DD-HR

(1) SL C 52, 26.2.1985., str 4.

PRILOG

	D	F	NL	B	UK	DK
Za udio Zajednice od 155 000 tona	13,3	13,8	27,6	7 100 tona	24,15	21,15
Za udio Zajednice od 251 000 tona	15,0	12,0	27,0	6 000 tona + 1 %	24,15	22,0
Raspodjela količina iznad 251 000 tona	17,5	8,5	20,5	1,0	17,5	35,0

Za udjele Zajednice od 155 000 do 251 000 tona, raspodjela se vrši u skladu s točkama na pripadajućim linearnim dijagramima.

04/Sv. 009

Službeni list Europske unije

31985R1172

L 122/1

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

02.05.1985.

UREDBA VIJEĆA (EEZ) br. 1172/85

od 2. svibnja 1985.

o sklapanju Sporazuma u obliku razmjene pisama između Europske ekonomske zajednice, s jedne strane, i Vlade Danske i lokalne vlade Farskih otoka, s druge strane, o ribolovu lososa u vodama Farskih otoka

VIJEĆE EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske ekonomske zajednice, a posebno njegov članak 43.,

uzimajući u obzir prijedlog Komisije (1),

uzimajući u obzir mišljenje Europskog parlamenta (2),

budući da su Zajednica, s jedne strane, i Vlada Danske i lokalna vlada Farskih otoka, s druge strane, održale savjetovanje o pitanjima ribarstva koja su u obostranom interesu;

budući da su obje stranke suglasne da je Organizacija za očuvanje sjevernoatlantskog lososa (NASCO) odgovarajući forum u okviru kojeg se može zakonom urediti ribolov lososa u ribolovnoj zoni Farskih otoka;

budući da su tijela Farskih otoka potvrdila da će surađivati sa Zajednicom na godišnjem sastanku NASCO-a 1985. u cilju postizanja sporazuma o regulatornim mjerama o utvrđivanju kvota za ulove u ribolovnoj zoni Farskih otoka u sezoni koja počinje 1. listopada 1985., a završava 31. svibnja 1986.;

budući da su se stranke usuglasile da se i dalje savjetuju ako NASCO ne donese odgovarajuće regulatorne mjere;

budući da su dvije delegacije na kraju savjetovanja ratificirale Sporazum u obliku razmjene pisama;

budući da je u interesu Zajednice da odobri ovaj Sporazum,

DONIJELO JE SLJEDEĆU UREDBU:

Članak 1.

Ovime se u ime Zajednice odobrava Sporazum u obliku razmjene pisama između Europske ekonomske zajednice s jedne strane, i Vlade Danske i lokalne vlade Farskih otoka, s druge strane, o ribolovu lososa u vodama Farskih otoka.

Tekst Sporazuma priložen je ovoj Uredbi.

Članak 2.

Ovime se ovlašćuje predsjednik Vijeća da odredi osobe ovlaštene za potpisivanje Sporazuma kako bi isti bio obvezujući za Zajednicu.

Članak 3.

Ova Uredba stupa na snagu na dan objave u Službenom listu Europskih zajednica.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Luxembourgu 2. svibnja 1985.

Za Vijeće

Predsjednik

F. M. PANDOLFI

(2) Mišljenje izneseno 19. travnja 1985. (još nije objavljeno u Službenom listu).

04/Sv. 009

Službeni list Europske unije

21985A0507(01)

L 122/2

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

07.05.1985.

SPORAZUM

u obliku razmjene pisama između Europske ekonomske zajednice, s jedne strane, i vlade Danske i Lokalne vlade Farskih otoka, s druge strane, o ribolovu lososa u vodama Farskih otoka

Poštovani gospodine,

Tijela Farskih otoka konstatirala su da je Europska ekonomska zajednica izrazila zabrinutost u pogledu razine ulova lososa u vodama Farskih otoka.

Tijela Farskih otoka smatraju da se pitanje određivanja kvote za ribolov lososa u vodama Farskih otoka, koji je od 1982. predmet bilateralnih sporazuma putem razmjene pisama između stranaka, treba rješavati od sezone 1985./86. nadalje u okviru Konvencije za očuvanje sjevernoatlantskog lososa (NASCO).

Tijela Farskih otoka potvrđuju suradnju s Europskom zajednicom i ostalim zainteresiranim strankama NASCO-a s ciljem da se na narednom godišnjem sastanku NASCO-a, kao prilog ostvarenju ciljeva Konvencije, postigne suglasnost u pogledu regulatornih mjera o određivanju kvote za njihov ulov na području jurisdikcije za ribarstvo za sezonu od 1. listopada 1985. do 31. svibnja 1986.

Osim toga, čast mi je potvrditi da, ako ne uspiju naša zajednička nastojanja da se sporazumno odrede ograničenja u okviru NASCO-a za 1985./86., u roku od dva tjedna nakon godišnjeg sastanka NASCO-a 1985. će se održati bilateralno savjetovanje Farskih otoka i Zajednice.

Tijela Farskih otoka primila su na znanje da Zajednica pridržava pravo suspendirati pravo ribolova odobreno plovilima Farskih otoka u vodama Zajednice za 1985., ako se kao rezultat tih savjetovanje ne postigne obostrano zadovoljavajuće rješenje. U tom slučaju tijela Farskih otoka poduzet će slične mjere.

Bio bih Vam zahvalan kad biste potvrdili da je Europska ekonomska zajednica suglasna s gore navedenim.

Primite, gospodine, izraze moga najdubljega poštovanja.

Za Lokalnu vladu

Farskih Otoka

Poštovani gospodine,

Čast mi je potvrditi primitak Vašeg pisma s današnjim datumom koje glasi:

„Tijela Farskih otoka konstatirala su da je Europska ekonomska zajednica izrazila zabrinutost u pogledu razine ulova lososa u vodama Farskih otoka.

Tijela Farskih Otoka potvrđuju suradnju s Europskom zajednicom i ostalim zainteresiranim strankama NASCO-a s ciljem da se na narednom godišnjem sastanku NASCO-a, kao prilog ostvarenju ciljeva Konvencije, postigne suglasnost u pogledu regulatornih mjera o određivanju kvote za njihov ulov na području jurisdikcije za ribarstvo za sezonu od 1. listopada 1985. do 31. svibnja 1986.

Bio bih Vam zahvalan kad biste potvrdili da je Europska ekonomska zajednica suglasna s gore navedenim.”

Čast mi je potvrditi da je Zajednica primila na znanje sadržaj Vašeg pisma.

Primite, gospodine, izraze moga najdubljega poštovanja.

U ime Vijeća

Europskih zajednica

04/Sv. 009

Službeni list Europske unije

31985R1554

L 149/1

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

04.06.1985.

UREDBA VIJEĆA (EEZ) br. 1554/85

od 4. lipnja 1985.

o sklapanju Sporazuma između Europske ekonomske zajednice i Vlade Republike Sejšeli o ribolovu u obalnim vodama Sejšela

VIJEĆE EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske ekonomske zajednice, a posebno njegov članak 43.,

uzimajući u obzir prijedlog Komisije,

uzimajući u obzir mišljenje Europskog parlamenta (1),

budući da je u interesu Zajednice da odobri Sporazum između Europske ekonomske zajednice i Vlade Republike Sejšeli o ribolovu u obalnim vodama Sejšela, potpisanog u Bruxellesu 23. svibnja 1985.,

DONIJELO JE SLJEDEĆU UREDBU:

Članak 1.

Ovime se u ime Zajednice odobrava Sporazum između Europske ekonomske zajednice i Vlade Republike Sejšeli o ribolovu u obalnim vodama Sejšela.

Tekst Sporazuma priložen je ovoj Uredbi.

Članak 2.

Predsjednik Vijeća šalje obavijest predviđenu u članku 14. Sporazuma (2).

Članak 3.

Ova Uredba stupa na snagu trećeg dana od dana objave u Službenom listu Europskih zajednica.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Luxembourgu, 4. lipnja 1985.

Za Vijeće

Predsjednik

L. GRANELLI

(1) SL C 172, 2.7.1984., str. 144.

(2) Glavni tajnik Vijeća objavljuje u Službenom listu Europskih zajednica datum stupanja na snagu Sporazuma.

04/Sv. 009

Službeni list Europske unije

31985R1899

L 179/2

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

08.07.1985.

UREDBA VIJEĆA (EEZ) br. 1899/85

od 8. srpnja 1985.

o utvrđivanju najmanje veličine mrežnog oka za mreže za ribolov na kapelana u dijelu područja Konvencije o budućoj multilateralnoj suradnji u području ribarstva sjeveroistočnog Atlantika, koje se prostire izvan morskih voda u ribolovnoj nadležnosti ugovornih stranaka Konvencije

VIJEĆE EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske ekonomske zajednice,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EEZ) br. 170/83 od 25. siječnja 1983. o uspostavi sustava Zajednice za očuvanje i gospodarenje ribolovnim resursima (1), a posebno njezin članak 11.,

uzimajući u obzir prijedlog Komisije,

budući da u skladu s člankom 2. Uredbe (EEZ) br. 170/83 Vijeće mora utvrditi potrebne mjere očuvanja na temelju raspoloživih znanstvenih mišljenja kako bi se postigli ciljevi iz članka 1. te Uredbe;

budući da je Odlukom 81/608/EEZ (2) odobrena Konvencija o multilateralnoj suradnji u području ribarstva sjeveroistočnog Atlantika; budući da je 17. ožujka 1982. ona stupila na snagu;

budući da je Komisija na temelju te Konvencije 28. studenoga 1984. donijela preporuku o najmanjoj veličini mrežnog oka za ribolov na kapelana u dijelu područja Konvencije, koje se prostire izvan područja pod ribolovnom nadležnošću ugovornih stranaka, te je ta preporuka 26. siječnja 1985. postala obvezujućom za Zajednicu;

budući da Zajednica sada mora poduzeti mjere za provedbu te preporuke u vezi s plovilima Zajednice,

DONIJELO JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Plovilima koja plove pod zastavom države članice ili su u njoj registrirana zabranjuje se uporaba mreže veličine mrežnog oka manje od 16 milimetara prilikom ribolova na kapelana u dijelu područja Konvencije koje se prostire izvan morskih voda pod ribolovnom nadležnošću ugovornih stranaka ove Konvencije.

Definicije područja Konvencije navedene su u Prilogu.

Smatra se da plovilo obavlja ribolov na kapelana ako količina kapelana na plovilu prelazi 50 % mase ukupne količine kapelana i drugih vrsta na plovilu.

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu trećeg dana od dana objave u Službenom listu Europskih zajednica.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 8. srpnja 1985.

Za Vijeće

Predsjednik

J. SANTER

(2) SL L 227, 12.8.1981., str. 21.

PRILOG

Definicija područja obuhvaćenoga Konvencijom o budućoj multilateralnoj suradnji u području ribolova sjeveroistočnog Atlantika

(Članak 1. stavak 1. Konvencije)

Područje na koje se primjenjuje Konvencija uključuje vode:

(a)

u dijelovima Atlantskoga oceana i Sjevernog ledenog mora i njihovih pripadajućih mora sjeverno od 36° sjeverne zemljopisne širine i između 42° zapadne zemljopisne dužine i 51° istočne zemljopisne dužine uz iznimku:

i.	Baltičkog mora i pojaseva koji leže južno i istočno od linija povučenih od rta Hasenore do rta Gniben, od Korshagea do Spodsbjerga i od rta Gilbierg do Kullena; i

ii.	Sredozemnog mora i njegovih pripadajućih mora sve do sjecišta paralele na 36° sjeverne zemljopisne širine i meridijana na 5° 36″ zapadne zemljopisne dužine;

(b)	u dijelu Atlantskog oceana sjeverno od 59° sjeverne zemljopisne širine i između 44° i 42° zapadne zemljopisne dužine.

04/Sv. 009

Službeni list Europske unije

31985R3460

L 332/19

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

06.12.1985.

UREDBA KOMISIJE (EEZ) br. 3460/85

od 6. prosinca 1985.

o utvrđivanju detaljnih pravila za dodjelu kompenzacijske naknade za sredozemne srdele

KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u o obzir Ugovor o osnivanju Europske ekonomske zajednice,

uzimajući u obzir Akt o pristupanju Španjolske i Portugala, a posebno njegove članke 171. i 358.,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EEZ) br. 3117/85 od 4. studenoga 1985. o utvrđivanju općih pravila za dodjelu kompenzacijskih naknada za srdele (1), a posebno njezin članak 4.,

budući da se člankom 3. Uredbe (EEZ) br. 3117/85 utvrđuju uvjeti za dodjelu kompenzacijskih naknada u pogledu prihvatljivih proizvoda i oblika prerade, ograničenja od 43 000 tona i korisnika programa, te utvrđuju metode za izračun navedene naknade;

budući da se taj program mora primijeniti na one kategorije srdela koje će se najvjerojatnije najlakše moći prodati nakon prerade;

budući da se zdravstvenim i tehničkim odredbama koje su utvrdila državna tijela osigurava da su predmetni proizvodi bili u cijelosti i potpuno podvrgnuti jednom od postupaka iz članka 3. stavka 1. Uredbe (EEZ) br. 3117/85; budući da usklađenost predmetnih prerađenih proizvoda s navedenim odredbama treba podvrgnuti provjeri;

budući da odgovornost za odlučivanje o količinama u pogledu kojih svaki proizvođač s poslovnim nastanom na njihovom području ispunjava uvjete za naknadu treba prepustiti državama članicama;

budući da, radi usklađivanja s količinskim ograničenjem Zajednice od 43 000 tona predviđenim ovim programom, svaka država članica treba na početku poljoprivredne godine Komisiju obavijestiti o ukupnim dodijeljenim količinama; budući da je prema potrebi potrebno utvrditi metode za smanjenje ukupnih količina ako se prekorači najveće količinsko ograničenje;

budući da najduže razdoblje za preradu i podnošenje zahtjeva prerađivača za isplatu naknade treba utvrditi na šest mjeseci od datuma isporuke kako bi se osiguralo da se isplata navedene naknade za one količine za koje se ostvaruje to pravo obavi u razumnome roku;

budući da treba predvidjeti da proizvođač ili organizacija proizvođača izdaju pisanu potvrdu kojom se dokazuje da je svaka prodana količina dio količine za koju se ostvaruje pravo na naknadu utvrđenu za predmetnog proizvođača ili organizaciju proizvođača s ciljem ubrzanja isplate naknade; budući da nadalje treba predvidjeti da države članice razmjenjuju potrebne podatke o tim potvrdama radi provjere izdanih potvrda;

budući da su korisnici koji ostvaruju pravo na naknadu dužni u svakom trenutku izvješćivati inspekcijska tijela o svojim prerađivačkim aktivnostima kako bi se osigurala stalna kontrola;

budući da sukladno članku 2. stavku 3. Ugovora o pristupanju ustanove Zajednice mogu prije pristupanja donijeti mjere iz članaka 171. i 358. Akta;

budući da su mjere predviđene u ovoj Uredbi u skladu s mišljenjem Upravljačkog odbora za proizvode ribarstva,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Ovom se Uredbom utvrđuju detaljna pravila za dodjelu kompenzacijske naknade za sredozemne srdele, dalje u tekstu: „naknada”, iz članka 3. Uredbe (EEZ) br. 3117/85.

Članak 2.

1. Naknada se dodjeljuje samo za srdele koje se prodaju prerađivaču za potrebe potpune i konačne prerade pod uvjetima utvrđenim člankom 3. Uredbe (EEZ) br. 3117/85, u skladu sa zdravstvenim i tehničkim odredbama za proizvode namijenjene prehrani ljudi koje su na snazi u državi članici u kojoj prerađivač ima poslovni nastan.

2. Za potrebe stavka 1. prerađivač znači svaka fizička ili pravna osoba koja:

—	prerađuje sredozemne srdele u skladu s jednom od metoda predviđenih člankom 3. Uredbe (EEZ) br. 3117/85,

—	ispunjava uvjete utvrđene nacionalnim zakonodavstvom dotične države članice za preradu jednom od navedenih metoda.

Članak 3.

1. Država članica u kojoj proizvođač ili organizacija proizvođača ima poslovni nastan privremeno utvrđuje godišnju količinu koja ispunjava uvjete za naknadu za svaku poljoprivrednu godinu i za svakoga proizvođača ili organizaciju proizvođača na njihov zahtjev, na temelju prosječne godišnje količine koju je proizvođač ili organizacija proizvođača prodala prerađivačkoj industriji Zajednice za potrebe postupaka prerade koji su prihvatljivi sukladno ovoj Uredbi, tijekom referentnog razdoblja od 1982. do 1984.

2. Države članice obavješćuju Komisiju, mjesec dana prije početka svake poljoprivredne godine, o ukupnoj količini koja ispunjava uvjete za naknadu, kako je privremeno utvrđena za nadolazeću poljoprivrednu godinu, raščlanjena po kategoriji proizvoda i postupku prerade. Nadalje, odnosne države članice odmah obavješćuju Komisiju o svakoj promjeni ove količine.

Ako zbroj količina koje je privremeno odredila svaka država članica prijeđe gornju granicu iz druge alineje članka 3. stavka 1. Uredbe (EEZ) br. 3117/85, Komisija nakon savjetovanja s dotičnim državama članicama odlučuje o ukupnim količinama koje ispunjavaju uvjete za naknadu, ili sa svakom državom članicom, prema kriterijima iz stavka 1.

Komisija donosi odluku o dotičnim količinama u roku od 30 dana od primitka obavijesti o tim količinama, a ako to ne učini, utvrđene se količine smatraju prihvaćenima.

3. Konačna dodjela količina iz stavka 1. vrši se nakon što Komisija donese odluku o ukupnoj količini koju je odredila svaka pojedina država članica u skladu sa stavkom 2.

Članak 4.

1. Proizvođač ili organizacija proizvođača iz članka 3. stavka 1. izdaje prerađivaču prilikom svake prodaje pisanu potvrdu koja uključuje ime prodavača, ime kupca, količinu i cijenu proizvoda na koje se odnosi ova prodaja, te navodi da je ta količina dio prihvatljive količine koja se dodjeljuje proizvođaču ili organizaciji proizvođača u skladu s člankom 3. stavkom 1.

Predmetni proizvođač ili organizacija proizvođača dostavljaju bez odlaganja presliku te potvrde državi članici koja je utvrdila količinu za koju se ostvaruje pravo na naknadu.

2. Prije isplate naknade, država članica u kojoj proizvođač ili organizacija proizvođača koji prodaju proizvod ima poslovni nastan, provjerava da li zbirne količine prodane na temelju svake potvrde ne prelaze količinu za koju se ostvaruje pravo na naknadu, a koja je dodijeljena predmetnom proizvođaču ili organizaciji proizvođača za dotičnu poljoprivrednu godinu.

3. Ako se proizvod prerađuje u državi članici koja nije država članica u kojoj prodavač proizvoda ima poslovni nastan, država članica u kojoj se obavlja prerada svakoga mjeseca dostavlja državi članici u kojoj prodavač ima poslovni nastan, s obzirom na provjeru iz stavka 2., popis potvrda koje je primila u prethodnom mjesecu u skladu s člankom 5. Provjera se vrši odmah po primitku predmetnoga popisa, a njezin se ishod bez odlaganja dostavlja državi članici koja je obavila provjeru.

4. Ako država članica koja vrši provjeru iz stavka 2. nije u mogućnosti donijeti konačnu odluku o navedenoj potvrdi, ta država članica mora zatražiti od proizvođača ili organizacije proizvođača koja je izdala predmetnu potvrdu da potonju obrazloži u razdoblju ne duljem od mjesec dana.

Članak 5.

1. Po dovršetku postupaka prerade, a najkasnije šest mjeseci od datuma stvarne isporuke proizvoda, dotični prerađivač može podnijeti zahtjev za isplatu naknade.

2. Država članica u kojoj je izvršena prerada isplaćuje prerađivaču naknadu po predočenju:

—	prodajne fakture ili blagajničke potvrde za proizvod, na kojoj mora navesti barem imena i adrese predmetnih stranaka i količinu, kupovnu cijenu koja je stvarno plaćena proizvođaču ili organizaciji proizvođača i datum isporuke za svaku kategoriju kupljenog proizvoda,

—	dokaza o plaćanju robe po cijeni iz prve alineje,

—	potvrde iz članka 4..

za količine koje ne prelaze količine za koje se ostvaruje pravo na naknadu, kako je utvrđeno u skladu s člankom 3. i nakon provjere potvrda u skladu s člankom 4. stavkom 2.

3. Ako se provjerom iz članka 4. stavka 2. utvrdi da količine koje je prodao proizvođač ili organizacija proizvođača premašuju količinu za koju se ostvaruje pravo na naknadu, a koja je dodijeljena proizvođaču ili organizaciji proizvođača za dotičnu poljoprivrednu godinu, ili ako organizacija proizvođača ne pruži zadovoljavajući odgovor u razdoblju navedenom u članku 4. stavku 4., naknada se ne isplaćuje.

Članak 6.

1. Dotične države članice uspostavljaju sustav kontrole kako bi provjerile prihvatljivost proizvoda za koje je podnesen zahtjev za naknadu te usklađenost s odredbama ove Uredbe.

2. Država članica utvrđuje detaljna pravila za rad sustava kontrole, koja moraju uključivati najmanje sljedeće zahtjeve:

—	podnošenje od strane prerađivača popratnih dokumenata koji se koriste za utvrđivanje njegovog pravo na isplatu naknade,

—	vođenje evidencije od strane proizvođača ili organizacije proizvođača o prodajama izvršenim sukladno uvjetima ove Uredbe, pri čemu se za svaku prodaju moraju navesti datum, kupac, količina i kakvoća prodanog proizvoda,

—

za potrebe provjere potpune i konačne prerade, prerađivač vođenje dnevne evidencije stanja zaliha od strane prerađivača, u kojoj se posebno navodi:

—	količina kupljenih proizvoda podijeljena po vrsti i kategoriji, datumu prihvaćanja i broju računa ili blagajničke potvrde,

—	datumi kada je prerada započeta i kada je dovršena,

—	prerađena količina podijeljena po vrsti, kategoriji i načinu prerade te mjesto prerade,

—	izravne inspekcijske preglede odnosnih prerađivačkih industrija,

—	utvrđivanje pojedinosti koje se navode u zahtjevu za naknadu iz članka 5.

Članak 7.

1. Ako korisnik naknade prekrši program naknade uz ograničene posljedice i ako dotični korisnik dokaže predmetnoj državi članici na prihvatljivi način da to kršenje nije počinjeno s namjerom prijevare ili zbog ozbiljnog nemara, država članica zadržava iznos u visini od 10 % cijene Zajednice za povlačenje atlantskih srdela koji se primjenjuje na količine koje su predmet kršenja i za koje bi se ostvarilo pravo na naknadu ili za koje je naknada već dodijeljena.

2. Svakog mjeseca država članica obavješćuje Komisiju o onim slučajevima u kojima su primijenili stavak 1.

Članak 8.

Količine prodane u skladu s ovom Uredbom posebno se upisuju u posljednji stupac registra, čiji je ogledni primjerak sadržan u Prilogu Uredbi Komisije (EEZ) br. 3138/82 (2).

Članak 9.

1. Dotične države članice obavješćuju Komisiju, najkasnije dva mjeseca od datuma stupanja na snagu ove Uredbe o kontrolnim mjerama uvedenima u skladu s člankom 6. stavkom 1.

2. Države članice također svakog mjeseca obavješćuju Komisiju o prerađenim količinama za koje je ostvareno pravo na naknadu tijekom prethodnog mjeseca, raščlanjenim po trgovačkoj kategoriji i vrsti izvršene prerade, te o troškovima povezanima s dodjelom predmetne naknade.

Članak 10.

Stopa konverzije koja se primjenjuje na naknadu je reprezentativna stopa koja je na snazi na dan isporuke proizvoda.

Članak 11.

Ova Uredba stupa na snagu 1. ožujka 1986. pod uvjetom da na snagu stupi i Ugovor o pristupanju Španjolske i Portugala.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 6. prosinca 1985.

Za Komisiju

Frans ANDRIESSEN

Potpredsjednik

(1) SL L 297, 9.11.1985., str. 1.

(2) SL L 335, 29.11.1982., str. 9.

04/Sv. 009

Službeni list Europske unije

31987R0253

L 029/9

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

19.01.1987.

UREDBA VIJEĆA (EEZ) br. 253/87

od 19. siječnja 1987.

o sklapanju Sporazuma između Europske ekonomske zajednice i Vlade Republike Gvineje o izmjeni Sporazuma između Europske ekonomske zajednice i Vlade Revolucionarne Narodne Republike Gvineje o ribolovu u obalnim vodama Gvineje, potpisanog u Conakryu 7. veljače 1983.

VIJEĆE EUROPSKIH EKONOMSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske ekonomske zajednice, a posebno njegov članak 43.,

uzimajući u obzir Akt o pristupanju Španjolske i Portugala, a posebno njegov članak 155. stavak 2. točka (b) i članak 167. stavak 3.,

uzimajući u obzir prijedlog Komisije (1),

uzimajući u obzir mišljenje Europskog parlamenta (2),

budući da su u skladu s drugim stavkom članka 15. Sporazuma o ribolovu u obalnim vodama Gvineje, Zajednica i Republika Gvineja vodile pregovore kako bi odredile izmjene ili dopune Sporazuma na kraju prvog trogodišnjeg razdoblja primjene Sporazuma;

budući da je kao rezultat tih pregovora 12. srpnja 1986. parafiran Sporazum o izmjeni Sporazuma o ribarstvu;

budući da Vijeće treba, u skladu s člankom 155. stavkom 2. točkom (b) Akta o pristupanju, odrediti odgovarajuće postupke kako bi se uzelo u obzir sve ili dio interesa Kanarskih otoka pri donošenju odluka Vijeća, za svaki pojedini slučaj, a posebno u cilju sklapanja sporazuma o ribarstvu s trećim zemljama; budući da je u danom slučaju potrebno odrediti odgovarajuće postupke;

budući da je sklapanje Sporazuma u interesu Zajednice,

DONIJELO JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Ovim se u ime Zajednice odobrava Sporazum između Europske ekonomske zajednice i Vlade Republike Gvineje o izmjeni Sporazuma između Europske ekonomske zajednice i Vlade Revolucionarne Narodne Republike Gvineje o ribolovu u obalnim vodama Gvineje, potpisan 7. veljače 1983. u Conakryu.

Tekst Sporazuma priložen je ovoj Uredbi.

Članak 2.

Kako bi se uzeli u obzir interesi Kanarskih otoka, Sporazum iz članka 1. i, u mjeri u kojoj je to potrebno za njegovu primjenu, odredbe zajedničke ribarstvene politike o očuvanju i gospodarenju ribolovnim resursima, primjenjuje se i na plovila koja plove pod zastavom Španjolske i koja su trajno evidentirana u registrima nadležnih tijela na lokalnoj razini („registros de base”) u Kanarskim otocima, pod uvjetima iz napomene 6. Priloga I. Uredbi Vijeća (EEZ) br. 570/86 od 24. veljače 1986. o definiranju koncepta „proizvoda s podrijetlom” i načinima administrativne suradnje u trgovini između carinskih područja Zajednice, Ceute i Melille te Kanarskih otoka (3).

Članak 3.

Ovim se ovlašćuje predsjednik Vijeća da odredi osobe ovlaštene za potpisivanje Sporazuma kako bi isti bio obvezujući za Zajednicu.

Članak 4.

Ova Uredba stupa na snagu trećeg dana od dana objave u Službenom listu Europskih zajednica.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 19. siječnja 1987.

Za Vijeće

Predsjednik

P. DE KEERSMAEKER

(1) SL C 294, 20.11.1986., str. 6.

(2) Mišljenje izneseno 12. prosinca 1986. (još nije objavljeno u Službenom listu).

(3) SL L 56, 1.3.1986., str. 1.

04/Sv. 009

Službeni list Europske unije

31987R0954

L 090/27

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

01.04.1987.

UREDBA KOMISIJE (EEZ) br. 954/87

od 1. travnja 1987.

o uzorkovanju ulova radi utvrđivanja postotka ciljnih i zaštićenih vrsta pri obavljanju ribolova mrežama malog oka

KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske ekonomske zajednice,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EEZ) br. 170/83 od 25. siječnja 1983. o uspostavi sustava Zajednice za očuvanje i gospodarenje ribolovnim resursima, (1),

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EEZ) br. 3094/86 od 7. listopada 1986. o utvrđivanju određenih tehničkih mjera za očuvanje ribolovnih resursa (2), kako je izmijenjena Uredbom (EEZ) br. 4026/86 (3), a posebno njezin članak 15.,

budući da se člankom 2. Uredbe (EEZ) br. 3094/86 predviđa mogućnost korištenja jednog ili više reprezentativnih uzoraka kao temelja za utvrđivanje postotka ciljnih i zaštićenih vrsta;

budući da je neophodno definirati značenje pojma „reprezentativni uzorak”;

budući da je, za ovu Uredbu, potrebno definirati pojmove „vrste koje se love mrežama malog oka” i „mreže malog oka”;

budući da je primjereno definirati metodu uzorkovanja koja se treba koristiti pri utvrđivanju postotka ciljnih i zaštićenih vrsta pri obavljanju ribolova mrežama malog oka;

budući da je radi provedbe potrebno definirati postupak inspekcije;

budući da je zbog novih pravila uspostavljenih ovom Uredbom potrebno staviti izvan snage Uredbu Vijeća (EEZ) br. 3421/84 od 5. prosinca 1984. o uzorkovanju ulova radi utvrđivanja postotka prilova pri obavljanju ribolova mrežama malog oka (4);

budući da su mjere predviđene u ovoj uredbi u skladu s mišljenjem Upravljačkog odbora za ribolovne resurse,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Reprezentativni uzorak

Za utvrđivanje postotka ciljnih i zaštićenih vrsta, kako je navedeno u članku 2. Uredbe (EEZ) br. 3094/86, pri obavljanju ribolova mrežama malog oka, uzorci riba uzeti na način koji je opisan u ovoj Uredbi smatraju se reprezentativnim uzorkom svih primjeraka riba na palubi plovila ili na palubi plovila nakon sortiranja ili u spremištu potpalublja plovila (štivi) ili nakon iskrcaja u smislu članka 2. stavka 3. navedene Uredbe.

Članak 2.

Definicija skupina vrsta i mreža

Za potrebe ove Uredbe:

—	pojam „vrste koje se love mrežama malog oka” znači odobrene ciljne vrste iz Priloga I. Uredbi (EEZ) br. 3094/86 kod ulova za koje je referentna minimalna veličina oka jednaka ili manja od 40 milimetara,

—	pojam „mreže malog oka” znači sve mreže čija je veličina oka jednaka ili manja od 60 milimetara.

Članak 3.

Procjena težine ribe na plovilu

Ako se na plovilu nalaze vrste koje se love mrežama malog oka, predstavnik nadležnih tijela države članice, dalje u tekstu pod nazivom „inspektor”, utvrđuje težinu svake skupine vrsta na plovilu koja je potrebna za izračun postotka ciljnih i zaštićenih vrsta koje su ulovljene mrežama malog oka i sortirane. Pri utvrđivanju težine inspektor uzima u obzir podatke iz svake evidencije o ribolovnim aktivnostima (očevidnik) koji se vodi u skladu s člankom 3. Uredbe Vijeća (EEZ) br. 2057/82 (5) i Uredbom Komisije (EEZ) br. 2807/83 (6).

Članak 4.

Odabir uzoraka ribe

1. Inspektor uzima uzorke i provodi postupak inspekcije.

2. Kapetan ili njegov predstavnik imaju pravo biti nazočni tijekom uzorkovanja.

3. Uzorci se uzimaju iz svih dijelova ulova koji sadrže vrste koje se love mrežama malog oka.

4. Uzimaju se tako da se najmanje po jedan uzorak uzima iz svakog spremišta ili odjeljka unutar spremišta u koji se može ostvariti pristup, ili iz ribe na palubi prije ili nakon sortiranja u skladu s člankom 2. Uredbe (EEZ) br. 3094/86.

5. Prilikom uzimanja uzoraka inspektor, u mjeri u kojoj je to moguće, uzima uzorke u skladu sa svojom procjenom težine ribe u svakom spremištu, odjeljku unutar spremišta ili na palubi.

6. Kad je to moguće, uzimaju se uzorci iz različitih razina u spremištu ili odjeljaka unutar spremišta.

7. Kada se uzorkovanje obavlja nakon iskrcavanja, uzorci se uzimaju u vremenskim razmacima tijekom iskrcavanja.

8. Uzorci se sortiraju po vrstama ili skupinama vrsta. Nakon sortiranja utvrđuje se ukupna težina svake vrste ili skupine vrsta.

Članak 5.

Postupak inspekcije

1. Ako je to tehnički moguće, početno se uzorkovanje obavlja na moru.

2. Kapetan može zahtijevati da se uzorkovanje ponovi u luci, bilo prije ili tijekom iskrcaja. Inspektor može zahtijevati da se uzorkovanje ponovi u luci prije iskrcaja i, ako kapetan odluči iskrcati ulov, ponovno tijekom iskrcaja.

3. Ako kapetan ili inspektor zahtijevaju da se uzorkovanje obavi za vrijeme iskrcaja ulova, luka koju odabere inspektor mora imati objekte za iskrcaj i obradu ulova, osim u slučaju ograničenja koje, po procjeni inspektora, to sprečavaju.

4. Plovilo može biti provedeno pod pratnjom u luku ili se njegovo spremište može zapečatiti, a od kapetana tražiti da plovilo odveze u luku koju odredi inspektor. U potonjem slučaju inspektor obavješćuje odgovarajuća kontrolna tijela u toj luci o nazivu, registracijskom broju, i tamo gdje je to primjenljivo, radijskom pozivnom znaku plovila i procijenjenom vremenu uplovljavanja. Kapetan plovila se odmah po uplovljavanju javlja kontrolnim tijelima. Pečate može ukloniti samo inspektor.

5. Čitav postupak inspekcije obavljaju inspektori iste države članice, osim ako ona pristane prenijeti kontrolne postupke na nadležna tijela druge države članice.

6. Ako se odredbe iz stavka 5. koriste za prijenos kontrolnih postupaka iz jedne države članice u drugu, spremište (štiva) se zapečaćuje i vrijede odredbe iz stavka 4. koje se odnose na plovila čija su spremišta zapečaćena.

Članak 6.

Relativna valjanost inspekcije

1. Rezultat izračuna postotaka dobivenih uzorkovanjem u luci prevladava nad onim dobivenim uzorkovanjem na moru.

2. Rezultat izračuna postotaka dobivenih uzorkovanjem tijekom iskrcaja prevladava nad onim dobivenim uzorkovanjem na moru ili u luci bez iskrcaja.

Članak 7.

Minimalne veličine uzoraka

1. Za uzorkovanje na moru, ukupna težina uzoraka odabranih u skladu s člankom 4. ne smije biti manja od 100 kilograma.

2. Za uzorkovanje u luci, ukupna težina uzoraka odabranih u skladu s člankom 4. ne smije biti manja od 100 kilograma ili dvijetisućitog dijela težine iskrcanog ulova ili ukupnog ulova na plovilu, ovisno o tome koji je veći.

Članak 8.

Ovim se stavlja izvan snage Uredba (EEZ) br. 3421/84.

Članak 9.

Ova Uredba stupa na snagu trećeg dana od dana objave u Službenom listu Europskih zajednica.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 1. travnja 1987.

Za Komisiju

António CARDOSO E CUNHA

Član Komisije

(2) SL L 288, 11.10.1986., str. 1.

(3) SL L 376, 31.12.1986., str. 1.

(4) SL L 316, 6.12.1984., str. 34.

(5) SL L 220, 29.7.1982., str. 1.

(6) SL L 276, 10.10.1983., str. 1.

04/Sv. 009

Službeni list Europske unije

31987D0277

L 135/29

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

18.05.1987.

ODLUKA VIJEĆA

od 18. svibnja 1987.

o dodjeli mogućnosti ulova bakalara na području otoka Spitsbergen i Medvjeđeg otoka i u području 3M kako je utvrđeno Konvencijom NAFO-a

(87/277/EEZ)

VIJEĆE EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske ekonomske zajednice,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EEZ) br. 170/83 od 25. siječnja 1983. o uspostavi sustava Zajednice za očuvanje i gospodarenje ribolovnim resursima (1), kako je izmijenjena Aktom o pristupanju Španjolske i Portugala, a posebno članak 11. te Uredbe,

uzimajući u obzir prijedlog Komisije,

budući da je potrebno dodijeliti mogućnosti ulova bakalara na području otoka Spitsbergen i Medvjeđeg otoka (područje ICES-a II.b) i u području 3M regulatornog područja definiranog Konvencijom NAFO-a kako bi se osiguralo racionalno gospodarenje količinama koje su dostupne Zajednici;

budući da je potrebno usvojiti pravila o dodjeli tih mogućnosti ulova s obzirom na to kako se stokovi razvijaju kako bi si ribari mogli organizirati stabilan ribolov;

budući da raspodjela udjela stoka bakalara dostupnog Zajednici na području otoka Spitsbergen i Medvjeđeg otoka ni na koji način ne dovodi u pitanje prava i obaveze koje proizlaze iz Ugovora iz Pariza 1920.,

DONIJELO JE OVU ODLUKU:

Jedini članak

Mogućnosti ulova bakalara na području otoka Spitsbergen i Medvjeđeg otoka (područje ICES-a II.b) i u području 3M regulatornog područja definiranog Konvencijom NAFO-a dodjeljuju se u skladu s tablicama u Prilogu.

Sastavljeno u Bruxellesu 18. svibnja 1987.

Za Vijeće

Predsjednik

P. DE KEERSMAEKER

(1) SL L 379, 31.12.1981., str. 1.

PRILOG

Bakalar na području otoka Spitsbergen i Medvjeđeg otoka (područje ICES-a II.b)

Ukupan dopušten ulov (TAC) (u tonama)	Udio Zajednice (u tonama)	Njemačka %	Španjolska %	Francuska %	Portugal %	Ujedinjena Kraljevina %	Druge države članice
	PRVI OBROK	Postotak udjela Zajednice nakon odbitka standardne količine dodijeljene „drugim državama članicama”					Standardna količina
	21 000 ili manje	15,3	52,15	8,61	11,01	12,92	100 tona
	DRUGI OBROK	Postotak kvote Zajednice nakon odbitka prvog obroka i količine dodijeljene „drugim državama članicama”					Standardni iznos
	210 001 – 23 100	25,67	30,11	17,37	4,50	22,35	250 tona
							Postotak udjela Zajednice
700 001 – 800 000	23 101 – 26 404						2
800 001 – 900 000	26 401 – 29 700						3
900 001 – 1 000 000	29 701 – 33 000						4
1 000 001 – ili više	33 001 ili više						5

Bakalar NAFO 3M

	Njemačka %	Španjolska %	Francuska %	Portugal %	Ujedinjena Kraljevina %
PRVI OBROK
7 500 tona ili manje	9,33	28,67	4,00	39,33	18,67
DRUGI OBROK
više od 7 500 tona	1,76	37,81	5,38	51,97	3,08

04/Sv. 009

Službeni list Europske unije

31989R3506

L 342/11

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

23.11.1989.

UREDBA KOMISIJE (EEZ) br. 3506/89

od 23. studenoga 1989.

o izmjeni Uredbe (EEZ) br. 3703/85 o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu zajedničkih tržišnih standarda za određenu svježu ili rashlađenu ribu

KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske ekonomske zajednice,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EEZ) br. 3796/81 od 29. prosinca 1981. o zajedničkoj organizaciji tržišta proizvoda ribarstva (1), kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EEZ) br. 1495/89 (2), a posebno njezin članak 4. stavak 4.,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EEZ) br. 103/76 od 19. siječnja 1976. o utvrđivanju zajedničkih tržišnih standarda za određenu svježu ili rashlađenu ribu (3), kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EEZ) br. 33/89 (4), a posebno njezin članak 6. stavak 7., članak 8. stavak 5. i članak 9.,

budući da je dostupno olakšati provedbu mjera kontrole; budući da treba dopustiti dovoljno vremena za razvrstavanje i označivanje određene svježe ili rashlađene ribe;

budući da je iskustvo pokazalo da sustav uzorkovanja treba proširiti tako da se njime obuvate i pelagijske vrste ribe, osim haringe i skuše; budući da stoga treba utvrditi detaljna provedbena pravila za vrste obuhvaćene tim sustavom;

budući da stoga Uredbu Vijeća (EEZ) br. 3703/85 (5) treba izmijeniti;

budući da su mjere predviđene u ovoj Uredbi u skladu s mišljenjem Upravljačkog odbora za proizvode ribarstva,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Uredba (EEZ) br. 3703/85 mijenja se kako slijedi:

1.	Članci 7., 8. i 9. postaju članci 10., 11. i 12. U trećoj alineji članka 11. „članka 7.” zamjenjuje se s „članka 10”.

Članak 6. zamjenjuje se sljedećim člancima 6. do 9.:

„Članak 6.

Razvrstavanje i označivanje kategorije veličine i stupnja svježine, kako je navedeno u člancima 7. i 8. Uredbe (EEZ) br. 103/76, vrši se u razumnome roku prije prve ponude proizvoda za prodaju, kako bi se olakšao inspekcijski pregled predviđen člankom 4. Uredbe (EEZ) br. 3796/81.

Članak 7.

1. Razvrstavanje vrsta navedenih u Prilogu II. u različite kategorije svježine i veličine na temelju sustava uzorkovanja, kako je predviđeno člankom 9. Uredbe (EEZ) br. 103/76, vrši se u skladu s postupkom utvrđenim u sljedećim stavcima i u članku 8.

2. Uzorci se uzimaju tako da budu reprezentativni za određenu seriju, pri čemu se vodi računa o trgovinskim praksama koje se primjenjuju po tom pitanju u državama članicama. Uzorci se uzimaju redovito, ovisno o masi uzoraka koje je potrebno uzeti i ukupnim količinama koje se nude na prodaju.

3. Uzorci se uzimaju kako slijedi iz količine koja se nudi na prodaju pod uvjetom da njihova masa nije manja od 0,08 % bilo koje količine teže od 100 tona:

Količina ponuđena na prodaju (u tonama)	Najmanja masa u uzorku (kg)
Manje od 5	8
5 ili više, ali manje od 15	20
15 ili više, ali manje od 40	40
40 ili više, ali manje od 60	60
60 ili više, ali manje od 80	80
80 ili više, ali manje od 100	100
100 ili više	120

4. U slučajevima u kojima se proizvodi istovaruju s plovila opremljenih bazenima za ribe, uzorci se uzimaju iz sadržaja svakoga bazena, uzimajući u obzir gore navedene odredbe.

Članak 8.

1. Sva se riba iz svakoga uzorka razvrstava u skladu s Uredbom (EEZ) br. 103/76. Svježina se utvrđuje u skladu s kriterijima iz točke I. Priloga A toj Uredbi.

Količine namijenjene za prodaju potom se svrstavaju u iste kategorije koje su upotrijebljene za ribe iz uzorka, uz uvjet da vizualni pregled predmetnih količina ne ostavlja dvojbe u pogledu reprezentativnosti uzorka.

Dopuštena su odstupanja u pogledu veličine i svježine kako je predviđeno člankom 2.

2. Ako je iz uzorka vidljivo da:

(a)

dio pregledane ribe, koji predstavlja više od 10 % količine u uzorku, spada u kategoriju B, najmanja masa u uzorku mora biti najmanje dvostruko veća od mase navedene u članku 7. stavku 3. Odgovarajući broj riba također se pregledava u skladu s kriterijima svježine iz točke II. Priloga A Uredbi (EEZ) br. 103/76. Dotične količine mogu se svrstati u višu kategoriju od B kategorije ako je kakvoća svih riba iz drugoga uzorka veća od kakvoće kategorije B;

(b)	dio pregledane ribe ne ispunjava zahtjeve za prodaju za prehranu ljudi, dotične se količine ne smiju upotrijebiti za tu namjenu osim ako se razvrstavanjem u skladu s člancima 6., 7. i 8. Uredbe (EEZ) br. 103/76 ne pokaže da se dio tih riba može prodavati za prehranu ljudi;

(c)	neke količine nisu istovrsne u pogledu svježine i veličine, stručnjaci iz članka 11. Uredbe (EEZ) br. 103/76. donose odluku o masi dodatnih uzoraka koje je potrebno uzeti.

3. Ako vizualni pregled ribe pokaže da ona nije bila uskladištene na plovilu na način propisan člankom 6. stavkom 6. Uredbe (EEZ) br. 103/76, primjenjuje se metoda ocjenjivanja iz stavka 2. točke (a) ovog članka.

Članak 9.

Države članice putem redovitih pregleda osiguravaju poštivanje Uredbe (EEZ) br. 103/76 u pogledu razvrstavanja proizvoda na temelju postupka uzorkovanja.”

Prilog postaje Prilog I. i dodaje se sljedeći Prilog II.:

„PRILOG II.

1. Haringa vrste Clupea harengus.

2. Srdele vrste Sardina pilchardus.

3. Skuša vrste Scomber scombrus.

4. Skuša (plavica) vrste Scomber japonicus.

5. Šarun (Trachurus spp.)

6. Inćuni (Engraulis spp.)

7. Gire vrste Maena smaris.”

Članak 2.

1. Ova Uredba stupa na snagu trećeg dana od dana objave u Službenom listu Europskih zajednica.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 23. studenoga 1989.

Za Komisiju

Manuel MARÍN

Potpredsjednik

(2) SL L 148, 1.6.1989., str. 1.

(3) SL L 20, 28.1.1976., str. 29.

(4) SL L 5, 7.1.1989., str. 18.

(5) SL L 351, 28.12.1985., str. 63.

04/Sv. 009

Službeni list Europske unije

31990D0655

L 353/57

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

04.12.1990.

ODLUKA VIJEĆA

od 4. prosinca 1990.

o izmjeni Odluke 87/277/EEZ o dodjeli mogućnosti ulova bakalara na području otoka Spitsbergen i Medvjeđeg otoka i u području 3M kako je utvrđeno Konvencijom NAFO-a

(90/655/EEZ)

VIJEĆE EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske ekonomske zajednice,

uzimajući u obzir prijedlog Komisije (2),

uzimajući u obzir mišljenje Europskog parlamenta (3),

budući da je ujedinjenjem Njemačke došlo do promjene statističkih podataka o količinama ulova na kojima se temeljila Odluka 87/277/EEZ (4); budući da stoga treba izmijeniti tu Odluku kako bi se pri izračunu dodijeljenih postotaka u Prilogu toj Odluci uzeo u obzir ulov bivše Demokratske Republike Njemačke tijekom referentnih razdoblja,

DONIJELO JE OVU ODLUKU:

Jedini članak

Prilog Odluci 87/277/EEZ zamjenjuje se Prilogom ovoj Odluci.

Sastavljeno u Bruxellesu 4. prosinca 1990.

Za Vijeće

Predsjednik

G. DE MICHELIS

(2) SL C 248, 2.10.1990., str. 11.

(3) Mišljenje od 21. studenoga 1990. (još nije objavljeno u Službenom listu).

(4) SL L 135, 23.5.1987., str. 29.

PRILOG

Bakalar na području otoka Spitsbergen i Medvjeđeg otoka (područje ICES-a II. b)

Ukupan dopušteni ulov (TAC) (u tonama)	Udio Zajednice (u tonama)	Njemačka %	Španjolska %	Francuska %	Portugal %	Ujedinjena Kraljevina %	Druge države članice (ukupan iznos
	PRVI OBROK	Postotak udjela Zajednice nakon odbitka standardne količine dodijeljene drugim državama članicama					Standardna količina
	22 018 ili manje	19,24	49,73	8,21	10,50	12,32	100 tona
	DRUGI OBROK	Postotak udjela Zajednice nakon odbitka prvog obroka i količine dodijeljene drugim državama članicama					Standardni iznos
	22 019- 24 220	29,71	28,45	16,44	4,21	21,19	250 tona
							Postotak udjela Zajednice
700 001- 800 000	23 101- 26 404	29,54	28,54	16,46	4,27	21,19	1,91
800 001- 900 000	26 401- 29 700	29,51	28,56	16,47	4,27	21,19	2,86
900 001- 1 000 000	29 701- 33 000	29,54	28,54	16,46	4,27	21,19	3,82
1 000 001- ili više	33 001 ili više	29,54	28,54	16,46	4,27	21,1	4,77

Bakalar NAFO 3M

Njemačka

Španjolska

Francuska

Portugal

Ujedinjena Kraljevina

PRVI OBROK

7 500 tona ili manje

9,33

28,67

4,00

39,33

18,67

DRUGI OBROK

više od 7 500 tona

1,76

37,81

5,38

51,97

3,08

04/Sv. 009

Službeni list Europske unije

31993R1943

L 176/23

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

16.07.1993.

UREDBA KOMISIJE (EEZ) br. 1943/93

od 16. srpnja 1993.

o izdavanju uvoznih isprava za konzerve određenih vrsta tune podrijetlom iz trećih zemalja

KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske ekonomske zajednice,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EEZ) br. 3759/92 od 17. prosinca 1992. o zajedničkoj organizaciji tržišta proizvodima ribarstva i akvakulture (1), kako je izmijenjena Uredbom (EEZ) br. 697/93 (2), a posebno njezin članak 21. stavak 5.,

budući da je Uredbom Komisije (EEZ) br. 1792/93 (3) novim uvoznicima iz članka 3. stavka 1. točke (b) Uredbe Komisije (EEZ) br. 3900/92 (4) dodijeljeno pravo na uvoz 210 tona konzervi određenih vrsta tune; budući da, s obzirom da je odobrena količina mala, ako tražene količine budu veće od raspoloživih količina, Komisija ždrijebom odlučuje o zahtjevima istog dana kada budu predani;

budući da su se uvozne isprave koje su novi uvoznici zatražili 13. lipnja 1993. odnosile na 4 980 tona; budući da je Komisija 15. srpnja 1993. ždrijebom odabrala zahtjeve koji će biti odobreni;

budući da bi države članice u slučaju novih zahtjeva trebale suspendirati izdavanje uvoznih isprava,

DONIJELA JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Za zahtjeve predane 13. lipnja 1993., u skladu s člankom 3. stavkom 1. točkom (b) Uredbe (EEZ) br. 3900/92, dodjeljuju se uvozne isprave za konzerviranu tunu vrste Tunnus, tunj prugavac i palamide (Euthynnus pelamis) i ostale vrste roda Euthynnus koje potpadaju pod oznake KN ex 1604 14 11, ex 1604 14 19, ex 1604 19 30 i ex 1604 20 70, podrijetlom iz trećih zemalja navedenih u članku 1. stavku 1. Uredbe (EEZ) br. 3900/92, i to za sljedeće količine:

(u tonama)
Primatelj	Odobrena količina
Matrico Belgium NV	15
Becker, Ernst	15
Bioreform Ltd	15
Campione & Farnetani GmbH	15
Hofka Warenhandelgesellschaft mbH	15
Kaiser's Kaffee-Geschaft AG	15
Lohmann Vertriebsgesellschaft mbH	15
Merkur Delta Intern. Partenreederei	15
Rickertsen Getranke Vertrieb GmbH & Co. KG	15
Rickertsen, Georg & Jurgen (GmbH & Co)	15
Schaub, H Friedrich & Co	15
Wolf Handelsgesellschaft mbH	15
Photocopying Equipment & Rentals (SE) Ldt	15
W.H. Frost Ltd	15

Članak 2.

Izdavanje uvoznih isprava za konzerviranu tunu vrste Tunnus, tunj prugavac ili palamide (Euthynnus pelamis) i ostalih vrsta roda Euthynnus, koje potpadaju pod oznake KN ex 1604 14 11, ex 1604 14 19, ex 1604 19 30 i ex 1604 20 70, a podrijetlom su iz trećih zemalja navedenih u članku 1. stavku 1. Uredbe (EEZ) br. 3900/92, suspendira se, u skladu s člankom 3. stavkom 1. točkom (b) te Uredbe, za zahtjeve predane 14. srpnja 1993. i nakon tog datuma.

Članak 3.

Ova Uredba stupa na snagu 20. srpnja 1993.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 16. srpnja 1993.

Za Komisiju

Yannis PALEOKRASSAS

Član Komisije

(1) SL L 388, 31.12.1992., str. 1.

(2) SL L 76, 30.3.1993., str. 12.

(3) SL L 163, 6.7.1993., str. 21.

(4) SL L 392, 31.12.1992., str. 26.

04/Sv. 009

Službeni list Europske unije

31995D0399

L 236/24

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

18.09.1995.

ODLUKA VIJEĆA

od 18. rujna 1995.

o pristupanju Zajednice Sporazumu o osnivanju Komisije za tunu u Indijskom oceanu

(95/399/EZ)

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske ekonomske zajednice, a posebno njegov članak 43. zajedno s člankom 228. stavkom 2., prvom rečenicom, i stavkom 3., prvim podstavkom,

uzimajući u obzir prijedlog Komisije,

uzimajući u obzir mišljenje Europskog parlamenta (1),

budući da je Zajednica potpisala Konvenciju Ujedinjenih naroda o pravu mora koja zahtijeva da svi članovi međunarodne zajednice surađuju u očuvanju i gospodarenju morskim biološkim resursima;

budući da, u slučaju morskog ribolova Zajednica ima odgovornost donošenja mjera kako bi očuvala i gospodarila ribolovnim resursima i ušla u ugovorne aranžmane s tim u vezi s trećim zemljama i međunarodnim organizacijama;

budući da je Zajednica s tim ciljem sudjelovala u međunarodnim pregovorima što je doseglo vrhunac odobrenjem Sporazuma o osnivanju Komisije za tunu u Indijskom oceanu od strane Organizacije Ujedinjenih naroda za prehranu i poljoprivredu;

budući da ovaj Sporazum predstavlja koristan okvir za jačanje međunarodne suradnje u svrhu očuvanja i razumne uporabe tune iz Indijskog oceana i srodnih vrsta;

budući da se ribari Zajednice bave ribolovom tih vrsta u Indijskom oceanu; budući da je u interesu Zajednice da pristupi navedenom Sporazumu,

ODLUČILO JE:

Članak 1.

Sporazum o osnivanju Komisije za tunu u Indijskom oceanu odobrava se u ime Zajednice.

Tekst Sporazuma priložen je ovoj Odluci.

Članak 2.

Predsjednik Vijeća u ime Zajednice polaže instrument prihvaćanja u skladu s člankom XVII. stavkom 1. Sporazuma.

Sastavljeno u Bruxellesu 18. rujna 1995.

Za Vijeće

Predsjednik

P. SOLBES MIRA

(1) SL C 109, 1.5.1995., str. 277.

04/Sv. 009

Službeni list Europske unije

21995A1005(01)

L 236/25

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

18.09.1995.

SPORAZUM

o osnivanju Komisije za tunu u Indijskom oceanu

PREAMBULA

UGOVORNE STRANKE,

PREPOZNAJUĆI potrebu poticanja miroljubivog korištenja mora i oceana i pravičnog i učinkovitog iskorištavanja i očuvanja njihovog biološkog bogatstva,

ŽELEĆI doprinijeti ostvarenju pravičnog međunarodnog gospodarskog poretka, uzimajući u obzir posebne interese i potrebe zemalja u razvoju,

ŽELEĆI surađivati s ciljem očuvanja tune i tuni sličnih vrsta u Indijskom oceanu i poticanja njihovog optimalnog iskorištavanja i održivog razvoja ribarstva,

PREPOZNAJUĆI naročito posebne interese zemalja u razvoju u regiji Indijskog oceana da pravično koriste ribolovne resurse,

UZIMAJUĆI U OBZIR Konvenciju Ujedinjenih naroda o pravu mora, otvorenu za potpisivanje 10. prosinca 1982., a posebno njene članke 56., 64 i 116. do 119.,

BUDUĆI DA bi se očuvanje tune i tuni sličnih vrsta te održivo i racionalno iskorištavanje resursa tuna u Indijskom oceanu znatno povećalo uvođenjem mjera suradnje između obalnih država Indijskog oceana i ostalih država čiji državljani love tunu i tuni slične vrste u regiji;

IMAJUĆI NA UMU Konvenciju Organizacije za tune u zapadnom Indijskom oceanu, otvorenu za potpisivanje 19. lipnja 1991.;

BUDUĆI DA je najbolji način za postizanje gore navedenih ciljeva osnivanje Komisije u skladu s člankom XIV. Statuta Organizacije hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda,

SPORAZUMJELE SU SE KAKO SLIJEDI:

Članak I.

Osnivanje

Ugovorne stranke su sporazumne osnovati Komisije za tunu u Indijskom oceanu (dalje u tekstu „Komisija”) u okviru Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (dalje u tekstu „FAO”).

Članak II.

Područje nadležnosti

Područje nadležnosti Komisije (dalje u tekstu „Područje”) je Indijski ocean (u svrhu ovog Sporazuma definiran kao statistička područja FAO-a 51. i 57., kako je prikazano na karti u Prilogu A ovom Sporazumu) i susjedna mora sjeverno od Antarktika, ako ta mora treba uključiti radi očuvanja i gospodarenja ribljim stokom koji migrira u ili iz Indijskog oceana.

Članak III.

Vrste i riblji stok

Vrste obuhvaćene ovim Sporazumom navedene su u Prilogu B. Izraz „riblji stok” znači populaciju onih vrsta koje se nalaze na Području ili migriraju u ili iz Područja.

Članak IV.

Članstvo

1. Članstvo u Komisiji mogu dobiti članice i pridružene članice FAO-a:

(a)

koje su:

i.	obalne države ili pridružene članice koje se u potpunosti ili djelomično nalaze na Području;

ii.	države ili pridružene članice čija se plovila na Području bave ribolovom ribljeg stoka obuhvaćenog ovim Sporazumom; ili

iii.	organizacije za regionalnu gospodarsku integraciju, čija je članica bilo koja država navedena u podstavku i. ili ii., i na koje je ta država prenijela nadležnost za pitanja iz područja obuhvaćenog ovim Sporazumom; i

(b)	koje prihvaćaju ovaj Sporazum u skladu s odredbama stavka 1. članka XVII.

2. Komisija može dvotrećinskom većinom glasova svojih članica primiti u članstvo bilo koju drugu državu koja nije članica FAO-a, ali je članica Ujedinjenih naroda, ili njenih specijaliziranih agencija, ili Međunarodne agencije za atomsku energiju, ako te države:

(a)

jesu:

i.	obalne države u potpunosti ili djelomično smještene na Području;

ii.	države čija plovila na Području obavljaju ribolov ribljeg stoka obuhvaćenog ovim Sporazumom; i

(b)	podnijele su zahtjev za članstvo i dale izjavu u obliku formalnog instrumenta da prihvaćaju Ugovor kako je na snazi u trenutku prihvaćanja u skladu sa stavkom 2. članka XVII.

3. U svrhu ostvarenja ciljeva ovog Sporazuma članice Komisije uzajamno surađuju u poticanju svake države ili organizacije za regionalnu gospodarsku integraciju koja ima pravo postati članica Komisije, ali to još nije, da pristupi ovom Sporazuma.

4. Ako bilo koja članica Komisije tijekom dvije uzastopne kalendarske godine ne ispunjava kriterije iz stavka 1. ili 2., Komisija može, nakon savjetovanja s dotičnom članicom, odlučiti da se smatra da je ta članica istupila iz Sporazuma od datuma te odluke.

5. U smislu ovog Sporazuma, izraz „čija plovila” u vezi s organizacijom koja je članica, znači plovila države članice te organizacije.

6. Ovaj Sporazum, kao ni bilo koja djelatnost koja se provodi u skladu s ovim Sporazumom, neće se tumačiti kao da mijenja ili na bilo koji način utječe na položaj koji stranke ovog Sporazuma imaju u pogledu pravnog statusa bilo kojeg područja obuhvaćenog ovim Sporazumom.

Članak V.

Ciljevi, funkcije i odgovornosti Komisije

1. Komisija potiče suradnju između svojih članica, kako bi odgovarajućim upravljanjem osigurala očuvanje i optimalno iskorištavanje ribljeg stoka obuhvaćenog ovim Sporazumom i poticala održivi razvoj ribarstva koje se temelji na tom ribljem stoku.

2. Kako bi ostvarila te ciljeva, Komisija ima sljedeće funkcije i odgovornosti u skladu s načelima izraženim u odgovarajućim odredbama Konvencije Ujedinjenih naroda o pravu mora:

(a)	pratiti stanje i kretanje ribljeg stoka i prikupljati, analizirati i prosljeđivati znanstvene podatke, statističke podatke o ulovu i ribolovnom naporu i ostale podatke koji su bitni za očuvanje i gospodarenje ribljim stokom i za ribolov koji se temelje na ribljem stoku obuhvaćenom ovim Sporazumom;

(b)

poticati, davati preporuke i usklađivati djelatnosti istraživanja i razvoja u pogledu ribljeg stoka i ribarstva obuhvaćenog ovim Sporazumom, kao i ostale djelatnosti koje Komisija može smatrati bitnim, uključujući djelatnosti povezane s prijenosom tehnologije, osposobljavanjem i poticanjem, uzimajući pri tom u obzir potrebu osiguranja pravičnog sudjelovanja članica Komisije u ribarstvu, kao i posebne interese i potrebe članica, zemalja u razvoju, u toj regiji;

(c)	u skladu s člankom IX. i na osnovi znanstvenih dokaza donositi mjere za očuvanje i upravljanje, kako bi se osiguralo očuvanje ribljeg stoka obuhvaćenog ovim Sporazumom i poticali ciljevi u pogledu njihovog optimalnog iskorištavanja na cijelom Području;

(d)	pratiti gospodarske i socijalne aspekte ribarstva koje se temelji na ribljem stoku obuhvaćenom ovim Sporazumom, imajući u vidu posebno interese obalnih država u razvoju;

(e)	razmatrati i odobriti svoj program i autonomni proračun, kao i obračun za proteklo proračunsko razdoblje;

(f)	prenositi glavnom direktoru FAO-a (dalje u tekstu „glavni direktor”) izvješća o svojim aktivnostima, programu, obračunu i autonomnom proračunu, kao i o ostalim pitanjima koja bi mogla biti bitna za djelovanje Vijeća ili Konferencije FAO-a;

(g)	donijeti svoj poslovnik, financijske propise i druge unutarnje administrativne propise, potrebne za obavljanje njenih funkcija; i

(h)	obavljati druge aktivnosti potrebne za ostvarenje njenih gore navedenih ciljeva.

3. Komisija može prema potrebi donijeti odluke i preporuke kako bi ostvarila ciljeve ovog Sporazuma.

Članak VI.

Sjednice Komisije

1. Svaka članica Komisije zastupljena je na sjednici Komisije jednim predstavnikom, koji može prisustvovati zajedno sa zamjenikom, stručnjacima i savjetnicima. Zamjenici, stručnjaci i savjetnici mogu sudjelovati u radu Komisije, ali ne mogu glasovati, osim u slučaju zamjenika koji je propisno ovlašten da zamjenjuje predstavnika.

2. Svaka članica Komisije ima jedan glas. Osim ako je ovim Sporazumom predviđeno drukčije, odluke i preporuke Komisije donose se većinom danih glasova. Za kvorum je potrebna većina članica Komisije.

3. Komisija može, ako je to potrebno, donijeti, izmijeniti svoj vlastiti poslovnik dvotrećinskom većinom glasova članica, s time da ta pravila ne smiju biti u neskladu s ovim Sporazumom ili Statutom FAO-a.

4. Predsjedatelj Komisije saziva redovito godišnje zasjedanje Komisije.

5. Posebne sjednice Komisije predsjedatelj Komisije može sazvati na zahtjev najmanje trećine njenih članica.

6. Komisija bira svog predsjedatelja i najviše dva supredsjedatelja, čiji mandat traje dvije godine i koji imaju pravo biti ponovno izabrani, ali na tom položaju ne mogu ostati više od četiri uzastopne godine. Komisija je pri izboru predsjedatelja i supredsjedatelja dužna uzeti u obzir potrebu za pravičnom zastupljenošću država Indijskog oceana.

7. Komisija može, prema potrebi, dvotrećinskom većinom glasova svojih članica donijeti, izmijeniti financijske propise Komisije, koji moraju biti u skladu s načelima sadržanim u financijskim propisima FAO-a. O financijskim propisima i njihovim izmjenama izvještava se financijski odbor FAO-a koji ima ovlasti da ih ne odobri, ako utvrdi da nisu u skladu s načelima obuhvaćenim financijskim propisima FAO-a.

8. Kako bi se osigurala bliska suradnja Komisije i FAO-a, FAO ima pravo sudjelovati bez prava glasa na svim sastancima Komisije i pomoćnih tijela osnovanih u skladu sa stavkom 5. članka XII.

Članak VII.

Promatrači

1. Svaku se članicu ili pridruženu članicu FAO-a, koja nije članica Komisije, može na zahtjev pozvati da ju na sjednici Komisije zastupa promatrač. Ona može predlagati memorandume i bez prava glasa sudjelovati u raspravama.

2. Države koje nisu ni članice Komisije niti članice ili pridružene članice FAO-a, ali su članice Ujedinjenih naroda, bilo koje njene specijalizirane agencije ili Međunarodne agencije za atomsku energiju, mogu uz suglasnost Komisije biti pozvane da sudjeluju na sjednici Komisije kao promatrači, ako to traže i pod uvjetom da im Komisija putem predsjedatelja odobri status promatrača te u skladu s odredbama koje je donijela Konferencija FAO-a u pogledu dodjele statusa promatrača državama.

3. Komisije može pozvati međuvladine, ili na zahtjev, nevladine organizacije, koje imaju posebnu nadležnost na području djelatnosti Komisije, da sudjeluju na onim sastancima koje Komisija odredi.

Članak VIII.

Upravljanje

1. Tajnika Komisije (dalje u tekstu „tajnik”) imenuje glavni direktor uz odobrenje Komisije, ili u slučaju imenovanja između redovitih sjednica Komisije, uz odobrenje članica Komisije. Osoblje Komisije imenuje tajnik i ono je pod njegovim izravnim nadzorom. Tajnik i osoblje Komisije imenuju se u skladu s istim odredbama i uvjetima kao i osoblje FAO-a; oni su za upravne potrebe odgovorni glavnom direktoru.

2. Tajnik je odgovoran za provedbu politike i aktivnosti Komisije i o tome izvještava Komisiju. Tajnik djeluje i kao tajnik drugih pomoćnih tijela koje prema potrebi osniva Komisija.

3. Troškovi Komisije plaćaju se iz njenog autonomnog proračuna, osim onih troškova koji su povezani s osobljem i sredstvima koja FAO daje na raspolaganje. Troškove koje snosi FAO određuju se i plaćaju u okviru dvogodišnjeg proračun, koji izrađuje glavni direktor i odobrava Konferencija FAO-a u skladu s općim pravilima i financijskim propisima FAO-a.

4. Troškove predstavnika, njihovih zamjenika, stručnjaka i savjetnika, kada kao predstavnici vlade prisustvuju sjednici Komisije, njenih potkomisija i odbora, kao i troškove promatrača na sjednicama snose dotične vlade ili organizacije. Troškovi stručnjaka koje pozove Komisija da osobno prisustvuju sastancima Komisije ili njenih potkomisija ili odbora plaćaju se iz proračuna Komisije.

Članak IX.

Postupci u vezi s mjerama očuvanja i gospodarenja

1. Komisija može u skladu sa stavkom 2. dvotrećinskom većinom članica koje su prisutne i glasaju donijeti mjere očuvanja i gospodarenja koje su obvezujuće za članove Komisije u skladu s ovim člankom.

2. Mjere za očuvanje i gospodarenje ribljim stokom za koje je u skladu sa stavkom 2. članka XII. osnovana potkomisija, donose se na prijedlog dotične potkomisije.

3. Tajnik bez odlaganja obavješćuje članice Komisije o mjerama očuvanja i gospodarenja koja je donijela Komisija.

4. U skladu sa stavcima 5. i 6., mjere očuvanja i gospodarenja, koje je u skladu sa stavkom 1. donijela Komisija, postaju obvezujuće za članice 120 dana od datuma navedenog u obavijesti tajnika ili na neki drugi datum koji odredi Komisija.

5. Svaka članica Komisije može u roku od 120 dana od navedenog datuma, ili u nekom drugom roku koji u skladu sa stavkom 4. odredi Komisija, uložiti prigovor na mjeru očuvanja i gospodarenja koja je donesena u skladu sa stavkom 1. Za članicu Komisije koja je podnijela prigovor na mjeru ona nije obvezujuća. Svaka druga članica Komisije isto tako može uložiti prigovor u daljnjem razdoblju od 60 dana od isteka roka od 120 dana. Članica Komisije može u svakom trenutku povući svoj prigovor pa mjera za nju odmah postaje obvezujuća ako je već na snazi, ili u trenutku kad stupi na snagu u skladu s ovim člankom.

6. Ako više od trećine članica Komisije uloži prigovor na mjeru donesenu u skladu sa stavkom 1., ta mjera nije obvezujuća za ostale članice; međutim to ne sprečava te članice ili neke od njih da primjene tu mjeru.

7. Tajnik obavješćuje svaku članicu Komisije o primitku prigovora ili povlačenja prigovora.

8. Komisija može jednostavnom većinom članica koje prisustvuju i glasaju donijeti preporuke u pogledu očuvanja i gospodarenja ribljim stokom za potrebe ostvarenja ciljeva ovog Sporazuma.

Članak X.

Provedba

1. Svaka članica Komisije treba osigurati da se u skladu s njenim nacionalnim zakonodavstvom poduzmu mjere, uključujući i izricanje primjerenih kazni u slučaju prekršaja, koje mogu biti potrebne za učinkovitu provedbu odredbi ovog Sporazuma i za provedbu mjera očuvanja i gospodarenja, koje su u skladu sa stavkom 1. članka IX. postale za nju obvezujuće.

2. Svaka članica Komisije šalje Komisiji godišnje izvješće o mjerama koje je poduzela u skladu sa stavkom 1. Ta se izvješća šalju tajniku Komisije najkasnije 60 dana prije datuma sljedeće redovite sjednice Komisije.

3. Članice Komisije surađuju putem Komisije u uspostavi odgovarajućeg sustava za praćenje provedbe mjera očuvanja i gospodarenja koje su donesene u skladu sa stavkom 1. članka IX., uzimajući pri tom u obzir učinkovite instrumente i tehnike nadzora ribolovnih djelatnosti i prikupljanja znanstvenih podataka potrebnih u svrhu ovog Sporazuma.

4. Članice Komisije surađuju u razmjeni podataka o ribolovu ribljeg stoka obuhvaćenog ovim Sporazumom, koji obavljaju državljani bilo koje države ili subjekta koji nije članica Komisije.

Članak XI.

Informacije

1. Članice Komisije dužne su, na zahtjev Komisije, osigurati raspoložive i dostupne statističke i druge podatke i informacije koje bi Komisija mogla trebati za potrebe ovog Sporazuma. Komisija odlučuje o obujmu i obliku takvih statistika, kao i o razdobljima u kojima se oni dostavljaju. Komisija također nastoji dobiti ribolovnu statistiku od ribarskih država ili subjekata koji nisu članice Komisije.

2. Svaka članica Komisije dužna je dostaviti Komisiji primjerke važećih zakona, propisa i administrativnih naputaka, koji se odnose na očuvanje i gospodarenje ribljim stokom obuhvaćenim ovim Sporazumom, ili, ako je to primjereno, njihov sažetak te je dužna obavijestiti Komisiju o svakoj izmjeni, dopuni ili ukidanju tih zakona, propisa i administrativnih naputaka.

Članak XII.

