Službeni list

Europske unije

1977-0588

doi:10.3002/19770588.2013.03.025.hrv

European flag

Hrvatsko izdanje

03.   Poljoprivreda

Svezak 025

Posebno izdanje 2013.

 


Referenca

 

Sadržaj

 

Godina

SL

Stranica

 

 

 

 

Uvodna napomena

1

1969

L 048

1

 

 

31969L0060

 

 

 

(69/60/EEZ)
Direktiva Vijeća od 18. veljače 1969. o izmjeni Direktive Vijeća od 14. lipnja 1966. o stavljanju na tržište sjemena žitarica

3

1973

L 023

4

 

 

31973R0199

 

 

 

Uredba Komisije (EEZ) br. 199/73 od 29. prosinca 1972. o dopuni, u pogledu žitarica, Uredbe Komisije (EEZ) br. 2622/71, (EEZ) br. 837/72 i (EEZ) br. 1503/72 nakon pristupanja novih država članica Zajednicama

6

1974

L 168

7

 

 

31974R1579

 

 

 

Uredba Komisije (EEZ) br. 1579/74 od 24. lipnja 1974. o postupku izračuna uvozne pristojbe za proizvode prerađene od žitarica i riže i utvrđivanja pristojbe unaprijed za te proizvode i za krmnu smjesu proizvedenu od žitarica

8

1974

L 331

7

 

 

31974R3103

 

 

 

Uredba Komisije (EEZ) br. 3103/74 od 10. prosinca 1974. o izmjeni Uredbe (EEZ) br. 1579/74 u pogledu utvrđivanja uvozne pristojbe unaprijed za proizvode prerađene od žitarica ili riže

11

1975

L 202

57

 

 

31975R1997

 

 

 

Uredba Komisije (EEZ) br. 1997/75 od 31. srpnja 1975. o izmjeni Uredbe (EEZ) br. 1579/74 u pogledu utvrđivanja uvozne pristojbe unaprijed za proizvode od škroba

13

1976

L 169

19

 

 

31976R1512

 

 

 

Uredba Vijeća (EEZ) br. 1512/76 od 24. lipnja 1976. o sklapanju Sporazuma u obliku razmjene pisama u vezi s člankom 22. Sporazuma o suradnji i člankom 15. Privremenog sporazuma između Europske ekonomske zajednice i Republike Tunisa o uvozu u Zajednicu posija i mekinja podrijetlom iz Tunisa

15

1976

L 169

22

 

 

31976R1513

 

 

 

Uredba Vijeća (EEZ) br. 1513/76 od 24. lipnja 1976. o uvozu posija i ostalih ostataka dobivenih prosijavanjem, mljevenjem ili drugom obradom određenih žitarica podrijetlom iz Tunisa

16

1976

L 169

42

 

 

31976R1520

 

 

 

Uredba Vijeća (EEZ) br. 1520/76 od 24. lipnja 1976. o uvozu tvrde pšenice podrijetlom iz Maroka

18

1978

L 202

8

 

 

31978R1740

 

 

 

Uredba Komisije (EEZ) br. 1740/78 od 25. srpnja 1978. o izmjeni Uredbe (EEZ) br. 1579/74 o postupku izračuna uvozne pristojbe za proizvode prerađene od riže i za utvrđivanje pristojbi unaprijed za te proizvode i krmnu smjesu

19

1980

L 111

17

 

 

31980D0461

 

 

 

(80/461/EEZ)
Odluka Vijeća od 22. travnja 1980. o sklapanju Sporazuma dogovorenog između Europske ekonomske zajednice i Kanade na temelju članka XXVIII. GATT-a u vezi s određenim proizvodima u sektoru voća i povrća

20

1981

L 183

10

 

 

31981R1842

 

 

 

Uredba Komisije (EEZ) br. 1842/81 od 3. srpnja 1981. o utvrđivanju detaljnih pravila za provedbu Uredbe (EEZ) br. 1188/81 koja se odnosi na opća pravila dodjele subvencija prilagođenih u slučaju žitarica koje se izvoze u obliku određenih jakih alkoholnih pića

24

1981

L 325

25

 

 

31981R3237

 

 

 

Uredba Komisije (EEZ) br. 3237/81 od 12. studenoga 1981. o izmjeni Uredbe (EEZ) br. 1842/81 o utvrđivanju detaljnih pravila za provedbu Uredbe (EEZ) br. 1188/81 koja se odnosi na opća pravila dodjele subvencija prilagođenih u slučaju žitarica koje se izvoze u obliku određenih jakih alkoholnih pića

28

1982

L 106

7

 

 

31982R0897

 

 

 

Uredba Komisije (EEZ) br. 897/82 od 20. travnja 1982. o trećoj izmjeni Uredbe (EEZ) br. 1842/81 u vezi s dodjelom prilagođenih subvencija za žitarice koje se izvoze u obliku određenih jakih alkoholnih pića

30

1982

L 308

12

 

 

31982R2938

 

 

 

Uredba Komisije (EEZ) br. 2938/82 od 3. studenoga 1982. o petoj izmjeni Uredbe (EEZ) br. 1842/81 u vezi s dodjelom prilagođenih subvencija za žitarice koje se izvoze u obliku određenih jakih alkoholnih pića

32

1983

L 195

37

 

 

31983R1981

 

 

 

Uredba Komisije (EEZ) br. 1981/83 od 18. srpnja 1983. o šestoj izmjeni Uredbe (EEZ) br. 1842/81 u vezi s dodjelom prilagođenih subvencija za žitarice koje se izvoze u obliku određenih jakih alkoholnih pića

34

1985

L 368

16

 

 

31985R3817

 

 

 

Uredba Komisije (EEZ) br. 3817/85 od 30. prosinca 1985. o izmjeni određenih uredaba koje se odnose na žitarice i rižu zbog pristupanja Portugala i Španjolske

36

1986

L 190

51

 

 

31986R2187

 

 

 

Uredba Komisije (EEZ) br. 2187/86 od 11. srpnja 1986. o sedmoj izmjeni Uredbe (EEZ) br. 1842/81 u odnosu na određene datume za dodjelu subvencija prilagođenih u slučaju žitarica koje se izvoze u obliku određenih jakih alkoholnih pića

40

1990

L 362

35

 

 

31990R3657

 

 

 

Uredba Vijeća (EEZ) br. 3657/90 od 11. prosinca 1990. o primjeni zajedničke cijene svinjskih trupova u Portugalu

41

1991

L 062

26

 

 

31991R0560

 

 

 

Uredba Komisije (EEZ) br. 560/91 od 7. ožujka 1991. o izmjeni određenih uredaba u vezi sa žitaricama i rižom zbog pristupanja Portugala

42

1992

L 036

16

 

 

31992R0338

 

 

 

Uredba Komisije (EEZ) br. 338/92 od 12. veljače 1992. o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu Uredbe Vijeća (EEZ) br. 3763/91 u pogledu kvote Zajednice za uvoz 8000 tona pšeničnih posija obuhvaćenih oznakom KN 230230 i podrijetlom iz zemalja AKP-a u francuski departman Réunion

44

1992

L 182

27

 

 

31992R1776

 

 

 

Uredba Komisije (EEZ) br. 1776/92 od 30. lipnja 1992. o skladištenju proizvoda od žitarica i riže u carinskim skladištima prije izvoza

46

1993

L 069

7

 

 

31993R0638

 

 

 

Uredba Vijeća (EEZ) br. 638/93 od 17. ožujka 1993. o izmjeni Uredbe (EEZ) br. 1035/72 o zajedničkoj organizaciji tržišta voća i povrća i Uredbe (EEZ) br. 827/68 o zajedničkoj organizaciji tržišta određenih proizvoda iz Priloga II. Ugovoru

47

1994

L 166

41

 

 

31994R1549

 

 

 

Uredba Komisije (EZ) br. 1549/94 od 30. lipnja 1994. o izmjeni uredaba (EEZ) br. 388/92, (EEZ) br. 1727/92 i (EEZ) br. 1728/92 o utvrđivanju detaljnih provedbenih pravila za posebne mjere za opskrbu francuskih prekomorskih departmana, Azora, Madeire i Kanarskih otoka proizvodima od žitarica

49

1994

L 341

48

 

 

31994R3304

 

 

 

Uredba Komisije (EZ) br. 3304/94 od 21. prosinca 1994. o izmjeni određenih uredaba o žitaricama i riži zbog pristupanja Austrije, Finske i Švedske

51

1995

L 127

8

 

 

31995R1319

 

 

 

Uredba Komisije (EZ) br. 1319/95 od 9. lipnja 1995. o izmjeni Uredbe (EEZ) br. 338/92 o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu Uredbe Vijeća (EEZ) br. 3763/91 u pogledu kvote Zajednice za uvoz 8000 tona pšeničnih posija obuhvaćenih oznakom KN 230230 i podrijetlom iz zemalja AKP-a u francuski departman Réunion

52

1995

L 147

51

 

 

31995R1517

 

 

 

Uredba Komisije (EZ) br. 1517/95 od 29. lipnja 1995. o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu Uredbe (EEZ) br. 1766/92 u pogledu aranžmana za izvoz i uvoz krmne smjese na temelju žitarica te o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1162/95 o utvrđivanju posebnih detaljnih pravila za primjenu sustava uvoznih i izvoznih dozvola za žitarice i rižu

53

1997

L 341

3

 

 

31997R2467

 

 

 

Uredba Komisije (EZ) br. 2467/97 od 11. prosinca 1997. o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu Uredbe Vijeća (EZ) br. 2200/97 o poboljšanju proizvodnje jabuka, krušaka, bresaka i nektarina u Zajednici

57

1998

L 131

28

 

 

31998D0292

 

 

 

(98/292/EZ)
Odluka Komisije od 22. travnja 1998. o stavljanju na tržište genetski modificiranog kukuruza (Zea mays L. linije Bt-11), na temelju Direktive Vijeća 90/220/EEZ (1)

60

1998

L 131

30

 

 

31998D0293

 

 

 

(98/293/EEZ)
Odluka Komisije od 22. travnja 1998. o stavljanju na tržište genetski modificiranog kukuruza (Zea mays L. linije T25), na temelju Direktive Vijeća 90/220/EEZ (1)

62

1998

L 131

32

 

 

31998D0294

 

 

 

(98/294/EZ)
Odluka Komisije od 22. travnja 1998. o stavljanju na tržište genetski modificiranog kukuruza (Zea mays L. linije MON 810), na temelju Direktive Vijeća 90/220/EEZ (1)

64

1998

L 315

10

 

 

31998R2520

 

 

 

Uredba Komisije (EZ) br. 2520/98 od 24. studenoga 1998. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 544/97 u odnosu na potvrde o podrijetlu češnjaka uvezenog iz Malezije

66

1998

L 329

9

 

 

31998R2619

 

 

 

Uredba Komisije (EZ) br. 2619/98 od 4. prosinca 1998. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 2042/98 o posebnim uvjetima za dodjelu potpore za privatno skladištenje svinjskog mesa

68

1999

L 108

2

 

 

31999R0856

 

 

 

Uredba Vijeća (EZ) br. 856/1999 od 22. travnja 1999. o uspostavljanju posebnog okvira pomoći za tradicionalne dobavljače banana afričkih, karipskih i pacifičkih država (države AKP-a)

69

1999

L 190

14

 

 

31999R1609

 

 

 

Uredba Komisije (EZ) br. 1609/1999 od 22. srpnja 1999. o utvrđivanju detaljnih pravila za provedbu Uredbe Vijeća (EZ) br. 856/1999 o uspostavljanju posebnog okvira pomoći za tradicionalne dobavljače banana afričkih, karipskih i pacifičkih država (države AKP-a)

74

1999

L 262

3

 

 

31999R2134

 

 

 

Uredba Komisije (EZ) br. 2134/1999 od 7. listopada 1999. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 921/1999 u vezi s podmirenjem troškova prijevoza voća i povrća povučenog s tržišta i podijeljenog ljudima podrijetlom s Kosova

78

2002

L 194

26

 

 

32002R1324

 

 

 

Uredba Komisije (EZ) br. 1324/2002 od 22. srpnja 2002. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1163/2002 o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1501/95 kad je riječ o uvjetima za isplatu izvoznih subvencija za proizvode od žitarica

80

2002

L 308

22

 

 

32002R2004

 

 

 

Uredba Komisije (EZ) br. 2004/2002 od 8. studenoga 2002. u vezi s postupkom određivanja sadržaja mesa i masnoća u određenim proizvodima od svinjskog mesa

81

2003

L 070

8

 

 

32003R0462

 

 

 

Uredba Komisije (EZ) br. 462/2003 od 13. ožujka 2003. o utvrđivanju detaljnih pravila za provedbu mjera koje se primjenjuju na uvoz određenih proizvoda od svinjskog mesa podrijetlom iz država AKP-a i o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 2562/98

84

2003

L 317

5

 

 

32003R2111

 

 

 

Uredba Komisije (EZ) br. 2111/2003 od 1. prosinca 2003. o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu Uredbe Vijeća (EZ) br. 2202/96 o uvođenju programa potpore Zajednice za proizvođače određenih agruma

91

2003

L 342

7

 

 

32003R2305

 

 

 

Uredba Komisije (EZ) br. 2305/2003 od 29. prosinca 2003. o otvaranju i predviđanju upravljanja tarifnom kvotom Zajednice za uvoz ječma iz trećih zemalja

108

2004

L 209

9

 

 

32004R1092

 

 

 

Uredba Komisije (EZ) br. 1092/2004 od 10. lipnja 2004. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1342/2003 u pogledu utvrđivanja kategorija riže u smislu Uredbe (EZ) br. 1291/2000

111

2004

L 253

9

 

 

32004R1361

 

 

 

Uredba Komisije (EZ) br. 1361/2004 od 28. srpnja 2004. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1518/2003 o utvrđivanju detaljnih pravila primjene sustava izvoznih dozvola u sektoru svinjskog mesa

112

2005

L 002

3

 

 

32005R0006

 

 

 

Uredba Komisije (EZ) br. 6/2005 od 4. siječnja 2005. o ispravljanju Uredaba (EZ) br. 46/2003 i (EZ) br. 47/2003 u pogledu mješavina različitih vrsta svježega voća i povrća u istim prodajnim pakiranjima

114

2005

L 320

26

 

 

32005R1993

 

 

 

Uredba Komisije (EZ) br. 1993/2005 od 7. prosinca 2005. o prilagodbi izvoznih subvencija za slad na temelju članka 15. stavka 4. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1784/2003

115

2006

L 150

3

 

 

32006R0830

 

 

 

Uredba Komisije (EZ) br. 830/2006 od 2. lipnja 2006. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1342/2003 o uvozu žitarica i riže

119

2006

L 172

9

 

 

32006R0937

 

 

 

Uredba Komisije (EZ) br. 937/2006 od 23. lipnja 2006. o otvaranju i predviđanju upravljanja carinskom kvotom Zajednice za kukuruzni gluten podrijetlom iz Sjedinjenih Američkih Država

120

2006

L 176

44

 

 

32006R0969

 

 

 

Uredba Komisije (EZ) br. 969/2006 od 29. lipnja 2006. o otvaranju i predviđanju upravljanja carinskom kvotom Zajednice za uvoz kukuruza iz trećih zemalja

122

2006

L 176

49

 

 

32006R0970

 

 

 

Uredba Komisije (EZ) br. 970/2006 od 29. lipnja 2006. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 2305/2003 o otvaranju i predviđanju upravljanja carinskom kvotom Zajednice za uvoz ječma iz trećih zemalja

127

2006

L 176

63

 

 

32006R0973

 

 

 

Uredba Komisije (EZ) br. 973/2006 od 29. lipnja 2006. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1831/96 o otvaranju i predviđanju upravljanja carinskim kvotama Zajednice koje od 1996. utvrđuje GATT za određeno voće i povrće i proizvode od prerađenog voća i povrća

129

2006

L 178

39

 

 

32006R0952

 

 

 

Uredba Komisije (EZ) br. 952/2006 od 29. lipnja 2006. o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu Uredbe Vijeća (EZ) br. 318/2006 u pogledu upravljanja tržištem šećera Zajednice i sustavom kvota

134

2006

L 312

33

 

 

32006R1670

 

 

 

Uredba Komisije (EZ) br. 1670/2006 od 10. studenoga 2006. o utvrđivanju određenih detaljnih pravila za primjenu Uredbe Vijeća (EZ) br. 1784/2003 u pogledu utvrđivanja i dodjele prilagođenih subvencija u vezi sa žitaricama izvezenim u obliku određenih jakih alkoholnih pića (Kodificirana verzija)

155

2006

L 355

72

 

 

32006R1850

 

 

 

Uredba Vijeća (EZ) br. 1850/2006 od 14. prosinca 2006. o utvrđivanju detaljnih pravila za certificiranje hmelja i proizvoda od hmelja

163

2006

L 365

82

 

 

32006R1917

 

 

 

Uredba Komisije (EZ) br. 1917/2006 od 19. prosinca 2006. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1342/2003 o utvrđivanju posebnih detaljnih pravila za primjenu sustava uvoznih i izvoznih dozvola za žitarice i rižu

179

2006

L 384

13

 

 

32006R2013

 

 

 

Uredba Vijeća (EZ) br. 2013/2006 od 19. prosinca 2006. o izmjeni uredaba (EEZ) br. 404/93, (EZ) br. 1782/2003 i (EZ) br. 247/2006 u pogledu sektora banana

181

2007

L 021

16

 

 

32007R0088

 

 

 

Uredba Komisije (EZ) br. 88/2007 od 12. prosinca 2006. o utvrđivanju posebnih detaljnih pravila za primjenu sustava izvoznih subvencija na žitarice koje se izvoze u obliku tjestenina obuhvaćenih oznakama KN 19021100 i 190219 (Kodificirana verzija)

188

2007

L 090

12

 

 

32007R0341

 

 

 

Uredba Komisije (EZ) br. 341/2007 od 29. ožujka 2007. o otvaranju i predviđanju upravljanja carinskim kvotama te uvođenju sustava uvoznih dozvola i potvrda o podrijetlu za češnjak i druge poljoprivredne proizvode uvezene iz trećih zemalja

197

2007

L 312

21

 

 

32007R1410

 

 

 

Uredba Komisije (EZ) br. 1410/2007 od 29. studenoga 2007. o utvrđivanju izvoznih subvencija za svinjsko meso

208

2008

L 120

3

 

 

32008R0402

 

 

 

Uredba Komisije (EZ) br. 402/2008 od 6. svibnja 2008. o postupcima za uvoz raži iz Turske (Kodificirana verzija)

210

2008

L 149

55

 

 

32008R0508

 

 

 

Uredba Komisije (EZ) br. 508/2008 od 6. lipnja 2008. o definiciji oljuštenih i perliranih zrna žitarica koja se primjenjuje pri dodjeli izvoznih subvencija (Kodificirana verzija)

213

2008

L 249

3

 

 

32008R0903

 

 

 

Uredba Komisije (EZ) br. 903/2008 od 17. rujna 2008. o posebnim uvjetima za dodjelu izvoznih subvencija za određene proizvode od svinjskog mesa (Kodificirana verzija)

217

2008

L 265

6

 

 

32008R0972

 

 

 

Uredba Komisije (EZ) br. 972/2008 od 3. listopada 2008. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 341/2007 o otvaranju i predviđanju upravljanja carinskim kvotama te uvođenju sustava uvoznih dozvola i potvrdi o podrijetlu za češnjak i druge poljoprivredne proizvode uvezene iz trećih zemalja

223

2009

L 024

5

 

 

32009R0084

 

 

 

Uredba Komisije (EZ) br. 84/2009 od 27. siječnja 2009. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1342/2003 o utvrđivanju posebnih detaljnih pravila za primjenu sustava uvoznih i izvoznih dozvola za žitarice i rižu

225

2009

L 118

72

 

 

32009R0388

 

 

 

Uredba Komisije (EZ) br. 388/2009 od 12. svibnja 2009. o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu Uredbe Vijeća (EZ) br. 1234/2007 u pogledu uvoznog i izvoznog sustava za proizvode prerađene od žitarica i riže (Kodificirana verzija)

228

2009

L 129

13

 

 

32009R0442

 

 

 

Uredba Komisije (EZ) br. 442/2009 od 27. svibnja 2009. o otvaranju i predviđanju upravljanja carinskim kvotama Zajednice u sektoru svinjskog mesa

234

2009

L 291

14

 

 

32009R1064

 

 

 

Uredba Komisije (EZ) br. 1064/2009 od 4. studenoga 2009. o otvaranju i predviđanju upravljanja uvoznom carinskom kvotom Zajednice za ječam za proizvodnju slada iz trećih zemalja

242

2009

L 294

3

 

 

32009R1077

 

 

 

Uredba Komisije (EZ) br. 1077/2009 od 10. studenoga 2009. o utvrđivanju roka za podnošenje zahtjeva za dodjelu potpore za privatno skladištenje svinjskog mesa utvrđenog Uredbom (EZ) br. 1329/2008

246

2009

L 294

6

 

 

32009R1079

 

 

 

Uredba Komisije (EZ) br. 1079/2009 od 10. studenoga 2009. o utvrđivanju roka za podnošenje zahtjeva za dodjelu potpore za privatno skladištenje svinjskog mesa utvrđenog Uredbom (EZ) br. 1278/2008

247

2009

L 349

1

 

 

32009R1272

 

 

 

Uredba Komisije (EU) br. 1272/2009 od 11. prosinca 2009. o utvrđivanju zajedničkih detaljnih pravila za provedbu Uredbe Vijeća (EZ) br. 1234/2007 u pogledu otkupa i prodaje poljoprivrednih proizvoda u okviru javne intervencije

248

2010

L 087

21

 

 

32010R0286

 

 

 

Uredba Komisije (EU) br. 286/2010 od 6. travnja 2010. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 88/2007 u pogledu dostavljanja statističkih podataka o količinama proizvoda od tjestenine

316

 


 

 

(1)   Tekst značajan za EGP


03/Sv. 025

HR

Službeni list Europske unije

1




/

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

01.07.2013.


Uvodna napomena

U skladu s člankom 52. Akta o uvjetima pristupanja Republike Hrvatske i prilagodbama Ugovora o Europskoj uniji, Ugovora o funkcioniranju Europske unije i Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju, potpisanog 9. prosinca 2011., tekstovi akata institucija donesenih prije pristupanja koje su te institucije sastavile na hrvatskom jeziku od dana pristupanja vjerodostojni su pod istim uvjetima kao i tekstovi sastavljeni na sadašnjim službenim jezicima. Tim se člankom također predviđa da se tekstovi objavljuju u Službenom listu Europske unije ako su tekstovi na sadašnjim jezicima tako objavljeni.

U skladu s tim člankom objavljuje se posebno izdanje Službenog lista Europske unije na hrvatskom jeziku, koje sadržava tekstove obvezujućih općih akata. To izdanje obuhvaća akte usvojene u razdoblju od 1952. godine do dana pristupanja.

Objavljeni tekstovi podijeljeni su na 20 poglavlja koja slijede raspored iz Registra važećeg zakonodavstva Europske unije, i to:

01

Opća, financijska i institucionalna pitanja

02

Carinska unija i slobodno kretanje robe

03

Poljoprivreda

04

Ribarstvo

05

Sloboda kretanja radnika i socijalna politika

06

Pravo poslovnog nastana i sloboda pružanja usluga

07

Prometna politika

08

Politika tržišnog natjecanja

09

Porezi

10

Ekonomska i monetarna politika i slobodno kretanje kapitala

11

Vanjski odnosi

12

Energetika

13

Industrijska politika i unutarnje tržište

14

Regionalna politika i koordinacija strukturnih instrumenata

15

Okoliš, potrošači i zaštita zdravlja

16

Znanost, informiranje, obrazovanje i kultura

17

Pravo poduzećâ

18

Zajednička vanjska i sigurnosna politika

19

Područje slobode, sigurnosti i pravde

20

Europa građana

Spomenuti registar, koji vodi Ured za publikacije, dostupan je na internetu (eur-lex.europa.eu) na službenim jezicima Europske unije. Bibliografskoj bilješci svakog akta može se pristupiti putem registra, gdje se mogu pronaći upućivanja na posebno izdanje i na ostale analitičke metapodatke.

Akti objavljeni u posebnom izdanju, uz određene iznimke, objavljuju se u obliku u kojem su bili objavljeni u Službenom listu na izvornim službenim jezicima. Stoga pri uporabi posebnog izdanja treba uzeti u obzir naknadne izmjene, prilagodbe ili odstupanja koje su usvojile institucije, Europska središnja banka ili su predviđene u Aktu o pristupanju.

Iznimno, kad se opsežni tehnički prilozi poslije zamijene novim prilozima, navodi se samo upućivanje na posljednji akt koji zamjenjuje prilog. Takav je slučaj u pojedinim aktima koji sadržavaju popise carinskih oznaka (poglavlje 02), aktima o prijevozu opasnih tvari, aktima o pakiranju i označivanju tih tvari (poglavlja 07 i 13) te nekima od protokola i priloga Sporazumu o Europskom gospodarskom prostoru.

Također, Pravilnik o osoblju objavljuje se kao pročišćeni tekst koji obuhvaća sve izmjene do kraja 2012. godine. Daljnje izmjene objavljuju se u izvornom obliku.

Posebno izdanje sadržava dva sustava numeracije stranica:

i.

izvorna numeracija stranica, zajedno s datumom objave francuskog, talijanskog, njemačkog i nizozemskog izdanja Službenog lista, engleskog i danskog izdanja od 1. siječnja 1973., grčkog izdanja od 1. siječnja 1981., španjolskog i portugalskog izdanja od 1. siječnja 1986., finskog i švedskog izdanja od 1. siječnja 1995., češkog, estonskog, latvijskog, litavskog, mađarskog, malteškog, poljskog, slovačkog i slovenskog izdanja od 1. svibnja 2004. te bugarskog i rumunjskog izdanja od 1. siječnja 2007.

U numeraciji stranica postoje praznine jer svi akti objavljeni u to vrijeme nisu objavljeni u posebnom izdanju. Kada se prilikom citiranja akata upućuje na Službeni list, potrebno je navesti stranicu sukladno izvornoj numeraciji;

ii.

numeracija stranica posebnog izdanja neprekinuta je i ne smije se navoditi prilikom citiranja akata.

Do lipnja 1967. numeracija stranica u Službenom listu počinjala je iznova svake godine. Od tada nadalje svaki broj Službenog lista počinje na prvoj stranici.

Od 1. siječnja 1968. Službeni list podijeljen je na dva dijela:

Zakonodavstvo („L”),

Informacije i objave („C”).

Od 1. veljače 2003. prijašnje ime „Službeni list Europskih zajednica” promijenjeno je, na temelju Ugovora iz Nice, u „Službeni list Europske unije”.


03/Sv. 025

HR

Službeni list Europske unije

3


31969L0060


L 048/1

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

18.02.1969.


DIREKTIVA VIJEĆA

od 18. veljače 1969.

o izmjeni Direktive Vijeća od 14. lipnja 1966. o stavljanju na tržište sjemena žitarica

(69/60/EEZ)

VIJEĆE EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske ekonomske zajednice, a posebno njegove članke 43. i 100.,

uzimajući u obzir prijedlog Komisije,

uzimajući u obzir mišljenje Skupštine (1),

uzimajući u obzir mišljenje Gospodarskog i socijalnog odbora,

budući da je potrebno izmijeniti pojedine odredbe Direktive Vijeća od 14. lipnja 1966. (2) o stavljanju na tržište sjemena žitarica;

budući da je primjereno pojačati privremene mjere i odobriti uporabu sjemena generacija koje prethode osnovnom sjemenu;

budući da je u Direktivu potrebno uključiti novu vrstu žitarica i utvrditi minimalne zahtjeve za nju;

budući da je, ako se određene vrste sjemena obično ne proizvode niti stavljaju na tržište na državnom području određene države članice, potrebno izuzeti takvu državu od obveze da primjenjuje tu Direktivu u pogledu dotične vrste, u okviru postupka Stalnog odbora za sjeme i reprodukcijski materijal u poljoprivredi, hortikulturi i šumarstvu;

budući da je u pogledu sjemena koje udovoljava manje strogim zahtjevima potrebno smanjiti određene zahtjeve u pogledu označivanja i promijeniti boju oznake,

DONIJELO JE OVU DIREKTIVU:

Članak 1.

Direktivu Vijeća od 14. lipnja 1966. o stavljanju na tržište sjemena žitarica potrebno je izmijeniti u skladu sa sljedećim člancima.

Članak 2.

1.   U članku 2. stavku 1. dijelu A dodaju se riječi „Phalaris canariensis L. Kanarska svjetlica” nakon riječi „Oryza sativa L. Riža”.

2.   Zarez i riječi „kanarska svjetlica” dodaju se nakon riječi „pir, raž” u članku 2. stavku 1. dijelu (C) i nakon riječi „raž, kukuruz” u članku 2. stavku 1. dijelu (E).

3.   Članak 2. stavak 1. dio E točka (a) zamjenjuje se sljedećim:

„(a)

koje je proizvedeno izravno od osnovnog sjemena ili, ako proizvođač to traži, od sjemena iz generacije koja prethodi osnovnom sjemenu koje može ispuniti i za koje je službeno ispitivanje pokazalo da ispunjava uvjete za osnovno sjeme utvrđene u prilozima I. i II.;”

4.   Članak 2. stavak 1. dio F točka (a) zamjenjuje se sljedećim:

„(a)

koje je proizvedeno izravno od osnovnog sjemena, ili ako proizvođač to traži, od sjemena generacije koja prethodi osnovnom sjemenu za koje je službeno ispitivanje pokazalo da ispunjava uvjete za osnovno sjeme utvrđene u prilozima I. i II.;”

5.   Članak 2. stavak 1. dio G točka (a) zamjenjuje se sljedećim:

„(a)

koje je proizvedeno izravno od osnovnog sjemena, od certificiranog sjemena prve generacije ili, ako to proizvođač traži, od sjemena iz generacije koja prethodi osnovnom sjemenu za koje je službeno ispitivanje pokazalo da ispunjava zahtjeve za osnovno sjeme utvrđene u prilozima I. i II.;”

6.   Članku 2. stavku 2. dodaje se sljedeća točka (c):

„(c)

tijekom prijelaznog razdoblja od najviše tri godine nakon stupanja na snagu zakona i drugih propisa potrebnih za usklađivanje s ovom Direktivom i odstupajući od stavka 1. dijelova E, F i G, certificirati kao certificirano sjeme koje je proizvedeno izravno od sjemena koje je pod službenom kontrolom u državi članici u okviru programa u radu u tom trenutku i koje pruža ista jamstva kao i osnovno sjeme certificirano u skladu s načelima ove Direktive; ova se odredba treba na odgovarajući način primjenjivati na certificirano sjeme prve generacije iz stavka 1. dijela G.”

Članak 3.

U članku 4. stavku 1. točki (b) riječ „kukuruz” se briše.

Članak 4.

U članku 8. stavku 1. riječ „partije” zamjenjuje se rječju „pošiljke”.

Članak 5.

Članak 9. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2.   Službeno plombirana pakiranja ne smiju se ponovno plombirati, bilo jednom ili više puta, osim službeno. Ako se pakovanja ponovno plombiraju, činjenica tog ponovnog plombiranja, zadnji datum zapečaćenja te nadležno tijelo odgovorno za to moraju biti navedeni na oznaci propisanoj u skladu s člankom 10. stavkom 1.”

Članak 6.

Članak 10. stavak 1. točka (b) zamjenjuje se sljedećim:

„(b)

sadržavati službeni dokument, iste boje kao i oznaka, koji pruža iste informacije kao i one propisane za oznake u skladu s Prilogom IV. dijelom A, točkom (a), brojevima 3., 4. i 5.; taj dokument nije potreban ako su informacije neizbrisivo tiskane na pakiranju.”

Članak 7.

Članak 15. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 15.

1.   Države članice osiguravaju da se sjeme žitarica proizvedeno izravno od osnovnog sjemena ili certificiranog sjemena prve generacije certificiranog u jednoj državi članici i proizvedenog u drugoj državi članici ili u trećoj zemlji može certificirati u državi koja je proizvela osnovno sjeme ili certificirano sjeme prve generacije ako je to sjeme prošlo pregled na terenu u skladu s uvjetima utvrđenima u Prilogu I. i ako su službena ispitivanja pokazala da su ispunjeni uvjeti za certificirano sjeme utvrđeni u Prilogu II.

2.   Stavak 1. primjenjuje se na sličan način na certificiranje certificiranog sjemena proizvedenog izravno od sjemena generacije koja prethodi osnovnom sjemenu koje može ispuniti i za koje su službena ispitivanja pokazala da ispunjava uvjete za osnovno sjeme utvrđene u prilozima I. i II.”

Članak 8.

Datum „1. srpnja 1970.” zamjenjuje se datumom navedenim u posljednjoj rečenici članka 16. stavka 2.

Članak 9.

U članku 17. stavku 2. riječ „smeđe” zamjenjuje se riječju „tamno žuto”.

Članak 10.

Dodaje se sljedeći članak 23.a:

„Članak 23.a

Država članica može na vlastiti zahtjev, koji se obrađuje u skladu s člankom 21., biti u potpunosti ili djelomično oslobođena obveze primjene ove Direktive u pogledu određenih vrsta sjemena ako se sjeme tih vrsta obično ne proizvodi niti stavlja na tržište na njezinom državnom području.”

Članak 11.

U Prilogu I. broju 2. dijelu A i broju 4., zarez i riječi „kanarska svjetlica” dodaju se nakon riječi „raž”.

Članak 12.

1.   Druga rečenica iz Priloga II. broj 2. zamjenjuje se sljedećim:

„U slučaju osnovnog sjemena, tolerira se jedan fragment Claviceps purpurea na 500 grama, a u slučaju certificiranog sjemena, toleriraju se tri komada ili fragmenta Claviceps purpurea na 500 grama.”

2.   Broj „7” zamjenjuje se brojem „5” u sedmom stupcu Priloga II. broju 3. dijelu A točki (a) podstavcima (bb) i (cc) te točki (c) podstavku (bb).

3.   Sedmi stupac Priloga II. broj 3. dio A točka (b) zamjenjuje se sljedećim:

(a)

podstavak (aa): riječi „2 crvena sjemena” zamjenjuju se riječima „1 crveno sjeme”;

(b)

podstavak (bb): broj „5” zamjenjuje se brojem „2”;

(c)

podstavak (cc): broj „5” zamjenjuje se brojem „3”.

4.   Riječi „(u 250 g)” dodaju se nakon „0” u Prilogu II. broju 3. dijelu A točki (d) podstavku (aa), šestom stupcu.

5.   Sljedeća točka (e) dodaje se Prilogu II. broju 3. dijelu A:

„(e)

Kanarska svjetlica

(aa)

Osnovno sjeme

 

75

98

4

1

0

Avena fatua,

Avena sterilis

 

(bb)

Certificirano sjeme

 

75

98

10

5

 

Avena ludoviciana sau Lolium temulentum”

6.   Sljedeći dio C dodaje se Prilogu II. broju 3.:

„C.

Posebni uvjeti u pogledu maksimalnog sadržaja sjemena vrsta Avena fatua, Avena sterilis, Avena ludoviciana i Lolium temelentum:

Prisustvo jednog sjemena vrste Avena fatua, Avena sterilis, Avena ludoviciana ili Lolium temelentum u uzorku od 500 grama ne smatra se nečistoćom ako u drugom uzorku nema prisustva vrsta Avena fatua, Avena sterilis, Avena ludoviciana i Lolium temelentum.”

Članak 13.

1.   Tekst iz Priloga IV. dijela A točke (a) brojeva 1. i 2. zamjenjuje se sljedećim

„1.

‚Pravila i standardi EEZ-a’

2.

Certifikacijsko tijelo i država članica ili njihovi inicijali.”

2.   Međutim, oznake koje navode informacije koje se traže u skladu s Prilogom IV. dijelom A točkom (a) brojem 1. Direktive Vijeća od 14. lipnja 1966. o stavljanju na tržište sjemena žitarica mogu se koristiti najkasnije do 30. lipnja 1970.

Članak 14.

Države članice donose zakone i druge propise potrebne za usklađivanje s ovom Direktivom najkasnije do 1. srpnja 1969. One o tome odmah obavješćuju Komisiju.

Članak 15.

Ova je Direktiva upućena državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 18. veljače 1969.

Za Vijeće

Predsjednik

J. P. BUCHLER


(1)  SL C 108, 19.10.1968., str. 30.

(2)  SL 125, 11.7.1966., str. 2309/66.


03/Sv. 025

HR

Službeni list Europske unije

6


31973R0199


L 023/4

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

29.12.1972.


UREDBA KOMISIJE (EEZ) br. 199/73

od 29. prosinca 1972.

o dopuni, u pogledu žitarica, Uredbe Komisije (EEZ) br. 2622/71, (EEZ) br. 837/72 i (EEZ) br. 1503/72 nakon pristupanja novih država članica Zajednicama

KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor (1) o pristupanju novih država članica Europskoj ekonomskoj zajednici i Europskoj zajednici za atomsku energiju, a posebno članak 153. Akta koji mu je priložen (2),

budući da članak 1. Uredbe Komisije (EEZ) br. 2622/71 (3) od 9. prosinca 1971. o postupcima uvoza raži iz Turske na potvrdi o prometu robe A.TR.1. predviđa ovjeru na jednom od službenih jezika Zajednice u njezinom izvornom sastavu;

budući da članak 2. Uredbe Komisije (EEZ) br. 837/72 (4) od 24. travnja 1972. o predviđanju posebnih odredaba koje se odnose na prethodno utvrđene pristojbe i subvencije za žitarice na uvoznim i izvoznim dozvolama predviđa ovjeru na jednom od službenih jezika Zajednice u njezinom izvornom sastavu tamo gdje se one poništavaju kako je predviđeno u članku 1. te Uredbe;

budući da Uredba Komisije (EEZ) br. 1503/72 (5) od 13. lipnja 1972. kojom se dodatno izmjenjuje Prilog Uredbi br. 451/67/EEZ o određivanju količine krumpira potrebne za proizvodnju 100 kilograma škroba sadrži Prilog s naslovima na četiri službena jezika Zajednice u njezinom izvornom sastavu;

budući da je, s obzirom na proširenje Zajednica, potrebno izmijeniti navedene Uredbe dodavanjem ovjera i naslova na engleskom, odnosno, danskom jeziku predmetnim člancima i Prilogu,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Članku 1. Uredbe (EEZ) br. 2622/71 dodaje se sljedeće:

„Special export tax under Regulation (EEC) No 1234/71 paid to an amount of…”

„Soerlig udførselsafgift i henhold til forordning (EØF) nr. 1234/71, betalt med et beløb på…”

Članak 2.

Članku 2. stavku 1. Uredbe (EEZ) br. 837/72 dodaje se sljedeće:

„Advance fixing cancelled in accordance with Regulation (EEC) No 837/72”,

„forundfastsœttelsen annulleret - anvendelse af forordning (EØF) nr. 837/72”

Članak 3.

Naslovima stupaca u Prilogu Uredbi (EEZ) br. 1503/72 dodaje se sljedeće:

Underwater weight of 5.050 g of potatoes (grammes)

Starch content of the potato %

Quality of potatoes required for the manufacture of 100 kg of starch (kg)

Minimum free-at-factory price to be paid by the starch manufacturer for 100 kg of potatoes (u.a.)

Production refund per 100 kg of potatoes (u.a.)

Minimum price to be paid to the potato producer per 100 kg of potatoes (u.a.)


Vœgt under vand af 5050 gr kartofler (g)

Kartoflens stivelsesindhold (i vœgtprocent)

Kartoffelmœngde, der medgår til fremstilling af 100 kg stivelse (kg)

Mindstepris frit fabrik, som stivelsesproduceten skal betale pr. 100 kg kartofler (i RE)

Produktions restitution pr. 100 kg kartofler (i RE)

Producentens mindstepris pr. 100 kg kartofler (i RE)

Članak 4.

Ova Uredba stupa na snagu 1. siječnja 1973. Ona se primjenjuje od 1. veljače 1973.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 29. prosinca 1972.

Za Komisiju

Predsjednik

S. L. MANSHOLT


(1)  SL L 73, 27.3.1972., str. 5.

(2)  SL L 73, 27.3.1972., str. 14.

(3)  SL L 271, 10.12.1971., str. 22.

(4)  SL L 98, 25.4.1972., str. 10.

(5)  SL L 158, 14.7.1972., str. 29.


03/Sv. 025

HR

Službeni list Europske unije

8


31974R1579


L 168/7

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

24.06.1974.


UREDBA KOMISIJE (EEZ) br. 1579/74

od 24. lipnja 1974.

o postupku izračuna uvozne pristojbe za proizvode prerađene od žitarica i riže i utvrđivanja pristojbe unaprijed za te proizvode i za krmnu smjesu proizvedenu od žitarica

KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske ekonomske zajednice,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća br. 120/67/EEZ (1) od 13. lipnja 1967. o zajedničkoj organizaciji tržišta žitarica, kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EEZ) br. 1125/74 (2), a posebno njezin članak 15. stavak 3. i članak 24.;

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća br. 359/67/EEZ (3) od 25. srpnja 1967. o zajedničkoj orgnizaciji tržišta riže, kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EEZ) br. 1129/74 (4), a posebno njezin članak 13. stavak 3. i članak 25.;

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EEZ) br. 1052/68 (5) od 23. lipnja 1968. o sustavu uvoza i izvoza proizvoda prerađenih od žitarica i riže, kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EEZ) br. 881/73 (6), a posebno njezin članak 2. stavak 2. i članak 5.;

budući da se promjenjiva sastavnica pristojbe na prerađene proizvode obuhvaćene Uredbom (EEZ) br. 1052/68 obično utvrđuje za mjesec dana i mijenja se u interventnom razdoblju u skladu s razlikama pristojbe za osnovni proizvod; budući da te varijacije nemaju uvijek neposredan učinak na cijenu uvezenih prerađenih proizvoda; budući da je, osim toga, gore navedena Uredba predviđala da promjenjivu sastavnicu ne treba mijenjati tijekom mjeseca osim ako varijacija pristojbe na osnovne proizvode dosegne određeno ograničenje koje treba utvrditi;

budući da, s ciljem primjene članka 5. Uredbe (EEZ) br. 1052/68, promjenjivu sastavnicu pristojbe na prerađene proizvode koji ispunjavaju uvjete za proizvodnu naknadu koja se dodjeljuje za osnovne proizvode korištene u njihovoj proizvodnji treba umanjiti za iznos te subvencije za količine tih proizvoda korištene pri izračunu promjenjive sastavnice;

budući da se, u skladu s člankom 15. stavkom 3. Uredbe 120/67/EEZ i člankom 13. stavkom 3. Uredbe br. 359/67/EEZ, odredbe za utvrđivanje uvozne pristojbe unaprijed mogu proširiti u cijelosti ili u jednom dijelu kako bi obuhvatile prerađene proizvode i krmnu smjesu proizvedenu od žitarica; budući da je, s obzirom na uvjete na tržištu i zahtjeve međunarodne trgovine, sada potrebno izvršiti takvo proširenje;

budući da je, s obzirom na uvjete trgovine sladom i njezinu osjetljivost, u slučajevima kada je pristojba utvrđena unaprijed, potrebno donijeti odredbe za naplaćivanje premije kako bi slad uvezen u skladu s ovim sustavom došao do Zajednice pod uvjetima koji ne mogu poremetiti tržište;

budući da Uredba Komisije (EEZ) br. 1080/68 (7) od 26. srpnja 1968. o postupku izračuna pristojbe na proizvode prerađene od žitarica i riže i za utvrđivanje pristojbe unaprijed za neke od ovih proizvoda, kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EEZ) br. 1047/73 (8), predviđa utvrđivanje iznosa pristojbe unaprijed samo za određene prerađene proizvode; budući da je, osim toga, ta Uredba nekoliko puta izmijenjena; budući da se ona, radi jasnoće, treba zamijeniti ovom Uredbom;

budući da su mjere predviđene ovom Uredbom u skladu s mišljenjem Upravljačkog odbora za žitarice,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

GLAVA I.

Preinaka pristojbe

Članak 1.

1.   U slučaju kada, tijekom mjeseca u kojem se uvoze proizvodi obuhvaćeni Uredbom (EEZ) br. 1052/68, važeća pristojba za 100 kg osnovnog proizvoda za 0,25 obračunskih jedinica premašuje prosječnu pristojbu, prilagođenu u skladu s drugim podstavkom članka 2. stavka 1. te Uredbe, za istu količinu tijekom prvih 25 dana prethodnog mjeseca, promjenjiva sastavnica pristojbe za prerađeni proizvod uvećava se za iznos jednak utvrđenom višku zaokruženom na 0,25 obračunske jedinice ili na najbliži višekratnik 0,25 obračunske jedinice, a iznos tog viška se zatim množi s koeficijentom prikazanim u stupcu 4. Priloga Uredbi (EEZ) br. 1052/68.

To se povećanje primjenjuje dan nakon utvrđivanja viška.

U slučaju kada se, nakon toga tijekom istog mjeseca važeća pristojba razlikuje za ne manje od 0,25 obračunske jedinice po 100 kg osnovnog proizvoda od promjenjive sastavnice uvećane na navedeni način (prije množenja navedenim), ta se promjenjiva sastavnica uvećava ili umanjuje za iznos jednak utvrđenoj razlici, zaokružen na 0,25 obračunske jedinice ili najbliži višekratnik 0,25 obračunske jedinice, a zaokružene se razlike zatim množe navedenim koeficijentom.

Međutim, iznos pristojbe ne može ni u kojem slučaju biti umanjen ispod razine utvrđene prvog dana u mjesecu.

2.   Za primjenu stavka 1. na proizvode obuhvaćene tarifnom oznakom 23.02 A, pristojba za 100 kg „osnovnog proizvoda” izračunava se zbrajanjem pristojbi za 100 kg obične pšenice, 100 kg ječma i 100 kg kukuruza te dijeljenjem zbroja s 3.

GLAVA II.

Pristojba na proizvode koji ispunjavaju uvjete za proizvodnu naknadu

Članak 2.

Promjenjiva sastavnica pristojbe izračunana u skladu s člankom 2. Uredbe (EEZ) br. 1052/68 koja se primjenjuje na 100 kg prerađenih proizvoda navedenih u članku 5. te Uredbe umanjuje se za iznos jednak proizvodnoj naknadi odobrenoj na dan uvoza za:

(a)

180 kg kukuruza za preradu, u vezi s prekrupom i krupicom za proizvodnju piva;

(b)

161 kg kukuruza za proizvodnju škroba, za brašna i krupice od saga, manioke, indijske marante, kaćuna i sličnih korijena i gomolja obuhvaćenih tarifnom oznakom 07.06 A Zajedničke carinske tarife;

(c)

220 kg obične pšenice za proizvodnju škroba, u obliku pšeničnog škroba;

(d)

152 kg lomljene riže za proizvodnju škroba, u obliku rižinog škroba;

(e)

161 kg kukuruza za proizvodnju škroba, u obliku škrobova koji nisu dobiveni od pšenice ili riže;

(f)

400 kg obične pšenice za proizvodnju škroba, u obliku pšeničnoga glutena;

(g)

200 kg kukuruza za proizvodnju škroba, u obliku ostataka proizvodnje škroba iz kukuruza (s iznimkom koncentriranih tekućina za namakanje) čiji je maseni udio bjelančevina, izračunan na suhom proizvodu, veći od 40 %;

(h)

210 kg kukuruza za proizvodnju škroba, u obliku glukoze sa ili bez dodanih sredstva za aromu ili boju u obliku bijelog kristalnog praha, stvrdnutog ili ne;

(i)

161 kg kukuruza za proizvodnju škroba, u obliku bilo koje druge glukoze i glukoznog sirupa, sa ili bez dodane arome ili boje.

GLAVA III.

Utvrđivanje pristojbe unaprijed

Članak 3.

1.   U pogledu uvoza proizvoda iz članka 1. točke (d) Uredbe br. 120/67/EEZ i članka 1. točke (c) Uredbe 359/67/EEZ, ako podnositelj zahtjeva to zatraži prilikom podnošenja zahtjeva za izdavanje dozvole i pod uvjetom da to učini prije 13 sati, pristojba važeća na dan kada je podnesen zahtjev za dozvolu važeća je za uvoz koji će se izvršiti u bilo kojem trenutku tijekom važenja dozvole.

U slučaju iz prethodnog podstavka, pristojba se, ako je to potrebno, prilagođava s obzirom na graničnu cijenu koja važi za osnovne proizvode ili proizvode koji se uzimaju kao osnova za izračun promjenjive komponente pristojbe u mjesecu uvoza, ne dovodeći u pitanje moguću primjenu drugog podstavka članka 15. stavka 3. Uredbe 120/67/EEZ.

Ova se prilagodba vrši povećanjem ili smanjenjem pristojbe za razliku između granične cijene u mjesecu zahtjeva za 100 kg osnovnog proizvoda i one na snazi u mjesecu uvoza, a razlika se prilagođava pomoću koeficijenta prikazanog u stupcu 4. Priloga Uredbi (EEZ) br. 1052/68.

2.   U pogledu proizvoda obuhvaćenih tarifnim brojem 11.07, unaprijed utvrđenoj pristojbi dodaje se premija. Premija je, za 100 kg prerađenih proizvoda, jednaka premiji važećoj na temelju članka 15. Uredbe br. 120/67/EEZ i Uredbe Vijeća 140/67/EEZ (9) od 21. lipnja 1967. o pravilima utvrđivanja pristojbi unaprijed za žitarice, kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EEZ) br. 2435/70 (10), a u skladu s ljestvicom važećom na dan podnošenja zahtjeva za dozvolu jednaka je količini osnovnog proizvoda uzetog za osnovu izračuna promjenjive sastavnice pristojbe.

Ne dovodeći u pitanje moguću primjenu članka 9. točke (b) Uredbe br. 140/67/EEZ, premija se utvrđuje za mjesec stvarnog uvoza prerađenog proizvoda, a premija koja se primjenjuje na uvoz izvršen tijekom posljednjeg mjeseca važenja uvozne dozvole jednaka je onoj koja se primjenjuje na uvoz izvršen tijekom prethodnog mjeseca.

Članak 4.

Za svaki od proizvoda obuhvaćenih ovom glavom, razdoblje u kojem je moguće ostvariti utvrđivanje pristojbe unaprijed moguće je skratiti u skladu s postupkom predviđenim člankom 26. Uredbe 120/67/EEZ.

GLAVA IV.

Opće odredbe

Članak 5.

Za prethodni mjesec, države članice petnaestog dana svakog mjeseca obavješćuju Komisiju o:

(a)

ukupnim količinama prerađenih proizvoda za koje su izdane uvozne dozvole;

(b)

količinama za koje su izdane uvozne dozvole s pristojbama utvrđenim unaprijed.

Ti se podaci raščlanjuju prema pojedinim stopama pristojbe za proizvode.

Članak 6.

Uredba (EEZ) br. 1080/68 stavlja se izvan snage.

Ova Uredba stupa na snagu trećeg dana od dana objave u Službenom listu Europskih zajednica.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 24. lipnja 1974.

Za Komisiju

Predsjednik

François-Xavier ORTOLI


(1)  SL L 117, 19.6.1967., str. 2269/67.

(2)  SL L 128, 10.5.1974., str. 12.

(3)  SL L 174, 31.7.1967., str. 1.

(4)  SL L 128, 10.5.1974., str. 20.

(5)  SL L 179, 25.5.1968., str. 8.

(6)  SL L 86, 31.3.1973., str. 30.

(7)  SL L 181, 27.7.1968., str. 6.

(8)  SL L 104, 19.4.1973., str. 30.

(9)  SL L 125, 26.6.1967., str. 2456.

(10)  SL L 262, 3.12.1970., str. 3.


03/Sv. 025

HR

Službeni list Europske unije

11


31974R3103


L 331/7

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

10.12.1974.


UREDBA KOMISIJE (EEZ) br. 3103/74

od 10. prosinca 1974.

o izmjeni Uredbe (EEZ) br. 1579/74 u pogledu utvrđivanja uvozne pristojbe unaprijed za proizvode prerađene od žitarica ili riže

KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske ekonomske zajednice,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća br. 120/67/EEZ (1) od 13. lipnja 1967. o zajedničkoj organizaciji tržišta žitarica, kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EEZ) br. 1996/74 (2), a posebno njezin članak 15. stavak 3. i članak 24.,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća br. 359/67/EEZ (3) od 25. srpnja 1967. o zajedničkoj organizaciji tržišta riže, kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EEZ) br. 1129/74 (4), a posebno njezin članak 13. stavak 3. i članak 25.,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EEZ) br. 1052/68 (5) od 23. srpnja 1968. o sustavu uvoza i izvoza proizvoda dobivenih od žitarica i od riže, kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EEZ) br. 881/73 (6), a posebno njezin članak 2. stavak 2. i članak 5.,

budući da Uredba Komisije (EEZ) br. 1579/74 (7) od 24. lipnja 1974. o postupku izračuna uvozne pristojbe na proizvode prerađene od žitarica ili riže i za utvrđivanje te pristojbe unaprijed za ove proizvode i za krmnu smjesu proizvedenu od žitarica predviđa da je, u slučaju kada je uvozna pristojba na proizvode prerađene od žitarica ili riže ili na krmnu smjesu proizvedenu od žitarica unaprijed utvrđena, takvu pristojbu potrebno prilagoditi s pragom cijene važećim na dan uvoza;

budući da, u slučaju proizvoda od škroba, proizvodna naknada uključena u uvoznu pristojbu već odražava kolebanja u pragu cijene; budući da je uvoznu pristojbu na proizvode navedene u članku 2. Uredbe (EEZ) br. 1579/74 stoga potrebno prilagoditi samo u odnosu na svaku promjenu u količinama predviđenu u članku 1. Uredbe Vijeća (EEZ) br. 1132/74 (8) od 29. travnja 1974. o proizvodnim subvencijama u sektoru žitarica i riže;

budući da je potrebno napomenuti da pristojba na krmnu smjesu obuhvaćena tarifnom oznakom 23.07 B koja sadrži mliječne proizvode mora, ako je pristojba unaprijed utvrđena, biti prilagođena s obzirom na prag cijena i za kukuruz i za obrano mlijeko u prahu koji vrijedi na dan uvoza;

budući da su mjere predviđene ovom Uredbom u skladu s mišljenjem Upravljačkog odbora za žitarice,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Tekst članka 3. stavka 1. Uredbe (EEZ) br. 1579/74 zamjenjuje se sljedećim:

„1.   U pogledu uvoza proizvoda navedenih u članku 1. točki (d) Uredbe br. 120/67/EEZ i članka 1. točke (c) Uredbe 359/67/EEZ, ako podnositelj zahtjeva to zatraži prilikom podnošenja zahtjeva za dozvolu i pod uvjetom da to učini prije 13 sati, pristojba važeća na dan kada je podnesen zahtjev za dozvolu važeća je za uvoz koji se izvršava u bilo kojem trenutku tijekom važenja dozvole.

(a)

U slučaju iz prethodnog podstavka i osim u slučaju:

proizvoda iz članka 2., i

proizvoda obuhvaćenih tarifnom oznakom 23.07 B navedenih u Prilogu A Uredbi br. 120/67/EEZ,

svaka se prilagodba pristojbe, ovisno o primjeni drugog podstavka članka 15. stavka 3. Uredbe 120/67/EEZ, vrši u odnosu na prag cijena osnovnog proizvoda ili proizvoda korištenih u svrhu izračuna promjenjive sastavnice pristojbe važeće na dan uvoza.

Takva se prilagodba vrši povećavanjem ili smanjivanjem pristojbe za razliku između praga cijene za 100 kg osnovnog proizvoda važećeg u mjesecu u kojem je zahtjev podnesen i onog važećeg u mjesecu uvoza, a ta se razlika množi s koeficijentom prikazanim u stupcu 4. Priloga Uredbi (EEZ) br. 1052/68;

(b)

U pogledu proizvoda navedenih u članku 2., svaka se pristojba unaprijed utvrđena u skladu s prvim podstavkom prilagođava ako se iznosi utvrđeni u članku 1. Uredbe (EEZ) br. 1132/74 promijene u razdoblju između dana traženja dozvole i dana uvoza, u skladu s razlikom koja je uslijedila nakon takve promjene, ta se razlika množi koeficijentom prikazanim u stupcu 4. Priloga Uredbi (EEZ) br. 1052/68 za predmetni proizvod;

(c)

U pogledu proizvoda obuhvaćenih tarifnom oznakom 23.07 B navedenih u Prilogu A Uredbi br. 120/67/EEZ, svaka se potrebna prilagodba obavlja povećanjem ili smanjenjem pristojbe:

s obzirom na sadržaj žitarica takvih proizvoda, za razliku između praga cijene za 100 kg kukuruza, važećeg u mjesecu u kojem je podnesen zahtjev i onog važećeg u mjesecu uvoza, ta se razlika množi koeficijentom prikazanim u tablici A Priloga II. Uredbi (EEZ) br. 968/68,

s obzirom na udio mlijeka u takvim proizvodima, za razliku između praga cijene za 100 kg obranog mlijeka u prahu, važećeg u mjesecu u kojem je podnesen zahtjev i onog važećeg u mjesecu uvoza, ta se razlika množi koeficijentom prikazanim u tablici B Priloga II. Uredbi (EEZ) br. 968/68.”

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu trećeg dana od dana objave u Službenom listu Europskih zajednica.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 10. prosinca 1974.

Za Komisiju

Predsjednik

François-Xavier ORTOLI


(1)  SL L 117, 19.6.1967., str. 2269/67.

(2)  SL L 209, 31.7.1974., str. 1.

(3)  SL L 174, 31.7.1967., str. 1.

(4)  SL L 128, 10.5.1974., str. 20.

(5)  SL L 179, 25.7.1968., str. 8.

(6)  SL L 86, 31.3.1973., str. 30.

(7)  SL L 168, 25.6.1974., str. 7.

(8)  SL L 128, 10.5.1974., str. 24.


03/Sv. 025

HR

Službeni list Europske unije

13


31975R1997


L 202/57

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

31.07.1975.


UREDBA KOMISIJE (EEZ) br. 1997/75

od 31. srpnja 1975.

o izmjeni Uredbe (EEZ) br. 1579/74 u pogledu utvrđivanja uvozne pristojbe unaprijed za proizvode od škroba

KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske ekonomske zajednice,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća br. 120/67/EEZ (1) od 13. lipnja 1967. o zajedničkoj organizaciji tržišta žitarica kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EEZ) br. 665/75 (2), a posebno njezin članak 15. stavak 3.,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća br. 359/67/EEZ (3) od 25. srpnja 1967. o zajedničkoj organizaciji tržišta riže kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EEZ) br. 668/75 (4), a posebno njezin članak 13. stavak 3.,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EEZ) br. 1052/68 (5) od 23. srpnja 1968. o sustavu uvoza i izvoza proizvoda prerađenih od žitarica i riže kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EEZ) br. 980/75 (6), a posebno njezin članak 2. stavak 2. i članak 5.,

budući da članak 3. stavak 1. Uredbe Komisije (EEZ) br. 1579/74 (7) od 24. lipnja 1974. o postupku izračuna uvozne pristojbe za proizvode prerađene od žitarica i riže i utvrđivanja te pristojbe unaprijed za ove proizvode i za krmnu smjesu proizvedenu od žitarica, kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EEZ) br. 3103/74 (8), predviđa da se, kada je uvozna pristojba na proizvode od škroba unaprijed utvrđena, ona prilagođava samo kada se promijeni razina takozvanih „nabavnih” cijena; budući da Uredba Vijeća (EEZ) br. 1955/75 (9) od 22. srpnja 1975. o proizvodnim subvencijama u sektoru žitarica i riže ne navodi više takozvane „nabavne” cijene; budući da je stoga potrebno predvidjeti prilagodbu koja ima jednaki gospodarski učinak kao i trenutačno predviđena prilagodba;

budući da su mjere predviđene ovom Uredbom u skladu s mišljenjem Upravljačkog odbora za žitarice,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Članak 3. stavak 1. točke (a) i (b) Uredbe (EEZ) br. 1579/74 zamjenjuje se sljedećim:

„(a)

U slučaju iz prethodnog podstavka, a osim u odnosu na proizvode obuhvaćene tarifnom oznakom 23.07 B navedene u Prilogu A Uredbi br. 120/67/EEZ, svaka je prilagodba pristojbe podložna primjeni drugog podstavka članka 15. stavka 3. Uredbe 120/67/EEZ izvršene u odnosu na prag cijene osnovnog proizvoda ili proizvoda koji se koriste u svrhu izračuna promjenjive sastavnice pristojbe važeće na dan uvoza. Takva se prilagodba vrši povećanjem ili sniženjem unaprijed utvrđene pristojbe za razliku između praga cijene za 100 kg osnovnog proizvoda važećeg u mjesecu u kojem je podnesen zahtjev i onog važećeg u mjesecu uvoza, a ta se razlika množi s koeficijentom prikazanim u stupcu 4. Priloga Uredbi (EEZ) br. 1502/68.

(b)

U pogledu proizvoda iz članka 2., unaprijed utvrđena pristojba se, osim toga, prilagođava ako se proizvodne subvencije utvrđene u članku 1. Uredbe (EEZ) br. 1955/75 promijene u razdoblju od dana traženja dozvole do dana uvoza. Takva se prilagodba vrši povećanjem ili sniženjem iznosa unaprijed utvrđene pristojbe u skladu s razlikom nastalom takvom promjenom, a ta se razlika množi s koeficijentom prikazanim u stupcu 4. Priloga Uredbi (EEZ) br. 1052/68 za predmetne proizvode.”

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu 1. kolovoza 1975.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 31. srpnja 1975.

Za Komisiju

P. J. LARDINOIS

Član Komisije


(1)  SL L 117, 19.6.1967., str. 2269/67.

(2)  SL L 72, 20.3.1975., str. 14.

(3)  SL L 174, 31.7.1967., str. 1.

(4)  SL L 72, 20.3.1975., str. 18.

(5)  SL L 179, 25.7.1968., str. 8.

(6)  SL L 95, 17.4.1975., str. 1.

(7)  SL L 168, 25.6.1974., str. 7.

(8)  SL L 331, 11.12.1974., str. 7.

(9)  SL L 200, 31.7.1975., str. 1.


03/Sv. 025

HR

Službeni list Europske unije

15


31976R1512


L 169/19

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

24.06.1976.


UREDBA VIJEĆA (EEZ) br. 1512/76

od 24. lipnja 1976.

o sklapanju Sporazuma u obliku razmjene pisama u vezi s člankom 22. Sporazuma o suradnji i člankom 15. Privremenog sporazuma između Europske ekonomske zajednice i Republike Tunisa o uvozu u Zajednicu posija i mekinja podrijetlom iz Tunisa

VIJEĆE EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske ekonomske zajednice, a posebno njegov članak 113.,

uzimajući u obzir preporuku Komisije,

budući da je Sporazum o suradnji između Europske ekonomske zajednice i Republike Tunis potpisan 25. travnja 1976.;

budući da Privremeni sporazum (1) o daljnjoj provedbi trgovinskih odredaba Sporazuma o suradnji potpisan istoga dana stupa na snagu 1. srpnja 1976.;

budući da je potrebno sklopiti Sporazum u obliku razmjene pisama u vezi s člankom 22. Sporazuma o suradnji i člankom 15. Privremenog sporazuma između Europske ekonomske zajednice i Republike Tunisa o uvozu u Zajednicu posija i mekinja podrijetlom iz Tunisa,

DONIJELO JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Ovime se u ime Zajednice sklapa Sporazum u obliku razmjene pisama u vezi s člankom 22. Sporazuma o suradnji i člankom 15. Privremenog sporazuma između Europske ekonomske zajednice i Republike Tunisa o uvozu u Zajednicu posija i mekinja podrijetlom iz Tunisa.

Tekst Sporazuma priložen je ovoj Uredbi.

Članak 2.

Predsjednik Vijeća ovime se ovlašćuje imenovati osobu ovlaštenu za potpisivanje Sporazuma koji će biti obvezujući za Zajednicu (2).

Članak 3.

Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europskih zajednica.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 24. lipnja 1976.

Za Vijeće

Predsjednik

G. THORN


(1)  SL L 141, 28.5.1976., str. 195.

(2)  Datum potpisivanja Sporazuma objavit će se u Službenom listu Europskih zajednica.


03/Sv. 025

HR

Službeni list Europske unije

16


31976R1513


L 169/22

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

24.06.1976.


UREDBA VIJEĆA (EEZ) br. 1513/76

od 24. lipnja 1976.

o uvozu posija i ostalih ostataka dobivenih prosijavanjem, mljevenjem ili drugom obradom određenih žitarica podrijetlom iz Tunisa

VIJEĆE EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske ekonomske zajednice, a posebno njegove članke 43. i 113.,

uzimajući u obzir prijedlog Komisije,

uzimajući u obzir mišljenje Skupštine (1),

budući da su Sporazum o suradnji između Europske ekonomske zajednice i Republike Tunis i Privremeni sporazum (2) o prethodnoj primjeni određenih odredbi Sporazuma o suradnji potpisani 25. travnja 1976.;

budući da se, na temelju članka 22. Sporazuma o suradnji i članka 15. Privremenog sporazuma, uz uvjet da Tunis uvede posebnu pristojbu za izvoz posija i ostalih ostataka dobivenih prosijavanjem, mljevenjem ili drugom obradom žitarica, osim kukuruza ili riže obuhvaćenih tarifnom oznakom 23.02 A II. Zajedničke carinske tarife, promjenjiva sastavnica uvozne pristojbe umanjuje za iznos jednak 60 % prosjeka promjenjivih sastavnica pristojbi na predmetni proizvod za tri mjeseca koji prethode mjesecu u kojem je taj iznos utvrđen, a utvrđena se sastavnica ne primjenjuje;

budući da se ta posebna pristojba na izvoz mora odraziti na uvoznu cijenu ovih proizvoda u Zajednici;

budući da je, kako bi se osigurala pravilna primjena ovih sporazuma, potrebno donijeti mjere koje zahtijevaju od uvoznika da u vrijeme uvoza posija i ostalih ostataka, podnese dokaze da je Tunis naplatio posebnu pristojbu za izvoz;

budući da su, u skladu s, između ostalog, Sporazumom u obliku razmjene pisama koja se odnose na članak 22. Sporazuma o suradnji i članak 15. Privremenog sporazuma između Europske ekonomske zajednice i Republike Tunis o uvozu posija i ostalih ostataka podrijetlom iz Tunisa u Zajednicu (3), ovim sporazumima potrebna detaljna pravila za njihovu primjenu,

DONIJELO JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Promjenjiva sastavnica pristojbe na uvoz posija i ostalih ostataka dobivenih prosijavanjem, mljevenjem ili drugom obradom žitarica, osim krumpira ili riže, obuhvaćenih tarifnom oznakom 23.02 A II. Zajedničke carinske tarife i podrijetlom iz Tunisa izračunava se u skladu s člankom 2. Uredbe Vijeća (EEZ) br. 2744/75 od 29. listopada 1975. o uvozu i izvozu proizvoda prerađenih od žitarica i riže (4) i umanjuje za iznos jednak 60 % prosječnih promjenjivih sastavnica pristojbe na predmetni proizvod za tri mjeseca koji prethode mjesecu u kojem je taj iznos utvrđen.

Članak 2.

Članak 1. primjenjuje se na sav uvoz za koji uvoznik može podnijeti dokaze da je Tunis naplatio posebnu izvoznu pristojbu u skladu s člankom 22. Sporazuma o suradnji ili s člankom 15. Privremenog sporazuma.

Članak 3.

Detaljna pravila za primjenu ove Uredbe, a posebno u pogledu utvrđivanja iznosa za koji je pristojbu potrebno umanjiti, prihvaćaju se u skladu s postupkom utvrđenim u članku 26. Uredbe br. 2727/75.

Članak 4.

Ne primjenjuje se utvrđena sastavnica pristojbe na uvoz posija i ostalih ostataka dobivenih prosijavanjem, mljevenjem ili drugom obradom žitarica, osim kukuruza ili riže, obuhvaćenih tarifnom oznakom 23.02 A II. Zajedničke carinske tarife podrijetlom iz Tunisa.

Članak 5.

Ova Uredba stupa na snagu na dan stupanja na snagu Sporazuma u obliku razmjene pisama koja se odnose na članak 22. Sporazuma o suradnji i članka 15. Privremenog sporazuma između Europske ekonomske zajednice i Republike Tunis o uvozu posija i ostalih ostataka podrijetlom iz Tunisa u Zajednicu.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 24. lipnja 1976.

Za Vijeće

Predsjednik

G. THORN


(1)  Mišljenje dostavljeno 18. lipnja 1976. i još nije objavljeno u Službenom listu.

(2)  SL L 141, 28.5.1976., str. 195.

(3)  SL L 169, 28.06.1976., str. 20.

(4)  SL L 281, 1.11.1975., str. 65.


03/Sv. 025

HR

Službeni list Europske unije

18


31976R1520


L 169/42

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

24.06.1976.


UREDBA VIJEĆA (EEZ) br. 1520/76

od 24. lipnja 1976.

o uvozu tvrde pšenice podrijetlom iz Maroka

VIJEĆE EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske ekonomske zajednice, a posebno njegove članke 43. i 113.,

uzimajući u obzir prijedlog Komisije,

uzimajući u obzir mišljenje Skupštine (1),

budući da su Sporazum o suradnji između Europske ekonomske zajednice i Kraljevine Maroka i Privremeni sporazum (2) o prethodnoj primjeni određenih odredaba Sporazuma o suradnji potpisani 27. travnja 1976.;

budući da članak 16. Sporazuma o suradnji i članak 9. Privremenog sporazuma predviđaju poseban aranžman uvoza tvrde pšenice obuhvaćene tarifnom oznakom 10.01 B Zajedničke carinske tarife podrijetlom iz Maroka; budući da primjena tih aranžmana zahtijeva prihvaćanje pravila primjene,

DONIJELO JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Pristojba za uvoz u Zajednicu tvrde pšenice obuhvaćena tarifnom oznakom 10.01 B Zajedničke carinske tarife podrijetlom iz Maroka koja se prevozi neposredno iz Maroka u Zajednicu utvrđuje se prema članku 13. Uredbe Vijeća (EEZ) br. 2727/75 od 29. listopada 1975. o zajedničkom uređenju tržišta žitarica (3) i umanjuje za 0,5 obračunske jedinice po metričkoj toni.

Članak 2.

Mjere predviđene ovom Uredbom stupaju na snagu i primjenjuju se od datuma stupanja na snagu Privremenog sporazuma između Europske ekonomske zajednice i Kraljevine Maroka.

Članak 3.

Ova Uredba stupa na snagu trećeg dana od dana objave u Službenom listu Europskih zajednica.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 24. lipnja 1976.

Za Vijeće

Predsjednik

G. THORN


(1)  Mišljenje dano 18. lipnja 1976. i još nije objavljeno u Službenom listu.

(2)  SL L 141, 28.5.1976., str. 98.

(3)  SL L 281, 1.11.1975., str. 1.


03/Sv. 025

HR

Službeni list Europske unije

19


31978R1740


L 202/8

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

25.07.1978.


UREDBA KOMISIJE (EEZ) br. 1740/78

od 25. srpnja 1978.

o izmjeni Uredbe (EEZ) br. 1579/74 o postupku izračuna uvozne pristojbe za proizvode prerađene od riže i za utvrđivanje pristojbi unaprijed za te proizvode i krmnu smjesu

KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske ekonomske zajednice,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EEZ) br. 2727/75 od 29. listopada 1975. o zajedničkoj organizaciji tržišta žitarica (1), kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EEZ) br. 1254/78 (2), a posebno njezin članak 24.,

budući da je, s obzirom na potrebu dostupnosti najnovijih podataka o uvozu određenih proizvoda, potrebno predvidjeti češće izvještaje država članica; budući da Uredbu (EEZ) br. 1579/74 od 24. lipnja 1974. (3) treba stoga na odgovarajući način izmijeniti;

budući da su mjere predviđene ovom Uredbom u skladu s mišljenjem Upravljačkog odbora za žitarice,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Ovim se članku 5. Uredbe (EEZ) br. 1579/74 dodaje sljedeći stavak:

„Međutim, u pogledu proizvoda obuhvaćenih tarifnim podoznakama 07.06 A, 23.02 A I i 23.02 A II Zajedničke carinske tarife, ovi se podaci Komisiji priopćavaju svakodnevno.”

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu trećeg dana od dana objave u Službenom listu Europskih zajednica.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 25. srpnja 1978.

Za Komisiju

Finn GUNDELACH

Potpredsjednik


(1)  SL L 281, 1.11.1975., str. 1.

(2)  SL L 156, 14.6.1978., str. 1.

(3)  SL L 168, 25.6.1974., str. 7.


03/Sv. 025

HR

Službeni list Europske unije

20


31980D0461


L 111/17

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

22.04.1980.


ODLUKA VIJEĆA

od 22. travnja 1980.

o sklapanju Sporazuma dogovorenog između Europske ekonomske zajednice i Kanade na temelju članka XXVIII. GATT-a u vezi s određenim proizvodima u sektoru voća i povrća

(80/461/EEZ)

VIJEĆE EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske ekonomske zajednice, a posebno njegov članak 113.,

uzimajući u obzir preporuku Komisije,

budući da je Kanada na temelju članka XXVIII. Općeg sporazuma o carinama i trgovini (GATT) pokazala namjeru za promjenom carinskih olakšica za određene proizvode kojima je prvenstveno opskrbljuje Europska ekonomska zajednica;

budući da je Komisija na temelju članka XXVIII. GATT-a otvorila pregovore s Kanadom te s tom državom postigla zadovoljavajući sporazum,

ODLUČILO JE:

Članak 1.

Sporazum postignut pregovorima između Europske ekonomske zajednice i Kanade na temelju članka XXVIII. GATT-a u vezi s određenim proizvodima iz sektora voća i povrća ovim se odobrava u ime Zajednice.

Tekst Sporazuma priložen je ovoj Odluci.

Članak 2.

Predsjednik Vijeća ovim se ovlašćuje odrediti osobu ovlaštenu za potpisivanje Sporazuma kako bi on obvezivao Zajednicu.

Članak 3.

Ugovorne strane GATT-a obavješćuju se o rezultatima pregovora.

Sastavljeno u Luxembourgu 22. travnja 1980.

Za Vijeće

Predsjednik

G. ZAMBERLETTI


SPORAZUM

sklopljen između Europske ekonomske zajednice i Kanade na temelju članka XXVIII. GATT-a u vezi s određenim proizvodima u sektoru voća i povrća

Priloženi dokumenti navode rezultat pregovora između kanadskog izaslanstva i Komisije europskih zajednica na temelju članka XXVIII. GATT-a radi izmjene olakšica iz Obvezujućeg rasporeda V. – Kanada.

U ime izaslanstva Komisije Europskih zajednica

U ime kanadskog izaslanstva


g. Olivier Long

Ravnatelj Opće uprave

GATT Secretariat

Centre William Rappard

rue de Lausanne, 154

CH-1211 Geneva

Pregovori o Obvezujućem rasporedu V. – Kanada

Kanadsko izaslanstvo i Komisija Europskih zajednica zaključili su pregovore na temelju članka XXVIII. radi izmjene olakšica iz Obvezujućeg rasporeda V. – Kanada, kako je navedeno u priloženom izvješću.

U ime izaslanstva Komisije Europskih zajednica

U ime kanadskog izaslanstva


Rezultat pregovora između Kanade i Europskih zajednica na temelju članka XXVIII. radi izmjene olakšica iz Obvezujućeg rasporeda V. – Kanada

Izmjene u Obvezujućem rasporedu V. – Kanada

Bilješka

Olakšice navedene u Prilogu A zamjenjuju se onima iz Priloga B. Osim ako nije drukčije propisano, svaka stavka navedena u Prilogu B daje Europskim zajednicama početna prava pregovaranja.

PRILOG A

Tarifna oznaka

Naziv

Carinska stopa obvezujuća u postojećem rasporedu

2400-1

Endivija, sirova ili zelena … (po funti)

Oslobođeno

3905-1

Krumpirov škrob i krumpirovo brašno… (po funti)

1,5 centa

8400-1

Mladi luk ili ljutika, u prirodnom obliku …

15 %

8505-1

Gljive, konzervirane d.n. …

12,5 %

 

Povrće, pripremljeno, u nepropusnim limenkama ili drugim nepropusnim posudama, težinu posuda treba uključiti u težinu za carinjenje:

 

8904-1

Grašak …(po funti)

1,5 centa

8905-1

Rajčice …(po funti)

2 centa

8905-2

Pire od rajčica …(po funti)

1,5 centa

8906-1

d.n. …

15 %

10525-2

Dinje, ukiseljene ili u slanoj vodi, rasolu, ulju, ili na neki drugi način, d.n. …

15 %

10530-1

Želei, džemovi, marmelade, ukuhano voće, voćni maslaci i kondenzirana smjesa od mljevenog voća …(po funti)

3 centa

10550-1

Zucca dinje, oguljene ili narezane, u sumporovom dioksidu ili u rasolu, za upotrebu u kanadskoj proizvodnji …

5 %

 

Voćni sokovi i voćni sirupi, d.n., to jest:

 

15201-1

Sok od limete …

5 %

PRILOG B

Tarifna oznaka

Opis

Carinska stopa obvezujuća u postojećem rasporedu

ex 825-1

Konzervirani puževi (rod Helix)

7,5 %

2400-1

Korijen endivije, sirov ili zelen, sa ili bez listova … (po funti)

Oslobođeno

6600-1

Keksi, zaslađeni …

11 %

6605-1

Keksi, zaslađeni ili nezaslađeni, procijenjene vrijednosti od najmanje 20 centa po funti, a ta se vrijednost mora temeljiti na neto težini te uključivati vrijednost uobičajenih maloprodajnih pakovanja…

11 %

6700-1

Makaroni i vermicelli koji ne sadrže jaja niti druge dodane sastojke (100 funti)

20 centa

8400-1

Mladi luk, težina paketa mora biti uključena u težinu za carinjenje … (jedna funta)

3 centa, ali najmanje 15 %

 

Povrće, pripremljeno, u nepropusnim limenkama ili drugim nepropusnim posudama, d.n.:

 

8902-1

Baby mrkva …

17,5 %

8903-1

Grah, pečeni …

10 %

8907-1

d.n. …

12,5 %

8905-1

Rajčica …

13,6 %

8915-1

Pire od rajčice …

13,6 %

9025-2

Pâté de foie s tartufima …

5 %

 

Krumpir, obrađen, konzerviran ili pripremljen na bilo koji način i proizvodi od krumpira, uključujući krumpirov škrob i krumpirovo brašno, u nepropusnim limenkama ili drugim nepropusnim posudama ili ne:

 

9036-1

d.n. …

12,5 %

 

Gljive, obrađene, konzervirane ili pripremljene na bilo koji način, u nepropusnim limenkama ili drugim nepropusnim posudama ili ne:

 

9061-1

d.n. …

20 %

 

Voće, ukiseljeno ili konzervirano u soli, rasolu, ulju, octu ili octenoj kiselini, ili u sumporovom dioksidu, ili drugim sličnim prezervativima, u nepropusnim limenkama ili drugim nepropusnim posudama ili ne; voće ukiseljeno ili konzervirano na bilo koji drugi način, d.n.:

 

10521-1

Dinje …

Oslobođeno

 

Želei, džemovi, marmelade, ukuhano voće, voćni maslaci i kondenzirana smjesa od samljevenog voća:

 

10530-1

d.n. …

10 %

10531-1

Džem od jagoda, koji sadrži pektin ili ne …

15 %

 

Voćni sokovi, d.n., u sirupu ili ne, koncentrirani ili ne, i voćni sirupi, d.n.:

 

10651-1

Sok od limete …

Oslobođeno

14100-2

Pire ili pasta od kestena, zaslađena ili nezaslađena …

Oslobođeno

16205-1

Vermut, aperitivi i likeri, koji sadrže 32 % ili manje alkohola, uvezeni u sanducima ili u bocama … (po galonu)

15 centa

 

Šampanjac i sva druga pjenušava vina:

 

16505-1

Kruškovac, proizveden fermentacijom krušaka (po galonu)

1,50 $


03/Sv. 025

HR

Službeni list Europske unije

24


31981R1842


L 183/10

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

03.07.1981.


