04/Sv. 8

HR

Službeni list Europske unije

1

---

Uvodna napomena

U skladu s člankom 52. Akta o uvjetima pristupanja Republike Hrvatske i prilagodbama Ugovora o Europskoj uniji, Ugovora o funkcioniranju Europske unije i Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju, potpisanog 9. prosinca 2011., tekstovi akata institucija donesenih prije pristupanja koje su te institucije sastavile na hrvatskom jeziku od dana pristupanja vjerodostojni su pod istim uvjetima kao i tekstovi sastavljeni na sadašnjim službenim jezicima. Tim se člankom također predviđa da se tekstovi objavljuju u Službenom listu Europske unije ako su tekstovi na sadašnjim jezicima tako objavljeni.

U skladu s tim člankom objavljuje se posebno izdanje Službenog lista Europske unije na hrvatskom jeziku, koje sadržava tekstove obvezujućih općih akata. To izdanje obuhvaća akte usvojene u razdoblju od 1952. godine do dana pristupanja.

Objavljeni tekstovi podijeljeni su na 20 poglavlja koja slijede raspored iz Registra važećeg zakonodavstva Europske unije, i to:

01	Opća, financijska i institucionalna pitanja
02	Carinska unija i slobodno kretanje robe
03	Poljoprivreda
04	Ribarstvo
05	Sloboda kretanja radnika i socijalna politika
06	Pravo poslovnog nastana i sloboda pružanja usluga
07	Prometna politika
08	Politika tržišnog natjecanja
09	Porezi
10	Ekonomska i monetarna politika i slobodno kretanje kapitala
11	Vanjski odnosi
12	Energetika
13	Industrijska politika i unutarnje tržište
14	Regionalna politika i koordinacija strukturnih instrumenata
15	Okoliš, potrošači i zaštita zdravlja
16	Znanost, informiranje, obrazovanje i kultura
17	Pravo poduzećâ
18	Zajednička vanjska i sigurnosna politika
19	Područje slobode, sigurnosti i pravde
20	Europa građana

Spomenuti registar, koji vodi Ured za publikacije, dostupan je na internetu (eur-lex.europa.eu) na službenim jezicima Europske unije. Bibliografskoj bilješci svakog akta može se pristupiti putem registra, gdje se mogu pronaći upućivanja na posebno izdanje i na ostale analitičke metapodatke.

Akti objavljeni u posebnom izdanju, uz određene iznimke, objavljuju se u obliku u kojem su bili objavljeni u Službenom listu na izvornim službenim jezicima. Stoga pri uporabi posebnog izdanja treba uzeti u obzir naknadne izmjene, prilagodbe ili odstupanja koje su usvojile institucije, Europska središnja banka ili su predviđene u Aktu o pristupanju.

Iznimno, kad se opsežni tehnički prilozi poslije zamijene novim prilozima, navodi se samo upućivanje na posljednji akt koji zamjenjuje prilog. Takav je slučaj u pojedinim aktima koji sadržavaju popise carinskih oznaka (poglavlje 02), aktima o prijevozu opasnih tvari, aktima o pakiranju i označivanju tih tvari (poglavlja 07 i 13) te nekima od protokola i priloga Sporazumu o Europskom gospodarskom prostoru.

Također, Pravilnik o osoblju objavljuje se kao pročišćeni tekst koji obuhvaća sve izmjene do kraja 2012. godine. Daljnje izmjene objavljuju se u izvornom obliku.

Posebno izdanje sadržava dva sustava numeracije stranica:

i.

izvorna numeracija stranica, zajedno s datumom objave francuskog, talijanskog, njemačkog i nizozemskog izdanja Službenog lista, engleskog i danskog izdanja od 1. siječnja 1973., grčkog izdanja od 1. siječnja 1981., španjolskog i portugalskog izdanja od 1. siječnja 1986., finskog i švedskog izdanja od 1. siječnja 1995., češkog, estonskog, latvijskog, litavskog, mađarskog, malteškog, poljskog, slovačkog i slovenskog izdanja od 1. svibnja 2004. te bugarskog i rumunjskog izdanja od 1. siječnja 2007. U numeraciji stranica postoje praznine jer svi akti objavljeni u to vrijeme nisu objavljeni u posebnom izdanju. Kada se prilikom citiranja akata upućuje na Službeni list, potrebno je navesti stranicu sukladno izvornoj numeraciji;

ii.	numeracija stranica posebnog izdanja neprekinuta je i ne smije se navoditi prilikom citiranja akata.

Do lipnja 1967. numeracija stranica u Službenom listu počinjala je iznova svake godine. Od tada nadalje svaki broj Službenog lista počinje na prvoj stranici.

Od 1. siječnja 1968. Službeni list podijeljen je na dva dijela:

—	Zakonodavstvo („L”),

—	Informacije i objave („C”).

Od 1. veljače 2003. prijašnje ime „Službeni list Europskih zajednica” promijenjeno je, na temelju Ugovora iz Nice, u „Službeni list Europske unije”.

---

04/Sv. 8

HR

Službeni list Europske unije

3

---

31976R0110

---

L 020/48

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

19.01.1976.

---

UREDBA VIJEĆA (EEZ) br. 110/76

od 19. siječnja 1976.

o utvrđivanju općih pravila za dodjelu izvoznih subvencija za proizvode ribarstva i kriterija za utvrđivanje iznosa takvih subvencija

VIJEĆE EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u o obzir Ugovor o osnivanju Europske ekonomske zajednice,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EEZ) br. 100/76 od 19. siječnja 1976. o zajedničkoj organizaciji tržišta proizvodima ribarstva (1), a posebno njezin članak 23. stavak 3.,

uzimajući u obzir prijedlog Komisije,

budući da se člankom 23. stavak 1. Uredbe (EEZ) br. 100/76 dopušta utvrđivanje izvozne subvencije u mjeri potrebnoj kako bi se omogućio vršenje gospodarski važnih izvoza proizvoda navedenih u članku 1. stavku 2. te Uredbe;

budući da se izvozne subvencije za proizvode koji podliježu zajedničkoj organizaciji tržišta proizvodima ribarstva moraju utvrditi u skladu s određenim kriterijima, koji bi mogli omogućiti izjednačavanje razlike između cijena tih proizvoda u Zajednici i cijena u međunarodnoj trgovini, poštujući opće ciljeve zajedničkog uređenja; budući da je u tu svrhu potrebno uzeti u obzir stanje nabave i cijene tih proizvoda u Zajednici, te cijene u međunarodnoj trgovini; budući da je potrebno predvidjeti mogućnost postojanja bilo kojih koeficijenata koji se mogu utvrditi pri izračunu iznosa subvencija za proizvode ribarstva;

budući da se cijene moraju utvrditi u skladu s općim načelima ako se zamijeti kretanje tih cijena; budući da je u tu svrhu prilikom određivanja cijena na svjetskom tržištu potrebno uzeti u obzir cijene na tržištima trećih zemalja i u zemljama odredišta, proizvodne cijene zabilježene u trećim zemljama i cijene franko-granica Zajednice; budući da je kao osnovu za utvrđivanje cijena Zajednice potrebno koristiti cijene na reprezentativnim tržištima Zajednice i cijene izvoza;

budući da je potrebno predvidjeti razlike u iznosima povrata prema odredištu proizvoda s obzirom na posebne uvjete koji se primjenjuju na uvoznike u određenim zemljama odredišta;

budući da je riba koju su ulovili proizvođači Zajednice podrijetlom iz Zajednice, čak i ako se iskrca u lukama izvan carinskog područja Zajednice; budući da povrate treba dodijeliti samo za ribe istovarene u lukama unutar carinskog područja Zajednice, kako je utvrđeno Uredbom (EEZ) br. 1496/68 (2), kako je izmijenjena Aktom o pristupanju (3), kako bi se omogućilo vršenje provjera;

budući da je potrebno omogućiti da popis i iznosi budu važeći tijekom razmjerno dugoga razdoblja, koje bi se utvrdilo u skladu s uobičajenom trgovinskom praksom, kako bi se izvoznicima Zajednice zajamčila određena stabilnost iznosa povrata i izvjesnost u pogledu popisa proizvoda koji ispunjavaju uvjete za subvenciju;

budući da administrativni uvjeti pod kojima djeluju trgovci Zajednice moraju biti jednaki u čitavoj Zajednici kako bi se izbjeglo narušavanje tržišnog natjecanja tih trgovaca; budući da nije opravdano dodijeliti subvenciju za proizvode koji se uvoze iz trećih zemalja i ponovno izvoze u treće zemlje,

DONIJELO JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Ovom se Uredbom utvrđuju opća pravila za utvrđivanje i dodjelu izvoznih subvencija za proizvode navedene u članku 1. stavku 2. Uredbe (EEZ) br. 100/76.

Članak 2.

Pri utvrđivanju subvencija uzima se u obzir sljedeće:

(a)	postojeće stanje i buduće kretanje s obzirom na: — cijene i raspoloživosti proizvoda ribarstva na tržištu Zajednice, — cijene proizvoda ribarstva na svjetskom tržištu;

(b)	ciljeve zajedničkog uređenja tržišta proizvodima ribarstva, kojima se mora osigurati ravnoteža i prirodni razvoj cijena i trgovine na ovome tržištu;

(c)	minimalne troškove prodaje i prijevoza s tržišta Zajednice do luka ili drugih mjesta izvoza u Zajednici, kao i troškove nastale prilikom stavljanja robe na tržišta zemalja odredišta; i

(d)	gospodarsku važnost predloženih izvoza.

Članak 3.

1.   Pri utvrđivanju cijena na tržištu Zajednice potrebno je uzeti u obzir važeće cijene koje su sa stajališta izvoza najpovoljnije.

2.   Pri utvrđivanju cijena na svjetskom tržištu treba uzeti u obzir sljedeće;

(a)	važeće cijene na tržištima glavnih trećih zemalja uvoznica;

(b)	proizvodne cijene zabilježene u glavnim trećim zemljama izvoznicama;

(c)	cijene franko-granica Zajednice.

Članak 4.

Ako stanje na svjetskom tržištu ili posebni zahtjevi određenih tržišta to zahtijevaju, subvencija se može razlikovati prema odredištu predmetnih proizvoda.

Članak 5.

Popis proizvoda za koje se dodjeljuje izvozna subvencija i iznos toga povrata utvrđuju se najmanje svaka tri mjeseca.

Članak 6.

Subvencija se ne dodjeljuje za proizvode podrijetlom iz Zajednice koji se iskrcavaju izravno iz područja ribolova u luke izvan carinskog područja Komisije.

Članak 7.

1.   Subvencija se isplaćuje nakon podnošenja dokaza:

—	da su proizvodi izvezeni iz Zajednice, i

—	da se radi o proizvodima podrijetlom iz Zajednice.

2.   Ako se primjenjuje članak 4., subvencija se isplaćuje pod uvjetima iz stavka 1. ovog članka ako se dokaže da je proizvod stigao na odredište za koje je subvencija utvrđena.

Iznimke od ovog pravila dopuštaju se u skladu s postupkom iz stavka 3. ovog članka ako su utvrđeni uvjeti kojima se nude istovjetna jamstva.

3.   Dodatne odredbe mogu se donijeti u skladu s postupkom iz članka 32. Uredbe (EEZ) br. 100/76.

Članak 8.

1.   Uredba Vijeća (EEZ) br. 165/71 od 26. siječnja 1971. o utvrđivanju općih pravila za dodjelu izvoznih subvencija za proizvode ribarstva i kriterija za utvrđivanje iznosa tih subvencija (4) ovime se stavlja izvan snage.

2.   Upućivanja na Uredbu stavljenu izvan snage na temelju stavka 1. tumače se kao upućivanja na ovu Uredbu.

Članak 9.

Ova Uredba stupa na snagu 1. veljače 1976.

---

(1)  SL L 20, 28.1.1976., str. 1.

(2)  SL L 238, 28.9.1968., str. 1.

(3)  SL L 73, 27.3.1972., str. 14.

(4)  SL L 23, 29.1.1971., str. 1.

---

04/Sv. 8

HR

Službeni list Europske unije

6

---

31978R3179

---

L 378/1

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

28.12.1978.

---

UREDBA VIJEĆA (EEZ) br. 3179/78

od 28. prosinca 1978.

o zaključivanju Konvencije Europske ekonomske zajednice o budućoj višestranoj suradnji u području ribarstva sjeverozapadnog Atlantika

VIJEĆE EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske ekonomske zajednice, a posebno njegov članak 43.,

uzimajući u obzir prijedlog Komisije,

uzimajući u obzir mišljenje Europskog parlamenta (1),

budući da je Zajednica sudjelovala u pregovorima o novoj međunarodnoj konvenciji o ribarstvu na području sjeverozapadnog Atlantika;

budući da Zajednica treba zaključiti Konvenciju o budućoj višestranoj suradnji u području ribarstva sjeverozapadnog Atlantika, koja je bila potpisana 24. listopada 1978.,

DONIJELO JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Ovime se u ime Zajednice odobrava Konvencija o budućoj višestranoj suradnji u području ribarstva sjeverozapadnog Atlantika.

Tekst Konvencije priložen je ovoj Uredbi.

Članak 2.

Predsjednik Vijeća polaže instrument odobrenja kod Vlade Kanade u skladu s člankom XXII. Konvencije (2).

Članak 3.

Ova Uredba stupa na snagu dan nakon objave u Službenom listu Europskih zajednica.

---

(1)  Mišljenje doneseno 15. prosinca 1978. (još nije objavljeno u Službenom listu).

(2)  Datum stupanja Konvencije na snagu objavit će Glavno tajništvo Vijeća u Službenom listu Europskih zajednica.

---

04/Sv. 8

HR

Službeni list Europske unije

7

---

21978A1024(01)

---

L 378/2

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

24.10.1978.

---

KONVENCIJA O BUDUĆOJ VIŠESTRANOJ SURADNJI U RIBARSTVU SJEVEROZAPADNOG ATLANTIKA

UGOVORNE STRANKE,

primjećujući da su obalne države sjeverozapadnog Atlantika u skladu s odgovarajućim načelima međunarodnog prava proširile svoju nadležnost nad živim resursima svojih susjednih voda do granica od 200 nautičkih milja od polazišta od kojih se mjeri širina teritorijalnog mora i unutar tih područja ostvaruju suverena prava za potrebe istraživanja i iskorištavanja, očuvanja i upravljanja tim resursima;

uzimajući u obzir rad Treće konferencije Ujedinjenih naroda o pravu mora na području ribarstva;

želeći promicati očuvanje i optimalno korištenje ribolovnih resursa s područja sjeverozapadnog Atlantika u okviru primjerenom režimu proširene jurisdikcije obalnih država nad ribarstvom i sukladno tome potaknuti međunarodnu suradnju i savjetovanje u pogledu tih ribolovnih resursa,

SPORAZUMJELE SU SE:

Članak I.

1.   Područje na koje se ova Konvencije primjenjuje, dalje u tekstu „područje Konvencije” su vode sjeverozapadnog Atlantskog oceana sjeverno od 35°00′ sjeverne geografske širine i zapadno od linije koja se proteže sjeverno od 35°00′ sjeverne geografske širine i 42°00′ zapadne geografske dužine do 59°00′ sjeverne geografske širine, s tog mjesta ide zapadno do 44°00′ zapadne geografske dužine i s tog mjesta sjeverno do obale Grenlanda i voda zaljeva St. Lawrence, Davis Strait i zaljeva Baffin južno od 78°10′ sjeverne geografske širine.

2.   Područje iz ove Konvencije kao „regulatorno područje” je onaj dio područja Konvencije koje leži izvan područja u kojima obalne države imaju ribarstvenu jurisdikciju.

3.   Za potrebe ove Konvencije, „obalna država” dalje u tekstu znači ugovorna stranka koja ima ribarstvenu jurisdikciju nad vodama koje su sastavni dio područja Konvencije.

4.   Ova se Konvencija primjenjuje na sve ribolovne resurse područja Konvencije uz sljedeće iznimke: losos, tunu i iglan, stokove kitova kojima upravlja Međunarodna komisija za kitolov ili svaka nasljedna organizacija, te vrste koje se zadržavaju na dnu epikontinentalnog pojasa, odnosno organizmi koji su na stupnju eksploatacije nepokretni na ili ispod morskog dna ili se ne mogu kretati osim u stalnom fizičkom kontaktu s morskim dnom ili podzemnim slojem.

5.   Smatra se da ništa u ovoj Konvenciji ne utječe na ili dovodi u pitanje stajališta ili zahtjeve svake ugovorne stranke u vezi s unutrašnjim vodama, teritorijalnim morem ili ograničenjima ili opsegu jurisdikcije svake stranke nad ribarstvom; ili utječe na ili dovodi u pitanje stavove ili stajališta svake ugovorne stranke u vezi pravom mora.

Članak II.

1.   Ugovorne strane suglasne su uspostaviti i očuvati međunarodnu organizaciju čiji je cilj putem savjetovanja i suradnje doprinijeti optimalnom korištenju, racionalnom upravljanju i očuvanju ribolovnih resursa područja Konvencije. Ova je organizacija poznata kao Organizacija za ribarstvo sjeverozapadnog Atlantika, dalje u tekstu „Organizacija” i obavlja zadaće utvrđene ovom Konvencijom.

2.   Organizacija se sastoji od:

(a)	Općeg vijeća;

(b)	Znanstvenog vijeća;

(c)	Komisije za ribarstvo; i

(d)	Tajništva.

3.   Organizacija ima pravnu osobnost i u odnosima s drugim međunarodnim organizacijama i na državnim područjima ugovornih stranaka uživa takav pravni položaj koji joj može biti potreban za obavljanje svojih zadaća i postizanje svojih ciljeva. Imuniteti i povlastice koje Organizacija i njezini službenici uživaju na državnom području ugovorne stranke podliježu sporazumu između Organizacije i dotične ugovorne stranke.

4.   Sjedište organizacije je u Dartmouthu, Nova Škotska, Kanada ili na drugom mjestu o kojem Opće vijeće donese odluku.

Članak III.

1. Zadaće Općeg vijeća su:

(a)	nadziranje i koordinacija organizacijskih, upravnih, financijskih i ostalih unutarnjih poslova Organizacije, uključujući veze između njezinih sastavnih tijela;

(b)	koordinacija vanjskih odnosa Organizacije;

(c)	ispitivanje i utvrđivanje članstva u Komisiji za ribarstvo sukladno članku XIII.; i

(d)	izvršavanje drugih ovlasti koje su joj dodijeljene ovom Konvencijom.

Članak IV.

1.   Svaka ugovorna stranka je član Općeg vijeća i imenuje u Vijeće najviše tri predstavnika koje na svim njegovim sjednicama mogu pratiti zamjenici, stručnjaci i savjetnici.

2.   Opće vijeće bira predsjednika i potpredsjednika, od kojih svaki služi dvogodišnji mandat i ima pravo na ponovni izbor, ali njihov mandat ne smije prelaziti četiri godine za redom. Predsjednik je predstavnik ugovorne stranke koja je član Komisije za ribarstvo, a predsjednik i potpredsjednik su predstavnici različitih ugovornih stranaka.

3.   Predsjednik je predsjednik Organizacije i njezin glavni predstavnik.

4.   Predsjednik Općeg vijeća saziva redovitu godišnju sjednicu Organizacije na mjestu koje odredi Opće vijeće, a to je obično u Sjevernoj Americi.

5.   Svaku sjednicu Općeg vijeća, osim godišnje sjednice, može sazvati predsjednik u onom trenutku i na onome mjestu koje predsjednik odredi, na zahtjev ugovorne stranke i uz suglasnost druge ugovorne stranke.

6.   Opće vijeće može ustanoviti odbore i pododbore koje smatra poželjnima radi izvršavanja svojih dužnosti i zadaća.

Članak V.

1.   Svaka ugovorna stranka ima jedan glas u postupcima Općeg vijeća.

2.   Osim ako je drukčije predviđeno, odluke Općeg vijeća donose se većinom glasova svih prisutnih ugovornih stranaka i glasovanjem za ili protiv, pod uvjetom da se neće pristupiti glasovanju ako ne postoji kvorum od najmanje dvije trećine ugovornih stranaka.

3.   Opće vijeće usvaja i prema potrebi izmjenjuje pravila za vođenje sjednica i izvršavanje svojih zadaća.

4.   Opće vijeće ugovornim strankama podnosi godišnje izvješće o aktivnostima Organizacije.

Članak VI.

1.   Zadaće Znanstvenog vijeća su:

(a)

osigurati forum radi savjetovanja i suradnje između ugovornih stranaka u vezi s proučavanjem, procjenom i razmjenom znanstvenih podataka i stajališta o ribarstvu za područje Konvencije, uključujući okolišne i ekološke čimbenike koji utječu na to ribarstvo, te potaknuti i promicati suradnju između ugovornih stranaka u znanstvenom istraživanju namijenjenom da ispuni praznine u znanju u vezi s tim pitanjima;

(b)	prikupiti i čuvati statistiku i evidenciju te objaviti te dostavljati izvješća, podatke i materijale u vezi s ribarstvom na području Konvencije, pri uključujući okolišne i ekološke čimbenike koji utječu na to ribarstvo;

(c)	pružiti znanstvene savjete obalnim državama prema, ako se to zahtijeva sukladno članku VII.; i

(d)	pružiti znanstvene savjete Komisiji za ribarstvo sukladno članku VIII. ili na njegovu vlastitu inicijativu ako se zahtijeva za potrebe Komisije.

2.   Zadaće Znanstvenog vijeća mogu se prema potrebi izvršiti u suradnji s drugim javnim ili privatnim organizacijama koji imaju srodne ciljeve.

3.   Ugovorne stranke prosljeđuju Znanstvenom vijeću sve dostupne statističke i znanstvene podatke koje Vijeće zahtijeva za potrebe ovog članka.

Članak VII.

1.   Na zahtjev obalne države, Znanstveno vijeće razmatra i izvješćuje o svim pitanjima vezanim uz znanstvenu osnovu za upravljanje i očuvanje ribolovnih resursa u vodama pod ribarstvenom jurisdikcijom te obalne države unutar područja Konvencije.

2.   Uz savjetovanje sa Znanstvenim vijećem obalna država utvrđuje nadležnosti radi razmatranja svih pitanja koje se odnose na Vijeće sukladno stavku 1. Te nadležnosti uključuju, zajedno sa svim drugim pitanjima koja se smatraju prikladnim, sljedeće nadležnosti koje su primjenjive:

(a)	izjavu o navedenom pitanju, uključujući opis ribarstva i područje koje treba razmotriti;

(b)	opis svakih relevantnih čimbenika ili pretpostavki koje treba uzeti u obzir ako se traže znanstvene procjene ili predviđanja;

(c)	prema potrebi opis svih ciljeva koje obalna država nastoji postići i naznaka o tome treba li pružiti stručne savjete ili niz mogućnosti.

Članak VIII.

Znanstveno vijeće razmatra i izvješćuje o svakom pitanju koje upućuje Komisija o ribarstvu u vezi sa znanstvenim pretpostavkama za upravljanje i očuvanje ribolovnih resursa unutar regulatornog područja te uzima u obzir nadležnosti Komisije o ribarstvu utvrđene u vezi s tim pitanjem.

Članak IX.

1.   Svaka ugovorna stranka je član Znanstvenog vijeća i imenuje za Vijeće svoje vlastite predstavnike koje na svim njegovim sjednicama mogu pratiti zamjenici, stručnjaci i savjetnici.

2.   Znanstveno vijeće bira predsjednika i potpredsjednika, od kojih svaki služi dvogodišnji mandat i ima pravo na ponovni izbor, ali njihov mandat ne smije prelaziti četiri godine za redom. Predsjednik je predstavnik ugovorne stranke koja je član Komisije za ribarstvo, a predsjednik i potpredsjednik su predstavnici različitih ugovornih stranaka.

3.   Svaku sjednicu Znanstvenog vijeća, osim godišnje sjednice sazvane prema članku IV., može sazvati predsjednik u onom trenutku i na onome mjestu koje predsjednik odredi, na zahtjev obalne države ili na zahtjev ugovorne stranke uz suglasnost druge ugovorne stranke.

4.   Znanstveno vijeće može ustanoviti odbore i pododbore koje smatra poželjnim radi izvršenja svojih dužnosti i zadaća.

Članak X.

1.   Znanstveni savjeti koje Znanstveno vijeće pruža sukladno ovoj Konvenciji utvrđuju se konsenzusom. Ako se konsenzus ne može postići, Vijeće navodi u svom izvješću sva stajališta iznesena o pitanjima koja se razmatraju.

2.   Odluke Znanstvenog vijeća u vezi s izborom službenika, donošenjem i izmjenama pravila i ostalih pitanja u vezi s organizacijom, donose se većinom glasova svih prisutnih ugovornih stranaka i glasovanjem za ili protiv, i u tu svrhu svaka ugovorna stranka ima jedan glas. Neće se pristupiti glasovanju ako ne postoji kvorum od najmanje dvije trećine ugovornih stranaka.

3.   Znanstveno vijeće usvaja i prema potrebi izmjenjuje pravila za vođenje sjednica i izvršavanje svojih zadaća.

Članak XI.

1.   Komisija za ribarstvo, dalje u tekstu „Komisija” odgovorna je za upravljanje i očuvanje ribolovnih resursa regulatornog područja u skladu s odredbama ovog članka.

2.   Komisija može donijeti prijedloge za zajedničke akcije ugovornih stranaka namijenjene postizanju optimalnog korištenja ribolovnih resursa regulatornog područja. Razmatrajući takve prijedloge, Komisija uzima u obzir sve relevantne podatke ili savjete dobivene od Znanstvenog vijeća.