Pomoćna tijela

1. Komisija osniva stalni Znanstveni odbor.

2. Komisija može osnovati pododbore zadužene za jedan ili više ribljih stokova obuhvaćenih ovim Sporazumom.

3. Ti su pododbori otvoreni za članice Komisije koje su obalne države i smještene su na migratornim putovima ribljeg stoka za koje se brinu te potkomisije, ili su države čija plovila sudjeluju u ribolovu tih ribljih stokova.

4. Pododbor je dužan osigurati forum za savjetovanje i suradnju u pitanjima vezanim uz gospodarenje dotičnim ribljim stokom, a posebno:

(a)	pratiti dotične riblje stokove i prikupljati znanstvene i ostale odgovarajuće informacije u vezi s predmetnim ribljim stokom;

(b)	ocijeniti i analizirati uvjete i kretanje predmetnih ribljih stokova;

(c)	koordinirati istraživanje i studije predmetnih ribljih stokova;

(d)	izvještavati Komisiju o rezultatima;

(e)	prema potrebi davati preporuke za odgovarajuće mjere članica Komisije, uključujući i mjere za dobivanje potrebnih informacija o ribljim stokovima i prijedloge za mjere očuvanja i gospodarenja;

(f)	razmotriti svako pitanje koje mu uputi Komisija.

5. Komisija može u skladu s odredbama ovog Sporazuma osnovati odbore, radne skupine ili druga pomoćna tijela koja su potrebna za potrebe ovog Sporazuma.

6. Osnivanje bilo koje potkomisije od strane Komisije, koju treba financirati Komisija, ili bilo kojeg odbora, radne skupine ili drugog pomoćnog tijela, ovisi o raspoloživosti potrebnih sredstava u odobrenom autonomnom proračunu Komisije ili FAO-a. Kada s tim povezane troškove plaća FAO, o raspoloživosti odlučuje glavni direktor. Prije donošenja bilo koje odluke koja uključuje troškove vezane uz osnivanje pomoćnih tijela, Komisija treba dobiti izvješće tajnika ili glavnog direktora o administrativnim i financijskim učincima.

7. Pomoćna tijela dostavljaju Komisiji sve informacije u vezi sa svojim aktivnostima koje Komisija traži.

Članak XIII.

Financije

1. Svaka članica Komisije obvezuje se da će platiti svoj godišnji doprinos u autonomni proračun u skladu s ljestvicom doprinosa koju će odrediti Komisija.

2. Na svakoj redovitoj sjednici Komisija donosi svoj autonomni proračun konsenzusom svojih članica, a ako se, međutim, unatoč nastojanjima, ne može postići konsenzus tijekom te sjednice, predmet se upućuje na glasovanje i proračun se donosi dvotrećinskom većinom članica Komisije.

(a)	Iznos doprinosa svake članice Komisije određuje se u skladu s planom koji donosi Komisija, i koji se izmjenjuje konsenzusom.
(b)	Pri donošenju plana treba uzeti u obzir da se za svaku članicu odredi jednaka osnovna pristojba i promjenjiva pristojba, koja se, između ostalog, temelji na ukupnom ulovu i istovaru vrsta obuhvaćenih ovim Sporazumom na Području i na dohotku po glavi stanovnika svake članice.
(c)	Plan koji donese ili Komisija mora se utvrditi u financijskim propisima Komisije.

4. Svaka nečlanica FAO-a, koja postane članica Komisije, obvezna je za pokriće troškova FAO-a za rad Komisije doznačiti iznos koji odredi Komisija.

5. Doprinosi se plaćaju u slobodno konvertibilnim valutama, osim ako Komisija u suglasnosti s glavnim direktorom odluči drukčije.

6. Komisija može prihvatiti i donacije i druge oblike pomoći od organizacija, pojedinaca i drugih izvora za potrebe povezane s ispunjenjem njenih funkcija.

7. Primljeni doprinosi, donacije i ostali oblici pomoći pohranjuju se u fond za posebne namjene, kojim upravlja glavni direktor u skladu s financijskim propisima FAO-a.

8. Članica Komisije koja kasni s plaćanjem svojih financijskih doprinosa Komisiji nema pravo glasa u Komisiji, ako je iznos zaostalog plaćanja jednak ili veći od iznosa doprinosa koje duguje za dvije prethodne kalendarske godine. Komisija može ipak toj članici dozvoliti glasovanje ako je uvjerena da plaćanje nije izvršeno zbog okolnosti koje su izvan nadzora te članice.

Članak XIV.

Sjedište

Komisija određuje mjesto svog sjedišta po savjetovanju s glavnim direktorom.

Članak XV.

Suradnja s ostalim organizacijama i institucijama

1. Komisija surađuje i sklapa odgovarajuće dogovore s ostalim međudržavnim organizacijama i institucijama, a posebno s onim koje obavljaju djelatnosti u sektoru ribarstva i koje bi mogle doprinijeti i unaprijediti ciljeve Komisije, naročito s onim međuvladinim organizacijama i institucijama koje se bave tunom na Području. Komisija može s tim organizacijama i ustanovama sklapati sporazume. Cilj je tih sporazuma poticati komplementarnost i u skladu sa stavkom 2. izbjeći dupliciranje i sukobe između djelatnosti Komisije i djelatnosti tih organizacija.

2. Ovaj Sporazum ne utječe ni na koji način na prava i obveze ostalih međudržavnih organizacija ili institucija koje se bave tunom ili nekom vrstom tune na Području niti na valjanost mjera koje su donijele te organizacije ili institucije.

Članak XVI.

Prava obalnih država

Ovaj Sporazum ne utječe na ostvarivanje suverenih prava bilo koje obalne države u skladu s međunarodnom pravom mora u svrhu istraživanja i iskorištavanja, očuvanja i gospodarenja biološkim bogatstvom, uključujući i izrazito migratorne vrste u zoni koja obuhvaća do 200 nautičkih milja koje su pod njenom nadležnošću.

Članak XVII.

Prihvaćanje

1. Prihvaćanje ovog Sporazuma od strane bilo koje članice ili pridružene članice FAO-a vrši se polaganjem instrumenta o prihvaćanju kod glavnog direktora.

2. Prihvaćanje ovog Sporazuma od strane bilo koje države iz stavka 2. članka IV. vrši se polaganjem instrumenta o prihvaćanju kod glavnog direktora. Prihvaćanje proizvodi učinke od datuma kad Komisija odobri zahtjev za članstvo.

3. Glavni direktor obavješćuje sve članice Komisije, sve članice FAO-a i glavnog tajnika Ujedinjenih naroda o stupanju na snagu svih prihvaćanja.

Članak XVIII.

Stupanje na snagu

Ovaj Sporazum stupa na snagu od datuma kad glavni direktor primi deseti instrument o prihvaćanju. Nakon toga, za svaku članicu ili pridruženu članicu FAO-a i za državu iz stavka 2. članka IV., koja naknadno položi instrument o prihvaćanju ovaj Sporazum stupa na snagu na datum kad to prihvaćanje proizvodi učinke ili stupa na snagu u skladu s gore navedenim člankom XVII.

Članak XIX.

Ograničenja

Za prihvaćanje ovog Sporazuma mogu vrijediti ograničenja u skladu s općim propisima međunarodnog javnog prava koji su sadržani u odredbama dijela II. odjeljka 2. Bečke konvencije o pravu međunarodnih ugovora iz 1969.

Članak XX.

Izmjena

1. Ovaj se Sporazum može izmijeniti tročetvrtinskom većinom članica Komisije.

2. Prijedlog za izmjene može dati bilo koja članica Komisije ili glavni direktor. Prijedlozi koje daju članice Komisije naslovljavaju se i na predsjedatelja Komisije i na glavnog direktora, a prijedlozi koje daje glavni direktor naslovljavaju su na predsjedatelja Komisije, najkasnije 120 dana prije sjednice Komisije na kojoj će se prijedlog razmatrati. Glavni direktor odmah obavješćuje sve članice Komisije o svim prijedlozima za izmjene.

3. O svim izmjenama ovog Sporazuma izvješćuje se Vijeće FAO-a koje može ne odobriti izmjenu koja je očito neusklađena s ciljevima i svrhom FAO-a ili odredbama statuta FAO-a.

4. Izmjene koje ne uključuju nove obveze članica Komisije stupaju na snagu za sve članice od datuma njihovog prihvaćanja od strane Komisije u skladu sa stavkom 3.

5. Izmjene koje uključuju nove obveze za članice Komisije stupaju na snagu za svaku članicu nakon što ih Komisija donese u skladu sa stavkom 3. tek nakon što ih članica prihvati. Instrumenti o prihvaćanju izmjena koje uključuju nove obveze polažu se kod glavnog direktora. Glavni direktor obavješćuje sve članice Komisije i glavnog tajnika Ujedinjenih naroda o tom prihvaćanju. Prava i obveze bilo koje članice Komisije koja nije prihvatila izmjenu koja uključuje nove obveze i dalje uređuju odredbe ovog Sporazuma koje su bile na snazi prije izmjena.

6. Izmjene Priloga ovom Sporazumu mogu se prihvatiti dvotrećinskom većinom članica Komisije i stupaju na snagu na datum kad ih Komisija odobri.

7. Glavni direktor obavješćuje sve članice Komisije, sve članice i pridružene članice FAO-a i glavnog tajnika Ujedinjenih naroda o stupanju na snagu bilo koje izmjene.

Članak XXI.

Otkazivanje

1. Svaka članica Komisije može otkazati ovaj Sporazum u bilo koje vrijeme po isteku dvije godine od datuma kad je Sporazum stupio na snagu za tu članicu, pisanom obavijesti o otkazivanju upućenom glavnom direktoru; glavni direktor o otkazivanju odmah obavješćuje sve članice Komisije, članice i pridružene članice FAO-a i glavnog tajnika Ujedinjenih naroda. Otkazivanje stupa na snagu na kraju kalendarske godine koja slijedi nakon godine u kojoj je glavni direktor primio obavijest o otkazivanju.

2. Članica Komisije može poslati obavijest o otkazivanju u vezi s jednim ili više područja za čije je međunarodne odnose nadležna. Kad članica pošalje obavijest o otkazivanju treba navesti i za koje područje to otkazivanje vrijedi. U nedostatku takve izjave smatrat će se da otkazivanje vrijedi za sva područja za čije je međunarodne odnose nadležna dotična članica Komisije, osim područja koja pripadaju pridruženoj članici, koja je samostalna članica Komisije.

3. Svaka članica Komisije koja pošalje obavijest o istupanju iz FAO-a smatrat će se da istodobno istupa i iz Komisije; smatrat će se da to otkazivanje vrijedi za sva područja za čije je međunarodne odnose nadležna dotična članica Komisije, osim područja koja pripadaju pridruženoj članici, koja je samostalna članica Komisije.

4. Otkazivanje se može provesti i u skladu sa stavkom 4. članka IV.

Članak XXII.

Prestanak važenja

Ovaj Sporazum automatski prestaje važiti ako i kada, kao rezultat otkazivanja, broj članica Komisije padne ispod 10, osim ako preostale članice Komisije jednoglasno odluče drukčije.

Članak XXIII.

Tumačenje i rješavanje sporova

Bilo koji spor u pogledu tumačenja ili primjene ovog Sporazuma, koji ne riješi Komisija, rješava se u postupku mirenja koji određuje Komisija. Iako rezultati tog postupka mirenja nisu obvezujući, oni su osnova za ponovno razmatranje predmeta od strane stranaka između kojih je došlo do spora. Ako se spor ne riješi tim postupkom, može se uputiti Međunarodnom sudu u skladu sa statutom Međunarodnog suda, osim ako stranke u sporu dogovore drugi način rješavanja spora.

Članak XXIV.

Depozitar

Depozitar ovog Sporazuma je glavni direktor. Depozitar je dužan:

(a)	poslati ovjerene kopije ovog Sporazuma svakoj članici i pridruženoj članici FAO-a i onim državama nečlanicama koje mogu postati stranke ovog Sporazuma;

(b)	pobrinuti se za registraciju ovog Sporazuma po njegovom stupanju na snagu pri tajništvu Ujedinjenih naroda u skladu s člankom 102. Povelje Ujedinjenih naroda;

(c)

obavijestiti svaku članicu i pridruženu članicu FAO-a, koja je prihvatila ovaj Sporazum, kao i sve države nečlanice koje su postale članice Komisije o:

i.	zahtjevu države nečlanice za članstvo u Komisiji;

ii.	prijedlozima za izmjenu ovog Sporazuma ili njegovih Priloga;

(d)

obavijestiti svaku članicu i pridruženu članicu FAO-a i države nečlanice koje bi mogle postati stranke ovog Sporazuma o:

i.	polaganju instrumenata o prihvaćanju u skladu s člankom XVII.;

ii.	datumu stupanja na snagu ovog Sporazuma u skladu s člankom XVIII.;

iii.	ograničenjima ovog Sporazuma u skladu s člankom XIX;

iv.	prihvaćanju izmjena ovog Sporazuma u skladu s člankom XX.;

v.	otkazivanju ovog Sporazuma u skladu s člankom XXI.; i

vi.	prestanku važenja ovog Sporazuma u skladu s člankom XXII.

PRILOG A

Ribolovna područja FAO-a na području Indijskog i Tihog oceana

PRILOG B

FAO

Engleski naziv

FAO

Francuski naziv

FAO

Španjolski naziv

Znanstveni naziv

1.	Yellowfin tuna

Albacore

Rabil

Thunnus albacares

2.	Skipjack tuna

Listao

Listado

Katsuwonus pelamis

3.	Bigeye tuna

Thon obèse

Patudo

Thunnus obesus

Albacore

Germon

Atún blanco

Thunnus alalunga

5.	Southern bluefin tuna

Thon rouge du sud

Atún del sur

Thunnus maccoyii

6.	Longtail tuna

Thon mignon

Atún tongol

Thunnus tonggol

Kawakawa

Thonine orientale

Bacoreta oriental

Euthynnus affinis

8.	Frigate tuna

Auxide

Melva

Auxis thazard

9.	Bullet tuna

Bonito

Melva (= Melvera)

Auxis rochei

10.	Narrow-barred Spanish mackerel

Thazard rayé (Indo-Pacifique)

Carite estriado (Indo-Pacífico)

Scomberomorus commerson

11.	Indo-Pacific king mackerel

Thazard ponctué (Indo-Pacifique)

Carite (Indo-Pacífico)

Scomberomorus guttatus

12.	Indo-Pacific blue marlin

Thazard bleu (Indo-Pacifique)

Aguja azul (Indo-Pacífico)

Makaira mazara

13.	Black marlin

Makaire noir

Aguja negra

Makaira indica

14.	Striped marlin

Marlin rayé

Marlín rayado

Tetrapturus audax

15.	Indo-Pacific sailfish

Voilier (Indo-Pacifique)

Pez vela (Indo-Pacífico)

Istiophorus platypterus

16.

Swordfish

Espadon

Pez espada

Xiphias gladius

04/Sv. 009

Službeni list Europske unije

31996R0347

L 049/7

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

27.02.1996.

UREDBA KOMISIJE (EZ) br. 347/96

od 27. veljače 1996.

o uspostavi sustava brzog izvješćivanja o puštanju lososa u slobodni promet u Europskoj zajednici

(Tekst značajan za EGP)

KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EEZ) br. 3759/92 od 17. prosinca 1992. o zajedničkoj organizaciji tržišta proizvodima ribarstva i akvakulture (1), kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 3318/94 (2), a posebno njezin članak 30.,

budući da se od kraja listopada 1995. cijena lososa puštenog u slobodni promet u Zajednici značajno smanjila, što je uzrokovalo poremećaj na tržištu koji bi mogao dovesti u pitanje ciljeve iz članka 39. Ugovora o osnivanju Europske zajednice; budući da je Uredba Komisije (EZ) br. 2907/95 (3) kojom se puštanje lososa podrijetlom iz EGP-a u slobodni promet uvjetuje poštivanjem najniže cijene, koja je namijenjena ponovnom stabiliziranju tržišta Europske unije, stupila na snagu 16. prosinca 1995.;

budući da je potreban sustav brzog izvješćivanja o uvjetima uvoza lososa kako bi Komisija mogla nadzirati učinke Uredbe (EZ) br. 2907/95 i, prema potrebi, bez odlaganja omogućiti poduzimanje daljnjih mjera;

budući da su mjere predviđene ovom Uredbom u skladu s mišljenjem Upravnog odbora za proizvode ribarstva,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

1. Države članice obavješćuju Komisiju o masi, te deklariranoj carinskoj vrijednosti u valuti predmetne države članice, robe navedene u Prilogu koja je puštena u slobodni promet. Ovi se podaci raščlanjuju na prema oznaci KN, ako i prema datumu prihvaćanja uvozne deklaracije, te prema zemlji podrijetla i zemlji provenijencije.

2. Za robu puštenu u slobodni promet između 1. i 15. dana u mjesecu, obavijest se šalje 25. dan svakoga mjeseca ili prvi radni dan nakon toga datuma, a za robu puštenu u slobodni promet između 16. i posljednjeg dana u mjesecu, obavijest se šalje 10. dan u sljedećem mjesecu ili prvi radni dan nakon toga datuma. Obavijest se šalje Komisiji putem faksa u obliku koji utvrdi Komisija. Podaci koji se prosljeđuju mogu se dostaviti Komisiji na magnetskom mediju za računalnu obradu u obliku koji se dogovara s Komisijom.

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu na dan objave u Službenom listu Europskih zajednica.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 27. veljače 1996.

Za Komisiju

Emma BONINO

Članica Komisije

(1) SL L 388, 31.12.1992., str. 1.

(2) SL L 350, 31.12.1994., str. 15.

(3) SL L 304, 16.12.1995., str. 38.

PRILOG

Oznaka KN	Opis
0302 12 00	Svježi ili smrznuti pacifički, atlantski i dunavski losos, osim ribljih fileta i mesa iz oznake KN 0304
0303 22 00	Smrznuti atlantski i dunavski losos, osim ribljih fileta i mesa iz oznaka KN 0304
0304 10 13	Svježi ili smrznuti fileti pacifičkog, atlantskog i dunavskog lososa
0304 20 13	Smrznuti fileti pacifičkog, atlantskog i dunavskog lososa

04/Sv. 009

Službeni list Europske unije

31996R0414

L 059/1

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

04.03.1996.

UREDBA VIJEĆA (EZ) br. 414/96

od 4. ožujka 1996.

o utvrđivanju određenih mjera praćenja koje se primjenjuju na ribolovne aktivnosti koje se provode u vodama Baltičkog mora, Malog i Velikog Belta te Oresunda

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice, a posebno njegov članak 43.,

uzimajući u obzir prijedlog Komisije (1),

uzimajući u obzir mišljenje Europskog parlamenta (2),

uzimajući u obzir mišljenje Gospodarskog i socijalnoga odbora (3),

budući da se Uredba Vijeća (EEZ) br. 2847/93 od 12. listopada 1993. o uspostavljanju sustava kontrole koji se primjenjuje na zajedničku ribarstvenu politiku (4) primjenjuje na sve ribolovne aktivnosti i sve pripadajuće aktivnosti, koje se provode unutar područja i unutar morskih voda koje su pod suverenitetom ili jurisdikcijom država članica, te se također primjenjuje na aktivnosti ribarskih plovila Zajednice koja djeluju u vodama trećih zemalja ili na otvorenim morima, ne dovodeći u pitanje sporazume o ribarstvu koji su zaključeni između Zajednice i trećih zemalja te na međunarodne konvencije kojih je Zajednica stranka;

budući da je, na temelju Odluke Vijeća 83/414/EEZ (5), Zajednica ugovorna stranka Konvencije o ribarstvu i očuvanju živih resursa u Baltičkome moru te Malom i Velikom Beltu, dalje u tekstu „Baltička konvencija”;

budući da Međunarodna komisija za ribarstvo Baltičkog mora, dalje u tekstu „Baltička komisija”, osnovana na temelju Baltičke konvencije, usvaja pravila koja se primjenjuju na ribolovne aktivnosti u Baltičkome moru;

budući da je tijekom svoje dvadesete sjednice održane od 12. do 16. rujna 1994. u Gdynii Baltička komisija usvojila izvjestan broj preporuka u vezi s mjerama praćenja koje se primjenjuju na Baltičkome moru;

budući da u skladu sa stavkom 1. iz članka XI. Baltičke konvencije Zajednica mora te preporuke ugraditi u zakonodavstvo Zajednice, a podliježu svim podnesenim prigovorima u skladu s postupkom iz gore navedenog članka; budući da ne postoje razlozi za podnošenje prigovora;

budući da je stoga potrebno, na temelju preporuka koje je formulirala Baltička komisija, utvrditi određene mjere nadzora koje dopunjuju mjere praćenja predviđene Uredbom (EEZ) br. 2847/93,

DONIJELO JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Područje primjene

1. Ovom se Uredbom utvrđuju određene mjere praćenja o ulovu i iskrcaju ribolovnih resursa u vodama Baltičkog mora, Malog i Velikog Belta te Oresunda, koje su na zapadu omeđene crtom koja se proteže od Hasenørea do Gniben Pointa, od Korshage do Spodsbjerga i od Gilbjerg Heada do Kullena. Ova se Uredba ne primjenjuje na vode unutar polaznih crta.

2. Primjenjuje se na:

—	ribarska plovila Zajednice u zemljopisnom području opisanom u stavku 1.,

—	sva ribarska plovila koja plove pod zastavom treće zemlje koja se nalaze u morskim vodama tog područja, koja su pod suverenitetom ili jurisdikcijom država članica.

Članak 2.

Plovila koja love bakalar

1. Države članice svake godine dostavljaju Komisiji najkasnije mjesec dana prije početka ribolova popis ribarskih plovila Zajednice koja plove pod njihovom zastavom ili su registrirana u njihovim lukama, čija je glavna ili sporedna aktivnost ribolov bakalara u području utvrđenom u članku 1. stavku 1., te odmah obavješćuju o svim promjenama koje su izvršene tijekom godine u tome popisu.

2. Popis prije svega sadrži interne brojeve plovila navedenih u prethodnom stavku u skladu s člankom 1. Uredbe Komisije (EZ) br. 109/94 od 19. siječnja 1994. o registru ribarskih plovila Zajednice (6).

3. Popis i sve promjene u popisu koje se izvrše tijekom godine dostavljaju se računalnim prijenosom podataka i po mogućnosti putem elektroničke pošte.

4. Svake godine u roku od 15 dana od primitka obavijesti od država članica, Komisija dostavlja Baltičkoj komisiji podatke iz stavka 1.

Članak 3.

Obavljanje ribolova bakalara u području definiranom u članku 1. stavku dopušteno je samo ribarskim plovilima Zajednice koja se nalaze na popisu iz članka 2.

Članak 4.

Iskrcajna deklaracija

Nadležna tijela država članica obavješćuju odgovarajuće ugovorne stranke Baltičke konvencije, najmanje jedanput mjesečno i u vezi sa svakim plovilom zasebno, o iskrcaju ribarskih plovila koja plove pod zastavom države članice, ili su u njoj registrirane, koja je ugovorna stranka Baltičke konvencije, pri čemu se podaci o iskrcaju moraju raščlaniti po ribolovnim zonama, područjima upravljanja i prema vrstama kojima upravlja Baltička komisija. Kopija priopćenih informacija dostavlja se Komisiji.

Članak 5.

Prije isteka svakog mjeseca o količinama koje su ribarska plovila Zajednice ulovila tijekom prethodnog mjeseca, kao i o ulovima koje su ribarska plovila iz članka 4. iskrcala u Zajednici, Komisija dostavlja Baltičkoj komisiji agregirane podatke koji su zaprimljeni sukladno članku 15. stavku 1. Uredbe (EEZ) br. 2847/93 i podatke navedene u gore navedenom članku 4.

Članak 6.

Prekrcaj bakalara

1. Zabranjuje se plovilima prekrcaj ili primanje količina bakalara ulovljenih u području opisanom u članku 1. stavku 1.

2. Međutim, nadležna tijela države članice mogu odobriti prekrcaje u svojim lukama ili unutarnjim vodama.

3. U tu svrhu zapovjednik ribarskog plovila, koji želi izvršiti prekrcaj, mora zatražiti odobrenje nadležnih tijela za mjesto prekrcaja, i to najmanje 24 sati unaprijed.

Članak 7.

Zabrana iskrcaja

1. Nakon što je Baltička komisija dostavila obavijest Komisiji da je kvota dodijeljena drugoj ugovornoj stranci Baltičke konvencije iskorištena, zabranjuje se svaki iskrcaj ili prekrcaj ulova stoka ili skupine stokova na koje se primjenjuje ta kvota ribarskim plovilima koja plove pod zastavom ugovorne stranke kojoj je kvota dodijeljena od datuma koji utvrđuje ta ugovorna stranka.

2. Komisija odmah dostavlja državi članici primjerak navedene obavijesti.

Članak 8.

Ova Uredba stupa na snagu sedmog dana od dana objave u Službenom listu Europskih zajednica.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 4. ožujka 1996.

Za Vijeće

Predsjednik

P. BARATTA

(1) SL C 313, 24.11.1995., str. 24.

(2) Mišljenje od 16. veljače 1996. (još nije objavljeno u Službenom listu).

(3) SL C 39, 12.2.1996., str. 92.

(4) SL L 261, 20.10.1993., str. 1.

(5) SL L 237, 26.8.1983., str. 4.

(6) SL L 19, 22.1.1994., str. 5.

04/Sv. 009

Službeni list Europske unije

31997R1059

L 154/26

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

11.06.1997.

UREDBA KOMISIJE (EZ) br. 1059/97

od 11. lipnja 1997.

o prilagodbi maksimalnog godišnjeg ribolovnog napora za određene oblike ribarstva

KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 2027/95 od 15. lipnja 1995. o uspostavi sustava za upravljanje ribolovnim naporima koji se odnose na određena ribolovna područja i resurse u Zajednici (1), a posebno drugu alineju njezinog članka 4.,

budući da se drugom alinejom članka 4. Uredbe (EZ) br. 2027/95 predviđa da Komisija, na zahtjev države članice, poduzima odgovarajuće mjere kako bi predmetna država članica mogla iskoristiti svoje izlovne kvote u skladu s trećim podstavkom članka 6. stavka 2. Uredbe Vijeća (EZ) br. 865/95 od 27. ožujka 1995. o upravljanju ribolovnim naporom vezanim uz određena ribolovna područja i resurse Zajednice (2);

budući da je Nizozemska od Komisije zatražila prilagodbu maksimalnog godišnjeg ribolovnog napora dodijeljenog njezinim plovilima u odnosu na određene kvote koje su joj dodijeljene prema Uredbi Vijeća (EZ) br. 390/97 od 20. prosinca 1996. o utvrđivanju, za određene riblje stokove i skupine ribljih stokova, ukupne količine dopuštenih ulova za 1997. i određenih uvjeta pod kojima se ribolov može obavljati (3), kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 711/97 (4);

budući da ova Uredba odmah stupa na snagu kako bi se Nizozemskoj omogućilo iskorištavanje njezine izlovne kvote;

budući da su mjere predviđene ovom uredbom u skladu s mišljenjem Upravnog odbora za ribarstvo i akvakulturu,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Maksimalni godišnji ribolovni napor Kraljevine Nizozemske u pogledu pridnenih vrsta koristeći se povlačnim ribolovnim alatom iz Priloga I. Uredbi (EZ) br. 2027/95 mijenja se kako je utvrđeno u Prilogu ovoj Uredbi.

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europskih zajednica.

Primjenjuje se od 9. lipnja 1997.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 11. lipnja 1997.

Za Komisiju

Emma BONINO

Članica Komisije

(1) SL L 199, 24.8.1995., str. 1.

(2) SL L 71, 31.3.1995., str. 5.

(3) SL L 66, 6.3.1997., str. 1.

(4) SL L 106, 24.4.1997., str. 1.

PRILOG

04/Sv. 009

Službeni list Europske unije

31997R1292

L 176/21

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

03.07.1997.

UREDBA KOMISIJE (EZ) br. 1292/97

od 3. srpnja 1997.

o utvrđivanju, sukladno članku 10. stavku 2. Uredbe Vijeća (EEZ) br. 2847/93 o uspostavi sustava kontrole koji se primjenjuje na zajedničku ribarstvenu politiku, rokova za obavješćivanje za ribarska plovila koja viju zastavu određenih trećih zemalja ili su registrirana u trećim zemljama

(Tekst značajan za EGP)

KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EEZ) br. 2847/93 od 12. listopada 1993. o uspostavi sustava kontrole koji se primjenjuje na zajedničku ribarstvenu politiku (1), kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 686/97 (2), a posebno njezin članak 10. stavak 2.,

budući da u skladu s člankom 10. stavkom 1. točkom (c) Uredbe (EEZ) br. 2847/93, zapovjednik ribarskog plovila koje vije zastavu određene treće zemlje ili je registrirano u trećoj zemlji, mora obavijestiti nadležna tijela države članice čije iskrcajne objekte želi koristiti, najmanje 72 sata prije njihova ulaska u luku iskrcaja;

budući da, međutim, u skladu s člankom 5. Protokola 9. Sporazumu o Europskom gospodarskom prostoru (3), plovila koja viju zastavom treće zemlje koja je ugovorna stranka Sporazuma uživaju jednaki pristup lukama Zajednice kao i ribarska plovila Zajednice; budući da u skladu s tim treba utvrditi isto razdoblje obavješćivanja za ribarska plovila koja viju zastavu Norveške i Islanda ili su tamo registrirana, kao i za ribarska plovila Zajednice;

budući da se člankom 10. stavkom 2. Uredbe (EEZ) br. 2847/93 Komisiji omogućuje da izuzmu određene kategorije ribarskih plovila trećih zemalja od navedene obveze na ograničeno i obnovljivo razdoblje ili predvidjeti drugo razdoblje obavješćivanja, uzimajući u obzir, između ostalog, udaljenost između područja ribolova, mjesta iskrcaja i luka gdje su dotična plovila registrirana ili upisana;

budući da udaljenosti između područja ribolova, mjesta iskrcaja i luka u kojima su dotična plovila registrirana ili upisana, opravdavaju kraći rok za obavješćivanje u slučaju ribarskih plovila koja viju zastavu trećih zemalja ili su registrirana u trećim zemljama koje graniče s Baltičkim morem i koja žele iskrcati ulov u lukama određenih država članica;

budući da su mjere predviđene ovom Uredbom u skladu s mišljenjem Upravnog odbora za ribarstvo i akvakulturu,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Odstupajući od članka 10. stavka 1. točke (c) Uredbe (EEZ) br. 2847/93:

—	zapovjednik ribarskog plovila koje vije zastavu Norveške i Islanda ili je tamo registrirano, koji želi koristiti iskrcajne objekte u državi članici mora obavijestiti nadležna tijela te države članice najmanje dva sata prije njihova ulaska u luku iskrcaja,

—

zapovjednik ribarskog plovila koje vije zastavu treće zemlje koja graniči s Baltičkim morem ili je registrirano u trećoj zemlji, koji želi koristiti iskrcajne objekte u Danskoj, Njemačkoj, Švedskoj ili Finskoj, mora obavijestiti nadležna tijela te države članice najmanje šest sati prije njihova ulaska u luku iskrcaja.

Članak 2.

Uredba stupa na snagu sedmog dana od dana objave u Službenom listu Europskih zajednica.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 3. srpnja 1997.

Za Komisiju

Emma BONINO

Članica Komisije

(1) SL L 261, 20.10.1993., str. 1.

(2) SL L 102, 19.4.1997., str. 1.

(3) SL L 1, 3.1.1994., str. 1.

04/Sv. 009

Službeni list Europske unije

31997R2268

L 313/1

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

14.11.1997.

UREDBA KOMISIJE (EZ) br. 2268/97

od 14. studenoga 1997.

o prilagodbi maksimalnog godišnjeg ribolovnog napora za određene oblike ribarstva

KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,

budući da se drugom alinejom članka 4. Uredbe (EZ) br. 2027/95 predviđa da Komisija, na zahtjev države članice, poduzima odgovarajuće mjere kako bi predmetna država članica mogla iskoristiti svoje izlovne kvote u skladu s trećim podstavkom članka 6. stavka 2. Uredbe Vijeća (EZ) br. 685/95 od 27. ožujka 1995. o upravljanju ribolovnim naporom vezanim uz određena ribolovna područja i resurse Zajednice (2);

budući da ova Uredba odmah stupa na snagu kako bi se Nizozemskoj omogućilo iskorištavanje njezine izlovne kvote;

budući da su mjere predviđene ovom Uredbom u skladu s mišljenjem Upravnog odbora za ribarstvo i akvakulturu,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europskih zajednica.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 14. studenoga 1997.

Za Komisiju

Emma BONINO

Članica Komisije

(1) SL L 199, 24.8.1995., str. 1.

(2) SL L 71, 31.3.1995., str. 5.

(3) SL L 66, 6.3.1997., str. 1.

(4) SL L 278, 11.10.1997., str. 1.

PRILOG

Ribolovno područje					Ribolovni napor (1)
„Ribolovni alat	Ciljane vrste	Područje ICES-a ili CECAF-a			NL
Povlačni ribolovni alat	Pridnene vrste	V.b (3), VI., VII., VIII., IX., X. i CECAF 34.1.1., 34.1.2., 34.2.0.			4 847
		od čega	V.b (3), VI.		1 000
			od čega	(2)	0
			VII.		3 076
			od čega	(2)	0
				VII.a	1 089
				VII.f (4)	0
			VIII.a, VIII.b, VIII.d		771
			VIII.c, VIII.e, IX., X. i CECAF 34.1.1., 34.1.2. i 34.2.0.		0
			od čega	VIIIc, VIIIe, IX. (5)	0
				IX. (6)	0
				X. (6)	0
				CECAF 34.1.1. (5)	0
				CECAF 34.1.2. (5)	0
				CECAF 34.2.0. (5)	0
				CECAF 34.1.1. (6)	0
				CECAF 34.1.2. (6)	0
				CECAF 34.2.0. (6)	0

(1) Izraženo u tisućama kW x dani u području.

(2) Područje određeno u članku 3. stavku 5. Uredbe (EZ) br. 685/95. Ribolovni napor za ovo područje odnosi se i na povlačni i na pričvršćen ribolovni alat.

(3) Osim voda pod suverenitetom/jurisdikcijom Farskih otoka i Islanda.

(4) Sjeverno od 50°30′ N.

(5) Isključivo u vodama pod suverenitetom/jurisdikcijom Španjolske.

(6) Isključivo u vodama pod suverenitetom/jurisdikcijom Portugala.”

04/Sv. 009

Službeni list Europske unije

31998D0021

L 008/18

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

19.12.1997.

ODLUKA VIJEĆA

od 19. prosinca 1997.

o izmjeni Odluke 83/653/EEZ o dodjeli mogućnosti ulova sleđa u Sjevernom moru od 1. siječnja 1984.

(98/21/EZ)

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EEZ) br. 3760/92 od 20. prosinca 1992. o uspostavi sustava Zajednice za ribarstvo i akvakulturu (1), a posebno njezin članak 8. stavak 4. točku ii.,

uzimajući u obzir prijedlog Komisije,

budući da Odluka 83/653/EEZ (2) određuje metodu dodjele mogućnosti ulova sleđa u Sjevernom moru upućivanjem na udio ukupnog dopuštenog ulova (TAC) koji je stavljen na raspolaganje Komisiji u sastavu prije pristupanja Austrije, Švedske i Finske;

budući da je u Aktu o pristupanju iz 1994. udio sjevernomorskog sleđa koji je dodijeljen Švedskoj definiran kao postotak udjela TAC-a za taj stok koji je stavljen na raspolaganje proširenoj Zajednici;

budući da je prikladno izmijeniti Odluku 83/653/EEZ kako bi se izričito odnosila na proširenu Zajednicu i uključila Švedsku u raspodjelu,

DONIJELO JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Prilog Odluci 83/653/EEZ zamjenjuje se Prilogom ovoj Odluci.

Članak 2.

Ova je Odluka upućena državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 19. prosinca 1997.

Za Vijeće

Predsjednik

F. BODEN

(1) SL L 389, 31.12.1992., str. 1. Uredba kako je izmijenjena Aktom o pristupanju iz 1994.

(2) SL L 371, 31.12.1983., str. 39.

PRILOG

Metoda izračuna kvota raspodijeljenih državama članicama

(UZ označava udio Zajednice)

Država članica	Za UZ manji od 100 000 tona	Za UZ između 100 000 i 157 252 tone	Za UZ između 157 253 i 254 648 tone	Za UZ od 254 649 tona ili više
Belgija	0,071000 * UZ	7 100	0,013862 * UZ + 4 920	0,009857 * (UZ – 254 649) + 8 450
Danska	0,193459 * UZ	0,208469 * UZ – 1 501	0,232238 * UZ – 5 239	0,344985 * (UZ – 254 649) + 53 900
Njemačka	0,121654 * UZ	0,131094 * UZ – 944	0,175356 * UZ – 7 904	0,172492 * (UZ – 254 649) + 36 750
Francuska	0,126222 * UZ	0,136022 * UZ – 980	0,092304 * UZ + 5 894	0,083782 * (UZ 254 649) + 29 400
Nizozemska	0,252446 * UZ	0,272045 * UZ –1 960	0,260073 * UZ – 77	0,202062 * (UZ – 254 649) + 66 150
Švedska	0,014330 * UZ	0,014330 * UZ	0,014330 * UZ	0,014330 * (UZ – 254 649) + 3 649
Ujedinjena Kraljevina	0,220889 * UZ	0,238039 * UZ – 1 715	0,211837 * UZ + 2 406	0,172492 * (UZ – 254 649) + 56 350

04/Sv. 009

Službeni list Europske unije

31998D0414

L 189/14

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

08.06.1998.

ODLUKA VIJEĆA

od 8. lipnja 1998.

o ratifikaciji od strane Europske zajednice Sporazuma o provedbi odredaba Konvencije Ujedinjenih naroda o pravu mora od 10. prosinca 1982. u pogledu očuvanja i upravljanja pograničnim ribljim stokovima i visokomigracijskim ribljim stokovima

(98/414/EZ)

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice, a posebno njegov članak 43. zajedno s člankom 228. stavkom 3. podstavkom 1.,

uzimajući u obzir prijedlog Komisije (1),

uzimajući u obzir mišljenje Europskog parlamenta (2),

budući da je u vezi s pomorskim ribolovom Zajednica nadležna za usvajanje mjera za očuvanje i gospodarenje ribolovnim resursima te preuzima vanjske obveze prema drugim zemljama ili međunarodnim organizacijama;

budući da je Zajednica potpisnica Konvencije Ujedinjenih naroda o pravu mora, koja obalne države koje se bave ribolovom na otvorenom moru obvezuje na suradnju u svrhu očuvanja pograničnih ribljih stokova i visokomigracijskih ribljih stokova i gospodarenje njima;

budući da je Zajednica sudjelovala u međunarodnim pregovorima u sklopu Konferencije Ujedinjenih naroda o pograničnim ribljim stokovima i visokomigracijskim ribljim stokovima, koja je zaključena usvajanjem Sporazuma, i budući da je 27. lipnja 1996. potpisala Sporazum;

budući da je cilj Sporazuma osigurati dugoročno očuvanje i održivo iskorištavanje pograničnih ribljih stokova i visokomigracijskih ribljih stokova predviđajući, među ostalim, jačanje međunarodnih organizacija za ribarstvo i međunarodne suradnje u pogledu tih stokova;

budući da ribari iz Zajednice love predmetne riblje stokove i budući da je u interesu Zajednice da ima učinkovitu ulogu u regionalnim organizacijama za ribarstvo koje će biti odgovorne za provedbu Sporazuma;

budući da na temelju članka 1. stavka 2., članaka 38. i 47. Sporazum podliježe ratifikaciji od strane Europske zajednice u skladu s Prilogom IX. Konvenciji o pravu mora;

budući da su Zajednica i njezine države članice nadležne za područja koja su obuhvaćena Sporazumom; budući da je stoga neophodno da Zajednica i njezine države članice istodobno postanu ugovorne stranke kako bi zajednički mogle izvršavati obveze propisane Sporazumom i zajednički ostvarivati prava u slučajevima podijeljene nadležnosti kako bi se zajamčila jedinstvena primjena Sporazuma u okviru zajedničke ribarstvene politike,

DONIJELO JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Sporazum o provedbi odredaba Konvencije Ujedinjenih naroda o pravu mora od 10. prosinca 1982. u pogledu očuvanja i upravljanja pograničnim ribljim stokovima (ribe koje se nalaze unutar i izvan isključivih gospodarskih pojaseva) i visokomigracijskim ribljim stokovima ovime se ratificira u ime Europske zajednice.

Tekst Sporazuma priložen je ovoj Odluci kao Prilog A.

Članak 2.

1. Predsjednik Vijeća u ime Europske zajednice polaže kod glavnog tajnika Ujedinjenih naroda ispravu o ratifikaciji i izjavu o nadležnosti koja je utvrđena u Prilogu B ovoj Odluci, zajedno s izjavama o tumačenju koje su utvrđene u Prilogu C ovoj Odluci, u skladu s člancima 38., 47. i 49. Sporazuma.

2. Isprava o ratifikaciji polaže se istodobno s ispravama o ratifikaciji svih država članica. Istodobno države članice potvrđuju izjave Zajednice o ratifikaciji Sporazuma.

Članak 3.

Kada Zajednica pokrene postupak za rješavanje spora kako je predviđeno u Sporazumu, predstavlja je Komisija. Prije bilo kakvog djelovanja Zajednica će tražiti mišljenje država članica, uzimajući u obzir procesne rokove.

Sastavljeno u Luxembourgu 8. lipnja 1998.

Za Vijeće

Predsjednik

J. CUNNINGHAM

(1) SL C 367, 5.12.1996., str. 24.

(2) SL C 167, 2.6.1997., str. 126.

04/Sv. 009

Službeni list Europske unije

21998A0703(01)

L 189/17

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

10.12.1982.

SPORAZUM

o primjeni odredaba Konvencije Ujedinjenih naroda o pravu mora od 10. prosinca 1982. u pogledu očuvanja i upravljanja pograničnim ribljim naseljima i stokovima vrlo migratornih vrsta

DRŽAVE STRANKE OVOGA SPORAZUMA,

PODSJEĆAJUĆI na odgovarajuće odredbe Konvencije Ujedinjenih naroda o pravu mora od 10. prosinca 1982.,

USTRAJNE da osiguraju dugoročno očuvanje i održivo iskorištavanje pograničnih ribljih naselja i stokova vrlo migratornih vrsta,

ODLUČNE da u tu svrhu poboljšaju suradnju između država,

POZIVAJUĆI države zastave, države luke i obalne države na učinkovitiju provedbu donesenih mjera za očuvanje i upravljanje tim stokovima,

NASTOJEĆI posebno potaknuti rješavanje problema iz poglavlja 17. programskog područja C Agende 21. usvojene na Konferenciji Ujedinjenih naroda o okolišu i razvoju, naime, upravljanje ribolovom na otvorenom moru u mnogim je područjima nedostatno i neki se resursi pretjerano iskorištavaju; primjećujući da postoje problemi nereguliranog ribolova, prekomjernog ulaganja u flotu, prevelikih flota, promjene zastave plovila radi izbjegavanja nadzora, nedovoljno selektivnog alata, nepouzdanih baza podataka i nedostatka odgovarajuće suradnje između država,

OBVEZUJUĆI se na odgovorno ribarstvo,

SVJESNE potrebe za izbjegavanjem štetnih utjecaja na morski okoliš, očuvanja biološke raznolikosti, održavanja cjelovitosti morskih ekosustava i smanjenja rizika dugoročnih ili nepopravljivih učinaka ribolovnih aktivnosti,

PREPOZNAVAJUĆI potrebu za posebnom pomoći, uključujući financijsku, znanstvenu i tehnološku pomoć, kako bi države u razvoju mogle učinkovito sudjelovati u očuvanju, upravljanju i održivom iskorištavanju pograničnih ribljih naselja i stokova vrlo migratornih vrsta,

UVJERENE da bi sporazum o provedbi odgovarajućih odredaba Konvencije najbolje poslužio tim potrebama i pridonio održavanju međunarodnog mira i sigurnosti,

POTVRĐUJUĆI da za pitanja koja nisu uređena Konvencijom ili ovim Sporazumom nastavljaju vrijediti pravila i načela općeg međunarodnog prava,

SPORAZUMJELE SU SE:

DIO I.

OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Uporaba izraza i područje primjene

1. Za potrebe ovog Sporazuma:

(a)	„Konvencija” znači Konvencija Ujedinjenih naroda o pravu mora od 10. prosinca 1982.;

(b)	„mjere očuvanja i upravljanja” znači mjere za očuvanje i upravljanje jednom ili više vrsta živih morskih resursa, koje se usvajaju i primjenjuju u skladu s odgovarajućim pravilima međunarodnog prava sukladno Konvenciji i ovom Sporazumu;

(c)	„riba” uključuje mekušce i rakove, osim onih koji pripadaju sedentarnim vrstama kako je određeno člankom 77. Konvencije; i

(d)	„dogovor” znači mehanizam suradnje, koji dvije ili više država uspostavljaju u skladu s Konvencijom i ovim Sporazumom radi, inter alia, utvrđivanja mjera očuvanja i upravljanja u potpodručju ili području za jedno ili više pograničnih ribljih naselja i stokova vrlo migratornih vrsta.

(a)

„Države stranke” znači države koje su se pristale obvezati ovim Sporazumom i za koje je ovaj Sporazum na snazi.

(b)

Ovaj se Sporazum primjenjuje mutatis mutandis:

i.	na sve subjekte iz članka 305. stavka 1. točaka (c), (d) i (e) Konvencije; i

ii.	u skladu s člankom 47., na svaki subjekt koji se u Prilogu IX. članku 1. Konvencije navodi kao „međunarodna organizacija”

koji postaje stranka ovog Sporazuma i u toj se mjeri pojam „države stranke” odnosi na te subjekte.

3. Ovaj se Sporazum primjenjuje mutatis mutandis na druge ribolovne entitete čija plovila love na otvorenom moru.

Članak 2.

Cilj

Cilj je ovog Sporazuma osigurati dugoročno očuvanje i održivo iskorištavanje pograničnih ribljih naselja i stokova vrlo migratornih vrsta učinkovitom provedbom odgovarajućih odredaba Konvencije.

Članak 3.

Primjena

1. Osim ako nije drukčije predviđeno, ovaj se Sporazum primjenjuje na očuvanje i upravljanje pograničnim ribljim naseljima i stokovima vrlo migratornih vrsta izvan područja pod nacionalnom jurisdikcijom, a članci 6. i 7. primjenjuju se i na očuvanje i upravljanje tim stokovima u područjima pod nacionalnom jurisdikcijom, ovisno o različitim pravnim sustavima koji se primjenjuju u područjima pod nacionalnom jurisdikcijom i u područjima izvan nacionalne jurisdikcije, kako je predviđeno Konvencijom.

2. U izvršavanju svojih suverenih prava u svrhu istraživanja i iskorištavanja, očuvanja i upravljanja pograničnim ribljim naseljima i stokovima vrlo migratornih vrsta u području pod nacionalnom jurisdikcijom, obalna država primjenjuje mutatis mutandis opća načela navedena u članku 5.

3. Države nužno uzimaju u obzir mogućnosti svake od država u razvoju da primjene članke 5., 6. i 7. u područjima pod nacionalnom jurisdikcijom i njihovu potrebu za pomoći predviđenu ovim Sporazumom. U tu svrhu, dio VII. primjenjuje se mutatis mutandis na područja pod nacionalnom jurisdikcijom.

Članak 4.

Odnos između ovog Sporazuma i Konvencije

Ništa u ovom Sporazumu ne dovodi u pitanje prava, nadležnost i dužnosti država potpisnica Konvencije. Ovaj se Sporazum tumači i primjenjuje u kontekstu i u skladu s Konvencijom.

DIO II.

OČUVANJE I UPRAVLJANJE POGRANIČNIM RIBLJIM NASELJIMA I STOKOVIMA VRLO MIGRATORNIH VRSTA

Članak 5.

Opća načela

Radi očuvanja i upravljanja pograničnim ribljim naseljima i stokovima vrlo migratornih vrsta, obalne su države i države koje love na otvorenom moru dužne, radi učinkovite suradnje u skladu s Konvencijom:

(a)	usvojiti mjere za osiguranje dugoročne održivosti pograničnih ribljih naselja i stokova vrlo migratornih vrsta i promicati cilj njihove optimalne iskoristivosti;

(b)

osigurati da se takve mjere temelje na najboljim raspoloživim znanstvenim dokazima i da su namijenjene obnavljanju ili održavanju stokova na razinama koje osiguravaju najveći mogući održivi prinos, kako je određeno odgovarajućim ekološkim ili gospodarskim čimbenicima, uključujući posebne zahtjeve država u razvoju i uzimajući u obzir područja i načine obavljanja ribolova, međuovisnost stokova i sve općenito preporučene međunarodne minimalne standarde podregionalne, regionalne ili globalne vrste;

(c)	primijeniti pristup predostrožnosti u skladu s člankom 6.;

(d)	procijeniti utjecaj ribolova, ostalih čovjekovih djelatnosti i okolišnih čimbenika na ciljane stokove i vrste koje pripadaju istom ekosustavu ili su povezane ili ovisne o ciljanim ribljim stokovima;

(e)	usvojiti, prema potrebi, mjere očuvanja i upravljanja za vrste koje pripadaju istom ekosustavu ili su povezne ili ovisne o ciljanim stokovima radi održavanja ili obnove populacije takvih vrsta iznad razina na kojima njihova reprodukcija može postati ozbiljno ugrožena;

(f)

smanjiti onečišćenje, otpad, odbačeni ulov, ulov izgubljenim ili napuštenim alatom, ulov neciljanih vrsta, koji uključuje riblje i neriblje vrste (dalje u tekstu „neciljane vrste”) i utjecaje na povezane ili ovisne vrste, posebno ugrožene vrste, putem mjera koje uključuju, u najvećoj mogućoj mjeri, razvoj i uporabu selektivnih, sigurnih za okoliš i troškovno najpovoljnijih ribolovnih alata i tehnika;

(g)	zaštititi biološku raznolikost u morskom okolišu;

(h)	poduzeti mjere sprječavanja ili ukidanja prekomjernog izlova i prevelikih ribolovnih kapaciteta i osigurati da ribolovni napor ne prelazi razine održivog iskorištavanja ribolovnih resursa;

(i)	uzeti u obzir interese artezenalnih ribara i onih koji love za vlastite potrebe;

(j)	prikupiti i pravodobno podijeliti cjelovite i točne podatke u vezi s ribolovnim aktivnostima, inter alia, o položaju plovila, ulovu ciljanih i neciljanih vrsta i ribolovnom naporu, kako je navedeno u Prilogu I. kao i informacije iz nacionalnih i međunarodnih istraživačkih programa;

(k)	promicati i provoditi znanstveno istraživanje i razvijati odgovarajuće tehnologije za potporu očuvanju i upravljanju ribarstvom; i

(l)	provoditi mjere očuvanja i upravljanja putem učinkovitog praćenja, kontrole i nadzora.

Članak 6.

Primjena pristupa predostrožnosti

1. Države primjenjuju pristup predostrožnosti na očuvanje, upravljanje i iskorištavanje pograničnih ribljih naselja i stokova vrlo migratornih vrsta radi zaštite živih morskih resursa i očuvanja morskog okoliša.

2. Države moraju postupiti s oprezom ako su informacije nesigurne, nepouzdane ili nedostatne. Nedostatak primjerenih znanstvenih informacija ne smije biti razlogom odlaganja ili nepoduzimanja mjera očuvanja i upravljanja.

3. Pri primjeni pristupa predostrožnosti, države:

(a)	poboljšavaju donošenje odluka za očuvanje i upravljanje ribolovnim resursima prikupljanjem i razmjenom najboljih raspoloživih znanstvenih podataka i provedbom poboljšanih tehnika za upravljanje rizicima i nesigurnostima;

(b)	primjenjuju smjernice navedene u Prilogu II. i na temelju najboljih raspoloživih znanstvenih informacija utvrđuju referente točke specifične za pojedini stok i mjere koje se poduzimaju u slučaju njihova prekoračenja;

(c)

uzimaju u obzir, inter alia, nesigurnosti u pogledu veličine i produktivnosti stokova, referentnih točaka, stanja stokova u odnosu na te referentne točke, stope i distribucije ribolovne smrtnosti i utjecaja ribolovnih aktivnosti na neciljane i povezane ili ovisne vrste kao i na postojeće i predviđene oceanske, ekološke ili društveno-gospodarske uvjete, i

(d)	razvijaju programe za prikupljanje podataka i istraživanja radi procjene utjecaja ribolova na neciljane i povezane ili ovisne vrste i njihov okoliš te usvajaju planove potrebne za osiguranje očuvanja takvih vrsta i zaštite staništa od posebnog značaja.

4. Države poduzimaju mjere kako bi osigurale da se u slučaju približavanja referentnim točkama, one ne prelaze. U slučaju da se prijeđu, države bez odlaganja poduzimaju radnje prema stavku 3. točki (b) kako bi obnovile stokove.

5. Ako je stanje ciljanih stokova ili neciljanih ili povezanih ili ovisnih vrsta zabrinjavajuće, države pojačavaju praćenje stanja tih stokova i vrsta kako bi provjerile status i učinkovitost mjera očuvanja i upravljanja. One redovito revidiraju te mjere u svjetlu novih informacija.

6. Za novi ili istraživački ribolov, države donose što je prije moguće predostrožne mjere očuvanja i upravljanja, uključujući, inter alia, ograničenja ulova i napora. Takve mjere ostaju na snazi sve dok ne budu raspoloživi podaci dostatni za procjenu utjecaja ribolova na dugoročnu održivost stokova, nakon čega se na temelju te procjene provode mjere očuvanja i upravljanja. Mjere upravljanja, prema potrebi, omogućavaju postupan razvoj ribolova.

7. Ako prirodna pojava ima značajan negativan utjecaj na status pograničnih ribljih naselja ili stokova vrlo migratornih vrsta, države donose hitne mjere očuvanja i upravljanja kako bi osigurale da ribolovna aktivnost ne poveća taj negativan utjecaj. Države također donose hitne mjere kad ribolovna aktivnost predstavlja opasnu prijetnju održivosti stokova. Hitno su poduzete mjere privremene i temeljene na najboljim raspoloživim znanstvenim dokazima.

Članak 7.

Kompatibilnost mjera očuvanja i upravljanja

1. Ne dovodeći u pitanje suvereno pravo obalnih država u svrhu istraživanja i iskorištavanja, očuvanja i upravljanja živim morskim resursima u područjima pod nacionalnom jurisdikcijom, kako je predviđeno Konvencijom, i prava svih država da svojim državljanima omoguće ribolov na otvorenom moru u skladu s Konvencijom:

(a)

u odnosu na pogranična riblja naselja, relevantne obalne države i države čiji državljani love ta riblja naselja u susjednom području otvorenog mora, traže izravno ili preko odgovarajućih mehanizama za suradnju predviđenih u dijelu III. postizanje dogovora o mjerama potrebnima za očuvanje tih ribljih naselja u susjednom području otvorenog mora;

(b)

u odnosu na stokove vrlo migratornih vrsta, relevantne obalne države i ostale države čiji državljani love te stokove u području, surađuju izravno ili preko odgovarajućih mehanizama za suradnju predviđenih u dijelu III. kako bi osigurali očuvanje i promicanje cilja optimalnog iskorištavanja tih stokova na cijelom području, unutar i izvan područja pod nacionalnom jurisdikcijom.

2. Mjere očuvanja i upravljanja, koje su utvrđene za otvorena mora i one donesene za područja pod nacionalnom jurisdikcijom moraju biti kompatibilne radi osiguravanja očuvanja i upravljanja pograničnim ribljim naseljima i stokovima vrlo migratornih vrsta u cijelosti. U tu svrhu, obalne države i države koje love na otvorenim morima dužne su surađivati radi postizanja kompatibilnih mjera u pogledu takvih stokova. Pri utvrđivanju kompatibilnih mjera očuvanja i upravljanja, države:

(a)	uzimaju u obzir mjere očuvanja i upravljanja, koje obalne države donose i primjenjuju u skladu s člankom 61. Konvencije u pogledu istih stokova u područjima pod nacionalnom jurisdikcijom i osiguravaju da mjere utvrđene u pogledu tih stokova za otvorena mora ne utječu na učinkovitost tih mjera;

(b)	uzimaju u obzir prethodno dogovorene mjere, koje su relevantne obalne države i države koje love na otvorenim morima donijele i primijenile u skladu s Konvencijom za iste stokove;

(c)	uzimaju u obzir prethodno dogovorene mjere, koje su utvrđene i primjenjuju se u skladu s Konvencijom u pogledu istih stokova u okviru podregionalne ili regionalne organizacije ili dogovora za upravljanje ribarstvom;

(d)	uzimaju u obzir biološko jedinstvo i ostala biološka svojstva stokova kao i odnose između distribucije stokova, ribolova i zemljopisnih osobitosti predmetnog područja, uključujući omjer pojavljivanja i ulova stokova u područjima pod nacionalnim jurisdikcijom;

(e)	uzimaju u obzir odgovarajuću ovisnost obalnih država i država koje love na otvorenom moru o predmetnim stokovima, i

(f)	osiguravaju da takve mjere nemaju štetnog utjecaja na žive morske resurse u cjelini.

3. Prilikom vršenja svoje dužnosti sudjelovanja, države čine sve napore kako bi se složile o kompatibilnim mjerama očuvanja i upravljanja u razumnom roku.

4. Ako se sporazum ne može postići u razumnom roku, svaka se predmetna država može pozvati na postupke za rješavanje sporova predviđene u dijelu VIII.

5. U očekivanju sporazuma o kompatibilnim mjerama očuvanja i upravljanja, predmetne države u duhu razumijevanja i suradnje čine sve napore za sklapanje privremenih dogovora praktične prirode. U slučaju da se ne mogu složiti oko dogovora, svaka predmetna država radi dobivanja privremenih mjera može pokrenuti spor na sudu ili tribunalu u skladu s postupcima za rješavanje sporova predviđenih u dijelu VIII.

6. Privremeni dogovori ili mjere sklopljene ili propisane u skladu sa stavkom 5. uzimaju u obzir odredbe ovog dijela, dužno poštuju prava i obveze svih predmetnih država, ne ugrožavaju ili narušavaju postizanje konačnog sporazuma o kompatibilnim mjerama očuvanja i upravljanja i ne dovode u pitanje konačni ishod bilo kojeg postupka za rješavanje spora.

7. Obalne države redovito obavješćuju države koje love na otvorenom moru u podregiji ili regiji o mjerama koje su donijele za pogranična riblja naselja i stokove vrlo migratornih vrsta u okviru područja pod nacionalnom jurisdikcijom, bilo izravno ili preko podregionalnih ili regionalnih organizacija ili dogovora za upravljanje ribarstvom ili putem drugih primjerenih sredstava.

8. Države koje love na otvorenom moru redovito obavješćuju druge zainteresirane države o mjerama koje su donijele za reguliranje aktivnosti plovila, koji plove pod njihovom zastavom i love te stokove na otvorenom moru, bilo izravno ili preko podregionalnih ili regionalnih organizacija ili dogovora za upravljanje ribarstvom ili putem drugih primjerenih sredstava.

DIO III.

MEHANIZMI MEĐUNARODNE SURADNJE U VEZI S POGRANIČNIM RIBLJIM NASELJIMA I STOKOVIMA VRLO MIGRATORNIH VRSTA

Članak 8.

Suradnja za očuvanje i upravljanje

1. Obalne države i države koje love na otvorenom moru moraju u skladu s Konvencijom surađivati u vezi s pograničnim ribljim naseljima i stokovima vrlo migratornih vrsta izravno ili preko odgovarajućih podregionalnih ili regionalnih organizacija ili dogovora za upravljanje ribarstvom, pri čemu uzimaju u obzir posebnosti podregije ili regije radi osiguranja učinkovitog očuvanja i upravljanja tim stokovima.

2. Države se u dobroj vjeri i bez odlaganja savjetuju kad postoje dokazi da predmetnim pograničnim ribljim naseljima i stokovima vrlo migratornih vrsta može prijetiti prekomjerno iskorištavanje ili kad se za te stokove razvija novi ribolov. U tu svrhu, na zahtjev bilo koje zainteresirane države, mogu se započeti savjetovanje radi utvrđivanja odgovarajućih dogovora za osiguranje očuvanja i upravljanja tim stokovima. U očekivanju sporazuma o takvim dogovorima, države poštuju odredbe ovog Sporazuma i postupaju u dobroj vjeri i uz dužno poštovanje prava, interesa i dužnosti drugih država.

3. Ako podregionalna ili regionalna organizacija ili dogovor za upravljanje ribarstvom ima nadležnost za utvrđivanje mjera očuvanja ili upravljanja za pojedina pogranična riblja naselja ili stokove vrlo migratornih vrsta, države koje love stokove na otvorenom moru i odgovarajuće obalne države ispunjavaju svoju dužnost suradnje tako da postaju članice takve organizacije ili sudionice takvog dogovora ili tako da pristaju primjenjivati mjere očuvanja i upravljanja utvrđene u okviru te organizacije ili dogovora. Države koje imaju istinski interes za predmetno ribarstvo mogu postati članice takve organizacije ili sudionice takvog dogovora. Uvjeti sudjelovanja u takvim organizacijama ili dogovorima ne isključuju te države od članstva ili sudjelovanja; niti se primjenjuju na način koji diskriminira državu ili skupinu država, koje imaju istinski interes za predmetno ribarstvo.

4. Samo države koje su članice takve organizacije ili dogovora ili koje su suglasne primjenjivati mjere očuvanja i upravljanja, utvrđene u okviru te organizacije ili dogovora, imaju pristup ribolovnim resursima na koje se te mjere primjenjuju.

5. Ako nema podregionalne ili regionalne organizacije ili dogovora za upravljanje ribarstvom u okviru kojih se utvrđuju mjere očuvanja ili upravljanja za pojedina pogranična riblja naselja ili stokove vrlo migratornih vrsta, relevantne obalne države i države koje love te stokove na otvorenom moru u podregiji ili regiji, sudjeluju u uspostavljanju takve organizacije ili sklapaju odgovarajuće dogovore radi očuvanja ili upravljanja tim stokovima, te sudjeluju u radu organizacije ili dogovoru.

6. Svaka država koja namjerava predložiti da međuvladina organizacija nadležna za žive resurse poduzme radnje, trebala bi se, ako bi ta radnja imala značajan utjecaj na mjere očuvanja ili upravljanja, koje su već donesene u okviru mjerodavne podregionalne ili regionalne organizacije ili dogovora za upravljanje ribarstvom, posavjetovati s članovima ili sudionicima takve organizacije ili dogovora. U mjeri u kojoj je to moguće, ta se savjetovanja odvijaju prije podnošenja prijedloga međuvladinoj organizaciji.

Članak 9.

Podregionalne i regionalne organizacije ili dogovori za upravljanje ribarstvom

1. Kod osnivanja podregionalnih ili regionalnih organizacija za upravljanje ribarstvom ili sklapanja podregionalnih ili regionalnih dogovora za upravljanje ribarstvom u pogledu pograničnih ribljih naselja i stokova vrlo migratornih vrsta, države se, inter alia, sporazumijevaju o:

(a)	ribljim naseljima i stokovima na koja se primjenjuju mjere očuvanja i upravljanja, pri čemu uzimaju u obzir biološka svojstva predmetnih ribljih naselja i stokova i vrste predmetnog ribolova;

(b)	području primjene, uzimajući u obzir članak 7. stavak 1. i svojstva podregija i regija, uključujući društveno-gospodarske, zemljopisne i ekološke čimbenike;

(c)	odnosu između rada novih organizacija ili dogovora te uloge, ciljeva i djelovanja bilo kojih relevantnih postojećih organizacija ili dogovora za upravljanje ribarstvom, i

(d)	mehanizmima kojima će organizacija ili dogovor dobiti znanstvene savjete i ispitati stanje stokova, uključujući, prema potrebi, osnivanje znanstvenog savjetodavnog tijela.

2. Države koje surađuju u stvaranju podregionalne ili regionalne organizacije ili dogovora za upravljanje ribarstvom izvješćuju ostale države, za koje vjeruju da su istinski zainteresirane za rad predloženih organizacija ili za dogovor o takvoj suradnji.

Članak 10.

Zadaće podregionalnih i regionalnih organizacija i dogovora za upravljanje ribarstvom

Pri ispunjavanju svojih obveza suradnje u okviru podregionalnih i regionalnih organizacija ili dogovora za upravljanje ribarstvom, države:

(a)	sporazumijevaju se i usklađuju s mjerama očuvanja i upravljanja radi osiguranja dugoročne održivosti pograničnih ribljih naselja i stokova vrlo migratornih vrsta;

(b)	sporazumijevaju se, prema potrebi, o pravima sudjelovanja kao što je raspodjela količine dozvoljenog ulova ili razina ribolovnog napora;

(c)	donose i primjenjuju općenito preporučene međunarodne minimalne norme za odgovorno provođenje ribolovnih aktivnosti;

(d)	dobivaju i ocjenjuju znanstvene savjete, provjeravaju stanje stokova i procjenjuju utjecaj ribolova na neciljane i povezane ili ovisne vrste;

(e)	sporazumijevaju se o normama za prikupljanje, izvješćivanje, provjeru i razmjenu podataka o ribarstvu u pogledu stokova;

(f)	skupljaju i objavljuju točne i potpune statističke podatke iz Priloga I., kako bi osigurale raspoloživost najboljih znanstvenih dokaza, štiteći prema potrebi povjerljivost podataka;

(g)	promiču i provode znanstvene procjene stokova i relevantna istraživanja i objavljuju njihove rezultate;

(h)	utvrđuju odgovarajuće zajedničke mehanizme za učinkovito praćenje, kontrolu, nadzor i provedbu;

(i)	sporazumijevaju se o sredstvima putem kojih će ribolovni interesi novih članica organizacije ili novih sudionica dogovora biti zadovoljeni;

(j)	sporazumijevaju se o postupcima donošenja odluka, koji olakšavaju donošenje mjera očuvanja i upravljanja na pravovremen i učinkovit način;

(k)	promiču miroljubivo rješavanje sporova u skladu s Dijelom VIII.;

(l)	osiguravaju potpunu suradnju njihovih odgovarajućih nacionalnih agencija i industrija u provođenju preporuka i odluka u okviru organizacije ili dogovora;

(m)	skrbe za primjereno obavješćivanje javnosti o mjerama očuvanja ili upravljanja utvrđenima u okviru organizacije ili dogovora.

Članak 11.

Nove članice ili sudionice

Pri utvrđivanju prirode i opsega prava sudjelovanja za nove članice podregionalnih ili regionalnih organizacija za upravljanje ribarstvom ili za nove sudionice podregionalnih ili regionalnih dogovora za upravljanje ribarstvom, države, inter alia, uzimaju u obzir:

(a)	status pograničnih ribljih naselja i stokova vrlo migratornih vrsta i postojeću razinu ribolovnog napora;

(b)	odgovarajuće interese, područja i načine obavljanja ribolova i ribolovne prakse novih i postojećih članica ili sudionica;

(c)	odgovarajuće doprinose novih i postojećih članica ili sudionica očuvanju ili upravljanju ribljim naseljima i stokovima, prikupljanju i pružanju točnih podataka te provođenju znanstvenih istraživanja;

(d)	potrebe obalnih ribolovnih zajednica, koje uglavnom ovise o ribolovu tih stokova;

(e)	potrebe obalnih država, čija su gospodarstva uglavnom ovisna o iskorištavanju živih morskih resursa; i

(f)	interese država u razvoju iz podregije ili regije u kojima se isti stokovi pojavljuju također i u područjima nacionalne jurisdikcije.

Članak 12.

Transparentnost aktivnosti podregionalnih i regionalnih organizacija i dogovora za upravljanje ribarstvom

1. Države propisuju transparentnost u procesu donošenja odluka i ostalih aktivnosti podregionalnih i regionalnih organizacija i dogovora za upravljanje ribarstvom.

2. Predstavnicima se drugih međuvladinih organizacija i predstavnicima nevladinih organizacija koje se bave pograničnim ribljim naseljima i stokovima vrlo migratornih vrsta nudi mogućnost sudjelovanja na sastancima podregionalnih i regionalnih organizacija i dogovora za upravljanje ribarstvom u svojstvu promatrača ili drukčije, prema potrebi, u skladu s postupcima predmetne organizacije ili dogovora. U tom pogledu postupci ne smiju biti neopravdano restriktivni. Te međuvladine organizacije i nevladine organizacije imaju pravodoban pristup evidencijama i izvješćima organizacija i dogovora u skladu s proceduralnim pravilima o njihovom pristupu.

Članak 13.

Jačanje postojećih organizacija i dogovora

Države sudjeluju u jačanju postojećih podregionalnih i regionalnih organizacija i dogovora za upravljanje ribarstvom kako bi poboljšale njihovu učinkovitost pri utvrđivanju i provođenju mjera očuvanja i upravljanja pograničnim ribljim naseljima i stokovima vrlo migratornih vrsta.

Članak 14.

Prikupljanje i pružanje informacija i suradnja u znanstvenom istraživanju

1. Države osiguravaju da plovila pod njihovom zastavom pružaju informacije potrebne radi ispunjavanja njihovih obveza prema ovom Sporazumu. U tu svrhu, države u skladu s Prilogom I.:

(a)	prikupljaju i razmjenjuju znanstvene, tehničke i statističke podatke u pogledu ribarstva pograničnih ribljih naselja i stokova vrlo migratornih vrsta;

(b)	osiguravaju da su prikupljeni podaci dovoljno podrobni za učinkovitu procjenu stanja stokova te da se pružaju pravodobno radi ispunjavanja zahtjeva podregionalnih ili regionalnih organizacija ili dogovora za upravljanje ribarstvom; i

(c)	poduzimaju odgovarajuće mjere za potvrdu točnosti takvih podataka.

2. Države surađuju izravno ili preko podregionalnih ili regionalnih organizacija ili dogovora za upravljanje ribarstvom:

(a)	u dogovorima o specifikaciji podataka i obliku u kojem se pružaju tim organizacijama ili dogovorima, uzimajući u obzir prirodu stokova i ribolova tih stokova, i

(b)	u razvoju i uporabi analitičkih tehnika i metodologija procjene stanja stokova kako bi poboljšale mjere očuvanja i upravljanja pograničnim ribljim naseljima i stokovima vrlo migratornih vrsta.

3. U skladu s Dijelom XIII. Konvencije, države surađuju izravno ili putem mjerodavnih međunarodnih organizacija kako bi ojačale znanstveno istraživanje na području ribarstva i promicale znanstveno istraživanje za očuvanje i upravljanje pograničnim ribljim naseljima i stokovima vrlo migratornih vrsta u zajedničku korist. U tu svrhu, država ili mjerodavna međunarodna organizacija, koja provodi takva istraživanja izvan područja pod nacionalnom jurisdikcijom, aktivno promiče objavljivanje rezultata tih istraživanja i pružanje podataka u pogledu njihovih ciljeva i metoda svim zainteresiranim državama te, u mjeri u kojoj je to moguće, omogućava sudjelovanje znanstvenika iz navedenih država u tim istraživanjima.

Članak 15.

Zatvorena i poluzatvorena mora

Pri provedbi ovog Sporazuma u zatvorenom ili poluzatvorenom moru, države uzimaju u obzir prirodna svojstva tog mora i postupaju na način u skladu s Dijelom IX. Konvencije i njezinih drugih relevantnih odredaba.

Članak 16.