UREDBA KOMISIJE (EEZ) br. 1842/81

od 3. srpnja 1981.

o utvrđivanju detaljnih pravila za provedbu Uredbe (EEZ) br. 1188/81 koja se odnosi na opća pravila dodjele subvencija prilagođenih u slučaju žitarica koje se izvoze u obliku određenih jakih alkoholnih pića

KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske ekonomske zajednice,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EEZ) br. 2727/75 od 29. listopada 1975. o zajedničkoj organizaciji tržišta žitarica (1), kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EEZ) br. 1784/81 (2), a posebno njezin članak 16. stavak 6. i članak 24.,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EEZ) br. 1188/81 od 28. travnja 1981. o utvrđivanju općih pravila dodjele subvencija prilagođenih za izvoz žitarica koje se izvoze u obliku određenih jakih alkoholnih pića i kriteriji utvrđivanja iznosa tih subvencija te o izmjeni Uredbe (EEZ) br. 3035/80 o određenim proizvodima koji nisu obuhvaćeni Prilogom II. Ugovoru (3), a posebno njezin članak 12.,

budući da je, prema članku 4. stavku 2. Uredbe (EEZ) br. 1188/81, stopa subvencije ona koja se primjenjuje na dan kada su žitarice stavljene pod kontrolu; budući da stoga datum koji treba uzeti u obzir mora biti datum kada su carinska tijela od zainteresirane osobe prihvatila izjavu o plaćanju kojom ona iskazuje svoju namjeru destiliranja i izvoza proizvoda i traženja subvencija; budući da ta izjava mora sadržavati podatke potrebne za izračun subvencije;

budući da je, za potrebe primjene članka 3. Uredbe (EEZ) br. 1188/81, a posebno za utvrđivanje koeficijenta, potrebno definirati značenje pojmova „ukupne količine za izvoz” i „ukupne količine stavljene na tržište”;

budući da je za primjenu ove Uredbe potrebno znati jesu li proizvodi izašli iz Zajednice, a u određenim je slučajevima potrebno znati i njihovo odredište; budući da je iz tog razloga potrebno pribjeći definiciji izvoza određenoj u Direktivi Vijeća 81/77/EEZ (4) i dokazima sadržanima u Uredbi Komisije (EEZ) br. 2730/79 od 29. studenoga 1979. o utvrđivanju zajedničkih detaljnih pravila za primjenu sustava izvoznih subvencija za poljoprivredne proizvode (5), kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EEZ) br. 1663/81 (6);

budući da treba utvrditi da države članice Komisiji dostavljaju potrebne informacije;

budući da su mjere predviđene ovom Uredbom u skladu s mišljenjem Upravljačkog odbora za žitarice,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

1.   Primitak izvozne subvencije za žitarice izvezene u obliku nekog od jakih alkoholnih pića obuhvaćenih Uredbom (EEZ) br. 1188/81 podliježe podnošenju nadležnim vlastima izjave pod nazivom „izjava o plaćanju” u kojoj proizvođač izjavljuje svoju namjeru destiliranja žitarica kako bi proizveo neko od jakih alkoholnih pića obuhvaćenih tom Uredbom.

2.   Izjava o plaćanju sadrži sve pojedinosti koje su potrebne za utvrđivanje subvencije, a posebno:

(a)

opis žitarica ili slada u skladu s nomenklaturom koja se koristi za subvencije;

(b)

neto masu proizvoda.

Članak 2.

1.   U vrijeme prihvaćanja izjave o plaćanju, žitarice ili slad se sve do trenutka njihove destilacije stavljaju pod kontrolu ili upravni nadzor iz članka 3. stavka 5. Uredbe (EEZ) br. 1188/81.

2.   Datum prihvaćanja izjave o plaćanju određuje stopu subvencije.

Članak 3.

1.   Za utvrđivanje subvencije koristi se rezultat provjere izjave o plaćanju, samostalno ili u kombinaciji s pregledom žitarica ili slada.

2.   Stavak 1. ne isključuje nikakvu naknadnu provjeru od strane nadležnih tijela dotičnih država članica ili bilo kakve posljedice takve provjere koje mogu uslijediti nakon primjene odredbi na snazi.

Članak 4.

1.   U pogledu postupka provjere postupka destilacije, uključujući prinos, žitarice i slad podliježu istim pravilima koja se primjenjuju u odnosu na postupak unutarnje proizvodnje.

2.   Sporedni proizvodi prerade oslobođeni su od nadzora ako se utvrdi da ne prelaze obično dobivenu količinu sporednih proizvoda.

3.   Subvencija se ne odobrava ako žitarice i slad nisu zdravi i ako njihova kvaliteta nije prikladna za prodaju.

Članak 5.

1.   Subvencija se isplaćuje samo uz predočenje izjave o plaćanju, koja sadržava potvrdu da su žitarice ili slad destilirani. Ovu potvrdu osiguravaju nadležna tijela.

2.   Subvenciju isplaćuje država članica u kojoj je prihvaćena izjava o plaćanju.

3.   Subvencija se isplaćuje samo na pisani zahtjev proizvođača. U tu svrhu, države članice mogu odrediti poseban obrazac.

4.   Osim u slučajevima više sile, dokumenti potrebni za dodjelu subvencije moraju se podnijeti u roku od 12 mjeseci od dana kada su nadležna tijela prihvatila izjavu o plaćanju. U protivnom dolazi do gubitka prava na subvenciju.

Članak 6.

Za potrebe primjene članka 3. Uredbe (EEZ) br. 1188/81:

(a)

„ukupne količine za izvoz” znači količine jakih alkoholnih pića koje ispunjavaju uvjete članka 9. stavka 2. Ugovora i izvoze se u odredište na koje se subvencija primjenjuje. Dokazi koje je potrebno podnijeti su oni određeni u članku 12. ove Uredbe;

(b)

„količine stavljene na tržište” znači količine jakih alkoholnih pića koje ispunjavaju uvjete članka 9. stavka 2. Ugovora koje su konačno otpremljene za prehranu ljudi iz proizvodnih objekata ili skladišta.

Članak 7.

Ako je subvencija ukinuta sukladno članku 5. Uredbe (EEZ) br. 1188/81 ili ako je ponovno uvedena, koeficijent iz članka 3. stavka 1. navedene Uredbe umanjuje se ili povećava, prema potrebi, za omjer odnosa između količina izvezenih prethodne godine u odredišta za koje je subvencija ukinuta ili ponovno uvedena i ukupnih količina izvezenih te godine. Izvezene se količine mogu utvrditi na osnovu postojećih podataka.

Članak 8.

Za potrebe primjene članka 6. točke (a), smatra se da su jaka alkoholna pića izvezena na dan kada su obavljene carinske formalnosti.

Međutim, ako se dokaz o izvozu sukladno članku 14. stavku 2. podnese prekasno za pribrajanje pošiljke izvozu obavljenom iste kalendarske godine, predmetna se izvozna pošiljka pribraja izvozu obavljenom sljedeće kalendarske godine.

Članak 9.

Koeficijent iz članka 3. stavka 1. Uredbe (EEZ) br. 1188/81 utvrđuje se prije 1. kolovoza svake godine.

Primjenjuje se od tog datuma do 31. lipnja sljedeće godine. Koeficijent se utvrđuje u skladu s podacima koje države članice dostavljaju za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca godine koja je prethodila utvrđivanju.

Članak 10.

Koeficijent koji se koristi za izračun ječmenog ekvivalenta slada iz članka 7. Uredbe (EEZ) br. 1188/81 iznosi: 1-33.

Članak 11.

1.   Predujam, u vrijeme kada se žitarice i slad stavljaju pod nadzor, svote jednake subvenciji ovisi o polaganju sredstva osiguranja jednakog iznosu koji treba platiti uvećanog za:

(a)

5 % ako se subjekt obveže destilirati žitarice unutar 30 dana od datuma prihvaćanja izjave o uplati;

(b)

15 % u drugim slučajevima.

2.   Subvencija koja dospijeva prebija se ovisno o iznosu plaćenom unaprijed pri podnošenju dokaza o destilaciji žitarica ili slada i, ako se primjenjuje stavak 1. točka (a), kada je destilacija obavljena u propisanom razdoblju.

3.   Oslobađanje sredstva osiguranja ovisi o podnošenju dokaza da su žitarice ili slad destilirani, ako je to potrebno, prije isteka propisanog razdoblja. Na zahtjev zainteresirane osobe, države članice mogu osloboditi sredstvo osiguranja u ratama u omjeru količina žitarica i slada za koje je podnesen dokaz o destilaciji.

Članak 12.

1.   Za potrebe primjene članka 6., potvrda o podrijetlu i, ako se primjenjuje članak 5. Uredbe (EEZ) br. 1188/81, potvrda o uvozu u državu nečlanicu na koju se primjenjuje subvencija jesu dokazi predviđeni u Uredbi (EEZ) br. 2730/79.

2.   Za potrebe ove uredbe, „izvoz” znači:

izvoz kako je određen u Direktivi 81/177/EEZ, i

dostava na odredišta obuhvaćena člankom 5. Uredbe (EEZ) br. 2730/79.

Članak 13.

1.   Za potrebe ove Uredbe, izjava podnesena nakon obavljanja carinskih formalnosti mora sadržavati:

(a)

opis predmetnih jakih alkoholnih pića u skladu s nomenklaturom Zajedničke carinske tarife;

(b)

količine, izražene u litrama čistog alkohola, jakih alkoholnih pića koja se izvoze;

(c)

opis ili druge podatke o sastavu jakih alkoholnih pića iz kojih se može utvrditi vrsta upotrijebljenih žitarica;

(d)

državu članicu u kojoj je proizvedeno.

2.   Za potrebe primjene stavka 1. točke (c), ako je jako alkoholno piće dobiveno iz različitih vrsta žitarica i nastalo je kao rezultat kasnijeg miješanja, dovoljno je to navesti u izjavi.

Članak 14.

1.   Kako bi se količina jakog alkoholnog pića smatrala izvezenom, potvrde iz članka 12. moraju se podnijeti navedenim tijelima unutar šest mjeseci od datuma obavljanja carinskih formalnosti.

2.   Ako se tražene potvrde ne mogu podnijeti unutar propisanog razdoblja, iako je izvoznik postupao s dužnom pažnjom kako bi ih u tom razdoblju prikupio, može mu se dozvoliti produljenje roka. To produljenje ne smije prelaziti šest mjeseci.

Članak 15.

1.   U slučaju žitarica ili slada stavljenih pod kontrolu državnog tijela u razdoblju od 1. kolovoza 1973. do 30. lipnja 1981., proizvođači koji žele ostvariti pravo na subvenciju moraju nadležnom tijelu podnijeti zahtjev koji sadrži sljedeće podatke:

količinu i vrstu korištenih žitarica ili slada, i

datum stavljanja pod nadzor od nadležnog državnog tijela.

Nadležno tijelo provjerava ovu informaciju prema potrebi, koristeći sve prikladne dokumente.

2.   Dotične države članice što je prije moguće Komisiji dostavljaju podatke navedene u članku 16. stavku 2. točkama (a), (b), (c) i (d) za godinu 1979.

3.   Dotične države članice Komisiji do 16. srpnja 1981. dostavljaju podatke navedene u članku 16. stavku 2. točkama (a), (b), (c) i (d) za godine 1972., 1973., 1974., 1975., 1976., 1977. i 1978.

4.   Dotične države članice obavješćuju Komisiju prije 16. listopada 1981. o količinama jakih alkoholnih pića uskladištenih na dan 31. prosinca godina 1972., 1973., 1974., 1975., 1976., 1977., 1978. i 1979. i o količinama proizvedenim tijekom tih godina.

Članak 16.

1.   Države članice obavješćuju Komisiju o nazivima i adresama nadležnih tijela.

2.   Države članice do 16. srpnja svake godine dostavljaju podatke o:

(a)

količinama žitarica i slada koje ispunjavaju uvjete članka 9. stavka 2. Ugovora i stavljene su pod nadzor u razdoblju od 1. siječnja do 31. prosinca prethodne godine, raščlanjenim u skladu s klasifikacijom Zajedničke carinske tarife;

(b)

količinama žitarica i sladi raščlanjenim u skladu s klasifikacijom Zajedničke carinske tarife koje su u istom razdoblju predmet postupka unutarnje proizvodnje;

(c)

količinama jakih alkoholnih pića obuhvaćenih člankom 2. Uredbe (EEZ) br. 1188/81, raščlanjenim u skladu s kategorijama navedenim u članku 17., uključujući i količine u tom razdoblju izvezene u treće zemlje;

(d)

količinama jakih alkoholnih pića proizvedenih u postupcima za unutarnju proizvodnju i izvezenih u treće zemlje tijekom istog razdoblja, raščlanjenim u skladu s kategorijama navedenim u članku 17.;

(e)

količinama jakih alkoholnih pića uskladištenima dana 31. prosinca prethodne godine i količinama proizvedenim tijekom tog razdoblja.

3.   Države članice Komisiji također dostavljaju podatke nabrojene pod točkama (a), (b), (c) i (d) za svako kalendarsko tromjesečje prije 16. listopada, 16. siječnja i 16. travnja, tamo gdje je to moguće.

Članak 17.

Za potrebe primjene članka 16.:

(a)

„viski od žitarica (grain whisky)” znači viski proizveden od 15 % ječma i 85 % kukuruza;

(b)

„viski od slada (malt whisky)” znači viski proizveden isključivo od ječma ili slada;

(c)

postoci različitih vrsta žitarica korištenih u proizvodnji jakih alkoholnih pića iz članka 13. stavka 2. utvrđuju se na temelju ukupnih količina različitih žitarica korištenih u proizvodnji jakih alkoholnih pića iz članka 2. Uredbe (EEZ) br. 1188/81.

Članak 18.

Ova Uredba stupa na snagu trećeg dana od dana objave u Službenom listu Europskih zajednica.

Primjenjuje se s učinkom od 1. srpnja 1981.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 3. srpnja 1981.

Za Komisiju

Predsjednik

Gaston THORN


(1)  SL L 281, 1.11.1975., str. 1.

(2)  SL L 177, 1.7.1981., str. 1.

(3)  SL L 121, 5.5.1981., str. 3.

(4)  SL L 83, 30.3.1981., str. 40.

(5)  SL L 317, 12.2.1979., str. 1.

(6)  SL L 166, 24.6.1981., str. 9.


03/Sv. 025

HR

Službeni list Europske unije

28


31981R3237


L 325/25

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

12.11.1981.


UREDBA KOMISIJE (EEZ) br. 3237/81

od 12. studenoga 1981.

o izmjeni Uredbe (EEZ) br. 1842/81 o utvrđivanju detaljnih pravila za provedbu Uredbe (EEZ) br. 1188/81 koja se odnosi na opća pravila dodjele subvencija prilagođenih u slučaju žitarica koje se izvoze u obliku određenih jakih alkoholnih pića

KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske ekonomske zajednice,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EEZ) br. 2727/75 od 29. listopada 1975. o zajedničkoj organizaciji tržišta žitarica (1), kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EEZ) br. 1949/81 (2), a posebno njezin članak 16. stavak 6. i članak 24.,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EEZ) br. 1188/81 od 28. travnja 1981. o utvrđivanju općih pravila dodjele subvencija prilagođenih u slučaju žitarica koje se izvoze u obliku određenih jakih alkoholnih pića i kriterija utvrđivanja iznosa tih subvencija te izmjeni (EEZ) br. 3035/80 o određenim proizvodima koji nisu obuhvaćeni Prilogom II. Ugovoru (3), a posebno njezin članak 12.,

budući da Uredba Komisije (EEZ) br. 1842/81 (4) propisuje detaljna pravila koja se primjenjuju pri dodjeli subvencija u slučaju žitarica izvezenih u obliku određenih jakih alkoholnih pića;

budući da članak 26. Uredbe Komisije (EEZ) br. 2730/79 (5), kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EEZ) br. 2646/81 (6), predviđa prethodno plaćanje subvencija kad su proizvodi čuvani u skladištu za snabdijevanje hranom; budući da se u takvim slučajevima čuvar skladišta mora pobrinuti da se proizvodi koriste kao zalihe za snabdijevanje hranom unutar Zajednice; budući da se u svrhu subvencija te zalihe smatraju izvozom; budući da pića obuhvaćena Uredbom (EEZ) br. 1842/81 treba smatrati izvezenim kad su pohranjena u takva skladišta;

budući da se može dogoditi da proizvodi za snabdijevanje hranom ne stignu do svog odredišta; budući da, u takvim slučajevima, subvenciju treba vratiti ili se treba platiti utvrđen iznos; budući da se na takve proizvode trebaju primjenjivati odredbe članaka 26. do 29. Uredbe (EEZ) br. 2730/79;

budući da najnovije informacije dostupne Komisiji ukazuju na to da definicije iz članka 17. Uredbe (EEZ) br. 1842/81 ne uzimaju u obzir postojeće prakse u državama članicama koje proizvode viski; budući da se ta Uredba slijedom toga izmjenjuje;

budući da su mjere predviđene ovom Uredbom u skladu s mišljenjem Upravljačkog odbora za žitarice,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Ovim se Uredba (EEZ) br. 1842/81 mijenja kako slijedi:

1.

Članku 12. dodaje se sljedeći stavak:

„3.   Proizvodi uskladišteni u skladište za snabdijevanje hranom odobreni u skladu s člankom 26. Uredbe (EEZ) br. 2730/79 također se smatraju izvezenim.

Kad su proizvodi pohranjeni u takva skladišta, odredbe članaka 26. do 29. navedene Uredbe primjenjuju se mutatis mutandis.”

2.

Članak 17. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 17.

U smislu članka 16.:

(a)

‚viski od žitarica’ znači viski proizveden od 15 % ječma ili jednakovrijedne količine slada i 85 % žitarica;

(b)

‚viski od slada’ znači viski proizveden isključivo od slada;

(c)

‚Irish pot-still whiskey’ znači viski proizveden od ječma i slada, s najmanje jednom trećinom slada;

(d)

postotak različitih vrsta žitarica korištenih u proizvodnji jakih alkoholnih pića iz članka 13. stavka 2. utvrđuje se na temelju ukupnih količina različitih žitarica korištenih u proizvodnji jakih alkoholnih pića iz članka 2. Uredbe (EEZ) br. 1188/81.”

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu trećeg dana od dana objave u Službenom listu Europskih zajednica.

Članak 1. stavak 2. primjenjuje se s učinkom od 1. srpnja 1981.

Članak 1. stavak 1. primjenjuje se, na zahtjev navedene stranke, od istog dana.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 12. studenoga 1981.

Za Komisiju

Poul DALSAGER

Član Komisije


(1)  SL L 281, 1.11.1975., str. 1.

(2)  SL L 198, 20.7.1981., str. 2.

(3)  SL L 121, 5.5.1981., str. 3.

(4)  SL L 183, 4.7.1981., str. 10.

(5)  SL L 317, 12.12.1979., str. 1.

(6)  SL L 259, 12.9.1981., str. 10.


03/Sv. 025

HR

Službeni list Europske unije

30


31982R0897


L 106/7

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

20.04.1982.


UREDBA KOMISIJE (EEZ) br. 897/82

od 20. travnja 1982.

o trećoj izmjeni Uredbe (EEZ) br. 1842/81 u vezi s dodjelom prilagođenih subvencija za žitarice koje se izvoze u obliku određenih jakih alkoholnih pića

KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske ekonomske zajednice,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EEZ) br. 2727/75 od 29. listopada 1975. o zajedničkoj organizaciji tržišta žitarica (1), kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EEZ) br. 3808/81 (2), a posebno njezin članak 16. stavak 6. i članak 24.,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EEZ) br. 1188/81 od 28. travnja 1981. o utvrđivanju općih pravila dodjele prilagođenih subvencija za žitarice koje se izvoze u obliku određenih jakih alkoholnih pića i kriterija utvrđivanja iznosa tih subvencija te o izmjeni Uredbe (EEZ) br. 3035/80 u pogledu određenih proizvoda koji nisu obuhvaćeni Prilogom II. Ugovoru (3), a posebno njezin članak 12.,

budući da Uredba Komisije (EEZ) br. 1842/81 (4), kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EEZ) br. 3487/81 (5), utvrđuje postupak za dodjelu prilagođenih subvencija za žitarice izvezene u obliku određenih jakih alkoholnih pića;

budući da članak 1. stavak 2. Uredbe (EEZ) br. 1842/81 utvrđuje da izjava o plaćanju sadrži neto masu proizvoda; budući da, štoviše, članak 4. stavak 3. iste Uredbe utvrđuje da upotrijebljene žitarice ili slad moraju biti zdrave i kvalitete primjerene trgovini; budući da, radi jasnoće, treba definirati pojam vlage koji se koristi u toj Uredbi;

budući da sadržaj vlage u žitaricama obično ne prelazi 16 %; budući da se žitarice sa sadržajem vlage koji prelazi 16 % ponekad koriste u proizvodnji viskija; budući da je u skladu s tim potrebno predvidjeti smanjenje; budući da smanjenje treba biti veće u slučajevima kada sadržaj vlage u upotrijebljenim žitaricama prelazi 18 % kako bi se uzela u obzir činjenica da te žitarice nisu sušene;

budući da Uredba Vijeća (EEZ) br. 2731/75 (6), kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EEZ) br. 1156/77 (7), također utvrđuje standardnu metodu ispitivanja sadržaja vlage u žitaricama; budući da je potrebno pozvati se na tu metodu uz istovremenu dozvolu korištenja drugih često korištenih metoda, pod uvjetom da one pružaju dovoljna jamstva;

budući da su mjere predviđene ovom Uredbom u skladu s mišljenjem Upravljačkog odbora za žitarice,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Članak 1. Uredbe (EEZ) br. 1842/81 mijenja se kako slijedi:

1.

Stavku 2. dodaje se sljedeća točka (c):

„(c)

sadržaj vlage.”

2.

Dodaje se sljedeći stavak 3.:

„3.   Za potrebe ove Uredbe, neto masa korištenih žitarica je njihova neto masa sa sadržajem vlage koji ne prelazi 16 %. Ako sadržaj vlage korištenih žitarica prelazi 16 %, ali nije veći od 17 %, masa koju treba uzeti u obzir u smislu plaćanja je neto masa umanjena za 1 %. Ako sadržaj vlage žitarica prelazi 17 %, ali nije veći od 18 %, smanjenje je 2 %. Ako sadržaj vlage korištenih žitarica prelazi 18 %, smanjenje iznosi 2 % za svaki 1 % vlage iznad 16 %.

Standardna metoda utvrđivanja sadržaja vlage žitarica namijenjenih proizvodnji jakih alkoholnih pića iz Uredbe (EEZ) br. 1188/81 u Zajednici jest ona prikazana u Prilogu II. Uredbi (EEZ) br. 2731/75.

Međutim, odobrava se i uporaba drugih često korištenih metoda, pod uvjetom da mogu dovesti do rezultata koji se ne razlikuju od rezultata standardne metode za više od pet decimalnih mjesta.

Države članice obavješćuju Zajednicu o metodama koje se razlikuju od standardne metode Zajednice iz trećeg podstavka.”

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu trećeg dana od dana objave u Službenom listu Europskih zajednica.

Primjenjuje se s učinkom od 1. srpnja 1982.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 20. travnja 1982.

Za Komisiju

Poul DALSAGER

Član Komisije


(1)  SL L 281, 1.11.1975., str. 1.

(2)  SL L 382, 31.12.1981., str. 37.

(3)  SL L 121, 5.5.1981., str. 3.

(4)  SL L 183, 4.7.1981., str. 10.

(5)  SL L 352, 8.12.1981., str. 18.

(6)  SL L 281, 1.11.1975., str. 22.

(7)  SL L 136, 2.6.1977., str. 11.


03/Sv. 025

HR

Službeni list Europske unije

32


31982R2938


L 308/12

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

03.11.1982.


UREDBA KOMISIJE (EEZ) br. 2938/82

od 3. studenoga 1982.

o petoj izmjeni Uredbe (EEZ) br. 1842/81 u vezi s dodjelom prilagođenih subvencija za žitarice koje se izvoze u obliku određenih jakih alkoholnih pića

KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske ekonomske zajednice,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EEZ) br. 2727/75 od 29. listopada 1975. o zajedničkoj organizaciji tržišta žitarica (1), kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EEZ) br. 1451/82 (2), a posebno njezin članak 16. stavak 6. i članak 24.,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EEZ) br. 1188/81 od 28. travnja 1981. o utvrđivanju općih pravila za dodjelu subvencija prilagođenih u slučaju žitarica koje se izvoze u obliku određenih jakih alkoholnih pića i kriteriji utvrđivanja iznosa tih subvencija te o izmjeni Uredbe (EEZ) br. 3035/80 o određenim proizvodima koji nisu obuhvaćeni Prilogom II. Ugovoru (3), a posebno njezin članak 12.,

budući da, prema članku 3. stavku 1. Uredbe (EEZ) br. 1188/81, količine žitarica koje podliježu postupcima unutarnje proizvodnje moraju biti isključene prilikom utvrđivanja količina stavljenih pod nadzor i koeficijenta kako bi se izbjeglo plaćanje izvoznih subvencija za žitarice za koje se ne plaća uvozna pristojba;

budući da je, međutim, količine podložne postupcima unutarnje proizvodnje moguće utvrditi samo nakon što se obave dotični uvozi; budući da se koeficijent ne može utvrditi prije 1. kolovoza svake godine ako se postupci unutarnje proizvodnje primjenjuju tijekom poljoprivredne godine na koju se primjenjuje koeficijent;

budući da je moguće i ukloniti taj nedostatak i ostvariti cilj mjere, čak i kada su količine viskija dobivene postupcima unutarnje proizvodnje uzete u obzir pri utvrđivanju koeficijenta ako je osigurano da se, tamo gdje se koriste postupci unutarnje proizvodnje, određena količina uvezenih žitarica koristi za proizvodnju jakih alkoholnih pića, a nije upisana na izjavu o plaćanju iz članka 1. Uredbe (EEZ) br. 1842/81 (4), kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EEZ) br. 2440/82 (5); budući da se u tim slučajevima od država članica zahtijeva da, prilikom odobravanja uvoza pod postupcima unutarnje proizvodnje, ponderiraju količine žitarica dostavljene carinskim tijelima po koeficijentu jednakom onom iz članka 9. Uredbe (EEZ) br. 1842/81; budući da je, kao posljedica tih radnji, na učinak promjene metode izračuna tog koeficijenta ne utječe promjena metode izračuna količine na koju se primjenjuje;

budući da, ako je odnos između žitarica koje ispunjavaju uvjete članka 9. stavka 2. Uredbe i žitarica koje podliježu postupcima unutarnje proizvodnje značajno izmijenjen ili ako je subvencija za određena odredišta ukinuta, primjena gore navedene metode utvrđivanja koeficijenta dovodi do netočnog rezultata; budući da primjena te metode treba biti dozvoljena samo kada nije potrebno primijeniti odredbe koje se odnose na ove događaje;

budući da su mjere predviđene ovom Uredbom u skladu s mišljenjem Upravljačkog odbora za žitarice,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Uredba (EEZ) br. 1842/81 mijenja se kako slijedi:

1.

Članak 6. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 6.

1.   Za potrebe članka 3. Uredbe (EEZ) br. 1188/81:

(a)

‚ukupne izvozne količine’ znači količina jakih alkoholnih pića koje ispunjavaju uvjete iz članka 9. stavka 2. Ugovora i izvoze se na odredište za koje vrijedi subvencija. Dokazi koje treba podnijeti su oni određeni u članku 12.;

(b)

‚ukupne količine stavljene na tržište’ znači količina jakih alkoholnih pića koje ispunjavaju uvjete iz članka 9. stavka 2. Ugovora koje su konačno otpremljene za prehranu ljudi iz proizvodnih objekata ili skladišta.

2.   Međutim, kada države članice prilikom odobravanja uvoza na temelju postupaka unutarnje proizvodnje:

ponderiraju količinu žitarica dostavljenu carinskim tijelima po koeficijentu iz članka 9., i

osiguravaju da se količina žitarica koja je, kao posljedica ponderiranja, puštena u slobodan promet također koristi za proizvodnju jakih alkoholnih pića iz članka 2. Uredbe (EEZ) br. 1188/81,

‚ukupne izvozne količine’ i ‚ukupne količine stavljene na tržište’ znači količina jakih alkoholnih pića iz stavka 1. i jaka alkoholna pića za koja se smatra da su prošla postupak obrade na temelju postupka unutarnje proizvodnje.

3.   Stavak 2 prva alineja ne primjenjuje se kada su ispunjeni uvjeti primjene članka 3. stavka 2. prve alineje ili članka 5. prve alineje Uredbe (EEZ) br. 1188/81.

4.   Stavak 2. ne dovodi u pitanje prilagodbu koeficijenta kako bi se osiguralo plaćanje uvoznih pristojbi za nusproizvode dobivene postupkom unutarnje proizvodnje, ali koji nisu namijenjeni izvozu.

5.   Kada se primjenjuje stavak 2., žitarice puštene u slobodan promet iz druge alineje tog stavka ne ispunjavaju uvjete za izvozne subvencije.”

2.

Članku 16. dodaje se sljedeći stavak:

„4.   Države članice koje primjenjuju članak 6. stavak 2., dostavljaju, zajedno s podacima navedenima u stavcima 2. i 3., i podatke o količini žitarica iz članka 6. stavka 2. druge alineje.”

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu na dan objave u Službenom listu Europskih zajednica.

Primjenjuje se od 1. kolovoza 1982.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 3. studenoga 1982.

Za Komisiju

Poul DALSAGER

Član Komisije


(1)  SL L 281, 1.11.1975., str. 1.

(2)  SL L 164, 14.6.1982., str. 1.

(3)  SL L 121, 5.5.1981., str. 3.

(4)  SL L 183, 4.7.1981., str. 10.

(5)  SL L 261, 9.9.1982., str. 15.


03/Sv. 025

HR

Službeni list Europske unije

34


31983R1981


L 195/37

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

18.07.1983.


UREDBA KOMISIJE (EEZ) br. 1981/83

od 18. srpnja 1983.

o šestoj izmjeni Uredbe (EEZ) br. 1842/81 u vezi s dodjelom prilagođenih subvencija za žitarice koje se izvoze u obliku određenih jakih alkoholnih pića

KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske ekonomske zajednice,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EEZ) br. 2727/75 od 29. listopada 1975. o zajedničkoj organizaciji tržišta žitarica (1), kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EEZ) br. 1451/82 (2), a posebno njezin članak 16. stavak 6. i članak 24.,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EEZ) br. 1188/81 od 28. travnja 1981. o utvrđivanju općih pravila za dodjelu subvencija prilagođenih u slučaju žitarica koje se izvoze u obliku određenih jakih alkoholnih pića i kriterija utvrđivanja iznosa tih subvencija te o izmjeni Uredbe (EEZ) br. 3035/80 o određenim proizvodima koji nisu obuhvaćeni Prilogom II. Ugovoru (3), a posebno njezin članak 12.,

budući da Uredba (EEZ) br. 1842/81 (4), kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EEZ) br. 2938/82 (5), utvrđuje postupak za dodjelu prilagođenih subvencija za žitarice koje se izvoze u obliku određenih jakih alkoholnih pića;

budući da se u nekim slučajevima umjesto običnog slada koristi zeleni slad; budući da je stoga potrebno utvrditi dozvoljen sadržaj vlage za taj proizvod i koeficijent koji se koristi za izračun ekvivalentne težine slada sa sadržajem vlage zelenog slada od 7 %;

budući da je viski od žitarica opisan u članku 17. Uredbe (EEZ) br. 1842/81 kao viski pripravljen od 15 % ječma ili istovrijedne količine slada i 85 % žitarica; budući da, iako su ove količine u potpunosti vjerojatne, one premašuju ili su manje od onih koje se doista koriste u svakoj destileriji; budući da je stoga primjereno iz navedenog članka 17. izbrisati svako upućivanje na te količine;

budući da su mjere predviđene ovom Uredbom u skladu s mišljenjem Upravljačkog odbora za žitarice,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Uredba (EEZ) br. 1842/81 mijenja se kako slijedi:

1.

Članak 1. stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3.   Za potrebe ove Uredbe, masa žitarica koja se uzima u obzir za izračun plaćanja je neto masa ako sadržaj vlage ne prelazi 16 %. Ako je sadržaj vlage korištenih žitarica veći od 16 %, ali ne prelazi 17 %, masa koja se uzima u obzir je neto masa umanjena za 1 %. Ako je sadržaj vlage korištenih žitarica veći od 17 %, ali ne prelazi 18 %, smanjenje iznosi 2 %. Ako je sadržaj vlage korištenih žitarica veći od 18 %, smanjenje iznosi dva postotna boda za svaki postotni bod iznad 16 %.

Za potrebe ove Uredbe, masa žitarica osim zelenog slada navedenog u članku 10. koju treba uzeti u obzir za izračun plaćanja je neto masa ako sadržaj vlage ne prelazi 7 %. Ako je sadržaj vlage veći od 7 %, ali ne prelazi 8 %, masa koja se uzima u obzir je neto masa umanjena za 1 %. Ako je sadržaj vlage korištenog slada veći od 8 %, smanjenje iznosi dva postotna boda za svaki postotni bod vlage iznad 7 %.

Standardna metoda Zajednice za utvrđivanje sadržaja vlage u žitaricama i sladu namijenjenim za proizvodnju jakih alkoholnih pića iz Uredbe (EEZ) br. 1188/81 jest ona prikazana u Prilogu II. Uredbi (EEZ) br. 2731/75.”

2.

Članak 10. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 10.

Koeficijent koji se koristi za izračun ječmenog ekvivalenta slada iz članka 7. Uredbe (EEZ) br. 1188/81 iznosi 1,33.

Međutim, ako je slad koji se stavlja pod nadzor zeleni slad sadržaja vlage između 43 i 47 %, koeficijent koji se koristi za izračun ekvivalentne količine slada sa sadržajem vlage 7 % iznosi 0,57.”

3.

Članak 17. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 17.

Za potrebe članka 16.:

(a)

‚viski od žitarica’ znači viski pripravljen od slada i žitarica;

(b)

‚viski od slada’ znači viski pripravljen isključivo od slada;

(c)

‚irski viski, kategorija A’ znači viski dobiven od slada i žitarica, sa sadržajem slada manjim od 30 %;

(d)

‚irski viski, kategorija B’ znači viski dobiven od ječma i slada, sa sadržajem slada od najmanje 30 %;

(e)

postotak različitih vrsta žitarica korištenih u proizvodnji jakih alkoholnih pića navedenih u članku 13. stavku 2. utvrđuje se uzimajući u obzir ukupne količine različitih vrsta žitarica korištenih u proizvodnji jakih alkoholnih pića iz članka 2. Uredbe (EEZ) br. 1188/81.”

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu trećeg dana nakon objave u Službenom listu Europskih zajednica.

Ona se primjenjuje od 1. kolovoza 1983.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 18. srpnja 1983.

Za Komisiju

Poul DALSAGER

Član Komisije


(1)  SL L 281, 1.11.1975., str. 1.

(2)  SL L 164, 14.6.1982., str. 1.

(3)  SL L 121, 5.5.1981., str. 3.

(4)  SL L 183, 4.7.1981., str. 10.

(5)  SL L 308, 4.11.1982., str. 12.


03/Sv. 025

HR

Službeni list Europske unije

36


31985R3817


L 368/16

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

30.12.1985.


UREDBA KOMISIJE (EEZ) br. 3817/85

od 30. prosinca 1985.

o izmjeni određenih uredaba koje se odnose na žitarice i rižu zbog pristupanja Portugala i Španjolske

KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske ekonomske zajednice,

uzimajući u obzir Akt o pristupanju Kraljevine Španjolske i Republike Portugala, a posebno njegov članak 396. stavak 2. (1),

budući da je, sukladno članku 396. Akta o pristupanju, potrebno prilagoditi sljedeće Uredbe koje se odnose na žitarice i rižu:

Uredbu Komisije br. 158/67/EEZ od 23. lipnja 1967. (2), kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EEZ) br. 3135/84 (3),

Uredbu Komisije br. 470/67/EEZ od 21. kolovoza 1967. o preuzimanju neoljuštene riže od strane interventnih agencija i utvrđivanju korektivnih iznosa, povećanja i smanjenja cijena koje agencije primjenjuju (4), kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EEZ) br. 3461/80 (5),

Uredbu Komisije (EEZ) br. 1613/71 od 26. srpnja 1971. o utvrđivanju detaljnih pravila za utvrđivanje cijene, osiguranja i vozarine te pristojbi za rižu i lomljenu rižu i korektivne iznose koji se na njih odnose (6), kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EEZ) br. 2117/80 (7),

Uredbu Komisije (EEZ) br. 2622/71 od 9. prosinca 1971. o utvrđivanju detaljnih pravila za uvoz raži iz Turske (8), kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EEZ) br. 3480/80 (9),

Uredbu Komisije (EEZ) br. 2942/73 od 30. listopada 1973. o detaljnim pravilima za primjenu Uredbe Vijeća (EEZ) br. 2412/73 od 24. srpnja 1973. o uvozu riže iz Arapske republike Egipat (10), kako je izmijenjena Uredbom (EEZ) br. 3480/80,

Uredbu Komisije (EEZ) br. 2042/75 od 25. srpnja 1975. o utvrđivanju posebnih detaljnih pravila za primjenu sustava uvoznih i izvoznih dozvola za žitarice i rižu (11), kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EEZ) br. 3168/85 (12),

Uredbu Komisije (EEZ) br. 2102/75 od 11. kolovoza 1975. o određivanju količine krumpira potrebnog za proizvodnju tone škroba (13), kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EEZ) br. 2239/85 (14),

Uredbu Komisije (EEZ) br. 1124/77 od 27. svibnja 1977. o ponovnom definiranju odredišnih zona za povrate izvoznih carina ili pristojbe i za određene izvozne dozvole za žitarice i rižu (15), kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EEZ) br. 501/85 (16),

Uredbu Komisije (EEZ) br. 1031/78 od 19. svibnja 1978. o utvrđivanju detaljnih pravila za uvoz riže u Réunion (17), kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EEZ) br. 405/85 (18),

Uredbu Komisije (EEZ) br. 1570/78 od 4. srpnja 1978. o utvrđivanju detaljnih pravila primjene Uredbe (EEZ) br. 2742/75 o proizvodnim naknadama za škrob i stavljanju izvan snage Uredbe (EEZ) br. 2026/75 (19), kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EEZ) br. 2925/83 (20),

Uredbu Komisije (EEZ) br. 1603/79 od 26. srpnja 1979. o utvrđivanju pravila isplate premije proizvođačima krumpirovog škroba i stavljanju izvan snage Uredbe (EEZ) br. 1809/78 (21), kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EEZ) br. 2293/82 (22),

Uredbu Komisije (EEZ) br. 1974/80 od 22. srpnja 1980. o utvrđivanju općih pravila za primjenu određenih aktivnosti vezanih uz određene akcije pomoći u hrani koja uključuje žitarice i rižu (23), kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EEZ) br. 1059/82 (24),

Uredbu Komisije (EEZ) br. 3656/83 od 23. prosinca 1983. o utvrđivanju detaljnih pravila primjene režima uvoza u 1984., 1985. i 1986. za proizvode obuhvaćene tarifnom oznakom 07.06 Zajedničke carinske tarife koji su podrijetlom iz država nečlanica, osim Tajlanda (25),

Uredbu Komisije (EEZ) br. 3675/83 od 23. prosinca 1983. o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu uvoznog režima primjenjivog na proizvode obuhvaćene tarifnom oznakom 07.06 A Zajedničke carinske tarife podrijetlom iz Tajlanda i izvezene iz te države 1984., 1985. i 1986. (26), kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EEZ) br. 3283/84 (27),

Uredbu Komisije (EEZ) br. 204/84 od 17. srpnja 1984. o određivanju interventnih centara za rižu, osim Vercellija (28),

Uredbu Komisije (EEZ) br. 551/85 od 1. ožujka 1985. o utvrđivanju detaljnih pravila za uvoz riže podrijetlom iz afričkih, karipskih i pacifičkih te prekomorskih država i područja (29);

budući da su započela savjetovanja predviđena člankom 4. stavkom 5. Uredbe Vijeća (EEZ) br. 1418/76 od 21. lipnja 1976. o zajedničkoj organizaciji tržišta riže (30), kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EEZ) br. 1025/85 (31);

budući da, prema članku 2. stavku 3. Ugovora o pristupanju, institucije Europskih zajednica mogu prije pristupanja donijeti mjere navedene u članku 396. Ugovora; budući da te mjere stupaju na snagu podložno datumu stupanja na snagu Ugovora i na taj datum,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

1.   Ovime se brišu upute na Španjolsku u Uredbi br. 158/67/EEZ.

2.   Prilog II. B Uredbi br. 470/67/EEZ zamjenjuje se sljedećom tablicom:

B.   Osnovni prinos nakon prerade

Opis kakvoće riže

Prinos u cijelom zrnu

Ukupan prinos

Balilla, Balilla CG, Balilla Sollana, Bomba, Bombon, Colina Frances, Liso, Matusaka, Monticelli, Pegonil, Ticinese

63

71

Bahia, Carola, Cristal, Girona, Jucar, Navile, Niva, Rosa Marchetti, Senia, Sequial, Stirpe, Vitro

60

70

Aseatico, Arlésienne, Baldo, Bedis, Italpatna Redi, Ribe, Ribello, Ringo, Rizzotto, Rocca, Roma, Romanico, Romeo, Tebre, Volano

59

70

Europa, Espanique A, Istitut de céréales 5593, Silla

58

70

Cesariot, Marateli, Precoce Rossi, Razza

56

68

Arborio, Blue Belle, Blue Bonnet, Institut de céréales 7821

56

70

Delta

55

68

Carnaroli, Vialone nano

55

70

3.   Ovime se brišu sve upute na Španjolsku u Prilozima I., II. i III. Uredbi (EEZ) br. 1613/71.

4.   Na kraju članka 1. Uredbe (EEZ) br. 2622/71 dodaje se sljedeće:

„Tasa especial aplicable a la exportación según el Reglamento no 1234/71 satisfecha con la suma de...”.

5.   Na kraju članka 2. Uredbe (EEZ) br. 2942/72 dodaje se sljedeće:

„Tasa especial aplicada a la esportación”.

6.   Uredba (EEZ) br. 2042/73 mijenja se kako slijedi:

Članku 4. stavku 1. dodaje se sljedeće:

(„Proporción de la restitución de base aplicable a la exportación licitada”),

Članku 4. stavku 2. dodaje se sljedeće:

(„Proporción de la exacción reguladora aplicable a la exportación licitada”),

Članku 6. dodaje se sljedeće:

(„Ayuda alimenticia”),

Članku 7. stavku 1. dodaje se sljedeće:

(„Exacción reguladora a ajustar eventualmente con areglo a las disposicions de la letra b) del apartado 1 del articulo 3 del Reglamento (CEE) no 1579/74”),

(„Direito nivelador a ajustar eventualmente nos termos do n 1, alinea b) do artigo 3o do Regulamento (CEE) n 1579/74”),

Članku 7. stavku 2. prvom podstavku dodaje se sljedeće:

(„Fijación anticipada de la exacción reguladora apicable a la exportación pedida”),

Članku 7. stavku 2. drugom podstavku dodaje se sljedeće:

(„Exacción reguladora aplicable a la exportación a ajustar eventualmente con areglo a las disposiciones del apartado 2 del articulo 4 del Reglamento (CEE) no 1981/74”),

Članku 7. stavku 3. dodaje se sljedeće:

(„Exacción reguladora inaplicable a la exportación”),

Članku 9.a stavku 3. prvom podstavku dodaje se sljedeće:

(„Certficado inutilizable en ausencia de la mención prevista en la casilla 13, articulo 9 bis del Reglamento (CEE) no 2042/75”),

Članku 9.a stavku 3. drugom podstavku dodaje se sljedeće:

(„Destino obligatorio comunicado el. ……”).

7.   Prilog Uredbi (EEZ) br. 2102/75 mijenja se kako slijedi:

Stupac 1.:

„Peso bajo agua de 5050 gr de patatas (en gramos)”,

Stupac 2.:

„Tenor en fécula de patatas (en porcentaje)”,

Stupac 3.:

„Cantidad de patatas necesarias par la fabricación de 1000 kg defécula (en kilogramos)”,

Stupac 4.:

„Precio minimo franco fabrica a pagar por el fabricante de feculas para 1000 kg de patatas (en ECU)”,

Stupac 5.:

„Restitución a la producción por 1000 kg de patatas (en ECU)”,

Stupac 6.:

„Precio minimo a percibir por los productores para 1000 kg de patatas (en ECU)”.

8.   U Prilogu II. zoni A Uredbi (EEZ) br. 1124/77, odredišta „Španjolska, Portugal, Azori i Madeira” zamjenjuju se s „Ceuta i Melilla”.

9.   Uredba (EEZ) br. 1031/78 mijenja se kako slijedi:

Članku 3 stavku 3. prvom podstavku dodaje se sljedeće:

„Documento de subvención arroz Reunión (articulo 11 bis del reglamento (CEE) no 1418/76)”,

Članku 3 stavku 7. drugom podstavku dodaje se sljedeće:

„Subvención arroz Reunión fijada por anticipo el (fecha de depósito de la demanda del documento)”,

Članku 4. stavku 2. točki (b) dodaje se sljedeće:

„—

Destinado al consumo en la Reunión (articulo 11bis del reglamento (CEE) no 1418/86)”,

Članku 4. stavku 2. točki (c) dodaje se sljedeće:

„—

Subvención arroz Reunión de las formalidades aduaneras de exportación)”

i

„—

Subvención arroz Reunión fijada por anticipo del (fecha de fijación anticipada)”.

10.   Uredba (EEZ) br. 1570/78 mijenja se kako slijedi:

Članku 6 točki (a) drugoj alineji dodaje se sljedeće:

„(Destinado a ser utilizado en ‚cerveleria’ en ‚la fabricación de glucosa’ conforme al procedimiento de hidrólisis directa, ‚en panificación’ o ‚en almidoneria’ conforme a las disposiciones del reglamento no 1570/78)”.

11.   Prilog Uredbi (EEZ) br. 1603/79 mijenja se kako slijedi:

Stupac 1.:

„(Peso bajo agua de 5050 g de patatas (en gramos))”,

Stupac 2.:

„(Tenor en fécula de la patata (en porcentaje”)),

Stupac 3.:

„(Cantidad de patatas necesaria para la fabricación de 1000 kg de fécula (en kilogramos))”,

Stupac 4.:

„(Prima a percibir por el fabricante de féculas para 1000 kg de patatas (en ECUS))”.

12.   Uredba (EEZ) br. 1974/80 mijenja se kako slijedi:

„—

Ajustado del monto compensatorio adhesión”.

13.   Članku 3. Uredbe (EEZ) br. 3656/83 dodaje se sljedeće:

„—

(Exacción reguladora a percibir 6 % ad valorem))”,

„—

(Direito nivelador a cobrar 6 % ad valorem)”.

14.   Uredba (EEZ) br. 3675/83 mijenja se kako slijedi:

Članku 6 stavku 2. točki (a) prvoj alineji dodaje se sljedeće:

„—

Exacción reguladora limitada a 6 % ad valorem/aplicación del acuerdo de cooperación)”,

„—

Direito nivelador limitado a 6 % ad valorem/aplicão do acordo de cooperação)”,

Članku 6 stavku 2. točki (a) drugoj alineji dodaje se sljedeće:

„—

Nombre del barco (indicar el nombre del barco que figura en el certificado de exportación taïlandés”,

„—

Nome do barco (indicar o nome do barco constante do certificado de exportação tailandês”,

Članku 6 stavku 2. točki (a) trećoj alineji dodaje se sljedeće:

„—

Numero y fecha del certificado de exportación taïlandés)”,

„—

(Número e data do certificado de exportação tailandès)”.

15.   Prilogu Uredbi (EEZ) br. 2047/84 dodaje se sljedeće:

„4.   ŠPANJOLSKA

Regija

Interventni centar

Aragón

Grañen

Cataluña

Aldea-Tortosa

Valencia

Albal-Silla

Sucea

Cullera

Murcia

Calasparra

Extremadura

Don Benito

Montijo

Madrigaleja

Andalucía

Coria del Río

Las Caberas de San Juan

La Puebla del Río

Los Palacios”.

16.   Uredba (EEZ) br. 551/85 mijenja se kako slijedi:

Članku 2. stavku 2. dodaje se sljedeće:

„(Tasa especial percibida a la exportación del arroz)”,

Članku 3. stavku 1. točki (a) dodaje se sljedeće:

„(Exacción reguladora reducida ACP/PTU)”.

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu 1. ožujka 1986., pod uvjetom da na snagu stupi Ugovor o pristupanju.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 30. prosinca 1985.

Za Komisiju

Frans ANDRIESSEN

Potpredsjednik


(1)  SL L 302, 15.11.1985., str. 23.

(2)  SL L 128, 27.6.1967., str. 2536/67.

(3)  SL L 293, 10.11.1984., str. 11.

(4)  SL L 204, 24.8.1967., str. 8.

(5)  SL L 363, 31.12.1980., str. 7.

(6)  SL L 168, 27.7.1971., str. 28.

(7)  SL L 206, 8.8.1980., str. 15.

(8)  SL L 271, 10.12.1971., str. 22.

(9)  SL L 363, 31.12.1980., str. 84.

(10)  SL L 302, 31.10.1973., str. 1.

(11)  SL L 213, 11.8.1975., str. 5.

(12)  SL L 300, 14.11.1985., str. 28.

(13)  SL L 214, 12.8.1975., str. 9.

(14)  SL L 209, 6.8.1985., str. 29.

(15)  SL L 134, 28.5.1977., str. 53.

(16)  SL L 60, 28.2.1985., str. 26.

(17)  SL L 132, 20.5.1978., str. 72.

(18)  SL L 49, 19.2.1985., str. 5.

(19)  SL L 185, 7.7.1978., str. 22.

(20)  SL L 289, 22.10.1983., str. 36.

(21)  SL L 189, 27.7.1979., str. 58.

(22)  SL L 245, 20.8.1982., str. 19.

(23)  SL L 192, 26.7.1980., str. 11.

(24)  SL L 123, 6.5.1982., str. 20.

(25)  SL L 361, 24.12.1983., str. 23.

(26)  SL L 366, 28.12.1983., str. 41.

(27)  SL L 307, 24.11.1984., str. 20.

(28)  SL L 190, 18.7.1984., str. 5.

(29)  SL L 63, 2.3.1985., str. 10.

(30)  SL L 166, 25.6.1976., str. 1.

(31)  SL L 107, 19.4.1984., str. 13.


03/Sv. 025

HR

Službeni list Europske unije

40


31986R2187


L 190/51

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

11.07.1986.


UREDBA KOMISIJE (EEZ) br. 2187/86

od 11. srpnja 1986.

o sedmoj izmjeni Uredbe (EEZ) br. 1842/81 u odnosu na određene datume za dodjelu subvencija prilagođenih u slučaju žitarica koje se izvoze u obliku određenih jakih alkoholnih pića

KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske ekonomske zajednice,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EEZ) br. 2727/75 od 29. listopada 1975. o zajedničkoj organizaciji tržišta žitarica (1) kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EEZ) br. 1579/86 (2), a posebno njezin članak 16. stavak 6.,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EEZ) br. 1188/81 od 28. travnja 1981. o utvrđivanju općih pravila dodjele subvencija prilagođenih u slučaju žitarica koje se izvoze u obliku određenih jakih alkoholnih pića i kriterija utvrđivanja iznosa tih naknada te o izmjeni Uredbe (EEZ) br. 3035/80 o određenim proizvodima koji nisu obuhvaćeni Prilogom II. Ugovoru (3), a posebno njezin članak 12.,

budući da Uredba Komisije (EEZ) br. 1842/81 (4) kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EEZ) br. 1981/83 (5) utvrđuje detaljna pravila za dodjelu subvencija prilagođenih u slučaju žitarica koje se izvoze u obliku određenih jakih alkoholnih pića;

budući da je, nakon promjene datuma tržišnih godina u sektoru žitarica u skladu s Uredbom (EEZ) br. 1579/86, potrebno prilagoditi datume za utvrđivanje i rok primjenljivosti koeficijenata te određene datume obavješćivanja od strane država članica;

budući da su mjere predviđene ovom Uredbom u skladu s mišljenjem Upravljačkog odbora za žitarice,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Uredba (EEZ) br. 1842/81 mijenja se kako slijedi:

1.

Članak 9. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 9.

Koeficijent iz članka 3. stavka 1. Uredbe (EEZ) br. 1188/81 utvrđuje se prije 1. srpnja svake godine.

Primjenjuje se od tog datuma do 30. lipnja sljedeće godine.

Koeficijent se utvrđuje u skladu s podacima koje države članice dostave za razdoblje od 1. siječnja do 30. prosinca godine koja prethodi njegovom utvrđivanju.”

2.

U članku 16. stavku 2., datum „16. srpnja” zamjenjuje se sa „16. lipnja”.

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu trećeg dana od dana objave u Službenom listu Europskih zajednica.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 11. srpnja 1986.

Za Komisiju

Frans ANDRIESSEN

Potpredsjednik


(1)  SL L 281, 1.11.1975., str. 1.

(2)  SL L 139, 24.5.1986., str. 29.

(3)  SL L 121, 5.5.1981., str. 3.

(4)  SL L 183, 4.7.1981., str. 10.

(5)  SL L 195, 19.7.1983., str. 37.


03/Sv. 025

HR

Službeni list Europske unije

41


31990R3657


L 362/35

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

11.12.1990.


UREDBA VIJEĆA (EEZ) br. 3657/90

od 11. prosinca 1990.

o primjeni zajedničke cijene svinjskih trupova u Portugalu

VIJEĆE EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske ekonomske zajednice,

uzimajući u obzir Akt o pristupanju Španjolske i Portugala, a posebno njegov članak 234. stavak 3.,

uzimajući u obzir prijedlog Komisije,

uzimajući u obzir mišljenje Europskog parlamenta (1),

budući da članak 2. stavak 1. Uredbe Vijeća (EEZ) br. 3653/90 o uvođenju prijelaznih mjera koje uređuju zajedničko uređenje tržišta žitarica i riže u Portugalu (2) predviđa primjenu zajedničke cijene svih krmnih žitarica u Portugalu od početka druge faze pristupanja;

budući da zajedničku cijenu svinjskih trupova, koja znatno ovisi o cijeni krmnih žitarica, treba stoga od istog dana primijeniti i u Portugalu,

DONIJELO JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Osnovna cijena svinjskih trupova koja se primjenjuje u Portugalu je zajednička cijena.

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu 1. siječnja 1991.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 11. prosinca 1990.

Za Vijeće

Predsjednik

V. SACCOMANDI


(1)  Mišljenje dostavljeno 23. studenoga 1990. (još nije objavljeno u Službenom listu).

(2)  SL L 362, 27.12.1990., str. 28.


03/Sv. 025

HR

Službeni list Europske unije

42


31991R0560


L 062/26

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

07.03.1991.


UREDBA KOMISIJE (EEZ) br. 560/91

od 7. ožujka 1991.

o izmjeni određenih uredaba u vezi sa žitaricama i rižom zbog pristupanja Portugala

KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske ekonomske zajednice,

uzimajući u obzir Akt o pristupanju Španjolske i Portugala,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EEZ) br. 1418/76 od 21. lipnja 1976. o zajedničkoj organizaciji tržišta riže (1), kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EEZ) br. 1866/89 (2), a posebno njezin članak 4. stavak 5. i članak 10. stavak 2.,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EEZ) br. 1180/77 od 17. svibnja 1977. o uvozu određenih poljoprivrednih proizvoda podrijetlom iz Turske u Zajednicu (3), kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EEZ) br. 4016/88 (4), a posebno njezin članak 4.,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EEZ) br. 1250/77 od 17. svibnja 1977. o uvozu riže iz Arapske Republike Egipat (5), a posebno njezin članak 4.,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EEZ) br. 715/90 od 5. ožujka 1990. o prilagodbama koje se primjenjuju na poljoprivredne proizvode i određenu robu prerađenu iz poljoprivrednih proizvoda podrijetlom iz zemalja AKP-a ili iz prekomorskih zemalja i područja (6), kako je izmijenjena Uredbom (EEZ) br. 297/91 (7), a posebno njezin članak 27.,

budući da se, sukladno Aktu o pristupanju, odredbe o zajedničkoj organizaciji tržišta primjenjuju na Portugal od 1. siječnja 1991.; budući da primjena tih odredbi ukazuje na potrebu da se sljedećim uredbama dodaju oznake koje se odnose na Portugal:

Uredbi Komisije (EEZ) br. 2622/71 od 9. prosinca 1971. o detaljnim pravilima za uvoz raži iz Turske (8), kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EEZ) br. 3817/85 (9)

Uredbi Komisije (EEZ) br. 2942/73 od 30. listopada 1973. o detaljnim pravilima za primjenu Uredbe Vijeća (EEZ) br. 2412/73 od 24. srpnja 1973. o uvozu riže iz Arapske Republike Egipat (10), kako je izmijenjena Uredbom (EEZ) br. 3817/85,

Uredbi Komisije (EEZ) br. 2047/84 od 17. srpnja 1984. o određivanju interventnih centara za rižu osim Vercellija (11), kako je izmijenjena Uredbom (EEZ) br. 3817/85,

Uredbi Komisije (EEZ) br. 999/90 od 20. travnja 1990. o utvrđivanju detaljnih pravila za uvoz riže podrijetlom iz zemalja Afrike, Kariba i Tihoga oceana (zemlje AKP-a) i prekomorskih zemalja i područja (12);

budući da su mjere predviđene ovom Uredbom u skladu s mišljenjem Upravljačkog odbora za žitarice,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

1.   Članku 1. Uredbe (EEZ) br. 2622/71 dodaje se sljedeće:

„Imposição especial de exportação, nos termos do Regulamento (CEE) no 1234/71, paga num montante de …”

2.   Sljedeće se dodaje na kraju članka 2. Uredbe (EEZ) br. 2942/73:

„Aplicada a imposição especial de exportação”.

3.   Sljedeće se dodaje Prilogu Uredbi (EEZ) br. 2047/84:

„5.   PORTUGAL

Regija

Interventni centar

Beira Litoral

Granja do Ulmeiro

Amieira

Louriçal

Caldas da Rainha

Ribatejo

Coruche

Mora

Pavia

Ponte de Sôr

Vale de Figueira

Alentejo

Alcàcer do Sal

Águas de Moura

Ferreira do Alentejo.”

4.   Uredba (EEZ) br. 999/90 mijenja se kako slijedi:

 

Sljedeće se dodaje članku 2. stavku 2.:

„Imposição especial cobrada na exportação do arroz”.

 

Sljedeće se dodaje članku 3. stavku 1. točki (a):

„Direito nivelador reduzido ACP/PTU”.

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu trećeg dana od dana objave u Službenom listu Europskih zajednica.

Ona se primjenjuje s učinkom od 1. siječnja 1991.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 7. ožujka 1991.

Za Komisiju

Ray MAC SHARRY

Član Komisije


(1)  SL L 166, 25.6.1976., str. 1.

(2)  SL L 177, 24.6.1989., str. 1.

(3)  SL L 142, 9.6.1977., str. 10.

(4)  SL L 358, 27.12.1988., str. 3.

(5)  SL L 146, 14.6.1977., str. 9.

(6)  SL L 84, 30.3.1990., str. 85.

(7)  SL L 36, 8.2.1991., str. 9.

(8)  SL L 271, 10.12.1971., str. 22.

(9)  SL L 368, 31.12.1985., str. 16.

(10)  SL L 302, 31.10.1973., str. 1.

(11)  SL L 190, 18.7.1984., str. 5.

(12)  SL L 101, 21.4.1990., str. 20.


03/Sv. 025

HR

Službeni list Europske unije

44


31992R0338


L 036/16

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

12.02.1992.


UREDBA KOMISIJE (EEZ) br. 338/92

od 12. veljače 1992.

o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu Uredbe Vijeća (EEZ) br. 3763/91 u pogledu kvote Zajednice za uvoz 8 000 tona pšeničnih posija obuhvaćenih oznakom KN 2302 30 i podrijetlom iz zemalja AKP-a u francuski departman Réunion

KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske ekonomske zajednice,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EEZ) br. 3763/91 od 16. prosinca 1991. o uvođenju posebnih mjera s obzirom na određene poljoprivredne proizvode u korist francuskih prekomorskih departmana (1), a posebno njezin članak 3. stavak 5.,

budući da je člankom 3. stavkom 4. Uredbe (EEZ) br. 3763/91 utvrđeno da se, u granicama godišnje količine od 8 000 tona, na uvoz pšeničnih posija obuhvaćenih oznakom KN 2303 30 iz zemalja AKP-a u francuski prekomorski departman Réunion ne primjenjuje uvozna pristojba;

budući da je u prvom redu potrebno utvrditi detaljna pravila za upravljanje tom kvotom; budući da je, u tom kontekstu, potrebno propisati izdavanje uvoznih dozvola nakon razdoblja kontrole te, prema potrebi, odrediti jedinstven koeficijent snižavanja zatraženih količina; budući da je, nadalje, potrebno propisati, u interesu gospodarskih subjekata, mogućnost povlačenja zahtjeva za dozvolu nakon određivanja koeficijenta snižavanja;

budući da je, radi lakšeg upravljanja kvotom, potrebno propisati da Francuska donosi odluke o primjeni jedinstvenog koeficijenta snižavanja zatraženih količina; budući da je zbog takvoga prijenosa ovlasti potrebno redovito obavješćivati Komisiju o odlukama donesenim s tim ciljem;

budući da su mjere propisane ovom Uredbom u skladu s mišljenjem Upravljačkog odbora za žitarice,

DONIJELA JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Ovom se Uredbom utvrđuju detaljna pravila za primjenu godišnje kvote Zajednice za uvoz, koji je izuzet od pristojbe, 8 000 tona pšeničnih posija obuhvaćenih oznakom KN 2302 30 iz zemalja AKP-a u francuski departman Réunion u skladu s člankom 3. stavkom 4. Uredbe Vijeća (EEZ) br. 3763/91.

Članak 2.

1.   Zahtjevi za uvozne dozvole iz kvote iz članka 1. podnose se nadležnom tijelu u Francuskoj koje je imenovano u tu svrhu svakog ponedjeljka do 13.00 sati po briselskom vremenu te, ako je taj dan neradni dan, svakoga prvog radnog dana nakon njega.

2.   Zahtjevima za uvozne dozvole ne smiju biti obuhvaćene količine veće od raspoložive količine kvote.

3.   Ako zahtjevi za uvozne dozvole prekoračuju raspoložive količine, država članica određuje jedinstven koeficijent za smanjene zatraženih količina najkasnije tri radna dana nakon dana podnošenja zahtjeva. U tom slučaju zahtjevi za dozvole mogu se povući na temelju pisanog zahtjeva u roku od jednog radnog dana od datuma određivanja koeficijenta snižavanja.

4.   Dozvole se izdaju najkasnije petog radnog dana od dana podnošenja zahtjeva.

5.   Neovisno o članku 8. stavku 4. Uredbe Komisije (EEZ) br. 3719/88 (2), uvezena količina ne može biti veća od količine navedene u rubrikama 17. i 18. uvozne dozvole. U tu se svrhu u rubriku 19. navedene dozvole unosi vrijednost 0.

6.   Pod naslov „Napomene” u zahtjevu za uvoznu dozvolu te u rubriku 24. uvozne dozvole unosi se „Pristojba se ne primjenjuje (kvota za Réunion) – Uredba (EEZ) br. 338/92”.

7.   Dozvole predstavljaju obvezu uvoza iz zemalja AKP-a. U zahtjevima za dozvolu i u dozvolama u polju 8. navodi se zemlja AKP-a koja je zemlja podrijetla.

8.   Uvozne dozvole vrijede 45 dana od datuma izdavanja. Stopa osiguranja u vezi s dozvolama iznosi 16 ECU-a po toni.

9.   Francuska obavješćuje Komisiju o odlukama koje donese za provedbu odredaba ovog članka teleksom ili telefaksom svakoga petka do 13.00 sati po briselskom vremenu. Te se informacije prenose odvojeno od informacija u vezi s drugim zahtjevima za uvozne dozvole u sektoru žitarica.

Članak 3.

Ova Uredba stupa na snagu sedmog dana od dana objave u Službenom listu Europskih zajednica.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 12. veljače 1992.

Za Komisiju

Ray MAC SHARRY

Član Komisije


(1)  SL L 356, 24.12.1991., str. 1.

(2)  SL L 331, 2.12.1988., str. 1.


03/Sv. 025

HR

Službeni list Europske unije

46


31992R1776


L 182/27

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

30.06.1992.


UREDBA KOMISIJE (EEZ) br. 1776/92

od 30. lipnja 1992.

o skladištenju proizvoda od žitarica i riže u carinskim skladištima prije izvoza

KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske ekonomske zajednice,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EEZ) br. 2727/75 od 29. listopada 1975. o zajedničkoj organizaciji tržišta žitarica (1), kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EEZ) br. 674/92 (2), a posebno njezin članak 16. stavak 6.,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EEZ) br. 1418/76 od 21. lipnja 1976. o zajedničkoj organizaciji tržišta riže (3), kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EEZ) br. 674/92, a posebno njezin članak 17.,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EEZ) br. 2503/88 od 25. srpnja 1988. o carinskim skladištima (4), a posebno njezin članak 18.,

budući da je postupanje s proizvodima smještenim u carinska skladišta ograničeno na određene standardne aktivnosti navedene u članku 28. stavku 4. Uredbe Komisije (EEZ) br. 3665/87 (5); budući da svi ostali oblici postupanja moraju biti izričito odobreni za svaki sektor u kojem su dozvoljeni;

budući da je za učinkovitu uporabu postojećega skladišnoga kapaciteta potrebno, za određene proizvode iz sektora žitarica i riže, omogućiti skladištenje više od jedne serije u istom silosu ili skladištu ako su partije obuhvaćene istim tarifnim podbrojem nomenklature za subvencije;

budući da, radi jasne identifikacije žitarica iz intervencije, ne treba dozvoliti njihovo skladištenje zajedno sa žitaricama Zajednice sa slobodnog tržišta;

budući da su mjere propisane ovom Uredbom u skladu s mišljenjem Upravljačkog odbora za žitarice,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Proizvodi navedeni u članku 1. točkama (a), (b) i (c) Uredbe (EEZ) br. 2727/75, proizvodi pod oznakama KN 1102 i 1107 i proizvodi navedeni u članku 1. točki (a) Uredbe (EEZ) br. 1418/76 koji se skladište u rasutom stanju u okviru postupaka za carinska skladišta ili carinsku slobodnu zonu s ciljem plaćanja subvencija unaprijed u skladu s Uredbom Vijeća (EEZ) br. 565/80 (6) mogu se, uz aktivnosti navedene u članku 28. stavku 4. Uredbe (EEZ) br. 3665/87, miješati na istoj skladišnoj lokaciji s drugim proizvodima koji su pod istim tarifnim podbrojem iz nomenklature za subvencije i koji imaju ista tehnička svojstva te koji također ispunjavaju uvjete za dodjelu izvoznih subvencija i koji su isto tako na temelju Uredbe (EEZ) br. 3665/87 ili Uredbe (EEZ) br. 565/80.

Proizvodi iz intervencije mogu se, međutim, skladištiti samo s drugim proizvodima iz intervencije.

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu sedmog dana od dana objave u Službenom listu Europskih zajednica.

Ona se primjenjuje od 1. srpnja 1992.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 30. lipnja 1992.

Za Komisiju

Ray MAC SHARRY

Član Komisije


(1)  SL L 281, 1.11.1975., str. 1.

(2)  SL L 73, 19.3.1992., str. 7.

(3)  SL L 166, 25.6.1976., str. 1.

(4)  SL L 225, 15.8.1988., str. 1.

(5)  SL L 351, 14.12.1987., str. 1.

(6)  SL L 62, 7.3.1980., str. 5.


03/Sv. 025

HR

Službeni list Europske unije

47


31993R0638


L 069/7

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

17.03.1993.


UREDBA VIJEĆA (EEZ) br. 638/93

od 17. ožujka 1993.

o izmjeni Uredbe (EEZ) br. 1035/72 o zajedničkoj organizaciji tržišta voća i povrća i Uredbe (EEZ) br. 827/68 o zajedničkoj organizaciji tržišta određenih proizvoda iz Priloga II. Ugovoru

VIJEĆE EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske ekonomske zajednice, a posebno njegov članak 43.,

uzimajući u obzir prijedlog Komisije (1),

uzimajući u obzir mišljenje Europskog parlamenta (2),

uzimajući u obzir mišljenje Gospodarskog i socijalnog odbora (3),

budući da je zbog razvoja proizvodnje Zajednice proizvoda poput ananasa, avokada, manga i guave, posebno nakon pristupanja Španjolske i Portugala i rasta trgovine u tim zemljama, primjereno uključiti te proizvode u područje primjene Uredbe (EEZ) br. 1035/72 (4);

budući da rajske smokve nisu bile uključene u Uredbu o zajedničkom uređenju tržišta banana zbog njihove prirode; budući da rajske smokve moraju biti obuhvaćene određenom tržišnom organizacijom od 1. siječnja 1993.; budući da se čini primjerenim uključiti ih u zajedničko uređenje tržišta voća i povrća;

budući da uključivanje avokada, guava, manga i mangostina na popis proizvoda koji su obuhvaćeni Uredbom (EEZ) br. 1035/72 podrazumijeva njihovo povlačenje iz Uredbe (EEZ) br. 827/68 (5); budući da Prilog toj Uredbi treba na odgovarajući način izmijeniti;

budući da Uredba (EEZ) br. 1035/72 omogućava državama članicama primjenu količinskih ograničenja u pogledu voća i povrća pod uvjetima utvrđenim u Prilogu III. toj Uredbi; budući da su te mjere nespojive s jedinstvenim tržištem, čija je uspostava završena 1. siječnja 1993.; budući da je te odredbe stoga potrebno staviti izvan snage;

budući da treba osigurati mogućnost, u pogledu pojedinih osjetljivih proizvoda koji se uvoze u relativno velikim količinama, uspostave sustava uvoznih dozvola; budući da treba osigurati, kako bi se osiguralo da primjena toga sustava bude što djelotvornije ograničena, da uvođenje tog sustava podliježe postupku Upravnog odbora;

budući da je s ciljem osiguranja neometanog rada sustava potrebno odrediti da je za izdavanje uvoznih dozvola potrebno uspostaviti sredstvo osiguranja kojim se osigurava da će poduzeće izvršiti uvoz tijekom razdoblja valjanosti dozvola,

DONIJELO JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Uredba (EEZ) br. 1035/72 mijenja se kako slijedi:

1.

Sljedeći proizvodi dodaju se u tablicu iz članka 1. stavka 2.

Oznaka KN

Naziv

„ex 0803 00

rajske smokve

0804 30 00

ananas

0804 40

avokado

0804 50 00

guava, mango i mangostin”

2.

Drugi podstavak članka 22. stavka 1., članak 22. stavak 2. i Prilog III., (Popis naveden u članku 22.), briše se.

3.

Dodaje se sljedeći članak:

„Članak 22.b

1.   Dopušta se uvođenje sustava uvoznih dozvola u skladu s postupkom utvrđenim u članku 33., u pogledu jednog ili više proizvoda navedenih u tablici iz članka 1. stavka 2. radi omogućavanja ocjene njihovog tržišnog napretka.

U slučajevima primjene prvog podstavka, dozvolu izdaju države članice svim zainteresiranim stranama koje za to podnesu zahtjev, bez obzira na činjenicu gdje ta strana ima sjedište u Zajednici.

Za izdavanje dozvole potrebno je uspostaviti sredstvo osiguranja kojim se osigurava da će uvoz biti izvršen tijekom razdoblja važenja dozvole.

Dozvole su valjane u cijeloj Zajednici.

2.   Popis proizvoda za koje su potrebne uvozne dozvole kao i sva ostala detaljna pravila za primjenu ovog članka utvrđuju se u skladu s postupkom iz prvog podstavka stavka 1.”

Članak 2.

Dolje navedeni proizvodi ovim se povlače iz Priloga Uredbi (EEZ) br. 827/68:

0804 40

avokado,

0804 50 00

guava, mango i mangostin.

Članak 3.

Ova Uredba stupa na snagu na dan objave u Službenom listu Europskih zajednica.

Primjenjuje se od 1. siječnja 1993.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 17. ožujka 1993.

Za Vijeće

Predsjednik

B. WESTH


(1)  SL C 307, 25.11.1992., str. 10.

(2)  Mišljenje od 12. ožujka 1993. (još nije objavljeno u Službenom listu).

(3)  SL C 73, 15.3.1993., str. 78.

(4)  SL L 118, 20.5.1972., str. 1. Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EEZ) br. 1754/92 (SL L 180, 1.7.1992., str. 23.).

(5)  SL L 151, 30.6.1968., str. 16. Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EEZ) br. 789/89 (SL L 85, 30.3.1989., str. 3.).


03/Sv. 025

HR

Službeni list Europske unije

49


31994R1549


L 166/41

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

30.06.1994.


UREDBA KOMISIJE (EZ) br. 1549/94

od 30. lipnja 1994.

o izmjeni uredaba (EEZ) br. 388/92, (EEZ) br. 1727/92 i (EEZ) br. 1728/92 o utvrđivanju detaljnih provedbenih pravila za posebne mjere za opskrbu francuskih prekomorskih departmana, Azora, Madeire i Kanarskih otoka proizvodima od žitarica

KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EEZ) br. 3763/91 od 16. prosinca 1991. o uvođenju posebnih mjera s obzirom na određene poljoprivredne proizvode u korist francuskih prekomorskih departmana (1), kako je izmijenjena Uredbom Komisije (EEZ) br. 3714/92 (2), a posebno njezin članak 2. stavak 6.,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EEZ) br. 1600/92 od 15. lipnja 1992. s obzirom na posebne mjere za Azorske otoke i Madeiru u vezi s određenim poljoprivrednim proizvodima (3), kako je zadnje izmijenjena Uredbom Komisije (EEZ) br. 1974/93 (4), a posebno njezin članak 10.,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EEZ) br. 1601/92 od 15. lipnja 1992. s obzirom na posebne mjere za Kanarske otoke u vezi s određenim poljoprivrednim proizvodima (5), kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EEZ) br. 1974/93, a posebno njezin članak 3. stavak 4.,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EEZ) br. 1766/92 od 30. lipnja 1992. o zajedničkoj organizaciji tržišta žitarica (6), kako je izmijenjena Uredbom Komisije (EEZ) br. 2193/93 (7), a posebno njezin članak 26. stavak 3.,

budući da je člankom 6. Uredbe Komisije (EEZ) br. 388/92 (8), kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 329/94 (9), (EEZ) br. 1727/92 (10), kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 1075/94 (11) i (EEZ) br. 1728/92 (12), kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 1157/94 (13), predviđena prilagodba iznosa dodijeljene potpore na temelju razlike u pragu cijene za predmetne žitarice između mjeseca u kojem se podnose zahtjevi za potvrdu o potpori i mjeseca u kojem je unesen svaki upis u potvrdu; budući da se upisi u potvrdu za francuske prekomorske departmane unose u skladu s člankom 3. stavkom 6. Uredbe Komisije (EEZ) br. 131/92 (14), kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EEZ) br. 2596/93 (15), a za Kanarske otoke te Azore i Madeiru u skladu s člankom 4. stavkom 7. Uredbe Komisije (EEZ) br. 1695/92 (16), kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EEZ) br. 2596/93 i (EEZ) br. 1696/92 (17), kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EEZ) br. 2596/93; budući da upise u potvrdu o „potpori” unose lokalne vlasti na odredištu prilikom predočavanja proizvoda na koji se potvrda odnosi;

budući da se zajedničke cijene znatno smanjuju s učinkom od tržišne godine 1993./1994.; budući da će, zbog vremena potrebnog pošiljci da stigne u francuske prekomorske departmane, Azore, Madeiru i Kanarske otoke iz kontinentalnog dijela Zajednice, ta prilagodba vjerojatno naštetiti gospodarskim subjektima koji moraju do kraja poljoprivredne godine ispuniti obveze u vezi s opskrbom; budući da je stoga od vitalne važnosti odstupiti od tih odredbi kako bi se olakšao prijelaz iz tržišne godine 1993./1994. u 1994./1995.;

budući da su mjere predviđene ovom Uredbom u skladu s mišljenjem Upravljačkog odbora za žitarice,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Prilagodba predviđena u članku 6. Uredbe (EEZ) br. 388/92, (EEZ) br. 1727/92 i (EEZ) br. 1728/92 ne primjenjuje se ako gospodarski subjekt nadležnim tijelima u odredišnoj regiji predoči dokaz da su žitarice i proizvodi od žitarica, s izuzetkom kukuruza i sirka, predloženi za upis u potvrdu o potpori otpremljeni prije 1. srpnja 1994. ili, u slučaju kukuruza ili sirka, prije 1. listopada 1994.

Dokaz se predočava pomoću teretnice ili drugog prijevoznog dokumenta koji pruža dovoljno jamstvo i koji je uredno sastavljen u trenutku otpremanja.

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu dan nakon objave u Službenom listu Europskih zajednica.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 30. lipnja 1994.

Za Komisiju

René STEICHEN

Član Komisije


(1)  SL L 356, 24.12.1991., str. 1.

(2)  SL L 378, 23.12.1992., str. 23.

(3)  SL L 173, 27.6.1992., str. 1.

(4)  SL L 180, 23.7.1993., str. 26.

(5)  SL L 173, 27.6.1992., str. 13.

(6)  SL L 181, 1.7.1992., str. 21.

(7)  SL L 196, 5.8.1993., str. 22.

(8)  SL L 43, 19.2.1992., str. 16.

(9)  SL L 42, 15.2.1994., str. 3.

(10)  SL L 179, 1.7.1992., str. 101.

(11)  SL L 120, 11.5.1994., str. 1.

(12)  SL L 179, 1.7.1992., str. 104.

(13)  SL L 130, 21.5.1994., str. 9.

(14)  SL L 15, 22.1.1992., str. 13.

(15)  SL L 238, 23.9.1993., str. 24.

(16)  SL L 179, 1.7.1992., str. 1.

(17)  SL L 179, 1.7.1992., str. 6.


03/Sv. 025

HR

Službeni list Europske unije

51


31994R3304


L 341/48

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

21.12.1994.