3.   U izvršavanju svojih zadaća prema stavku 2., Komisija nastoji osigurati sukladnost između:

(a)

svih prijedloga koji se primjenjuju na riblji stok ili skupine ribljih stokova koji se pojavljuju u regulatorom području pod ribarstvenom jurisdikcijom obalne države ili svih prijedloga koji bi imali utjecaj kroz međusobnu povezanost vrsta na riblji stok ili skupine ribljih stokova koji se u cijelosti ili djelomično javljaju unutar područja pod ribarstvenom jurisdikcijom obalne države; i

(b)	svih mjera i odluka koje obalna država donosi za upravljanje i očuvanje tog stoka ili skupine stokova u odnosu na ribolovne aktivnosti koje se odvijaju unutar područja pod njezinom ribarstvenom jurisdikcijom.

Odgovarajuća obalna država i Komisija na odgovarajući način promiču koordinaciju takvih prijedloga, mjera i odluka. Svaka obalna država izvješćuje Komisiju o svojim mjerama i odlukama donesenima za potrebe ovog članka.

4.   Prijedlozi koje je Komisije donijela za raspodjelu ulova u regulatornom području uzimaju u obzir interese članova Komisije čija su plovila tradicionalno ribarila u tom području i prilikom raspodjele ulova u području Grand Banksa i Flemish Capa, članovi Komisije posebno vode računa o ugovornoj stranci čije obalne zajednice prvenstveno ovise o ribolovu za stokove koji se odnose na navedene ribolovne obale i koja je poduzela značajne napore za osiguranje očuvanja takvih stokova putem međunarodnih mjera, posebno osiguravanjem nadzora i pregleda međunarodnog ribarstva na tim obalama prema međunarodnom planu zajedničke provedbe.

5.   Komisija može također usvojiti prijedloge za međunarodne mjere kontrole i provedbe u okviru regulatornog područja za potrebe osiguranja primjene ove Konvencije unutar tog područja i važećih mjera koje iz nje proizlaze.

6.   Svaki prijedlog koji Komisija usvoji izvršni tajnik prosljeđuje svim ugovornim strankama, navodeći datum slanja za potrebe stavka 1. članka XII.

7.   Pridržavajući se odredaba članka XII., svaki prijedlog koji Komisija usvoji prema ovom članku postaje mjera obvezna za sve ugovorne stranke koja stupa na snagu na datum koji je utvrdila Komisija.

8.   Komisija može uputiti Znanstvenom vijeću svako pitanje vezano uz znanstvenu osnovu za upravljanje i očuvanje ribolovnih resursa u regulatornom području i navodi nadležnosti Komisije o ribarstvu za razmatranje tog pitanja.

9.   Komisija može privući pozornost nekog ili svih članova Komisije o svim pitanjima koja se odnose na ciljeve i svrhe ove Konvencije u regulatornom području.

Članak XII.

1.   Ako neki član Komisije podnese izvršnom tajniku prigovor na prijedlog u roku od 60 dana od datuma slanja navedenog u obavijesti o prijedlogu izvršnog tajnika, prijedlog ne postaje obvezujuća mjera za ugovorne stranke do isteka 40 dana nakon datuma slanja navedenog u obavijesti o tom prigovoru. Nakon toga neki drugi član Komisije može slično tome uložiti prigovor prije isteka dodatnog 40-dnevnog razdoblja ili u roku od 30 dana nakon datuma slanja navedenog u obavijesti ugovornim strankama o svim prigovorima podnesenim u navedenom dodatnom 40-dnevnom razdoblju, ovisno o tome što je kasnije. Tada prijedlog postaje mjera obvezujuća za sve ugovorne stranke, osim za one koje su podnijele prigovor na kraju produljenog razdoblja ili razdoblja za podnošenje prigovora. Ako je, međutim, na kraju tog produljenog roka većina članova Komisije podnijela i nastavila s prigovorima, prijedlog ne postaje obvezujuća mjera, osim ako se neki ili svi članovi Komisije unatoč tome međusobno dogovore da će ih on obvezivati na dogovoreni datum.

2.   Svaki član Komisije koji je uložio prigovor na prijedlog može u svakom trenutku povući navedeni prigovor, a prijedlog odmah postaje mjera koja obvezuje takvog člana, podložno postupku prigovora predviđenog ovim člankom.

3.   U svakom trenutku nakon isteka jedne godine od datuma na koji mjera stupa na snagu, svaki član Komisije može dati izvršnom tajniku obavijest o svojoj namjeri da ih ta mjera ne obvezuje, i ako se ta obavijest ne povuče, mjera prestaje obvezivati tog člana na kraju jedne godine od datuma primitka obavijesti izvršnog tajnika. U svakom trenutku nakon što je mjera prestala obvezivati člana Komisije prema ovom stavku, mjera prestaje obvezivati svakog drugog člana Komisije nakon datuma obavijesti koju izvršni tajnik primi o njegovoj namjeri da ga ta mjera ne obvezuje.

4.   Izvršni tajnik odmah izvješćuje svaku ugovornu stranku o:

(a)	primitku svakog prigovora i povlačenju prigovora u skladu sa stavcima 1. i 2.;

(b)	datumu na koji svaki prijedlog postaje obvezujuća mjera u skladu s odredbama stavka 1.; i

(c)	primitku svake obavijesti u skladu sa stavkom 3.

Članak XIII.

1.   Opće vijeće na svojem godišnjem zajedanju ispituje i utvrđuje članstvo Komisije i sastoji se od:

(a)	svake ugovorne stranke koja sudjeluje u ribarstvu na regulatornom području; i

(b)	svake ugovorne stranke koja je Općem vijeću pružila zadovoljavajuće dokaze da očekuje sudjelovati u ribarstvu na regulatornom području tijekom godine održavanja te godišnje sjednice ili tijekom sljedeće kalendarske godine.

2.   Svaki član Komisije imenuje za Komisiju najviše tri predstavnika koje na sjednicama mogu pratiti zamjenici, stručnjaci i savjetnici.

3.   Svaka ugovorna stranka koja nije član Komisije može sudjelovati na sjednicama Komisije kao promatrač.

4.   Komisija bira predsjednika i zamjenika, od koji oba služe dvogodišnji mandat i imaju pravo na ponovni izbor, ali njihov mandat ne smije prelaziti četiri godine za redom. Predsjednik i zamjenik su predstavnici različitih članova Komisije.

5.   Svaku sjednicu Komisije, osim godišnje sjednice sazvane sukladno članku IV., može sazvati predsjednik u onom trenutku i na onom mjestu koje odredi predsjednik, na zahtjev nekog člana Komisije.

6.   Komisija može ustanoviti odbore i pododbore koje smatra poželjnima radi izvršavanja svojih dužnosti i zadaća.

Članak XIV.

1.   Svaki član Komisije ima jedan glas u postupcima Komisije.

2.   Odluke Komisije donose se većinom glasova svih prisutnih članova Komisije i glasovanjem za ili protiv, pod uvjetom da se neće glasovati ako ne postoji kvorum od najmanje dvije trećine članova Komisije.

3.   Komisija usvaja i prema potrebi izmjenjuje pravila za vođenje sjednica i izvršavanje zadaća.

Članak XV.

1.   Tajništvo pruža usluge organizaciji u izvršavanju njezinih dužnosti i zadaća.

2.   Glavni upravni službenik tajništva je izvršni tajnik kojeg Opće vijeće imenuje sukladno onim postupcima i pod onim uvjetima koje ono odredi.

3.   Izvršni tajnik imenuje osoblje tajništva u skladu s pravilima i postupcima koje određuje Opće vijeće.

4.   Podložno općem nadzoru Općeg vijeća, izvršni tajnik ima punomoć i nadležnost nad osobljem tajništva i obavlja one ostale zadaće koje Opće vijeće propisuje.

Članak XVI.

1.   Svaka ugovorna stranka plaća troškove vlastitog izaslanstva na svim sjednicama koje se održavaju sukladno ovoj Konvenciji.

2.   Opće vijeće donosi godišnji proračun za organizaciju.

3.   Komisija utvrđuje doprinose koji duguje svaka ugovorna stranka u okviru godišnjeg proračuna na sljedećoj osnovi:

(a)	10 % proračuna dijeli se između obalnih država razmjerno njihovom nominalnom ulovu na području Konvencije u godini koja završava dvije godine prije početka proračunske godine;

(b)	30 % proračuna dijeli se jednako između svih ugovornih stranaka; i

(c)	60 % proračuna dijeli se jednako između ugovornih stranaka razmjerno njihovom nominalnom ulovu na području Konvencije u godini koja završava dvije godine prije početka proračunske godine.

Gore navedeni nominalni ulovi su prijavljeni ulovi vrsta navedenih u Prilogu I., koji predstavlja sastavni dio ove Konvencije.

4.   Izvršni tajnik izvješćuje svaku ugovornu stranku o doprinosu koji ta stranka duguje, obračunatom u skladu sa stavkom 3. ovog članka i nakon čega svaka ugovorna stranka što je prije moguće organizaciji plaća svoje doprinose.

5.   Doprinosi su plativi u valuti zemlje u kojoj se sjedište organizacije nalazi, osim ako Opće vijeće ne odluči drukčije.

6.   Podložno stavku 11. ovog članka, Opće vijeće na svojoj prvoj sjednici odobrava proračun za bilancu prve financijske godine u kojoj organizacija funkcionira, a izvršni tajnik šalje ugovornim strankama preslike tog proračuna zajedno s obavijestima o odgovarajućim doprinosima.

7.   Za sljedeće financijske godine, izvršni tajnik podnosi nacrte godišnjeg proračuna svakoj ugovornoj stranci, zajedno s planom proračuna najmanje 60 dana prije godišnjeg zasjedanja organizacije na kojoj se pitanja proračuna razmatraju.

8.   Ugovorna stranka koja pristupa ovoj Konvenciji tijekom financijske godine, za tu financijsku godinu doprinosi u dijelu doprinosa izračunatog u skladu s odredbama ovog članka, koji je razmjeran broju cijelih mjeseci preostalih u godini.

9.   Ugovorna stranka koja nije platila svoje doprinose za dvije uzastopne godine ne uživa nikakvo pravo glasovanja i ulaganja prigovora sukladno ovoj Konvenciji sve dok ne ispuni svoje obveze, osim ako Opće vijeće ne odluči drukčije.

10.   Financijska pitanja organizacije revidiraju jednom godišnje vanjski revizori koje izabire Opće vijeće.

11.   Ako Konvencija stupa na snagu 1. siječnja 1979., odredbe Priloga II., koji predstavlja sastavni dio ove Konvencije, primjenjuju se umjesto odredaba stavka 6.

Članak XVII.

Ugovorne stranke suglasne su poduzeti mjere pri čemu uključuju nametanje primjerenih sankcija za kršenja, koje mogu biti potrebne da učine važećima odredbe ove Konvencije i provedu sve mjere koje postaju obvezujuće sukladno stavku 7. članka XI. i sve mjere koje su na snazi sukladno članku XXIII. Svaka ugovorna stranka Komisiji šalje godišnje izvješće o aktivnostima poduzetim u te svrhe.

Članak XVIII.

Ugovorne stranke suglasne su zadržati na snazi i provoditi unutar regulatornog područja plan zajedničke međunarodne provedbe kako je primjenjiv sukladno članku XXIII. ili kako je izmijenjen mjerama iz stavka 5. članka XI. Ovaj plan uključuje odredbe za uzajamna prava ukrcaja i iskrcaja i inspekcije ugovornih stranaka i za pokretanje postupka i kazne države zastave na temelju dokaza koji proizlaze iz takvih ukrcaja i iskrcaja i inspekcija. Izvješće o takvim kaznenim progonima i nametnutim sankcijama uključuje se u godišnje izvješće iz članka XVII.

Članak XIX.

Ugovorne stranke suglasne su privući pozornost svake države koja nije stranka ove Konvencije o svakom pitanju vezanom uz ribolovne aktivnosti u regulatornom području državljana ili plovila te države za koje se čini da negativno utječu na ostvarivanje ciljeva ove Konvencije. Ugovorne stranke su nadalje suglasne prema potrebi poduzeti korake radi uklanjanja negativnih učinaka.

Članak XX.

1.   Područje Konvencije dijeli se na znanstvena i statistička podpodručja, divizije i poddivizije čije su granice one utvrđene u Prilogu III. ovoj Konvenciji.

2.   Na zahtjev Znanstvenog vijeća, Opće vijeće može dvotrećinskom većinom glasova svih ugovornih stranaka, ako to smatra potrebnim u znanstvene i statističke svrhe, izmijeniti granice znanstvenih i statističkih potpodručja, divizija i poddivizija navedenih u Prilogu III., pod uvjetom da se svaka obalna država koja ima ribarstvenu jurisdikciju u svakom dijelu zahvaćenog područja slaže s takvim postupkom.

3.   Na zahtjev Komisije za ribarstvo i nakon savjetovanja sa Znanstvenim vijećem, Opće vijeće može dvotrećinskom većinom glasova svih ugovornih stranaka podijeliti regulatorno područje na primjerene regulatorne divizije i poddivizije, ako to smatra potrebnim za potrebe upravljanja. Oni se mogu naknadno izmijeniti u skladu s istim postupkom. Granice takvih divizija i poddivizija definiraju se u Prilogu III.

4.   Prilog III. ovoj Konvenciji bilo u svojim sadašnjim ili povremeno izmijenjenim okvirima sukladno ovom članku predstavlja sastavni dio ove Konvencije.

Članak XXI.

1.   Svaka ugovorna stranka može predložiti izmjene ove Konvencije koje Opće vijeće razmatra i postupa prema njima na godišnjoj ili izvanrednoj sjednici. Svaka predložena izmjena a šalje se izvršnom tajniku najmanje 90 dana prije sjednice na kojoj se predlaže postupanje prema njima, a izvršni tajnik prijedlog odmah upućuje svim ugovornim strankama.

2.   Donošenje predloženih izmjena Konvencije od strane Općeg vijeća zahtijeva tročetvrtinsku većinu glasova svih ugovornih stranaka. Tekst svih predloženih izmjena depozitar šalje svim ugovornim strankama.

3.   Izmjena proizvodi učinke za sve ugovorne stranke 120 dana nakon datuma slanja navedenog u obavijesti depozitara o primitku pisane obavijesti o odobrenju svih ugovornih stranaka tročetvrtinskom većinom, osim ako neka druga ugovorna stranka obavijesti depozitara da ulaže prigovor na izmjenu u roku od 90 dana od datuma slanja navedenog u obavijesti depozitara o takvom primitku, u kojem slučaju izmjena ne proizvodi učinke za niti jednu ugovornu stranku. Svaka ugovorna stranka koja je uložila prigovor na izmjenu može u svakom trenutku povući svoj prigovor. Ako su svi prigovori na izmjenu povučeni, izmjena proizvodi učinke za sve ugovorne stranke 120 dana od datuma slanja navedenog u obavijesti depozitara o primitku zadnjeg povlačenja.

4.   Svaka stranka koja postane ugovorna stranka ove Konvencije nakon donošenja izmjene u skladu sa stavkom 2. ovog članka. smatra se da je odobrila navedenu izmjenu.

5.   Depozitar odmah obavješćuje ugovorne stranke o primitku obavijesti o odobrenju izmjena, o primitku obavijesti o prigovoru ili povlačenju prigovora i o stupanju na snagu izmjena.

Članak XXII.

1.   Ova je Konvencija otvorena za potpisivanje u Ottawi do 31. prosinca 1978. za stranke zastupljene na Diplomatskoj konferenciji o budućoj višestranoj suradnji u ribarstvu sjeverozapadnog Atlantika, održanoj u Ottawi od 11. listopada do 21. listopada 1977. Nakon toga je otvorena za pristupanje.

2.   Ova Konvencija podliježe ratifikaciji, prihvaćanju ili odobrenju potpisnika, a instrumenti ratifikacije, prihvaćanja i odobrenja polažu se kod vlade Kanade, navedene u ovoj Konvenciji kao „depozitar”.

3.   Ova Konvencija stupa na snagu na prvi dan siječnja nakon polaganja instrumenata ratifikacije, prihvaćanja i odobrenja najmanje šest potpisnika, od kojih najmanje jedan potpisnik ima ribarstvenu jurisdikciju u vodama koje su sastavni dio područja Konvencije.

4.   Svaka stranka koja nije potpisala ovu Konvenciju može joj pristupiti obaviješću u pisanom obliku upućenom depozitaru. Pristupanja koje je depozitar primio prije datuma stupanja na snagu ove Konvencije proizvode učinke na dan stupanja na snagu ove Konvencije. Pristupanja koje je depozitar primio nakon datuma stupanja na snagu ove Konvencije proizvode učinke na datum kada ih je depozitar primio.

5.   Depozitar obavješćuje sve potpisnike i sve stranke pristupnice o svim položenim ratifikacijama, prihvaćanjima ili odobrenjima i primljenim pristupanjima.

6.   Depozitar saziva prvi sastanak organizacije koji će se održati najkasnije šest mjeseci nakon stupanja na snagu ove Konvencije i priopćuje privremeni dnevni red svakoj ugovornoj stranci najmanje mjesec dana prije datuma sastanka.

Članak XXIII.

Nakon stupanja na snagu ove Konvencije, svaki prijedlog koji je poslan ili se primjenjuje do roka iz članka VIII. Međunarodne konvencije za ribarstvo sjeverozapadnog Atlantika, 1949., („ICNAF Konvencija”) i ovisno o odredbama ICNAF Konvencije, odmah postaje mjera obvezujuća za svaku ugovornu stranku u vezi s regulatornim područjem ako je prijedlog proizveo učinke prema ICNAF Konvenciji ili u trenutku kada počinje proizvoditi učinke koji iz nje proizlaze. Podložno stavku 3. članka XII., svaka takva mjera ostaje obvezujuća za svaku ugovornu stranku do trenutka njezinog isteka ili zamjene mjerom koja je postala obvezujuća sukladno članku XI. ove Konvencije, pod uvjetom da nijedna takva zamjena neće proizvoditi učinke prije nego ova Konvencija bude na snazi godinu dana.

Članak XXIV.

1.   Svaka ugovorna stranka može istupiti iz Konvencije 31. prosinca svake godine davanjem obavijesti na dan ili prije 30. lipnja depozitaru koji preslike te obavijesti prosljeđuje ostalim ugovornim strankama.

2.   Svaka druga ugovorna stranka može nakon toga istupiti iz Konvencije istog 31. prosinca priopćenjem depozitaru u roku od mjesec dana od primitka preslike obavijesti o istupanju dane sukladno stavku 1. ovog članka.

Članak XXV.

1.   Izvornik Konvencije polaže se kod vlade Kanade, koja svim potpisnicima i svim strankama pristupnicama šalje ovjerene preslike.

2.   Depozitar registrira Konvenciju kod tajništva Ujedinjenih naroda.

U potvrdu toga niže potpisani, valjano ovlašteni, potpisali su ovu Konvenciju.

---

PRILOG I. KONVENCIJI

Popis vrsta za određivanje nominalnog ulova koji se koristi u izračunu godišnjeg proračuna sukladno članku XVI.

Atlantski bakalar …	Gadus morrhua
Bakalarka …	Melanogrammus aeglefinus
Bodečnjak mali ili jauk …	Sebastes marinus
Srebrni oslić …	Merluccius bilinearis
Crvena tabinja …	Urophycis chuss
Crni bakalar …	Pollachius virens
Iverak …	Hippoglossoides platessoides
Sivi list …	Glyptocephalus cynoglossus
Žutorepi list …	Limanda ferruginea
Grenlandska ploča …	Reinhardtius hippoglossoides
Okruglonosi grenadir …	Macrourus rupestris
Atlantska haringa …	Clupea harengus
Skuša …	Scomber scombrus
Atlantska figa …	Peprilus triacanthus
Lažna haringa …	Alosa pseudoharengus
Veliki srebrnjak …	Argentina silus
Kapelan …	Mallotus villosus
Lignja pealei …	Loligo pealei
Lignjun …	Illex illecebrosus
Hladnovodne kozice …	Pandalus sp.

---

PRILOG II. KONVENCIJI

Prijelazni financijski mehanizmi

1.

Ugovorna stranka koja je također ugovorna stranka Međunarodne konvencije za ribarstvo sjeverozapadnog Atlantika cijele godine 1979. ne doprinosi u troškovima organizacije za tu godinu. Druge ugovorne stranke koje su položile svoje instrumente ratifikacije, prihvaćanja i odobrenja ili su pristupile Konvenciji prije 31. prosinca 1979. pridonose iznosu navedenom u ovom Dodatku. Doprinos svake ugovorne stranke koji nije uključen u Dodatak utvrđuje Opće vijeće.

2.	Doprinosi koji se duguju sukladno stavku 1. plaća svaka ugovorna stranka što je prije moguće prije 1. siječnja 1979. ili nakon njezinog pristupanja Konvenciji, ovisno o tome što je kasnije.

Dodatak Prilogu II. Konvenciji

Ugovorna strana	Doprinosi za 1979. (u dolarima)
Bugarska	16 325
Kanada	82 852
Kuba	20 211
Danska (Farski otoci)	6 473
Europska ekonomska zajednica	74 254
Demokratska Republika Njemačka	19 266
Island	12 293
Japan	16 697
Norveška	21 107
Poljska	29 316
Portugal	22 716
Rumunjska	15 472
Španjolska	26 224
SSSR	72 133
SAD	29 947

---

PRILOG III. KONVENCIJI

Znanstvena i statistička potpodručja, divizije i poddivizije

Znanstvena i statistička potpodručja, divizije i poddivizije predviđeni člankom XX. ove Konvencije su kako slijedi:

1. (a)

Potpodručje 0 Taj dio područja Konvencije proteže se sjeverno od paralele na 61°00′ sjeverne geografske širine; omeđen na istoku linijom koja se proteže sjeverno od točke na 61°00′ sjeverne geografske širine i 59°00′ zapadne geografske dužine do paralele na 69°00′ sjeverne geografske širine, s tog mjesta u smjeru sjeverozapada uzduž loksodrome do točke na 75°00′ sjeverne geografske širine i 73°30′ zapadne geografske dužine i s tog mjesta sjeverno do paralele od 78°10′ sjeverne geografske širine; omeđen na zapadu linijom koja počinje na 61°00′ sjeverne geografske širine i 65°00′ zapadne geografske dužine i protežući se u smjeru sjeverozapada uzduž loksodrome do obale otoka Baffin na East Bluffu (61°55′ sjeverne geografske širine i 66°20′ zapadne geografske dužine), s tog mjesta u smjeru sjevera uzduž obale otoka Baffin, Bylot, Devon i Ellesmere i prateći osamdeseti meridijan zapadne geografske dužine u vodama između tih otoka do paralele 78°10′ sjeverne geografske širine.

1. (b)

Potpodručje 0 sastoji se od dvije divizije: Divizija 0A – Taj dio potpodručja nalazi se sjeverno od paralele 66°15′ sjeverne geografske širine; Divizija 0B – Taj dio potpodručja nalazi se južno od paralele 66°15′ sjeverne geografske širine.

2. (a)

Podpodručje 1 – Taj dio područja Konvencije nalazi se istočno od potpodručja 0 i sjeverno i južno od loksodroma spajajući točku na 61°00′ sjeverne geografske širine i 59°00′zapadne geografske dužine s točkom na 52°15′ sjeverne geografske širine i 42°00′ zapadne geografske dužine.

2. (b)

Potpodručje 1. sastoji se od šest divizija: Divizija 1A – Taj dio potpodručja nalazi se sjeverno od paralele 68°50′ sjeverne geografske širine (Christianshaab); Divizija 1B – Taj dio potpodručja nalazi se između paralele 66°15′ sjeverne geografske širine (pet nautičkih milja sjeverno od Umanarsugssuaka) i paralele 68°50′ sjeverne geografske širine (Christianshaab); Divizija 1C – Taj dio potpodručja nalazi se između paralele 64°15′ sjeverne geografske širine (pet nautičkih milja sjeverno od Godthaaba) i paralele 66°15′ sjeverne geografske širine (pet nautičkih milja sjeverno od Umanarsugssuaka); Divizija 1D – Taj dio potpodručja nalazi se između paralele 62°30′ sjeverne geografske širine (ledenjak Frederikshaab) i paralele 64°15′ sjeverne geografske širine (četiri nautičke milje sjeverno od Godthaaba); Divizija 1E – Taj dio potpodručja nalazi se između paralele 60°45′ sjeverne geografske širine (rt Desolation) i paralele 62°30′ sjeverne geografske širine (ledenjak Frederikshaab); Divizija 1F – Taj dio potpodručja nalazi se južno od paralele 60°45′ sjeverne geografske širine (rt Desolation).

3. (a)

Potpodručje 2. – Taj dio područja Konvencije nalazi se istočno od meridijana 64°30′ zapadne geografske dužine na području Hudson Straita, južno od potpodručja 0, južno i zapadno od potpodručja 1. i sjeverno od paralele 52°15′ sjeverne geografske širine.

3. (b)

Potpodručje 2. sastoji se od tri divizije: Divizija 2G – Taj dio potpodručja nalazi se sjeverno od paralele 57°40′ sjeverne geografske širine (rt Mugford); Divizija 2H – Taj dio potpodručja nalazi se između paralele 55°20′ sjeverne geografske širine (Hopedale) i paralele 57°40′ sjeverne geografske širine (rt Mugford); Divizija 2J – Taj dio potpodručja nalazi se južno od paralele 55°20′ sjeverne geografske širine (Hopedale).

