prevezene tone) također su metode C.

U gornjim raščlanjivanjima ispravna deflacija u načelu iziskuje podatke o tekućim cijenama kao pondere i to za putnički i robni promet. Ako takav detalj nije dostupan u tekućim cijenama, za ponderiranje pokazatelja za svaku vrstu različitih prijevoza mogu se koristiti drugi ponderi. Ovi drugi ponderi trebaju se što je više moguće približiti tekućim vrijednostima.

63:     Prateće i pomoćne usluge u prijevozu; usluge putničkih agencija

Ova skupina obuhvaća brojne različite usluge, pa stoga nije moguće odrediti pojedinu metodu ili pokazatelja. Stoga je potrebno pozvati se na opću klasifikaciju metoda i pokazatelja.

ESA 95 daje specifične preporuke za putničke agencije (vidjeti točku 10.39.).

64:     Poštanske i telekomunikacijske usluge

Procjena poštanskih i telekomunikacijskih usluga u stalnim cijenama teška je zbog stalnog širenja ponude različitih vrsta usluga i zaračunatih tarifa. Zato će se kroz program istraživanja razviti specifične smjernice o praksama koje treba koristiti za ove proizvode.

KPD J: Usluge financijskog posredovanja

Za proizvode kao što su usluge financijskog posredovanja indirektno mjerene (UFPIM), marže od kupoprodaje vrijednosnica i deviza, te osiguranje, output u tekućim cijenama se određuje kao saldo među različitim transakcijama. Mora se odrediti usklađena definicija i mjera outputa u stalnim cijenama.

Još jedno pitanje koje iziskuje dodatno razmatranje je uzimanje u obzir promjene kvalitete u domeni financija i osiguranja, kao i usporedivost procjena za financijske usluge za koje se zaračunavaju eksplicitne cijene.

Specifične smjernice o praksama koje treba koristiti za ove proizvode razvit će se kao dio programa istraživanja.

KPD K: Usluge poslovanja nekretninama, usluge iznajmljivanja i poslovne usluge

Usluge stanovanja

Za procjenjivanje outputa usluga stanovanja u tekućim cijenama, sve će države članice do 1998. ili 1999. uvesti takozvanu metodu stratifikacije za mjerenje outputa u svrhe BNP-a (1).

Ovom se metodom output u tekućim cijenama procjenjuje na objektivni način, korištenjem podataka o količinama i kvalitetama stanova i cijenama plaćenim za njihovo korištenje. Stoga će po definiciji na raspolaganju biti informacije o outputu cijena koje su potrebne za deflaciju. Ove iste informacije o cijenama, kvaliteti i količini trebaju se koristiti za pripremu procjena u stalnim cijenama. Primjena gore prikazanog pristupa može se opisati kao metoda A. Ona omogućava da se u obzir uzmu promjene u kvaliteti u pruženim uslugama stanovanja.

Ostalo poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne usluge

Za ove usluge može biti teško prikupiti podatke o proizvođačkim cijenama, na primjer zbog jednokratne prirode nekih proizvoda. Kao posljedica, umjesto toga se mogu koristiti alternativne mjere promjena cijena ili obujma, koje su često indirektne ili sekundarne.

Za svaku uslugu unutar ove skupine mora se procijeniti prikladnost ovih indirektnih mjera. U okviru programa istraživanja razvit će se specifične smjernice. Posebnu pažnju u programu istraživanja treba usmjeriti na deflaciju outputa programske opreme koja je također obuhvaćena u ovoj skupini proizvoda.

KPD M: Usluge obrazovanja

KPD N: Zdravstvene i socijalne usluge

U nekim se državama članicama glavni dijelovi pružanja zdravstvenih i obrazovnih usluga evidentiraju kao tržišna proizvodnja, dok se u drugima evidentiraju kao netržišna proizvodnja. Metode potrebne za mjerenje outputa u stalnim cijenama trebaju uzeti u obzir potrebu da se dobije usporediva statistika za ove dvije skupine država.