UREDBA KOMISIJE (EZ) br. 3304/94

od 21. prosinca 1994.

o izmjeni određenih uredaba o žitaricama i riži zbog pristupanja Austrije, Finske i Švedske

KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,

uzimajući u obzir Akt o pristupanju Norveške, Austrije, Finske i Švedske (1), a posebno njegov članak 169. stavak 2.,

budući da je zbog pristupanja Austrije, Finske i Švedske potrebno staviti izvan snage Uredbu Komisije (EEZ) br. 479/88 od 22. veljače 1988. o utvrđivanju operativnih pravila za godišnju carinsku kvotu Zajednice od 2 500 tona neprženog slada obuhvaćenog oznakom Kombinirane nomenklature 1107 10 99, podrijetlom i dovezenoga iz Finske (2) te izmjene sljedećih uredbi:

Uredbe Komisije (EEZ) br. 2145/92 od 29. srpnja 1992. o redefiniranju odredišnih zona za izvozne subvencije, izvozne pristojbe i određene izvozne dozvole za žitarice i rižu (3),

Uredbe Komisije (EEZ) br. 1533/93 od 22. lipnja 1993. o utvrđivanju određenih detaljnih pravila u skladu s Uredbom Vijeća (EEZ) br. 1766/92 o dodjeli izvoznih subvencija za žitarice i mjerama koje se moraju poduzeti u slučaju poremećaja tržišta žitarica (4), kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 120/94 (5),

Uredbe Komisije (EEZ) br. 1621/93 od 25. lipnja 1993. o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu Uredbe Vijeća (EEZ) br. 1766/92 u pogledu sustava za utvrđivanje uvoznih pristojbi za žitarice (6), kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 795/94 (7);

budući da institucije Europske unije mogu, u skladu s člankom 2. stavkom 3. Ugovora o pristupanju (8), prije pristupanja usvojiti mjere iz članka 169. Akta o pristupanju koje stupaju na snagu podložno stupanju na snagu i na dan stupanja na snagu Ugovora,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

1.   Uredba (EEZ) br. 479/88 stavlja se izvan snage.

2.   Riječi „Švedska” i „Finska” brišu se iz Područja II. (c) u Prilogu Uredbi (EEZ) br. 2145/92.

3.   Riječ „Austrija” briše se iz članka 14.a Uredbe (EEZ) br. 1533/93.

4.   Upute na Švedsku i Finsku iz Priloga I. Uredbi (EEZ) br. 1621/92 brišu se.

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu podložno stupanju na snagu i na dan stupanja na snagu Ugovora o pristupanju Norveške, Austrije, Finske i Švedske.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 21. prosinca 1994.

Za Komisiju

René STEICHEN

Član Komisije


(1)  SL C 241, 29.8.1994., str. 21.

(2)  SL L 49, 23.2.1988., str. 8.

(3)  SL L 214, 30.7.1992., str. 20.

(4)  SL L 151, 23.6.1993., str. 15.

(5)  SL L 21, 26.1.1994., str. 1.

(6)  SL L 155, 26.6.1993., str. 36.

(7)  SL L 92, 9.4.1994., str. 17.

(8)  SL C 241, 29.8.1994., str. 9.


03/Sv. 025

HR

Službeni list Europske unije

52


31995R1319


L 127/8

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

09.06.1995.


UREDBA KOMISIJE (EZ) br. 1319/95

od 9. lipnja 1995.

o izmjeni Uredbe (EEZ) br. 338/92 o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu Uredbe Vijeća (EEZ) br. 3763/91 u pogledu kvote Zajednice za uvoz 8 000 tona pšeničnih posija obuhvaćenih oznakom KN 2302 30 i podrijetlom iz zemalja AKP-a u francuski departman Réunion

KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EEZ) br. 3763/91 od 16. prosinca 1991. o uvođenju posebnih mjera s obzirom na određene poljoprivredne proizvode u korist francuskih prekomorskih departmana (1), kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 3290/94 (2), a posebno njezin članak 3. stavak 5.,

budući da provedba Sporazuma o poljoprivredi iz Urugvajske runde zahtijeva značajne izmjene dogovora o uvozu; budući da se stoga moraju, na odgovarajući način, prilagoditi detaljna pravila za primjenu Uredbe Komisije (EEZ) br. 338/92 (3);

budući da su mjere predviđene ovom Uredbom u skladu s mišljenjem Upravljačkog odbora za žitarice,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Članak 1. Uredbe (EEZ) br. 338/92 zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 1.

Ovom se Uredbom utvrđuju detaljna pravila za primjenu godišnje kvote Zajednice za uvoz, koji je izuzet od uvozne pristojbe, 8 000 tona pšeničnih posija obuhvaćenih oznakom KN 2302 30 i podrijetlom iz zemalja AKP-a u francuski departman Réunion u skladu s člankom 3. stavkom 4. Uredbe (EEZ) br. 3763/91.”

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu trećeg dana od dana objave u Službenom listu Europskih zajednica.

Primjenjuje od 1. srpnja 1995.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 9. lipnja 1995.

Za Komisiju

Franz FISCHLER

Član Komisije


(1)  SL L 356, 24.12.1991., str. 1.

(2)  SL L 349, 31.12.1994., str. 105.

(3)  SL L 36, 13.2.1992., str. 16.


03/Sv. 025

HR

Službeni list Europske unije

53


31995R1517


L 147/51

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

29.06.1995.


UREDBA KOMISIJE (EZ) br. 1517/95

od 29. lipnja 1995.

o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu Uredbe (EEZ) br. 1766/92 u pogledu aranžmana za izvoz i uvoz krmne smjese na temelju žitarica te o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1162/95 o utvrđivanju posebnih detaljnih pravila za primjenu sustava uvoznih i izvoznih dozvola za žitarice i rižu

KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EEZ) br. 1766/92 od 30. lipnja 1992. o zajedničkoj organizaciji tržišta žitarica (1), kako je zadnje izmijenjena Aktom o pristupanju Austrije, Finske i Švedske te Uredbom (EZ) br. 3290/94 (2) i posebno njezinim člankom 10. stavkom 4., člankom 11. stavkom 4., člankom 13. stavkom 11. i člankom 16. stavkom 2.,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EEZ) br. 1418/76 od 21. lipnja 1976. zajedničkoj organizaciji tržišta riže (3), kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 3290/94, i posebno njezin članak 13. stavak 4., članak 14. stavak 16. i članak 17.,

budući da, ovisno o svom sastavu, pripremljena životinjska hrana pod oznakom KN 2309 spada u područje primjene Uredbe (EEZ) br. 1766/92 ili Uredbe Vijeća (EEZ) br. 804/68 od 27. lipnja 1968. o zajedničkoj organizaciji tržišta mlijeka i mliječnih proizvoda (4), kako je zadnje izmijenjena Aktom o pristupanju Austrije, Finske i Švedske te Uredbom (EZ) br. 3290/94; budući da, u slučaju da su ti proizvodi obuhvaćeni Uredbom (EEZ) br. 1766/92, uvozne pristojbe zamjenjuju se uvoznim carinama od 1. srpnja 1995.;

budući da se člankom 9. Uredbe (EEZ) br. 1766/92 zahtijeva podnošenje izvozne ili uvozne dozvole za proizvode iz članka 1. te Uredbe, koji uključuju pripravke kakvi se koriste za prehranu životinja;

budući da članak 13. Uredbe (EEZ) br. 1766/92 predviđa odobrenje izvozne subvencije u vezi s dobrima navedenima u Prilogu A toj Uredbi; budući da je glavni cilj subvencije nadoknađivanje razlike između cijena osnovnih proizvoda u Zajednici i onih na svjetskom tržištu; budući da treba utvrditi opća pravila za dodjeljivanje te subvencije;

budući da, u svrhu plaćanja subvencije treba uzeti u obzir samo one proizvode čija je količina sadržana u krmnoj smjesi, a njihove značajke u potpunosti predstavljaju sastav dotične hrane za životinje temeljene na žitaricama, odnosno, žitarica, brašna od žitarica i nepripremljenih proizvoda dobivenih mljevenjem i obradom žitarica, osim ostalih proizvoda koji su sadržani u hrani za životinje ovog tipa kao dodatak ili u manjim količinama;

budući da iznos subvencije koja se odnosi na ove različite proizvode od žitarica treba posebno uzeti u obzir razliku između cijena na svjetskom tržištu i onih na tržištu Zajednice za osnovne žitarice, to jest kukuruz, pšenicu i ječam;

budući da kod prilagođavanja subvencija utvrđenih unaprijed treba uzeti u obzir čimbenike na temelju kojih se utvrđivala subvencija; budući da kod tog prilagođavanja treba u obzir uzeti sadržaj proizvoda od žitarica;

budući da Uredbu Komisije (EEZ) br. 1913/69 od 29. rujna 1969. o odobravanju i utvrđivanju unaprijed izvoznih subvencija za krmnu smjesu temeljenu na žitaricama (5) kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 1707/94 (6) i Uredbom Komisije (EEZ) br. 1619/93 od 25. lipnja 1993. o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu Uredbe Vijeća (EEZ) br. 1766/92 u vezi s dogovorima koji se primjenjuju na hranu za životinje temeljenu na žitaricama (7) treba staviti izvan snage od 1. srpnja 1995.; budući da ova Uredba preuzima odredbe tih Uredbi i prilagođava ih trenutačnoj tržišnoj situaciji i provedbi dogovora postignutih kao dio urugvajske runde multilateralnih pregovora o trgovini;

budući da, kako je članak 5. stavak 2. Uredbe Komisije (EEZ) br. 891/89 (8), kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 1043/95, ugrađen u članak 4. stavak 2. Uredbe Komisije (EZ) br. 1162/95 od 23. svibnja 1995. o utvrđivanju posebnih detaljnih pravila za primjenu sustava izvoznih i uvoznih dozvola za žitarice i rižu (9), tu Uredbu treba izmijeniti kako bi se dopustilo izdavanje dozvola u skladu s člankom 9. Uredbe (EEZ) br. 1766/92;

budući da Upravljački odbor za žitarice nije dostavio mišljenje u roku koji je odredio njegov predsjednik,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

GLAVA I

Subvencije

Članak 1.

1.   Izvozne subvencije za proizvode na koje se odnose oznake KN 2309 10 11, 2309 10 13, 2309 10 31, 2309 10 33, 2309 10 51, 2309 10 53, 2309 90 31, 2309 90 33, 2309 90 41, 2309 90 43, 2309 90 51 i 2309 90 53 i navedeni su u Prilogu A Uredbi (EEZ) br. 1766/92, dalje u tekstu: „krmna smjesa na temelju žitarica”, utvrđuju se u skladu s ovom Uredbom.

2.   Krmna smjesa na temelju žitarica razvrstana je pod oznakama KN u Prilogu I.

Članak 2.

1.   U danom mjesecu utvrđuje se izvozna subvencija koja se može odobriti za krmnu smjesu na temelju žitarica po toni svake žitarice sadržane u krmnoj smjesi, uzimajući u obzir sljedeće kriterije:

(a)

prosječni iznos subvencija odobrenih u proteklom mjesecu za najčešće korištene osnovne žitarice, prilagođen na temelju povećanja za tekući mjesec;

(b)

prosjek uvoznih carina za najčešće korištene osnovne žitarice;

(c)

mogućnosti i uvjete prodaje za dotične proizvode na svjetskom tržištu;

(d)

potrebu za izbjegavanjem poremećaja na tržištu Zajednice;

(e)

gospodarske aspekte izvoza.

2.   Subvencije se utvrđuju najmanje jednom mjesečno.

Članak 3.

1.   Prema potrebi, subvencija se prilagođava sukladno članku 12. Uredbe (EZ) br. 1162/95. Prilagođavanje se izvodi povećavanjem ili smanjivanjem subvencije za iznos koji nastaje iz prilagođavanja iz članka 12. stavaka 1. i 2. Uredbe (EZ) br. 1162/95, po toni proizvoda od žitarica sadržanog u krmnoj smjesi. Prema potrebi, subvencija se također može uskladiti u okviru cijene mlijeka u prahu za mjesec izvoza.

Korektivni faktor za ovaj proizvod utvrđuje se kako bi se u obzir uzeo iznos potpore odobren za mlijeko u prahu koje se koristi za prehranu životinja tijekom mjeseca izvoza.

2.   Za potrebe primjene članka 13. stavka 8. Uredbe (EEZ) br. 1766/92, iznos nula ne smatra se subvencijom i slijedom toga se ne primjenjuje prilagodba iz članka 12. stavka 3. Uredbe (EZ) br. 1162/95.

Članak 4.

1.   Izvoznik obavješćuje nadležna tijela najkasnije od trenutka dovršetka carinskih formalnosti o ukupnom sastavu krmne smjese koja se temelji na žitaricama, koji određuju postotak svih vrsta proizvoda koji su u nju ugrađeni prema nomenklaturi poljoprivrednih proizvoda za izvozne subvencije i točnu količinu kukuruza i ostalih žitarica.

2.   Države članice poduzimaju sve potrebne korake kako bi osigurale točnost deklaracije.

Članak 5.

Države članice obavješćuju Komisiju svaki dan do 15 sati (prema bruxelleskom vremenu) o količini krmne smjese koja se temelji na žitaricama za koju su podneseni zahtjevi za izdavanje dozvole.

Ova obavijest pravi razliku između zahtjeva s izvoznom subvencijom ili porezom na izvoz i zahtjeva bez subvencije.

Obavijest također navodi najveće količine žitarica koje su ugrađene u krmnu smjesu kako je prikazano na zahtjevima za izdavanje izvozne dozvole.

GLAVA II.

Kaznena klauzula u slučaju nestašice

OPĆE ODREDBE

Članak 6.

1.   U slučaju kada su za jedan ili više proizvoda ispunjeni uvjeti iz članka 16. Uredbe (EEZ) br. 1766/92 i iz članka 17. Uredbe (EEZ) br. 1418/76, Komisija može poduzeti sljedeće mjere:

(a)

primjena poreza na izvoz. Ovaj porez utvrđuje Komisija jednom tjedno. On može varirati ovisno o odredištu;

(b)

potpuna ili djelomična privremena obustava izdavanja izvoznih dozvola;

(c)

potpuno ili djelomično odbijanje zahtjeva za izdavanje izvoznih dozvola koji su u tijeku.

2.   Porez na izvoz iz stavka 1. točke (a) je onaj koji se primjenjuje na dan dovršenja carinskih formalnosti.

Međutim, na zahtjev podnositelja zahtjeva, koji je podnesen istodobno kad i zahtjev za izdavanje dozvole, porez na izvoz koji vrijedi na dan podnošenja zahtjeva za dozvolu primjenjuje se na izvozne postupke koji se provode tijekom razdoblja valjanosti dozvole.

3.   Komisija obavješćuje države članice o svojoj odluci i objavljuje je.

Članak 7.

Za potrebe izračunavanja subvencije, sadržaj krmne smjese na temelju žitarica u mliječnim proizvodima moguće je odrediti množenjem sadržaja laktoze svake tone dotičnih proizvoda s 2.

Članak 8.

U slučajevima u kojima, za potrebe primjene ove Uredbe na izvoz ili uvoz, treba odrediti sadržaj škroba i laktoze, potrebno je utvrditi metode analize, za škrob u skladu s postupcima utvrđenima u članku 23. Uredbe (EEZ) br. 1766/92 i za laktozu u skladu s postupkom utvrđenim u članku 30. Uredbe (EEZ) br. 804/68.

Članak 9.

Članak 4. stavak 2. Uredbe (EZ) br. 1162/95 zamjenjuje se sljedećim:

„2.   Neovisno o članku 13.a Uredbe (EEZ) br. 3719/88 za proizvode na koje se odnose oznake KN 2309 10 11, 2309 10 13, 2309 10 31, 2309 10 33, 2309 10 51, 2309 10 53, 2309 90 31, 2309 90 33, 2309 90 41, 2309 90 43, 2309 90 51 i 2309 90 53, a sadrže manje od 50 % masenog udjela mliječnih proizvoda, zahtjevi za izdavanje izvoznih dozvola prikazuju:

u odjeljku 15., opis proizvoda i njegovu osmeroznamenkastu šifru; u slučaju proizvoda koji pripadaju dvjema ili više susjednim podgrupama, izvoznik može prikazati jedanaesteroznamenkastu nomenklaturu subvencije,

u odjeljku 16., uputa ‚2309’,

u odjeljcima 17. i 18., količinu krmne smjese koja se mora izvesti,

u odjeljku 20., sadržaj proizvoda od žitarica koji se trebaju ugraditi u krmnu smjesu ako je on poznat, uz razlikovanje kukuruza i ostalih žitarica; u suprotnom, ako se koristi odredba navedena u tekstu prije objašnjenja o odjeljku 15. s uputama koje navode dvije ili više podgrupa, s količinama kukuruza i ostalih ugrađenih žitarica prikazanim u zagradama.

Podaci uključeni u zahtjev prikazuju se na izvoznim dozvolama.”

Članak 10.

Uredbe (EEZ) br. 1913/69 i (EEZ) br. 1619/93 stavljaju se izvan snage od 1. srpnja 1995. Međutim, nastavljaju se primjenjivati na dozvole izdane prije 1. srpnja 1995.

Članak 11.

Ova Uredba stupa na snagu trećeg dana od dana objave u Službenom listu Europskih zajednica.

Primjenjuje se na potvrde izdane od 1. srpnja 1995.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 29. lipnja 1995.

Za Komisiju

Franz FISCHLER

Član Komisije


(1)  SL L 181, 1.7.1992., str. 21.

(2)  SL L 349, 31.12.1994., str. 105.

(3)  SL L 166, 25.6.1976., str. 1.

(4)  SL L 148, 28.6.1968., str. 13.

(5)  SL L 246, 30.9.1969., str. 11.

(6)  SL L 180, 14.7.1994., str. 19.

(7)  SL L 155, 26.6.1993., str. 24.

(8)  SL L 94, 7.4.1989., str. 13.

(9)  SL L 106, 11.5.1995., str. 8.


PRILOG

Oznaka KN

Naziv robe

2309

Pripravci kakvi se rabe za prehranu životinja:

ex 2309 10

— Hrana za pse i mačke, pripremljena u pakiranja za pojedinačnu prodaju:

 

— — koja sadrži škrob, glukozu, glukozni sirup, maltodekstrin ili maltodekstrinski sirup iz podbrojeva 1702 30 51 do 1702 30 99, 1702 40 90, 1702 90 50 i 2106 90 55 ili mliječne proizvode:

 

— — — koja sadrži škrob, glukozu, glukozni sirup, maltodekstrin ili maltodekstrinski sirup:

 

— — — — bez sadržaja škroba ili s masenim udjelom škroba od 10 % ili manjim:

2309 10 11

— — — — — bez sadržaja mliječnih proizvoda ili s masenim udjelom mliječnih proizvoda manjim od 10 %

2309 10 13

— — — — — s masenim udjelom mliječnih proizvoda od 10 % ili većim, ali manjim od 50 %

 

— — — — s masenim udjelom škroba većim od 10 %, ali manjim od 30 %:

2309 10 31

— — — — — bez sadržaja mliječnih proizvoda ili s masenim udjelom mliječnih proizvoda manjim od 10 %

2309 10 33

— — — — — — s masenim udjelom mliječnih proizvoda 10 % ili većim, ali manjim od 50 %

 

— — — — s masenim udjelom škroba većim od 30 %:

2309 10 51

— — — — — bez sadržaja mliječnih proizvoda ili s masenim udjelom mliječnih proizvoda manjim od 10 %

2309 10 53

— — — — — s masenim udjelom mliječnih proizvoda od 10 % ili većim, ali manjim od 50 %

ex 2309 90

— — Ostali:

 

— — — Ostali:

 

— — — koji sadrže škrob, glukozu, glukozni sirup, maltodekstrin ili maltodekstrinski sirup iz podbrojeva 1702 30 51 do 1702 30 99, 1702 40 90, 1702 90 50 i 2106 90 55 ili mliječne proizvode:

 

— — — — koji sadrže škrob, glukozu, glukozni sirup, maltodekstrin ili maltodekstrinski sirup:

 

— — — — — bez sadržaja škroba ili s masenim udjelom škroba od 10 % ili manjim:

2309 90 31

— — — — — — bez sadržaja mliječnih proizvoda ili s masenim udjelom mliječnih proizvoda manjim od 10 %

2309 90 33

— — — — — — s masenim udjelom mliječnih proizvoda od 10 % ili većim, ali manjim od 50 %

 

— — — — — s masenim udjelom škroba većim od 10 %, ali manjim od 30 %:

2309 90 41

— — — — — — bez sadržaja mliječnih proizvoda ili s masenim udjelom mliječnih proizvoda manjim od 10 %

2309 90 43

— — — — — — s masenim udjelom mliječnih proizvoda od 10 % ili većim, ali manjim od 50 %

 

— — — — — s masenim udjelom škroba većim od 30 %:

2309 90 51

— — — — — — bez sadržaja mliječnih proizvoda ili s masenim udjelom mliječnih proizvoda manjim od 10 %

2309 90 53

— — — — — — s masenim udjelom mliječnih proizvoda od 10 % ili većim, ali manjim od 50 %


03/Sv. 025

HR

Službeni list Europske unije

57


31997R2467


L 341/3

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

11.12.1997.


UREDBA KOMISIJE (EZ) br. 2467/97

od 11. prosinca 1997.

o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu Uredbe Vijeća (EZ) br. 2200/97 o poboljšanju proizvodnje jabuka, krušaka, bresaka i nektarina u Zajednici

KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 2200/97 od 30. listopada 1997. o poboljšanju proizvodnje jabuka, krušaka, bresaka i nektarina u Zajednici (1), a posebno njezin članak 6.,

budući da je, kako bi se ispunili ciljevi Uredbe (EZ) br. 2200/97, potrebno utvrditi uvjete za dodjeljivanje premije za krčenje stabala jabuka, krušaka, bresaka i nektarina predviđene u toj Uredbi, dalje u tekstu: „premija za krčenje”; budući da je u tu svrhu potrebno odrediti površine i stabla voća koja se smiju krčiti, kao i razinu premije;

budući da je, kako bi se osigurala učinkovitost plana i omogućila ocjena rezultata njegove primjene, potrebno odrediti pojedinosti koje se trebaju uključiti u zahtjev za premiju i provjeravati točnost tih podataka; budući da je potrebno utvrditi izjave koje podnositelji zahtjeva daju o sadnji stabala jabuka, krušaka, bresaka i nektarina na svom gospodarstvu nakon krčenja; budući da je potrebno utvrditi podatke koje države članice dostavljaju Komisiji nakon krčenja; budući da je potrebno razdijeliti podatke prema sorti i proizvodnoj površini kao što je navedeno u prilozima II. i III. Odluci Komisije 77/144/EEZ od 22. prosinca 1976. o utvrđivanju standardnih oznaka i pravila koji uređuju prijepis u oblik za strojno očitavanje podataka pregleda nasada određenih vrsta voćaka te o utvrđivanju granica područja proizvodnje za takve preglede (2), kako je zadnje izmijenjena Odlukom 96/689/EZ (3);

budući da je, u skladu s člankom 1. stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 2200/97, potrebno utvrditi uvjete pod kojima Komisija može mijenjati raspodjelu sredstava država članica koja se navodi u tom članku i uvjete pod kojima države članice određuju površine koje mogu primiti premiju za krčenje;

budući da je, kako bi se otklonio rizik ponovne sadnje iskrčenih stabala, potrebno osigurati da stabla ne bi bila prikladna za takvu uporabu;

budući da je prije plaćanja premije potrebno utvrditi da je krčenje stvarno provedeno;

budući da je potrebno utvrditi odredbe potrebne kako bi se osiguralo poštivanje obveza primatelja premije za krčenje i kako bi se odredile kazne u slučaju nepoštivanja tih obveza;

budući da je operativni događaj za stopu konverzije 1. siječnja godine na koju se odnosi odluka o plaćanju potpora, u skladu s člankom 11. stavkom 2. Uredbe Komisije (EEZ) br. 1068/93 (4), kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 1482/96 (5);

budući da su mjere predviđene ovom Uredbom u skladu s mišljenjem Upravljačkog odbora za voće i povrće,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

1.   Za potrebe primjene primjene Uredbe (EZ) br. 2200/97, u obzir se uzimaju samo zdrava stabla jabuka, krušaka, bresaka i nektarina sposobna za proizvodnju normalnog prinosa jabuka, krušaka, bresaka i nektarina, ali ne stabla jabuka za jabučnicu ili stabla krušaka za kruškovac.

2.   Krčenje se mora odnositi na cjelokupne parcele ili, gdje je potrebno ispuniti uvjete iz članka 2. stavka 1. točke (a) Uredbe (EZ) br. 2200/97, neprekinuti dio jedne parcele.

Članak 2.

1.   Za sve proizvode iz članka 1. stavka 1., premija za krčenje iznosi 5 000 ECU-a po hektaru ako se krči cijeli voćnjak predmetnog proizvoda i 4 000 ECU-a po hektaru u ostalim slučajevima.

2.   Za potrebe primjene stavka 1., voćnjak je onaj koji podnositelj zahtjeva obrađuje na dan 30. listopada 1997.

Članak 3.

1.   Zahtjevi za premiju za krčenje podnose se nadležnim tijelima država članica prije početka krčenja, a najkasnije do 15. veljače 1998. Države članice mogu odrediti raniji rok za podnošenje. Zahtjevi moraju sadržavati sljedeće:

(a)

ime i adresu podnositelja zahtjeva;

(b)

naziv, ako postoji, i adresu predmetnog gospodarstva;

(c)

za sve parcele zasađene stablima jabuka, krušaka, bresaka i/ili nektarina, ukupnu površinu zasađenu tim vrstama, razdijeljenu po vrstama, i podatke upravne prirode, iz zemljišnih knjiga i/ili u grafičkom obliku, potrebne za identificiranje i lociranje parcela i zasađene površine;

(d)

za sve parcele na kojima se treba provesti krčenje i za koje je podnesen zahtjev za premiju, ukupan broj stabala u smislu članka 1. stavka 1., razdijeljen po vrstama, i podjelu po sortama za zasađenu površinu;

(e)

kad je to potrebno, podatke upravne prirode, iz zemljišnih knjiga i/ili u grafičkom obliku, potrebne za identificiranje i lociranje parcela na kojima je provedeno krčenje u skladu s Uredbom Vijeća (EEZ) br. 1200/90 (6) za stabla jabuka ili u skladu s Uredbom Vijeća (EZ) br. 2505/95 (7) za stabla bresaka i nektarina.

2.   Uza zahtjev se prilaže:

(a)

pismena izjava podnositelja zahtjeva da će se u razdoblju od 15 godina suzdržati prvo od sadnje bilo kakvih stabala jabuka, (osim stabala jabuka za jabučno vino), stabala krušaka, (osim stabala krušaka za kruškovac), stabala bresaka i/ili nektarina na površinama njegovoga gospodarstva na kojem se provodi krčenje i, drugo, od proširenja drugih površina svoga gospodarstva zasađenih stablima jabuka, (osim stablima jabuka za jabučnicu), stablima krušaka, (osim stablima krušaka za kruškovac), stablima bresaka i/ili stablima nektarina;

(b)

pod uvjetima koje utvrđuje nacionalno zakonodavstvo, pismena suglasnost za krčenje vlasnika parcela zasađenih stablima jabuka, krušaka, bresaka i/ili nektarina. Ta suglasnost predstavlja izjavu vlasnika parcela da će u slučaju prodaje, davanja u zakup ili na drugi način prijenosa takvih parcela tijekom razdoblja iz točke (a) prenijeti obveze iz te izjave na novog uzgajivača.

Članak 4.

1.   Nakon zaprimanja zahtjeva za premiju za krčenje, nadležno tijelo provjerama na terenu provjerava podatke sadržane u zahtjevu. Ono prima izjavu iz članka 3. Ono, prema potrebi, utvrđuje da je zahtjev suglasan s Uredbom (EZ) br. 2200/97, s ovom Uredbom i odredbama koje je predmetna država članica usvojila u skladu s člankom 1. stavkom 3. i člankom 4. Uredbe (EZ) br. 2200/97.

2.   Najkasnije do 31. ožujka 1998. države članice prosljeđuju Komisiji popis zahtjeva koji se smatraju osnovanima prema stavku 1. Popis mora sadržavati ukupnu površinu za koju se zahtijeva premija za krčenje, razdijeljenu po vrstama.

3.   Na temelju popisa iz stavka 2. i pod uvjetima iz članka 1. stavka 2. drugog podstavka Uredbe (EZ) br. 2200/97, Komisija, kad je to potrebno, promijeniti raspodjelu sredstava iz članka 1. stavka 2. prvog podstavka te Uredbe.

Članak 5.

1.   Ako nadležno tijelo ustanovi da se ukupan broj zahtjeva, koji se smatraju prihvaćenim u skladu s člankom 4. stavkom 1., odnosi za skupinu proizvođača, na površinu manju od ili jednaku predviđenoj člankom 1. stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 2200/97, podnositelji se odmah obavješćuju o prihvaćanju zahtjeva.

2.   U slučaju kad nadležno tijelo utvrdi da se ukupan broj zahtjeva, koji se smatraju osnovanim u skladu s člankom 4. stavkom 1., odnosi za skupinu proizvođača, na površinu veću od predviđene člankom 1. stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 2200/97, prema potrebi izmijenjenu u skladu s člankom 4. stavkom 3. ove Uredbe, država članica jednom ili s više odluka na temelju kriterija koje definira u skladu s člankom 1. stavkom 3. Uredbe (EZ) br. 2200/97, određuje površine koje ispunjavaju uvjete za premiju za krčenje i odmah o njima obavješćuje podnositelje zahtjeva.

Članak 6.

1.   Postupak krčenja provodi se u roku od dva mjeseca od obavijesti koja se navodi u članku 5., a najkasnije do 30. lipnja 1998.

2.   Iskrčena stabla smatraju se nepogodnim za ponovnu sadnju.

3.   Navedena osoba pismeno obavještava nadležno tijelo o datumu provođenja krčenja. Najkasnije tri mjeseca nakon tog datuma nadležno tijelo provjerom na terenu svih parcela utvrđuje da je krčenje izvršeno u skladu s ovom Uredbom i potvrđuje razdoblje u kojem je ono provedeno.

4.   Premija za krčenje isplaćuje se najkasnije četiri mjeseca nakon utvrđivanja činjenica iz stavka 3.

Članak 7.

1.   Države članice redovitim provjerama na terenu provjeravaju je li obveza iz članka 3. stavka 2. ispunjena, tako da se svaki posjed provjerava najmanje svakih pet godina.

2.   Države članice obavješćuju Komisiju o rezultatima provjera iz stavka 1.

3.   Ako države članice ustanove da obveza iz članka 3. stavka 2. nije ispunjena:

poduzimaju mjere za povrat plaćene premije za krčenje, uvećane za kamate izračunane na temelju vremena od isplate premije do trenutka kad je korisnik vrati,

i

zahtijevaju od počinitelja povrede plaćanje iznosa jednakog plaćenoj premiji za krčenje.

Kamatna stopa iz prvog podstavka je stopa koju primjenjuje Europski monetarni institut na transakcije u ECU-ima, koja se objavljuje u seriji C Službenog lista Europskih zajednica i koja važi na datum neopravdanog plaćanja i uvećana za tri postotna boda.

4.   Iznosi povrata i kamate plaćaju se nadležnoj agenciji za plaćanje i oduzimaju se od izdataka koje financira Europski fond za usmjeravanje i jamstva u poljoprivredi.

Članak 8.

1.   Države članice obavješćuju Komisiju, najkasnije do 30. studenoga 1998., o:

(a)

površinama za koje su podneseni zahtjevi za premiju za krčenje;

(b)

površinama za koje su zahtjevi za premiju za krčenje prihvaćeni u skladu s člankom 5.;

i

(c)

stvarno iskrčenim površinama za koje je plaćena premija za krčenje;

razdijeljenim po vrsti, sorti i proizvodnoj površini.

2.   Države članice obavješćuju Komisiju, najkasnije do 30. studenoga 1998. i za sve proizvodne površine za koje je dodijeljena premija za krčenje, o:

(a)

procjeni površina zasađenih stablima jabuka, krušaka, bresaka i/ili nektarina prije postupka krčenja;

(b)

proizvodnji i povlačenju tijekom posljednjih pet tržišnih godina;

i

(c)

prosječnom prinosu, ili proizvodnji, tijekom posljednjih pet tržišnih godina za površine koje su stvarno iskrčene i za koje je plaćena premija za krčenje;

razdijeljenim po vrstama.

3.   Za potrebe primjene stavaka 1. i 2.:

(a)

sorte i proizvodne površine znači sorte i površine određene u prilozima II. i III. Odluci 77/144/EEZ;

(b)

„posljednjih pet tržišnih godina” znači tržišne godine od 1992./93. do 1996./97. za jabuke i kruške te tržišne godine od 1993. do 1997. za breskve i nektarine.

Članak 9.

Ova Uredba stupa na snagu trećeg dana od dana objave u Službenom listu Europskih zajednica.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 11. prosinca 1997.

Za Komisiju

Franz FISCHLER

Član Komisije


(1)  SL L 303, 6.11.1997., str. 3.

(2)  SL L 47, 18.2.1977., str. 52.

(3)  SL L 318, 7.12.1996., str. 14.

(4)  SL L 108, 1.5.1993., str. 106.

(5)  SL L 188, 27.7.1996., str. 22.

(6)  SL L 119, 11.5.1990., str. 63.

(7)  SL L 258, 28.10.1995., str. 1.


03/Sv. 025

HR

Službeni list Europske unije

60


31998D0292


L 131/28

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

22.04.1998.


ODLUKA KOMISIJE

od 22. travnja 1998.

o stavljanju na tržište genetski modificiranog kukuruza (Zea mays L. linije Bt-11), na temelju Direktive Vijeća 90/220/EEZ

(Tekst značajan za EGP)

(98/292/EZ)

KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,

uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 90/220/EEZ od 23. travnja 1990. o namjernom ispuštanju genetski modificiranih organizama u okoliš (1), kako je zadnje izmijenjena Direktivom Komisije 97/35/EZ (2), a posebno njezin članak 13.,

budući da članci 10. do 18. Direktive 90/220/EEZ utvrđuju postupak Zajednice koji omogućuje nadležnim tijelima pojedine države članice da daju pristanak za stavljanje na tržište proizvoda koji sadrže genetski modificirane organizme ili se sastoje od njih;

budući da je obavijest o stavljanju na tržište takvog proizvoda podnesena nadležnim tijelima Ujedinjene Kraljevine;

budući da je prijavljeno postupanje tim proizvodom u okolišu tijekom uvoza i skladištenja u skladu s njegovom uporabom kao hrana za životinje i za proizvodnju industrijskih proizvoda i hrane, ali ne za daljnju proizvodnju žitarica;

budući da su nadležna tijela Ujedinjene Kraljevine naknadno proslijedila dosje o tom pitanju Komisiji s povoljnim mišljenjem;

budući da su nadležna tijela drugih država članica iznijela primjedbe na spomenuti dosje;

budući da će taj proizvod ući na tržište Zajednice pomiješan s drugim kukuruznim zrnjem, uključujući genetski nemodificirano kukuruzno zrnje, podnositelj obavijesti naknadno je izmijenio predloženu oznaku izvornog dosjea na sljedeći način:

izvoznicima iz zemalja u kojima se uzgaja proizvod, uvoznicima u Zajednicu kao i prerađivačkoj industriji hrane i hrane za životinje u Zajednici dostavit će se dokumentacija s podacima o mogućnosti da se predmetni proizvod pojavi u pošiljkama kukuruza u rasutom stanju,

dokumentacija o proizvodu koju treba dostaviti uključuje, između ostalog, podatke o tome da je proizvod proizveden genetskom modifikacijom, kao i podatke o mogućim uporabama proizvoda,

dokumentacija o proizvodu također navodi mogućnost primjene određenih zahtjeva u pogledu označivanja proizvoda koji se dobivaju od kukuruzne linije Bt-11 u Zajednici;

budući da je podnositelj ponude naknadno dopunio izvorni dosje daljnjim podacima;

budući da je, u skladu s člankom 13. stavkom 3. Direktive 90/220/EEZ, Komisija dužna donijeti odluku u skladu s postupkom utvrđenim u članku 21. te Direktive;

budući da je Komisija tražila mišljenje odgovarajućih Znanstvenih odbora koji su uspostavljeni Direktivom Komisije 97/579/EZ (3) o ovom dosjeu; budući da je Znanstveni odbor za bilje dostavio mišljenje 10. veljače 1998., u kojem je zaključio da nema razloga vjerovati da bi uvoz ovog proizvoda s namjerom da se koristi kao bilo koje drugo kukuruzno zrnje mogao imati bilo kakve štetne posljedice za zdravlje ljudi i okoliš;

budući da je Komisija, nakon razmatranja svake pojedine primjedbe podnesene u svjetlu Direktive 90/220/EEZ, podataka podnesenih u dosjeu i mišljenja Znanstvenog odbora za bilje zaključila kako nema razloga vjerovati da će uvođenje sintetičkog gena cryIA (b) koji pokazuje otpornost na određene štetne parazite i sintetičkog gena pat koji pokazuje toleranciju na herbicide s amonijevim glufosinatom u kukuruz imati ikakve štetne posljedice za zdravlje ljudi i okoliš;

budući da članak 11. stavak 6. i članak 16. stavak 1. Direktive 90/220/EEZ predviđaju dodatne zaštitne mjere ako se pojave informacije o rizicima o predmetnom proizvodu;

budući da su mjere predviđene ovom Odlukom u skladu s mišljenjem odbora osnovanog na temelju članka 21. Direktive 90/220/EEZ,

DONIJELA JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

1.   Ne dovodeći u pitanje ostale propise Zajednice, a posebno Uredbu (EZ) br. 258/97 Europskog parlamenta i Vijeća (4), i podložno stavcima 2. i 3. ovog članka, daje se pristanak nadležnim tijelima Ujedinjene Kraljevine za stavljanje na tržište sljedećeg proizvoda, koji je prijavio Novartis Seeds Inc. (Ref. C/GB/96/M4/1):

zrna genetski modificiranog kukuruza linije Bt-11 koje sadrži:

(a)

sintetičku inačicu gena cryIA (b) dobivenog iz Bacillus thuringiensis, podvrste kurstaki, soja HD1 pod nadzorom promotora 35S iz mozaičkog virusa cvjetače i introna IVS 6 iz gena dehidrogenaze kukuruznog alkohola i terminatora sekvence nopalin sintaze Agrobacterium tumefaciens; te

(b)

sintetičku inačicu gena pat dobivenog iz Streptomyces viridochromogenes pod nadzorom promotora 35S iz mozaičkog virusa cvjetače, introna IVS 2 iz gena dehidrogenaze kukuruznog alkohola i terminatora sekvence nopalin sintaze Agrobacterium tumefaciens.

2.   Pristanak uključuje zrnje koje potječe od križanja kukuruza linije Bt-11 s bilo kojim tradicionalno uzgojenim kukuruzom uvezenim u Zajednicu.

3.   Pristanak uključuje stavljanje na tržište proizvoda koji će se koristiti kao svako drugo kukuruzno zrnje osim za uzgoj.

Članak 2.

Ova je Odluka upućena državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 22. travnja 1998.

Za Komisiju

Ritt BJERREGAARD

Članica Komisije


(1)  SL L 117, 8.5.1990., str. 15.

(2)  SL L 169, 27.6.1997., str. 72.

(3)  SL L 237, 28.8.1997., str. 18.

(4)  SL L 43, 14.2.1997., str. 1.


03/Sv. 025

HR

Službeni list Europske unije

62


31998D0293


L 131/30

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

22.04.1998.


ODLUKA KOMISIJE

od 22. travnja 1998.

o stavljanju na tržište genetski modificiranog kukuruza (Zea mays L. linije T25), na temelju Direktive Vijeća 90/220/EEZ

(Tekst značajan za EGP)

(98/293/EEZ)

KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,

uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 90/220/EEZ od 23. travnja 1990. o namjernom ispuštanju genetski modificiranih organizama u okoliš (1), kako je zadnje izmijenjena Direktivom Komisije 97/35/EZ (2), a posebno njezin članak 13.,

budući da članci od 10. do 18. Direktive 90/220/EEZ utvrđuju postupak Zajednice koji omogućuje nadležnim tijelima pojedine države članice da daju pristanak za stavljanje na tržište proizvoda koji sadrže ili se sastoje od genetski modificiranih organizama;

budući da je prijava o stavljanju na tržište takvog proizvoda podnesena nadležnim tijelima Francuske;

budući da su nadležna tijela Francuske naknadno proslijedila dosje o tom pitanju Komisiji s povoljnim mišljenjem;

budući da su nadležna tijela ostalih država članica iznijela primjedbe na spomenuti dosje;

budući je podnositelj obavijesti naknadno izmijenio predloženu oznaku u izvornom dosjeu tako da:

na vrećama sjemenja koje će se prodati poljoprivrednicima navede kako je proizvod genetski modificiran kako bi postao tolerantan na herbicid amonijev glufosinat,

navede bilo na oznaci vreća sjemenja koje će se prodati poljoprivrednicima ili na popratnoj dokumentaciji da će radi osnovne genetske modifikacije možda biti potrebno primijeniti posebne zahtjeve u vezi s označivanjem uzgojenog materijala te

dostavi podatke u vezi s genetski modificiranim usjevima koji su predmet ove prijave proizvedenim od strane ili uz dozvolu Hoechst Schering AgrEvo GmbH izvan Zajednice, onim tvrtkama za koje se zna da uvoze dotične usjeve u Zajednicu za preradu;

budući da je podnositelj ponude naknadno dopunio izvorni dosje daljnjim podacima;

budući da je, u skladu s člankom 13. stavkom 3. Direktive 90/220/EEZ, Komisija dužna donijeti odluku u skladu s postupkom utvrđenim u članku 21. te Direktive;

budući da je Komisija tražila mišljenje odgovarajućeg Znanstvenog odbora osnovanog Odlukom Komisije 97/579/EZ (3) o ovom dosjeu; budući da je Znanstveni odbor za bilje dostavio mišljenje 10. veljače 1998. u kojem je zaključio da nema razloga vjerovati da bi uvoz ovog proizvoda s namjerom da se koristi kao bilo koje drugo kukuruzno zrnje mogao imati bilo kakve štetne posljedice za zdravlje ljudi i okoliš;

budući da je Komisija nakon razmatranja svake pojedine primjedbe podnesene u svjetlu Direktive 90/220/EEZ, podataka podnesenih u dosjeu i mišljenja Znanstvenog odbora za bilje zaključila kako nema razloga vjerovati da će uvođenje gena koji kodira fosfinotricin-acetiltransferazu i skraćenoga gena koji kodira beta-laktamazu u kukuruz imati ikakve štetne posljedice za zdravlje ljudi i okoliš;

budući da je odobrenje za primjenu kemijskih herbicida na bilje i procjena utjecaja njihove primjene na zdravlje ljudi i okoliš ulazi u područje Uredbe Vijeća 91/414/EEZ od 15. srpnja 1991. o stavljanju sredstava za zaštitu bilja na tržište (4), kako je zadnje izmijenjena Direktivom Komisije 97/73/EZ (5), a ne u područje Direktive 90/220/EEZ;

budući da članak 11. stavak 6. i članak 16. stavak 1. Direktive 90/220/EEZ predviđaju dodatne zaštitne mjere ako se pojave podaci o rizicima u vezi s predmetnim proizvodom;

budući da su mjere predviđene ovom Odlukom u skladu s mišljenjem odbora osnovanog na temelju članka 21. Direktive 90/220/EEZ,

DONIJELA JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

1.   Ne dovodeći u pitanje ostalo zakonodavstvo Zajednice, a posebno Direktive Vijeća 66/402/EEZ (6) i 70/457/EEZ (7) i Uredbu (EZ) br. 258/97 Europskog parlamenta i Vijeća (8) i podložno stavku 2. ovog članka, daje se pristanak nadležnim tijelima Francuske za stavljanje na tržište sljedećeg proizvoda, koji je prijavio AgrEvo France (Ref. C/F/95/12/07):

zrna i sjemenja genetski modificiranog kukuruza (Zea mays L.) s povećanom tolerancijom na amonijev glufosinat iz kukuruzne linije HE/89 genetske promjene T25, koji je transformiran koristeći plazmid pUC/Ac koji sadrži:

(a)

sintetički pat gen koji kodira fosfinotricin-acetiltransferazu koji regulira promotor 35S i terminator sekvence iz mozaičkog virusa cvjetače; te

(b)

skraćeni gen beta-laktamaze kojem nedostaje oko 25 % gena s kraja 5Y, koji, kad je cjelovit, kodira otpornost na betalaktamski antibiotik i Col E1 izvor replikacije pUC.

2.   Pristanak se odnosi na svaki potomak dobiven križanjem predmetnog proizvoda s bilo kojim tradicionalno uzgojenim kukuruzom.

Članak 2.

Ova je Odluka upućena državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 22. travnja 1998.

Za Komisiju

Ritt BJERREGAARD

Članica Komisije


(1)  SL L 117, 8.5.1990., str. 15.

(2)  SL L 169, 27.6.1997., str. 72.

(3)  SL L 237, 28.8.1997., str. 18.

(4)  SL L 230, 19.8.1991., str. 1.

(5)  SL L 353, 24.12.1997., str. 26.

(6)  SL 125, 11.7.1966., str. 2309/66.

(7)  SL L 225, 12.10.1970., str. 1.

(8)  SL L 43, 14.2.1997., str. 1.


03/Sv. 025

HR

Službeni list Europske unije

64


31998D0294


L 131/32

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

22.04.1998.


ODLUKA KOMISIJE

od 22. travnja 1998.

o stavljanju na tržište genetski modificiranog kukuruza (Zea mays L. linije MON 810), na temelju Direktive Vijeća 90/220/EEZ

(Tekst značajan za EGP)

(98/294/EZ)

KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,

uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 90/220/EEZ od 23. travnja 1990. o namjernom ispuštanju genetski modificiranih organizama u okoliš (1), kako je zadnje izmijenjena Direktivom Komisije 97/35/EZ (2), a posebno njezin članak 13.,

budući da članci 10. do 18. Direktive 90/220/EEZ utvrđuju postupak Zajednice koji omogućuje nadležnim tijelima pojedine države članice da daju pristanak za stavljanje na tržište proizvoda koji sadrže genetski modificirane organizme ili se sastoje od njih;

budući da je obavijest o stavljanju na tržište takvog proizvoda podnesena nadležnim tijelima Francuske;

budući da su nadležna tijela Francuske naknadno proslijedila dosje o tom pitanju Komisiji s povoljnim mišljenjem;

budući da su nadležna tijela ostalih država članica iznijela primjedbe na navedeni dosje;

budući je podnositelj obavijesti naknadno izmijenio predloženu oznaku u izvornom dosjeu tako da:

navede na svim vrećama sjemenja da one sadrže sjeme kukuruza dobivenoga genetskom modifikacijom zbog postizanja otpornosti kukuruza s izražavanjem toksina iz bacillus thuringiensisa,

dostavi svim kupcima takvog sjemena tehničke upute koje sadrže iscrpne podatke o razvoju, načinu djelovanja i uporabi sjemena, uključujući uporabu biotehnologije u njihovom razvoju i nužnosti propisane prakse pri rukovanju sa sjemenom otpornim na pesticide,

obavijesti europske trgovce žitom o odobrenju kukuruzne linije MON 810 te da im dostavi potpune podatke o proizvodu,

obavijesti međunarodne trgovce kukuruzom u zemljama u kojima je odobrena proizvodnja kukuruzne linije MON 810, da je ovaj kukuruz odobren za proizvodnju, da je razvijen korištenjem tehnika genetske modifikacije te da pošiljke zrnja mogu sadržavati genetski modificirano zrnje,

obavijesti međunarodne trgovce i odgovarajuća tijela zemalja koje izvoze kukuruz da svaka izjava koja prati međunarodne pošiljke mora biti dana u skladu sa zahtjevima Direktive 90/220/EEZ,

preporuči da izjave koje prate međunarodne pošiljke sadrže upozorenje „može sadržavati modificirano zrnje”;

budući da je podnositelj obavijesti odredio strategiju upravljanja kako bi smanjio razvoj otpornosti insekata te je ponudio da će obavijestiti Komisiju i/ili nadležna tijela država članica o rezultatima nadzora ovog aspekta;

budući da je, u skladu s člankom 13. stavkom 3. Direktive 90/220/EEZ, Komisija dužna donijeti odluku u skladu s postupkom utvrđenim u članku 21. te Direktive;

budući da je Komisija tražila mišljenje odgovarajućeg Znanstvenog odbora koji je osnovan Odlukom Komisije 97/579/EZ (3) o ovom dosjeu; budući da je Znanstveni odbor za bilje dostavio mišljenje 10. veljače 1998. u kojem je zaključio da nema razloga vjerovati da bi uvoz ovog proizvoda s namjerom da se koristi kao bilo koje drugo kukuruzno zrnje mogao imati bilo kakve štetne posljedice za zdravlje ljudi i okoliš;

budući da je Komisija nakon razmatranja svake pojedine primjedbe podnesene u svjetlu Direktive 90/220/EEZ, podataka podnesenih u dosjeu i mišljenja Znanstvenog odbora za bilje zaključila kako nema razloga vjerovati da će uvođenje sintetičkog gena cryIA (b) koji kodira zaštitu od insekata imati bilo kakve štetne posljedice za zdravlje ljudi i okoliš;

budući da članak 11. stavak 6. i članak 16. stavak 1. Direktive 90/220/EEZ predviđaju dodatne zaštitne mjere ako se pojave podaci o rizicima u vezi s proizvodom;

budući da su mjere predviđene ovom Odlukom u skladu s mišljenjem odbora osnovanog na temelju članka 21. Direktive 90/220/EEZ,

DONIJELA JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

1.   Ne dovodeći u pitanje ostalo zakonodavstvo Zajednice, a posebno Direktive Vijeća 66/402/EEZ (4) i 70/457/EEZ (5) te Uredbu (EZ) br. 258/97 Europskog parlamenta i Vijeća (6), i podložno stavku 2. ovog članka, daje se pristanak nadležnim tijelima Francuske za stavljanje na tržište sljedećeg proizvoda, koji je prijavio Monsanto Europe SA (Ref. C/F/95/12-02):

samooplodne linije i hibride dobivene od kukuruzne linije MON 810 koja sadrži cryIA (b) gen Bacillus thuringiensis podvrste kurstaki pod nadzorom poboljšanog promotora 35S iz mozaičkog virusa cvjetače i introna iz gena koji kodira protein toplotnog udara 70 iz kukuruza.

2.   Pristanak se odnosi na svaki potomak dobiven križanjem proizvoda s bilo kojim tradicionalno uzgojenim kukuruzom.

Članak 2.

Ova je Odluka upućena državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 22. travnja 1998.

Za Komisiju

Ritt BJERREGAARD

Članica Komisije


(1)  SL L 117, 8.5.1990., str. 15.

(2)  SL L 169, 27.6.1997., str. 72.

(3)  SL L 237, 28.8.1997., str. 18.

(4)  SL 125, 11.7.1966., str. 2309/66.

(5)  SL L 225, 12.10.1970., str. 1.

(6)  SL L 43, 14.2.1997., str. 1.


03/Sv. 025

HR

Službeni list Europske unije

66


31998R2520


L 315/10

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

24.11.1998.


UREDBA KOMISIJE (EZ) br. 2520/98

od 24. studenoga 1998.

o izmjeni Uredbe (EZ) br. 544/97 u odnosu na potvrde o podrijetlu češnjaka uvezenog iz Malezije

KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 2200/96 od 28. listopada 1996. o zajedničkoj organizaciji tržišta voća i povrća (1), kako je izmijenjena Uredbom Komisije (EZ) br. 2520/97 (2) i posebno njezin članak 31. stavak 2.,

budući da se Uredbom Komisije (EEZ) br. 1859/93 od 12. srpnja 1993. o primjeni sustava uvoznih dozvola za češnjak uvezen iz trećih zemalja (3), kako je izmijenjena Uredbom (EZ) br. 1662/94 (4), uvjetuje da puštanje češnjaka u slobodno prometovanje u Zajednici podliježe podnošenju uvozne dozvole;

budući da se, u svrhu pojačanja kontrola i sprečavanja bilo kakvog rizika od skretanja trgovine zbog netočne dokumentacije, Uredbom Komisije (EZ) br. 544/97 (5) uvjetuje da uvoz češnjaka podrijetlom iz određenih trećih zemalja podliježe podnošenju potvrde o podrijetlu koju su izdala nadležna nacionalna tijela u skladu s člancima od 56. do 62. Uredbe Komisije (EEZ) br. 2454/93 od 2. srpnja 1993. o utvrđivanju odredaba za provedbu Uredbe Vijeća (EEZ) br. 2913/92 o Carinskom zakoniku Zajednice (6), kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 1677/98 (7) i zahtijeva da se uvoz češnjaka podrijetlom iz takvih trećih zemalja preveze neposredno u Zajednicu;

budući da su malezijska tijela potvrdila da se češnjak ne proizvodi u Maleziji; budući da su, međutim, u skladu s Uredbom (EZ) br. 1859/93, podneseni zahtjevi za izdavanje uvozne dozvole za češnjak deklariran kao podrijetlom iz Malezije; budući da se broj takvih zahtjeva povećava; budući da Uredbu (EZ) br. 544/97 treba odmah primijeniti na Maleziju kako bi se izbjegla eventualna prijevara;

budući da postoji jasan rizik od prijevare, koji proizlazi iz činjenice da se češnjak ne proizvodi u Maleziji; budući da se članak 4. Uredbe (EZ) br. 544/97 stoga ne treba primjenjivati u tom slučaju;

budući da su mjere predviđene ovom Uredbom u skladu s mišljenjem Upravljačkog odbora za voće i povrće,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Malezija se dodaje popisu trećih zemalja koje se nalaze u Prilogu Uredbi (EZ) br. 544/97.

Članak 2.

Članak 4. Uredbe (EZ) br. 544/97 ne primjenjuje se na proizvode deklarirane kao podrijetlom iz Malezije i u postupku otpreme u Zajednicu.

Članak 3.

Ova Uredba stupa na snagu na dan njezine objave u Službenom listu Europskih zajednica.

Neovisno o drugom stavku članka 5. Uredbe (EZ) br. 544/97, ona se primjenjuje od njezinog stupanja na snagu.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 24. studenoga 1998.

Za Komisiju

Franz FISCHLER

Član Komisije


(1)  SL L 297, 21.11.1996., str. 1.

(2)  SL L 346, 17.12.1997., str. 41.

(3)  SL L 170, 13.7.1993., str. 10.

(4)  SL L 176, 9.7.1994., str. 1.

(5)  SL L 84, 26.3.1997., str. 8.

(6)  SL L 253, 11.10.1993., str. 1.

(7)  SL L 212, 30.7.1998., str. 18.


03/Sv. 025

HR

Službeni list Europske unije

68


31998R2619


L 329/9

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

04.12.1998.


UREDBA KOMISIJE (EZ) br. 2619/98

od 4. prosinca 1998.

o izmjeni Uredbe (EZ) br. 2042/98 o posebnim uvjetima za dodjelu potpore za privatno skladištenje svinjskog mesa

KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EEZ) 2759/75 od 29. listopada 1975. zajedničkoj organizaciji tržišta svinjskog mesa (1) kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 3290/94 (2), a posebno njezin članak 4. stavak 6. i članak 5. stavak 4.,

budući da se Uredbom Komisije (EZ) br. 2042/98 (3) gospodarski subjekti obvezuju da će na kraju razdoblja skladištenja izvoziti proizvode koji su predmet ugovora o skladištenju; budući da ta odredba znatno smanjuje fleksibilnost te mjere potpore i, zbog toga, interes gospodarskih subjekata za tu aktivnost; budući da je stoga primjereno izbrisati tu obvezu;

budući da je potrebno da se ova Uredba primjenjuje od početka razdoblja za podnošenje zahtjeva za sklapanje ugovora, tj. od 28. rujna 1998., kako bi se osiguralo jednako postupanje prema svim gospodarskim subjektima koji sudjeluju u programu potpore za privatno skladištenje;

budući da su mjere predviđene ovom Uredbom u skladu s mišljenjem Upravljačkog odbora za svinjsko meso,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

U članku 1. Uredbe (EZ) br. 2042/98 brišu se stavci 2. i 3., a stavak 4. postaje stavak 2.

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu na dan objave u Službenom listu Europskih zajednica.

Ona se primjenjuje s učinkom od 28. rujna 1998.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 4. prosinca 1998.

Za Komisiju

Franz FISCHLER

Član Komisije


(1)  SL L 282, 1.11.1975., str. 1.

(2)  SL L 349, 31.12.1994., str. 105.

(3)  SL L 263, 26.9.1998., str. 12.


03/Sv. 025

HR

Službeni list Europske unije

69


31999R0856


L 108/2

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

22.04.1999.


UREDBA VIJEĆA (EZ) br. 856/1999

od 22. travnja 1999.

o uspostavljanju posebnog okvira pomoći za tradicionalne dobavljače banana afričkih, karipskih i pacifičkih država (države AKP-a)

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice, a posebno njegov članak 130.w,

uzimajući u obzir prijedlog Komisije (1),

djelujući u skladu s postupkom predviđenim u članku 189.c Ugovora (2),

(1)

budući da Europska unija ima obaveze prema državama AKP-a na temelju Lomejske konvencije, a posebno njezinog Protokola 5., državama AKP-a nastoji jamčiti održavanje prednosti na europskom tržištu, pristup tom tržištu pod uvjetima koji ne smiju biti manje povoljni od onih koje su te države uživale ranije te poboljšanje uvjeta proizvodnje i stavljanja na tržište banana iz država AKP-a;

(2)

budući da zajednička organizacija tržišta banana, uspostavljeno Uredbom (EEZ) br. 404/93 (3), određuje okvir za održavanje prednosti na tržištu Zajednice koje su u prošlosti uživale države AKP-a kao tradicionalni dobavljači banana;

(3)

budući da su posebno trgovinski dogovori s trećim državama uspostavljeni na temelju glave IV. navedene Uredbe oblikovani tako da omogućuju prodaju na tržištu Zajednice banana proizvedenih u državama AKP-a koje su tradicionalni dobavljači Zajednice, uz primjeren dohodak za proizvođače u skladu s gore navedenim obvezama Zajednice.

(4)

budući da su ti trgovinski dogovori izmijenjeni Uredbom (EZ) br. 1637/98;

(5)

budući da su trgovinske promjene znatno izmijenile tržišne uvjete za tradicionalne dobavljače banana iz država AKP-a te bi posebno mogle naškoditi dobavljačima koji uživaju najmanje prednosti;

(6)

budući da će se iz tog razloga tradicionalni dobavljači AKP-a morati posebno potruditi kako bi se prilagodili tim novim tržišnim uvjetima i kako bi se održali na tržištu Zajednice te osigurali daljnju prisutnost država AKP-a kao tradicionalnih dobavljača;

(7)

budući da se osim pomoći predviđene u četvrtoj Lomejskoj konvenciji AKP-EEZ, državama AKP-a tradicionalnim dobavljačima treba pružiti tehnička i financijska pomoć kako bi im se omogućilo da se prilagode novim tržišnim uvjetima, a posebno da ojačaju konkurentnost; budući da se istodobno treba poticati ekološka proizvodnja i metode stavljanja na tržište koje također poštuju socijalne standarde;

(8)

budući da se ova pomoć treba odnositi na posebne napore koje je potrebno poduzeti zbog novih tržišnih uvjeta, potrebno je utvrditi objektivne kriterije za određivanje opsega takve pomoći;

(9)

budući da, kako bi se osigurala primjerenost takve pomoći s obzirom na ciljeve koji se žele postići, ova pomoć treba biti privremena te se treba postupno i polagano ukidati;

(10)

budući da, kako bi se olakšala provedba ovih odredaba, treba utvrditi postupak koji bi uključivao tijesnu suradnju između država članica i Komisije,

DONIJELO JE OVU UREDBU:

Članak 1.

1.   Ovime se uspostavlja posebni okvir za tehničku i financijsku pomoć tradicionalnim dobavljačima banana AKP-a kako bi se prilagodili novim tržišnim uvjetima nastalim zbog izmjena zajedničke organizacije tržišta banana Uredbom (EZ) br. 1637/98.

2.   Ovaj se posebni okvir primjenjuje tijekom razdoblja od najviše deset godina, počevši od 1. siječnja 1999.

Članak 2.

Za potrebe ove Uredbe:

„tradicionalni dobavljači AKP-a” znači države AKP-a navedene u Prilogu,

„banane” znači svježe ili suhe banane obuhvaćene oznakom KN 0803, osim banana za kuhanje.

Članak 3.

1.   Tradicionalni dobavljači AKP-a ispunjavaju uvjete za tehničku i financijsku pomoć.

2.   Tehnička i financijska pomoć odobrava se na zahtjev države AKP-a za potrebe provedbe programa čiji je cilj:

(a)

poboljšati konkurentnost u sektoru banana, posebno putem:

povećanja produktivnosti, bez nanošenja štete okolišu,

poboljšanja kakvoće, uključujući fitosanitarne mjere,

prilagodbe metoda proizvodnje, distribucije ili stavljanja na tržište kako bi se zadovoljili standardi kakvoće predviđeni u članku 2. Uredbe (EEZ) br. 404/93,

osnivanja organizacija proizvođača čiji je cilj poboljšanje stavljanja na tržište i konkurentnosti njihovih proizvoda te razvoj sustava certificiranja ekoloških proizvodnih metoda, uključujući i pravednu trgovinu bananama,

razvoja proizvodne strategije i/ili strategije stavljanja na tržište kojom bi se ispunili zahtjevi tržišta u svjetlu zajedničke organizacije tržišta Zajednice za banane,

pomoći u osposobljavanju, poznavanju tržišta, razvoju metoda ekološke proizvodnje uključujući pravednu trgovinu bananama, poboljšanja distribucijske infrastrukture te poboljšanja komercijalnih i financijskih usluga koje se pružaju proizvođačima banana.

(b)

pomagati raznolikost u slučaju kada poboljšanje konkurentnosti sektora banana nije održivo.

Članak 4.

Nakon savjetovanja s određenim tradicionalnim dobavljačima AKP-a u skladu s postupkom utvrđenim u članku 6., Komisija odlučuje o tome ispunjavaju li programi iz članka 3. uvjete za pomoć. Posebno se u obzir uzimaju individualne okolnosti svakog dobavljača iz države AKP-a, pri čemu se osobita pažnja posvećuje potrebi za donošenjem posebnih rješenja za Somaliju. Komisija također uzima u obzir usklađenost predviđenog programa s općim razvojnim ciljevima predmetne države AKP-a te njegovu usklađenost s regionalnom suradnjom s ostalim proizvođačima banana, posebno s proizvođačima Zajednice.

Članak 5.

1.   Komisija je odgovorna za procjenjivanje, donošenje odluka o mjerama i upravljanje mjerama koje se provode na temelju ove Uredbe, u skladu s važećim proračunskim i ostalim postupcima, osobito onima predviđenima u Financijskoj uredbi primjenjivoj na opći proračun Europskih zajednica.

2.   Odluke u pogledu djelovanja koja se financiraju na temelju ove Uredbe, a čija cijena premašuje 2 milijuna eura, ili bilo kakva prilagodba takve mjere koja uključuje povećanje od više od 20 % od početno dogovorenog iznosa te prijedlozi za temeljite izmjene koje bi se trebale donijeti zbog teškoća nastalih u provedbi već započetih projekata, usvajaju se u skladu s postupkom utvrđenim u članku 6.

U slučaju kada je prekoračenje navedeno u prvom stavku veće od 4 milijuna eura, ali niže od 20 % od početne obveze, u pojednostavljenom i ubrzanom postupku traži se mišljenje Odbora, kako je određeno u članku 6.

Komisija sažeto obavješćuje Odbor o financijskim odlukama koje namjerava donijeti u vezi s projektima i programima vrijednima manje od 2 milijuna eura. Takva se obavijest šalje najmanje tjedan dana prije donošenja odluke.

3.   Svi financijski sporazumi ili ugovori sklopljeni na temelju ove Uredbe predviđaju provjere na licu mjesta koje obavljaju Komisija i Revizorski sud u skladu s uobičajenim pravilima koje je utvrdila Komisija, a koji su u skladu s važećim pravilima, posebno onima predviđenima u Financijskoj uredbi primjenjivoj na opći proračun Europskih zajednica.

4.   U slučajevima kada, zbog provedbe mjera, dođe do financijskih sporazuma između Zajednice i države primateljice, u tim se sporazumima određuje da Zajednica ne snosi troškove poreza, carine i pristojbi.

5.   U javnim natječajima i ugovorima pod jednakim uvjetima mogu sudjelovati sve fizičke i pravne osobe u državama članicama, državi primateljici i državama AKP-a. Pravo na sudjelovanje može se proširiti i na ostale države u razvoju u opravdanim slučajevima te kako bi se osigurala najviša razina učinkovitosti u odnosu na troškove.

6.   Roba je podrijetlom iz država članica ili iz država AKP-a. U opravdanim iznimnim slučajevima, ona može biti podrijetlom i iz ostalih zemalja u razvoju.

7.   Osobita se pažnja posvećuje:

postizanju učinkovitosti u odnosu na troškove i održivog učinka prilikom izrade projektnog prijedloga,

jasnom definiranju i praćenju ciljeva i pokazatelja postignuća za sve projekte.

8.   Pomoć pružena na temelju ove Uredbe dopunjuje i podupire pomoć predviđenu u okviru drugih instrumenata razvojne suradnje.

Članak 6.

1.   Komisiji pomaže zemljopisno određen odbor nadležan za razvoj, koji se sastoji od predstavnika država članica i kojim predsjedava predstavnik Komisije.

2.   Predstavnik Komisije odboru predlaže nacrt mjera koje se trebaju poduzeti. Odbor dostavlja svoje mišljenje o nacrtu u roku koji može utvrditi predsjedavajući, ovisno o hitnosti. Mišljenje se donosi većinom glasova kako je utvrđeno u članku 148. stavku 2. Ugovora za odluke koje mora usvojiti Vijeće na prijedlog Komisije. Glasovi predstavnika država članica u odboru ponderiraju se na način utvrđen u tom članku. Predsjedavajući ne glasuje.

3.   Komisija usvaja predviđene mjere ako su u skladu s mišljenjem odbora.

Ako predviđene mjere nisu u skladu s mišljenjem odbora, ili ako mišljenje nije dostavljenu, Komisija bez odlaganja Vijeću podnosi prijedlog mjera koje je potrebno donijeti. Vijeće djeluje kvalificiranom većinom.

Ako po isteku roka od mjesec dana nakon slanja prijedloga Vijeću, Vijeće nije donijelo odluku, predložene mjere usvaja Komisija.

Članak 7.

1.   Komisija unutar ukupnog iznosa na raspolaganju za zadanu godinu utvrđuje najviše iznose koji stoje na raspolaganju svakom tradicionalnom dobavljaču AKP-a za financiranje programa iz članka 3. stavka 2. na temelju utvrđenog stupnja konkurentnosti te uzimajući u obzir važnost proizvodnje banana za dotičnu državu. U slučaju kada se provode samo programi kako je utvrđeno u članku 3. stavku 2. točki (b), Komisija dodjeljuje iznos usporediv s onim koji je dodijeljen ostalim tradicionalnim dobavljačima.

2.   Počevši od 2004. godine te za svaku narednu godinu, na razinu pomoći pruženu pojedinačnim tradicionalnim dobavljačima AKP-a, primjenjuje se najviši koeficijent snižavanja od 15 %. U slučajevima kada se provode programi utvrđeni na temelju članka 3. stavka 2. točke (a), ovaj koeficijent snižavanja smanjuje se za onoliko koliko iznosi zamijećeni rast konkurentnosti u odnosu na prethodnu godinu.

3.   Komisija će utvrditi detaljna pravila u skladu s postupkom utvrđenim u članku 8.

Članak 8.

1.   Detaljna pravila za primjenu ove Uredbe utvrđuje Komisija.

2.   Komisiji pomaže odbor sastavljen od predstavnika država članica kojim predsjedava predstavnik Komisije.

3.   Predstavnik Komisije odboru predlaže nacrt mjera koje se trebaju poduzeti. Odbor donosi svoje mišljenje o nacrtu u roku koji može odrediti predsjedavajući, ovisno o hitnosti. Mišljenje se dostavlja većinom glasova kako je utvrđeno u članku 148. stavku 2. Ugovora za odluke koje usvaja Vijeće na prijedlog Komisije. Glasovi predstavnika država članica u odboru ponderiraju se na način utvrđen u tom članku. Predsjedavajući ne glasa.

4.   Komisija usvaja predviđene mjere ako su one u skladu s mišljenjem odbora.

Ako predviđene mjere nisu u skladu s mišljenjem odbora, ili ako mišljenje nije dostavljeno, Komisija bez odlaganja Vijeću podnosi prijedlog mjera koje je potrebno poduzeti. Vijeće djeluje kvalificiranom većinom.

Ako po isteku roka od tri mjeseca nakon slanja prijedloga Vijeću Vijeće nije dostavilo odluku, predložene mjere usvaja Komisija.

Članak 9.

Do 31. prosinca 2000. te svake dvije godine nakon toga, Komisija Europskom parlamentu i Vijeću podnosi izvješće i, ako je to potrebno, prijedloge u vezi s provedbom ove Uredbe.

Članak 10.

Ova Uredba stupa na snagu trećeg dana od dana objave u Službenom listu Europskih zajednica.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Luxembourgu 22. travnja 1999.

Za Vijeće

Predsjednik

W. MÜLLER


(1)  SL C 364, 25.11.1998., str. 14.

(2)  Mišljenje Europskog parlamenta od 19. lipnja 1998. (SL C 210, 6.7.1998.), Zajedničko stajalište Vijeća od 5. listopada 1998. (SL C 364, 25.11.1998.) i Odluka Europskog parlamenta od 28. siječnja 1999. (još nije objavljena u Službenom listu).

(3)  SL L 47, 25.2.1993., str. 1. Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 1637/98 (SL L 210, 28.7.1998., str. 28.).


PRILOG

POPIS IZ PRVOG PODSTAVKA ČLANKA 2.

Tradicionalni dobavljači banana AKP-a

 

Belize

 

Kamerun

 

Kabo Verde

 

Côte d’Ivoire

 

Dominika

 

Grenada

 

Jamajka

 

Madagaskar

 

Sveta Lucija

 

Sveti Vincent i Grenadini

 

Somalija

 

Surinam


03/Sv. 025

HR

Službeni list Europske unije

74


31999R1609


L 190/14

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

22.07.1999.


UREDBA KOMISIJE (EZ) br. 1609/1999

od 22. srpnja 1999.

o utvrđivanju detaljnih pravila za provedbu Uredbe Vijeća (EZ) br. 856/1999 o uspostavljanju posebnog okvira pomoći za tradicionalne dobavljače banana afričkih, karipskih i pacifičkih država (države AKP-a)

KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 856/1999 od 22. travnja 1999. (1) o uspostavljanju posebnog okvira pomoći za tradicionalne dobavljače banana afričkih, karipskih i pacifičkih država (države AKP-a), a posebno njezin članak 8.,

(1)

budući da Uredba (EZ) br. 856/1999 uspostavlja, na razdoblje od najviše deset godina, posebni okvir za tehničku i financijsku pomoć za tradicionalne dobavljače banana AKP-a kako bi im se pomoglo da se prilagode novim tržišnim uvjetima nastalim zbog izmjena zajedničke organizacije tržišta banana;

(2)

budući da Uredba (EZ) br. 856/1999 određuje da se tehnička i financijska pomoć dodjeljuje kako bi se doprinijelo provedbi programa koji imaju za cilj jačanje konkurentnosti u sektoru banana, a u slučaju kada jačanje konkurentnosti u sektoru banana nije moguće, poticanje raznolikosti;

(3)

budući da programi predloženi za financiranje trebaju biti usklađeni s općim razvojnim ciljevima predmetnog tradicionalnog dobavljača AKP-a;

(4)

budući da je, kako bi se osigurala takva dosljednost, kao i relevantnost ovih programa u vezi s konkretnim ciljevima definiranih Uredbom (EZ) br. 856/1999, potrebno da se ti programi temelje na usklađenoj dugoročnoj strategiji;

(5)

budući da tu strategiju, uz savjetovanje sa sudionicima iz sektora te uz suglasnost Komisije, treba definirati tradicionalni predmetni dobavljač AKP-a;

(6)

budući da, kako bi se osigurao cjelovit pristup, programi predloženi za financiranje trebaju imati oblik godišnjih akcijskih planova, utemeljenih na dogovorenoj strategiji;

(7)

budući da članak 7. stavak 1. Uredbe (EZ) br. 856/1999 predviđa da se unutar ukupnog iznosa određenog za zadanu godinu najveći iznos koji stoji na raspolaganju tradicionalnom dobavljaču AKP-a za financiranje programa čiji je cilj jačanje konkurentnosti sektora banana utvrđuje na temelju utvrđenog stupnja konkurentnosti te uzimajući u obzir važnost proizvodnje banana za dotičnu državu; budući da on nadalje predviđa da se u slučaju kada se provode samo programi čiji je cilj raznolikost, dodjeljuje iznos usporediv s onim koji je dodijeljen ostalim tradicionalnim dobavljačima;

(8)

budući da je potrebno utvrditi detaljna pravila o načinu izračuna iznosa pomoći za svaku pojedinu državu;

(9)

budući da se za svakog pojedinog tradicionalnog dobavljača AKP-a treba utvrditi stupanj konkurentnosti na temelju razlika u cijeni zabilježenih prilikom ulaska na tržište Zajednice, uzimajući u obzir količine koje su uvezene u Zajednicu; kako bi se izbjegao učinak kratkoročne fluktuacije cijena, razmatrana razlika u cijeni treba se računati na temelju dovoljno dugog referentnog vremenskog razdoblja koje odmah prethodi godini u kojoj se podnosi zahtjev za pomoći; kako bi se osigurao podjednak tretman svih tradicionalnih dobavljača AKP-a, bez obzira na konkretni cilj koji nastoje postići, u slučajevima kada je došlo do prekida izvoza zbog raznolikosti treba se koristiti prosječna zabilježena razlika u cijenama AKP-a; u svjetlu gospodarskog cilja Uredbe (EZ) br. 856/1999 da se tradicionalnim dobavljačima AKP-a omogući zadržavanje istog položaja na tržištu Zajednice kakav su imali prije stupanja na snagu Uredbe Vijeća (EZ) br. 1637/98 (2), količine koje se razmatraju za utvrđivanje stupnja konkurentnosti trebaju biti one ostvarene tijekom tri godine koje su prethodile stupanju na snagu te Uredbe;

(10)

budući da se važnost proizvodnje banana za gospodarstvo dotičnog tradicionalnog dobavljača AKP-a najbolje odražava u udjelu sektora banana u BDP-u te države; budući da najprecizniju statistiku u vezi s toga sastavlja Međunarodni monetarni fond ili, u njegovoj odsutnosti, UNCTAD (Konferencija Ujedinjenih naroda za trgovinu i razvoj), tom se statistikom stoga treba i služiti; budući da u vezi s izvoznim količinama gospodarski cilj Uredbe (EZ) br. 856/1999 zahtijeva da se koristi ona statistika koja se odnosi na tri godine koje prethode godini stupanja na snagu Uredbe (EZ) br. 1637/98 i za koje je statistika dostupna;

(11)

budući da će se, imajući u vidu činjenicu da se osnovni gospodarski čimbenici trgovine bananama znatno razlikuju unutar skupine tradicionalnih dobavljača AKP-a, najpravičniji rezultat postići ako se jednako ponderiraju oba kriterija relevantna za izračun pomoći pojedinoj državi;

(12)

budući da ipak treba utvrditi najmanji iznos pomoći kako bi se osigurala izvedivost financiranih programa;

(13)

budući da posebno treba voditi računa o potrebi za posebnim rješenjima za Somaliju;

(14)

budući da članak 7. stavak 2. Uredbe (EZ) br. 856/1999 predviđa da se, počevši od 2004. godine te za svaku narednu godinu, na razinu pomoći pružene pojedinačnim tradicionalnim dobavljačima AKP-a primjenjuje najviši koeficijent snižavanja od 15 %; budući da on nadalje predviđa da se u slučajevima kada se provode programi čiji je cilj jačanje konkurentnosti, ovaj koeficijent snižavanja smanjuje za onoliko koliko iznosi opaženi rast konkurentnosti u odnosu na prethodnu godinu;

(15)

budući da, kako bi se osiguralo da se što bolje iskoriste mogućnosti koje pruža Uredba (EZ) br. 856/1999 da bi se pomoglo tradicionalnim dobavljačima AKP-a da se prilagode novim tržišnim uvjetima, potrebno je sredstva neiskorištena unutar proračunske godine ponovno raspodijeliti;

(16)

budući da su mjere predviđene ovom Uredbom u skladu s mišljenjem Odbora predviđenog u članku 8. Uredbe (EZ) br. 1637/98,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

1.   Zahtjeve za tehničkom i financijskom pomoći, u skladu s Uredbom Vijeća (EZ) br. 856/1999, predmetni tradicionalni dobavljači AKP-a dostavljaju Komisiji početkom svake kalendarske godine i najkasnije 60 dana nakon objave financijske pomoći iz članka 2. U obzir se uzima posebna situacija u Somaliji.

2.   Ti se zahtjevi trebaju temeljiti na usklađenoj dugoročnoj strategiji za sektor banana koju definira predmetni tradicionalni dobavljač AKP-a u dogovoru sa sudionicima iz sektora te uz suglasnost Komisije. Strategija treba definirati konkretne ciljeve koji se nastoje postići u skladu s člankom 3. stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 856/1999, procijeniti njihovu izvedivost te utvrditi postupak za postizanje tih ciljeva. Ona nadalje treba pružiti potrebne podatke na temelju kojih se može ocijeniti njezina usklađenost s općim razvojnim ciljevima predmetnog tradicionalnog dobavljača AKP-a. Posebnu pozornost treba posvetiti mogućnosti izvođenja projekata na regionalnoj razini.

3.   Programi predloženi za financiranje trebaju biti sastavljeni na temelju dogovorene strategije te imati oblik godišnjih akcijskih planova.

Članak 2.

Najveći iznos koji je na raspolaganju za financiranje programa navedenih u članku 1. stavku 3. ove Uredbe utvrđuje se godišnje. Ne dovodeći u pitanje članak 6. ove Uredbe, računa se posebno za svakog pojedinog tradicionalnog dobavljača AKP-a na temelju uočenog stupnja konkurentnosti te važnosti proizvodnje banana za gospodarstvo predmetne države, pri čemu se oba kriterija jednako ponderiraju.

Članak 3.

1.   Stupanj konkurentnosti računa se na temelju referentnih količina i razlike između referentne cijene treće države i referentne cijene države AKP-a.

2.   Referentna količina je prosječna količina banana koju je u Zajednicu izvezla svaki pojedini dobavljač AKP-a tijekom posljednje tri godine koje su prethodile stupanju na snagu Uredbe Vijeća (EZ) br. 1637/98. Odstupajući od toga i uzimajući u obzir njezinu posebnu situaciju, utvrđuje se referentna količina za Somaliju u iznosu od 60 000 tona. Referentne količine koje se moraju primjenjivati navedene su u Prilogu I.

3.   Referentna cijena treće države je najniža prosječna cijena po toni banana proizvedenih u bilo kojoj utvrđenoj trećoj državi dobavljaču koja nije država AKP-a i uvezenih u Zajednicu tijekom tri posljednje godine koje prethode godini u kojoj je podnesen zahtjev u kojem se traži pomoć i za koju je dostupna statistika.

4.   Referentna cijena AKP-a je prosječna cijena po toni banana proizvedenih u predmetnom tradicionalnom dobavljaču AKP-a i uvezenih u Zajednicu tijekom istog razdoblja. U slučajevima kada je došlo do prekida izvoza banana zbog raznolikosti, primjenjuje se prosječna referentna cijena AKP-a.

5.   Referentne cijene iz stavaka 3. i 4. ove Uredbe cijene su CIF-a. Statistika potrebna za izračun stupnja konkurentnosti ona je statistika o izvozu Zajednice koju sastavlja i objavljuje Ured za statistiku Europskih zajednica.

Članak 4.