4. (a)

Potpodručje 3. – Taj dio područja Konvencije nalazi se južno od paralele 52°15′ sjeverne geografske širine; i istočno od linije koja se proteže sjeverno od rta Bauld na sjevernoj obali Newfoundlanda do 52°15′ sjeverne geografske širine; sjeverno od paralele 39°00′ sjeverne geografske širine; istočno i sjeverno od loksodrome koja počinje na 39°00′ sjeverne geografske širine, 50°00′ zapadne geografske dužine i protežući se u smjeru sjeverozapada do prolaza kroz točku na 43°30′ sjeverne geografske širine, 55°00′ zapadne geografske dužine u smjeru točke na 47°50′ sjeverne geografske širine, 60°00′ zapadne geografske dužine, sve do presjeka pravocrtne linije koja povezuje rt Ray na obali Newfoundlanda s rtom North na otoku Cape Breton; s tog mjesta u smjeru sjeveroistoka uzduž spomenute linije do rta Ray.

4. (b)

Potpodručje 3. sastoji se od šest divizija: Divizija 3K – Taj dio potpodručja nalazi se sjeverno od paralele 49°15′ sjeverne geografske širine (rt Freels, Newfoundland); Divizija 3L – Taj dio potpodručja nalazi se između obale Newfoundlanda od rta Freeels do rta St Mary i linije opisane kako slijedi: početak na rtu Freels, s tog mjesta istočno do meridijana 46°30′ zapadne geografske dužine, s tog mjesta južno do paralele 46°00′ sjeverne geografske širine, s tog mjesta zapadno do meridijana 54°30′ zapadne geografske dužine, s tog mjesta uzduž loksodrome do rta St Mary, Newfoundland; Divizija 3M – Taj dio potporučja nalazi se južno od paralele 49°15′ sjeverne geografske širine i istočno od meridijana 46°30′ zapadne geografske dužine; Divizija 3N – Taj dio potpodručja nalazi se južno od paralele 46°00′ sjeverne geografske širine i između meridijana 46°30′ zapadne geografske dužine i meridijana 51°00′ zapadne geografske dužine; Divizija 3O – Taj dio potpodručja nalazi se južno od paralele 46°00′ sjeverne geografske širine i između meridijana 51°00′ sjeverne geografske dužine i meridijana 54°30′ zapadne geografske dužine; Divizija 3P – Taj dio potpodručja nalazi se južno od obale Newfoundlanda i zapadno od linije od rta St Mary, Newfoundland do točke na 46°00′ sjeverne geografske širine, 54°30′ zapadne geografske dužine, s tog mjesta južno do granice potpodručja; Divizija 3P dijeli se na dvije poddivizije: 3Pn – Sjeverozapadna poddivizija – Taj dio divizije 3P nalazi se sjeverozapadno od linije koja se proteže od otoka Burgeo, Newfoundlanad, približno jugozapadno do točke na 46°50′ sjeverne geografske širine i 58°50′ zapadne geografske dužine: 3Ps – Jugoistočna poddivizija – Taj dio divizije 3P nalazi se jugoistočno od linije utvrđene za poddiviziju 3Pn.

5. (a)

Potpodručje 4. – Taj dio područja Konvencije nalazi se sjeverno od paralele 39°00′ sjeverne geografske širine, zapadno od potpodručja 3., i istočno od linije opisane kako slijedi: početak na krajnjoj točki međunarodne granice između Sjedinjenih Američkih Država i Kanade u kanalu Grand Manan, na točki 44°46′35·346” sjeverne geografske širine; 66°54′11·253” zapadne geografske dužine; s tog mjesta južno do paralele 43°50′ sjeverne geografske širine; s tog mjesta zapadno do meridijana 67°40′ zapadne geografske dužine; s tog mjesto južno do paralele 42°20′ sjeverne geografske širine; s tog mjesta istočno do točke na 66°00′ zapadne geografske dužine; s tog mjesta uzduž loksodrome u smjeru jugoistoka do točke na 42°00′ sjeverne geografske širine i 65°40′ zapadne geografske dužine; s tog mjesta južno do paralele 39°00′ sjeverne geografske širine.

5. (b)

Potpodručje 4. se dijeli se na šest divizija: Divizija 4R – Ovaj dio potpodručja nalazi se između obale Newfoundlanda od rta Bauld do rta Ray i linije opisane kako slijedi: početak na rtu Bauld, s tog mjesta sjeverno do paralele 52°15′ sjeverne geografske širine, s tog mjesta zapadno do obale Labradora, s tog mjesta uzduž obale Labradora do krajnje točke granice Labrador-Quebec, s tog mjesta uzduž loksodrome u smjeru jugozapada do točke 49°25′ sjeverne geografske širine, 60°00′ zapadne geografske dužine, s tog mjesta južno do točke na 47°50′ sjeverne geografske širine, 60°00′ zapadne geografske dužine, s tog mjesta uzduž loksodrome u smjeru jugoistoka do točke na kojoj granica potpodručja 3. siječe pravocrtnu liniju koja spaja rt North, Nova Škotska s rtom Ray, Newfoundland, s tog mjesta do rta Ray, Newfoundland; Divizija 4S – Taj dio potpodručja nalazi se između južne obale provincije Quebec od krajnje točke granice Labrador-Quebec do Pte. des Monts i linije opisane kako slijedi: početak na Pte. des Monts, s tog mjesta istočno do točke na 49°25′ sjeverne geografske širine, 64°40′ zapadne geografske dužine, s tog mjesta uzduž loksodrome u smjeru istok-jugoistok do točke na 47°50′ sjeverne geografske širine, 60°00′ zapadne geografske dužine, s tog mjesta sjeverno do točke na 49°25′ sjeverne geografske širine, 60°00′ zapadne geografske dužine, s tog mjesta uzduž loksodrome u smjeru sjeveroistoka do krajnje točke granice Labrador-Quebec; Divizija 4T – Taj dio potpodručja nalazi se između obala Nove Škotske, New Brunswik i Quebec od rta North do Pre. des Monts i linije opisane kako slijedi: početak na Pte. des Monts, s tog mjesta istočno do točke na 49°25′ sjeverne geografske širine, 64°40′ zapadne geografske dužine, s tog mjesta uzduž loksodrome u smjeru jugoistoka do točke na 47°50′ sjeverne geografske širine, 60°00′ zapadne geografske dužine, s tog mjesta uzduž loksodrome u smjeru juga do rta North, Nova Škotska; Divizija 4V – Taj dio potpodručja nalazi se između obala Nove Škotske između rta North i Fourchu i linije opisane kako slijedi: početak na Fourchu, s tog mjesta uzduž loksodrome u smjeru istoka do točke na 45°40′ sjeverne geografske širine, 60°00′ zapadne geografske dužine, s tog mjesta južno uzduž meridijana 60°00′ zapadne geografske dužine do paralele 44°10′ sjeverne geografske širine, s tog mjesta istočno do meridijana na 59°00′ zapadne geografske dužine, s tog mjesta južno do paralele 39°00′ sjeverne geografske širine, s tog mjesta istočno do točke u kojoj granica između potpodručja 3. i 4. sreće paralelu 39°00′ sjeverne geografske širine, s tog mjesta uzduž granice između područja 3. i 4. i linije koja se nastavlja u smjeru sjeverozapada do točke na 47°50′ sjeverne geografske širine, 60°00′ zapadne geografske dužine i s tog mjesta uzduž loksodrome u smjeru juga do rta North, Nova Škotska. Divizija 4V dijeli se na dvije poddivizije: 4Vn – Sjeverna poddivizija – Taj dio divizije 4V nalazi se sjeverno od paralele na 45°40′ sjeverne geografske širine; 4Vs – Južna poddivizija – Taj dio divizije 4V nalazi se južno od paralele na 45°40′ sjeverne geografske širine; Divizija 4W – Taj dio podpodručja leži između obale Nove Škotske između Halifaxa i Fourchua i linije opisane kako slijedi: početak na Fourchu, s tog mjesta uzduž loksodrome u smjeru istoka do točke na 45°40′ sjeverne geografske širine, 60°00′ zapadne geografske dužine; s tog mjesta južno uzduž meridijana 60°00′ zapadne geografske dužine do paralele 44°10′ sjeverne geografske dužine, s tog mjesta istočno do meridijana 59°00′ zapadne geografske dužine, s tog mjesta južno do paralele 39°00′ sjeverne geografske širine, s tog mjesta zapadno do meridijana 63°20′ zapadne geografske dužine, s tog mjesta sjeverno do točke na tom meridijanu na 44°20′ sjeverne geografske širine, s tog mjesta uzduž loksodrome u smjeru sjeverozapada do Halifax, Nova Škotska; Divizija 4X – Taj dio potpodručja nalazi se između zapadne granice potpodručja 4. i obala New Brunswicka i Nove Škotske od krajnje točke granice između New Brunswicka i Mainea do Halifaxa i linije opisane kako slijedi: početak na Halifaxu, s tog mjesta uzduž loksodrome u smjeru jugoistoka do točke na 44°20′ sjeverne geografske širine, 63°20′ zapadne geografske dužine, s tog mjesta južno do paralele 39°00′ sjeverne geografske širine, i s tog mjesta zapadno do meridijana 65°40′ zapadne geografske dužine.

6. (a)

Potpodručje 5. – Taj dio područja Konvencije nalazi se zapadno od zapadne granice potpodručja 4., sjeverno od paralele 39°00′ sjeverne geografske širine i istočno od meridijana 71°40′ zapadne geografske dužine.

6. (b)

Potpodručje 5. sastoji se od dvije divizije: Divizija 5Y – Taj dio potpodručja nalazi se između obala Mainea, New Hampshirea i Massachusettsa od granice između Mainea i New Brunswicka do 70°00′ zapadne geografske dužine na rtu Cod (na približno 42°00′ sjeverne geografske širine) i linije opisane kako slijedi: početak na točki rta Cod na 70°00′ zapadne geografske dužine (na približno 42°00′ sjeverne geografske širine), s tog mjesta sjeverno do 42°20′ sjeverne geografske širine, s tog mjesta istočno do 67°40′ zapadne geografske dužine na granici potpodručja 4. i 5. i s tog mjesta uzduž granice do granice Kanade i Sjedinjenih država; Divizija 5Z – Taj dio potpodručja nalazi se sjeverno i istočno od divizije 5Y. Divizija 5Z dijeli se na dva dijela: istočni i zapadni dio definirani su kako slijedi: 5Ze – Istočni dio – Taj dio divizije 5Z nalazi se istočno od meridijana 70°00′ zapadne geografske dužine; 5Zw – Zapadni dio – Taj dio divizije 5Z nalazi se zapadno od meridijana 70°00′ zapadne geografske dužine;

7. (a)

Potpodručje 6. – Taj dio područja Konvencije ograničen linijom koja počinje na točki obale Rhode Island na 71°40′ zapadne geografske dužine; s tog mjesta južno do 39°00′ sjeverne geografske širine; s tog mjesta istočno do 42°00′ zapadne geografske dužine; s tog mjesta južno do 35°00′ sjeverne geografske širine; s tog mjesta zapadno do obale Sjeverne Amerike; s tog mjesta u smjeru sjevera uzduž obale Sjeverne Amerike do točke na Rhode Island na 71°40′ zapadne geografske dužine.

7. (b)

Potpodručje 6. sastoji se od osam divizija: Divizija 6A – Taj dio potpodručja nalazi se sjeverno od paralele 39°00′ sjeverne geografske širine i zapadno od podpodručja 5.; Divizija 6B – Taj dio potpodručja nalazi se zapadno od 70°00′ zapadne geografske dužine, južno od paralele 39°00′ sjeverne geografske širine i sjeverno i zapadno od linije koja ide u smjeru zapada uzduž paralele 37°00′ sjeverne geografske širine do 76°00′ zapadne geografske dužine i s tog mjesta južno rta Henry, Virginia; Divizija 6C – Taj dio potpodručja nalazi se zapadno od 70°00′ zapadne geografske dužine i južno od paralele 35°00′ sjeverne geografske širine; Divizija 6D – Taj dio potpodručja nalazi se istočno od divizija 6B i 6C i zapadno od 65°00′ zapadne geografske dužine; Divizija 6E – Taj dio potpodručja nalazi se istočno od divizije 6D zapadno od 60°00′ zapadne geografske dužine; Divizija 6F – Taj dio potpodručja nalazi se istočno od divizije 6E i zapadno od 55°00′ zapadne geografske dužine; Divizija 6G – Taj dio potpodručja nalazi se istočno od divizije 6F i zapadno od 50°00′ zapadne geografske dužine; Divizija 6H – Taj dio potpodručja nalazi se istočno od divizije 6G i zapadno od 42°00′ zapadne geografske dužine.

---

04/Sv. 8

HR

Službeni list Europske unije

22

---

31980R2214

---

L 226/47

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

27.06.1980.

---

UREDBA VIJEĆA (EEZ) br. 2214/80

od 27. lipnja 1980.

o sklapanju Sporazuma o ribarstvu između Europske ekonomske zajednice i Kraljevine Norveške

VIJEĆE EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske ekonomske zajednice, a posebno njegov članak 43.,

uzimajući u obzir prijedlog Komisije,

uzimajući u obzir mišljenje Europskog parlamenta (1),

budući da se Vijeće svojom rezolucijom od 3. studenoga 1976. o određenim vanjskim aspektima uvođenja ribolovne zone od 200 milja u Zajednici s učinkom od 1. siječnja 1977. usuglasilo da se prava na ribolov ribara Zajednice moraju ostvarivati i očuvati u vodama trećih zemalja na temelju odgovarajućih sporazuma Zajednice,

budući da je potrebno odobriti Sporazum o ribarstvu između Zajednice i Norveške,

DONIJELO JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Sporazum o ribarstvu između Europske ekonomske zajednice i Kraljevine Norveške ovime se odobrava u ime Zajednice.

Tekst Sporazuma priložen je ovoj Uredbi.

Članak 2.

Predsjednik Vijeća izdaje priopćenje predviđeno člankom 12. Sporazuma (2).

Članak 3.

Ova Uredba stupa na snagu trećeg dana od dana objave u Službenom listu Europskih zajednica.

---

(1)  SL C 182, 31.7.1978., str. 56.

(2)  Datum stupanja na snagu Sporazuma objavljuje Glavno tajništvo Vijeća u Službenom listu Europskih zajednica.

---

04/Sv. 8

HR

Službeni list Europske unije

23

---

31981D0608

---

L 227/21

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

13.07.1981.

---

ODLUKA VIJEĆA

od 13. srpnja 1981.

o sklapanju Konvencije o budućoj višestranoj suradnji u ribarstvu sjeveroistočnog Atlantika

(81/608/EEZ)

VIJEĆE EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske ekonomske zajednice, a posebno njegov članak 43.,

uzimajući u obzir prijedlog Komisije,

uzimajući u obzir mišljenje Skupštine (1),

budući da su međunarodna suradnja i konzultacije neophodne za zaštitu i optimalno iskorištavanje ribolovnih resursa sjeveroistočnog Atlantika, u vodama izvan zona pod jurisdikcijom obalnih država;

budući da je u tu svrhu i radi zamjene Konvencije o ribarstvu sjeveroistočnog Atlantika od 24. siječnja 1959. pregovorima dogovorena nova višestrana konvencija o ribarstvu na sjeveroistočnom Atlantiku; budući da je Zajednica sudjelovala u tim pregovorima;

budući da je, nakon pregovora, Vlada Ujedinjene Kraljevine, kao depozitar, novu Konvenciju otvorila za potpisivanje od 18. studenoga 1980. do 28. veljače 1981.;

budući da ribari Zajednice ribare u dijelovima zone obuhvaćene Konvencijom koji se nalaze izvan zona pod jurisdikcijom obalnih država, i budući da je stoga u interesu Zajednice da se uključi u međunarodnu suradnju u zaštiti i iskorištavanju navedenih resursa pristupanjem novoj Konvenciji,

ODLUČILO JE:

Članak 1.

Ovim se u ime Europske ekonomske zajednice odobrava Konvencija o budućoj višestranoj suradnji u ribarstvu na sjeveroistočnom Atlantiku.

Tekst Konvencije priložen je ovoj Odluci.

Članak 2.

Predsjednik Vijeća polaže instrument o odobrenju kod Vlade Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske, u skladu s člankom 20. Konvencije (2).

---

(1)  SL C 90, 21.4.1981., str. 113.

(2)  Datum stupanja na snagu Konvencije, s obzirom na Zajednicu, objavit će Glavno tajništvo Vijeća u Službenom listu Europskih zajednica.

---

04/Sv. 8

HR

Službeni list Europske unije

24

---

21980A1118(01)

---

L 227/22

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

12.08.1981.

---

KONVENCIJA

o budućoj multilateralnoj suradnji u ribarstvu sjeveroistočnog Atlantika

UGOVORNE STRANKE,

PRIMJEĆUJUĆI da su obalne države sjeveroistočnog Atlantika u skladu s odgovarajućim načelima međunarodnog prava proširile svoju nadležnost nad živim resursima svojih susjednih voda do granice od dvjesto nautičkih milja od polazišta od kojih se mjeri širina teritorijalnog mora i unutar tih područja ostvaruju suverena prava za potrebe istraživanja i iskorištavanja, očuvanja i upravljanja tim resursima,

UZIMAJUĆI U OBZIR rad Treće konferencije Ujedinjenih naroda o pravu mora na području ribarstva,

ŽELEĆI promicati očuvanje i optimalno korištenje ribolovnih resursa na području sjeveroistočnog Atlantika u okviru primjerenom režimu proširene jurisdikcije obalnih država nad ribarstvom i sukladno tome potaknuti međunarodnu suradnju i savjetovanje u pogledu tih ribolovnih resursa,

SMATRAJUĆI DA Konvenciju o ribarstvu sjeveroistočnog Atlantika od 24. siječnja 1959. treba na odgovarajući način zamijeniti:

SPORAZUMJELE SU SE:

Članak 1.

1.   Područje primjene ove Konvencije, dalje u tekstu „područje Konvencije” obuhvaća vode:

(a)

unutar onih dijelova Atlantskog i Arktičkog oceana i njihovih pripadajućih mora koja leže sjeverno od 36° sjeverne geografske širine i između 42° zapadne geografske dužine i 51° istočne geografske dužine, ali isključujući: i. Baltičko more i Veli i Mali Belt koji leže južno i istočno od crta povučenih od vrha Hasenore do točke Gniben, od Korshagea do Spodesbierga i od točke Gilbierg do Kullena; i ii. Sredozemno more i njegova pripadajuća mora sve do točke presjeka paralele 36° geografske širine i meridijana 5° 36′ zapadne geografske dužine;

(b)	unutar onog dijela Atlantskog oceana sjeverno od 59° sjeverne geografske širine i između 44° zapadne geografske dužine i 42° zapadne geografske dužine.

2.   Ova se Konvencija primjenjuje na sve ribolovne resurse područja Konvencije osim na morske sisavce, vrste koje se zadržavaju na dnu, to jest organizme koji su u fazi eksploatacije ili nepokretni na morskom dnu ili ispod morskog dna ili se ne mogu kretati osim u stalnom fizičkom kontaktu s morskim dnom ili podzemnim slojem, ako su obuhvaćeni ostalim međunarodnim sporazumima, vrlo migratorne vrste i populacije anadromnih stokova.

Članak 2.

Ništa u ovoj Konvenciji ne utječe na prava, potraživanja ili gledišta neke ugovorne stranke u pogledu ograničenja ili opsega jurisdikcije nad ribarstvom.

Članak 3.

1.   Za potrebe ove Konvencije, ugovorne stranke suglasne su uspostaviti i održavati Komisiju za ribarstvo sjeveroistočnog Atlantika, dalje u tekstu „Komisija”.

2.   Komisija ima pravnu osobnost i u odnosima s drugim međunarodnim organizacijama i na područjima ugovornih stranaka uživa takav pravni položaj koji joj je može biti potreban za obavljanje svojih zadaća i postizanje svojih ciljeva.

3.   Svaka ugovorna stranka imenuje u Komisiju najviše dva predstavnika koje na sjednicama mogu pratiti stručnjaci i savjetnici.

4.   Komisija izabire predsjednika i najviše dva potpredsjednika.

5.   Ured Komisije nalazi se u Londonu.

6.   Osim ako Komisija odredi drukčije, sastaje se jednom godišnje u Londonu u ono vrijeme koje ona odredi; pod uvjetom, međutim, da na zahtjev ugovorne stranke i uz suglasnost triju ostalih ugovornih stranaka, predsjednik što je moguće prije sazove sjednicu u ono vrijeme i na onom mjestu koje on odredi.

7.   Komisija imenuje vlastitog tajnika i ostalo osoblje koje može trebati.

8.   Komisija može osnivati one odbore i druga pomoćna tijela koja smatra poželjnim za izvršavanje svojih dužnosti i zadaća.

9.   Svaka ugovorna stranka ima jedan glas u Komisiji. Odluke Komisije donose se običnom većinom ili ako ova Konvencija izričito zahtijeva kvalificiranu većinu, dvotrećinskom većinom glasova svih prisutnih ugovornih stranaka koje su glasovale za ili protiv, pod uvjetom da se glasovanju neće pristupiti ako ne postoji kvorum od najmanje dvije trećine ugovornih stranaka. Ako dođe do jednake podjele glasova o nekom pitanju koje podliježe odluci običnom većinom, prijedlog se smatra odbijenim.

10.   Podložno odredbama ovog članka, Komisija donosi svoj poslovnik, uključujući odredbe o biranju predsjednika i potpredsjednika i njihovim mandatima.

11.   Izvješća o postupcima Komisije šalju se što je prije moguće ugovornim strankama na engleskom i francuskom jeziku.

Članak 4.

1.   Komisija obavlja svoje zadaće u interesu očuvanja i optimalnog korištenja ribolovnih resursa na području Konvencije i uzima u obzir najbolje znanstvene dokaze koji su joj na raspolaganju.

2.   Komisija predviđa forum za savjetovanje i razmjenu podataka o stanju ribolovnih resursa na području Konvencije i o politikama upravljanja uključujući ispitivanje cjelokupnog utjecaja takvih politika na ribolovne resurse.

Članak 5.

1.   Prema potrebi, Komisija daje preporuke o ribarstvu koje se obavlja izvan područja pod ribarstvenom jurisdikcijom ugovornih stranaka. Te se preporuke donose kvalificiranom većinom.

2.   U izvršavanju svojih zadaća sukladno stavku 1., Komisija nastoji osigurati dosljednost između:

(a)

svih preporuka koje se primjenjuju na stok ili skupinu stokova koje se pojavljuju u području pod ribarstvenom jurisdikcijom ugovorne stranke i izvan njega i svim preporukama koje bi mogle utjecati kroz među-odnose vrsta na stok ili skupinu stokova koje se pojavljuju u cijelosti ili djelomično u području pod ribarstvenom jurisdikcijom ugovorne stranke; i

(b)	svih mjera i odluka koje ta ugovorna stranka donese u vezi s upravljanjem i očuvanjem tog stoka ili skupine stokova u vezi s ribarstvom koje se odvija unutar područja pod njezinom ribarstvenom jurisdikcijom.

Odgovarajuća ugovorna stranka i Komisija sukladno tome promiču koordinaciju takvih preporuka, mjera i odluka.

3.   Za potrebe stavka 2. svaka ugovorna stranka obavješćuje Komisiju o donesenim mjerama i odlukama.

Članak 6.

1.   Komisija može dati preporuke o ribarstvu koje se obavlja u području pod ribarstvenom jurisdikcijom ugovorne stranke, pod uvjetom da dotična ugovorna stranka to zahtijeva i da se glasuje za tu preporuku.

2.   Komisija može dati savjete o ribarstvu iz stavka 1. ako dotična ugovorna stranka to zahtijeva.

Članak 7.

1. U izvršavanju svojih zadaća, kako su utvrđene člancima 5. i 6., Komisija može uzeti u obzir, između ostalog, mjere za:

(a)	reguliranje ribolovnog alata i pomagala, uključujući veličinu mrežnog oka ribarskih mreža;

(b)	reguliranje veličine ribe koja se može zadržati na plovilima, iskrcati, izložiti ili ponuditi na prodaju;

(c)	uspostavu lovostaja ili zatvorenih područja;

(d)	poboljšanje i povećanje ribolovnih resursa koji mogu uključivati umjetno razmnožavanje, premještanje organizama i premještanje riblje mlađi;

(e)	uspostavu ukupne količine dozvoljenog ulova i njegove raspodjele ugovornim strankama;

(f)	reguliranje količine ribolovne djelatnosti i njezine raspodjele ugovornim strankama.

Članak 8.

1.   Komisija može kvalificiranom većinom davati preporuke o mjerama kontrole za ribarenje koje se obavlja izvan područja pod ribolovnom jurisdikcijom ugovornih stranaka radi osiguranja primjene ove Konvencije i svih preporuka donesenih u skladu s njom.

2.   Komisija može također davati preporuke o mjerama kontrole za ribarenje koje se obavlja u području pod ribarstvenom jurisdikcijom ugovorne stranke, pod uvjetom da dotična ugovorna stranka to zahtijeva i da se glasuje za tu preporuku.

3.   Preporuke donesene sukladno ovom članku mogu uključivati odredbe za prestanak važenja različite od onih predviđenih člankom 13.

Članak 9.

1.   Komisija može kvalificiranom većinom davati preporuke o prikupljanju statističkih podataka o ribarenju koje se obavlja izvan područja pod ribarstvenom jurisdikcijom ugovornih stranaka.