Statistike o cijenama koje se koriste za deflacioniranje tržišnog outputa trebaju odražavati ukupnu cijenu proizvoda, a ne samo doprinos potrošača u ukupnoj cijeni ili uobičajenu tarifu. Statistika o cijenama također mora uzeti u obzir promjene u kvaliteti u zdravstvenim i obrazovnim proizvodima.

Kao dio programa istraživanja razvit će se specifične smjernice o praksama koje je potrebno koristiti za ove proizvode, koristeći statistike o cijenama ili druge metode. Program će obuhvatiti i tržišni output ovih usluga i njihov netržišni output, kao što je dolje opisano.

KPD O: Ostale društvene, socijalne i osobne usluge

Za ove usluge nisu uvijek dostupni podaci o proizvođačkim cijenama, pa se umjesto njih često koriste alternativni pokazatelji. Kao i kod zdravstva i obrazovanja, može postojati i tržišni i netržišni output nekih djelatnosti u okviru ove skupine, a statističke metode to trebaju uzeti u obzir.

Kao dio programa istraživanja izradit će se specifične smjernice o praksama koje treba koristiti za ove proizvode.

KPD P: Privatna kućanstva sa zaposlenim osobama

Ovaj output, koji je output za vlastitu finalnu uporabu, po konvenciji se vrednuje kao naknada zaposlenicima, uključujući sav dohodak u naturi.

Uobičajene metode za izradu procjena u stalnim cijenama trebaju koristiti podatke o indeksima potrošačkih cijena ili plaćama za deflaciju, ili ekstrapolaciju obujma (broj zaposlenika se koristi kao ekstrapolator). U načelu je potrebno provjeriti deflatore koji se koriste (podaci o indeksima potrošačkih cijena ili plaćama) kako bi se osiguralo da na ispravan način uzimaju u obzir dohodak u naturi.

Ove metode ne uzimaju u obzir promjene u produktivnosti, ali to izostavljanje ima tek manje posljedice na BDP. Takve metode su metode B, osim ako ne uzimaju u obzir promjene u produktivnosti (u kojem su slučaju metode A).

Porezi i subvencije na proizvode i uvoz, te PDV

ESA 95, točke 10.47. do 10.52., detaljno navode načela koja treba koristiti za procjenu poreza i subvencija na proizvode i uvoz, te PDV u stalnim cijenama. Ta načela predstavljaju metodu A.

II.3.   Netržišni output

Kao što je već navedeno, statističke metode za mjerenje outputa u stalnim cijenama trebaju dati usporedive statistike, kako za tržišni tako i za netržišni output, a posebno za usluge poput obrazovanja i zdravstva.

Za netržišne se usluge output u stalnim cijenama može procijeniti koristeći ili pokazatelje obujma outputa ili metode inputa (na primjer, deflacija rada i ostalih inputa, ili ekstrapolacija obujma inputa rada bazne godine). Također mogu postojati neki podaci o cijenama koji se mogu koristiti.

Razlika između metoda A, B i C za netržišne usluge odredit će se u okviru programa istraživanja.

II.3.1.   KPD M: Obrazovanje

Netržišni output obrazovanja u stalnim cijenama može se procijeniti korištenjem bilo pokazatelja obujma outputa ili metodama inputa.

Specifične smjernice o metodama koje treba koristiti za procjenjivanje ouputa obrazovanja (bilo pomoću pokazatelja obujma outputa, metodama inputa ili podacima o cijenama za tržišni output) razvit će se kao dio programa istraživanja. Ovaj će program također ocijeniti uzimanje u obzir promjena u kvaliteti.

II.3.2.   KPD N (dio): Zdravstvo

Netržišni output zdravstvenih usluga u stalnim cijenama također se može procijeniti korištenjem bilo pokazatelja obujma outputa ili metodama inputa.