Važnost proizvodnje banana za gospodarstvo predmetnog tradicionalnog dobavljača AKP-a utvrđuje se na temelju udjela dodane vrijednosti sektora banana u ukupnom BDP-u predmetnog tradicionalnog dobavljača AKP-a u posljednje tri godine koje prethode stupanju na snagu Uredbe Vijeća (EZ) br. 1637/98 i za koje je statistika dostupna. Statistiku potrebnu za utvrđivanje važnosti proizvodnje banana je ona koju sastavlja Međunarodni monetarni fond ili, u njegovoj odsutnosti, UNCTAD (Konferencija Ujedinjenih naroda za trgovinu i razvoj). Iznimno od toga i uzimajući u obzir njezinu posebnu situaciju, utvrđuje se faktor izračuna za Somaliju, koji iznosi 1,0. Faktor izračuna koji proizlazi iz ovih statistika naveden je u Prilogu II.

Članak 5.

Ne dovodeći u pitanje članke od 2. do 4. ove Uredbe, od 2004. godine te za svaku narednu godinu, na iznose pomoći koja je stavljena na raspolaganje primjenjuje se automatski koeficijent smanjenja. Koeficijent smanjenja utvrđuje se pojedinačno na odgovarajuću razinu kako bi se osiguralo da razina pomoći stavljena na raspolaganje svakom tradicionalnom dobavljaču AKP-a tijekom godine za koju je podnesen zahtjev nije smanjena za više od 15 % u odnosu na razinu sredstava koja su joj bila na raspolaganju prethodne godine.

Članak 6.

U slučaju kada izračun obavljen u skladu s člancima od 2. do 5. ove Uredbe dovede do iznosa koji je manji od 0,5 milijuna eura na godinu, raspodjeljuje se najmanji iznos od 0,5 milijuna eura.

Članak 7.

U slučaju kada tradicionalni dobavljač AKP-a ne podnese zahtjev za tehničkom ili financijskom pomoći do roka utvrđenog u članku 1. stavku 1. ili ako predstavljeni programi nisu u skladu s dugoročnom strategijom određenom u članku 1. stavku 2., Komisija preraspodjeljuje pomoć koja je početno stavljena na raspolaganje prema preostalim dobavljačima AKP-a na temelju predstavljenih programa i u skladu s odredbama Uredbe (EZ) br. 856/99. U obzir se uzima posebna situacija u Somaliji.

Članak 8.

Ova Uredba stupa na snagu na dan nakon dana objave u Službenom listu Europskih zajednica, a primjenjuje se od 1. siječnja 1999.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 22. srpnja 1999.

Za Komisiju

Franz FISCHLER

Član Komisije


(1)  SL L 108, 27.4.1999., str. 2.

(2)  SL L 210, 28.7.1998., str. 28.


PRILOG I.

Popis predviđen u članku 3. stavku 2.

Država

Tone

Belize

49 762

Kamerun

163 016

Kabo Verde

20

Côte d’Ivoire

169 272

Dominika

36 173

Grenada

2 222

Jamajka

83 432

Madagaskar

0

Somalija

60 000

Sveta Lucija

92 951

Sveti Vincent i Grenadini

40 611

Surinam

28 469


PRILOG II.

Popis iz članka 4.

Država

Faktor izračuna

Belize

4,16

Kamerun

1,16

Kabo Verde

0,60

Côte d’Ivoire

0,95

Dominika

8,02

Grenada

0,31

Jamajka

0,93

Madagaskar

0

Somalija

1,0

Sveta Lucija

8,17

Sveti Vincent i Grenadini

7,27

Surinam

1,99


03/Sv. 025

HR

Službeni list Europske unije

78


31999R2134


L 262/3

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

07.10.1999.


UREDBA KOMISIJE (EZ) br. 2134/1999

od 7. listopada 1999.

o izmjeni Uredbe (EZ) br. 921/1999 u vezi s podmirenjem troškova prijevoza voća i povrća povučenog s tržišta i podijeljenog ljudima podrijetlom s Kosova

KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 2200/96 od 28. listopada 1996. o zajedničkoj organizaciji tržišta voća i povrća (1), kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 1257/1999 (2), a posebno njezin članak 30. stavak 7.,

budući da:

(1)

Uredbom Komisije (EZ) br. 659/97 (3), kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 729/1999 (4), utvrđuju se detaljna pravila za primjenu Uredbe (EZ) br. 2200/96 u pogledu interventnih rješenja u sektoru voća i povrća i posebno za slobodnu podjelu proizvoda povučenih s tržišta kao humanitarnu pomoć izvan Zajednice i podmirenju troškova prijevoza tih proizvoda od mjesta povlačenja s tržišta do mjesta izlaska iz Zajednice.

(2)

Uredbom Komisije (EZ) br. 921/1999 (5) predviđaju se posebne mjere za podjelu voća i povrća povučenog s tržišta izbjeglicama s Kosova.

(3)

Iako se dosad na Kosovo vratilo mnogo izbjeglica, oni još uvijek imaju poteškoća, kao i mnogi drugi stanovnici ove pokrajine, koji nisu izbjeglice. Trebalo bi dopustiti da se njima slobodno podijele proizvodi povučeni s tržišta. Kako bi se zadržao njihov status osoba s pravom na posebne mjere namijenjene izbjeglicama, predviđene u Uredbi (EZ) br. 921/1999 te kako bi se te mjere proširile i na stanovnike regije, riječi „izbjeglice s Kosova” i „kosovske izbjeglice” treba zamijeniti s „ljudi podrijetlom s Kosova”.

(4)

Kako bi se olakšalo pružanje pomoći ovim ljudima, također treba podmiriti troškove prijevoza od mjesta izlaska iz Zajednice do mjesta isporuke, do daljnje obavijesti. Stoga ovu odredbu treba dodati Uredbi (EZ) br. 921/1999.

(5)

Komisija treba pomno nadzirati posebne mjere koje donose države članice u primjeni članka 18. Uredbe (EZ) br. 659/97.

(6)

Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Upravljačkog odbora za voće i povrće,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

U glavi i članku 1. Uredbe (EZ) br. 921/1999, riječi „izbjeglice s Kosova” i „kosovske izbjeglice” zamjenjuju se s „ljudi podrijetlom s Kosova”.

Članak 2.

Sljedeći članak 1.a umeće se nakon članka 1. Uredbe (EZ) br. 921/1999.

„Članak 1.a

1.   Neovisno o prvoj rečenici drugog podstavka članka 15. stavka 1. Uredbe (EZ) br. 659/97, u slučaju postupaka na koje upućuje članak 1. ove Uredbe, udaljenost koju se uzima u obzir za pokrivanje troškova prijevoza jest udaljenost između mjesta povlačenja i mjesta isporuke ljudima podrijetlom s Kosova i njihovim udomiteljskim obiteljima.

2.   Navedene države članice izvješćuju Komisiju o posebnim mjerama donesenim u primjeni članka 18. Uredbe (EZ) br. 659/97, kako bi osigurale ispravno izvršenje postupaka iz članka 1.”

Članak 3.

Ova Uredba stupa na snagu trećeg dana od dana objave u Službenom listu Europskih zajednica.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 7. listopada 1999.

Za Komisiju

Franz FISCHLER

Član Komisije


(1)  SL L 297, 21.11.1996., str. 1.

(2)  SL L 160, 26.6.1999., str. 80.

(3)  SL L 100, 17.4.1997., str. 22.

(4)  SL L 93, 8.4.1999., str. 11.

(5)  SL L 114, 1.5.1999., str. 46.


03/Sv. 025

HR

Službeni list Europske unije

80


32002R1324


L 194/26

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

22.07.2002.


UREDBA KOMISIJE (EZ) br. 1324/2002

od 22. srpnja 2002.

o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1163/2002 o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1501/95 kad je riječ o uvjetima za isplatu izvoznih subvencija za proizvode od žitarica

KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EEZ) br. 1766/92 od 30. lipnja 1992. o zajedničkom uređenju tržišta žitarica (1), kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 1666/2000 (2), a posebno njezin članak 13.,

budući da:

(1)

Uredba Komisije (EZ) br. 1163/2002 (3) predviđa odstupanja od Uredbe Komisije (EZ) br. 800/1999 od 15. travnja 1999. o utvrđivanju zajedničkih detaljnih pravila za primjenu sustava izvoznih subvencija za poljoprivredne proizvode (4), kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 1253/2002 (5), u pogledu plaćanja diferencirane subvencije.

(2)

Članak 2. navodi da se Uredba primjenjuje od 1. srpnja 2002. Budući da bi ovaj datum mogao izazvati zabunu, područje primjene ove Uredbe treba biti izričito navedeno.

(3)

Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Upravljačkog odbora za žitarice,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Drugi podstavak članka 2. Uredbe (EZ) br. 1163/2002 zamjenjuje se sljedećim:

„Primjenjuje se na izvozne deklaracije prihvaćene 1. srpnja 2002. ili nakon toga.”

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu na dan objave u Službenom listu Europskih zajednica.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 22. srpnja 2002.

Za Komisiju

Franz FISCHLER

Član Komisije


(1)  SL L 181, 1.7.1992., str. 21.

(2)  SL L 193, 29.7.2000., str. 1.

(3)  SL L 170, 29.6.2002., str. 46.

(4)  SL L 102, 17.4.1999., str. 11.

(5)  SL 183, 12.7.2002., str. 12.


03/Sv. 025

HR

Službeni list Europske unije

81


32002R2004


L 308/22

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

08.11.2002.


UREDBA KOMISIJE (EZ) br. 2004/2002

od 8. studenoga 2002.

u vezi s postupkom određivanja sadržaja mesa i masnoća u određenim proizvodima od svinjskog mesa

KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EEZ) br. 2759/75 od 29. listopada 1975. o zajedničkoj organizaciji tržišta svinjskog mesa (1), kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 1365/2000 (2), a posebno njezin članak 13. stavak 12.,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EEZ) br. 2658/87 od 23. srpnja 1987. o tarifnoj i statističkoj nomenklaturi i o Zajedničkoj carinskoj tarifi (3), kako je zadnje izmijenjena Uredbom Komisije (EZ) br. 969/2002 (4), a posebno njezin članak 9.,

budući da:

(1)

U Uredbi Komisije (EEZ) br. 3846/87 od 17. prosinca 1987. o utvrđivanju nomenklature poljoprivrednih proizvoda za izvozne subvencije (5), kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 1007/2002 (6), utvrđena je nomenklatura poljoprivrednih proizvoda za izvozne subvencije na temelju kombinirane nomenklature.

(2)

Potrebne su odredbe kako bi se osigurala ujednačena primjena nomenklature iz Priloga Uredbi (EEZ) br. 3846/87 u sektoru svinjskog mesa s obzirom na razvrstavanje proizvoda koji su obuhvaćeni oznakama proizvoda 1602 41 10 9110, 1602 41 10 9130, 1602 42 10 9110, 1602 42 10 9130 i 1602 49 19 9130.

(3)

Potrebno je utvrditi postupak za određivanje postotka masenog udjela mesa i masnoća.

(4)

U Uredbi Komisije (EEZ) br. 1583/89 od 7. lipnja 1989. u vezi s postupkom određivanja sadržaja mesa i masnoća u određenim proizvodima od svinjskog mesa (7), utvrđuje se postupak određivanja postotka masenog udjela mesa i masnoća. Međutim, naziv proizvoda iz te Uredbe više ne odgovara stvarnosti i stoga ga je potrebno izmijeniti. Prilikom ove izmjene treba iskoristiti priliku i preinačiti odgovarajuća pravila te novi tekst utemeljiti na članku 37. Ugovora, budući da se on isključivo odnosi na ujednačenu primjenu nomenklature poljoprivrednih proizvoda za izvozne subvencije.

(5)

Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Upravljačkog odbora za svinjsko meso i Odbora za Carinski zakonik u pogledu pitanja koja spadaju u područja njihove odgovornosti,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Postotak masenog udjela mesa i masnoća u proizvodima obuhvaćenim oznakama proizvoda 1602 41 10 9110, 1602 41 10 9130, 1602 42 10 9110, 1602 42 10 9130 i 1602 49 19 9130 nomenklature iz Priloga Uredbi (EEZ) br. 3846/87 određuje se u skladu s postupkom opisanim u njezinom Prilogu.

Članak 2.

Uredba (EEZ) br. 1583/89 stavlja se izvan snage.

Članak 3.

Ova Uredba stupa na snagu sedmog dana od dana objave u Službenom listu Europskih zajednica.

Primjenjuje se na izvozne dozvole za koje se podnesu zahtjevi od 18. studenoga 2002.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 8. studenoga 2002.

Za Komisiju

Franz FISCHLER

Član Komisije


(1)  SL L 282, 1.11.1975., str. 1.

(2)  SL L 156, 29.6.2000., str. 5.

(3)  SL L 256, 7.9.1987., str. 1.

(4)  SL L 149, 7.6.2002., str. 20.

(5)  SL L 366, 24.12.1987., str. 1.

(6)  SL L 153, 13.6.2002., str. 8.

(7)  SL L 156, 8.6.1989., str. 13.


PRILOG

ANALITIČKI POSTUPAK

Sadržaj mesa i masnoća određuje se kako slijedi:

1.

Analitičke metode:

1.1.

Potrebno je pripremiti homogene i reprezentativne uzorke mesnih proizvoda za potrebe analize

1.2.

Primjenjuju se sljedeće metode analize:

1.2.1.

dušik: određivanje sadržaja dušika – Kjeldahlova metoda;

1.2.2.

vlaga: određivanje količine vlage u mesu i mesnim proizvodima – ISO 1442 – 1997.;

1.2.3.

masnoće: određivanje ukupnog sadržaja masnoća – ekstrakcija petroleterom nakon hidrolize s klorovodičnom kiselinom;

1.2.4.

pepeo: određivanje sadržaja pepela u mesu i mesnim proizvodima – ISO 936 – 1998.

1.3.

Gore navedeni zahtjevi standarda ISO u vezi s uzimanjem uzoraka nisu obvezujući za potrebe ove Uredbe.

2.

Izračunavanje sadržaja mesa i masnoća:

% mesa bez masnoća

Formula

% mesa i masnoće ukupno

= DM + F

pri čemu je:

NT

=

ukupan dušik utvrđen analizom (masenih %)

Nx

=

dušik nemesnog podrijetla (masenih %)

f

=

prosječan sadržaj dušika (masenih %) u krtom mesu koji sadrži proizvod: vrijednost ovog faktora jest:

3,5

za šunke i njezine komade obuhvaćene oznakama proizvoda 1602 41 10 9110 i 1602 41 10 9130

3,35

za plećke i njezine odreske obuhvaćene oznakama proizvoda 1602 42 10 9110 i 1602 42 10 9130

3,35

za ostale proizvode obuhvaćene oznakom proizvoda 1602 49 19 9130

F

=

količina masnoća koja se može ekstrahirati (maseni %) određena analizom.

Ukupan dušik i količina masnoća koja se može ekstrahirati određuju se metodama navedenima u stavcima 1.2.1. i 1.2.3. Također je moguće procijeniti sadržaj pepela (1.2.4.) i vlage (1.2.2.) te dedukcijom odrediti ostale sastojke.

Kako bi se ispravila vrijednost dušika nemesnog podrijetla (faktor Nx) potrebno je znati količinu svakog sastojka koji sadrži dušik kao i sadržaj dušika u tim sastojcima.

Sljedeća tablica prikazuje sadržaj dušika nekoliko tipičnih sastojaka nemesnog podrijetla koji sadrže dušik koji se može naći u mesnim proizvodima:

Nemesni proizvodi

% dušika u težini

Kazein

15,8

Natrijev kazeinat

14,8

Izolat soje

14,5

Teksturirana soja

8,0

Sojino brašno

8,0

Mononatrijev glutamat (MSG)

8,3

U vezi s ponovljivosti analitičkog postupka, potrebno je upućivanje na odgovarajući standard ISO.

U obzir je potrebno uzeti prosječni rezultat od najmanje dvaju određivanja.


03/Sv. 025

HR

Službeni list Europske unije

84


32003R0462


L 070/8

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

13.03.2003.


UREDBA KOMISIJE (EZ) br. 462/2003

od 13. ožujka 2003.

o utvrđivanju detaljnih pravila za provedbu mjera koje se primjenjuju na uvoz određenih proizvoda od svinjskog mesa podrijetlom iz država AKP-a i o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 2562/98

KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EEZ) br. 2759/75 od 29. listopada 1975. o zajedničkoj organizaciji tržišta svinjskog mesa (1) kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 1365/2000 (2), a posebno njezine članke 8. i 22.,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 2286/2002 od 10. prosinca 2002. o mjerama koje se primjenjuju na poljoprivredne proizvode i robu nastalu preradom poljoprivrednih proizvoda podrijetlom iz afričkih, karipskih i pacifičkih država (država AKP-a) i o stavljanju izvan snage Uredbe (EEZ) br. 1706/98 (3), a posebno njezin članak 5.,

budući da:

(1)

Uredbom (EZ) 2286/2002 provode se izmjene mjera koje se odnose na uvoz iz država AKP-a koje proizlaze iz potpisivanja Sporazuma o partnerstvu između država AKP-a i EZ-a u Cotonouu 23. lipnja 2000. (4) U članku 1. stavku 3. te Uredbe, u vezi s proizvodima iz njezinog Priloga I., donesene su opće mjere za sniženje carine te posebne mjere za sniženje carine u okviru carinskih kvota za određene proizvode iz njezinog Priloga II.

(2)

Kao posljedica tih novih uvoznih mjera, potrebno je utvrditi detaljna pravila za podnošenje zahtjeva za izdavanje uvoznih dozvola za proizvode koji ispunjavaju uvjete za sniženu carinu. Stoga je potrebno staviti izvan snage Uredbu Komisije (EZ) 2562/98 od 27. studenoga 1998. o utvrđivanju detaljnih pravila za provedbu mjera koje se primjenjuju na uvoz određenih proizvoda od svinjskog mesa podrijetlom iz država AKP-a i o stavljanju izvan snage Uredbe (EEZ) br. 904/90 (5) kako je izmijenjena Uredbom (EZ) br. 1006/2001 (6).

(3)

Za potrebe upravljanja carinskim uvoznim kvotama potrebno je primjenjivati opća pravila utvrđena u Uredbi Komisije (EZ) br. 1291/2000 od 9. lipnja 2000. o utvrđivanju zajedničkih detaljnih pravila za primjenu sustava uvoznih i izvoznih dozvola i potvrda o utvrđivanju unaprijed za poljoprivredne proizvode (7) kako je izmijenjena Uredbom (EZ) br. 2299/2001 (8), u slučajevima kada u ovoj Uredbi nisu utvrđena posebna pravila.

(4)

Kako bi se osiguralo pravilno upravljanje kvotama, potrebno je jamstvo za podnošenje zahtjeva za izdavanje uvoznih dozvola, a potrebno je utvrditi i određene uvjete u vezi sa samim podnositeljima zahtjeva. Kvote također treba raspodijeliti tijekom godine, a treba odrediti i rokove valjanosti dozvola.

(5)

Ova se Uredba primjenjuje od 1. siječnja 2003. kako bi se omogućilo optimalno upravljanje carinskim kvotama.

(6)

Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Upravljačkog odbora za svinjsko meso,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Sav uvoz u Zajednicu u okviru Uredbe (EZ) br. 2286/2002 o proizvodima koji su obuhvaćeni oznakama KN navedenim u Prilogu I. ovoj Uredbi ispunjava uvjete za sniženje carine uz predočenje uvozne dozvole.

Dozvole se izdaju prema uvjetima utvrđenim u ovoj Uredbi i u granicama kvota utvrđenim u Prilogu II. Uredbi (EZ) br. 2286/2002.

Članak 2.

Godišnja carinska kvota od 500 tona iz dijela B Priloga I. raspoređuje se kako slijedi:

25 % u razdoblju od 1. siječnja do 31. ožujka,

25 % u razdoblju od 1. travnja do 30. lipnja,

25 % u razdoblju od 1. srpnja do 30. rujna,

25 % u razdoblju od 1. listopada do 31. prosinca.

Članak 3.

1.   Podnositelji zahtjeva za izdavanje uvoznih dozvola za proizvode iz Priloga I. su fizičke ili pravne osobe koje, prilikom podnošenja zahtjeva, mogu na zadovoljavajući način dokazati nadležnim tijelima država članica da su se aktivno bavile trgovinom svinjskim mesom s trećim zemljama tijekom najmanje 12 prethodnih mjeseci.

Međutim, maloprodajni ili ugostiteljski objekti koji prodaju svoje proizvode krajnjim korisnicima izuzeti su iz sustava snižene carine.

2.   Na zahtjevima za izdavanje uvoznih dozvola smije se navesti samo jedan od brojeva kvota iz Priloga I. Zahtjevi se mogu odnositi na više proizvoda koji su obuhvaćeni različitim oznakama KN. U takvim slučajevima, sve oznake KN navode se u odjeljku 16., a njihov opis u odjeljku 15. zahtjeva za izdavanje dozvola i dozvola.

Zahtjevi se moraju odnositi na najmanje jednu tonu i najviše 100 % raspoložive količine za predmetnu kvotu i za razdoblje navedeno u članku 2.

Članak 4.

1.   U odjeljku 8. zahtjeva za izdavanje dozvola i dozvola treba navesti državu podrijetla; dozvole podrazumijevaju obvezu uvoza iz navedene države.

2.   Odjeljak 20. zahtjeva za izdavanje dozvola i dozvola mora sadržavati neki od sljedećih unosa:

Producto ACP — Reglamentos (CE) no 2286/2002 y (CE) no 462/2003

AVS-produkt — forordning (EF) nr. 2286/2002 og (EF) nr. 462/2003

AKP-Erzeugnis — Verordnungen (EG) Nr. 2286/2002 und (EG) Nr. 462/2003

Προϊόν ΑΚΕ — Κανονισμοί (ΕΚ) αριθ. 2286/2002 και (ΕΚ) αριθ. 462/2003

ACP product — Regulations (EC) No 2286/2002 and (EC) No 462/2003

Produit ACP — règlements (CE) no 2286/2002 et (CE) no 462/2003

Prodotto ACP — regolamenti (CE) n. 2286/2002 e (CE) n. 462/2003

ACS-product — Verordeningen (EG) nr. 2286/2002 en (EG) nr. 462/2003

Produto ACP — Regulamentos (CE) n.o 2286/2002 e (CE) n.o 462/2003

AKT-tuote — asetukset (EY) N:o 2286/2002 ja (EY) N:o 462/2003

AVS-produkt — förordningarna (EG) nr 2286/2002 och (EG) nr 462/2003.

3.   Odjeljak 24. dozvola mora sadržavati neki od sljedećih unosa:

Reducción del derecho de aduana en virtud del Reglamento (CE) no 462/2003

Toldnedsættelse, jf. forordning (EF) nr. 462/2003

Ermäßigung des Zollsatzes gemäß der Verordnung (EG) Nr. 462/2003

Μείωση του δασμού όπως προβλέπεται στον κανονισμό (ΕΚ) αριθ. 462/2003

Customs duty reduction as provided for in Regulation (EC) No 462/2003

Réduction du droit de douane comme prévu au règlement (CE) no 462/2003

Riduzione del dazio doganale a norma del regolamento (CE) n. 462/2003

Douanerecht verlaagd overeenkomstig Verordening (EG) nr. 462/2003

Redução do direito aduaneiro conforme previsto no Regulamento (CE) n.o 462/2003

Tullialennus, josta on säädetty asetuksessa (EY) N:o 462/2003

Nedsättning av tullavgiften enligt förordning (EG) nr 462/2003.

Članak 5.

1.   Zahtjevi za izdavanje dozvola mogu biti podneseni samo tijekom prvih sedam dana u mjesecu koji prethodi svakom razdoblju navedenom u članku 2.

2.   Zahtjevi za izdavanje dozvola nevažeći su ako podnositelji zahtjeva pisanim putem ne izjave da za predmetno razdoblje nisu podnijeli i da nemaju namjeru podnositi druge zahtjeve za proizvode iz iste kvote u državi članici u kojoj se podnosi zahtjev ili u nekoj drugoj državi članici. Ako podnositelj zahtjeva podnese više od jednog zahtjeva za proizvode iz jedne kvote, nijedan zahtjev nije valjan.

3.   Države članice obavješćuju Komisiju trećeg radnog dana nakon isteka roka za podnošenje zahtjeva o zahtjevima podnesenim za svaki proizvod iz predmetne skupine. Takve obavijesti sadrže i liste podnositelja zahtjeva i prikaz količina prema kvoti za koje je podnesen zahtjev.

Sve obavijesti, uključujući i one da nije bilo zahtjeva, dostavljaju se faksom ili elektroničkim putem određenog radnog dana, putem obrasca iz Priloga II. za slučajeve kada nije podnesen nijedan zahtjev i putem obrazaca iz priloga II. i III. u slučajevima kada su podneseni zahtjevi.

4.   Komisija odlučuje do koje se mjere mogu odobriti količine s obzirom na zahtjeve.

Ako količine za koje su podneseni zahtjevi premašuju raspoložive količine, Komisija određuje jedinstveni postotak kojim se smanjuju količine za koje je podnesen zahtjev.

Ako je ukupna količina obuhvaćena zahtjevima manja od raspoložive količine, Komisija izračunava preostalu količinu koja se dodaje raspoloživoj količini za sljedeće razdoblje iste godine.

5.   Dozvole se izdaju što je moguće prije, u skladu s odlukom Komisije u vezi s prihvaćanjem zahtjeva.

6.   Prije isteka četvrtoga mjeseca nakon svakoga godišnjeg razdoblja navedenog u članku 2., države članice obavješćuju Komisiju o količinama koje su stvarno uvezene na temelju ove Uredbe u tom razdoblju.

Sve obavijesti, uključujući i obavijesti da nije bilo uvoza, dostavljaju se putem obrasca iz Priloga IV.

Članak 6.

1.   U skladu s člankom 23. stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 1291/2000, uvozne dozvole vrijede za razdoblje od 150 dana od dana njihovog stvarnog izdavanja.

Međutim, dozvole ne vrijede nakon 31. prosinca godine izdavanja.

2.   Uvozne dozvole izdane u skladu s ovom Uredbom nisu prenosive.

Članak 7.

Sredstvo osiguranja u iznosu od 20 EUR po 100 kilograma polaže se uz zahtjev za izdavanje uvozne dozvole za sve proizvode.

Članak 8.

Uvoz u okviru mjera za sniženje carine iz ove Uredbe smije se obavljati samo ako nadležna tijela zemalja izvoznica potvrde podrijetlo predmetnih proizvoda u skladu s pravilima o podrijetlu koja se primjenjuju na predmetne proizvode prema Protokolu 1. Sporazuma o partnerstvu između država AKP-a i EU-a potpisanog u Cotonouu 23. lipnja 2000.

Članak 9.

Osim ako nije drukčije predviđeno ovom Uredbom, primjenjuje se Uredba (EZ) br. 1291/2000.

Članak 10.

Uredba (EZ) br. 2562/98 stavlja se izvan snage.

Članak 11.

Ova Uredba stupa na snagu na dan objave u Službenom listu Europske unije.

Primjenjuje se od 1. siječnja 2003.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 13. ožujka 2003.

Za Komisiju

Franz FISCHLER

Član Komisije


(1)  SL L 282,1.11.1975., str. 1.

(2)  SL L 156, 29.6.2000., str. 5.

(3)  SL L 348, 21.12.2002., str. 5.

(4)  SL L 317, 15.12.2000., str. 3.

(5)  SL L 320, 28.11.1998., str. 34.

(6)  SL L 140, 24.5.2001., str. 13.

(7)  SL L 152, 24.6.2000., str. 1.

(8)  SL L 308, 27.11.2001., str. 19.


PRILOG I.

A.   Proizvodi iz članka 1. stavka 3. i Priloga I. Uredbi (EZ) br. 2286/2002 koji ispunjavaju uvjete za sniženje carine izvan kvote

Oznaka KN

Sniženje carine (%)

0103 91 10

16

0103 92 11

0103 92 19

1501 00 11

1501 00 19

1602 10 00

1602 20 90

1602 41 10

1602 42 10

1602 49

1602 90 10

1602 90 51

1902 20 30

B.   Proizvodi iz članka 1. stavka 3. i Priloga II. Uredbi (EZ) br. 2286/2002 koji ispunjavaju uvjete za sniženje carine u okviru kvote

Redni br.

Br. kvote

Oznaka KN

Sniženje carine (%)

Godišnja količina

(u tonama)

09.4029

Q7

0203 11 10

50

500

0203 12 11

0203 12 19

0203 19 11

0203 19 13

0203 19 15

bivši 0203 19 55 (1)

0203 19 59

0203 21 10

0203 22 11

0203 22 19

0203 29 11

0203 29 13

0203 29 15

bivši 0203 29 55 (1)

0203 29 59

0209 00 11

0209 00 19

0209 00 30

0210 11 11 do 0210 11 39

0210 12 11

0210 12 19

0210 19 10 do 0210 19 89

0210 99 41

0210 99 49


Redni br.

Br. kvote

Oznaka KN

Sniženje carine (%)

Godišnja količina

(u tonama)

09.4028

Q8

1601 00

65

500


(1)  Osim samog file minjona.


PRILOG II.

Uredba (EZ) br. 462/2003 – Uvoz iz država AKP-a

KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA – DG AGRI/D/2 – Svinjsko meso

Zahtjev za izdavanje uvozne dozvole

Datum

Razdoblje

Država članica:

 

 

Pošiljatelj:

 

 

Kontakt:

 

 

Tel.:

 

 

Faks:

 

 

Za: DG AGRI/D2 – Faks br.: (32 2) 296 62 79 ili DG AGRI-D2@cec.eu.int

Kvota br.

Količina za koju je podnesen zahtjev

Q7

 

Q8

 


PRILOG III.

Uredba (EZ) br. 462/2003 – uvoz iz država AKP-a

KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA – DG AGRI/D/2 – Svinjsko meso

Zahtjev za izdavanje uvozne dozvole

Datum

Razdoblje

Država članica:

 

 


(u tonama)

Kvota br.

Oznaka KN

Podnositelj zahtjeva (naziv i adresa)

Količina

Zemlja podrijetla

Q7

 

 

 

 

Ukupno

 


(u tonama)

Kvota br.

Oznaka KN

Podnositelj zahtjeva (naziv i adresa)

Količina

Zemlja podrijetla

Q8

 

 

 

 

Ukupno

 


PRILOG IV.

Obavijest o stvarno uvezenim količinama

Država članica …

Primjena članka … Uredbe …

Stvarno uvezene količine proizvoda

Za: DG AGRI/D/2 – Faks br.: (32 2) 296 62 79 ili DG AGRI-D2@cec.eu.int

Kvota br.

Stvarno uvezena količina

Država podrijetla

 

 

 


03/Sv. 025

HR

Službeni list Europske unije

91


32003R2111


L 317/5

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

01.12.2003.


UREDBA KOMISIJE (EZ) br. 2111/2003

od 1. prosinca 2003.

o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu Uredbe Vijeća (EZ) br. 2202/96 o uvođenju programa potpore Zajednice za proizvođače određenih agruma

KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 2202/96 od 28. listopada 1996. o uvođenju programa potpore Zajednice za proizvođače određenih agruma (1), kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 2699/2000 (2), a posebno njezin članak 2. stavak 2., članak 3. stavak 4. i članak 6.,

budući da:

(1)

S obzirom na iskustvo posljednjih godina, potrebno je izmijeniti Uredbu Komisije (EZ) br. 1092/2001 od 30. svibnja 2001. o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu Uredbe Vijeća (EZ) br. 2202/96 o uvođenju programa potpore Zajednice za proizvođače određenih agruma (3), zadnje izmijenjene Uredbom (EZ) br. 350/2002 (4). Radi jasnoće i racionalnosti, Uredba (EZ) br. 1092/2001 stavlja se izvan snage i zamjenjuje novom Uredbom.

(2)

Potrebno je definirati tržišne godine i odgovarajuća razdoblja za agrume koji se beru u Zajednici i navedeni su u članku 1. Uredbe (EZ) br. 2202/96 s ciljem jedinstvene primjene plana potpore uspostavljenog tom Uredbom.

(3)

plan potpore za proizvođače određenih agruma temelji se na ugovorima između proizvođačkih organizacija koje su priznate ili im je dodijeljeno privremeno priznanje na temelju Uredbe Vijeća (EZ) br. 2200/96 od 28. listopada 1996. o zajedničkom uređenju tržišta voća i povrća (5), kako je zadnje izmijenjena Uredbom Komisije (EZ) br. 47/2003 (6), s jedne strane i prerađivača s druge strane. Proizvođačke organizacije u nekim okolnostima također nastupaju kao prerađivači. S ciljem primjene plana potpore, potrebno je odrediti vrstu i trajanje ugovora te pojedinosti koje se u njih uključuju.

(4)

Uzimajući u obzir različite proizvodne aspekte s obzirom na strukturu i sorte i tržišne uvjete za svježe i prerađene agrume opažene u državama članicama te kako bi se osigurala stalna opskrba za prerađivačku industriju i pravilno praćenje plana potpore od strane nadležnoga tijela, potrebno je utvrditi najkraće trajanje ugovora koji nisu višegodišnji na najmanje pet punih i uzastopnih mjeseci predmetne tržišne godine. Ti kratkoročni ugovori trebaju se sklapati na različite datume predmetne tržišne godine, ovisno o duljini obuhvaćenog razdoblja. Kako bi se osigurala pravilna primjena plana potpore, razdoblja obuhvaćena dvama kratkoročnim ugovorima trebaju biti neprekinuta i ne smiju se međusobno preklapati.

(5)

Za svaki proizvod iz članka 1. Uredbe (EZ) br. 2202/96 ugovori se trebaju sklapati prije utvrđenog datuma, tako da proizvođačke organizacije mogu izraditi svoje planove i jamčiti prerađivačima stalnu opskrbu. Kako bi se osiguralo da plan bude što učinkovitiji, strane u tim ugovorima ipak trebaju imati pravo zaključivanja izmjena, podložno određenim ograničenjima, kako bi se prilagodile prvotno određene količine.

(6)

Pridržavajući se članka 2. Uredbe (EZ) br. 2202/96 te kako bi se proizvođačima i prerađivačima iz Zajednice omogućila prilagodba rastućoj potražnji tržišta i sve većoj međunarodnoj konkurenciji, potrebno je državama članicama dopustiti određenu slobodu odlučivanja u pogledu utvrđivanja datuma do kojeg se ugovori moraju sklopiti.

(7)

Kako bi se poboljšao način na koji plan funkcionira, nadležno tijelo treba biti upoznato sa svim proizvođačkim organizacijama koje stavljaju na tržište proizvode svojih članova, s članovima drugih proizvođačkih organizacija i pojedinačnim proizvođačima koji se žele kvalificirati za plan. Nadležno tijelo također bi trebalo biti upoznato s proizvođačima koji potpisuju ugovore s takvim organizacijama proizvođača i s prerađivačkim kapacitetima njihovih postrojenja. S tim ciljem, prerađivači agruma koji žele sudjelovati u planu potpore trebaju podnijeti zahtjev nadležnom tijelu do datuma koji to nadležno tijelo odredi.

(8)

Zbog gospodarskih i društvenih čimbenika, najveći dio prerade agruma ubranih u Zajednici odvija se u državama članicama koje imaju nacionalni prag za predmetne proizvode, kako je određeno u Prilogu II. Uredbi (EZ) br. 2202/96. Kako bi se osiguralo pravilno uvođenje sustava putem ugovora koje sklapaju proizvođačke organizacije i prerađivači te jamčila ponuda gotovih proizvoda potrošačima po razumnim cijena i razumne kakvoće, nadležno tijelo treba odobriti prerađivače agruma koji posluju u tim državama članicama prije njihovog sklapanja ugovora.

(9)

Kako bi se učvrstilo upravljanje planom potpore, državama članicama koje nemaju nacionalni prag za predmetne proizvode, kako je određeno u Prilogu II. Uredbi (EZ) br. 2202/96, potrebno je dati mogućnost utvrđivanja zahtjeva za odobrenje prerađivača čija su postrojenja za preradu smještena na njihovom državnom području.

(10)

Postoji uska veza između sirovina isporučenih za preradu i dobivenih gotovih proizvoda. Stoga sirovine trebaju ispunjavati određene minimalne zahtjeve.

(11)

Kako bi se olakšala fleksibilnija primjena sustava, obavijesti koje se zahtijevaju od proizvođačkih organizacija kako bi se zadržao nadzor nad proizvodnjom trebaju se temeljiti na analizi rizika koju uspostavljaju predmetne države članice.

(12)

Kako bi se osigurale i pojačale provjere od strane nadležnog tijela, kad god se prerada odvija u državi članici koja nije država članica u kojoj se nalazi sjedište proizvođačke organizacije koja potpisuje ugovor, predmetne države članice trebaju odrediti dodatne opće odredbe i upravne postupke za obavijesti koje se zahtijevaju od proizvođačkih organizacija te potvrde o isporuci.

(13)

Zahtjevi za potporu za sve proizvode trebaju uključivati sve podatke potrebne za provjeru njihove prihvatljivosti, uzimajući u obzir podatke sadržane u ugovorima.

(14)

Kako bi se osigurala pravilna primjena plana potpore, proizvođačke organizacije i prerađivači trebaju proslijediti odgovarajuće informacije i voditi ažurnu dokumentaciju. Proizvođačke organizacije posebno trebaju, s ciljem svih nadzora i kontrola koje se smatraju potrebnima, naznačiti površine pod narančama, sitnim agrumima, limunom, grejpom i pomelom, na temelju Uredbe Vijeća (EEZ) br. 3508/92 od 27. studenoga 1992. o uvođenju integriranog administrativnog i kontrolnog sustava za određene sheme pomoći Zajednice (7), kako je zadnje izmijenjena Uredbom Komisije (EZ) br. 495/2001 (8) i na temelju Uredbe Komisije (EZ) br. 2419/2001 od 11. prosinca 2001. o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu integriranog administrativnog i kontrolnog sustava za određene planove potpore Zajednice, utvrđene Uredbom Vijeća (EEZ) br. 3508/92 (9), kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 2550/2001 (10).

(15)

S ciljem upravljanja planom potpore, potrebno je odrediti postupke za fizičke provjere i provjere dokumentacije o isporukama i preradi koje trebaju obuhvaćati dovoljno reprezentativan broj zahtjeva za potporu. Potrebno je utvrditi kazne za proizvođačke organizacije i prerađivače koji krše propise, posebno davanjem lažnih izjava, nepridržavanjem uvjeta ugovora ili neprerađivanjem isporučenih proizvoda. Međutim, državama članicama treba dopustiti slobodu odlučivanja u pogledu slučajeva u kojima proizvođačke organizacije nisu u prilici ispuniti svoje ugovorne obveze zbog krivnje prerađivača.

(16)

Uz poštovanje jamstava i kakvoće provedenih kontrola, treba smanjiti broj obveznih provjera stvarnih zaliha. Međutim, u pogledu prerađivača ili postrojenja za preradu koja prethodne tržišne godine nisu sudjelovala u planu potpore, potrebno je provesti najmanje dvije provjere tijekom prve godine njihovog sudjelovanja u planu.

(17)

Kako bi se Komisiji omogućila primjena i nadzor nad ovim planom potpore te kako bi se isti prema potrebi mogao brzo prilagoditi tržišnim uvjetima koji se brzo mijenjaju, Komisija treba od država članica primati pravodobne, pouzdane i ažurirane podatke.

(18)

Kako bi se olakšao prelazak s ranijih aranžmana na aranžmane utvrđene ovom Uredbom, potrebno je usvojiti prijelazne odredbe.

(19)

mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Upravljačkog odbora za svježe voće i povrće,

DONIJELO JE OVU UREDBU:

POGLAVLJE I.

OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Definicije

1.   Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije:

(a)

„proizvođačke organizacije” znači proizvođačke organizacije iz članka 11. Uredbe (EZ) br. 2200/96 i proizvođačke organizacije kojima je dodijeljeno privremeno priznanje na temelju članka 14. te Uredbe;

(b)

„udruženje proizvođačkih organizicija” znači udruženje iz članka 16. stavka 3. Uredbe (EZ) br. 2200/96, koja je osnovana na inicijativu i koju kontrolira proizvođačka organizacija priznata na temelju te Uredbe;

(c)

„proizvođač” znači bilo koja fizička ili pravna osoba koja je član proizvođačke organizacije, koja isporučuje svoje proizvode toj organizaciji s ciljem stavljanja na tržište pod uvjetima utvrđenima u Uredbi (EZ) br. 2200/96;

(d)

„pojedinačni proizvođač” znači bilo koja fizička ili pravna osoba iz članka 4. stavka 1. Uredbe (EZ) br. 2202/96 koja ne pripada proizvođačkoj organizaciji i koja na svom gospodarstvu uzgaja sirovine namijenjene preradi;

(e)

„prerađivač” znači bilo koja fizička ili pravna osoba koja s gospodarskim ciljem i na vlastitu odgovornost upravlja jednim ili više postrojenja s opremom za proizvodnju jednog ili više proizvoda navedenih u članku 1. Uredbe (EZ) br. 2202/1996 i koja je, ovisno o slučaju, odobrena u skladu s člankom 5. ove Uredbe;

(f)

„nadležna tijela” znači tijelo ili tijela koja je odredila država članica za provođenje ove Uredbe.

2.   Proizvođačke organizacije koje imaju sjedište u državi članici mogu sudjelovati u planu potpore Zajednice predviđenom člankom 1. Uredbe (EZ) br. 2202/96, pod uvjetom da predmetna država članica ima nacionalni prag za dotični proizvod, kako je navedeno u Prilogu II. toj Uredbi.

3.   Za potrebe ove Uredbe, sva upućivanja na proizvođačke organizacije tumače se kao upućivanja na udruženja proizvođačkih organizacija.

Članak 2.

Tržišne godine i razdoblja isporuke

1.   Tržišne godine u smislu članka 6. Uredbe (EZ) br. 2202/96, dalje u tekstu: „tržišne godine”, traju od 1. listopada do 30. rujna za:

(a)

slatke naranče;

(b)

mandarine, klementine i satsuma mandarine;

(c)

grejp i pomelo;

(d)

limun.

2.   Potpora proizvođačkim organizacijama koje isporučuju mandarine i klementine dodjeljuje se isključivo za proizvode isporučene prerađivačkoj industriji od 1. listopada do 30. lipnja.

3.   Potpora proizvođačkim organizacijama koje isporučuju satsuma mandarine dodjeljuje se isključivo za proizvode isporučene prerađivačkoj industriji od 1. listopada do 31. ožujka.

4.   Za određenu tržišnu godinu, „jednakovrijedno razdoblje” iz članka 5. stavka 2. drugog podstavka Uredbe (EZ) br. 2202/96 traje od 1. travnja prethodne tržišne godine do 31. ožujka tekuće godine.

Članak 3.

Identifikacija parcela

Za potrebe ove Uredbe, sustav identifikacije parcela je sustav koji se koristi za integrirani sustav iz članka 4. Uredbe (EEZ) br. 3508/92. Površine se izražavaju u hektarima s dva decimalna mjesta. Članak 22. Uredbe (EZ) br. 2419/2001 primjenjuje se s ciljem određivanja površina parcela tijekom provjera predviđenih u članku 27. ove Uredbe.

POGLAVLJE II.

UGOVORI

Članak 4.

Oblik ugovora

1.   Ugovori iz članka 2. stavka 1. Uredbe (EZ) br. 2202/96 (dalje u tekstu: „ugovori”) sklapaju se u pisanom obliku. Sklapaju se posebno za svaki od osnovnih proizvoda navedenih u članku 1. te Uredbe i na sebi imaju identifikacijski broj.

2.   Ugovori mogu biti u nekom od sljedećih oblika:

(a)

ugovora između proizvođačkih organizacija i prerađivača;

(b)

obveze isporuke, ako proizvođačka organizacija također nastupa kao prerađivač.

U bilo kojem trenutku i za bilo koji temeljni proizvod naveden u članku 1. Uredbe (EZ) br. 2202/96, između proizvođačke organizacije i prerađivača ne smije biti na snazi više od jednog kratkoročnog i/ili jednog višegodišnjeg ugovora iz članka 6. stavka 1.

Članak 5.

Zahtjevi za sudjelovanje u planu potpore i odobrenje prerađivača

1.   Prerađivači slatkih naranči, mandarina, klementina, satsuma mandarina, limuna, grejpa i pomela koji žele prvi put sudjelovati u planu potpore, podnose zahtjev nadležnom tijelu države članice u kojoj su smještena njihova postrojenja za preradu do datuma koji odredi država članica. U tom zahtjevu se posebno trebaju navesti prerađivačev kapacitet za preradu po satu i prema potrebi prerada po satu, kapacitet pasterizacije i koncentracije za sva postrojenja za preradu kojima upravlja prerađivač.

2.   Države članice koje imaju nacionalni prag za proizvod o kojem je riječ, kao što se određuje u Prilogu II. Uredbi (EZ) br. 2202/96, određuju zahtjeve za odobrenje prerađivača čija su postrojenja za preradu smještena na njihovom državnom području i obavješćuju Komisiju o njima. Ti zahtjevi osiguravaju da prerađivači imaju kapacitet za izvršavanje potrebnog posla.

Nakon ispitivanja zahtjeva koje su podnijeli prerađivači čija su postrojenja za preradu smještena na njihovom državnom području, nadležno tijelo države članice koja ima nacionalni prag za predmetni proizvod objavljuje za svaki proizvod popis odobrenih prerađivača i njihovih pogona za preradu najmanje mjesec dana prije početka tržišne godine.

3.   Države članice koje nemaju nacionalni prag za predmetni proizvod, kako je određeno u Prilogu II. Uredbi (EZ) br. 2202/96, također mogu donijeti odluku o primjeni odredaba utvrđenih u stavku 2.

4.   Prerađivače čija su postrojenja za preradu smještena u državi članici koja ima nacionalni prag za predmetni proizvod, kako je određeno u Prilogu II. Uredbi (EZ) br. 2202/96, odobrava državno nadležno tijelo prije sklapanja ugovora.

Članak 6.

Razdoblja i količine obuhvaćeni ugovorima

1.   Kratkoročni ugovori obuhvaćaju najmanje pet cijelih i uzastopnih mjeseci predmetne tržišne godine.

Višegodišnji ugovori u smislu članka 3. stavka 2. podstavka (a) Uredbe (EZ) br. 2202/96 obuhvaćaju najmanje tri uzastopne tržišne godine.

U slučaju klementina sklapaju se posebni ugovori za dvije moguće namjene: sok i kriške.

2.   Razdoblja obuhvaćena dvama kratkoročnim ugovorima između istih strana u istoj tržišnoj godini trebaju biti neprekidna i ne preklapati se međusobno.

3.   Višegodišnji ugovori mogu obuhvaćati i proizvodnju članova proizvođačke organizacije koja je potpisala ugovor i proizvodnju članova drugih organizacija proizvođača, u slučaju kada se primjenjuju druga i treća alineja članka 11. stavka 1. podstavka (c) točke 3. Uredbe (EZ) br. 2200/96.

4.   Za kvalificiranje za potporu utvrđenu u tablici 2. Priloga I. Uredbi (EZ) br. 2202/96, količine isporučene na temelju višegodišnjih ugovora moraju iznositi najmanje 1 000 tona po ugovoru, proizvodu i tržišnoj godini.

Članak 7.

Sadržaj ugovora

1.   Ugovori posebno sadrže:

(a)

naziv i adresu ugovorne proizvođačke organizacije;

(b)

ime i adresu prerađivača;

(c)

količine sirovina koje se isporučuju za preradu, raščlanjene po tržišnim godinama u slučaju višegodišnjih ugovora;

(d)

obuhvaćeno razdoblje i privremeni raspored isporuka prerađivačima;

(e)

obvezu prerađivača da će preraditi količine isporučene na temelju predmetnog ugovora;

(f)

cijenu koja se plaća proizvođačkoj organizaciji za sirovine koje se mogu razlikovati po sorti i/ili kakvoći i/ili razdoblju isporuke te se plaća isključivo bankovnom ili poštanskom doznakom;

(g)

naknadu koja se plaća ako bilo koja strana ne ispuni svoje ugovorne obveze, posebno u pogledu potpunog plaćanja cijene navedene u ugovoru, pridržavanju vremenskih rokova za plaćanje te obveza isporuke i prihvaćanja količina obuhvaćenih ugovorom.

Ugovor također treba sadržavati vremensko određenje isporuke na koju se odnosi cijena iz točke (f) i uvjete plaćanja. Bilo kakvo vremensko ograničenje plaćanja ne smije prijeći dva mjeseca od kraja mjeseca isporuke svake pošiljke.

2.   U slučaju kratkoročnih ugovora, cijena iz stavka 1. točke (f) može se prilagoditi sporazumom obiju strana, pisanim izmjenama iz članka 11. stavka 1. i isključivo za dodatne količine određene tim izmjenama.

U slučaju višegodišnjih ugovora, cijena iz stavka 1. točke (f) za svaku se tržišnu godinu utvrđuje nakon potpisivanja relevantnog ugovora. Međutim, cijena koja vrijedi za određenu tržišnu godinu može se izmijeniti sporazumom obiju strana, pisanim izmjenama ugovora do 1. studenoga predmetne tržišne godine.

Članak 8.

Dodatne nacionalne odredbe

Države članice mogu usvojiti dodatne odredbe koje se odnose na ugovore, posebno u pogledu naknade koju plaćaju prerađivači ili proizvođačke organizacije koji ne ispune svoje ugovorne obveze.

Članak 9.

Sklapanje ugovora u slučaju obveze isporuke

U slučaju obveze isporuke u smislu članka 4. stavka 2. točke (b), ugovori koji obuhvaćaju proizvodnju članova predmetne proizvođačke organizacije smatraju se sklopljenima nakon obavješćivanja nadležnog tijela o sljedećim pojedinostima:

(a)

imenu i adresi svih proizvođača te podacima o parcelama i površini parcela na kojima svaki proizvođač uzgaja sirovine;

(b)

procijenjenoj ukupnoj berbi;

(c)

količini namijenjenoj preradi, raščlanjenoj po vrsti ugovora;

(d)

razdoblju obuhvaćenom okvirnim rasporedom isporuke iz članka 7. stavku 1. točke (d);

(e)

izjavi proizvođačke organizacije da će preraditi količine isporučene na temelju predmetnog ugovora.

Ime i adresa svih proizvođača iz točke (a) mogu se zamijeniti bilo kojim drugim podatkom koji zahtijeva nacionalno pravo kako bi se omogućilo nedvojbeno određivanje proizvođača na zadovoljstvo nadležnog tijela.

Obavijest se šalje nadležnom tijelu do roka utvrđenog u članku 12. stavku 2.

Članak 10.

Datumi sklapanja ugovora

1.   Države članice odlučuju o datumima do kojih proizvođačke organizacije koje imaju sjedište na njihovom području sklapaju kratkoročne ugovore:

(a)

najkasnije do 1. studenoga predmetne tržišne godine u slučaju kratkoročnih ugovora koji obuhvaćaju najmanje osam cijelih i uzastopnih mjeseci; ili

(b)

najkasnije do 28. veljače predmetne tržišne godine u slučaju kratkoročnih ugovora koji obuhvaćaju najmanje pet, ali najviše osam cijelih i uzastopnih mjeseci.

2.   Višegodišnji ugovori sklapaju se najkasnije do 1. studenoga predmetne tržišne godine.

Članak 11.

Izmjene ugovora

1.   U slučaju kratkoročnih ugovora, količina prvotno utvrđena u ugovoru o preradi iz članka 7. stavka 1. točke (c) može se izmijeniti:

(a)

sporazumom obiju strana jednom ili više izmjena u slučaju kratkoročnih ugovora koji obuhvaćaju najmanje osam cijelih i uzastopnih mjeseci; ili

(b)

sporazumom obiju strana jednom izmjenom u slučaju kratkoročnih ugovora koji obuhvaćaju najmanje pet, ali najviše osam cijelih i uzastopnih mjeseci.

Ukupna količina utvrđena izmjenom iz točke (a) ne smije prijeći 40 % količine koja je prvotno utvrđena ugovorom. Ako postoje dvije izmjene, nijedna od njih ne smije se odnositi na više od 20 % navedene prvotne količine.

Ukupna količina utvrđena izmjenama iz točke (b) ne smije prijeći 20 % količine koja je prvotno utvrđena ugovorom.

Izmjene obuhvaćaju identifikacijski broj ugovora na koji se odnose.

Količine koje isporuče novi članovi ili pojedinačni proizvođači iz članka 15. stavka 5. uključuju se u izmjene.

2.   U slučaju višegodišnjih ugovora, količina prvotno određena za svaku godinu, u smislu članka 7. stavka 1. točke (c) može se mijenjati jednom svake tržišne godine sporazumom obiju strana pisanom izmjenom.

Izmjena uključuje identifikacijski broj ugovora na koji se odnosi. Izmjene se zaključuju do 28. veljače predmetne tržišne godine.

Količina koja se isporučuje svake godine, kao što je određeno izmjenama, ne smije prijeći:

(a)

40 % količine prvotno utvrđene ugovorom za predmetnu tržišnu godinu ako je izmjena zaključena do 1. studenoga predmetne tržišne godine; ili

(b)

30 % količine prvotno utvrđene ugovorom za predmetnu tržišnu godinu ako je izmjena zaključena nakon 1. studenoga, ali prije 28. veljače predmetne tržišne godine.

Članak 12.

Obavijesti nadležnim tijelima

1.   Proizvođačke organizacije koje potpisuju ugovore prosljeđuju primjerak svakog ugovora i svih njegovih izmjena nadležnim tijelima države članice u kojoj je smješteno njihovo sjedište i, prema potrebi, nadležnim tijelima države članice u kojoj se odvija prerada.

Ukupna količina obuhvaćena svim ugovorima koja je potpisala određena proizvođačka organizacija ne smije prijeći, po proizvodu, količinu namijenjenu preradi koju je proizvođačkoj organizaciji naznačila u članku 9. prvom stavku točki (c) i članku 15. stavku 1. točki (c).

2.   Primjerci iz stavka 1. prvog podstavka trebaju dospjeti nadležnom tijelu najkasnije 10 radnih dana nakon sklapanja ugovora ili njegove izmjene i najkasnije pet radnih dana prije početka isporuka.

U iznimnim i opravdanim slučajevima, države članice mogu prihvatiti ugovore i njihove izmjene koje dospiju njihovom nadležnom tijelu nakon isteka roka iz prethodnog podstavka, pod uvjetom da takvo kasno prihvaćanje nema negativan utjecaj na kontrole plana potpore proizvodnji.

3.   U svakom slučaju, potpora Komisije ne plaća se za količine sirovina koje proizvođačke organizacije isporuče prerađivačima prije nego nadležno tijelo primi primjerke navedene u stavku 1. prvom podstavku.

POGLAVLJE III.

PODACI KOJI SE DOSTAVLJAJU DRŽAVAMA ČLANICAMA

Članak 13.

Podaci o sudjelovanju u planu potpore

Proizvođačke organizacije i prerađivači koji žele sudjelovati u planu potpore predviđenim člankom 3. Uredbe (EZ) br. 2202/96 obavješćuju državu članicu u kojoj je smješteno njihovo sjedište najkasnije 20 dana prije početka tržišne godine. One tada dostavljaju podatke koji su predmetnoj državi članici potrebni za upravljanje i nadzor nad planom potpore. Države članice mogu donijeti odluku da:

(a)

takve podatke dostavljaju samo nove proizvođačke organizacije i novi prerađivači, ako su potrebni podaci za ostale već dostupni;

(b)

takvi podaci obuhvaćaju jednu tržišnu godinu, nekoliko tržišnih godina ili neograničeno razdoblje.

Članak 14.

Podaci o početku isporuka ili preradi

1.   Najmanje pet dana prije početka isporuka ili prerade svake tržišne godine, proizvođačke organizacije i prerađivači obavješćuju nadležno tijelo o tjednu u kojem isporuke i prerada trebaju započeti. Smatra se da su proizvođačke organizacije i prerađivači ispunili tu obvezu ako pruže dokaz o dostavljanju tih podataka najmanje osam radnih dana prije toga datuma.

2.   U iznimnim i opravdanim slučajevima, države članice mogu prihvatiti obavijesti od proizvođačkih organizacija i prerađivača nakon datuma utvrđenog u stavku 1. Međutim, u takvim slučajevima potpora se ne dodjeljuje proizvođačkim organizacijama ili prerađivačima za količine koje su već isporučene ili čija je isporuka u tijeku, osim ako se provjere potrebne za utvrđivanje kvalificiranosti za potporu mogu provesti na zadovoljstvo nadležnog tijela.

Članak 15.

Podaci o ugovorima

1.   Proizvođačka organizacija koja potpisuje ugovore nadležnom tijelu države članice u kojoj se nalazi njezino sjedište dostavlja sljedeće podatke, po proizvodu:

(a)

ime i adresu svih proizvođača obuhvaćenih ugovorom te podatke o parcelama i površine parcela na kojima svaki proizvođač uzgaja sirovine;

(b)

procjenu ukupne berbe;

(c)

količinu namijenjenu preradi;

(d)

prosječne prinose proizvođačke organizacije po hektaru i prosječan postotak te količine koji je tijekom prethodnih dviju tržišnih godina upućen na preradu.

Ime i adresa svih proizvođača iz točke (a) mogu se zamijeniti bilo kojim drugim podatkom koji zahtijeva nacionalno zakonodavstvo kako bi se omogućilo nedvojbeno određivanje proizvođača na zadovoljstvo nadležnog tijela.

2.   Podatke iz stavka 1. proizvođačke organizacije ili pojedinačni proizvođači dostavljaju proizvođačkoj organizaciji koja potpisuje ugovor i koja ga prosljeđuje tijelu koje je imenovala država članica, ako proizvođačka organizacija koja je potpisala ugovor:

(a)

stavlja na tržište količine namijenjene preradi koje su proizveli članovi drugih proizvođačkih organizacija na temelju članka 11. stavka 1. podstavka (c) točke 3. druge i treće alineje Uredbe (EZ) br. 2200/96; i/ili

(b)

prenosi korist od plana potpore na pojedinačne proizvođače na temelju članka 4. stavka 1. Uredbe (EZ) br. 2202/96.

3.   Kako bi se kvalificirali za potporu, proizvođačke organizacije i pojedinačni proizvođači iz stavka 2. potpisuju sporazume s proizvođačkom organizacijom koja je potpisala ugovor.

Takvi sporazumi obuhvaćaju svu proizvodnju agruma koju su navedena proizvođačka organizacija i pojedinačni proizvođači isporučili za preradu i sadrže sljedeće:

(a)

broj tržišnih godina koje sporazum obuhvaća;

(b)

količine koje će biti isporučene za preradu, raščlanjene po proizvođaču i proizvodu te na temelju rasporeda isporuka iz članka 7. stavka 1. točke (d);

(c)

posljedice nepridržavanja sporazuma.

Države članice mogu usvojiti dodatne odredbe koje obuhvaćaju sporazume iz prvog podstavka, posebno u pogledu naknade koju plaćaju proizvođačke organizacije ili pojedinačni proizvođači koji ne ispune svoje ugovorne obveze te u pogledu lažnih izjava proizvođačkih organizacija ili pojedinačnih proizvođača danih proizvođačkih organizacija koje potpisuju ugovore.

4.   Države članice određuju datum do kojega se podaci koji se spominju u stavcima 1. i 2. zajedno s primjercima sporazuma iz stavka 3. dostavljaju nadležnim tijelima iz stavka 1. kako bi se osigurala provedba potrebnih provjera.

5.   U slučaju kada proizvođač pristupi proizvođačkoj organizaciji ili kada pojedinačni proizvođač potpiše sporazum s proizvođačkom organizacijom nakon datuma iz stavka 4., podaci iz stavaka 1. i 2. te, prema potrebi, primjerak sporazuma iz stavka 3. koji se odnosi na tog novog člana ili pojedinačnog proizvođača, dostavlja se nadležnim tijelima iz stavka 1. u roku od 30 dana od datuma stupanja na snagu toga članstva ili sporazuma.

POGLAVLJE IV.

SIROVINE

Članak 16.

Minimalni zahtjevi u pogledu kakvoće

Proizvodi koje proizvođačke organizacije isporučuju prerađivačima na temelju ugovora moraju udovoljavati minimalnim zahtjevima u pogledu kakvoće utvrđenima u Prilogu I.

Članak 17.

Obavijesti o isporukama i potvrde o isporuci

1.   Najkasnije do 18.00 sati radnog dana koji prethodi isporuci proizvođačka organizacija o svim isporukama obavješćuje nadležna tijela države članice u kojoj se nalazi njegovo sjedište i, prema potrebi, nadležna tijela države članice u kojoj obavlja preradu.

Ova obavijest uključuje količinu koja treba biti isporučena, identifikaciju prijevoznog sredstva i identifikacijski broj ugovora koji se odnosi na predmetnu isporuku. Ona se šalje elektroničkim putem, a nadležna tijela kojima je upućeno trebaju voditi evidenciju o tome najmanje tri godine.

Nadležna tijela predmetne države članice mogu zatražiti bilo koje dodatne podatke koje smatraju potrebnima za fizičke provjere isporuka.

Ako podaci iz drugoga podstavka budu izmijenjeni nakon obavijesti, obavijest o izmijenjenim podacima upućuje se na isti način kao i prvotna obavijest, prije početka isporuka. Prvotna obavijest može se izmijeniti samo jednom.

Na temelju analize rizika koju čini predmetna država članica te koja obuhvaća i proizvođačke organizacije i prerađivače, nadležna tijela mogu osloboditi proizvođačke organizacije od obveze obavješćivanja o svim isporukama ili mogu zahtijevati podatke u malo manje detaljnom obliku, pod uvjetom da to nema nepovoljnog utjecaja na kontrole i plan proračuna u Zajednici.

2.   Potvrda o isporuci izdaje se za sve proizvode isporučene na temelju ugovora i prihvaćene za preradu u postrojenju za preradu, uz navođenje:

(a)

datuma i vremena istovara;

(b)

identifikacije prijevoznog sredstva;

(c)

identifikacijskog broja ugovora na koji se isporuka odnosi;

(d)

bruto mase i neto mase;

(e)

ako je to primjenjivo, stope smanjenja izračunane na temelju minimalnih zahtjeva za kakvoću utvrđenih u Prilogu I.

Potvrde o isporuci izrađuju se u četiri primjerka. Potpisuju ih prerađivač ili njegov predstavnik i organizacija proizvođača ili njezin predstavnik. Svaka potvrda nosi svoj identifikacijski broj.

3.   I prerađivači i proizvođačke organizacije čuvaju primjerak potvrde o isporuci.

Proizvođačke organizacije prosljeđuje jedan primjerak ili pismenu obavijest ili elektroničku poštu koja sadrži podatke iz stavka 2., najkasnije do petnaestog radnog dana nakon tjedna isporuke, nadležnim tijelima države članice u kojoj se nalazi njezino sjedište, i prema potrebi, nadležnim tijelima države članice u kojoj se obavlja prerada.

4.   Najmanje mjesec dana prije početka tržišne godine, države članice koje imaju nacionalni prag za predmetni proizvod, kako je određeno u Prilogu II. Uredbi (EZ) br. 2202/96, određuju i objavljuju način na koji se utvrđuju prijevozna sredstva iz stavka 1 drugog podstavka. i iz stavka 2. prvog podstavka točke (b) kako bi se nadležnim tijelima omogućilo provođenje odgovarajućih fizičkih provjera.

5.   Ako se prerada odvija u drugoj državi članici te kako bi se osiguralo pojačanje fizičkih provjera od strane nadležnih tijela, država članica u kojoj se obavlja prerada i država članica u kojoj je sjedište proizvođačke organizacije koja je sklopila ugovor određuju potrebne dodatne odredbe i upravne postupke u pogledu obavijesti i potvrda o isporuci iz stavaka 1. i 2.

Predmetne države članice posebno pristupaju identifikaciji korištenih prijevoznih sredstava koja se navode u obavijestima koje izdaju proizvođačke organizacije i u potvrdama o isporuci. Predmetne države članice objavljuju identifikaciju prijevoznih sredstava u skladu sa stavkom 4.

6.   Ako cijela serija ili dio serije pripada proizvođačima iz članka 15. stavka 2. podstavka (a) ili (b), ugovorna proizvođačka organizacija prosljeđuje primjerak potvrde o isporuci predviđene stavkom 2. svim predmetnim proizvođačkim organizacijama i pojedinačnom proizvođaču.

7.   Za svako tromjesečje od početka tržišne godine najkasnije desetog dana sljedećeg mjeseca proizvođačka organizacija obavješćuje nadležna tijela iz stavka 1. o isporučenim količinama po pošiljci i po proizvodu. Količine isporučene na temelju ugovora raščlanjuju se po ugovoru na temelju pripadajućeg iznosa potpore.

8.   Dokumenti koje zahtijeva nacionalno pravo mogu se koristiti za potrebe ovog članka pod uvjetom da sadrže podatke iz stavka 2.

Članak 18.

Obavijesti prerađivača nadležnom tijelu

1.   Za svako šestomjesečno razdoblje od početka tržišne godine, najkasnije do desetog dana sljedećeg mjeseca, prerađivači koji sklapaju ugovore s proizvođačkim organizacijama šalju nadležnim tijelima države članice u kojoj je smješteno njihovo sjedište i, prema potrebi, nadležnim tijelima države članice u kojoj se odvija prerada, sljedeće podatke, raščlanjene po proizvodu:

(a)

količinu primljenih proizvoda za svaku seriju te za svaki ugovor i količinu proizvoda primljenu izvan ugovora;

(b)

količine dobivenog soka, raščlanjene prema stupnjevima Brixa, uz navođenje količina dobivenih od serija isporučenih na temelju ugovora;

(c)

prosječnu masu dobivenog soka od sirovina i stupnjevima Brixa tog soka;

(d)

količinu dobivenih kriški, uz navođenje količina dobivenih od serija isporučenih na temelju ugovora.

Količine se izražavaju kao neto masa.

Obavijesti potpisuje prerađivač, koji time potvrđuje njihovu točnost.

2.   U roku od 45 dana od dovršetka prerade za tu tržišnu, godinu prerađivači obavješćuju nadležno tijelo iz stavka 1. o sljedećem za sve proizvode:

(a)

dobivenim količinama raščlanjenima po dobivenim gotovim proizvodima;

(b)

količinama primljenima na temelju ugovora, raščlanjenima po razdoblju isporuke i vrsti ugovora (kratkoročni ili višegodišnji);

(c)

količinama primljenima na temelju ugovora, raščlanjenima po dobivenim gotovim proizvodima;

(d)

količini gotovih proizvoda dobivenih od svih količina navedenih u točki (a);

(e)

količini gotovih proizvoda dobivenih od svih količina navedenih u točki (c);

(f)

količini svih gotovih proizvoda na zalihi na kraju prerade za tu tržišnu godinu.

Količine se izražavaju kao neto masa.

U slučaju soka, količine koje se spominju pod točkama (d) i (e) raščlanjene su prema stupnjevima Brixa.

POGLAVLJE V.

ZAHTJEVI ZA POTPORU I PLAĆANJE POTPORE

Članak 19.

Zahtjevi za potporu

1.   Proizvođačke organizacije podnose svoje zahtjeve za potporu, po proizvodu i po tržišnoj godini nadležnim tijelima države članice u kojoj se nalazi njihovo sjedište.

Ti zahtjevi za potporu predaju se:

(a)

za količine slatkih naranči, mandarina, klementina, satsuma mandarina, limuna, grejpa i pomela, prihvaćenih za preradu tijekom prve polovine tržišne godine, najkasnije do 30. travnja;

(b)

za količine slatkih naranči, limuna, grejpa i pomela, prihvaćenih za preradu tijekom druge polovine tržišne godine, najkasnije do 31. listopada sljedeće tržišne godine;

(c)

za količine mandarina i klementina prihvaćenih za preradu tijekom trećeg tromjesečja tržišne godine, najkasnije od 31. srpnja.

2.   Ako se zahtjevi za potporu predaju nakon roka utvrđenog u stavku 1., potpora se smanjuje za 1 % po danu kašnjenja, a ne dodjeljuje se ako zahtjevi kasne više od 15 dana.

3.   U iznimnim i opravdanim slučajevima, država članica može prihvatiti zahtjeve za potporu nakon roka utvrđenog u stavku 1., pod uvjetom da to ne sprečava učinkovite provjere plana potpore proizvodnji. U tom se slučaju stavak 2. ne primjenjuje.

4.   U slučaju klementina pripremaju se odvojeni zahtjevi za potporu za dvije moguće namjene: sok i kriške.

Članak 20.

Sadržaj zahtjeva za potporu

Svi zahtjevi za potporu trebaju sadržavati sljedeće podatke:

(a)

ime i adresu proizvođačke organizacije;

(b)

količinu obuhvaćenu zahtjevom za potporu, raščlanjenu po ugovoru i na temelju pripadajućeg iznosa potpore i bez prelaska količine prihvaćene za preradu, nakon odbijanja bilo kakvih stopa smanjenja koje se primjenjuju;

(c)

prosječnu prodajnu cijenu za količinu isporučenu na temelju ugovora;

(d)

količinu isporučenu tijekom istoga razdoblja na drugi način osim na temelju ugovora i njezinu prosječnu prodajnu cijenu.

Članak 21.

Plaćanje potpore

Potporu plaćaju nadležna tijela države članice u kojoj se nalazi sjedište proizvođačke organizacije koja je potpisala ugovor čim ta nadležna tijela obave provjere predviđene u članku 27. stavku 1. točki (a) i provjere je li zahtjev za potporu u skladu s potvrdama o isporuci iz članka 17. stavka 2. za predmetni proizvod.

U slučaju kada se prerada obavlja u drugoj državi članici, ta država članica državi članici u kojoj se nalazi sjedište proizvođačke organizacije koja je potpisala ugovor dostavlja dokaz o stvarnoj isporuci i prihvaćenosti proizvoda za preradu.

Potpora se ne dodjeljuje ako dokaz iz drugoga stavka nije dostavljen, ili za količine za koje nisu provedene provjere iz prvog stavka.

Članak 22.

Datum plaćanja potpore

Potpora se plaća proizvođačkim organizacijama:

(a)

za količine slatkih naranči, mandarina, klementina, satsuma mandarina, limuna, grejpa i pomela prihvaćene za preradu tijekom prve polovine tržišne godine, najkasnije do 30. lipnja;

(b)

za količine slatkih naranči, limuna, grejpa i pomela prihvaćene za preradu tijekom druge polovine tržišne godine, najkasnije do 31. prosinca sljedeće tržišne godine;

(c)

za količine mandarina i klementina prihvaćene za preradu tijekom trećeg tromjesečja tržišne godine, najkasnije do 30. rujna.

Članak 23.

Plaćanje potpore članovima proizvođačke organizacije

U roku od 15 radnih dana od primitka potpore, proizvođačka organizacija plaća pune primljene iznose bankovnom ili poštanskom doznakom svojim članovima i, prema potrebi, proizvođačima koji se navode u članku 15. stavku 2. točkama (a) i (b). U slučajevima obuhvaćenima člankom 4. stavkom 2. točkom (b), plaćanje se može izvršiti otvaranjem kreditne linije.

U slučaju kada se proizvođačka organizacija u cijelosti ili dijelom sastoji od članova koji su i sami organizacije s pravnom osobnošću sastavljene od proizvođača, plaćanja predviđena prvim stavkom vrše te organizacije članice u korist proizvođača u roku od 15 radnih dana.

POGLAVLJE VI.

PROVJERE I KAZNE

ODJELJAK 1.

Provjere

Članak 24.

Nacionalne mjere

1.   Ne dovodeći u pitanje glavu VI. Uredbe (EZ) br. 2200/96, države članice poduzimaju potrebne korake:

(a)

za osiguravanje pridržavanja ove Uredbe;

(b)

za sprečavanje i pokretanje postupka zbog nepravilnosti te primjenu kazni predviđenih u ovoj Uredbi;

(c)

za povrat iznosa izgubljenih kao posljedica nepravilnosti ili nemara;

(d)

za potvrđivanje evidencija predviđenih u člancima 25. i 26., osiguravajući njihovu podudarnost s knjigovodstvom koje se prema nacionalnom pravu zahtijeva od proizvođačkih organizacija i prerađivača;

(e)

provođenje nenajavljenih provjera iz članka 27. tijekom odgovarajućih razdoblja.

2.   Države članice raspoređuju svoje provjere iz članka 27. na temelju analize rizika koja, između ostalog, uzima u obzir:

(a)

nalaze provjera obavljenih proteklih godina;

(b)

razvoj događaja prethodnih godina;

(c)

prinos sirovina po homogenim proizvodnim područjima;

(d)

omjer isporučene količine i procijenjene ukupne berbe;

(e)

prinos sirovina u odnosu na gotove proizvode.

Kriteriji za analizu rizika moraju se redovito ažurirati.

3.   U slučaju kada se ustanove nepravilnosti ili anomalije, države članice povećavaju učestalost i postotak provjera iz članka 27. uzimajući u obzir ozbiljnost nalaza.

Članak 25.

Evidencije proizvođačkih organizacija

1.   Proizvođačke organizacije koje isporučuju proizvode za preradu vode evidenciju svih isporučenih proizvoda. Te evidencije uključuju sljedeće podatke:

(a)

u slučaju količina isporučenih na temelju višegodišnjih ugovora:

i.

serije isporučene svakog dana i identifikacijski broj ugovora na koji se odnose;

ii.

neto masu svake serije isporučene i prihvaćene za preradu, umanjenu za bilo kakvo smanjenje te identifikacijski broj odgovarajuće potvrde o isporuci;

(b)

u slučaju količina isporučenih na temelju kratkoročnih ugovora:

i.

serije isporučene svakog dana i identifikacijski broj ugovora na koji se odnose;

ii.

neto masu svake serije isporučene i prihvaćene za preradu, umanjenu za bilo kakvo smanjenje, i identifikacijski broj odgovarajuće potvrde o isporuci;

iii.

ukupnu količinu isporučenu svakog dana, raščlanjenu na temelju primjenjive potpore;

(c)

u slučaju količina isporučenih na drugi način osim na temelju ugovora:

i.

serije isporučene svakog dana te ime i adresu prerađivača;

ii.

neto masu svake serije isporučene i prihvaćene za preradu.

2.   Proizvođačke organizacije i pojedinačni proizvođači iz članka 15. stavka 2. podvrgavaju se svim nadzorima i provjerama koje nadležna tijela smatraju potrebnima te vode sve dodatne evidencije i podatke koje ta tijela zahtijevaju za provjeru pridržavanja ove Uredbe.

Te dodatne evidencije i podaci moraju za svaki osnovni proizvod omogućavati utvrđivanje, za svakog proizvođača, podudaraju li se te površine, ukupna berba, ukupne količine isporučene proizvođačkoj organizaciji i količine isporučene za preradu s plaćanjima potpore i plaćanjima primljenima od prerađivača. S ciljem takve dodatne evidencije, podaci također trebaju obuhvaćati količine prodane za tržište svježih proizvoda, proizvode povučene s tržišta i preostale količine.

3.   Države članice mogu odlučiti o obliku u kakvom se trebaju voditi evidencije predviđene u stavcima 1. i 2.

4.   Evidencije ili knjigovodstveni dokumenti koje zahtijeva nacionalno pravo mogu se koristiti u svrhu ovog članka, pod uvjetom da sadržavaju sve podatke koji se spominju u stavku 1.

Države članice mogu odlučiti da se evidencije predviđene u stavcima 1. i 2. potvrđuju na isti način kao evidencije ili knjigovodstveni dokumenti prema nacionalnom pravu, pod uvjetom da to nema negativnog učinka na kontrole plana potpore proizvodnji.

Članak 26.

Evidencije prerađivača

1.   Prerađivači vode evidenciju svih kupljenih proizvoda.

Te evidencije uključuju sljedeće podatke:

(a)

u slučaju količina kupljenih od proizvođačkih agencija na temelju ugovora:

i.

serije primljene svakog dana i identifikacijski broj ugovora na koji se odnose;

ii.

neto masu svake serije primljene i prihvaćene za preradu, identifikacijski broj odgovarajuće potvrde o isporuci i točnu identifikaciju korištenog prijevoznog sredstva;

(b)

u slučaju drugih kupljenih količina:

i.

serije primljene svakog dana te ime i adresu prodavatelja;

ii.

neto masu svake primljene serije;

(c)

količine soka dobivene svakog dana, raščlanjene prema stupnjevima Brixa, uz navođenje količina dobivenih od serija isporučenih na temelju ugovora;

(d)

količine kriški dobivenih svakog dana, uz navođenje količina dobivenih od serija isporučenih na temelju ugovora;

(e)

količine i cijene gotovih proizvoda koje prerađivač kupi svaki dan, uz navođenje imena i adrese prodavatelja;

(f)

količine i cijene svih gotovih proizvoda koje svaki dan napuštaju prostore prerađivača, uz navođenje imena i adrese primatelja; ovi se podaci mogu voditi upućivanjem na prateće dokumente koji se nalaze drugdje, pod uvjetom da sadrže zahtijevane podatke;

(g)

količine svih gotovih proizvoda na zalihi na kraju tržišne godine.

Količine se izražavaju kao neto masa.

U slučaju soka, količine iz točaka (e), (f) i (g) treba podijeliti prema stupnjevima Brixa.

Prerađivači dnevno ažuriraju svoju evidenciju o soku i/ili kriškama za svako postrojenje.

2.   Prerađivači dokaze o plaćanju za sve sirovine kupljene na temelju ugovora ili pisanih izmjena ugovora čuvaju pet godina od kraja godine u kojoj je predmetni proizvod prerađen. Prerađivači također pet godina čuvaju dokaz o svim kupnjama ili prodajama prerađenog soka.

3.   Prerađivači se podvrgavaju svim nadzorima i provjerama koje nadležna tijela smatraju potrebnima te vode sve dodatne evidencije i podatke koje ta tijela zahtijevaju za provjere koje se smatraju potrebnima.

4.   Države članice mogu donijeti odluku o obliku u kojem se trebaju voditi evidencije predviđene u stavcima 1. i 3.

5.   Evidencije ili knjigovodstveni dokumenti koje zahtijeva nacionalno pravo mogu se koristiti u svrhu ovog članka, pod uvjetom da sadrže sve podatke iz točke 1.

Države članice mogu odlučiti da se evidencije predviđene u stavcima 1. i 3. potvrđuju na isti način kao te evidencije ili knjigovodstveni dokumenti prema nacionalnom pravu, pod uvjetom da to nema negativnog učinka na kontrole plana potpore proizvodnji.

Članak 27.

Provjere

1.   Za sve proizvođačke organizacije koje isporučuju slatke naranče, mandarine, klementine, satsuma mandarine, limun, grejp i pomelo za preradu provode se sljedeće provjere za svaki proizvod i tržišnu godinu:

(a)

fizičke provjere na najmanje:

i.

5 % površina iz članka 9. prvog stavka točke (a) i u članku 15. stavku 1. točki (a);

ii.

20 % količina isporučenih za preradu, kako bi se provjerila njihova podudarnost s potvrdama iz članka 17. stavka 2. i pridržavanje minimalnih zahtjeva za kakvoću utvrđenih u Prilogu I.;

(b)

upravne i knjigovodstvene provjere na najmanje:

i.

5 % proizvođača obuhvaćenih ugovorima kako bi se posebno za sve proizvođače provjerila podudarnost površina, ukupne berbe, ukupnih količina isporučenih proizvođačkim organizacijama i količina isporučenih za preradu s plaćanjima potpore predviđenima u članku 23. i primljenim plaćanjima;

ii.

10 % sporazuma iz članka 15. stavka 3.;

(c)

upravne i knjigovodstvene provjere kako bi se potvrdila podudarnost ukupnih količina proizvoda koje su proizvođači iz članka 15. stavaka 1. i 2. isporučili proizvođačkoj organizaciji, ukupnih količina isporučenih za preradu, ukupnih količina navedenih u potvrdama o isporuci iz članka 17. stavka 2. i ukupnih količina navedenih u zahtjevima za potporu s potporom plaćenom u skladu s člankom 23. i plaćanjima primljenima od prerađivača;

(d)

provjere svih zahtjeva za potporu i pratećih dokumenta te unakrsne provjere svih prijavljenih parcela.