2.   Komisija može također davati preporuke o prikupljanju statističkih podataka o ribarenju koje se obavlja u području pod ribarstvenom jurisdikcijom ugovorne stranke, pod uvjetom da je dotična ugovorna stranka glasovala za tu preporuku.

Članak 10.

Kod donošenja preporuka Komisija utvrđuje primjenjuju li se, i pod kojim uvjetima, te preporuke na ribolov koji se obavlja isključivo za potrebe znanstvenog istraživanja provedenog u skladu s odgovarajućim načelima i pravilima međunarodnog prava.

Članak 11.

1.   Bez nepotrebnog odlaganja, Komisija izvješćuje ugovornu stranku o preporukama koje je Komisija usvojila sukladno ovoj Konvenciji.

2.   Komisija može objaviti ili na drugi način dostaviti izvješća o svojim aktivnostima i druge podatke o ribarenju u području Konvencije.

Članak 12.

1.   Preporuka postaje obvezujuća za ugovorne stranke podložno odredbama ovog članka i stupa na snagu na dan koji Komisija odredi, ali ne prije od 30 dana nakon isteka utvrđenog roka ili rokova za prigovor predviđenih ovim člankom.

2.

(a) Svaka ugovorna stranka može u roku od 50 dana od datuma obavijesti o preporuci donesenoj sukladno stavku 1. članka 5., sukladno stavku 1. članka 8. ili sukladno stavku 1. članka 9. uložiti prigovor. U slučaju takvog prigovora, neka druga ugovorna stranka može slično tome uložiti prigovor u roku od 40 dana od primitka obavijesti o tom prigovoru. Ako se u razdoblju tog daljnjeg roka od 40 dana uloži prigovor, druge ugovorne stranke imaju pravo uložiti prigovor u konačnom roku od 40 dana nakon primitka obavijesti o tom prigovoru. (b) Preporuka ne postaje obvezujuća za ugovornu stranku koja je na nju uložila prigovor. (c) Ako tri ili više ugovornih stranaka uloži prigovor na preporuku, ona ne obvezuje ni jednu ugovornu stranku. (d) Osim ako preporuka ne obvezuje ni jednu ugovornu stranku prema odredbama podstavka (c), ugovorna stranka koja je uložila prigovor na preporuku može u svakom trenutku povući taj prigovor i tada će je preporuka obvezivati u roku od 70 dana ili od datuma koji je Komisija utvrdila prema stavku 1., ovisno o tome što je kasnije. (e) Ako preporuka ne obvezuje ni jednu ugovornu stranku, dvije ili više ugovornih stranaka mogu se unatoč tome u svakom trenutku međusobno suglasiti da je primjenjuju i u tom slučaju moraju odmah izvijestiti Komisiju o tome.

3.   U slučaju preporuke donesene sukladno stavku 1. članka 6., sukladno stavku 2. članka 8. ili sukladno stavku 2. članka 9. samo ona ugovorna stranka koja ima ribarstvenu jurisdikciju u dotičnom području može u roku od 60 dana od datuma obavijesti o preporuci uložiti prigovor i u tom slučaju preporuka ne obvezuje ni jednu ugovornu stranku.

4.   Komisija izvješćuje ugovorne stranke o svim prigovorima i povlačenju prigovora odmah nakon njihovog primitka i o stupanju na snagu svih preporuka te o stupanju na snagu svih sporazuma sklopljenih sukladno podstavku (e) stavka 2.

Članak 13.

1.

(a) Nakon isteka jedne godine od datuma stupanja na snagu preporuke donesene sukladno stavku 1. članka 5., sukladno stavku 1. članka 8. ili sukladno stavku 1. članka 9., svaka ugovorna stranka može izvijestiti Komisiju o prestanku prihvaćanja preporuke, i ako se ta obavijest ne povuče, preporuka prestaje obvezivati tu ugovornu stranku nakon jedne godine od datuma obavijesti. (b) Preporuka koja je prestala obvezivati ugovornu stranku, prestaje obvezivati svaku drugu ugovornu stranku 30 dana nakon datuma kad ta druga ugovorna stranka izvijesti Komisiju o prestanku prihvaćanja preporuke.

2.   U slučaju preporuka donesenih sukladno stavku 1. članka 6., sukladno stavku 2. članka 8. ili sukladno stavku 2. članka 9. samo ona ugovorna stranka koja ima ribarstvenu jurisdikciju u dotičnom području može izvijestiti Komisiju o prestanku prihvaćanja preporuke i u tom slučaju ona prestaje obvezivati sve ugovorne stranke nakon 90 dana od datuma obavijesti.

3.   Komisija izvješćuje ugovorne stranke o svim obavijestima sukladno ovom članku odmah nakon njihovog primitka.

Članak 14.

1.   U interesu optimalnog izvršavanja zadaća utvrđenih člancima 4., 5. i 6., Komisija traži podatke i savjete od Međunarodnog vijeća za istraživanje mora. Takvi se podaci i savjeti traže o pitanjima u vezi s aktivnostima Komisije i koje spadaju pod nadležnost Vijeća te uključuju podatke i savjete o biologiji i dinamici populacije dotičnih ribljih vrsta, stanju ribljih stokova, utjecaju ribarenja na te fondove i mjerama za njihovo očuvanje i upravljanje.

2.   Kako bi se olakšale zadaće Međunarodnog vijeća za istraživanje mora pri pružanju informacija i savjeta Komisiji, Komisija nastoji u suradnji s Vijećem uspostaviti dogovore kako bi osigurala da se istraživačka ispitivanja u tu svrhu potiču zajedno s zajedničkim ispitivanjima te provode učinkovito i bez nepotrebnog odlaganja.

3.   Komisija može utvrditi organizaciju rada sa svakom drugom međunarodnom organizacijom koja ima srodne ciljeve.

Članak 15.

1.   Ne dovodeći u pitanje prava ugovornih stranaka u pogledu voda pod njihovom ribarstvenom jurisdikcijom, ugovorne stranke poduzimaju mjere koje uključuju nametanje primjerenih sankcija za kršenje i koje mogu biti potrebne radi primjene odredaba ove Konvencije i provedbe svih preporuka koje postaju obvezujuće prema članku 12.

2.   Svaka ugovorna stranka šalje Komisiji godišnje izvješće o aktivnostima poduzetim sukladno stavku 1.

Članak 16.

1.   Svaka ugovorna stranka izvješćuje Komisiju o svojim zakonodavnim mjerama i o svim sporazumima koje je sklopila, ako se te mjere i sporazumi odnose na očuvanje i iskorištavanje ribolovnih resursa u području Konvencije.

2.   Na zahtjev Komisije, svaka ugovorna stranka dostavlja sve dostupne znanstvene i statističke podatke potrebne za potrebe ove Konvencije kao i dodatne informacije koje se mogu zahtijevati sukladno članku 9.

Članak 17.

1.   Svaka ugovorna stranka plaća troškove svojeg izaslanstva na svim sjednicama koje se održavaju sukladno ovoj Konvenciji.

2.   Na svojoj prvoj sjednici Komisija donosi proračun za svoju prvu financijsku godinu. Na toj sjednici Komisija također može, prema potrebi, usvojiti proračun za drugu financijsku godinu.

3.   Na svakom godišnjem zajedanju Komisija usvaja proračun za sljedeću financijsku godinu i procjenu proračuna za financijsku godinu koja slijedi nakon nje. Nacrt proračuna i nacrt procjene proračuna podnosi predsjednik Komisije ugovornim strankama najmanje 40 dana prije sjednice Komisije na kojoj će se razmatrati.

4.   Komisija utvrđuje doprinose svake ugovorne stranke u okviru godišnjih proračuna sukladno sljedećoj formuli:

(a)	jedna trećina proračuna dijeli se jednako između svih ugovornih stranaka;

(b)	dvije trećine proračuna dijele se između ugovornih stranaka u omjeru njihovih nominalnih ulova u području Konvencije na temelju konačne statistike o ulovu Međunarodnog vijeća za istraživanje mora za kalendarsku godinu koja završava najviše 24 i najmanje 18 mjeseci prije početka proračunske godine;

(c)

međutim, godišnji doprinos svake ugovorne stranke koja ima manje od 300 000 stanovnika ograničava se na najviše 5 % ukupnog proračuna. Nakon što se doprinos na takav način ograniči, preostali dio proračuna dijeli se između ostalih ugovornih stranaka u skladu s podstavcima (a) i (b). Ovo pravilo proizvodi učinke za prvih pet proračunskih godina Komisije, a nakon toga podliježe godišnjem preispitivanju Komisije koja ga može izmijeniti odlukom donesenom tročetvrtinskom većinom svih ugovornih stranaka.

5.   Komisija obavješćuje svaku ugovornu stranku o doprinosu koji ta stranka treba dati, utvrđenom prema stavku 4. i o datumu koji Komisija odredi za plaćanje tog doprinosa.

6.   Ugovorna stranka koja je pristupila ovoj Konvenciji tijekom financijske godine doprinosi za tu godinu u dijelu razmjernom broju cijelih mjeseci preostalih u godini godišnjeg doprinosa obračunatog u skladu sa stavkom 4.

7.   Doprinosi se plaćaju u valuti zemlje u kojoj se nalazi ured Komisije.

8.   Ugovorna stranka koja do datuma koji je Komisija utvrdila nije platila svoje doprinose za dvije godine neće uživati pravo glasovanja i ulaganja prigovora sukladno ovoj Konvenciji, sve dok ne ispuni svoje obveze, osim ako na zahtjev dotične ugovorne stranke Komisija ne odluči drukčije.

9.   Komisija donosi pravila za provođenje svojih financijskih poslova.

Članak 18.

Kvalificiranom većinom Komisija može područje Konvencije podijeliti na regije, mijenjati granice i broj regija, pod uvjetom da sve ugovorne stranke koje imaju ribolovnu jurisdikciju u bilo kojem dijelu obuhvaćenog područja, glasuju za tu odluku.

Članak 19.

1.   Svaka ugovorna stranka može predlagati izmjene ove Konvencije. Sve takve predložene izmjene šalju se tajniku najmanje 90 dana prije sjednice na kojoj ugovorne stranke predlažu postupanje prema njima. Tajnik odmah upućuje prijedlog ugovornim strankama.

2.   Donošenje predloženih izmjena zahtijeva tročetvrtinsku većinu svih ugovornih stranaka. Tekst svih tako usvojenih predloženih izmjena Komisija šalje depozitaru koji ga prosljeđuje ugovornim strankama.

3.   Izmjena proizvodi učinke za ugovorne stranke 120 dana od datuma obavijesti depozitara o primitku pisane obavijesti o odobrenju tročetvrtinskom većinom svih ugovornih stranaka, osim ako neka druga ugovorna stranka ne izvijesti depozitara u roku od 90 dana od datuma obavijesti depozitara o takvom primitku, da ulaže prigovor na tu izmjenu, u kojem slučaju izmjena ne proizvodi učinke za ni jednu ugovornu stranku. Ugovorna stranka koja je uložila prigovor na izmjenu može u svakom trenutku povući svoj prigovor. Ako su svi prigovori na izmjenu povučeni, izmjena proizvodi učinke za ugovorne stranke 120 dana od datuma obavijesti depozitara o primitku zadnjeg povlačenja prigovora.

4.   Smatra se da je stranka koja ratificira, prihvaća, odobrava ili pristupa ovoj Konvenciji, nakon što je izmjena donesena u skladu sa stavkom 2., odobrila navedenu izmjenu.

5.   Depozitar odmah obavješćuje ugovorne stranke o primitku obavijesti o odobrenju izmjena, o primitku obavijesti o prigovoru ili povlačenju prigovora i o stupanju na snagu izmjena.

Članak 20.

1.   Ova je Konvencija otvorena za potpisivanje od 18. prosinca 1980. do 28. veljače 1981. za sljedeće stranke: Bugarsku, Kubu, Dansku u pogledu Farskih otoka, Europsku ekonomsku zajednicu, Finsku, Demokratsku Republiku Njemačku, Island, Norvešku, Poljsku, Portugal, Španjolsku, Švedsku i Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika. Konvencija se ratificira, prihvaća ili odobrava što je prije moguće, a instrumenti ratifikacije, prihvaćanja i odobrenja polažu se kod vlade Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske, u ovoj Konvenciji kao „depozitar”.

2.   Ova Konvencija stupa na snagu nakon polaganja instrumenata ratifikacije, prihvaćanja ili odobrenja od najmanje sedam potpisnika, pod uvjetom da oni uključuju najmanje tri potpisnika koji imaju ribarstvenu jurisdikciju u području Konvencije. Međutim, ako ova Konvencija nije stupila na snagu godinu dana od datuma na koji je otvorena za potpisivanje, ali najmanje pet potpisnika je položilo instrumente ratifikacije, prihvaćanja ili odobrenja koji uključuju tri potpisnika koji imaju ribarstvenu jurisdikciju u području Konvencije, ti se potpisnici mogu međusobno dogovoriti posebnim protokolom o datumu stupanja na snagu ove Konvencije; u tom slučaju ova Konvencija stupa na snagu s obzirom na svaku stranku koja je ratificira, prihvati ili odobri nakon toga na datum polaganja svojih instrumenata ratifikacije, prihvaćanja ili odobrenja.

3.   Svaka od stranaka iz stavka 1. koja nije potpisala ovu Konvenciju može joj pristupiti u svakom trenutku nakon njezinog stupanja na snagu u skladu sa stavkom 2.

4.   Svaka država koja nije navedena u stavku 1., osim države članice Europske ekonomske zajednice, može pristupiti ovoj Konvenciji u svakom trenutku nakon njezinog stupanja na snagu u skladu sa stavkom 2., pod uvjetom da zahtjev za pristup te države bude odobren tročetvrtinskom većinom svih ugovornih stranaka.

Zahtjev za pristupanje upućuje se u pisanom obliku depozitaru koji o tome obavješćuje sve ugovorne stranke. Zahtjev se odobrava ako u roku od 90 dana od datuma o takvoj obavijesti tri četvrtine svih ugovornih stranaka, za koje je ova Konvencija već stupila na snagu, do tog datuma obavijeste depozitara o svom odobrenju zahtjeva.

Depozitar izvješćuje državu podnositeljicu zahtjeva za pristupanje i sve ugovorne stranke o rješenju tog zahtjeva.

5.   Pristupanje se vrši polaganjem instrumenta pristupanja kod depozitarna i proizvodi učinke na datum njegovog primitka. Od tog datuma, svaka stranka koja pristupa ovoj Konvenciji obvezna je slijediti preporuke koje su u tom trenutku obvezujuće za sve druge ugovorne stranke kao i svake druge preporuke koje su u tom trenutku obvezujuće za jednu ili više ugovornih stranaka i stranka pristupnica ih posebno ne isključuje u svojem instrumentu pristupanja.

6.   Depozitar obavješćuje sve potpisnike i sve stranke pristupnice o svim položenim instrumentima ratifikacije, prihvaćanja ili odobrenja te obavješćuje potpisnike o datumu i stranke za koje ova Konvencija stupa na snagu.

7.   Depozitar saziva prvu sjednicu Komisije što je prije izvedivo nakon stupanja na snagu ove Konvencije i šalje privremeni dnevni red svakoj ugovornoj stranci.

Članak 21.

U svakom trenutku nakon dvije godine od datuma na koji je ova Konvencija stupila na snagu za ugovornu stranku, ta stranka može otkazati Konvenciju putem obavijesti u pisanom obliku naslovljene na depozitare. Takvo otkazivanje stupa na snagu dvanaest mjeseci nakon datuma primitka i depozitar obavješćuje ugovornu stranku o otkazivanju.

Članak 22.

Ova Konvencija, čiji su engleski i francuski tekstovi jednako vjerodostojni, polaže se kod vlade Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske. Depozitar dostavlja ovjerene preslike potpisnicima i strankama pristupnicama i registrira Konvenciju u skladu s člankom 102. Povelje Ujedinjenih naroda.

---

04/Sv. 8

HR

Službeni list Europske unije

31

---

31982D0886

---

L 378/24

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

13.12.1982.

---

ODLUKA VIJEĆA

od 13. prosinca 1982.

o sklapanju Konvencije o očuvanju lososa u sjevernom Atlantiku

(82/886/EEZ)

VIJEĆE EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske ekonomske zajednice, a posebno njegov članak 43.,

uzimajući u obzir preporuku Komisije,

uzimajući u obzir mišljenje Europskog parlamenta (1),

budući da je međunarodna suradnja bitna za osiguranje očuvanja, obnavljanja, poboljšanja i razumnog upravljanja stokovima lososa u sjevernom Atlantiku;

budući da je Zajednica sudjelovala u pregovorima koji su rezultirali usvajanjem Konvencije o očuvanju lososa u sjevernom Atlantiku putem diplomatske konferencije održane u Reykjaviku od 18. do 22. siječnja 1982.;

budući da Konvencija uzima u obzir odredbe o anadromnim stokovima riba u Nacrtu konvencije Treće konferencije Ujedinjenih naroda o pravu mora;

budući da Konvencija predstavlja koristan okvir za međunarodnu suradnju za osiguranje očuvanja, obnavljanja, poboljšanja i razumnog upravljanja stokovima lososa u sjevernom Atlantiku;

budući da se Konvencijom uspostavlja zadovoljavajuća ravnoteža između interesa država iz čijih rijeka losos potječe i ostalih država na čijem se području ribarstvene jurisdikcije losos lovi,

ODLUČILO JE:

Jedini članak

Ovim se u ime Europske ekonomske zajednice odobrava Konvencija o očuvanju lososa u sjevernom Atlantiku.

Tekst Konvencije priložen je ovoj Odluci.

---

(1)  SL C 238, 13.9.1982., str. 106.

---

04/Sv. 8

HR

Službeni list Europske unije

32

---

21982A0302(01)

---

L 378/25

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

31.12.1982.

---

KONVENCIJA ZA OČUVANJE LOSOSA U SJEVERNOM ATLANTIKU

STRANKE ove Konvencije,

UVIĐAJUĆI da se losos podrijetlom iz rijeka različitih država miješa u nekim dijelovima sjevernog Atlantika,

UZIMAJUĆI U OBZIR međunarodno pravo, odredbe o anadromnim stokovima riba u Nacrtu Konvencije o Trećoj konferenciji Ujedinjenih naroda o pravu mora i drugim razvojima u međunarodnim forumima koji se odnose na anadromne stokove,

ŽELEĆI promicati stjecanje, analizu i širenje znanstvenih informacija koje se odnose na stokove lososa u sjevernom Atlantiku,

ŽELEĆI promicati očuvanje, obnovu, povećanje i racionalno upravljanje stokovima lososa u sjevernom Atlantiku putem međunarodne suradnje,

SPORAZUMJELE SU SE:

Članak 1.

1.   Ova se Konvencija primjenjuje na stokove lososa koje migriraju izvan područja koja su pod ribarstvenom jurisdikcijom obalnih država Atlantskog oceana sjeverno od 36°sjeverne geografske širine kroz cijelo njihovo migracijsko kretanje.

2.   Ništa u ovoj Konvenciji ne utječe na prava, potraživanja ili gledišta bilo koje stranke s obzirom na granice i domašaj jurisdikcije nad ribarstvom, niti dovodi u pitanje gledišta ili položaje neke od stranaka u odnosu na pravo mora.

Članak 2.

1.   Zabranjuje se ribolov na lososa izvan područja koja su pod ribarstvenom jurisdikcijom obalnih država.

2.   Unutar područja koja su pod ribarstvenom jurisdikcijom obalnih država, zabranjuje se lov na losose izvan 12 nautičkih milja od polazišta od kojih se mjeri širina teritorijalnog mora, osim u sljedećim područjima:

(a)	na području koje je pod nadležnošću Komisije za zapadni Grenland, do 40 nautičkih milja od polazišta; i

(b)	na području Komisije za Sjeveroistočni Atlantik, unutar područja koje je pod ribarstvenom jurisdikcijom Farskih otoka.

3.   Stranke skreću pažnju svim državama koje nisu stranke ove Konvencije na svako pitanje koje se odnosi na aktivnosti plovila te države koje negativno utječu na očuvanje, obnovu, povećanje i racionalno upravljanje stokovima lososa koji podliježu ovoj Konvenciji ili provedbi ove Konvencije.

Članak 3.

1.   Ovim se osniva međunarodna organizacija poznata pod imenom Organizacija za očuvanje sjevernoatlanskog lososa, dalje u tekstu „organizacija”.

2.   Cilj ove organizacije je doprinijeti kroz savjetovanje i suradnju očuvanju, obnovi, povećanju i racionalnom upravljanju stokovima lososa koji podliježu ovoj Konvenciji, uzimajući u obzir najbolje znanstvene dokaze koji su joj dostupni.

3.   Organizacija se sastoji od:

(a)

vijeća;

(b)	tri regionalne komisije: — Komisije za Sjevernu Ameriku, — Komisije za zapadni Grenland, i — Komisije za Sjeveroistočni Atlantik; i

(c)

tajnika.

4.   Područja Komisije su kako slijedi:

(a)	Komisija za Sjevernu Ameriku: pomorske vode unutar područja pod ribarstvenom jurisdikcijom obalnih država u vodama podalje od istočne obale Sjeverne Amerike;

(b)	Komisija za zapadni Grenland: morske vode unutar područja ribarstvene jurisdikcije podalje od obale zapadnog Grenlanda, zapadno od crte povučene duž 44°zapadne geografske dužine prema jugu do 59° sjeverne geografske širine, zatim prema istoku do 42°zapadne geografske dužine i odatle prema jugu; i

(c)	Komisija za Sjeveroistočni Atlantik: morske vode istočno od crte iz podstavka (b).

5.   Organizacija ima pravnu osobnost i na državnim područjima stranaka i u svojim odnosima s drugim međunarodnim organizacijama uživa takvu pravnu i poslovnu sposobnost potrebnu za obavljanje svojih dužnosti i postizanje ciljeva. Nepovredivost i povlastice koje organizacija, njezini službenici i osoblje i predstavnici stranaka uživaju na državnom području države podliježu sporazumu između te organizacije i dotične države.

6.   Službeni jezici organizacije su engleski i francuski.

7.   Ured organizacije je u Edinburgu ili bilo kojem drugom mjestu koje vijeće odredi.

Članak 4.

1.   Zadaće vijeća su:

(a)	osigurati forum za proučavanje, analizu i razmjenu informacija između stranaka u pitanjima vezanim uz stokove lososa koji podliježu ovoj Konvenciji i za ostvarivanje cilja Konvencije;

(b)	osigurati forum za savjetovanje i suradnju u pitanjima vezanim uz stokove lososa u sjevernom Atlantiku izvan područja Komisije;

(c)	olakšati koordinaciju aktivnosti komisija i koordinirati inicijative stranaka u skladu s člankom 2. stavkom 3.;

(d)	uspostaviti radne dogovore s Međunarodnim vijećem za istraživanje mora i drugim primjerenim ribarstvenim i znanstvenim organizacijama;

(e)	dati preporuke strankama, Međunarodnom vijeću za istraživanje mora ili drugim primjerenim ribarstvenim ili znanstvenim organizacijama u vezi s poduzimanjem znanstvenog istraživanja;

(f)	nadzirati i koordinirati upravne, financijske i druge unutarnje poslove organizacije, uključujući odnose među svojim sastavnim tijelima;

(g)	koordinirati vanjske odnose organizacije; i

(h)	obavljati druge zadaće koje su joj prenesene ovom Konvencijom.

2.   Vijeće ima ovlasti za davanje preporuka strankama i komisijama u pitanjima vezanim uz stokove lososa koji podliježu ovoj Konvenciji, uključujući provođenje zakona i propisa, pod uvjetom da se ne daje preporuka vezana uz postupanje s ulovom lososa unutar područja ribarstvene jurisdikcije neke stranke.

3.   Neovisno o stavku 2., na poseban zahtjev komisije, vijeće ima ovlasti dati preporuke toj komisiji s obzirom na regulatorne mjere koje komisija može predložiti sukladno ovoj Konvenciji.

Članak 5.

1.   Svaka je stranka članica vijeća i može imenovati najviše tri predstavnika koje na sastancima mogu pratiti stručnjaci i savjetnici.

2.   Vijeće bira predsjednika i potpredsjednika koji služi dvije godine. Predsjednik i potpredsjednik mogu biti ponovno birani, pod uvjetom da ne služe više od četiri godine za redom. Predsjednik i potpredsjednik nisu predstavnici iste stranke.

3.   Predsjednik vijeća je glavni predstavnik organizacije.

4.   Predsjednik saziva redovitu godišnju sjednicu vijeća i komisija u vrijeme i na mjestu koje vijeće odredi.

5.   Na zahtjev jedne i uz slaganje druge stranke predsjednik, osim godišnjih sjednica, saziva sjednice vijeća u ono vrijeme i na onom mjestu koje predsjednik odredi.

6.   Vijeće strankama podnosi godišnje izvješće o aktivnostima organizacije.

Članak 6.

1.   Vijeće donosi vlastiti poslovnik.

2.   Svaki član vijeća ima jedan glas u njegovim postupcima.

3.   Osim ako je predviđeno drukčije, odluke vijeća donose se tročetvrtinskom većinom glasova nazočnih članova koji glasuje za ili protiv. Glasovanje se neće održati ako nisu nazočne dvije trećine članova.

Članak 7.