Specifične smjernice o metodama koje treba koristiti za procjenu outputa zdravstva (bilo pomoću pokazatelja obujma outputa, metoda inputa ili podataka o cijenama za tržišni output) razvit će se kao dio programa istraživanja. Ovaj će program također ocijeniti uzimanje u obzir promjena kvalitete, što je od posebne važnosti za output zdravstvenih usluga.

II.3.3.   Ostali netržišni output

Ostali netržišni output može poprimiti mnogo različitih oblika. Neke se usluge pružaju na individualnoj osnovi (npr. usluge socijalne sigurnosti), dok se druge pružaju na kolektivnoj osnovi (npr. usluge obrane). Neke druge opet mogu imati individualni i kolektivni element (npr. usluge policije, koje su u ESA-i 95 po konvenciji klasificirane kao kolektivne usluge).

Pokazatelji obujma outputa mogu se koristiti za procjenu outputa usluga koje se pružaju na individualnoj osnovi, a možda i nekih usluga koje se pružaju na kolektivnoj osnovi. Za sve se ove usluge mogu koristiti metode inputa. Usporedivi rezultati iziskivat će određeno usklađivanje načina na koji se ove dvije metode primjenjuju.

Specifične smjernice o metodama koje treba koristiti za ove proizvode (bilo da je riječ o pokazateljima obujma outputa ili metodama inputa) razvit će se kao dio programa istraživanja.

DIO III.

MJERENJE CIJENA I OBUJMA PREMA RASHODNOM PRISTUPU

U rashodnom je pristupu BDP u stalnim cijenama zbroj finalne potrošnje, bruto investicija i neto izvoza.

Glede prikladnosti pokazatelja koje treba koristiti bilo u deflacioniranju vrijednosti tekuće godine bilo u ekstrapolaciji vrijednosti bazne godine, mogu se koristiti sljedeći kriteriji:

—	potpuna pokrivenost skupine proizvoda pokazateljem. Na primjer, pokriva li pokazatelj sve proizvode unutar skupine ili samo jedan njihov dio,

—	osnova vrednovanja pokazatelja. Za finalnu potrošnju i bruto investicije to bi trebale biti kupovne cijene, a ne, na primjer, proizvođačke cijene,

—	pokazatelj treba uzeti u obzir promjene kvalitete evidentirajući ih u okviru procjena obujma, a ne procjena cijena,

—	konceptualna konzistentnost između pokazatelja i koncepta nacionalnih računa.

Ovi kriteriji vode do sljedećih općenitih zaključaka o postupcima procjene mjera cijena i obujma u različitim kategorijama rashodnog pristupa.

Finalna potrošnja kućanstava

Finalnu potrošnju kućanstava treba, kada je to prikladno, deflacionirati u najvećoj mogućoj mjeri koristeći informacije iz indeksa potrošačkih cijena.

Indeks potrošačkih cijena se smatra prikladnim ako zadovoljava sljedeće kriterije:

—	to je indeks koji obuhvaća točno taj proizvod/tu grupu proizvoda,

—	na ispravan način uzima u obzir promjene u kvaliteti proizvoda,

—	vrednuje se u kupovnim cijenama uključujući PDV,

—	koncepti na kojima se on temelji odgovaraju konceptima iz nacionalnih računa.

Ako indeks potrošačkih cijena nije dostupan za određeni proizvod, tada se moraju koristiti drugi, približniji pokazatelji. To mogu biti indeksi proizvođačkih cijena, indeksi izvoznih ili uvoznih cijena, ili možda, u određenim okolnostima, pokazatelji obujma. Takve su metode B metode.

Metode C obuhvaćaju korištenje indeksa koji uopće ne odgovaraju dotičnom proizvodu/proizvodima.

Finalna potrošnja države i finalna potrošnja NUSK-a

Za ove dvije skupine finalne potrošnje vrijede iste napomene kao i za procjenu netržišnog outputa u proizvodnom pristupu (odjeljak II.3.), budući da su vrijednosti robe i usluga koje proizvode država i NUSK glavne komponente ovih kategorija (ESA 95, točke 3.78. i 3.79.).