2.   Za prerađivače slatkih naranči, mandarina, klementina, satsuma mandarina, limuna, grejpa i pomela, sljedeće provjere provode se za svako postrojenje, proizvod i tržišnu godinu:

(a)

upravne i knjigovodstvene provjere na najmanje:

i.

5 % serija primljenih na temelju svake vrste ugovora (kratkoročnih ili višegodišnjih) kako bi se potvrdila obuhvaćenost predmetnih količina ugovorom i potvrdama o isporuci iz članka 17. stavka 2., točna identifikacija korištenih prijevoznih sredstava i udovoljavanje minimalnim zahtjevima utvrđenima u Prilogu I.;

ii.

10 % doznaka cijene iz članka 7. stavka 1. točke (f);

(b)

fizičke i knjigovodstvene provjere na najmanje 10 % dobivenih gotovih proizvoda kako bi se potvrdio prinos prerađenih sirovina u odnosu na dobivene gotove proizvode dobivene na temelju ugovora i na drugi način osim na temelju ugovora;

(c)

upravne i knjigovodstvene provjere kojima se na temelju izdanih i primljenih računa i na temelju knjigovodstvenih podataka potvrđuje podudarnost količina gotovih proizvoda dobivenih od primljenih sirovina i količina kupljenih gotovih proizvoda s količinama prodanih gotovih proizvoda;

(d)

fizičke i knjigovodstvene provjere svih zaliha gotovih proizvoda najmanje jednom godišnje kako bi se osigurala njihova podudarnost s proizvedenim, kupljenim ili prodanim gotovim proizvodima.

U slučaju prerađivača ili postrojenja za preradu koja u prethodnoj tržišnoj godini nisu sudjelovala u planu potpore, provjere iz točke (d) provode se najmanje dva puta tijekom prve godine u kojoj sudjeluju u planu.

ODJELJAK 2.

Kazne

Članak 28.

Smanjenja potpore u slučaju razlika između potpore za koju je predan zahtjev i iznosa za koji je ostvareno pravo

1.   Ako se za određeni proizvod utvrdi da potpora zahtijevana za neku tržišnu godinu prelazi iznos za koji je ostvareno pravo, iznos se umanjuje, osim ako razlika nije očigledna posljedica greške. Smanjenje je jednako razlici. Ako je potpora već plaćena, korisnik plaća dvostruku razliku, uvećanu za kamate koje se izračunavaju u skladu s člankom 36. stavkom 2.

2.   Ako razlika iz stavka 1. iznosi više od 20 %, korisnik gubi sva prava na potporu i, ako je potpora već plaćena, nadoknađuje ukupnu potporu uvećanu za kamate koje se izračunavaju u skladu s člankom 36. stavkom 2.

Nadalje, ako je razlika veća od 30 %, proizvođačka organizacija isključuje se iz plana potpore za sljedeće tri tržišne godine.

Članak 29.

Smanjenje potpore u slučaju odstupanja između isporučene količine i najmanje količine na temelju višegodišnjih ugovora

Osim u slučajevima više sile, ako se utvrdi da je količina isporučenih proizvoda na temelju višegodišnjeg ugovora za tržišnu godinu manja od najmanje količine određene u članku 6. stavku 4., pripadajuća potpora smanjuje se za 50 % za predmetnu tržišnu godinu. Ako je potpora već plaćena, korisnik vraća razliku između plaćene potpore i potpore na koju ima pravo, uvećanu za kamate koje se izračunavaju u skladu s člankom 36. stavkom 2.

Nadalje, ako proizvođačka organizacija za određeni proizvod ne isporuči najmanju količinu za tržišnu godinu na temelju tri ili više višegodišnjih ugovora istodobno, bez odgađanja joj se zabranjuje potpisivanje višegodišnjih ugovora za predmetni proizvod. Zabrana traje najmanje dvije tržišne godine i utvrđuju je države članice obzirom na ozbiljnost propusta.

Članak 30.

Smanjenje potpore u slučaju odstupanja između količine prihvaćene za preradu i ugovorene količine

1.   Osim u slučaju više sile, ako se utvrdi da su količine prihvaćene za preradu tijekom tržišne godine na temelju ugovora iz članka 6. stavka 1. točaka (a) i (b) manje od količina ugovorenih za tu tržišnu godinu, uključujući izmjene ugovora, pripadajuća potpora smanjuje se za:

(a)

25 %, ako je odstupanje između količina prihvaćenih za preradu i ugovorenih količina jednako ili veće od 25 %, ali manje od 40 % ugovorenih količina;

(b)

40 %, ako je odstupanje između količina prihvaćenih za preradu i ugovorenih količina jednako ili veće od 40 %, ali manje od 50 % ugovorenih količina.

Potpora se ne dodjeljuje ako su odstupanja između količina prihvaćenih za preradu i ugovorenih količina 50 % ili više ugovorenih količina.

Ako je potpora već plaćena, proizvođačka organizacija vraća razliku između plaćene potpore i potpore na koju ima pravo, uvećanu za kamate koje se izračunavaju u skladu s člankom 36. stavkom 2.

2.   U slučaju višegodišnjih ugovora, u slučaju kada je moguće istodobno primijeniti članak 29. i stavak 1. ovog članka, određuje se veća kazna.

Članak 31.

Smanjenje potpore u slučaju otkaza ugovora

Ako se ustanovi da je ugovor o preradi u cijelosti ili dijelom otkazan međusobnim sporazumom obiju strana prije svog punog trajanja, proizvođačka organizacija koja je potpisala ugovor nadoknađuje 40 % potpore primljene na temelju toga ugovora, uvećane za kamate koje se izračunavaju u skladu s člankom 36. stavkom 2.

Nadalje, u slučaju višegodišnjih ugovora, ako se ustanovi da je proizvođačka organizacija u cijelosti ili dijelom otkazala dva ili više ugovora u istoj tržišnoj godini, proizvođačka organizacija ne smije sklapati nikakve druge višegodišnje ugovore u skladu s Uredbom (EZ) br. 2202/96 tijekom tri tržišne godine od datuma kada nadležno tijelo sazna za otkaz. Neisporučivanje proizvoda na temelju višegodišnjeg ugovora za jednu ili više tržišnih godina smatra se otkazom predmetnog ugovora, osim u slučaju stečaja prerađivača.

Članak 32.

Otkaz ugovora zbog krivnje prerađivača

U slučaju kada proizvođačka organizacija nije u prilici ispuniti svoje ugovorne obveze zbog krivnje prerađivača, nadležno tijelo dotične države članice može u skladu s nacionalnim pravom ovlastiti proizvođačke organizacije koje su potpisale kratkoročne i/ili višegodišnje ugovore s tim prerađivačem da otkažu te ugovore ili da ih neizmijenjene prenesu na drugog prerađivača. Proizvođačke organizacije kojima je nadležno državno tijelo odobrilo otkaz ili prijenos ugovora ne podliježu kaznama ili umanjenjima predviđenima u članku 31.

Članak 33.

Smanjenja potpore koja proizlaze iz provjera površine

1.   Ako provjere površine iz članka 27. stavka 1. točkama (a) i (d) pokažu da je prijavljena površina veća od stvarno utvrđene, na razini ukupne provjerene površine, smanjuje se potpora koja se plaća proizvođačkoj organizaciji, osim ako razlika nije očigledna posljedica greške:

(a)

za utvrđeni postotak odstupanja, ako je veći od 5 %, ali manji od 20 % utvrđene površine;

(b)

za 30 % ako je odstupanje veće od 20 % utvrđene površine.

U slučaju kada je prijavljena površina manja od stvarno utvrđene površine i ako je odstupanje veće od 10 % utvrđene površine, potpora koja se plaća proizvođačkoj organizaciji smanjuje se za pola utvrđenog odstupanja.

2.   Smanjenja predviđena u stavku 1. ne primjenjuju se ako je proizvođačka organizacija podnijela stvarno točne podatke ili može na drugi način dokazati da nije u povredi.

Smanjenja predviđena u stavku 1. ne primjenjuju se ako proizvođačka organizacija ili njezini članovi pisanim putem obavijeste nadležno tijelo da su podaci netočni ili da su postali netočni nakon što su podaci iz članka 15. stavka 1. poslani, pod uvjetom da proizvođačka organizacija ili njeni članovi nisu bili obaviješteni o namjeri nadležnog tijela da obavi provjeru na terenu ili da ih nadležno tijelo nije obavijestilo o otkrivenim nepravilnostima.

Članak 34.

Nacionalne kazne

Države članice poduzimaju potrebne mjere za osiguravanje pridržavanja odredaba o plaćanju potpore u skladu s člankom 23. One posebno određuju kazne primjerene ozbiljnosti nepravilnosti za službenike proizvođačkih organizacija.

U slučaju kada proizvođačka organizacija počini novu povredu, država članica povlači priznanje te organizacije ili privremeno priznanje u slučaju skupina proizvođača kojima je odobreno privremeno priznanje.

Članak 35.

Kazne prerađivačima

1.   Osim u slučaju više sile, ako se ustanovi da cjelokupna količina proizvoda prihvaćena za preradu na temelju ugovora nije prerađena u neki od proizvoda navedenih u članku 1. Uredbe (EZ) br. 2202/96, prerađivač nadležnom tijelu plaća iznos jednak dvostrukom jediničnom iznosu potpore pomnoženom količinom predmetnih sirovina koje nisu prerađene, uvećan za kamate koje se izračunavaju u skladu s člankom 36. stavkom 2.

Nadalje, osim u opravdanim slučajevima koje priznaju države članice, suspendira se odobrenje proizvođača kao što je predviđeno u članku 5. ove Uredbe:

(a)

za tržišnu godinu nakon nalaza, ako je razlika utvrđena između količine prihvaćene za preradu i stvarno prerađene količine jednaka ili veća od 10 %, ali manja od 20 % količine prihvaćene za preradu;

(b)

za dvije tržišne godine nakon nalaza, ako je razlika jednaka ili veća od 20 %.

2.   Države članice isključuju prerađivača iz plana potpore predviđenog Uredbom (EZ) br. 2202/96:

(a)

u slučaju kada proizvođačka organizacija da lažne izjave u suradnji s prerađivačem;

(b)

u slučaju kada prerađivač ponovljeno ne plaća cijenu iz članka 7. stavka 1. točke (f) ove Uredbe;

(c)

u slučaju kada prerađivač opetovano ne ispunjava rokove za plaćanje iz članka 7. stavka 1. posljednjeg podstavka ove Uredbe;

(d)

u slučaju kada prerađivač ne plati kaznu predviđenu u stavku 1. ovog članka;

(e)

u slučaju kada prerađivač ne ispunjava svoje obveze iz stavaka 1., 2. ili 3. članka 26. ove Uredbe;

(f)

u slučaju ponovljene primjene članka 31. ove Uredbe.

Trajanje izuzeća prerađivača iz plana potpore je najmanje jedna tržišna godina i određuju ga države članice uzimajući u obzir ozbiljnost propusta.

Članak 36.

Plaćanje iznosa povrata

1.   Iznosi povrata i kamate dospjele u skladu s odredbama ovog odjeljka plaćaju se nadležnoj agenciji za plaćanje i umanjuju za troškove koje financira Europski fond za smjernice i jamstva u poljoprivredi.

2.   Primjenjiva kamatna stopa izračunava se prema odredbama nacionalnog prava, ali ne smije biti niža od kamatne stope koja se primjenjuje za iznose povrata prema odredbama nacionalnog prava.

Članak 37.

Pridržavanje pragova za preradu

Pridržavanje nacionalnih pragova i pragova Zajednice utvrđuje se na temelju količina koje se prerađuju uz potporu na temelju Uredbe (EZ) br. 2202/96 u svakoj od dotičnih država članica.

Članak 38.

Upravna suradnja između država članica

Države članice donose mjere potrebne za osiguravanje razmjerne upravne suradnje s ciljem osiguranja pravilne primjene ove Uredbe.

POGLAVLJE VII.

OBAVIJESTI KOMISIJI

Članak 39.

Obavijesti

1.   Svaka država članica obavješćuje Komisiju:

(a)

prije početka svake tržišne godine, je li se pozivala na članak 5. stavak 3. Uredbe (EZ) br. 2202/96 i o količinama svih predmetnih potpragova;

(b)

o količini svakog ugovorenog proizvoda za tekuću tržišnu godinu, raščlanjenoj po vrsti ugovora, najkasnije do 31. ožujka;

(c)

o količini svih proizvoda isporučenih za preradu na temelju Uredbe (EZ) br. 2202/96 u razdobljima iz članka 2. stavka 4. ove Uredbe, najkasnije do 1. kolovoza tekuće tržišne godine.

U slučaju klementina, količina iz točke (c) dijeli se u proizvode po kriškama s jedne strane i soku s druge.

2.   Za svaku tržišnu godinu, svaka država članica obavješćuje Komisiju najkasnije do 1. ožujka sljedeće godine o:

(a)

količinama svih proizvoda koje su primili ovlašteni subjekti na svom državnom području, raščlanjenima po gotovim proizvodima i, prema potrebi, količinama za sve proizvode primljene za preradu od druge države članice;

(b)

količinama svih proizvoda koje su prerađivači primili na temelju ugovora, raščlanjenima po vrsti ugovora (kratkoročni ili dugoročni);

(c)

količinama svih proizvoda koje su morali primiti prerađivači na temelju ugovora, raščlanjenima po dobivenim gotovim proizvodima;

(d)

količini svih gotovih proizvoda dobivenih od količina iz točke (a);

(e)

količini gotovih proizvoda dobivenih od količina iz točke (c);

(f)

količinama mješavine proizvoda na zalihi na kraju razdoblja prerade za tu tržišnu godinu;

(g)

količinama svih proizvoda ugovorenih i isporučenih po vrsti ugovora (kratkoročni ili dugoročni);

(h)

količinama svih isporučenih proizvoda, raščlanjenih na temelju pripadajućeg iznosa potpore;

(i)

izdacima, izraženima u domaćoj valuti za potporu plaćenu proizvođačkim organizacijama za svaki proizvod.

Količine se izražavaju kao neto masa.

U slučaju soka, količine iz točaka (d) i (e) moraju se raščlaniti po stupnjevima Brixa.

3.   Za svaku tržišnu godinu, svaka predmetna država članica najkasnije do 1. ožujka sljedeće godine priprema izvješće o provedenim provjerama i rezultatima, raščlanjeno po vrsti nalaza. Komisija se obavješćuje o tim izvješćima najkasnije do 15. ožujka sljedeće godine.

4.   Države članice usvajaju odredbe potrebne kako bi se osiguralo da podaci sadržani u obavijestima i izvješćima Komisiji iz stavaka 1., 2. i 3. budu točni, potpuni i konačni te da budu na odgovarajući način potvrđeni od strane nadležnih tijela prije priopćavanja Komisiji.

POGLAVLJE VIII.

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 40.

Sklapanje ugovora za tržišnu godinu 2003./04.

Odstupajući od članka 10., ugovori za tržišnu godinu 2003./04. sklapaju se najkasnije do 1. studenoga 2003.

Članak 41.

Stavljanje izvan snage

Uredba (EZ) br. 1092/2001 stavlja se izvan snage s učinkom od datuma početka primjene ove Uredbe za sve predmetne proizvode.

Međutim, članci 3., 4. i 5. Uredbe (EZ) br. 1092/2001 ostaju na snazi za ugovore koji su već sklopljeni prije stupanja ove Uredbe na snagu.

Upućivanja na Uredbu stavljenu izvan snage tumače se kao upućivanja na ovu Uredbu i čitaju se u skladu s korelacijskom tablicom iz Priloga II.

Članak 42.

Stupanje na snagu

Ova Uredba stupa na snagu trećega dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Primjenjuje se od tržišne godine 2003/04. za sve predmetne proizvode.

Međutim, članak 5. i članak 17. stavci 4. i 5. primjenjuju se od 1. svibnja 2004.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 1. prosinca 2003.

Za Komisiju

Franz FISCHLER

Član Komisije


(1)  SL L 297, 21.11.1996., str. 49.

(2)  SL L 311, 12.12.2000., str. 9.

(3)  SL L 150, 6.6.2001., str. 6.

(4)  SL L 55, 26.2.2002., str. 20.

(5)  SL L 297, 21.11.1996., str. 1.

(6)  SL L 7, 11.11.2003., str. 64.

(7)  SL L 355, 5.12.1992., str. 1.

(8)  SL L 72, 14.3.2001., str. 6.

(9)  SL L 327, 12.12.2001., str. 11.

(10)  SL L 341, 22.12.2001., str. 105.


PRILOG I.

MINIMALNI ZAHTJEVI U POGLEDU KAKVOĆE IZ ČLANKA 16.

Proizvodi isporučeni za preradu moraju:

1.

biti čitavi, zdravi, dobre i tržišne kakvoće i pogodni za preradu. Isključeni su proizvodi kod kojih je započelo truljenje;

2.

zadovoljavati sljedeće minimalne vrijednosti:

(a)

proizvodi za preradu u sok:

 

Daje soka

Stupnjeva Brixa (1)

Naranče

30 %

10°

Mandarine

23 %

Klementine

25 %

10°

Grejp i pomelo

22 %

Limun

20 %

(b)

proizvodi za preradu u kriške

 

Daje soka

Stupnjeva Brixa (2)

Klementine

33 %

10°

Satsuma mandarine

33 %

10°

Za preradu u kriške, klementine i satsuma mandarine moraju imati veličinu od najmanje 45 mm.


(1)  Refraktometrijska metoda.

(2)  Refraktometrijska metoda.


PRILOG II.

KORELACIJSKA TABLICA

Uredba (EZ) br. 1092/2001

Ova Uredba

Članak 1.

Članak 1. stavak 1.

Članak 2. stavak 1.

Članak 2. stavak 1.

Članak 2. stavak 2.

Članak 2. stavci 2. i 3.

Članak 2. stavak 3.

Članak 2. stavak 4.

Članak 3. stavak 1.

Članak 4.

Članak 3. stavak 2.

Članak 6. stavak 1.

Članak 3. stavak 3.

Članak 7. stavak 1.

Članak 3. stavak 4.

Članak 7. stavak 2. prvi podstavak

Članak 3. stavak 5.

Članak 6. stavak 3.

Članak 3. stavak 6.

Članak 6. stavak 4.

Članak 3. stavak 7.

Članak 7. stavak 2. drugi podstavak

Članak 3. stavak 8.

Članak 8.

Članak 4.

Članak 9.

Članak 5. stavak 1.

Članak 10.

Članak 5. stavak 2.

Članak 11. stavak 1.

Članak 5. stavak 3.

Članak 11. stavak 2.

Članak 6. stavak 1.

Članak 12. stavci 1. i 2. prvi podstavak

Članak 6. stavak 2.

Članak 12. stavak 2. drugi podstavak

Članak 7. stavak 1.

Članak 13.

Članak 7. stavak 2.

Članak 14. stavak 1.

Članak 7. stavak 3.

Članak 14. stavak 2.

Članak 8. stavci 1. do 5.

Članak 15. stavci 1. do 5.

Članak 8. stavak 6. prvi podstavak

Članak 3.

Članak 8. stavak 6. drugi podstavak

Članak 15. stavak 1. drugi podstavak

Članak 9.

Članak 16.

Članak 10. stavak 1.

Članak 17. stavak 1.

Članak 10. stavak 2.

Članak 17. stavak 2. i članak 17. stavak 3.

Članak 10. stavak 3.

Članak 17. stavak 6.

Članak 10. stavak 4.

Članak 17. stavak 7.

Članak 10. stavak 5.

Članak 17. stavak 8.

Članak 11.

Članak 18.

Članak 12. stavak 1.

Članak 19. stavak 1.

Članak 12. stavak 2.

Članak 19. stavak 3.

Članak 12. stavak 3.

Članak 19. stavak 2.

Članak 12. stavak 4.

Članak 19. stavak 4.

Članak 13. stavak 1.

Članak 20.

Članak 13. stavak 2.

Članak 21.

Članak 14.

Članak 22.

Članak 15.

Članak 23.

Članak 16.

Članak 24.

Članak 17.

Članak 25.

Članak 18.

Članak 26.

Članak 19.

Članak 27.

Članak 20. stavak 1. prvi podstavak

Članak 28. stavak 1.

Članak 20. stavak 1. drugi podstavak

Članak 36. stavak 2.

Članak 20. stavak 2.

Članak 28. stavak 2.

Članak 20. stavak 3.

Članak 36. stavak 1.

Članak 20. stavak 4.

Članak 34. prvi podstavak

Članak 20. stavak 5.

Članak 29.

Članak 20. stavak 6.

Članak 30.

Članak 20. stavak 7.

Članak 31.

Članak 20. stavak 8.

Članak 33.

Članak 20. stavak 9.

Članak 34. drugi podstavak

Članak 21. stavak 1.

Članak 35. stavak 1.

Članak 21. stavak 2.

Članak 35. stavak 2.

Članak 21. stavak 3.

Članak 36. stavak 1.

Članak 22. stavak 1.

Članak 37.

Članak 22. stavak 2.

Članak 38.

Članak 23.

Članak 39.

Članak 25.

Članak 41.

Članak 26.

Članak 42.

Prilog

Prilog I.


03/Sv. 025

HR

Službeni list Europske unije

108


32003R2305


L 342/7

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

29.12.2003.


UREDBA KOMISIJE (EZ) br. 2305/2003

od 29. prosinca 2003.

o otvaranju i predviđanju upravljanja tarifnom kvotom Zajednice za uvoz ječma iz trećih zemalja

KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 1766/92 od 30. srpnja 1992. o zajedničkoj organizaciji tržišta žitarica (1), a posebno njezin članak 12. stavak 1.,

budući da:

(1)

Nastavno na trgovinske pregovore koji su okončani sklapanjem sporazumâ u obliku razmjene pisama s Kanadom i Sjedinjenim Američkim Državama, koji su odobreni Odlukama Vijeća 2003/253/EZ (2) i 2003/254/EZ (3), Zajednica je izmijenila uvjete za uvoz obične pšenice niže i srednje kakvoće i ječma, uspostavljajući uvozne kvote od 1. siječnja 2003. Za ječam, Zajednica je odlučila zamijeniti sustav graničnih povlastica s dvije carinske kvote, jednom za ječam za proizvodnju slada, a jednom za ječam na temelju Uredbe Komisije (EZ) br. 2376/2002 (4).

(2)

Uredba (EZ) br. 2376/2002 otvara tarifnu kvotu od 300 000 tona za uvoz ječma obuhvaćenog oznakom KN 1003 00 iz trećih zemalja i odstupa od Uredbe (EZ) br. 1766/92. Nastavno na izmjenu članka 10. stavka 2. Uredbe (EZ) br. 1766/92 Uredbom (EZ) br. 1104/2003 u pogledu izračuna uvoznih carina na određene žitarice, ta je tarifna kvota postala konačna. Kao rezultat, Uredba (EZ) br. 2376/2002 više ne predviđa odstupanje. Stoga, radi jasnoće i transparentnosti tu Uredbu treba staviti izvan snage i zamijeniti novom Uredbom.

(3)

1. svibnja 2004. Češka, Estonija, Cipar, Latvija, Litva, Mađarska, Malta, Poljska, Slovenija i Slovačka postale su države članice Europske unije. Budući da je tarifna kvota za uvoz 300 000 tona ječma godišnja kvota koja se dodjeljuje tjedno od 1. siječnja 2004., moguće je da će biti iscrpljena ili većinom iskorištena do predviđenog dana pristupanja. Stoga samo za 2004. treba donijeti posebne odredbe koje bi omogućile novim državama članicama korištenje ovih kvota.

(4)

Kako bi se osiguralo da uvoz ječma na koji se odnosi ova tarifna kvota bude uredan, a ne špekulativan, on treba podlijegati izdavanju uvoznih dozvola. Ove dozvole treba izdavati u okviru zadanih količina, na zahtjev zainteresiranih stranaka, pri čemu se prema potrebi treba odrediti koeficijent umanjenja u odnosu na količine za koje se podnosi zahtjev.

(5)

Kako bi se osiguralo pravilno upravljanje ovom tarifnom kvotom, potrebno je utvrditi vremenske rokove za podnošenje zahtjeva za izdavanje dozvole te odrediti podatke koje je potrebno uključiti u zahtjeve i dozvole.

(6)

Kako bi se vodilo računa o uvjetima opskrbe, potrebno je napraviti odstupanje u pogledu roka valjanosti dozvola.

(7)

S ciljem dobrog upravljanja kvotom, potrebno je odstupiti od Uredbe Komisije (EZ) br. 1291/2000 od 9. lipnja 2000. o utvrđivanju zajedničkih detaljnih pravila za primjenu sustava uvoznih i izvoznih dozvola i potvrda o utvrđivanju unaprijed za poljoprivredne proizvode (5) u pogledu prenosivosti dozvola i dopuštenog odstupanja u odnosu na količine puštene u slobodni promet.

(8)

Osiguranje u pogledu uvoznih dozvola također je potrebno staviti na relativno visoku razinu, odstupajući od članka 12. Uredbe Komisije (EZ) br. 1342/2003 od 28. srpnja 2003. o utvrđivanju posebnih detaljnih pravila za primjenu sustava uvoznih i izvoznih dozvola za žitarice i rižu (6).

(9)

Potrebno je uspostaviti brzu dvosmjernu komunikaciju između Komisije i država članica u pogledu količina za koje se podnosi zahtjev i uvezenih količina.

(10)

Upravljački odbor za žitarice nije dostavio svoje mišljenje u roku koji je odredio njegov predsjednik,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

1.   Ovime se otvara tarifna kvota za uvoz 300 000 tona ječma obuhvaćenog oznakom KN 1003 00.

2.   Tarifna kvota otvara se 1. siječnja svake godine. Obračunavaju se carine na uvoz unutar carinske kvote u visini od 16 EUR po toni.

Na uvoz proizvoda iz ove Uredbe koji premašuje količinu predviđenu u stavku 1. ovog članka primjenjuje se članak 10. stavak 1. Uredbe (EZ) br. 1766/92.

Za 2004., drugi podstavak primjenjuje se na uvoz veći od količina predviđenih u stavku 3. ovog članka u predmetnom vremenskom razdoblju.

3.   Za 2004., godišnja kvota dijeli se u dvije tranše za sljedeća vremenska razdoblja:

(a)

tranša 1.: od 1. siječnja do 30. travnja 2004. — 100 000 tona;

(b)

tranša 2.: od 1. svibnja do 31. prosinca 2004. — 200 000 tona.

Neiskorištene količine iz tranše 1. automatski se pripisuju tranši 2.

Članak 2.

Svi uvozi ostvareni u okviru kvote iz članka 1. stavka 1. ovise o predočavanju uvozne dozvole izdane u skladu s Uredbom (EZ) br. 1291/2000 i odredbama ove Uredbe.

Članak 3.

1.   Zahtjevi za izdavanje uvozne dozvole podnose se nadležnim tijelima država članica svaki tjedan najkasnije do ponedjeljka u 13.00 sati (po briselskom vremenu).

Svaki zahtjev za izdavanje dozvole mora biti za količinu koja ne smije biti veća od količine dostupne za određenu podkvotu za uvoz odgovarajućeg proizvoda u predmetnom vremenskom razdoblju. Podnositelji zahtjeva mogu podnijeti samo jedan zahtjev u predmetnoj državi članici.

Za 2004., količina iz drugog podstavka ne smije biti veća od količine raspoložive za uvoz predmetnog proizvoda u određenom vremenskom razdoblju.

2.   Najkasnije u 18.00 sati po briselskom vremenu posljednjeg dana za podnošenje zahtjeva za izdavanje dozvole, nadležna tijela faksom prosljeđuju obavijest Komisiji u skladu s obrascem priloženim ovoj Uredbi te cjelokupnu količinu koja je zbroj svih količina naznačenih na zahtjevima za izdavanje uvozne dozvole. Takve obavijesti treba dostaviti čak i kada u pojedinoj državi članici nema podnesenih zahtjeva. Ti podaci moraju biti dostavljeni odvojeno od podataka o drugim uvoznim dozvolama za žitarice. Ako pojedina država članica ne pošalje Komisiji obavijest u zadanom vremenskom roku, Komisija smatra da nije podnesen niti jedan zahtjev u predmetnoj državi članici.

3.   Ako ukupni iznos svih dodijeljenih količina od početka određenog razdoblja i količine iz stavka 2. premaše kvotu za predmetnu godinu, Komisija određuje jedinstveni koeficijent smanjenja koji se mora primijeniti na zahtijevane količine najkasnije tri radna dana od posljednjeg dana za podnošenje zahtjeva.

Za 2004., jedinstveni koeficijent smanjenja iz prvog podstavka određuje se ako cjelokupna količina dodijeljena od početka vremenskog razdoblja i količine iz stavka 2. premašuju kvotu za predmetno vremensko razdoblje.

4.   Ne dovodeći u pitanje stavak 3., dozvole se izdaju četvrtog radnog dana od dana podnošenja zahtjeva. Najkasnije do 18.00 sati po briselskom vremenu dana na koji se izdaju dozvole, nadležna tijela država članica šalju Komisiji faksom, na broj naveden u Prilogu ovoj Uredbi, ukupnu količinu, koja je zbroj količina za koju su izdane uvozne dozvole toga dana.

Članak 4.

Uvozne dozvole vrijede 45 dana od dana izdavanja. U skladu s člankom 23. stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 1291/2000, rok valjanosti dozvole računa se od stvarnog dana izdavanja.

Članak 5.

Odstupajući od članka 9. Uredbe (EZ) br. 1291/2000, prava koja proizlaze iz uvoznih dozvola nisu prenosiva.

Članak 6.

Odstupajući od članka 8. stavka 4. Uredbe (EZ) br. 1291/2000, količina puštena u slobodni promet ne smije biti veća od one naznačene u poljima 17. i 18. uvozne dozvole. U tom smislu, brojka „0” upisuje se u polje 19. dozvole.

Članak 7.

Zahtjevi za izdavanje uvozne dozvole i uvozne dozvole sadržavaju sljedeće podatke:

(a)

u polju 20., jedan od sljedećih navoda:

Reglamento (CE) no 2305/2003

Forordning (EF) nr. 2305/2003

Verordnung (EG) Nr. 2305/2003

Κανονισμóς (ΕΚ) αριθ. 2305/2003

Regulation (EZ) br. 2305/2003

Règlement (CE) no 2305/2003

Regolamento (CE) n. 2305/2003

Verordening (EG) nr. 2305/2003

Regulamento (CE) n.o 2305/2003

Asetus (EY) N:o 2305/2003

Förordning (EG) nr 2305/2003

(b)

u polju 24., riječi „EUR 16/tona”.

Članak 8.

Odstupajući od članka 12. točaka (a) i (b) Uredbe (EZ) br. 1342/2003, jamstvo za uvozne dozvole predviđeno u ovoj Uredbi iznosi 30 EUR po toni.

Članak 9.

(EZ) br. 2376/2002 stavlja se izvan snage.

Članak 10.

Ova Uredba stupa na snagu na dan objave u Službenom listu Europske unije.

Ona se primjenjuje od 1. siječnja 2004.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 29. prosinca 2003.

Za Komisiju

Franz FISCHLER

Član komisije


(1)  SL L 181, 1.7.1992., str. 21. Uredba kako je izmijenjena Uredbom (EZ) br. 1104/2003 (SL L 158, 27.6.2003., str. 1.).

(2)  SL L 95, 11.4.2003., str. 36.

(3)  SL L 95, 11.4.2003., str. 40.

(4)  SL L 358, 31.12.2002., str. 92. Uredba kako je izmijenjena Uredbom (EZ) br. 1113/2003 (SL L 158, 27.6.2003., str. 24.).

(5)  SL L 152, 24.6.2000., str. 1. Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 325/2003 (SL L 47, 21.2.2003., str. 21.).

(6)  SL L 189, 29.7.2003., str. 12.


PRILOG

OBRAZAC ZA OBAVIJESTI IZ ČLANKA 3. STAVKA 2. (1)

Uvozne kvote za ječam otvorene Uredbom (EZ) br. 2305/2003

Tjedan od … do …

Kvota/proizvod

Operater br.

Količina za koju se podnosi zahtjev (u tonama)

Podrijetlo

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


(1)  Obavijest se šalje na broj faksa (32-2) 295 25 15.


03/Sv. 025

HR

Službeni list Europske unije

111


32004R1092


L 209/9

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

10.06.2004.


UREDBA KOMISIJE (EZ) br. 1092/2004

od 10. lipnja 2004.

o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1342/2003 u pogledu utvrđivanja kategorija riže u smislu Uredbe (EZ) br. 1291/2000

KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 3072/95 od 22. prosinca 1995. o zajedničkoj organizaciji tržišta riže (1), a posebno njezin članak 9. stavak 2.,

budući da:

(1)

Članak 14. Uredbe Komisije (EZ) br. 1291/2000 od 9. lipnja 2000. o utvrđivanju zajedničkih detaljnih pravila za primjenu sustava uvoznih i izvoznih dozvola i potvrda o utvrđivanju unaprijed za poljoprivredne proizvode (2) predviđa mogućnost utvrđivanja kategorija proizvoda za zahtjeve za izdavanje dozvole i dozvole s utvrđivanjem subvencije unaprijed.

(2)

Kako bi se omogućila veća fleksibilnost u upravljanju izvoznim subvencijama za rižu, potrebno je utvrditi kategorije riže.

(3)

Stoga je potrebno izmijeniti Uredbu Komisije (EZ) br. 1342/2003 od 28. lipnja 2003. o utvrđivanju posebnih detaljnih pravila za primjenu sustava uvoznih i izvoznih dozvola za žitarice i rižu (3).

(4)

Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Upravljačkog odbora za žitarice,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Drugom podstavku članka 4. stavka 1. Uredbe (EZ) br. 1342/2003 dodaje se sljedeće:

„Kategorija 7.

:

1006 20 11 9000, 1006 20 13 9000, 1006 20 15 9000, 1006 20 92 9000, 1006 20 94 9000, 1006 20 96 9000

Kategorija 8.

:

1006 30 21 9000, 1006 30 23 9000, 1006 30 25 9000, 1006 30 42 9000, 1006 30 44 9000, 1006 30 46 9000

Kategorija 9.

:

1006 30 61 9100, 1006 30 63 9100, 1006 30 65 9100, 1006 30 92 9100, 1006 30 94 9100, 1006 30 96 9100

Kategorija 10.

:

1006 30 61 9900, 1006 30 63 9900, 1006 30 65 9900, 1006 30 92 9900, 1006 30 94 9900, 1006 30 96 9900.”

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu trećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Primjenjuje se na dozvole izdane od 1. travnja 2004.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 10. lipnja 2004.

Za Komisiju

Franz FISCHLER

Član Komisije


(1)  SL L 329, 30.12.1995., str. 18. Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom Komisije (EZ) br. 411/2002 (SL L 62, 5.3.2002., str. 27.). Stavljena izvan snage Uredbom (EZ) br. 1785/2003 (SL L 270, 21.10.2003., str. 96.) s učinkom od dana stupanja na snagu ove potonje.

(2)  SL L 152, 24.6.2000., str. 1. Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 636/2004 (SL L 100, 6.4.2004., str. 25.).

(3)  SL L 189, 29.7.2003., str. 12. Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 777/2004 (SL L 123, 27.4.2004., str. 50.).


03/Sv. 025

HR

Službeni list Europske unije

112


32004R1361


L 253/9

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

28.07.2004.


UREDBA KOMISIJE (EZ) br. 1361/2004

od 28. srpnja 2004.

o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1518/2003 o utvrđivanju detaljnih pravila primjene sustava izvoznih dozvola u sektoru svinjskog mesa

KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EEZ) br. 2759/75 od 29. listopada 1975. o zajedničkoj organizaciji tržišta svinjskog mesa (1), a posebno njezin članak 8. stavak 2. i članak 13. stavak 12.,

budući da:

(1)

Gospodarski uvjeti na izvoznim tržištima svinjskog mesa jako su promjenjivi i stoga je potrebno povući daljnje razlike u uvjetima pod kojim se odobravaju izvozne subvencije za proizvode u tom sektoru. Kako bi se što učinkovitije postigli ciljevi prilagodbe metoda za raspodjelu količina koje se mogu izvoziti uz subvencije te učinkovito korištenje raspoloživih resursa, kako je navedeno u članku 13. stavku 2. Uredbe (EEZ) br. 2759/75, preporučuje se proširenje okolnosti predviđenih u članku 3. stavku 4. Uredbe Komisije (EZ) br. 1518/2003 (2) prema kojoj Komisija može poduzeti mjere kojima se ograničava izdavanje izvoznih dozvola ili podnošenje zahtjeva za izdavanje takvih dozvola tijekom razdoblja razmatranja koje je predviđeno nakon podnošenja zahtjeva. Također je preporučljivo da se te mjere poduzimaju i prema odredištu.

(2)

Uredbu (EZ) br. 1518/2003 treba stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(3)

Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Upravljačkog odbora za svinjsko meso,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Članak 3. Uredbe (EZ) br. 1518/2003 mijenja se kako slijedi:

1.

Stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:

„4.   U slučajevima kad bi izdavanje izvoznih dozvola dovelo ili bi moglo dovesti do premašivanja raspoloživih proračunskih iznosa ili najvećih količina koje se mogu izvoziti uza subvencije u pojedinom razdoblju, s obzirom na ograničenja iz članka 13. stavka 11. Uredbe (EEZ) br. 2759/75, ili kad bi onemogućilo nastavak izvoza u preostalom razdoblju, Komisija može:

(a)

utvrditi postotak prema kojem će se prihvaćati zatražene količine;

(b)

odbiti zahtjeve za koje dozvole još nisu odobrene;

(c)

obustaviti podnošenje zahtjeva za izdavanje dozvola u razdoblju od najviše pet radnih dana koje je moguće produljiti postupkom određenim u članku 24. stavku 2. Uredbe (EEZ) br. 2759/75.

U okolnostima iz točke (c) prvog podstavka, zahtjevi za izdavanje dozvola podneseni za vrijeme razdoblja suspenzije su nevažeći.

Mjere predviđene u prvom podstavku mogu se primjenjivati ili prilagoditi prema kategoriji proizvoda ili prema odredištu.”

2.

Umeće se sljedeći stavak 4.a:

„4.a   Mjere predviđene u stavku 4. također se mogu usvojiti kad se zahtjev za izdavanje izvozne dozvole odnosi na količine koje premašuju ili bi mogle premašiti uobičajene raspoložive količine za pojedino odredište, a izdavanje zatraženih dozvola moglo bi dovesti do rizika od špekulacije, narušavanja tržišnog natjecanja među gospodarskim subjektima ili poremećaja u predmetnoj trgovini ili na tržištu Zajednice.”

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu trećega dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 28. srpnja 2004.

Za Komisiju

Franz FISCHLER

Član Komisije


(1)  SL L 282, 1.11.1975., str. 1. Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 1365/2000 (SL L 156, 29.6.2000., str. 5.).

(2)  SL L 217, 29.8.2003., str. 35. Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 130/2004 (SL L 19, 27.1.2004., str. 14.).


03/Sv. 025

HR

Službeni list Europske unije

114


32005R0006


L 002/3

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

04.01.2005.


UREDBA KOMISIJE (EZ) br. 6/2005

od 4. siječnja 2005.

o ispravljanju Uredaba (EZ) br. 46/2003 i (EZ) br. 47/2003 u pogledu mješavina različitih vrsta svježega voća i povrća u istim prodajnim pakiranjima

KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 2200/96 od 28. listopada 1996. o zajedničkoj organizaciji tržišta voća i povrća (1), a posebno njezin članak 2. stavak 2.,

budući da:

(1)

Uredba Komisije (EZ) br. 48/2003 od 10. siječnja 2003. o utvrđivanju pravila koja se primjenjuju na mješavine različitih vrsta svježeg voća i povrća u istim prodajnim pakiranjima (2) primjenjuje se na prodajna pakiranja neto mase od tri kilograma ili manje.

(2)

Postoji pogreška u Uredbi Komisije (EZ) br. 46/2003 od 10. siječnja 2003. o izmjeni standarda za stavljanje na tržište svježeg voća i povrća u odnosu na mješavine različitih vrsta svježeg voća i povrća u istom prodajnom pakiranju (3) te u Uredbi Komisije (EZ) br. 47/2003 od 10. siječnja 2003. o izmjeni Priloga I. Uredbi Vijeća (EZ) br. 2200/96 i kojom se određuje da se različite vrste proizvoda obuhvaćenih standardima za stavljanje na tržište svježeg voća i povrća mogu kombinirati u prodajnim pakiranjima neto mase manje od tri kilograma.

(3)

Uredbe (EZ) br. 46/2003 i (EZ) br. 47/2003 stoga treba ispraviti kako bi prodajna pakiranja obuhvaćena ovom odredbom mogla imati neto masu od tri kilograma ili manje.

(4)

Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Upravnog odbora za svježe voće i povrće,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

U članku 1. Uredbe (EZ) br. 46/2003, tekst „neto mase manje od tri kilograma” zamjenjuje se tekstom „neto mase od tri kilograma ili manje”.

Članak 2.

U članku 1. Uredbe (EZ) br. 47/2003, tekst „neto mase manje od tri kilograma” zamjenjuje se tekstom „neto mase od tri kilograma ili manje”.

Članak 3.

Ova Uredba stupa na snagu dan nakon dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 4. siječnja 2005.

Za Komisiju

Mariann FISCHER BOEL

Članica Komisije


(1)  SL L 297, 21.11.1996., str. 1. Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom Komisije (EZ) br. 47/2003 (SL L 7, 11.1.2003., str. 64.).

(2)  SL L 7, 11.1.2003., str. 65.

(3)  SL L 7, 11.1.2003., str. 61.


03/Sv. 025

HR

Službeni list Europske unije

115


32005R1993


L 320/26

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

07.12.2005.


UREDBA KOMISIJE (EZ) br. 1993/2005

od 7. prosinca 2005.

o prilagodbi izvoznih subvencija za slad na temelju članka 15. stavka 4. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1784/2003

KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske ekonomske zajednice,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 1784/2003 od 29. rujna 2003. o zajedničkoj organizaciji tržišta žitarica (1), a posebno njezin članak 18. prvi stavak,

budući da:

(1)

Uredba Komisije (EEZ) br. 1680/78 od 17. srpnja 1978. o prilagodbi izvoznih subvencija za slad na temelju članka 16. stavka 4. Uredbe (EEZ) br. 2727/75 (2) znatno je izmjenjivana (3). Radi jasnoće i racionalnosti, navedenu je Uredbu potrebno kodificirati.

(2)

U slučaju ječmenog slada koji je izvezen u tijeku prva tri mjeseca tržišne godine i za koji je subvencija bila unaprijed utvrđena prije 1. srpnja, članak 15. stavak 4. Uredbe (EZ) br. 1784/2003 utvrđuje uvjete za prilagodbu subvencije utvrđene unaprijed.

(3)

Prilikom provođenja takve prilagodbe mora se osigurati da je ječmeni slad izvezen u tijeku prva tri mjeseca predmetne tržišne godine bio u zalihama na kraju prethodne tržišne godine ili je dobiven od ječma koji je bio u zalihama u to vrijeme; budući da treba provjeriti količine ječma i slada u zalihama na kraju dotične tržišne godine. Nadležne vlasti pojedine države članice trebaju biti odgovorne za provjeru tih količina te za poduzimanje svih potrebnih mjera za osiguranje poštovanja propisa Zajednice o prilagodbi izvoznih subvencija za slad izvezen u razmatranom vremenskom razdoblju.

(4)

Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Upravljačkog odbora za žitarice,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

1.   Odredbe ove Uredbe primjenjuju se na slad ili ječam koji je bio na zalihama na kraju tržišne godine, a koji se izvoze kao slad u prva tri mjeseca sljedeće tržišne godine na temelju dozvole po kojoj je subvencija unaprijed utvrđena prije 1. srpnja.

2.   S ciljem određivanja dana izvoza, odgovarajući datum je onaj na koji su ispunjene sve carinske formalnosti iz članka 24. stavka 1. Uredbe Komisije (EZ) br. 1291/2000 (4).

Članak 2.

1.   Kako bi ispunio zahtjeve za prilagodbu izvoznih subvencija za ječmeni slad na temelju članka 15. stavka 4. Uredbe (EZ) br. 1784/2003 izvoznik mora:

(a)

ako je slad dobiven od ječma koji je bio na zalihama na kraju predmetne tržišne godine, dostaviti nadležnom tijelu države članice koje je odgovorno za isplatu subvencije dokumente koji potvrđuju:

i.

nadležnom tijelu države članice na čijem su državnom području smještene zalihe da ječam potječe sa zaliha deklariranih u skladu s niže navedenim člankom 3.;

ii.

da je slad izvezen nakon 30. lipnja i prije 1. listopada predmetne godine;

(b)

ako je slad bio na zalihama na kraju tržišne godine, dostaviti nadležnom tijelu države članice koje je odgovorno za isplatu subvencije dokumente koji potvrđuju:

i.

nadležnom tijelu države članice na čijem su državnom području smještene zalihe da ječam potječe sa zaliha deklariranih u skladu s niže navedenim člankom 3.;

ii.

da je slad izvezen nakon 30. lipnja i prije 1. listopada predmetne godine.

2.   Dokumenti iz točke (a) podtočke i. i točke (b) podtočke i. stavka 1. pohranjuju se kod nadležnog tijela odgovornog za isplatu subvencije.

Članak 3.

1.   Čuvar skladišta slada ili ječma koji treba biti izvezen kao slad s prilagođenom subvencijom mora podnijeti izjavu nadležnom tijelu države članice u kojoj su smještene zalihe, preporučenim pismom ili u elektroničkom obliku, poslanu najkasnije trećeg radnog dana u srpnju, koja navodi da je imao gore spomenute zalihe slada i ječma do 30. lipnja. Takva izjava mora sadržavati najmanje stavke navedene u Prilogu I. ovoj Uredbi.

2.   Ako su ispunjeni uvjeti utvrđeni u stavku 1. na zahtjev zainteresirane stranke, nadležno tijelo izdaje jednu ili više potvrda koje utvrđuju da su izvezeni proizvodi zaista bili u zalihama na kraju prethodne tržišne godine te da su stoga zadovoljeni uvjeti za prilagodbu subvencije u skladu s člankom 15. stavkom 4. Uredbe (EZ) br. 1784/2003.

Potvrde se mogu izdati isključivo u pogledu količine koja ne premašuje onu deklariranu u skladu sa stavkom 1. Na zahtjev predmetne stranke, prethodno izdana potvrda može se zamijeniti za dvije ili više potvrda koje se odnose na djelomične količine.

Članak 4.

1.   Nadležno tijelo pojedine države članice:

(a)

provodi nužne provjere zaliha i njihovih kretanja unutar svog državnog područja;

(b)

usvaja sve dodatne potrebne mjere kako bi vodilo računa o posebnim uvjetima na svom državnom području, i to posebno u razdobljima tijekom kojih treba izvršiti nadzor zaliha i njihovih kretanja.

2.   Države članice šalju Komisiji najkasnije do 31. prosinca predmetne godine pisano izvješće o provedbi ove Uredbe, u kojem navode količine ječma i slada u zalihama na kraju tržišne godine i količine slada izvezene na temelju ove Uredbe.

3.   U svakoj je državi članici nadležno tijelo interventna agencija ili drugo takvo tijelo koje imenuje država članica.

Članak 5.

Uredba (EEZ) br. 1680/78 stavlja se izvan snage.

Upućivanja na Uredbu stavljenu izvan snage tumače se kao upućivanja na ovu Uredbu i čitaju se u skladu s korelacijskom tablicom iz Priloga III.

Članak 6.

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 7. prosinca 2005.

Za Komisiju

José Manuel BARROSO

Predsjednik


(1)  SL L 270, 21.10.2003., str. 78. Uredba kako je izmijenjena Uredbom Komisije (EZ) br. 1154/2005 (SL L 187, 19.7.2005., str. 11.).

(2)  SL L 193, 18.7.1978., str. 10. Uredba kako je izmijenjena Uredbom (EEZ) br. 2029/86 (SL L 173, 1.7.1986., str. 44.).

(3)  Vidjeti Prilog II.

(4)  SL L 152, 24.6.2000., str. 1.


PRILOG I.

Osnovni podaci koji se dostavljaju zajedno s izjavom o postojećim zalihama slada ili ječma 30. lipnja

A.   Slad

1.

Količina, podijeljena po kategoriji slada.

2.

Mjesto skladištenja.

B.   Ječam

1.

Količina.

2.

Mjesto skladištenja.

3.

Izjava koja potvrđuje:

(a)

da ječam ne dolazi od novih usjeva Zajednice;

(b)

da je ječam prikladan za preradu u slad.


PRILOG II.

Uredba stavljena izvan snage sa svojom izmjenom

Uredba Komisije (EEZ) br. 1680/78

(SL L 193, 18.7.1978., str. 10.)

Uredba Komisije (EEZ) br. 2029/86

(SL L 173, 1.7.1986., str. 44.)


PRILOG III.

KORELACIJSKA TABLICA

Uredba (EEZ) br. 1680/78

Ova Uredba

Članak 1.

Članak 1.

članak 2. stavak 1. uvodna rečenica

članak 2. stavak 1. uvodna rečenica

članak 2. stavak 1. prva alineja uvodna rečenica

članak 2. stavak 1. točka (a) uvodna rečenica

članak 2. stavak 1. prva alineja točka (a)

članak 2. stavak 1. točka (a) podtočka i.

članak 2. stavak 1. prva alineja točka (b)

članak 2. stavak 1. točka (a) podtočka ii.

članak 2. stavak 1. druga alineja uvodna rečenica

članak 2. stavak 1. točka (b) uvodna rečenica

članak 2. stavak 1. druga alineja točka (a)

članak 2. stavak 1. točka (b) podtočka i.

članak 2. stavak 1. druga alineja točka (b)

članak 2. stavak 1. točka (b) podtočka ii.

članak 2. stavak 2.

članak 2. stavak 2.

članak 3.

Članak 3.

Članak 4.

Članak 4.

Članak 5.

Članak 5.

Članak 6.

Prilog

Prilog I.

Prilog II.

Prilog III.


03/Sv. 025

HR

Službeni list Europske unije

119


32006R0830


L 150/3

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

02.06.2006.


UREDBA KOMISIJE (EZ) br. 830/2006

od 2. lipnja 2006.

o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1342/2003 o uvozu žitarica i riže

KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 1784/2003 od 29. rujna 2003. o zajedničkoj organizaciji tržišta žitarica (1), a posebno drugi stavak njezinog članka 24.,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) 1785/2003 od 29. rujna 2003. o zajedničkoj organizaciji tržišta riže (2), a posebno njezin članak 25. stavak 2.,

budući da:

(1)

Uredba Vijeća (EZ) br. 2007/2000 (3), koja je uvela izvanredne mjere za zemlje i državna područja koja sudjeluju ili su povezana s procesom stabilizacije i pridruživanja Europskoj Uniji, dozvoljava uvoz žitarica i riže podrijetlom iz Albanije, Bosne i Hercegovine te carinskih područja Crne Gore, Srbije ili Kosova bez količinskih ograničenja i uz izuzeće od carine.

(2)

Članak 16. Uredbe Komisije (EZ) br. 1342/2003 od 28. srpnja 2003. o utvrđivanju posebnih detaljnih pravila za primjenu sustava uvoznih i izvoznih dozvola za žitarice i rižu (4) predviđa izvješćivanje Komisije o izvoznim i uvoznim dozvolama od strane država članica. U tim izvještajima nije potrebno navesti podrijetlo žitarica, osim obične pšenice.

(3)

Kako bi se omogućio blisko praćenje uvoza žitarica i riže, države članice trebaju dostavljati informacije o podrijetlu navedenom na uvoznim dozvolama za sve žitarice i rižu.

(4)

Uredbu (EZ) br. 1342/2003 stoga treba izmijeniti.

(5)

Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Upravljačkog odbora za žitarice,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

U članku 16. Uredbe (EZ) br. 1342/2003 stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2.   U pogledu izdanih uvoznih dozvola, države članice svakog dana priopćavaju podatke o količinama iz dozvola prema podrijetlu i oznaci proizvoda te, u slučaju obične pšenice, prema stupnju kakvoće. Podrijetlo se također navodi u uvoznim dozvolama za rižu.”

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu 1. srpnja 2006.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 2. lipnja 2006.

Za Komisiju

Mariann FISCHER BOEL

Članica Komisije


(1)  SL L 270, 21.10.2003., str. 78. Uredba kako je izmijenjena Uredbom Komisije (EZ) br. 1154/2005 (SL L 187, 19.7.2005., str. 11.).

(2)  SL L 270, 21.10.2003., str. 96. Uredba kako je izmijenjena Uredbom (EZ) br. 247/2006 (SL L 42, 14.2.2006., str. 1.).

(3)  SL L 240, 23.9.2000., str. 1. Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 1946/2005 (SL L 312, 29.11.2005., str. 1.).

(4)  SL L 189, 29.7.2003., str. 12. Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 1092/2004 (SL L 209, 11.6.2004., str. 9.).


03/Sv. 025

HR

Službeni list Europske unije

120


32006R0937


L 172/9

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

23.06.2006.


UREDBA KOMISIJE (EZ) br. 937/2006

od 23. lipnja 2006.

o otvaranju i predviđanju upravljanja carinskom kvotom Zajednice za kukuruzni gluten podrijetlom iz Sjedinjenih Američkih Država

KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 1784/2003 od 29. rujna 2003. o zajedničkoj organizaciji tržišta žitarica (1), a posebno njezin članak 12. stavak 1.,

budući da:

(1)

U skladu sa sporazumom u obliku razmjene pisama između Europske zajednice i Sjedinjenih Američkih Država na temelju članka XXIV:6. i članka XXVIII. Općeg sporazuma o carinama i trgovini, (GATT-a), 1994. (2) koji je odobren Odlukom Vijeća 2006/333/EZ (3), Zajednica se obavezala da će svake kalendarske godine otvoriti carinsku kvotu u iznosu nižem od zajedničke vanjske tarife, stupnja ad valorem od 16 %, za kukuruzni gluten podrijetlom iz Sjedinjenih Američkih Država obuhvaćen tarifnim podbrojem KN ex 2303 10 11 tarifne i statističke nomenklature i zajedničke carinske tarife.

(2)

Kako bi se osiguralo pravilno upravljanje ovom carinskom kvotom, trgovcima treba osigurati korištenje kvote u skladu s pravilima utvrđenim u Uredbi Komisije (EEZ) br. 2454/93 od 2. srpnja 1993. o utvrđivanju odredaba za provedbu Uredbe Vijeća (EEZ) br. 2913/92 o Carinskom zakoniku Zajednice (4) te omogućiti da se upotrebljava po kronološkom redu datuma na koje su prihvaćene carinske deklaracije.

(3)

Podrijetlo proizvoda određuje se u skladu s odredbama koje su na snazi u Zajednici. Kako bi se potvrdilo podrijetlo proizvoda, treba voditi računa o nadzoru koji provode nadležna tijela Sjedinjenih Američkih Država te treba zatražiti potvrdu o podrijetlu koju izdaju ta tijela prilikom uvoza, u skladu sa zakonodavstvom Zajednice.

(4)

Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Upravljačkog odbora za žitarice,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Uvoz kukuruznoga glutena obuhvaćenog tarifnim podbrojem KN ex 2303 10 11, (tarifni podbroj TARIC 10), podrijetlom iz Sjedinjenih Američkih Država koristi carinsku pristojbu ad valorem od 16 % u okviru carinske kvote od 10 000 tona neto za svaku kalendarsku godinu počevši od 2006.

Tom carinskom kvotom upravlja se pod serijskim brojem 09.0090.

Članak 2.

1.   Carinskom kvotom iz članka 1. upravlja Komisija u skladu s člancima 308a, 308b i 308c Uredbe (EEZ) br. 2454/93.

2.   Za korištenje carinske kvote potrebno je podnijeti potvrdu o podrijetlu koju su izdala nadležna tijela u Sjedinjenim Američkim Državama u skladu s člancima 55. do 65. Uredbe (EEZ) br. 2454/93. Podrijetlo proizvoda na koje se odnosi ova Uredba određuje se u skladu s propisima koji su na snazi u Zajednici.

Članak 3.

Ova Uredba stupa na snagu trećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 23. lipnja 2006.

Za Komisiju

Mariann FISCHER BOEL

Članica Komisije


(1)  SL L 270, 21.10.2003., str. 78. Uredba kako je izmijenjena Uredbom (EZ) br. 1154/2005 (SL L 187, 19.7.2005., str. 11.).

(2)  SL L 124, 11.5.2006., str. 15.

(3)  SL L 124, 11.5.2006., str. 13.

(4)  SL L 253, 11.10.1993., str. 1. Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 402/2006 (SL L 70, 9.3.2006., str. 35.).


03/Sv. 025

HR

Službeni list Europske unije

122


32006R0969


L 176/44

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

29.06.2006.


UREDBA KOMISIJE (EZ) br. 969/2006

od 29. lipnja 2006.

o otvaranju i predviđanju upravljanja carinskom kvotom Zajednice za uvoz kukuruza iz trećih zemalja

KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 1784/2003 od 29. rujna 2003. o zajedničkoj organizaciji tržišta žitarica (1), a posebno njezin članak 12. stavak 1.,

budući da:

(1)

U okviru sporazuma u obliku razmjene pisama između Europske zajednice i Sjedinjenih Američkih Država na temelju članka XXIV:6. i članka XXVIII. Općeg sporazuma o carinama i trgovini (GATT-a) iz 1994. (2), odobrenog Odlukom Vijeća 2006/333/EZ (3), predviđeno je otvaranje carinske kvote Zajednice za uvoz najveće godišnje količine od 242 074 tone kukuruza.

(2)

Kako bi se osiguralo da je uvoz kukuruza na koji se odnosi ova carinska kvota uredan, a ne špekulativan, on podliježe izdavanju uvoznih dozvola. Ove dozvole treba izdavati, u okviru zadanih količina, na zahtjev zainteresiranih stranaka, pri čemu se, prema potrebi, treba odrediti koeficijent dodjele u odnosu na količine za koje je podnesen zahtjev.

(3)

Kako bi se osiguralo pravilno upravljanje ovom carinskom kvotom, potrebno je odrediti vremenske rokove za podnošenje zahtjeva za izdavanje dozvole te odrediti podatke koje je potrebno uključiti u zahtjeve i dozvole.

(4)

Kako bi se osigurala provjera stvarnih količina koje zahtijevaju pojedini trgovci, potrebno je odrediti da trgovci mogu podnijeti samo jedan zahtjev za izdavanje uvozne dozvole tjedno te predvidjeti kaznu u slučaju nepoštovanja ovog zahtjeva.

(5)

Kako bi se vodilo računa o uvjetima opskrbe, potrebno je napraviti odstupanje u pogledu roka valjanosti dozvola.

(6)

Kako bi se osiguralo pravilno upravljanje kvotom, potrebno je odstupiti od Uredbe Komisije (EZ) br. 1291/2000 od 9. lipnja 2000. o utvrđivanju zajedničkih detaljnih pravila za primjenu sustava uvoznih i izvoznih dozvola i potvrda o unaprijed utvrđenom predujmu za poljoprivredne proizvode (4) u pogledu prenosivosti dozvola i dopuštenog odstupanja u odnosu na količine puštene u slobodni promet.

(7)

U pogledu pravilnog upravljanja kvotom, sredstvo osiguranja za uvozne dozvole treba odrediti u relativno visokom iznosu, odstupajući od članka 12. Uredbe Komisije (EZ) br. 1342/2003 od 28. srpnja 2003. o utvrđivanju posebnih detaljnih pravila za primjenu sustava uvoznih i izvoznih dozvola za žitarice i rižu (5).

(8)

Potrebno je uspostaviti brzu dvosmjernu komunikaciju, uključujući elektroničku komunikaciju, između Komisije i država članica u pogledu količina za koje se podnosi zahtjev i uvezenih količina.

(9)

Podrijetlo proizvoda na koje se odnosi ova Uredba treba odrediti u skladu s pravilima koja su na snazi u Zajednici. Kako bi se provjerilo podrijetlo predmetnih proizvoda, pri uvozu je potrebno zatražiti potvrdu o podrijetlu koju su izdala tijela iz zemlje iz koje kukuruz potječe, u skladu sa zakonodavstvom Zajednice.

(10)

Budući da Sporazum odobren Odlukom 2006/333/EZ predviđa primjenu od 1. srpnja 2006., ova se Uredba mora primjenjivati od dana objave u Službenom listu Europske unije.

(11)

Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Upravljačkog odbora za žitarice,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

1.   Ovime se otvara carinska kvota za uvoz 242 074 tone kukuruza pod oznakama KN 1005 10 90 i 1005 90 00 (serijski broj 09.4131).

2.   Carinska kvota otvara se 1. siječnja svake godine. Carina na uvoz u okviru carinske kvote je nula.

Članak 2.

1.   Ova se kvota dijeli na dvije šestomjesečne tranše od po 121 037 tona za sljedeća vremenska razdoblja:

(a)

tranša 1.: od 1. siječnja do 30. lipnja;

(b)

tranša 2.: od 1. srpnja do 31. prosinca.

2.   Neiskorištene količine iz tranše 1. automatski se prenose u tranšu 2. Ako se iscrpi tranša 1., Komisija može ubrzati otvaranje tranše 2. u skladu s postupkom utvrđenim u članku 25. stavku 2. Uredbe (EZ) br. 1784/2003.

Članak 3.

Svi uvozi ostvareni u okviru kvote iz članka 1. stavka 1. podliježu predočavanju uvozne dozvole izdane u skladu s Uredbom (EZ) br. 1291/2000 i podliježu odredbama ove Uredbe.

Trgovci mogu podnijeti samo jedan zahtjev u tjednom razdoblju iz članka 4. stavka 1. U slučaju kada trgovci podnesu više od jednog zahtjeva, svi njihovi zahtjevi odbijaju se, a sredstvo osiguranja položeno prilikom podnošenja zahtijeva predaje se dotičnoj državi članici.

Članak 4.

1.   Zahtjevi za uvozne dozvole podnose se nadležnim tijelima država članica svaki tjedan najkasnije do ponedjeljka u 13.00 sati (po bruxelleskom vremenu).

Podnositelji zahtjeva podnose svoje zahtjeve nadležnim tijelima država članica u kojima su prijavljeni kao obveznici PDV-a.

Podnositelji zahtjeva polažu sredstvo osiguranja, u skladu s člankom 15. stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 1291/2000, u iznosu određenom u članku 9. ove Uredbe.

U svakom zahtjevu za izdavanje dozvole mora biti navedena količina koja ne smije prelaziti količinu dostupnu za određenu tranšu. U zahtjevu za izdavanje uvozne dozvole i same uvozne dozvole mora se navesti samo jedna zemlja podrijetla.

2.   Najkasnije u 18.00 sati po bruxelleskom vremenu posljednjeg dana za podnošenje zahtjeva za dozvole, ovlaštena tijela prosljeđuju obavijest Komisiji u elektroničkom obliku u skladu s uzorkom iz Priloga I. te cjelokupnu količinu za koju su podneseni zahtjevi za dozvole. Takve obavijesti moraju se dostaviti čak i kada u pojedinoj državi članici nema podnesenih prijava. Ti se podaci dostavljaju odvojeno od drugih zahtjeva za uvozne dozvole za žitarice.

Ako pojedina država članica ne pošalje Komisiji obavijest o zahtjevima u zadanom roku, Komisija smatra da nije podnesen ni jedan zahtjev u predmetnoj državi članici.

3.   Ako ukupni iznos svih dodijeljenih količina od početka razdoblja i količine iz stavka 2. premaše pripadajuću kvotu ili tranšu, Komisija određuje koeficijente dodjele koje treba primijeniti na zahtijevane količine najkasnije tri radna dana od posljednjeg dana za podnošenje zahtjeva.

4.   Četvrtog radnog dana od posljednjeg dana za podnošenje prijava nadležna tijela država članica, nakon što su, prema potrebi, primijenile koeficijente dodjele određene u skladu sa stavkom 3., izdaju uvozne dozvole za zahtjeve dostavljene Komisiji u skladu sa stavkom 2.

Najkasnije do 18.00 sati po bruxelleskom vremenu na dan na koji se izdaju dozvole, nadležna tijela država članica obavješćuju Komisiju elektroničkim putem o ukupnoj količini za koju su izdane uvozne dozvole tog dana na temelju obrasca iz Priloga I.

Članak 5.

Uvozne dozvole vrijede 45 dana od dana izdavanja. Rok valjanosti pojedine dozvole računa se od stvarnog dana izdavanja u skladu s člankom 23. stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 1291/2000.

Članak 6.

Odstupajući od članka 9. Uredbe (EZ) br. 1291/2000, prava koja proizlaze iz uvoznih dozvola nisu prenosiva.

Članak 7.

Odstupajući od članka 8. stavka 4. Uredbe (EZ) br. 1291/2000, količina puštena u slobodan promet ne smije premašiti onu koja je navedena u poljima 17. i 18. uvozne dozvole. Zbog toga se u polje 19. dozvole upisuje brojka „0”.

Članak 8.

Zahtjev za uvoznu dozvolu i izvozna dozvola sadržavaju sljedeće podatke:

(a)

u polje 8. upisuje se zemlja podrijetla proizvoda, s križićem u polju „da”;

(b)

u polje 20. jedan od navoda iz Priloga II.;

(c)

u polje 24. riječi „nulta carinska stopa”.

Dozvole vrijede samo za proizvode podrijetlom iz zemlje koja se navodi u polju 8.

Članak 9.

Odstupajući od članka 12. točaka (a) i (b) Uredbe (EZ) br. 1342/2003, sredstvo osiguranja za uvozne dozvole predviđeno u ovoj Uredbi iznosi 30 EUR po toni.

Članak 10.

Uvoz na temelju carinske kvote predviđene u članku 1. podliježe predočenju potvrde o podrijetlu koju izdaju nadležna tijela treće zemlje iz koje kukuruz potječe, u skladu s člankom 47. Uredbe Komisije (EEZ) br. 2454/93 (6). Podrijetlo proizvoda na koje se odnosi ova Uredba određuje se u skladu s propisima koji su na snazi u Zajednici.

Članak 11.

Za 2006. ukupna količina od 242 074 tone sastoji se od samo jedne tranše, koja je otvorena od 1. srpnja do 31. prosinca.

Članak 12.

Ova Uredba stupa na snagu trećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske Unije.

Primjenjuje se od 1. srpnja 2006.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 29. lipnja 2006.

Za Komisiju

Mariann FISCHER BOEL

Članica Komisije


(1)  SL L 270, 21.10.2003., str. 78. Uredba kako je izmijenjena Uredbom Komisije (EZ) br. 1154/2005 (SL L 187, 19.7.2005., str. 11.).

(2)  SL L 124, 11.5.2006., str. 15.

(3)  SL L 124, 11.5.2006., str. 13.

(4)  SL L 152, 24.6.2000., str. 1. Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 410/2006 (SL L 71, 10.3.2006., str. 7.).

(5)  SL L 189, 29.7.2003., str. 12. Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 830/2006 (SL L 150, 3.6.2006., str. 3.).

(6)  SL L 253, 11.10.1993., str. 1.


PRILOG I.

Obrazac za obavijesti iz članka 4. stavaka 2. i 4.

Uvozna kvota za kukuruz koja se otvara Uredbom (EZ) br. 969/2006

Tjedan od … do …

Serijski br. 09.4131 — Br. tranše …

Br. trgovca

Količina iz zahtjeva (u tonama)

Zemlja podrijetla

Dostavljena količina (u tonama) (1)

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Ukupna zahtijevana količina (u tonama):

Ukupna dostavljena količina (u tonama) ():


(1)  Ispuniti isključivo za potrebe obavijesti iz članka 4. stavka 4. Uredbe (EZ) br. 969/2006.


PRILOG II.

Navodi iz članka 8. točke (b)

:

na španjolskom

:

Reglamento (CE) no 969/2006

:

na češkom

:

Nařízení (ES) č. 969/2006

:

na danskom

:

Forordning (EF) nr. 969/2006

:

na njemačkom

:

Verordnung (EG) Nr. 969/2006

:

na estonskom

:

Määrus (EÜ) nr 969/2006

:

na grčkom

:

Κανονισμός (EK) αριθ. 969/2006

:

na engleskom

:

Regulation (EC) No 969/2006

:

na francuskom

:

Règlement (CE) no 969/2006

:

na mađarskom

:

969/2006/EK rendelet

:

na talijanskom

:

Regolamento (CE) n. 969/2006

:

na litavskom

:

Reglamentas (EB) Nr. 969/2006

:

na latvijskom

:

Regula (EK) Nr. 969/2006

:

na malteškom

:

Regolament (KE) Nru 969/2006

:

na nizozemskom

:

Verordening (EG) nr. 969/2006

:

na poljskom

:

Rozporządzenie (WE) nr 969/2006

:

na portugalskom

:

Regulamento (CE) n.o 969/2006

:

na slovačkom

:

Nariadenie (ES) č. 969/2006

:

na slovenskom

:

Uredba (ES) št. 969/2006

:

na finskom

:

Asetus (EY) N:o 969/2006

:

na švedskom

:

Förordning (EG) nr 969/2006


03/Sv. 025

HR

Službeni list Europske unije

127


32006R0970


L 176/49

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

29.06.2006.


UREDBA KOMISIJE (EZ) br. 970/2006

od 29. lipnja 2006.

o izmjeni Uredbe (EZ) br. 2305/2003 o otvaranju i predviđanju upravljanja carinskom kvotom Zajednice za uvoz ječma iz trećih zemalja

KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 1784/2003 od 29. rujna 2003. o zajedničkoj organizaciji tržišta žitarica (1), a posebno njezin članak 12. stavak 1.,

budući da:

(1)

U okviru sporazuma u obliku razmjene pisama između Europske zajednice i Sjedinjenih Američkih Država na temelju članaka XXIV:6. i članka XXVIII. Općeg sporazuma o carinama i trgovini, (GATT-a), iz 1994. (2), odobrenog Odlukom Vijeća 2006/333/EZ (3), predviđeno je uvećanje carinske kvote za ječam za 6 215 tona.

(2)

Uredba Komisije (EZ) br. 2305/2003 (4) otvara carinsku kvotu Zajednice za ječam. Količina ječma obuhvaćena kvotom treba se povećati primjenom Sporazuma odobrenog Odlukom 2006/333/EZ.

(3)

Radi pojednostavljenja, zastarjele odredbe Uredbe (EZ) br. 2305/2003 koje se odnose na 2004. treba izbrisati.

(4)

Kako bi se razjasnila pravila, treba propisati da se zahtjevi za izdavanje uvoznih dozvola moraju podnijeti najkasnije u ponedjeljak, ali da se mogu podnijeti i ranije.

(5)

Kako bi se moderniziralo upravljanje sustavom, treba omogućiti elektronički prijenos podataka koje zahtijeva Komisija.

(6)

Štoviše, izraz „koeficijent smanjenja” treba zamijeniti izrazom „koeficijent raspodjele” kako bi se razjasnila pravila.

(7)

Uredbu (EZ) br. 2305/2003 stoga treba izmijeniti.

(8)

Budući da Sporazum odobren Odlukom 2006/333/EZ predviđa primjenu od 1. srpnja 2006., ova se Uredba mora primjenjivati od dana objave u Službenom listu Europske unije.

(9)

Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Upravljačkog odbora za žitarice,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Ovim se Uredba (EZ) br. 2305/2003 mijenja kako slijedi:

1.

Članak 1. mijenja se i glasi:

„Članak 1.

1.   Ovim se otvara carinska kvota za uvoz 306 215 tona ječma obuhvaćenog oznakom KN 1003 00 (serijski br. 09.4126).

2.   Carinska kvota otvara se 1. siječnja svake godine. Obračunavaju se carine na uvoz u okviru carinske kvote u visini od 16 EUR po toni.

Na uvoz proizvoda iz ove Uredbe koji premašuje količinu predviđenu u stavku 1. ovog članka primjenjuje se članak 10. stavak 1. Uredbe (EZ) br. 1784/2003.”

2.

Članak 3. mijenja se kako slijedi:

(a)

stavak 1. mijenja se kako slijedi:

i.

prvi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„1.   Zahtjevi za izdavanje uvozne dozvole podnose se nadležnim tijelima država članica svaki tjedan najkasnije do ponedjeljka u 13.00 sati (po briselskom vremenu).”;

ii.

treći podstavak se briše;

(b)

u prvom podstavku stavka 2. prva rečenica zamjenjuje se sljedećim:

„Najkasnije do 18.00 sati po briselskom vremenu posljednjeg dana za podnošenje zahtjeva za dozvole, nadležna tijela prosljeđuju obavijest Komisiji u elektroničkom obliku u skladu s obrascem iz Priloga te cjelokupnu količinu za koju su podneseni zahtjevi za izdavanje dozvole.”;

(c)

stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3.   Ako ukupan iznos svih dodijeljenih količina od početka godine i količina iz stavka 2. premaše pripadajuću kvotu, Komisija određuje koeficijente dodjele koje treba primijeniti na zahtijevane količine najkasnije trećeg radnog dana od posljednjeg dana za podnošenje zahtjeva.”;

(d)

u stavku 4. prva se rečenica zamjenjuje sljedećim:

„Ne dovodeći u pitanje stavak 3., dozvole se izdaju četvrtog radnog dana od posljednjeg dana za podnošenje zahtjeva za izdavanje dozvole.”

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu na dan objave u Službenom listu Europske Unije.

Primjenjuje se od 1. srpnja 2006.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 29. lipnja 2006.

Za Komisiju

Mariann FISCHER BOEL

Članica Komisije


(1)  SL L 270, 21.10.2003., str. 78. Uredba kako je izmijenjena Uredbom Komisije (EZ) br. 1154/2005 (SL L 187, 19.7.2005., str. 11.).

(2)  SL L 124, 11.5.2006., str. 15.

(3)  SL L 124, 11.5.2006., str. 13.

(4)  SL L 342, 30.12.2003., str. 7. Uredba kako je izmijenjena Uredbom (EZ) br. 777/2004 (SL L 123, 27.4.2004., str. 50.).


03/Sv. 025

HR

Službeni list Europske unije

129


32006R0973


L 176/63

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

29.06.2006.


UREDBA KOMISIJE (EZ) br. 973/2006

od 29. lipnja 2006.

o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1831/96 o otvaranju i predviđanju upravljanja carinskim kvotama Zajednice koje od 1996. utvrđuje GATT za određeno voće i povrće i proizvode od prerađenog voća i povrća

KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanje Europske zajednice,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 2200/96 od 28. listopada 1996. o zajedničkoj organizaciji tržišta voća i povrća (1), a posebno njezin članak 34. stavak 1.,

budući da:

(1)

Sporazum u obliku razmjene pisama između Europske zajednice i Narodne Republike Kine u skladu s člankom XXIV:6 i člankom XXVIII. Općeg sporazuma o carinama i trgovini (GATT) 1994 (2) koji je odobren Odlukom Vijeća 2006/398/EZ (3) te Sporazum u obliku razmjene pisama između Europske zajednice i Sjedinjenih Američkih Država u skladu s člankom XXIV:6 i člankom XXVIII. Općeg sporazuma o carinama i trgovini (GATT) 1994 (4), koji je odobren Odlukom Vijeća 2006/333/EZ (5), predviđaju povećanje postojećih carinskih kvota u okviru GATT-a i otvaranje novih za određene vrste voća i povrća te proizvode obrade voća i povrća.

(2)

Od donošenja Uredbe Komisije (EZ) br. 1831/96 (6) promijenjeno je nekoliko oznaka KN navedenih u prilozima od I. do III. toj Uredbi.

(3)

Radi predviđanja izmijenjenih i novih carinskih kvota te radi jasnoće, priloge Uredbi (EZ) br. 1831/96 treba izmijeniti.

(4)

Uredbu (EZ) br. 1831/96 treba na odgovarajući način izmijeniti.

(5)

Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Upravljačkog odbora za svježe voće i povrće te Upravnog odbora za proizvode prerađene od voća i povrća,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Uredba (EZ) br. 1831/96 mijenja se kako slijedi:

1.

Prilog I. zamjenjuje se tekstom iz Priloga I. ovoj Uredbi.

2.

Prilog II. zamjenjuje se tekstom iz Priloga II. ovoj Uredbi.

3.

Prilog III. zamjenjuje se tekstom iz Priloga III. ovoj Uredbi.

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu trećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 29. lipnja 2006.

Za Komisiju

Mariann FISCHER BOEL

Članica Komisije


(1)  SL L 297, 21.11.1996., str. 1. Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom Vijeća (EZ) br. 47/2003 (SL L 7, 11.1.2003., str. 64.).

(2)  SL L 154, 8.6.2006., str. 24.

(3)  SL L 154, 8.6.2006., str. 22.

(4)  SL L 124, 11.5.2006., str. 15.

(5)  SL L 124, 11.5.2006., str. 13.

(6)  SL L 243, 24.9.1996., str. 5.


PRILOG I.

„PRILOG I.

Narudžba br.

Oznaka KN Tarifni podbroj

Naziv (1)

Razdoblje primjene kvote

Opseg kvote (u tonama)

Carinska stopa (%)

09.0055

0701 90 50

Krumpir, svjež ili rashlađen

od 1. siječnja do 15. svibnja

4 295

3

09.0056

0706 10 00

Mrkva i bijela repa, svježa ili rashlađena

od 1. siječnja do 31. prosinca

1 244

7

09.0057

0709 60 10

Slatke paprike

od 1. siječnja do 31. prosinca

500

1,5

09.0035

0712 20 00

Osušeni crveni luk, cijel, rezan, u kriškama, lomljen ili u prahu, ali dalje ne pripremljen

od 1. siječnja do 31. prosinca

12 000

10

09.0041

0802 11 90

0802 12 90

Bademi, svježi ili osušeni, u ljusci ili oljušteni, ali ne gorki

od 1. siječnja do 31. prosinca

90 000

2

09.0039

0805 50 10

Limuni (Citrus limon, Citrus limonum)

od 15. siječnja do 14. lipnja

10 000

6

09.0058

0809 10 00

Marelice, svježe

od 1. kolovoza do 31. svibnja

500

10

09.0092

2008 20 11

2008 20 19

2008 20 31

2008 20 39

2008 20 71

2008 30 11

2008 30 19

2008 30 31

2008 30 39

2008 30 79

2008 40 11

2008 40 19

2008 40 21

2008 40 29

2008 40 31

2008 40 39

2008 50 11

2008 50 19

2008 50 31

2008 50 39

2008 50 51

2008 50 59

2008 50 71

2008 60 11

2008 60 19

2008 60 31

2008 60 39

2008 60 60

2008 70 11

2008 70 19

2008 70 31

2008 70 39

2008 70 51

2008 70 59

2008 80 11

2008 80 19

2008 80 31

2008 80 39

2008 80 70

Konzervirani ananas, agrumi, kruške, marelice, višnje, breskve i jagode

od 1. siječnja do 31. prosinca

2 838

20

09.0093

2009 11 11

2009 11 19

2009 19 11

2009 19 19

2009 29 11

2009 29 19

2009 39 11

2009 39 19

2009 49 11

2009 49 19

2009 79 11

2009 79 19

2009 80 11

2009 80 19

2009 80 35

2009 80 36

2009 80 38

2009 90 11

2009 90 19

2009 90 21

2009 90 29

Voćni sokovi

od 1. siječnja do 31. prosinca

7 044

20


(1)  Naziv robe u ovom Prilogu odgovara onome iz kombinirane nomenklature (SL L 286, 28.10.2005., str. 1.), prema potrebi dopunjen tarifnom oznakom.”