1.   Zadaće Komisije za Sjevernu Ameriku s obzirom na njezino područje su:

(a)

osigurati forum za savjetovanje i suradnju između članova: i. u pitanjima vezanim uz smanjenje ulova lososa podrijetlom iz rijeka druge stranke u području ribarstvene jurisdikcije jednog člana; i ii. u slučajevima kad aktivnosti poduzete ili predložene od strane jednog člana negativno utječu na losos koji potječe iz rijeka drugog člana zbog, na primjer, bioloških uzajamnih djelovanja;

(b)	predložiti regulatorne mjere za ribolov na lososa koji je pod jurisdikcijom člana koji lovi znatne količine lososa u odnosu na drugog člana iz čijih rijeka taj losos potječe, kako bi svela na minimum takve ulove;

(c)	predložiti regulatorne mjere za ribolov na lososa koji je pod jurisdikcijom člana koji lovi znatne količine lososa u odnosu na drugu stranku iz čijih rijeka taj losos potječe; i

(d)	dati preporuke vijeću u vezi s poduzimanjem znanstvenog istraživanja.

2.   Svaki član, s obzirom na svoja plovila i područje koje je pod njegovom ribarstvenom jurisdikcijom, poduzima nužne mjere kako bi minimalizirao usputne ulove lososa koji potječe iz rijeka drugog člana.

3.   Oblik ulova lososa na području Komisije za Sjevernu Ameriku neće se mijenjati na način koji će dovesti do pokretanja ribolova ili porasta u ulovu lososa koji potječe iz rijeka druge stranke, osim uz pristanak potonje.

Članak 8.

Zadaće Komisije za zapadni Grenland i Komisije za sjeveroistočni Atlantik s obzirom na njihova područja su:

(a)	osigurati forum za savjetovanje i suradnju među članovima u vezi s očuvanjem, obnovom, povećanjem i racionalnim upravljanjem stokovima lososa koji podliježu ovoj Konvenciji;

(b)	predložiti regulatorne mjere za ribolov na lososa koji potječe iz rijeka drugih stranaka a koji se obavlja na području ribarstvene jurisdikcije jednog od članova; i

(c)	dati preporuke vijeću vezane uz poduzimanje znanstvenog istraživanja.

Članak 9.

U izvršavanju zadaća utvrđenih u članku 7. i 8., komisija uzima u obzir:

(a)	najbolje raspoložive podatke, uključujući savjet Međunarodnog vijeća za istraživanje mora i drugih primjerenih znanstvenih organizacija;

(b)	poduzete mjere i druge čimbenike, unutar i izvan područja komisije, koji utječu na dotične stokove lososa;

(c)	napore država podrijetla da provedu i primijene mjere za očuvanje, obnovu, povećanje i racionalno upravljanje zalihama lososa u svojim rijekama i područjima pod njihovom ribarstvenom jurisdikcijom, uključujući mjere iz članka 15. stavka 5. točke (b);

(d)	mjeru u kojoj se dotični stokovi lososa hrane na područjima koji su pod ribarstvenom jurisdikcijom dotičnih stranaka;

(e)	relativne učinke izlova lososa u različitim fazama njihovih migracijskih pravaca;

(f)	doprinos stranaka koje nisu države podrijetla za očuvanje stokova lososa koji migriraju u područja pod njihovom ribarstvenom jurisdikcijom, ograničavanjem ulova takvih stokova ili drugim mjerama; i

(g)	interese zajednica koje posebno ovise o ribolovu lososa.

Članak 10.

1.   Stranke su članovi komisije kako slijedi:

(a)	Komisija za Sjevernu Ameriku: Kanada i Sjedinjene Američke Države;

(b)	Komisija za zapadni Grenland: Kanada, Europska ekonomska zajednica i Sjedinjene Američke Države;

(c)	Komisija za sjeveroistočni Atlantik: Danska u pogledu Farskih otoka, Europska ekonomska zajednica, Island, Norveška i Švedska.

2.   Na svojoj prvoj sjednici vijeće preispituje i jednoglasnom odlukom može izmijeniti članstvo Komisije za zapadni Grenland.

3.   Stranka koja nije spomenuta u stavku 1. točki (b) može, na zahtjev i nakon jednoglasne odluke vijeća, postati članicom Komisije za zapadni Grenland ili Komisije za sjeveroistočni Atlantik ako je to zemlja podrijetla znatne količine lososa koji se razvijaju na području te komisije ili ako ima ribarstvenu jurisdikciju nad tim područjem.

4.   Stranke kao promatrači mogu sudjelovati u odlukama Komisije koje nisu članovi.

5.   Svaki član može imenovati najviše tri predstavnika koje na sastancima mogu pratiti stručnjaci i savjetnici.

6.   Svaka komisija bira predsjednika i potpredsjednika koji služi dvije godine. Oni mogu biti ponovno birani, pod uvjetom da ne služe više od četiri godine zaredom. Predsjednik i potpredsjednik nisu predstavnici istog člana.

7.   Na zahtjev člana komisije i uz slaganje drugog člana predsjednik, osim godišnjih sjednica, saziva sjednice komisije u ono vrijeme i na onom mjesto koje on odredi.

8.   Svaka komisija pravovremeno vijeću podnosi izvješće o svojim aktivnostima.

Članak 11.

1.   Svaka komisija donosi vlastiti poslovnik.

2.   Svaki član komisije ima jedan glas. Osim toga, u slučaju Komisije za Sjevernu Ameriku, Europska ekonomska zajednica ima pravo podnositi i glasati o prijedlozima za regulatorne mjere u vezi sa stokovima lososa koji potječu s državnih područja navedenih u članku 18. U slučaju Komisije za sjeveroistočni Atlantik, Kanada i Sjedinjene Američke Države imaju pravo podnositi i glasati o prijedlozima za regulatorne mjere u vezi sa stokovima lososa koji potječu iz rijeka Kanade i Sjedinjenih Američkih Država i koji se razvijaju uz istočnu obalu Grenlanda.

3.   Odluke komisije donose se jednoglasno, glasovanjem nazočnih za ili protiv. Glasovanje se neće održati ako nisu nazočne dvije trećine onih koji imaju pravo glasovati o određenom pitanju.

Članak 12.

1.   Vijeće imenuje tajnika, koji je glavni upravni službenik organizacije.

2.   Zadaće tajnika su:

(a)	pružiti administrativne usluge organizaciji;

(b)	sastaviti i širiti statistiku i izvješća o stokovima lososa koji podliježu ovoj Konvenciji; i

(c)	obavljati takve zadaće koje proizlaze iz drugih odredaba ove Komisije ili kako vijeće odredi.

3.   Vijeće određuje uvjete zapošljavanja za tajnika i osoblje.

4.   Tajnik imenuje osoblje u skladu s potrebama za osobljem koje je vijeće odobrilo. Osoblje odgovara tajniku i podliježe općem nadzoru vijeća.

Članak 13.

1.   Tajnik, bez odlaganja, obavješćuje članove komisije o svim regulatornim mjerama koje je komisija predložila.

2.   Podložno stavku 3., regulatorna mjera koju je komisija predložila u skladu sa člankom 7. stavkom 1. točkom (b) ili (c), ili člankom 8. točkom (b), postaje obvezujuća za njezine članove 60 dana od datuma utvrđenog u tajnikovoj obavijesti ili, ako komisija odredi kasniji datum, na taj dan.

3.   Svaki član na čijem bi se području ribarstvene jurisdikcije primjenjivala regulatorna mjera može, u roku od 60 dana od datuma utvrđenog u tajnikovoj obavijesti, uložiti prigovor na nju. U tom slučaju regulatorna mjera ne postaje obvezujuća za nijednog člana. Član koji je uložio prigovor može ga u svakom trenutku povući. Regulatorna mjera postaje obvezujuća 30 dana nakon što se povuku svi prigovori, podložno stavku 2.

4.   Po isteku godine dana od datuma na koji je regulatorna mjera postala obvezujuća, svaki član na čijem se području ribarstvene jurisdikcije primjenjuje regulatorna mjera može je otkazati pisanom obaviješću tajniku. Tajnik o tom otkazu odmah obavješćuje ostale članove. Regulatorna mjera prestaje biti obvezujuća za sve članove 60 dana nakon što tajnik primi obavijest o otkazu ili, ako je član naveo kasniji datum, na taj dan.

5.   Komisija može predložiti hitnu regulatornu mjeru koja proizvodi učinke prije isteka razdoblja od 60 dana na iz stavka 2. Članovi ulažu napore kako bi proveli mjeru, osim ako neki drugi član ne uloži prigovor u roku od 30 dana nakon što je komisija predloži.

Članak 14.

1.   Svaka stranka osigurava poduzimanje te radnje, uključujući nametanje odgovarajućih kazni za kršenje, što može biti potrebno da odredbe ove Konvencije proizvedu učinke i za provedbu regulatornih mjera koje za nju postaju obvezujuće sukladno članku 13.

2.   Svaka stranka vijeću šalje godišnju izjavu o radnjama poduzetim sukladno stavku 1. Takva se izjava šalje tajniku najkasnije 60 dana prije godišnje sjednice vijeća.

Članak 15.

1.   Svaka stranka vijeću dostavlja statistiku o ulovu za stokove lososa koji podliježu ovoj Konvenciji, ulovljenih u njezinim rijekama i na području ribarstvene jurisdikcije u razmacima koje vijeće odredi.

2.   Svaka stranka sastavlja i vijeću dostavlja i drugu statistiku za stokove lososa koji podliježu ovoj Konvenciji u njezinim rijekama i na području ribarstvene jurisdikcije kako to zahtijeva vijeće. Vijeće jednoglasno odlučuje o području primjene i obliku takve statistike i razmacima u kojima se dostavlja.

3.   Svaka stranka vijeću dostavlja i sve ostale raspoložive znanstvenu i statističku informacije koje ono zahtijeva za potrebe ove Konvencije.

4.   Na zahtjev vijeća svaka stranka dostavlja vijeću preslike zakona, propisa i programa na snazi ili, prema potrebi njihove sažetke, koji se odnose na očuvanje, obnovu, povećanje i racionalno upravljanje stokovima lososa koji podliježu ovoj Konvenciji i koji se nalaze u njezinim rijekama i na području ribarstvene jurisdikcije.

5.   Svake godine svaka stranka vijeće obavješćuje o:

(a)	donošenju ili stavljanju izvan snage nakon njezine zadnje obavijesti, zakona, propisa i programa koji se odnose na očuvanje, obnovu, povećanje i racionalno upravljanje stokovima lososa koji podliježu ovoj Konvenciji u njezinim rijekama ili na području ribarstvene jurisdikcije;

(b)

svim obvezama odgovornih tijela koje se odnose na donošenje ili održavanje mjera na snazi za određena vremenska razdoblja unutar svog državnog područja ili područja ribarstvene jurisdikcije, koje se odnose na očuvanje, obnovu, povećanje i racionalno upravljanje stokovima lososa koji podliježu ovoj Konvenciji; i

(c)	čimbenicima unutar njezinog državnog područja i područja ribarstvene jurisdikcije koji mogu značajno utjecati na obilje stokova lososa koji podliježu ovoj Konvenciji.

6.   Obavijesti iz stavka 5. točke (a) šalju se tajniku najkasnije 60 dana prije godišnje sjednice vijeća. Obavijesti iz stavka 5. točaka (b) i (c) šalju se tajniku što je prije moguće.

Članak 16.

1.   Vijeće donosi godišnji proračun za organizaciju. Tajnik strankama šalje nacrt proračuna, skupa s popisom doprinosa, najkasnije 60 dana prije sjednice vijeća na kojoj će se proračun razmatrati.

2.   Vijeće određuje godišnje doprinose svake stranke prema sljedećoj formuli:

(a)	30 % proračuna dijeli se jednako između stranaka; i

(b)	70 % proračuna dijeli se među strankama razmjerno njihovim nominalnim ulovima lososa koji podliježe ovoj Konvenciji u kalendarskoj godini koja završava najkasnije 18 i najmanje 6 mjeseci prije početka financijske godine.

3.   Tajnik obavješćuje svaku stranku o njezinom doprinosu. Doprinosi se uplaćuju najkasnije četiri mjeseca od datuma takve obavijesti.

4.   Doprinosi se plaćaju u valuti države u kojoj je smješten ured organizacije, osim ako vijeće ne odluči drukčije.

5.   Doprinos stranke za koju je ova Konvencija stupila na snagu tijekom financijske godine za tu će godinu biti dio godišnjeg doprinosa razmjeran broju cijelih mjeseci koji preostaju u godini od dana stupanja na snagu za tu stranku.

6.   Sukladno ovoj Konvenciji stranka koja nije uplatila svoje doprinose za dvije uzastopne godine nema pravo glasovati dok ne ispuni svoje obveze, osim ako vijeće ne odluči drukčije.

7.   Vanjski revizori koje odabire vijeće godišnje revidiraju financijske poslove organizacije.

Članak 17.

1.   Ova je Konvencija otvorena za potpisivanje u Reykjaviku od 2. ožujka do 31. kolovoza 1982., za Kanadu, Dansku u pogledu Farskih otoka, Europskoj ekonomskoj zajednici, Islandu, Norveškoj, Švedskoj i Sjedinjenim Američkim Državama.

2.   Ova Konvencija podliježe ratifikaciji ili odobrenju.

3.   Ova je Konvencija otvorena za pristupanje strankama na koje se odnosi stavak 1. i uz odobrenje vijeća, svakoj drugoj državi koja ima ribarstvenu jurisdikciju u sjevernom Atlantiku ili je država podrijetla stokova lososa koji podliježu ovoj Konvenciji.

4.   Instrumenti o ratifikaciji, odobrenju ili pristupanju polažu se kod depozitara.

5.   Ova Konvencija stupa na snagu prvog dana mjeseca nakon što četiri stranke polože instrumente o ratifikaciji, odobrenju ili pristupanju, pod uvjetom da su među tim strankama dvije članice svake komisije i da najmanje jedan od dva člana svake komisije ima ribarstvenu jurisdikciju na području komisije.

6.   Za svaku stranku koja ratificira, odobrava ili pristupa ovoj Konvenciji nakon polaganja potrebnih instrumenata o ratifikaciji, odobrenju ili pristupu, u skladu sa stavkom 5., ona stupa na snagu na dan stupanja na snagu Konvencije ili na datum polaganja instrumenata o ratifikaciji, odobrenju ili pristupanju, ovisno o tome što je kasnije.

7.   Depozitar obavješćuje potpisnike i stranke pristupnice o polaganju svih instrumenata o ratifikaciji, odobrenju ili pristupanju te obavješćuje potpisnike i stranke koje pristupaju o datumu i strankama za koje Konvencija stupa na snagu.

8.   Nakon stupanja na snagu ove Konvencije depozitar, što je prije moguće, saziva prvu sjednicu vijeća i komisija.

Članak 18.

Ova se Konvencija primjenjuje, što se tiče Europske ekonomske zajednice, na područjima u kojima se primjenjuje Ugovor o osnivanju Europske zajednice pod uvjetima utvrđenim u tom Ugovoru.

Članak 19.

1.   Svaka stranka može predložiti izmjene ove Konvencije koje će onda vijeće razmatrati. Predložena izmjena šalje se tajniku najkasnije 90 dana prije sastanka na kojem će se dati na razmatranje. Tajnik strankama odmah šalje predloženu izmjenu.

2.   Usvajanje izmjena od strane vijeća zahtijeva jednoglasnost svih nazočnih stranaka koje glasuju za ili protiv. Tekst tako usvojene izmjene tajnik šalje depozitaru koji o tome odmah obavješćuje stranke.

3.   Izmjena za sve stranke stupa na snagu 30 dana od datuma navedenog u obavijesti depozitara, primitka instrumenata o ratifikaciji ili odobrenju od strane svih stranaka.

4.   Ona stranka koja joj pristupi nakon stupanja na snagu izmjene u skladu sa stavkom 3. smatra se strankom izmijenjene Konvencije.

5.   Depozitar odmah obavješćuje sve stranke o primitku instrumenata o ratifikaciji ili odobrenju i stupanju na snagu izmjena.

Članak 20.

1.   Svaka stranka može, obaviješću upućenom depozitaru prije 30. lipnja, otkazati ovu Konvenciju od 31. prosinca bilo koje godine. Depozitar o takvom otkazu odmah obavješćuje ostale stranke.

2.   Svaka druga stranka može otkazati ovu Konvenciju počevši od istog 31. prosinca te iste godine tako što obavješćuje depozitara u roku od 30 dana od datuma kada je depozitar obavijestio stranke o otkazu u skladu sa stavkom 1.

Članak 21.

1.   Izvornik ove Konvencije polaže se kod Vijeća europskih zajednica, u ovoj Konvenciji naveden kao „depozitar”, koji šalje ovjerene preslike svim potpisnicima i strankama pristupnicama.

2.   Depozitar registrira ovu Konvenciju u skladu s člankom 102. Povelje Ujedinjenih naroda.

---

04/Sv. 8

HR

Službeni list Europske unije

39

---

31983R2166

---

L 206/71

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

29.07.1983.

---

UREDBA KOMISIJE (EEZ) br. 2166/83

od 29. srpnja 1983.

o uspostavi sustava izdavanja povlastica za određene oblike ribarstva u području sjeverno od Škotske (područje Shetlanda)

KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske ekonomske zajednice,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EEZ) br. 170/83 od 25. siječnja 1983. o uspostavi sustava Zajednice za očuvanje i gospodarenje ribolovnim resursima (1), a posebno njezin članak 7.,

budući da ribolovne aktivnosti plovila Zajednice u području sjeverno od Škotske trebaju biti regulirane sustavom izdavanja povlastica kojim upravlja Komisija u ime Zajednice;

budući da je za taj sustav potrebno utvrditi detaljna pravila, uključujući postupak dostave podataka o karakteristikama plovila koja imaju namjeru obavljati ribolov u predmetnom području i postupak dostavljanja podataka o kretanju plovila unutar tog područja te popisa pridnenih vrsta čiji je ribolov dozvoljen;

budući da su mjere predviđene u ovoj Uredbi u skladu s mišljenjem Upravljačkog odbora za ribolovne resurse,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

1.   Države članice svake godine prije 1. prosinca dostavljaju Komisiji popis plovila koja plove pod njihovim zastavom ili su registrirana u njihovim lukama kojima može biti potrebna povlastica za ribolov u području spomenutom u Prilogu II.A Uredbi Vijeća (EEZ) br. 170/83 (dalje u tekstu navedeno kao „područje”). Komisija dostavlja primjerak tog popisa nadležnim kontrolnim tijelima Ujedinjene Kraljevine, tj. Ministarstvu poljoprivrede i ribarstva Škotske, Chesser House, Edinburgh, teleks adresa 727696 SODAFS. Popis je valjan za sljedeću kalendarsku godinu. Taj se popis za 1983. dostavlja odmah nakon stupanja na snagu ove Uredbe i važi do 31. prosinca 1983.

2.   Popis iz stavka 1. moguće je revidirati 1. travnja, 1. srpnja i 1. listopada. Sve se izmjene dostavljaju Komisiji i nadležnim kontrolnim tijelima Ujedinjene Kraljevine.

3.   Popis sadrži sljedeće podatke o svakom plovilu:

—

naziv,

—	slova i brojeve za vanjsku identifikaciju,

—	dužinu između okomica,

—	radijski pozivni znak.

Članak 2.

1.   Plovilima se može, u skladu s postupkom iz članka 3., izdati povlastica za obavljanje ribolova u području u trajanju od tjedan dana, a to se razdoblje dalje u tekstu naziva „razdoblje izdane povlastice”.

2.   Razdoblje izdane povlastice započinje u nula sati po srednjem vremenu po Greenwichu (GMT) u nedjelju i završava u 24.00 sata po GMT-u sljedeće subote.

3.   Plovilo može obavljati ribolov u uzastopnim razdobljima izdane povlastice u skladu s postupkom utvrđenim u članku 3.

Članak 3.

1.   Države članice svakoga tjedna, najkasnije do 12.00 sati po srednjem vremenu po Greenwichu u četvrtak, teleksom dostavljaju Komisiji, a i nadležnim kontrolnim tijelima Ujedinjene Kraljevine na uvid, popis plovila za koje je za sljedeće razdoblje izdane dozvole zatražena povlastica za obavljanje ribolova u području.

2.   Svaki popis sadrži ime te slova i brojke za vanjsku identifikaciju za svako plovilo. Samo plovila koja se nalaze na popisu iz članka 1. imaju pravo na povlasticu.

3.   Komisija proučava popise iz stavka 1. i teleksom dostavlja konačni popis plovila nadležnim kontrolnim tijelima Ujedinjene Kraljevine najkasnije do 12.00 sati po GMT-u sljedećeg petka. Plovila navedena u tom konačnom popisu smatraju se plovilima koja posjeduju povlasticu koja im omogućava obavljanje ribolova tijekom sljedećeg razdoblja izdane povlastice.

4.   Ako Komisija ne dobije novi popis plovila do 12.00 sati po GMT-u u četvrtak, za sljedeće se razdoblje izdane povlastice primjenjuje prethodni konačni popis.

5.   Za vrijeme važenja konačnog popisa država članica može putem teleksa upućenog Komisiji, uz preslike nadležnim kontrolnim tijelima Ujedinjene Kraljevine, zatražiti zamjenu plovila s popisa drugim plovilom s popisa iz članka 1. ili, ako konačni popis sadrži manje od maksimalnog broja plovila koja mogu istodobno obavljati svoju aktivnost, dodavanje jednog ili više plovila na popis do maksimalnog broja.

6.   Komisija teleksom dostavlja predmetnoj državi članici i nadležnim kontrolnim tijelima Ujedinjene Kraljevine svaku izmjenu konačnog popisa što je prije moguće, a u svakom slučaju u roku od jednog radnog dana nakon zaprimanja zahtjeva. Države članice odmah obavješćuju vlasnika ili zapovjednika svakog plovila na koje se odnosi izmjena popisa.

Zamjenskim ili dodatnim plovilima neće se izdati povlastica za obavljanje ribolova sve dok Komisija o tome ne obavijesti predmetnu državu članicu i nadležna kontrolna tijela.

Članak 4.

1.   Vlasnik ili zapovjednik plovila koje je dobilo povlasticu odmah se putem jedne od radiopostaja navedenih u Prilogu I. javlja Komisiji Europskih zajednica, Bruxelles, teleks adresa 24 189 FISEU-B i nadležnim kontrolnim tijelima Ujedinjene Kraljevine svaki put kada:

—	ulazi ili izlazi iz područja,

—	ulazi ili izlazi iz luke u području.

2.   Komunikacija iz stavka 1. sadrži sljedeće podatke:

—	vrstu kretanja navedenu u stavku 1.,

—	datum, vrijeme i zemljopisni položaj plovila,

—	naziv plovila,

—	slova i brojke za vanjsku identifikaciju plovila,

—	ime zapovjednika plovila.

Članak 5.

Pridnene vrste iz Priloga II.B Uredbi (EEZ) br. 170/83 one su koje su navedene u Prilogu II. ovoj Uredbi.

Članak 6.

Ova Uredba stupa na snagu trećeg dana od dana objave u Službenom listu Europskih zajednica.

---

(1)  SL L 24, 27.1.1983., str. 1.

---

PRILOG I.

Popis radijskih postaja putem kojih se moraju prenositi poruke iz članka 4.

Naziv	Pozivni znak
Humber	GKZ
Cullercoats	GCC
Wick	GKR
Portpatrick	GPK
Stonehaven	GND
Portishead	GKA
	GKB
	GKC
Boulogne	FFB
Brest	FFU
Saint-Nazaire	FFO
Bordeaux	FFC
Norddeich	DAF	DAK
	DAH	DAL
	DAI	DAM
	DAJ	DAN
Oostende	OST

---

PRILOG II.

Popis pridnenih vrsta iz Priloga II.B Uredbi Vijeća (EEZ) br. 170/83

Znanstveni naziv	Uobičajen naziv
Scophthalmus rhombus	List glatki
Limanda limanda	Iverak
Hippoglossus hippoglossus	Atlantska ploča
Reinhardtius hippoglossoides	Grenlandska ploča
Microstomus kitt	Limanda
Lepidorhombus whiffiagonis	Patarača oštronoska
Pleuronectes platessa	List zlatopjeg
Rhombus (= Psetta) maximus	Oblić
Glyptocephalus cynoglossus	Sivi list
Gadus morhua	Atlantski bakalar
Melanogrammus aeglefinus	Bakalar koljak
Merluccius merluccius	Oslić
Molva molva	Manjić
Pollachius pollachius	Kolja
Pollachius virens	Crni bakalar (koljuška)
Brosme brosme	Kljovan
Merlangius merlangus	Pišmolj
Anarhichas spp	Somovi
Conger conger	Ugor
Trigla spp	Kokoti
Lophius spp	Grdobine
Sebastes spp	Bodečnjaci
Squalus acanthias	Morski pas kostelj piknjavac
Druge Squalidae, Scyliorhinidae spp	Drugi kostelji, mačka bljedica, mrkulja i crnouska
Raja spp	Raže
Druge Pleuronectidae spp	Druge plosnatice
Druge Gadidae spp, osim Micromesistius poutassou i Trisopterus esmarkii	Ribe iz porodice Gadidae osim ugotice pučinke i norveške ugotice
Sparidae spp	Špari

---

04/Sv. 8

HR

Službeni list Europske unije

43

---

31983D0414

---

L 237/4

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

25.07.1983.

---

ODLUKA VIJEĆA

od 25. srpnja 1983.

o pristupanju Zajednice Konvenciji o ribarstvu i očuvanju živih resursa u Baltičkom moru i Malom i Velikom Beltu, kako je izmijenjena Protokolom Konferencije predstavnika država ugovornih stranaka Konvencije, potpisanim u Varšavi 11. studenoga 1982.