Područja otvorenog mora koja su u cijelosti okružena područjem pod nacionalnom jurisdikcijom pojedine države

1. Države koje love pogranična riblja naselja i stokove vrlo migratornih vrsta na području otvorenog mora, koje je u cijelosti okruženo područjem pod nacionalnom jurisdikcijom pojedine države, surađuju s potonjom državom u utvrđivanju mjera očuvanja i upravljanja za ta riblja naselja i stokove na otvorenom moru. Uzimajući u obzir prirodna svojstva područja, države pridaju posebnu pozornost utvrđivanju kompatibilnih mjera očuvanja i upravljanja za ta riblja naselja i stokove u skladu s člankom 7. Mjere poduzete u pogledu otvorenog mora uzimaju u obzir prava, dužnosti i interese obalne države prema ovoj Konvenciji i temelje se na najboljim raspoloživim znanstvenim dokazima te poštuju također sve mjere očuvanja i upravljanja, koje su obalne države donijele i primjenjuju ih u području pod nacionalnom jurisdikcijom za ista riblja naselja i stokove u skladu s člankom 61. Konvencije. Države se također dogovaraju o mjerama praćenja, kontrole, nadzora i provedbe, kojima osiguravaju usklađenost s mjerama očuvanja i upravljanja na otvorenom moru.

2. Sukladno članku 8., države postupaju u dobroj vjeri i čine sve napore da se bez odlaganja dogovore o mjerama očuvanja i upravljanja, koje će se primjenjivati pri obavljanju ribolovnih djelatnosti u području iz stavka 1. Ako se predmetne ribolovne države i obalne države ne mogu u razumnom vremenskom roku sporazumjeti o tim mjerama, one će, uzimajući u obzir stavak 1., primijeniti članak 7. stavke 4., 5. i 6. koji se odnose na privremene dogovore ili mjere. Do utvrđivanja takvih privremenih dogovora ili mjera, predmetne države poduzimaju mjere za plovila, koja plove pod njihovom zastavom, kako bi ih spriječili da sudjeluju u ribolovu koji bi moglo ugroziti predmetna riblja naselja i stokove.

DIO IV.

NEČLANICE I NESUDIONICE

Članak 17.

Nečlanice organizacija i nesudionice u dogovorima

1. Država, koja nije članica podregionalne ili regionalne organizacije za upravljanje ribarstvom ili nije sudionica podregionalnih ili regionalnih dogovora za upravljanje ribarstvom i koja nije drukčije pristala na primjenu mjera očuvanja i upravljanja, utvrđenih u okviru takvih organizacija ili dogovora, ne oslobađa se obveze suradnje u skladu s Konvencijom i ovim Sporazumom u očuvanju i upravljanju odgovarajućim pograničnim ribljim naseljima i stokovima vrlo migratornih vrsta.

2. Takva država ne dopušta plovilima koja plove pod njezinom zastavom sudjelovanje u ribolovu pograničnih ribljih naselja i stokova vrlo migratornih vrsta, koji podliježu mjerama očuvanja i upravljanja, utvrđenima u okviru takvih organizacija ili dogovora.

3. Države, koje su članice podregionalnih ili regionalnih organizacija za upravljanje ribarstvom ili sudionice u podregionalnim ili regionalnim dogovorima za upravljanje ribarstvom, pojedinačno ili zajedno zahtijevaju od ribolovnih entiteta iz članka 1. stavka 3., koji imaju ribarska plovila u odgovarajućem području, potpunu suradnju s takvom organizacijom ili dogovorom pri provođenju utvrđenih mjera očuvanja ili upravljanja, s ciljem primjene tih mjera de facto što je više moguće na ribolovne djelatnosti u relevantnom području. Takvi ribolovni entiteti uživaju povlastice sudjelovanja u ribolovu razmjerno njihovoj odluci da poštuju mjere očuvanja i upravljanja u pogledu tih ribljih naselja i stokova.

4. Države, koje su članice takve organizacije ili sudionice u takvim dogovorima, razmjenjuju informacije u pogledu djelatnosti ribarskih plovila, koja plove pod zastavama država koje nisu članice organizacije niti sudionice u dogovoru i koje sudjeluju u ribolovu određenih ribljih naselja i stokova. One poduzimaju mjere u skladu s ovim Sporazumom i međunarodnim pravom radi sprečavanja djelatnosti takvih plovila, koja slabe učinkovitost podregionalnih ili regionalnih mjera očuvanja i upravljanja.

DIO V.

DUŽNOSTI DRŽAVE ZASTAVE

Članak 18.

Dužnosti države zastave

1. Država čija plovila love na otvorenom moru, donosi potrebne mjere kako bi osigurala da plovila koja plove pod njezinom zastavom poštuju podregionalne i regionalne mjere očuvanja i upravljanja i da ta plovila ne sudjeluju u nikakvim djelatnostima koja slabe učinkovitost tih mjera.

2. Država dopušta da se plovila koja plove pod njezinom zastavom koriste za ribolov na otvorenom moru samo ako je u mogućnosti u pogledu takvih plovila učinkovito ispuniti svoje obveze prema Konvenciji ili ovom Sporazumu.

3. Mjere koje država poduzima u pogledu plovila koja plove pod njezinom zastavom uključuju:

(a)	kontrolu takvih plovila na otvorenom moru putem povlastica, autorizacija ili dozvola za ribolov u skladu s bilo kojim primjenljivim postupcima dogovorenima na podregionalnoj, regionalnoj ili globalnoj razini;

(b)

utvrđivanje odredaba:

i.	za primjenu uvjeta koji se odnose na povlastice, autorizacije ili dozvole za ribolov dostatnih za ispunjavanje svih podregionalnih, regionalnih ili globalnih obveza države zastave;

ii.	za zabranu ribolova na otvorenom moru plovilima koja nemaju valjanu povlasticu ili autorizaciju za ribolov ili plovilima koja nisu u skladu s uvjetima povlastice, autorizacije ili dozvole za ribolov;

iii.	koje zahtijevaju od plovila koja love na otvorenom moru da u svakom trenutku imaju sa sobom sve povlastice, autorizacije ili dozvole za ribolov, koje u slučaju kontrole moraju predočiti ovlaštenoj osobi;

iv.	za osiguravanje da plovila koja plove pod njezinom zastavom ne obavljaju nedozvoljen ribolov na područjima pod nacionalnom jurisdikcijom druge države;

(c)

utvrđivanje nacionalne evidencije ribarskih plovila autoriziranih za ribolov na otvorenom moru i omogućavanje pristupa informacijama sadržanih u tim evidencijama izravno na zahtjev zainteresirane države, pri čemu se uzima u obzir nacionalno pravo države zastave u pogledu objavljivanja takvih informacija;

(d)

zahtjeve za označivanje ribarskih plovila i ribolovnih alata za identifikaciju u skladu s jedinstvenim i međunarodno priznatim sustavima za označivanje plovila i alata kao što su Standardne specifikacije za označivanje i identifikaciju ribarskih plovila Organizacije Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu;

(e)	zahtjeve za evidentiranje i pravodobno izvješćivanje o položaju plovila, ulovu ciljanih i neciljanih vrsta, ribolovnom naporu i ostalim relevantnim podacima o ribarstvu u skladu s podregionalnim, regionalnim i globalnim normama za prikupljanje takvih podataka;

(f)	zahtjeve za provjeravanje ulova ciljanih i neciljanih vrsta pomoću programa promatrača, programa inspekcije, izvješća o iskrcaju, nadzoru prekrcaja i praćenju iskrcanih ulova te tržišne statistike;

(g)

praćenje, kontrolu i nadzor tih plovila, njihovih ribolovnih aktivnosti i povezanih djelatnosti, inter alia:

i.	provedbom nacionalnih programa inspekcije i podregionalnih i regionalnih programa za suradnju pri provedbi sukladno člancima 21. i 22., uključujući zahtjeve da ta plovila dopuste pristup ovlaštenim inspektorima iz drugih država;

ii.	provedbom nacionalnih programa promatrača i podregionalnih i regionalnih programa promatrača u kojima je država zastave sudionica, uključujući zahtjeve da ta plovila dopuste pristup promatračima iz drugih država radi obavljanja zadaća u okviru programa;

iii.	razvojem i provedbom sustava za praćenje plovila, uključujući prema potrebi, satelitske sustave prijenosa u skladu s bilo kojim nacionalnim programima kao i onim programima koji su bili podregionalno, regionalno ili globalno dogovoreni između predmetnih država;

(h)	reguliranje prekrcaja na otvorenom moru kako bi se osiguralo da učinkovitost mjera očuvanja i upravljanja nije oslabljena;

(i)	reguliranje ribolovnih djelatnosti radi osiguranja poštovanja podregionalnih, regionalnih i globalnih mjera, uključujući mjere usmjerene smanjenju ulova neciljanih vrsta.

4. Ako se primjenjuje podregionalno, regionalno ili globalno dogovoreni važeći sustav praćenja, kontrole i nadzora, države osiguravaju da mjere koje nalažu plovilima, koja plove pod njihovim zastavama, budu u skladu s tim sustavom.

DIO VI.

POŠTIVANJE I PROVEDBA

Članak 19.

Poštivanje i provedba od strane države zastave

1. Država osigurava da plovila pod njezinom zastavom poštuju podregionalne i regionalne mjere očuvanja i upravljanja pograničnim ribljim naseljima i stokovima vrlo migratornih vrsta. U tu svrhu, država:

(a)	provodi takve mjere bez obzira gdje se kršenja pojavljuju;

(b)

smjesta i temeljito ispituje sva navodna kršenja podregionalnih i regionalnih mjera očuvanja i upravljanja, koja mogu uključiti fizički pregled predmetnog plovila i smjesta izvješćuje državu, koja je prijavila navodno kršenje kao i odgovarajuće podregionalne i regionalne organizacije ili dogovore o napredovanju i ishodu istrage;

(c)	zahtijeva od bilo kojeg plovila koje plovi pod njezinom zastavom da pruži informacije istražnom organu o položaju plovila, ribolovnom alatu, te ribolovnim i povezanim aktivnostima na području navodnog kršenja;

(d)	ako je uvjerena da postoje dostatni dokazi u pogledu navodnog kršenja, upućuje slučaj vlastima radi pokretanja postupka bez odlaganja u skladu s njezinim zakonima i, prema potrebi, zadržava predmetno plovilo;

(e)	osigurava da plovilo za koje je u skladu s njezinim zakonima utvrđeno da je sudjelovalo u počinjenju ozbiljnih povreda tih mjera, ne sudjeluje u ribolovnim aktivnostima na otvorenom moru dok se ne izvrše sve kazne koje država zastave nalaže u pogledu kršenja.

2. Sve istrage i sudski postupci smjesta se obavljaju. Kazne koje se primjenjuju na kršenja moraju biti primjerno stroge kako bi učinkovito osigurale poštovanje i odvratile od kršenja gdjegod se pojave, te prekršiteljima oduzele dobiti nastale iz njihovih nezakonitih aktivnosti. Mjere, koje se primjenjuju na zapovjednike i ostale časnike na ribarskom plovilu uključuju odredbe koje, inter alia, mogu dopustiti odbijanje, oduzimanje ili ukidanje dozvole za obavljanje službe zapovjednika ili časnika na takvim plovilima.

Članak 20.

Međunarodno sudjelovanje u provedbi

1. Države surađuju izravno ili putem podregionalnih ili regionalnih organizacija ili dogovora za upravljanje ribarstvom kako bi osigurale poštovanje podregionalnih ili regionalnih mjera očuvanja i upravljanja pograničnim ribljim naseljima i stokovima vrlo migratornih vrsta.

2. Država zastave, koja obavlja istragu o navodnom kršenju mjera očuvanja i upravljanja pograničnim ribljim naseljima i stokovima vrlo migratornih vrsta, može zahtijevati pomoć bilo koje druge države čija suradnja može biti korisna pri provedbi predmetne istrage. Sve države nastoje ispuniti razumne zahtjeve države zastave u vezi s takvim istragama.

3. Država zastave može poduzeti takve istrage izravno, u suradnji s ostalim zainteresiranim državama ili preko odgovarajućih podregionalnih ili regionalnih organizacija ili dogovora za upravljanje ribarstvom. Informacije o napredovanju i ishodu istraga prosljeđuju se svim državama zainteresiranim ili pogođenim navodnim kršenjem.

4. Države pomažu jedna drugoj pri identifikaciji plovila prijavljenih da su uključena u djelatnosti koje slabe učinkovitost podregionalnih, regionalnih i globalnih mjera očuvanja i upravljanja.

5. U mjeri u kojoj to dopuštaju nacionalna prava i odredbe, države utvrđuju dogovore kojima se omogućava organima kaznenog progona da u drugim državama imaju na raspolaganju dokaze o navodnim kršenjima tih mjera.

6. Ako postoje razlozi za utemeljenu sumnju da je plovilo na otvorenom moru bilo uključeno u nedozvoljeni ribolov unutar područja pod jurisdikcijom obalne države, država zastave tog plovila mora na zahtjev predmetne obalne države smjesta i temeljito istražiti slučaj. U takvim slučajevima država zastave surađuje s obalnom državom u poduzimanju odgovarajućih mjera provedbe i može ovlastiti relevantne vlasti obalne države da se ukrcaju i pregledaju plovilo na otvorenom moru. Ovaj stavak ne dovodi u pitanje članak 111. Konvencije.

7. Države stranke, koje su članice podregionalnih ili regionalnih organizacija za upravljanje ribarstvom ili sudionice podregionalnih ili regionalnih dogovora za upravljanje ribarstvom, mogu poduzeti mjere u skladu s međunarodnim pravom i uzeti u obzir podregionalne ili regionalne postupke utvrđene u tu svrhu, kako bi plovila uključena u djelatnosti, koje slabe učinkovitost mjera ili na drukčiji način krše mjere očuvanja i upravljanja utvrđene u okviru te organizacije ili dogovora, odvratili od ribolova na otvorenom moru u njihovim podregijama ili regijama sve dok država zastave ne poduzme odgovarajuće mjere.

Članak 21.

Podregionalna i regionalna suradnja u provedbi

1. Na bilo kojem području otvorenog mora kojeg pokriva podregionalna ili regionalna organizacija ili dogovor za upravljanje ribarstvom, država stranka, koja je članica takve organizacije ili sudionica u takvim dogovorima, preko svojih ovlaštenih inspektora može se ukrcati ili pregledati u skladu sa stavkom 2. ribarsko plovilo pod zastavom druge države stranke ovog Sporazuma, bez obzira da li je ta država stranka također članica organizacije ili sudionica dogovora, radi osiguravanja poštovanja mjera očuvanja ili upravljanja pograničnim ribljim naseljima i stokovima vrlo migratornih vrsta, koje su utvrđene u okviru te organizacije ili dogovora.

2. Preko podregionalnih ili regionalnih organizacija ili dogovora za upravljanje ribarstvom države utvrđuju postupke za ukrcaj i pregled sukladno stavku 1., te postupke za provedbu ostalih odredaba ovog članka. Ti su postupci u skladu s ovim člankom i osnovnim postupcima utvrđenima u članku 22. i ne diskriminiraju nečlanice organizacije ili nesudionice u dogovorima. Ukrcaj i pregled kao i sve naknadne mjere provedbe odvijaju se u skladu s tim postupcima. Države primjereno izvještavaju javnost o postupcima donesenima u skladu s ovim stavkom.

3. Ako u roku od dvije godine od donošenja ovog Sporazuma, organizacija ili dogovor nisu utvrdili te postupke, ukrcaj i pregled sukladno stavku 1. kao i sve naknadne mjere provedbe odvijati će se, do donošenja tih postupaka, u skladu s ovim člankom i osnovnim postupcima iz članka 22.

4. Prije poduzimanja aktivnosti prema ovom članku, države koje vrše inspekciju, izravno ili preko odgovarajućih podregionalnih ili regionalnih organizacija ili dogovora za upravljanje ribarstvom, izvještavaju sve države čija plovila love na otvorenom moru u podregiji ili regiji o obrascu identifikacijske isprave koju izdaju njihovim ovlaštenim inspektorima. Plovila koja se upotrebljavaju za ukrcaj i pregled imaju jasne oznake iz kojih se prepoznaje da su u državnoj službi. Kad država postane stranka ovog Sporazuma, ona određuje odgovarajuće tijelo za primanje obavijesti sukladno ovom članku i na primjeren način izvješćuje javnost o takvom određivanju preko odgovarajuće podregionalne ili regionalne organizacije ili dogovora za upravljanje ribarstvom.

5. Ako nakon ukrcaja i pregleda postoje jasni razlozi za vjerovanje da je plovilo bilo uključeno u aktivnosti protivne mjerama očuvanja i upravljanja iz stavka 1., država koja vrši inspekciju, prema potrebi, osigurava dokaze i smjesta izvještava državu zastave o navedenom kršenju.

6. Država zastave odgovara na obavijest iz stavka 5. u roku tri radna dana od primitka ili u nekom drugom roku, koji se može utvrditi postupcima donesenima u skladu sa stavkom 2., pri čemu također:

(a)	bez odlaganja ispunjava svoje obveze iz članka 19. u pogledu istrage i, ako dokazi tako potvrđuju, poduzima mjere provedbe u vezi s plovilom, pri čemu smjesta izvješćuje državu koja vrši inspekciju o rezultatima istrage i svim poduzetim mjerama provedbe; ili

(b)	daje ovlasti državi koja vrši inspekciju za poduzimanje istražnog postupka.

7. Kad država zastave ovlasti državu koja vrši inspekciju da istraži navedena kršenja, država koja vrši inspekciju bez odlaganja priopćava rezultate te istrage državi zastavi. Ako dokazi tako potvrđuju, država zastave ispunjava svoje obveze poduzimanja mjera provedbe u pogledu plovila. Alternativno država zastave može ovlastiti državu koja vrši inspekciju da poduzme odgovarajuće mjere provedbe, koje država zastave može odrediti za plovila u skladu s pravima i obvezama države zastave iz ovog Sporazuma.

8. Ako nakon ukrcaja i pregleda postoje jasni razlozi za vjerovanje da je plovilo počinilo ozbiljnu povredu i da je država zastave propustila reagirati ili poduzeti mjere kako se zahtijeva u stavcima 6. ili 7., inspektori mogu ostati na plovilu i osigurati dokaze te zatražiti od zapovjednika da pomogne u daljnjoj istrazi u okviru koje se, prema potrebi, plovilo bez odlaganja dovodi u najbližu luku ili u neku drugu luku koja je navedena u postupcima donesenima u skladu sa stavkom 2. Država koja vrši inspekciju odmah izvještava državu zastave u koju je luku plovilo upućeno. Država koja vrši inspekciju i država zastave kao i, prema potrebi, država luke poduzimaju sve potrebne mjere za osiguranje dobrobiti posade bez obzira na njihovu nacionalnu pripadnost.

9. Država koja vrši inspekciju izvješćuje državu zastave i odgovarajuću organizaciju ili sudionike u odgovarajućem dogovoru o rezultatima svih daljnjih istraga.

10. Država koja vrši inspekciju zahtijeva od svojih inspektora poštivanje općenito prihvaćenih međunarodnih propisa, postupaka i praksa koje se odnose na sigurnost plovila i posade, smanjenje ometanja ribolovnih djelatnosti i, u mjeri u kojoj je to moguće, izbjegavanje mjera koje bi negativno utjecale na kvalitetu ulova na plovilu. Država koja vrši inspekciju osigurava da se ukrcaj i pregled ne obavlja na način koji bi mogao predstavljao ugrožavanje ribarskog plovila.

11. Za potrebe ovog članka, ozbiljno kršenje označava:

(a)	ribolov bez valjane povlastice, autorizacije ili dozvole, koje država zastave izdaje u skladu s člankom 18. stavkom 3. točkom (a);

(b)

nevođenje točne evidencije o ulovu i s njim povezanih podataka, kako se zahtijeva u okviru odgovarajuće podregionalne ili regionalne organizacije ili dogovora za upravljanje ribarstvom, ili krivo izvješćivanje o ulovu, koje je u suprotnosti sa zahtjevima takve organizacije ili dogovora u pogledu izvješćivanja o ulovu;

(c)	ribolov u području pod zabranom ribolova, ribolov tijekom lovostaja, ribolov bez kvote ili nakon dosezanja kvote utvrđene u okviru podregionalne ili regionalne organizacije ili dogovora za upravljanje ribarstvom;

(d)	ribolov usmjeren na riblja naselja za koja vrijedi moratorij ili postoji zabrana ulova;

(e)	korištenje zabranjenih ribolovnih alata;

(f)	krivotvorenje ili skrivanje oznaka, identiteta ili registracije ribolovnog plovila;

(g)	prikrivanje, krivotvorenje ili uništavanje dokaza poveznih s istragom;

(h)	višestruka kršenja koja zajedno predstavljaju ozbiljno nepoštovanje mjera očuvanja i upravljanja; ili

(i)	druga takva kršenja, kako su navedena u postupcima donesenima u okviru odgovarajuće podregionalne ili regionalne organizacije ili dogovora za upravljanje ribarstvom.

12. Neovisno o ostalim odredbama ovog članka, država zastava može u pogledu navodnog kršenja u svakom trenutku poduzeti mjere za ispunjavanje svojih obveza iz članka 19. Ako je plovilo pod upravom države koja vrši inspekciju, ta država na zahtjev države zastave prepušta plovilo državi zastave zajedno sa svim informacijama o napretku i ishodu svoje istrage.

13. Ovaj članak ne dovodi u pitanje pravo države zastave da poduzme bilo koje mjere, uključujući kažnjavanje sukladno njezinom zakonodavstvu.

14. Ovaj članak primjenjuje se mutatis mutandis na ukrcaj i pregled koji obavlja država stranka, koja je članica podregionalne ili regionalne organizacije za upravljanje ribarstvom ili sudionica u podregionalnim ili regionalnim dogovorima za upravljanje ribarstvom i koja ima razloga vjerovati da je ribarsko plovilo, koje plovi pod zastavom druge države stranke, sudjelovalo u aktivnostima koje su u suprotnosti s odgovarajućim mjerama očuvanja i upravljanja na otvorenom moru iz stavka 1., kojeg pokriva takva organizacija ili dogovor, i da je takvo plovilo potom, u okviru istog putovanja, ušlo u područje pod nacionalnom jurisdikcijom države koja vrši inspekciju.

15. Kad se u okviru podregionalne ili regionalne organizacije ili dogovora za upravljanje ribarstvom utvrdi alternativni mehanizam, koji učinkovito ispunjava obveze svojih članova ili sudionika iz ovog Sporazuma, radi osiguravanja usklađenosti s mjerama očuvanja ili upravljanja donesenima u okviru te organizacije ili dogovora, članovi takve organizacije ili sudionici u takvom dogovoru mogu se međusobno dogovoriti o ograničenju primjene stavka 1. u pogledu mjera očuvanja i upravljanja, koje su bile utvrđene za odgovarajuće područje otvorenog mora.

16. Mjere koje poduzimaju države koje nisu države zastave, u pogledu plovila uključenih u aktivnosti koja su u suprotnosti s podregionalnim ili regionalnim mjerama očuvanja i upravljanja, razmjerne su ozbiljnosti prekršaja.

17. Ako postoji utemeljena sumnja da ribarsko plovilo na otvorenom moru nema pripadnost državi, država se može ukrcati i pregledati plovilo. Ako dokazi tako potvrđuju, država može poduzeti primjerene mjere u skladu s međunarodnim pravom.

18. Države su odgovorne za štetu ili gubitak koji im se pripisuje i koji proizlazi iz mjera poduzetih sukladno ovom članku, kad je u svjetlu raspoloživih podataka takva mjera za provedbu odredaba ovog članka nezakonita ili pretjerana.

Članak 22.

Osnovni postupci za ukrcaj i pregled sukladno članku 21.

1. Država koja vrši inspekciju osigurava da njezini ovlašteni inspektori:

(a)	predoče zapovjedniku plovila propisne isprave i podnesu presliku teksta odgovarajućih mjera za očuvanje i upravljanje ili važećih pravila i odredaba na predmetnom području otvorenog mora sukladno tim mjerama;

(b)	šalju obavijest državi zastavi u trenutku ukrcaja i pregleda;

(c)	tijekom ukrcaja i pregleda ne sprječavaju zapovjednika u komunikaciji s vlastima države zastave;

(d)	dostavljaju zapovjedniku i vlastima države zastave presliku izvješća o ukrcaju i pregledu u kojem su zabilježene sve primjedbe ili izjave, koje zapovjednik želi uključiti u izvješće;

(e)	smjesta napuštaju plovilo nakon završetka pregleda ako ne pronađu dokaze o ozbiljnom kršenju; i

(f)	izbjegavaju uporabu sile osim ako i u onoj mjeri u kojoj je njihova vlastita sigurnost ugrožena i ako ih se ometa u izvršenju njihovih dužnosti. Stupanj upotrijebljene sile ne prelazi potrebnu prihvatljivu razinu u tim okolnostima.

2. Ovlašteni inspektori države koja vrši inspekciju imaju ovlasti pregledati plovilo, njegovu povlasticu, alat, opremu, evidenciju, prostore, ribu i riblje proizvode i sve odgovarajuće isprave potrebne za provjeru poštovanja odgovarajućih mjera očuvanja i upravljanja.

3. Država zastave osigurava da zapovjednici plovila:

(a)	prihvaćaju i omogućavaju hitan i siguran ukrcaj inspektora;

(b)	surađuju i pomažu pri pregledu plovila, koji se obavlja u skladu s ovim postupcima;

(c)	ne prijete inspektorima, ne sprječavaju ih i ne upliću se u obavljanje njihovih dužnosti;

(d)	dopuštaju inspektorima da tijekom ukrcaja i pregleda komuniciraju s vlastima države zastave i države koja vrši inspekciju;

(f)	omogućavaju siguran iskrcaj inspektora.

4. U slučaju da zapovjednik plovila odbije prihvatiti ukrcaj i pregled u skladu s ovim člankom i člankom 21., država zastave može, osim kad je sukladno općenito prihvaćenim međunarodnim propisima, postupcima i praksama koji se odnose na sigurnost na moru potrebno odgoditi ukrcaj i pregled, narediti zapovjedniku plovila da odmah dopusti ukrcaj i pregled i ako zapovjednik ne poštuje takvu odredbu, ukinuti autorizaciju za ribolov i izdati naredbu da se plovilo odmah vrati u luku. Država zastave izvješćuje državu koja vrši inspekciju o mjerama koje je poduzela u okolnostima iz ovog stavka.

Članak 23.

Mjere države luke

1. Država luke ima pravo i dužnost poduzeti mjere u skladu s međunarodnim pravom kojima promiče učinkovitost podregionalnih, regionalnih i globalnih mjera očuvanja i upravljanja. Pri poduzimanju takvih mjera, država luke ni formalno ni u praksi ne diskriminira plovila bilo koje države.

2. Država luke može, inter alia, pregledati isprave, ribolovni alat i ulov na ribarskim plovilima, kad su takva plovila dobrovoljno u njezinim lukama ili na priobalnim terminalima.

3. Države mogu donijeti propise, kojima se daju ovlasti odgovarajućim nacionalnim organima da zabrane iskrcaj ili pretovar, ako je utvrđeno da je ulov bio ostvaren na način koji slabi učinkovitost podregionalnih, regionalnih ili globalnih mjera očuvanja i upravljanja na otvorenom moru.

4. Ništa u ovom članku ne utječe na suverenost država u lukama na njihovom području u skladu s međunarodnim pravom.

DIO VII.

ZAHTJEVI DRŽAVA U RAZVOJU

Članak 24.

Priznavanje posebnih zahtjeva država u razvoju

1. Države u potpunosti priznaju posebne zahtjeve država u razvoju u pogledu očuvanja i upravljanja pograničnim ribljim naseljima i stokovima vrlo migratornih vrsta i razvoja ribolova tih ribljih naselja i stokova. U tu svrhu, države izravno ili preko Programa Ujedinjenih naroda za razvoj, Organizacije Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu i drugih specijaliziranih agencija, Globalnog programa za zaštitu okoliša, Komisije za održivi razvoj i ostalih odgovarajućih međunarodnih i regionalnih organizacija i tijela, pružaju pomoć državama u razvoju.

2. U ispunjavanju dužnosti suradnje pri utvrđivanju mjera očuvanja i upravljanja pograničnim ribljim naseljima i stokovima vrlo migratornih vrsta, države uzimaju u obzir posebne zahtjeve država u razvoju, posebno:

(a)	ranjivost država u razvoju, koje su ovisne o iskorištavanju živih morskih resursa, uključujući zadovoljavanje prehrambenih potreba njihovog stanovništva ili dijelova stanovništva;

(b)	potrebu za izbjegavanjem negativnih učinaka i osiguravanje pristupa ribolovu artezenalnim i malim ribarima te onima koji love za vlastite potrebe i ženama ribarima kao i domorodačkom stanovništvu u državama u razvoju, posebno u malim otočnim državama u razvoju;

(c)	potrebu za osiguravanjem da takve mjere ne rezultiraju prijenosom, izravno ili neizravno, nerazmjernog tereta provedbe mjera očuvanja na države u razvoju.

Članak 25.

Oblici suradnje s državama u razvoju

1. Države surađuju izravno ili preko podregionalnih, regionalnih ili globalnih organizacija:

(a)	u poboljšanju sposobnosti država u razvoju, posebno najnerazvijenijih država, među njima i malih otočnih država u razvoju, u očuvanju i upravljanju pograničnim ribljim naseljima i stokovima vrlo migratornih vrsta i u razvoju njihovog vlastitog ribolova tih ribljih naselja i stokova;

(b)	u pružanju pomoći državama u razvoju, posebno najnerazvijenijim državama, među njima i malim otočnim državama u razvoju, radi omogućavanja njihovog sudjelovanja u ribolovu na otvorenom moru, uključujući omogućavanje pristupa takvom ribolovu iz članka 5. i 11.;

(c)	u omogućavanju sudjelovanja država u razvoju u podregionalnim i regionalnim organizacijama i dogovorima za upravljanje ribarstvom.

2. Suradnja s državama u razvoju u svrhe navedene u ovom članku uključuje odredbe o financijskoj pomoći, pomoći pri razvoju ljudskih resursa, tehničke pomoći, prijenosu tehnologije, uključujući zajednička poduzeća te savjetodavne i konzultantske usluge.

3. Takva pomoć, inter alia, usmjerena je posebno prema:

(a)	poboljšanju očuvanja i upravljanja pograničnim ribljim naseljima i stokovima vrlo migratornih vrsta putem prikupljanja, izvješćivanja, provjere, razmjene i analize podataka o ribarstvu i povezanih podataka;

(b)	procjeni stanja stokova i znanstvenom istraživanju;

(c)	praćenju, kontroli, nadzoru, usklađenosti i provedbi, uključujući osposobljavanje i uspostavu institucija i kadrova na lokalnoj razini, razvoj i financiranje nacionalnih i regionalnih programa promatrača i pristup tehnologiji i opremi.

Članak 26.

Posebna pomoć u provedbi ovog Sporazuma

1. Države surađuju u utvrđivanju posebnih fondova za pomoć državama u razvoju u provedbi ovog Sporazuma, uključujući pomoć državama u razvoju pri plaćanju troškova za sve postupke rješavanja sporova u kojima mogu biti stranke.

2. Države i međunarodne organizacije pomažu državama u razvoju pri uspostavljanju novih podregionalnih ili regionalnih organizacija ili dogovora za upravljanje ribarstvom ili pri jačanju postojećih organizacija ili dogovora, radi očuvanja i upravljanja pograničnim ribljim naseljima i stokovima vrlo migratornih vrsta.

DIO VIII.

MIRNO RJEŠAVANJE SPOROVA

Članak 27.

Obveza rješavanja sporova mirnim putem

Države su obvezne riješiti svoje sporove pregovorima, istragom, posredovanjem, pomirenjem, arbitražom, sudskom nagodbom, upućivanjem na regionalne agencije ili dogovore ili drugim mirnim sredstvima po vlastitom izboru.

Članak 28.

Sprečavanje sporova

Države surađuju u sprečavanju sporova. U tu svrhu, države se dogovaraju o učinkovitim i hitnim postupcima odlučivanja u okviru podregionalnih i regionalnih organizacija i dogovora za upravljanje ribarstvom i prema potrebi učvršćuju već postojeće postupke odlučivanja.

Članak 29.

Sporovi tehničke naravi

Kad se spor odnosi na pitanje tehničke naravi, predmetne države mogu uputiti spor ad hoc stručnom vijeću, kojeg su one ustanovile. Vijeće se savjetuje s predmetnim državama i nastoji riješiti spor po hitnom postupku bez upućivanja na obvezujući postupak za rješavanje sporova.

Članak 30.

Postupci za rješavanje sporova

1. Odredbe koje se odnose na rješavanje sporova iz dijela XV. Konvencije primjenjuju se mutatis mutandis na sve sporove između država stranaka ovog Sporazuma u pogledu tumačenja ili primjene ovog Sporazuma, bez obzira na to jesu li ili nisu također stranke Konvencije.

2. Odredbe koje se odnose na rješavanje sporova iz dijela XV. Konvencije primjenjuju se mutatis mutandis na sve sporove između država stranaka ovog Sporazuma u pogledu tumačenja ili primjene podregionalnog, regionalnog ili globalnog sporazuma o ribarstvu, koji se odnosi na pogranična riblja naselja i stokove vrlo migratornih vrsta, čije su stranke, uključujući bilo koje sporove u pogledu očuvanja i upravljanja takvim stokovima, bez obzira na to jesu li ili nisu također stranke Konvencije.

3. Svi postupci, koje je država stranka ovog Sporazuma i Konvencije prihvatila u skladu s člankom 287. Konvencije primjenjuju se na rješavanje sporova iz ovog dijela, osim ako je ta država stranka pri potpisivanju, ratifikaciji ili pristupu ovom Sporazumu ili u bilo kojem trenutku kasnije prihvatila drugi postupak sukladno članku 287. za rješavanje sporova iz ovog dijela.

4. Država stranka ovog Sporazuma, koja nije stranka Konvencije, pri potpisivanju, ratifikaciji ili pristupu ovom Sporazumu ili u bilo kojem trenutku kasnije može putem izjave u pisanom obliku slobodno izabrati jedno ili više sredstava navedenih u članku 287. stavku 1. Konvencije za rješavanje sporova iz ovog dijela. Članak 287. primjenjuje se na takvu izjavu kao i na sve sporove u kojima je jedna od stranaka ta država, koju ne pokriva važeća izjava. U smislu pomirbe i arbitraže u skladu s prilozima V., VII. I VIII. Konvencije, ta država ima pravo imenovati posrednike, suce i stručnjake, koji će biti uključeni u popis iz Priloga V. članka 2., Priloga VII. članka 2. i Priloga VIII. članka 2. za rješavanje sporova iz ovog dijela.

5. Svaki sud ili tribunal kojem je upućen spor iz ovog dijela, primjenjuje odgovarajuće odredbe Konvencije, ovog Sporazuma i svih odgovarajućih podregionalnih, regionalnih i globalnih sporazuma o ribarstvu kao i općeprihvaćene norme za očuvanje i upravljanje živim morskim resursima i ostala pravila međunarodnog prava u skladu s Konvencijom s ciljem osiguranja očuvanja predmetnih pograničnih ribljih naselja i stokova vrlo migratornih vrsta.

Članak 31.

Privremene mjere

1. Do rješenja spora u skladu s ovim Dijelom, stranke u sporu ulažu sve napore za sklapanje privremenih dogovora praktične naravi.

2. Ne dovodeći u pitanje članak 290. Konvencije, sud ili tribunal kojem je upućen spor iz ovog dijela, može propisati bilo koje privremene mjere, koje u danim okolnostima smatra primjerenima za očuvanje prava stranaka u sporu ili za sprječavanje štete na predmetnim ribljim naseljima i stokovima kao i u okolnostima iz članka 7. stavka 5. i članka 16. stavka 2.

3. Država stranka ovog Sporazuma, koja nije stranka Konvencije, bez obzira na članak 290. stavak 5. Konvencije, može izjaviti da Međunarodni sud za pravo mora nema pravo propisati, izmijeniti ili opozvati privremene mjere bez suglasnosti te države.

Članak 32.

Ograničenja primjenjivosti postupaka za rješavanje sporova

Članak 297. stavak 3. Konvencije primjenjuje se također na ovaj Sporazum.

DIO IX.

NESTRANKE OVOGA SPORAZUMA

Članak 33.

Nestranke ovog Sporazuma

1. Države stranke potiču nestranke ovog Sporazuma da postanu njegove stranke i donesu zakone i druge propise u skladu s njegovim odredbama.

2. Države stranke poduzimaju mjere u skladu s ovim Sporazumom i međunarodnim pravom radi sprečavanja aktivnosti plovila koja plove pod zastavom nestranaka i slabe učinkovitu provedbu ovog Sporazuma.

DIO X.

DOBRA VJERA I ZLOUPORABA PRAVA

Članak 34.

Dobra vjera i zlouporaba prava

Države stranke u dobroj vjeri ispunjavaju obveze preuzete prema ovom Sporazumu i uživaju prava priznata tim Sporazumom na način koji ne predstavlja zlouporabu prava.

DIO XI.

ODGOVORNOST

Članak 35.

Odgovornost

Države stranke su u skladu s međunarodnim pravom odgovorne za štetu ili gubitak, koji im se pripisuje u vezi s ovim Sporazumom.

DIO XII.

REVIZORSKA KONFERENCIJA

Članak 36.

Revizorska konferencija

1. Četiri godine nakon datuma stupanja na snagu ovog Sporazuma, glavni tajnik Ujedinjenih naroda saziva konferenciju radi procjene učinkovitosti ovog Sporazuma u osiguranju očuvanja i upravljanja pograničnim ribljim naseljima i stokovima vrlo migratornih vrsta. Glavni tajnik poziva na konferenciju sve države stranke i one države i subjekte koji imaju pravo postati stranke ovog Sporazuma kao i međuvladine i nevladine organizacije, koje imaju pravo sudjelovati kao promatrači.

2. Konferencija ispituje i procjenjuje svrsishodnost odredaba ovog Sporazuma i prema potrebi predlaže sredstva za poboljšanje sadržaja i metoda provedbe navedenih odredaba radi boljeg rješavanja svih trajnih problema u očuvanju i upravljanju pograničnim ribljim naseljima i stokovima vrlo migratornih vrsta.

DIO XIII.

ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 37.

Potpis

Ovaj je Sporazum otvoren za potpis svim državama i ostalim subjektima iz članka 1. stavka 2. točke (b) i ostaje otvoren za potpis u sjedištu Ujedinjenih naroda dvanaest mjeseci od 4. prosinca 1995.

Članak 38.

Ratifikacija

Ovaj Sporazum podliježe ratifikaciji država i drugih subjekata iz članka 1. stavka 2. točke (b). Instrumenti ratifikacije polažu se kod glavnog tajnika Ujedinjenih naroda.

Članak 39.

Pristup

Ovaj Sporazum ostaje otvoren za pristup država i drugih subjekata iz članka 1. stavka 2. točke (b). Instrumenti pristupa polažu se kod glavnog tajnika Ujedinjenih naroda.

Članak 40.

Stupanje na snagu

1. Ovaj Sporazum stupa na snagu 30 dana nakon datuma polaganja tridesetog instrumenta ratifikacije ili pristupa.

2. Za svaku državu ili subjekt koji ratificira ili pristupa Sporazumu nakon polaganja tridesetog instrumenta ratifikacije ili pristupa, ovaj Sporazum stupa na snagu tridesetog dana nakon datuma polaganja njezinog instrumenta ratifikacije ili pristupa.

Članak 41.

Privremena primjena

1. Ovaj Sporazum privremeno primjenjuju države ili subjekti, koji odobravaju njegovu privremenu primjenu i o tome pisanim putem izvješćuju depozitara. Takva privremena primjena počinje vrijediti od datuma primitka obavijesti.

2. Privremena primjena države ili subjekta prestaje stupanjem na snagu ovog Sporazuma za tu državu ili subjekt ili nakon što ta država ili subjekt u pisanom obliku obavijesti depozitara o namjeri prekidanja privremene primjene.

Članak 42.

Pridržana prava i iznimke

Ovaj Sporazum ne podliježe pridržanim pravima ili iznimkama.

Članak 43.

Deklaracije i izjave

Članak 42. ne isključuje državu ili entitet pri potpisivanju, ratificiranju ili pristupu Sporazumu od davanja izjava ili deklaracija, bez obzira na njihov oblik ili naziv, s ciljem, inter alia, usklađivanja njezinih zakona i propisa s odredbama ovog Sporazuma, pod uvjetom da takve izjave ili deklaracije nemaju namjeru isključiti ili izmijeniti pravne učinke odredaba ovog Sporazuma u njihovoj primjeni na tu državu ili subjekt.

Članak 44.

Odnosi s drugim sporazumima

1. Ovaj Sporazum ne mijenja prava i obveze država stranaka, koji proizlaze iz ostalih sporazuma koji su u skladu s ovim Sporazumom i koji ne utječu na uživanje prava drugih država stranka ili na ispunjavanje njihovih obveza prema ovom Sporazumu.

2. Dvije ili više država stranaka mogu sklopiti sporazume, kojima izmjenjuju ili ukidaju funkcioniranje odredaba ovog Sporazuma i koji se primjenjuju samo na njihove međusobne odnose, pod uvjetom da se takvi sporazumi ne odnose na odstupanje od odredbe na način koji nije u skladu s učinkovitim izvršenjem cilja i svrhe ovog Sporazuma i pod uvjetom da takvi sporazumi ne ugrožavaju primjenu njegovih osnovnih načela te da odredbe takvih sporazuma ne utječu na uživanje prava država stranaka ili na ispunjenje njihovih obveza prema ovom Sporazumu.

3. Države stranke koje namjeravaju zaključiti sporazum iz stavka 2. obavješćuju druge države stranke preko depozitara ovog Sporazuma o njihovoj namjeri da sklope sporazum i o za to predviđenim izmjenama ili ukidanju.

Članak 45.

Izmjene

1. Država stranka pisanim priopćenjem naslovljenim na glavnog tajnika Ujedinjenih naroda može predlagati izmjene ovog Sporazuma i zahtijevati sazivanje konferencije radi razmatranja predloženih izmjena. Glavni tajnik šalje takvo priopćenje svim državama strankama. Glavni tajnik saziva konferenciju ako u šest mjeseci od datuma slanja priopćenja, najmanje polovica država stranaka odgovori potvrdno za zahtjev.

2. Postupak odlučivanja, koji se primjenjuje na konferenciju o izmjeni sazvanu u skladu sa stavkom 1. jednak je postupku koji se primjenjuje na Konferenciju Ujedinjenih naroda o pograničnim ribljim naseljima i stokovima vrlo migratornih vrsta, osim ako se na konferenciji ne odluči drukčije. Konferencija treba uložiti sve napore za postizanje sporazuma o svim izmjenama konsenzusom i o njima se ne glasuje sve dok nisu iscrpljeni svi napori u pogledu konsenzusa.

3. Nakon prihvaćanja izmjena ovog sporazuma, one su stavljene na potpis državama strankama u sjedištu Ujedinjenih naroda tijekom 12 mjeseci od datuma njihovog prihvaćanja, osim ako nije drukčije predviđeno u samim izmjenama.

4. Članci 38., 39., 47. i 50. primjenjuju se na sve izmjene ovog Sporazuma.

5. Izmjene ovog Sporazuma stupaju na snagu za države stranke, koje ih ratificiraju ili im pristupaju, 30. dan nakon što dvije trećine država stranaka polože instrumente ratifikacije ili pristupa. Nakon toga, za svaku državu stranku, koja ratificira ili im pristupa nakon polaganja potrebnog broja takvih instrumenata, izmjene stupaju na snagu 30. dan nakon polaganja njezinih instrumenata ratifikacije ili pristupa.

6. Izmjena može odrediti manji ili veći broj ratifikacija ili pristupanja potreban za njezino stupanje na snagu, nego što se traži ovim člankom.

7. Država, koja nakon stupanja na snagu izmjena u skladu sa stavkom 5. postaje stranka ovog Sporazuma i u slučaju da navedena država ne izrazi drukčije namjere:

(a)	smatra se strankom tako izmijenjenog Sporazuma;

(b)	smatra se strankom neizmijenjenog Sporazuma u odnosu na sve države stranke, koje izmjene ne obvezuju.

Članak 46.

Otkazivanje

1. Država stranka pisanom obaviješću naslovljenom na glavnog tajnika Ujedinjenih naroda može otkazati ovaj Sporazum i navesti svoje razloge. Nedostatak obrazloženja neće utjecati na valjanost otkazivanja. Otkazivanje počinje vrijediti godinu dana nakon datuma primitka obavijesti, osim ako u obavijesti nije naveden kasniji datum.

2. Otkazivanje ni na koji način ne utječe na dužnost bilo koje države stranke da ispuni sve obveze iz ovog Sporazuma, koji bi država stranka prema međunarodnom pravu trebala ispunjavati bez obzira na ovaj Sporazum.

Članak 47.

Sudjelovanje međunarodnih organizacija

1. U slučaju kad međunarodna organizacija iz Priloga IX. članka 1. Konvencije nema nadležnost nad svim pitanjima pokrivenima ovim Sporazumom, Prilog IX. Konvenciji primjenjuje se mutatis mutandis na sudjelovanje tih međunarodnih organizacija u ovom Sporazumu, osim što se sljedeće odredbe tog Priloga neće primjenjivati:

(a)	članak 2. prva rečenica;

(b)	članak 3. stavak 1.

2. U slučajevima kad međunarodna organizacija iz Priloga IX. članka 1. Konvencije ima nadležnost nad svim pitanjima pokrivenima ovim Sporazumom, sljedeće odredbe primjenjuju se na sudjelovanje tih međunarodnih organizacija u ovom Sporazumu:

(a)

u trenutku potpisa ili pristupa, takva međunarodna organizacija daje izjavu u kojoj navodi:

i.	da posjeduje nadležnost nad svim pitanjima koja pokriva ovaj Sporazum;

ii.	da iz tog razloga njezine države članice neće postati države stranke, osim u pogledu njihovih područja za koje međunarodna organizacija nije odgovorna;

iii.	da prihvaća prava i obveze država iz ovog Sporazuma;

(b)	sudjelovanje takve međunarodne organizacije ni u kom slučaju ne daje državama članicama međunarodne organizacije nikakva prava iz ovog Sporazuma;

(c)	u slučaju sukoba između obveza međunarodne organizacije iz ovog Sporazuma i njezinih obveza iz sporazuma o uspostavi međunarodne organizacije ili bilo kojih akata koji se na nju odnose, obveze iz ovog Sporazuma prevladavaju.

Članak 48.

Prilozi

1. Prilozi čine sastavni dio ovog Sporazuma i, osim ako izričito nije predviđeno drukčije, upućivanje na ovaj Sporazum ili na jedan od njegovih dijelova uključuje upućivanje na Priloge koji se na njega odnose.

2. Države stranke mogu povremeno revidirati priloge. Takve revizije temelje se na znanstvenim i tehničkih razmatranjima. Neovisno o odredbama članka 45., ako se revizija Priloga usvoji konsenzusom na sastanku država stranka, ona se uključuje u ovaj Sporazum i stupa na snagu od datuma njezinog donošenja ili nekog drugog datuma, koji se navodi u reviziji. Ako se revizija Priloga na takvom sastanku ne donese konsenzusom, primjenjuju se postupci izmjene iz članaka 45.

Članak 49.

Depozitar

Glavni je tajnik Ujedinjenih naroda depozitar ovog Sporazuma i njegovih izmjena.

Članak 50.

Vjerodostojni tekstovi

Arapski, kineski, engleski, francuski, ruski i španjolski tekstovi ovog Sporazuma jednako su vjerodostojni.

U potvrdu toga, dolje potpisani punomoćnici, valjano ovlašteni za to, potpisali su ovaj Sporazum.

Otvoreno za potpis u New Yorku četvrtog prosinca, tisuću devetsto devedeset i pete, u jednom izvorniku na arapskom, kineskom, engleskom, francuskom, ruskom i španjolskom jeziku.

Prilog I.

STANDARDNI ZAHTJEVI ZA PRIKUPLJANJE I ZAJEDNIČKU UPORABU PODATAKA

Članak 1.

Opća načela

1. Pravodobno prikupljanje, objedinjavanje i analiziranje podataka nužno je za učinkovito očuvanje i upravljanje pograničnim ribljim naseljima i stokovima vrlo migratornih vrsta. U tu svrhu potrebni su podaci o ribolovu tih stokova na otvorenom moru i na područjima pod nacionalnom jurisdikcijom, pri čemu se trebaju prikupiti i objediniti na takav način koji omogućava statistički smislenu analizu za očuvanje i upravljanje ribolovnim resursima. Ovi podaci obuhvaćaju statističke podatke o ulovu i ribolovnom naporu i ostale podatke povezane s ribarstvom kao što su podaci o plovilima i drugi podaci za standardiziranje ribolovnog napora. Prikupljeni podaci trebaju također obuhvatiti informacije o neciljanim i povezanim ili ovisnim vrstama. Sve podatke treba provjeriti radi osiguravanja njihove točnosti. Treba čuvati povjerljivost neobjedinjenih podataka. Objavljivanje takvih podataka podliježe uvjetima pod kojima su podaci dobiveni.

2. Državama u razvoju treba pružiti pomoć, koja uključuje osposobljavanje kao i financijsku i tehničku pomoć, radi uspostave mogućnosti na području očuvanja i upravljanja živim morskim resursima. Pomoć treba usmjeriti na jačanje mogućnosti provedbe prikupljanja i provjere podataka, programa promatrača, analize podataka i istraživačkih projekata koji podupiru procjene stanja stokova. Radi očuvanja i upravljanja pograničnim ribljim naseljima i stokovima vrlo migratornih vrsta treba promicati sudjelovanje ribarstvenih znanstvenika i menadžera iz država u razvoju u najvećoj mogućoj mjeri.

Članak 2.

Načela prikupljanja, objedinjavanja i razmjene podataka

Pri određivanju parametara za prikupljanje, objedinjavanje i razmjenu podataka o ribolovnim djelatnostima vezanim za pogranična riblja naselja i stokove vrlo migratornih vrsta potrebno je uzeti u obzir sljedeća opća načela:

(a)

države trebaju osigurati da se podaci o ribolovnim aktivnostima plovila pod njihovom zastavom prikupljaju prema operativnim značajkama svake ribolovne metode (npr. svaki pojedinačni poteg kod povlačnih alata, svako polaganje kod parangala i mreža plivarica, svaki ulov sa štapom i svaki dan ribolova povlačnim povrazom) i da sadrže pojedinosti koje olakšavaju učinkovitu procjenu stanja stokova;

(b)	države trebaju osigurati da se podaci o ribolovu provjeravaju pomoću primjerenog sustava;

(c)

države trebaju objediniti podatke u vezi s ribarstvom i ostale pripadajuće znanstvene podatke te ih u dogovorenom obliku pravodobno dostaviti podregionalnoj ili regionalnoj organizaciji ili dogovoru za upravljanje ribarstvom, ako postoji. U suprotnom, države trebaju surađivati u razmjeni podataka izravno ili u okviru drugih mehanizama suradnje o kojima su se međusobno dogovorile;

(d)

države se u okviru podregionalnih ili regionalnih organizacija ili dogovora za upravljanje ribarstvom, ili na drukčiji način, trebaju dogovoriti o specifikaciji podataka i obliku u kojem se podaci trebaju pružiti u skladu s ovim Prilogom, pri čemu uzimaju u obzir prirodu stokova i ribolov tih stokova u području. Takve organizacije ili dogovori trebaju zahtijevati od nečlanica ili nesudionica pružanje podataka o odgovarajućim ribolovnim aktivnostima plovila pod njihovom zastavom;

(e)	takve organizacije ili dogovori prikupljaju podatke, te ih pravodobno i u dogovorenom obliku stavljaju na raspolaganje svim zainteresiranim državama pod uvjetima utvrđenima u okviru organizacije ili dogovora; i

(f)	znanstvenici države zastave i odgovarajuće podregionalne ili regionalne organizacije ili dogovora za upravljanje ribarstvom trebaju analizirati podatke zasebno ili zajedno, prema potrebi.

Članak 3.

Osnovni podaci o ribolovu

1. Države prikupljaju i stavljaju na raspolaganje odgovarajućoj podregionalnoj ili regionalnoj organizaciji ili dogovoru za upravljanje ribarstvom sljedeće podatke koji moraju biti dovoljno podrobne da bi se omogućila učinkovita procjena stanja stokova u skladu s dogovorenim postupcima:

(a)	vremenski slijed statističkih podataka o ulovu i naporu po ciljanoj vrsti i tipu ribolova;

(b)	ukupan ulov izražen u brojkama, nominalnoj težini ili oboje, prema vrstama (ciljanim i neciljanim), kako je primjereno za svaki oblik ribolova. (Organizacija Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu utvrđuje nominalnu težinu kao protuvrijednost žive vage iskrcaja);

(c)	statističke podatke o odbačenom ulovu, uključujući procjene prema potrebi, izražene u brojkama ili nominalnoj težini prema vrstama, kako je primjereno za svaki oblik ribolova;

(d)	statističke podatke o naporu kako je primjereno za svaku metodu ribolova;

(e)	mjesto, datum i vrijeme ribolova i ostale statističke podatke o ribolovnim djelatnostima, prema potrebi.

2. Države također, prema potrebi, prikupljanju i pružaju odgovarajućoj podregionalnoj ili regionalnoj organizaciji ili dogovoru informacije radi pomoći pri procjeni stanja stokova, uključujući:

(a)	sastav ulova prema dužini, težini i spolu;

(b)	ostale biološke informacije, koji pomažu pri procjeni stanja stokova, kao što su informacije o starosti, rastu, novačenju, distribuciji i definiciji stoka;

(c)	ostala odgovarajuća istraživanja, uključujući istraživanja o abundanci, biomasi, hidro-akustična istraživanja, istraživanja o čimbenicima okoliša koji utječu na abundancu stoka te oceanografske i ekološke studije.

Članak 4.

Podaci i informacije o plovilu

1. Države trebaju radi standardizacije sastava flote i snage plovila i radi preračunavanja različitih mjera ribolovnog napora pri analizi podataka o ulovu i ribolovnom naporu, prikupljati sljedeće vrste podataka u vezi s plovilima:

(a)	oznaka plovila, zastava i luka upisa;

(b)	vrsta plovila;

(c)	specifikacija plovila (npr. građevni materijal, datum izgradnje, registrirana dužina, bruto registrirana tonaža, snaga glavnih motora, kapacitet skladištenja i metode skladištenja ulova);

(d)	opis ribolovnog alata (npr. vrste, specifikacije alata i količina).

2. Država zastave prikuplja sljedeće podatke:

(a)	uređaji za navigaciju i utvrđivanje položaja;

(b)	komunikacijska oprema i međunarodni radijski pozivni znak;

(c)	broj posade.

Članak 5.

Izvješćivanje

Država osigurava da plovila pod njezinom zastavom, radi ispunjavanja nacionalnih propisa te regionalnih i međunarodnih obveza, nacionalnom nadležnom tijelu za ribarstvo i, ako je dogovoreno, odgovarajućoj podregionalnoj ili regionalnoj organizaciji ili dogovoru za upravljanje ribarstvom, u učestalim razmacima šalju podatke iz očevidnika o ulovu i naporu, uključujući podatke o ribolovnim djelatnostima na otvorenom moru. Takvi se podaci šalju, prema potrebi, putem radija, telefaksom, faksom, satelitskim prijenosom ili drugim sredstvima.

Članak 6.

Provjera podataka

Države ili, prema potrebi, podregionalne ili regionalne organizacije ili dogovori za upravljanje ribarstvom, trebaju uspostaviti mehanizme za provjeru podataka o ribarstvu, kao što su:

(a)	provjera položaja putem sustava nadzora plovila;

(b)	znanstveni programi promatrača za praćenje ulova, napora, sastava ulova (ciljane i neciljane vrste) i ostalih podrobnosti o ribolovnim djelatnostima;

(c)	izvješća o putovanju plovila, iskrcaju i prekrcaju;

(d)	uzorkovanje u luci.

Članak 7.

Razmjena podataka

1. Podaci koje su prikupile države zastave moraju se podijeliti s drugim državama zastavama i relevantnim obalnim državama u okviru odgovarajućih podregionalnih ili regionalnih organizacija ili dogovora za upravljanje ribarstvom. Takve organizacije ili dogovori prikupljaju podatke i pravodobno ih i u dogovorenom obliku stavljaju na raspolaganje svim zainteresiranim državama pod uvjetima utvrđenima u okviru organizacije ili dogovora, pri čemu čuvaju povjerljivost neobjedinjenih podataka i u mjeri u kojoj je to moguće razvijaju sustave baza podataka, koji omogućuju učinkoviti pristup podacima.

2. Na globalnoj razini, prikupljanje i objavljivanje podataka treba izvršiti preko Organizacije Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu. Ako ne postoji podregionalna ili regionalna organizacija ili dogovor za upravljanje ribarstvom, ta organizacija također može učiniti isto na podregionanoj ili regionalnoj razini u dogovoru s predmetnim državama.

Prilog II.

SMJERNICE ZA PRIMJENU REFERENTNIH TOČAKA PREDOSTROŽNOSTI ZA OČUVANJE I UPRAVLJANJE POGRANIČNIM RIBLJIM NASELJIMA I STOKOVIMA VRLO MIGRATORNIH VRSTA

1.	Referentna točka predostrožnosti je procijenjena vrijednost izvedena dogovorenim znanstvenim postupkom, koja odgovara stanju stokova i ribolova i koja se može koristiti kao smjernica za upravljanje ribarstvom.

Treba upotrebljavati dvije vrste referentnih točka predostrožnosti: referentne točke očuvanja ili granične referentne točke te referentne točke upravljanja ili ciljane referentne točke. Granične referentne točke utvrđuju okvire koji izlov drže unutar sigurnih bioloških granica u okviru kojih stokovi mogu proizvesti najviši održivi prinos. Ciljane referentne točke namijenjene su ispunjavaju ciljeva upravljanja.

3.	Referentne točke predostrožnosti trebaju se odnositi na svaki pojedini stok kako bi uzele u obzir, inter alia, njihovu reproduktivnu sposobnosti, otpornost pojedinog stoka i značajke ribolova koji iskorištava ta te stokove kao i zbog ostalih uzroka smrtnosti i glavnih čimbenika neizvjesnosti.

Strategije upravljanja nastoje održati ili obnoviti populacije izlovljenih stokova i prema potrebi povezanih ili ovisnih vrsta do razina sukladnih prethodno dogovorenim referentnim točkama predostrožnosti. Takve referente točke koriste se za pokretanje prethodno dogovorenih mjera očuvanja i upravljanja. Strategije upravljanja uključuju mjere koje se mogu provesti pri približavanju referentnim točkama predostrožnosti.

Strategije upravljanja ribarstvom osiguravaju da je rizik prekoračenja graničnih referentnih točaka vrlo nizak. Ako stok padne ispod granične referentne točke ili mu prijeti pad ispod te referentne točke, treba započeti s mjerama očuvanja i upravljanja radi obnove stoka. Strategije upravljanja ribarstvom osiguravaju da se ciljane referente točke u prosjeku ne prelaze.

Kad su informacije za utvrđivanje referentnih točaka za ribolov nedostatne ili ne postoje, treba utvrditi privremene referentne točke. Privremene referentne točke mogu se utvrditi prema sličnim ili bolje poznatim stokovima. U takvim situacijama, ribolov treba podvrgnuti pojačanom nadzoru čime se omogućava revidiranje privremenih referentnih točaka čim su raspoložive bolje informacije.

Stopa ribolovne smrtnosti koja osigurava najveći održivi prinos smatra se minimalnom normom za granične referentne točke. Za stokove koji nisu prelovljeni, strategije upravljanja ribarstvom osiguravaju da ribolovna smrtnost ne prelazi onu koja odgovara najvećem održivom prinosu, te da biomasa ne padne ispod prethodno utvrđenog praga. Za stokove koji su prelovljeni, biomasa koja bi mogla osigurati najveći održivi prinos može poslužiti kao ciljna vrijednost obnove stoka.

PRILOG B.

Deklaracija o nadležnosti Europske zajednice u pitanjima uređenima Sporazumom za provedbu odredaba Konvencije Ujedinjenih naroda o pravu mora od 10. prosinca 1982. o očuvanju i upravljanju pograničnim ribljim naseljima i stokovima vrlo migratornih vrsta

(Deklaracija sukladno članku 47. Sporazuma)

Članak 47. stavak 1. Sporazuma za provedbu odredaba Konvencije Ujedinjenih naroda o pravu mora u pogledu očuvanja i upravljanja pograničnim ribljim naseljima i stokovima vrlo migratornih vrsta predviđa da u slučajevima u kojima međunarodna organizacija iz Priloga IX. članka 1. Konvencije nema nadležnost nad svim pitanjima uređenima ovim Sporazumom, Prilog IX. Konvencije (uz izuzeće članka 2., prve rečenice i članka 3. stavka 1.) primjenjuje se mutatis mutandis na sudjelovanje takvih međunarodnih organizacija u Sporazumu.

Sadašnje su članice Zajednice Kraljevina Belgija, Kraljevina Danska, Savezna Republika Njemačka, Helenska Republika, Kraljevina Španjolska, Francuska Republika, Irska, Talijanska Republika, Veliko Vojvodstvo Luksemburg, Kraljevina Nizozemska, Republika Austrija, Portugalska Republika, Republika Finska, Kraljevina Švedska i Ujedinjena Kraljevina Velike Britanije i Sjeverne Irske.

Sporazum o provedbi odredaba Konvencije Ujedinjenih naroda o pravu mora u pogledu očuvanja i upravljanja pograničnim ribljim naseljima i stokovima vrlo migratornih vrsta primjenjuje se, u pogledu nadležnosti prenesenih na Europsku zajednicu, na područja u kojima se primjenjuje Ugovor o osnivanju Europske zajednice i pod uvjetima utvrđenima tim Ugovorom, posebno njegovog članka 227.

4.	Ova se deklaracija ne primjenjuje na područja država članica u kojima se navedeni Ugovor ne primjenjuje i ne dovodi u pitanje takve mjere ili stajališta koje u okviru Sporazuma predmetne države članice u ime i u interesu tih područja mogu usvojiti.

I. PITANJA ZA KOJA JE ZAJEDNICA ISKLJUČIVO NADLEŽNA

Zajednica ističe da su njezine države članice na nju prenijele nadležnost u pogledu očuvanja i upravljanja živim morskim resursima. Stoga na tom području Zajednica treba utvrditi odgovarajuća pravila i odredbe (koje države članice provode) i u okvirima svoje nadležnosti sudjeluje u vanjskim obvezama s trećim državama i nadležnim organizacijama.

Ova se nadležnost primjenjuje na vode pod nacionalnom jurisdikcijom ribarstva i na otvorena mora.

Zajednica, prema međunarodnom pravu, uživa pravnu nadležnost dodijeljenu državi zastave plovila, za utvrđivanje mjera za očuvanje i upravljanje morskim ribolovnim resursima, koje se primjenjuju na plovila pod zastavom država članica, te za osiguravanje da države članice usvoje odredbe za provedbu navedenih mjera.

Unatoč tomu, mjere koje se primjenjuju na zapovjednike i ostale časnike ribarskih plovila, na primjer odbijanje, povlačenje ili ukidanje ovlaštenja za obavljanje službe, spadaju u nadležnosti država članica u skladu s njihovim nacionalnim zakonodavstvom.

Mjere koje se odnose na izvršavanje jurisdikcije države zastave nad njezinim plovilima na otvorenom moru, posebno odredbe u vezi s preuzimanjem i oduzimanjem kontrole nad ribarskim plovilima od strane država koje nisu država zastave, međunarodna suradnja u pogledu provedbe i vraćanja kontrole nad njihovim plovilima, u nadležnosti su država članica u skladu sa zakonodavstvom Zajednice.

II. PITANJA ZA KOJA SU NADLEŽNE I ZAJEDNICA I NJEZINE DRŽAVE ČLANICE

Zajednica sa svojim državama članicama dijeli nadležnost u sljedećim pitanjima iz Sporazuma: zahtjevi država u razvoju, znanstvena istraživanja, mjere države luke i mjere donesene u pogledu nečlanica regionalnih organizacija za ribarstvo i nestranaka ovog Sporazuma.

Sljedeće odredbe Sporazuma primjenjuju se i na Zajednicu i na njezine države članice:

—	opće odredbe: (članci 1., 4. i 34. do 50.),

—	rješavanje sporova: (Dio VIII.).

PRILOG C.

Deklaracije za tumačenje koje Zajednica i njezine države članice polažu pri ratifikaciji Sporazuma

Europska zajednica i njezine članice razumijevaju da pojmovi „zemljopisne osobitosti”, „posebne značajke podregije ili regije”, „društveno-gospodarski zemljopisni i ekološki čimbenici”, „prirodne značajke tog mora” i ostali slični pojmovi koji se koriste u pogledu zemljopisne regije ne dovode u pitanje prava i dužnosti država prema međunarodnom pravu.

2.	Europska zajednica i njezine države članice razumijevaju da se nijedna odredba ovog Sporazuma ne smije tumačiti na način koji je suprotnosti s načelom slobode otvorenog mora, kojeg priznaje međunarodno pravo.

3.	Europska zajednica i njezine države članice razumijevaju da pojam „države čiji državljani love na otvorenom moru” ne predviđa nikakve nove razloge za jurisdikciju na temelju državljanstva osoba koji se bave ribolovom na otvorenom moru za razliku od načela jurisdikcije države zastave.

4.	Sporazum niti jednoj državi ne daje pravo na provedbu ili primjenu jednostranih mjera tijekom prijelaznog razdoblja iz članka 21. stavka 3. Ako se nakon toga ne postigne sporazum, države postupaju u skladu s odredbama iz članaka 21. i 22. Sporazuma.

S obzirom na primjenu članka 21., Europska zajednica i njezine države članice razumijevaju da kad država zastave izjavi da namjerava koristiti svoje ovlasti nad ribarskim plovilom pod njezinom zastavom u skladu s odredbama iz članka 19., vlasti države koja vrši inspekciju ne smiju imati za cilj izvršavanje daljnjih ovlasti nad tim plovilom prema odredbama članka 21..

Bilo koji spor u vezi s tim pitanjem rješava se u skladu s postupcima iz dijela VIII. Sporazuma. Nijedna država ne smije se pozivati na ovu vrstu spora kako bi nastavila kontrolirati plovilo koje nije pod njezinom zastavom.

Povrh toga, Europska zajednica i njezine države članice smatraju da riječ „nezakonit” u članku 21. stavku 18. Sporazuma treba tumačiti u svjetlu cijelog Sporazuma, a posebno njegovih članaka 4. i 35.

Europska zajednica i njezine države članice neprekidno ističu da se sve države trebaju suzdržati u svojim odnosima od prijetnji ili uporabe sile u skladu s općim načelima međunarodnog prava, Povelje Ujedinjenih naroda i Konvencije Ujedinjenih naroda o pravu mora.

Povrh toga, Europska zajednica i njezine države članice ističu da uporaba sile iz članka 22. predstavlja izvanrednu mjeru, koja se mora temeljiti na najstrožem poštovanju načela razmjernosti i da svaka zloraba dovodi do međunarodne odgovornosti države koja vrši inspekciju. Svaki slučaj nepoštovanja rješava se miroljubivim sredstvima i u skladu s važećim postupcima za rješavanje sporova.

Nadalje, Europska zajednica i njezine države članice smatraju da odgovarajući uvjeti za ukrcaj i nadzor trebaju biti dodatno razrađeni u skladu s odgovarajućim načelima međunarodnog prava u okviru odgovarajućih regionalnih i podregionalnih organizacija ili dogovora za upravljanje ribarstvom.

Europska zajednica i njezine države članice razumijevaju da se pri primjeni odredaba članka 21. stavaka 6., 7. i 8., država zastave može osloniti na zahtjeve svojeg pravnog sustava prema kojem državno odvjetništvo po svojem nahođenju odlučuje o pokretanju postupka u svjetlu svih činjenica slučaja. Odluke države zastave temeljene na takvim zahtjevima ne tumače se kao propust ili nedjelovanje.

04/Sv. 009

Službeni list Europske unije

31998D0416

L 190/34

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

16.06.1998.

ODLUKA VIJEĆA

od 16. lipnja 1998.

o pristupanju Europske zajednice Općoj komisiji za ribarstvo Sredozemlja

(98/416/EZ)

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice, a posebno njegov članak 43. zajedno s prvom rečenicom članka 228. stavka 2. i drugim podstavkom članka 228. stavka 3.,

uzimajući u obzir prijedlog Komisije (1),

uzimajući u obzir suglasnost Europskog parlamenta (2),

budući da je Europska zajednica potpisnik Konvencije Ujedinjenih naroda o pravu mora, koja obvezuje sve članice međunarodne zajednice na suradnju u očuvanju i upravljanju biološkim morskim resursima;

budući da, vezano uz morski ribolov, Europska je zajednica odgovorna za donošenje mjera za očuvanje i gospodarenje ribolovnim resursima i u tom smislu za ulaženje u obveze s državama nečlanicama ili međunarodnim organizacijama;

budući da gospodarenje i očuvanje živih resursa Sredozemnog mora zahtijeva međunarodno reguliranje;

budući da je s tim ciljem zaključen Sporazum o osnivanju Opće komisije za ribarstvo Sredozemlja (dalje u tekstu „Sporazum o GFCM-u”) u Rimu 24. rujna 1949.;

budući da je za očuvanje živih morskih resursa u području obuhvaćenom Sporazumom o GFCM-u u kojem love ribari Zajednice, potrebno da Europska zajednica pristupi GFCM-u;

budući da je Europska zajednica postala članica Organizacije Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu (FAO) 26. studenoga 1991.;

budući da je pristupanje Europske zajednice GFCM-u moguće prema članku I. stavku 2. Sporazuma o GFCM-u, zajedno s člankom XIV revidiranog Ustava FAO-a;

budući da su Sporazum i poslovnik GFCM-a prilagođeni da dozvole pristupanje Europske zajednice,

ODLUČILO JE:

Jedini članak

1. Europska zajednica pristupa Općoj komisiji za ribarstvo Sredozemlja putem izjave o prihvaćanju Sporazuma i poslovnika organizacije, u skladu s instrumentom sadržanim u Prilogu I.

Europska zajednica također polaže jedinstvenu izjavu o provođenju nadležnosti i prava na glasovanje kako je dogovoreno između Vijeća i Komisije.

2. Tekstovi Sporazuma i poslovnik Opće komisije za ribarstvo Sredozemlja sadržani su u prilozima II. i III.

Sastavljeno u Luxembourgu 16. lipnja 1998.

Za Vijeće

Predsjednik

M. MEACHER

(1) SL C 124, 21.4.1997., str. 61.

(2) SL C 195, 22.6.1998.

PRILOG I.

Instrument pristupanja Općoj komisiji za ribarstvo Sredozemlja

Poštovani gospodine,

Čast mi je obavijestiti Vas da je Europska zajednica odlučila pristupiti Općoj komisiji za ribarstvo Sredozemlja. Stoga Vas molim da prihvatite ovaj instrument, kojim Europska zajednica prihvaća Sporazum i poslovnik Opće komisije za ribarstvo Sredozemlja, u skladu s njegovim člancima I. i XI. i jedinstvenu izjavu Europske zajednice o provođenju nadležnosti i glasačkih prava u skladu s drugom rečenicom članka II. stavka 6. Sporazuma.

Europska zajednica formalno i bez rezerve prihvaća obveze koje proizlaze iz članstva u Općoj komisiji za ribarstvo Sredozemlja, kako je određeno u Sporazumu i poslovniku i formalno nastoji ispuniti svoje obveze u vrijeme pristupanja.