PRILOG II.

„PRILOG II.

Narudžba br.

Oznaka KN

Tarifni podbroj

Naziv (1)

Razdoblje primjene kvote

Opseg kvote (u tonama)

Carinska stopa (%)

09.0025

0805102011

0805102092

0805102096

Slatke naranče visoke kvalitete, svježe

od 1. veljače do 30. travnja

20 000

10

09.0027

0805209005

0805209091

Hibridi agruma poznati pod nazivom ‚mineole’

od 1. veljače do 30. travnja

15 000

2

09.0033

2009119911

2009119919

Smrznuti koncentrirani sok od naranče, bez dodanog šećera, s manje od 50 stupnjeva Brix-a, u ambalaži od dvije litre ili manje, koji ne sadrži sok od crvene naranče

od 1. siječnja do 31. prosinca

1 500

13


(1)  Naziv robe u ovom Prilogu odgovara onome iz kombinirane nomenklature (SL L 286, 28.10.2005.), prema potrebi dopunjen tarifnom oznakom.

Za potrebe ovog Priloga:

(a)

‚slatke naranče visoke kvalitete’ znači naranče koje su slične po obilježjima sorte, zrele, čvrste i lijepog oblika, barem dobre boje, elastične strukture, bez znakova truleži i bez nezacijeljenih pukotina na kori, bez tvrde ili suhe kore, bez bolesti kore, bez napuklina nastalih zbog rasta, bez nagnječenja (osim onih nastalih tijekom uobičajenog rukovanja prilikom pakiranja), bez oštećenja nastalih zbog suhoće ili vlažnosti, bez sporadičnih ili probijajućih dlaka, bez nabora i ožiljaka, bez mrlja od ulja, bez ljusaka, bez mrlja nastalih zbog djelovanja sunca, bez blata ili druge strane tvari, bez bolesti, insekata ili oštećenja nastalih zbog mehaničke ili neke druge sile; u pošiljci može biti najviše 15 % voćaka koje ne ispunjavaju ove uvjete, pri čemu unutar ovog postotka najviše 5 % pripada velikim oštećenjima. Unutar ovih 5 % najviše 0,5 % oštećenja je nastalo zbog truljenja;

(b)

‚hibridi agruma poznati pod nazivom „mineole”’ znači hibridi agruma sorte Minneola (Citrus paradisi Macf. CV Duncan i Citrus reticulate blanca CV Dancy);

(c)

‚smrznuti koncentrirani sok od naranče s manje od 50 stupnjeva Brix’ znači sok od naranče gustoće od najviše 1,229 grama po kubnom centimetru pri temperaturi od 20 °C.”


PRILOG III.

„PRILOG III.

Narudžba br.

Oznaka KN

Tarifni podbroj

Naziv (1)

Razdoblje primjene kvote

Opseg kvote (u tonama)

Carinska stopa (%)

09.0094

0702 00 00

Rajčica, svježa ili rashlađena

od 15. svibnja do 31. listopada

472

12

09.0059

0707 00 05

Krastavci, svježi ili rashlađeni

od 1. studenoga do 15. svibnja

1 134

2,5

09.0060

0806101091

0806101099

Stolno grožđe, svježe

od 21. srpnja do 31. listopada

1 500

9

09.0061

0808108010

0808108090

Jabuke, svježe, osim jabuka za preradu

od 1. travnja do 31. srpnja

600

0

09.0062

0808 20 50

Kruške, svježe, osim krušaka za preradu

od 1. kolovoza do 31. prosinca

1 000

5

09.0063

0809 10 00

Marelice, svježe

od 1. lipnja do 31. srpnja

2 500

10

09.0040

0809 20 95

Svježe (slatke) trešnje

od 21. svibnja do 15. srpnja

800

4


(1)  Naziv robe u ovom Prilogu odgovara onome iz kombinirane nomenklature (SL L 286, 28.10.2005., str. 1.), prema potrebi dopunjen tarifnom oznakom.”


03/Sv. 025

HR

Službeni list Europske unije

134


32006R0952


L 178/39

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

29.06.2006.


UREDBA KOMISIJE (EZ) br. 952/2006

od 29. lipnja 2006.

o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu Uredbe Vijeća (EZ) br. 318/2006 u pogledu upravljanja tržištem šećera Zajednice i sustavom kvota

KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 318/2006 od 20. veljače 2006. o zajedničkoj organizaciji tržišta u sektoru šećera (1), a posebno njezin članak 40.,

budući da:

(1)

Primjena sustava kvota u sektoru šećera zahtijeva preciznu definiciju proizvodnje šećera, izoglukoze ili inulin sirupa nekog poduzeća. Mogućnost prenošenja dijela proizvodnje jednog poduzeća na drugo poduzeće koje je dalo proizvoditi šećer na osnovi ugovora treba biti ograničeno na određene posebne slučajeve.

(2)

U skladu s člankom 17. Uredbe (EZ) br. 318/2006 države članice, na zahtjev, daju odobrenje poduzećima koja proizvode šećer, izoglukozu ili inulin sirup ili poduzećima koja prerađuju te proizvode u proizvod uvršten na popis iz članka 13. stavka 2. te Uredbe. Treba utvrditi sadržaj zahtjeva za odobrenje koji proizvođači šećera, izoglukoze i inulin sirupa te rafinerije moraju podnijeti nadležnim tijelima država članica. Treba utvrditi obveze koje poduzeća moraju ispuniti u zamjenu za odobrenje, a posebno obvezu vođenja ažurne evidencije o količinama sirovina koje ulaze u poduzeće, koje su u njemu prerađuju i koje ga napuštaju u obliku krajnjeg proizvoda.

(3)

Potrebno je utvrditi obveze država članica u pogledu provjera odobrenih poduzeća, te utvrditi dovoljno odvraćajući sustav kazni.

(4)

Člankom 4. Uredbe (EZ) br. 318/2006 predviđa se informacijski sustav za cijene šećera. U skladu s člankom 17. te Uredbe odobrena poduzeća trebaju davati informacije o količinama prodanog bijelog šećera i odgovarajućim cijenama i uvjetima. Treba utvrditi učestalost i sadržaj informacija o cijenama, koje proizvođači i rafinerije šećera moraju sastavljati i dostavljati Komisiji. Kako bi se dobila predodžba o kratkoročnim izgledima, bilo bi također korisno da poduzeća sastave i dostave predviđanje prosječnih prodajnih cijena za sljedeća tri mjeseca. Odobrena poduzeća koja koriste šećer za preradu u jedan od proizvoda navedenih u članku 13. stavku 2. Uredbe (EZ) br. 318/2006 moraju također utvrditi i dostaviti Komisiji cijenu kupljenog šećera, u istim vremenskim razdobljima i u istom obliku kako je utvrđeno za proizvođače šećera.

(5)

Kako bi se osigurala objava razina cijena u skladu s člankom 4. Uredbe (EZ) br. 318/2006 uz istodobno jamčenje povjerljivosti podataka, treba utvrditi da Komisija mora dvaput godišnje obavješćivati Upravljački odbor za šećer o prosječnim cijenama bijelog šećera prodanog na tržištu Zajednice u prethodnom polugodištu, zasebno za šećer unutar kvote i za šećer izvan kvote.

(6)

Treba sastaviti izvješće o funkcioniranju sustava za evidenciju i priopćavanje tržišnih cijena predviđenih u ovoj Uredbi u svrhu predlaganja poboljšanja koja se smatraju relevantnima i kompjutoriziranog sustava za prijenos podataka o cijenama. U očekivanju tih poboljšanja, na prijelaznoj osnovi za 2006. i 2007. godinu, cijene koje su utvrdila poduzeća moraju se dostavljati izravno Komisiji u svrhe obavješćivanja Upravljačkog odbora za šećer.

(7)

Ako se primjenjuje članak 14. ili 19. Uredbe (EZ) br. 318/2006 proizvođači trebaju prenijeti dio svoje proizvodnje u sljedeću tržišnu godinu, kako bi se uračunao u proizvodnju u toj godini. Stoga, za tu tržišnu godinu, proizvođači šećera trebaju zaključiti ugovore o isporuci šećerne repe po najnižoj cijeni samo za količinu šećera u okviru njihove osnovne kvote koju još nisu proizveli.

(8)

Kako bi se osiguralo ispravno funkcioniranje sustava kvota moraju se definirati izrazi „prije sjetve” i „najniža cijena” kako se koriste u članku 6. stavku 5. Uredbe (EZ) br. 318/2006. Treba uzeti u obzir specifične poljoprivredne i klimatske uvjete za uzgoj šećerne repe u određenim regijama Italije utvrđivanjem različitog konačnog datuma za sjetvu.

(9)

U skladu s člankom 5. stavkom 3. Uredbe (EZ) br. 318/2006, najniža cijena se prilagođava povećanjima ili smanjenjima cijene kako bi se uzela u obzir odstupanja u kvaliteti šećerne repe od standardne kvalitete. Kvaliteta, a time i vrijednost šećerne repe, uvelike ovisi o sadržaju šećera. Najprikladnija metoda za utvrđivanje vrijednosti šećerne repe, kvalitete koja se razlikuje od standardne kvalitete, je utvrđivanje ljestvice povećanja i smanjenja cijene, izraženih kao postotak najniže cijene.

(10)

Člankom 8. Uredbe (EZ) br. 318/2006 predviđa se dodjela dodatnih kvota za šećer. Ova dodjela, čiji je cilj olakšati prijelaz iz prethodnog sustava kvota u sadašnji sustav, mora biti ograničena na poduzeća kojima je bila dodijeljena kvota 2005./2006. godine. Nadalje, treba utvrditi uvjete pod kojima je dodjela moguća od tržišne godine 2006./2007. nadalje.

(11)

Člankom 9. stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 318/2006 predviđa se dodjela dodatnih kvota za izoglukozu. Navedene države članice dodjeljuju te kvote poduzećima, razmjerno kvotama za izoglukozu koje su im dodijeljene, i to tako da se izbjegne bilo koji oblik diskriminacije. Treba utvrditi rok za plaćanje jednokratnog iznosa predviđenog u članku 9. stavku 3. Uredbe.

(12)

Točkom 5. članka 2. Uredbe (EZ) br. 318/2006 definira se proizvodnja šećera unutar kvote kao količina proizvodnje šećera pripisana određenoj tržišnoj godini u okviru kvote navedenog poduzeća, a njezinom točkom 9. članka 2. se definira šećerna repa unutar kvote kao šećerna repa koja se prerađuje u šećer unutar kvote. Stoga je potrebno utvrditi pravilo o dodjeli proizvodnje šećera u određenoj tržišnoj godini, ostavljajući pritom državama članicama mogućnost fleksibilnog postupanja u posebnim slučajevima proizvodnje šećera iz jesenske šećerne repe i proizvodnje šećera iz šećerne trske.

(13)

Kako bi se osiguralo ispravno upravljanje sustavom kvota, odredila mjesečna potrošnja šećera i sastavile opskrbne bilance, potrebno je osigurati priopćavanje između odobrenih poduzeća i država članica, s jedne strane, te država članica i Komisije s druge strane, koje pokriva zalihe, razinu proizvodnje i zasijane površine.

(14)

Člankom 18. stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 318/2006 predviđaju se interventne mjere otkupa šećera. Provedba interventnih mjera Zajednice zahtijeva da interventne agencije preuzimaju šećer na određenom mjestu. U skladu s tim, treba utvrditi da se može preuzeti samo šećer koji se u trenutku davanja ponude čuva na odobrenom mjestu skladištenja.

(15)

Kako bi se omogućio pristup intervencijama u područjima u kojima je to posebno potrebno zbog opsega proizvodnje, najveća količina utvrđena u članku 18. stavku 2. Uredbe (EZ) br. 318/2006 mora početno biti raspoređena između država članica proizvođača na temelju njihovih proizvodnih kvota za šećer. Treba biti moguće prilagoditi ovu dodjelu prije svake nove tržišne godine, kako bi se uzele u obzir promjene izvršene kod dodjele kvota od strane država članica i kako bi se, tijekom svake tržišne godine, prerasporedile eventualne neiskorištene količine.

(16)

U pogledu uvjeta za dodjelu ili povlačenje odobrenja za mjesta skladištenja treba uzeti u obzir zahtjeve za održavanje šećera u dobrom stanju i lako dostupnom za otpremu, kao i kapacitet otpreme iz skladišta.

(17)

Ne treba prihvaćati za intervenciju šećer s karakteristikama zbog kojih će naknadno raspolaganje s njim biti otežano i za koji je vjerojatno da bi mogao izgubiti na kvaliteti tijekom skladištenja. Treba utvrditi najmanju potrebnu kvalitetu. Treba također utvrditi da ugovor o skladištenju, koji je uvjet za otkup šećera za intervenciju, mora biti sklopljen između interventne agencije i prodavatelja.

(18)

Kako bi se olakšalo upravljanje interventnim aranžmanima, šećer treba biti nuđen u serijama. Stoga treba definirati seriju, a posebno njezinu količinu.

(19)

Interventna agencija mora imati na raspolaganju sve činjenice koje su joj potrebne kako bi mogla odrediti udovoljava li ponuda svim zahtjevima. U tu svrhu, stranka koja daje ponudu mora joj dostaviti sve potrebne informacije.

(20)

U skladu s člankom 18. stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 318/2006 otkupna cijena se prilagođava ako se kvaliteta šećera razlikuje od standardne kvalitete. Stoga treba utvrditi ljestvice povećanja i smanjenja cijena, primjenjive na otkupnu cijenu, uzimajući u obzir kvalitetu ponuđenog šećera. Te ljestvice i povećanja i smanjenja cijene koja iz nje proizlaze, mogu se odrediti na temelju objektivnih podataka koji se općenito koriste u trgovačkim transakcijama.

(21)

Šećer koji drže interventne agencije mora se prodavati bez diskriminacije između kupaca u Zajednici te pod što je moguće više ekonomskim uvjetima. Općenito, ti ciljevi se mogu postići korištenjem sustava javnih natječaja. Kako bi se izbjeglo raspolaganje šećerom kad su tržišni uvjeti nepovoljni, pozivi za podnošenje ponuda trebaju biti podložni prethodnom odobrenju. U određenim okolnostima može biti primjerenije koristiti druge postupke, a ne javni natječaj.

(22)

Kako bi se osiguralo jednako postupanje prema svim zainteresiranim strankama u Zajednici, pozivi za podnošenje ponuda koje raspisuju interventne agencije moraju udovoljavati jedinstvenim pravilima. U tom je smislu potrebno osigurati da se šećer stvarno koristi za namijenjenu upotrebu.

(23)

Kriteriji koji se koriste za određivanje klase bijelog šećera i prinosa prodanog sirovog šećera trebaju biti isti kao i oni koji se primjenjuju kod otkupa šećera od strane interventnih agencija. Jednako postupanje prema svim zainteresiranim strankama može se osigurati samo uvođenjem jedinstvenih i precizno definiranih odredaba za prilagodbu prodajne cijene ili izvozne subvencije, ovisno o slučaju, i ispravljanjem izvoznih dozvola ako se utvrdi da je šećer drukčije kvalitete od navedene u pozivu za podnošenje ponuda.

(24)

Zbog jasnoće, Uredbe Komisije (EZ) br. 1261/2001 od 27. lipnja 2001. o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu Uredbe Vijeća (EZ) br. 1260/2001 u pogledu ugovora o isporuci šećerne repe te povećanja i smanjenja cijena primjenjivih za cijenu šećerne repe (2), (EZ) br. 1262/2001 od 27. lipnja 2001. o utvrđivanju detaljnih pravila za provedbu Uredbe Vijeća (EZ) br. 1260/2001 u pogledu otkupa i prodaje šećera od strane interventnih agencija (3) i (EZ) br. 314/2002 od 20. veljače 2002. o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu sustava kvota u sektoru šećera (4) treba staviti izvan snage i zamijeniti novom Uredbom.

(25)

Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Upravljačkog odbora za šećer,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

POGLAVLJE I.

UVODNE ODREDBE

Članak 1.

Područje primjene

Ovom Uredbom se utvrđuju detaljna pravila za primjenu Uredbe (EZ) br. 318/2006 posebno u pogledu određivanja proizvodnje, odobravanja proizvođača i rafinerija, sustava cijena i kvota, te uvjeta za interventni otkup šećera i interventnu prodaju šećera.

Članak 2.

Definicije

Za potrebe ove Uredbe:

(a)

„sirovina” znači šećerna repa, šećerna trska, cikorija, žitarice, šećer za rafiniranje ili svi drugi prijelazni oblici ovih proizvoda namijenjenih za preradu u krajnji proizvod;

(b)

„krajnji proizvod” znači šećer, inulin sirup ili izoglukoza;

(c)

„proizvođač” znači poduzeće koje proizvodi krajnje proizvode, uz izuzetak rafinerija kako su definirane u točki 13. članka 2. Uredbe (EZ) br. 318/2006;

(d)

„mjesto skladištenja” znači silos ili skladište.

POGLAVLJE II.

UTVRĐIVANJE PROIZVODNJE

Članak 3.

Proizvodnja šećera

1.   Za potrebe glave II. Uredbe (EZ) br. 318/2006, „proizvodnja šećera” znači ukupna količina, izražena kao bijeli šećer:

(a)

bijelog šećera;

(b)

sirovog šećera;

(c)

invertnog šećera;

(d)

sirupa obuhvaćenih jednom od sljedećih kategorija, dalje u tekstu: „sirupi”:

i.

sirupi od saharoze ili invertnog šećera čistoće od najmanje 70 % i proizvedeni iz šećerne repe;

ii.

sirupi od saharoze ili invertnog šećera čistoće od najmanje 75 % i proizvedeni iz šećerne trske.

2.   Proizvodnja šećera ne obuhvaća:

(a)

količine bijelog šećera proizvedene iz sirovog šećera ili sirupa koji nisu proizvedeni u poduzeću koje je proizvelo bijeli šećer;

(b)

količine bijelog šećera proizvedene iz sirovog šećera, sirupa ili šećerne prašine koji nisu proizvedeni tijekom tržišne godine u kojoj je proizveden bijeli šećer;

(c)

količine sirovog šećera proizvedene iz sirupa koji nisu proizvedeni u poduzeću koje je proizvelo sirovi šećer;

(d)

količine sirovog šećera proizvedene iz sirupa koji nisu proizvedeni tijekom tržišne godine u kojoj je proizveden sirovi šećer;

(e)

količine sirovog šećera koje je tijekom navedene tržišne godine preradilo u bijeli šećer poduzeće koje ih je proizvelo;

(f)

količine sirupa koje je tijekom navedene tržišne godine preradilo u šećer ili u invertni šećer poduzeće koje ih je proizvelo;

(g)

količine šećera, invertnog šećera i sirupa proizvedene u okviru postupaka unutarnje proizvodnje;

(h)

količine invertnog šećera proizvedene iz sirupa koje nije proizvelo poduzeće koje je proizvelo invertni šećer;

(i)

količine invertnog šećera proizvedene iz sirupa koji nisu proizvedeni tijekom tržišne godine u kojoj je proizveden invertni šećer.

3.   Proizvodnja šećera se izražava kao bijeli šećer na sljedeći način:

(a)

ako se radi o bijelom šećeru, ne uzimajući u obzir razlike u kvaliteti;

(b)

ako se radi o sirovom šećeru, na temelju prinosa određenog u skladu s točkom III. Priloga I. Uredbi (EZ) br. 318/2006;

(c)

ako se radi o invertnom šećeru, množenjem proizvodnje invertnog šećera s koeficijentom 1;

(d)

ako se radi o sirupima koji se smatraju međuproizvodima, na temelju sadržaja šećera koji se može ekstrahirati i koji se određuje u skladu sa stavkom 5. ovog članka;

(e)

ako se radi o sirupima koji se ne smatraju međuproizvodima, na temelju sadržaja šećera, izraženog kao saharoza u skladu s člankom 3. stavkom 2. Uredbe Komisije (EZ) br. 2135/95 (5).

4.   Šećerna prašina iz prethodne tržišne godine izražava se kao bijeli šećer razmjerno sadržaju saharoze.

5.   Čistoća sirupa se izračunava tako da se ukupni sadržaj šećera podijeli sa sadržajem suhe tvari.

Sadržaj šećera koji se može ekstrahirati se izračunava tako da se razlika između sadržaja suhe tvari i stupnja polarizacije tog sirupa, pomnoženog s 1,70 oduzme od stupnja polarizacije navedenog sirupa. Sadržaj suhe tvari određuje se areometrijom ili refraktometrijom.

Međutim, sadržaj šećera koji se može ekstrahirati može se utvrditi, za cijelu tržišnu godinu, na temelju stvarnog prinosa sirupa.

Članak 4.

Proizvodnja izoglukoze

1.   Za potrebe glave II. Uredbe (EZ) br. 318/2006 „proizvodnja izoglukoze” znači ukupna količina proizvoda dobivenog iz glukoze ili njezinih polimera s težinskim sadržajem fruktoze u suhom stanju od najmanje 10 %, bez obzira na njezin sadržaj fruktoze koji premašuje tu granicu. Proizvodnja izoglukoze se izražava kao suha tvar i evidentira u skladu sa stavkom 2.

2.   Proizvodnja izoglukoze se evidentira odmah po završetku postupka izomerizacije, a prije bilo kojeg postupka za separaciju sastojaka glukoze i fruktoze ili za proizvodnju mješavina, fizičkim mjerenjem obujma proizvoda kao takvog i određivanjem sadržaja suhe tvari refraktometrijom.

3.   Sva poduzeća su obvezna bez odlaganja prijaviti sve svoje objekte koji se mogu koristiti za izomerizaciju glukoze ili njezinih polimera.

Prijave se dostavljaju državi članici na čijem se državnom području nalazi objekt. Država članica može zatražiti od poduzeća da u pogledu toga dostavi dodatne informacije.

Članak 5.

Proizvodnja inulin sirupa

1.   Za potrebe glave II. Uredbe (EZ) br. 318/2006 „proizvodnja inulin sirupa” znači količina proizvoda dobivenog nakon hidrolize inulina ili oligofruktoza s težinskim sadržajem fruktoze u suhom stanju od najmanje 10 % u slobodnom obliku ili kao saharoza, bez obzira na njezin sadržaj fruktoze koji premašuje tu granicu, čistoće od najmanje 70 %. Proizvodnja inulin sirupa izražava se kao suha tvar ekvivalenta šećer/izoglukoza.

„Čistoća” znači postotak monosaharida i disaharida u suhoj tvari, određen metodom Međunarodne komisije za jedinstvene metode analize šećera, dalje u tekstu: „metoda ICUMSA” (metoda ICUMSA GS7/8/4-24).

2.   Proizvodnja inulin sirupa evidentira se kombinacijom sljedećih postupaka:

(a)

fizičkim mjerenjem obujma proizvoda kao takvog odmah nakon što napusti prvi evaporator nakon svake hidrolize, a prije bilo kojeg postupka za separaciju sastojaka glukoze i fruktoze ili za proizvodnju mješavina;

(b)

određivanjem sadržaja suhe tvari refraktometrijom i mjerenjem težinskog sadržaja fruktoze u suhom stanju, na temelju svakodnevno uzimanih reprezentativnih uzoraka;

(c)

konverzijom sadržaja fruktoze u 80 % težinski u suhom stanju tako da se količina određena u suhoj tvari pomnoži koeficijentom koji predstavlja omjer između izmjerenog sadržaja fruktoze u toj količini sirupa i 80 %;

(d)

izražavanjem kao ekvivalent šećer/izoglukoza primjenom koeficijenta 1,9.

3.   Sva poduzeća obvezna su bez odlaganja prijaviti sve svoje objekte koji se mogu koristiti za hidrolizu inulina, kao i godišnje količine i upotrebu proizvoda iz stavka 1., ali samo čistoće manje od 70 %.

Ovi se podaci dostavljaju državi članici na čijem se državnom području objekt nalazi. Ta država članica može zatražiti od poduzeća da dostave dodatne informacije, posebno kako bi se osiguralo da se nusproizvodi iz prvog podstavka ne koriste kao sladilo za prehranu ljudi na tržištu Zajednice.

Navedena država članica dostavlja Komisiji najkasnije do 31. siječnja svake godine detaljno izvješće koje sadržava podatke za prethodnu godinu. Prvo izvješće se dostavlja najkasnije do 31. siječnja 2007.

Članak 6.

Proizvodnja određenog poduzeća

1.   Za potrebe glave II. Uredbe (EZ) br. 318/2006 „proizvodnja šećera, izoglukoze ili inulin sirupa određenog poduzeća” znači šećer, izoglukoza ili inulin sirup, kako je definirano u člancima 3., 4. i 5. ove Uredbe, koje je to poduzeće stvarno proizvelo.

2.   U određenoj tržišnoj godini ukupna proizvodnja šećera, izoglukoze ili inulin sirupa određenog poduzeća je proizvodnja iz stavka 1.:

uvećana za količinu šećera, izoglukoze ili inulin sirupa prenesenu u tu tržišnu godinu i umanjena za količinu šećera, izoglukoze ili inulin sirupa prenesenu u sljedeću tržišnu godinu u skladu s člancima 14. i 19. Uredbe (EZ) br. 318/2006,

uvećana za količinu koju su proizveli prerađivači na temelju ugovora u skladu sa stavkom 3. i umanjena za količinu koju je proizvelo poduzeće za naručitelje na temelju ugovora u skladu sa stavkom 3.

3.   Ako dva poduzeća podnesu potpisan zahtjev u pisanom obliku navedenoj državi članici, količina šećera koju proizvede jedno poduzeće, (dalje u tekstu: „prerađivač”), u skladu s ugovorom od isporučenog materijala, smatra se dijelom proizvodnje poduzeća, (dalje u tekstu „naručitelj”), koje je naručilo proizvodnju šećera na temelju tog ugovora, pod uvjetom da je ispunjen jedan od sljedećih uvjeta:

(a)

ukupna proizvodnja šećera prerađivača je manja od njegove kvote;

(b)

ukupna proizvodnja šećera prerađivača i naručitelja je veća od zbroja njihovih kvota.

Ukupna proizvodnja šećera iz točke (b) prvog podstavka određenog poduzeća je proizvodnja iz stavka 1., uvećana za količinu prenesenu iz prethodne tržišne godine i količinu koju su za to poduzeće proizveli prerađivači u skladu s ugovorom, umanjena za količinu koju je proizvelo poduzeće u skladu s ugovorom u ime naručitelja.

Umjesto stvarno proizvedenih količina iz podstavka 2., nadležna tijela država članica mogu, ako je ta ukupna količina veća, koristiti procijenjenu proizvodnju izračunanu na temelju ugovora o isporuci koje su poduzeća potpisala.

4.   Ako se tvornice naručitelja i prerađivača nalaze u različitim državama članicama, zahtjev iz stavka 3. podnosi se navedenim dvjema državama članicama. U tom slučaju, navedene države članice se dogovaraju o odgovoru koji trebaju dati, te poduzimaju potrebne korake kako bi provjerile da se poštuju uvjeti iz tog stavka.

5.   Može se smatrati da je količina šećera koju je proizveo prerađivač proizvedena od strane naručitelja ako, zbog više sile koju država članica priznaje, šećerna repa, šećerna trska ili melasa mora biti prerađena u šećer u drugom poduzeću, a ne u poduzeću naručitelja.

POGLAVLJE III.

ODOBRAVANJE PROIZVOĐAČA I RAFINERIJA

Članak 7.

Zahtjev za odobrenje

1.   Odobrenje mogu dobiti poduzeća koja ga zatraže i koja posluju kao:

(a)

proizvođač šećera;

(b)

proizvođač izoglukoze;

(c)

proizvođač inulin sirupa;

(d)

stalna rafinerija u smislu točke 13. članka 2. Uredbe (EZ) br. 318/2006.

Zahtjev iz prvog podstavka se podnosi nadležnim tijelima države članice ili država članica u kojoj ili u kojima navedeno poduzeće posluje.

Poduzeće može predati zahtjev za odobrenje za jednu ili više djelatnosti iz prvog podstavka.

2.   U svom zahtjevu za odobrenje poduzeće navodi svoj naziv i adresu, svoje proizvodne kapacitete za šećer, izoglukozu ili inulin sirup i, prema potrebi, broj proizvodnih lokacija u državi članici s adresom i proizvodnim kapacitetom svake lokacije.

3.   Poduzeće koje podnese zahtjev za odobrenje u skladu s točkom (d) prvog podstavka stavka 1., mora dostaviti dokaz da udovoljava definiciji iz točke 13. članka 2. Uredbe (EZ) br. 318/2006.

Članak 8.

Obveze

1.   U svrhe odobrenja, poduzeće se pismeno obvezuje da će:

(a)

priopćiti bez odlaganja nadležnom tijelu države članice sve izmjene podataka predviđenih u članku 7. stavku 2.;

(b)

staviti na raspolaganje evidenciju u skladu s člankom 9. i prodajne cijene utvrđene u skladu s člankom 13 nadležnim tijelima države članice;

(c)

priopćavati podatke državi članici u skladu s člankom 21.;

(d)

dostaviti na zahtjev nadležnog tijela države članice sve podatke ili prateći dokument potreban za upravljanje i provjeru.

2.   Odobrenje je u obliku akta nadležnog tijela i popraćeno je dokumentom potpisanim od strane poduzeća, u kojemu se navode obveze iz stavka 1.

3.   Odobrenje se povlači ako se utvrdi da neki od uvjeta navedenih u stavku 1. nije više ispunjen. Odobrenje može biti povučeno tijekom tržišne godine. Povlačenje nema retroaktivan učinak.

Članak 9.

Evidencija

Nadležno tijelo države članice određuje evidenciju koju trebaju voditi sva poduzeća odobrena u skladu s člancima 7. i 8., za svaku od svojih proizvodnih lokacija, te učestalost vođenja takve evidencije, koja mora biti najmanje jednom mjesečno.

Poduzeće vodi tu evidenciju najmanje tri godine nakon tekuće godine, a ona obuhvaća najmanje sljedeće podatke:

1.

količine primljenih sirovina i, ako se radi o šećernoj repi i šećernoj trsci, sadržaj šećera kako je određen prilikom isporuke poduzeću;

2.

prema potrebi, primljene krajnje proizvode ili poluproizvode;

3.

količine dobivenih krajnjih proizvoda i količine nusproizvoda;

4.

gubitke nastale pri preradi;

5.

uništene količine i razloge uništenja;

6.

otpremljene količine krajnjih proizvoda.

Članak 10.

Provjere

1.   Svake tržišne godine nadležno tijelo države članice provodi provjere svih odobrenih proizvođača i rafinerija.

2.   Cilj provjera je osigurati točnost i potpunost podataka u evidenciji iz članka 9. i u priopćenjima iz članka 21., posebno analizom usklađenosti između količina isporučenih sirovina i količina dobivenih krajnjih proizvoda, te analizom usuglašenosti evidencije s komercijalnim ispravama ili drugim relevantnim dokumentima.

Provjerama se provjerava točnost mjernih instrumenata i laboratorijskih analiza korištenih za određivanje isporuka sirovina i njihovog ulaza u proizvodnju, dobivenih proizvoda i kretanja zaliha.

Provjere uključuju provjeru točnosti i potpunosti podataka koji se koriste za utvrđivanje prosječnih mjesečnih prodajnih cijena poduzeća iz članka 13. stavka 2.

Provjere proizvođača šećera uključuju i provjeru ispunjavanja obveze plaćanja najniže cijene uzgajivačima šećerne repe.

Najmanje jedanput svake dvije godine, provjere uključuju fizički pregled zaliha.

3.   Ako nadležna tijela države članice utvrde da se određeni elementi provjere mogu provesti i na temelju uzorka, taj uzorak mora jamčiti pouzdanu i reprezentativnu razinu kontrole.

4.   Države članice mogu zatražiti od odobrenih poduzeća da za vođenje računa koriste usluge ovlaštenog tijela, priznatog u državi članici, za potvrđivanje podataka o cijenama iz članka 13.

5.   Za svaku se provjeru na licu mjesta sastavlja izvješće o inspekciji, koje potpisuje inspektor i u kojem se navode pojedinosti o izvršenim provjerama. U izvješćima se posebno navodi:

(a)

datum provjere i prisutne osobe;

(b)

provjereno razdoblje i uključene količine;

(c)

tehnike korištene pri provjeri uključujući, prema potrebi, upućivanje na metode uzimanja uzoraka;

(d)

rezultati provjere i eventualne potrebne korektivne mjere;

(e)

procjena ozbiljnosti, opsega, postojanosti i trajanja svih utvrđenih nedostataka i nepodudarnosti te svih drugih elemenata koje treba uzeti u obzir u svrhe primjene kazni.

Sva izvješća o inspekcijama se arhiviraju i čuvaju najmanje tri godine nakon godine u kojoj je izvršena provjera, i to tako da se osigura da ih odjeli Komisije odgovorni za provjere i inspekciju mogu ponovno lako koristiti.

Članak 11.

Kazne

1.   Ako nadležno tijelo države članice otkrije nepodudaranje između fizičkih zaliha i zaliha zabilježenih u evidenciji iz članka 9., ili neusklađenosti između količina sirovina i dobivenih krajnjih proizvoda ili između relevantnih dokumenata i prijavljenih ili evidentiranih podataka ili količina, utvrđuje ili, prema potrebi, procjenjuje stvarne proizvedene količine i zalihe za tekuću tržišnu godinu i, prema potrebi, za prethodne tržišne godine.

Sve količine koje su netočno prijavljene i zbog kojih je ostvarena nepoštena financijska korist, podložne su plaćanju iznosa od 500 EUR po toni navedene količine.

2.   Ako nadležno tijelo države članice utvrdi da poduzeće nije ispunilo svoje obveze u skladu s člankom 8., te ako nema pratećih dokumenata za postizanje ciljeva kontrole iz članka 10. stavka 2., nadležno tijelo izriče kaznu od 500 EUR po toni, koja se primjenjuje paušalno na količinu krajnjeg proizvoda, koju utvrđuje država članica ovisno o ozbiljnosti prijestupa.

3.   Stavci 1. i 2. se ne primjenjuju ako su otkrivene nepodudarnosti i neusklađenosti manje od 5 % težinski od prijavljene ili evidentirane i provjerene količine krajnjih proizvoda, ili ako su posljedica propusta ili jednostavnih administrativnih pogrešaka, uz uvjet da se poduzmu korektivne mjere kako bi se spriječila ponovna pojava takvih propusta.

4.   Kazne predviđene u stavcima 1. i 2. se ne primjenjuju u slučajevima više sile.

Članak 12.

Priopćenja Komisiji

1.   Države članice priopćavaju Komisiji sljedeće podatke:

(a)

popis odobrenih poduzeća;

(b)

kvotu dodijeljenu svakom odobrenom proizvođaču.

Popis se šalje najkasnije do 31. siječnja svake tržišne godine. Za tržišnu godinu 2006./2007. ovaj popis se po prvi put šalje najkasnije do 31. srpnja 2006.

U slučaju povlačenja odobrenja, države članice odmah o tome obavješćuju Komisiju.

2.   Države članice šalju Komisiji najkasnije do 31. ožujka nakon navedene tržišne godine godišnje izvješće koje uključuje broj provjera izvršenih u skladu s člankom 10. i, za svaku izvršenu provjeru, utvrđene nedostatke, poduzete mjere i primijenjene kazne.

POGLAVLJE IV.

CIJENE

Članak 13.

Utvrđivanje prosječnih cijena

1.   Svaki mjesec, poduzeća odobrena u skladu s člancima 7. i 8. ove Uredbe i prerađivači odobreni u skladu s člankom 17. Uredbe. (EZ) br. 318/2006 utvrđuju za bijeli šećer unutar kvote, odnosno, za bijeli šećer izvan kvote:

(a)

za prethodni mjesec, prosječnu prodajnu cijenu, ili kupovnu cijenu, i odgovarajuću prodanu ili kupljenu količinu;

(b)

za tekući mjesec i za svaki od sljedeća dva mjeseca, predviđenu prosječnu prodajnu, odnosno, kupovnu cijenu i odgovarajuću predviđenu količinu utvrđenu u okviru ugovora ili drugih transakcija.

Cijena se odnosi na bijeli šećer u rasutom stanju ex tvornica i standardne kvalitete, kako je utvrđeno u točki II. Priloga I. Uredbi (EZ) br. 318/2006.

2.   Kako bi se omogućilo vršenje provjera predviđenih u članku 10., odobrena poduzeća čuvaju podatke koji se koriste za utvrđivanje cijena i količina iz stavka 1. ovog članka najmanje tri godine nakon godine u kojoj su proizvedene.

Članak 14.

Podaci o cijenama

U lipnju i prosincu svake godine Komisija obavješćuje Upravljački odbor za šećer o prosječnoj cijeni za bijeli šećer tijekom prvog polugodišta tekuće tržišne godine odnosno drugog polugodišta prethodne tržišne godine. Međutim, prvi podaci se dostavljaju u lipnju 2007. godine za razdoblje od 1. srpnja 2006. do 31. ožujka 2007.

Cijena se raščlanjuje na bijeli šećer unutar kvote i bijeli šećer izvan kvote.

Podaci se temelje na ponderiranom prosjeku cijena, koje su poduzeća utvrdila i dostavila u skladu s člankom 13. stavkom 1. točkom (a) te priopćila u skladu s člankom 15.

Članak 15.

Prijelazne odredbe za priopćavanje podataka o cijenama

Najkasnije do 20. listopada 2006., 20. siječnja 2007., 20. travnja 2007. i 20. srpnja 2007. poduzeća odobrena u skladu s člancima 7. i 8. ove Uredbe i prerađivači odobreni u skladu s člankom 17. stavkom 1. Uredbe (EZ) br. 318/2006 priopćavaju Komisiji cijene utvrđene u skladu s člankom 13. stavkom 1. ove Uredbe tijekom prethodna tri mjeseca.

Komisija provodi primitak, obradu i pohranu podataka tako da bude zajamčena povjerljivost podataka.

Ostali subjekti u sektoru šećera, a posebno kupci, mogu priopćiti Komisiji prosječnu cijenu za šećer utvrđenu u skladu s aranžmanima utvrđenim u članku 13. Gospodarski subjekti daju svoje ime, adresu i naziv poduzeća.

Članak 16.

Ugovori o isporuci

1.   Za potrebe članka 6. stavka 5. Uredbe (EZ) br. 318/2006 ugovor zaključen između proizvođača šećera i prodavatelja šećerne repe koji sam uzgaja šećernu repu smatra se ugovorom o isporuci.

2.   Ako, u skladu s člancima 14. ili 19. Uredbe (EZ) br. 318/2006, proizvođač prenese dio svoje proizvodnje u sljedeću tržišnu godinu, smatra se da je kvota tog proizvođača umanjena za tu godinu za količinu prenesenu u svrhe članka 6. stavka 5. te Uredbe.

3.   Samo ugovori zaključeni prije kraja sjetve i u svakom slučaju:

(a)

prije 1. travnja u Italiji; ili

(b)

prije 1. svibnja u drugim državama članicama

smatraju se ugovorima zaključenim prije sjetve.

Članak 17.

Povećanja i smanjenja cijene

1.   Za potrebe primjene povećanja i smanjenja cijene predviđenih u članku 5. stavku 3. Uredbe (EZ) br. 318/2006, najniža cijena za šećernu repu unutar kvote iz članka 5. stavka 1. te Uredbe za svakih 0,1 % sadržaja saharoze se:

(a)

povećava za najmanje:

i.

0,9 % za sadržaj koji premašuje 16 %, ali ne premašuje 18 %;

ii.

0,7 % za sadržaj koji premašuje 18 %, ali ne premašuje 19 %;

iii.

0,5 % za sadržaj koji premašuje 19 %, ali ne premašuje 20 %;

(b)

smanjuje za najviše:

i.

0,9 % za sadržaj ispod 16 %, ali ne ispod 15,5 %;

ii.

1 % za sadržaj ispod 15,5 %, ali ne ispod 14,5 %.

Cijena za šećernu repu sa sadržajem saharoze većim od 20 % ne iznosi manje od najniže cijene prilagođene u skladu s točkom (a) podtočkom iii.

2.   Ugovorima o isporuci i sporazumima unutar trgovine kako je navedeno u članku 6. Uredbe (EZ) br. 318/2006, mogu se, u usporedbi s povećanjima i smanjenjima iz stavka 1. ovog članka, predvidjeti:

(a)

daljnja povećanja za sadržaj saharoze iznad 20 %;

(b)

daljnja smanjenja za sadržaj saharoze ispod 14,5 %.

Tim se ugovorima i sporazumima, ako se radi o šećernoj repi sa sadržajem saharoze ispod 14,5 %, može definirati šećerna repa pogodna za preradu u šećer ako su u takvim ugovorima i sporazumima utvrđena daljnja smanjenja za sadržaj saharoze ispod 14,5 %, ali iznad najmanjeg sadržaja saharoze utvrđenog tom definicijom.

Ako definicija iz drugog podstavka nije uključena u ugovore i sporazume, navedena država članica može utvrditi tu definiciju. U tom slučaju ona istodobno utvrđuje daljnja smanjenja iz tog podstavka.

POGLAVLJE V.

KVOTE

Članak 18.

Dodatne kvote za šećer

1.   Dodatne kvote za šećer iz članka 8. Uredbe (EZ) br. 318/2006 mogu se dodijeliti samo proizvođačima šećera koji su bili nositelji kvote u 2005./2006.

2.   U svom zahtjevu za dodatne kvote za šećer, poduzeća navode žele li dobiti kvotu za tržišnu godinu 2006./2007. ili 2007./2008.

Ako dodijeli dodatnu kvotu poduzeću, država članica navodi tržišnu godinu od koje dodjela stupa na snagu. Međutim, kvote dodijeljene nakon 1. siječnja 2007. stupaju na snagu od tržišne godine 2007./2008.

Članak 19.

Dodatna kvota za izoglukozu

1.   Italija, Litva i Švedska dodjeljuju dodatne kvote za izoglukozu iz članka 9. stavka 2. Uredbe (EZ) br. 318/2006, za jednu ili više tržišnih godina 2006./2007., 2007./2008., 2008./2009. i 2009./2010. tako da se izbjegne svaki oblik diskriminacije između navedenih subjekata.

2.   Svako navedeno poduzeće vrši plaćanje jednokratnog iznosa iz članka 9. stavka 3. Uredbe (EZ) br. 318/2006 do roka koji određuje država članica koji ne može biti kasnije do 31. prosinca tržišne godine iz koje se dodjeljuje dodatna kvota za izoglukozu.

Ako poduzeće ne plati jednokratan iznos u roku iz prvog podstavka, dodatne kvote za izoglukozu ne smatraju se dodijeljenim navedenom poduzeću.

Članak 20.

Raspodjela vađenja šećerne repe

Šećer ekstrahiran iz šećerne repe posijane u određenoj tržišnoj godini pripisuje se sljedećoj tržišnoj godini.

Međutim, podložno zadovoljavajućem sustavu kontrole, Španjolska, Italija i Portugal mogu odlučiti da šećer ekstrahiran iz šećerne repe posijane na jesen određene tržišne godine pripišu tekućoj tržišnoj godini.

Španjolska, Italija i Portugal obavješćuju Komisiju o svojim odlukama u skladu s ovim člankom najkasnije do 30. rujna 2006.

Članak 21.

Priopćenja o proizvodnji i zalihama

1.   Svi odobreni proizvođači i rafinerije obavješćuju nadležno tijelo države članice u kojoj se vrši proizvodnja ili rafiniranje, do 20. svakog mjeseca, o ukupnim količinama šećera i sirupa navedenih u članku 2. stavku 1. točkama (a), (b), (c) i (d) izraženim kao bijeli šećer:

koje posjeduju ili su pokrivene jamstvom, i

koje su bile uskladištene u slobodnom prometu na području Zajednice na kraju prethodnog mjeseca.

Te količine se raščlanjuju po državama članicama skladištenja na:

šećer koje je proizvelo to poduzeće, uz navođenje količina šećera unutar kvote i šećera koji premašuje kvotu ili je prenesen u skladu s člancima 14. ili 19. Uredbe (EZ) br. 318/2006,

ostali šećer.

2.   Svaka država članica obavješćuje Komisiju prije kraja drugog mjeseca nakon dotičnog mjeseca, o količini šećera koji poduzeća navedena u stavku 1. imaju na skladištu na kraju svakog mjeseca, razvrstanoj po vrstama šećera u skladu s njegovim drugim podstavkom.

Ako se skladištenje vrši u državi članici različitoj od države koja obavješćuje Komisiju, potonja obavješćuje navedenu državu članicu do kraja sljedećeg mjeseca o količinama uskladištenim na njezinom državnom području i o njihovim lokacijama.

3.   Svi odobreni proizvođači izoglukoze ili inulin sirupa obavješćuju nadležno tijelo države članice u kojoj je provedena proizvodnja do 30. studenoga o količinama izoglukoze izraženim kao suha tvar, odnosno o količinama inulin sirupa izraženog kao ekvivalent bijelog šećera koje su bile u njihovom vlasništvu i uskladištene u slobodnom prometu na području Zajednice na kraju prethodne tržišne godine, raščlanjenim na:

(a)

izoglukozu ili inulin sirup koje je proizvelo to poduzeće, uz navođenje količina unutar kvote i količina koje premašuju kvotu prenesenih u skladu s člancima 14. ili 19. Uredbe (EZ) br. 318/2006; i

(b)

ostalo.

Države članice obavješćuju Komisiju do 31. prosinca o količinama izoglukoze i inulin sirupa uskladištenih na kraju prethodne tržišne godine, raščlanjenim kako je navedeno u prvom podstavku.

4.   Do 15. svakog mjeseca, sva poduzeća koja proizvode izoglukozu obavješćuju državu članicu na čijem državnom području je provedena proizvodnja o količinama izoglukoze, izraženim kao suha tvar, koje su stvarno proizvedene tijekom prethodnog mjeseca.

Države članice utvrđuju proizvodnju izoglukoze svakog takvog poduzeća u svakom mjesecu i obavješćuju o tome Komisiju prije kraja drugog sljedećeg mjeseca.

O količinama proizvedenim u okviru postupaka unutarnje proizvodnje obavješćuje se zasebno.

Članak 22.

Opskrbne bilance

1.   Za svaku tržišnu godinu sastavljaju se opskrbne bilance Zajednice za šećer, izoglukozu i inulin sirup. Bilance se konsolidiraju na kraju sljedeće tržišne godine.

2.   Države članice utvrđuju privremene količine proizvodnje šećera i inulin sirupa za tekuću tržišnu godinu za svako poduzeće koje se nalazi na njihovom državnom području, te o njima obavješćuju Komisiju do 1. ožujka. Proizvodnja šećera se raščlanjuje po mjesecima.

Privremena proizvodnja šećera iz šećerne trske za francuske departmane Guadeloupe i Martinique, te za Španjolsku utvrđuje se i o njoj se obavješćuje do 1. srpnja.

3.   Države članice obavješćuju Komisiju do 1. lipnja o površinama i proizvodnji, s jedne strane, šećerne repe za proizvodnju šećera, bioetanola, odnosno, drugih proizvoda i, s druge strane, cikorije za proizvodnju inulin sirupa, za tekuću tržišnu godinu, kao i njihove procjene za sljedeću tržišnu godinu.

4.   Do 30. studenoga države članice utvrđuju i obavješćuju Komisiju o stvarnoj proizvodnji šećera, izoglukoze i inulin sirupa u prethodnoj tržišnoj godini za svako poduzeće koje se nalazi na njihovom državnom području. Ukupna proizvodnja šećera se raščlanjuje po mjesecima.

5.   Ako je potrebno izmijeniti stvarnu proizvodnju šećera na temelju podataka priopćenih u skladu sa stavkom 4., razlika koja proizlazi uzima se u obzir kod utvrđivanja stvarne proizvodnje u tržišnoj godini tijekom koje je utvrđena razlika.

POGLAVLJE VI.

JAVNO SKLADIŠTENJE

ODJELJAK 1.

Ponude za intervenciju

Članak 23.

Ponude

1.   Ponude daju u pisanom obliku interventnoj agenciji države članice na čijem se državnom području ponuđen šećer u nalazi vrijeme davanja ponude.

2.   Ponude su prihvatljive samo ako ih dostave odobreni proizvođači u skladu s člancima 7. i 8. za šećer iz njihove proizvodnje unutar kvote za tekuću tržišnu godinu, i koji je u vrijeme davanja ponude uskladišten odvojeno u mjestu skladištenja odobrenom u skladu s člankom 24.

3.   Svake tržišne godine države članice mogu prihvatiti za intervenciju samo najveće količine navedene za svaku od njih u Prilogu. Ako ponude premašuju najveću količinu, nadležno tijelo države članice na ponude primjenjuje jedinstven koeficijent snižavanja tako da ukupna prihvaćena količina bude jednaka raspoloživoj količini.

4.   Prije početka svake tržišne godine Komisija izmjenjuje količine utvrđene u Prilogu ovoj Uredbi na temelju prilagodbi iz članka 10. Uredbe (EZ) br. 318/2006 i unutar ograničenja ukupne količine utvrđenog u članku 18. stavku 2. te Uredbe.

Količine utvrđene u Prilogu ovoj Uredbi izmjenjuju se, prema potrebi, u posljednjem tromjesečju svake tržišne godine, na temelju neiskorištenih količina u skladu s postupkom iz članka 39. stavka 2. Uredbe (EZ) br. 318/2006 i unutar ograničenja ukupne količine utvrđene u članku 18. stavku 2. te Uredbe.

Članak 24.

Odobravanje mjesta skladištenja

1.   Odobrenje se daje na zahtjev proizvođača interventnoj agenciji, za sva mjesta skladištenja koja:

(a)

su prikladna za čuvanje šećera u dobrom stanju;

(b)

se nalaze na mjestu s mogućnostima prijevoza potrebnim za otpremu šećera;

(c)

omogućavaju odvojeno skladištenje količina ponuđenih za intervenciju.

Interventne agencije mogu nametnuti dodatne uvjete.

2.   Odobrenje mjesta skladištenja daje se za skladištenje šećera u rasutom stanju ili za skladištenje pakiranog šećera. Njime se utvrđuje količinsko ograničenje skladištenja, koje ne premašuje 50 puta dnevnu mogućnost otpreme šećera za koji se podnositelj zahtjeva obvezuje da će ga staviti na raspolaganje interventnoj agenciji. U odobrenju se navodi ukupna količina za koju je dana i dnevna mogućnost otpreme.

3.   Šećer mora biti uskladišten tako da ga se može lako identificirati te da je lako dostupan. Ako je šećer pakiran mora biti stavljen na palete, osim ako je pakiran u „velikim vrećama”.

4.   Interventna agencija povlači odobrenje ako utvrdi da neki od uvjeta iz stavaka 1., 2. i 3. više nije ispunjen. Odobrenje može biti povučeno tijekom tržišne godine. Povlačenje odobrenja nema retroaktivan učinak.

Članak 25.

Minimalna kvaliteta šećera

1.   Šećer ponuđen za intervenciju mora udovoljavati sljedećim zahtjevima:

(a)

mora biti proizveden u okviru kvote tijekom tržišne godine za koju se daje ponuda;

(b)

mora biti u kristalnom obliku.

2.   Bijeli šećer ponuđen za intervenciju mora biti dobre i primjerene tržišne kvalitete, dobre protočnosti, sa sadržajem vlage koji ne prelazi 0,06 %.

3.   Sirovi šećer ponuđen za intervenciju mora biti dobre i primjerene tržišne kvalitete s prinosom, izračunanim u skladu s točkom III. Priloga I. Uredbi (EZ) br. 318/2006, od najmanje 89 %,

Ako se radi o sirovom šećeru iz šećerne trske, šećer mora imati sigurnosni faktor koji ne premašuje 0,30.

Ako se radi o sirovom šećeru iz šećerne repe, šećer mora:

imati pH vrijednost od najmanje 7,9 u trenutku prihvaćanja ponude,

imati sadržaj invertnog šećera koji ne premašuje 0,07 %,

biti temperature koja ne predstavlja rizik od gubitka na kvaliteti,

imati sigurnosni faktor koji ne premašuje 0,45 kad je stupanj polarizacije 97 ili veći, ili sadržaj vlage koji ne premašuje 1,4 % kad je stupanj polarizacije ispod 97.

Sigurnosni faktor se određuje tako da se postotak sadržaja vlage u navedenom šećeru podijeli razlikom između 100 i stupnja polarizacije tog šećera.

Članak 26.

Serije

Sav šećer ponuđen za intervenciju mora biti u serijama.

Za potrebe ovog odjeljka „serija” znači najmanje 2 000 tona šećera ujednačene kvalitete i pakiranja, uskladištenog na istom mjestu.

Članak 27.

Sadržaj ponude

1.   U ponudama danim interventnoj agenciji navodi se:

(a)

naziv i adresa stranke koja daje ponudu;

(b)

mjesto skladištenja u kojem je šećer uskladišten u trenutku davanja ponude;

(c)

zajamčena mogućnost otpreme ponuđenog šećera;

(d)

neto količina ponuđenog šećera;

(e)

priroda i kvaliteta ponuđenog šećera i tržišna godina u kojoj je proizveden;

(f)

vrsta pakiranja šećera.

2.   Interventna agencija može zatražiti dodatne informacije.

3.   Ponudama se prilaže izjava stranaka koje daju ponudu kojom se potvrđuje da naveden šećer nije prethodno bio otkupljen za intervenciju, da je šećer u njihovom vlasništvu te da udovoljava zahtjevima utvrđenim u članku 25. stavku 1. točki (a).

Članak 28.

Provjera ponuda

1.   Ponude vrijede tri tjedna od dana podnošenja. Međutim, mogu biti povučene tijekom tog razdoblja uz suglasnost interventne agencije.

2.   Interventna agencija provjerava ponude. Prihvaća ih najkasnije do kraja razdoblja iz stavka 1. Međutim, interventna agencija može odbiti ponude ako se tijekom provjere utvrdi da neki od zahtjeva nije ispunjen.

ODJELJAK 2.

Skladištenje

Članak 29.

Ugovori o skladištenju

1.   Ugovori o skladištenju koji se zaključuju prije prihvaćanja ponude između stranaka koje daju ponude i interventne agencije, zaključuju se na neodređeno razdoblje.

Ugovori o skladištenju stupaju na snagu pet tjedana nakon dana prihvaćanja ponude i ističu na kraju desetodnevnog razdoblja, tijekom kojeg je dovršena otprema navedene količine šećera.

Za potrebe ovog članka „desetodnevno razdoblje” znači jedno od sljedećih razdoblja kalendarskog mjeseca: od prvog do desetog, od jedanaestog do dvadesetog ili od dvadeset i prvog do kraja mjeseca.

2.   Ugovorima o skladištenju posebno se:

(a)

predviđa istek ugovora pod uvjetima utvrđenim u ovoj Uredbi uz obavijest danu najmanje deset dana unaprijed;

(b)

navodi iznos troškova skladištenja koje snosi interventna agencija.

3.   Interventna agencija snosi troškove skladištenja od početka desetodnevnog razdoblja tijekom kojeg ugovor stupa na snagu kako je navedeno u stavku 2. do isteka ugovora.

4.   Troškovi skladištenja ne smiju prelaziti 0,48 EUR po toni za desetodnevno razdoblje.

5.   Ugovori o skladištenju ističu po završetku otpreme iz članka 50.

Članak 30.

Prijenos vlasništva

1.   Prijenos vlasništva nad šećerom obuhvaćenim ugovorom o skladištenju provodi se nakon plaćanja navedenog šećera.

2.   Do trenutka otpreme, prodavatelj ostaje odgovoran za kvalitetu šećera iz stavka 1. i za pakiranje u kojem je interventna agencija prihvatila šećer.

Članak 31.

Standardi kvalitete i pakiranja

1.   Ako se utvrdi da navedena količina šećera ne ispunjava zahtjeve kvalitete utvrđene u članku 25., prodavatelj odmah zamjenjuje tu količinu jednakom količinom šećera tražene kvalitete, koja je uskladištena ili u istom mjestu skladištenja ili u drugom mjestu skladištenja odobrenom u skladu s člankom 24.

2.   Ako se navedeni šećer skladišti i ako se utvrdi da pakiranje više nije u skladu sa specifikacijama, interventna agencija zahtijeva od prodavatelja da ga zamijeni pakiranjem u skladu s traženim standardom.

ODJELJAK 3.

Uvjeti za interventni otkup

Članak 32.

Interventna cijena i kvaliteta bijelog šećera

1.   Interventna cijena za bijeli šećer je:

505,52 EUR po toni u tržišnoj godini 2006./2007.,

433,20 EUR po toni u tržišnoj godini 2007./2008.,

323,52 EUR po toni u tržišnim godinama 2008./2009. i 2009./2010.

2.   Bijeli se šećer razvrstava u četiri klase kako slijedi:

(a)

1. klasa: šećer bolje kvalitete od standardne kvalitete;

(b)

2. klasa: šećer standardne kvalitete kako je definirana u točki II. Priloga I. Uredbi (EZ) br. 318/2006;

(c)

3. i 4. klasa: šećer lošije kvalitete u odnosu na standardnu kvalitetu.

3.   Šećer 1. klase ima sljedeće karakteristike:

(a)

dobre i primjerene tržišne kvalitete, suh, homogeno granuliran, s protočnim kristalima;

(b)

maksimalan sadržaj vlage: 0,06 %;

(c)

maksimalan sadržaj invertnog šećera: 0,04 %;

(d)

broj bodova ne prelazi ukupno osam, ili:

šest za sadržaj pepela,

četiri za tip boje određen u skladu s metodom Instituta za poljoprivrednu tehnologiju i industriju šećera Brunswick, dalje u tekstu: „metoda Brunswick”,

tri za boju otopine određenu u skladu s metodom ICUMSA.

Jedan bod odgovara:

(a)

0,0018 % sadržaja pepela određenog u skladu s metodom ICUMSA na 28° Brix-a;

(b)

0,5 jedinica tipa boje određenog u skladu s metodom Brunswick;

(c)

7,5 jedinica boje otopine određene u skladu s metodom ICUMSA.

4.   Šećer 3. klase ima sljedeće karakteristike:

(a)

dobre i primjerene tržišne kvalitete, suh, homogeno granuliran, s protočnim kristalima;

(b)

minimalna polarizacija: 99,7 °S;

(c)

maksimalan sadržaj vlage: 0,06 %;

(d)

maksimalan sadržaj invertnog šećera: 0,04 %;

(e)

tip boje: najviše br. 6, određen u skladu s metodom Brunswick.

5.   Šećer 4. klase obuhvaća šećer koji nije uključen u 1., 2. i 3. klasu.

6.   Interventna cijena utvrđena u stavku 1. smanjuje se za:

(a)

7,30 EUR po toni za šećer 3. klase;

(b)

13,10 EUR po toni za šećer 4. klase.

Članak 33.

Interventna cijena za sirovi šećer

1.   Interventna cijena sirovog šećera je:

397,44 EUR po toni u tržišnoj godini 2006./2007.,

359,04 EUR po toni u tržišnoj godini 2007./2008.,

268,16 EUR po toni u tržišnim godinama 2008./2009. i 2009./2010.

2.   Interventna se cijena utvrđena u stavku 1.:

(a)

povećava, ako je prinos šećera veći od 92 %;

(b)

smanjuje, ako je prinos šećera manji od 92 %.

3.   Iznos povećanja ili smanjenja, izražen u eurima po toni, jednak je razlici između interventne cijene za sirovi šećer i te iste cijene pomnožene s koeficijentom. Koeficijent se dobiva tako da se prinos navedenog sirovog šećera podijeli s 92 %.

4.   Prinos sirovog šećera se izračunava u skladu s točkom III. Priloga I. Uredbi (EZ) br. 318/2006.

Članak 34.

Rok plaćanja

Interventna agencija vrši isplatu najranije 120 dana od dana prihvaćanja ponude, uz uvjet da su provjere težine i kvalitete ponuđenih serija provedene u skladu s odjeljkom 4.

ODJELJAK 4.

Provjere

Članak 35.

Uzorak za ispitivanje kvalitete

U roku iz članka 34. ili stručnjaci koje su ovlastila nadležna tijela navedene države članice ili stručnjaci oko čijeg su se imenovanja sporazumjeli interventna agencija i prodavatelj uzimaju četiri reprezentativna uzorka za analizu. Po jedan uzorak se daje svakoj ugovornoj stranci. Preostala dva uzorka zadržava stručnjak ili laboratorij koji su odobrila nadležna tijela.

Svaki se uzorak analizira dva puta, a srednja vrijednost rezultata se uzima kao rezultat analize navedenog uzorka.

Članak 36.

Sporovi u pogledu kvalitete

1.   Ako postoji razlika između rezultata analiza koje su proveli prodavatelj i kupac u skladu s člankom 35., aritmetička sredina dvaju rezultata smatra se zaključnom za utvrđivanje klase navedenog šećera ako razlika iznosi:

za šećer 1. klase, najviše jedan bod za svaku od karakteristika navedenih u članku 32. stavku 3. točki (d),

za šećer 2. klase, najviše dva boda za svaku od karakteristika kojima se definira ta klasa koja se određuje bodovima.

Međutim, na zahtjev jedne od ugovornih stranaka, može se provesti arbitražna analiza u laboratoriju iz prvog stavka članka 35. U tom se slučaju prihvaća aritmetička sredina rezultata arbitražne analize i rezultata analiza prodavatelja i kupca, koji god od njih je bliži rezultatu arbitražne analize.

Ta se srednja vrijednost smatra zaključnom za utvrđivanje klase navedenog šećera. Ako rezultat arbitražne analize leži na sredini između rezultata analiza koje se proveli prodavatelj i kupac, samo se arbitražna analiza smatra zaključnom za utvrđivanje klase navedenog šećera.

2.   Ako je uočena razlika između rezultata analiza koje su proveli prodavatelj i kupac u skladu s člankom 35. veća od navedene u prvoj ili drugoj alineji prvog podstavka stavka 1. ovog članka, ovisno o slučaju, arbitražnu analizu provodi laboratorij odobren od strane nadležnih tijela. U tom se slučaju primjenjuje postupak predviđen u drugom podstavku stavka 1. ovog članka.

3.   Za sporove u pogledu gornje granice za tip boje šećera 3. klase, polarizacije, sadržaja vlage ili sadržaja invertnog šećera, primjenjuje se postupak utvrđen u stavcima 1. i 2.

Međutim, razlike iz stavka 1. zamjenjuju se sa:

1,0 jedinicom tipa boje za šećer 3. klase,

0,2 °S za polarizaciju,

0,02 % za sadržaj vlage,

0,01 % za sadržaj invertnog šećera.

4.   U slučaju spora između ugovornih stranaka u pogledu prinosa sirovog šećera otkupljenog primjenom članka 35., arbitražnu analizu provodi laboratorij iz prvog podstavka tog članka. U tom se slučaju prihvaća aritmetička sredina rezultata arbitražne analize i rezultata ili analize prodavatelja ili analize kupca, koji god od njih je bliži rezultatu arbitražne analize.

Ta se srednja vrijednost smatra zaključnom za utvrđivanje prinosa navedenog sirovog šećera. Ako rezultat arbitražne analize leži na sredini između rezultata analiza koje se proveli prodavatelj i kupac, samo se arbitražna analiza smatra zaključnom za utvrđivanje prinosa navedenog sirovog šećera.

5.   Troškove arbitražne analize iz drugog podstavka stavka 1. snosi ugovorna stranka koja je zatražila analizu.

Troškove arbitražne analize iz stavka 2. snose u jednakoj mjeri interventna agencija i prodavatelj.

Troškove arbitražne analize iz stavka 3. snosi ugovorna stranka koja je osporila rezultat analize izvršene u skladu s člankom 35.

Članak 37.

Provjere mjesta skladištenja

Nadležno tijelo odgovorno za nadzor provodi nenajavljene provjere na mjestima skladištenja u skladu s člankom 4. Uredbe Komisije (EZ) br. 2148/96 (6).

Članak 38.

Provjere težine i povezani troškovi

1.   Stručnjaci iz članka 35. provjeravaju težinu prodanog šećera.

Prodavatelj poduzima sve potrebne korake kako bi se stručnjacima omogućila provjera težine i uzorkovanje.

2.   Troškove provjere težine snosi prodavatelj.

3.   Troškove stručnjaka koji provjeravaju težinu i provode uzorkovanje snosi interventna agencija.

4.   Količina se može utvrditi na temelju evidencije zaliha, koja mora udovoljavati stručnim specifikacijama i zahtjevima interventne agencije, uz uvjet da:

(a)

evidencije zaliha pokazuju težinu zabilježenu kod vaganja i fizičke karakteristike kvalitete u trenutku vaganja. Vaganje ne smije biti izvršeno prije više od 10 mjeseci;

(b)

skladištar izjavi da ponuđena serija u svakom pogledu odgovara pojedinostima sadržanim u evidenciji zaliha;

(c)

su karakteristike kvalitete utvrđene u trenutku vaganja iste kao i karakteristike reprezentativnih uzoraka.

ODJELJAK 5.

Interventna prodaja

Članak 39.

Prodaja

1.   Interventne agencije mogu prodavati šećer tek nakon donošenja odluke u tom pogledu u skladu s postupkom iz članka 39. stavka 2. Uredbe (EZ) br. 318/2006.

2.   Prodaja šećera pod uvjetima iz članka 18. stavka 3. Uredbe (EZ) br. 318/2006 provodi se natječajnim postupkom ili drugim postupkom prodaje.

3.   Uvjeti natječajnog postupka, uključujući i namijenjenu upotrebu šećera koji treba biti otpremljen, utvrđuju se prilikom donošenja odluke o raspisivanju poziva za podnošenje ponuda.

Za potrebe ovog odjeljka „namijenjena upotreba” znači:

(a)

hrana za životinje;

(b)

izvoz;

(c)

ostale namjene koje se određuju prema potrebi.

Svrha natječajnog postupka je određivanje prodajne cijene, iznosa premije za denaturaciju ili iznosa izvozne subvencije, ovisno o slučaju.

4.   Uvjetima natječajnog postupka mora se zajamčiti jednak pristup i jednako postupanje za sve zainteresirane stranke bez obzira na to gdje imaju poslovni nastan u Zajednici.

Članak 40.

Obavijest o pozivu za podnošenje ponuda

1.   Poziv za podnošenje ponuda raspisuje navedena interventna agencija za količine šećera koje drži.

2.   Svaka navedena interventna agencija sastavlja poziv za podnošenje ponuda koji objavljuje najmanje osam dana prije početka roka za podnošenje ponuda.

Interventna agencija šalje Komisiji poziv za podnošenje ponuda i sve njegove izmjene prije objave.

3.   U pozivu za podnošenje ponuda posebno se navodi:

(a)

naziv i adresa interventne agencije koja raspisuje poziv za podnošenje ponuda;

(b)

uvjeti natječajnog postupka;

(c)

rok za podnošenje ponuda;

(d)

serije šećera stavljene na prodaju, te za svaku seriju:

referentan broj,

količinu,

kvalitetu navedenog šećera,

vrstu pakiranja,

lokaciju mjesta skladištenja na kojem je šećer uskladišten,

fazu isporuke,

mogućnost skladišta za utovar na sredstvo za prijevoz unutarnjim plovnim putovima, morem ili željeznicom.

Za potrebe ovog odjeljka „serija” znači količinu šećera ujednačene kvalitete, pakiranog na isti način i uskladištenog na istom mjestu. Najmanja ponuda za svaki djelomičan poziv za podnošenje ponuda iznosi 250 tona.

4.   Interventna agencija poduzima mjere koje smatra potrebnim kako bi omogućila zainteresiranim strankama koje to zatraže da pregledaju šećer ponuđen na prodaju.

Članak 41.

Javni natječaj

1.   Dodjela posla uspješnim ponuđačima odgovara sklapanju ugovora o prodaji za količinu dodijeljenog šećera. Dodjela se provodi, ovisno o slučaju, na temelju sljedećih faktora sadržanih u natječaju:

(a)

cijene koju plaća uspješan ponuđač;

(b)

iznosa premije za denaturaciju;

(c)

iznosa izvozne subvencije.

2.   Cijena koju plaća uspješan ponuđač jednaka je:

(a)

cijeni navedenoj u ponudi za slučaj iz stavka 1. točke (a);

(b)

cijeni navedenoj u uvjetima poziva za podnošenje ponuda za slučaj iz stavka 1. točaka (b) i (c).

Članak 42.

Uvjeti natječajnog postupka

1.   Za potrebe natječajnog postupka, prilikom donošenja odluke o raspisivanju poziva za podnošenje ponuda određuju se sljedeći uvjeti natječajnog postupka:

(a)

ukupna količina ili količine stavljene na prodaju;

(b)

namijenjena upotreba;

(c)

rok za podnošenje ponuda;

(d)

cijena koju plaća uspješan ponuđač ako je šećer namijenjen za hranu za životinje ili za izvoz.

2.   Prilikom donošenja odluke o raspisivanju poziva za podnošenje ponuda mogu se odrediti dodatni uvjeti, a posebno:

(a)

najniža cijena za šećer stavljen na prodaju u drugu svrhu osim hrane za životinje ili izvoza;

(b)

najveći iznos premije za denaturaciju ili izvozne subvencije;

(c)

najmanju količinu po ponuđaču ili po seriji;

(d)

najveću količinu po ponuđaču ili po seriji;

(e)

određeno razdoblje važenja potvrde o premiji za denaturaciju ili izvozne dozvole.

Članak 43.

Stalni poziv za podnošenje ponuda

1.   Ako stanje na tržištu šećera Zajednice to zahtijeva, može se raspisati stalni poziv za podnošenje ponuda za prodaju šećera.

Tijekom razdoblja važenja stalnog poziva za podnošenje ponuda raspisuju se djelomični pozivi za podnošenje ponuda.

2.   Stalni poziv za podnošenje ponuda objavljuje se samo u svrhu njegovog raspisivanja. Poziv kako je objavljen može biti izmijenjen ili zamijenjen tijekom razdoblja važenja stalnog poziva za podnošenje ponuda. On se izmjenjuje ili zamjenjuje ako se promijene uvjeti natječajnog postupka tijekom njegovog razdoblja važenja.

Članak 44.

Podnošenje ponude

1.   Ponude se dostavljaju interventnoj agenciji u elektroničkom obliku.

2.   U ponudama se navodi:

(a)

upućivanje na poziv za podnošenje ponuda;

(b)

naziv i adresa ponuđača;

(c)

broj serije;

(d)

količina za koju se podnosi ponuda;

(e)

po toni, prema potrebi izraženo u eurima s dva decimalna mjesta:

predložena cijena, koja ne uključuje unutarnje pristojbe,

predložen iznos premije za denaturaciju, ili

predložen iznos izvozne subvencije.

Interventna agencija može zatražiti dodatne informacije.

3.   Za ponudu koja se odnosi na nekoliko serija smatra se da sadrži onoliko ponuda na koliko se serija odnosi.

4.   Ponude nisu važeće osim ako:

(a)

je dostavljen dokaz prije isteka roka za podnošenje ponuda da je položeno natječajno jamstvo za od 200 EUR po toni šećera;

(b)

uključuju izjavu ponuđača kojom se obvezuje, za sve količine šećera dodijeljenog za ili premiju za denaturaciju ili izvoznu subvenciju:

da će podnijeti zahtjev za potvrdu o premiji za denaturaciju i položiti za to potrebno jamstvo ako se natječajni postupak odnosi na šećer namijenjen za hranu za životinje,

da će podnijeti zahtjev za izvoznu dozvolu i položiti za to potrebno jamstvo ako se natječajni postupak odnosi na šećer namijenjen za izvoz.

5.   U ponudi može biti navedeno da je treba smatrati podnesenom samo ako se dodjela:

(a)

odnosi na cjelokupnu ili određen dio količine navedene u ponudi;

(b)

izvrši najkasnije u vrijeme i na dan koji je naveo ponuđač.

6.   Ponude koje nisu dostavljene u skladu sa stavcima 1., 2., 3., 4. i 5. ili koje sadrže uvjete drukčije od onih navedenih u pozivu za podnošenje ponuda, ne uzimaju se u obzir.

7.   Jedanput podnesena ponuda se ne može povući.

Članak 45.

Provjera ponuda

1.   Ponude provjerava interventna agencija tijekom sjednice zatvorene za javnost. Osobe prisutne na sjednici prisežu da će čuvati tajnost.

2.   Komisiju se bez odlaganja obavješćuje o podnesenim ponudama.

Članak 46.

Utvrđivanje iznosa

Ako se u uvjetima natječajnog postupka ne navodi ni najmanja cijena niti najviši iznos premije za denaturaciju ili izvozne subvencije, oni se utvrđuju u skladu s člankom 39. stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 318/2006 nakon što su ponude provjerene, u svjetlu tržišnih uvjeta i mogućnosti prodaje. Međutim, može se donijeti i odluka da se natječaj ne dodijeli.

Članak 47.

Dodjela natječaja

1.   Osim ako se donese odluka da se ne dodijeli natječaj u okviru natječajnog postupka ili djelomičnog natječajnog postupka, te ne dovodeći u pitanje stavke 2. i 3. ovog članka, natječaj se dodjeljuje ponuđaču čija ponuda nije niža od najmanje cijene ili viša od najvišeg iznosa premije za denaturaciju ili izvozne subvencije.

2.   Za svaku seriju, natječaj se dodjeljuje ponuđaču koji predloži ili najvišu cijenu ili najniži iznos premije za denaturaciju ili izvozne subvencije.

Ako ta ponuda ne obuhvaća u potpunosti seriju, ostatak se dodjeljuje drugim ponuđačima ovisno o iznosu njihove ponude, počevši ili sa sljedećom najvišom cijenom, ili sa sljedećom najnižom premijom za denaturaciju ili izvoznom subvencijom.

3.   Ako nekoliko ponuđača predloži ili istu cijenu ili isti iznos premije za denaturaciju ili izvozne subvencije za jednu seriju ili dio serije, interventna agencija dodjeljuje navedenu količinu na jedan od sljedećih načina:

(a)

razmjerno količinama navedenim u navedenim ponudama;

(b)

raspodjelom količine među ponuđačima u dogovoru s njima;

(c)

ždrijebom.

Članak 48.

Prava i obveze koje proizlaze iz dodjele natječaja

1.   Ako je šećer namijenjen za hranu za životinje, iz dodjele proizlazi:

(a)

pravo na izdavanje potvrde za količinu za koju je dodijeljena premija za denaturaciju, u kojoj se posebno navodi premija za denaturaciju navedena u ponudi;

(b)

obveza podnošenja zahtjeva za takvu potvrdu za tu količinu interventnoj agenciji kojoj je podnesena ponuda.

2.   Ako je šećer namijenjen za izvoz, iz dodjele proizlazi:

(a)

pravo na izdavanje izvozne dozvole za količinu za koju je dodijeljena izvozna subvencija, u kojoj se posebno navodi izvozna subvencija i, ako se radi o bijelom šećeru, klasa koja je navedena u pozivu za podnošenje ponuda;

(b)

obveza podnošenja zahtjeva za takvu dozvolu za tu količinu i, ako se radi o bijelom šećeru, i tu klasu, interventnoj agenciji kojoj je podnesena ponuda.

3.   Prava se koriste i obveze izvršavaju u roku od 18 dana od isteka roka za podnošenje ponuda.

4.   Prava i obveze koje proizlaze iz dodjele natječaja nisu prenosive.

Članak 49.

Izjava o dodjeli

1.   Interventna agencija odmah šalje izjave o dodjeli uspješnim ponuđačima i obavješćuje sve ponuđače o ishodu njihovog sudjelovanja u natječajnom postupku.

2.   U izjavama o dodjeli navodi se najmanje:

(a)

postupak na koji se ponuda odnosi;

(b)

broj serije i dodijeljena količina;

(c)

cijena, iznos premije za denaturaciju ili iznos izvozne subvencije, ovisno o slučaju, koji su prihvaćeni za dodijeljenu količinu.

Članak 50.

Otprema kupljenog šećera

1.   Osim u slučaju više sile, kupljen šećer se otprema iz skladišta najkasnije četiri tjedna od dana primitka izjave o dodjeli natječaja iz članka 49. Umjesto otpreme šećera iz skladišta, uspješan ponuđač se može dogovoriti s interventnom agencijom o sklapanju ugovora o skladištenju u tom roku sa skladištarom navedenog šećera.

Međutim, interventna agencija može, prema potrebi, odobriti duži rok za otpremu pojedinih serija iz skladišta ako postoje tehničke poteškoće u pogledu otpreme iz skladišta.

2.   U slučajevima više sile interventna agencija određuje potrebne mjere s obzirom na okolnosti na koje se poziva uspješan ponuđač.

Članak 51.

Nalog za otpremu

1.   Uspješan ponuđač ne smije otpremiti kupljen šećer iz skladišta ili sklopiti ugovor o skladištenju u skladu s člankom 50. stavkom 1. do izdavanja naloga za otpremu za dodijeljenu količinu.

Međutim, nalozi za otpremu se mogu izdati za dijelove te količine.

Naloge za otpremu izdaje navedena interventna agencija na zahtjev zainteresirane stranke.

2.   Interventna agencija ne izdaje nalog za otpremu ako se ne dokaže da je uspješan ponuđač položio jamstvo kako bi jamčio plaćanje cijene za dodijeljen šećer unutar utvrđenog roka, ili dostavio prenosiv instrument.

Jamstvo ili prenosiv instrument odgovaraju cijeni koju uspješan ponuđač treba platiti za količinu šećera za koju je zatražen nalog za otpremu.

Članak 52.

Plaćanje

1.   Plaćanje za dodijeljen šećer mora biti izvršeno na račun interventne agencije najkasnije tridesetog dana od izdavanja naloga za otpremu.

2.   Osim u slučajevima više sile, jamstvo iz članka 51. stavka 2. oslobađa se samo za količinu za koju je uspješni ponuđač platio kupovnu cijenu na račun interventne agencije u roku iz stavka 1. ovog članka. Jamstvo se odmah oslobađa.

3.   U slučajevima više sile, interventna agencija određuje potrebne mjere s obzirom na okolnosti na koje se poziva uspješan ponuđač.

Članak 53.

Prijenos vlasništva

1.   Vlasništvo nad dodijeljenim šećerom u okviru natječajnog postupka prenosi se prilikom otpreme šećera iz skladišta.

2.   Međutim, interventna agencija i uspješan ponuđač se mogu sporazumjeti o prijenosu vlasništva u nekoj drugoj fazi. Ako interventna agencija i uspješan ponuđač postignu dogovor u skladu s člankom 50. stavkom 1., mogu zajednički odrediti u kojoj fazi dolazi do prijenosa vlasništva.

3.   Dogovor o prijenosu vlasništva vrijedi samo ako je sklopljen u pisanom obliku.

Članak 54.

Određivanje klase ili prinosa

Članci 35. i 36. se primjenjuju u svrhe određivanja klase ili prinosa navedenog šećera prilikom njegove otpreme iz skladišta.

Međutim, ugovorne se stranke mogu dogovoriti, nakon dodjele, da se klasa ili prinos određeni prilikom otkupa šećera od strane interventne agencije, primjenjuju na šećer prodan u okviru natječajnog postupka.

Članak 55.

Prilagodba cijene šećera

1.   Ako se primjenom članaka 35. i 36. utvrdi da je bijeli šećer niže klase od klase navedene u pozivu za podnošenje ponuda, cijena tog šećera, namijenjenog za namjene iz članka 39. stavka 3. drugog podstavka točaka (b) i (c) prilagođava se u skladu s člankom 32. stavkom 6.

2.   Ako se utvrdi da je bijeli šećer namijenjen za izvoz klase različite od klase navedene u pozivu za podnošenje ponuda, klasa navedena na izvoznoj dozvoli se ispravlja.