(83/414/EEZ)

VIJEĆE EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske ekonomske zajednice, a posebno njegov članak 43.,

uzimajući u obzir prijedlog Komisije (1),

uzimajući u obzir mišljenje Europskog parlamenta (2),

budući da upravljanje i zaštita živih resursa u Baltičkom moru i Malom i Velikom Beltu trebaju biti uređeni međunarodnim pravilima;

budući da je u tu svrhu 13. rujna 1973. u Gdanjsku potpisana Konvencija o ribarstvu i očuvanju živih resursa u Baltičkom moru i Malom i Velikom Beltu, u daljnjem tekstu „Gdanjska konvencija”, koja je stupila na snagu 28. srpnja 1974.;

budući da je isključivo Zajednica nadležna poduzimati mjere zaštite živih morskih resursa, i to ne samo zasebno, već i putem ugovora s trećim zemljama i u okviru međunarodnih organizacija;

budući da su dvije države članice koje su ugovorne stranke Gdanjske konvencije, odnosno Kraljevina Danska i Savezna Republika Njemačka – 1977. poljskoj Vladi, kao depozitaru Konvencije, predale prijedloge za izmjenu potonje kako bi se omogućilo pristupanje Zajednice;

budući da su države stranke Gdanjske konvencije 11. studenoga 1982. potpisale Protokol koji je sadržavao prijedloge izmjena Konvencije, uključujući između ostalog navedeni dansko-njemački prijedlog;

budući da će te izmjene stupiti na snagu 90 dana nakon što vlada depozitar od svih stranaka primi obavijest o prihvaćanju izmjena; budući da nakon stupanja na snagu izmjena Zajednica može pristupiti Gdanjskoj konvenciji;

budući da Zajednica treba pristupiti Konvenciji kako bi mogla doprinijeti očuvanju živih resursa na području obuhvaćenom Gdanjskom konvencijom i u kojem ribari Zajednice obavljaju svoju djelatnost,

ODLUČILO JE:

Članak 1.

Zajednica ovime odobrava pristupanje Europske ekonomske zajednice Konvenciji o ribarstvu i očuvanju živih resursa u Baltičkom moru i Malom i Velikom Beltu, kako je izmijenjena Protokolom Konferencije predstavnika država potpisnica Konvencije, potpisanim u Varšavi 11. studenoga 1982.

Tekstovi Konvencije i Protokola priloženi su ovoj Odluci.

Članak 2.

Predsjednik Vijeća ispravu o pristupanju predaje Vladi Narodne Republike Poljske u skladu s člankom XVIII. Konvencije (3).

Članak 3.

Ova se Odluka objavljuje u Službenom listu Europskih zajednica.

---

(1)  SL C 117, 30.4.1983., str. 4.

(2)  Mišljenje doneseno 8. srpnja 1983. (još nije objavljeno u Službenom listu).

(3)  Datum stupanja na snagu Konvencije s obzirom na Zajednicu objavit će u Službenom listu Europskih zajednica Glavno tajništvo Vijeća.

---

04/Sv. 8

HR

Službeni list Europske unije

44

---

21983A0826(02)

---

L 237/5

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

13.09.1973.

---

KONVENCIJA

o ribarstvu i očuvanju živih resursa u Baltičkom moru i Malom i Velikom Beltu

DRŽAVE STRANKE OVE KONVENCIJE,

IMAJUĆI NA UMU da je najveća i stabilna proizvodnost živih resursa Baltičkog mora i Velikog i Malog Belta od velike važnosti za države bazena Baltičkog mora,

PREPOZNAJUĆI zajedničku odgovornost za očuvanje živih resursa i njihovog razumnog iskorištavanja,

UVJERIVŠI SE da očuvanje živih resursa Baltičkog mora i Malog i Velikog Belta zahtijeva tješnju i proširenu suradnju u ovoj regiji,

SPORAZUMJELE SU SE:

Članak I.

Ugovorne države:

—	tijesno surađuju radi očuvanja i povećanja živih resursa Baltičkog mora i Malog i Velikog Belta i dobivanja optimalnog prinosa i, posebno, proširenja i koordinacije istraživanja prema tim ciljevima,

—

pripremaju i provode organizacijske i tehničke projekte za očuvanje i porast živih resursa, uključujući mjere umjetne reprodukcije vrijednih ribljih vrsta i/ili financijski podupiru te mjere na pravednoj i pravičnoj osnovi, te poduzimaju druge mjere radi razumnog i učinkovitog iskorištavanja živih resursa.

Članak II.

1.   Područje na kojem se primjenjuje ova Konvencija, dalje u tekstu „područje Konvencije”, uključuje sve vode Baltičkog mora i Malog i Velikog Belta, osim unutarnjih voda, na zapadu omeđenih crtom od Hasenore Heada do Gniben Pointa, od Korshagea do Spodsbierga i od Gilbierg Heada do Kullena.

2.   Ova se Konvencija primjenjuje na sve riblje vrste i druge morske žive resurse na području Konvencije.

Članak III.

Smatra se da ništa u ovoj Konvenciji ne utječe na prava, potraživanja ili gledišta bilo koje ugovorne države u pogledu granica teritorijalnih voda i opsega jurisdikcije nad ribarstvom, u skladu s međunarodnim pravom.

Članak IV.

Za potrebe ove Konvencije pojam „plovilo” znači svako plovilo ili brod korišten za lov ili preradu ribe ili drugih morskih živih organizama i koji je registriran ili u vlasništvu na državnom području, ili koje vije zastavu, neke ugovorne države.

Članak V.

1.   Ovim se, za potrebe ove Konvencije, osniva Međunarodna Komisija za ribarstvo Baltičkog mora, dalje u tekstu „Komisija”.

2.   Svaka ugovorna država može imenovati najviše dva predstavnika kao članove Komisije i takve stručnjake i savjetnike koji će im pomagati onako kako ta država utvrdi.

3.   Komisija bira predsjednika i potpredsjednika između svojih članova koji će služiti u razdoblju od četiri godine i koji mogu biti ponovno birani, ali ne na dva uzastopna mandata. Predsjednik i potpredsjednik biraju se iz reda predstavnika različitih ugovornih država.

4.   Član Komisije izabran za predsjednika odmah prestaje djelovati kao predstavnik države i ne glasuje. Dotična država ima pravo imenovati drugog predstavnika koji će služiti umjesto predsjednika.

Članak VI.

1.   Ured Komisije je u Varšavi.

2.   Komisija imenuje svog tajnika i prema potrebi određuje osoblje koje će mu pomagati.

3.   Komisija donosi vlastiti poslovnik i ostale odredbe koje smatra potrebnima za svoj rad.

Članak VII.

1.   Komisija donosi svoja financijska pravila.

2.   Komisija usvaja dvogodišnji proračun predloženih troškova i procjene proračuna za fiskalno razdoblje koje slijedi nakon toga.

3.   Ugovorna država u podjednakim dijelovima pridonosi ukupnom iznosu proračuna, uključujući svaki dodatni proračun.

4.   Svaka ugovorna država plaća troškove sudjelovanja svojih predstavnika, stručnjaka ili savjetnika u Komisiji.

Članak VIII.

1.   Osim ako Komisija ne odluči drukčije, svoje sjednice održava svake dvije godine u Varšavi u ono vrijeme koje bude smatrala prikladnim. Na zahtjev predstavnika ugovorne države u Komisiji, pod uvjetom da ga je potpisao predstavnik druge ugovorne države, predsjednik Komisije, što je prije moguće, saziva izvanredno zasjedanje u ono vrijeme i na onom mjestu koje on utvrdi, međutim, najkasnije tri mjeseca od datuma podnošenja zahtjeva.

2.   Vlada depozitar ove Konvencije saziva prvu sjednicu Komisije, a održava se u razdoblju od 90 dana od datuma stupanja na snagu ove Konvencije.

3.   Svaka ugovorna država u Komisiji ima jedan glas. Odluke i preporuke Komisije donose se dvotrećinskom većinom glasova ugovornih država, nazočnih i koje glasuju na sastanku.

4.   Engleski je radni jezik Komisije. Jezici država potpisnica službeni su jezici Komisije. Na ovim jezicima sastavljaju se samo preporuke, odluke i rezolucije Komisije. Na sastancima Komisije svaka ugovorna država ima pravo da se za nju svi postupci prevedu na njezin vlastiti jezik. Sve troškove vezane uz te prijevode snosi ta država.

Članak IX.

1.   Dužnost je Komisije:

(a)	nadzirati žive resurse i ribarstvo na području Konvencije prikupljanjem, skupljanjem, analiziranjem i širenjem statističkih podataka, na primjer onih koji se odnose na ulov, ribolovni napor i ostale informacije;

(b)	izraditi prijedloge o koordinaciji znanstvenog istraživanja na području Konvencije;

(c)	pripremiti i podnijeti preporuke temeljene, koliko je to praktički moguće, na rezultatima znanstvenog istraživanja i koje se odnose na mjere iz članka X. na razmatranje ugovornim državama.

2.   U provedbi svojih zadaća Komisija, prema potrebi, traži usluge Međunarodnog vijeća za istraživanje mora (ICES) i drugih tehničkih i znanstvenih međunarodnih organizacija te upotrebljava informacije koje su joj dostavila službena tijela ugovornih država.

3.   Za obavljanje svojih zadaća Komisija može osnovati radne skupine ili druga pomoćna tijela, utvrditi njihov sastav i opis posla.

Članak X.

Mjere koje se odnose na potrebe ove Konvencije, a koje Komisija može uzeti u obzir i na osnovu kojih može sastaviti preporuke ugovornim državama su:

(a)	sve mjere za regulaciju ribolovnog alata, pomagala i metoda ulova;

(b)	sve mjere koje reguliraju ograničenje količine ulova ribe koja se može zadržati na plovilima ili iskrcati, izložiti ili ponuditi na prodaju;

(c)	sve mjere kojima se utvrđuju sezone zatvorene za ribolov;

(d)	sve mjere kojima se uspostavljaju područja zatvorena za ribolov;

(e)	sve mjere koje poboljšavaju i povećavaju morske žive resurse, uključujući umjetnu reprodukciju i premještanje ribe i ostalih organizama;

(f)	sve mjere kojima se regulira i/ili dodjeljuje iznos ukupnog ulova ili ribolovnog napora između ugovornih država u skladu s ciljevima, vrstama, regijama i ribolovnim razdobljima;

(g)	sve mjere nadzora nad provedbom preporuka koje obvezuju ugovorne države;

(h)	sve ostale mjere vezane uz očuvanje i racionalno iskorištavanje morskih živih resursa.

Članak XI.

1.   Podložno odredbama ovog članka, ugovorne države obvezuju se da će provesti svaku preporuku koju je na temelju članka X. ove Konvencije donijela Komisija, od datuma koji je ona utvrdila, a koji neće biti prije isteka razdoblja za prigovor kako je predviđeno ovim člankom.

2.   Svaka ugovorna država može iznijeti prigovor na preporuku, u roku od 90 dana od datuma njezine notifikacije, i u tom slučaju nije obvezna provesti tu preporuku.

Ugovorna država također može u svakom trenutku povući svoj prigovor i provesti preporuku.

U slučaju da se prigovor podnese u razdoblju od 90 dana, neka druga ugovorna država može na isti način uložiti prigovor u svakom trenutku u daljnjem razdoblju od 60 dana.

3.   Ako tri ili više ugovornih država stavi prigovore na preporuku, druge ugovorne države smjesta su oslobođene od svake obveze da provedu tu preporuku.

4.   Komisija odmah po primitku svakog prigovora ili povlačenja obavješćuje svaku ugovornu državu.

Članak XII.

1.   Svaka ugovorna država u pogledu svojih državljana i plovila poduzima odgovarajuće mjere za osiguranje primjene odredaba ove Konvencije i preporuka Komisije koje su postale obvezujuće za tu ugovornu državu te u slučaju njihovog kršenja poduzimaju odgovarajuću radnju.

2.   Ne dovodeći u pitanje suverena prava ugovornih država u pogledu njihovog teritorijalnog mora i prava u njihovim ribolovnim zonama, svaka ugovorna država provodi preporuke Komisije koje tu državu obvezuju kroz njezina državna tijela unutar njezinog teritorijalnog mora i u vodama koje su pod njezinom ribarstvenom jurisdikcijom.

3.   Svaka ugovorna država Komisiji daje, u ono vrijeme i u onom obliku koji ona zatraži, raspoložive statističke podatke i informacije navedene u članku IX. stavku 1. točki (a), kao i informacije o svim radnjama koje je poduzela u skladu sa stavcima 1. i 2. ovog članka.

Članak XIII.

Komisija svakoj državi koja nije stranka ove Konvencije skreće pozornost na takve ribolovne aktivnosti koje su poduzeli njezini državljani ili plovila na području Konvencije, a koje bi mogle negativno utjecati na aktivnosti Komisije ili na postizanje ciljeva ove Konvencije.

Članak XIV.

Odredbe ove Konvencije ne primjenjuju se na djelatnosti koje obavljaju plovila ovlaštena od strane ugovorne države, isključivo za potrebe znanstvenog istraživanja, ili na ribu i druge morske organizme ulovljene tijekom tih djelatnosti. Takvi se ulovi ne prodaju, izlažu ili nude na prodaju.

Članak XV.

1.   Komisija surađuje s ostalim međunarodnim organizacijama koje imaju srodne ciljeve.

2.   Komisija može pozvati svaku zainteresiranu međunarodnu organizaciji ili vladu bilo koje države, a koja nije stranka ove Konvencije, da kao promatrač sudjeluje na sjednicama Komisije ili sastancima njezinih pomoćnih tijela.

Članak XVI.

1.   Svaka ugovorna država može predložiti izmjene ove Konvencije. Svaka takva predložena izmjena dostavlja se vladi depozitaru koja o tome obavješćuje sve ugovorne države, koje vladu depozitara izvješćuju o prihvaćanju ili odbacivanju te izmjene što je prije moguće nakon primitka te informacije. Izmjena stupa na snagu 90 dana nakon što vlada depozitar primi obavijest o prihvaćanju te izmjene od svih ugovornih država.

2.   Svaka država koja postane stranka ove Konvencije nakon stupanja na snagu izmjene u skladu s odredbama stavka 1. ovog članka, obvezna je primjenjivati izmijenjenu Konvenciju.

Članak XVII.

1.   Ova Konvencija podliježe ratifikaciji ili odobrenju država potpisnica. Instrumenti o ratifikaciji ili instrumenti o odobrenju polažu se kod Vlade Narodne Republike Poljske koja obavlja funkciju vlade depozitara.

2.   Ova je Konvencija otvorena za pristup svakoj državi zainteresiranoj za očuvanje i racionalno iskorištavanje živih resursa u Baltičkom moru i Malom i Velikom Beltu, pod uvjetom da su je pozvale ugovorne države. Instrumenti o pristupu polažu se kod vlade depozitara.

Članak XVIII.

1.   Ova Konvencija stupa na snagu devedesetog dana od datuma polaganja četvrtog instrumenta o ratifikaciji ili odobrenju.

2.   Nakon stupanja na snagu ove Konvencije u skladu sa stavkom 1. ovog članka, Konvencija stupa na snagu za bilo koju drugu državu čija je vlada položila instrument o ratifikaciji, odobrenju ili pristupu, tridesetog dana od dana polaganja takvog instrumenta kod vlade depozitara.

Članak XIX.

U svakom trenutku nakon isteka pet godina od datuma stupanja na snagu ove Konvencije svaka ugovorna država može, dajući pisanu obavijest vladi depozitaru, povući ovu Konvenciju.

Povlačenje za takvu ugovornu državu proizvodi učinke trideset prvog dana mjeseca prosinca one godine u kojoj je vlada depozitar obaviještena o povlačenju.

Članak XX.

1.   Vlada depozitar obavješćuje sve države potpisnice ili pristupnice:

(a)	o potpisivanju ove Konvencije i polaganju svakog instrumenta o ratifikaciji, odobrenju ili pristupanju, kao i o dostavljenim deklaracijama;

(b)	o datumu stupanja na snagu ove Konvencije;

(c)	o prijedlozima vezanim uz izmjene ove Konvencije, obavijestima o prihvaćanju i o stupanju na snagu takvih izmjena;

(d)	o obavijestima o povlačenju.

2.   Izvornik ove Konvencije polaže se kod Vlade Narodne Republike Poljske koja šalje ovjerene preslike vladama svih država potpisnica i svim državama koje pristupaju ovoj Konvenciji.

3.   Vlada depozitar registrira ovu Konvenciju kod Tajništva Ujedinjenih naroda.

---

04/Sv. 8

HR

Službeni list Europske unije

48

---

21983A0826(03)

---

L 237/9

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

11.11.1982.

---

PROTOKOL

uz Konferenciju predstavnika država stranaka Konvencije o ribarstvu i očuvanju živih resursa u Baltičkom moru i Malom i Velikom Beltu

Varšava, 9. do 11. studenoga 1982.

1.	Na poziv vlade Narodne Republike Poljske, u Varšavi se od 9. do 11. studenoga 1982. održala Konferencija predstavnika država stranaka Konvencije o ribarstvu i očuvanju živih resursa u Baltičkom moru i Malom i Velikom Beltu.

2.	Na Konferenciji su bile zastupljene sljedeće države: — Kraljevina Danska, — Republika Finska, — Demokratska Republika Njemačka, — Federativna Republika Njemačka, — Narodna Republika Poljska, — Kraljevina Švedska, — Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika.

3.	Europska ekonomska zajednica, pozvana kao promatrač, također je prisustvovala Konferenciji i sudjelovala u raspravama.

4.

Gospodin Marian Fila, voditelj poljske delegacije, izabran je za predsjednika Konferencije. Gospodin Bertil Roth, voditelj švedske delegacije, izabran je za potpredsjednika Konferencije. Dr. Zdzislaw Russek, tajnik Međunarodne komisije za ribarstvo Baltičkog mora, izabran je za tajnika Konferencije.

5.	Konferencija je temeljila svoje rasprave na Završnom izvješću sa sastanka predstavnika država stranaka Konvencije o ribarstvu i očuvanju živih resursa u Baltičkom moru i Malom i Velikom Beltu održanoj u Varšavi od 22. do 26. lipnja 1981.

6.

Na temelju svojih zaključaka, Konferencija je suglasna učiniti sljedeće izmjene Konvencije: (a) preambula je dopunjena novom uvodnom napomenom: — „primjećujući da su države bazena Baltičkog mora proširile svoju jurisdikciju nad živim resursima na vode izvan njihovog teritorijalnog mora i uz njega,”; (b) članak VIII. stavak 3. preinačen je kako slijedi: „Svaka ugovorna država ima jedan glas u Komisiji. Odluke i preporuke Komisije donose se dvotrećinskom većinom glasova ugovornih država, nazočnih i koje glasuju na sastanku, pod uvjetom, međutim, da svaka preporuka koja se odnosi na područja pod ribarstvenom jurisdikcijom jedne ili više ugovornih država za ove države stupa na snagu samo u slučaju da su podržale tu preporuku.”; (c) članak IX. stavak 1. točke (a) i (b) preinačene su i dodaje se točka (d) kako slijedi: „(a) uskladiti upravljanje živim resursima na području Konvencije prikupljanjem, skupljanjem, analiziranjem i širenjem statističkih podataka, na primjer o ulovu, ribolovnom naporu i ostalim informacijama; (b) prema potrebi promicati koordinaciju znanstvenog istraživanja i kad je to poželjno, zajedničkih programa takvog istraživanja na području Konvencije; (d) proučiti podatke koje su dostavile ugovorne države u skladu s člankom XII. stavkom 3.”; (d) članak X. točka (f) preinačen je kako slijedi: „(f) sve mjere kojima se utvrđuje količina dopuštenog ulova ili ribolovnog napora prema vrstama, zalihama, područjima i razdobljima ribolova uključujući ukupnu količinu dopuštenog ulova za područja pod ribarstvenom jurisdikcijom ugovornih država.”; točka (g) se briše; sadašnja točka (h) postaje točka (g); (e) članak XI. – uvodi se novi stavak 4., a sadašnji stavak 4. preinačen je kao novi stavak 5. kako slijedi: „4. (a) Nakon dana stupanja na snagu preporuke koju je usvojila Komisija, svaka ugovorna država može obavijestiti Komisiju o prestanku svog prihvaćanja Konvencije i, ako se ta obavijest ne povuče, preporuka prestaje biti obvezujuća za tu ugovornu državu godinu dana nakon obavijesti. (b) Preporuka koja je prestala biti obvezujuća za ugovornu državu prestaje biti obvezujuća i za neku ugovornu državu 30 dana nakon datuma na koji je ta država obavijestila Komisiju o prestanku svog prihvaćanja preporuke. 5. Komisija obavješćuje ugovorne države o svakoj obavijesti u skladu s ovim člankom odmah nakon njezinog primitka.”; (f) na kraju članka XII. stavka 3. dodaje se sljedeći tekst: „uključujući informacije o mjerama kontrole poduzetima radi osiguranja primjene preporuka Komisije.”; (g) Članak XIII. preinačen je kako slijedi: „Svaka ugovorna država obavješćuje Komisiju o svojim zakonodavnim mjerama i o svim sporazumima koje je sklopila, ako se te mjere i sporazumi odnose na zaštitu i korištenje ribolovnih resursa na području Konvencije.”; (h) članak XVII. preinačen je kako slijedi: „1. Ova Konvencija podliježe ratifikaciji ili odobrenju država potpisnica. Instrument o ratifikaciji ili instrumenti o odobrenju polažu se kod Vlade Narodne Republike Poljske koja obavlja funkcije vlade depozitara. 2. Ova Konvencija otvorena je za pristup bilo kojoj državi zainteresiranoj za očuvanje i racionalno iskorištavanje živih resursa u Baltičkom moru i Malom i Velikom Beltu ili bilo kojoj međuvladinoj organizaciji za gospodarsku integraciju kojoj su države članice prenijele svoju nadležnost u pitanjima uređenima ovom Konvencijom, pod uvjetom da su tu državu ili organizaciju pozvale ugovorne države. 3. Svako upućivanje na ‚ugovorne države’ u ovoj Konvencije odnosi se mutatis mutandis na organizacije navedene u prethodnom stavku i koje su postale stranke ove Konvencije. 4. U slučaju sukoba između obveza organizacije spomenute u stavku 2. sukladno ovoj Konvenciji i njezinih obveza koje proizlaze na temelju uvjeta iz sporazuma o osnivanje te organizacije ili akata koji se na nju odnose, prevladavaju obveze utvrđene ovom Konvencijom.”

7.

Kao daljnji rezultat svojih rasprava Konferencija je odobrila sljedeće odredbe koje predstavljaju Dodatak članku XVII. o pristupanju EEZ-a Konvenciji: (a) na zahtjev Kraljevine Danske i Federativne Republike Njemačke, sve ugovorne države pozivaju Europsku ekonomsku zajednicu (EEZ) da umjesto Kraljevine Danske i Federativne Republike Njemačke pristupi Konvenciji; odstupajući od članka XIX. ove Konvencije, članstvo tih dviju ugovornih država u Konvenciji prestaje onog trenutka kad Konvencija stupi na snagu za EEZ; (b) od trenutka svog pristupa, EEZ preuzima sva pravila i obveze ugovorne države kako je određeno Konvencijom, uključujući između ostalog pravo na jedan glas i obvezu da ukupnom iznosu proračuna doprinese svojim ravnomjernim udjelom te jamči strogu primjenu svih obveza koje proizlaze iz ove Konvencije; (c) sudjelovanje EEZ-a u ovoj Konvenciji ne utječe na prava, potraživanja i gledišta ugovornih država u pogledu ograničenja ribolovnih zona i domašaja jurisdikcije nad ribarstvom, u skladu s međunarodnim pravom; (d) povlačenje Kraljevine Danske i Federativne Republike Njemačke ne utječe na utvrđene službene jezike Komisije; (e) instrumenti o pristupu EEZ-a ovoj Konvenciji polažu se kod vlade depozitara.

8.	Predstavnici EEZ-a dali su izjavu koja je priložena ovom Protokolu.

9.

Tekst ovog Protokola, sastavljen u jednom izvorniku na engleskom jeziku, pohranjuje se kod vlade Narodne Republike Poljske. Vlada Narodne Republike Poljske šalje ovjerenu presliku ovog Protokola svakoj državi čiji su predstavnici sudjelovali na Konferenciji za prihvaćanje izmjene ovog Protokola, sukladno postupku predviđenim člankom XVI. Konvencije.

---

PRILOG

Izjava predstavnika Europske ekonomske zajednice

Što se tiče članka XVII. stavka 4., predstavnici Europske ekonomske zajednice žele naglasiti sljedeće točke:

1.	pristupanje Europske ekonomske zajednice ovoj Konvenciji ne stvara nikakve sukobe između obveza Zajednice u okviru Ugovora kojime je osnovana i obveza svojstvenih ovoj Konvenciji;

2.

slično, ne stvara se sukob između postojećeg prava Zajednice i obveza koje proizlaze iz ove Konvencije. Nadalje, isključen je svaki hipotetski sukob budući da pristup Europske ekonomske zajednice ovoj Konvenciji mora odobriti Vijeće ministara Europskih zajednica. Ovim aktom odobravanja ukida se svaki prethodni i potencijalno sporni pravni akt;

3.	što se tiče budućeg prava Zajednice, Zajednica je obvezna, kao i svaka druga ugovorna stranka, poštivati obveze utvrđene ovom Konvencijom.