S poštovanjem,

Predsjednik Vijeća Europske unije

G. DIOUF

Direktor

Organizacija Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu

Via delle Terme Caracalla

I-00100 Rim

04/Sv. 009

Službeni list Europske unije

L 190/37

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

16.06.1998.

PRILOG II.

PRILOG III.

POSLOVNIK OPĆE KOMISIJE ZA RIBARSTVO SREDOZEMLJA

Pravilo I.

Za potrebe ovog Poslovnika primjenjuju se sljedeće definicije:

Sporazum:

Sporazum o osnivanju Opće komisije za ribarstvo Sredozemlja, utvrđen u Rimu (Italija), 24. rujna 1949., s izmjenama u skladu s člankom X. Sporazuma.

Komisija:

Opća komisija za ribarstvo Sredozemlja

Predsjednik:

Predsjednik Komisije

Potpredsjednik:

Potpredsjednik Komisije.

Izaslanik:

Predstavnik članice prema članku II. stavku 1. Sporazuma.

Izaslanstvo:

Izaslanik i njegov zamjenik, stručnjaci i savjetnici.

Članica:

Članica i pridružene članice Organizacije i nečlanice Organizacije, koji mogu biti članice Komisije.

Tajnik:

Tajnik Komisije.

Organizacija:

Organizacija Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu.

Konferencija:

Konferencija Organizacije.

Država, pridružena članica ili organizacija promatrač:

Država koja nije članica Komisije ili Organizacije, ili međunarodna organizacija koja je pozvana nazočiti zasjedanju Komisije, ili članica ili pridružena članica Organizacije koja je nazočna na zasjedanju Komisije, ali nije njezina članica.

Promatrač:

Predstavnik države ili organizacije promatrača.

Pravilo II.

Sjednice Komisije

1. U skladu s člankom II. stavkom 10. ovog Sporazuma, Komisija u dogovoru s glavnim direktorom na svakoj redovnoj sjednici donosi odluku o vremenu i mjestu naredne sjednice u skladu s potrebama programa Komisije i uvjetima poziva zemlje u kojoj će sjednica biti održana. Predsjednik u skladu s tim najavljuje sjednicu.

2. Predsjednik može sazvati izvanrednu sjednicu Komisije na zahtjev i uz odobrenje većine članica.

3. Pozive na redovnu sjednicu Komisije šalje tajnik u ime predsjednika najmanje 60 dana prije datuma početka sjednice. Pozivi na izvanredne sjednice šalju se najmanje četrdeset dana prije datuma određenog za početak sjednice.

4. Kako bi se prijedlog da Komisija ili neko od njenih tijela održi sjednicu u određenoj državi mogao razmotriti, ta država mora (a) bez rezervi ratificirati Konvenciju o posebnim pravima i imunitetu specijaliziranih agencija Ujedinjenih naroda, ili (b) dati jamstva da će svi izaslanici, predstavnici, stručnjaci, promatrači i ostale osobe s pravom nazočnosti na takvoj sjednici, u skladu s uvjetima ovog Sporazuma ili ovog poslovnika, ostvarivati posebna prava i imunitet neophodne za neovisno izvršavanje svojih zadaća u vezi sa sjednicom.

Pravilo III.

Vjerodajnice

Na svakoj sjednici tajnik prima vjerodajnice izaslanstava i promatrača. Vjerodajnice moraju zadovoljavati standarde koje određuje tajništvo. Nakon što pregleda vjerodajnice, tajništvo obavješćuje Komisiju o potrebnim mjerama.

Pravilo IV.

Dnevni red

1. Dnevni red svake redovne sjednice uključuje:

(a)	prema potrebi, izbor predsjednika i dvaju potpredsjednika u skladu s člankom II. stavkom 9. Sporazuma;

(b)	prihvaćanje dnevnog reda;

(c)	izvješće tajnika o financijskim pitanjima i aktivnostima Komisije;

(d)	razmatranje predloženog proračuna;

(e)	izvješća odbora;

(f)	razmatranje vremena i mjesta sljedeće sjednice;

(g)	prijedloge izmjena Sporazuma i važećeg poslovnika;

(h)	zahtjeve za članstvo, u skladu s člankom XI. stavkom 2. Sporazuma, država koje nisu članice Organizacije, ali su članice Ujedinjenih naroda, neke od specijaliziranih agencija Ujedinjenih naroda ili Međunarodne agencije za atomsku energiju;

(i)	točke koje su Općoj komisiji za ribarstvo Sredozemlja uputili konferencija, vijeće ili glavni direktor Organizacije.

2. Dnevni red također uključuje, uz odobrenje Komisije:

(a)	točke odobrene na prethodnoj sjednici;

(b)	točke koje predloži neka od članica;

3. Tajnik šalje prijedlog dnevnog reda članicama i državama i organizacijama promatračima najmanje 60 dana prije početka sjednice, zajedno s dostupnim izvješćima i dokumentima koji se odnose na sjednicu.

4. Dnevni red izvanredne sjednice sadržava samo one točke koje se odnose na pitanje zbog kojeg je sjednica sazvana.

Pravilo V.

Tajništvo

1. Tajništvo se sastoji od tajnika i njemu odgovornog osoblja koje imenuje glavni direktor.

2. Zadaće tajnika su zaprimanje, provjera i prosljeđivanje dokumenata, izvješća i rezolucija sa sjednica Komisije i njenih odbora, izrada zapisnika sa sjednica, ovjera troškova i financijskih obveza, i izvršavanje drugih zadaća koje odredi Komisija.

3. Primjerci svih komunikacija koje se odnose na poslove Komisije šalju se tajniku za potrebe informiranja i evidencije.

Članak VI.

Plenarne sjednice Komisije

Plenarne sjednice Komisije otvorene su za javnost ako Komisija ne odluči drukčije. Ako Komisija odluči održati za javnost zatvoren sastanak, ona će istodobno odlučiti i u kojoj se mjeri ta odluka odnosi na promatrače.

Članak VII.

Izbor predsjednika i potpredsjednika

1. Komisija bira predsjednika i prvog i drugog potpredsjednika Komisije, koji stupaju na dužnost odmah nakon sjednice na kojoj su izabrani i na tu su dužnost izabrani na rok od dva redovna zasjedanja.

2. Kandidati moraju biti izaslanici ili njihovi zamjenici koji su nazočni na redovnoj sjednici na kojoj će biti izabrani. Predsjednik i potpredsjednici mogu biti ponovno izabrani na te dužnosti na rok od još dvije sjednice.

Članak VIII.

Zadaće predsjednika i potpredsjednika

1. Predsjednik izvršava zadaće određene ovim poslovnikom, a posebno:

(a)	proglašava početak i završetak plenarnih sjednica Komisije;

(b)	vodi rasprave na takvim sjednicama i vodi računa o poštovanju poslovnika, daje riječ, postavlja pitanja i objavljuje odluke;

(c)	odlučuje o zahtjevima u vezi s poslovnikom;

(d)	ima, u skladu s poslovnikom, potpuni nadzor nad tijekom sjednice;

(e)	imenuje odbore sjednice prema uputama Komisije.

2. U odsustvu predsjednika ili na njegov zahtjev, njegove zadaće izvršava prvi potpredsjednik, a u odsustvu prvog potpredsjednika, drugi potpredsjednik.

3. Kada postupaju u svojstvu predsjednika, predsjednik ili potpredsjednici ne smiju glasovati, a njihove vlade predstavlja neki drugi član njihova izaslanstva.

4. U slučaju kada predsjednik i potpredsjednici ne mogu izvršavati zadaće predsjednika, privremeno ih izvršava tajnik.

Pravilo IX.

Pravila i postupak glasovanja

1. Osim u slučaju predviđenom stavkom 4., na plenarnim sjednicama glasuje se usmeno ili dizanjem ruke; ako je u skladu sa Sporazumom ili poslovnikom potrebna posebna većina ili ako to zatraži neko izaslanstvo, glasuje se poimenično.

2. Poimenično glasovanje obavlja se prozivanjem izaslanstava abecednim redom na francuskom jeziku.

3. Zapisnik o pojedinačnom izjašnjavanju sadržava glasove svih izaslanika, kao i glasove onih koji su suzdržani.

4. Glasovanje o pitanjima koja se odnose na pojedince, osim pitanja izbora dužnosnika Komisije i njenih odbora, je tajno.

5. Ako nijedan kandidat za neku dužnost ne dobije većinu glasova u prvom krugu glasovanja, ide se u drugi krug glasovanja u kojem sudjeluju dva kandidata koji su dobili najviše glasova. Ako u drugom krugu broj glasova bude izjednačen, odluku donosi predsjednik ždrijebanjem.

6. Ako o nekom pitanju, koje se ne odnosi na izbor, postoji podjednak broj glasova u Komisiji, o tom se pitanju odlučuje u drugom krugu glasovanja na sljedećem zasjedanju tekuće sjednice. Ako je Komisija i tada jednako podijeljena, prijedlog se smatra odbijenim.

7. Pravila glasovanja i slična pitanja koja nisu izričito uređena ovim Sporazumom ili poslovnikom uređuju se mutatis mutandis odredbama poslovnika Organizacije.

Pravilo X.

Odbori

1. Osniva se Odbor za akvakulturu, koji je otvoren za sve članove Komisije i koji:

(a)	prati razvoj i kretanja u akvakulturi u regiji;

(b)	prati međudjelovanje razvoja akvakulture i okoliša;

(c)	nadgleda i vodi aktivnosti četiriju mreža nastalih u okviru MEDRAP II, a posebno prati napredak, ocjenjuje predložene programe raznih mreža i upravlja aktivnostima mreže SIPAM preko tajništva FAO-a;

(d)	traži dodatnu potporu kao nadopunu prilozima institucija koje podupiru formirane mreže, to jest, CIHEAM, MAP-PAP/RAC i FAO, i širi djelatnosti tih četiriju mreža;

(e)	obavlja ostale zadaće koje se odnose na unapređenje i razvoj akvakulture za koje ih zaduži Komisija.

(a)

Osniva se Znanstveni savjetodavni odbor koji daje znanstvene, socijalne i gospodarske informacije, podatke ili savjete koji se odnose na rad Komisije.

(b)

Odbor je otvoren za sve članice Komisije. Svaka članica Komisije može imenovati člana odbora, kojeg mogu pratiti stručnjaci.

(c)

Odbor može imenovati radne skupine koje analiziraju podatke i Odbor obavješćuju o stanju zajedničkih resursa i resursa koji prelaze okvire regije.

(d)

Obor daje neovisne savjete o tehničkim i znanstvenim temeljima odluka koje se odnose na zaštitu ribarstva i upravljanje ribarstvom, uključujući biološke, socijalne i gospodarske aspekte, a posebno:

1.	ocjenjuje informacije članica i ribarskih organizacija ili programe koji se odnose na ulov, ribolovnu djelatnost i ostale podatke koji se odnose na zaštitu ribolovnih resursa i gospodarenje tim resursima;

2.	daje savjete Komisiji u vezi sa zaštitom ribolovnih resursa i gospodarenjem tim resursima;

3.	određuje i usklađuje zajedničke istraživačke programe;

4.	izvršava druge zadaće i obveze koje Komisija odredi.

(e)

Članice su obvezne dati podatke o ulovu i ostale podatke koji se odnose na zadaće Odbora kako bi on mogao izvršavati svoje zadaće u skladu s ovim stavkom.

3. Komisija može prema vlastitoj procjeni osnovati druge odbore i radna tijela.

4. Za osnivanje odbora i radnih tijela u skladu s ovim pravilom vrijede odredbe članka VII. stavka 4. Sporazuma.

5. Postupanje tih odbora i radnih tijela uređeno je mutatis mutandis poslovnikom Komisije.

Pravilo XI.

Proračun i financije

1. Osim ako je drukčije određeno poslovnikom, za Komisiju važi financijski pravilnik Organizacije, kao što je naglašeno u Upravnom priručniku i memorandumima te na njima utemeljenim postupcima.

2. Prijedlog proračuna Komisije za sljedeće proračunsko razdoblje, koji se sastoji od prijedloga troškova tajništva, uključujući publikacije i obavijesti, prijedlog troškova predsjednika i potpredsjednika, koji proizlaze iz obavljanja zadaća između dva zasjedanja, i mogući troškovi odbora, uz odobrenje Komisije upućuju se na razmatranje glavnom direktoru u pripremi konačne procjene proračuna Organizacije.

3. Nakon što konferencija prihvati proračun Komisije kao dio ukupnog proračuna Organizacije, proračun Komisije predstavlja okvir unutar kojeg se sredstva mogu koristiti za namjene koje odobri konferencija.

4. Svi zajednički projekti podnose se prije provođenja vijeću ili konferenciji Organizacije.

Pravilo XII.

Sudjelovanje promatrača

1. Sudjelovanje međunarodnih organizacija u radu Komisije i odnosi između Komisije i tih organizacija uređeni su pravilima Organizacije i pravilima o odnosima s međunarodnim organizacijama koja su prihvatile konferencija ili vijeće Organizacije.

2. Članice i pridružene članice Organizacije koje nisu članice Komisije može, na njihov zahtjev, na sjednicama Komisije i njenih pomoćnih tijela zastupati promatrač.

3. Države koje nisu članice Komisije niti su članice ili pridružene članice Organizacije, ali su članice Ujedinjenih naroda, neke od specijaliziranih agencija Ujedinjenih naroda ili Međunarodne agencije za atomsku energiju, mogu na zahtjev i uz odobrenje vijeća Organizacije i Opće komisije za ribarstvo Sredozemlja, nazočiti sjednicama Komisije i pomoćnih tijela Komisije u svojstvu promatrača, u skladu s izjavom o načelnom stavu konferencije o dodjeli statusa promatrača.

4. Ako Komisija izričito ne donese drugačiju odluku, promatrači mogu nazočiti plenarnim sjednicama Komisije i sudjelovati u raspravama na sjednicama tehničkih odbora na koje su pozvani. Promatrači ni u kojem slučaju nemaju pravo glasa.

Pravilo XIII.

Zajednički projekti

U promicanju zajedničkih projekata iz članka III. stavka 1. točke (e) Sporazuma i studija koje se provode izvan regije spomenute u preambuli Sporazuma, mogu se sklapati sporazumi s vladama koje nisu članice Komisije. Takve sporazume sklapa glavni direktor Organizacije.

Pravilo XIV.

Zapisnik, izvješća i preporuke

1. Za svaku plenarnu sjednicu Komisije i svaki sastanak odbora izrađuje se kratki zapisnik koji se što je prije moguće šalje svim sudionicima.

2. Priprema se sažetak tijeka svake sjednice Komisije i objavljuje zajedno s izvješćima odbora, tehničkim dokumentima i ostalim dokumentima koje Komisija zatraži.

3. Komisija na svakom zasjedanju odobrava izvješće koje sadrži njene stavove, preporuke, rezolucije i odluke, uključujući, na zahtjev, izjavu s manjinskim stajalištem.

4. U skladu s odredbama članka V. Sporazuma, zaključci i preporuke Komisije šalju se na kraju svake sjednice glavnom direktoru Organizacije, koji ih prosljeđuje članicama Komisije, državama i međunarodnim organizacijama koje su bile zastupljene na sjednici i stavlja ih na raspolaganje ostalim članicama i pridruženim članicama Organizacije u svrhu informiranja.

5. O preporukama koje utječu na politiku, program ili proračun Organizacije glavni direktor obavješćuje konferenciju preko vijeća Organizacije, kako bi ona u skladu s tim mogla djelovati.

6. U skladu s odredbama prethodnog stavka, predsjednik od članica Komisije može zatražiti da Komisiji ili glavnom direktoru dostave podatke o mjerama poduzetim na temelju preporuka Komisije.

Pravilo XV.

Preporuke članicama

1. Komisija može, u skladu sa svojim zadaćama navedenim u članku III. Sporazuma, svojim članicama dati preporuke u vezi s određenim postupkom.

2. Tajnik u ime Komisije prima odgovore članica u vezi s tim preporukama i priprema sažetak i analizu tih odgovora, koje iznosi na sljedećoj sjednici.

Pravilo XVI.

Izmjene Sporazuma

1. Prijedloge za izmjenu Sporazuma predviđene člankom X. Sporazuma može dati bilo koja članica i to u obavijesti naslovljenoj na tajnika. Tajnik primjerak takvog prijedloga odmah po primitku šalje svim članicama i glavnom direktoru.

2. Komisija o prijedlogu izmjene Sporazuma može na sjednici raspravljati samo ako je on uvršten u privremeni dnevni red sjednice.

Pravilo XVII.

Suspenzija i izmjene poslovnika

1. U skladu s odredbama Sporazuma, bilo koje pravilo poslovnika, osim pravila IV., V. i pravila X. stavaka 3. i 4., pravila XI., XII., pravila XIV. stavka 4. i pravila XVI., može se suspendirati na prijedlog bilo kojeg izaslanstva, i to većinom glasova, na plenarnoj sjednici Komisije, pod uvjetom da je obavijest o tome dana na plenarnoj sjednici Komisije i da su primjerci prijedloga podijeljeni izaslanstvima najmanje 48 sati prije zasjedanja na kojem takva odluka treba biti donesena.

2. Izmjene poslovnika ili njegovi dodaci mogu biti prihvaćeni na prijedlog bilo kojeg izaslanstva dvotrećinskom većinom glasova članica Komisije, na bilo kojem zasjedanju Komisije, pod uvjetom da je obavijest o tome dana na plenarnoj sjednici i da su primjerci predložene izmjene ili dodaci podijeljeni izaslanstvima najmanje 24 sata prije zasjedanja na kojem će se donijeti odluka.

3. Izmjene pravila XVI., koje mogu biti donesene u skladu s odredbama stavka 2. tog pravila, ne stupaju na snagu prije sljedeće sjednice Komisije.

Pravilo XVIII.

Službeni jezici

1. Službeni jezici Komisije su jezici Organizacije koje Komisija sama odabere. Izaslanstva mogu koristiti bilo koji od tih jezika na sjednicama, kao i u svojim izvješćima i obavijestima. Izaslanstvo koje koristi neslužbeni jezik omogućit će prijevod na jedan od službenih jezika.

2. Za prijevod na jedan ili više službenih jezika na zasjedanjima, ako to zatraži jedan od izaslanika, brine se tajnik.

3. Jezik na kojem se objavljuju izvješća i obavijesti je jezik na kojem su ti dokumenti predani, a ako to Komisija zatraži, objavljuje se prijevod sažetka.

04/Sv. 009

Službeni list Europske unije

31999R1459

L 168/1

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

24.06.1999.

UREDBA VIJEĆA (EZ) br. 1459/1999

od 24. lipnja 1999.

o izmjeni Uredbe (EZ) br. 850/98 o očuvanju ribolovnih resursa putem tehničkih mjera za zaštitu nedoraslih morskih organizama

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice, a posebno njegov članak 37.,

uzimajući u obzir prijedlog Komisije (1),

uzimajući u obzir mišljenje Europskog parlamenta (2),

uzimajući u obzir mišljenje Gospodarskog i socijalnog odbora (3),

budući da:

(1)

Članak 47. stavak 1. Uredbe Vijeća (EZ) br. 850/98 od 30. ožujka 1998. o očuvanju ribolovnih resursa putem tehničkih mjera za zaštitu nedoraslih morskih organizama (4) navodi da najkasnije godinu od stupanja na snagu te Uredbe Vijeće mora, na temelju prijedloga Komisije, donijeti odluku o utvrđivanju pravila za korištenje kombinacija veličine oka mrežnog tega koja se primjenjuju na dan primjene te Uredbe.

(2)

Radi osiguravanja učinkovite kontrole, praćenja i provođenja tih pravila za korištenje kombinacija veličine oka na mreži i ribolovnih putovanja koja pokrivaju više od jedne regije ili zemljopisnog područja, obveza korištenja očevidnika treba se proširiti kako bi se uključila ribarska plovila koja su do sada bila izuzeta od ove obveze.

(3)	Stoga se trebaju revidirati članci 4. i 15. Uredbe (EZ) br. 850/98.

(4)	Uredbu (EZ) br. 850/98 treba izmijeniti se na odgovarajući način,

DONIJELO JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Uredba (EZ) br. 850/98 mijenja se kako slijedi:

Članak 4. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 4.

1. Za svaku od regija ili zemljopisnih područja koje su navedene u prilozima I. do V. te ovisno o tome gdje je to primjenjivo u odnosu na vremensko razdoblje, ciljne vrste za svaki raspon veličine oka na mreži definirane su u odgovarajućem Prilogu.

(a)

Zabranjuje se korištenje tijekom ribolovnog putovanja bilo koje kombinacije povlačnih mreža s više od jednog raspona veličine oka na mreži,

—

na cijelom području regija 1. i 2. osim tjesnaca Skagerrak i Kattegat te ovisno o tome gdje je to primjenjivo u odnosu na vremensko razdoblje, osim kada su veličine oka na mreži na takvim korištenim mrežama u skladu s ne više od jedne dozvoljene kombinacije raspona veličine oka na mreži utvrđenih u Prilogu VIII., i

—	unutar Regije 3., osim Područja ICES-a IX.a istočno od 7° 23′ 48″ zapadne geografske dužine, osim kada su veličine oka na mreži takvih korištenih mreža u skladu s ne više od jedne dozvoljene kombinacije raspona veličine oka na mreži utvrđenih u Prilogu IX.

(b)

Unutar svake od regija ili zemljopisnih područja navedenih u prilozima III., IV. i V. i, ovisno, gdje je primjenjivo, o vremenskom razdoblju, tijekom bilo kojega ribolovnog putovanja, dopušteno je korištenje bilo koje kombinacije povlačnih mreža čiji je raspon veličine oka na mreži specificiran u odgovarajućem Prilogu.

(c)

Zapovjednici ribarskih plovila koji tijekom bilo kojeg ribolovnog putovanja ne popunjavaju očevidnik u skladu s odredbama članka 6. Uredbe (EEZ) br. 2847/93 ne smiju tijekom tog putovanja koristiti niti jednu kombinaciju povlačnih mreža koja se sastoji od više od jednog raspona veličine oka na mreži unutar ribolovnih voda Zajednice. Taj zahtjev ne primjenjuje se na ribolovna putovanja unutar ribolovnih voda Zajednice u regijama 4., 5. i 6.

(d)

Na plovilima tijekom bilo kojeg ribolovnog putovanja može se držati bilo koja kombinacija povlačnih mreža s rasponom veličina oka na mreži koje nisu u skladu s uvjetima utvrđenim u podstavcima (a) ili (b) pod uvjetom da su sve takve mreže pričvršćene i složene u skladu s odredbama članka 20. stavka 1. Uredbe (EEZ) br. 2847/93. Za svaku povlačnu mrežu koja nije pričvršćena i složena u skladu s gore spomenutim odredbama smatrat će se da se koristi.

(e)

Kad god ribarsko plovilo ili više ribarskih plovila istodobno povlači više od jedne mreže, svaka mreža mora biti jednakog raspona veličine oka.

(f)

Uporaba povlačne mreže čija je veličina oka na mreži:

—	manja od 16 mm zabranjuje se u Regiji 3., osim u Području ICES-a IX.a istočno od 7° 23′ 48″ zapadne geografske dužine,

—	manja od 40 mm zabranjuje se u Području ICES-a IX.a istočno od 7° 23′ 48″ zapadne geografske dužine,

—	manja od 20 mm zabranjuje se u regijama 4. i 5.,

—	manja od 45 mm zabranjuje se u Regiji 6.

3. Zapovjednici ribarskih plovila koji ne izvrše popunjavanje očevidnika u skladu s odredbama članka 6. Uredbe (EEZ) br. 2847/93 ne smiju tijekom ni jednog ribolovnog putovanja loviti u više od jedne od regija ili zemljopisnih područja koja su navedena u prilozima I. do V. Taj se zahtjev ne primjenjuje na plovila koja, tijekom ribolovnog putovanja, koriste samo povlačne mreže čija je veličina oka na mreži jednaka ili veća od 100 mm.

(a)

Za svako ribolovno putovanje tijekom kojeg se koristi bilo koja kombinacija povlačnih mreža s više od jednog raspona veličine oka na mreži, zabranjuje se iskrcavanje:

kada je ulov ostvaren u regijama 1. ili 2., osim u tjesnacima Skagerrak i Kattegat, i kada je veličina oka na mreži bilo koje od korištenih mreža jednaka ili veća od 100 mm, osim ako je sastav ulova u postocima zadržan na plovilu u skladu s odgovarajućim uvjetima koji su utvrđeni u Prilogu X.(A); ili

ii.	kada je ulov ostvaren u tjesnacima Skagerrak i Kattegat i kada je veličina oka na mreži bilo koje od korištenih mreža jednaka ili veća od 90 mm, osim ako je sastav ulova u postocima zadržan na plovilu u skladu s odgovarajućim uvjetima koji su utvrđeni u Prilogu X.(B); ili

iii.

kada je ulov ostvaren u Regiji 3., osim u području ICES-a IX.a istočno od 7° 23′ 48″ zapadne geografske dužine, i kada je veličina oka na mreži bilo koje od korištenih mreža jednaka ili veća od 70 mm, osim ako je sastav ulova u postocima zadržan na plovilu u skladu s odgovarajućim uvjetima koji su utvrđeni u Prilogu XI.(A); ili

iv.

kada je ulov ostvaren u području ICES-a IX.a istočno od 7° 23′ 48″ zapadne geografske dužine, i kada je veličina oka na mreži bilo koje od korištenih mreža jednaka ili veća od 55 mm, osim ako je sastav ulova u postocima zadržan na plovilu u skladu s odgovarajućim uvjetima koji su utvrđeni u Prilogu XI.(B);

(b)

U ostalim slučajevima, sastav ulova u postocima ostvaren svakim rasponom korištene veličine oka na mreži, unutar svakoga od područja navedenih u prilozima I. do V., koji je zadržan na plovilu mora biti u skladu s odgovarajućim uvjetima koji su utvrđeni u odgovarajućem Prilogu.

(a)	Postotak ciljnih vrsta i ostalih vrsta izračunava se zbrajanjem svih količina zadržanih na plovilu ili prekrcanih ciljnih vrsta i ostalih vrsta kako je određeno u prilozima I. do V.
(b)	Međutim, detaljna pravila za izračunavanje postotka ciljnih vrsta i ostalih vrsta zadržanih na plovilu, a koje su ulovljene mrežom ili mrežama koje istodobno povlače više ribarskih plovila, izračunava se u skladu s postupkom koji je utvrđenu članku 48.

6. Prije 31. svibnja 2001. države članice trebaju Komisiji dostaviti izvješće o primjeni uvjeta utvrđenih u ovom članku, članku 15. i odgovarajućim prilozima. Na temelju tih izvješća Komisija iznosi odgovarajuće prijedloge. Vijeće donosi odluku do 31. listopada 2001. na temelju bilo kojeg takvog prijedloga.”

Članak 15. zamjenjuje se sljedećim tekstom:

„Članak 15.

1. Količine ulovljenih morskih organizama koje premašuju dopuštene postotke navedene u prilozima I. do VII., X. i XI. ne smiju se iskrcati već se moraju vratiti u more prije svakog iskrcavanja.

2. U svakom trenutku tijekom ribolovnog putovanja i nakon sortiranja ulova postotak ciljnih vrsta kako je definirano u prilozima I. do VII., a koje su zadržane na plovilu, bit će najmanje polovica minimalnih postotaka ciljnih vrsta iz spomenutih Priloga.

3. Zapovjednici ribarskih plovila od kojih se zahtijeva popunjavanje očevidnika trebaju osigurati da je nakon isteka prvih 24 sata ribolovnog putovanja minimalni postotak ciljnih vrsta kako je određeno u prilozima I. do VII., X i XI. ispunjen u trenutku svakog popunjavanja očevidnika, u skladu s uvjetima određenima u članku 6. Uredbe (EEZ) br. 2847/93.

4. Kad god tijekom ribolovnog putovanja plovilo ponovno uđe u bilo koju regiju ili zemljopisno područje koje je navedeno u prilozima I. do V., potrebno je ispuniti i to unutar dva sata minimalni postotak ciljnih vrsta, kako je određeno u prilozima I. do VII., X. i XI, ulovljenih i zadržanih na plovilu iz regije ili zemljopisnog područja u kojem se prije toga ribarilo tijekom ovog putovanja.”

Prilog X. zamjenjuje se sljedećim:

„PRILOG X.

A. UVJETI KORIŠTENJA ODREĐENIH KOMBINACIJA VELIČINE OKA NA MREŽI U REGIJAMA 1. I 2., OSIM U TJESNACIMA SKAGERRAK I KATTEGAT

1. Kombinacija veličine oka na mreži: 16 do 31 mm + > = 100 mm

Ulov zadržan na plovilu ili iskrcan sastoji se od najmanje 50 % bilo koje mješavine kozica i običnih morskih račića (Pandalus montagui, Crangon spp. i Palaemon spp.).

2. Kombinacija veličine oka na mreži: 32 do 54 mm + > = 100 mm

Ulov zadržan na plovilu ili iskrcan sastoji se od najmanje 20 % bilo koje mješavine kozica i morskih račića (Crangon spp., Pandalus spp., Palaemon spp., Parapenaeus longirostris);

ili

ulov zadržan na plovilu ili iskrcan sastoji se od najmanje 50 % bilo koje mješavine morskih organizama koji su u Prilogu I. navedeni kao ciljne vrste za veličine oka na mreži između 32 i 54 mm, uz iznimku kozica i morskih račića (Crangon spp., Pandalus spp., Palaemon spp., Parapenaeus longirostris) i od ne više od 15 % bilo koje mješavine vrsta označenih u Prilogu I. simbolom „y”.

3. Kombinacija veličine oka na mreži: 70 do 79 mm + > = 100 mm

Ulov zadržan na plovilu ili iskrcan sastoji se od najmanje 10 % bilo koje mješavine morskih organizama koji su u Prilogu I. navedeni kao ciljne vrste za veličine oka na mreži između 70 i 79 mm.

4. Kombinacija veličine oka na mreži: 80 do 99 mm + > = 100 mm

Ulov zadržan na plovilu ili iskrcan treba se sastojati od najmanje 50 % bilo koje mješavine morskih organizama koji su u Prilogu I. navedeni kao ciljne vrste za veličine oka na mreži između 80 i 99 mm.

B. UVJETI ZA KORIŠTENJE ODREĐENIH KOMBINACIJA VELIČINE OKA NA MREŽI U TJESNACIMA SKAGERRAK I KATTEGAT

Kombinacija veličine oka na mreži < = 80 mm + > = 90 mm

Ulov zadržan na plovilu ili iskrcan sastoji se od najmanje 10 % bilo koje mješavine morskih organizama koji su u Prilogu IV. navedeni kao ciljne vrste za veličine oka na mreži između 70 i 89 mm.”

Prilog XI. zamjenjuje se sljedećim:

„PRILOG XI.

A. UVJETI ZA KORIŠTENJE ODREĐENIH KOMBINACIJA VELIČINE OKA NA MREŽI U REGIJI 3. OSIM PODRUČJA ICES-a IXa. ISTOČNO OD 7° 23′ 48″ ZAPADNE GEOGRAFSKE DUŽINE

1. Kombinacija veličine oka na mreži: 16 do 31 mm + > = 70 mm

Ulov zadržan na plovilu ili iskrcan sastoji se od najmanje 40 % bilo koje mješavine kozica (Pandalus montagui, Crangon spp. i Palaemon spp.) i crvenog raka od koće;

ili

ulov zadržan na plovilu ili iskrcan sastoji se od najmanje 70 % bilo koje mješavine morskih organizama koji su u Prilogu II. navedeni kao ciljne vrste za veličine oka na mreži između 16 i 31 mm, uz iznimku kozica (Pandalus montagui, Crangon spp. i Palaemon spp.) i raka od koće.

2. Kombinacija veličine oka na mreži: 32 do 54 mm + > = 70 mm

Ulov zadržan na plovilu ili iskrcan sastoji se od najmanje 70 % bilo koje mješavine morskih organizama koji su u Prilogu II. navedeni kao ciljne vrste za veličine oka na mreži između 32 i 54 mm, uz iznimku kozica i morskih račića (Pandalus spp., Crangon spp. i Palaemon spp.).

3. Kombinacija veličine oka na mreži: 55 do 59 mm + > = 70 mm

Ulov zadržan na plovilu ili iskrcan sastoji se od najmanje 20 % bilo koje mješavine kozica i morskih račića (Pandalus spp., Crangon spp., Palaemon spp., Aristeus antennatus, Aristaeomorpha foliacea, Parapenaeus longirostris);

ili

ulov zadržan na plovilu ili iskrcan sastoji se od najmanje 60 % bilo koje mješavine morskih organizama koji su u Prilogu II. navedeni kao ciljne vrste za veličine oka na mreži između 55 i 59 mm, uz iznimku kozica i morskih račića (Pandalus spp., Crangon spp., Palaemon spp., Aristeus antennatus, Aristaeomorpha foliacea, Parapenaeus longirostris).

4. Kombinacija veličine oka na mreži: 60 do 69 mm + > = 70 mm

Ulov zadržan na plovilu ili iskrcan sastoji se od najmanje 60 % bilo koje mješavine morskih organizama koji su u Prilogu II. navedeni kao ciljne vrste za veličine oka na mreži između 60 i 69 mm.

B. UVJETI ZA KORIŠTENJE ODREĐENIH KOMBINACIJA VELIČINE OKA NA MREŽI U PODRUČJU ICES-a IXa. ISTOČNO OD 7° 23′ 48″ ZAPADNE GEOGRAFSKE DUŽINE

Kombinacija veličine oka na mreži: 40 do 54 mm + > = 55 mm

Ulov zadržan na plovilu ili iskrcan sastoji se od najmanje 50 % bilo koje mješavine morskih organizama koji su u Prilogu III. navedeni kao ciljne vrste za veličine oka na mreži između 40 i 55 mm.”

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europskih zajednica.

Primjenjuje se od 1. siječnja 2000.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Luxembourgu 24. lipnja 1999.

Za Vijeće

Predsjednik

J. TRITTIN

(1) SL C 11, 15.1.1999., str. 9.

(2) SL C 177, 22.6.1999.

(3) SL C 138, 18.5.1999., str. 23.

(4) SL L 125. 27.4.1998., str. 1.

04/Sv. 009

Službeni list Europske unije

102

31999R2502

L 304/14

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

26.11.1999.

UREDBA KOMISIJE (EZ) br. 2502/1999

od 26. studenoga 1999.

o izmjeni Uredbe (EEZ) br. 2166/83 o uspostavi sustava izdavanja povlastica za određene oblike ribarstva u području sjeverno od Škotske (područje Shetlanda)

KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EEZ) br. 3760/92 od 20. prosinca 1992. kojom se uspostavlja sustav Zajednice za ribarstvo i akvakulturu (1), kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 1181/98 (2), a posebno njezin članak 7. stavak 2.,

budući da:

(1)

Uredba Komisije (EEZ) br. 2166/83 od 29. srpnja 1983. o uspostavi sustava izdavanja povlastica za određene oblike ribarstva u području sjeverno od Škotske (područje Shetlanda) (3) određuje se postupak prijenosa informacija o kretanjima ribarskih plovila Zajednice koja se bave ribolovom u predmetnom području;

(2)

Uredbom Komisije (EZ) br. 1489/97 od 29. srpnja 1997. o utvrđivanju detaljnih pravila primjene Uredbe Vijeća (EEZ) br. 2847/93 o satelitskim sustavima praćenja plovila (4), kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 2445/1999 (5), određuju se specifični podaci koje ribarska plovila Zajednice obuhvaćena satelitskim sustavima nadzora plovila (VMS) trebaju dostavljati;

(3)	kako bi se smanjilo opterećenje predmetnih oblika ribarstva, potrebno je plovila koja djeluju u području sjeverno od Škotske (područje Shetlanda) na koje se primjenjuje VMS i koja dostavljaju tražene podatke putem VMS-a izuzeti od obaveze prijenosa informacija o njihovom kretanju;

(4)	Uredba (EEZ) br. 2166/83 treba sukladno tome izmijeniti;

(5)	Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Upravnog odbora za ribarstvo i akvakulturu,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Sljedeći stavak dodaje se članku 4. Uredbe (EEZ) br. 2166/83:

„3. Međutim, ribarska plovila Zajednice koja obavljaju ribolov u području na koje se primjenjuju satelitski sustavi nadzora plovila (VMS) i koja dostavljaju podatke putem VMS-a u skladu s člankom 3. Uredbe Komisije (EZ) br. 1489/97 (6) oslobađaju se obaveze prijenosa informacija svome kretanju predviđene stavkom 1.

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu sedmog dana od dana objave u Službenom listu Europskih zajednica.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 26. studenoga 1999.

Za Komisiju

Franz FISCHLER

Član Komisije

(1) SL L 389, 31.12.1992., str. 1.

(2) SL L 164, 9.6.1998., str. 1.

(3) SL L 206, 30.7.1983., str. 71.

(4) SL L 202, 30.7.1997., str. 18.

(5) SL L 298, 19.11.1999., str. 5.

(6) SL L 202, 30.7.1997., str. 18.”

04/Sv. 009

Službeni list Europske unije

103

32000R2549

L 292/5

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

17.11.2000.

UREDBA VIJEĆA (EZ) br. 2549/2000

od 17. studenoga 2000.

o utvrđivanju dodatnih tehničkih mjera za obnavljanje stoka bakalara u Irskom moru (područje ICES-a VII.a)

VIJEĆE EUROPSKE ZAJEDNICE,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice, a posebno njegov članak 37.,

uzimajući u obzir prijedlog Komisije (1),

uzimajući u obzir mišljenje Europskog parlamenta (2),

budući da:

(1)	Stok odraslog bakalara u Irskom moru trenutačno je iscrpljen, a Uredbom Komisije (EZ) br. 304/2000 od 9. veljače 2000. o utvrđivanju mjera za obnavljanje stoka bakalara u Irskom moru (područje ICES-a VII.a) (3) predviđaju se hitne i privremene tehničke mjere ribolova u Irskom moru.

(2)	Potrebna je bolja zaštita nedoraslog bakalara u Irskom moru kako bi veći broj nedoraslih primjeraka preživjelo i odraslo.

(3)	U Irskom su moru potrebne dodatne tehničke mjere namijenjene osiguranju opstanka nedoraslog bakalara.

(4)

Također, uvjeti definirani u bilješci 6. Priloga I. Uredbi Vijeća (EZ) br. 850/98 od 30. ožujka 1998. o očuvanju ribolovnih resursa putem tehničkih mjera za zaštitu nedoraslih morskih organizama (4) trenutačno dozvoljavaju, tijekom 2000., blaže uvjete postotka prilova za različite ribolovne alate, kako unutar tako i u susjednim vodama Irskog mora (područje ICES-a VII.a). Primjena ovih uvjeta tijekom 2000. nije poželjna. Stoga se gore navedena bilješka 6. ne smije primjenjivati za Irsko more,

DONIJELO JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Ovom Uredbom utvrđuju se tehničke mjere pored onih koje su definirane Uredbom (EZ) br. 850/98, koje se primjenjuju isključivo na Irsko more (područje ICES-a VII.a kako je definirano Uredbom Vijeća (EEZ) br. 3880/91 od 17. prosinca 1991. o podnošenju statističkih podataka o nominalnom ulovu država članica koje ribare u sjeveroistočnom Atlantiku) (5).

Članak 2.

Prilikom ribolova u Irskom moru zabranjeno je koristiti:

1.	svaku pridnenu povlačnu mrežu (koću) osim povlačnih mreža s gredom s vrećom i/ili produžetkom koji je u cijelosti ili djelomično izrađen od materijala višenitnog mrežnog utega;

2.	svaku pridnenu povlačnu mrežu osim povlačnih mreža s gredom s vrećom i/ili produžetkom čija debljina konca premašuje 6 mm;

3.	svaku pridnenu povlačnu mrežu osim povlačnih mreža s gredom s vrećom i/ili produžetkom čija je veličina oka mrežnog utega u rasponu od 70 do 79 mm ili čija veličina oka je u rasponu od 80 do 89 mm, a imaju više od 120 mrežnih oka u svakom opsegu spomenute vreće (sake) osim spojnica i rubova;

4.	svaku pridnenu povlačnu mrežu koja se sastoji od pojedinačnih četverokutnih mrežnih oka čije stranice oka nisu približno jednake duljine;

svaku pridnenu povlačnu mrežu osim povlačnih mreža s gredom čija je veličina oka mrežnog utega u rasponu od 70 do 79 mm ili čija veličina oka je u rasponu od 80 do 99 mm osim ako se čitava gornja polovica prednjeg dijela takve mreže sastoji od pokrova mrežnog materijala pričvršćenog direktno na gornjoj uzici (plutnji) mreže, širi se prema stražnjem dijelu mreže za najmanje 15 oka mrežnog utega i sastoji se od materijala romboidnih oka mrežnog utega kod kojeg veličina niti jednog oka ne smije biti manja od 140 mm;

svaku povlačnu mrežu s gredom čija je veličina oka mrežnog utega u rasponu od 70 do 79 mm ili čija veličina oka je u rasponu od 80 do 99 mm osim ako se čitava gornja polovica prednjeg dijela takve mreže sastoji od pokrova mrežnog materijala pričvršćenog direktno na gornjoj uzici (plutnji) mreže, širi se prema stražnjem dijelu mreže za najmanje 30 oka mrežnog utega i sastoji se materijala romboidnih oka mrežnog utega kod kojeg veličina niti jednog oka nije smije biti manja od 180 mm;

7.	svaku pridnenu povlačnu mrežu osim povlačnih mreža s gredom čija je veličina oka mrežnog utega u rasponu od 80 do 99 mm osim ako je pokrov utega kvadratnog oka veličine oka od najmanje 80 mm uključen u takvu mrežu u skladu s uvjetima utvrđenim u članku 7. Uredbe (EZ) br. 850/98;

8.	svaku pridnenu povlačnu mrežu za koju je na bilo koji način osim ušivanja u mrežu u prednjem dijelu vreće pričvršćena vreća čija je veličina oka mrežnog utega manja od 100 mm.

Članak 3.

Bilješka 6. Priloga I. Uredbi (EZ) br. 850/98 ne primjenjuje se na područje ICES-a VII.a.

Članak 4.

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europskih zajednica.

Uvjeti iz članka 2. primjenjuju se od 1. siječnja 2001.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 17. studenoga 2000.

Za Vijeće

Predsjednik

J. GLAVANY

(1) SL C 248 E, 29.8.2000., str. 120.

(2) Mišljenje od 10. listopada 2000. (još nije objavljeno u Službenom listu).

(3) SL L 35, 10.2.2000., str. 10.

(4) SL L 125, 27.4.1998., str. 1. Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 1298/2000 (SL L 148, 22.6.2000., str. 1.).

(5) SL L 365, 31.12.1991., str. 1.

04/Sv. 009

Službeni list Europske unije

105

32000R2578

L 298/1

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

17.11.2000.

UREDBA VIJEĆA (EZ) br. 2578/2000

od 17. studenoga 2000.

o izmjeni Uredbe (EZ) br. 2406/96 o određivanju zajedničkih tržišnih standarda za neke proizvode ribarstva

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EEZ) br. 3759/92 od 17. prosinca 1992. o zajedničkoj organizaciji tržišta proizvodima ribarstva i akvakulture (1), a posebno njezin članak 2. stavak 3.,

uzimajući u obzir prijedlog Komisije,

budući da:

(1)	Prilogom IV. Uredbi (EZ) br. 104/2000 (2) dodaje se pet novih vrsta na popis proizvoda za koje se ostvaruje pravo na interventne mehanizme u okviru zajedničke organizacije tržišta.

(2)	Stoga je za te vrste potrebno utvrditi zajedničke tržišne standarde usklađene na cijelom tržištu Zajednice izmjenom Uredbe (EZ) br. 2406/96 (3),

DONIJELO JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Uredba (EZ) br. 2406/96 ovim se mijenja kako slijedi:

Članak 3.:

(a)

u stavku 1. popis iz točke (a) dopunjuje se sljedećim alinejama:

„—	trlja od blata ili trlja od kamena (Mullus barbatus, Mullus surmuletus)

—	kantar (Spondyliosoma cantharus)”;

(b)

u stavku 1. dodaje se nova točka (d):

„(d)

kapice i drugi vodeni beskralješnjaci koji potpadaju pod oznaku KN 0307:

—	kapica (Pecten maximus),

—	puž (Buccinum undatum)”.

2.	Prvi podstavak članka 4. stavka 3. zamjenjuje se sljedećim: „3. Rakovi, kapice i puževi iz članka 3. ne razvrstavaju se prema posebnim standardima svježine”.

3.	Članak 7. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim: „1. Proizvodi iz članka 3. razvrstavaju se po masi ili broju jedinki u kilogramu. Kozice i rakovi svrstavaju se u kategorije veličine prema širini oklopa; kapice i puževi svrstavaju se u kategorije veličine prema širini ljušture.”

4.	U Prilogu II. tablica koja se pojavljuje u Prilogu ovoj Uredbi u vezi s kategorijama veličine trlje od blata ili trlje od kamena, kantara, kapice ili puža dodaje se nakon postojeće tablice.

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europskih zajednica.

Primjenjuje se od 1. siječnja 2001.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 17. studenoga 2000.

Za Vijeće

J. GLAVANY

Predsjednik

(1) SL L 388, 31.12.1992., str. 1. Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 3318/94 (SL L 350, 31.12.1994., str. 15.).

(2) SL L 17, 21.1.2000., str. 22.

(3) SL L 334, 23.12.1996., str. 1. Uredba kako je izmijenjena Uredbom (EZ) br. 323/97 (SL L 52, 22.2.1997., str. 8.).

PRILOG

„Ljestvica mase				Najmanje veličine koje treba poštovati u skladu s uvjetima utvrđenima u uredbama iz članka 7.
Vrsta	Veličina	Kg/ribi ili veličina oklopa	Broj riba/kg	Regija	Zemljopisno područje	Najmanja veličina
Kapica (Pecten maximus)	Jedna veličina	10 cm i više (3)			Regije 1. do 5. osim Skagerrak/Kattegat i osim ICES VII.a sjeverno od 52°30′ N i VII.d	100 mm (1)
Kapica (Pecten maximus)	Jedna veličina	10 cm i više (3)			ICES VII.a sjeverno od 52°30′ N i VIId	110 mm (1)
Puž (Buccinum undatum)	Jedna veličina	4,5 cm i više (3)			Regije 1. do 5. osim Skagerrak/Kattegat	45 mm (1)
Trlja od blata ili trlja od kamena (Mullus surmuletus, Mullus barbatus)	1	500 g i više
	2	200 g do manje od 500 g
	3a	40 g do manje od 200 g
Sredozemlje	3b	18 g do manje od 200 g			Sredozemlje	11 cm (2)
Kantar (Spondyliosoma cantharus)	1	800 g i više
	2	500 g do manje od 800 g
	3	300 g do manje od 500 g
	4	180 g do manje od 300 g

(1) Utvrđeno u Uredbi (EZ) br. 850/98 od 30. ožujka 1998. o očuvanju ribolovnih resursa putem tehničkih mjera za zaštitu nedoraslih morskih organizama (SL L 125, 27.4.1998., str. 1.). Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 1298/2000 (SL L 148, 22.6.2000., str. 1.).

(2) Utvrđeno u Uredbi (EZ) br. 1626/94.

(3) Širina ljušture izmjerena na najširem mjestu.”

04/Sv. 009

Službeni list Europske unije

107

32000R2813

L 326/30

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

21.12.2000.

UREDBA KOMISIJE (EZ) br. 2813/2000

od 21. prosinca 2000.

o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu Uredbe Vijeća (EZ) br. 104/2000 u pogledu dodjele potpore za privatno skladištenje za određene proizvode ribarstva

KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 104/2000 od 17. prosinca 1999. o zajedničkom uređenju tržišta proizvodima ribarstva i akvakulture (1), a posebno njezin članak 25. stavak 6.,

budući da:

(1)

Uredbom (EZ) br. 104/2000 kojom je stavljena izvan snage Uredba Vijeća (EEZ) br. 3759/92 (2) s učinkom od 1. siječnja 2001. predviđa se dodjela potpore organizacijama proizvođača za privatno skladištenje proizvoda navedenih u Prilogu II. Uredbi (EZ) br. 104/2000. Ta se pravila razlikuju od prethodnog programa iz Uredbe (EEZ) br. 3759/92 i Uredbe Komisije (EZ) br. 1690/94 od 12. srpnja 1994. o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu Uredbe Vijeća (EEZ) br. 3759/92 u pogledu dodjele potpore za privatno skladištenje za određene proizvode ribarstva (3) zbog uvođenja prodajne cijene Zajednice. Uredbu (EZ) br. 1690/94 treba stoga zamijeniti kako bi uzela u obzir navedene promjene.

(2)

Organizacije proizvođača trebaju sudjelovati u troškovima povezanim s provedbom mehanizma potpore za privatno skladištenje te je stoga visinu potpore potrebno utvrditi na temelju stvarnih tehničkih i financijskih troškova postupaka skladištenja. Tehnički troškovi trebaju se utvrditi na temelju izravnih troškova nastalih u okviru tog mehanizma. Kako bi se izbjegli opterećujući zahtjevi za informacijama u gospodarstvu i složeni godišnji izračuni, financijske troškove treba iskazati u paušalnom iznosu prilagođenom kamatnoj stopi koja se utvrđuje u skladu s člankom 5. Uredbe Vijeća (EEZ) br. 1883/78 od 2. kolovoza 1978. o utvrđivanju općih pravila za financiranje intervencija Europskoga fonda za smjernice i jamstva u poljoprivredi, komponente za jamstva (4), kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 1259/96 (5).

(3)	Kako bi se osigurala kakvoća proizvoda i olakšala prodaja proizvoda na tržištu, potrebno je utvrditi zahtjeve za postupke kojima se ostvaruje pravo na potporu za privatno skladištenje, zajedno sa zahtjevima vezanim uz skladištenje i ponovno plasiranje dotičnih proizvoda na tržište.

(4)

Kako bi se zajamčili normalni uvjeti tržišnog natjecanja između organizacija proizvođača koje koriste granicu odstupanja iz Uredbe (EZ) br. 104/2000, potrebno je utvrditi pravila za njezinu primjenu, usklađena s drugim interventnim mehanizmima. Stoga treba primijeniti odgovarajuće odredbe Uredbe Komisije (EZ) br. 2509/2000 od 15. studenoga 2000. o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu Uredbe Vijeća (EZ) br. 104/2000 u pogledu dodjele novčane naknade za povlačenje određenih proizvoda ribarstva (6).

(5)	Korisnici potpore trebaju biti obvezni voditi evidenciju o zalihama radi povećanja učinkovitosti provjera i te informacije moraju priopćiti državi članici. Za dobro upravljanje mehanizmom dovoljno je zahtijevati vođenje evidencije zaliha tijekom minimalnih razdoblja skladištenja.

(6)	Postupak za podnošenje zahtjeva za isplatu potpore za privatno skladištenje utvrđuje se, kao i postupak za dodjelu predujmova i iznosa odgovarajuće jamčevine.

(7)	Mjere predviđene u ovoj Uredbi u skladu su s mišljenjem Upravljačkog odbora za proizvode ribarstva,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

1. Razina potpore za privatno skladištenje utvrđuje se prije početka svake ribolovne godine u skladu s postupkom iz članka 38. stavka 2. Uredbe (EZ) br. 104/2000.

Potpora za privatno skladištenje utvrđuje se po jedinici mase i primjenjuje se na neto-masu proizvoda navedenih u Prilogu II. Uredbi (EZ) br. 104/2000.

2. Iznos potpore izračunava se na temelju stvarnih tehničkih i financijskih troškova radnji potrebnih za skladištenje dotičnih proizvoda, evidentiranih u Zajednici u prethodnoj ribolovnoj godini.

3. U tehničke troškove ubrajaju se:

(a)	troškovi energije;

(b)	troškovi rada povezani sa skladištenjem i iznošenjem iz skladišta;

(c)	trošak materijala za izravno pakiranje;

(d)	trošak prijevoza od mjesta istovara do mjesta skladištenja.

4. Financijski troškovi odgovaraju paušalnom iznosu od 10 EUR po toni za 2001. godinu. Nakon toga se paušalni iznos usklađuje iz godine u godinu na temelju kamatne stope koja se utvrđuje godišnje u skladu s člankom 5. Uredbe (EEZ) br. 1883/78.

5. Razina potpore za privatno skladištenje utvrđene za dotičnu ribolovnu godinu primjenjuje se na proizvode koji s ulaze u postupak skladištenja u toj godini, bez obzira na završetak razdoblja skladištenja.

Članak 2.

1. Za ostvarivanje potpore za privatno skladištenje, skladištenje i vraćanje u tržište dotičnih proizvoda mora ispuniti uvjete iz stavaka 2. i 3.

2. Proizvodi se skladište najmanje 15 dana od datuma početka skladištenja.

Proizvodi se čuvaju u uvjetima koji ne izazivaju pogoršanje njihove kakvoće. U tu se svrhu proizvodi skladište u odgovarajućim prostorima u kojima temperatura skladištenja ne prelazi minus 18 °C, ne dovodeći u pitanje restriktivnije nacionalne zahtjeve ili trgovačke standarde koji se primjenjuju u državama članicama.

Proizvodi se čuvaju u homogenim partijama od najmanje 5 tona ili 1 tone za kozice iz obitelji Penaeidae.

3. Proizvodi se ponovno stavljaju na tržište u partijama koje moraju biti homogene u pogledu vrste i u skladu s odredbama na snazi u svakoj državi članici u vezi s prodajom proizvoda za ljudsku prehranu.

Članak 3.

Članak 2. stavci 1., 2. i 3. i članak 3. Uredbe (EZ) br. 2509/2000 primjenjuju se mutatis mutandis na mjere potpore za privatno skladištenje predviđene člankom 25. Uredbe (EZ) br. 104/2000.

Članak 4.

1. Države članice dužne uspostavljaju sustav nadzora kako bi provjerile da su proizvodi za koje je podnesen zahtjev za potporu za privatno skladištenje prihvatljivi.

2. Za minimalno razdoblje skladištenja iz prvog podstavka članka 2. stavka 2., organizacije proizvođača moraju osigurati da korisnici potpore vode evidenciju zaliha za svaku kategoriju uskladištenih proizvoda.

3. Organizacija proizvođača svakog mjeseca državi članici priopćuje datum, vrste, kategoriju i kakvoću uskladištenih proizvoda.

Članak 5.

1. Potpora za privatno skladištenje isplaćuje se organizaciji proizvođača tek nakon što nadležno tijelo dotične države članice utvrdi da količine za koje je podnesen zahtjev za potporu ne prelaze granicu utvrđenu člankom 25. stavkom 4. Uredbe (EZ) br. 104/2000 i da su uskladištene i ponovno vraćene na tržište u skladu s ovom Uredbom.

2. Zahtjeve za potporu za privatno skladištenje podnose organizacije proizvođača nadležnom tijelu države članice u roku četiri mjeseca od završetka dotične ribolovne godine.

3. Nadležno nacionalno tijelo isplaćuje potporu za privatno skladištenje u roku tri mjeseca od primitka cjelovitog zahtjeva za isplatu dotične organizacije proizvođača.

Članak 6.

Na zahtjev organizacije proizvođača države članice dodjeljuju mjesečni predujam potpore za privatno skladištenje za količine za koje je zatražena potpora u tom mjesecu, uz uvjet da je ta organizacija proizvođača položila jamčevinu u visini od 105 % iznosa predujma.

Predujmovi se izračunavaju u skladu s metodama utvrđenima u Prilogu.

Članak 7.

Ovime se Uredba (EZ) br. 1690/94 stavlja izvan snage.

Članak 8.

Ova Uredba stupa na snagu sedmog dana od dana objave u Službenom listu Europskih zajednica.

Primjenjuje se od 1. siječnja 2001.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 21. prosinca 2000.

Za Komisiju

Franz FISCHLER

Član Komisije

(2) SL L 388, 31.12.1992., str. 1.

(3) SL L 179, 13.7.1994., str. 4.

(4) SL L 216, 5.8.1978., str. 1.

(5) SL L 163, 2.7.1996., str. 10.

(6) SL L 289, 16.11.2000., str. 11.

PRILOG

04/Sv. 009

Službeni list Europske unije

111

32001R0500

L 073/8

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

14.03.2001.

UREDBA KOMISIJE (EZ) br. 500/2001

od 14. ožujka 2001.

o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu Uredbe Vijeća (EEZ) br. 2847/93 o nadzoru ulova s ribarskih plovila Zajednice u vodama trećih zemalja i na otvorenim morima

KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EEZ) br. 2847/93 od 12. listopada 1993. o uspostavi sustava kontrole koji se primjenjuje na zajedničku ribarstvenu politiku (1), kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 2846/98 (2), a posebno njezin članak 18. stavak 4.,

budući da:

(1)

Od država članica se zahtijeva, u skladu s člankom 18, stavkom 1 Uredbe (EEZ) br. 2847/93, da računalnim putem obavijeste Komisiju o količinama svakog ribljeg fonda koje su ostvarila plovila koja viju njihovu zastavu u vodama koje su pod suverenitetom ili jurisdikcijom trećih zemalja i na otvorenim morima, te o svim informacijama primljenim sukladno članku 17. stavku 2.

(2)	Potrebno je utvrditi pojedinosti u vezi s informacijama koje se dostavljaju, vremenske razmake u kojima ih treba proslijediti te oblik koji se koristi za podnošenje predmetnih izvješća.

(3)	Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Upravnog odbora za ribarstvo i akvakulturu,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

1. Svaka država članica prije završetka prvog mjeseca svakog tromjesečja računalnim putem Komisiju obavješćuje o količinama svakog ribljeg fonda koje ne podliježu TAC-u ili kvotama koje su ostvarila ribarska plovila koja viju njezinu zastavu u vodama pod suverenitetom i jurisdikcijom trećih zemalja i na otvorenim morima, te:

—	koje su tijekom prethodnog tromjesečja istovarene neposredno na njezinom teritoriju,

—	koje su tijekom prethodnog tromjesečja istovarene neposredno u trećim zemljama,

—	koje su tijekom prethodnog tromjesečja pretovarene na plovila trećih zemalja.

2. Svaka država članica prije završetka prvog mjeseca svakog tromjesečja računalnim putem Komisiju obavješćuje o količinama koje su ostvarila ribarska plovila koja viju zastavu druge države članice u vodama pod suverenitetom i jurisdikcijom trećih zemalja i na otvorenim morima, te koje su na njezinom teritoriju istovarene u prethodnom tromjesečju.

3. Ako država članica podnosi izvješća o ulovu iz stavaka 1. i 2., čini to u obliku koji je prikazan u Prilogu.

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu sedmog dana od dana objave u Službenom listu Europskih zajednica.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 14. ožujka 2001.

Za Komisiju

Franz FISCHLER

Član Komisije

(1) SL L 261, 20.10.1993., str. 1.

(2) SL L 358., 31.12.1998., str. 5.

PRILOG

I. IZVJEŠĆE E

Tromjesečna izvješća o ulovu koji ne podliježu TAC-u i kvotama, koji ostvaruju ribarska plovila Zajednice u vodama pod suverenitetom ili jurisdikcijom trećih zemalja i na otvorenim morima, te koji se istovaruju i/ili pretovaruju, osim ulova istovarenih na području druge države članice.

Izvješća sadrže pet vrsta poruka opisanih u točkama A, B, C, D i E. Osim poruke u točki D, sve poruke su obvezne.

Napomene:

—	Svako polje u poruci treba završavati a ”;” (točka-zarez).

—	Brojčana polja koja predstavljaju količine trebaju biti desno poravnana i koristiti decimalnu točku.

—	Ako se za podnošenje podataka upotrebljava FIDES sustav (1) koji je usvojila Opća uprava Zajednice za ribarstvo, dopustit će se alternativni oblici predstavljanja (bez promjene sadržaja).

A. Vrsta izvješća. Prva poruka u izvješću

Stavka	Vrijednost	Obvezno	Napomene
Oznaka	<TTL>	Da	Navodi poruku „Vrsta izvješća”; upisati tekst — 5 mjesta
Izvješće	CR-RPT-E	Da	Navodi vrstu izvješća; upisati tekst — 8 mjesta

B. Identifikacija države članice koja izvješćuje. Druga poruka u izvješću

Stavka	Vrijednost	Obvezno	Napomene
Oznaka	<RMS>	Da	Navodi poruku „Identifikacija države članice koja izvješćuje”; upisati tekst —5 mjesta
Država članica	Vidjeti napomene	Da	Oznaka države članice koja izvješćuje (ISO 3-slovna oznaka); upisati tekst — 3 mjesta

C. Identifikacija razdoblja. Treća poruka u izvješću

Stavka	Vrijednost	Obvezno	Napomene
Oznaka	<RPM>	Da	Navodi poruku „Identifikacija razdoblja”; upisati tekst — 5 mjesta
Obuhvaćeno razdoblje	Vidjeti napomene	Da	U obliku GGGGMMDDP koji je naveden dolje pod III.; upisati tekst - 9 mjesta. Vrijednost mjesta P je prema zadanoj vrijednosti „Q”.

D. Komentari. Četvrta ili sljedeća(-e) poruka(-e) u izvješću, neobvezno

Stavka	Vrijednost	Obvezno	Napomene
Oznaka	<NOTE>	Da	Navodi poruku s komentarima; upisati tekst — 5 mjesta
Komentar	Vidjeti napomene	Da	Slobodni oblik; upisati tekst — 32 mjesta, lijevo poravnano

E. Zbirni podaci o ulovu. Četvrta i/ili sljedeća(-e) poruka(-e) u izvješću

Stavka

Vrijednost

Obvezno

Napomene

Oznaka

<DAT>

Navodi poruku „Podaci o ulovu”; — 5 mjesta

Vrsta

Vidjeti napomene

FAO oznaka za vrstu; upisati tekst — 3 mjesta

Područje

Vidjeti napomene

FAO oznaka za područje ili pododjele u kojima su ulovi ostvareni.

Najmanje statističko područje definirano međunarodnom konvencijom ili ribarskim ugovorom koji uređuje područje ulova; vrsta teksta — 2 + 7 mjesta kako je navedeno dolje pod IV., lijevo poravnano

Treća zemlja ili otvorena mora

Vidjeti napomene

Oznaka za treću zemlju u čijim vodama je ulov ostvaren, (ISO 3-slovna oznaka) ili oznaka „*HS” za otvorena mora; upisati tekst — 3 mjesta

Država članica odgovorna za ulov

Vidjeti napomene

Ista oznaka kao za državu članicu koja izvješćuje, navedena u točki B (ISO 3-slovna oznaka); upisati tekst — 3 mjesta

Oznaka prijenosa

Vidjeti napomene

—	Oznaka za treću zemlju (ISO 3-slovna oznaka) u kojoj je ulov istovaren, ili

—	oznaka za državu članicu koja izvješćuje kako je navedeno u točki B (u slučaju istovara na njezinom području) ili

—	„*TB” (za pretovare); upisati tekst — 3 mjesta

Količina

Vidjeti napomene

Ukupni istovari/pretovari s plovila koji viju zastavu države članice koja izvješćuje u tonama žive vage, zaokruženo na najbliže decimalno mjesto; upisati tekst — 10 mjesta

II. IZVJEŠĆE F

Tromjesečna izvješća o ulovu koji ne podliježu TAC-u i kvotama, koji ostvaruju ribarska plovila Zajednice ostalih država članica u vodama pod suverenitetom ili jurisdikcijom trećih zemalja i na otvorenim morima, te koji se istovaruju na području države članice koja izvješćuje.

Izvješća sadrže pet vrsta poruka opisanih u točkama A, B, C, D i E. Osim poruke u točki D, sve poruke su obvezne.

Napomene za izvješće E, navedene u gornjem odlomku I., također se primjenjuju na izvješće F.

A. Vrsta izvješća. Prva poruka u izvješću

Stavka	Vrijednost	Obvezno	Napomene
Oznaka	<TTL>	Da	Navodi poruku „Vrsta izvješća”; upisati tekst — 5 mjesta
Izvješće	CR-RPT-F	Da	Navodi vrstu izvješća; upisati tekst — 8 mjesta

B. Identifikacija države članice koja izvješćuje. Druga poruka u izvješću

Stavka	Vrijednost	Obvezno	Napomene
Oznaka	<RMS>	Da	Navodi poruku „Identifikacija države članice koja izvješćuje”; upisati tekst — 5 mjesta
Država članica	Vidjeti napomene	Da	Oznaka države članice koja izvješćuje (ISO 3-slovna oznaka); upisati tekst — 3 mjesta

C. Identifikacija razdoblja. Treća poruka u izvješću

Stavka	Vrijednost	Obvezno	Napomene
Oznaka	<RPM>	Da	Navodi poruku „Identifikacija razdoblja”; upisati tekst — 5 mjesta
Obuhvaćeno razdoblje	Vidjeti napomene	Da	U obliku GGGGMMDDP koji je naveden dolje pod III.; tekst — 9 mjesta. Vrijednost mjesta P je prema zadanoj vrijednosti „Q”.

D. Komentari. Četvrta ili sljedeća(-e) poruka(-e) u izvješću, neobvezno

Stavka	Vrijednost	Obvezno	Napomene
Oznaka	<NOTE>	Da	Navodi poruku s komentarima; upisati tekst — 5 mjesta
Komentar	Vidjeti napomene	Da	Slobodni oblik; upisati tekst — 32 mjesta, lijevo poravnano

E. Zbirni podaci o ulovu. Četvrta i/ili sljedeća(-e) poruka(-e) u izvješću

Stavka	Vrijednost	Obvezno	Napomene
Oznaka	<DAT>	Da	Navodi poruku „Podaci o ulovu”; — 5 mjesta
Vrste	Vidjeti napomene	Da	FAO oznaka za vrstu; upisati tekst — 3 mjesta
Područje	Vidjeti napomene	Da	FAO oznaka za područje ili pododjele u kojima su ulovi ostvareni. Najmanje statističko područje definirano međunarodnom konvencijom ili ribarskim ugovorom koji utvrđuje područje ulova; vrsta teksta — 2 + 7 mjesta kako je navedeno dolje pod IV., lijevo poravnano
Treća zemlja ili otvorena mora	Vidjeti napomene	Da	Oznaka za treću zemlju u čijim vodama je ulov ostvaren, (ISO 3-slovna oznaka) ili oznaka „*HS” za otvorena mora; upisati tekst — 3 mjesta
Država članica odgovorna za ulov	Vidjeti napomene	Da	Oznaka zastave države članice odgovorne za ulov (ISO 3-slovna oznaka); upisati tekst — 3 mjesta
Oznaka prijenosa	Vidjeti napomene	Da	Oznaka države članice koja izvješćuje navedena u točki B; upisati tekst — 3 mjesta
Količina	Vidjeti napomene	Da	Ukupni istovari s plovila koji viju zastavu države članice koja izvješćuje u tonama žive vage, zaokruženo na najbliže decimalno mjesto; upisati tekst — 10 mjesta

III. OZNAKE ZA OBUHVAĆENO RAZDOBLJE

—	GGGGMMDD je datum (GGGG — godina s četiri znamenke, MM — mjesec s dvije znamenke i DD — dan s dvije znamenke) koji odgovara zadnjem danu obuhvaćenog razdoblja.

—	P je vrsta obuhvaćenog razdoblja (jedno slovo) D— dan T— tjedan (zadnji dan u tjednu je nedjelja) M— mjesec Q— tromjesečje S— semestar/polugodište G— godina

IV. OZNAKE PODRUČJA

Oznake područja moraju biti u skladu s odredbama iz Uredbe o podnošenju statističkih podataka o nominalnom ulovu država članica koje ribare

1.	U sjeveroistočnom Atlantiku (Uredba Vijeća (EEZ) br. 3880/91 (SL L 365, 31.12.1991., str. 1.)).

2.	U sjeverozapadnom Atlantiku (Uredba Vijeća (EEZ) br. 2018/93 (SL L 186, 28.7.1993., str. 1.)).

3.	U određenim područjima osim onih iz Sjevernog Atlantika (Uredba Vijeća (EZ) br. 2597/95 (SL L 270, 13.11.1995., str. 1.)).

—	Prva dva mjesta odgovaraju statističkom ribolovnom području FAO-a.

—	Sljedećih sedam mjesta odgovara statističkim ribarskim podpodručjima FAO-a.

(1)

FIDES: Sustav razmjene podataka u ribarstvu; projekt koji donosi zajednički pristup elektroničkoj razmjeni podataka između Komisije i država članica.

04/Sv. 009

Službeni list Europske unije

116

32001R0939

L 132/10

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

14.05.2001.

UREDBA KOMISIJE (EZ) br. 939/2001

od 14. svibnja 2001.

o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu Uredbe Vijeća (EZ) br. 104/2000 u pogledu dodjele paušalne potpore za određene proizvode ribarstva

KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 104/2000 od 17. prosinca 1999. o zajedničkom uređenju tržišta proizvodima ribarstva i akvakulture (1), a posebno njezin članak 24. stavak 8.,

budući da:

(1)	Člankom 24. Uredbe (EZ) br. 104/2000, kojim je stavljena izvan snage Uredba Vijeća (EEZ) br. 3759/92 (2) s učinkom od 1. siječnja 2001., predviđa se pod određenim uvjetima dodjela paušalne potpore organizacijama proizvođača koje povlače proizvode navedene u Prilogu IV. toj Uredbi s tržišta.

(2)

Radi usklađivanja i jednostavnosti, postupci koji se zahtijevaju u okviru paušalne potpore isti su kao i postupci koji se primjenjuju na novčanu naknadu i potporu za prijenos, kako je utvrđeno Uredbom Komisije (EZ) br. 2509/2000 od 15. studenoga 2000. o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu Uredbe Vijeća (EZ) br. 104/2000 u pogledu dodjele financijske naknade za povlačenje s tržišta određenih proizvoda ribarstva (3) i Uredbe Komisije (EZ) br. 2814/2000 od 21. prosinca 2000. o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu Uredbe Vijeća (EZ) br. 104/2000 u pogledu dodjele potpore za prijenos za određene proizvode ribarstva (4). Stoga je uvjete za dodjelu paušalne potpore potrebno utvrditi na toj osnovi, a Uredbu Komisije (EEZ) br. 4176/88 od 28. prosinca 1988. o utvrđivanju detaljnih provedbenih pravila za dodjelu paušalne potpore za određene proizvode ribarstva (5), kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 3516/93 (6), treba staviti izvan snage.

(3)

Člankom 6. stavkom 1. Uredbe Vijeća (EZ) br. 2406/96 od 26. studenoga 1996. o određivanju zajedničkih tržišnih standarda za neke proizvode ribarstva (7), kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 2578/2000 (8), predviđeno je da proizvode „B” kategorije ne ostvaruje pravo na financijsku potporu koja se dodjeljuje za povlačenje istih s tržišta u okviru zajedničkog uređenja tržišta. S obzirom da se pravo na paušalnu potporu utvrđenu u članku 24. Uredbe (EZ) br. 104/2000 može ostvariti samo za proizvode kakvoće „Ekstra”, „E” i „A”, izračun količina za koje se može dodijeliti dotična potpora treba se temeljiti samo na tim kategorijama proizvoda.

(4)	Potrebno je utvrditi uvjete koje organizacije proizvođača moraju ispuniti u okviru programa paušalne potpore.

(5)	Paušalna potpora može se isplatiti samo na kraju ribolovne godine. Međutim, treba predvidjeti mogućnost isplate predujmova uz uvjet polaganja jamčevine.