3.   Ako se primjenom članaka 35. i 36. utvrdi da je prinos sirovog šećera različit od prinosa navedenog u pozivu za podnošenje ponuda:

(a)

cijena šećera se prilagođava u skladu s člankom 33.;

(b)

iznos premije za denaturaciju ili izvozne subvencije se prilagođava tako da se pomnoži s koeficijentom jednakim utvrđenom prinosu podijeljenom s prinosom navedenim u pozivu za podnošenje ponuda.

Članak 56.

Oslobađanje jamstva

1.   Osim u slučajevima više sile, natječajno jamstvo se oslobađa samo za količinu za koju:

(a)

je uspješan ponuđač ili:

podnio zahtjev, nakon ispunjenja zahtjeva, ili za potvrdu o premiji za denaturaciju ili za izvoznu dozvolu,

položio jamstvo ili dostavio prenosiv instrument iz članka 51. stavka 2,

otpremio šećer iz skladišta u utvrđenom roku;

(b)

ili nije izvršena dodjela natječaja.

2.   Jamstvo se odmah oslobađa.

3.   U slučajevima više sile, interventna agencija određuje potrebne mjere s obzirom na okolnosti na koje se poziva uspješan ponuđač.

Članak 57.

Obavješćivanje o količinama

Države članice, odmah po saznanju, obavješćuju Komisiju o količinama bijelog šećera i sirovog šećera:

koje su ponuđene, ali koje interventna agencija još nije prihvatila,

koje je interventna agencija prihvatila,

koje je interventna agencija prodala.

POGLAVLJE VII.

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 58.

Priopćenja

Priopćenja Komisiji iz članaka 12., 21., 22. i 57. ove Uredbe dostavljaju se elektroničkim putem korištenjem obrazaca koje je Komisija stavila na raspolaganje državama članicama.

Članak 59.

Stavljanja izvan snage

Uredbe (EZ) br. 1261/2001, (EZ) br. 1262/2001 i (EZ) br. 314/2002 se ovim stavljaju izvan snage.

Međutim, Uredbe (EZ) br. 1261/2001 i (EZ) br. 314/2002 i dalje se primjenjuju na proizvodnju u tržišnoj godini 2005./2006., a Uredba (EZ) br. 1262/2001 se i dalje primjenjuje na šećer odobren za intervenciju prije 10. veljače 2006.

Članak 60.

Stupanje na snagu

Ova Uredba stupa na snagu na dan objave u Službenom listu Europske unije.

Primjenjuje se od 1. srpnja 2006.

Članci 23., 24., 25., 26., 27., 28., 29., 30., 31., 32., 33., 34., 35., 36., 37. i 38. se primjenjuju samo do 30. rujna 2010.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 29. lipnja 2006.

Za Komisiju

Mariann FISCHER BOEL

Članica Komisije


(1)  SL L 58, 28.2.2006., str. 1.

(2)  SL L 178, 30.6.2001., str. 46.

(3)  SL L 178, 30.6.2001., str. 48. Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 218/2006 (SL L 38, 9.2.2006., str. 19.).

(4)  SL L 50, 21.1.2002., str. 40. Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 493/2006 (SL L 89, 28.3.2006., str. 11.).

(5)  SL L 214, 8.9.1995., str. 16.

(6)  SL L 288, 9.11.1996., str. 6.


PRILOG

KOLIČINE PO DRŽAVAMA ČLANICAMA IZ ČLANKA 23. STAVKA 3.

Država članica

Količine

(u tonama)

Belgija

28 204

Češka

15 648

Danska

14 475

Njemačka

117 550

Grčka

10 923

Španjolska

34 298

Francuska (matično područje)

113 141

Francuska (prekomorski departmani)

16 522

Irska

6 855

Italija

53 580

Latvija

2 288

Litva

3 544

Mađarska

13 819

Nizozemska

29 743

Austrija

13 325

Poljska

57 519

Portugal (kontinentalni)

2 398

Portugal (Azori)

342

Slovenija

1 822

Slovačka

7 136

Finska

5 026

Švedska

12 669

Ujedinjena Kraljevina

39 172


03/Sv. 025

HR

Službeni list Europske unije

155


32006R1670


L 312/33

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

10.11.2006.


UREDBA KOMISIJE (EZ) br. 1670/2006

od 10. studenoga 2006.

o utvrđivanju određenih detaljnih pravila za primjenu Uredbe Vijeća (EZ) br. 1784/2003 u pogledu utvrđivanja i dodjele prilagođenih subvencija u vezi sa žitaricama izvezenim u obliku određenih jakih alkoholnih pića

(Kodificirana verzija)

KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 1784/2003 od 29. rujna 2003. o zajedničkoj organizaciji tržišta žitarica (1), a posebno njezin članak 18.,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 2799/98 od 15. prosinca 1998. o uspostavi agromonetarnih mjera za euro (2), a posebno njezin članak 3. stavak 2.,

budući da:

(1)

Uredba Komisije (EEZ) br. 2825/93 od 15. listopada 1993. o utvrđivanju posebnih detaljnih pravila za primjenu Uredbe Vijeća (EEZ) br. 1766/92 u pogledu utvrđivanja i dodjele prilagođenih subvencija u vezi sa žitaricama izvezenih u obliku određenih jakih alkoholnih pića (3) nekoliko je puta znatno izmijenjena (4). Radi jasnoće i racionalnosti, navedenu je Uredbu potrebno kodificirati.

(2)

Člankom 16. Uredbe (EZ) br. 1784/2003 predviđeno je da se, ako je u obzir potrebno uzeti posebna obilježja proizvodnje određenih jakih alkoholnih pića dobivenih iz žitarica, kriteriji za dodjelu izvoznih subvencija mogu prilagoditi toj posebnoj situaciji. Čini se potrebnim predvidjeti takvu prilagodbu za određena jaka alkoholna pića u slučajevima u kojima, s jedne strane, cijena žitarica u trenutku izvoza nije povezana s cijenom žitarica u trenutku proizvodnje te, s druge strane, završni proizvod proizlazi iz mješavine brojnih proizvoda, tako da je postalo nemoguće pratiti identitet žitarica sadržanih u završnom proizvodu za izvoz, tim više što ta jaka alkoholna pića podliježu obveznom starenju u trajanju od najmanje tri godine.

(3)

Na poteškoće ovakve prirode nailazilo se posebno u vezi sa škotskim viskijem, irskim viskijem i španjolskom viskijem.

(4)

Uobičajeni sustav subvencija treba, u mjeri u kojoj je to moguće, primjenjivati na sličnoj osnovi. Stoga se subvencija treba plaćati za žitarice koje ispunjavaju uvjete predviđene u članku 23. stavku 2. Ugovora i koje se razmjerno koriste u smislu količina izvezenih jakih alkoholnih pića. U tu se svrhu količine takvih destiliranih žitarica trebaju pomnožiti s općim, paušalnim koeficijentom, koji se izračunava na temelju nacionalne statistike koju dostavljaju dotične države članice. Čini se da primjena omjera između ukupnih izvezenih količina i ukupnih prodanih količina predmetnih jakih alkoholnih pića predstavlja objektivnu i jednostavnu osnovu. Potrebno je definirati što se misli pod „ukupne izvezene količine” i „ukupne količine stavljene u promet”. S ciljem određivanja količina destiliranih žitarica i koeficijenta, treba izuzeti količine koje podliježu postupcima untarnje proizvodnje.

(5)

Potrebno je predvidjeti prilagođavanje koeficijenta, posebno kako bi se spriječila mogućnost da se plaćanje subvencije koristi za neuobičajeno povećanje zaliha.

(6)

Članak 13. stavak 3. Uredbe (EZ) br. 1784/2003 predviđa je mogućnost razlikovanja subvencije prema odredištu. Stoga je potrebno predvidjeti objektivne kriterije koji će dovesti do ukidanja subvencije za određena odredišta.

(7)

Potrebno je utvrditi dan na koji će se odrediti primjenjiva stopa subvencije. Taj dan prvo treba biti povezan s trenutkom u kojem se žitarice stavljaju pod kontrolu te, za količine koje se destiliraju naknadno, sa svakim fiskalnim razdobljem destilacije. Prije isplate subvencije mora se u obliku izjave o destilaciji predočiti dokaz o destilaciji žitarica. Takva izjava mora sadržavati informacije potrebne za izračun subvencije. U skladu s člankom 3. Uredbe (EZ) br. 2799/98, prvi dan svakog fiskalnoga razdoblja destilacije može također biti operativni događaj za poljoprivrednu stopu konverzije.

(8)

Za potrebe ove Uredbe, potrebno je evidentirati da su proizvodi napustili Zajednicu te, u nekim slučajevima, utvrditi i njihovo odredište. Stoga je nužno koristiti definiciju izvoza iz Uredbe Vijeća (EEZ) br. 2913/92 od 12. listopada 1992. o Carinskom zakoniku Zajednice (5) i dokaz predviđen Uredbom Komisije (EZ) br. 800/1999 od 15. travnja 1999. o utvrđivanju zajedničkih detaljnih pravila za primjenu sustava izvoznih subvencija za poljoprivredne proizvode (6).

(9)

Za utvrđivanje koeficijenta treba obvezno predočiti dokaz o izvozu količina jakih alkoholnih pića. Primjereno je predvidjeti da se članak 43. Uredbe Komisije (EZ) br. 1291/2000 od 9. lipnja 2000. o utvrđivanju zajedničkih detaljnih pravila za primjenu sustava uvoznih i izvoznih dozvola i potvrda o utvrđivanju unaprijed za poljoprivredne proizvode (7) treba primjenjivati na robu koja se vraća na područje Zajednice ako su ispunjeni posebni uvjeti.

(10)

Od država članica treba zahtijevati prosljeđivanje neophodnih informacija Komisiji.

(11)

Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Upravljačkog odbora za žitarice,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

1.   Ovom se Uredbom utvrđuju detaljna pravila za utvrđivanje i dodjelu izvoznih subvencija za žitarice izvezene u obliku jakih alkoholnih pića iz članka 16. Uredbe (EZ) br. 1784/2003 i za koje je obvezno razdoblje starenja u trajanju od najmanje tri godine dio procesa proizvodnje.

2.   Uredba Komisije (EZ) br. 1043/2005 (8) ne primjenjuje se na jaka alkoholna pića iz stavka 1., osim ako nije drukčije predviđeno u članku 6. stavku 1. ove Uredbe.

Članak 2.

Subvencije iz članka 1. mogu se dodijeliti za žitarice koje ispunjavaju uvjete utvrđene u članku 23. stavku 2. Ugovora i koje se koriste u proizvodnji jakih alkoholnih pića obuhvaćenih oznakama KN 2208 30 32, 2208 30 38, 2208 30 52, 2208 30 58, 2208 30 72, 2208 30 78, 2208 30 82 i 2208 30 88 i proizvedenih u skladu s Uredbom Vijeća (EEZ) br. 1576/89 (9).

Članak 3.

Za potrebe ove Uredbe:

(a)

„zadano razdoblje destilacije” znači razdoblje koje odgovara razdoblju destilacije dogovorenom između korisnika i carinskih tijela ili drugih nadležnih tijela s ciljem provjere trošarine (fiskalno razdoblje);

(b)

„ukupne izvezene količine” znači količine jakih alkoholnih pića koje ispunjavaju uvjete iz članka 23. stavka 2. Ugovora i koje su izvezene na odredište za koje se primjenjuje subvencije;

(c)

„ukupne količine stavljene na tržište” znači količine jakih alkoholnih pića koje ispunjavaju uvjete iz članka 23. stavka 2. Ugovora i koje su otpremljene iz proizvodnog objekta ili skladišta s ciljem prodaje za ljudsku potrošnju;

(d)

„stavljeno pod kontrolu” znači stavljanje žitarica koje su namijenjene proizvodnji jakih alkoholnih pića iz članka 2. u postupak carinske kontrole ili u upravni postupak koji pruža jednaka jamstva.

Članak 4.

1.   Količine žitarica koje su prihvatljive za subvenciju jesu količine koje su unutar zadanog razdoblja destilacije pod kontrolu stavili i destilirali oni koji imaju pravo na subvenciju, ponderirane koeficijentom koji se za svaku dotičnu državu članicu određuje na godišnjoj razini i koji je primjenjiv na sve dotične strane koje ispunjavaju uvjete. Koeficijentom se iskazuje prosječan omjer između ukupnih izvezenih količina dotičnih jakih alkoholnih pića i ukupnih količina dotičnih jakih alkoholnih pića stavljenih u promet, na temelju trenda zabilježenog za te količine tijekom broja godina koji odgovara prosječnom razdoblju starenja dotičnog jakog alkoholnog pića.

Za potrebe određivanja količina destiliranih žitarica i koeficijenta, izuzimaju se količine koje su bile u postupcima unutarnje proizvodnje.

Pri izračunu koeficijenta u obzir se uzimaju i promjene u zalihama jednoga od dotičnih jakih alkoholnih pića.

Koeficijent se može razlikovati ovisno o korištenoj žitarici.

2.   Nadležna tijela u redovitim razmacima provjeravaju stvarno izvezeni opseg i opseg zaliha.

Članak 5.

Koeficijent iz članka 4. stavka 1. utvrđuje se prije 1. srpnja svake godine.

Primjenjuje se od 1. listopada do 30. rujna sljedeće godine.

Koeficijent se utvrđuje u skladu s informacijama koje su države članice dostavile za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca godina koje prethode godini utvrđivanja koeficijenta.

Članak 6.

1.   Stopa primjenjive subvencije jest stopa određena u skladu s prvim stavkom članka 14. Uredbe (EZ) br. 1043/2005.

2.   Stopa subvencije i poljoprivredna stopa subvencije jesu stopa subvencije i poljoprivredna stopa subvencije koje su primjenjive na dan stavljanja žitarica pod kontrolu.

Međutim, u pogledu količina koje su destilirane u svakom od fiskalnih razdoblja destilacije nakon razdoblja u kojem je nastupilo stavljanje pod kontrolu, te stope su one koje su vrijedile prvog dana svakog dotičnog fiskalnog razdoblja destilacije.

Članak 7.

1.   Ako tako diktira situacija na svjetskom tržištu ili posebni uvjeti na određenim tržištima, subvencija se ukida za određena odredišta.

2.   Ako dođe do ukidanja subvencije u skladu sa stavkom 1. ili do njegovog ponovnog uvođenja i ako određena tržišta prestanu ispunjavati uvjete za izvozne subvencije u skladu s Aktom o pristupanju ili sporazumima s trećim zemljama, koeficijent iz članka 4. stavka 1. mora se prilagoditi. Ta prilagodba obuhvaća, prema potrebi, za ukupno izvezene količine koje se koriste za izračun koeficijenta, isključivanje ili uključivanje količina izvezenih na tržišta za koja je subvencija ukinuta ili ponovno uvedena. Prilagođeni se koeficijent primjenjuje od prvoga dana fiskalnog razdoblja destilacije nakon promjene u uvjetima koje ispunjavaju dotična tržišta.

Članak 8.

Za potrebe ove Uredbe, žitarice se mogu zamijeniti sladom.

U tom slučaju, koeficijent za izračun ječma jednakovrijednog sladu iznosi 1,30.

Međutim, ako je slad koji je stavljen pod kontrolu zeleni slad sa sadržajem vlage između 43 % i 47 %, koeficijent za izračun ekvivalentne mase slada sa sadržajem vlage od 7 % iznosi 0,57.

Članak 9.

1.   Samo destilateri s poslovnim nastanom u Zajednici ostvaruju pravo na subvenciju.

2.   Destilater prije početka svakog fiskalnog razdoblja destilacije dostavlja nadležnim tijelima izjavu koja uključuje sve podatke potrebne za utvrđivanje subvencije, a posebno:

(a)

opis žitarica ili slada u skladu s nomenklaturom zajedničke carinske tarife, prema potrebi raščlanjen po homogenim partijama;

(b)

neto masu proizvoda i sadržaj vlage, raščlanjene za svaku partiju iz točke (a);

(c)

potvrdu da žitarice ispunjavaju uvjete utvrđene u članku 23. stavku 2. Ugovora;

(d)

mjesto skladištenja ili destilacije.

Za vrijeme fiskalnog razdoblja destilacije, izjava se može ažurirati tijekom procesa destilacije kako bi se u obzir uzele veće ili manje količine koje su stvarno destilirane.

3.   Nakon svakog fiskalnog razdoblja destilacije destilater mora nadležnim vlastima podnijeti izjavu, dalje u tekstu „izjavu o destilaciji”, kojom potvrđuje da je u predmetnom razdoblju destilacije destilirao žitarice određene u izjavi iz stavka 2. kako bi proizveo jedno ili više dotičnih jakih alkoholnih pića; destilater mora navesti količinu dobivenih destiliranih proizvoda. Tu izjavu potvrđuju tijela koja provode stavljanje pod kontrolu.

4.   Subvencija se isplaćuje nakon što je predočen dokaz o stavljanju pod kontrolu i o destilaciji žitarica.

5.   Prilikom izračuna plaćanja u obzir se uzima neto masa žitarica ako sadržaj vlage nije veći od 15 %. Ako sadržaj vlage u korištenim žitaricama iznosi više od 15 %, ali ne i više od 16 %, u obzir se uzima neto masa umanjena za 1 %. Ako sadržaj vlage u korištenim žitaricama iznosi više od 16 %, ali ne i više od 17 %, smanjenje iznosi 2 %. Ako sadržaj vlage u korištenim žitaricama iznosi više od 17 %, smanjenje iznosi dva posto za svaki postotak vlage iznad 15 %.

Za izračun plaćanja u obzir se uzima neto masa slada iz članka 8., osim zelenoga slada, ako vlaga ne iznosi više od 7 %. Ako sadržaj vlage u korištenom sladu iznosi više od 7 %, ali ne i više od 8 %, u obzir se uzima neto masa umanjena za 1 %. Ako sadržaj vlage u korištenom sladu iznosi više od 8 %, smanjene iznosi dva posto za svaki postotak vlage iznad 7 %.

Referentna metoda Zajednice za određivanje sadržaja vlage u žitaricama i sladu koji su namijenjeni proizvodnji jakih alkoholnih pića iz ove Uredbe je metoda opisana u Prilogu IV. Uredbi Komisije (EZ) br. 824/2000 (10).

Članak 10.

Države članice poduzimaju mjere potrebne za provjeru točnosti izjava iz članka 9. i izjava u vezi s fizičkom kontrolom žitarica, procesom destilacije i uporabom dobivenih destiliranih proizvoda.

Članak 11.

1.   Sporedni proizvodi prerade oslobođeni su od kontrole ako je utvrđeno da ne premašuju količinu obično dobivenih sporednih proizvoda.

2.   Subvencija se ne dodjeljuje ako žitarice ili slad nisu zdravstveno ispravni i dobre tržišne kakvoće.

Članak 12.

1.   Subvenciju plaća država članica u kojoj su prihvaćene izjave iz članka 9.

2.   Subvencija se plaća samo na temelju pisanoga zahtjeva trgovca. Država članica može predvidjeti poseban obrazac koji će se koristiti s tim ciljem.

3.   Osim u slučaju više sile, dokumenti potrebni za dodjelu subvencije moraju se podnijeti u roku od 12 mjeseci od dana kada su tijela koje provode stavljanje pod kontrolu prihvatile izjavu o destilaciji; u suprotnom se gubi pravo na subvenciju.

4.   Ako je koeficijent prilagođen u skladu s člankom 7. stavkom 2., korisnici moraju vratiti subvencije koje su nepravilno isplaćene od datuma primjene prilagođenog koeficijenta.

Članak 13.

1.   Za potrebe primjene članka 4., potrebno je osigurati dokaz o izvozu količina jakih alkoholnih pića koje ispunjavaju uvjete utvrđene u članku 23. stavku 2. Ugovora.

2.   Primjenjivi dokaz je dokaz onaj predviđen u Uredbi (EZ) br. 800/1999.

3.   Za potrebe ove Uredbe, „izvoz” znači:

(a)

izvoz u smislu članaka 161. i 162. Uredbe (EEZ) br. 2913/92;

i

(b)

isporuke na odredišta obuhvaćena člankom 36. Uredbe (EZ) br. 800/1999.

4.   Proizvodi koji su smješteni u skladište za snabdijevanje hranom i odobreni u skladu s odredbama članka 40. Uredbe (EZ) br. 800/1999 također se smatraju izvezenim proizvodima. Ako su proizvodi smješteni u takva skladišta, članci 40. do 43. gore navedene Uredbe primjenjuju se mutatis mutandis.

Članak 14.

1.   Jaka alkoholna pića smatraju se izvezenima na dan kada su obavljene carinske izvozne formalnosti.

2.   Izjava koja se podnosi nakon obavljanja carinskih izvoznih formalnosti mora sadržavati:

(a)

opis dotičnih jakih alkoholnih pića u skladu s kombiniranom nomenklaturom;

(b)

količine jakih alkoholnih pića koja se izvoze, iskazane u litrama čistog alkohola;

(c)

opis ili druge upute na sastav jakih alkoholnih pića na temelju kojih se može odrediti vrsta korištenih žitarica;

(d)

državu članicu proizvodnje.

3.   Za potrebe stavka 2. točke (c), ako je jako alkoholno piće dobiveno iz različitih vrsta žitarica i nastalo kao rezultat naknadnog miješanja, dovoljno je to navesti u izjavi.

Članak 15.

1.   Dokaz iz članka 13. o količini jakog alkoholnog pića koja se smatra izvezenom mora se podnijeti zaduženim tijelima u roku od šest mjeseci od datuma obavljanja carinskih izvoznih formalnosti.

2.   Ako dokaz nije predočen u predviđenom roku unatoč najboljim nastojanjima izvođača da ga ishodi u navedenom roku, može se odobriti produljenje roka, ali ne dulje od šest mjeseci.

Međutim, ako se dokaz o izvozu predoči nakon roka unutar kojeg je omogućeno uključivanje izvozne aktivnosti u izvoze obavljene u istoj kalendarskoj godini, predmetna se izvozna aktivnost pridružuje izvozima obavljenima tijekom sljedeće kalendarske godine.

Članak 16.

1.   Ako se primjenjuje postupak provoza Zajednicom, pića iz članka 13. stavka 1. uključuju se u postupak vanjskoga provoza Zajednicom.

2.   Za potrebe Uredbe (EEZ) br. 2913/92, jaka alkoholna pića iz članka 13. stavka 1. ove Uredbe smatraju se robom za koju su obavljene potrebne carinske izvozne formalnosti za dodjelu izvozne subvencije. Takva se pića ne smiju staviti u slobodni promet, osim ako je vraćen iznos koji odgovara izvoznoj subvenciji.

Članak 17.

Ako se primjenjuje članak 7, mora se također predočiti dokaz da su dotična jaka alkoholna pića stigla na odredište za koje je utvrđena subvencija.

U tom slučaju je dokaz o uvozu u treću zemlju u vezi s kojom se primjenjuje subvencija predviđena u člancima 15. i 16. Uredbe (EZ) br. 800/1999.

Članak 18.

1.   Dotične države članice obavješćuju Komisiju o nazivima i adresama tijela nadležnih za primjenu ove Uredbe.

2.   Dotične države članice dostavljaju Komisiji do 16. srpnja svake godine sljedeće informacije:

(a)

količine žitarica i slada koje ispunjavaju uvjete iz članka 23. stavka 2. Ugovora i koje su destilirane u razdoblju od 1. siječnja do 31. prosinca prethodne godine, raščlanjene u skladu s kombiniranom nomenklaturom;

(b)

količine žitarice i slada, raščlanjene u skladu s kombiniranom nomenklaturom, koje su u istom razdoblju bile uključene u postupak untarnje proizvodnje;

(c)

količine jakih alkoholnih pića obuhvaćene člankom 2., raščlanjene u skladu s kategorijama iz članka 19., uključujući izvezene količine i količine stavljene na tržište tijekom istog razdoblja;

(d)

količine jakih alkoholnih pića koje su proizvedene u okviru postupka untarnje proizvodnje i izvezene u treće zemlje tijekom istog razdoblja, raščlanjene u skladu s kategorijama određenima u članku 19.;

(e)

količine jakih alkoholnih pića koje su se 31. prosinca prethodne godine nalazile na zalihama i količine proizvedene tijekom tog razdoblja.

3.   Dotične su države članice također, prema potrebi, Komisiji dostavljaju informacije navedene pod točkama (a) do (d) za svaku kalendarsku godinu do 16. listopada, 16. siječnja i 16. travnja.

4.   Na zahtjev Komisije, dotične države članice također dostavljaju informacije potrebne za prilagođavanje koeficijenta iz članka 7. stavka 2.

Članak 19.

Za potrebe primjene članka 18.:

(a)

„viski od žitarica” znači viski dobiven od sladi i žitarica;

(b)

„viski od slada” znači viski dobiven isključivo od slada;

(c)

„irski viski, kategorija A” znači viski dobiven od sladi i žitarica s manje od 30 % slada;

(d)

„irski viski, kategorija B” znači viski dobiven od ječma i sladi s najmanje 30 % slada;

(e)

postoci različitih vrsta žitarica koje se koriste u proizvodnji jakih alkoholnih pića iz članka 14. stavka 3. utvrđuju se na temelju ukupnih količina različitih vrsta žitarica koje se koriste u proizvodnji jakih alkoholnih pića iz članka 2.

Članak 20.

Uredba (EEZ) br. 2825/93 stavlja se izvan snage.

Upućivanje na Uredbu stavljenu izvan snage tumači se kao upućivanje na ovu Uredbu i čita se u skladu s korelacijskom tablicom iz Priloga II.

Članak 21.

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 10. studenoga 2006.

Za Komisiju

Predsjednik

José Manuel BARROSO


(1)  SL L 270, 21.10.2003., str. 78. Uredba kako je izmijenjena Uredbom Komisije (EZ) br. 1154/2005 (SL L 187, 19.7.2005., str. 11.).

(2)  SL L 349, 24.12.1998., str. 1.

(3)  SL L 258, 16.10.1993., str. 6. Uredba kako zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 1633/2000 (SL L 187, 26.7.2000., str. 29.).

(4)  Vidjeti Prilog I.

(5)  SL L 302, 19.10.1992., str. 1. Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 648/2005 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 117, 4.5.2005., str. 13.).

(6)  SL L 102, 17.4.1999., str. 11. Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 671/2004 (SL L 105, 14.4.2004., str. 5.).

(7)  SL L 152, 24.6.2000., str. 1. Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 410/2006 (SL L 71, 10.3.2006., str. 7.).

(8)  SL L 172, 5.7.2005., str. 24.

(9)  SL L 160, 12.6.1989., str. 1.

(10)  SL L 100, 20.4.2000., str. 31.


PRILOG I.

Uredbe stavljene izvan snage s naknadnim izmjenama

Uredba Komisije (EEZ) br. 2825/93

(SL L 258, 16.10.1993., str. 6.)

Uredba Komisije (EZ) br. 3098/94

(SL L 328, 20.12.1994., str. 12.)

Uredba Komisije (EZ) br. 1633/2000

(SL L 187, 26.7.2000., str. 29.)


PRILOG II.

KORELACIJSKA TABLICA

Uredba (EEZ) br. 2825/93

Ova Uredba

Članak 1.

Članak 1.

Članak 2.

Članak 2.

Članak 3.

Članak 3.

Članak 4. stavak 1.

Članak 4. stavak 1. prvi i drugi podstavak

Članak 4. stavak 2.

Članak 4. stavak 1. treći podstavak

Članak 4. stavak 3.

Članak 4. stavak 1. četvrti podstavak

Članak 4. stavak 4.

Članak 4. stavak 2.

Članak 5.

Članak 5.

Članak 6.

Članak 6.

Članak 7.

Članak 7.

Članak 8.

Članak 8.

Članak 9.

Članak 9.

Članak 10.

Članak 10.

Članak 11.

Članak 11.

Članak 12.

Članak 12.

Članak 13. stavci 1. i 2.

Članak 13. stavci 1. i 2.

Članak 13. stavak 3. uvodna rečenica

Članak 13. stavak 3. uvodna rečenica

Članak 13. stavak 3. prva alineja

Članak 13. stavak 3. točka (a)

Članak 13. stavak 3. druga alineja

Članak 13. stavak 3. točka (b)

Članak 13. stavak 4.

Članak 13. stavak 4.

Članak 14.

Članak 14.

Članak 15.

Članak 15.

Članak 16.

Članak 16.

Članak 17.

Članak 17.

Članak 18.

Članak 18.

Članak 19.

Članak 19.

Članak 20.

Članak 20.

Članak 21. prvi stavak

Članak 21.

Članak 21. drugi stavak

Prilog I.

Prilog II.


03/Sv. 025

HR

Službeni list Europske unije

163


32006R1850


L 355/72

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

14.12.2006.


UREDBA VIJEĆA (EZ) br. 1850/2006

od 14. prosinca 2006.

o utvrđivanju detaljnih pravila za certificiranje hmelja i proizvoda od hmelja

KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 1952/2005 od 23. studenoga 2005. o zajedničkoj organizaciji tržišta hmelja i o stavljanju izvan snage uredbi (EEZ) br. 1696/71, (EEZ) br. 1037/72, (EEZ) br. 879/73 i (EEZ) br. 1981/82 (1), a posebno njezin članak 17.,

budući da,

(1)

Člankom 4. stavkom 1. Uredbe (EZ) br. 1952/2005 predviđeno je da proizvodi iz članka 1. te Uredbe koji su pobrani i pripremljeni u Zajednici podliježu postupku certificiranja.

(2)

U Uredbi Vijeća (EEZ) br. 1784/77 od 19. srpnja 1977. o certificiranju hmelja (2) i Uredbi Komisije (EEZ) br. 890/78 od 28. travnja 1978. o utvrđivanju detaljnih pravila za certificiranje hmelja (3) utvrđena su detaljna pravila za certificiranje hmelja. Budući da će se ona izmjenjivati, primjereno je, radi jasnoće, staviti izvan snage uredbe (EEZ) br. 1784/77 i (EEZ) br. 890/78 i zamijeniti ih jedinstvenom Uredbom.

(3)

Kako bi se osigurala značajno jedinstvena primjena postupka certificiranja u državama članicama, potrebno je posebno navesti proizvode koji podliježu certificiranju, obuhvaćene aktivnosti i informacije koje se navode u dokumentima koji prate proizvod.

(4)

Određeni proizvodi, s obzirom na njihovu posebnu prirodu i uporabu, trebaju se izuzeti iz postupka certificiranja.

(5)

Češerima hmelja koji se prijavljuju za certificiranje treba se priložiti prateća izjava koju je potpisao proizvođač kako bi se omogućila kontrola češera hmelja. Izjava treba sadržavati informacije na temelju kojih je moguće identificirati hmelj od trenutka njegove prijave za certificiranje do izdavanja certifikata.

(6)

Člankom 4. stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 1952/2005 predviđeno je da se certifikati mogu izdavati samo za proizvode s minimalnim karakteristikama u pogledu kvalitete. Stoga je potrebno predvidjeti i na taj način osigurati da češeri hmelja ispunjavaju minimalne uvjete za stavljanje na tržište od početne faze stavljanja na tržište nadalje.

(7)

S ciljem utvrđivanja kvalitativnih svojstava koje hmelj mora imati, u obzir se moraju uzeti sadržaj vlage i sadržaj strane tvari. S obzirom na ugled koji je na temelju svoje kvalitete stekao hmelj iz Zajednice, kao osnovu treba uzeti postojeće postupke uobičajene u trgovinskim transakcijama.

(8)

Odabir metode za provjeru sadržaja vlage hmelja treba prepustiti državama članicama, pod uvjetom da usvojene metode daju usporedive rezultate. U slučaju spora treba koristiti metodu Zajednice.

(9)

Potrebno je utvrditi stroga pravila koja uređuju mješavine. Stoga mješavine češera hmelja treba odobriti samo ako se sastoje od certificiranih proizvoda i koji su iste sorte koja je ubrana tijekom iste berbe i na istom području proizvodnje. Također treba posebno navesti da se miješanje mora provoditi pod nadzorom te da mješavine moraju podlijegati istom postupku za certificiranje kao i njihovi sastavni dijelovi.

(10)

S obzirom na zahtjeve korisnika, u proizvodnji praška i ekstrakata treba pod određenim uvjetima dopustiti miješanje certificiranog hmelja, a koji nije iste sorte i ne dolazi s istoga područja proizvodnje.

(11)

Za hmelj pripremljen od nepripremljenog certificiranog hmelja može se izdati certifikat samo ako je priprema provedena u zatvorenom radnom procesu.

(12)

Potrebno je propisati nadzor u skladu s odgovarajućim pravilima kako bi se osiguralo poštovanje postupka certificiranja za proizvode od hmelja,.

(13)

Također treba pojednostaviti naknadni postupak certificiranja za proizvode od hmelja u slučajevima kada je došlo do promjene pakiranja proizvoda pod službenim nadzorom i bez prerade.

(14)

Kako bi se osigurala identifikacija certificiranog proizvoda, potrebno je utvrditi pravila da se na pakiranju trebaju navesti potrebni podaci s ciljem službenoga nadzora i informiranja kupaca.

(15)

Potrebno je utvrditi zajednička pravila za označivanje ambalaže i brojčano označivanje certifikata kako bi se korisnicima osigurale točne informacije o podrijetlu i svojstvima proizvoda koji su stavljeni na tržište.

(16)

Potrebno je definirati hmelj koji se stavlja na tržište sa i bez sjemena te predvidjeti odgovarajući upis u certifikat kako bi se u obzir uzeli postojeći trgovački običaji u određenim regijama Zajednice.

(17)

Eksperimentalni sojevi hmelja koji su u razvoju mogu se identificirati na temelju naziva ili broja.

(18)

Proizvodi koji su izuzeti iz postupka certificiranja trebaju biti podložni posebnim zahtjevima, a time se osigurava da ti proizvodi ne narušavaju uobičejni tržišni obrazac za certificirane proizvode, da su prikladni za prijavljenu uporabu i da ih koriste samo oni kojima su isporučeni.

(19)

Države članice trebaju certificirati proizvode u skladu s ovom Uredbom kroz ovlaštena tijela koja se posebno imenuju za tu namjenu. Popis tih tijela potrebno je priopćiti Komisiji.

(20)

Države članice trebaju utvrditi područja ili regije koje će se smatrati područjima proizvodnje hmelja te priopćiti popis tih područja ili regija Komisiji.

(21)

Mjere propisane ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Upravljačkog odbora za hmelj,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

POGLAVLJE 1.

OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Predmet i područje primjene

1.   Ovom se Uredbom utvrđuju detaljna pravila za certificiranje hmelja i proizvoda od hmelja.

2.   Ova se Uredba primjenjuje na:

(a)

proizvode iz članka 1. Uredbe (EZ) br. 1952/2005 ako su ti proizvodi pobrani u Zajednici;

(b)

proizvode koji su pripremljeni od proizvoda iz članka 1. te Uredbe i koji su pobrani u Zajednici ili uvezenih iz trećih zemalja u skladu s člankom 9. te Uredbe.

3.   Ova se Uredba ne primjenjuje na:

(a)

hmelj koji je pobran na zemljištu u vlasništvu pivovare i koji se koristi u prirodnom ili prerađenom stanju;

(b)

proizvode dobivene iz hmelja i prerađene na temelju ugovora u ime pivovare, pod uvjetom da te proizvode koristi sama pivovara;

(c)

hmelj i proizvode dobivene iz hmelja koji su pakirani u male pakete za prodaju privatnim osobama za njihovu vlastitu uporabu;

(d)

proizvode proizvedene od izomeriziranih proizvoda od hmelja.

Međutim, članak 20. primjenjuje se na proizvode iz točaka (a), (b) i (c) ovog stavka.

4.   Ne dovodeći u pitanje stavak 3. točku (a), u proizvodnji proizvoda pripremljenih od hmelja mogu se, u skladu s člankom 9. Uredbe (EZ) br. 1952/2005, koristiti samo certificirani hmelj, certificirani proizvodi od certificiranog hmelja te hmelj uvezen iz trećih zemalja.

Članak 2.

Definicije

Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije:

(a)

„nepripremljeni hmelj” znači hmelj koji je prethodno samo osušen i pakiran;

(b)

„pripremljeni hmelj” znači hmelj koji je prošao završno sušenje i završno pakiranje;

(c)

„hmelj sa sjemenom” znači hmelj koji je stavljen na tržište i kod kojega sadržaj sjemena prelazi 2 % njegove mase;

(d)

„hmelj bez sjemena” znači hmelj koji je stavljen na tržište i kod kojega sadržaj sjemena ne prelazi 2 % njegove mase;

(e)

„plombiranje” znači zatvaranje paketa pod službenim nadzorom i tako da će prilikom otvaranja paketa doći do oštećivanja sredstva kojim je zatvoren;

(f)

„zatvoreni radni proces” znači proces pripreme i prerade hmelja koji se provodi pod službenim nadzorom i tako da se tijekom procesa ne može dodavati niti uklanjati hmelj ili prerađeni proizvodi. Zatvoreni radni proces počinje otvaranjem plombiranog paketa koji sadrži hmelj ili proizvode od hmelja koje je potrebno pripremiti ili preraditi i završava plombiranjem paketa koji sadrži prerađeni hmelj ili proizvode od hmelja;

(g)

„pošiljka” znači broj paketa hmelja ili proizvoda od hmelja s istim svojstvima koje je isti pojedinačni ili povezani proizvođač ili isti prerađivač u isto vrijeme predočio za certificiranje;

(h)

„područja proizvodnje hmelja” znači područja ili regije proizvodnje na popisu koji su pripremile dotične države članice;

(i)

„koncentrirani hmelj u prahu” znači proizvod koji je dobiven kroz reakciju otapala na proizvod nastao mljevenjem hmelja i koji sadrži sve prirodne elemente hmelja;

(j)

„nadležno certifikacijsko tijelo” znači tijelo ili odjel koji je država članica ovlastila za provedbu certifikacije te za odobravanje i kontrolu certifikacijskih centara;

(k)

„označivanje” znači označivanje i identifikacija;

(l)

„certifikacijski centar” znači mjesto na kojem se provodi certificiranje;

(m)

„predstavnici nadležnog certifikacijskog tijela” znači osoblje koje je zaposlilo nadležno certifikacijsko tijelo ili osoblje koje je zaposlila treća strana i koje je nadležno certifikacijsko tijelo ovlastilo za obavljanje dužnosti u vezi s certificiranjem;

(n)

„službeni nadzor” znači nadzor aktivnosti u vezi s certificiranjem koji provodi nadležno certifikacijsko tijelo ili njegovi predstavnici;

(o)

„izomerizirani proizvod od hmelja” znači proizvod od hmelja u kojem su alfa-kiseline gotovo u potpunosti izomerizirane.

POGLAVLJE 2.

HMELJ

Članak 3.

Hmelj predočen za certificiranje

1.   Svakoj pošiljci hmelja koja je predočena za certificiranje prilaže se prateća pisana izjava koju je potpisao proizvođač i koja sadrži sljedeće podatke:

(a)

naziv i adresu proizvoda;

(b)

godinu berbe;

(c)

sortu;

(d)

mjesto proizvodnje;

(e)

uputu na paket u integriranom sustavu za upravu i kontrolu koja je predviđena u članku 17. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1782/2003 (4) ili uputu na zemljišne knjige ili službeni ekvivalent;

(f)

broj paketa u pošiljci.

2.   Prateća izjava predviđena u stavku 1. prilaže se pošiljci hmelja tijekom svih postupaka prerade i miješanja, a u svakom slučaju do izdavanja certifikata.

Članak 4.

Uvjeti za stavljanje na tržište

1.   Kako bi bio certificiran, hmelj mora ispunjavati uvjete iz članka 2. točke (a) Uredbe (EZ) br. 1952/2005 te minimalne uvjete u vezi sa stavljanjem na tržište određene u Prilogu I. ovoj Uredbi.

2.   Usklađenost s minimalnih uvjetima za stavljanje na tržište u vezi sa sadržajem vlage u hmelju provjeravaju predstavnici nadležnog certifikacijskog tijela primjenjujući jednu od metoda opisanih u Prilogu II. dijelu B.

Metodu opisanu u Prilogu II. dijelu B točki 2. odobrava nadležno certifikacijsko tijelo, a metoda mora davati rezultate uz standardno odstupanje koje ne prelazi 2,0. U slučaju spora, usklađenost se provjerava metodom opisanom u Prilogu II. dijelu B točki 1.

3.   Ispunjavanje minimalnih uvjeta za stavljanje na tržište koji se ne odnose na sadržaj vlage provjerava se u skladu s uobičajenom komercijalnom praksom.

Međutim, u slučaju spora mora se primjenjivati metoda opisana u Prilogu II. dijelu C.

Članak 5.

Uzorkovanje

Za potrebe kontrolnih metoda iz članka 4. stavaka 2. i 3., uzorci se uzimaju i obrađuju u skladu s metodom opisanom u Prilogu II. dijelu A.

Uzorci se u svakoj pošiljci uzimaju iz najmanje jednoga paketa na 10, a u svakom slučaju iz najmanje dva paketa u pošiljci.

Članak 6.

Postupak certificiranja

1.   Postupak certificiranja uključuje izdavanje certifikata te označivanje i plombiranje paketa.

2.   Certifikati se izdaju prije ponude proizvoda na prodaju, a u svakom slučaju prije prerade.

Certifikati se izdaju najkasnije do 31. ožujka u godini nakon berbe. Države članice mogu odrediti raniji datum.

3.   Označivanje se provodi u skladu s Prilogom III., uz službeni nadzor i nakon plombiranja, na jedinici ambalaže u kojoj će se proizvodi staviti na tržište.

4.   Postupak certificiranja odvija se na poljoprivrednom gospodarstvu ili u certifikacijskim centrima.

5.   Ako nakon certificiranja dođe do izmjene pakiranja hmelja, uz daljnju preradu ili bez nje, hmelj podliježe novom postupku certificiranja.

Članak 7.

Miješanje

1.   Hmelj certificiran u skladu s ovom Uredbom može se miješati samo uz službeni nadzor u certifikacijskim centrima.

2.   Hmelj za miješanje mora potjecati s istoga područja proizvodnje hmelja, iz iste berbe i mora biti iste sorte.

3.   Odstupajući od stavka 2., certificirani hmelj, koji potječe iz Zajednice i iz iste berbe, ali koji je različite sorte i iz različitog područja proizvodnje hmelja može se miješati u proizvodnji praška ili ekstrakata, pod uvjetom da je u certifikatu priloženom uz proizvod navedeno sljedeće:

(a)

korištene sorte, područja proizvodnje hmelja i godina berbe;

(b)

postotak mase svake sorte u mješavini; ako su se u proizvodnji proizvoda od hmelja koristili proizvodi od hmelja u kombinaciji sa češerima hmelja ili ako su se koristili različiti proizvodi od hmelja, postotak mase svake sorte na temelju količine češera hmelja koja se koristila u pripremi ulaznih proizvoda;

(c)

referentni brojevi certifikata izdanih za korišteni hmelj i proizvode od hmelja.

Članak 8.

Preprodaja

U slučaju preprodaje hmelja u Zajednici, nakon podjele certificirane pošiljke, proizvodu se mora priložiti račun ili komercijalna isprava koju je izradio dobavljač i u kojem je naveden referentni broj certifikata.

Račun ili komercijalna isprava također sadržava sljedeće informacije koje se preuzimaju iz certifikata:

(a)

oznaku proizvoda;

(b)

bruto i/ili neto masu;

(c)

mjesto proizvodnje;

(d)

godinu berbe;

(e)

sortu.

POGLAVLJE 3.

PROIZVODI OD HMELJA

Članak 9.

Postupak certificiranja

1.   Postupak certificiranja uključuje izdavanje certifikata te označivanje i plombiranje paketa.

2.   Certifikati se izdaju prije nuđenja proizvoda na prodaju.

3.   Označivanje se provodi u skladu s Prilogom III., uz službeni nadzor i nakon plombiranja, na jedinici pakiranja u kojoj će se proizvodi staviti na tržište.

4.   Postupak certificiranja odvija se u certifikacijskim centrima.

5.   Ako nakon izdavanja certifikata dođe do izmjene pakiranja proizvoda od hmelja, uz daljnju preradu ili bez nje, proizvod podliježe novom postupku certificiranja.

Članak 10.

Priprema unutar zatvorenog radnog procesa

1.   Za proizvode od hmelja pripremljene od nepripremljenog certificiranog hmelja može se izdati certifikat samo ako je priprema provedena u zatvorenom radnom procesu.

Prvi podstavak također se primjenjuje na proizvode pripremljene od hmelja iz članka 1. stavka 4.

2.   Ako se hmelj priprema u certifikacijskom centru:

(a)

certifikat se ne smije izdati prije završetka pripreme;

(b)

izvornom nepripremljenom hmelju prilaže se izjava iz članka 3. stavka 1.

3.   Prije pripreme pošiljci izvornoga nepripremljenog hmelja dodjeljuje se identifikacijski broj. Taj se broj mora nalaziti na certifikatu izdanom za pripremljeni hmelj.

4.   S izuzetkom tvari navedenih u Prilogu IV., u zatvoreni se radni proces mogu uključiti samo certificirani hmelj i proizvodi od hmelja iz članka 1. stavka 4. ove Uredbe. Njih je moguće uključiti samo u stanju u kojem su certificirani.

5.   Ako se tijekom proizvodnje ekstrakata koji se dobivaju uporabom ugljičnog dioksida iz tehničkih razloga mora prekinuti prerada u zatvorenom radnom procesu, predstavnici nadležnog certifikacijskog tijela moraju osigurati plombiranje paketa s međuproizvodom na mjestu prekida. Predstavnici nadležnog certifikacijskog tijela otvaraju plombe tek nakon ponovnoga nastavka prerade.

Članak 11.

Službeni nadzor tijekom proizvodnje proizvoda od hmelja

1.   U slučaju proizvodnje proizvoda od hmelja, predstavnici nadležnog certifikacijskog tijela prisutni su cijelo vrijeme tijekom trajanja prerade. Oni na odgovarajući način nadziru preradu u svakoj fazi, od otvaranja plombiranoga paketa s hmeljem ili proizvodima od hmelja za preradu do završetka pakiranja, plombiranja i označivanja proizvoda od hmelja. Predstavnicima nadležnog certifikacijskog tijela dozvoljen je izostanak samo ako se tehničkim sredstvima, koja su odobrila nadležna certifikacijska tijela, može osigurati poštovanje odredaba ove Uredbe.

2.   Prije prelaska na drugu seriju u sustavu za preradu, predstavnici nadležnog certifikacijskog tijela moraju kroz službeni nadzor osigurati da je sustav za preradu prazan, barem u mjeri u kojoj je to potrebno kako bi se spriječilo miješanje elemenata dvije različite serije.

Ako prilikom prerade druge serije hmelj, proizvodi od hmelja, potrošeni hmelj ili drugi proizvodi dobiveni iz hmelja ostanu u dijelovima sustava za preradu, kao što su spremnici za miješanje ili punjenje, ti se dijelovi moraju izdvojiti iz sustava prerade odgovarajućim tehničkim sredstvima i uz službeni nadzor. Može ih se ponovno spojiti sa sustavom za preradu samo uz službeni nadzor.

Ne smije postojati fizička veza između linije za preradu koncentriranog hmelja u prahu i linije za preradu nekoncentriranog hmelja u prahu za vrijeme rada bilo koje od njih.

Članak 12.

Informacije i evidencija

1.   Operatori pogona za preradu hmelja osiguravaju predstavnicima nadležnog certifikacijskog tijela sve informacije u vezi s tehničkim rasporedom pogona za preradu.

2.   Operatori pogona za preradu hmelja vode točnu evidenciju o količini prerađenoga hmelja. Za svaku serija hmelja koja se prerađuje izrađuje se evidencija s detaljima o masi ulaznog proizvoda i prerađenog proizvoda.

Što se tiče ulaznog proizvoda, evidencija nadalje mora sadržavati referentni broj certifikata za sve uključene pošiljke hmelja i sortu hmelja. Ako se u istoj seriji koristi više sorata hmelja, u evidenciji moraju biti vidljivi odgovarajući udjeli njihovih masa.

U pogledu prerađenog proizvoda, sorta također mora biti navedena u evidenciji ili, ako je prerađeni proizvod mješavina, u sastavu prema sortama.

Sve mase mogu biti zaokružene na najbliži kilogram.

3.   Evidencija o proizvedenoj količini izrađuje se pod službenim nadzorom, a potpisuju je predstavnici nadležnog certifikacijskog tijela odmah nakon završetka prerade serije.

Operator pogona za preradu čuva evidenciju najmanje tri godine.

Članak 13.

Promjena pakiranja

1.   Kada su na tržištu, hmelj u prahu i ekstrakti hmelja ne smiju promijeniti pakiranje bez daljnje prerade ili uz daljnju preradu, osim ako se promjena odvija pod službenim nadzorom.

2.   Ako se pakiranje promijeni bez prerade proizvoda, novi postupak certificiranja uključuje samo:

(a)

označivanje nove ambalaže;

(b)

upis te oznake i promjene pakiranja u izvorni certifikat.

Članak 14.

Miješanje

1.   Hmelj certificiran u skladu s ovom Uredbom može se miješati samo uz službeni nadzor u certifikacijskim centrima.

2.   Certificirani proizvodi od hmelja koji su pripremljeni od certificiranog hmelja koji potječe iz Zajednice i iz iste berbe, ali koji je različite sorte i iz različitoga područja proizvodnje hmelja, mogu se miješati u proizvodnji praška ili ekstrakata pod uvjetom da je u certifikatu priloženom proizvodu navedeno sljedeće:

(a)

korištene sorte, područja proizvodnje hmelja i godina berbe;

(b)

postotak mase svake sorte u mješavini; ako su se u proizvodnji proizvoda od hmelja koristili proizvodi od hmelja u kombinaciji sa češerima hmelja ili ako su se koristili različiti proizvodi od hmelja, postotak mase svake sorte na temelju količine češera hmelja koja se koristila u pripremi ulaznih proizvoda;

(c)

referentni brojevi certifikata izdanih za korišteni hmelj i proizvode od hmelja.

Članak 15.

Preprodaja

U slučaju preprodaje proizvoda od hmelja u Zajednici, nakon podjele pošiljke za koju je izdan certifikat, proizvodu se mora priložiti račun ili komercijalna isprava koju je izradio dobavljač i u kojoj je naveden referentni broj certifikata. Račun ili komercijalna isprava također mora sadržavati sljedeće informacije koje se preuzimaju iz certifikata:

(a)

oznaku proizvoda;

(b)

bruto i/ili neto masu;

(c)

mjesto proizvodnje;

(d)

godinu berbe;

(e)

sortu;

(f)

mjesto i datum prerade.

POGLAVLJE 4.

CERTIFIKAT I STAVLJANJE NA TRŽIŠTE

Članak 16.

Certifikat

1.   Certifikat se izdaje u fazi stavljanja na tržište, a za njegovo izdavanje moraju biti ispunjeni minimalni uvjeti za stavljanje na tržište.

2.   Certifikat za češere hmelja uključuje najmanje sljedeće podatke:

(a)

opis proizvoda;

(b)

referentni broj certifikata;

(c)

neto i/ili bruto masu;

(d)

područje proizvodnje hmelja ili mjesto proizvodnje iz članka 4. stavka 3. točke (a) Uredbe (EZ) br. 1952/2005;

(e)

godinu berbe;

(f)

sortu;

(g)

odgovarajuću napomenu „hmelj sa sjemenom” ili „hmelj bez sjemena”;

(h)

najmanje jedan od upisa navedenih u Prilogu V. koje primjenjuje nadležno certifikacijsko tijelo.

3.   U slučaju proizvoda pripremljenih od hmelja, certifikat uključuje, uz podatke navedene u stavku 2., mjesto i datum prerade.

4.   Referentni broj certifikata iz stavka 2. točke (b) sastavljen je od brojčanih oznaka koje, u skladu s Prilogom VI., označuju certifikacijski centar, državu članicu, godinu berbe i odgovarajuću pošiljku.

Referentni je broj jednak na svim paketima pošiljke.

Članak 17.

Informacije na paketu

Svaki paket mora uključivati najmanje sljedeće podatke na jednom od jezika Zajednice:

(a)

opis proizvoda, uključujući odgovarajuću napomenu „hmelj sa sjemenom” ili „hmelj bez sjemena” te „pripremljeni hmelj” ili „nepripremljeni hmelj”, ovisno o slučaju;

(b)

sortu ili sorte;

(c)

referentni broj certifikata.

Ti podaci moraju biti čitljivi i napisani neizbrisivim znakovima ujednačene veličine.

Članak 18.

Eksperimentalni sojevi hmelja

Kada je riječ o eksperimentalnim sojevima hmelja koji su u razvoju i koje proizvodi samo istraživački institut u vlastitom pogonu ili proizvođač u ime takvoga instituta, podaci iz članka 16. stavka 2. točke (f) i članka 17. točke (b) mogu se zamijeniti imenom ili brojem na temelju kojega se identificira predmetni soj.

Članak 19.

Dokaz o certificiranju

Podaci koji se nalaze na svakom paketu i certifikat priložen uz proizvod predstavljaju dokaz o certificiranju.

POGLAVLJE 5.

IZUZECI

Članak 20.

Posebni uvjeti

1.   U slučaju iz članka 1. stavka 3. točke (a) pivar za svaki usjev šalje nadležnom certifikacijskom tijelu najkasnije do 15. studenoga svake godine izjavu o uzgojenim sortama, ubranim količinama, mjestima proizvodnje i zasađenim područjima, zajedno s uputom na integrirani sustav za upravu i kontrolu ili zemljišne knjige ili službenim ekvivalentom navedenoga.

Nadalje, stavak 2. točke (a) do (d) te točka (f) primjenjuju se mutatis mutandis, osim ako se hmelj prerađuje ili koristi u prirodnom stanju u samoj pivovari.

2.   U slučaju iz članka 1. stavka 3. točke (b), nadležno certifikacijsko tijelo izdaje, nakon ulaska hmelja u pogon u kojem se prerađuje i na zahtjev pivovare dokument u koji tijekom aktivnosti prerade moraju biti upisani najmanje sljedeći podaci:

(a)

uputa na temelju koje se identificira ugovor;

(b)

pivovara primateljica;

(c)

pogon za preradu;

(d)

opis prerađenoga proizvoda;

(e)

referentni broj certifikata ili uvjerenja o jednakovrijednosti izvornog hmelja;

(f)

masa prerađenog proizvoda.

Dokumentu iz prvoga podstavka dodjeljuje se referentni broj, koji se mora nalaziti i na pakiranju.

U slučaju mješavina hmelja, dokument i paket moraju uključivati sljedeće dodatne naznake:

„Mješavina hmelja za vlastitu uporabu; nije za stavljanje na tržište”.

3.   U slučaju iz članka 1. stavka 3. točke (c), masa paketa ne smije prelaziti:

(a)

1 kg za češere ili prašak;

(b)

300 g za ekstrakt, prašak i nove izomerizirane proizvode.

Na paketu se mora nalaziti opis proizvoda i njegova masa.

POGLAVLJE 6.

CERTIFIKACIJSKA TIJELA

Članak 21.

Nadležno certifikacijsko tijelo

1.   Države članice imenuju nadležno certifikacijsko tijelo i osiguravaju primjenu potrebnih kontrola i priručnika za postupke kako bi zajamčile minimalnu kakvoću hmelja i proizvoda od hmelja, te sljedivost.

2.   Nadležno certifikacijsko tijelo ili njegovi predstavnici provode izdavanje certifikata. Nadležno certifikacijsko tijelo mora imati odgovarajuća sredstva za obavljanje svojih dužnosti.

3.   Nadležno certifikacijsko tijelo odgovorno je za osiguravanje poštovanja odredaba ove Uredbe. Države članice određuju stalnost ili učestalost kontrole usklađenosti na temelju analize rizika, a najmanja učestalost kontrole je jednom mjesečno. Učinkovitost parametara analize rizika koji su se koristili tijekom prethodnih godina ocjenjuje se svake godine.

Članak 22.

Odobrenje certifikacijskih centara

1.   Nadležno certifikacijsko tijelo odobrava certifikacijske centre koji imaju pravnu osobnost ili dostatne pravne kapacitete na temelju kojih podliježu, na temelju nacionalnoga zakonodavstva, pravima i obvezama te osigurava da centri imaju odgovarajuću opremu za ispunjavanje zadataka u vezi s uzorkovanjem, analizom, statističkim podacima i evidencijom.

Na temelju analize rizika, ali najmanje dvaput u kalendarskoj godini, nadležno certifikacijsko tijelo provodi nasumične provjere na licu mjesta u certifikacijskim centrima kako bi provjerilo poštovanje prethodnog podstavka. Učinkovitost parametara analize rizika koji su se koristili tijekom prethodnih godina ocjenjuje se na godišnjoj osnovi.

2.   Ako se utvrdi da su se u pripremi hmelja koristili nedozvoljeni sastavni dijelovi ili da sastavni dijelovi koji su se koristili ne odgovaraju podacima upisanim u certifikat predviđen u članku 16. te ako se to može pripisati namjernom postupanju ili ozbiljnom propustu dotičnog certifikacijskog centra, nadležno certifikacijsko tijelo povlači odobrenje za taj certifikacijski centar.

Odobrenje nije moguće ponovno dodijeliti u razdoblju od najmanje 12 mjeseci od datuma povlačenja. Na zahtjev certifikacijskog centra kojem je odobrenje povučeno, odobrenje se ponovno dodjeljuje nakon dvije godine ili, u ozbiljnim slučajevima, nakon tri godine od datuma povlačenja.

POGLAVLJE 7.

PRIOPĆENJA I OBJAVA POPISA

Članak 23.

Priopćenja

1.   Države članice priopćuju Komisiji najkasnije do 30. lipnja 2007.:

(a)

naziv i adresu nadležnog certifikacijskog tijela;

(b)

mjere poduzete za provedbu ove Uredbe.

2.   Države članice priopćuju Komisiji najkasnije do 30. lipnja svake godine:

(a)

popis područja proizvodnje hmelja;

(b)

popis certifikacijskih centara i oznaku svakoga centra;

(c)

promjene u vezi s nazivima i adresama nadležnih certifikacijskih tijela koje su nastupile u prethodnoj godini.

Članak 24.

Objava popisa

Komisija osigurava ažuriranje popisa područja proizvodnje hmelja i popisa certifikacijskih centara i njihovih brojčanih oznaka svake godine te njihovu dostupnost na internetskoj stranici Komisije (5).

POGLAVLJE 8.

ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 25.

Stavljanje izvan snage

Uredba (EEZ) br. 1784/77 i Uredba (EEZ) br. 890/78 stavljaju se izvan snage.

Upućivanje na Uredbe stavljene izvan snage tumači se kao upućivanje na ovu Uredbu i čita se u skladu s korelacijskom tablicom iz Priloga VII.

Članak 26.

Stupanje na snagu

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Primjenjuje se od 1. travnja 2007.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 14. prosinca 2006.

Za Komisiju

Mariann FISCHER BOEL

Članica Komisije


(1)  SL L 314, 30.11.2005., str. 1., ispravljeno u SL L 317, 3.12.2005., str. 29.

(2)  SL L 200, 8.8.1977., str. 1. Uredba kako je zadnje izmijenjena Aktom o pristupanju iz 2003.

(3)  SL L 117, 29.4.1978., str. 43. Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 2125/2004 (SL L 368, 15.12.2004., str. 8.).

(4)  SL L 270, 21.10.2003., str. 1.

(5)  http://ec.europa.eu


PRILOG I.

MINIMALNI UVJETI ZA STAVLJANJE NA TRŽIŠTE ČEŠERA HMELJA

(iz članka 4.)

Svojstva

Opis

Najveća vlaga (% mase)

Pripremljeni hmelj

Nepripremljeni hmelj

(a)

Vlaga

Sadržaj vode

12

14

(b)

Listovi i stabljike

Ostatak listova s mladica, mladice, peteljke lista ili češera; da bi bile klasificirane kao stabljike, peteljke češera moraju biti dugačke najmanje 2,5 cm

6

6

(c)

Otpad hmelja

Mali dijelovi koji su nastali kao rezultat strojne berbe, koji su različite boje od tamnozelene do crne i koji općenito nisu dio češera; najveći naznačeni sadržaj može uključivati dijelove drugačijih sorti hmelja od onih za koje se izdaje certifikat, a njihova količina može iznositi do 2 % mase

3

4

(d)

Sjeme u slučaju „hmelja bez sjemena”,

Zreli plod češera

2

2


PRILOG II.

Metode iz članka 4. stavka 2. i članka 5.

A.   METODA UZORKOVANJA

Sljedeći se postupak koristi za uzimanje uzorka češera hmelja kako bi se utvrdio sadržaj vlage i, prema potrebi, sadržaj strane tvari.

1.   Uzorkovanje

(a)   Pakirani hmelj

Iz broja paketa navedenog u članku 5. uzima se masa hmelja razmjerno masi paketa. Potrebno je uzeti dovoljno uzoraka te na taj način osigurati dovoljan broj češera koji predstavljaju paket.

(b)   Hmelj u rasutom stanju

Uzimaju se jednake količine na pet do deset različitih mjesta na površini i na različitim dubinama kako bi sačinili uzorak. Uzorak se što prije stavlja u spremnik. Radi izbjegavanja ubrzanog propadanja, količina hmelja mora biti dovoljno velika tako da uzorak nakon zatvaranja spremnika bude čvrsto komprimiran.

Masa uzorka mora biti najmanje 250 g.

2.   Mješavina

Uzorci se moraju pažljivo miješati kako bi predstavljali reprezentativan uzorak pošiljke.

3.   Poduzorkovanje

Nakon miješanja uzima se jedan ili više reprezentativnih uzoraka i stavlja se u vodootporni, hermetički spremnik, kao npr. u metalnu kutiju, staklenku ili plastičnu vrećicu, osim ako se provjerava samo sadržaj strane tvari.

4.   Skladištenje

Uzorci se, osim tijekom prijevoza, moraju skladištiti na hladnom mjestu. Potrebno je voditi računa da se uzorci vrate na sobnu temperaturu unutar spremnika prije otvaranja radi ispitivanja ili analize.

B.   METODE ZA PROVJERU SADRŽAJA VLAGE U HMELJU

1.   Metoda i.

Uzorci za sadržaj vlage ne smiju biti mljeveni. Uzorci smiju biti izloženi zraku samo najkraće vrijeme koje je potrebno za njihov prijenos iz spremnika u posudu za vaganje (koja mora imati poklopac).

Uređaj

Vaga s točnošću od 0,005 g.

Električno grijana peć za sušenje postavljena na temperaturu između 105 i 107 °C (djelotvornost peći provjerava se pomoću testa s bakrovim sulfatom).

Metalne posude s dobro podešenim poklopcima, promjerom 70 do 100 mm i dubine 20 do 30 mm.

Obični eksikatori u koji se mogu staviti posude i koji sadrže sredstvo za sušenje, kao što je indikator silika gel.

Metoda

U posudu se stavi 3 do 5 g hmelja i poklopac se zatvori prije vaganja. Važe se što brže. Podiže se poklopac i stavlja posuda u peć na točno jedan sat. Vraća se poklopac i posuda se stavlja u eksikator na hlađenje najmanje 20 minuta i zatim se važe.

Izračun

Gubitak mase izračunava se kao postotak izvorne mase hmelja. Najveće odstupanje za pojedinačnu procjenu je 1 %.

2.   Metoda ii.

Metoda u kojoj se koristi elektronički uređaj za vaganje u kojem se hmelj suši pomoću infracrvenih zraka ili vrućeg zraka ili električni uređaj za mjerenje koji na skali pokazuje stupanj vlažnosti u uzetom uzorku.

C.   METODA ZA PROVJERU SADRŽAJA STRANE TVARI

1.   Utvrđivanje sadržaja lista, stabljike i otpada

Prosije se pet uzoraka od 100 grama (ili jedan uzorak od 250 grama) kroz sito od 2 do 3 mm. Skupi se lupulin, otpad i sjeme i ručno odvoji sjeme. Uzorci se stave na jednu stranu. Sadržaj sita od 2 do 3 mm prenese se u sito od 8 do 10 mm i ponovno prosije.

Iz sita se ručno skupe češeri, listovi, stabljike hmelja i strana tvar; listovi češera, sjeme, otpad lupulina i dio listova i stabljika prolazi kroz sito. Sve se sortira ručno i podijeli u sljedeće skupine:

1.

listovi i stabljike;

2.

hmelj (listovi češera, češeri hmelja i lupulin);

3.

otpad;

4.

sjeme.

Iako je izuzetno teško točno odvojiti otpad i lupulin, moguće je, pomoću sita s otvorima promjera 0,8 milimetara, približno utvrditi relativne udjele otpada i lupulina.

Prilikom procjene udjela lupulina, u obzir valja uzeti da je gustoća lupulina četiri puta veća od gustoće otpada.

Različite se skupine važu i utvrđuje se postotak koji svaka skupina predstavlja u masi izvornoga uzorka.

2.   Utvrđivanje sadržaja sjemena

U metalni spremnik s poklopcem stavi se uzorak od 25 g i grije u peći za sušenje 2 sata na temperaturi od 115 °C kako bi se neutralizirala ljepljiva smola.

Osušeni se uzorak zamota u grubu pamučnu tkaninu i snažno trlja ili mehanički udara kako bi se sjeme odvojilo od hmelja. Uz pomoć mlina ili metalnoga sita od 1 mm, osušeni i fino usitnjeni hmelj odvaja se od sjemena.

Svi se ostaci odvajaju od sjemena koristeći kosu površinu prekrivenu brusnim papirom ili bilo koju drugu metodu kojom se dobivaju jednaki rezultati, odnosno zadržavaju stabljike i druge tvari i kojom se istodobno omogućava sjemenu da se otkotrlja.

Sjeme se izvaže i utvrđuje se postotak sjemena u odnosu na masu izvornog uzorka.


PRILOG III.

OZNAČIVANJE PAKETA

(iz članka 6. stavka 3. i članka 9. stavka 3.)

Paketi se, ovisno o vrsti paketa, označuju na sljedeći način:

(a)

za češere hmelja u balama ili balotu:

tiskanjem na paketu, ili

tiskanjem na ljepljivoj plombi;

(b)

za hmelj u prahu u paketima:

tiskanjem na paketu, ili

tiskanjem na ljepljivoj plombi;

(c)

za hmelj u prahu ili ekstrakt hmelja u limenkama:

tiskanjem na kutiji, ili

tiskanjem na ljepljivoj plombi ili utiskivanjem u metal;

(d)

za plombirane pakete koji sadrže pošiljku paketa ili kutije praha ili ekstrakta:

tiskanjem na plombiranom paketu ili ljepljivoj plombi, i

tiskanjem na svakom paketu ili kutiji praha ili ekstrakta u plombiranom paketu ili na njegovoj ljepljivoj plombi.


PRILOG IV.

Tvari iz članka 10. stavka 4.

Tvari koje su dozvoljene u normizaciji ekstrakata hmelja:

1.

glukozni sirupi;

2.

ekstrakt hmelja koji se dobiva uporabom vruće vode.


PRILOG V.

UPISI IZ ČANKA 16. STAVKA 2. TOČKE (h)

:

na bugarskom

:

Сертифициран продукт – Регулация (ЕK) № 1850/2006,

:

na španjolskom

:

Producto certificado — Reglamento (CE) no 1850/2006,

:

na češkom

:

Ověřený produkt – Nařízení (ES) č. 1850/2006,

:

na danskom

:

Certificeret produkt — Forordning (EF) nr. 1850/2006,

:

na njemačkom

:

Zertifiziertes Erzeugnis — Verordnung (EG) Nr. 1850/2006,

:

na estonskom

:

Sertifitseeritud Produkt – Määrus (EÜ) nr 1850/2006,

:

na grčkom

:

Πιστοποιημένο προϊόν — κανονισμός (ΕΚ) αριθ. 1850/2006,

:

na engleskom

:

Certified product — Regulation (EC) No 1850/2006,

:

na francuskom

:

Produit certifié — Règlement (CE) no 1850/2006,

:

na talijanskom

:

Prodotto certificato — Regolamento (CE) n. 1850/2006,

:

na latvijskom

:

Sertificēts produkts – Regula (EK) Nr. 1850/2006,

:

na litavskom

:

Sertifikuotas produktas – Reglamentas (EB) Nr. 1850/2006,

:

na madžarskom

:

Tanúsított termék – 2006/1850/EK rendelet,

:

na malteškom

:

Prodott Iccertifikat — Regolament (KE) Nru 1850/2006,

:

na nizozemskom

:

Gecertificeerd product — Verordening (EG) nr. 1850/2006,

:

na poljskom

:

Produkt certyfikowany – Rozporządzenie (WE) nr 1850/2006,

:

na portugalskom

:

Produto certificado — Regulamento (CE) n.o 1850/2006,

:

na rumunjskom

:

Produs certificat – Regulamentul (CE) nr. 1850/2006,

:

na slovačkom

:

Certifikovaný výrobok – Nariadenie (ES) č. 1850/2006,

:

na slovenskom

:

Certificiran pridelek – Uredba (ES) št. 1850/2006,

:

na finskom

:

Varmennettu tuote – Asetus (EY) N:o 1850/2006,

:

na švedskom

:

Certifierad produkt – Förordning (EG) nr 1850/2006.


PRILOG VI.

BROJČANO OZNAČIVANJE I REDOSLIJED SASTAVA REFERENTNIH BROJEVA CERTIFIKATA

(iz članka 16. stavka 4.)

1.   CERTIFIKACIJSKI CENTAR

Broj između 0 i 100 koji je priopćila država članica.

2.   DRŽAVE ČLANICE KOJE PROVODE CERTIFICIRANJE

BE

za Belgiju

BG

za Bugarsku

CZ

za Češku

DK

za Dansku

DE

za Njemačku

EE

za Estoniju

EL

za Grčku

ES

za Španjolsku

FR

za Francusku

IE

za Irsku

IT

za Italiju

CY

za Cipar

LV

za Latviju

LT

za Litvu

LU

za Luksemburg

HU

za Madžarsku

MT

za Maltu

NL

za Nizozemsku

AT

za Austriju

PL

za Poljsku

PT

za Portugal

RO

za Rumunjsku

SI

za Sloveniju

SK

za Slovačku

FI

za Finsku

SE

za Švedsku

UK

za Ujedinjenu Kraljevinu

3.   GODINA BERBE

Posljednja dva broja godine berbe.

4.   IDENTIFIKACIJA POŠILJKE

Broj koji nadležno certifikacijsko tijelo dodjeljuje pošiljci (npr. 12 BE 77 170225).


PRILOG VII.

Korelacijska tablica (iz članka 25.)

Uredba (EEZ) br. 1784/77

Uredba (EEZ) br. 890/78

Ova Uredba

 

 

Članak 1. stavak 1.

Članak 1. stavak 1.

 

Članak 1. stavci 2. i 3.

Članak 7.

 

Članak 1. stavak 4.

Članak 6. stavak 1.

Članak 1.

Članak 2.

 

Članak 2.

Članak 3.

 

Članak 3.

Članak 4.

 

Članak 4.

Članak 5.

Članak 1. stavci 2. do 5.

Članak 7.

Članak 6.

Članak 8.

 

Članak 7.

 

Članak 9.a

Članak 8.

Članak 1. stavci 2. do 5.

Članak 7.

Članak 9.

 

Članak 8.

Članak 10.

 

Članak 8.a stavci 1. i 2.

Članak 11.

 

Članak 8.a stavci 3., 4. i 5.

Članak 12.

 

Članak 9.

Članak 13.

Članak 8.

 

Članak 14.

 

Članak 9.a

Članak 15.

Članak 2. stavak 1.

 

Članak 16. stavak 1.

Članak 5. stavak 1.

Članci 5. i 5.a

Članak 16. stavak 2.

Članak 5. stavak 2.

 

Članak 16. stavak 3.

 

Članak 6. stavci 1. i 2.

Članak 16. stavak 4.

Članak 4.

 

Članak 17.

Članak 5.a

 

Članak 18.

Članak 3.

 

Članak 19.

 

Članak 10.

Članak 20.

Članak 1. stavak 6.

 

Članak 21.

 

Članak 8.a stavak 8.

Članak 22.

Članak 9.

Članak 6. stavak 3. i članak 11.

Članak 23.

 

 

Članak 24.

 

 

Članak 25.

 

 

Članak 26.

 

Prilog I.

Prilog I.

 

Prilog II.

Prilog II.

 

Prilog IV.

Prilog III.

 

Prilog V.

Prilog IV.

 

Prilog II.A

Prilog V.

 

Prilog III.

Prilog VI.

 

 

Prilog VII.


03/Sv. 025

HR

Službeni list Europske unije

179


32006R1917


L 365/82

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

19.12.2006.


UREDBA KOMISIJE (EZ) br. 1917/2006

od 19. prosinca 2006.

o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1342/2003 o utvrđivanju posebnih detaljnih pravila za primjenu sustava uvoznih i izvoznih dozvola za žitarice i rižu

KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 1784/2003 od 29. rujna 2003. o zajedničkoj organizaciji tržišta žitarica (1), a posebno njezin članak 9. stavak 2. i članak 12. stavak 1.,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 1785/2003 od 29. rujna 2003. o zajedničkoj organizaciji tržišta riže (2), a posebno njezin članak 10. stavak 2. i članak 13. stavak 1.,

budući da:

(1)

Uredba Komisije (EZ) br. 1301/2006 od 31. kolovoza 2006. o utvrđivanju zajedničkih pravila za upravljanje uvoznim carinskim kvotama za poljoprivredne proizvode kojima se ravna sustavom uvoznih dozvola (3) primjenjuje se na uvozne dozvole za razdoblje uvoznih carinskih kvota koje počinje od 1. siječnja 2007.

(2)

U sektoru žitarica i riže, Uredba Komisije (EZ) br. 1342/2003 (4) utvrđuje dodatna pravila ili odstupanja od Uredbe Komisije (EZ) br. 1291/2000 od 9. lipnja 2000. o utvrđivanju zajedničkih detaljnih pravila za primjenu sustava uvoznih i izvoznih dozvola i potvrda o unaprijed utvrđenom predujmu za poljoprivredne proizvode (5) koja se razlikuju od zajedničkih pravila utvrđenih Uredbom (EZ) br. 1301/2006. Radi bolje čitljivosti i radi pojednostavljenja za gospodarske subjekte, Uredbu (EZ) br. 1342/2003 potrebno je prilagoditi uzimajući u obzir odredbe Uredbe (EZ) br. 1301/2006 i potrebno je navesti da se Uredbe (EZ) br. 1291/2000 i 1301/2006 primjenjuju na uvozne carinske kvote iz Uredbe (EZ) br. 1342/2003, osim ako tom Uredbom nije drukčije propisano.

(3)

Također je potrebno naznačiti koje se posebne odredbe ili odstupanja primjenjuju u slučaju uvoznih carinskih kvota kojima se upravlja kroz sustav uvoznih dozvola te koji se posebni upravljački i upravni postupci primjenjuju. Stoga je potrebno odrediti posebne uvjete koji se primjenjuju na prosljeđivanje zahtjeva gospodarskih subjekata Komisiji, razdoblje valjanosti izdanih uvoznih dozvola, neprenosivost dozvola te datum izdavanja uvoznih dozvola koji mora odgovarati datumu utvrđenom u članku 23. stavku 2. Uredbe (EZ) br. 1291/2000.

(4)

Te se mjere primjenjuju od 1. siječnja 2007., datuma od kojeg se primjenjuju mjere utvrđene u Uredbi (EZ) br. 1301/2006.

(5)

Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Upravljačkog odbora za žitarice,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Uredba (EZ) br. 1342/2003 mijenja se kako slijedi:

1.

U članku 1. dodaje se sljedeći podstavak:

„Odredbe iz Uredaba Komisije (EZ) br. 1291/2000 i 1301/2006 (6) primjenjuju se, osim ako ovom Uredbom nije drukčije propisano.

2.

Članak 6. mijenja se kako slijedi:

(a)

stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1.   Uvozne dozvole za proizvode iz članka 1. Uredbe (EZ) br. 1784/2003 i članka 1. Uredbe (EZ) 1785/2003 vrijede od stvarnog datuma njihovog izdavanja u smislu članka 23. stavka 2. Uredbe (EZ) br. 1291/2000 do isteka razdoblja određenog u Prilogu 1. ovoj Uredbi.

Međutim, za uvozne carinske kvote koje su otvorene u sektoru žitarica i riže i kojima se upravlja kroz sustav uvoznih dozvola, izdane uvozne dozvole prestaju vrijediti nakon posljednjeg dana razdoblja predmetne kvote u skladu s prvim podstavkom članka 8. Uredbe (EZ) br. 1301/2006.”

(b)

dodaje se sljedeći stavak:

„3.   Za uvozne carinske kvote koje su otvorene u sektoru žitarica i riže i kojima se upravlja kroz sustav uvoznih dozvola, odstupajući od članka 9. stavka 1. Uredbe (EZ) br. 1291/2000, prava proizišla iz dozvola nisu prenosiva.”

3.

Članak 16. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2.   U pogledu uvoznih dozvola koje nisu namijenjene upravljanju uvoznim carinskim kvotama i nisu uređene Uredbom (EZ) br. 1301/2006, države članice moraju svakog dana priopćiti Komisiji, isključivo e-poštom, na obrascima koje im je Komisija stavila na raspolaganje te pod uvjetima informacijskog sustava koji je postavila Komisija, ukupne količine obuhvaćene dozvolama, prema podrijetlu i prema oznaci proizvoda, a za običnu pšenicu prema klasi kakvoće. U priopćenjima koja se odnose na uvozne dozvole za rižu također mora biti naznačeno podrijetlo.”

4.

U Prilogu 1., stupac „Razdoblje valjanosti” mijenja se kako slijedi:

(a)

tekst „Do kraja četvrtog mjeseca nakon izdavanja dozvole” zamjenjuje se tekstom „Do kraja četvrtog mjeseca nakon stvarnog datuma izdavanja dozvole u smislu članka 23. stavka 2. Uredbe (EZ) br. 1291/2000”;

(b)

tekst „Do kraja drugog mjeseca nakon izdavanja dozvole” zamjenjuje se tekstom „Do kraja drugog mjeseca nakon stvarnog datuma izdavanja dozvole u smislu članka 23. stavka 2. Uredbe (EZ) br. 1291/2000”;

(c)

tekst „Do kraja trećeg mjeseca nakon izdavanja dozvole” zamjenjuje se tekstom „Do kraja trećeg mjeseca nakon stvarnog datuma izdavanja dozvole u smislu članka 23. stavka 2. Uredbe (EZ) br. 1291/2000”.

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu 1. siječnja 2007.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 19. prosinca 2006.

Za Komisiju

Mariann FISCHER BOEL

Članica Komisije


(1)  SL L 270, 21.10.2003., str. 78. Uredba kako je izmijenjena Uredbom Komisije (EZ) br. 1154/2005 (SL L 187, 19.7.2005., str. 11.).

(2)  SL L 270, 21.10.2003., str. 96. Uredba kako je dopunjena Uredbom (EZ) br. 797/2006 (SL L 144, 31.5.2006., str. 1.).

(3)  SL L 238, 1.9.2006., str. 13.

(4)  SL L 189, 29.7.2003., str. 12. Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 1713/2006 (SL L 321, 21.11.2006., str. 11.).

(5)  SL L 152, 24.6.2000., str. 1. Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 1713/2006.

(6)  SL L 238, 1.9.2006., str. 13.”


03/Sv. 025

HR

Službeni list Europske unije

181


32006R2013


L 384/13

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

19.12.2006.