---

04/Sv. 8

HR

Službeni list Europske unije

52

---

31984R1966

---

L 188/1

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

28.06.1984.

---

UREDBA VIJEĆA (EEZ) br. 1966/84

od 28. lipnja 1984.

o sklapanju Sporazuma između Europske ekonomske zajednice i Vlade Republike Ekvatorijalne Gvineje o ribolovu u obalnim vodama Ekvatorijalne Gvineje

VIJEĆE EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske ekonomske zajednice, a posebno njegov članak 43.,

uzimajući u obzir prijedlog Komisije,

uzimajući u obzir mišljenje Skupštine (1),

budući da je u interesu Zajednice odobriti Sporazum između Europske ekonomske zajednice i Vlade Republike Ekvatorijalne Gvineje o ribolovu u obalnim vodama Ekvatorijalne Gvineje, potpisan 15. lipnja 1984. u Malabu,

DONIJELO JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Sporazum između Europske ekonomske zajednice i Vlade Republike Ekvatorijalne Gvineje o ribolovu u obalnim vodama Ekvatorijalne Gvineje ovim se odobrava u ime Zajednice.

Tekst Sporazuma priložen je ovoj Uredbi.

Članak 2.

Predsjednik Vijeća izdaje obavijest predviđenu u članku 13. Sporazuma (2).

Članak 3.

Ova Uredba stupa na snagu trećeg dana od dana objave u Službenom listu Europskih zajednica.

---

(1)  SL C 277, 17.10.1983., str. 142.

(2)  Datum stupanja na snagu Sporazuma objavit će Glavno tajništvo Vijeća u Službenom listu Europskih zajednica.

---

04/Sv. 8

HR

Službeni list Europske unije

53

---

21984A0716(01)

---

L 188/2

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

15.06.1984.

---

SPORAZUM

između Europske ekonomske zajednice i Vlade Republike Ekvatorske Gvineje o ribolovu u obalnim vodama Ekvatorske Gvineje

EUROPSKA EKONOMSKA ZAJEDNICA, dalje u tekstu „Zajednica”, i

VLADA REPUBLIKE EKVATORSKE GVINEJE, dalje u tekstu „Ekvatorska Gvineja”,

UZIMAJUĆI U OBZIR duh suradnje koji proizlazi iz Konvencije iz Loméa te dobrih odnosa suradnje između Zajednice i Ekvatorske Gvineje,

UZIMAJUĆI U OBZIR želju vlade Ekvatorske Gvineje da jačanjem suradnje promiče racionalno iskorištavanje ribolovnih resursa,

PODSJEĆAJUĆI da Ekvatorske Gvineja, u pogledu morskog ribolova, ima suverenost i jurisdikciju nad zonom koja se prostire do dvije stotine nautičkih milja od njezine obale,

UZIMAJUĆI U OBZIR rad Treće konferencije Ujedinjenih naroda o pravu mora,

ODLUČNE u namjeri da svoje odnose razvijaju u duhu uzajamnog povjerenja i poštovanja obostranih interesa u području morskog ribolova,

U ŽELJI da uspostave odredbe i uvjete koji uređuju ribolovne djelatnosti u zajedničkom interesu obje stranke,

SPORAZUMJELE SU SE:

Članak 1.

Svrha je ovog Sporazuma uspostavljanje načela i pravila koji će u buduće, u svakom pogledu, uređivati ribolovne djelatnosti plovila koja plove pod zastavama država članica Zajednice, dalje u tekstu „plovila Zajednice” u vodama nad kojima Ekvatorska Gvineja ima suverenost ili jurisdikciju u pogledu ribarstva, dalje u tekstu „ribolovna zona Ekvatorske Gvineje”.

Članak 2.

Vlada Ekvatorske Gvineje dopušta plovilima Zajednice ribolov u ribolovnoj zoni Ekvatorske Gvineje u skladu s ovim Sporazumom.

Članak 3.

1.   Zajednica se obvezuje poduzeti sve odgovarajuće mjere kako bi osigurala da njena plovila poštuju odredbe ovog Sporazuma te pravila i propise koji uređuju ribolov u ribolovnoj zoni Ekvatorske Gvineje.

2.   Tijela Ekvatorske Gvineje obavješćuju Komisiju Europskih zajednica o svim predloženim promjenama navedenih pravila i propisa.

Članak 4.

1.   Plovila Zajednice mogu obavljati ribolovne aktivnosti u ribolovnoj zoni Ekvatorske Gvineje samo ako im tijela Ekvatorske Gvineje na zahtjev Zajednice to odobre.

2.   Izdavanje povlastice podliježe plaćanju pristojbi koje vrše predmetni brodovlasnici.

3.   Iznos pristojbe i načini plaćanja određeni su u Prilogu.

Članak 5.

Stranke se obvezuju da će, bilo izravno ili u okviru međunarodnih organizacija, uskladiti mjere kako bi osigurali upravljanje i očuvanje živih resursa, posebno u srednjezapadnom Atlantiku i u pogledu visoko migratornih vrsta te omogućiti relevantna znanstvena istraživanja.

Članak 6.

U zamjenu za ribolovne mogućnosti dodijeljene u skladu s člankom 2., Zajednica u skladu s uvjetima i dogovorima iz Protokola priloženog ovom Sporazumu, sudjeluje u provedbi i razvoju projekata u Ekvatorskoj Gvineji, ne dovodeći u pitanje financiranje koje Ekvatorske Gvineja prima u okviru Konvencije iz Loméa.

Članak 7.

Stranke su suglasne da u slučaju spora u pogledu tumačenja ili primjene ovog Sporazuma započnu savjetovanje.

Članak 8.

Osniva se Zajednički odbor kako bi se osigurala pravilna primjena ovog Sporazuma.

Odbor se sastaje jednom godišnje na zahtjev jedne od stranaka naizmjence u Ekvatorskoj Gvineji i Zajednici.

Članak 9.

Ovaj Sporazum ni na koji način ne utječe na stavove bilo koje stranke u pogledu bilo kojeg pitanja u vezi s pravom mora.

Članak 10.

Ovaj se Sporazum primjenjuje, s jedne strane, na područja na kojima se primjenjuje Ugovor o osnivanju Europske ekonomske zajednice i pod uvjetima predviđenim tim Ugovorom, a s druge strane, na područje Ekvatorske Gvineje.

Članak 11.

Prilog i Protokol sastavni su dio ovog Sporazuma i, ako nije drukčije određeno, pozivanje na ovaj Sporazum znači pozivanje na njih.

Članak 12.

Ovaj se Sporazum sklapa na početno razdoblje od tri godine od datuma njegovog stupanja na snagu. Ako jedna od stranaka ne otkaže Sporazum putem obavijesti šest mjeseci prije isteka trogodišnjeg razdoblja, on ostaje na snazi tijekom daljnjih jednogodišnjih razdoblja, osim ako ga stranke putem obavijesti ne otkažu prije isteka svakog takvog jednogodišnjeg razdoblja.

U tom slučaju stranke započinju pregovore kako bi sporazumno odredile potrebne izmjene ili dopune Priloga i Protokola.

Članak 13.

Ovaj Sporazum stupa na snagu na dan kada stranke jedna drugu obavijeste o završetku u tu svrhu potrebnih postupaka.

---

PRILOG

Uvjeti za obavljanje ribolovnih aktivnosti plovila Zajednice u ribolovnoj zoni Ekvatorske Gvineje

1.	Nadležna tijela Zajednice šalju, u pravilu, tri mjeseca prije datuma početka traženog razdoblja valjanosti, popis plovila koja će tijekom narednih 12 mjeseci obavljati ribolov u okviru Sporazuma.

2.	Pristojbe predviđene u članku 4. Sporazuma koje trebaju plaćati brodovlasnici iz gore navedene točke (1) određuju se u visini od 20 ECU po toni ulova u ribolovnoj zoni Ekvatorske Gvineje.

3.	Po stupanju na snagu Sporazuma brodovlasnici plaćaju državnoj blagajni Ekvatorske Gvineje iznos od 40 000 ECU kao predujam za pristojbe.

4.

Na kraju svake kalendarske godine sastavlja se privremeni obračun pristojbi na osnovi privremenih izvješća o ulovu koje izrađuju brodovlasnici i istodobno se prosljeđuje tijelima Ekvatorske Gvineje i nadležnim tijelima Komisije Europskih zajednica. Odgovarajući iznos uplaćuje se državnoj blagajni Ekvatorske Gvineje najkasnije do 31. prosinca tekuće godine. Konačni obračun pristojbi koje treba platiti za ribolovnu godinu izrađuju nadležna tijela Komisije Europskih zajednica na osnovi stanja ulova koje je utvrdilo Međunarodno povjerenstvo za očuvanje atlantske tune za predmetnu ribolovnu godinu. Brodovlasnici se obavješćuju o obračunu i imaju na raspolaganju 30 dana da podmire svoje financijske obveze.

5.	Po isteku Sporazuma iznos predujma oduzima se od konačnog plaćanja.

6.	Prije stupanja Sporazuma na snagu, tijela Ekvatorske Gvineje obavješćuju o dogovorima u pogledu plaćanja pristojbi, a posebno o računima i valuti koji će se koristiti.

7.

Tijekom obavljanja ribolovnih aktivnosti u ribolovnoj zoni Ekvatorske Gvineje plovila trebaju radijskoj postaji Annobon (pozivni znak: 3 CA-24) poslati obavijest o rezultatima svakog izvlačenja mreže. Na zahtjev tijela Ekvatorske Gvineje plovila primaju promatrače na plovilo. Promatrač ne smije biti prisutan dulje od vremena koje mu je potrebno da izvrši pregled ulova na licu mjesta.

---

PROTOKOL

između Europske ekonomske zajednice i vlade Republike Ekvatorske Gvineje

Članak 1.

U skladu s člankom 2. Sporazuma i za razdoblje primjene ovog Protokola povlastice za ribolov u ribolovnoj zoni Ekvatorske Gvineje odobravaju se za 27 oceanskih plovila za ribolov tuna i zamrzavanje.

Pored toga, na zahtjev jedne od stranaka mogu se odobriti određene dodatne povlastice za ostale kategorije ribolovnih plovila pod uvjetima koji se određuju unutar Zajedničkog odbora.

Članak 2.

Doprinos iz članka 6. Sporazuma određuje se u paušalnom iznosu od najmanje ECU 180 000 godišnje. Taj iznos obuhvaća ribolovne aktivnosti u visini ulova do 4 000 tona tune; ako ulov koji su ostvarila plovila Zajednice na ribolovnom području Ekvatorske Gvineje prijeđe navedenu količinu, gore navedeni iznos u skladu s tim se povećava.

---

04/Sv. 8

HR

Službeni list Europske unije

58

---

31985R2046

---

L 193/15

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

24.07.1985.

---

UREDBA KOMISIJE (EEZ) br. 2046/85

od 24. srpnja 1985.

o izmjeni Uredbe (EEZ) br. 1985/74 o utvrđivanju detaljnih provedbenih pravila za utvrđivanje referentnih cijena i cijena franko granica za šarana

KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u o obzir Ugovor o osnivanju Europske ekonomske zajednice,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EEZ) br. 3796/81 od 29. prosinca 1981. o zajedničkoj organizaciji tržišta proizvodima ribarstva (1), kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EEZ) br. 3655/84 (2), a posebno njezin članak 22. stavak 5.,

budući da se člankom 22. stavkom 1. Uredbe (EEZ) br. 3796/81 predviđa da se referentne cijene za šarana mogu utvrditi prije početka svake poljoprivredne godine; budući da se te cijene mogu utvrditi na različitim razinama za razdoblja koja se utvrđuju u svakoj poljoprivrednoj godini na temelju sezonske fluktuacije cijena;

budući da se člankom 3. Uredbe Komisije (EEZ) br. 1985/74 (3), kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EEZ) br. 1701/78 (4), predviđa da jedno od razdoblja za koje je potrebno utvrditi referentnu cijenu bude razdoblje koje traje od 1. prosinca do 31. srpnja sljedeće godine;

budući da je iskustvo pokazalo da je to razdoblje potrebno podijeliti na dva dijela; budući da bi stoga Uredbu (EEZ) br. 1985/74 trebalo izmijeniti;

budući da Upravljački odbor za proizvode ribarstva nije dostavio svoje mišljenje u roku koji je odredio njegov predsjedavajući,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Članak 3. Uredbe (EEZ) br. 1985/74 zamjenjuje se sljedećim:

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu 1. kolovoza 1985.

---

(1)  SL L 379, 31.12.1981., str. 1.

(2)  SL L 340, 28.12.1984., str. 1.

(3)  SL L 207, 29.7.1974., str. 30.

(4)  SL L 195, 20.7.1978., str. 14.

---

04/Sv. 8

HR

Službeni list Europske unije

59

---

31985R3719

---

L 360/26

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

27.12.1985.

---

UREDBA KOMISIJE (EEZ) br. 3719/85

od 27. prosinca 1985.

o utvrđivanju određenih tehničkih mjera i mjera nadzora koje se odnose na ribolovne aktivnosti što ih plovila koja plove pod zastavom druge države članice osim Španjolske obavljaju u portugalskim vodama

KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske ekonomske zajednice,

uzimajući u obzir Akt o pristupanju Španjolske i Portugala, a posebno drugi podstavak stavka 5. i stavak 6. njegovog članka 351.,

budući da se moraju utvrditi tehnički postupci za određivanje i nadzor plovila država članica, osim Španjolske i Portugala, kojima je dopušteno istodobno ribariti u portugalskim vodama;

budući da je, osim odredbi Uredbe Vijeća (EEZ) br. 2057/82 od 29. lipnja 1982. o utvrđivanju određenih mjera nadzora nad ribolovnim aktivnostima koje obavljaju plovila država članica (1), koja je izmijenjena Uredbom (EEZ) br. 1729/83 (2), Aktom o pristupanju predviđeno sastavljanje popisa plovila kojima je dopušteno ribariti;

budući da se, sukladno drugom podstavku stavka 2. članka 351. Akta o pristupanju, od 1. siječnja 1986. posebne ribolovne aktivnosti o kojima se govori u tom članku moraju obavljati u skladu s istim nadzornim postupcima kao što su oni koji su propisani za španjolska plovila kojima je dopušten ribolov u vodama država članica osim Španjolske i Portugala;

budući da stoga treba donijeti određene tehničke mjere za očuvanje resursa koje će se primjenjivati ne dovodeći u pitanje odredbe Uredbe Vijeća (EEZ) br. 171/83 od 25. siječnja 1983. o utvrđivanju određenih tehničkih mjera za očuvanje ribolovnih resursa (3), kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EEZ) br. 3625/84 (4);

budući da sukladno stavku 3. članka 2. Ugovora o pristupanju institucije Zajednice mogu prije pristupanja donijeti mjere o kojima se govori u članku 352. Akta, pri čemu te mjere stupaju na snagu na dan stupanja na snagu tog Ugovora i u skladu s tim Ugovorom;

budući da Upravljački odbor za ribolovne resurse nije dao svoje mišljenje u roku koji je odredio njegov predsjedavajući,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Tehničke mjere i mjere nadzora utvrđene u daljnjem tekstu primjenjuju se u vodama koje su pod suverenitetom ili jurisdikcijom Portugala, i to na plovila koja plove pod zastavom druge države članice osim Španjolske.

Članak 2.

1.   Svake godine, najkasnije mjesec dana prije početka razdoblja za koje vrijedi dotična povlastica za ribolov, države članice osim Španjolske i Portugala dostavljaju Komisiji popis plovila koja mogu obavljati posebne ribolovne aktivnosti iz stavaka 2. i 3. članka 351. Akta o pristupanju.

Za svaku od sljedećih kategorija plovila dostavlja se poseban popis:

—	plovila koja love tunja dugokrilca i upotrebljavaju jedino povlačni povraz,

—	plovila koja love tropsku tunu i upotrebljavaju jedino tunolovke,

—	plovila koja love tune osim tunja dugokrilca i tropske tune i upotrebljavaju jedino povlačni povraz.

2.   Popisi iz stavka 1. mogu se revidirati s učinkom od prvog dana svakog mjeseca; o svakoj promjeni popisa Komisija se obavješćuje do 15. dana prethodnog mjeseca.

3.   Popisi iz stavka 1. sadrže sljedeće podatke o svakom plovilu:

—	ime plovila,

—	registracijski broj,

—	vanjska identifikacijska slova ili brojevi,

—	luka upisa,

—	ime (imena) i adresa (adrese) vlasnika ili zakupca (zakupaca) i, ako je vlasnik pravna osoba ili ortakluk, njegovog (njegovih) predstavnika,

—	brutotonaža i duljina preko svega,

—	snaga pogonskog stroja,

—	pozivni znak i radiofrekvencija.

Članak 3.

1.   Za svaku vrstu ribolova iz članka 2. države članice osim Španjolske i Portugala izrađuju prijedloge periodičnih popisa u kojima navode plovila koja mogu istodobno ribariti u skladu sa stavcima 2. i 3. članka 351. Akta o pristupanju.

Broj plovila naveden u nacrtima popisa ne smije premašiti brojeve koje godišnje određuje Vijeće u skladu s postupkom iz članka 351. stavka 2. Akta o pristupanju.

Prijedlozi se šalju Komisiji najkasnije 15 dana prije početka ribolovne sezone; popis plovila koja love tunja dugokrilca odnosi se na razdoblje od najmanje jednog kalendarskog mjeseca i najviše osam tjedana između 1. svibnja i 31. kolovoza; popisi plovila koja love tropsku tunu i ostale vrste tuna odnose se na razdoblje od najmanje dva kalendarska mjeseca.

2.   U svakom periodičnom popisu moraju se navesti sljedeći podaci o svakom plovilu:

—	ime i registracijski broj plovila,

—	pozivni znak,

—	ime (imena) i adresa (adrese) vlasnika ili zakupca (zakupaca) i, ako je vlasnik pravna osoba ili ortakluk, njegovog (njegovih) predstavnika,

—	razdoblje za koje se traži dozvola za ribarenje,

—	predviđeni način ribolova,

—	predviđeno ribolovno područje.

3.   Komisija ispituje prijedloge iz stavka 1. te odobrava periodične popise koje dostavlja vlastima dotičnih država članica i nadležnim portugalskim nadzornim tijelima, i to najmanje četiri radna dana prije njihovog stupanja na snagu.

4.   Vlasti država članica osim Španjolske i Portugala mogu zatražiti od Komisije da zamijeni plovilo koje je navedeno na periodičnom popisu, ali koje zbog više sile ne može koristiti svoju ribolovnu povlasticu u utvrđenom razdoblju ili dijelu tog razdoblja i da, u slučaju kada je broj plovila koja su uvrštena u periodični popis manji od najvećeg broja plovila kojima je dopušteno istodobno ribariti, doda jedno ili više plovila pod uvjetom da se ne premaši taj najveći dopušteni broj.

Svako plovilo koje se zamijeni ili doda mora se uvrstiti u popis iz članka 2.

Komisija bez odlaganja obavješćuje nadležna portugalska nadzorna tijela i nadležna tijela dotičnih država članica o svim promjenama periodičnih popisa.

Niti jednom zamjenskom plovilu ne može se odobriti ribarenje prije datuma koji Komisija navede u svojoj obavijesti.

Članak 4.

Na plovilima kojima je dopušten tunolov ne smije se držati nikakva druga riba ili riblji proizvodi osim onih iz porodice Thunnidae, izuzimajući inćune koji su namijenjeni korištenju kao živi mamci.

Članak 5.

Voditelji ili, prema potrebi, vlasnici plovila kojima je dopušten ribolov moraju ispunjavati posebne uvjete koji su utvrđeni u Prilogu.

Članak 6.

Ne dovodeći u pitanje Uredbu (EEZ) br. 171/83, na plovila koja plove pod zastavom države članice osim Španjolske i Portugala primjenjuju se sljedeće tehničke mjere:

(a)	zabranjeno je korištenje jednostrukih mreža stajaćica;

(b)	na plovilima se ne smije držati nikakav drugi ribolovni alat osim onog koji je potreban za onu vrstu ribolova koju im je dopušteno obavljati;

(c)	plovila koja love parangalima ne smiju baciti više od dva parangala dnevno; najveća duljina svakog od tih parangala je ograničena na 20 nautičkih milja; razmak između predveza ne smije biti manji od 2,70 metara;

Članak 7.

Države članice osim Španjolske i Portugala moraju obavijestiti Komisiju, prije 15. dana u svakom mjesecu, o količinama ulova koje je ostvarilo svako plovilo koje lovi tunu i o količinama koje su ta plovila iskrcala u svakoj luci tijekom prethodnog mjeseca.

Članak 8.

Ova Uredba stupa na snagu 1. siječnja 1986. pod uvjetom da stupi na snagu Ugovor o pristupanju Španjolske i Portugala.

---

(1)  SL L 220, 29.7.1982., str. 1.

(2)  SL L 169, 28.7.1983., str. 14.

(3)  SL L 24, 27.1.1983., str. 14.

(4)  SL L 335, 22.12.1984., str. 3.

---

PRILOG

POSEBNI UVJETI KOJE MORAJU ISPUNJAVATI PLOVILA DRŽAVA ČLANICA OSIM ŠPANJOLSKE I PORTUGALA KOJIMA JE DOPUŠTEN RIBOLOV U PORTUGALSKIM VODAMA

1.	Na plovilu se mora držati kopija ovih posebnih uvjeta.

2.

Vanjska identifikacijska slova i brojevi plovila kojemu je izdana povlastica moraju biti jasno napisana na obje strane pramca i na svakoj strani nadogradnje, i to na najvidljivijem mjestu. Slova i brojke moraju biti u boji koja se ističe u odnosu na boju trupa ili nadogradnje i ne smiju se brisati, mijenjati, prekrivati ili na drugi način sakrivati.

---

04/Sv. 8

HR

Službeni list Europske unije

62

---

31989R1544

---

L 151/22

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

02.06.1989.

---

UREDBA KOMISIJE (EEZ) br. 1544/89

od 2. lipnja 1989.

o izmjeni Uredbe (EEZ) br. 3460/85 o utvrđivanju detaljnih pravila za dodjelu kompenzacijske naknade za sredozemne srdele

KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske ekonomske zajednice,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EEZ) br. 3117/85 od 4. studenoga 1985. o utvrđivanju općih pravila za dodjelu kompenzacijske naknade za sardine vrste Sardina pilchardus  (1), kako je izmijenjena Uredbom (EEZ) br. 3940/87 (2), a posebno njezin članak 4.,

budući da vrijeme soljenja određenih slanih proizvoda podrazumijeva da se u nekim slučajevima nije moguće pridržavati roka za podnošenje zahtjeva za isplatu naknade utvrđene Uredbom Komisije (EEZ) br. 3460/85 (3); budući da je potrebno spriječiti da se predmetni proizvodi ne uzmu u obzir pri dodjeli kompenzacijske naknade, članak 5. stavak 1. gore navedene Uredbe trebalo bi izmijeniti;

budući da su mjere predviđene u ovoj Uredbi u skladu s mišljenjem Upravljačkog odbora za proizvode ribarstva,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Članku 5. stavku 1. Uredbe (EEZ) br. 3460/85 ovim se dodaje sljedeći podstavak:

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu na dan objave u Službenom listu Europskih zajednica.

Primjenjuje se od 1. siječnja 1987.

---

(1)  SL L 297, 9.11.1985., str. 1.

(2)  SL L 373, 31.12.1987., str. 6.

(3)  SL L 332, 10.12.1985., str. 19.

---

04/Sv. 8

HR

Službeni list Europske unije

63

---

31989R2136

---

L 212/79

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

21.06.1989.

---

UREDBA VIJEĆA (EEZ) br. 2136/89

od 21. lipnja 1989.

o utvrđivanju zajedničkih tržišnih standarda za konzervirane srdele

VIJEĆE EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u o obzir Ugovor o osnivanju Europske ekonomske zajednice,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EEZ) br. 3796/81 od 29. prosinca 1981. o zajedničkoj organizaciji tržišta proizvoda ribarstva (1), kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EEZ) br. 1495/89 (2), a posebno njezin članak 2. stavak 3.,

uzimajući u obzir prijedlog Komisije,

budući da se Uredbom (EEZ) br. 3796/81 predviđa mogućnost donošenja zajedničkih tržišnih standarda za proizvode ribarstva u Zajednici, posebno kako bi se uklonili s tržišta proizvodi slabe tržišne kakvoće i olakšali trgovinski odnosi koji se temelje na poštenom tržišnom natjecanju;

budući da bi donošenje takvih standarda za konzervirane srdele moglo poboljšati profitabilnost proizvodnje srdela u Zajednici i njezine prodajne mogućnosti, te olakšala prodaja proizvoda;

budući da se s tim u vezi mora navesti, posebno kako bi se osigurala transparentnost tržišta, da se dotični proizvodi moraju pripremiti isključivo od ribe vrste „Sardina pilchardus Walbaum” i moraju sadržavati minimalnu količinu ribe;

budući da je, kako bi se osiguralo dobrog predstavljanja na tržištu, potrebno utvrditi kriterije za pripremu ribe prije pakiranja, oblik u kojem se proizvodi mogu staviti na tržište, medij u kojemu je sadržan proizvod i dodatne sastojke koji se mogu koristiti; budući da ti kriteriji ne smiju onemogućiti unošenje novih proizvoda na tržište;

budući da je potrebno utvrditi određene kriterije koje konzervirane srdele moraju ispuniti kako bi se stavile na tržište u Zajednici za prehranu ljudi kako bi se spriječilo stavljanje na tržište nezadovoljavajućih proizvoda;

budući da se u Direktivi Vijeća 79/112/EEZ od 18. prosinca 1978. o usklađivanju zakonodavstava država članica u odnosu na označivanje, predstavljanje i oglašavanje hrane (3), kako je zadnje izmijenjena Direktivom 86/197/EEZ (4), i u Direktivi Vijeća 76/211/EEZ od 20. siječnja 1976. o usklađivanju zakonodavstava država članica u odnosu na pakiranje određenih pretpakovina označenih masom ili obujmom (5), kako je zadnje izmijenjena Direktivom 78/891/EEZ (6), navode pojedinosti potrebne za točno informiranje i zaštitu potrošača u pogledu sadržaja pakiranja; budući da je za konzervirane srdele također potrebno utvrditi trgovački opis s obzirom na predloženu kulinarsku pripremu, uzimajući posebno u obzir omjer između različitih sastojaka u gotovom proizvodu; budući da je potrebno utvrditi način za opis ulja ako je medij u kojemu je sadržan proizvod ulje;

budući da bi Komisija trebala snositi odgovornost za donošenje svih tehničkih provedbenih mjera,

DONIJELO JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Ovom se Uredbom utvrđuju standardi za prodaju konzerviranih srdela u Zajednici.