(6)

Države članice trebale bi biti ovlaštene utvrditi standardnu vrijednost za izračun paušalne potpore, podijeljenu prema namjeni proizvoda povučenih s tržišta, kako je predviđeno Uredbom Komisije (EEZ) br. 1501/83 od 9. lipnja 1983. o raspolaganju određenim proizvodima ribarstva koji su bili predmet mjera stabilizacije tržišta (9), kako je izmijenjena Uredbom (EEZ) br. 1106/90 (10).

(7)	Kako bi se pomoglo zajamčiti kakvoću proizvoda i raspolaganje navedenim proizvodima na tržištu, potrebno je utvrditi minimalne uvjete primjenjive na preradu i uvjete koji se odnose na skladištenje i ponovno plasiranje prerađenih proizvoda na tržište.

(8)

Korisnici potpore trebaju voditi evidenciju o zalihama koja sadrži količine plasirane na tržište, povučene s tržišta i iznose koji se prenose svaki mjesec (u kilogramima) radi povećanja učinkovitosti provjera, a te podatke moraju priopćiti državi članici. Za dobro upravljanje mehanizmom dovoljno je zahtijevati vođenje evidencije zaliha tijekom minimalnih razdoblja skladištenja.

(9)	Mjere predviđene u ovoj Uredbi u skladu su s mišljenjem Upravljačkog odbora za proizvode ribarstva,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

POGLAVLJE I.

Opće odredbe

Članak 1.

Kako bi ostvarile pravo na paušalnu potporu, organizacije proizvođača nadležnom tijelu države članice šalju popis proizvoda podijeljenih po kategoriji i cijeni za samostalno povlačenje s tržišta iz članka 24. stavka 1. Uredbe (EZ) br. 104/2000 prije početka ribolovne godine.

Organizacije proizvođača mogu za jednu ili više kategorija proizvoda primijeniti cijenu za samostalno povlačenje koja prelazi maksimalnu razinu iz članka 24. stavka 1. točke (a) Uredbe (EZ) br. 104/2000. Međutim, gube pravo na paušalnu potporu za kategoriju ili kategorije za koje je prekoračena ta maksimalna razina.

Članak 2.

Paušalna potpora se isplaćuje dotičnoj organizaciji proizvođača tek nakon što se nadležno tijelo predmetne države članice uvjeri da količine za koje se podnosi zahtjev za potporu ne prelaze ograničenje iz članka 24. stavka 5. Uredbe (EZ) br. 104/2000.

POGLAVLJE II.

Uvjeti za dodjelu paušalne potpore iz članka 24. stavka 2. Uredbe (EZ) br. 104/2000 (dalje u tekstu „paušalna naknada”)

Članak 3.

Zahtjevi iz članaka 1. do 4. i članka 7. Uredbe (EZ) br. 2509/2000 primjenjuju se mutatis mutandis na dodjelu paušalne naknade.

Članak 4.

Države članice utvrđuju standardnu vrijednost za izračun paušalne naknade i s tim povezanih predujmova, podijeljenu prema namjeni proizvoda povučenih s tržišta, kako je predviđeno člankom 1. točkama (b), (c), i (d) Uredbe (EEZ) br. 1501/83.

Standardna vrijednost utvrđuje se na početku ribolovne godine u istom iznosu za sve organizacije proizvođača koje je dotična država članica priznala, te se temelji na prosječnim prinosima od pojedinih upotreba u dotičnim državama članicama tijekom šest mjeseci prije utvrđivanja te vrijednosti. Ta se razina izmjenjuje ako na tržištu odnosne države članice dođe do značajnih i trajnih promjena prinosa.

POGLAVLJE III.

Uvjeti za dodjelu paušalne potpore iz članka 24. stavka 4. Uredbe (EZ) br. 104/2000 (dalje u tekstu „paušalna premija”)

Članak 5.

1. Iznos paušalne premije utvrđuje se prije početka svake ribolovne godine u skladu s postupkom iz članka 38. stavka 2. Uredbe (EZ) br. 104/2000. Iznos se utvrđuje po jedinici mase i primjenjuje se na neto masu svih navedenih proizvoda iz Priloga IV. navedenoj Uredbi.

2. Iznos paušalne premije izračunava se na temelju stvarnih tehničkih i financijskih troškova radnji potrebnih za produljenje roka trajanja i skladištenje predmetnih proizvoda, evidentiranih u Zajednici u prethodnoj ribolovnoj godini.

3. U tehničke troškove ubrajaju se:

(a)	troškovi energije;

(b)	troškovi rada povezani sa skladištenjem i iznošenjem iz skladišta;

(c)	trošak materijala za izravno pakiranje;

(d)	troškovi prerade (sastojci);

(e)	trošak prijevoza od mjesta istovara do mjesta prerade.

4. Financijski troškovi odgovaraju paušalnom iznosu od 10 eura po toni za 2001. godinu. Nakon toga se paušalni iznos usklađuje iz godine u godinu na temelju kamatne stope koja se utvrđuje godišnje u skladu s člankom 5. Uredbe Vijeća (EEZ) br. 1883/78 (11).

5. Razina paušalne premije utvrđene za dotičnu ribolovnu godinu primjenjuje se na proizvode koji ulaze u postupak skladištenja u toj godini, bez obzira na završetak razdoblja skladištenja.

Članak 6.

Članak 3. stavci 1. i 2., te članak 4. Uredbe (EZ) br. 2814/2000 primjenjuju se mutatis mutandis na dodjelu paušalne premije.

Članak 7.

Paušalna premija isplaćuje se organizaciji proizvođača tek nakon što se nadležno tijelo dotične države članice uvjeri da su količine za koje je podnesen zahtjev za premiju prerađene i uskladištene ili konzervirane i naknadno ponovno plasirane na tržište u skladu s člankom 4. Uredbe (EZ) br. 2814/2000.

POGLAVLJE IV.

Završne odredbe

Članak 8.

1. Organizacije proizvođača podnose zahtjeve za isplatu paušalne potpore nadležnom tijelu države članice najkasnije četiri mjeseca od završetka dotične ribolovne godine. Ti zahtjevi moraju sadržavati najmanje podatke navedene u Prilogu.

2. Na zahtjev organizacije proizvođača mjesečno se isplaćuju predujmovi za povučene ili prenesene količine uz uvjet da je ta organizacija položila jamčevinu u visini od najmanje 105 % iznosa predujma.

3. Iznos predujma ili predujmova utvrđuje se na temelju privremenog omjera količina povučenih s tržišta i količina stavljenih u prodaju u dotičnom razdoblju. Izračun iznosa usklađuje se dva mjeseca nakon dotičnog mjeseca na temelju stvarno obavljenih transakcija koje se izvješćuju na temelju obrasca iz Priloga.

4. Državno tijelo isplaćuje paušalnu potporu najkasnije u roku osam mjeseci od završetka ribolovne godine. Svaka država članica obavješćuje ostale države članice i Komisiju o nazivu i adresi tijela nadležnog za isplatu paušalne potpore.

Članak 9.

1. Države članice uspostavljaju sustav nadzora kako bi provjerile da podaci navedeni u zahtjevima za potporu odgovaraju količinama koje je dotična organizacija proizvođača stvarno ponudila na prodaju i povukla s tržišta.

2. Organizacije proizvođača moraju zajamčiti da korisnici potpore vode evidenciju zaliha u skladu s obrascem iz Priloga.

3. Organizacije proizvođača svakog mjeseca državi članici priopćuju datum, vrste i količine povučenih ili prenesenih proizvoda.

Članak 10.

Države članice izvješćuju Komisiju o mjerama poduzetim na temelju ove Uredbe čim su donesene, a u svakom slučaju prije 1. srpnja 2001. O postojećim mjerama u području predviđenom člankom 9. stavkom 1. moraju izvijestiti Komisiju prije 1. srpnja 2001.

Članak 11.

Uredba (EEZ) br. 4176/88 stavlja se izvan snage.

Članak 12.

Ova Uredba stupa na snagu sedmog dana od dana objave u Službenom listu Europskih zajednica.

Primjenjuje se od 1. lipnja 2001.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 14. svibnja 2001.

Za Komisiju

Franz FISCHLER

Član Komisije

(2) SL L 388, 31.12.1992., str. 1.

(3) SL L 289, 16.11.2000., str. 11.

(4) SL L 326, 22.12.2000., str. 34.

(5) SL L 367, 31.12.1988., str. 63.

(6) SL L 320, 22.12.1993., str. 10.

(7) SL L 334, 23.12.1996., str. 1.

(8) SL L 298, 25.11.2000., str. 1.

(9) SL L 152, 10.6.1983., str. 22.

(10) SL L 111, 1.5.1990., str. 50.

(11) SL L 216, 5.8.1978., str. 1.

PRILOG

04/Sv. 009

Službeni list Europske unije

120

32001R1964

L 268/22

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

08.10.2001.

UREDBA KOMISIJE (EZ) br. 1964/2001

od 8. listopada 2001.

o izmjeni Uredbe (EEZ) br. 2166/83 o uspostavi sustava izdavanja povlastica za određene oblike ribarstva u području sjeverno od Škotske (područje Shetlanda)

KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EEZ) br. 3760/92 od 20. prosinca 1992. o uspostavi sustava Zajednice za ribarstvo i akvakulturu (1), kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 1181/98 (2), a posebno njezin članak 7. stavak 2.,

budući da:

(1)

Uredbom Vijeća (EEZ) br. 2166/83 od 29. srpnja 1983. o uspostavi sustava izdavanja povlastica za određene oblike ribarstva u području sjeverno od Škotske (područje Shetlanda) (3), kako je izmijenjena Uredbom (EZ) br. 2502/1999 (4), uspostavlja se sustav prijenosa informacija o kretanjima ribarskih plovila Zajednice koja se bave ribolovom u predmetnom području putem jedne od radijskih postaja navedenih u Prilogu I. toj Uredbi.

(2)	Radijske su postaje u Njemačkoj i Francuskoj definitivno prekinule svoj rad. Stoga se brišu sva upućivanja na njih u predmetnom Prilogu.

(3)	Uredba (EEZ) br. 2166/83 se stoga mora izmijeniti.

(4)	Mjere predviđene ovom uredbom u skladu su s mišljenjem Upravnog odbora za ribarstvo i akvakulturu,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Brišu se sljedeći redci u Prilogu I. Uredbi (EEZ) br. 2166/83:

„Boulogne	FFB
Brest	FFU
Saint- Nazaire	FFO
Bordeaux	FFC
Norddeich	DAF	DAK
	DAH	DAL
	DAI	DAM
	DAJ	DAN”

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu sedmog dana od dana objave u Službenom listu Europskih zajednica.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 8. listopada 2001.

Za Komisiju

Franz FISCHLER

Član Komisije

(1) SL L 389, 31.12.1992., str. 1.

(2) SL L 164, 9.6.1998., str. 1.

(3) SL L 206, 30.7.1983., str. 71.

(4) SL L 304, 27.11.1999., str. 14.

04/Sv. 009

Službeni list Europske unije

121

32001R2495

L 337/23

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

19.12.2001.

UREDBA KOMISIJE (EZ) br. 2495/2001

od 19. prosinca 2001.

o izmjeni Uredbe Vijeća (EZ) br. 2406/96 o određivanju zajedničkih tržišnih standarda za neke proizvode ribarstva

KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 104/2000 od 17. prosinca 1999. o zajedničkom uređenju tržišta proizvodima ribarstva i akvakulture (1), a posebno njezin članak 2. stavak 3.,

budući da:

(1)

Uredbom Vijeća (EZ) br. 2406/96 (2), kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 2578/2000 (3), uvedena je nova ljestvica kategorija veličina za haringu (sleđ) vrste Clupea harengus. U slučaju baltičke haringe (sleđa) ovom se ljestvicom utvrđuje posebna veličina za proizvode ulovljene i istovarene sjeverno od 59° 30′ i jedinstvena posebna veličina za proizvode ulovljene i istovarene južno od 59° 30′.

(2)	Posebna veličina za baltičku haringu (sleđ) ulovljenu i istovarenu sjeverno od 59° 30′ više ne odgovara stvarnim zahtjevima tržišta u tome području te je stoga potrebno utvrditi veći broj kategorija veličine.

(3)

Prosječna masa i dužina haringe (sleđa) u glavnom bazenu Baltičkog mora znatno se smanjila u posljednjih 15 godina. Kao posljedica toga sjeverni tip haringe (sleđa) (manji po veličini, iako starije dobi) čini veći dio ribljeg fonda i ulova u glavnom bazenu. Međunarodna komisija za ribarstvo za Baltičko more (International Baltic Sea Fishery Commission - IBSFC) nije utvrdila najmanju veličinu za baltičku haringu (sleđ).

(4)	Stoga treba osigurati prodaju ove haringe (sleđa), utvrđivanjem većeg broja kategorija veličine.

(5)	Stoga je potrebno izmijeniti trenutačno važeće veličine u sjevernom dijelu Baltičkog mora. Ta izmjena zahtijeva promjenu zajedničkih tržišnih standarda iz članka 2. stavka 3. Uredbe (EZ) br. 104/2000.

(6)	Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Upravnog odbora za proizvode ribarstva,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Kategorije veličine iz Priloga II. Uredbi (EZ) br. 2406/96 koje se primjenjuju na baltičku haringu (sleđ) (Clupea harengus) ulovljenu i istovarenu sjeverno od 59° 30′, ovim se mijenjaju u skladu s Prilogom ovoj Uredbi.

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu sedmog dana od dana objave u Službenom listu Europskih zajednica.

Primjenjuje se od 1. siječnja 2002.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 19. prosinca 2001.

Za Komisiju

Franz FISCHLER

Član Komisije

(2) SL L 334, 23.12.1996., str. 1.

(3) SL L 298, 25.11.2000., str. 1.

PRILOG

Ljestvica mase				Najmanje veličine koje treba poštovati u skladu s uvjetima utvrđenim u uredbama iz članka 7.
Vrsta	Veličina	Kg/ribi	Broj riba/kg	Regija	Zemljopisno područje	Najmanja veličina
Atlantska haringa (sleđ) (Clupea harengus)	1	0,250 i više	4 ili manje	1	ICES V.b (zona EZ-a)	20 cm
	2	0,125 do 0,250	od 5 do 8	2	(a)	20 cm
	3	0,085 do 0,125	od 9 do 11		(b)	18 cm
	4(a)	0,050 do 0,085	od 12 do 20	3		20 cm
Baltička haringa (sleđ), ulovljena i istovarena južno od 59°30′	4(b)	0,036 do 0,085	od 12 do 27
Baltička haringa (sleđ), ulovljena i istovarena sjeverno od 59°30′	4(c)	0,057 do 0,085	od 12 do 17
	5	0,031 do 0,057	od 18 do 32
	6	0,023 do 0,031	od 33 do 44

04/Sv. 009

Službeni list Europske unije

123

32003D0185

L 071/28

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

14.03.2003.

ODLUKA KOMISIJE

od 14. ožujka 2003.

o dodjeli dodatnih dana odsutnosti iz luka država članica u skladu s Prilogom XVII. Uredbi Vijeća (EZ) br. 2341/2002

(priopćena pod brojem dokumenta C(2003) 762)

(Tekst značajan za EGP)

(2003/185/EZ)

KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 2341/2002 od 20. prosinca 2002. o utvrđivanju ribolovnih mogućnosti za 2003. i s tim vezanih uvjeta za određene riblje stokove i skupine ribljih stokove a, koji se primjenjuju u vodama Zajednice i za plovila Zajednice u vodama gdje se zahtijeva ograničavanje ulova (1), a posebno njezin Prilog XVII. stavak 6.,

budući da:

(1)	Stavkom 6. točkom (a) Priloga XVII. Uredbi (EZ) br. 2341/2002 određuje se broj dana u razdoblju od 1. veljače 2003. do 31. prosinca 2003. kad određena ribarska plovila Zajednice mogu izbivati iz luka u zemljopisnim područjima određenima u stavku 2. tog Priloga.

(2)

Stavkom 6. točkom (b) Priloga XVII. Uredbi (EZ) br. 2341/2002 utvrđuje se mogućnost Zajednice za dodjelu dodatnih dana izbivanja iz luka država članica ribarskim plovilima kako bi nadomjestila put od domaće luke do ribolovnog područja te kako bi se ona prilagodila na novi sustav upravljanja ribolovnim naporom.

(3)	Dani utvrđeni u stavku 6. točki (a) Priloga XVII. Uredbi (EZ) br. 2341/2002 omogućuju plovilima koja koriste ribolovno oruđe osim onog određenog u stavku 4. točki (a) tog Priloga, vrijeme potrebno za ulov količina bakalara na koje imaju pravo u 2003.

(4)

Plovila koja koriste ribolovno oruđe određeno u stavku 4. točki (a) Priloga XVII. Uredbi (EZ) br. 2341/2002 obično imaju različite vrste ribolovnog oruđa. U skladu sa stavkom 7. Priloga XVII. Uredbi (EZ) br. 2341/2002, ta praksa nije dopuštena ribarskim plovilima koja podliježu tom Prilogu. Zbog tog pravila, tim je plovilima potrebno dodijeliti dodatne dane za prilagodbu na novi sustav kako bi se prema potrebi vratili u luku i promijenili ribolovno oruđe. U tom smislu smatra se da su primjerena dva dodatna dana.

(5)	Svaka država članica može se susresti sa sličnim problemima kod prilagodbe na novi sustav upravljanja ribolovnim naporom.

(6)

Stavkom 6. točkom (c) Priloga XVII. Uredbi (EZ) br. 2341/2002 utvrđuje se mogućnost da Komisija državama članicama dodijeli dodatne dane izbivanja iz luke za plovila koja imaju ribolovno oruđe određeno u stavku 4. točki (a) Priloga XVII. Uredbi (EZ) br. 2341/2002 u smislu priznavanja postignutih ili očekivanih rezultata vezano uz povlačenje iz službe ribarskih plovila u 2002. i 2003.

(7)	Danska i Ujedinjena Kraljevina dostavile su podatke o povlačenju iz službe takvih ribarskih plovila u 2002. i opis njihovih planova za povlačenje iz službe takvih ribarskih plovila u 2003.

(8)	Odluka Komisije je potrebna kako bi se dodijelili dodatni dani na moru za ribarska plovila koja su opremljena ribolovnim oruđem određenim u stavku 4. točki (a) Priloga XVII. Uredbi (EZ) br. 2341/2002,

DONIJELA JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

U skladu sa stavkom 6. točkom (b) Priloga XVII. Uredbi (EZ) br. 2341/2002 države članice mogu dodijeliti najviše dva dodatna dana za kalendarski mjesec u kojima plovila mogu izbivati iz luke ako su opremljena ribolovnim oruđem određenim u stavku 4. točki (a) tog Priloga.

Članak 2.

Najveći je broj dodatnih dana koji se može dodijeliti za svaki kalendarski mjesec u skladu sa stavkom 6. točkom (c) Priloga XVII. Uredbi (EZ) br. 2341/2002:

(a)	Danska: dva dana;

(b)	Ujedinjena Kraljevina: četiri dana.

Članak 3.

Broj dodatnih dana dodijeljen prema člancima 1. i 2. može biti zbirni.

Članak 4.

Ova je Odluka upućena državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 14. ožujka 2003.

Za Komisiju

Franz FISCHLER

Član Komisije

(1) SL L 356, 31.12.2002., str. 12.

04/Sv. 009

Službeni list Europske unije

125

32003R0876

L 126/22

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

21.05.2003.

UREDBA KOMISIJE (EZ) br. 876/2003

od 21. svibnja 2003.

o definiranju posebnih mjera u skladu s Uredbom Vijeća (EZ) br. 2347/2002 o ulovu i iskrcaju dubokomorskih vrsta tijekom sezonskog ribolova Danske u području Skagerrak i na Sjevernom moru

KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 2347/2002 od 16. prosinca 2002. o određivanju posebnih uvjeta pristupa i s njima povezanih pravila za ribolov dubokomorskih stokova (1), a posebno njezin članak 3. stavak 3.,

budući da:

(1)	Uredba (EZ) br. 2347/2002 zabranjuje zadržavanje na plovilu, prekrcaj ili iskrcaj svake ukupne količine dubokomorskih vrsta veće od 100 kilograma tijekom svakog pomorskog putovanja osim u slučaju kada predmetno plovilo posjeduje dozvolu za ribolov u dubokom moru.

(2)	Međutim, Uredba (EZ) br. 2347/2002 predviđa da Komisija, na zahtjev države članice, može propisati posebne mjere kako bi se uzelo obzir sezonski ili mali ribolov.

(3)	Danska je zatražila utvrđivanje posebnih mjera kako bi se uzela u obzir sezonska priroda ribolova dubokomorskih vrsta u području Skagerraka i norveškim vodama u području ICES-a IV.a.

(4)

Danska je učinila dostupnima detaljne podatke o ulovu u predmetnim ribolovima i tako dokazala očitu potrebu za takvim mjerama kako bi se izbjeglo odbacivanje ulova, budući da se tijekom nekih mjeseci u godini u ribolovu usmjerenom prema drugim vrstama, kao što je iverak, neizbježni prilovi određenih dubokomorskih vrsta do 300 kilograma smatraju rutinskima.

(5)	Stoga je primjereno dopustiti danskim plovilima koja nemaju dozvolu za ribolov u dubokom moru zadržavanje na plovilu, prekrcaj ili iskrcaj određenih količina dubokomorskih vrsta kako bi se umanjilo odbacivanje ulova i otpada iz predmetnih ribolova.

(6)	Mjere predviđene ovom uredbom u skladu su s mišljenjem Upravnog odbora za ribarstvo i akvakulturu,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Područje primjene

Ova Uredba vrijedi za ribarska plovila koja plove pod zastavom Danske i registrirana su u Zajednici, a bave se sljedećim aktivnostima:

(a)	ribolovom u norveškim vodama područja ICES-a IV.a u razdoblju od 1. svibnja do 31. listopada i vraćaju se ravno u luku u razdoblju od 1. svibnja do 10. studenoga nakon obavljenog ribolova u norveškim vodama područja ICES-a IV.a u razdoblju od 1. svibnja do 31. listopada;

(b)	ribolovom u području Skagerraka u razdoblju od 1. travnja do 31. svibnja i vraćaju se ravno u luku u razdoblju od 1. travnja do 5. lipnja nakon ribolova u području Skagerraka u razdoblju od 1. travnja do 31. svibnja.

Članak 2.

Posebne mjere

Odstupajući od članka 3. stavka 1. Uredbe (EZ) br. 2347/2002:

plovilima koja se koriste za aktivnost kako je definirana u članku 1. točki (a) i koja nemaju dozvolu za ribolov u dubokom moru dozvoljava se zadržavanje na plovilu, prekrcaj ili iskrcaj:

(a)	svake količine manjića morskog (Molva dypterigia) manje od 300 kilograma;

(b)	svake ukupne količine dubokomorskih vrsta s izuzetkom manjića morskog (Molva dypterigia) manje od 100 kilograma;

plovilima koja se koriste za aktivnost opisanu u članku 1. točki (b) i koja nemaju dozvolu za ribolov u dubokom moru dozvoljava se zadržavanje na plovilu, prekrcaj ili iskrcaj:

(a)	svake količine tuponosog grenadira (Coryphaenoides rupestris) manje od 300 kilograma;

(b)	svake ukupne količine dubokomorskih vrsta s izuzetkom tuponosog grenadira (Coryphaenoides rupestris) manje od 100 kilograma;

plovilima koja se koriste za obje aktivnosti kako je definirano u članku 1. točki (a) i u članku 1. točki (b), a koji nemaju dozvolu za ribolov u dubokom moru dozvoljava se zadržavanje na plovilu, prekrcaj ili iskrcaj:

(a)	svake količine tuponosog grenadira (Coryphaenoides rupestris) manje od 300 kilograma;

(b)	svake količine manjića morskog (Molva dypterigia) manje od 300 kilograma;

(c)	svake ukupne količine dubokomorskih vrsta s izuzetkom tuponosog grenadira (Coryphaenoides rupestris) i manjića morskog (Molva dypterigia) manje od 100 kilograma.

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu sedmog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 21. svibnja 2003.

Za Komisiju

Franz FISCHLER

Član Komisije

(1) SL L 351, 28.12.2002., str. 6.

04/Sv. 009

Službeni list Europske unije

127

32003R1181

L 165/17

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

02.07.2003.

UREDBA KOMISIJE (EZ) br. 1181/2003

od 2. srpnja 2003.

o izmjeni Uredbe Vijeća (EEZ) br. 2136/89 o utvrđivanju zajedničkih tržišnih standarda za konzervirane srdele

KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 104/2000 od 17. prosinca 1999. o zajedničkom uređenju tržišta proizvodima ribarstva i akvakulture (1), a posebno njezin članak 2. stavak 3.,

budući da:

(1)	Uredbom (EZ) br. 104/2000 predviđa se mogućnost donošenja zajedničkih tržišnih standarda u Zajednici za proizvode ribarstva, posebno kako bi se olakšala trgovina temeljena na poštenom tržišnom natjecanju. Ti se standardi mogu posebno odnositi na označivanje.

(2)	Uredbom Vijeća (EEZ) br. 2136/89 (2) utvrđuju se zajednički tržišni standardi u Zajednici za konzervirane srdele.

(3)

Zbog sve veće raznolikosti ponude konzerviranih proizvoda koji se u Zajednici prodaju i prezentiraju na isti način kao konzervirane srdele, potrošačima je potrebno ponuditi dovoljno informacija o identitetu i glavnim obilježjima proizvoda. Stoga je potrebno utvrditi zajednička pravila o trgovačkim opisima konzerviranih proizvoda koji se u Zajednici prodaju i prezentiraju na isti način kao konzervirane srdele.

(4)	U tu je svrhu potrebno uzeti u obzir standard Codex STAN94 Codex Alimentariusa kao i određene uvjete koji prevladavaju na tržištu Zajednice.

(5)	Radi transparentnosti tržišta, poštenog tržišnog natjecanja i raznolikosti izbora, potrebno je utvrditi da se proizvodi tipa konzervirane srdele pripremaju isključivo od određenih vrsta.

(6)	Potrebno je uzeti u obzir promjene oznaka kombinirane nomenklature za konzervirane srdele.

(7)

Pojam „srdela” može biti samo dio trgovačkog opisa proizvoda tipa srdela samo ako proizvod ispunjava propisane uvjete. Trgovački opisi robe koji se temelje samo na zemljopisnim nazivima nisu dovoljno razlikovni. Kako bi se omogućilo pravilno prepoznavanje svakog proizvoda tipa srdela i na taj način izbjegla zabuna u pogledu različitih ribljih vrsta, treba koristiti znanstveno ime vrste kao razlikovni izraz.

(8)

Kombinacija riječi „srdele” s uobičajenim nazivom vrste ribe tipa srdela može dovesti do zabune u pogledu stvarne prirode proizvoda. S druge strane, uobičajeni nazivi bez riječi „srdela” mogu se i dalje koristiti za prodaju proizvoda tipa srdela u skladu sa zakonima države članice o prodaji, i to tako da se ne zbuni potrošače.

(9)	Zahtjevi utvrđeni u ovoj Uredbi trebaju se primjenjivati ne dovodeći u pitanje Direktivu 2000/13/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 20. ožujka 2000. o usklađivanju zakonodavstava država članica o označivanju, prezentiranju i oglašavanju hrane (3).

(10)	Uredbu (EEZ) br. 2136/89 treba stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(11)	Mjere predviđene u ovoj Uredbi u skladu su s mišljenjem Upravljačkog odbora za proizvode ribarstva,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Uredba (EEZ) br. 2136/89 mijenja se kako slijedi:

1.	U naslovu se riječi „o utvrđivanju zajedničkih tržišnih standarda za konzervirane srdele” zamjenjuju se sljedećim: „o utvrđivanju zajedničkih tržišnih standarda za konzervirane srdele i trgovačkih opisa za konzervirane srdele i proizvode tipa srdela”.

2.	Članak 1. zamjenjuje se sljedećim: „Članak 1. Ovom se Uredbom utvrđuju standardi koji uređuju prodaju konzerviranih srdela i trgovački opisi za konzervirane srdele i proizvode tipa srdela koji se prodaju u Zajednici.”

Umeće se sljedeći članak 1.a:

„Članak 1.a

Za potrebe ove Uredbe:

1.	„konzervirane srdele” znači proizvodi pripremljeni od ribe vrste Sardina pilchardus;

„proizvodi tipa konzervirana srdela” znači proizvodi koji se prodaju i prezentiraju na isti način kao konzervirane srdele i koji se pripremaju od ribe sljedećih vrsta:

(a)	Sardinops melanosticus, S. neopilchardus, S. ocellatus, S. sagax, S. caeryleus;

(b)	Sardinella aurita, S. brasiliensis, S. maderensis, S. longiceps, S. gibbosa;

(c)	Clupea harengus;

(d)	Sprattus sprattus;

(e)	Hyperlophus vittatus;

(f)	Nematalosa vlaminghi;

(g)	Etrumeus teres;

(h)	Ethmidium maculatum;

(i)	Engraulis anchoita, E. mordax, E. ringens;

(j)	Opisthonema oglinum.”

Prva alineja članka 2. zamjenjuje se sljedećim:

„—	moraju biti obuhvaćeni oznakama KN 1604 13 11, 1604 13 19 i ex 1604 20 50;”.

Umeće se sljedeći članak 7.a:

„Članak 7.a

1. Ne dovodeći u pitanje Direktivu 2000/13/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (4), proizvodi tipa konzervirana srdela mogu se prodavati u Zajednici s trgovačkim opisom koji se sastoji od riječi „srdele” zajedno sa znanstvenim imenom vrste.

2. Kad god je trgovački opis predviđen stavkom 1. naveden na ambalaži proizvoda tipa konzervirana srdela, on mora biti prikazan na jasan i razlikujući način.

3. Znanstveno ime u svim slučajevima uključuje latinsko ime roda i vrste.

4. Pod jednim trgovačkim opisom prodaje se samo jedna vrsta.

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu sedmog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Primjenjuje se od 1. srpnja 2003.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 2. srpnja 2003.

Za Komisiju

Franz FISCHLER

Član Komisije

(2) SL L 212, 22.7.1989., str. 79.

(3) SL L 109, 6.5.2000., str. 29.

(4) SL L 109, 6.5.2000., str. 29.”

04/Sv. 009

Službeni list Europske unije

129

32004R0602

L 097/30

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

22.03.2004.

UREDBA VIJEĆA (EZ) br. 602/2004

od 22. ožujka 2004.

o izmjeni Uredbe (EZ) br. 850/98 o zaštiti dubokomorskih koraljnih grebena od utjecaja ribolova povlačnom mrežom na području sjeverozapadno od Škotske

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice, a posebno njegov članak 37.,

uzimajući u obzir prijedlog Komisije,

uzimajući u obzir mišljenje Europskog parlamenta (1),

budući da:

(1)

Člankom 2. Uredbe Vijeća (EZ) br. 2371/2002 od 20. prosinca 2002. o očuvanju ribolovnih resursa putem tehničkih mjera za zaštitu nedoraslih morskih organizama (2) utvrđuje se da zajednička ribarstvena politika mora primjenjivati predostrožan pristup pri poduzimanju mjera za smanjenje utjecaja ribolovnih aktivnosti na morske ekosustave na najmanju moguću mjeru.

(2)	Uredbom Vijeća (EZ) br. 850/98 od 30. ožujka 1998. o očuvanju ribolovnih resursa putem tehničkih mjera za zaštitu nedoraslih morskih organizama (3) uspostavljaju se ograničenja za uporabu pridnenih povlačnih mreža.

(3)

U skladu s najnovijim znanstvenim izvješćima, a posebno izvješćima Međunarodnog vijeća za istraživanje mora, na području sjeverozapadno od Škotske u nadležnosti Ujedinjene Kraljevine pronađeni su grebeni dubokomorskih koralja (Lophelia pertusa) i uneseni su u zemljopisne karte. Čini se da su ti grebeni, poznati pod nazivom „Darwin Mounds” u dobrom stanju očuvanosti, ali pokazuju znakove oštećenja zbog ribolova pridnenim povlačnim mrežama.

(4)

Znanstvena izvješća ukazuju na to da te vrste grebena sačinjavaju staništa u kojima se nalaze važne i vrlo različite biološke zajednice. Mnogi forumi smatraju da ta staništa zahtijevaju najhitniju zaštitu. Osobito je Konvencija za zaštitu morskog okoliša sjeveroistočnog Atlantika (Konvencija OSPAR) nedavno uključila dubokomorske koraljne grebene na popis ugroženih staništa.

(5)

Direktivom Vijeća 92/43/EEZ od 21. svibnja 1992. o očuvanju prirodnih staništa i divlje faune i flore uključuje grebene u okvir prirodnih staništa u interesu Zajednice čije očuvanje zahtijeva uspostavljanje posebnih područja za očuvanje (4). Ujedinjena Kraljevina je službeno izrazila namjeru ispunjenja svojih obveza iz navedene Direktive tako da Darwin Mounds utvrdi posebnim područjem za očuvanje i tako posebno zaštiti taj tip staništa.

(6)	Znanstveno je dokazano da je sanacija štete na koraljima koja je nastala uporabom pridnenih povlačnih mreža ili nemoguća ili vrlo teška i spora. Stoga je primjereno zabraniti uporabu pridnenih povlačnih mreža i sličnih alata na području oko Darwin Moundsa.

(7)	Uredbu (EZ) br. 850/98 treba stoga na odgovarajući način izmijeniti,

DONIJELO JE OVU UREDBU:

Članak 1.

U članku 30. Uredbe (EZ) br. 850/98 dodaje se sljedeći stavak 4.:

„4. Plovilima se zabranjuje uporaba pridnenih povlačnih mreža ili sličnih povlačnih mreža koje dolaze u kontakt s morskim dnom na području koje je ograničeno linijom prema sljedećim koordinatama:

zemljopisna širina 59° 54 S	zemljopisna dužina 6° 55 Z
zemljopisna širina 59° 47 S	zemljopisna dužina 6° 47 Z
zemljopisna širina 59° 37 S	zemljopisna dužina 6° 47 Z
zemljopisna širina 59° 37 S	zemljopisna dužina 7° 39 Z
zemljopisna širina 59° 45 S	zemljopisna dužina 7° 39 Z
zemljopisna širina 59° 54 S	zemljopisna dužina 7° 25 Z.”

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu 23. kolovoza 2004.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 22. ožujka 2004.

Za Vijeće

Predsjednik

J. WALSH

(1) Mišljenje od 10. veljače 2004. (još nije objavljeno u Službenom listu).

(2) SL L 358, 31.12.2002., str. 59.

(3) SL L 125, 27.4.1998., str. 1. Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 973/2001 (SL L 137, 19.5.2001., str. 1.).

(4) SL L 206, 22.7.1992., str. 7. Direktiva kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 1882/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 284, 31.10.2003., str. 1.).

04/Sv. 009

Službeni list Europske unije

131

32004R1140

L 222/1

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

21.06.2004.

UREDBA VIJEĆA (EZ) br. 1140/2004

od 21. lipnja 2004.

o suspenziji primjene autonomnih carina Zajedničke carinske tarife na određene proizvode ribarstva podrijetlom iz Ceute i Melille

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice, a posebno njegov članak 113.,

uzimajući u obzir prijedlog Komisije,

budući da:

(1)	Uredbom (EZ) br. 656/2000 (1) Vijeće je uvelo nultu stopu carinskih kvota Zajednice za određene proizvode ribarstva podrijetlom iz Ceute, koje su prestale važiti 31. prosinca 2002.

(2)

U listopadu 2002. Španjolska je zatražila produljenje valjanosti kvota iz Uredbe (EZ) br. 656/2000 i poduprla je svoj zahtjev socijalnim i gospodarskim argumentima u pogledu Ceute, navodeći ograničenja u kojima se nalazi njezino gospodarstvo i poteškoće s kojima se suočava lokalna ribolovna industrija. Taj je zahtjev opravdan budući da gospodarsko stanje u Ceuti zahtijeva donošenje povlaštenih mjera kako bi se olakšao izvoz u Zajednicu.

(3)

Odlukom Vijeća i Komisije 2000/204/EZ, EZUČ od 24. siječnja 2000. o sklapanju Euro-mediteranskog sporazuma o pridruživanju između Europskih zajednica i njihovih država članica, s jedne strane, i Kraljevine Maroko, s druge strane (2), Zajednica je u cijelosti suspendirala uvozne carine Zajedničke carinske tarife za veliki niz proizvoda ribarstva podrijetlom iz Maroka. Uvoz tih proizvoda u Zajednicu ne podliježe količinskim ograničenjima, a njihov je broj daleko veći od broja proizvoda koji su obuhvaćeni carinskim kvotama otvorenim za Ceutu. Uzimajući u obzir činjenicu da područja Ceute i Melille okružuje Maroko s kopnene strane, primjereno je zaustaviti daljnju diskriminaciju i dodijeliti Ceuti i Melilli povlašteni tretman za isti niz proizvoda ribarstva kako bi se stvorile slične poslovne mogućnosti i promicao gospodarski razvoj u tim područjima.

(4)	Budući da ugovorom o pridruživanju s Marokom nisu predviđeni rokovi za primjenu povlaštenog tretmana za proizvode ribarstva, ni ovom se Uredbom ne moraju uvesti rokovi.

(5)	Ispunjavanje uvjeta za carinske suspenzije uvedene ovom Uredbom podliježe pravilima o podrijetlu iz Uredbe Vijeća (EZ) br. 82/2001 od 5. prosinca 2000. o određenju pojma „proizvodi s podrijetlom” i načina administrativne suradnje u trgovini između carinskog područja Zajednice i Ceute i Melille (3),

DONIJELO JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Autonomne carine iz Zajedničke carinske tarife za proizvode iz Priloga ovoj Uredbi podrijetlom iz Ceute i Melille u cijelosti se suspendiraju.

Članak 2.

Dokaz o statusu podrijetlu proizvoda dostavlja se u skladu s Uredbom (EZ) br. 82/2001.

Članak 3.

Ova Uredba stupa na snagu trećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Luxembourgu 21. lipnja 2004.

Za Vijeće

Predsjednik

J. WALSH

(1) SL L 80, 31.3.2000., str. 5.

(2) SL L 70, 18.3.2000., str. 1.

(3) SL L 20, 20.1.2001., str. 1.

PRILOG

Proizvodi podrijetlom iz Ceute i Melille za koje se u potpunosti ukidaju autonomne carine zajedničke carinske tarife

Oznaka KN	Opis
Poglavlje 3.	Ribe i rakovi, mekušci i ostali vodeni beskralježnjaci
	Pripremljena ili konzervirana riba, cijela ili u komadima, ali nemljevena
1604 11 00	Losos
1604 12	Haringa (sleđ)
1604 13	Srdele, velike srdele i papaline
1604 14	Tuna, tunj prugavac i palamida (Sarda spp.)
1604 15	Skuša i lokarda
1604 16 00	Inćuni
1604 19 10	Salmonide, osim lososa
1604 19 31 do 1604 19 39	Riba roda Euthynnus, osim tunja prugavca (Euthynnus (Katsuwonus) pelamis)
1604 19 50	Pastirica atlantska (Orcynopsis unicolor)
1604 19 91 do 1604 19 98	Ostala riba
	Ostala pripremljena ili konzervirana riba:
1604 20 05	Pripremljeni surimi
1604 20 10	Losos
1604 20 30	Salmonide, osim lososa
1604 20 40	Inćuni
1604 20 50	Srdele, palamide, skuša (Scomber scombrus), lokarda (Scomber japonicus), pastirica atlantska (Orcynopsis unicolor)
1604 20 70	Tuna, tunj prugavac i ostala riba roda Euthynnus
1604 20 90	Ostala riba
	Kavijar i nadomjesci kavijara pripremljeni od ribljih jaja
1604 30	Kavijar i nadomjesci kavijara
	Rakovi, mekušci i drugi vodeni beskralješnjaci, pripremljeni ili konzervirani
1605 10 00	Rakovice
1605 20	Kozice
1605 30	Hlapovi
1605 40 00	Ostali rakovi
1605 90 11	Dagnje (Mytilus spp., Perna spp.) u spremnicima koji ne propuštaju zrak
1605 90 19	Ostale dagnje
1605 90 30	Ostali mekušci

04/Sv. 009

Službeni list Europske unije

134

32004R1415

L 258/1

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

19.07.2004.

UREDBA VIJEĆA (EZ) br. 1415/2004

od 19. srpnja 2004.

o utvrđivanju najviše dopuštene godišnje količine ribolovnog napora za određena ribolovna područja i vrstu ribolova

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 1954/2003 od 4. studenoga 2003. o upravljanju ribolovnim naporom koji se odnosi na određena ribolovna područja i resurse Zajednice (1), a osobito njezin članak 11. stavak 2.,

budući da:

(1)	Uredbom Vijeća (EZ) br. 1954/2003 utvrđuju se uvjeti i postupci za uspostavu sustava za upravljanje ribolovnim naporom za neka ribolovna područja i resurse Zajednice.

(2)

Države članice Komisiju su obavijestile o podacima koji se zahtijevaju u skladu s Uredbom (EZ) br. 1954/2003, a posebno o prosječnoj godišnjoj količini ribolovnog napora plovila cjelokupne duljine 15 m ili više, za razdoblje od 1998. do 2002., u područjima kako je utvrđeno ovom Uredbom i o prosječnoj godišnjoj količini ribolovnog napora plovila cjelokupne duljine 10 m ili više, za razdoblje od 1998. do 2002., u biološko osjetljivom području kako je utvrđeno ovom Uredbom.

(3)	U ocjenjivanju ribolovnog napora iz Uredbe (EZ) br. 1954/2003 ugrađena snaga označava snagu plovila, prema definiciji u Uredbi (EEZ) br. 2930/86 od 22. rujna 1986. o određivanju karakteristika ribarskih plovila (2).

(4)

Komisija je državama članicama dostavila podatke koji se zahtijevaju u skladu s Uredbom (EZ) br. 1954/2003, a nakon što ih je konzultirala, ocijenila je poslane podatke s obzirom na ograničenja ribolovnog napora, koja su donesena u skladu s prijašnjim ili sadašnjim mjerama Zajednice, koje uključuju ili su uključivale gospodarenje ribolovnim naporom.

(5)	Najviša godišnja količina ribolovnog napora koja se određuje za plovila koja viju zastavu određene države članice, vezano uz skupinu vrste, područje i vrstu ribolova, mora biti jednaka cjelokupnom ribolovnom naporu navedenih plovila za razdoblje od 5 godina od 1998. do 2002., podijeljeno s pet,

DONIJELO JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Predmet

Ovom se Uredbom određuje najviša godišnja dopuštena količina ribolovnog napora za svaku državu članicu te za svako područje i vrstu ribolova, navedeno u člancima 3. i 6. Uredbe (EZ) br. 1954/2003.

Članak 2.

Najviša dopuštena količina

1. Najviša dopuštena količina ribolovnog napora vezano uz skupinu vrste, područje i vrstu ribolova prema državi članici za područja iz članka 3. stavka 1. točaka (a) i (b) Uredbe (EZ) br. 1954/2003 navedena je u Prilogu I. ovoj Uredbi.

2. Najviša dopuštena količina ribolovnog napora vezano uz skupinu vrste, područje i vrstu ribolova prema državi članici za područje iz članka 6. stavka 1. Uredbe (EZ) br. 1954/2003, navedena je u Prilogu II. ovoj Uredbi.

Članak 3.

Provoz preko područja

1. Svaka članica osigurava da primjena dodijeljenih količina ribolovnog napora vezano uz područje, kako je navedeno u člancima 3. i 6. Uredbe (EZ) br. 1954/2003, ne uzrokuje više vremena provedenog u ribolovu u usporedbi s razinom ribolovnog napora u referentnom razdoblju.

2. Ribolovni napor plovila koja plove preko područja gdje u referentnom razdoblju nije bilo ribolova, ne koristi se za namjene ribolova na tom području. Svaka država članica bilježi takav ribolovni napor odvojeno.

Članak 4.

Metodologija

Svaka država članica osigurava da je metoda bilježenja ribolovnog napora jednaka metodi ocjenjivanja razine ribolovnog napora u skladu s člancima 3. i 6. Uredbe (EZ) br. 1954/2003.

Članak 5.

Sukladnost s drugim programima ograničavanja ribolovnog napora

Najviša dopuštena godišnja razina ribolovnog napora, utvrđena u prilozima I. i II. ne dovodi u pitanje ograničavanje ribolovnog napora utvrđenog u skladu s planovima obnove ili bilo kojom drugom mjerom gospodarenja u okviru zakonodavstva Zajednice, pod uvjetom da se poštuje mjera s nižom količinom ribolovnog napora.

Članak 6.

Stupanje na snagu

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 19. srpnja 2004.

Za Vijeće

Predsjednik

C. VEERMAN

(1) SL L 289, 7.11.2003., str. 1.

(2) SL L 274, 25.9.1986., str. 1. Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 3259/94 (SL L 339, 29.12.1994., str. 11.).

PRILOG I.

Najviše razine godišnjeg ribolovnog napora utvrđene na temelju članka 3. stavka 1. točaka (a) i (b) Uredbe (EZ) br. 1954/2003

Područje ribolova (osim, prema potrebi, za područje prema definiciji iz članka 6. stavka 1. Uredbe (EZ) br. 1954/2003	Godišnji prosječni ribolovni napor, u kW x. danima (1), vezano uz plovila čija je duljina 15 m i više
	Belgija	Danska	Njemačka	Španjolska	Francuska	Irska	Nizozemska	Portugal	Ujedinjena Kraljevina
Tablica A.
Pridnene vrste uključujući i one koje obuhvaća Uredba (EZ-a) br. 2347/2002
Ukupno	8 197 827	215 234	424 882	88 117 785	77 270 095	10 229 052	759 606	35 728 844	50 021 901
ICES V., VI.	58 452	215 234	186 370	2 460 000	11 649 154	2 324 932	6 000	0	24 017 229
ICES VII.	7 396 910	0	233 560	17 957 785	40 657 844	7 904 120	350 279	0	25 786 266
ICES VIII.	742 465	0	4 952	33 100 000	24 963 097	0	403 327	2 552 222	218 406
ICES IX.	0	0	0	15 300 000	0	0	0	29 936 606	0
ICES X.	0	0	0	0	0	0	0	2 360 033	0
CECAF 34.1.1.	0	0	0	14 500 000	0	0	0	94 659	0
CECAF 34.1.2.	0	0	0	4 800 000	0	0	0	378 452	0
CECAF 34.2.0.	0	0	0	0	0	0	0	406 872	0
Tablica B.
Jakovljeve kapice
Ukupno	354 066	0	0	380 000	8 349 182	530 778	155 157	0	5 290 044
ICES V., VI.	0	0	0	0	0	5 766	0	0	1 974 425
ICES VII.	354 066	0	0	0	7 447 932	525 012	155 157	0	3 315 619
ICES VIII.	0	0	0	170 000	901 250	0	0	0	0
ICES IX.	0	0	0	210 000	0	0	0	0	0
ICES X.	0	0	0	0	0	0	0	0	0
CECAF 34.1.1.	0	0	0	0	0	0	0	0	0
CECAF 34.1.2.	0	0	0	0	0	0	0	0	0
CECAF 34.2.0.	0	0	0	0	0	0	0	0	0
Tablica C.
Rakovica i morski pauk
Ukupno	0	0	0	2 920 000	2 465 482	505 960	0	0	1 245 658
ICES V, VI	0	0	0	0	0	465 000	0	0	702 292
ICES VII	0	0	0	0	1 946 719	40 960	0	0	543 366
ICES VIII	0	0	0	500 000	518 763	0	0	0	0
ICES IX	0	0	0	750 000	0	0	0	0	0
ICES X	0	0	0	0	0	0	0	0	0
CECAF 34.1.1	0	0	0	0	0	0	0	0	0
CECAF 34.1.2	0	0	0	1 670 000	0	0	0	0	0
CECAF 34.2.0	0	0	0	0	0	0	0	0	0

(1) Za izračun ribolovnog napora na plovilu u određenom području, djelatnost je prema definiciji, za plovilo koje je izvan luke, broj plovnih dana na moru u tom području, zaokružen na najbliži cijeli broj.

PRILOG II.

Najviše razine godišnjeg ribolovnog napora utvrđene za biološki osjetljivo područje iz članka 6. Uredbe (EZ) br. 1954/2003

Ciljne vrste u biološki osjetljivom području prema definiciji u članku 6. stavku 1. Uredbe (EZ) br. 1954/2003	Godišnji prosječni ribolovni napor, u kW x. danima (1), vezano uz plovila čija je duljina 10 m i više
	Belgija	Danska	Njemačka	Španjolska	Francuska	Irska	Nizozemska	Portugal	Ujedinjena Kraljevina
Pridnene vrste isključujući one koje su obuhvaćene Uredbom (EZ) br. 2347/2002	135 432	0	8 326	5 642 215	9 559 653	7 154 490	0	0	3 061 485
Jakovljeve kapice	0	0	0	0	31 039	109 395	0	0	1 223
Rakovica i morski pauk	0	0	0	0	84 690	63 198	0	0	393
Ukupno	135 432	0	8 326	5 642 215	9 675 382	7 327 083	0	0	3 063 101

04/Sv. 009

Službeni list Europske unije

139

32005D0026

L 015/9

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

25.10.2004.

ODLUKA VIJEĆA

od 25. listopada 2004.

o potpisivanju, u ime Europske zajednice, Konvencije za jačanje Međuameričke komisije za tropsku tunu koja je osnovana 1949. godine Konvencijom između Sjedinjenih Američkih Država i Republike Kostarike („Konvencija iz Antigue”)

(2005/26/EZ)

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice, a posebno njegov članak 37. zajedno s prvom rečenicom prvog podstavka njegovog članka 300. stavka 2.,

uzimajući u obzir prijedlog Komisije,

budući da:

(1)	Europska zajednica ima isključivu nadležnost za donošenje mjera za očuvanje i upravljanje ribolovnim resursima i sklapanje sporazuma s ostalim zemljama i međunarodnim organizacijama.

(2)	Zajednica je ugovorna stranka Međunarodne konvencije Ujedinjenih naroda o pravu mora koja od svih članica međunarodne zajednice zahtijeva suradnju u očuvanju i upravljanju biološkim resursima mora.

(3)	Zajednica je 19. prosinca 2003. potpisala i ratificirala Sporazum o provođenju odredaba Konvencije Ujedinjenih naroda o pravu mora od 10. prosinca 1982. o očuvanju i upravljanju pograničnim ribljim stokovima i vrlo migratornim vrstama (1).

(4)

Međuamerička komisija za tropsku tunu (IATTC) osnovana je 1949. godine Konvencijom između Sjedinjenih Američkih Država i Republike Kostarike. Na 61. zasjedanju u lipnju 1998., IATTC je donio rezoluciju kojom su ugovorne stranke dogovorile sastavljanje nove konvencije u svrhu jačanja IATTC-a i ažuriranja njegovog statuta, u skladu s odredbama međunarodnog prava mora.

(5)

Zajednica je od početka pozvana da punopravno sudjeluje u tom postupku i u njemu je imala aktivnu ulogu. Postupak je završio donošenjem Konvencije za jačanje Međuameričke komisije za tropsku tunu koja je uspostavljena 1949. godine Konvencijom između Sjedinjenih Američkih Država i Republike Kostarike („Konvencija iz Antigue”), na 70. zasjedanju IATTC-a, održanom od 24. do 27. lipnja 2003. u Antigui u Gvatemali.

(6)	Konvencija iz Antigue je u skladu s njezinim člankom XXVII. bila otvorena za potpisivanje u Washingtonu DC u Sjedinjenim Američkim Državama od 14. studenoga 2003. do 31. prosinca 2004.

(7)	Konvencija iz Antigue otvorena je za potpisivanje Zajednice u skladu s njezinim člankom XXVII. stavkom 1. točkom (c).

(8)	Ribari Zajednice djeluju na području Konvencije iz Antigue. Stoga je u interesu Zajednice da postane članicom IATTC-a. Zajednica bi stoga trebala potpisati Konvenciju iz Antigue,

ODLUČILO JE:

Članak 1.

Ovime se, u ime Europske zajednice, odobrava potpisivanje Konvencije za jačanje Međuameričke komisije za tropsku tunu uspostavljene Konvencijom iz 1949. godine između Sjedinjenih Američkih Država i Republike Kostarike („Konvencija iz Antigue”), podložno Odluci Vijeća o zaključivanju navedene Konvencije.

Tekst Konvencije iz Antigue priložen je ovoj Odluci.

Članak 2.

Predsjednik Vijeća se ovime ovlašćuje odrediti osobu/osobe koje će biti opunomoćene potpisati Konvenciju iz Antigue u ime Zajednice, podložno njezinom zaključenju.

Sastavljeno u Luxembourgu 25. listopada 2004.

Za Vijeće

Predsjednica

R. VERDONK

(1) SL L 189, 3.7.1998., str. 17.

04/Sv. 009

Službeni list Europske unije

140

32005R2115

L 340/3

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

20.12.2005.

UREDBA VIJEĆA (EZ) br. 2115/2005

od 20. prosinca 2005.

o uspostavi plana oporavka grenlandske ploče u okviru Organizacije za ribarstvo na sjeverozapadnom Atlantiku

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice, a posebno njegov članak 37.,

uzimajući u obzir prijedlog Komisije,

uzimajući u obzir mišljenje Europskog parlamenta (1),

budući da:

(1)	Zajednica je na temelju Uredbe Vijeća (EEZ) br. 3179/78 od 28. prosinca 1978. zaključivanju Konvencije Europske ekonomske zajednice o budućoj višestranoj suradnji u području ribarstva sjeverozapadnog Atlantika (2) odobrila navedenu Konvenciju (dalje u tekstu „Konvencija NAFO-a”).

(2)	Konvencijom NAFO-a osigurava se odgovarajući okvir za višestrano sudjelovanje vezano uz racionalno očuvanje i gospodarenje ribolovnim resursima na području koje se utvrđuje Konvencijom.

(3)	Znanstveno vijeće NAFO-a je na svom zasjedanju u lipnju 2003. izvijestilo da stok grenlandske ploče brzo opada te je preporučilo drastično smanjenje razine ukupnog dopuštenog ulova (dalje u tekstu „TAC”).

(4)

Organizacija za ribarstvo na sjeverozapadnom Atlantiku (dalje u tekstu „NAFO”) na svojem je 25. godišnjem zasjedanju od 15. do 19. rujna 2003. donijela 15-godišnji plan oporavka grenlandske ploče u potpodručju 2 NAFO-a i sektoru 3KLMNO (dalje u tekstu „plan NAFO-a za oporavak”). Plan NAFO-a za oporavak ima iste ciljeve kao planovi za oporavak utvrđeni u članku 5. Uredbe Vijeća (EZ) br. 2371/2002 od 20. prosinca 2002. o očuvanju i održivom iskorištavanju ribolovnih resursa u okviru Zajedničke ribarstvene politike (3).

(5)	Za oporavak stoka, planom NAFO-a za oporavak utvrđuje se smanjenje razine ukupnog dopuštenog ulova do 2007. i mjere nadzora za osiguravanje učinkovitosti tog plana.

(6)

Do stupanja na snagu Uredbe Vijeća o provođenju višegodišnjih mjera za oporavak stoka grenlandske ploče plan NAFO-a za oporavak trenutačno se provodi na temelju Uredaba (EZ) br. 2287/2003 (4) i (EZ) br. 27/2005 (5) o utvrđivanju ribolovnih mogućnosti i s tim vezanih uvjeta za određene riblje stokove i skupine ribljih stokova za 2004. i 2005., koje se primjenjuju u vodama Zajednice i na plovilima Zajednice u vodama gdje se zahtijeva ograničavanje ulova.

(7)

Zato je plan NAFO-a za oporavak potrebno trajno provoditi na temelju plana za oporavak, kako je utvrđeno u članku 5. Uredbe (EZ) br. 2371/2002. U tom je smislu potrebno utvrditi postupak za dostavljanje popisa plovila kojima je dodijeljena posebna dozvola za ribolov u skladu s Uredbom Vijeća br. 1627/94 od 27. lipnja 1994. o utvrđivanju općih odredaba u vezi s posebnim dozvolama za ribolov (6).

(8)	Radi sukladnosti s mjerama nadzora plana NAFO-a za oporavak, za zapovjednike plovila Zajednice morala bi vrijediti obveza izvješćivanja, kao i obveza država članica da svoje kvote raspodjele između ovlaštenih plovila.

(9)

Kako bi se osiguralo učinkovito provođenje na razini Zajednice i provođenje sukladnosti s planom za oporavak koji je Vijeće donijelo na drugim područjima, potrebne su dodatne mjere nadzora. Te mjere bi morale sadržavati obvezu prethodne službene najave ulaska u luku, o kojoj odlučuju države članice i obvezu ograničavanja dopuštenog odstupanja,

DONIJELO JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Predmet

Ovom se Uredbom utvrđuju opća pravila i uvjeti za primjenu, od strane Zajednice, plana za oporavak grenlandske ploče u potpodručju 2 NAFO-a i sektoru 3KLMNO.

Cilj ovog plana za oporavak je postizanje razine biomase za iskorištavanje stare pet godina i više s prosjekom od 140 000 tona, koja bi omogućavala stalni dugoročni prinos ribolova grenlandske ploče.

Članak 2.

Definicije

Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije:

1.	„Potpodručje 2 NAFO-a” znači zemljopisno područje, prema definiciji u Prilogu III. stavku 3. točki (a) Konvencije NAFO-a;

2.	„Sektor 3KLMNO” znači zemljopisno područje, prema definiciji u Prilogu III. stavku 4. točki (b) Konvencije NAFO-a.

Članak 3.

Ukupni dopušteni ulov (TAC)

TAC za stok grenlandske ploče u potpodručju 2 NAFO-a i sektoru 3KLMNO je:

—	18 500 tona u 2006.,

—	16 000 tona u 2007.

Kad se u okviru NAFO-a dogovore nove razine TAC-a, Vijeće na prijedlog Komisije i kvalificiranom većinom prilagođava TAC iz prvog podstavka.

Članak 4.

Zabrana vezana uz grenlandsku ploču

Za ribarska plovila Zajednice ribolov grenlandske ploče je u potpodručju 2 NAFO-a i sektoru 3KLMNO zabranjen, a također i zadržavanje na plovilu, prekrcaj ili iskrcaj grenlandske ploče ulovljene u tom području, ako im nije dodijeljena posebna dozvola za ribolov koju je izdala država članica čiju zastavu viju.

Članak 5.

Posebna dozvola za ribolov za stok grenlandske ploče

1. Država članica osigurava da se plovila, za koja je izdana posebna dozvola za ribolov iz članka 4., uključe na popis koji sadrži njihov naziv i registracijski broj flote Zajednice (CFR), kako je utvrđeno u Prilogu I. Uredbi Komisije (EZ) br. 26/2004 od 30. prosinca 2003. o registru ribarske flote Zajednice (7). Države članice izdaju posebne dozvole za ribolov pod uvjetom da je plovilo upisano u registar plovila NAFO-a.

2. Svaka država članica Komisiji šalje popis iz stavka 1. i sve naknadne promjene u računalnom obliku.

3. Promjene popisa iz stavka 1. Komisiji se šalju najmanje pet dana prije datuma kad plovilo koje je tek uključeno na taj popis, ulazi u potpodručje 2 NAFO-a i sektor 3KLMNO. Komisija promjene odmah prosljeđuje tajništvu NAFO-a.

4. Svaka država članica raspoređuje svoju kvotu za grenlandsku ploču između svojih plovila, koja se nalaze na popisu iz stavka 1. Države članice najkasnije do 15. siječnja svake godine obavješćuju Komisiju o preraspodjeli kvota.

Članak 6.

Izvješća

1. Zapovjednici ribarskih plovila iz članka 5. stavka 1. državu članicu, čiju zastavu viju, izvješćuju o:

(a)	količinama grenlandske ploče na plovilu, kad plovilo Zajednice ulazi u potpodručje 2 i sektor 3KLMNO. To izvješće potrebno je poslati najviše 12 sati i najmanje 6 sati prije ulaska plovila u to područje;

(b)

tjednim količinama grenlandske ploče. To izvješće je prvo potrebno poslati najkasnije do kraja sedmog dana nakon datuma ulaska plovila u potpodručje 2 i sektor 3KLMNO ili kad ribolov traje više od sedam dana, za ulove koji su obavljeni u potpodručju 2 NAFO-a i sektoru 3KLMNO tijekom proteklog tjedna, koji završavaju u nedjelju u ponoć, izvješće je potrebno poslati najkasnije u ponedjeljak;

(c)	količinama grenlandske ploče na plovilu, kad plovilo Zajednice napusti potpodručje 2 NAFO-a i sektor 3KLMNO. To je izvješće potrebno poslati najviše 12 sati i najmanje 6 sati prije svakog odlaska plovila iz tog područja i ono mora sadržavati broj ribolovnih dana i ukupni ulov u tom području;

(d)	ukrcanim i iskrcanim količinama za svaki prekrcaj grenlandske ploče tijekom boravka plovila u potpodručju 2 NAFO-a i sektoru 3KLMNO. Ta se izvješća šalju najkasnije 24 sata nakon završetka prekrcaja.

2. Države članice nakon primitka izvješća iz točaka (a), (c) i (d) stavka 1., iste šalju Komisiji.

3. Kad se za ulov grenlandske ploče o kojem se izvješćuje u skladu sa stavkom 2. utvrdi da je iskorišteno 70 % dodijeljene kvote država članica, zapovjednici svaka tri dana šalju izvješća iz točke (b) stavka 1.

Članak 7.

Dopušteno odstupanje pri ocjenjivanju količina navedenih u očevidniku

Odstupajući od članka 5. stavka 2. Uredbe Komisije (EEZ) br. 2807/83 od 22. rujna 1983. o detaljnim pravilima za evidentiranje podataka o ulovu ribe država članica (8) i članka 9. stavka 2. Uredbe Komisije (EEZ) br. 2868/88 od 16. rujna 1988. o detaljnim pravilima za primjenu Programa zajedničkog međunarodnog inspekcijskog nadzora, koji je donijela Organizacija za ribarstvo na sjeverozapadnom Atlantiku (9), dopušteno odstupanje pri ocjenjivanju količina grenlandske ploče ulovljene u potpodručju 2 NAFO-a i sektoru 3KLMNO u kilogramima iznosi 8 %.

Članak 8.

Određene luke

1. Zabranjuje se iskrcaj s plovila iz članka 5. stavka 1. bilo kojih količina grenlandske ploče ulovljene u potpodručju 2 NAFO-a i sektoru 3KLMNO u bilo kojoj luci, koju nisu odredile ugovorne stranke NAFO-a. Iskrcaj grenlandske ploče u lukama država koje nisu ugovorne stranke, zabranjuje se.

2. Države članice određuju luke u kojima se može iskrcavati grenlandska ploča i utvrđuju s tim vezane postupke inspekcijskog pregleda i nadzora, uključujući uvjete evidentiranja i izvješćivanja o količinama grenlandske ploče kod svakog iskrcaja.

3. Države članice najkasnije do 15. siječnja svake godine šalju popis određenih luka, a do 31. siječnja s tim vezane postupke inspekcijskog pregleda i nadzora iz stavka 2. Komisija te informacije prosljeđuje tajništvu NAFO-a.

4. Komisija odmah šalje izvješće o određenim lukama iz stavka 2. te lukama koje za sve države članice odrede druge ugovorne stranke NAFO-a.

Članak 9.

Prethodna najava

Zapovjednici ribarskih plovila iz članka 5. stavka 1. ili njihovi predstavnici prije ulaska u određenu luku nadležnim tijelima država članica čiju luku žele koristiti, najmanje 72 sata prije predviđenog vremena dolaska u luku dostavljaju sljedeće informacije:

1.	vrijeme dolaska u određenu luku;

2.	presliku posebne dozvole za ribolov iz članka 4.;

3.	količinu grenlandske ploče zadržane na plovilu, izraženu u kilogramima žive vage;

4.	zonu ili zone u području NAFO-a gdje je ulov obavljen.

Članak 10.

Inspekcijski nadzor u luci

1. Države članice osiguravaju da se sva plovila iz članka 5. stavka 1., koja uđu u određenu luku radi iskrcaja i/ili prekrcaja grenlandske ploče ulovljene u potpodručju 2 NAFO-a i sektoru 3KLMNO, podvrgnu inspekcijskom pregledu u luci u skladu s programom lučkog inspekcijskog nadzora NAFO-a.

2. Kad su na plovilu prisutni inspektori, na tim je plovilima, na koja se odnosi stavak 1., zabranjen iskrcaj i/ili prekrcaj ulova.

3. Sve iskrcane količine važu se prema vrstama prije prekrcaja u hladnjaču ili neki drugi prostor.

4. Države članice šalju tajništvu NAFO-a odgovarajuće izvješće o lučkom inspekcijskom nadzoru, a jednu presliku istoga šalju Komisiji, u roku od 14 radnih dana od datuma zaključenja inspekcijskog nadzora.

Članak 11.

Zabrana iskrcaja i prekrcaja za plovila stranaka koje nisu ugovorne stranke

Iskrcaj i prekrcaj grenlandske ploče s plovila ili na plovila stranaka koje nisu ugovorne stranke i koja su izvodila ribolovne aktivnosti u području nadležnosti NAFO-a, zabranjuje se.

Članak 12.

Stupanje na snagu

Ova Uredba stupa na snagu sedmog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Primjenjuje se od 1. siječnja 2006.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 20. prosinca 2005.

Za Vijeće

Predsjednica

M. BECKETT

(1) Mišljenje Europskog parlamenta od 23. lipnja 2005. (još nije objavljeno u Službenom listu).

(2) SL L 378, 30.12.1978., str. 1. Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EEZ) br. 653/80 (SL L 74, 20.3.1980., str. 1.).

(3) SL L 358, 31.12.2002., str. 59.

(4) SL L 344, 31.12.2003., str. 1.

(5) SL L 12, 14.1.2005., str. 1.

(6) SL L 171, 6.7.1994., str. 7.

(7) SL L 5, 9.1.2004., str. 25.

(8) SL L 276, 10.10.1983., str. 1. Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 1804/2005 (SL L 290, 4.11.2005., str. 10.).

(9) SL L 257, 17.9.1988., str. 20. Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 494/1997. (SL L 77, 19.3.1997., str. 5.).

04/Sv. 009

Službeni list Europske unije

144

32006R2003

L 379/49

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

21.12.2006.

UREDBA KOMISIJE (EZ) br. 2003/2006

od 21. prosinca 2006.

o određivanju detaljnih pravila za financiranje izdataka u vezi sa zajedničkim uređenjem tržišta proizvodima ribarstva i akvakulture iz Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi (EFJP)

KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 104/2000 od 17. prosinca 1999. o zajedničkom uređenju tržišta proizvodima ribarstva i akvakulture (1), a posebno njezin članak 35. stavak 3.,

budući da:

(1)	Člankom 3. stavkom 2. točkom (f) Uredbe Vijeća (EZ) br. 1290/2005 od 21. lipnja 2005. o financiranju zajedničke poljoprivredne politike (2) propisuje se da Europski fond za jamstva u poljoprivredi (EFJP) na centraliziran način financira izdatke u vezi tržišta ribarstva.

(2)	Članak 35. Uredbe (EZ) br. 104/2000 navodi vrstu izdatka država članica.

(3)	Financiranje tog izdatka slijedi pravila izravnog centraliziranog upravljanja između Komisije i država članica.

(4)

Kako bi se osiguralo pravilno upravljanje sredstvima Zajednice i zaštitili financijski interesi Zajednice, Uredba (EZ) br. 1290/2005 sadrži neke obveze za države članice o upravljanju i kontroli tih sredstava, kao i informacije o njihovom pravnom i administrativnom okviru za ispunjavanje tih obveza i povratu pogrešno isplaćenih iznosa, ako se u upravljanju tim sredstvima otkriju nepravilnosti. Osim toga, financijski interesi Zajednice u pogledu izdataka financiranih u skladu s člankom 35. Uredbe (EZ) br. 104/2000 zaštićeni su odgovarajućim pravilima koja se odnose na zaštitu navedenih interesa iz Uredbe Vijeća, (EZ, Euratom) br. 1605/2002 od 25. lipnja 2002. o financijskoj Uredbi koja se primjenjuje na opći proračun Europskih zajednica (3), Uredbu (EZ) br. 1073/1999 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. svibnja 1999. o istragama koje provodi Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) (4), Uredbu Vijeća (Euratom, EZ) br. 2185/96 od 11. studenoga 1996. o provjerama i inspekcijama na terenu koje provodi Komisija s ciljem zaštite financijskih interesa Europskih zajednica od prijevara i ostalih nepravilnosti (5) i Uredbu Vijeća (EZ, Euratom) br. 2988/95 od 18. prosinca 1995. o zaštiti financijskih interesa Europskih zajednica (6).

(5)

Kako bi se osiguralo dobro upravljanje financijskim tokovima, posebno zbog toga što same države članice mobiliziraju sredstva kako bi pokrile izdatak iz članka 35. Uredbe (EZ) br. 104/2000 prije nego što Komisija nadoknadi njihove izdatke na dvogodišnjoj osnovi, države članice trebale bi prikupiti odgovarajuće informacije o izdacima i proslijediti ih Komisiji zajedno s izjavom o izdacima.

(6)	Komisija bi državama članicama trebala nadoknaditi te izdatke dvogodišnje, na osnovi tih izjava o izdacima i popratnih dokumenata uz tu izjavu.

(7)	Kako bi se Komisiji omogućilo da učinkovito koristiti informacije država članica, te bi se informacije trebale slati elektroničkim putem.

(8)

Kako bi se izbjegla primjena različitih tečajeva za plaćanje pomoći organizacijama proizvođača u valutama koje nisu euro, s jedne strane, i u izjavi o izdacima, s druge strane, dotične države članice trebale bi primjenjivati isti tečaj u svojim izjavama o izdacima koji koriste pri plaćanju korisnicima. Tečajevi koji se koriste trebaju biti određeni u skladu s operativnim događajima, kako je definirano Uredbom Komisije (EZ) br. 1925/2000 o uspostavi operativnih događaja za tečajeve koji se primjenjuju na izračun određenih iznosa u okviru mehanizama iz Uredbe Vijeća (EZ) br. 104/2000 o zajedničkom uređenju tržišta proizvodima ribarstva i akvakulture (7).

(9)	Kako bi se osigurala pravna osnova za plaćanja izvršena u prvom referentnom razdoblju, primjereno je primijeniti ovu Uredbu s retroaktivnim učinkom od 16. listopada 2006.,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Predmet

Ovom se Uredbom utvrđuju detaljna pravila za primjenu Uredbe Vijeća (EZ) br. 104/2000 u pogledu financiranja izdataka država članica u vezi sa zajedničkim uređenjem tržišta proizvodima ribarstva i akvakulture iz Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi (EFJP-a).

Članak 2.

Definicije

Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije:

„Izdaci” znači izdaci država članica u skladu s člankom 35. stavkom 1. Uredbe (EZ) br. 104/2000.

Članak 3.

Nadležno tijelo

Svaka država članica imenuje nadležno tijelo za provedbu ove Uredbe i o tome obavješćuje Komisiju.

Članak 4.

Izjave o izdacima

1. Svaka država članica sastavlja izjavu o izdacima u skladu s obrascem iz Priloga. Izjava o izdacima sastoji se od izvješća raščlanjenog u skladu s nomenklaturom proračuna Europskih zajednica i po vrsti izdataka na osnovi detaljne nomenklature koja je dostupna državama članicama. Ona obuhvaća:

(a)	izdatke koji su nastali tijekom proteklog šestomjesečnog referentnog razdoblja;

(b)	ukupne izdatke koji su nastali od početka financijske godine do kraja prethodnog šestomjesečnog referentnog razdoblja.