Državne kupovine robe i usluga koje proizvode tržišni proizvođači i koji se kućanstvima dostavljaju bez preoblikovanja kao socijalni transferi u naturi, koji također čine dio finalne potrošnje države (ESA 95, točka 3.79.) trebaju se deflacionirati prikladnim indeksima cijena koji odgovaraju ovim (tržišnim) robama i uslugama.

ESA 95, točka 3.85. opisuje razliku između individualnih i kolektivnih roba i usluga koje pružaju državne jedinice. Kada se napravi ta razlika tada se lako dobije koncept stvarne finalne potrošnje. Ovo prikazivanje računa ne uvodi nikakve posebne probleme u vezi s procjenama u stalnim cijenama.

Bruto investicije u fiksni kapital

Za bruto investicije u fiksni kapital metoda A predstavlja korištenje stvarnih indeksa cijena investicija. Takav indeks treba zadovoljavati sljedeće kriterije:

—	to je indeks koji obuhvaća upravo taj proizvod/tu grupu proizvoda,

—	na ispravan način uzima u obzir promjene u kvaliteti proizvoda,

—	vrednuje se u kupovnim cijenama uključujući neodbitni PDV,

—	koncepti na kojima se indeks temelji odgovaraju konceptima iz nacionalnih računa.

U praksi se često koriste indeksi proizvođačkih cijena, što je metoda B ako se ti indeksi ne revaloriziraju u kupovnim cijenama. Za indekse proizvođačkih cijena specifičnih proizvoda primjenjuju se iste primjedbe kao i one iz odjeljka II.2., uključujući i upućivanje na program istraživanja.

Promjene zaliha

Važno je da se zalihe deflacioniraju specifično i nezavisno, te da se ne računaju kao rezidualna stavka izračunavanja u stalnim cijenama.

ESA 95, točka 10.56. navodi da se promjene zaliha u stalnim cijenama mogu izračunati deflacioniranjem upisa u zalihe i povlačenja iz zaliha odvojeno s odgovarajućim indeksima cijena. Kada promjene obujma i cijena zaliha nisu prevelike, tada se kao alternativa nudi neposredno deflacioniranje promjena na zalihama prosječnim indeksom cijena za tu godinu.

Postoje četiri vrste zaliha (ESA 95, točka 3.119.):

—	materijali i sirovine: ovdje se može navesti isto načelo kao i za deflacioniranje intermedijarne potrošnje u odjeljku II.2.,

—	nedovršena proizvodnja: ovu je kategoriju potrebno ispitati u okviru programa istraživanja,

—	gotove robe: one se mogu deflacionirati korištenjem indeksa proizvođačkih cijena u osnovnim cijenama,

—	robe za daljnju preprodaju: vrednuje se po nabavnim cijenama, za što je indeks proizvođačkih cijena često dobar pokazatelj.

Problem vlasničkih dobitaka također je potrebno ispitati u okviru programa istraživanja.

Neto povećanje dragocjenosti

Ovu kategoriju treba ispitati u okviru programa istraživanja.

Izvoz i uvoz roba i usluga

Ovu kategoriju treba ispitati u okviru programa istraživanja.

---

(1)  Odluka Komisije 95/309/EZ, Euratom (SL L 186, 5.8.1995., str. 59.) i Odluka Komisije 97/619/EZ, Euratom (SL L 252, 16.9.1997., str. 33.).

---

PRILOG II.

PRIJELAZNA RAZDOBLJA

Prijelazna razdoblja za načelo br. 3

Država članica	Do godine
Irska	2004.
Portugal	—
Danska	2000. (za 1999. bazna će godina biti 1990.)
Finska	2005.
Nizozemska	—
Italija	2003.
Njemačka	2005.
Belgija	—
Ujedinjena Kraljevina	2003.
Francuska	—
Španjolska	2003.
Grčka	—
Švedska	—
Luksemburg	—
Austrija	2005.

---