Članak 2.

Samo proizvodi koji ispunjavaju sljedeće zahtjeve smiju se prodavati kao konzervirane srdele i pod trgovačkim opisom iz članka 7.:

—	moraju potpadati pod oznake KN 1604 13 10 i ex 1604 20 50;

—	moraju biti pripremljeni isključivo od ribe vrste „Sardina pilchardus Walbaum”;

—	moraju biti pretpakirani u odgovarajućem mediju u hermetički zatvorenoj posudi;

—	moraju biti sterilizirani odgovarajućim postupkom.

Članak 3.

U mjeri u kojoj je to potrebno za dobro predstavljanje proizvoda na tržištu, srdele moraju biti primjereno očišćene, bez glave, škrga, repa i unutarnjih organa, osim jajašaca, slezene i bubrega, te u skladu s dotičnim tržišnim oblikom ponude, bez kralježnice i kože.

Članak 4.

Konzervirane srdele mogu se staviti na tržište u bilo kojem od sljedećih oblika:

1.	srdele: osnovni proizvod, riba s koje su primjereno odstranjeni glava, škrge, unutarnji organi i rep. Glava se mora odstraniti okomitim rezom u odnosu na kralježnicu u blizini škrga;

2.	srdele bez kostiju: kao osnovni proizvod iz točke 1., ali uz dodatno odstranjenu kralježnicu;

3.	srdele bez kože ili kostiju: kao osnovni proizvod iz točke 1, ali uz dodatno odstranjenu kralježnicu i kožu;

4.	fileti srdele: dijelovi mesa dobiveni rezanjem usporedno uz kralježnicu čitavom dužine ribe ili njezinim dijelom nakon odstranjivanja kralježnice, peraja i ruba potrbušnice. Fileti se mogu ponuditi s ili bez kože;

5.	trup srdele: dijelovi srdele u blizini glave, dužine najmanje 3 cm, dobiveni iz osnovnog proizvoda iz točke 1. poprečnim rezovima u odnosu na kralježnicu;

6.	bilo koji drugi oblik ponude pod uvjetom da se jasno razlikuje od oblika ponude opisanih u točkama 1. do 5.

Članak 5.

Za potrebe trgovačkog opisa iz članka 7., potrebno je razlikovati sljedeće medije u kojima je sadržan proizvod, s ili bez dodavanja drugih sastojaka:

1.	maslinovog ulja;

2.	ostalih rafiniranih biljnih ulja, uključujući ulje komine maslina, koja se koriste odvojeno ili u mješavinama;

3.	umaka od rajčice;

4.	vlastitog soka (tekućina koja se izlučuje iz ribe tijekom kuhanja), slane otopine ili vode;

5.	marinade, s ili bez vina;

6.	bilo kojeg drugog medija pod uvjetom da se jasno razlikuje od medija opisanih u točkama 1. do 5.

Ovi se mediji mogu miješati, ali maslinovo se ulje ne smije miješati s drugim uljima.

Članak 6.

1.   Nakon sterilizacije proizvodi u spremniku moraju ispunjavati sljedeće minimalne uvjete:

(a)

za oblike ponude opisane u točkama 1. do 5. članka 4., srdele ili dijelovi srdele: — moraju biti gotovo jednake veličine i pravilno raspoređene u spremniku, — moraju se lako međusobno odvajati; — ne smiju imati veće rascjepe u trbušnom zidu; — ne smiju imati rascjepe ili rezove u mesu; — ne smiju imati požutjelo tkivo, izuzev manjih tragova, — moraju sadržavati meso normalne čvrstoće. Meso ne smije biti pretjerano vlaknasto, mekano ili spužvasto; — moraju sadržavati meso svijetle ili ružičaste boje, bez tragova crvene boje oko kralježnice, izuzev manjih tragova;

(b)	medij u kojemu je sadržan proizvod mora imati boju i postojanost svojstvene njegovom opisu i upotrijebljenim sastojcima. U slučaju medija ulja, ulje ne smije sadržavati vodene kapljice u količini većoj od 8 % neto mase;

(c)	proizvod mora sačuvati miris i okus svojstven vrsti „Sardina pilchardus Walbaum” i vrsti medija, te ne smije imati neugodan miris ili okus, posebno gorčinu ili okus po oksidaciji ili užeglosti;

(d)	proizvod ne smije sadržavati nikakva strana tijela;

(e)	ako se radi o proizvodu s kostima, kralježnica se mora lako odvajati od mesa i mora biti krhka;

(f)	u proizvodima bez kože i kostiju ne smiju biti prisutni veći ostaci kože ili kostiju.

2.   Na spremniku ne smiju biti prisutni znakovi vanjske oksidacije ili deformacije, što može utjecati na dobro predstavljanje proizvoda na tržištu.

Članak 7.

Ne dovodeći u pitanje direktive 79/112/EEZ i 76/211/EEZ, trgovački opis na pretpakiranju konzerviranih srdela mora odgovarati omjeru između mase srdele u spremniku nakon sterilizacije i neto mase, od kojih obje moraju biti izražene u gramima.

(a)

Za oblike ponude opisane u točkama 1. do 5. članka 4., omjer ne smije biti manji od sljedećih vrijednosti: — 70 % za medije navedene u točkama 1., 2., 4. i 5. članka 5., — 65 % za medij opisan u točki 3. članka 5., — 50 % za medije iz točke 6. članka 5. Ako se te vrijednosti poštuju, trgovački opis mora odgovarati obliku ponude srdela na temelju odgovarajućeg opisa iz članka 4. Opis medija mora činiti sastavni dio trgovačkoga opisa proizvoda. U slučaju proizvoda u ulju, medij se mora označiti jednim od sljedećih izraza: — „u maslinovom ulju” ako se upotrebljava to ulje, ili — „u biljnom ulju” ako se upotrebljavaju ostala rafinirana biljna ulja, uključujući ulje komine maslina, ili njihove mješavine, ili — „u ... ulju”, čime se označava posebna priroda ulja.

(b)	Za oblike ponude iz točke 6. članka 4., omjer iz prvog podstavka mora iznositi najmanje 35 %.

(c)

U slučaju kulinarskih priprema, osim onih utvrđenih u točki (a), u trgovačkom se opisu mora navesti posebna priroda kulinarske pripreme. Odstupajući od odredaba članka 2. druge alineje točke (b) ovog članka, pripravci kod kojih se koristi homogenizirano meso srdele, u kojem je nestala mišićna struktura, smiju sadržavati i meso druge ribe podvrgnuto istome postupku pod uvjetom da udio mesa srdele iznosi najmanje 25 %.

(d)	Trgovački opis, kako je utvrđeno ovim člankom, rezerviran je za proizvode iz članka 2.

Članak 8.

Prema potrebi, Komisija u skladu s postupkom utvrđenim člankom 33. Uredbe (EEZ) br. 3796/81 donosi mjere potrebne za primjenu ove Uredbe, posebno plan uzorkovanja za ocjenjivanje sukladnosti proizvedenih partija sa zahtjevima ove Uredbe.

Članak 9.

Ova Uredba stupa na snagu trećeg dana od dana objave u Službenom listu Europskih zajednica.

Primjenjuje se od 1. siječnja 1990.

---

(1)  SL L 379, 31.12.1981., str. 1.

(2)  SL L 148, 1.6.1989., str. 1.

(3)  SL L 33, 8.2.1979., str. 1.

(4)  SL L 144, 29.5.1986., str. 38.

(5)  SL L 46, 21.2.1976., str. 1.

(6)  SL L 311, 4.11.1978., str. 21.

---

04/Sv. 8

HR

Službeni list Europske unije

66

---

31990R1237

---

L 125/27

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

25.04.1990.

---

UREDBA VIJEĆA (EEZ) br. 1237/90

od 25. travnja 1990.

o sklapanju Sporazuma između Europske ekonomske zajednice i Vlade Republike Sijera Leone o ribolovu u obalnim vodama Sijera Leonea

VIJEĆE EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske ekonomske zajednice, a posebno njegov članak 43.,

uzimajući u obzir Akt o pristupanju Španjolske i Portugala, a posebno njegov članak 155. stavak 2. točku (b),

uzimajući u obzir prijedlog Komisije (1),

uzimajući u obzir mišljenje Europskog parlamenta (2),

budući da su Zajednica i Republika Sijera Leone vodile pregovore i parafirale Sporazum o ribolovu, kojim se predviđaju ribolovne mogućnosti za ribare Zajednice u vodama nad kojima Sijera Leone ima suverenost ili nadležnost;

budući da u skladu s člankom 155. stavkom 2. točkom (b) Akta o pristupanju, Vijeće treba odrediti odgovarajuće postupke kako bi se uzeli u obzir svi ili dio interesa Kanarskih otoka pri donošenju odluka Vijeća, za svaki pojedini slučaj, a posebno u cilju sklapanja sporazuma o ribarstvu s trećim zemljama; budući da je u danom slučaju potrebno odrediti odgovarajuće postupke;

budući da je sklapanje Sporazuma u interesu Zajednice,

DONIJELO JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Ovim se u ime Zajednice odobrava Sporazum između Europske ekonomske zajednice i Vlade Republike Sijera Leone o ribolovu u obalnim vodama Sijera Leonea.

Tekst Sporazuma priložen je ovoj Uredbi.

Članak 2.

Kako bi se uzeli u obzir interesi Kanarskih otoka, Sporazum iz članka 1. i, u mjeri u kojoj je to potrebno za njegovu primjenu, odredbe zajedničke ribarstvene politike o očuvanju i gospodarenju ribolovnim resursima, primjenjuju se i na plovila koja plove pod zastavom Španjolske i koja su trajno evidentirana u registrima nadležnih tijela na lokalnoj razini („registros de base”) u Kanarskim otocima, pod uvjetima iz napomene 6. Priloga I. Uredbi Vijeća (EEZ-a) br. 1135/88 od 7. ožujka 1988. o definiranju koncepta „proizvoda s podrijetlom” i načina administrativne suradnje u trgovini između carinskih područja Zajednice, Ceute i Melille i Kanarskih otoka (3), kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EEZ) br. 3902/89 (4).

Članak 3.

Ovim se ovlašćuje predsjednik Vijeća da odredi osobe ovlaštene za potpisivanje Sporazuma kako bi isti bio obvezujući za Zajednicu.

Članak 4.

Ova Uredba stupa na snagu trećeg dana od dana objave u Službenom listu Europskih zajednica.

---

(1)  SL C 55, 7.3.1990., str. 9.

(2)  SL C 113, 7.5.1990.

(3)  SL L 114, 2.5.1988., str. 1.

(4)  SL L 375, 23.12.1989., str. 5.

---

04/Sv. 8

HR

Službeni list Europske unije

67

---

31990R3941

---

L 379/24

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

19.12.1990.

---

UREDBA VIJEĆA (EEZ) br. 3941/90

od 19. prosinca 1990.

o sklapanju Sporazuma između Europske ekonomske zajednice i Ujedinjene Republike Tanzanije o ribolovu u obalnim vodama Ujedinjene Republike Tanzanije

VIJEĆE EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske ekonomske zajednice, a posebno njegov članak 43.,

uzimajući u obzir prijedlog Komisije,

uzimajući u obzir mišljenje Europskog parlamenta (1),

budući da su Zajednica i Ujedinjena Republika Tanzanija pregovarale i parafirale Sporazum o ribolovu, koji predviđa ribolovne mogućnosti za ribare Zajednice u vodama nad kojima Tanzanija ima suverenost ili nadležnost;

budući da je u interesu Zajednice da odobri ovaj Sporazum,

DONIJELO JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Ovime se u ime Zajednice odobrava Sporazum između Europske ekonomske zajednice i Ujedinjene Republike Tanzanije o ribolovu u obalnim vodama Tanzanije.

Tekst Sporazuma priložen je ovoj Uredbi.

Članak 2.

Ovime se ovlašćuje predsjednik Vijeća da odredi osobe ovlaštene za potpisivanje Sporazuma kako bi isti bio obvezujući za Zajednicu.

Članak 3.

Ova Uredba stupa na snagu trećeg dana od dana objave u Službenom listu Europskih zajednica.

---

(1)  Mišljenje izneseno 14. prosinca 1990. (još nije objavljeno u Službenom listu).

---

04/Sv. 8

HR

Službeni list Europske unije

68

---

31992R1536

---

L 163/1

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

09.06.1992.

---

UREDBA VIJEĆA (EEZ) br. 1536/92

od 9. lipnja 1992.

o utvrđivanju zajedničkih tržišnih normi za konzerviranu tunu i palamidu

VIJEĆE EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske ekonomske zajednice,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EEZ) br. 3687/91 od 28. studenoga 1991. o zajedničkoj organizaciji tržišta proizvodima ribarstva (1), a posebno njezin članak 2. stavak 3.,

uzimajući u obzir prijedlog Komisije,

budući da se Uredbom (EEZ) br. 3687/91 predviđa mogućnost donošenja zajedničkih tržišnih normi za proizvode ribarstva u Zajednici, a posebno kako bi se uklonili s tržišta proizvodi slabe tržišne kakvoće i olakšali trgovinski odnosi koji se temelje na poštenom tržišnom natjecanju;

budući da bi donošenje takvih normi za konzerviranu tunu i palamidu unaprijedilo profitabilnost proizvodnje tune u Zajednici i njezine prodajne mogućnosti, te olakšalo prodaju tih proizvoda;

budući da se u tom smislu mora navesti, posebno s ciljem postizanja transparentnosti tržišta, kako se predmetni proizvodi moraju pripremiti isključivo od točno određenih vrsta i moraju sadržavati minimalnu količinu ribe;

budući da je svrha ove Uredbe utvrditi trgovačku oznaku za predmetne proizvode; budući da se time nikako ne dovode u pitanje njihova klasifikacija i carinsko postupanje pri uvozu u Zajednicu, a posebno u vezi sa zaključivanjem sporazuma o povlaštenom postupanju;

budući da je, potrebno je utvrditi oblik ponude na tržištu i način označavanja medija u kojemu je sadržan proizvod radi jasnoće trgovačke oznake odnosnih proizvoda; budući da ti kriteriji ne smiju onemogućiti plasiranje novih proizvoda na tržište;

budući da se u direktivama Vijeća 79/112/EEZ od 18. prosinca 1978. o usklađivanju zakonodavstava država članica u odnosu na označivanje, predstavljanje i oglašavanje hrane za prodaju krajnjem potrošaču (2) i 76/211/EEZ od 20. siječnja 1976. o usklađivanju zakonodavstava država članica u odnosu na pakiranje određenih pretpakovina (3) označenih masom ili obujmom, navode pojedinosti potrebne za točno informiranje i zaštitu potrošača u pogledu sadržaja pakiranja; budući da je za konzervirane tune i palamide također potrebno utvrditi trgovački opis s obzirom na predloženi oblik ponude ili kulinarsku pripremu i, prema potrebi, na medij u kojemu je sadržan proizvod; budući da je označivanje predmetnih proizvoda potrebno kako bi se naveo sadržaj ribe u ambalaži; budući da je potrebno utvrditi značenje trgovačkog opisa proizvoda „u vlastitom soku”;

budući da je svrha Direktive Vijeća 91/493/EEZ od 22. srpnja 1991. o utvrđivanju zdravstvenih uvjeta za proizvodnju i stavljanje na tržište proizvoda ribarstva (4), uskladiti zdravstvene zahtjeve koji se moraju poštovati pri prodaji proizvoda ribarstva Zajednice i time zaštititi javno zdravlje; budući da se zahtjevi utvrđeni ovom tržišnom normom primjenjuju ne dovodeći u pitanje važeće zdravstvene propise;

budući da bi Komisija trebala snositi odgovornost za donošenje bilo kojih tehničkih provedbenih mjera u skladu s međunarodnim obvezama Zajednice,

DONIJELO JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Ovom se Uredbom utvrđuje norma za prodaju konzervirane tune i palamide u Zajednici.

Članak 2.

1.   Trgovački opis konzervirane tune ili palamide, kako je utvrđen u članku 5., navodi se na proizvodima koji ispunjavaju sljedeće uvjete:

(1)	Konzervirana tuna mora: — potpadati pod oznake KN 1604 14 10 i ex 1604 20 70, — biti pripremljena isključivo od ribe jedne od vrsta navedenih u točki I. Priloga ovoj Uredbi;

(2)	Konzervirana palamida mora: — potpadati pod oznake KN 1604 14 90, ex 1604 20 50, 1604 19 30, ex 1604 20 70, ex 1604 19 99 i ex 1604 20 90, — biti pripremljena isključivo od ribe jedne od vrsta navedenih u točki II. Priloga ovoj Uredbi.

2.   Različite se vrste ne smiju miješati u istoj ambalaži.

Međutim, za načine kulinarske pripreme u kojima se upotrebljava meso tune ili palamide, a zbog kojih dolazi do nestajanja mišićne strukture, smije se koristiti meso drugih riba podvrgnuto istome postupku pod uvjetom da barem 25 % neto mase čini meso tune ili palamide, ili mješavina obaju vrsta.

Članak 3.

1.   Ako neki od sljedećih oblika trgovačke ponude proizvoda čini dio trgovačkog opisa proizvoda iz članka 5., oni moraju biti u skladu sljedećim definicijama:

i.

čitava riba: mišićje se reže poprečno i u obliku cijele kriške koja se sastoji od jednog komada ili više kompaktno združenih komada mesa. Dopuštena je prisutnost sitnih komadića mesa do 18 % mase ribe. Međutim, ako se konzervira sirovo mišićje, prisutnost sitnih komadića mesa nije dopuštena; komadići mesa mogu se dodati kako bi se postigla potrebna masa konzerve;

ii.	u komadima: komadi mesa sa sačuvanom izvornom mišićnom strukturom čija najkraća strana nije manja od 1,2 cm. Dopuštena je prisutnost sitnih komadića mesa do 30 % mase ribe.

iii.	fileti: (a) uzdužne trake mišića uzete iz mišićja duž kralježnice; (b) trake mišića iz trbušnog zida; u ovom se slučaju fileti mogu također opisati kao trbušni fileti;

iv.	sitni komadići mesa: dijelovi mesa sa sačuvanom izvornom mišićnom strukturom različitih veličina;

v.	mljevena tunjevina: odvojeni dijelovi mesa jednake veličine koji nisu u obliku paštete.

2.   Svi ostali oblici ponude, izuzev onih iz stavka 1., ili ostali načini kulinarske pripreme dopušteni se pod uvjetom da je to jasno navedeno u trgovačkom opisu.

Članak 4.

Ako je korišteni medij u kojemu je sadržan proizvod sastavni dio opisa, on mora biti u skladu sa sljedećim uvjetima:

—	„u maslinovom ulju” upotrebljava se za proizvode u čistom maslinovom ulju, bez miješanja s drugim uljima,

—	„u vlastitom soku” upotrebljava se za proizvode u vlastitom soku (tekućina koja se izlučuje iz ribe tijekom kuhanja), u slanoj otopini ili vodi, po mogućnosti s dodatkom trava, začina ili prirodnih aroma kako je utvrđeno u Direktivi 88/388/EEZ (5),

—	„u biljnome ulju” upotrebljava se za proizvode za koje se koriste rafinirana biljna ulja, čista ili njihove mješavine,

—	ako se koristi neki drugi medij, potrebno ga je jasno i izričito navesti koristeći njegov uobičajeni trgovački naziv.

Članak 5.

1.   Ne dovodeći u pitanje direktive 79/112/EEZ i 76/211/EEZ, trgovački opis na prepakovinama konzervirane tune ili palamide mora sadržavati:

(a)

u slučaju oblika ponude iz članka 3. stavka 1.: — vrstu ribe (tuna ili palamida), — oblik ponude u kojem se riba stavlja u promet koristeći odgovarajući opis iz članka 3.; ova odredba nije obvezna u slučaju oblika ponude iz članka 3. stavka 1. točke (i), — opis upotrijebljenog medija u kojemu je sadržan proizvod, ovisno o uvjetima iz članka 4.;

(b)	u slučaju oblika ponude iz članka 3. stavka 2.: — vrstu ribe (tuna ili palamida), — točan opis načina kulinarske pripreme.

2.   Trgovački opisi konzervirane tune i palamide, kako su utvrđeni u članku 2. stavku 1. točki 1., odnosno točki 2., ne smiju ni u kojem slučaju zajedno sadržavati riječi „tuna” i „palamida”.

3.   Ne dovodeći u pitanje članak 2. i stavak 2. ovog članka, ako postoji uvažena trgovinska uporaba, tip upotrijebljene ribe (tuna ili palamida) i vrsta može se pojaviti u trgovačkom opisu pod imenom koje se obično koristi u državi članici u kojoj se proizvodi stavljaju u promet.

4.   Trgovački opis „u vlastitom soku” može se koristiti samo za konzervirane proizvode koji se plasiraju na tržište u oblicima ponude iz članka 3. stavka 1. točaka i. do iii. i u mediju opisanome u drugoj alineji članka 4.

Članak 6.

Ne dovodeći u pitanje odredbe Zajednice iz članaka 7. i 8. Direktive 79/112/EEZ, omjer mase ribe u konzervi nakon sterilizacije i neto mase izražene u gramima mora iznositi barem:

(a)	u slučaju oblika ponude iz članka 3. stavka 1.: — 70 % u slučaju medija iz druge alineje članka 4., — 65 % u slučaju drugih medija;

(b)	25 % u slučaju načina kulinarskih oblika ponude ili priprema iz članka 3. stavka 2.

Članak 7.

Pravila utvrđena ovom Uredbom primjenjuju se ne dovodeći u pitanje pravila iz Direktive 91/493/EEZ.

Članak 8.

Prema potrebi, a u skladu s postupkom utvrđenim člankom 36. Uredbe (EEZ) br. 3796/81, Komisija donosi mjere potrebne za primjenu ove Uredbe.

Članak 9.

1.   Ova Uredba stupa na snagu trećeg dana od dana objave u Službenom listu Europskih zajednica.

Primjenjuje se od 1. siječnja 1993.

2.   Uskladišteni proizvodi koji su bili označeni prije 1. siječnja 1993. mogu se prodavati do datuma najkraćeg roka trajanja navedenog na ambalaži.

3.   Iznimno od odredaba članka 5. stavka 2., konzervirana tuna ili palamida za koje se u trgovačkom opisu zajedno koriste izrazi „tuna” i „palamida” mogu se plasirati na tržište tri godine od datuma stupanja na snagu ove Uredbe.

---

(1)  SL L 354, 23.12.1991., str. 1.

(2)  SL L 33, 8.2.1979., str. 1. Direktiva kako je zadnje izmijenjena Direktivom Komisije 91/72/EEZ (SL L 42, 16.12.1991., str. 27.).

(3)  SL L 46, 21.2.1976., str. 1. Direktiva kako je zadnje izmijenjena Direktivnom 78/891/EEZ (SL L 311, 4.11.1978., str. 21.).

(4)  SL L 268, 24.9.1991., str. 15.

(5)  SL L 184, 22.6.1988., str. 61.

---

PRILOG

VRSTE IZ ČLANKA 2.

I.   TUNA

1.	Vrste roda Thunnus (a) Albakor ili tunj dugokrilac (Thunnus alalunga) (b) Žutoperajna tuna (Thunnus (neothunnus) albacares) (c) Plavoperajna tuna (Thunnus thynnus) (d) Velikooka tuna (Thunnus (parathunnus) obesus) (e) Ostale vrste roda Thunnus.

2.	Tunj prugavac (Euthynnus (Katsuwonus) pelamis)

II.   PALAMIDA

1.	Vrste roda Sarda (a) Palamida (Sarda sarda) (b) Pacifička palamida (Sarda chiliensis) (c) Palamida iz Indijskog oceana (Sarda orientalis) (d) Ostale vrste roda Sarda.

2.	Vrste roda Euthynnus, osim roda Euthynnus (Katsuwonus) pelamis (a) Trup crnopjeg (luc) (Euthynnus alleteratus) (b) Istočni trup crnopjeg (Euthynnus affinis) (c) Crni trupac prugavac (Euthynnus lineatus) (d) Ostale vrste roda Euthynnus.

3.	Vrste roda Auxis (a) Trup (Auxis thazard) (b) Rumbac (Auxis Rochei).

---