2. Svaka država članica prikuplja sve podatke koji se odnose na izjavu o izdacima.

3. Referentna razdoblja su šestomjesečna razdoblja od 16. listopada do 15. travnja i od 16. travnja do 15. listopada.

4. Izjava o izdacima može sadržavati ispravke iznosa prijavljenih za prethodna referentna razdoblja.

5. Nadležna tijela država članica elektroničkim putem Komisiji dostavljaju izjavu o izdacima zajedno s informacijama iz stavka 2., najkasnije 10. svibnja, odnosno 10. studenoga.

Članak 5.

Dvogodišnja plaćanja

1. Sredstva potrebna za financiranje izdataka Komisija daje na raspolaganje državama članicama u obliku dvogodišnjih nadoknada izdataka (dalje u tekstu „dvogodišnja plaćanja”).

Dvogodišnja plaćanja se određuju na osnovu izjave o izdacima koju države članice podnose u skladu s člankom 4.

2. Države članice vrše dvogodišnja plaćanja u roku 60 dana od datuma kad Komisija primi potpunu izjavu o izdacima države članice. Izjava se smatra potpunom ako Komisija u roku od 30 dana od primitka izjave ne traži dodatne informacije.

3. Dok Komisija ne doznači dvogodišnja plaćanja države članice aktiviraju sredstva potrebna za pokriće izdataka.

Članak 6.

Primjenjivi devizni tečajevi

Države članice trebaju u svojoj izjavi o izdacima primijeniti zadnji tečaj Europske središnje banke (ECB-a) prije odgovarajućeg operativnog događaja kako je definiran Uredbom (EZ) br. 1925/2000.

Članak 7.

Stupanje na snagu i primjena

Ova Uredba stupa na snagu sedmog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Primjenjuje se od 16. listopada 2006.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljenu u Bruxellesu, 21. prosinca 2006.

Za Komisiju

Joe BORG

Član Komisije

(1) SL L 17, 21.1.2000., str. 22. Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 1759/2006 (SL L 335, 1.12.2006., str. 3.).

(2) SL L 209, 11.8.2005., str. 1. Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 320/2006 (SL L 58, 28.2.2006., str. 42.).

(3) SL L 248, 16.9.2002., str. 1.

(4) SL L 136, 31.5.1999., str. 1.

(5) SL L 292, 15.11.1996., str. 2.

(6) SL L 312, 23.12.1995., str. 1.

(7) SL L 230, 12.9.2000., str. 7.

PRILOG

IZJAVA O IZDACIMA

Podaci raščlanjeni u skladu s nomenklaturom proračuna Europskih zajednica i po vrsti izdataka

Sadržaj izjave o izdacima koja se šalje Komisiji elektroničkom poštom

Zaglavlje izjave

Zaglavlje izjave sadrži:

—	identifikacijsku oznaku vrste poruke i države članice koja šalje podatke (N.B.: ova identifikacijska oznaka će se koristiti kao jamstvo da je korisnik koji prosljeđuje izjavu zaista ovlašten da to čini u ime dotične države članice). Komisija će vam poslati tu identifikacijsku oznaku,

—	razdoblje izdataka obuhvaćeno izjavom,

—	jezik izjave.

Glavni dio izjave

Glavni dio izjave sadrži sljedeće za svaku podstavku nomenklature EFJP-a:

—	identifikacijsku oznaku podstavke (npr. 110201002610033),

—	tekst podstavke na jeziku koji je odabran u zaglavlju izjave,

—	iznos prijavljen za dotično razdoblje (N) i prijavljeni kumulativni iznos od početka financijske godine. Svi iznosi trebaju biti prijavljeni u eurima.

Završni dio

Nakon popisa svih podstavki treba navesti:

—	ukupan iznos prijavljen za dotično razdoblje (N) i ukupni prijavljeni kumulativni iznos od početka financijske godine,

—	polje za napomene.

Sintaksa poruke

Opis polja

Naziv	Format	Opis
Zaglavlje izjave: učestalost podataka = 1
[IDENTIFICATION]*		Identifikacijska oznaka koju daje GD FISH
[PERIOD]	Datum (GGGGMM)	Razdoblje izdataka
[LANGUAGE]*	(2 znaka)	ISO oznaka za jezik
Glavni dio izjave: učestalost podataka = 1 do n
[SUBITEM] *	Broj (15)	Podstavka
[DESCRIPTION] *	Slobodni tekst (600)	Tekst podstavke
[AMOUNT]*	Broj 15,2)	Prijavljeni iznos
[AMOUNT CUMUL]*	Broj (15,2)	Kumulativni iznos
Završni dio: učestalost podataka = 1
[AMOUNT TOT]*	Broj (15,2)	Ukupni prijavljeni iznos
[AMOUNT CUMUL TOT]*	Broj (15,2)	Ukupni kumulativni iznos
[COMMENT]	Slobodni tekst (80)	Napomene
Polja označena zvjezdicom su obvezna.

Primjer

04/Sv. 009

Službeni list Europske unije

149

32007R0450

L 109/1

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

16.04.2007.

UREDBA VIJEĆA (EZ) br. 450/2007

od 16. travnja 2007.

o sklapanju Sporazuma o partnerstvu u ribarstvu između Gabonske Republike i Europske zajednice

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice, a posebno njegov članak 37. u vezi s člankom 300. stavkom 2. i prvim podstavkom članka 300. stavka 3.,

uzimajući u obzir prijedlog Komisije,

uzimajući u obzir mišljenje Europskog parlamenta,

budući da:

(1)	Zajednica i Gabonska Republika postigle su i parafirale Sporazum o partnerstvu u ribarstvu, koji ribarima Zajednice pruža ribolovne mogućnosti u vodama pod suverenitetom Gabonske Republike.

(2)	U interesu je Zajednice odobriti taj Sporazum.

(3)	Trebalo bi utvrditi način dodjele ribolovnih mogućnosti između država članica,

DONIJELO JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Sporazum o partnerstvu u ribarstvu između Gabonske Republike i Europske zajednice odobrava se u ime Zajednice.

Tekst Sporazuma priložen je ovoj Odluci.

Članak 2.

Ribolovne mogućnosti navedene u Protokolu Sporazumu dodjeljuju se između država članica na sljedeći način:

Kategorija ribolova	Vrsta plovila	Država članica	Povlastice ili kvota
Izlov tune	Plovila s površinskim parangalima	Španjolska	13
Izlov tune	Plovila s površinskim parangalima	Portugal	3
Izlov tune	Tunolovac s hladnjačom	Španjolska	12
Izlov tune	Tunolovac s hladnjačom	France	12

Ako zahtjevi za izdavanje povlastica za ribolov tih država članica ne iscrpljuju sve ribolovne mogućnosti propisane Protokolom, Komisija može uzeti u obzir zahtjeve za izdavanje povlastica za ribolov bilo koje druge države članice.

Članak 3.

Države članice, čija plovila love na temelju ovog Sporazuma, izvješćuju Komisiju o količinama pojedinih stokova ulovljenih u gabonskoj ribolovnoj zoni u skladu s Uredbom Komisije (EZ) br. 500/2001 od 14. ožujka 2001. o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu Uredbe Vijeća (EEZ) br. 2847/93 o nadzoru ulova s ribarskih plovila Zajednice u vodama trećih zemalja i na otvorenim morima (1).

Članak 4.

Ova Uredba stupa na snagu sedmog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Luxembourgu 16. travnja 2007.

Za Vijeće

Predsjednik

H. SEEHOFER

(1) SL L 73, 15.3.2001., str. 8.

04/Sv. 009

Službeni list Europske unije

151

22007A0426(01)

L 109/3

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

16.04.2007.

SPORAZUM O PARTNERSTVU U PODRUČJU RIBARSTVA

između Gabonske Republike i Europske zajednice

GABONSKA REPUBLIKA, dalje u tekstu: „Gabon”,

EUROPSKA ZAJEDNICA, dalje u tekstu: „Zajednica”,

dalje u tekstu „stranke”,

UZIMAJUĆI U OBZIR tijesnu suradnju između Zajednice i Gabona, posebno u kontekstu Sporazuma iz Cotonoua, kao i obostranu želju za jačanjem te suradnje,

UZIMAJUĆI U OBZIR želju obje stranke da potiču održivo iskorištavanje ribolovnih resursa putem suradnje,

UZIMAJUĆI U OBZIR Konvenciju Ujedinjenih naroda o pravu mora,

ODLUČNE u primjeni odluka i preporuka Međunarodne komisije za zaštitu atlantske tune, dalje u tekstu „ICCAT”,

SVJESNE važnosti načela iz Kodeksa odgovornog ribarstva donesenog na Konferenciji FAO-a 1995.,

ODLUČNE da surađuju u uzajamnom interesu u poticanju provedbe odgovornog ribolova da bi se osiguralo dugoročno očuvanje i održivo iskorištavanje živih morskih resursa,

UVJERENE da se takva suradnja treba odvijati u obliku inicijativa i mjera koje su sukladne s politikom i osiguravaju sinergiju napora, bilo da se provode zajednički ili pojedinačno,

ODLUČNE da u tu svrhu uspostave dijalog o sektorskoj ribarstvenoj politici koju je donijela vlada Gabona i da utvrde odgovarajuće načine za osiguranje učinkovite primjene te politike te da u taj proces uključe gospodarske subjekte i civilno društvo,

U ŽELJI da uspostave odredbe i uvjete koji uređuju ribolovne aktivnosti plovila Zajednice u gabonskim vodama i doprinos Zajednice u poticanju odgovornog ribolova u tim vodama,

ODLUČNE u provođenju bliskije gospodarske suradnju u ribarskoj industriji i s njom povezanim aktivnostima uspostavom i razvitkom zajedničkih poduzeća, koja će uključivati tvrtke iz obje stranke,

SPORAZUMJELE SU SE KAKO SLIJEDI:

Članak 1.

Područje primjene

Ovim se Sporazumom utvrđuju načela, pravila i postupci koji uređuju:

—	gospodarsku, financijsku, tehničku i znanstvenu suradnju u sektoru ribarstva s ciljem poticanja odgovornog ribolova u gabonskim vodama, da bi se osiguralo očuvanje i održivo iskorištavanje ribolovnih resursa i razvoj sektora ribarstva u Gabonu,

—	uvjete koji uređuju pristup ribolovnih plovila Zajednice gabonskim vodama,

—	suradnju u pogledu pravila o nadzoru ribolova u gabonskim vodama, da bi se osigurala usklađenost s gore navedenim pravilima i uvjetima, mjerama za učinkovito očuvanje i gospodarenje ribljim stokovima i sprječavanje nezakonitog, neprijavljenog i nereguliranog ribolova,

—	partnerstva između poduzeća kojima je cilj da u zajedničkom interesu razviju gospodarske aktivnosti u sektoru ribarstva i s njima povezane aktivnosti.

Članak 2.

Definicije

Za potrebe ovog Sporazuma:

(a)	„tijela Gabona” znači vlada Gabona;

(b)	„tijela Zajednice” znači Europska komisija;

(c)	„gabonske vode” znači vode nad kojima Gabon ima suverenitet ili nadležnost;

(d)	„ribarsko plovilo” znači svako plovilo koje je opremljeno za gospodarsko iskorištavanje živih morskih resursa;

(e)	„ribarsko plovilo Zajednice” znači ribarsko plovilo pod zastavom države članice zastave i koje je registrirano u Zajednici;

(f)	„Zajednički odbor” znači odbor sastavljen od predstavnika Zajednice i Gabona, čije su funkcije opisane u članku 9. ovog Sporazuma;

(g)	„pretovar” znači prijenos neke ili sve ribe s ribarskog plovila na drugo ribarsko plovilo u ili izvan luke;

(h)	„neobične okolnosti” znači okolnosti, osim prirodnih pojava, koje su izvan razumne kontrole jedne od stranaka te sprječavaju ribolovne aktivnosti u gabonskim vodama.

Članak 3.

Načela i ciljevi za provedbu ovog Sporazuma

1. Stranke se obvezuju da će poticati odgovorni ribolov u gabonskim vodama na načelu nediskriminacije između različitih ribarskih flota u tim vodama, ne dovodeći u pitanje sporazume sklopljene između zemalja u razvoju unutar zemljopisne regije, uključujući i uzajamne sporazume o ribolovu.

2. Stranke surađuju s ciljem provedbe sektorske ribarstvene politike, koju je donijela vlada Gabona, i u tu svrhu uspostavljaju politički dijalog o potrebnim reformama. One se savjetuju s ciljem donošenja potencijalnih mjera u tom području.

3. Stranke surađuju, zajedno ili pojedinačno, u provedbi ex ante, stalne i post ante evaluacije mjera, programa i djelatnosti koje se provode na osnovi ovog Sporazuma.

4. Stranke se obvezuju da će osigurati da se ovaj Sporazum provodi u skladu s načelima dobrog gospodarskog i socijalnog upravljanja i poštivanja stanja ribljih stokova.

5. Zapošljavanje pomoraca iz Gabona i/ili država APK-a na plovilima Zajednice uređuje Deklaracija Međunarodne organizacije rada (MOR) o temeljnim načelima i pravima na radu, koja se u cijelosti primjenjuje na odgovarajuće ugovore i opće uvjete zapošljavanja. To se posebno odnosi na slobodu udruživanja i učinkovito priznavanje prava na kolektivno pregovaranje te na ukidanje diskriminacije u pogledu zapošljavanja i obavljanja zanimanja.

Članak 4.

Znanstvena suradnja

1. Tijekom razdoblja obuhvaćenog ovim Sporazumom, Zajednica i Gabon nastoje nadzirati stanje ribolovnih resursa u ribolovnoj zoni Gabona.

2. Na temelju preporuka i odluka donesenih u okviru Međunarodne komisije za zaštitu atlantskih tuna (ICCAT) i u svjetlu najboljih raspoloživih znanstvenih savjeta, stranke se međusobno savjetuju u okviru Zajedničkog odbora iz članka 9. Sporazuma i, prema potrebi, nakon znanstvenog sastanka te sporazumno donose mjere za osiguranje održivog upravljanja ribolovnim resursima na koje utječu aktivnosti plovila Zajednice.

3. Stranke će se međusobno savjetovati izravno, uključujući i na subregionalnoj razini u okviru COREP-a (Regionalni odbor za ribarstvo za Gvinejski zaljev) ili u okviru nadležnih međunarodnih organizacija, da bi osigurale gospodarenje i očuvanje morskih resursa u Atlantskom oceanu te da bi surađivale u odgovarajućim znanstvenim istraživanjima.

Članak 5.

Pristup plovila Zajednice ribolovnim područjima u vodama Gabona

1. Gabon se obvezuje da će plovilima Zajednice odobriti obavljanje ribolovnih aktivnosti u svojoj ribolovnoj zoni u skladu s ovim Sporazumom, uključujući Protokol i njegove priloge.

2. Ribolovne aktivnosti koje uređuje ovaj Sporazum podliježu važećim zakonima i propisima u Gabonu. Tijela Gabona dužna su obavijestiti Komisiju o svim izmjenama svog zakonodavstva.

3. Gabon se obvezuje poduzeti sve odgovarajuće mjere potrebne za učinkovitu primjenu odredbi o nadzoru ribarstva u Protokolu. Plovila Zajednice surađuju s tijelima Gabona nadležnim za obavljanje takvih nadzora.

4. Zajednica je dužna poduzeti odgovarajuće mjere da bi osigurala da su njena plovila u skladu s ovim Sporazumom i zakonodavstvom koje uređuje ribolov u vodama nad kojima Gabon ima nadležnost.

Članak 6.

Dozvole

1. Plovila Zajednice mogu loviti u ribolovnoj zoni Gabona samo ako imaju važeću dozvolu za ribolov izdanu u skladu s ovim Sporazumom i njegovim Protokolom.

2. Postupak za izdavanje dozvole za ribolov za plovilo, pristojbe i način na koji će vlasnici plovila vršiti plaćanje navedeni su u Prilogu Protokolu.

Članak 7.

Financijski doprinos

1. Zajednica odobrava Gabonu financijski doprinos u skladu s odredbama i uvjetima utvrđenim u Protokolu i prilozima. Taj se jednokratni doprinos temelji na dva elementa, i to:

(a)	pristup plovila Zajednice vodama Gabona i ribolovnim resursima; i

(b)	financijski doprinos Zajednice za poticanje odgovornog ribolova i održivog iskorištavanja ribolovnih resursa u vodama Gabona.

2. Dio financijskog doprinosa iz stavka 1. točke (a) određuje se na temelju ciljeva koje su stranke odredile sporazumno u skladu s Protokolom, a koje treba postići u okviru sektorske ribarstvene politike koju je donijela vlada Gabona i u skladu s godišnjim i višegodišnjim programom za njenu provedbu.

3. Financijski doprinos koji odobrava Zajednica isplaćuje se svake godine u skladu s Protokolom i u skladu s ovim Sporazumom i Protokolom u slučaju bilo kojih promjena iznosa doprinosa zbog:

(a)	neuobičajenih okolnosti;

(b)	smanjenja ribolovnih mogućnosti odobrenih plovilima Zajednice, o kojem su se stranke sporazumno dogovorile u svrhu gospodarenja dotičnim resursima, ako se to smatra potrebnim za očuvanje i održivo iskorištavanje resursa na osnovi najboljih raspoloživih znanstvenih savjeta;

(c)	povećanja ribolovnih mogućnosti koje su odobrene plovilima Zajednice, o kojem su se stranke sporazumno dogovorile nakon što su najbolji raspoloživi znanstveni savjeti pokazali da stanje resursa to dopušta;

(d)	preispitivanja uvjeta financijske potpore za provedbu sektorske ribarstvene politike u Gabonu, ako to opravdavaju rezultati godišnjeg i višegodišnjeg programa koji su stranke utvrdile;

(e)	otkazivanja ovog Sporazuma prema članku 12.;

(f)	obustave primjene ovog Sporazuma prema članku 13.

Članak 8.

Poticanje suradnje između gospodarskih subjekata i civilnog društva

1. Stranke potiču gospodarsku, trgovinsku, znanstvenu i tehničku suradnju u sektoru ribarstva i u s njim povezanim sektorima. One se uzajamno savjetuju da bi uskladile različite mjere koje se u tu svrhu mogu poduzeti.

2. Stranke potiču razmjenu informacija o ribolovnim tehnikama i alatima, metodama konzerviranja i industrijskoj preradi proizvoda ribarstva.

3. Stranke nastoje stvoriti uvjete pogodne za poticanje odnosa između njihovih poduzeća na tehničkom, gospodarskom i trgovinskom području, poticanjem stvaranja povoljnog okruženja za razvoj poslovanja i ulaganja.

4. Stranke posebno potiču osnivanje zajedničkih poduzeća u obostranom interesu koja sustavno usklađuju sa zakonodavstvom Gabona i Zajednice.

Članak 9.

Zajednički odbor

1. Osniva se Zajednički odbor za nadzor provedbe Sporazuma. Zajednički odbor obavlja sljedeće funkcije:

(a)	nadzire ispunjavanje, tumačenje i provedbu Sporazuma, a naročito utvrđuje godišnje i višegodišnje programe iz članka 7. stavka 2. Protokola i ocjenjuje njihovu provedbu;

(b)	osigurava potrebnu vezu u pitanjima od obostranog interesa koja su povezana s ribarstvom;

(c)	djeluje u obliku foruma za mirno rješavanje sporova u pogledu tumačenja ili provedbe Sporazuma;

(d)	prema potrebi, ponovno ocjenjuje razinu ribolovnih mogućnosti i, sukladno tomu, visinu financijskog doprinosa;

(e)	sve ostale funkcije o kojima se stranke uzajamno dogovore.

2. Zajednički odbor sastaje se najmanje jednom godišnje, naizmjence u Gabonu i Zajednici, a predsjeda mu stranka koja je domaćin sastanka. Na zahtjev jedne od stranaka može se sazvati izvanredni sastanak.

Članak 10.

Zemljopisno područje na kojem se primjenjuje Sporazum

Ovaj se Sporazum primjenjuje, s jedne strane, na državna područja na kojima se primjenjuje Ugovor o osnivanju Europske zajednice i u skladu s uvjetima propisanim tim Ugovorom te, s druge strane, na državnom području Gabona.

Članak 11.

Trajanje

Ovaj se Sporazum primjenjuje šest godina od datuma njegovog stupanja na snagu; automatski se produžuje za sljedećih šest godina, ako se ne otkaže obaviješću o otkazivanju u skladu s člankom 13.

Članak 12.

Otkazivanje

1. Ovaj se Sporazum može otkazati na inicijativu jedne od stranaka u slučaju ozbiljnog neslaganja u vezi primjene odredbi propisanih Protokolom. U slučaju obustave primjene Sporazuma zainteresirana stranka obavješćuje o svojoj namjeri u pisanom obliku najmanje tri mjeseca od datuma na koji obustava proizvodi učinke. Po primitku takve obavijesti, stranke ulaze u konzultacije s ciljem rješavanja njihovih razlika mirnim putem.

2. Plaćanje financijskog doprinosa iz članka 7. smanjuje se proporcionalno i pro rata temporis za vrijeme trajanja obustave.

Članak 13.

Otkaz

1. Ovaj Sporazum može otkazati jedna od stranaka u slučaju ozbiljnih okolnosti kao što je smanjenje dotičnog ribljeg fonda, otkrivanje smanjene razine iskorištavanja ribolovnih mogućnosti odobrenih plovilima Zajednice, ili nepoštivanje obveza koje su stranke preuzele u vezi sa sprečavanjem nezakonitog, neprijavljenog i nereguliranog ribolova.

2. Dotična stranka pismenim putem izvješćuje drugu stranku o svojoj namjeri povlačenja iz Sporazuma najmanje šest mjeseci prije datuma isteka početnog razdoblja ili svakog narednog razdoblja.

3. Dostavom obavijesti iz prethodnog stavka stranke započinju savjetovanje.

4. Plaćanje financijskog doprinosa iz članka 7. se smanjuje za godinu u kojoj otkaz proizvodi učinke proporcionalno i pro rata temporis.

Članak 14.

Protokol i Prilog

Protokol i Prilog čine sastavni dio ovog Sporazuma (1).

Članak 15.

Nacionalno pravo

Aktivnosti ribarskih plovila Zajednice koja djeluju u vodama Gabona uređene su mjerodavnim pravom u Gabonu, osim ako je ovim Sporazumom, Protokolom te njegovim Prilogom i dodacima drukčije predviđeno.

Članak 16.

Stavljanje izvan snage

Na dan njegovog stupanja na snagu, ovaj Sporazum stavlja izvan snage i zamjenjuje Sporazum između Europske zajednice i Gabonske Republike o ribolovu ispred obala Gabona koji je stupio na snagu 3. prosinca 1998.

Međutim, Protokol o utvrđivanju ribolovnih mogućnosti i financijskom doprinosu koji je predviđen Sporazumom o ribarstvu između Europske zajednice i Gabonske Republike o ribolovu u obalnim vodama Gabona za razdoblje od 3. prosinca 2005. do 2. prosinca 2011. ostaje na snazi tijekom razdoblja iz članka 1. stavka 1. te čini sastavni dio ovog Sporazuma.

Članak 17.

Stupanje na snagu

Ovaj Sporazum, sastavljen u po dva primjerka na češkom, danskom, engleskom, estonskom, finskom, francuskom, grčkom, latvijskom, litavskom, mađarskom, malteškom, nizozemskom, njemačkom, poljskom, portugalskom, slovačkom, slovenskom, španjolskom, švedskom i talijanskom jeziku, s tim da je svaki tekst jednako vjerodostojan, stupa na snagu na datum kada stranke jedna drugu obavijeste u pisanom obliku da su završeni unutarnji postupci svake od njih potrebni u tu svrhu.

(1) SL L 319, 18.11.2006., str. 17.

04/Sv. 009

Službeni list Europske unije

156

32007R0509

L 122/7

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

07.05.2007.

UREDBA VIJEĆA (EZ) br. 509/2007

od 7. svibnja 2007.

o utvrđivanju višegodišnjeg plana održivog iskorištavanja stoka lista u zapadnom dijelu kanala La Manche

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice, a posebno njegov članak 37.,

uzimajući u obzir prijedlog Komisije,

uzimajući u obzir mišljenje Europskog parlamenta (1),

budući da:

(1)

nedavno znanstveno mišljenje Međunarodnog vijeća za istraživanje mora (ICES) ukazuje da je ribolovna smrtnost stoka lista u ICES-ovom odjeljku VII.e dosegla takvu razinu da se količina odraslih riba u moru smanjila do te mjere da se stok ne može sam obnoviti razmnožavanjem i da mu stoga prijeti izumiranje.

(2)	Treba poduzeti mjere za uspostavljanje višegodišnjeg plana upravljanja ribarstvom kojim se iskorištava stok lista u zapadnom dijelu kanala La Manche.

(3)	Cilj plana je osigurati iskorištavanje stoka lista u zapadnom dijelu kanala La Manche u okviru održivih ekonomskih, ekoloških i socijalnih uvjeta.

(4)

U tu svrhu Uredba Vijeća (EZ) br. 2371/2002 od 20. prosinca 2002. o očuvanju i održivom iskorištavanju ribolovnih resursa u okviru zajedničke ribarstvene politike (2) propisuje, između ostalog, da Zajednica mora primjenjivati načelo opreznog pristupa pri poduzimanju mjera za zaštitu i očuvanje stoka, za osiguranje njegovog održivog iskorištavanja i za smanjenje na najmanju mjeru utjecaja ribolova na morske ekološke sustave. Ona mora težiti postupnoj primjeni ekološki utemeljenog pristupa upravljanju ribarstvom i podupirati učinkovite ribolovne djelatnosti unutar gospodarski zdrave i konkurentne ribarske industrije koja osigurava primjereni životni standard i vodi računa o interesima potrošača.

(5)	Kako bi se ostvario taj cilj, stok lista u zapadnom dijelu kanala La Manche mora se dovesti unutar bioloških granica sigurnosti smanjenjem stope ribolovne smrtnosti i njime se mora gospodariti tako da se održi puna reproduktivna sposobnost stoka i dugoročno osigura njegov visoki prinos.

(6)	Prema mišljenju Znanstvenog, tehničkog i gospodarskog odbora za ribarstvo, stopa ribolovne smrtnosti od 0,27 odgovara visokom dugoročnom prinosu i ne ugrožava produkcijski potencijal stoka.

(7)	Takav nadzor stopa ribolovne smrtnosti može se postići uspostavljanjem odgovarajuće metode utvrđivanja razine ukupnog dopuštenog ulova (TAC) i uvođenjem sustava kojim se ribolovni napor za te stokove ograničava na razine pri kojima se TAC vjerojatno neće premašiti.

(8)	Osim mjera propisanih Uredbom Vijeća (EEZ) br. 2847/93 od 12. listopada 1993. o uspostavi sustava kontrole koji se primjenjuje na zajedničku ribarstvenu politiku (3), treba uključiti i dodatne mjere kontrole kako bi se osiguralo poštovanje mjera propisanih ovom Uredbom.

(9)	U prvoj fazi u godinama 2007., 2008. i 2009. višegodišnji plan smatrat će se planom obnavljanja, a potom planom upravljanja u smislu članaka 5. i 6. Uredbe (EZ) br. 2371/2002,

DONIJELO JE OVU UREDBU:

POGLAVLJE I.

PREDMET I CILJ

Članak 1.

Predmet

1. Ovom se Uredbom uspostavlja višegodišnji plan održivog iskorištavanja stoka lista u zapadnom dijelu kanala La Manche (dalje u tekstu: list u zapadnom dijelu kanala La Manche).

2. Za potrebe ove Uredbe, „zapadni dio kanala La Manche” znači morsko područje koje je Međunarodno vijeće za istraživanje mora označilo kao odjeljak VII.e.

Članak 2.

Cilj

1. Višegodišnji plan osigurava održivo iskorištavanje stoka lista u zapadnom dijelu kanala La Manche.

2. Taj se cilj ostvaruje postizanjem i održavanjem stope ribolovne smrtnosti od 0,27 za odgovarajuće dobne skupine.

POGLAVLJE II.

UKUPNI DOPUŠTENI ULOVI

Članak 3.

Postupak za određivanje ukupnih dopuštenih ulova

1. Za godine 2007., 2008. i 2009., Vijeće će svake godine, na prijedlog Komisije, kvalificiranom većinom odrediti ukupni dopušteni ulov (TAC) lista u zapadnom dijelu kanala La Manche, i to na onoj razini ulova koja prema znanstvenoj ocjeni Znanstvenog, tehničkog i gospodarskog odbora za ribarstvo (STECF) odgovara većoj od sljedećih vrijednosti:

(a)	onog TAC-a čija bi primjena dovela do 20 %-tnog smanjenja stope ribolovne smrtnosti u 2007. u usporedbi s prosječnom stopom ribolovne smrtnosti u godinama 2003., 2004. i 2005. prema najnovijim procjenama STECF-a;

(b)	onog TAC-a čija bi primjena dovela do stope ribolovne smrtnosti iz članka 2. stavka 2.

2. Za godine 2010., 2011. i 2012., Vijeće će svake godine, na prijedlog Komisije, kvalificiranom većinom odrediti ukupni dopušteni ulov (TAC) lista u zapadnom dijelu kanala La Manche, i to na onoj razini ulova koja prema znanstvenoj ocjeni Znanstvenog, tehničkog i gospodarskog odbora za ribarstvo (STECF) odgovara većoj od sljedećih vrijednosti:

(a)	onog TAC-a čija bi primjena dovela do 15 %-tnog smanjenja stope ribolovne smrtnosti u 2010. u usporedbi s prosječnom stopom ribolovne smrtnosti u godinama 2007., 2008. i 2009. prema najnovijim procjenama STECF-a;

(b)	onog TAC-a čija bi primjena dovela do stope ribolovne smrtnosti iz članka 2. stavka 2.

3. Za 2013. i sljedeće godine, Vijeće će svake godine, na prijedlog Komisije, kvalificiranom većinom odrediti ukupni dopušteni ulov (TAC) lista u zapadnom dijelu kanala La Manche, i to na onoj razini ulova koja će prema znanstvenoj ocjeni Znanstvenog, tehničkog i gospodarskog odbora za ribarstvo (STECF) dovesti do stope ribolovne smrtnosti iz članka 2. stavka 2.

4. Neovisno o stavku 3., ako STECF utvrdi da stopa ribolovne smrtnosti iz članka 2. stavka 2. nije postignuta do 31. prosinca 2012. stavak 2. primjenjivat će se mutatis mutandis za godine 2013., 2014. i 2015., a stavak 3. primjenjivat će se mutatis mutandis za godinu 2016.

Članak 4.

Ograničenja u vezi s promjenama TAC-a

Od prve godine primjene ove Uredbe, primjenjuju se sljedeća pravila:

(a)	ako bi primjena članka 3. dovela do toga da TAC za određenu godinu bude veći od TAC-a prethodne godine za više od 15 %, Vijeće utvrđuje TAC koji neće biti veći od TAC-a te godine za više od 15 %;

(b)	ako bi primjena članka 3. dovela do toga da TAC za određenu godinu bude manji od TAC-a prethodne godine za više od 15 %, Vijeće utvrđuje TAC koji neće biti manji od TAC-a te godine za više od 15 %.

POGLAVLJE III.

OGRANIČENJE RIBOLOVNOG NAPORA

Članak 5.

Ograničenje ribolovnog napora

1. TAC-ovi o kojima se govori u poglavlju II. dopunjavaju se sustavom ograničenja ribolovnog napora za određena zemljopisna područja i skupine ribolovnih alata kao i odgovarajućim uvjetima korištenja ribolovnih mogućnosti iz Priloga II.c Uredbe Vijeća (EZ) br. 41/2007 od 21. prosinca 2006. o utvrđivanju ribolovnih mogućnosti i srodnih uvjeta za određene riblje stokove i skupine ribljih stokova, koji se primjenjuju u vodama Zajednice i za plovila Zajednice u vodama gdje su potrebna ograničenja ulova za 2007. (4).

2. Na prijedlog Komisije, Vijeće kvalificiranom većinom određuje najveći broj dana koje na moru mogu provesti plovila koja obavljaju ribolov u zapadnom dijelu kanala La Manche i koriste povlačne mreže (koče) s gredom kod kojih veličina oka mrežnog tega iznosi 80 mm ili više kao i plovila u zapadnom dijelu kanala La Manche koja koriste mreže stajaćice kod kojih veličina oka mrežnog tega iznosi 220 mm ili manje.

3. Najveći broj dana na moru iz stavka 2. prilagođava se u istom omjeru kao što se prilagođava ribolovna smrtnost iz članka 3.

4. Neovisno o stavku 3., razina ribolovnog napora koja se utvrdi za 2008. i za 2009. godinu mora ostati na razini utvrđenoj za 2007.

POGLAVLJE IV.

PRAĆENJE, INSPEKCIJA I NADZOR

Članak 6.

Granica dopuštenog odstupanja

1. Odstupajući od članka 5. stavka 2. Uredbe Komisije (EEZ) br. 2807/83 od 22. rujna 1983. o utvrđivanju detaljnih pravila za evidentiranje podataka o ulovu ribe država članica (5), dopuštena granica odstupanja pri procjeni količina izraženih u kilogramima žive mase lista zadržanog na plovilu u zapadnom dijelu kanala La Manche iznosi 8 % vrijednosti navedene u očevidniku. Ako propisima Zajednice nije utvrđen faktor konverzije, primjenjuje se onaj faktor konverzije koji je propisala država članica pod čijom zastavom plovi dotično plovilo.

Članak 7.

Prethodna obavijest

Zapovjednik ili predstavnik zapovjednika ribarskog plovila Zajednice koje je bilo prisutno na zapadnom dijelu kanala La Manche i koje želi prekrcati bilo koju količinu lista zadržanog na plovilu ili iskrcati bilo koju količinu lista u luci ili iskrcajnom mjestu u trećoj zemlji dostavlja sljedeće podatke nadležnim tijelima države članice koja je država zastave najmanje 24 sata prije prekrcaja ili iskrcaja u trećoj zemlji:

(a)	naziv luke ili iskrcjanog mjesta;

(b)	predviđeno vrijeme dolaska u tu luku ili iskrcajno mjesto;

(c)	količine, izražene u kilogramima žive mase, svih vrsta čija masa zadržana na plovilu iznosi više od 50 kg.

Članak 8.

Odvojeno držanje lista

1. Na ribarskom plovilu Zajednice zabranjeno je držati u bilo kakvom spremniku bilo koju količinu lista pomiješanu s drugim vrstama morskih organizama.

2. Zapovjednici ribarskih plovila Zajednice pružaju inspektorima država članica potrebnu pomoć kako bi mogli obaviti unakrsnu provjeru količina navedenih u očevidniku i ulova lista zadržanih na plovilu.

Članak 9.

Prijevoz lista

1. Nadležna tijela države članice mogu propisati da se svaka količina lista koja premašuje 300 kg, a koja se ulovi na zapadnom dijelu kanala La Manche i koja se prvi put iskrcava u toj državi članici, mora izvagati u nazočnosti kontrolora prije nego se preveze na drugu lokaciju iz luke u kojoj je obavljen prvi iskrcaj.

2. Odstupajući od članka 13. Uredbe (EEZ) br. 2847/93, količine lista koje premašuju 300 kg, a koje se prevoze na mjesto koje nije mjesto iskrcaja ili uvoza, mora pratiti kopija jedne od izjava iz članka 8. stavka 1. Uredbe (EEZ) br. 2847/93 koja se odnosi na količine lista koje se prevoze. Ne primjenjuje se izuzeće predviđeno člankom 13. stavkom 4. točkom (b) Uredbe (EEZ) br. 2847/93.

Članak 10.

Posebni program praćenja

Odstupajući od članka 34.c stavka 1. Uredbe (EEZ) br. 2847/93, posebni program praćenja dotičnih stokova lista može trajati i dulje od dvije godine.

POGLAVLJE V.

ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 11.

Ocjena mjera upravljanja

U trećoj godini primjene ove Uredbe i potom svake treće godine Komisija će tražiti od STECF-a znanstveno mišljenje o stupnju napretka u ostvarenju ciljeva plana upravljanja.

Komisija će prema potrebi predlagati odgovarajuće mjere, a Vijeće će kvalificiranom većinom donositi odluke o alternativnim mjerama za ostvarenje ciljeva iz članka 2. Vijeće naročito može na prijedlog Komisije i nakon savjetovanja s Europskim parlamentom kvalificiranom većinom izmijeniti stopu ribolovne smrtnosti iz članka 2. stavka 2.

Članak 12.

Posebne okolnosti

U slučaju da STECF ukaže da reproduktivni stok lista u zapadnom dijelu kanala La Manche pokazuje smanjenu reproduktivnu sposobnost, Vijeće će na prijedlog Komisije kvalificiranom većinom odrediti TAC koji će biti niži od TAC-a predviđenog člancima 3. i 4. te donijeti mjere kontrole ribolovnog napora koje su drukčije od onih iz članka 5.

Članak 13.

Europski fond za ribarstvo

U skladu s člankom 3. stavkom 1., u godinama 2007., 2008. i 2009. višegodišnji plan smatra se planom obnavljanja u smislu članka 5. Uredbe (EZ) br. 2371/2002 i za potrebe članka 21. stavka (a) točke i. Uredbe (EZ) br. 1198/2006 (6). Nakon toga, višegodišnji plan smatra se planom upravljanja u smislu članka 6. Uredbe (EZ) br. 2371/2002 i za potrebe članka 21. stavka (a) točke iv. Uredbe (EZ) br. 1198/2006.

Članak 14.

Stupanje na snagu

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 7. svibnja 2007.

Za Vijeće

Predsjednik

H. SEEHOFER

(1) SL C 33 E, 9.2.2006., str. 495.

(2) SL L 358, 31.12.2002., str. 59.

(3) SL L 261, 20.10.1993., str. 1. Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 1967/2006 (SL L 409, 30.12.2006., str. 11.).

(4) SL L 15, 20.1.2007., str. 1. Uredba kako je izmijenjena Uredbom Komisije (EZ) br. 444/2007 (SL L 106, 24.4.2007., str. 22.).

(5) SL L 276, 10.10.1983., str. 1. Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 1804/2005 (SL L 290, 4.11.2005., str. 10.).

(6) SL L 223, 15.8.2006., str. 1.

04/Sv. 009

Službeni list Europske unije

160

32009R0217

L 087/42

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

11.03.2009.

UREDBA (EZ) br. 217/2009 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

od 11. ožujka 2009.

o podnošenju statističkih podataka o ulovu i aktivnostima država članica koje obavljaju ribolov u sjeverozapadnom Atlantiku (preinačena)

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice, a posebno njegov članak 285. stavak 1.,

uzimajući u obzir prijedlog Komisije,

djelujući u skladu s postupkom utvrđenim u članku 251. Ugovora (1),

budući da:

(1)	Uredba Vijeća (EEZ) br. 2018/93 od 30. lipnja 1993. o podnošenju statističkih podataka o ulovu i aktivnostima država članica koje obavljaju ribolov u sjeverozapadnom Atlantiku (2) nekoliko je puta bitno izmijenjena (3). Budući da su potrebne daljnje izmjene, potrebno ju je radi jasnoće preinačiti.

(2)

Konvencijom o budućoj multilateralnoj suradnji u ribarstvu sjeverozapadnog Atlantika, odobrenom Uredbom Vijeća (EEZ) br. 3179/78 (4) i kojom se uspostavlja Organizacija za ribarstvo na sjeverozapadnom Atlantiku (NAFO), od Zajednice se zahtijeva da Znanstvenom vijeću NAFO-a dostavi sve raspoložive statističke i znanstvene podatke koje Znanstveno vijeće zahtijeva za obavljanje svojega posla.

(3)	Znanstveno vijeće NAFO-a utvrdilo je da je pravovremeno dostavljanje statističkih podataka o ulovu i aktivnostima ključno za obavljanje njegovog posla pri procjeni stanja ribljih stokova u sjeverozapadnom Atlantiku.

(4)	Nekoliko država članica zatražilo je dostavljanje podataka u različitom obliku ili na različitom mediju od onog koji je naveden u Prilogu V. (istovjetno upitnicima Statlant).

(5)	Mjere potrebne za provedbu ove Uredbe treba donijeti u skladu s Odlukom Vijeća 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. o utvrđivanju postupaka za izvršavanje provedbenih ovlasti dodijeljenih Komisiji (5).

(6)

Ponajprije bi Komisiju trebalo ovlastiti za prilagodbu popisa vrsta i statističkih ribolovnih područja, opisa navedenih područja te mjera, oznaka i definicija koje se odnose na ribolovnu aktivnost, ribolovni alat, veličine plovila i načine ribolova. Budući da su te mjere općenitog opsega i namijenjene su izmjeni elemenata ove Uredbe koji nisu ključni, potrebno ih je donijeti u skladu s regulatornim postupkom s kontrolom iz članka 5.a Odluke 1999/468/EZ,

DONIJELI SU OVU UREDBU:

Članak 1.

Svaka država članica Komisiji dostavlja podatke o ulovima s plovilima koja su registrirana u državi članici ili plove pod zastavom te države članice a obavljaju ribolov u sjeverozapadnom Atlantiku, uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (Euratom, EEZ) br. 1588/90 od 11. lipnja 1990. o prijenosu povjerljivih statističkih podataka Statističkom uredu Europskih zajednica (6).

Podaci o nominalnom ulovu uključuju sve proizvode ribarstva iskrcane ili prekrcane na moru bez obzira u kojem obliku, ali isključuju količine koje odmah po ulovu završe u moru, koje se konzumiraju na plovilu ili se na plovilu koriste kao mamci. Proizvodnja akvakulture je isključena. Podaci se evidentiraju u iznosu najbliže tone žive vage koji se dobije na temelju podataka pri iskrcaju ili prekrcaju.

Članak 2.

1. Postoje dvije vrste podataka koji se dostavljaju:

(a)	godišnji nominalni ulovi, izraženi u tonama vrijednosti žive vage iskrcanih proizvoda, za svaku vrstu navedenu u Prilogu I. u svakom od statističkih ribolovnih područja sjeverozapadnog Atlantika navedenih u Prilogu II. te utvrđenih u Prilogu III.;

(b)	ulovi, kako su određeni u točki (a) i odgovarajuća ribolovna aktivnost, podijeljeni po kalendarskom mjesecu ulova, ribolovnom alatu, veličini plovila i glavnim ciljnim vrstama.

2. Podaci iz točke (a) stavka 1. dostavljaju se do 31. svibnja godine koja slijedi nakon referentne godine i to mogu biti preliminarni podaci. Podaci iz točke (b) stavka 1. podnose se do 31. kolovoza godine koja slijedi nakon referentne godine i to su konačni podaci.

Podaci iz točke (a) stavka 1. koji su podneseni kao preliminarni podaci trebaju biti jasno određeni kao takvi.

Nije potrebno dostaviti podatke za kombinacije vrsta/ribolovnih područja u kojima nije bio zabilježen ulov u referentnom razdoblju dostavljanja podataka.

Ako odnosna država članica nije obavljala ribolov u sjeverozapadnom Atlantiku u prethodnoj kalendarskoj godini, ona o tome mora obavijestiti Komisiju do 31. svibnja sljedeće godine.

3. Definicije i oznake koje treba koristiti prilikom dostavljanja podataka o ribolovnoj aktivnosti, ribolovnom alatu, načinu ribolova i veličini plovila navedeni su u Prilogu IV.

4. Komisija može izmijeniti popise vrsta i statističkih ribolovnih područja te opise tih područja, kao i mjere, oznake i definicije koje se primjenjuju na ribolovnu aktivnost, ribolovni alat, veličinu plovila i načine ribolova.

Te se mjere, namijenjene izmjeni elemenata ove Uredbe koji nisu ključni, trebaju donijeti u skladu s regulatornim postupkom s kontrolom iz članka 6. stavka 2.

Članak 3.

Osim ako je to odredbama donesenim na temelju zajedničke ribarstvene politike drukčije uvjetovano, dopušta se državi članici uporaba tehnika uzorkovanja za dobivanje podataka o ulovu za one dijelove ribarske flote za koje bi potpuna pokrivenost podatka uključivala prekomjernu primjenu upravnih postupaka. U izvješće koje se dostavlja u skladu s člankom 7. stavkom 1., država članica mora uključiti detalje o postupcima uzorkovanja zajedno s detaljima o udjelu ukupnih podataka koji su dobiveni pomoću takvih tehnika.

Članak 4.

Države članice ispunjavaju svoje obveze prema Komisiji u skladu s člancima 1. i 2. dostavljanjem podataka u formatu koji je prikazan u Prilogu V.

Države članice mogu dostaviti podatke u formatu koji je podrobno opisan u Prilogu VI.

Uz prethodnu suglasnost Komisije, države članice mogu dostaviti podatke u drugačijem obliku ili na drugačijem mediju.

Članak 5.

U roku od 24 sata od primitka izvješća, kada je to moguće, Komisija prosljeđuje izvršnom tajniku NAFO-a informacije koje su sadržane u njima.

Članak 6.

1. Komisiji pomaže Stalni odbor za poljoprivrednu statistiku, uspostavljen Odlukom Vijeća 72/279/EEZ (7), dalje u tekstu „Odbor”.

2. Kod upućivanja na ovaj stavak primjenjuje se članak 5.a stavci 1. do 4. i članak 7. Odluke 1999/468/EZ, vodeći pritom računa o odredbama njezinog članka 8.

Članak 7.

1. Države članice trebaju dostaviti Komisiji do 28. srpnja 1994. godine detaljno izviješće u kome opisuju kako su došle do podataka o ulovu i navode stupanj reprezentativnosti i pouzdanosti tih podataka. Komisija, u suradnji s državama članicama, sastavlja sažetak tih izvješća.

2. Države članice obavješćuju Komisiju o svim preinakama podataka iz stavka 1. u roku od tri mjeseca od njihovog uvođenja.

3. Metodološka izvješća, raspoloživost podataka i pouzdanost podataka iz stavka 1. i druga relevantna pitanja vezana uz primjenu ove Uredbe pregledavaju se jedanput godišnje u okviru nadležne Radne skupine Odbora.

Članak 8.

1. Ovime se stavlja se izvan snage Uredba (EEZ-a) br. 2018/93.

2. Upućivanja na Uredbu stavljenu izvan snage smatraju se upućivanjima na ovu Uredbu i čitaju se u skladu s korelacijskom tablicom iz Priloga VIII.

Članak 9.

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Strasbourgu 11. ožujka 2009.

Za Europski parlament

Predsjednik

H.-G. PÖTTERING

Za Vijeće

Predsjednik

A. VONDRA

(1) Mišljenje Europskog parlamenta od 17. lipnja 2008. (još nije objavljeno u Službenom listu) i Odluka Vijeća od 26. veljače 2009.

(2) SL L 186, 28.7.1993., str. 1.

(3) Vidjeti Prilog VI.

(4) SL L 378, 30.12.1978., str. 1.

(5) SL L 184, 17.7.1999., str. 23.

(6) SL L 151, 15.6.1990., str. 1.

(7) SL L 179, 7.8.1972., str. 1.

PRILOG I.

POPIS VRSTA KOJE SU PRIJAVLJENE U STATISTICI O GOSPODARSKOM ULOVU ZA SJEVEROZAPADNI ATLANTIK

Države članice moraju izvijestiti o nominalnom ulovu navedenih vrsta označenih zvjezdicom (*). Izvještavanje o nominalnom ulovu ostalih vrsta neobavezno je što se tiče identifikacije pojedinačnih vrsta. Međutim, ako podaci za pojedinačne vrste nisu predani, podaci se uključuju u skupne kategorije. Države članice mogu dostaviti podatke za vrste koje nisu na popisu pod uvjetom da su one jasno označene.

Napomena

„o.v.” je kratica za „nije drugdje naznačeno”.

Hrvatski naziv	Troslovna oznaka	Znanstveni naziv
PRIDNENE RIBE
bakalar	COD (*)	Gadus morhua
koljak	HAD (*)	Melanogrammus aeglefinus
bodećnjaci o.v.	RED (*)	Sebastes spp.
srebrni oslić	HKS (*)	Merluccius bilinearis
tabinja vrste Urophycis chuss	HKR (*)	Urophycis chuss
ugljenar	POK (*)	Pollachius virens
bodečnjak mali (jauk)	REG (*)	Sebastes marinus
dubokomorski bodečnjak	REB (*)	Sebastes mentella
američka ploča	PLA (*)	Hippoglossoides platessoides
pašara	WIT	Glyptocephalus cynoglossus
žutorepi list	YEL (*)	Limanda ferruginea
grenlandska ploča	GHL (*)	Reinhardtius hippoglossoides
atlantska ploča	HAL (*)	Hippoglossus hippoglossus
američka zimska ploča	FLW (*)	Pseudopleuronectes americanus
velikozuba ljetna ploča	FLS (*)	Paralichthys dentatus
staklasti romb	FLD (*)	Scophthalmus aquosus
plosnatice o.v.	FLX	Pleuronectiformes
američka grdobina	ANG (*)	Lophius americanus
lastavice roda Prionotus	SRA	Prionotus spp.
atlantski mali bakalar	TOM	Microgadus tomcod
antimora	ANT	Antimora rostrata
ugotica pučinka	WHB	Micromesistius poutassou
Tautogolabrus adspersus	CUN	Tautogolabrus adspersus
kljovan	USK	Brosme brosme
grenlandski bakalar	GRC	Gadus ogac
plavi manjić (ling)	BLI	Molva dypterygia
manjić	LIN (*)	Molva molva
morski okun	LUM (*)	Cyclopterus lumpus
sjeverna kraljevska ugotica	KGF	Menticirrhus saxatilis
sjeverna četverozupka	PUF	Sphoeroides maculatus
živorodci o.v.	ELZ	Lycodes spp.
američka ugotica	OPT	Zoarces americanus
polarni bakalar	POC	Boreogadus saida
tuponosi grenadir	RNG	Coryphaenoides rupestris
grenadir	RHG	Macrourus berglax
hujice	SAN	Ammodytes spp.
morski glavači o.v.	SCU	Myoxocephalus spp.
Stenotomus chrysops	SCP	Stenotomus chrysops
tautog	TAU	Tautoga onitis
Lopholatilus chamaeleonticeps	TIL	Lopholatilus chamaeleonticeps
bijela tabinja	HKW (*)	Urophycis tenuis
morski somovi o.v.	CAT (*)	Anarhichas spp.
atlantski morski som (kasatka)	CAA (*)	Anarhichas lupus
pjegasti morski som	CAS (*)	Anarhichas minor
pridnene ribe, koštunjače o.v.	GRO	Osteichthyes
PELAGIČNE RIBE
haringe (sleđevi)	HER (*)	Clupea harengus
skuša	MAC (*)	Scomber scombrus
atlantska plotica	BUT	Peprilus triacanthus
atlantski menhaden	MHA (*)	Brevoortia tyrannus
proskok	SAU	Scomberesox saurus
zaljevski inćun	ANB	Anchoa mitchilli
strijelka	BLU	Pomatomus saltatrix
konjski trbobok	CVJ	Caranx hippos
rumbac, trup	FRI	Auxis thazard
kraljevska skuša	KGM	Scomberomorus cavalla
atlantska kraljevska skuša	SSM (*)	Scomberomorus maculatus
jedran	SAI	Istiophorus albicans
bijeli iglan	WHM	Tetrapturus albidus
atlantski plavi iglan	BUM	Makaira nigricans
iglun	SWO	Xiphias gladius
tunj dugokrilac	ALB	Thunnus alalunga
palamida	BON	Sarda sarda
tunj crnopjeg, luc	LTA	Euthynnus alletteratus
velikooka tuna	BET	Thunnus obesus
plavoperajna tuna	BFT	Thunnus thynnus
tunj prugavac	SKJ	Katsuwonus pelamis
žutoperajna tuna	YFT	Thunnus albacares
tune o.v.	TUN	Thunnini
pelagične ribe, koštunjače o.v.	PEL	Osteichthyes
OSTALE RIBE KOŠTUNJAČE
haringolika lojka	ALE	Alosa pseudoharengus
gofovi o.v.	AMX	Seriola spp.
američki ugor	COA	Conger oceanicus
američka jegulja	ELA	Anguilla rostrata
američka čepa	SHA	Alosa sapidissima
srebrnjaci roda Argentina o.v.	ARG	Argentina spp.
kalifornijski koraf	CKA	Micropogonias undulatus
atlantska iglica	NFA	Strongylura marina
atlantska vretenasta haringa	THA	Opisthonema oglinum
Bairdov glatkoglavac	ALC	Alepocephalus bairdii
atlantski crnelj	BDM	Pogonias cromis
crnomorski lubin	BSB	Centropristis striata
modroleđa haringa	BBH	Alosa aestivalis
kapelan	CAP (*)	Mallotus villosus
zlatovčice o.v.	CHR	Salvelinus spp.
kobija	CBA	Rachycentron canadum
strijela	POM	Trachinotus carolinus
zapadnoatlantska čepa	SHG	Dorosoma cepedianum
morski hroktači o.v.	GRX	Haemulidae
američka jesenska čepa	SHH	Alosa mediocris
gušterani	LAX	Notoscopelus spp.
cipli o.v.	MUL	Mugilidae
Peprilus alepidotus	HVF	Peprilus alepidotus
američki hroktač	PIG	Orthopristis chrysoptera
Osmerus mordax	SMR	Osmerus mordax
crvena hama, musar	RDM	Sciaenops ocellatus
pagar	RPG	Pagrus pagrus
hrapavi šarun	RSC	Trachurus lathami
Diplectrum formosum	PES	Diplectrum formosum
ljuskavka vrste Archosargus probatocephalus	SPH	Archosargus probatocephalus
sjenka vrste Leiostomus xanthurus	SPT	Leiostomus xanthurus
točkasta američka sijenka	SWF	Cynoscion nebulosus
mekousna američka sijenka	STG	Cynoscion regalis
prugasti lubin	STB	Morone saxatilis
jesetre o.v.	STU	Acipenseridae
atlantski tarpon	TAR	Megalops atlanticus
pastrve o.v.	TRO	Salmo spp.
američki lubin	PEW	Morone americana
sluzoglavke (alfonsini)	ALF	Beryx spp.
kostelj piknjavac	DGS (*)	Squalus acanthias
kostelji o.v.	DGX (*)	Squalidae
kučina	POR (*)	Lamna nasus
sklatovke o.v.	SHX	Squaliformes
kučak	SMA	Isurus oxyrinchus
volonja vrste Rhizoprionodon terraenovae	RHT	Rhizoprionodon terraenovae
crna morska mačka	CFB	Centroscyllium fabricii
grenlandski morski pas	GSK	Somniosus microcephalus
psina golema	BSK	Cetorhinus maximus
mala raža	RJD	Leucoraja erinacea
raža vrste Dipturus laevis	RJL	Dipturus laevis
zimska raža	RJT	Leucoraja ocellata
zvjezdasta raža glatica	RJR	Amblyraja radiata
glatka raža	RJS	Malacoraja senta
Bathyraja spinicauda	RJQ	Bathyraja spinicauda
arktička raža	RJG	Amblyraja hyperborea
raže o.v.	SKA (*)	Raja spp.
koštunjače o.v.	FIN	Osteichthyes
MORSKI BESKRALJEŽNJACI
lignja vrste Loligo pealeii	SQL (*)	Loligo pealeii
lignjun	SQI (*)	Illex illecebrosus
lignje o.v.	SQU (*)	Loliginidae, Ommastrephidae
atlantska papalonga	CLR	Ensis directus
tvrda ladinka	CLH	Mercenaria mercenaria
islandska školjka	CLQ	Arctica islandica
pješčanica	CLS	Mya arenaria
ovalna koritnica	CLB	Spisula solidissima
školjkaši o.v.	CLX	Bivalvia
zaljevska kapica	SCB	Argopecten irradians
američka kapica	SCC	Argopecten gibbus
islandska kapica	ISC	Chlamys islandica
Magellanova kapica	SCA	Placopecten magellanicus
pokrovnjače (kapice) o.v.	SCX	Pectinidae
američka kamenica	OYA	Crassostrea virginica
dagnja	MUS	Mytilus edulis
zvrkovi o.v.	WHX	Busycon spp.
nanari (ogrci, turbani) o.v.	PER	Littorina spp.
morski mekušci o.v.	MOL	Mollusca
atlantska kamena rakovica	CRK	Cancer irroratus
modra rakovica	CRB	Callinectes sapidus
zelena rakovica	CRG	Carcinus maenas
sjeverna velika rakovica	CRJ	Cancer borealis
kraljičina rakovica	CRQ	Chionoecetes opilio
crvena rakovica	CRR	Geryon quinquedens
kraljevska kamena rakovica	KCT	Lithodes maja
kratkorepi morski rakovi o.v.	CRA	Brachyura
američki hlap	LBA	Homarus americanus
sjeverna kozica	PRA (*)	Pandalus borealis
Ezopova kozica	AES	Pandalus montagui
kozice roda Penaeus o.v.	PEN (*)	Penaeus spp.
hladnovodne kozice roda Pandalus	PAN (*)	Pandalus spp.
morski rakovi o.v.	CRU	Crustacea
morski ježinac	URC	Strongylocentrotus spp.
morski crvi o.v.	WOR	Polychaeta
potkovičasti rak	HSC	Limulus polyphemus
morski beskralježnjaci o.v.	INV	Invertebrata
MORSKE ALGE
smeđe alge	SWB	Phaeophyceae
crvene alge	SWR	Rhodophyceae
morske alge o.v.	SWX	Algae
TULJANI
grenlandski sedlasti tuljan	SEH	Pagophilus groenlandicus
tuljan mjehuraš	SEZ	Cystophora cristata

PRILOG II.

STATISTIČKA RIBOLOVNA PODRUČJA SJEVEROZAPADNOG ATLANTIKA ZA KOJA JE POTREBNO DOSTAVITI PODATKE

Potpodručje 0.

Zona 0. A

Zona 0. B

Potpodručje 1.

Zona 1. A

Zona 1. B

Zona 1. C

Zona 1. D

Zona 1. E

Zona 1. F

Zona 1. NP (nije poznato)

Potpodručje 2.

Zona 2. G

Zona 2. H

Zona 2. J

Zona 2. NP (nije poznato)

Potpodručje 3.

Zona 3. K

Zona 3. L

Zona 3. M

Zona 3. N

Zona 3. O

Zona 3. P

Podzona 3. P.n

Podzona 3. P.s

Zona 3. NP (nije poznato)

Potpodručje 4.

Zona 4. R

Zona 4. S

Zona 4. T

Zona 4. V

Podzona 4. V.n

Podzona 4. V.s

Zona 4. W

Zona 4. X

Zona 4. NP (nije poznato)

Potpodručje 5.

Zona 5. Y

Zona 5. Z

Podzona 5. Z.e

Podjedinica 5. Z.c

Podjedinica 5. Z.u

Podzona 5. Z.w

Zona 5. NP (nije poznato)

Potpodručje 6.

Zona 6. A

Zona 6. B

Zona 6. C

Zona 6. D

Zona 6. E

Zona 6. F

Zona. 6. G

Zona. 6. H

Zona. 6. NP (nije poznato)

Statistička ribolovna područja sjeverozapadnog Atlantika

PRILOG III.

OPIS POTPODRUČJA I ZONA NAFO-a ZA POTREBE STATISTIKE RIBARSTVA I PROPISA U SJEVEROZAPADNOM ATLANTIKU

Znanstvena i statistička potpodručja, zone i podzone predviđene člankom XX. Konvencije o Organizaciji za ribarstvo na sjeverozapadnom Atlantiku jesu sljedeća:

Potpodručje 0

Dio konvencijskog područja koji je na jugu omeđen crtom koja se proteže ravno prema istoku od točke 61°00′ sjeverne geografske širine i 65°00′ zapadne geografske dužine do točke 61°00′ sjeverne geografske širine i 59°00′ zapadne geografske dužine, potom u jugoistočnom smjeru uzduž loksodrome do točke na 60°12′ sjeverne geografske širine i 57°13′ zapadne geografske dužine; potom je na istoku omeđen nizom geodetskih crta koje povezuju sljedeće točke:

Točka br.	Geografska širina	Geografska dužina
1	60°12′0	57°13′0
2	61°00′0	57°13′1
3	62°00′5	57°21′1
4	62°02′3	57°21′8
5	62°03′5	57°22′2
6	62°11′5	57°25′4
7	62°47′2	57°41′0
8	63°22′8	57°57′4
9	63°28′6	57°59′7
10	63°35′0	58°02′0
11	63°37′2	58°01′2
12	63°44′1	57°58′8
13	63°50′1	57°57′2
14	63°52′6	57°56′6
15	63°57′4	57°53′5
16	64°04′3	57°49′1
17	64°12′2	57°48′2
18	65°06′0	57°44′1
19	65°08′9	57°43′9
20	65°11′6	57°44′4
21	65°14′5	57°45′1
22	65°18′1	57°45′8
23	65°23′3	57°44′9
24	65°34′8	57°42′3
25	65°37′7	57°41′9
26	65°50′9	57°40′7
27	65°51′7	57°40′6
28	65°57′6	57°40′1
29	66°03′5	57°39′6
30	66°12′9	57°38′2
31	66°18′8	57°37′8
32	66°24′6	57°37′8
33	66°30′3	57°38′3
34	66°36′1	57°39′2
35	66°37′9	57°39′6
36	66°41′8	57°40′6
37	66°49′5	57°43′0
38	67°21′6	57°52′7
39	67°27′3	57°54′9
40	67°28′3	57°55′3
41	67°29′1	57°56′1
42	67°30′7	57°57′8
43	67°35′3	58°02′2
44	67°39′7	58°06′2
45	67°44′2	58°09′9
46	67°56′9	58°19′8
47	68°01′8	58°23′3
48	68°04′3	58°25′0
49	68°06′8	58°26′7
50	68°07′5	58°27′2
51	68°16′1	58°34′1
52	68°21′7	58°39′0
53	68°25′3	58°42′4
54	68°32′9	59°01′8
55	68°34′0	59°04′6
56	68°37′9	59°14′3
57	68°38′0	59°14′6
58	68°56′8	60°02′4
59	69°00′8	60°09′0
60	69°06′8	60°18′5
61	69°10′3	60°23′8
62	69°12′8	60°27′5
63	69°29′4	60°51′6
64	69°49′8	60°58′2
65	69°55′3	60°59′6
66	69°55′8	61°00′0
67	70°01′6	61°04′2
68	70°07′5	61°08′1
69	70°08′8	61°08′8
70	70°13′4	61°10′6
71	70°33′1	61°17′4
72	70°35′6	61°20′6
73	70°48′2	61°37′9
74	70°51′8	61°42′7
75	71°12′1	62°09′1
76	71°18′9	62°17′5
77	71°25′9	62°25′5
78	71°29′4	62°29′3
79	71°31′8	62°32′0
80	71°32′9	62°33′5
81	71°44′7	62°49′6
82	71°47′3	62°53′1
83	71°52′9	63°03′9
84	72°01′7	63°21′1
85	72°06′4	63°30′9
86	72°11′0	63°41′0
87	72°24′8	64°13′2
88	72°30′5	64°26′1
89	72°36′3	64°38′8
90	72°43′7	64°54′3
91	72°45′7	64°58′4
92	72°47′7	65°00′9
93	72°50′8	65°07′6
94	73°18′5	66°08′3
95	73°25′9	66°25′3
96	73°31′1	67°15′1
97	73°36′5	68°05′5
98	73°37′9	68°12′3
99	73°41′7	68°29′4
100	73°46′1	68°48′5
101	73°46′7	68°51′1
102	73°52′3	69°11′3
103	73°57′6	69°31′5
104	74°02′2	69°50′3
105	74°02′6	69°52′0
106	74°06′1	70°06′6
107	74°07′5	70°12′5
108	74°10′0	70°23′1
109	74°12′5	70°33′7
110	74°24′0	71°25′7
111	74°28′6	71°45′8
112	74°44′2	72°53′0
113	74°50′6	73°02′8
114	75°00′0	73°16′3
115	75°05′	73°30′

i potom ravno prema sjeveru do paralele 78°10′ sjeverne geografske širine; a potom je na zapadu omeđen crtom koja počinje na 61°00′ sjeverne geografske širine i 65°00′ zapadne geografske dužine i proteže se u sjeverozapadnom smjeru uzduž loksodrome do East Bluffa na obali Baffinovog otoka (61°55′ sjeverne geografske širine i 66°20′ zapadne geografske dužine), a potom u sjevernom smjeru uzduž obale Baffinovog otoka, otoka Bylot, Devon i Ellesmere i naprijed po meridijanu 80o zapadne geografske dužine u vodama između tih otoka do 78°10′ sjeverne geografske širine; te je na sjeveru omeđen paralelom 78°10′ sjeverne geografske širine.

Potpodručje 0 sastoji se od dvije zone

Zona 0.A

Dio potpodručja koje leži sjeverno od paralele 66°15′ sjeverne geografske širine.

Zona 0.B

Dio potpodručja koje leži južno od paralele od 66°15′ sjeverne geografske širine.

Potpodručje 1.

Dio konvencijskog područja koje leži istočno od potpodručja 0 te sjeverno i istočno od loksodrome koja spaja točku na 60°12′ sjeverne geografske širine i 57°13′ zapadne geografske dužine s točkom na 52°15′ sjeverne geografske širine i 42°00′ zapadne geografske dužine.

Potpodručje 1. sastoji se od šest zona

Zona 1.A

Dio potpodručja koje leži sjeverno od paralele 68°50′ sjeverne geografske širine (Christianshaab).

Zona 1.B

Dio potpodručja koje leži između paralele 66°15′ sjeverne geografske širine (5 nautičkih milja sjeverno od Umanarsugssuaka) i paralele 68°50′ sjeverne geografske širine (Christianshaab).

Zona 1.C

Dio potpodručja koje leži između paralele 64°15′ sjeverne geografske širine (4 nautičke milje sjeverno od Godthaaba) i paralele 66°15′ sjeverne geografske širine (5 nautičkih milja sjeverno od Umanarsugssuak).

Zona 1.D

Dio potpodručja koje leži između paralele 62°30′ sjeverne geografske širine (ledenjak Frederikshaab) i paralele 64°15′ sjeverne geografske širine (4 nautičke milje sjeverno od Godthaaba).

Zona 1.E

Dio potpodručja koje leži između paralele 60°45′ sjeverne geografske širine (Cape Desolation) i paralele 62°30′ sjeverne geografske širine (ledenjak Frederikshaab).

Zona 1.F

Dio potpodručja koje leži južno od paralele 60°45′ sjeverne geografske širine (Cape Desolation).

Potpodručje 2.

Dio konvencijskog područja koje leži istočno od meridijana 64°30′ zapadne geografske dužine u području tjesnaca Hudson, južno od potpodručja 0, južno i zapadno od potpodručja 1. i sjeverno od paralele 52°15′ sjeverne geografske širine.

Potpodručje 2. sastoji se od tri zone.

Zona 2.G

Dio potpodručja koje leži sjeverno od paralele 57°40′ sjeverne geografske širine (Cape Mugford).

Zona 2.H

Dio potpodručja koje leži između paralele 55°20′ sjeverne geografske širine (Hopedale) i paralele 57°40′ sjeverne geografske širine (Cape Mugford).

Zona 2.J

Dio potpodručja koje leži južno od paralele 55°20′ sjeverne geografske širine (Hopedale).

Potpodručje 3.

Dio konvencijskog područja koje leži južno od paralele 52°15′ sjeverne geografske širine i prema istoku od crte koja se proteže ravno prema sjeveru od Cape Baulda na sjevernoj obali otoka Newfoundland do 52°15′ sjeverne geografske širine; sjeverno od paralele 39°00′ sjeverne geografske širine; te istočno i sjeverno od loksodrome koja započinje na 39°00′ sjeverne geografske širine, 50°00′ zapadne geografske dužine i proteže se u sjeverozapadnom smjeru da bi prošla kroz točku na 43°30′ sjeverne geografske širine, 55°00′ zapadne geografske dužine u smjeru točke 47°50′ sjeverne geografske širine, 60°00′ zapadne geografske dužine dok ne presiječe ravnu crtu koja spaja Cape Ray, 47°37,0′ sjeverne geografske širine; 59°18,0′ zapadne geografske dužine na obali otoka Newfoundland, s Cape Northom, 47°02,0′ sjeverne geografske širine; 60°25,0′ zapadne geografske dužine na otok Cape Breton; potom u sjeveroistočnom smjeru uzduž navedene crte do Cape Raya, 47°37,0′ sjeverne geografske širine, 59°18,0′ zapadne geografske dužine.

Potpodručje 3. sastoji se od šest zona

Zona 3.K

Dio potpodručja koje leži sjeverno od paralele 49°15′ sjeverne geografske širine (Cape Freels, Newfoundland).

Zona 3.L

Dio potpodručja koje leži između obale Newfoundlanda od Cape Freelsa do Cape St Mary i crte opisane kako slijedi: započinje na Cape Freelsu, potom ravno prema istoku do meridijana 46°30′ zapadne geografske dužine, potom ravno prema jugu do paralele 46°00′ sjeverne geografske širine, potom ravno prema zapadu na meridijan 54°30′ zapadne geografske dužine, potom uzduž loksodrome do Cape St Mary, Newfoundland.

Zona 3.M

Dio potpodručja koje leži južno od paralele 49°15′ sjeverne geografske širine i istočno od meridijana 46°30′ zapadne geografske dužine.

Zona 3.N

Dio potpodručja koje leži južno od paralele 46°00′ sjeverne geografske širine i između meridijana 46°30′ zapadne geografske dužine i meridijana 51°00′ zapadne geografske dužine.

Zona 3.O

Dio potpodručja koje leži južno od paralele 46°00′ sjeverne geografske širine i između meridijana 51°00′ zapadne geografske dužine i meridijana 54°30′ zapadne geografske dužine.

Zona 3.P

Dio potpodručja koje leži južno od obale Newfoundlanda i zapadno od crte Cape St Mary, Newfoundland, do točke 46°00′ sjeverne geografske širine, 54°30′ zapadne geografske dužine, potom ravno prema jugu do granice potpodručja.

Zona 3.P podijeljen je na dvije podzone:

3.Pn — sjeverozapadna podzona — dio zone 3.P koji leži sjeverozapadno od crte koja se proteže od 47°30,7′ sjeverne geografske širine; 57°43,2′ zapadne geografske dužine, i približno jugozapadno do točke 46°50,7′ sjeverne geografske širine i 58°49,0′ zapadne geografske dužine;

3.Ps — jugoistočna podzona — dio zone 3.P koji leži jugoistočno od crte utvrđene za podzonu 3.Pn.

Potpodručje 4.

Dio konvencijskog područja koje leži sjeverno od paralele 39°00′ sjeverne geografske širine, zapadno od potpodručja 3. i istočno od crte opisane kako slijedi:

započinje na krajnjem završetku međunarodne granice između Sjedinjenih Američkih Država i Kanade u kanalu Grand Manan, na točki 44°46′35,346″ sjeverne geografske širine; 66°54′11,253″ zapadne geografske dužine; potom ravno prema jugu do paralele 43°50′ sjeverne geografske širine; potom ravno prema zapadu na meridijan 67°24′27,24″ zapadne geografske dužine; potom uzduž geodetske crte u jugozapadnom smjeru do točke na 42°53′14″ sjeverne geografske širine i 67°44′35″ zapadne geografske dužine; potom uzduž geodetske crte u jugoistočnom smjeru do točke 42°31′08″ sjeverne geografske širine i 67°28′05″ zapadne geografske dužine; potom uzduž geodetske crte do točke 42°20′ sjeverne geografske širine i 67°18′13,15″ zapadne geografske dužine;

potom ravno prema istoku na točku 66°00′ zapadne geografske dužine; potom uzduž loksodrome u jugoistočnom smjeru do točke 42°00′ sjeverne geografske širine i 65°40′ zapadne geografske dužine i potom ravno prema jugu do paralele 39°00′ sjeverne geografske širine.

Potpodručje 4. sastoji se od šest zona

Zona 4.R

Dio potpodručja koje leži između obale Newfoundlanda od Cape Baulda do Cape Raya i crte opisane kako slijedi: započinje na Cape Bauldu, potom ravno prema sjeveru na paralelu 52°15′ sjeverne geografske širine, potom ravno prema zapadu do obale Labradora, potom uzduž obale Labradora do krajnjeg završetka granice Labrador-Quebec, potom uzduž loksodrome u jugozapadnom smjeru do točke 49°25′ sjeverne geografske širine, 60°00′ zapadne geografske dužine, potom ravno prema jugu do točke 47°50′ sjeverne geografske širine, 60°00′ zapadne geografske dužine, potom uzduž loksodrome u jugoistočnom smjeru do točke na kojoj granica potpodručja 3. presijeca ravnu crtu koja spaja Cape North, Nova Škotska, s Cape Rayom, Newfoundland, potom do Cape Raya, Newfoundland.

Zona 4.S

Dio potpodručja koje leži između južne obale Quebeca od krajnjeg završetka granice Labrador-Quebec do Pointe-des-Montsa i crte opisane kako slijedi: započinje na Pointe-des-Montsu, potom ravno prema istoku do točke na 49°25′ sjeverne geografske širine, 64°40′ zapadne geografske dužine, potom uzduž loksodrome u smjeru jug-jugoistok do točke na 47°50′ sjeverne geografske širine, 60°00′ zapadne geografske dužine, potom ravno prema sjeveru do točke at 49°25′ sjeverne geografske širine, 60°00′ zapadne geografske dužine, potom uzduž loksodrome u sjeveroistočnom smjeru do krajnjeg završetka granice Labrador-Quebeca.

Zona 4.T

Dio potpodručja koje leži između obala Nove Škotske, Novog Brunswicka i Quebeca od Cape Northa do Pointe -des-Monts i crte opisane kako slijedi: započinje na Pointe-des-Montsu, potom ravno prema istoku do točke na 49°25′ sjeverne geografske širine, 64°40′ zapadne geografske dužine, potom uzduž loksodrome u jugoistočnom smjeru do točke na 47°50′ sjeverne geografske širine, 60°00′ zapadne geografske dužine, potom uzduž loksodrome u južnom smjeru do Cape Northa, Nova Škotska.

Zona 4.V

Dio potpodručja koje leži između obale Nove Škotske između Cape Northa i Fourchua i crte opisane kako slijedi: započinje na Fourchu, potom uzduž loksodrome u istočnom smjeru do točke 45°40′ sjeverne geografske širine, 60°00′ zapadne geografske dužine, potom ravno prema jugu uzduž meridijana 60°00′ zapadne geografske dužine do paralele 44°10′ sjeverne geografske širine, potom ravno prema istoku do meridijana 59°00′ zapadne geografske dužine, potom ravno prema jugu do paralele 39°00′ sjeverne geografske širine, potom ravno prema istoku do točke na kojoj se granica između potpodručja 3. i 4. spaja s 39. paralelom sjeverne geografske širine, potom uzduž granice između potpodručja 3. i 4. i crte koja se nastavlja u sjeverozapadnom smjeru do točke na 47°50′ sjeverne geografske širine, 60°00′ zapadne geografske dužine, a potom uzduž loksodrome u južnom smjeru do Cape Northa, Nova Škotska.

Zona 4.V podijeljen je na dvije podzone:

4.Vn — sjeverna podzona — dio zone 4.V koji leži sjeverno od paralele 45°40′ sjeverne geografske širine;

4.Vs — južna podzona — dio zone 4.V koji leži južno od paralele 45°40′ sjeverne geografske širine.

Zona 4.W

Dio potpodručja koje leži između obale Nove Škotske od Halifaxa do Fourchua i crte opisane kako slijedi: započinje u Fourchuu, potom uzduž loksodrome u istočnom smjeru do točke na 45°40′ sjeverne geografske širine, 60°00′ zapadne geografske dužine, potom ravno prema jugu uzduž 60°00′ meridijana zapadne geografske dužine do paralele 44°10′ sjeverne geografske širine, potom ravno prema istoku do 59. meridijana zapadne geografske dužine, potom ravno prema jugu do 39. paralele sjeverne geografske širine, potom ravno prema zapadu do meridijana 63°20′ zapadne geografske dužine, potom ravno prema sjeveru do točke na tom meridijanu na 44°20′ sjeverne geografske širine, potom uzduž loksodrome u sjeverozapadnom smjeru do Halifaxa, Nova Škotska.

Zona 4.X

Dio potpodručja koje leži između zapadne granice potpodručja 4. i obala Novog Brunswicka i Nove Škotske od krajnjeg završetka granice između Novog Brunswicka i Mainea do Halifaxa, i crte opisane kako slijedi: započinje u Halifaxu, potom uzduž loksodrome u jugoistočnom smjeru do točke na 44°20′ sjeverne geografske širine, 63°20′ zapadne geografske dužine, potom ravno prema jugu do 39.paralele sjeverne geografske širine, a potom ravno prema zapadu do meridijana 65°40′ zapadne geografske dužine.

Potpodručje 5.

Dio konvencijskog područja koje leži zapadno od zapadne granice potpodručja 4., sjeverno od 39. paralele sjeverne geografske širine, te istočno od meridijana 71°40′ zapadne geografske dužine.

Potpodručje 5. sastoji se od dvije zone

Zona 5.Y

Dio potpodručja koje leži između obala Mainea, New Hampshirea i Massachusettsa od granice između Mainea i Novog Brunswicka do 70°00′ zapadne geografske dužine na Cape Codu (na približno 42o sjeverne geografske širine) i crte opisane kako slijedi: započinje na točki Cape Cod na 70o zapadne geografske dužine (na približno 42o sjeverne geografske širine), potom ravno prema sjeveru do 42°20′ sjeverne geografske širine, potom ravno prema istoku to 67°18′13,15″ zapadne geografske dužine na granici potpodručja 4. i 5., te potom uzduž navedene granice do granice između Kanade i Sjedinjenih država.

Zona 5.Z

Dio potpodručja koje leži južno i istočno od zone 5.Y.

Zona 5.Z dijeli se na dvije podzone: istočna podzona i zapadna podzona koje su određene kako slijedi:

5.Ze — istočna podzona — dio zone 5.Z koji leži istočno od meridijana 70°00′ zapadne geografske dužine;

Podzona 5.Ze potpodijeljena je na dvije podjedinice (1):

5.Zu (vode Sjedinjenih država) je dio podzone 5.Ze zapadno od geodetskih crta koje povezuju točke sa sljedećim koordinatama:

Sjeverna geografska širina		Zapadna geografska dužina
A	44°11′12″	67°16′46″
B	42°53′14″	67°44′35″
C	42°31′08″	67°28′05″
D	40°27′05″	65°41′59″.

5.Zc (kanadske vode) je dio podzone 5.Ze istočno od naprijed navedenih geodetskih crta;

5.Zw — zapadna podzona — dio zone 5.Z koji leži zapadno od meridijana 70°00′ zapadne geografske dužine.

Potpodručje 6.

Dio konvencijskog područja ograničen crtom koja započinje na obali Rhode Islanda na točki 71°40′ zapadne geografske dužine, potom ravno prema jugu do 39°00′ sjeverne geografske širine, potom ravno prema istoku do 42°00′ zapadne geografske dužine, potom ravno prema jugu do 35°00′ sjeverne geografske širine, potom ravno prema zapadu do obale Sjeverne Amerike, potom sjeverno uzduž obale Sjeverne Amerike do točke na Rhode Islandu pri 71°40′ zapadne geografske dužine.

Potpodručje 6. sastoji se od osam zona

Zona 6.A

Dio potpodručja koje leži sjeverno od paralele 39°00′ sjeverne geografske širine i zapadno od potpodručja 5.

Zona 6.B

Dio potpodručja koje leži zapadno od 70°00′ zapadne geografske dužine, južno od paralele 39°00′ sjeverne geografske širine, te sjeverno i zapadno od crte koja teče zapadno uzduž paralele 37°00′ sjeverne geografske širine do 76°00′ zapadne geografske dužine i potom ravno prema jugu do Cape Henrya, Virginija.

Zona 6.C

Dio potpodručja koje leži zapadno od 70°00′ zapadne geografske dužine i južno od zone 6B.

Zona 6.D

Dio potpodručja koje leži istočno od zone 6.B i 6.C i zapadno od 65°00′ zapadne geografske dužine.

Zona 6.E

Dio potpodručja koje leži istočno od zone 6.D i zapadno od 60°00′ zapadne geografske dužine.

Zona 6.F

Dio potpodručja koje leži istočno od zone 6.E i zapadno od 55°00′ zapadne geografske dužine.

Zona 6.G

Dio potpodručja koje leži istočno od zone 6.F i zapadno od 50°00′ zapadne geografske dužine.

Zona 6.H

Dio potpodručja koje leži istočno od zone 6.G i zapadno od 42°00′ zapadne geografske dužine.

(1) Te dvije podjedinice nisu evidentirane u šestoj objavi Konvencije NAFO-a (svibanj 2000.). Međutim, prema prijedlogu Znanstvenog vijeća NAFO-a, odobrilo ih je Generalno vijeće NAFO-a u skladu s člankom XX. stavkom 2. Konvencije NAFO-a.

PRILOG IV.

POJMOVNA ODREĐENJA I OZNAKE KOJE SE KORISTE ZA PODNOŠENJE PODATAKA O ULOVU

(A) POPIS KATEGORIJA RIBOLOVNOG ALATA/RIBARSKIH PLOVILA

(iz Međunarodne standardne statističke klasifikacije ribolovnog alata (ISSCFG))

Kategorija

Kratica

Povlačne mreže

Pridnene povlačne mreže

—	povlačne mreže (koće) s gredom

TBB

—	koće sa širilicama (na bok ili krmu nije određeno)

OTB

—	koće sa širilicama (na bok)

OTB1

—	koće sa širilicama (na krmu)

OTB2

—	povlačne mreže za vuču u paru (dva plovila)

PTB

—	povlačne mreže za lov kozica

TBS

—	povlačne mreže za lov škampa

TBN

—	pridnene povlačne mreže (nije određeno)

Pelagijske povlačne meže

—	koće sa širilicama (na bok ili krmu nije određeno)

OTM

—	koće sa širilicama (na bok)

OTM1

—	koće sa širilicama (na krmu)

OTM2

—	povlačne mreže za vuču u paru (dva plovila)

PTM

—	povlačne mreže za lov kozica

TMS

—	lebdeće koće (nije određeno)

Povlačne mreže za vuču u paru

OTS

Koće sa širilicama za vuču u paru

OTT

Povlačne mreže za vuču u paru (dva plovila) (nije određeno)

Koće sa širilicama (nije određeno)

Ostale povlačne mreže (nije određeno)

Potegače

Obalne potegače

Potegače za ribolov s plovila

—	Danske potegače

SDN

—	Škotske potegače

SSC

—	potegače za ribolov u paru (dva plovila)

SPR

Potegače (nije određeno)

Okružujuće mreže

Sa stezačem (plivarica)

—	rad s jednim plovilom

PS1

—	rad s dva plovila

PS2

Bez stezača (lampare)

Jednostruke i višestruke stajaćice

Jednostruke stajaćice (pričvršćene)

GNS

Jednostruke plutajuće stajaćice

GND

Okružujuće jednostruke stajaćice

GNC

Pričvršćene jednostruke stajaćice (na šipkama)

GNF

Višestruke stajaćice

GTR

Kombinirane jednostruke-višestruke stajaćice

GTN

Jednostruke i višestruke stajaćice (nije određeno)

GEN

Jednostruke stajaćice (nije određeno)

Udičarski alati

Stajaći parangali

LLS

Plutajući parangali

LLD

Parangali (nije određeno)

Štapovi s udicama (ručno upravljanje)

LHP

Štapovi s udicama (mehanički)

LTM

Povlačni povrazi - panule

LTL

Udičarski alati (nije određeno)

Klopke

Nepomične nepokrivene pregradne mreže

FPN

Pokrivene vrše

FPO

Kogoli

FYK

Pregrade, ograde, vrše itd.

FWR

Fiksne mreže u struji

FSN

Površinske klopke

FAR

Klopke (nije određeno)

FIX

Pokrivni alat

Ručjaci

FCN

Pokrivne mreže (neodređeno)

Dredže

Dredža za uporabu s plovila

DRB

Ručna dredža

DRH

Probodni ribolovni alat

Harpun, osti

HAR

Podizne mreže

Prenosive podizne mreže

LNP

Podizne mreže kojima se rukuje s broda

LNB

Podizne nepokretne mreže kojima se rukuje s obale

LNS

Podizne mreže (nije određeno)

Strojevi za prikupljanje morskih organizama

Pumpe

HMP

Mehaničke dredže

HMD

Strojevi za prikupljanje morskih organizama(nije određeno)

HMX

Razni alati

MIS

Nepoznati alat

(B) POJMOVNA ODREĐENJA MJERA RIBOLOVNOG NAPORA ZA RAZLIČITE KATEGORIJE ALATA

Ako je moguće, potrebno je predvidjeti Tri razine preciznosti ribolovnog napora.

Kategorija A

Ribolovni alat	Mjera napora	Pojmovna određenja
Okružujuće mreže (plivarice)	Broj postavljanja	Broj postavljanja alata bez obzira na to je li je ulov bio uspješan ili ne. Ova je mjera primjerena kad veličina i gustoća jata ovise o stanju stoka ili ako se mreže postavljaju (koriste) nasumično
Obalne potegače	Broj postavljanja	Broj postavljanja alata bez obzira na to je li je ulov bio uspješan ili ne
Potegače za ribolov s broda	Broj sati ribolova	Broj postavljanja alata puta procijenjeno vrijeme trajanja postavljanja alata
Povlačne mreže	Broj sati	Broj sati tijekom kojih je povlačna mreža bila u vodi (pelagijska povlačna mreža) ili na dnu (pridnena povlačna mreža) i njome se ribarilo
Dredže za ribolov s plovila	Broj sati ribolova	Broj sati tijekom kojih je dredža bila na dnu i njome se ribarilo
Mreže stajaćice (pričvršćene ili plutajuće)	Broj jedinica napora	Duljina mreže izražena u 100-metarskim jedinicama pomnoženo s brojem postavljanja (= zbirna ukupna duljina u metrima mreže korištene u određenom vremenskom razdoblju podijeljeno sa 100)
Mreže stajaćice (pričvršćene)	Broj jedinica napora	Duljina mreže izražena u 100-metarskim jedinicama pomnoženo s brojem pražnjenja mreže
Klopke (nepokrivene pregrade)	Broj jedinica napora	Broj dana upotrijebljenih za ribolov puta broj izvlačenja
Pokrivene vrše i kogoli	Broj jedinica napora	Broj dizanja alata puta broj jedinica (= ukupan broj jedinica upotrijebljenih za ribolov u određenom vremenskom razdoblju)
Parangali (stajaći ili plutajući)	Tisuće udica	Broj udica upotrijebljenih za ribolov u određenom vremenskom razdoblju podijeljeno s 1 000
Povrazi – odmeti, kančenice, panule	Broj povraza dnevno	Ukupan broj povraza upotrijebljenih u određenom vremenskom razdoblju
Harpuni, osti		(Podaci ribolovnog napora samo na razini B i C)

Kategorija B

Broj ribolovnih dana: broj dana u kojima se ribolov obavljao. Za dio ribarstva u kojemu je potraga za ribom značajan dio ribolova, dane u kojima se samo vršila potraga za ribom, ali nije bilo ulova potrebno je uključiti u podatke „ribolovni dani”.

Kategorija C

Za broj dana na ribolovnom području potrebno je osim ribolovnih dana i dana potrage za ribom također navesti i sve druge dane kada je plovilo boravilo na ribolovnom području.

Postotak procijenjenog napora (proporcionalni napor)

Budući da odgovarajuće mjere napora možda nisu dostupne za ukupan ulov, potrebno je navesti postotak napora koji je procijenjen. To se računa na sljedeći način:

(((Ukupan ulov) - (Ulov za koji je bio evidentiran napor)) × 100)/(Ukupan ulov)

(iz Međunarodne standardne statističke klasifikacije ribolovnih plovila (ISSCFV))

Razredi tonaže

Kategorija bruto-tonaže	Oznaka
0-49,9	02
50-149,9	03
150-499,9	04
500-999,9	05
1 000-1 999,9	06
2 000-99 999,9	07
Nije poznato	00

(D) GLAVNA CILJNA VRSTA

To je vrsta na koju je ribolov ponajprije bio usmjeren. Međutim, nije nužno da ta vrsta odgovara vrsti koja čini veći dio ulova. Vrstu treba navesti pomoću troslovne oznake (vidjeti Prilog I.).

PRILOG V.

FORMAT ZA DOSTAVLJANJE PODATAKA NA MAGNETNOME MEDIJU

(A) MAGNETNI MEDIJ

Računalne vrpce:	Devetorostruke s gustoćom od 1 600 ili 6 250 BPI i kodiranjem EBCDIC ili ASCII, po mogućnosti označene. Ako su označene, trebaju sadržavati oznaku za kraj datoteke.
Diskete:	Formatirane u obliku MS-DOS, 3,5″ 720-kilobajtne ili 1,4-megabajtne diskete.

(B) FORMAT KODIRANJA

Za dostavljanje podataka u skladu s člankom 2. stavkom 1. točkom (a)

Broj bajtova	Stavka	Napomene
1 do 4	Zemlja (troslovna oznaka ISO-a)	npr. FRA = Francuska
5 do 6	Godina	npr. ‚90. = 1990.
7 do 8	Glavno ribolovno područje FAO-a	21. = sjeverozapadni Atlantik
9 do 15	Zona	npr. 3. Pn = podzona 3 Pn NAFO-a
16 do 18	Vrsta	troslovna oznaka
19 do 26	Ulov	tone

Za dostavljanje podataka u skladu s člankom 2. stavkom 1. točkom (b)

Broj bajtova	Stavka	Napomene
1 do 4	Zemlja	Troslovna oznaka ISO-a (npr. FRA = Francuska)
5 do 6	Godina	npr. 94. = 1994.
7 do 8	Mjesec	npr. 01 = Siječanj
9 do 10	Glavno ribolovno područje FAO-a	21. = sjeverozapadni Atlantik
11 do 18	Zona	npr. 3 Pn = podzona 3. Pn NAFO-a: alfanumerička oznaka
19 do 21	Glavna ciljna vrsta	troslovna oznaka
22 do 26	Kategorija plovila/alata	oznaka ISSCFG-a (npr. OTB2 = pridnena povlačna mreža (koća) sa širilicama): alfanumerička oznaka
27 do 28	Razred veličine plovila	oznaka ISSCFV-a (npr. 04 = 150-499.9 GT): alfanumerička oznaka
29 do 34	Prosječna bruto tonaža	Tone: brojčano
35 do 43	Prosječna snaga motora	Kilovati: brojčano
44 do 45	Postotak procijenjenog napora	Brojčano
46 do 48	Jedinica	troslovna oznaka za vrstu ili oznaka za napor (npr. COD = Atlantski bakalar A— = mjera napora A)
49 do 56	Podaci	Ulov (u metričkim tonama) ili jedinica napora

Napomene

(a)	Sva brojčana polja trebaju biti poravnana desno s uvodnim praznim mjestima. Sva alfanumerička polja trebaju biti poravnana lijevo sa zaključnim praznim mjestima.

(b)	Podatke o ulovu potrebno je evidentirati kao vrijednost žive mase iskrcanih proizvoda zaokruženu na najbližu metričku tonu.

(c)	Količine (49 do 56 bajtova) manje od pola jedinice bilježe se kao „–1”.

(d)	Nepoznate količine (49 do 56 bajtova) bilježe se kao „–2”.

(e)

Oznake zemalja (oznake ISO):

Austrija	AUT
Belgija	BEL
Bugarska	BGR
Cipar	CYP
Češka	CZE
Njemačka	DEU
Danska	DNK
Španjolska	ESP
Estonija	EST
Finska	FIN
Francuska	FRA
Ujedinjena Kraljevina	GBR
Engleska i Wales	GBRA
Škotska	GBRB
Sjeverna Irska	GBRC
Grčka	GRC
Mađarska	HUN
Irska	IRL
Island	ISL
Italija	ITA
Litva	LTU
Luksemburg	LUX
Latvija	LVA
Malta	MLT
Nizozemska	NLD
Norveška	NOR
Poljska	POL
Portugal	PRT
Rumunjska	ROU
Slovačka	SVK
Slovenija	SVN
Švedska	SWE
Turska	TUR

PRILOG VI.

FORMAT ZA DOSTAVLJANJE PODATAKA NA MAGNETNOME MEDIJU

A. FORMAT KODIRANJA

Za dostavljanje podataka u skladu s člankom 2. stavkom 1. točkom (a)

Podatke treba dostaviti kao zapise različitih duljina s dvotočjem (:) između polja zapisa. Sljedeća polja potrebno je uključiti u svaki zapis:

Polje	Napomene
Zemlja	troslovna oznaka ISO-a (npr. FRA = Francuska)
Godina	npr. 2001. ili ‚01.
Glavno ribolovno područje FAO-a	21. = sjeverozapadni Atlantik
Zona	npr. 3 Pn = podzona 3 Pn NAFO-a
Vrsta	Troslovna oznaka
Ulov	U tonama

Za dostavljanje podataka u skladu s člankom 2. stavkom 1. točkom (b)

Podatke treba dostaviti kao zapise različitih duljina s dvotočjem (:) između polja zapisa. Sljedeća polja potrebno je uključiti u svaki zapis:

Polje	Napomene
Zemlja	troslovna oznaka ISO-a (npr. FRA = Francuska)
Godina	npr. 0001 ili 2001 za godinu 2001.
Mjesec	npr. 01 = siječanj
Glavno ribolovno područje FAO-a	21. = sjeverozapadni Atlantik
Zona	npr. 3. Pn = podzona 3. Pn NAFO-a
Glavna ciljna vrsta	troslovna oznaka
Kategorija plovila/alata	oznaka ISSCFG-a (npr. OTB2 = pridnena povlačna mreža (koća) sa širilicama)
Razred veličine plovila	oznaka ISSCFV-a (npr. 04 = 150-499.9 GT):
Prosječna bruto tonaža	Tone
Prosječna snaga motora	Kilovati
Postotak procijenjenog napora	Brojčano
Jedinica	troslovna oznaka vrste ili oznaka za napor (npr. COD = Atlantski bakalar ili A = mjera napora A)
Data	Ulov (u metričkim tonama) ili jedinica napora

(a)	Ulov se treba evidentirati kao vrijednost žive mase iskrcanih proizvoda.

(b)

Oznake zemalja:

Austrija	AUT
Belgija	BEL
Bugarska	BGR
Cipar	CYP
Češka	CZE
Njemačka	DEU
Danska	DNK
Španjolska	ESP
Estonija	EST
Finska	FIN
Francuska	FRA
Ujedinjena Kraljevina	GBR
Engleska i Wales	GBRA
Škotska	GBRB
Sjeverna Irska	GBRC
Grčka	GRC
Mađarska	HUN
Irska	IRL
Island	ISL
Italija	ITA
Litva	LTU
Luksemburg	LUX
Latvija	LVA
Malta	MLT
Nizozemska	NLD
Norveška	NOR
Poljska	POL
Portugal	PRT
Rumunjska	ROU
Slovačka	SVK
Slovenija	SVN
Švedska	SWE
Turska	TUR

B. METODA PRIJENOSA PODATAKA EUROPSKOJ KOMISIJI

U onoj mjeri u kojoj je to moguće, podatke treba slati u elektroničkom obliku (na primjer, kao privitak u e-pošti).

U nedostatku navedenoga, prihvaća se dostavljanje datoteke na 3,5-inčnoj disketi HD.

PRILOG VII.

Uredba stavljena izvan snage s popisom njezinih naknadnih izmjena

Uredba Vijeća (EEZ) br. 2018/93 (SL L 186, 28.7.1993., str. 1.)
Točka X. stavak 6. Priloga I. Aktu o pristupanju iz 1994. (SL C 241, 29.8.1994., str. 189.)
Uredba Komisije (EZ) br. 1636/2001 (SL L 222, 17.8.2001., str. 20.)
Uredba (EZ) br. 1882/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 284., 31.10.2003., str. 1.)	samo članak 3. i točka 44. Priloga III.
Točka 10.9 iz Priloga II. Aktu o pristupanju (SL L 236, 23.9.2003., str. 571).

PRILOG VIII.

Korelacijska tablica

Uredba (EEZ) br. 2018/93	Ova Uredba
Članak 1.	Članak 1.
Članak 2.	Članak 2.
Članak 3.	Članak 3.
Članak 4.	Članak 4.
Članak 5.	Članak 5.
Članak 6. stavci 1. i 2.	Članak 6. stavci 1. i 2.
Članak 6. stavak 3.	—
Članak 7. stavak 1.	Članak 7. stavak 1.
Članak 7. stavak 2.	Članak 7. stavak 2.
Članak 7. stavak 3.	—
Članak 7. stavak 4.	Članak 7. stavak 3.
Članak 8.	—
—	Članak 8.
Članak 9.	Članak 9.
Prilog I.	Prilog I.
Prilog II.	Prilog II.
Prilog III.	Prilog III.
Prilog IV.	Prilog IV.
Prilog V.	Prilog V.
—	Prilog VI.
—	Prilog VII.
—	Prilog VIII.

04/Sv. 009

Službeni list Europske unije

188

32009R0517

L 155/9

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

17.06.2009.

UREDBA KOMISIJE (EZ) br. 517/2009

od 17. lipnja 2009.

o izmjeni Uredbe Vijeća (EZ) br. 43/2009 u pogledu ograničenja ulova pješčane jegulje u vodama EZ-a u zoni ICES-a III.a i vodama EZ-a u zonama ICES-a II.a i IV.

KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 43/2009 od 16. siječnja 2009. o utvrđivanju ribolovnih mogućnosti i s njima povezanih uvjeta za 2009. za određene riblje stokove i skupine ribljih stokova, koji se primjenjuju u vodama Zajednice kao i na plovila Zajednice u vodama u kojima su na snazi ograničenja ulova (1), a posebno njezin članak 5. stavak 3.,

budući da:

(1)	Ograničenja ulova pješčane jegulje u vodama EZ-a u zoni ICES-a III.a i vodama EZ-a u zonama II.a i IV. privremeno su utvrđena u Prilogu I.A Uredbi (EZ) br. 43/2009.

(2)

U skladu s točkom 6. Priloga II.D Uredbi (EZ) br. 43/2009, Komisija mora revidirati ukupni dopušteni ulov (TAC) i kvote za 2009. za pješčane jegulje u navedenim zonama, na temelju savjeta Međunarodnog vijeća za istraživanje mora (ICES) i Znanstvenog, tehničkog i gospodarskog odbora za ribarstvo (STECF).

(3)	TAC za zone ICES-a II.a i IV. utvrđuje se u skladu s funkcijom utvrđenom u drugom podstavku točke 6. Priloga II.D Uredbi (EZ) br. 43/2009. U skladu s tom funkcijom, TAC bi iznosio 435 000 tona.

(4)	U skladu s točkom 7. Priloga II.D Uredbi (EZ) br. 43/2009, TAC za zone ICES-a II.a i IV. ne smije prelaziti 400 000 tona.

(5)

Pješčana jegulja je sjevernomorski stok koji se dijeli s Norveškom, ali se njime trenutačno ne upravlja zajednički. Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su sa savjetovanjima s Norveškom prema odredbama dogovorenog zapisnika zaključaka o ribarstvenim savjetovanjima između Europske komisije i Norveške od 10. prosinca 2008. Zbog toga udio Zajednice u dijelu TAC-a koji može biti ulovljen u vodama EZ-a u zonama ICES-a II. a i IV. treba utvrditi na 90 % od 400 000 tona.

(6)	Znanstveni, tehnički i gospodarski odbor za ribarstvo preporučuje povećanje TAC-a za 4,23 % kako bi se uključile vode EZ-a u ICES-ovoj zoni III.a.

(7)	Prilog I.A Uredbi (EZ) br. 43/2009 treba stoga na odgovarajući način izmijeniti,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Prilog I.A Uredbi (EZ) br. 43/2009 mijenja se u skladu s Prilogom ovoj Uredbi.

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 17. lipnja 2009.

Za Komisiju

Joe BORG

Član Komisije

(1) SL L 22, 26.1.2009., str. 1.

PRILOG

U Prilogu I.A Uredbi (EZ) br. 43/2009, unos u vezi s vrstama pješčane jegulje u vodama EZ-a u III.a te vodama EZ-a u II.a i IV. zamjenjuje se sljedećim:

„Vrste

Pješčana jegulja

Ammodytidae

Zona

vode EZ-a u III.a, vode EZ-a u II.a i IV. (1)

SAN/2A3A4.

Danska

327 249 (2)

Analitički TAC.

Članak 3. Uredbe (EZ) br. 847/96 ne primjenjuje se.

Članak 4. Uredbe (EZ) br. 847/96 ne primjenjuje se.

Primjenjuje se članak 5. stavak 2. Uredbe (EZ) br. 847/96.

Njemačka

501 (3)

Švedska

12 017 (4)

Ujedinjena Kraljevina

7 153 (5)

346 920 (6)

Norveška

27 500 (7)

Farski otoci

2 500

TAC

376 920

(1) Isključujući vode unutar 6 milja polaznih crta Ujedinjene Kraljevine kod Shetlanda, otoka Fair i Foula.

(2) Od čega se može uloviti najviše 311 289 tona u vodama EZ-a u II.a i IV. Preostala se količina može loviti samo u vodama EZ-a u zoni ICES-a III. a (SAN/*03A.).

(3) Od čega se može uloviti najviše 476 tona u vodama EZ-a u II.a i IV. Preostala se količina može loviti samo u vodama EZ-a u zoni ICES-a III. a (SAN/*03A.).

(4) Od čega se može uloviti najviše 11 431 tona u vodama EZ-a u II. a i IV. Preostala se količina može loviti samo u vodama EZ-a u zoni ICES-a III.a (SAN/*03A.).

(5) Od čega se može uloviti najviše 6 804 tona u vodama EZ-a u II. a i IV. Preostala se količina može loviti samo u vodama EZ-a u zoni ICES-a III.a (SAN/*03A.).

(6) Od čega se može uloviti najviše 330 000 tona u vodama EZ-a u II.a i IV. Preostala se količina može loviti samo u vodama EZ-a u zoni ICES-a III.a (SAN/*03A.).

(7) Loviti u zoni ICES-a IV.”

04/Sv. 009

Službeni list Europske unije

190

22009A0619(01)

L 156/33

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

28.05.2009.

SPORAZUM U OBLIKU RAZMJENE PISAMA

o privremenoj primjeni Sporazuma o partnerstvu u području ribarstva između Europske zajednice i Republike Gvineje

Poštovani,

Raduje me da su pregovarači Republike Gvineje i Europske zajednice postigli konsenzus o Sporazumu o partnerstvu u području ribarstva između Republike Gvineje i Europske zajednice te o Protokolu o utvrđivanju ribolovnih mogućnosti i financijskom doprinosu i njegovim prilozima.

Rezultat tih pregovora će unaprijediti prethodni Sporazum i ojačati naše odnose u području ribarstva te uspostaviti pravi partnerski okvir za razvoj politike održivog i odgovornog ribolova u vodama Gvineje. U tu bih svrhu predložio pokretanje postupaka za odobrenje i ratifikaciju tekstova Sporazuma, Protokola i Priloga i njegovih Dodataka u skladu s postupcima, koji su važeći u Republici Gvineji i Europskoj zajednici i koji su potrebni za njegovo stupanje na snagu.

Da bi izbjegli ometanje ribolovnih aktivnosti plovila Zajednice u vodama Gvineje i pozivajući se na Sporazum i Protokol parafiran 20. prosinca 2008. o utvrđivanju ribolovnih mogućnosti i financijskom doprinosu za razdoblje od 1. siječnja 2009. do 31. prosinca 2012., čast mi je obavijestiti Vas da je Vlada Republike Gvineje spremna privremeno primijeniti ovaj Sporazum i ovaj Protokol od 1. siječnja 2009. do njihovog stupanja na snagu u skladu s člankom 19. Sporazuma, pod uvjetom da je Europska zajednica spremna isto učiniti.

U tom se slučaju prva rata financijskog doprinosa iz članka 2. Protokola mora platiti prije 30. studenoga 2009.

Bio bih Vam zahvalan kad biste potvrdili suglasnost Europske zajednice s tom privremenom primjenom.

Primite, gospodine, izraze mog najdubljeg poštovanja.

Poštovani,

Čast mi je potvrditi primitak Vašeg pisma s današnjim datumom koje glasi:

„Raduje me da su pregovarači Republike Gvineje i Europske zajednice postigli konsenzus o Sporazumu o partnerstvu u području ribarstva između Republike Gvineje i Europske zajednice te o Protokolu o utvrđivanju ribolovnih mogućnosti i financijskom doprinosu i njegovim prilozima.

Rezultat tih pregovora će unaprijediti prethodni Sporazum i ojačati naše odnose u području ribarstva te uspostaviti pravi partnerski okvir za razvoj politike održivog i odgovornog ribolova u vodama Gvineje. U tu svrhu predložio bi pokretanje postupaka za odobrenje i ratifikaciju tekstova Sporazuma, Protokola i Priloga i njegovih Dodataka u skladu s postupcima, koji su važeći u Republici Gvineji i Europskoj zajednici i koji su potrebni za njegovo stupanje na snagu.

U tom se slučaju prva rata financijskog doprinosa iz članka 2. Protokola mora platiti prije 30. studenoga 2009.

Bio bih Vam zahvalan kad biste potvrdili suglasnost Europske zajednice s tom privremenom primjenom.”

Zadovoljstvo mi je potvrditi suglasnost Europske zajednice s privremenom primjenom.

Primite, gospodine, izraze mog najdubljeg poštovanja.

04/Sv. 009

Službeni list Europske unije

192

22009A0619(02)

L 156/35

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

28.05.2009.

SPORAZUM O PARTNERSTVU U PODRUČJU RIBARSTVA

između Republike Gvineje i Europske zajednice

REPUBLIKA GVINEJA,

dalje u tekstu „Gvineja”,

EUROPSKA ZAJEDNICA,

dalje u tekstu „Zajednica”,

dalje u tekstu „stranke”,

UZIMAJUĆI U OBZIR tijesnu suradnju između Zajednice i Gvineje, posebno u kontekstu Sporazuma iz Cotonoua, kao i obostranu želju za jačanjem te suradnje,

UZIMAJUĆI U OBZIR želju obiju stranaka da potiču održivo iskorištavanje ribolovnih resursa putem suradnje,

UZIMAJUĆI U OBZIR Konvenciju Ujedinjenih naroda o pravu mora,

ODLUČNE u primjeni odluka i preporuka Međunarodne komisije za zaštitu atlantske tune, dalje u tekstu „ICCAT”,

SVJESNE važnosti načela iz Kodeksa odgovornog ribarstva donesenog na Konferenciji FAO-a 1995.,

ODLUČNE da surađuju u uzajamnom interesu u poticanju provedbe odgovornog ribolova da bi se osiguralo dugoročno očuvanje i održivo iskorištavanje živih morskih resursa,

UVJERENE da se takva suradnja treba odvijati u obliku inicijativa i mjera koje su sukladne s politikom i osiguravaju sinergiju napora, bilo da se provode zajednički ili pojedinačno,

ODLUČNE da u tu svrhu uspostave dijalog o sektorskoj ribarstvenoj politici koju je donijela vlada Gvineje i da utvrde odgovarajuće načine za osiguranje učinkovite primjene te politike te da u taj proces uključe gospodarske subjekte i civilno društvo,

U ŽELJI da uspostave odredbe i uvjete koji uređuju ribolovne aktivnosti plovila Zajednice u vodama Gvineje i potporu Zajednice u uvođenju odgovornog ribolova u tim vodama,

SPORAZUMJELE SU SE KAKO SLIJEDI:

Članak 1.

Područje primjene

Ovim se Sporazumom utvrđuju načela, pravila i postupci koji uređuju:

—	gospodarsku, financijsku, tehničku i znanstvenu suradnju u sektoru ribarstva s ciljem poticanja odgovornog ribolova u ribolovnim zonama Gvineje, da bi se zajamčilo očuvanje i održivo iskorištavanje ribolovnih resursa i razvoj sektora ribarstva Gvineje,

—	uvjete koji uređuju pristup ribolovnih plovila Zajednice ribolovnim zonama Gvineje,

—	suradnju u pogledu pravila o nadzoru ribolova u ribolovnim zonama Gvineje, da bi se osigurala usklađenost s gore navedenim pravilima i uvjetima, mjerama za učinkovito očuvanje i gospodarenje ribolovnim resursima i sprječavanje nezakonitog, neprijavljenog i nereguliranog ribolova,

—	partnerstva između poduzeća koja u zajedničkom interesu razvijaju gospodarske i s njima povezane aktivnosti u sektoru ribarstva.

Članak 2.

Definicije

Za potrebe ovog Sporazuma:

(a)	„tijela Gvineje” znači ministarstvo nadležno za ribarstvo;

(b)	„tijela Zajednice” znači Europska komisija;

(c)	„ribolovna zona Gvineje” znači vode nad kojima Gvineja ima nadležnost u pogledu ribarstva;

(d)	„ribarsko plovilo” znači svako plovilo koje je opremljeno za gospodarsko iskorištavanje živih morskih resursa;

(e)	„ribarsko plovilo Zajednice” znači ribarsko plovilo pod zastavom države članice zastave i koje je registrirano u Zajednici;

(f)	„Zajednički odbor” znači odbor sastavljen od predstavnika Zajednice i Gvineje, čije su funkcije opisane u članku 10. ovog Sporazuma;

(g)	„pretovar” znači istovar neke ili sve ribe s ribarskog plovila na drugo ribarsko plovilo u ili izvan luke;

(h)	„neobične okolnosti” znači okolnosti, osim prirodnih pojava, koje su izvan razumne kontrole jedne od stranaka te sprječavaju ribolovne aktivnosti u gvinejskim vodama;

(i)	„pomorci iz država APK-a” znači pomorci koji su državljani neeuropske države, potpisnice Sporazuma iz Cotonoua. U tom smislu, gvinejski pomorac je pomorac iz država APK-a;

(j)	„nadzor” znači Centre National de Surveillance et de Protection des Pêches (CNSP);

(k)	„delegacija” znači delegacija Europske komisije u Gvineji;

(l)	„vlasnik plovila” znači svaka osoba koja je pravno odgovorna za ribarsko plovilo;

(m)	„odobrenje za ribolov” znači pravo na obavljanje ribolovnih aktivnosti za određeno razdoblje, u određenom području ili za određenu vrstu ribolova u skladu s ovim Sporazumom.

Članak 3.

Načela i ciljevi za provedbu ovog Sporazuma

1. Stranke se obvezuju da će poticati odgovorni ribolov u ribolovnoj zoni Gvineje na načelu nediskriminacije između različitih ribarskih flota u tim vodama, ne dovodeći u pitanje sporazume sklopljene između zemalja u razvoju unutar zemljopisne regije, uključujući i uzajamne sporazume o ribolovu.

2. Stranke se obvezuju da će uspostaviti načela dijaloga i prethodnog savjetovanja, a posebno u pogledu provedbe sektorske ribarstvene politike, s jedne strane, i politika i mjera Zajednice koje bi mogle utjecati na gvinejski ribarski sektor, s druge strane.

3. Stranke surađuju, zajedno ili pojedinačno, u provedbi ex ante, stalne i post ante evaluacije mjera, programa i djelatnosti koje se provode na osnovi ovog Sporazuma.

4. Stranke se obvezuju da će osigurati da se ovaj Sporazum provodi u skladu s načelima dobrog gospodarskog i socijalnog upravljanja, vodeći računa o doprinosu stvaranju radnih mjesta u Gvineji i poštivanja stanja ribolovnih resursa.

5. Zapošljavanje pomoraca iz država APK-a na plovilima Zajednice uređuje Deklaracija Međunarodne organizacije rada (MOR) o temeljnim načelima i pravima na radu, koja se u cijelosti primjenjuje na odgovarajuće ugovore i opće uvjete zapošljavanja. To se posebno odnosi na slobodu udruživanja i učinkovito priznavanje prava na kolektivno pregovaranje te na ukidanje diskriminacije u pogledu zapošljavanja i obavljanja zanimanja.

Članak 4.

Znanstvena suradnja

1. Tijekom razdoblja obuhvaćenog ovim Sporazumom, Zajednica i tijela Gvineje nastoje nadzirati stanje ribolovnih resursa u ribolovnoj zoni Gvineje.

2. Na temelju preporuka i odluka donesenih u okviru mjerodavnih međunarodnih organizacija za razvoj i upravljanje ribarstvom i u svjetlu najboljih raspoloživih znanstvenih savjeta, Stranke se međusobno savjetuju u okviru Zajedničkog odbora iz članka 10. Sporazuma i, prema potrebi nakon znanstvenog sastanka i sporazumno, donose mjere za osiguranje održivog upravljanja ribolovnim resursima na koje utječu aktivnosti plovila Zajednice.

3. Stranke će se međusobno savjetovati izravno, uključujući i na subregionalnoj razini, ili u okviru predmetnih međunarodnih organizacija, da bi osigurale gospodarenje i očuvanje živih resursa u Atlantskom oceanu te da bi surađivale u odgovarajućim znanstvenim istraživanjima.

Članak 5.

Pristup plovila Zajednice ribolovnim područjima u gvinejskim vodama

1. Gvineja se obvezuje da će plovilima Zajednice odobriti obavljanje ribolovnih aktivnosti u svojoj ribolovnoj zoni u skladu s ovim Sporazumom, uključujući Protokol i njegove priloge.

2. Ribolovne aktivnosti koje uređuje ovaj Sporazum podliježu važećim zakonima i propisima u Gvineji. Tijela Gvineje dužna su obavijestiti Zajednicu o svim izmjenama svog zakonodavstva. Ne dovodeći u pitanje odredbe koje bi stranke mogle dogovoriti, plovila Zajednice obvezna su uskladiti se s takvim izmjenama u roku od mjesec dana od njihove objave.

3. Gvineja se obvezuje poduzeti sve odgovarajuće mjere potrebne za učinkovitu primjenu odredbi o kontroli ribarstva u Protokolu. Plovila Zajednice surađuju s tijelima Gvineje nadležnim za obavljanje takvih kontrola.

4. Zajednica je dužna poduzeti odgovarajuće mjere da bi osigurala da su njena plovila u skladu s ovim Sporazumom i zakonodavstvom koje uređuje ribolov u vodama nad kojima Gvineja ima nadležnost u skladu s Konvencijom Ujedinjenih naroda o pravu mora.

Članak 6.

Uvjeti koji uređuju ribolovne aktivnosti - klauzula o isključivosti

1. Plovila Zajednice mogu loviti u ribolovnoj zoni Gvineje samo ako imaju važeće odobrenje za ribolov, koje je izdala Gvineja u skladu s ovim Sporazumom i njegovim Protokolom.

2. Za kategorije ribolova koje nisu navedene u važećem Protokolu, kao i za pokusni ribolov, ministarstvo može izdati odobrenja za ribolov plovilima Europske unije. Međutim, izdavanje tih odobrenja i dalje ovisi o pozitivnom mišljenju obiju stranaka.

3. Postupak za izdavanje odobrenja za ribolov za plovilo, važeće pristojbe i način na koji će vlasnici plovila vršiti plaćanje navedeni su u Prilogu Protokolu.

Članak 7.

Financijski doprinos

1. Zajednica odobrava Gvineji financijski doprinos u skladu s odredbama i uvjetima utvrđenim u Protokolu i prilozima. Taj se jednokratni doprinos temelji na dvama elementima, i to na:

(a)	pristupu plovila Zajednice vodama Gvineje i ribolovnim resursima; i

(b)	financijskom doprinosu Zajednice za provedbu nacionalne ribarstvene politike na osnovi odgovornog ribolova i održivog iskorištavanja ribolovnih resursa u vodama Gvineje.

2. Dio financijskog doprinosa iz stavka 1. točke (b) određuje se na temelju ciljeva koje su stranke odredile sporazumno u skladu s Protokolom, a koje treba postići u okviru sektorske ribarstvene politike koju je donijela vlada Gvineje i u skladu s godišnjim i višegodišnjim programom za njenu provedbu.

3. Financijski doprinos koji odobrava Zajednica isplaćuje se svake godine u skladu s Protokolom i podložno ovom Sporazumu i Protokolu u slučaju bilo kojih promjena iznosa doprinosa zbog:

(a)	neuobičajenih okolnosti;

(b)	smanjenja ribolovnih mogućnosti odobrenih plovilima Zajednice, o kojem su se stranke sporazumno dogovorile u svrhu gospodarenja predmetnim resursima, ako se to smatra potrebnim za očuvanje i održivo iskorištavanje resursa na osnovi najboljih raspoloživih znanstvenih savjeta;

(c)	povećanja ribolovnih mogućnosti koje su odobrene plovilima Zajednice, o kojem su se stranke sporazumno dogovorile nakon što su najbolji raspoloživi znanstveni savjeti pokazali da stanje resursa to dopušta;

(d)	zajedničkog preispitivanja uvjeta financijske potpore za provedbu sektorske ribarstvene politike u Gvineji, ako to opravdavaju rezultati godišnjeg i višegodišnjeg programa koji su stranke utvrdile;

(e)	otkazivanja ovog Sporazuma prema članku 15.;

(f)	obustave primjene Sporazuma prema članku 14.

Članak 8.

Poticanje suradnje između gospodarskih subjekata i civilnog društva

1. Stranke potiču gospodarsku, trgovinsku, znanstvenu i tehničku suradnju u sektoru ribarstva i s njim povezanim sektorima. One se uzajamno savjetuju da bi uskladile različite mjere koje se u tu svrhu mogu poduzeti.

2. Stranke potiču razmjenu informacija o ribolovnim tehnikama i alatima, metodama konzerviranja i preradi proizvoda ribarstva.

4. Stranke posebno potiču osnivanje zajedničkih poduzeća u obostranom interesu koja se sustavno usklađuju sa zakonodavstvom Gvineje i Zajednice.

Članak 9.

Administrativna suradnja

Ugovorne stranke, u želji da osiguraju učinkovitost mjera za razvoj i očuvanje ribolovnih resursa:

—	razvijaju administrativnu suradnju da bi osigurale da njihova plovila poštuju odredbe ovog Sporazuma i gvinejske propise o morskom ribolovu, svaka u svoje ime,

—	surađuju u sprečavanju i suzbijanju nezakonitog, neprijavljenog i nereguliranog ribolova, a posebno razmjenom informacija i bliskom administrativnom suradnjom.

Članak 10.

Zajednički odbor

1. Osniva se Zajednički odbor za nadzor i provjeru provedbe Sporazuma. Zajednički odbor obavlja sljedeće funkcije:

(a)	nadzire ispunjavanje, tumačenje i nesmetanu provedbu Sporazuma, te rješava sporove;

(b)	prati i ocjenjuje doprinos Sporazuma o partnerstvu u području ribarstva u provedbi sektorske ribarstvene politike Gvineje;

(c)	osigurava potrebnu vezu u pitanjima od obostranog interesa koja su povezana s ribarstvom;

(d)	djeluje u obliku foruma za mirno rješavanje sporova u pogledu tumačenja ili provedbe Sporazuma;

(e)	prema potrebi, ponovo ocjenjuje razinu ribolovnih mogućnosti i, sukladno tomu, visinu financijskog doprinosa;

(f)	utvrđuje uvjete za ribolov u skladu s Protokolom;

(g)	određuje praktična pravila za administrativnu suradnju iz članka 9. ovog Sporazuma;

(h)	sve ostale funkcije koju mu stranke sporazumno dodijele, uključujući i suzbijanje nezakonitog, neprijavljenog i nereguliranog ribolova i administrativnu suradnju.

2. Zajednički odbor sastaje se najmanje jednom godišnje, naizmjence u Gvineji i Zajednici, a predsjeda mu stranka koja je domaćin sastanka. Na zahtjev jedne od stranaka može se sazvati izvanredni sastanak.

Članak 11.

Zemljopisno područje na kojem se primjenjuje Sporazum

Ovaj se Sporazum primjenjuje, s jedne strane, na državnim područjima na kojima se primjenjuje Ugovor o osnivanju Europske zajednice i pod uvjetima predviđenim tim Ugovorom, a s druge strane u vodama pod jurisdikcijom Gvineje.

Članak 12.

Trajanje

Ovaj se Sporazum primjenjuje četiri godine od datuma njegovog stupanja na snagu; automatski se produžuje za naredne četiri godine, ako se ne otkaže obaviješću o otkazivanju u skladu s člankom 15.

Članak 13.

Rješavanje spora

Ugovorne se stranke savjetuju u slučaju bilo kakvog spora u pogledu tumačenja ili primjene ovog Sporazuma.

Članak 14.

Otkazivanje

2. Plaćanje financijskog doprinosa iz članka 7. smanjuje se proporcionalno i pro rata temporis za vrijeme trajanja obustave.

Članak 15.

Otkaz

1. Ovaj Sporazum može otkazati jedna od stranaka u slučaju ozbiljnih okolnosti kao što je smanjenje predmetnog ribljeg fonda, otkrivanje smanjene razine iskorištavanja ribolovnih mogućnosti koje je Gvineja odobrila plovilima Zajednice, ili nepoštivanje obveza koje su stranke preuzele u vezi sa sprečavanjem nezakonitog, neprijavljenog i nereguliranog ribolova.

2. Predmetna stranka pismenim putem obavješćuje drugu stranku o svojoj namjeri otkazivanja Sporazuma najmanje šest mjeseci prije datuma isteka početnog razdoblja ili svakog narednog razdoblja.

3. Dostavom obavijesti iz stavka 2. stranke započinju savjetovanje.

4. Plaćanje financijskog doprinosa iz članka 7. se smanjuje za godinu u kojoj otkaz proizvodi učinke proporcionalno i pro rata temporis.

Članak 16.

Protokol i Prilog

Protokol i Prilog čine sastavni dio ovog Sporazuma.

Članak 17.

Nacionalno pravo

Aktivnosti ribarskih plovila Zajednice koja djeluju u gvinejskim vodama uređene su mjerodavnim pravom u Gvineji, osim ako je ovim Sporazumom, ovim Protokolom te njegovim Prilogom i dodacima drukčije predviđeno.

Članak 18.

Stavljanje izvan snage

Na dan njegovog stupanja na snagu, ovaj Sporazum stavlja izvan snage i zamjenjuje Sporazum između Europske ekonomske zajednice i Republike Gvineje o ribolovu ispred obala Gvineje koji je stupio na snagu 28. ožujka 1983.

Članak 19.

Stupanje na snagu

Ovaj Sporazum, sastavljen u dva primjerka na bugarskom, španjolskom, češkom, danskom, njemačkom, estonskom, grčkom, engleskom, francuskom, talijanskom, latvijskom, litavskom, mađarskom, malteškom, nizozemskom, poljskom, portugalskom, rumunjskom, slovačkom, slovenskom, finskom i švedskom jeziku, s tim da je svaki tekst jednako vjerodostojan, stupa na snagu na datum kada stranke jedna drugu obavijeste u pisanom obliku da su završeni unutarnji postupci svake od njih potrebni u tu svrhu.

04/Sv. 009

Službeni list Europske unije

197

22009A0619(03)

L 156/40

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

31.12.2012.

PROTOKOL

o utvrđivanju ribolovnih mogućnosti i financijskog doprinosa predviđenih Sporazumom između Europske zajednice i Republike Gvineje o ribolovu u obalnim vodama Gvineje za razdoblje od 1. siječnja 2009. do 31. prosinca 2012.

Članak 1.

Razdoblje primjene i ribolovne mogućnosti

1. Za razdoblje od četiri godine od 1. siječnja 2009. utvrđuju se sljedeće ribolovne mogućnosti odobrene na temelju članka 5. Sporazuma za visoko migratorne vrste (vrste navedene u Prilogu 1. Konvenciji Ujedinjenih naroda iz 1982.):

—	tunolovci s hladnjačom: 28 plovila,

—	plovila za ribolov štapovima: 12 plovila.

2. Od druge godine primjene ovog Protokola nakon zajedničke procjene stanja stokova kozica i upravljanja gvinejskim ribarstvom u ovoj kategoriji ribolovne mogućnosti mogu se odobriti za koćarice za ribolov kozica u visini od 800 BRT po tromjesečju pod sljedećim uvjetima:

—	provedba transparentnog upravljanja pristupom ribolovu kozica i, posebno, ribolovnog napora domaćih i stranih flota u ribolovu na ove vrste. U tu svrhu Gvineja svake godine do 31. listopada dostavlja sažeti tablični pregled ribolovnog napora za te vrste u gvinejskim vodama,

—	provedba plana nadzora, praćenja i kontrole u gvinejskim vodama,

—	znanstvena analiza stanja resursa i rezultata znanstvenih istraživanja, koja se šalje godišnje istodobno kao i informacije o ribolovnom naporu.

Uvjeti kojima je uređen ribolov za ovu kategoriju utvrđuju se sporazumno svake godine prije izdavanja odobrenja za ribolov i u svakom slučaju prije uplate dodatnog godišnjeg financijskog doprinosa, razmjerno povećanju ribolovnih mogućnosti iz članka 2. ovog Protokola.

3. Stavci 1. i 2. primjenjuju se podložno člancima 4. i 5. ovog Protokola.

4. Plovila pod zastavom države članice Europske zajednice mogu sudjelovati u ribolovnim aktivnostima u ribolovnoj zoni Gvineje samo ako imaju odobrenje za ribolov koje je izdala Gvineja na temelju ovog Protokola u skladu s njegovim Prilogom.

Članak 2.

Financijski doprinos – načini plaćanja

1. Financijski doprinos iz članka 7. Sporazuma za razdoblje iz članka 1. stavka 1. obuhvaća godišnji iznos od 325 000 EUR koji odgovara referentnoj tonaži od 5 000 tona godišnje i poseban iznos od 125 000 EUR godišnje za potporu i provedbu sektorske ribarstvene politike Gvineje. Ovaj posebni iznos je sastavni dio jednokratnog financijskog doprinosa (1) iz članka 7. Sporazuma.

Ako se odobre dodatne ribolovne mogućnosti u skladu s člankom 1. stavkom 2., financijski doprinos iz članka 7. Sporazuma također za razdoblje iz članka 1. stavka 2. obuhvaća iznos do 300 000 EUR godišnje razmjerno povećanju ribolovnih mogućnosti.

Navedenim iznosima dodaje se poseban doprinos Zajednice od 600 000 EUR za prvu godinu, 400 000 EUR za drugu godinu i 300 000 EUR za godine koje slijede, koji je namijenjen jačanju sustava praćenja, kontrole i nadzora u ribolovnim zonama Gvineje i koji omogućava Gvineji nabavu satelitskog sustava nadzora do 30. lipnja 2010. Ovaj se doprinos koristi u skladu s člankom 7. ovog Protokola.

2. Stavak 1. primjenjuje se podložno člancima 4., 5., 6. i 7. ovog Protokola.

3. Zajednica plaća ukupan iznos iz stavka 1. (tj. 1 050 000 EUR za prvu godinu, a prema potrebi 1 150 000 EUR za drugu godinu i 1 050 000 EUR za godine koje slijede) svake godine tijekom razdoblja primjene ovog Protokola (2). Ovi iznosi ne dovode u pitanje promjene ribolovnih mogućnosti ili uključivanje novih ribolovnih mogućnosti o kojima se može odlučiti u skladu s člancima 4. i 5. ovog Protokola.

4. Ako količina ukupnog ulova plovila Zajednice u ribolovnim zonama Gvineje prelazi referentnu tonažu, iznos godišnjeg financijskog doprinosa povećava se za 65 EUR po svakoj dodatnoj toni ulova. Međutim, ukupni godišnji iznos koji plaća Zajednica ne smije prelaziti dvostruki iznos iz stavka 3. (tj. 1 050 000 EUR za prvu godinu, a prema potrebi 1 150 000 EUR za drugu godinu i 1 050 000 EUR za godine koje slijede). Ako količine ulova plovila Zajednice prelaze količine koje odgovaraju dvostrukom ukupnom godišnjem iznosu, dugovani iznos za količinu koja prelazi tu granicu plaća se sljedeće godine.

5. Financijski doprinos iz stavka 1. isplaćuje se najkasnije do 30. studenoga 2009. za prvu godinu i najkasnije do 1. veljače za godine koje slijede.

6. Podložno članku 6. korištenje tih sredstava, osim posebnog doprinosa iz članka 2. stavka 1. trećeg podstavka ovog Protokola, određuje se u okviru gvinejskog Zakona o financijama i u tom slučaju tijela Gvineje imaju diskrecijsko pravo u odlučivanju o njihovom korištenju.

7. Plaćanja iz ovog članka doznačuju se na račun državne riznice otvoren kod Banque Centrale de la République de Guinée, čije podatke ministarstvo dostavlja svake godine, osim u slučaju posebnog doprinosa iz članka 2. stavka 1. trećeg podstavka koji se doznačuje izravno na račun Državnog centra za nadzor i zaštitu ribarstva u prvoj godini, nakon što su obje stranke usvojile plan korištenja sredstava.

Članak 3.

Suradnja u području odgovornog ribolova - znanstvena suradnja

1. Stranke se obvezuju promicati odgovorni ribolov u gvinejskim vodama na temelju načela nediskriminacije između različitih flota koje ribare u tim vodama.

2. Tijekom razdoblja obuhvaćenog ovim Protokolom Zajednica i tijela Gvineje nastoje pratiti razvoj stanja ribolovnih resursa u ribolovnoj zoni Gvineje.

3. Stranke se obvezuju promicati suradnju u pogledu odgovornog ribarstva na subregionalnoj razini, a posebno u okviru Međunarodne komisije za očuvanje atlantskih tuna (ICCAT) i svih drugih nadležnih subregionalnih ili međunarodnih organizacija.

4. U skladu s člankom 4. Sporazuma i s obzirom na najbolje raspoložive znanstvene savjete, stranke se međusobno savjetuju u okviru Zajedničkog odbora iz članka 10. Sporazuma i, prema potrebi nakon znanstvenog sastanka po mogućnosti na subregionalnoj razini i sporazumno, donose mjere za osiguranje održivog upravljanja ribolovnim resursima na koje utječu aktivnosti plovila Zajednice. U tim mjerama vodi se računa o preporukama i rezolucijama koje je donijela Međunarodna komisija za očuvanje atlantskih tuna (ICCAT).

Članak 4.

Sporazumna prilagodba ribolovnih mogućnosti

1. Ribolovne mogućnosti iz članka 1. mogu se sporazumno povećati, pod uvjetom da zaključci znanstvenog sastanka iz članka 3. stavka 4. ovog Protokola potvrđuju da takvo povećanje neće ugroziti održivo upravljanje resursima Gvineje. U tom se slučaju financijski doprinos iz članka 2. stavka 1. povećava proporcionalno i pro rata temporis.

2. U suprotnom, ako se stranke dogovore o smanjenju ribolovnih mogućnosti iz članka 1., financijski se doprinos umanjuje proporcionalno i pro rata temporis.

3. Stranke mogu također prilagoditi dodjelu ribolovnih mogućnosti za različite kategorije plovila nakon savjetovanja i sporazumno, pod uvjetom da su sve promjene u skladu s preporukama znanstvenog sastanka iz članka 3. stavka 4. ovog Protokola o upravljanju stokovima koji bi mogli biti pogođeni takvom preraspodjelom. Stranke se dogovaraju o odgovarajućoj prilagodbi financijskog doprinosa, ako to opravdava preraspodjela ribolovnih mogućnosti.

Članak 5.

Druge ribolovne mogućnosti

1. Ako su plovila Zajednice zainteresirana za ribolovne aktivnosti koje nisu navedene u članku 1., Zajednica se savjetuje s Gvinejom u pogledu odobrenja za te nove aktivnosti. Prema potrebi, stranke se dogovaraju o uvjetima koji se primjenjuju na te nove ribolovne mogućnosti i, ako je potrebno, mijenjaju ovaj Protokol i njegov Prilog.

2. Stranke mogu zajednički obavljati istraživački ribolov u ribolovnim zonama Gvineje u skladu s mišljenjem znanstvenog sastanka iz članka 3. stavka 4. ovog Protokola. U tu svrhu one se savjetuju na zahtjev jedne od stranaka i utvrđuju relevantne nove resurse, uvjete i druge odgovarajuće parametre za svaki pojedini slučaj.

3. Obje stranke obavljaju istraživački ribolov u skladu sa znanstvenim, administrativnim i financijskim parametrima, koje usvajaju sporazumno. Odobrenja za istraživački ribolov dodjeljuju se u svrhe ispitivanja za najviše dva šestomjesečna putovanja od dana koji su stranke sporazumno utvrdile.

4. Ako stranke zaključe da su rezultati istraživačkog ribolova pozitivni u pogledu očuvanja ekosustava i živih morskih resursa, nove ribolovne mogućnosti mogu se dodijeliti plovilima Zajednice nakon postupka savjetovanja iz članka 4. ovog Protokola do isteka Protokola i u skladu s dopuštenim naporom. Sukladno tome se povećava financijski doprinos.

Članak 6.

Suspenzija i revizija plaćanja financijskog doprinosa u slučaju neuobičajenih okolnosti

1. Ako neuobičajene okolnosti, osim prirodnih pojava, sprečavaju ribolovne aktivnosti u isključivoj gospodarskoj zoni Gvineje (IGZ), Europska zajednica može suspendirati plaćanje financijskog doprinosa iz članka 2. stavka 1. ovog Protokola.

2. Odluka o suspendiranju u slučajevima iz stavka 1. donosi se nakon savjetovanja stranaka u roku dva mjeseca od zahtjeva jedne od stranaka, pod uvjetom da je Zajednica u cijelosti isplatila sve dospjele iznose do trenutka suspenzije.

3. Financijski doprinos se nastavlja isplaćivati čim stranke sporazumno i nakon savjetovanja utvrde da okolnosti koje sprječavaju ribolovne aktivnosti više ne postoje i/ili da situacija omogućava nastavak ribolovnih aktivnosti.

4. Ako se valjanost odobrenja za ribolov dodijeljenih plovilima Zajednice suspendira istodobno s plaćanjem financijskog doprinosa, odobrenje se produljuje za razdoblje jednako razdoblju suspenzije ribolovne aktivnosti.

Članak 7.

Promicanje odgovornog i održivog ribolova u gvinejskim vodama

1. Cijeli iznos financijskog doprinosa i poseban doprinos iz članka 2. stavka 1. ovog Protokola dodjeljuju se svake godine za potporu i provedbu inicijativa poduzetih u kontekstu sektorske ribarstvene politike koju je utvrdila Vlada Gvineje i koju su odobrile obje stranke kako je detaljno dolje navedeno.

Gvineja upravlja odgovarajućim iznosom nakon što obje stranke u skladu s važećim prioritetima ribarstvene politike Gvineje za osiguranje održivog i odgovornog upravljanja tim sektorom sporazumno utvrde ciljeve te godišnje i višegodišnje programe koje treba ostvariti, u skladu sa stavkom 2., posebno u pogledu kontrole i nadzora, upravljanja resursima, poboljšanja zdravstvenih i higijenskih uvjeta proizvoda ribarstva te jačanja kapaciteta inspekcije nadležnih tijela.

2. Na prijedlog Gvineje i za potrebe provedbe prethodnog stavka, čim ovaj Protokol stupi na snagu i najkasnije tri mjeseca od tog dana, Zajednica i Gvineja dogovaraju se u okviru Zajedničkog odbora iz članka 10. Sporazuma o višegodišnjem sektorskom programu i detaljnim provedbenim pravilima, koja posebno obuhvaćaju:

(a)	godišnje i višegodišnje smjernice za korištenje dijela financijskog doprinosa iz gornjeg stavka 1. i posebnih iznosa za inicijative koje se provode svake godine;

(b)

godišnje i višegodišnje ciljeve koje treba postići radi dugoročnog promicanja odgovornog i održivog ribolova, vodeći računa o prioritetima koje je Gvineja utvrdila u svojoj nacionalnoj ribarstvenoj politici i drugim politikama koje su povezane ili imaju utjecaj na promicanje odgovornog i održivog ribolova;

(c)	kriterije i postupke za godišnju evaluaciju dobivenih rezultata.

3. Ipak, obje su stranke suglasne da se poseban naglasak stavi na sve mjere potpore za praćenje, kontrolu i nadzor ribolova, uključujući i nadzor gvinejskih voda na moru i iz zraka, postavljanjem satelitskog sustava nadzora plovila (VMS) i poboljšanjem pravnog okvira i njegove primjene u slučaju kršenja.

4. Sve predložene izmjene višegodišnjeg sektorskog programa ili korištenja posebnih iznosa za inicijative koje se provode svake godine moraju odobriti obje stranke u okviru Zajedničkog odbora.

5. Svake godine Gvineja dodjeljuje iznos koji odgovara iznosima iz stavka 1. za provedbu višegodišnjeg programa. U prvoj godini primjene Protokola Zajednicu se obavješćuje o toj dodjeli čim prije i u svakom slučaju prije nego Zajednički odbor odobri višegodišnji sektorski program. Za svaku sljedeću godinu Gvineja obavješćuje Zajednicu o dodjeli najkasnije do 31. siječnja prethodne godine.

6. Ako zajednička godišnja evaluacija napretka u provedbi višegodišnjeg sektorskog programa to opravdava, Europska zajednica može prilagoditi iznose namijenjene potpori i provedbi sektorske ribarstvene politike Gvineje koji su sastavni dio financijskog doprinosa iz članka 2. stavka 1. ovog Protokola, radi usklađivanja stvarnog iznosa financijskih sredstava dodijeljenih za provedbu programa s njegovim rezultatima.

7. Zajednica zadržava pravo obustaviti isplatu posebnog doprinosa iz članka 2. stavka 1. trećeg podstavka ovog Protokola, osim u iznimnim i opravdanim okolnostima, ako se nakon evaluacije u okviru Zajedničkog odbora utvrdi da rezultati postignuti u prvoj godini primjene Protokola nisu u skladu s programom.

Članak 8.

Sporovi - suspenzija primjene Protokola

1. Svaki spor između stranaka oko tumačenja ili primjene ovog Protokola stranke rješavaju savjetovanjem u okviru Zajedničkog odbora iz članka 10. Sporazuma, a prema potrebi na izvanrednom sastanku.

2. Ne dovodeći u pitanje članak 9., primjena Protokola može se suspendirati na inicijativu jedne stranke, ako se spor između stranaka smatra ozbiljnim i ako savjetovanja u okviru Zajedničkog odbora iz stavka 1. nisu dovela do sporazumnog rješenja.

3. U slučaju suspenzije primjene Protokola zainteresirana stranka obavješćuje o svojoj namjeri pisanim putem najmanje tri mjeseca prije dana na koji bi ta suspenzija trebala proizvoditi učinke.

4. U slučaju suspenzije stranke se nastavljaju savjetovati radi postizanja sporazumnog rješenja spora. Čim se postigne sporazumno rješenje, primjena Protokola se nastavlja i iznos financijskog doprinosa se smanjuje proporcionalno i pro rata temporis u skladu s razdobljem tijekom kojeg je primjena Protokola bila suspendirana.

Članak 9.

Suspenzija primjene Protokola zbog neplaćanja

Podložno članku 6., ako Zajednica ne izvrši plaćanja iz članka 2., primjena ovog Protokola može se suspendirati pod sljedećim uvjetima:

(a)	nadležna tijela Gvineje obavješćuju Europsku komisiju o neizvršenom plaćanju. Europska komisija obavlja odgovarajuće provjere i, ako je potrebno, vrši plaćanje u roku od najviše 60 radnih dana od primitka obavijesti;

(b)	ako plaćanje nije izvršeno i opravdani razlozi neplaćanja nisu navedeni u roku iz članka 2. stavka 5. ovog Protokola, nadležna tijela Gvineje imaju pravo suspendirati primjenu Protokola. Nadležna tijela o tome odmah obavješćuju Europsku komisiju;

(c)	primjena Protokola se nastavlja čim se izvrši predmetno plaćanje.

Članak 10.

Nacionalno pravo

Članak 11.

Klauzula o preispitivanju

1. U slučaju značajnih promjena političkih smjernica koje su dovele do sklapanja ovog Protokola, svaka stranka može zahtijevati preispitivanje odredbi radi mogućih izmjena.

2. Dotična stranka obavješćuje drugu stranku pisanim putem o svojoj namjeri preispitivanja ovog Protokola.

3. U tu svrhu stranke započinju savjetovanje najkasnije 60 dana od obavijesti. Ako se ne postigne dogovor o preispitivanju odredbi, dotična stranka može raskinuti ovaj Protokol u skladu s njegovim člankom 14.

Članak 12.

Stavljanje izvan snage

Ovim Protokolom i njegovim prilozima stavljaju se izvan snage i zamjenjuju važeći Protokol o ribarstvu i okvirni Sporazum između Europske ekonomske zajednice i Gvineje o ribolovu u obalnim vodama Gvineje.

Članak 13.

Trajanje

Ovaj Protokol i njegovi prilozi primjenjuju se za razdoblje od četiri godine od 1. siječnja 2009., osim ako se pošalje obavijest o otkazu u skladu s člankom 14.

Članak 14.

Otkaz

U slučaju otkaza Protokola, dotična stranka obavješćuje drugu Stranku pisanim putem o svojoj namjeri otkazivanja Protokola najmanje šest mjeseci prije dana na koji bi taj otkaz proizveo učinke. Dostavom obavijesti iz prethodnog stavka stranke započinju savjetovanje.

Članak 15.

Stupanje na snagu

1. Ovaj Protokol i njegovi prilozi stupaju na snagu na dan međusobne obavijesti stranaka o završetku postupaka potrebnih u tu svrhu.

2. Primjenjuje se od 1. siječnja 2009.

(1) Doprinosu iz članka 1. prvog podstavka dodaju se doprinosi iz poglavlja II. ovog Priloga, koji se izravno isplaćuju Gvineji i koji se procjenjuju na 118 000 EUR godišnje, bez troškova u vezi doprinosa za nadzor i istraživanje.

(2) Ovim se iznosima dodaju doprinosi iz poglavlja II. ovog Priloga, koji se izravno isplaćuju Gvineji i koji se procjenjuju na 118 000 EUR godišnje, bez troškova u vezi doprinosa za nadzor i istraživanje.

PRILOG

Uvjeti za tunolov za plovila Zajednice u ribolovnoj zoni Gvineje

POGLAVLJE 1.

FORMALNOSTI ZA PODNOŠENJE ZAHTJEVA I IZDAVANJE ODOBRENJA ZA RIBOLOV

ODJELJAK 1.

Izdavanje odobrenja za ribolov

1.	Samo prihvatljiva plovila mogu dobiti odobrenje za ribolov u ribolovnoj zoni Gvineje.

Kako bi plovilo bilo prihvatljivo, vlasniku, zapovjedniku plovila i samom plovilu ne smije biti zabranjen ribolov u Gvineji. Oni moraju imati uređene odnose s tijelima Gvineje tako da su ispunili sve prethodne obveze koje proizlaze iz njihovih ribolovnih aktivnosti u Gvineji na temelju sporazuma sklopljenih sa Zajednicom o ukrcaju pomoraca.

3.	Nadležna tijela Zajednice podnose (elektroničkim putem) ministarstvu nadležnom za ribarstvo u Gvineji zahtjev za svako plovilo koje želi obavljati ribolov na temelju Sporazuma najmanje 30 radnih dana prije dana traženog početka razdoblja valjanosti.

Zahtjevi se podnose ministarstvu nadležnom za ribarstvo na obrascu sastavljenom u skladu s primjerkom iz Dodatka 1. Tijela Gvineje poduzimaju sve potrebne korake kako bi osigurali da se informacije koje su primili kao dio zahtjeva za izdavanje odobrenja za ribolov tretiraju kao povjerljive. Te se informacije koriste isključivo u kontekstu provedbe Sporazuma o ribarstvu.

Zahtjevima za izdavanje odobrenja za ribolov prilaže se sljedeća dokumentacija:

—	dokaz o uplati paušalnog predujma za razdoblje valjanosti odobrenja za ribolov,

—	svi ostali dokumenti ili potvrde potrebne na temelju posebnih propisa koji se primjenjuju na tu vrstu plovila prema ovom Protokolu.

6.	Naknada se uplaćuje na račun koji odrede tijela Gvineje u skladu s člankom 2. stavkom 7. Protokola.

Naknade uključuju sve nacionalna i lokalna davanja izuzev davanja u vezi doprinosa za nadzor ribolova, davanja u vezi doprinosa za istraživanje ribarstva i troškova usluga. Davanja za nadzor i istraživanje se primjenjuju razmjerno stvarnoj prisutnosti u ribolovnoj zoni Gvineje, a gospodarski subjekti ih plaćaju nakon podnošenja konačnog izvješća o naknadama u skladu s odjeljkom 2. ovog Priloga.

Na zahtjev Gvineje i do potpisivanja Protokola o satelitskom sustavu nadzora plovila (VMS) sa Zajednicom, Zajednica daje Gvineji satelitske podatke o razdobljima prisutnosti plovila u ribolovnoj zoni Gvineje radi izračuna davanja koja plaćaju vlasnici plovila kao doprinos za nadzor.

8.	Ministarstvo nadležno za ribarstvo u Gvineji izdaje odobrenja za ribolov za sva plovila vlasnicima ili njihovim predstavnicima putem Delegacije Europske komisije u Gvineji u roku od 15 radnih dana od dana primitka svih dokumenata iz točke 5.

9.	Odobrenja za ribolov se izdaju za određeno plovilo i nisu prenosiva.

10.

Međutim, na zahtjev Europske zajednice i u slučaju dokaza više sile, odobrenje za ribolov za jedno plovilo se zamjenjuje novim odobrenjem za ribolov za drugo plovilo iste kategorije kao i prvo plovilo kako je navedeno u članku 1. Protokola, bez plaćanja dodatnih naknada. U tom se slučaju izračun količina ulova radi utvrđivanja mogućeg dodatnog plaćanja temelji na ukupnoj količini ulova oba plovila.

11.	Vlasnik prvog plovila ili njegov predstavnik vraćaju nevažeće odobrenje za ribolov ministarstvu nadležnom za ribarstvo u Gvineji putem Delegacije Europske komisije u Gvineji.

12.	Novo odobrenje za ribolov stupa na snagu na dan kada vlasnik plovila vrati nevažeće odobrenje za ribolov ministarstvu nadležnom za ribarstvo u Gvineji. Delegacija Europske komisije se obavješćuje o prijenosu odobrenja za ribolov.

13.

Odobrenje za ribolov se cijelo vrijeme treba nalaziti na plovilu. Europska zajednica vodi ažurirani nacrt popisa plovila za koja je na temelju ovog Protokola podnesen zahtjev za izdavanje odobrenja za ribolov. Ovaj se nacrt popisa dostavlja tijelima Gvineje odmah nakon sastavljanja i nakon svakog ažuriranja. Po primitku ovog nacrta popisa i obavijesti o uplati predujma, koji je Komisija poslala obalnim tijelima države, nadležna tijela Gvineje uvrštavaju plovilo na popis plovila kojima je dozvoljen ribolov i dostavljaju ga nadležnim tijelima za kontrolu ribarstva. U tom se slučaju vlasniku plovila dostavlja ovjerena kopiju ovog popisa koja se treba nalaziti na plovilu umjesto odobrenja za ribolov do izdavanja odobrenja.

14.

Obje stranke su suglasne promicati uvođenje sustava za izdavanje odobrenja za ribolov koji se temelji isključivo na elektroničkoj razmjenu svih informacija i navedenih dokumenata. Obje stranke su suglasne promicati brzu zamjenu papirnih odobrenja za ribolov elektroničkim odobrenjima, kao što je popis plovila kojima je dozvoljen ribolov u ribolovnoj zoni Gvineje.

15.	Stranke, djelujući u okviru Zajedničkog odbora, se obvezuju zamijeniti sva upućivanja na BRT u ovom Protokolu s BT i na odgovarajući način prilagoditi sve s time povezane odredbe. Prije ove zamjene stranke provode odgovarajuća tehnička savjetovanja.

ODJELJAK 2.

Uvjeti za izdavanje odobrenja za ribolov — naknade i predujmovi

1.	Odobrenja za ribolov vrijede godinu dana. Odobrenja se mogu produljiti.

2.	Naknada po toni ulova u ribolovnoj zoni Gvineje iznosi 35 EUR za tunolovce i 25 EUR za plovila za ribolov sa štapovima.

Odobrenja za ribolov se izdaju nakon što su nadležnim nacionalnim tijelima plaćeni sljedeći paušalni iznosi:

—	4 025 EUR po tunolovcu, što odgovara naknadi za 115 tona godišnje,

—	500 EUR po plovilu za ribolov štapovima, što odgovara naknadi za 20 tona godišnje.

4.	Države članice obavješćuju Europsku komisiju najkasnije do 15. lipnja svake godine o tonaži ulova u prethodnoj godini koje potvrđuju znanstveni instituti iz točke 5.

Europska komisija priprema konačni obračun naknada za godinu n najkasnije do 31. srpnja godine n + 1 na temelju izvješća o ulovu, koja podnosi svaki vlasnik plovila i potvrđuju znanstveni instituti nadležni za provjeru podataka o ulovu u državama članicama kao što su Institut de Recherche pour le Développement (IRD), Instituto Español de Oceanografía (IEO), Instituto Português de Investigação Marítima (IPIMAR) i Centre National des Sciences Halieutiques de Boussoura (CNSHB). Izvješće se dostavlja preko Delegacije Europske komisije.

6.	Ovo se izvješće istodobno dostavlja ministarstvu nadležnom za ribarstvo u Gvineji i vlasnicima plovila.

Vlasnici plovila izvršavaju sva dodatna plaćanja nadležnim tijelima Gvineje (za količine ulova preko 115 tona za tunolovce i 20 tona za plovila za ribolov štapovima) najkasnije do 31. kolovoza godine n + 1 na račun iz odjeljka 1. točke 6. ovog poglavlja na temelju 35 EUR po toni za tunolovce i 25 EUR za plovila za ribolov štapovima.

8.	Međutim, ako je iznos konačnog obračuna manji od predujma iz točke 3. ovog odjeljka, preostali iznos se ne vraća vlasniku plovila.

POGLAVLJE II.

RIBOLOVNE ZONE

Plovila Zajednice mogu obavljati ribolovne aktivnosti u vodama izvan 12 nautičkih milja od polaznih crta ili, prema potrebi, izvan 20-metarske izobate u slučaju tunolovaca i plovila za ribolov štapovima.

POGLAVLJE III.

MEHANIZMI ZA PRIJAVU ULOVA

Za potrebe ovog Priloga trajanje putovanja plovila Zajednice u ribolovnoj zoni Gvineje utvrđuje se kao:

—	razdoblje između ulaska i izlaska iz ribolovne zone Gvineje; ili

—	razdoblje između ulaska u ribolovnu zonu Gvineje i pretovara i/ili istovara u Gvineji.

Plovila kojima je dopušteno obavljati ribolov u gvinejskim vodama na temelju ovog Protokola obavješćuju o svojim ulovima ministarstvo nadležno za ribarstvo u Gvineji koje tako može provjeriti količine ulova koje potvrđuju nadležni znanstveni instituti u skladu s postupkom iz poglavlja I. odjeljka 2. točke 5. ovog Priloga. Ulovi se prijavljuju kako slijedi:

2.1.

Za godišnje razdoblje valjanosti odobrenja za ribolov u smislu poglavlja I. odjeljka 2. ovog Priloga, izvješća uključuju ulove plovila za svako putovanje. Izvornik izvješća dostavlja se na fizičkom mediju ministarstvu nadležnom za ribarstvo u Gvineji u roku od 45 dana od završetka zadnjeg putovanja tijekom tog razdoblja. Ove se obavijesti također dostavljaju faksom (+ 224 30 41 36 60) ili elektroničkom poštom (cnspkaly@yahoo.fr).

2.2.	Plovila prijavljuju svoje ulove na odgovarajućem obrascu u očevidniku u skladu s primjerkom iz Dodatka 3. Za razdoblja u kojima plovilo nije bilo u ribolovnoj zoni Gvineje u očevidnik se upisuje „izvan isključive gospodarske zone Gvineje”.

2.3.	Obrasci se popunjavaju čitko i potpisuje ih zapovjednik plovila ili njegov ili njezin opunomoćenik.

2.4.	Izvješća o ulovu moraju biti pouzdana kako bi pridonijela praćenju razvoja stokova.

U slučaju neispunjavanja odredbi iz ovog poglavlja, Vlada Gvineje pridržava pravo suspendirati odobrenje za ribolov plovilu koje krši odredbe dok se ne izvrše formalnosti, te izriče vlasniku plovila kaznu propisanu važećim zakonodavstvom u Gvineji. O tome se obavješćuju Europska komisija i država članica zastave.

4.	Stranke se dogovaraju o promicanju uvođenja sustava za prijavu ulova koji se temelji isključivo na elektroničkoj razmjeni svih informacija i navedenih dokumenata. Stranke se dogovaraju o promicanju što brže zamjene papirnih izvješća (očevidnik) odgovarajućom elektroničkom datotekom.

POGLAVLJE IV.

PRETOVARI I ISTOVARI

Stranke surađuju radi poboljšanja mogućnosti istovara ili pretovara u lukama Republike Gvineje.

Istovari

Tunolovci Zajednice koji odluče istovariti svoje ulove u gvinejskoj luci imaju pravo na smanjenje naknade iz točke 2. odjeljka 2. poglavlja 1. ovog Priloga od 5 EUR po toni ulova u ribolovnoj zoni Gvineje.

Dodatno smanjenje od 5 EUR se odobrava ako se proizvodi ribarstva prodaju tvornicama za preradu u Gvineji.

Ovaj se mehanizam primjenjuje za sva plovila Zajednice do najviše 50 % konačnog izvješća o ulovu (kako je određeno u poglavlju III. Priloga) od prve godine ovog Protokola.

2.	Detaljna pravila za provjeru istovarene ili pretovarene tonaže utvrđuju se na prvom sastanku Zajedničkog odbora.

3.	Evaluacija Visina financijskih poticaja i najveći iznos konačnog izvješća o ulovu usklađuju se u okviru Zajedničkog odbora u skladu s društveno-gospodarskim utjecajem istovara u predmetnoj godini.

POGLAVLJE V.

UKRCAJ POMORACA

Vlasnici plovila se obvezuju zaposliti tijekom sezone tunolova u ribolovnoj zoni Gvineje najmanje 20 % pomoraca podrijetlom iz zemalja AKP-a, dajući prednost pomorcima iz Gvineje. U slučaju nepridržavanja tih odredbi Gvineja može smatrati da dotični vlasnici ne ispunjavaju uvjete za izdavanje odobrenja za ribolov prema poglavlju 1. odjeljku 1. ovog Priloga.

2.	Vlasnici plovila nastoje ukrcati dodatne pomorce iz Gvineje.

Deklaracija Međunarodne organizacije rada (ILO) o temeljnim načelima i pravima na radu primjenjuje se za pomorce koji su ukrcavaju na plovila Zajednice. To se posebno tiče slobode udruživanja i učinkovitog priznanja prava na kolektivno pregovaranje te uklanjanje diskriminacije u pogledu zapošljavanja i zanimanja.

Ugovori o zapošljavanju pomoraca iz zemalja AKP-a sklapaju se između jednog ili više zastupnika vlasnika plovila i pomoraca i/ili njihovih sindikata ili zastupnika; primjerak tih ugovora daje se potpisnicima. Ti ugovori jamče pomorcima socijalno osiguranje koje im pripada, uključujući životno osiguranje, zdravstveno osiguranje i osiguranje od nezgode.

Vlasnici plovila isplaćuju plaće pomorcima iz zemalja APK-a. Plaće se utvrđuju sporazumno između vlasnika plovila ili njihovih zastupnika i pomoraca i/ili njihovih sindikata ili zastupnika. Međutim, uvjeti plaćanja pomoraca iz zemalja APK-a ne smiju biti lošiji od onih koji se primjenjuju na posade iz njihovih zemalja i ne smiju ni u kom slučaju biti ispod standarda ILO-a. Zajamčena bruto plaća za pomorce koji nisu iz Zajednice na tunolovcima, koji obavljaju ribolov na temelju Sporazuma o partnerstvu u ribarstvu između Europske zajednice i treće zemlje jednaka je osnovnoj minimalnoj plaći koja je određena rezolucijom ILO-a, koja vrijedi za pomorski prijevoz na temelju Konvencije o radu pomoraca. Ova se zajamčena plaća navodi u ugovorima o radu. Međutim, ako Konvencija o radu u sektoru ribarstva propiše povoljnije odredbe o minimalnoj plaći ili socijalnim pravima nego Konvencija o radu pomoraca, primjenjuje se prvo spomenuta konvencija.

6.	Svi pomorci zaposleni na plovilima Zajednice javljaju se zapovjedniku plovila dan prije predviđenog dana ukrcaja. Ako se pomorac ne pojavi na dogovoreni datum i u predviđeno vrijeme ukrcaja, vlasnici plovila automatski nisu obvezni ukrcati pomorca na plovilo.

POGLAVLJE VI.

TEHNIČKE MJERE

Plovila poštuju mjere i preporuke koje je ICCAT donio za to područje u pogledu ribolovnog alata i njegovih tehničkih specifikacija i sve druge tehničke mjere koje se primjenjuju na njihove ribolovne aktivnosti.

POGLAVLJE VII.

PROMATRAČI

Plovila kojima je dopušteno obavljati ribolov u gvinejskim vodama na temelju Sporazuma primaju na plovilo promatrače koje imenuje nadležna regionalna organizacija u ribarstvu prema dolje navedenim uvjetima:

1.1.	Na zahtjev nadležnog tijela plovila Zajednice ukrcavaju promatrača kojeg imenuje navedeno tijelo radi provjere ulova u gvinejskim vodama.

1.2.	Nadležno tijelo sastavlja popis plovila za koja je određeno da će ukrcati promatrača i popis imenovanih promatrača. Ti se popisi stalno ažuriraju. Oni se prosljeđuju Europskoj komisiji čim se sastave i svaka tri mjeseca ako su ažurirana.

1.3.	Nadležno tijelo obavješćuje dotične vlasnike plovila ili njihove zastupnike o imenu promatrača koji je određen za ukrcaj na njihova plovila nakon izdavanja ribolovne dozvole ili najkasnije 15 dana prije planiranog dana ukrcaja promatrača.

Vrijeme koje promatrači provedu na plovilu je jedno ribolovno putovanje. Međutim, na izričit zahtjev nadležnih tijela Gvineje, taj se ukrcaj može produljiti na nekoliko putovanja, ovisno o prosječnom trajanju putovanja određenog plovila. Nadležno tijelo podnosi ovaj zahtjev kada primi obavijest o imenu promatrača određenog za ukrcaj na predmetno plovilo.

3.	Uvjete pod kojima se promatrači ukrcavaju na plovilo dogovaraju vlasnici plovila ili njihovi zastupnici i nadležno tijelo.

4.	Promatrači se ukrcavaju na plovilo u luci koju je odredio vlasnik plovila na početku prvog putovanja u gvinejskim vodama nakon obavijesti o popisu imenovanih plovila.

5.	U roku od dva tjedna i 10 dana prije ukrcaja, dotični vlasnici plovila obavješćuju o lukama u subregiji i danima predviđenima za ukrcaj promatrača.

6.	Ako se promatrači ukrcaju na plovilo u zemlji koja se ne nalazi u subregiji, njihove putne troškove snosi vlasnik plovila. Ako plovilo s promatračem napusti regionalnu ribolovnu zonu, poduzimaju se sve mjere kako bi se promatraču što prije osigurao povratak na trošak vlasnika plovila.

7.	Ako promatrač nije prisutan u dogovorenom roku i na dogovorenom mjestu ili 12 sati nakon tog roka, vlasnici plovila automatski nisu obvezni ukrcati promatrača.

Promatrače se tretira kao časnike. Kada plovila obavljaju ribolov u gvinejskim vodama, oni obavljaju sljedeće zadaće:

8.1.	promatraju ribolovne aktivnosti plovila;

8.2.	provjeravaju položaj plovila tijekom ribolova;

8.3.	obavljaju biološko uzorkovanje u okviru znanstvenih programa;

8.4.	evidentiraju upotrijebljeni ribolovni alat;

8.5.	provjeravaju podatke o ulovu u gvinejskim vodama koji su evidentirani u očevidniku;

8.6.	provjeravaju postotke usputnog ulova i procjenjuju količinu utržive ribe vraćene u more;

8.7.	prijavljuju podatke o ribolovu, uključujući i količinu ulova i usputnog ulova na plovilu njihovim nadležnim tijelima na prikladan način.

9.	Zapovjednici plovila čine sve u njihovoj moći kako bi osigurali fizičku sigurnost i dobrobit promatrača tijekom obavljanja njihovih dužnosti.

10.

Promatračima je na raspolaganju sva oprema potrebna za obavljanje njihovih dužnosti. Zapovjednik plovila im omogućava pristup sredstvima komunikacije potrebnim za obavljanje njegovih dužnosti, dokumentima koji su neposredno povezani s ribolovnim aktivnostima plovila, uključujući posebno očevidnik i navigacijski zapisnik te onim dijelovima plovila radi lakšeg izvršenja njegovih zadaća.

11.

Dok su na plovilu, promatrači:

11.1.

poduzimaju sve potrebne korake kako bi osigurali da njihov ukrcaj i prisutnost na plovilu ne prekida ili ometa ribolovne aktivnosti;

11.2.

čuvaju materijal i opremu na plovilu te poštuju povjerljivost svih dokumenata koji pripadaju plovilu.

12.

Na kraju razdoblja promatranja i prije napuštanja plovila, promatrači sastavljaju izvješće o aktivnostima koje treba poslati nadležnim tijelima Gvineje, uz presliku Europskoj komisiji. Oni potpisuju izvješće u prisutnosti zapovjednika plovila nakon što ga potpiše zapovjednik, koji može dodati ili zahtijevati dodavanje napomene koju smatra potrebnom. Preslika izvješća uručuje se zapovjedniku plovila nakon iskrcaja znanstvenog promatrača.

13.	Vlasnici plovila snose troškove smještaja promatrača pod istim uvjetima kao i za časnike u granicama praktičnih mogućnosti plovila.

14.	Plaću i socijalne doprinose promatrača isplaćuje ministarstvo nadležno za ribarstvo. Vlasnici plovila plaćaju Državnom centru za nadzor i zaštitu ribarstva 15 EUR za svaki dan koji promatrač provede na plovilu.

15.

Stranke se savjetuju sa zainteresiranim trećim stranama što je prije moguće o uspostavi sustava regionalnih promatrača i izboru nadležne regionalne organizacije za ribarstvo. Do uspostave sustava regionalnih promatrača plovila kojima je dopušten ribolov u ribolovnoj zoni Gvineje na temelju Sporazuma umjesto regionalnih promatrača ukrcavaju promatrača kojeg su imenovala nadležna tijela Gvineje u skladu s navedenim pravilima.

POGLAVLJE VIII.

KONTROLA

U skladu s poglavljem I. odjeljkom 1. točkom 13. ovog Priloga Europska zajednica vodi ažurirani nacrt popisa plovila kojima je na temelju ovog Protokola izdano odobrenje za ribolov. Ovaj se popis dostavlja nadležnim tijelima za kontrolu ribarstva u Gvineji nakon sastavljanja i nakon svakog ažuriranja.

Po primitku ovog nacrta popisa i obavijesti o uplati predujma (iz poglavlja I. odjeljka 2. točke 3. ovog Priloga) koji je Europska komisija poslala tijelima obalne države, nadležna tijela Gvineje uvrštavaju plovilo na popis plovila kojima je dozvoljen ribolov i dostavljaju ga nadležnim tijelima za kontrolu ribarstva. U tom slučaju vlasnik plovila može dobiti ovjerenu presliku ovog popisa i držati je na plovilu umjesto odobrenja za ribolov dok se ne izda odobrenje.

Ulazak i napuštanje zone

3.1.	Najmanje tri sata unaprijed plovila Zajednice obavješćuju nadležna tijela za kontrolu ribarstva u Gvineji o namjeri ulaska u ribolovnu zonu ili izlaska iz ribolovne zone Gvineje; ona također prijavljuju ukupne količine i vrste na plovilu.

3.2.

Prilikom obavijesti o izlasku plovila također izvješćuju o svom položaju. Ova se informacija po mogućnosti dostavlja faksom (+ 224 30 41 36 60) ili elektroničkom poštom (cnspkaly@yahoo.fr) ili preko radija, ako plovila nemaju faks niti elektroničku poštu (pozivni znak Centra za nadzor i zaštitu ribarstva).

3.3.	Plovila za koja se utvrdilo da obavljaju ribolov a da nisu izvijestili nadležno tijelo Gvineje smatraju se plovilima koja krše zakonodavstvo.

3.4.	Po izdavanju odobrenja za ribolov plovila se obavješćuju o brojevima faksa, telefona i adresi elektroničke pošte.

Kontrolni postupci

4.1.	Zapovjednici plovila Zajednice koja obavljaju ribolovne aktivnosti u gvinejskim vodama dopuštaju i olakšavaju ukrcaj i izvršenje zadaća službenika Gvineje nadležnih za inspekcijski nadzor i kontrolu ribolovnih aktivnosti.

4.2.	Ti službenici ne smiju ostati na plovilu dulje nego je potrebno za izvršenje njihovih dužnosti.

4.3.	Po završetku inspekcijskog nadzora i kontrole izdaje se potvrda zapovjedniku plovila.

Satelitski nadzor

Sva plovila Zajednice koja obavljaju ribolov na temelju Sporazuma podliježu satelitskom nadzoru u skladu s Dodatkom 2. Ove odredbe stupaju na snagu desetog dana nakon što je Vlada Gvineje obavijestila Delegaciju Europske zajednice o početku djelovanja Državnog centra za nadzor i zaštitu ribarstva u Gvineji.

Zaustavljanje plovila

6.1.	Nadležna tijela Gvineje izvješćuju državu zastavu i Europsku komisiju u roku od najviše 36 sati o svim zaustavljanjima i kaznama koje su izrečene plovilima Zajednice u gvinejskim vodama.

6.2.	Država zastave i Europska komisija istodobno primaju kratko izvješće o okolnostima i razlozima zaustavljanja.

Zapisnik o zaustavljanju plovila

7.1.	Nakon što je nadležno tijelo Gvineje sastavilo zapisnik zapovjednik plovila ga potpisuje.

7.2.	Ovaj potpis ne dovodi u pitanje prava zapovjednika plovila ili obranu koju on ili ona može iznijeti u vezi navodnog prekršaja. Ako zapovjednik plovila odbije potpisati taj dokument, on ili ona navodi razloge za to u pisanom obliku, a inspektor upisuje zabilješku „odbio/la potpisati”.

7.3.	Zapovjednik dovodi plovilo u luku koju se odredila tijela Gvineje. U slučaju manjih kršenja nadležna tijela Gvineje mogu tom zaustavljenom plovilu odobriti nastavak ribolova.

Savjetodavni sastanak u slučaju zaustavljanja plovila

8.1.

Prije poduzimanja bilo kojih mjera protiv zapovjednika ili posade plovila ili bilo kojih radnji u vezi tereta i opreme plovila, osim onih za osiguranje dokaza o navodnom kršenju, u roku od jednog radnog dana od primitka gore navedenih informacija saziva se savjetodavni sastanak između Europske komisije i nadležnih tijela Gvineje, kojem može prisustvovati zastupnik predmetne države članice.

8.2.	Na tom sastanku stranke razmjenjuju svu odgovarajuću dokumentaciju ili informacije koje pomažu u razrješavanju okolnosti nalaza. Vlasnika plovila ili njegovog ili njezinog zastupnik izvješćuje se o ishodu sastanka i svim mjerama koje proizlaze iz zaustavljanja plovila.

Rješavanje spora u slučaju zaustavljanja

9.1.	Prije bilo kojeg sudskog postupka navodno se kršenje pokušava riješiti sporazumno. Taj se postupak završava najkasnije tri radna dana od zaustavljanja plovila.

9.2.	U slučaju sporazumnog rješenja iznos novčane kazne utvrđuje se u skladu sa zakonodavstvom Gvineje.

9.3.

Ako se slučaj ne može riješiti sporazumno i mora se pokrenuti postupak pred nadležnim pravosudnim tijelom, vlasnik plovila polaže bankovno jamstvo na bankovni račun koji su odredila nadležna tijela Gvineje u iznosu koji uključuje troškove zaustavljanja, novčane kazne i odštete koje plaćaju stranke odgovorne za povredu.

9.4.	Bankovno jamstvo je neopozivo do okončanja sudskog postupka. Jamstvo se vraća kada se pravni postupak okonča bez presude. Slično tomu, u slučaju presude o plaćanju novčane kazne koja je manja od položenog jamstva, nadležna tijela Gvineje vraćaju preostali iznos.

9.5.

Plovilu se ukida zabrana plovidbe i posada smije napustiti luku:

—	kada su ispunjene obveze koje proizlaze iz mirnog rješenja, ili

—	kada se položi bankovno jamstvo iz gornje točke 9.3. i nadležna tijela Gvineje ga prihvaćaju do okončanja sudskog postupka.

10.

Pretovari

10.1.

Sva plovila Zajednice koja žele pretovariti ulove u gvinejskim vodama to obavljaju u lukama ili ispred luka u Gvineji.

10.2.

Vlasnici takvih plovila nadležnim tijelima Gvineje najmanje 24 sata unaprijed dostavljaju sljedeće informacije:

—	imena ribarskih plovila za pretovar,

—	imena, IMO brojeve i zastave teretnih plovila,

—	tonažu po vrstama ulova koji se pretovaruje,

—	dan i luku pretovara.

10.3.

Pretovar se smatra izlazom iz ribolovne zone Gvineje. Zapovjednici plovila moraju nadležnim tijelima Gvineje podnijeti svoja izvješća o ulovu i navesti namjeravaju li nastaviti s ribolovom ili napustiti ribolovnu zonu Gvineje.

10.4.

Svaki pretovar ulova koji nije gore naveden zabranjen je u gvinejskim vodama. Svaka osoba koja prekrši ovu odredbu podliježe kaznama predviđenim pravom Gvineje.

11.	Zapovjednici ribarskih plovila Zajednice koji obavljaju istovare ili pretovare u gvinejskim lukama, dopuštaju i olakšavaju inspektorima Gvineje kontrolu takvih aktivnosti. Po završetku inspekcijskog nadzora u luci potvrda se izdaje zapovjedniku plovila.

Dodaci

1.	Obrazac zahtjeva za izdavanje odobrenja za ribolov

2.	Odredbe koje se primjenjuju na satelitski sustav nadzora plovila (VMS) i koordinate ribolovne zone Gvineje

3.	ICCAT očevidnik

04/Sv. 009

Službeni list Europske unije

213

32009D0550

L 184/12

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

05.03.2009.

ODLUKA VIJEĆA

od 5. ožujka 2009.

o odobrenju izmjena Konvencije o budućoj višestranoj suradnji u području ribarstva u sjeveroistočnom Atlantiku kojima se omogućuje uspostavljanje postupaka za rješavanje sporova, proširenje područja primjene Konvencije i revizija ciljeva Konvencije

(2009/550/EZ)

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice, a posebno njegov članak 37. u vezi s člankom 300. stavkom 2. i člankom 300. stavkom 3. prvim podstavkom,

uzimajući u obzir prijedlog Komisije,

uzimajući u obzir mišljenje Europskog parlamenta (1),

budući da:

(1)	Konvencija o budućoj višestranoj suradnji u području ribarstva u sjeveroistočnom Atlantiku (Konvencija) bila je potpisana u Londonu 18. studenoga 1980. te je stupila na snagu 17. ožujka 1982.

(2)	Zajednica je pristupila Konvenciji 13. srpnja 1981. (2)

(3)

U skladu s člankom 19. stavkom 2. Konvencije, za usvajanje izmjene Konvencije potrebna je tročetvrtinska većina svih ugovornih stranaka. U skladu s člankom 19. stavkom 3. Konvencije, izmjena će stupiti na snagu 120 dana od datuma obavijesti depozitara o primitku pisane obavijesti o odobrenju od tri četvrtine svih ugovornih stranaka.

(4)	Ugovorne stranke Konvencije donijele su na 23. godišnjem sastanku Komisije za ribarstvo sjeveroistočnog Atlantika (NEAFC) u studenom 2004. izmjenu Konvencije kojom se omogućuje da NEAFC usvoji preporuke za uspostavljanje postupaka za rješavanje sporova koji proizlaze iz Konvencije.

(5)

Poštanskim glasovanjem 11. kolovoza 2006. ugovorne stranke Konvencije su donijele izmjenu Konvencije kojom je područje primjene Konvencije prošireno tako da uključuje sedentarne vrste i ciljevi Konvencije su prošireni. Konvencija je također bila izmijenjena zato da se u njoj navedu kretanja u drugim međunarodnim forumima za upravljanje ribarstvom koja utječu na ribarstvo u području Konvencije NEAFC-a, te su bile uvedene određene nove definicije.

(6)	Sedentarne vrste se izlovljavaju ili na njih utječe ribarstvo u području Konvencije te je stoga primjereno uključiti ove vrste u područje primjene Konvencije.

(7)

Konvencijom se predviđa da NEAFC obavlja svoje funkcije u interesu očuvanja i optimalnog korištenja ribolovnih resursa. Uz ove ciljeve, potrebno je naglasiti važnost dugoročnog upravljanja kao i da upravljanje ribolovnim resursima treba osigurati održive gospodarske, okolišne i društvene koristi. Stoga je primjereno uključiti ove elemente kao ciljeve u Konvenciju.

(8)

U skladu s Konvencijom, NEAFC pri obavljanju svojih funkcija vodi računa o najboljim znanstvenim dokazima koji su mu na raspolaganju. U ispunjenju ciljeva, također je važno voditi računa o načelu predostrožnog pristupa, o pristupu ekosustavu i potrebi očuvanja morske biološke raznolikosti. Stoga je primjereno da NEAFC uzme u obzir i ove elemente pri obavljanju svojih funkcija.

(9)	Postupkom za rješavanje sporova uspostavljenim na temelju Konvencije bilo bi moguće brzo rješavanje sporova što bi bilo u interesu Zajednice.

(10)	Nadalje, takav bi postupak pomogao jačanje i modernizaciju regionalnih organizacija za upravljanje ribarstvom, posebno NEAFC-a, te bi se time osigurala dugoročna održivost ribarstva u sjeveroistočnom Atlantiku.

(11)	S obzirom na ribolovne mogućnosti koje ima Zajednica na temelju Konvencije, u interesu je Zajednice odobriti predložene izmjene,

ODLUČILO JE:

Članak 1.

U ime Europske zajednice odobravaju se izmjene Konvencije.

Tekst izmjena Konvencije priložen je ovoj Odluci.

Članak 2.

Predsjednik Vijeća ovime se ovlašćuje odrediti osobu ili osobe ovlaštene da vladu države depozitara obavijesti o odobrenju Zajednice u skladu s člankom 19. stavkom 3. Konvencije (3).

Sastavljeno u Bruxellesu 5. ožujka 2009.

Za Vijeće

Predsjednik

M. ŘÍMAN

(1) Mišljenje od 19. veljače 2009. (još nije objavljeno u Službenom listu).

(2) SL L 227, 12.8.1981., str. 21.

(3) Dan stupanja na snagu izmjena objavit će Glavno tajništvo Vijeća u Službenom listu Europske unije.

PRILOG

Konvencija o budućoj višestranoj suradnji u području ribarstva u sjeveroistočnom Atlantiku mijenja se kako slijedi:

U preambulu se umeće novi drugi stavak kako slijedi:

„PRIZNAJUĆI odgovarajuće odredbe Konvencije Ujedinjenih naroda o pravu mora od 10. prosinca 1982., Sporazuma za provedbu odredaba Konvencije Ujedinjenih naroda o pravu mora od 10. prosinca 1982. u vezi s očuvanjem i upravljanjem migratornim ribljim vrstama i visoko migratornim ribljim vrstama iz 1995., Sporazuma o promicanju sukladnosti s međunarodnim mjerama za očuvanje i upravljanje od strane ribolovnih plovila na otvorenom moru iz 1993. i uzimajući u obzir Kodeks odgovornog ribarstva donesenog na 28. zasjedanju Konferencije Organizacije Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu u listopadu 1995.”

U preambuli treći stavak zamjenjuje se sljedećim:

„ŽELEĆI promicati dugoročno očuvanje i optimalno korištenje ribolovnih resursa u području sjeveroistočnog Atlantika, te time zaštititi morske ekosustave u kojem se ti resursi javljaju, te u skladu s tim poticati međunarodnu suradnju i savjetovanje s obzirom na ove resurse;”

Članak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 1.

U smislu ove Konvencije koriste se sljedeće definicije:

‚Područje Konvencije’ znači područja

(a)

unutar onih dijelova Atlantskog i Arktičkog oceana i njihovih pripadajućih mora koja leže sjeverno od 36° sjeverne zemljopisne širine i između 42° zapadne zemljopisne dužine i 51° istočne zemljopisne dužine, ali isključujući:

—	Baltičko more i Belte koji leže južno i istočno od crta koje povezuju rt Hasenore i rt Gniben, Korshage i Spodsbierg, te rt Gilbierg i Kullen, i

—	Sredozemno more i njemu pripadajuća mora do sjecišta paralele 36° zemljopisne širine i meridijana 5°36′ zapadne zemljopisne dužine;

(b)	unutar onog dijela Atlantskog oceana sjeverno od 59° sjeverne zemljopisne širine i između 44° zapadne zemljopisne dužine i 42° zapadne zemljopisne dužine.

2.	‚Ribolovni resursi’ znači resursi ribe, mekušaca, rakova, uključujući sedentarne vrste, a isključujući, ako su obuhvaćene drugim međunarodnim sporazumima, visoko migratorne vrste navedene u Prilogu I. Konvencije UN-a o pravu mora od 10. prosinca 1982. i anadromne vrste.

3.	‚Živi morski resursi’ znači sve živa bića morskih ekosustava.

4.	‚Morska biološka raznolikost’ znači varijabilnost živih morskih organizama i ekoloških sustava kojih su oni dio; ovo uključuje raznolikost unutar vrsta, između vrsta i raznolikost ekosustava.”

4.	Članak 2. zamjenjuje se sljedećim: „Članak 2. Cilj je ove Konvencije osigurati dugoročno očuvanje i optimalno korištenje ribolovnih resursa u području Konvencije te održive gospodarske, okolišne i društvene koristi.”

Članak 4. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 4.

1. Komisija obavlja svoje funkcije radi ispunjenja ciljeva utvrđenih u članku 2.

2. Pri donošenju preporuka u skladu s člankom 5. ili člankom 6. ove Konvencije, Komisija posebno:

(a)	jamči da se te preporuke temelje na najboljim znanstvenim dokazima koji su na raspolaganju;

(b)	primjenjuje načelo predostrožnog pristupa;

(c)	uzima u obzir utjecaj ribarstva na druge vrste i morske ekosustave, te pri tome, prema potrebi, donosi mjere za očuvanje i upravljanje s namjenom da se smanje štetni utjecaji na žive morske resurse i morske ekosustave; i

(d)	uzima u obzir potrebu za očuvanjem morske biološke raznolikosti.

3. Komisija osigurava forum za savjetovanje i razmjenu informacija o stanju ribolovnih resursa u području Konvencije i o politici upravljanja, uključujući ispitivanje ukupnog učinka takve politike na ribolovne resurse te, prema potrebi, druge žive morske resurse i morske ekosustave.”

6.	U člancima 5., 6., 8., 9., 12., 13., 15., 18. i 20. riječi „ribarstvena nadležnost” zamjenjuju se sljedećim: „nadležnost”.

7.	Umeće se sljedeći članak: „Članak 18. a Komisija donosi preporuke za uspostavljanje postupaka za rješavanje sporova koji proizlaze iz Konvencije.”

04/Sv. 009

Službeni list Europske unije

217

32010D0210

L 089/20

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

06.04.2010.

ODLUKA KOMISIJE

od 6. travnja 2010.

o izmjeni Odluke 2009/296/EZ o uspostavljanju posebnog programa nadzora i inspekcijskih pregleda za obnovu stoka plavoperajne tune u istočnom Atlantiku i Sredozemnome moru

(priopćena pod brojem dokumenta C(2010) 2060)

(2010/210/EU)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

budući da:

(1)

Međunarodna komisija za očuvanje atlantskih tuna (ICCAT) usvojila je 2006. godine višegodišnji plan oporavka stoka plavoperajne tune u istočnom Atlantiku i Sredozemnom moru (ICCAT Preporuka 06-05), koji je stupio na snagu 13. srpnja 2007. Plan oporavka prenesen je u zakonodavstvo Zajednice Uredbom Vijeća (EZ) br. 1559/2007 (2).

(2)

24. studenoga 2008. ICCAT je usvojio Preporuku 08-05 o izmjeni Preporuke 06-05. Ta je preporuka prenesena u zakonodavstvo Zajednice Uredbom Vijeća (EZ) br. 302/2009 od 6. travnja 2009. o višegodišnjem planu oporavka stoka plavoperajne tune u istočnom Atlantiku i Sredozemnom moru te o izmjeni Uredbe (EZ) br. 43/2009 i ukidanju Uredbe (EZ) br. 1559/2007 (3).

(3)

Kako bi se osigurala uspješna provedba ICCAT-ove Preporuke 08-05, bio je neophodan poseban program kontrole i inspekcijskog pregleda. Stoga je Odlukom Komisije 2009/296/EZ (4) uspostavljen poseban program kontrole i inspekcije koji obuhvaća dvogodišnje razdoblje (od 15. ožujka 2009. do 15. ožujka 2011.).

(4)	U Prilogu I. Odluci 2009/296/EZ potrebno je ažurirati odjeljak pod naslovom „Poslovi inspekcijskog pregleda” tako da uzima u obzir odredbe Uredbe (EZ) br. 302/2009.

(5)	Tijekom godišnjeg sastanka održanog u studenom 2009., Komisija ICCAT-a odlučila je unaprijediti učinkovitost inspekcijskih pregleda koji se obavljaju u okviru ICCAT-ova zajedničkog međunarodnog programa inspekcije i u tom je cilju usvojila novi obrazac izvješća o inspekcijskom pregledu.

(6)	Odluku 1999/217/EZ treba stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(7)	Mjere predviđene ovom Odlukom utvrđene su zajedno s državama članicama na koje se odnose.

(8)	Mjere predviđene u ovoj Odluci u skladu su s mišljenjem Odbora za ribarstvo i akvakulturu,

DONIJELA JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Odluka 2009/296/EZ mijenja se kako slijedi:

Članak 8. mijenja se kako slijedi:

(a)

stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1. Države članice čiji inspektori, za vrijeme obavljanja inspekcijskog pregleda nad aktivnostima koje su navedene u članku 2., otkriju bilo kakvo kršenje moraju obavijestiti sljedeće strane o datumu inspekcijskog pregleda i detaljima kršenja:

(a)	državu članicu zastave i Komisiju, i prema potrebi;

(b)	državu članicu u kojoj se nalazi sjedište uzgajališta ili poduzeća koje se bavi preradom i/ili trgovanjem proizvodima od plavoperajne tune.”;

(b)

stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3. Države članice čiji inspektori uoče aktivnost ili stanje koje može predstavljati ozbiljno kršenje, kako je definirano u odjeljku I. stavku 1. Priloga VI. Uredbi Vijeća (EZ) br. 302/2009 (5), moraju bez odgađanja obavijestiti Komisiju koja će zatim izravno obavijestiti nadležna tijela države zastave ribarskog plovila, kao i Tajništvo ICCAT-a.

(c)

u stavku 4. prva rečenica zamjenjuje se sljedećim:

„U slučaju da se na ribarskom plovilu Zajednice otkrije ozbiljno kršenje, kako je definirano u odjeljku I. stavku 1. Priloga VI. Uredbi (EZ) br. 302/2009, država članica zastave mora osigurati da, nakon inspekcijskog pregleda, ribarsko plovilo koje polovi pod njezinom zastavom obustavi sve ribolovne aktivnosti.”;

(d)

stavak 5. zamjenjuje se sljedećim:

„5. Države članice moraju surađivati kako bi osigurale da, ako se kazneni progon zbog kršenja prenese na državu članicu registracije u skladu s člankom 86. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1224/2009 (6), sigurnost i cjelovitost svih dokaza koje navode njezini inspektori zajamčena je za svaki pojedini slučaj.

Prilog I. mijenja se kako slijedi:

(a)

odjeljak pod naslovom ‚Poslovi inspekcijskog pregleda’mijenja se kako slijedi:

točka 1.6.(e) zamjenjuje se sljedećim:

„(e)	da je kapetan ulovnog plovila i tegljača osigurao praćenje svih poslova prijenosa putem videokamere u vodi.”;

ii.

točka 1.10.(a) zamjenjuje se sljedećim:

„(a)	da je prisutna te uredno ispunjena i prijavljena relevantna dokumentacija (isprava o ulovu plavoperajne tune i potvrda o ponovnom izvozu, deklaracija o prebacivanju, deklaracija o stavljanju u kaveze, deklaracija o pretovaru);”;

(b)	Odjeljak pod naslovom „Izvješća o inspekcijskom pregledu” zamjenjuje se tekstom iz Priloga ovoj Odluci.

Članak 2.

Ova je Odluka upućena državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 6. travnja 2010.

Za Komisiju

Maria DAMANAKI

Članica Komisije

(2) SL L 340, 22.12.2007., str. 8.

(3) SL L 96, 15.4.2009., str. 1.

(4) SL L 80, 26.3.2009., str. 18.

(5) SL L 96, 15.4.2009., str. 1.”;

(6) SL L 343, 22.12.2009., str. 1.”

PRILOG

ICCAT IZVJEŠĆA O INSPEKCIJI

Izvješće o inspekcijskom pregledu br. …

Uočeni Ozbiljni Prekršaji

Naziv plovila: …

Zastava plovila: …

ICCAT broj: …

	ribolov bez povlastice, dozvole ili odobrenja koje je izdala ugovorna stranka Konvencije koja je država zastave;
	neispunjavanje obaveze vođenja dovoljnih zapisa o ulovu i podataka povezanih s ulovom u skladu sa zahtjevima Komisije o izvješćivanju ili značajno pogrešno izvješćivanje o takvom ulovu i/ili podacima vezanim za ulov;
	ribolov na području zabrane ribolova;
	ribolov tijekom sezone zabrane ribolova;
	namjerno uzimanje ili zadržavanje vrsta u suprotnosti s važećim mjerama očuvanja i upravljanja koje je donio ICCAT;
	značajno kršenje važećih ograničenja ulova ili kvota u skladu s ICCAT-ovim pravilima;
	korištenje zabranjenog ribolovnog alata;
	krivotvorenje ili namjerno prikrivanje oznaka, identiteta ili registracije ribarskog plovila;
	skrivanje, neovlašteno mijenjanje ili uništavanje dokaza vezanih za istragu o prekršaju;
	višestruki prekršaji koji, promatrani zajedno, predstavljaju teško nepoštovanje važećih mjera u skladu s ICCAT-om;
	napad, otpor, zastrašivanje, seksualno uznemiravanje, ometanje ili nedopušteno sprečavanje i zadržavanje ovlaštenog inspektora ili promatrača;
	namjerno neovlašteno mijenjanje ili onesposobljavanje VMS-a;
	ribolov pomoću izvidničkih zrakoplova;
	ometanje satelitskog nadzornog sustava i/ili rad bez VMS sustava;
	prebacivanje bez deklaracije o prebacivanju;
	ostalo (navesti).

Potpis inspektora … Potpis svjedoka …

Datum …

04/Sv. 009

Službeni list Europske unije

222

32010R0421

L 121/1

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

17.05.2010.

UREDBA KOMISIJE (EU) br. 421/2010

od 17. svibnja 2010.

o izmjeni Uredbe (EU) br. 53/2010 u vezi s ograničenjem ulova kapelina u grenlandskim vodama

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EU) br. 53/2010 od 14. siječnja 2010. o utvrđivanju za 2010. ribolovne mogućnosti za određene riblje stokove i skupine ribljih stokova, koje su primjenljive u vodama EU-a i, za plovila EU-a, u vodama gdje su potrebna ograničenja ulova, i o izmjeni uredaba (EZ) br. 1359/2008, (EZ) br. 754/2009, (EZ) br. 1226/2009 i (EZ) br. 1287/2009 (1), a posebno njezin članak 5. stavak 4.,

budući da:

(1)

Ribolovne mogućnosti Unije za kapelina u grenlandskim vodama zonama V. i XIV. Međunarodnog vijeća za istraživanje mora (ICES) privremeno su utvrđene u Prilogu I.B Uredbi (EU) br. 53/2010 i iznose 0 tona. U skladu s člankom 5. stavkom 4. predmetne Uredbe, Komisija treba odrediti ribolovne mogućnosti čim se utvrdi ukupan dopušteni ulov (TAC) za taj ribolov.

(2)	Prema Protokolu o ribolovnim mogućnostima i financijskoj naknadi koji je predviđen Sporazumom o ribarstvu između Europske Unije s jedne strane, i Vlade Danske i lokalne vlade Grenlanda s druge strane (2), Uniji pripada 7,7 % TAC-a za kapelina u grenlandskim vodama ICES-ove zone V. i XIV.

(3)	Komisija je dobila informaciju od nadležnih grenlandskih tijela da je TAC utvrđen u količini od 150 000 tona te da će Grenland Uniji dodijeliti 11 550tona u skladu s udjelom koji je utvrđen na temelju Protokola, a koji će se izloviti do 30. travnja 2010.

(4)

Uzimajući u obzir dogovoreni zapisnik sa zaključcima s konzultacija o ribarstvu između Unije i Islanda za 2009. godinu koji je potpisan 16. listopada 2009., a posebno preostalu količinu od 21 624tona kapelina koja pripada Islandu iz prethodne ribolovne sezone, primjereno je prenijeti na Island ribolovne mogućnosti za kapelina s kojima za 2010. raspolaže Unija.

(5)	Prilog I.B Uredbi (EZ) br. 53/2010 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(6)	Kako bi se izbjegli prekidi ribolovnih aktivnosti, ova Uredba treba stupiti na snagu od 1. siječnja 2010.,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

U Prilogu I.B Uredbi (EU) br. 53/2010, upis koji se odnosi na vrstu kapelin u grenlandskim vodama zone V. i XIV. zamjenjuje se sljedećim:

„Vrsta

Kapelin

Mallotus villosus

Zona

Grenlandske vode zone V. i XIV.

(CAP/514GRN)

11 550 (3)

TAC

Nije relevantno

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Primjenjuje se od 1. siječnja 2010.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 17. svibnja 2010.

Za Komisiju

Predsjednik

José Manuel BARROSO

(1) SL L 21, 26.1.2010., str. 1.

(2) SL L 172, 23.6.2007., str. 4.

(3) Dodijeljeno Islandu. Treba biti izlovljeno do 30. travnja 2010.”

04/Sv. 009

Službeni list Europske unije

224

32010R0498

L 142/1

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

09.06.2010.

UREDBA KOMISIJE (EU) br. 498/2010

od 9. lipnja 2010.

o zabrani ribolovnih aktivnosti ribarskim plovilima koja koriste okružujuće mreže plivarice a plove pod francuskom ili grčkom zastavom, ili su registrirana u Francuskoj ili Grčkoj, za izlov plavoperajne tune iz Atlantskog oceana, istočno od 45° zapadne zemljopisne dužine te u Sredozemnom moru

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 1224/2009 od 20. studenoga 2009. uspostavi sustava kontrole Zajednice za osiguranje sukladnosti s pravilima zajedničke ribarstvene politike (1), a posebno njezin članak 36. stavak 2.,

budući da:

(1)

Uredba Vijeća (EU) br. 53/2010 od 14. siječnja 2010. o utvrđivanju za 2010. ribolovne mogućnosti za određene riblje stokove i skupine ribljih stokova, koje su primjenjive u vodama EU-a te, za plovila EU-a, u vodama gdje su potrebna ograničenja ulova, i o izmjeni Uredaba (EZ) br. 1359/2008, (EZ) br. 754/2009, (EZ) br. 1226/2009 i (EZ) br. 1287/2009 (2), utvrđuje količinu plavoperajne tune koju smiju izlovljavati ribarska plovila Europske unije u 2010. godini u Atlantskom oceanu, istočno od 45° zapadne zemljopisne dužine, i u Sredozemnom moru.

(2)

Uredba Vijeća (EZ) br. 302/2009 od 6. travnja 2009. o višegodišnjem planu oporavka stoka plavoperajne tune u istočnom Atlantiku i Sredozemnom moru te o izmjeni Uredbe (EZ) br. 43/2009 i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1559/2007 (3), zahtijeva od država članica da obavijeste Komisiju o pojedinim kvotama koje su dodijeljene njihovim brodovima duljim od 24 metra.

(3)	Zajednička ribarstvena politika sastavljena je kako bi osigurala dugoročnu održivost sektora ribarstva kroz održivo iskorištavanje živih vodenih bogatstava na temelju načela predostrožnosti.

(4)

U skladu s člankom 36. stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 1224/2009, na temelju informacija koje dostavljaju države članice ili na vlastitu inicijativu, kada Komisija utvrdi da se ribolovne mogućnosti koje su na raspolaganju Europskoj uniji, državi članici ili skupini država članica smatraju iscrpljenima, Komisija o tome obavješćuje dotične države članice i zabranjuje ribolovne aktivnosti za određenu godinu, ribolovni alat, stok, skupinu stokova ili flotu koja se bavi određenim ribolovnim aktivnostima.

(5)

Informacije koje posjeduje Komisija upućuju na procjenu da će se ribolovne mogućnosti za plavoperajnu tunu iz Atlantskog oceana, istočno od 45° zapadne zemljopisne dužine, i u Sredozemnom moru koje su dodijeljene plovilima koja koriste okružujuće mreže plivarice i plove pod francuskom ili grčkom zastavom ili su registrirana u Francuskoj ili Grčkoj, iscrpiti do 9. lipnja 2010.

(6)	Stoga je nužno da od 10. lipnja 2010. u 00:00 sati Komisija zabrani izlov plavoperajne tune iz Atlantskog oceana, istočno od zemljopisne dužine 45° W, i u Sredozemnom moru plovilima s okružujućim mrežama plivaricama koja plove pod zastavom ili su registrirani u Francuskoj ili Grčkoj,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Izlov plavoperajne tune u Atlantskom oceanu, istočno od 45° zapadne zemljopisne dužine, i u Sredozemnom moru plovilima s okružujućim mrežama plivaricama koja plove pod zastavom ili su registrirani u Francuskoj ili Grčkoj zabranjuje se od 10. lipnja 2010. u 00:00 sati.

Također se zabranjuje držanje na brodu, stavljanje u kaveze za tov ili uzgajanje, pretovar, prijenos ili iskrcavanje takvog stoka koji su ta plovila ulovila nakon navedenog datuma.

Članak 2.

Stupanje na snagu

Ova Uredba stupa na snagu na dan objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 9. lipnja 2010.

Za Komisiju, U ime Predsjednika,

Maria DAMANAKI

Članica Komisije

(2) SL L 21, 26.1.2010., str. 1.

(3) SL L 96, 15.4.2009., str. 1.

04/Sv. 009

Službeni list Europske unije

226

32010R0589

L 170/7

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

05.07.2010.

UREDBA KOMISIJE (EU) br. 589/2010

od 5. srpnja 2010.

o izmjeni Uredbe Vijeća (EU) br. 53/2010 u vezi s ograničenjem ulova hujice u vodama Europske unije III.a i vodama Europske unije II.a i IV

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EU) br. 53/2010 od 14. siječnja 2010. o utvrđivanju za 2010. ribolovne mogućnosti za određene riblje stokove i skupine ribljih stokova, koje su primjenjive u vodama EU-a te, za plovila EU-a, u vodama gdje su potrebna ograničenja ulova (1), a posebno njezin članak 5. stavak 3.,

budući da:

(1)	Ograničenje ulova za hujicu u ICES-ovim zonama II.a i IV. propisano je u Prilogu I.A Uredbi (EU) br. 53/2010.

(2)	Sukladno točki 6. u Prilogu II.D Uredbi (EU) br. 53/2010, Komisija mora preispitati ukupni dopušteni ulov (TAC) i kvote za 2010. za hujicu u tim zonama na osnovu savjeta Međunarodnog vijeća za istraživanje mora (ICES) i Znanstvenog, tehničkog i gospodarskog odbora za ribarstvo (STECF).

(3)	STECF navodi da formula propisana u točki 6. Priloga II.D Uredbi (EU) br. 53/2010 upućuje na TAC u visini do 400 000 tona.

(4)

Hujica predstavlja stok Sjevernog mora koji se dijeli s Norveškom, ali kojim se trenutačno ne upravlja zajednički. Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s konzultacijama s Norveškom sukladno odredbama dogovorenog zapisnika o zaključcima s konzultacija o ribarstvu između Europske komisije i Norveške od 26. siječnja 2010. Zbog toga udio Europske unije u TAC-u koji se može izloviti u vodama Europske unije zonama ICES-a II.a i IV. treba utvrditi na 90 % od 400 000 tona.

(5)	Slijedom pregovora s Norveškom, količina udjela EU-a u TAC-u dodijeljena Norveškoj treba se povećati s 20 000 tona na 27 500 tona u zamjenu za ribolovne mogućnosti drugih vrsta u norveškim vodama.

(6)	Znanstveni, tehnički i gospodarski odbor za ribarstvo preporučuje da se TAC poveća za 4,23 % kako bi se pokrile vode Europske unije u ICES-ovoj zoni III.a.

(7)	Prilog I.A Uredbi (EZ) br. 53/2010 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Prilog I.A Uredbi (EU) br. 53/2010 mijenja se u skladu s Prilogom ovoj Uredbi.

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 5. srpnja 2010.

Za Komisiju

Predsjednik

José Manuel BARROSO

(1) SL L 21, 26.1.2010., str. 1.

PRILOG

Prilog I.A Uredbi (EZ) br. 53/2010. mijenja se kako slijedi:

Upis koji se odnosi na vrstu hujica u vodama Europske unije III.a i vodama Europske unije II.a i IV. zamjenjuje se sljedećim:

Vrste

Hujica

Ammodytiae

Zona

vode Europske unije III.a, vode Europske unije II.a i IV. (1)

SAN/2A3A4.

Danska

327 250 (2)

Ujedinjena Kraljevina

7 135 (3)

Njemačka

500 (4)

Švedska

12 017 (5)

346 920 (6)

Analitički TAC.

Ne primjenjuje se članak 3. Uredbe (EZ) br. 847/96.

Ne primjenjuje se članak 4. Uredbe (EZ) br. 847/96.

Primjenjuje se članak 5. stavak 2. Uredbe (EZ) br. 847/96.

Norveška

27 500 (7)

Farski otoci

2 500

TAC

376 920

(1) Isključujući vode unutar 6 milja od polazne crte Ujedinjene Kraljevine od Šetlandskih otoka, otoka Fair i Foula.

(2) Od čega se najviše 311 289 tona smije izloviti u vodama Europske unije II.a i IV. Preostala količina može se izlovljavati u vodama Europske unije isključivo u ICES-ovoj zoni III.a (SAN/*03A.).

(3) Od čega se najviše 6 804 tona smije izloviti u vodama Europske unije II.a i IV. Preostala količina može se izlovljavati u vodama Europske unije isključivo u ICES-ovoj zoni III.a (SAN/*03A.).

(4) Od čega se najviše 476 tona smije izloviti u vodama Europske unije II.a i IV. Preostala količina može se izlovljavati u vodama Europske unije isključivo u ICES-ovoj zoni III.a (SAN/*03A.).

(5) Od čega se najviše 11 431 tona smije izloviti u vodama Europske unije II.a i IV. Preostala količina može se izlovljavati u vodama Europske unije isključivo u ICES-ovoj zoni III.a. (SAN/*03A.).

(6) Od čega se najviše 330 000 tona smije izloviti u vodama Europske unije II.a i IV. Preostala količina može se izlovljavati u vodama Europske unije isključivo u ICES-ovoj zoni III.a (SAN/*03A.).

(7) Izlovljava se u ICES-ovoj zoni IV.

04/Sv. 009

Službeni list Europske unije

228

32010R0724

L 213/1

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

12.08.2010.

UREDBA KOMISIJE (EU) br. 724/2010

od 12. kolovoza 2010.

o utvrđivanju detaljnih pravila za zabranu u realnom vremenu određenih vrsta ribolova u području Sjevernog mora i Skagerraka

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu vijeća (EZ) br. 1224/2009 od 20. studenoga 2009. o uspostavi sustava kontrole Zajednice za osiguranje sukladnosti s pravilima zajedničke ribarstvene politike, o izmjeni uredbi (EZ) br. 847/96, (EZ) br. 2371/2002, (EZ) br. 811/2004, (EZ) br. 768/2005, (EZ) br. 2115/2005, (EZ) br. 2166/2005, (EZ) br. 388/2006, (EZ) br. 509/2007, (EZ) br. 676/2007, (EZ) br. 1098/2007, (EZ) br. 1300/2008, (EZ) br. 1342/2008 i o stavljanju izvan snage Uredbi (EEZ) br. 2847/93, (EZ) br. 1627/94 i (EZ) br. 1966/2006 (1), a posebno njezin članak 51. stavak 3.,

budući da:

(1)

Članci 51., 52. i 53. Uredbe (EZ) br. 1224/2009 utvrđuju pravila i postupke u vezi zabrane u realnom vremenu određenih vrsta ribolova od strane država članica. U skladu s tim odredbama, države članice privremeno će zabraniti ribolov u određenom području ako je dosegnuta granična razina ulova za određenu vrstu ili skupinu vrsta.

(2)

Dogovoreni zapisnik sa zaključcima s konzultacija između Europske unije i Norveške od 3. srpnja 2009. utvrđuje postupke i metodu uzimanja uzoraka za usvajanje u realnom vremenu zabrane za područje Sjevernog mora i Skagerraka. Te su odredbe prenesene u pravo Unije Uredbom Vijeća (EZ) br. 753/2009 (2) o izmjeni Uredbe (EZ) br. 2009/43 i koja utvrđuje za 2009. ribolovne mogućnosti i povezane uvjete za određene riblje stokove.

(3)

Te odredbe uvedene Uredbom (EZ) br. 43/2009 primjenjivale su se na bakalar, koljak, crni bakalar (koljuška) i pišmolj (ugotica pučinka) koji su ulovljeni bilo kojim ribolovnim alatima osim pelagijskom povlačnom mrežom (koća), okružujućom mrežom plivaricom, lebdećom (plovućom) mrežom i povrazom s kukom za ribolov sleđa, skuša i šaruna, te vršom, dredžom i jednostrukom mrežom stajaćicom. Nadalje, te odredbe, među ostalim, utvrđuju obveze obalnih država članica u pogledu odluka o zabrani ribolova u realnom vremenu i informacija koje trebaju dostaviti ostale države članice i/ili treće zemlje i Komisija.

(4)	Uzimajući u obzir da su se predmetne odredbe prestale primjenjivati od 1. siječnja 2010., nužno je osigurati prenošenje dogovorenoga zapisnika kroz detaljna pravila o provedbi članaka 51., 52. i 53. Uredbe (EZ) br. 1224/2009 u području Sjevernog mora i Skagerraka.

(5)	Mjere predviđene u ovoj Uredbi u skladu su s mišljenjem Odbora za ribarstvo i akvakulturu,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Predmet

Ova Uredba utvrđuje detaljna pravila za provedbu u realnom vremenu zabrane određenih vrsta ribolova u području Sjevernog mora i Skagerraka u skladu s člancima 51., 52. i 53. Uredbe (EZ) br. 1224/2009.

Članak 2.

Područje primjene

Ova se Uredba primjenjuje na bakalar, koljak, crni bakalar i pišmolj koji su ulovljeni u području Sjevernog mora i Skagerraka bilo kojim ribolovnim alatima osim:

(a)	pelagijskim povlačnim mrežama (koćama), okružujućim mrežama plivaricama, lebdećim (plovućim) mrežama i povrazima s kukom za ribolov haringi, skuša i šaruna;

(b)

vršama;

(c)

dredžama;

(d)	jednostrukim mrežama stajaćicama.

Članak 3.

Definicije

U smislu ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije:

(a)	zone ICES-a (Međunarodno vijeće za istraživanje mora) znači zone koje su definirane u Uredbi Vijeća (EEZ) br. 3880/91 (3);

(b)	„Skagerrak” znači područje koje je na zapadu omeđeno linijom od svjetionika Hanstholm do svjetionika Lindesnes, a na jugu linijom od svjetionika Skagen do svjetionika Tistlarna, i od te točke do najbliže točke na švedskoj obali;

(c)	„Sjeverno more” znači ICES-ova zona IV.;

(d)	„izvlačenje“ označava radnju između bacanja i podizanja mreže.

Članak 4.

Granična razina ulova

1. Razina ulova koja dovodi do zabrane ribolova u realnom vremenu, kako se navodi u članku 51. Uredbe (EZ) br. 1224/2009, iznosi 15 % težine mlađi u usporedbi s ukupnom količinom četiriju vrsta iz članka 2. u jednom izvlačenju.

2. Međutim, ako količina bakalara u uzorku prelazi 75 % u usporedbi s ukupnom količinom četiriju vrsta u jednom izvlačenju, granična razina ulova iznosi 10 % težine mlađi u usporedbi s ukupnom količinom četiriju vrsta po izvlačenju.

Članak 5.

Definicija mlađi

U smislu ove Uredbe, „mlađ” znači:

—	primjerci bakalara manji od 35 cm,

—	primjerci koljaka manji od 30 cm,

—	primjerci crnog bakalara manji od 35 cm,

—	primjerci pišmolja manji od 27 cm,

Članak 6.

Izračunavanje razine ulova mlađi

1. U svrhu izračunavanja razine ulova mlađi u skladu s člankom 51. stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 1224/2009, obalne države članice i/ili države članice koje sudjeluju u zajedničkoj operaciji na temelju Zajedničkog plana upravljanja moraju identificirati područja u kojima postoji rizik od dosezanja granične razine.

2. U područjima koja su identificirana u skladu sa stavkom 1., obalne države članice i/ili države članice koje sudjeluju u zajedničkoj operaciji na temelju Zajedničkog plana upravljanja moraju provesti inspekcijske preglede kako bi izmjerile je li postotak mlađi dosegao graničnu razinu, uključujući kroz Zajednički plan upravljanja.

3. Prilikom inspekcijskih pregleda iz stavka 2., obalne države članice i/ili države članice koje sudjeluju u zajedničkoj operaciji na temelju Zajedničkog plana upravljanja obvezne su:

(a)	uzeti i izmjeriti uzorke bakalara, koljaka, crnog bakalara i pišmolja u jednom izvlačenju u skladu s odredbama iz Priloga I.;

(b)	dokumentirati svako uzorkovanje sastavljanjem izvješća o uzorkovanju kako je utvrđeno u Prilogu II. i poslati ga obalnoj državi.

4. Države članice mogu pozvati druge zemlje koje provode inspekcijske preglede u predmetnom području da uzmu uzorke u njihovo ime.

5. Dotična obalna država članica bez odgađanja objavljuje na svojoj internetskoj stranici položaj na kojemu je uzet uzorak iz stavka 3.(a), vrijeme uzimanja i količinu mlađi izraženu kao postotak ukupnog ulova bakalara, koljaka, crnog bakalara i pišmolja prema težini. Postotak se objavljuje za pojedinu vrstu i za sve četiri vrste skupa.

Članak 7.

Zabrana ribolova

1. Kada uzorak iz članaka 6. stavka 3.točke (a) pokazuje postotak mlađi koji je dosegao graničnu razinu, dotična obalna država članica mora zabraniti ribolov u predmetnom području sa svim ribolovnim alatima osim:

(a)	pelagijskim povlačnim mrežama (koćama), okružujućim mrežama plivaricama, lebdećim (plovućim) mrežama i povrazima s kukom za ribolov haringi, skuša i šaruna;

(b)

vršama;

(c)	dredžama; i

(d)	jednostrukim mrežama stajaćicama,

u skladu s člankom 53. Uredbe (EZ) br. 1224/2009.

2. Područje koje će biti zatvoreno za ribolov u skladu sa stavkom 1. definirano je na osnovu sljedećih kriterija:

(a)	područje mora imati 4, 5 ili 6 zajedničkih točaka;

(b)	središte ribolovne operacije ili operacija s uzorcima koji prelaze graničnu razinu jednako je središtu zatvorenog područja;

(c)	kada se područje zabrane temelji na jednom uzorku i leži izvan voda koje su do 12 milja udaljene od početne linije obalne države članice, područje obuhvaća 50 kvadratnih milja.

3. Zabrana u realnom vremenu iz stavka 1.:

(a)	stupa na snagu 12 sati nakon odluke koju je donijela predmetna država članica; i

(b)	primjenjuje se 21 dan, nakon čega primjena automatski prestaje u ponoć prema UTC-u.

4. Ako područje zabrane obuhvaća zone koje su pod jurisdikcijom ili suverenošću susjednih trećih zemalja, dotična obalna država članica bez odgađanja će obavijestiti te treće zemlje.

Članak 8.

Obavijesti

1. U smislu članka 53. stavka 5. Uredbe (EZ) br. 1224/2009, obalna država članica bez odgađanja na svojoj internetskoj stranici mora objaviti odluku o zabrani u skladu s člankom 7. i obavijestiti o zabrani realnom vremenu:

(a)	u opsegu u kojem je to moguće, plovila u blizini područja;

(b)

Komisiju;

(c)	Centre za praćenje ribarstva („CPR-i”) iz članka 3. Uredbe Komisije (EZ) br. 2244/2003 (4); i

(d)	ostale države članice i treće zemlje čijim je ribarskim plovilima dopušten ribolov u predmetnom području.

2. Države članice moraju poduzeti potrebne mjere kako bi osigurale da njihovi CPR-i obavijeste plovila koja plove pod njihovom zastavom da su obuhvaćena zabranom u realnom vremenu.

3. U smislu članka 53. stavka 6. Uredbe (EZ) br. 1224/2009, obalna država članica dostavlja Komisiji na njezin zahtjev detaljno izvješće o uzorkovanju i opravdanje na kojem temelji odluku o zabrani u realnom vremenu u skladu s člankom 7.

Članak 9.

Stupanje na snagu

Ova Uredba stupa na snagu sedmog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 12. kolovoza 2010.

Za Komisiju

Predsjednik

José Manuel BARROSO

(2) SL L 214, 19.8.2009., str. 1.

(3) SL L 365, 31.12.1991., str. 1.

(4) SL L 333, 20.12.2003., str. 17.

PRILOG I.

Metoda uzimanja uzoraka

Uzorci se uzimaju i mjere u skladu sa sljedećim odredbama:

1.	Kada je to moguće, uzorci se uzimaju i mjere u bliskoj suradnji s kapetanom ribarskog plovila i posadom. Potiče se sudjelovanje u postupku kapetana ribarskog plovila i posade. Također se potiče da podijele sve informacije koje bi mogle biti važne u pogledu razgraničenja područja zabrane.

2.	Procjenjuje se ukupna količina ulova u izvlačenju.

Uzorak se uzima kada se procijeni da je u jednom izvlačenju prisutno barem 300 kg bakalara, koljaka, crnog bakalara i pišmolja.

(a)	najmanja veličina uzorka iznosi 200 kg bakalara, koljaka, crnog bakalara i pišmolja;

(b)	uzorak se mora uzeti na takav način da odražava sastav ulova s obzirom na četiri vrste;

(c)	prema potrebi zbog veličine ulova uzorak se uzima na početku, u sredini i na kraju ulova.

4.	Količina mlađi izračunava se kao postotak za pojedinu vrstu i za sve četiri vrste zajedno.

5.	Izvješće o uzorkovanju mora biti uredno ispunjeno odmah nakon što je uzorak izmjeren. Izvješće se zatim šalje obalnoj državi.

PRILOG II.

04/Sv. 009

Službeni list Europske unije

233

32011D0114

L 046/50

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

18.02.2011.

ODLUKA KOMISIJE

od 18. veljače 2011.

o izmjeni Odluke 2008/589/EZ o uspostavljanju posebnog programa kontrole i inspekcije u vezi sa stokovima bakalara u Baltičkom moru

(objavljena pod brojem dokumenta C(2011) 938)

(2011/114/EU)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 1224/2009 od 20. studenoga 2009. o uspostavi sustava kontrole Zajednice za osiguranje sukladnosti s pravilima zajedničke ribarstvene politike, o izmjeni uredaba (EZ) br. 847/96, (EZ) br. 2371/2002, (EZ) br. 811/2004, (EZ) br. 768/2005, (EZ) br. 2115/2005, (EZ) br. 2166/2005, (EZ) br. 388/2006, (EZ) br. 509/2007, (EZ) br. 676/2007, (EZ) br. 1098/2007, (EZ) br. 1300/2008, (EZ) br. 1342/2008 i o stavljanju izvan snage uredaba (EEZ) br. 2847/93, (EZ) br. 1627/94 i (EZ) br. 1966/2006 (1), a posebno njezin članak 95.,

budući da:

(1)

Odluka Komisije 2008/589/EZ (2) uspostavlja poseban program kontrole i inspekcijskih pregleda koji se primjenjuje u razdoblju od 3 godine kako bi se osigurala usklađena provedba višegodišnjeg plana koji je utvrđen Uredbom Vijeća (EZ) br. 1098/2007 (3) za stokove bakalara u Baltičkom moru i za ribarstvo koje iskorištava te stokove.

(2)	Poseban program kontrole i inspekcijskih pregleda nužan je u svrhu organizacije operativne suradnje između država članica i kako bi se Agenciji za kontrolu ribarstva Zajednice omogućilo organiziranje zajedničkih planova upravljanja u skladu s člankom 9. Uredbe Vijeća (EZ) br. 768/2005 (4).

(3)	Kako bi se osigurala trajna usklađena provedba višegodišnjeg plana koji utvrđen Uredbom (EZ) br. 1098/2007, poseban program kontrole i inspekcijskih pregleda treba produžiti za razdoblje od 1 godine.

(4)	Odluku 2008/589/EZ treba stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(5)	Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Upravljačkog odbora za ribarstvo i akvakulturu,

DONIJELA JE OVU DIREKTIVU:

Članak 1.

U članku 2. Odluke 2008/589/EZ, stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2. Poseban program kontrole i inspekcijskih pregleda primjenjuje se u razdoblju od 4 godine.”

Članak 2.

Ova je Odluka upućena državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 18. veljače 2011.

Za Komisiju

Maria DAMANAKI

Članica Komisije