UREDBA VIJEĆA (EZ) br. 2013/2006

od 19. prosinca 2006.

o izmjeni uredaba (EEZ) br. 404/93, (EZ) br. 1782/2003 i (EZ) br. 247/2006 u pogledu sektora banana

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice, a posebno njegov članak 37. i članak 299. stavak 2.,

uzimajući u obzir prijedlog Komisije,

uzimajući u obzir mišljenje Europskog parlamenta,

nakon savjetovanja s Europskim gospodarskim i socijalnim odborom,

budući da:

(1)

Trenutačno je režim za sektor banana određen u Uredbi Vijeća (EEZ) br. 404/93 od 13. veljače 1993. o zajedničkoj organizaciji tržišta banana (1). Posebno se program potpore za proizvođače banana temelji na načelima koja su značajno promijenjena za druge organizacije zajedničkog tržišta. Potrebno je izmijeniti ovaj režim radi boljeg osiguranja zadovoljavajućeg životnog standarda poljoprivredne zajednice u regijama u kojima se proizvode banane, radi boljeg usmjeravanja sredstava u svrhu tržišne orijentacije proizvođača, radi stabilizacije troškova, radi osiguranja poštivanja međunarodnih obveza Zajednice, kako bi se na odgovarajući način uzele u obzir posebnosti proizvodnih regija, kako bi se pojednostavilo provođenje režima u skladu s načelima reformiranih organizacija zajedničkog tržišta.

(2)

Promjene trebaju uzeti u obzir razvoje i moguće razvoje režima koji uređuje uvoz u Zajednicu banana proizvedenih u trećim zemljama, posebno prijelaz sa sustava koji se uređuje prema carinskim kvotama na sustav kojega trenutačno uređuje uvozni režim isključivo prema tarifnom sustavu, koji podliježe jedino povlaštenoj kvoti za banane proizvedene u državama AKP-a.

(3)

Banane su jedna od glavnih poljoprivrednih kultura nekih od najudaljenijih regija Unije, posebno francuskih prekomorskih departmana Guadalupe i Martinika, Azora, Madeire i Kanarskih otoka. Proizvodnja banana u nepovoljnom je položaju posebno zbog udaljenosti, izoliranosti, male veličine i otežane topografije ovih regija. Lokalna proizvodnja banana glavni je čimbenik ravnoteže između okoliša, društva i gospodarstva ruralnih područja u tim regijama.

(4)

Treba voditi računa o društveno-gospodarskom značaju sektora banana za najudaljenije regije i njegov doprinos postizanju društvene i gospodarske kohezije zbog stvaranja dohotka i zapošljavanja, gospodarskih djelatnosti koje potiče (prema gore i prema dolje) i učinku koji ima na održavanje ravnoteže krajolika koji omogućava razvoj turizma.

(5)

Sadašnji sustav Zajednice za potporu za nadoknadu za banane određen u glavi III. Uredbe (EEZ) br. 404/93 ne poštuje na odgovarajući način lokalne posebnosti proizvodnje u svakoj od navedenih najudaljenijih regija. Stoga treba donijeti odredbu radi prestanka plaćanja postojeće kompenzacijske potpore za banane za one regije koje bi dopustile da se proizvodnja banana uključi u programe potpore. Stoga je prikladno potražiti bolji instrument za potporu proizvodnje banana u ovim regijama.

(6)

Glava III. Uredbe Vijeća (EZ) br. 247/2006 od 30. siječnja 2006. o utvrđivanju posebnih mjera za poljoprivredu u najudaljenijim regijama Unije (2) predviđa osnivanje programa potpore Zajednice za najudaljenije regije i sadrži posebne mjere za pomoć lokalnim vrstama poljoprivredne proizvodnje. Ova Uredba predviđa ponovni pregled najkasnije do 31. prosinca 2009. Ako postoje značajne promjene u gospodarskim uvjetima koji utječu na izvor zarade u najudaljenijim regijama, Komisija treba podnijeti izvješće ranije. Ovaj instrument čini se najbolje prilagođenim potpori proizvodnje banana u svakoj od dotičnih regija osiguravajući fleksibilnost i decentralizaciju mehanizama potpore proizvodnji banana. Mogućnost uključenja potpore za banane u ove programe potpore trebala bi učvrstiti povezanost strategija za potporu poljoprivrednoj proizvodnji u ovim regijama.

(7)

Raspodjelu proračunskih sredstava u skladu s glavom III. Uredbe (EZ) br. 247/2006 treba na odgovarajući način povećati. Također treba tehnički izmijeniti ovu Uredbu kako bi se olakšao prijelaz s rješenja u skladu s Uredbom (EEZ) br. 404/93 na ona utvrđena u ovoj Uredbi. Posebno treba predvidjeti odredbu za izmjenu postojećih programa potpore Zajednice. Kako bi se osigurao neometani prijelaz, ove se izmjene trebaju primjenjivati od datuma početka primjene ove Uredbe.

(8)

Što se tiče proizvodnje banana u Zajednici koje nisu iz najudaljenijih regija, čini se da više nije potrebno predvidjeti poseban program potpore za banane zbog njezinog malog udjela u ukupnoj predmetnoj proizvodnji Zajednice.

(9)

Uredba Vijeća (EZ) br. 1782/2003 od 29. rujna 2003. o zajedničkim pravilima za programe izravne potpore u sklopu zajedničke poljoprivredne politike i o uvođenju određenih programa potpore poljoprivrednicima (3) predviđa sustav nevezane dohodovne potpore za poljoprivredna gospodarstva (dalje u tekstu: program jedinstvenog plaćanja). Ovaj je sustav bio namijenjen prenošenju potpore proizvodnji na potporu proizvođaču.

(10)

Informacije i infrastrukturne mjere u kontekstu ruralnog razvoja mogu igrati važnu ulogu u prenošenju potpore proizvođaču, čime bi jedan cilj moglo biti preusmjeravanje proizvodnje banana i prodaje na različite norme proizvodnje i kakvoće, kao što su organski proizvodi ili lokalne sorte. Banane se također mogu prodavati kao poseban lokalni proizvod u okviru postojećeg turizma na tim područjima, na taj način stvarajući vezu između potrošača i lokalnih banana kao proizvoda kojeg je moguće identificirati.

(11)

Radi dosljednosti, prikladno je da se postojeći program potpore za nadoknadu za banane ukine i da se banane uključe u plan jedinstvenog plaćanja. U tu svrhu potrebno je uključiti potporu za nadoknadu za banane na popis neposrednih plaćanja vezano za plan jedinstvenog plaćanja iz Uredbe (EZ) br. 1782/2003. Također treba predvidjeti odredbu da države članice utvrde referentne iznose i hektare koji ispunjavaju uvjete u skladu s planom jedinstvenog plaćanja na temelju reprezentativnog razdoblja primjerenog tržištu banana i s odgovarajućim ciljem i nediskriminirajućim kriterijima. Površine zasađene bananama koje se tretiraju kao stalne kulture ne bi se trebale isključiti. Nacionalne gornje granice trebaju se primjereno izmijeniti. Također je potrebno omogućiti da Komisija donese detaljna pravila i sve potrebne prijelazne mjere.

(12)

Glava II. Uredbe (EEZ) br. 404/93 predviđa organizacije proizvođača i mehanizme poslovnog udruživanja. Što se tiče organizacija proizvođača, ciljevi su postojećeg režima stvoriti takve organizacije u koje se može učlaniti što je moguće više proizvođača te ograničiti plaćanje potpore za nadoknadu proizvođačima koji su članovi priznatih organizacija proizvođača.

(13)

Prvi je cilj režima ostvaren, budući da su proizvođači Zajednice sada u velikoj većini članovi organizacija proizvođača. Drugi cilj je zastario, budući da se program potpore za naknade treba ukinuti. Stoga više nije potrebno zadržati pravila o organizacijama proizvođača na razini Zajednice, na taj način ostavljajući državama članicama slobodu da donesu takva pravila, ako je potrebno, namijenjena posebnim prilikama na njihovim državnim područjima.

(14)

Stoga je potrebno ukinuti program koji predviđa pomoć za poticanje osnivanja i upravnog djelovanja organizacija proizvođača. Međutim, u interesu pravne sigurnosti i zaštite pravnih očekivanja, treba predvidjeti odredbu za nastavak isplate takve pomoći organizacijama proizvođača koje su nedavno priznate i koje već primaju takvu pomoć.

(15)

Odredbe Uredbe (EEZ) br. 404/93 koje omogućavaju priznavanje i djelovanje skupina koje obuhvaćaju jednu ili više ekonomskih djelatnosti vezanih za proizvodnju, prodaju ili preradu banana nisu pronašle nikakvu primjenu u praksi. Stoga ih je potrebno izbrisati.

(16)

S obzirom na promjene u režimu banana, više nije potrebno imati zaseban Upravni odbor za banane. Umjesto njega treba se koristiti, prema potrebi, Upravni odbor za svježe voće i povrće, osnovan Uredbom Vijeća (EZ) br. 2200/96 od 28. listopada 1996. o zajedničkom uređenju tržišta voća i povrća (4).

(17)

Određeni je broj odredaba sadržanih u Uredbi (EEZ) br. 404/93 zastario i stoga se, radi jasnoće, trebaju ukinuti.

(18)

Uredbe (EEZ) br. 404/93, (EZ) br. 1782/2003 i (EZ) br. 247/2006 treba na odgovarajući način izmijeniti.

(19)

Trebalo bi predvidjeti odredbu da Komisija usvoji detaljna pravila potrebna za provedbu izmjena predviđenih u ovoj Uredbi i prijelazne mjere potrebne za olakšanje prelaska s postojećih rješenja na ona utvrđena ovom Uredbom.

(20)

Akt o pristupanju Bugarske i Rumunjske (dalje u tekstu: Akt o pristupanju iz 2005.), ova Uredba i Uredba (EZ) br. 2011/2006 (5) (šećer i sjeme) izmjenjuju Uredbu (EZ) br. 1782/2003 i te izmjene trebaju stupiti na snagu istog dana. U interesu pravne sigurnosti, treba utvrditi redoslijed po kojemu se ove izmjene trebaju primijeniti.

(21)

Kako bi se izbjeglo nepotrebno produljenje sadašnjeg programa potpore za banane i u interesu jednostavnog i učinkovitog upravljanja, izmjene predviđene u ovoj Uredbi treba primijeniti što je prije moguće, posebno od tržišne godine 2007. za banane,

DONIJELO JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Izmjene Uredbe (EEZ) br. 404/93

Uredba (EEZ) br. 404/93 mijenja se kako slijedi:

1.

Glave II. i III., članci od 16. do 20., članak 21. stavak 2., članak 25. i članci od 30. do 32. brišu se.

2.

U članku 27., stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1.   Komisiji pomaže Upravljački odbor za svježe voće i povrće iz članka 46. stavka 1. Uredbe (EZ) br. 2200/96.

Upućivanja na Upravljački odbor za banane tumače se kao upućivanja na Odbor iz prvog podstavka.”

3.

Članak 29. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 29.

Države članice Komisiji dostavljaju informacije potrebne za provedbu ove Uredbe.”

4.

Umeće se sljedeći članak:

„Članak 29.a

Detaljna pravila za primjenu ove Uredbe usvajaju se u skladu s postupkom iz članka 27. stavka 2.”

Članak 2.

Izmjene Uredbe (EZ) br. 1782/2003

Uredba (EZ) br. 1782/2003 kako je izmijenjena Aktom o pristupanju iz 2005. i Uredbom (EZ) br. 2011/2006 (šećer i sjeme) mijenja se kako slijedi:

1.

U članku 33. stavku 1. točka (a) zamjenjuje se sljedećim:

„(a)

njima se odobrava isplata u referentnom razdoblju iz članka 38. u skladu s barem jednim programom potpore iz Priloga VI. ili, u slučaju maslinovog ulja, u tržišnim godinama iz drugog podstavka članka 37. stavka 1. ili, u slučaju šećerne repe, šećerne trske i cikorije, ako su iskoristili tržišnu potporu u reprezentativnom razdoblju iz točke K Priloga VII. ili, u slučaju banana, ako su iskoristili nadoknadu za gubitak dohotka u reprezentativnom razdoblju iz točke L Priloga VII.”;

2.

U članku 37. stavku 1. dodaje se sljedeći podstavak:

„Za banane se referentni iznos izračunava i prilagođava u skladu s točkom L Priloga VII.”;

3.

U članku 40., stavak 2. se zamjenjuje sljedećim:

„2.   Ako je cijelo referentno razdoblje bilo pod utjecajem više sile ili izvanrednih okolnosti, država članica izračunava referentni iznos na temelju razdoblja od 1997. do 1999. ili, u slučaju šećerne repe, šećerne trske i cikorije, na temelju najbliže tržišne godine koja prethodi reprezentativnom razdoblju odabranom u skladu s točkom K Priloga VII. ili, ako se radi o bananama na temelju najbliže tržišne godine koja prethodi reprezentativnom razdoblju odabranom u skladu s točkom L Priloga VII. U ovom slučaju, stavak 1. primjenjuje se mutatis mutandis.”;

4.

U članku 43. stavku 2., točka (a) zamjenjuje se sljedećim:

„(a)

u slučaju krumpirovog škroba, osušene krme, sjemena, nasada maslina i potpore za duhan navedenima u Prilogu VII., broj hektara za čiju je proizvodnju u referentnom razdoblju potpora odobrena, kako je izračunano u točkama B, D, F, H, i I Priloga VII., u slučaju šećerne repe, šećerne trske i cikorije, broj hektara izračunan u skladu s točkom 4. točke K ovog Priloga i u slučaju banana, broj hektara izračunan u skladu s točkom L ovog Priloga;”;

5.

U članku 44. stavku 2. drugom podstavku, riječi „ili zasađeno bananama,” umeće se nakon riječi „ili je pod privremenom obvezom stanja mirovanja,”;

6.

U članku 51. točki (a), riječi „ili banane” dodaju se nakon riječi „hmelj” na kraju;

7.

U članku 145. sljedeća se točka umeće nakon točke (d)b:

„(d)c

detaljna pravila koja se odnose na uključenje potpore za banane u plan jedinstvenog plaćanja”;

8.

Članak 155. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 155.

Druga prijelazna pravila

Daljnje mjere potrebne za olakšanje prijelaza s rješenja predviđenih u uredbama navedenim u člancima 152. i 153., u Uredbi (EZ) br. 1260/2001 i u Uredbi Vijeća (EEZ) br. 404/93 (6) na rješenja utvrđena ovom Uredbom, posebno ona koja se odnose na primjenu članaka 4. i 5. i Prilog Uredbi (EZ) br. 1259/1999 i članak 6. Uredbe (EZ) br. 1251/1999 i s odredbi vezanih uz planove poboljšanja predviđene u Uredbi (EEZ) br. 1035/72 na odredbe iz članaka od 83. do 87. ove Uredbe, mogu se donijeti u skladu s postupkom iz članka 144. stavka 2 ove Uredbe. Uredbe i članci iz članaka 152. i 153. nastavljaju se primjenjivati u svrhu utvrđivanja referentnih iznosa iz Priloga VII.

9.

Prilozi se izmjenjuju u skladu s Prilogom ovoj Uredbi.

Članak 3.

Izmjene Uredbe (EZ) br. 247/2006

Uredba (EZ) br. 247/2006 mijenja se kako slijedi:

1.

Članak 23. mijenja se kako slijedi:

(a)

stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1.   Mjere predviđene ovom Uredbom, osim članka 16. predstavljaju intervenciju namijenjenu stabiliziranju poljoprivrednih tržišta u smislu članka 2. stavka 2. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1258/1999 od 17. svibnja 1999. o financiranju zajedničke poljoprivredne politike (7) za razdoblje do 31. prosinca 2006. S učinkom od 1. siječnja 2007., iste mjere predstavljaju intervenciju za reguliranje poljoprivrednih tržišta u smislu članka 3. stavka 1. točke (b), ili neposredna plaćanja poljoprivrednicima u skladu s člankom 3. stavkom 1. točkom (c) Uredbe (EZ) br. 1290/2005 od 21. lipnja 2005. o financiranju zajedničke poljoprivredne politike (8).

(b)

stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2.   Zajednica financira mjere predviđene u glavama II. i III. ove Uredbe do najvišeg godišnjeg iznosa kako slijedi:

(milijun EUR)

 

Financijska godina 2007.

Financijska godina 2008.

Financijska godina 2009.

Financijska godina 2010. i dalje

Francuski prekomorski departmani

126,6

262,6

269,4

273

Azori i Madeira

77,9

86,6

86,7

86,8

Kanarski otoci

127,3

268,4

268,4

268,4”

(c)

stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:

„4.   Godišnji iznosi iz stavaka 2. i 3. uključuju svaki trošak u skladu s Uredbama iz članka 29.”;

2.

Umeće se sljedeći članak:

„Članak 24.a

1.   Do 15. ožujka 2007. države članice podnose Komisiji nacrt izmjena njihovog cjelokupnog programa koji odražava promjene uvedene Uredbom (EZ) br. 2013/2006 (9).

2.   Komisija ocjenjuje predložene izmjene i odlučuje o njihovom odobrenju najkasnije u roku od četiri mjeseca od njihovog podnošenja u skladu s postupkom iz članka 26. stavka 2.

3.   Iznimno od članka 24. stavka 3. izmjene primjenjuju se od 1. siječnja 2007.

3.

U članku 28. stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3.   Najkasnije do 31. prosinca 2009. i nakon toga svakih pet godina Komisija podnosi Europskom parlamentu i Vijeću opće izvješće iz kojega je vidljiv učinak mjera poduzetih u skladu s ovom Uredbom, uključujući mjere u sektoru banana, zajedno s odgovarajućim prijedlozima, ako je potrebno.”;

4.

U članku 30. dodaje se sljedeći stavak:

„U skladu s istim postupkom, Komisija također može donijeti mjere kako bi se olakšao prijelaz s rješenja predviđenih u Uredbi Vijeća (EEZ) br. 404/93 (10) na ona utvrđena ovom Uredbom.

Članak 4.

Prijelazne mjere

1.   Neovisno o članku 1. točki 1. ove Uredbe:

Države članice nastavljaju primjenjivati članke 5. i 6. te članak 25. stavak 2. Uredbe (EEZ) br. 404/93 na organizacije proizvođača koje su priznale najkasnije do 31. prosinca 2006. i kojima je potpora već isplaćena u skladu s člankom 6. stavkom 2. ove Uredbe prije tog datuma, i

članak 12. ove Uredbe nastavlja se primjenjivati u odnosu na program kompenzacijske potpore za 2006.

2.   Detaljna pravila potrebna za provedbu stavka 1. usvajaju se u skladu s postupcima iz članka 27. stavka 2. Uredbe (EEZ) br. 404/93.

Članak 5.

Stupanje na snagu

Ova Uredba stupa na snagu 1. siječnja 2007.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 19. prosinca 2006.

Za Vijeće

Predsjednik

J. KORKEAOJA


(1)  SL L 47, 25.2.1993., str. 1. Uredba kako je zadnje izmijenjena Aktom o pristupanju iz 2003.

(2)  SL L 42, 14.2.2006., str. 1. Uredba kako je izmijenjena Uredbom (EZ) br. 318/2006 (SL L 58, 28.2.2006., str. 1.).

(3)  SL L 270, 21.10.2003., str. 1. Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 1405/2006 (SL L 265, 26.9.2006., str. 1.).

(4)  SL L 297, 21.11.1996., str. 1. Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom Komisije (EZ) br. 686/2004 (SL L 106, 15.4.2004., str. 12.).

(5)  SL L 384, 29.12.2006., str. 1.

(6)  SL L 47, 25.2.1993., str. 1.”

(7)  SL L 160, 26.6.1999., str. 103. Uredba stavljena izvan snage Uredbom (EZ) br. 1290/2005 (SL L 209, 11.8.2005., str. 1.).

(8)  SL L 209, 11.8.2005., str. 1. Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 320/2006.”;

(9)  SL L 384, 29.12.2006., str 1.”

(10)  SL L 47, 25.2.1993., str. 1. Uredba kako je zadnje izmijenjena Aktom o pristupanju iz 2003.”


PRILOG

Prilozi Uredbi (EZ) br. 1782/2003 ovime se izmjenjuju kako slijedi:

1.

U Prilogu I. briše se red koji se odnosi na banane;

2.

Prilogu VI. dodaje se sljedeći red:

„Banane

Članak 12. Uredbe (EEZ) br. 404/93

Naknada za gubitak dohotka”;

3.

Prilogu VII. dodaje se sljedeća točka:

„L.   Banane

Države članice određuju iznos koji se uključuje u referentni iznos za svakog pojedinog poljoprivrednika na temelju objektivnih i nediskriminirajućih kriterija kao što su:

(a)

količina banana koju je na tržišne stavio dotični poljoprivrednik za koju je isplaćena naknada za gubitak dohotka u skladu s člankom 12. Uredbe (EEZ) br. 404/93 tijekom odgovarajućeg razdoblja između tržišnih godina 2000. i 2005.;

(b)

područja na kojima su proizvedene banane iz točke (a); i

(c)

iznos naknade za gubitak dohotka, plaćene poljoprivredniku tijekom razdoblja iz točke (a).

Države članice izračunavaju odgovarajuće hektare iz članka 43. stavka 2. ove Uredbe na temelju objektivnih i nediskriminirajućih kriterija, kao što su područja iz točke (b).”

4.

Prilog VIII. zamjenjuje se sljedećim:

„PRILOG VIII.

Nacionalni plafoni iz članka 41.

(EUR ‚000)

Država članica

2005.

2006.

2007.

2008.

2009.

2010. i naredne godine

Belgija

411 053

580 376

593 395

606 935

614 179

611 805

Danska

943 369

1 015 479

1 021 296

1 027 278

1 030 478

1 030 478

Njemačka

5 148 003

5 647 175

5 695 607

5 744 240

5 770 254

5 774 254

Grčka

838 289

2 143 603

2 171 217

2 175 731

2 178 146

1 988 815

Španjolska

3 266 092

4 635 365

4 649 913

4 664 087

4 671 669

4 673 546

Francuska

7 199 000

8 236 045

8 282 938

8 330 205

8 355 488

8 363 488

Irska

1 260 142

1 335 311

1 337 919

1 340 752

1 342 268

1 340 521

Italija

2 539 000

3 791 893

3 813 520

3 835 663

3 847 508

3 869 053

Luksemburg

33 414

36 602

37 051

37 051

37 051

37 051

Nizozemska

386 586

428 329

833 858

846 389

853 090

853 090

Austrija

613 000

633 577

737 093

742 610

745 561

744 955

Portugal

452 000

504 287

571 377

572 368

572 898

572 594

Finska

467 000

561 956

563 613

565 690

566 801

565 520

Švedska

637 388

670 917

755 045

760 281

763 082

763 082

Ujedinjena Kraljevina

3 697 528

3 944 745

3 960 986

3 977 175

3 985 834

3 975 849”

5.

U Prilogu VIII.a, koji se odnosi na Cipar zamjenjuje se sljedećim:

„Kalendarska godina

 

 

Cipar

 

 

 

 

 

 

 

2005.

 

 

8 900

 

 

 

 

 

 

 

2006.

 

 

12 500

 

 

 

 

 

 

 

2007.

 

 

17 660

 

 

 

 

 

 

 

2008.

 

 

22 100

 

 

 

 

 

 

 

2009.

 

 

26 540

 

 

 

 

 

 

 

2010.

 

 

30 980

 

 

 

 

 

 

 

2011.

 

 

35 420

 

 

 

 

 

 

 

2012.

 

 

39 860

 

 

 

 

 

 

 

2013.

 

 

44 300

 

 

 

 

 

 

 

2014.

 

 

44 300

 

 

 

 

 

 

 

2015.

 

 

44 300

 

 

 

 

 

 

 

2016. i sljedeće godine

 

 

44 300”

 

 

 

 

 

 

 


03/Sv. 025

HR

Službeni list Europske unije

188


32007R0088


L 021/16

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

12.12.2006.


UREDBA KOMISIJE (EZ) br. 88/2007

od 12. prosinca 2006.

o utvrđivanju posebnih detaljnih pravila za primjenu sustava izvoznih subvencija na žitarice koje se izvoze u obliku tjestenina obuhvaćenih oznakama KN 1902 11 00 i 1902 19

(Kodificirana verzija)

KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 3448/93 od 6. prosinca 1993. o uspostavljanju trgovinskog režima koji se primjenjuje na određene robe koje nastaju preradom poljoprivrednih proizvoda (1), a posebno njezin članak 8. stavak 3. i članak 20.,

budući da:

(1)

Uredba Komisije (EEZ) br. 2723/87 od 10. rujna 1987. o utvrđivanju posebnih detaljnih pravila za primjenu sustava izvoznih subvencija na žitarice koje se izvoze kao tjestenina, uvrštene pod tarifnim podbrojevima 1902 11 00 i 1902 19 Kombinirane nomenklature (2) nekoliko je puta znatno izmijenjena (3). Navedenu je Uredbu radi jasnoće i racionalnosti potrebno kodificirati.

(2)

Člankom 19. stavkom 2. Uredbe Komisije (EZ) br. 1043/2005 od 30. lipnja 2005. o provedbi Uredbe Vijeća (EZ) br. 3448/93 u vezi sa sustavom odobravanja izvoznih subvencija za određene poljoprivredne proizvode koji se izvoze u obliku robe koja nije obuhvaćena Prilogom I. Ugovoru te kriterijima za utvrđivanje iznosa takvih naknada (4), predviđeno je da se subvencije za robu obuhvaćenu oznakama KN 1902 11 00 i 1902 19 mogu razlikovati po njihovom odredištu.

(3)

Rješenjem u obliku razmjene pisama između Europske ekonomske zajednice i Sjedinjenih Američkih Država o izvozu tjestenina iz Zajednice u Sjedinjene Američke Države koja je odobrena Odlukom Vijeća 87/482/EEZ (5) predviđeno je takvo razlikovanje, koje stupa na snagu 1. listopada 1987. u slučaju izvoza navedene robe u Sjedinjene Američke Države.

(4)

Člankom 18. Uredbe Komisije (EZ) br. 800/1999 od 15. travnja 1999. o utvrđivanju zajedničkih detaljnih pravila za primjenu sustava izvoznih subvencija za poljoprivredne proizvode (6) predviđeno je da se dio subvencije koja se plaća nakon što proizvod napusti carinsko područje Zajednice izračunava na temelju najniže stope subvencije. U skladu s navedenom odredbom, može se ograničiti izvoz tjestenina obuhvaćenih oznakama KN 1902 11 00 i 1902 19 na odredišta izvan Sjedinjenih Američkih Država. Stoga je potrebno predvidjeti izuzeće od tog pravila.

(5)

Slijedom toga, važno je utvrditi detaljna pravila za primjenu sustava subvencija kojima će se spriječiti nepotrebno opterećivanje upravnim kontrolnim formalnostima. U tom je smislu potrebno predvidjeti izuzeće od nekih detaljnih pravila utvrđenih u Uredbi (EZ) br. 800/1999.

(6)

Nakon donošenja odluka u skladu sa zajedničkom trgovinskom politikom potrebno je propisati da se tjesteninama koje su obuhvaćene oznakama KN 1902 11 00 i 1902 19 i koje se izvoze u Sjedinjene Države prilaže potvrda kojom se izjavljuje da se tjestenine izvoze nakon postupka unutarnje proizvodnje ili potvrda kojom se izjavljuje da tjestenine ispunjavaju uvjete za stopu subvencije primjenjivu, u slučaju izvoza u Sjedinjene Američke Države, na osnovne proizvode od žitarica koji se koriste u njihovoj proizvodnji. Navedene tjestenine mogu biti proizvedene od osnovnih proizvoda od žitarica od kojih su neki bili u postupcima unutarnje proizvodnje, a neki su bili u situacijama opisanim u članku 23. stavku 2. Ugovora. U skladu s time, potrebno je predvidjeti da se svakoj količini tjestenina koja se izvozi u Sjedinjene Američke Države može priložiti samo jedna od navedenih potvrda.

(7)

Nadležna tijela moraju, kako bi se moglo pravilno upravljati sustavom, obavješćivati Komisiju o potrebnim statistikama.

(8)

Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Upravljačkog odbora o horizontalnim pitanjima u vezi s trgovanjem prerađenim poljoprivrednim proizvodima koji nisu navedeni u Prilogu I. Ugovoru,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

1.   Ako se roba obuhvaćena oznakama KN 1902 11 00 i 1902 19 izvozi na odredišta izvan Sjedinjenih Američkih Država, posebna subvencija utvrđena za izvoz žitarica u obliku robe koja je obuhvaćena oznakama KN 1902 11 00 i 1902 19 u Sjedinjene Američke Države ne uzimaju se u razmatranje prilikom određivanja najniže stope subvencije u smislu prvog podstavka članka 18. stavka 2. Uredbe (EZ) br. 800/1999.

2.   Ako se proizvodi od žitarica obuhvaćeni jednom od situacija iz članka 23. stavka 2. Ugovora koriste za proizvodnju robe koja je obuhvaćena oznakama KN 1902 11 00 i 1902 19 i koja sadrži određene količine žitarica uključene u postupke unutarnje proizvodnje, izvozom takve robe u Sjedinjene Američke Države ne dodjeljuje se pravo na izvozne subvencije za navedeni proizvod.

Članak 2.

1.   Nadležno tijelo države članice u kojoj carina prihvaća izvoznu deklaraciju izdaje za izvoz robe obuhvaćene oznakama KN 1902 11 00 i 1902 19 u Sjedinjene Američke Države, na zahtjev dotičnih stranaka, „Potvrdu o izvozu tjestenine u SAD”, dalje u tekstu navedene kao „potvrda P 2”.

2.   Potvrda P 2, koja se sastoji od izvornika i tri preslike, izrađuje se u skladu s primjerkom iz Priloga I. i mora ispunjavati tehničke uvjete utvrđene u Prilogu II.

Članak 3.

1.   Potvrda P 2 i njezine preslike izdaje agencija izdavateljica koju imenuje svaka država članica. Svaka se izdana potvrda identificira na temelju serijskog broja koji joj je dodijelila agencija izdavateljica. Preslike imaju isti serijski broj kao i izvornik.

2.   Agencija izdavateljica zadržava presliku br. 3 i dostavlja izvornik i preostale dvije preslike, koje u polju 9 imaju pečat agencije, kako je prikazano u primjerku iz Priloga I., izvozniku koji ih daje na uvid carinskoj ispostavi Zajednice u trenutku prihvaćanja izjave o izvozu u Sjedinjene Američke Države.

Članak 4.

1.   Za potrebe ove Uredbe, dokument iz članka 5. stavka 4. Uredbe (EZ) br. 800/1999 mora, uz informacije predviđene u navedenom članku 5. stavku 4, sadržavati serijski broj i datum izdavanja potvrde P 2.

2.   Nadležno tijelo u odgovarajućem dijelu polja 10 izvornika i preslike potvrde P 2 navodi ispunjava li roba uvjete za subvenciju. Carinska ispostava iz članka 3. stavka 2. provjerava je li dokument pravilno ispunjen i stavlja svoj pečat u polje 10 izvornika i preslike potvrde P 2.

3.   U slučaju iz članka 1. stavka 2. carinska ispostava iz članka 3. stavka 2. ne smije svojim pečatom ovjeriti potvrdu P 2.

4.   Carinska ispostava dostavlja potvrdu P 2 i presliku br. 1 zainteresiranoj strani. Presliku br. 2 potvrde zadržava carinska ispostava.

Članak 5.

Prilikom izvoza u Sjedinjene Američke Države agencija za plaćanje isplaćuje subvenciju ako su ispunjeni opći uvjeti utvrđeni u pravilima Zajednice i ako su, uz navedeno, na uvid predočeni pravilno ispunjeni dokument iz članka 4. stavka 1. te izvornik potvrde P 2, koji je svojim pečatom ovjerila carinska ispostava iz članka 3. stavka 2.

Članak 6.

Najkasnije na kraju svakog mjeseca nadležna tijela država članica dostavljaju Komisiji priopćenje o statistikama u vezi s količinama tjestenina prema oznakama KN, pri čemu posebno navode količine koje ispunjavaju uvjete za izvozne subvencije i količine koje ne ispunjavaju uvjete za izvozne subvencije, a za koje su potvrde tijekom prethodnog mjeseca svojim pečatom ovjerile carinske ispostave koje su prihvatile izvozne deklaracije, na sljedeću adresu:

European Commission

Directorate-General Enterprise and Industry,

Non-Annex I products,

B-1049 Bruxelles/Brussel.

Članak 7.

Uredba (EEZ) br. 2723/87 stavlja se izvan snage.

Upućivanje na Uredbu stavljenu izvan snage tumači se kao upućivanje na ovu Uredbu i čita se u skladu s korelacijskom tablicom iz Priloga IV.

Članak 8.

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 12. prosinca 2006.

Za Komisiju

Günter VERHEUGEN

Potpredsjednik


(1)  SL L 318, 20.12.1993., str. 18. Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 2580/2000 (SL L 298, 25.11.2000., str. 5.).

(2)  SL L 261, 11.9.1987., str. 11. Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 1713/2006 (SL L 321, 21.11.2006., str. 11.).

(3)  Vidjeti Prilog III.

(4)  SL L 172, 5.7.2005., str. 24. Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 1792/2006 (SL L 362, 20.12.2006., str. 1.).

(5)  SL L 275, 29.9.1987., str. 36.

(6)  SL L 102, 17.4.1999., str. 11. Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 1913/2006 (SL L 365, 21.12.2006., str. 52.).


PRILOG I.

Obrazac potvrde iz članka 2. stavka 2.

Image

Image

Image

Image


PRILOG II.

Odredbe koje se odnose na potvrde iz članka 2. stavka 2.

1.

Obrazac na kojem se sastavlja „Potvrda o izvozu tjestenine u SAD” tiska se na bijelom papiru bez dodatnih premaza koji je namijenjen pisanju i koji je mase između 40 i 65 grama po kvadratnom metru. Može biti otisnut i na samokopirajućem papiru s istim svojstvima.

2.

Mjere obrasca su 210 × 297 mm (A4).

3.

Države članice tiskaju obrasce ili osiguravaju njihovo tiskanje.

4.

Države članice mogu zatražiti da se, osim na engleskom, potvrda koja se koristi na njihovom području izradi i na jednom od njihovih službenih jezika.

5.

Izvornik i preslike popunjavaju se pisaćim strojem ili rukopisom; ako se popunjavaju rukopisom, mora se koristiti tinta i velika tiskana slova.


PRILOG III.

Uredba stavljena izvan snage s njezinim uzastopnim izmjenama

Uredba Komisije (EEZ) br. 2723/87

(SL L 261, 11.9.1987., str. 11.)

 

Uredba Komisije (EEZ) br. 3859/87

(SL L 363, 23.12.1987., str. 28.)

 

Uredba Komisije (EZ) br. 1054/95

(SL L 107, 12.5.1995., str. 5.)

 

Uredba Komisije (EZ) br. 1713/2006

(SL L 321, 21.11.2006., str. 11.)

Samo članak 4.


PRILOG IV.

KORELACIJSKA TABLICA

Uredba (EEZ) br. 2723/87

Ova Uredba

Članak 1. stavak 1., uvodna rečenica

Članak 1. stavak 1.

Članak 1. stavak 1., prva alineja

Članak 1. stavak 1.

Članak 1. stavak 2.

Članak 1. stavak 2.

Članci 2. do 6.

Članci 2. do 6.

Članak 7.

Članak 7. prvi stavak

Članak 8.

Članak 7. drugi stavak

Prilog I.

Prilog I.

Prilog II.

Prilog II.

Prilog III.

Prilog IV.


03/Sv. 025

HR

Službeni list Europske unije

197


32007R0341


L 090/12

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

29.03.2007.


UREDBA KOMISIJE (EZ) br. 341/2007

od 29. ožujka 2007.

o otvaranju i predviđanju upravljanja carinskim kvotama te uvođenju sustava uvoznih dozvola i potvrda o podrijetlu za češnjak i druge poljoprivredne proizvode uvezene iz trećih zemalja

KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 2200/96 od 28. listopada 1996. o zajedničkoj organizaciji tržišta voća i povrća (1), a posebno njezine članke 31. stavak 2. i 34. stavak 1.,

budući da:

(1)

Od 1. srpnja 2001. uobičajena carinska pristojba za uvoz češnjaka obuhvaćenog oznakom KN 0703 20 00 sastojala se od carinske pristojbe ad valorem od 9,6 % i određenog neto iznosa od 1 200 EUR po toni. Međutim, kvota od 38 370 tona bez posebnih carina otvorena je sporazumom u obliku razmjene pisama između Europske zajednice i Republike Argentine u skladu s člankom XXVIII. Općeg sporazuma o carinama i trgovini (GATT) o promjeni povlastica za češnjak kako je predviđeno u Dodatku CXL priloženom GATT-u (2), koji je odobren Odlukom Vijeća 2001/404/EZ (3).

(2)

Sporazum u obliku razmjene pisama između Europske zajednice i Narodne Republike Kine u skladu s člankom XXIV:6 i člankom XXVIII. Općeg sporazuma o carinama i trgovini (GATT) iz 1994. o promjeni povlastica u dodacima za Češku Republiku, Republiku Estoniju, Republiku Cipar, Republiku Latviju, Republiku Litvu, Republiku Mađarsku, Republiku Maltu, Republiku Poljsku, Republiku Sloveniju i Republiku Slovačku tijekom njihova pristupanja Europskoj uniji (4) koji je odobren Odlukom Vijeća 2006/398/EZ (5), za Kinu predviđa povećanje carinske kvote za češnjak za 20 500 tona.

(3)

Uvjeti za upravljanje tim kvotama (dalje u tekstu: „kvota GATT-a”) navedeni su u Uredbi Komisije (EZ) br. 1870/2005 od 16. studenoga 2005. o otvaranju i predviđanju upravljanja carinskim kvotama i uvođenju sustava uvoznih dozvola i potvrdi o podrijetlu za češnjak uvezen iz trećih zemalja (6). Radi jasnoće, tu Uredbu treba staviti izvan snage i zamijeniti novom uredbom od 1. travnja 2007. Međutim, Uredba (EZ) br. 1870/2005 treba se nastaviti primjenjivati na uvozne dozvole izdane u skladu s tom Uredbom za razdoblje uvozne carinske kvote koje istječe 31. svibnja 2007.

(4)

Češnjak se smije uvoziti i izvan okvira kvote GATT-a po uobičajenoj carini ili pod povlaštenim uvjetima u skladu sa sporazumima sklopljenima između Zajednice i određenih trećih zemalja.

(5)

Češnjak je važan proizvod sektora voća i povrća Zajednice, s godišnjom proizvodnjom od oko 250 000 tona u Zajednici. Godišnji uvoz iz trećih zemalja također je značajan i kreće se od 60 000 do 80 000 tona. Dvije glavne treće zemlje dobavljači su Kina (30 000 do 40 000 tona godišnje) i Argentina (oko 15 000 tona godišnje).

(6)

Uredba Komisije (EZ) br. 1301/2006 od 31. kolovoza 2006. o utvrđivanju zajedničkih pravila za upravljanje uvoznim carinskim kvotama za poljoprivredne proizvode koje podliježu sustavu uvoznih dozvola (7) odnosi se na uvozne dozvole za razdoblja uvoznih carinskih kvota, koja počinju od 1. siječnja 2007. Uredba (EZ) br. 1301/2006 posebno utvrđuje podrobne odredbe o zahtjevima za uvozne dozvole, statusu podnositelja zahtjeva i izdavanju dozvola. Ta Uredba ograničava razdoblje valjanosti dozvola na posljednji dan razdoblja uvozne carinske kvote. Odredbe Uredbe (EZ) br. 1301/2006 trebaju se primjenjivati na uvozne carinske kvote u skladu s tom Uredbom, ne dovodeći u pitanje dodatne uvjete i odstupanja vezana uz podnositelje zahtjeva i obavijesti Komisiji utvrđene u toj Uredbi.

(7)

Budući da postoji posebna carina na nepovlaštene uvoze izvan okvira kvote GATT-a, upravljanje kvotom GATT-a zahtijeva uvođenje sustava uvoznih dozvola. Takav sustav treba omogućavati detaljan nadzor svih uvoza češnjaka. Detaljna pravila za taj sustav trebaju dopunjavati ona utvrđena u Uredbi Komisije (EZ) br. 1291/2000 od 9. lipnja 2000. o utvrđivanju zajedničkih detaljnih pravila za primjenu sustava uvoznih i izvoznih dozvola i potvrda o utvrđivanju unaprijed za poljoprivredne proizvode (8) ili, prema potrebi, od njih odstupati.

(8)

Radi što pažljivijeg nadzora svih uvoza, naročito nakon nedavnih incidenata koji su uključivali prijevaru kroz netočan opis podrijetla, svi uvozi češnjaka i drugih proizvoda koji se mogu upotrijebiti za netočan opis češnjaka trebaju biti uvjetovani izdavanjem uvozne dozvole. Treba uvesti dvije kategorije uvoznih dozvola, jednu za uvoz u okviru kvote GATT-a, drugu za sve ostale uvoze.

(9)

U interesu postojećih uvoznika, koji obično uvoze znatne količine češnjaka, kao i u interesu novih uvoznika, koji se pridružuju tržištu, a koji bi također trebali imati pravednu mogućnost da se prijave za uvozne dozvole za količinu češnjaka u okviru carinskih kvota, treba razlučivati između tradicionalnih uvoznika i novih uvoznika. Treba navesti jasnu definiciju tih dviju kategorija uvoznika i utvrditi kriterije vezane uz status podnositelja zahtjeva i uporabu dodijeljenih uvoznih dozvola.

(10)

Količine koje se dodjeljuju tim kategorijama uvoznika treba utvrditi na temelju količina koje su stvarno uvezene, a ne na temelju izdanih uvoznih dozvola.

(11)

Treba utvrditi posebna pravila kako bi uvoznici iz Bugarske, Češke, Estonije, Cipra, Latvije, Litve, Mađarske, Malte, Poljske, Rumunjske, Slovenije i Slovačke imali koristi od uvoznih kvota. Ta pravila treba zamijeniti redovnim pravilima čim ih ti uvoznici budu mogli poštovati.

(12)

Radi uzimanja u obzir različitih trgovinskih uzoraka u Bugarskoj, Češkoj, Estoniji, Cipru, Latviji, Litvi, Mađarskoj, Malti, Poljskoj, Rumunjskoj, Sloveniji i Slovačkoj, nadležnim tijelima tih zemalja treba omogućiti da odaberu između dviju metoda za utvrđivanje referentne količine svojih tradicionalnih uvoznika.

(13)

Zahtjevi za uvoznim dozvolama za uvoz češnjaka iz trećih zemalja koje podnesu uvoznici iz obje kategorije trebaju podlijegati određenim ograničenjima. Takva su ograničenja potrebna da se omogući ne samo zaštita natjecanja između uvoznika nego i da uvoznici uistinu uključeni u trgovinsku djelatnost na tržištu voća i povrća dobiju mogućnost zaštite svojih legitimnih trgovinskih položaja vis-à-vis drugih uvoznika te da ni jedan pojedinačni uvoznik ne može kontrolirati tržište.

(14)

Treba uspostaviti strožu kontrolu ispravne upotrebe uvoznih dozvola radi zaštite natjecanja između pravih uvoznika i radi sprečavanja spekulacija pri dodjeli uvoznih dozvola za češnjak u okviru kvote GATT-a, kao i svake zlouporabe sustava koji bi se provodio suprotno legitimnim tržišnim položajima novih i tradicionalnih uvoznika. Zbog toga treba zabraniti prijenos uvoznih dozvola te uvesti kaznu za slučaj podnošenja višestrukih zahtjeva.

(15)

Potrebne su i mjere kojima će se smanjiti na najmanju mjeru spekulativni zahtjevi za uvoznim dozvolama koji bi mogli rezultirati nepotpunim korištenjem carinskih kvota. Zbog prirode i vrijednosti proizvoda, treba položiti jamstvo za svaku tonu češnjaka za koju se podnese zahtjev za izdavanje uvozne dozvole. Jamstvo treba biti izdano na iznos koji je dovoljno velik da obeshrabri spekulativne zahtjeve, no ne toliko velik da obeshrabri uvoznike koji se uistinu bave trgovinskom djelatnošću s češnjakom. Najprikladnija objektivna razina za osiguranje je 5 % od prosječne dodatne carine koja se primjenjuje na uvoze češnjaka oznake KN 0703 20 00.

(16)

Radi bolje kontrole i sprečavanja rizika od poremećaja u trgovini zbog netočne dokumentacije, treba održati postojeći sustav potvrdi o podrijetlu za češnjak uvezen iz određenih trećih zemalja i zahtjev da se takav češnjak preveze izravno iz treće zemlje podrijetla u Zajednicu, a popis zemalja treba proširiti na temelju dodatnih podataka. Takve potvrde o podrijetlu trebaju izdati nadležna nacionalna tijela u skladu s člancima od 55. do 62. Uredbe Komisije (EEZ) br. 2454/93 od 2. srpnja 1993. o utvrđivanju odredaba za provedbu Uredbe Vijeća (EEZ) br. 2913/92 o Carinskom zakoniku Zajednice (9).

(17)

Osim onih predviđenih u Uredbi (EZ) br. 1301/2006, treba odrediti obvezno obavješćivanje između država članica i Komisije, naročito radi upravljanja carinskim kvotama, poduzimanja mjera protiv prijevare i nadziranja tržišta.

(18)

Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Upravljačkog odbora za svježe voće i povrće,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

POGLAVLJE I.

OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Otvaranje carinskih kvota i primjenjivih carina

1.   U skladu sa sporazumima odobrenima Odlukama 2001/404/EZ i 2006/398/EZ, ovime se otvaraju carinske kvote za uvoze u Zajednicu svježeg ili rashlađenog češnjaka obuhvaćenog oznakom KN 0703 20 00 (dalje u tekstu: „češnjak”) pod uvjetima navedenima u ovoj Uredbi. Obujam svake carinske kvote, razdoblje uvozne carinske kvote i podrazdoblja na koja se primjenjuje te redni brojevi navedeni su u Prilogu I. ovoj Uredbi.

2.   Carina ad valorem koja se primjenjuje na češnjak uvezen u okviru kvota iz stavka 1. iznosi 9,6 %.

Članak 2.

Primjena Uredaba (EZ) br. 1291/2000 i (EZ) br. 1301/2006

Primjenjuju se Uredbe (EZ) br. 1291/2000 i (EZ) br. 1301/2006, osim ako je drukčije predviđeno ovom Uredbom.

Članak 3.

Definicije

Za potrebe Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije:

1.

„razdoblje uvozne carinske kvote” znači razdoblje od 1. lipnja do sljedećeg 31. svibnja;

2.

„nadležna tijela” znači tijelo ili tijela koje ili koja je država članica odredila za provedbu ove Uredbe.

Članak 4.

Kategorije uvoznika

1.   Odstupajući od članka 5. Uredbe (EZ) br. 1301/2006, podnositelji zahtjeva za dozvole „A” u smislu članka 5. stavka 2. moraju ispunjavati odgovarajuće zahtjeve utvrđene u stavcima 2., 3. i 4. ovog članka.

2.   „Tradicionalni uvoznici” znači uvoznici koji mogu dokazati da su:

(a)

ishodili i upotrijebili uvozne dozvole za češnjak u skladu s Uredbom Komisije (EZ) br. 565/2002 ili dozvole „A” u skladu s Uredbom (EZ) br. 1870/2005 ili ovom Uredbom u svakom od tri prethodna završena razdoblja uvoznih carinskih kvota; i

(b)

u Zajednicu uvezli barem 50 tona voća i povrća kako je navedeno u članku 1. stavku 2. Uredbe (EZ) br. 2200/96 tijekom posljednjeg završenog razdoblja uvoznih carinskih kvota koje je prethodilo njihovom zahtjevu.

Za Češku, Estoniju, Cipar, Latviju, Litvu, Mađarsku, Maltu, Poljsku, Sloveniju i Slovačku, za razdoblje uvoznih carinskih kvota 2007./2008.:

(a)

točka (a) prvog podstavka ne primjenjuje se; i

(b)

„uvoz u Zajednicu” znači uvoz iz zemalja podrijetla koja nisu države članice Zajednice prema njenom sastavu od 31. prosinca 2006.

Za Bugarsku i Rumunjsku, za razdoblja uvoznih carinskih kvota 2007./2008., 2008./2009., 2009./2010. i 2010./2011.:

(a)

točka (a) prvog podstavka ne primjenjuje se; i

(b)

„uvoz u Zajednicu” znači uvoz iz zemalja podrijetla osim država članica Zajednice prema njenom sastavu od 1. siječnja 2007.

3.   „Novi uvoznici” znači uvoznici osim onih iz stavka 2.a koji su u Zajednicu uvezli barem 50 tona voća i povrća prema članku 1. stavku 2. Uredbe (EZ) br. 2200/96 u svakom od dvaju završenih razdoblja uvoznih carinskih kvota ili u svakoj od dvije prethodne kalendarske godine.

Države članice odabiru i primjenjuju jednu od dvije metode iz prvog podstavka na sve nove uvoznike, u skladu s objektivnim kriterijima i na takav način koji osigurava jednako postupanje prema subjektima.

4.   Prilikom svojega prvog zahtjeva za uvoznim dozvolama za predmetno razdoblje uvoznih carinskih kvota, tradicionalni i novi uvoznici nadležnim tijelima države članice u kojoj su osnovani i u kojoj su registrirani u smislu PDV-a moraju podnijeti dokaz da su kriteriji utvrđeni u stavku 2. ili 3. ispunjeni.

Dokaz o trgovini s trećim zemljama mora se podnijeti isključivo carinskim dokumentima za stavljanje u slobodan promet koje su propisno ovjerila carinska tijela i koji sadrže uputu na predmetnog podnositelja zahtjeva kao primatelja.

Članak 5.

Predočenje uvoznih dozvola

1.   Svako stavljanje u slobodni promet u Zajednici proizvoda navedenih u Prilogu II. podliježe predočenju uvozne dozvole izdane u skladu s ovom Uredbom.

2.   Uvozne dozvole za češnjak stavljene u slobodni promet u okviru kvota iz Priloga I. u daljnjem se tekstu navode kao „dozvole ‚A’”.

Ostale uvozne dozvole u daljnjem se tekstu navode kao „dozvole ‚B’”.

POGLAVLJE II.

DOZVOLE „A”

Članak 6.

Opće odredbe vezane uz dozvole „A” i zahtjeve za izdavanje dozvole „A”

1.   Odstupajući od članka 23. Uredbe (EZ) br. 1291/2000, dozvole „A” vrijede samo tijekom podrazdoblja za koje su izdane. Polje 24. navedenih dozvola prikazuje jedan od unosa navedenih u Prilogu III.

2.   Sredstvo osiguranja iz članka 15. stavka 2. Uredbe (EZ) br. 1291/2000 iznosi 50 EUR po toni.

3.   Zemlja podrijetla unosi se u polje 8. dozvola „A” i zahtjeva za izdavanje dozvola „A”, a riječ „da” mora se označiti križićem. Uvozna dozvola vrijedi samo za uvoze podrijetlom iz navedene zemlje.

4.   Odstupajući od članka 9. stavka 1. Uredbe (EZ) br. 1291/2000, prava koja proizlaze iz dozvola „A” nisu prenosiva.

Članak 7.

Dodjela ukupnih količina između tradicionalnih i novih uvoznika

Ukupna količina dodijeljena Argentini, Kini i drugim trećim zemljama u skladu s Prilogom I. raspodjeljuje se kako slijedi:

(a)

70 % tradicionalnim uvoznicima;

(b)

30 % novim uvoznicima.

Članak 8.

Referentna količina tradicionalnih uvoznika

Za potrebe ovog poglavlja, „referentna količina” znači količina češnjaka koju uveze tradicionalni uvoznik u smislu članka 4. kako slijedi:

(a)

za tradicionalne uvoznike koji su uvozili češnjak između 1998. i 2000. u Zajednicu prema njezinom sastavu od 1. siječnja 1995., najveća količina češnjaka uvezena tijekom jedne od kalendarskih godina 1998., 1999. i 2000.;

(b)

za tradicionalne uvoznike koji su uvozili češnjak između 2001. i 2003. u Češku, Estoniju, Cipar, Latviju, Litvu, Mađarsku, Maltu, Poljsku, Sloveniju ili Slovačku, najveća količina češnjaka uvezena tijekom neke od:

i.

kalendarskih godina 2001., 2002. ili 2003.;

ii.

ili razdoblja uvozne carinske kvote 2001./2002., 2002./2003. ili 2003./2004.;

(c)

za tradicionalne uvoznike koji su uvozili češnjak između 2003. i 2005. u Bugarsku ili Rumunjsku, najveća količina češnjaka uvezena tijekom neke od:

i.

kalendarskih godina 2003., 2004. ili 2005.;

ii.

ili razdoblja uvozne carinske kvote 2003./2004., 2004./2005. ili 2005./2006.;

(d)

za tradicionalne uvoznike koji ne potpadaju pod točke (a), (b) ili (c), najveća količina češnjaka uvezena tijekom jednog od prva tri završena razdoblja uvozne carinske kvote tijekom kojih su ishodili uvozne dozvole u skladu s Uredbom (EZ) br. 565/2002 (10), Uredbom (EZ) br. 1870/2005 ili ovom Uredbom.

Češnjak podrijetlom iz država članica Zajednice, prema njezinom sastavu od 1. siječnja 2007., ne uzima se u obzir kod izračuna referentne količine.

Češka, Estonija, Cipar, Latvija, Litva, Mađarska, Malta, Poljska, Slovenija i Slovačka odabiru i primjenjuju jednu od dvije metode iz točke (b) prvog stavka na sve tradicionalne uvoznike, u skladu s objektivnim kriterijima i na takav način koji osigurava jednak tretman među subjektima.

Bugarska i Rumunjska odabiru i primjenjuju jednu od dvije metode iz točke (c) prvog stavka na sve tradicionalne uvoznike, u skladu s objektivnim kriterijima i na takav način koji osigurava jednako postupanje prema gospodarskim subjektima.

Članak 9.

Ograničenja koja se primjenjuju na zahtjeve za izdavanje dozvola „A”

1.   Ukupna količina koju pokrivaju zahtjevi za izdavanje dozvola „A” koje podnese tradicionalni uvoznik u bilo kojem razdoblju uvozne carinske kvote ne smije prelaziti referentnu količinu tog uvoznika. Nadležna tijela odbijaju zahtjeve koji ne poštuju to pravilo.

2.   Ukupna količina koju pokrivaju zahtjevi za izdavanje dozvola „A” koje podnese novi uvoznik u bilo kojem podrazdoblju ne smije prelaziti 10 % od ukupne količine iz Priloga I. za to podrazdoblje i to podrijetlo. Nadležna tijela odbijaju zahtjeve koji ne poštuju to pravilo.

Članak 10.

Podnošenje zahtjeva za izdavanje dozvola „A”

1.   Uvoznici podnose svoje zahtjeve za izdavanje dozvola „A” tijekom prvih pet radnih dana mjeseca travnja, srpnja, listopada i siječnja prije odgovarajućeg podrazdoblja.

2.   U polju 20. zahtjeva za izdavanje dozvola „A” navodi se „tradicionalni uvoznik” ili „novi uvoznik”, ovisno o slučaju.

3.   Za određeno podrazdoblje i za određeno podrijetlo ne mogu se podnijeti zahtjevi za izdavanje dozvola „A” ako u Prilogu I. nije naznačena količina za to podrazdoblje i za to podrijetlo.

4.   Ako podnositelji zahtjeva podnesu više od jednog zahtjeva, ni jedan se od njih ne prihvaća, a predmetne države članice zadržavaju sredstva osiguranja položena za zahtjeve.

5.   Kao odgovor na zahtjev za izdavanje dozvole „A” ne može se izdati dozvola „B”.

Članak 11.

Izdavanje dozvola „A”

Dozvole „A” izdaju nadležna tijela sedmog radnog dana nakon roka za obavijesti predviđenog u članku 12. stavku 1.

Članak 12.

Obavješćivanje Komisije

1.   Države članice moraju do 15. dana svakog mjeseca iz članka 10. stavka 1. obavijestiti Komisiju o količinama u kilogramima, uključujući slučajeve u kojima nisu podneseni zahtjevi, za koje su podneseni zahtjevi za izdavanje dozvola „A” u odnosu na odgovarajuće podrazdoblje.

Odstupajući od članka 11. stavka 1. drugog podstavka Uredbe (EZ) br. 1301/2006, države članice moraju priopćiti podatke koje navodi taj podstavak do istog datuma.

Obavijesti se raščlanjuju prema podrijetlu. Obavijesti također moraju navesti zasebne brojke za količine češnjaka za koje su zahtjeve podnijeli novi i tradicionalni uvoznici.

2.   Države članice Komisiji dostavljaju popis tradicionalnih i novih uvoznika koji se prijavljuju za dozvole „A” u odnosu na pripadajuće podrazdoblje do posljednjeg dana svakog mjeseca iz članka 10. stavka 1. U slučaju skupina subjekata osnovanih u skladu s nacionalnim pravom, subjekti koji čine tu skupinu također moraju biti popisani. Ova se obavijest predaje elektroničkim putem, pomoću obrasca koji je Komisija stavila na raspolaganje državama članicama.

POGLAVLJE III.

DOZVOLE „B”

Članak 13.

Odredbe vezane uz dozvole „B” i zahtjeve za izdavanjem dozvola „B”

1.   Zahtjeve za izdavanje dozvola „B” podnositelji mogu podnijeti samo nadležnim tijelima države članice u kojoj su osnovani i u kojoj su registrirani u smislu PDV-a.

2.   Članak 6 stavci 2., 3. i 4. primjenjuju se mutatis mutandis na dozvole „B”.

3.   Dozvole „B” moraju se izdati bez odgađanja.

4.   Dozvole „B” vrijede tri mjeseca.

Članak 14.

Obavješćivanje Komisije

Države članice moraju Komisiju obavijestiti o ukupnim količinama, uključujući slučajeve u kojima nisu podneseni zahtjevi, koje pokrivaju zahtjevi za izdavanje dozvola „B”; do drugog radnog dana svakog tjedna u odnosu na zahtjeve primljene prethodnog tjedna.

Predmetne količine raščlanjuju se prema danu zahtjeva za uvoznom dozvolom, podrijetlu i oznaci KN. Za proizvode, osim za češnjak, također treba priopćiti naziv proizvoda, kako je prikazano u polju 14. zahtjeva za izdavanje uvozne dozvole.

Ova se obavijest predaje elektroničkim putem, pomoću obrasca koji je Komisija stavila na raspolaganje državama članicama.

POGLAVLJE IV.

POTVRDE O PODRIJETLU I IZRAVAN PRIJEVOZ

Članak 15.

Potvrde o podrijetlu

Češnjak podrijetlom iz treće zemlje navedene u Prilogu IV. smije se stavljati u slobodni promet u Zajednici samo ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

(a)

predočena je potvrda o podrijetlu koju je izdalo nadležno nacionalno tijelo te zemlje u skladu s člancima od 55. do 62. Uredbe (EEZ) br. 2454/93;

(b)

proizvod je iz te zemlje prevezen izravno u Zajednicu, u skladu s člankom 16.

Članak 16.

Izravan prijevoz

1.   Sljedeće se smatra prevezenim izravno u Zajednicu iz trećih zemalja navedenih u Prilogu IV.:

(a)

proizvodi prevezeni bez prolaza kroz državno područje bilo koje druge treće zemlje;

(b)

proizvodi prevezeni kroz jednu treću zemlju ili više trećih zemalja osim zemlje podrijetla, s pretovarom ili privremenim skladištenjem u tim zemljama ili bez njih, pod uvjetom da je takav prolaz opravdan zemljopisnim razlozima ili prijevoznim zahtjevima i pod uvjetom da su proizvodi:

i.

ostali pod nadzorom carinskih tijela zemlje ili zemalja provoza ili skladištenja;

ii.

nisu tamo stavljeni na tržište niti pušteni u upotrebu;

iii.

nisu tamo bili podvrgnuti radnjama, osim istovaru i ponovnom utovaru ili bilo kojoj drugoj radnji u svrhu očuvanja proizvoda u dobrom stanju.

2.   Dokaz da su ispunjeni uvjeti iz stavka 1. točke (b) podnosi se nadležnim tijelima država članica, zajedno s:

(a)

jedinstvenom prijevoznom ispravom izdanom u zemlji podrijetla koja se odnosi na prolaz kroz zemlju ili zemlje provoza; ili

(b)

potvrdu koju izdaju carinska tijela zemlje ili zemalja provoza, a koja sadrži:

i.

detaljan opis robe;

ii.

datume istovara i ponovnog utovara, s podacima koji opisuju korištena prijevozna sredstva;

iii.

izjavu koja navodi uvjete u kojima je roba čuvana; ili

(c)

ako se dokaz iz točaka (a) ili (b) ne može podnijeti, bilo koji drugi potkrjepljujući dokumenti.

Članak 17.

Upravna suradnja s određenim trećim zemljama

1.   Čim svaka treća zemlja navedena u Prilogu IV. ovoj Uredbi proslijedi podatke potrebne za uspostavu postupka upravne suradnje u skladu s člancima 63., 64. i 65. Uredbe (EEZ) br. 2454/93, obavijest o prosljeđivanju takvih podataka mora se objaviti u seriji „C”Službenog lista Europske unije.

2.   Dozvole „A” za uvoze češnjaka podrijetlom iz zemalja navedenih u Prilogu IV. smiju se izdati samo ako je predmetna zemlja Komisiji proslijedila podatke iz stavka 1. Ti se podaci smatraju proslijeđenima na datum objave kako je navedeno u stavku 1.

POGLAVLJE V.

ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 18.

Stavljanje izvan snage

Uredba (EZ) br. 1870/2005 stavlja se izvan snage.

Međutim, Uredba (EZ) br. 1870/2005 nastavlja se primjenjivati u odnosu na uvozne dozvole izdane u skladu s tom Uredbom za razdoblje uvozne carinske kvote koje istječe 31. svibnja 2007.

Članak 19.

Stupanje na snagu

Ova Uredba stupa na snagu trećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Primjenjuje se od 1. travnja 2007.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 29. ožujka 2007.

Za Komisiju

Mariann FISCHER BOEL

Članica Komisije


(1)  SL L 297, 21.11.1996., str. 1. Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom Komisije (EZ) br. 47/2003 (SL L 7, 11.1.2003., str. 64.).

(2)  SL L 142, 29.5.2001., str. 8.

(3)  SL L 142, 29.5.2001., str. 7.

(4)  SL L 154, 8.6.2006., str. 24.

(5)  SL L 154, 8.6.2006., str. 22.

(6)  SL L 300, 17.11.2005., str. 19. Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 2000/2006 (SL L 379, 28.12.2006., str. 37.).

(7)  SL L 238, 1.9.2006., str. 13. Uredba kako je izmijenjena Uredbom (EZ) br. 289/2007 (SL L 78, 17.3.2007., str. 17.).

(8)  SL L 152, 24.6.2000., str. 1. Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 1913/2006 (SL L 365, 21.12.2006., str. 52.).

(9)  SL L 253, 11.10.1993., str. 1. Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 214/2007 (SL L 62, 1.3.2007., str. 6.).

(10)  SL L 86, 3.4.2002., str. 11. Uredba stavljena izvan snage Uredbom (EZ) br. 1870/2005.


PRILOG I.

Carinske kvote otvorene u skladu s Odlukama 2001/404/EZ i 2006/398/EZ za uvoz češnjaka obuhvaćenog oznakom KN 0703 20 00

Podrijetlo

Redni broj

Kvota (tone)

Prvo podrazdoblje (od lipnja do kolovoza)

Drugo podrazdoblje (od rujna do studenoga)

Treće podrazdoblje (od prosinca do veljače)

Četvrto podrazdoblje (od ožujka do svibnja)

Ukupno

Argentina

 

 

 

19 147

Tradicionalni uvoznici

09.4104

 

 

9 590

3 813

 

Novi uvoznici

09.4099

 

 

4 110

1 634

 

Ukupno

 

 

 

13 700

5 447

 

Kina

 

 

 

 

 

33 700

Tradicionalni uvoznici

09.4105

6 108

6 108

5 688

5 688

 

Novi uvoznici

09.4100

2 617

2 617

2 437

2 437

 

Ukupno

 

8 725

8 725

8 125

8 125

 

Ostale treće zemlje

 

 

 

 

 

6 023

Tradicionalni uvoznici

09.4106

941

1 960

929

386

 

Novi uvoznici

09.4102

403

840

398

166

 

Ukupno

 

1 344

2 800

1 327

552

 

Ukupno

10 069

11 525

23 152

14 124

58 870


PRILOG II.

Popis proizvoda prema članku 5. stavku 1.

Oznaka KN

Opis

0703 20 00

Češnjak, svjež ili rashlađen

ex 0703 90 00

Drugo povrće iz porodice lukova, svježe ili rashlađeno

ex 0710 80 95

Češnjak (1) i Allium ampeloprasum (nekuhan ili kuhan na pari ili vrenjem u vodi), zamrznut

ex 0710 90 00

Mješavine povrća koje sadrže češnjak (1) i/ili Allium ampeloprasum (nekuhan ili kuhan na pari ili vrenjem u vodi), zamrznut

ex 0711 90 80

Češnjak (1) i Allium ampeloprasum privremeno konzerviran (primjerice, plinom sumporova dioksida, u rasolu, u sumpornoj vodi ili u drugim konzervirajućim otopinama), no u stanju neprikladnom za trenutačnu prehranu

ex 0711 90 90

Mješavine povrća koje sadrže češnjak (1) i/ili Allium ampeloprasum privremeno konzerviran (primjerice, plinom sumporovog dioksida, u rasolu, u sumpornoj vodi ili u drugim konzervirajućim otopinama), no u stanju neprikladnom za trenutačnu prehranu

ex 0712 90 90

Osušeni češnjak (1) i Allium ampeloprasum i mješavine osušenog povrća koje sadrže češnjak (1) i/ili Allium ampeloprasum, cijeli, rezan, sjeckan, drobljen ili u prahu, no bez daljnje pripreme


(1)  Ovo također uključuje proizvode u kojima je riječ „češnjak” samo dio opisa. Takvi pojmovi mogu uključivati, ali nisu ograničeni na „luk češnjak”, „slon češnjak”, „mladi češnjak”.


PRILOG III.

Navodi iz članka 5. stavka 2.

:

na bugarskom

:

Лицензия, издадена и валидна само за под-периода от 1 месец/година до 28/29/30/31 (месец/година).

:

na španjolskom

:

certificado expedido y válido solamente para el subperiodo comprendido entre el 1 [mes y año] y el 28/29/30/31 [mes y año].

:

na češkom

:

Licence vydaná a platná pouze pro podobdobí od 1. [měsíc/rok] do 28./29./30./31. [měsíc/rok]

:

na danskom

:

Licens, der kun er udstedt oga gyldig for delperioden 1. [måned/år] – 28./29./30./31. [måned/år]

:

na njemačkom

:

Lizenz nur erteilt und gültig für den Teilzeitraum vom 1. [Monat/Jahr] bis zum 28./29./30./31. [Monat/Jahr].

:

na estonskom

:

Litsents on välja antud üheks alaperioodiks alates 1. [kuu/aasta] kuni 28./29./30./31. [kuu/aasta] ja kehtib selle aja jooksul

:

na grčkom

:

Πιστοποιητικό εκδοθέν και ισχύον μόνο για την υποπερίοδο από την 1η [μήνας/έτος] έως τις 28/29/30/31 [μήνας/έτος]

:

na engleskom

:

dozvola izdana i vrijedi samo za podrazdoblje od 1 [mjesec/godina] do 28/29/30/31 [mjesec/godina]

:

na francuskom

:

certificat émis et valable seulement pour la sous-période du 1er [mois/année] au 28/29/30/31 [mois/année]

:

na irskom

:

ceadúnas a eiseofar don fhotréimhse ón 1[mí/bliain] go dtí an 28/29/30/31[mí/bliain] nach bailí dó ach ar feadh na fotréimhse sin

:

na talijanskom

:

titolo rilasciato e valido unicamente per il sottoperiodo dal 1o [mese/anno] al 28/29/30/31 [mese/anno]

:

na latvijskom

:

atļauja izdota un derīga tikai attiecībā uz vienu apakšperiodu no 1. [mēnesis/gads] līdz 28./29./30./31. [mēnesis/gads]

:

na litavskom

:

Licencija išduota ir galioja tik vieną laikotarpio dalį nuo [metai, mėnuo] 1 d. iki [metai, mėnuo] 28/29/30/31 d.

:

na mađarskom

:

Az engedélyt kizárólag a [év/hó] 1-jétől [év/hó] 28/29/30/31-ig terjedő alidőszakra állították ki és kizárólag erre az időszakra érvényes

:

na malteškom

:

Liċenzja maħruġa u valida biss għas-subperjodu mill-1 ta’ (xahar/sena) sa’ 28/29/30/31 ta’ (xahar/sena)

:

na nizozemskom

:

certificaat afgegeven voor en slechts geldig in de deelperiode van 1 [maand/jaar] tot en met 28/29/30/31 [maand/jaar]

:

na poljskom

:

Pozwolenie wydane i ważne tylko na podokres od dnia 1 [miesiąc/rok] r. do dnia 28/29/30/31 [miesiąc/rok] r.

:

na portugalskom

:

certificado emitido e válido apenas para o subperíodo de 1 de [mês/ano] a 28/29/30/31 de [mês/ano]

:

na rumunjskom

:

licență emisă și valabilă numai pentru subperioada de la 1 [lună/an] până la 28/29/30/31[lună/an]

:

na slovačkom

:

licencia vydaná a platná len pre podobdobie od 1. [mesiac/rok] do 28./29./30./31. [mesiac/rok]

:

na slovenskom

:

dovoljenje, izdano in veljavno izključno za podobdobje od 1. (mesec/leto) do 28./29./30./31. (mesec/leto)

:

na finskom

:

todistus on myönnetty osakiintiökaudeksi 1 päivästä [kuukausi/vuosi] 28/29/30/31 päivään [kuukausi/vuosi] ja se on voimassa ainoastaan kyseisenä osakiintiökautena

:

na švedskom

:

licens utfärdad och giltig endast för delperioden den 1 [månad/år] till den 28/29/30/31 [månad/år]


PRILOG IV.

Popis trećih zemalja iz članaka 15., 16. i 17.

 

Iran

 

Libanon

 

Malezija

 

Ujedinjeni Arapski Emirati

 

Vijetnam.


03/Sv. 025

HR

Službeni list Europske unije

208


32007R1410


L 312/21

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

29.11.2007.


UREDBA KOMISIJE (EZ) br. 1410/2007

od 29. studenoga 2007.

o utvrđivanju izvoznih subvencija za svinjsko meso

KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EEZ) br. 2759/75 od 29. listopada 1975. o zajedničkoj organizaciji tržišta svinjskog mesa (1), a posebno njezin članak 13. stavak 3.,

budući da:

(1)

Člankom 13. stavkom 1. Uredbe (EEZ) br. 2759/75 predviđeno je da se razlika između cijena na svjetskom tržištu za proizvode navedene u članku 1. te Uredbe i cijena za te proizvode u Zajednici može pokriti izvoznom subvencijom.

(2)

S obzirom na sadašnju situaciju na tržištu svinjskog mesa potrebno je odrediti izvozne subvencije u skladu s pravilima i kriterijima predviđenim u članku 13. Uredbe (EEZ) br. 2759/75.

(3)

Člankom 13. stavkom 3. Uredbe (EEZ) br. 2759/75 predviđeno je da bi zbog situacije na svjetskom tržištu ili posebnih zahtjeva određenih tržišta variranje subvencije za proizvode navedene u članku 1. Uredbe (EEZ) br. 2759/75 moglo postati potrebno, ovisno o odredištu.

(4)

Subvencije treba odobravati samo za proizvode kojima je dopušteno slobodno kretanje u Zajednici i koji nose oznaku zdravstvene ispravnosti kako je predviđeno u članku 5. stavku 1. točki (a) Uredbe (EZ) br. 853/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o utvrđivanju određenih higijenskih pravila za hranu životinjskog podrijetla (2). Ti proizvodi također moraju zadovoljavati zahtjeve Uredbe (EZ) br. 852/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o higijeni hrane (3) te Uredbe (EZ) br. 854/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o utvrđivanju posebnih pravila za organizaciju službenih kontrola proizvoda životinjskog podrijetla namijenjenih prehrani ljudi (4).

(5)

Upravljački odbor za svinjsko meso nije dostavio svoje mišljenje u roku koji je odredio njegov predsjednik,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

1.   Izvozne subvencije, kako je predviđeno u članku 13. Uredbe (EEZ) br. 2759/75, odobravaju se za proizvode i za iznose određene u Prilogu ovoj Uredbi, u skladu s uvjetima predviđenim u stavku 2. ovog članka.

2.   Proizvodi koji ispunjavaju uvjete za subvenciju prema stavku 1. moraju ispunjavati odgovarajuće zahtjeve uredbi (EZ) br. 852/2004 i (EZ) br. 853/2004, tj. moraju biti pripremljeni u odobrenom objektu i moraju ispunjavati zahtjeve o oznakama zdravstvene ispravnosti utvrđenim u Prilogu I., odjeljku I. poglavlju III. Uredbe (EZ) br. 854/2004.

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu 30. studenoga 2007.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 29. studenoga 2007.

Za Komisiju

Jean-Luc DEMARTY

Glavni direktor za poljoprivredu i ruralni razvoj


(1)  SL L 282, 1.11.1975., str. 1. Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 1913/2005 (SL L 307, 25.11.2005., str. 2.). Uredba (EEZ) br. 2759/75 zamjenjuje se od 1. srpnja 2008. Uredbom (EZ) br. 1234/2007 (SL L 299, 16.11.2007., str. 1.).

(2)  SL L 139, 30.4.2004., str. 55. Ispravljena verzija u SL L 226, 25.6.2004., str. 22. Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 1243/2007 (SL L 281, 25.10.2007., str. 8.).

(3)  SL L 139, 30.4.2004., str. 1. Ispravljena verzija u SL L 226, 25.6.2004., str. 3.

(4)  SL L 139, 30.4.2004., str. 206. Ispravljena verzija u SL L 226, 25.6.2004., str. 83. Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 1791/2006.


PRILOG

Izvozne subvencije za svinjsko meso koje se primjenjuju od 30. studenoga 2007.

Oznaka proizvoda

Odredište

Mjerna jedinica

Iznos subvencije

0203 11 10 9000

A00

EUR/100 kg

31,10

0203 21 10 9000

A00

EUR/100 kg

31,10

0203 12 11 9100

A00

EUR/100 kg

31,10

0203 12 19 9100

A00

EUR/100 kg

31,10

0203 19 11 9100

A00

EUR/100 kg

31,10

0203 19 13 9100

A00

EUR/100 kg

31,10

0203 19 55 9110

A00

EUR/100 kg

31,10

0203 22 11 9100

A00

EUR/100 kg

31,10

0203 22 19 9100

A00

EUR/100 kg

31,10

0203 29 11 9100

A00

EUR/100 kg

31,10

0203 29 13 9100

A00

EUR/100 kg

31,10

0203 29 55 9110

A00

EUR/100 kg

31,10

0203 19 15 9100

A00

EUR/100 kg

19,40

0203 19 55 9310

A00

EUR/100 kg

19,40

0203 29 15 9100

A00

EUR/100 kg

19,40

0210 11 31 9110

A00

EUR/100 kg

54,20

0210 11 31 9910

A00

EUR/100 kg

54,20

0210 19 81 9100

A00

EUR/100 kg

54,20

0210 19 81 9300

A00

EUR/100 kg

54,20

1601 00 91 9120

A00

EUR/100 kg

19,50

1601 00 99 9110

A00

EUR/100 kg

15,20

1602 41 10 9110

A00

EUR/100 kg

29,00

1602 41 10 9130

A00

EUR/100 kg

17,10

1602 42 10 9110

A00

EUR/100 kg

22,80

1602 42 10 9130

A00

EUR/100 kg

17,10

1602 49 19 9130

A00

EUR/100 kg

17,10

Napomena:

Oznake proizvoda i odredišta serije „A” određene su u Uredbi Komisije (EEZ) br. 3846/87 (SL L 366, 24.12.1987., str. 1.) kako je izmijenjena.


03/Sv. 025

HR

Službeni list Europske unije

210


32008R0402


L 120/3

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

06.05.2008.


UREDBA KOMISIJE (EZ) br. 402/2008

od 6. svibnja 2008.

o postupcima za uvoz raži iz Turske

(Kodificirana verzija)

KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 2008/97 od 9. listopada 1997. o utvrđivanju određenih pravila za primjenu posebnih režima za uvoz maslinovog ulja i određenih drugih poljoprivrednih proizvoda podrijetlom iz Turske (1), a posebno njezin članak 4.,

budući da:

(1)

Uredba Komisije (EEZ) br. 2622/71 od 9. prosinca 1971. o postupcima za uvoz raži iz Turske (2) nekoliko je puta znatno izmjenjivana (3). Radi jasnoće i racionalnosti, navedenu Uredbu treba kodificirati.

(2)

Uredbom (EZ) br. 2008/97 Vijeće je usvojilo provedbene propise za posebne aranžmane za uvoz raži iz Turske koji su utvrđeni u Dodatnom protokolu uz Sporazum o udruživanju između Europske zajednice i Turske.

(3)

Tim posebnim aranžmanima osigurava se, pod određenim uvjetima, smanjenje carine na uvoz raži iz Turske. S tim ciljem treba priložiti dokaz da je uistinu plaćen posebni izvozni porez koji plaća izvoznik.

(4)

Primjereno je, u skladu s člankom 5. Uredbe (EZ) br. 2008/97, utvrditi postupak za dokazivanje plaćanja posebnog izvoznog poreza.

(5)

Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Upravljačkog odbora za žitarice,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Dokaz da je posebni izvozni porez iz članka 5. Uredbe (EZ) br. 2008/97 plaćen dostavlja se nadležnom tijelu države članice uvoznice predočavanjem potvrde o prometu robe A.TR. U tom slučaju, u odjeljak „Napomene” nadležno tijelo upisuje jedan od unosa iz Priloga I. ovoj Uredbi.

Članak 2.

Uredba (EEZ) br. 2622/71 stavlja se izvan snage.

Upućivanja na Uredbu stavljenu izvan snage tumače se kao upućivanja na ovu Uredbu i čitaju se u skladu s korelacijskom tablicom iz Priloga II.

Članak 3.

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 6. svibnja 2008.

Za Komisiju

Predsjednik

José Manuel BARROSO


(1)  SL L 284, 16.10.1997., str. 17. Uredba kako je izmijenjena Uredbom Komisije (EZ) br. 846/98 (SL L 120, 23.4.1998., str. 13.).

(2)  SL L 271, 10.12.1971., str. 22. Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 1996/2006 (SL L 398, 30.12.2006., str. 1.).

(3)  Vidi Prilog II.


PRILOG I.

Unosi iz članka 1.

:

na bugarskom

:

Специална експортна такса съгласно Регламент (ЕО) 2008/97 платена в размер на …

:

na španjolskom

:

Tasa especial aplicable a la exportación según el Reglamento (CE) no 2008/97 satisfecha con la suma de …

:

na češkom

:

Zvláštní vývozní dávka podle nařízení (ES) č. 2008/97 zaplacena ve výši …

:

na danskom

:

Særlig udførselsafgift i henhold til forordning (EF) nr. 2008/97, betalt med et beløb på …

:

na njemačkom

:

Besondere Ausfuhrabgabe gemäß Verordnung (EG) Nr. 2008/97 in Höhe von … entrichtet

:

na estonskom

:

Ekspordi erimaks makstud summas … vastavalt määrusele (EÜ) nr 2008/97

:

na grčkom

:

Ειδικός φόρος κατά την εξαγωγή σύμφωνα με τον κανονισμό (ΕΚ) αριθ. 2008/97 που πληρώθηκε για ποσό …

:

na engleskom

:

Special export tax under Regulation (EC) No 2008/97 paid to an amount of …

:

na francuskom

:

Taxe spéciale à l’exportation selon le règlement (CE) no 2008/97 acquittée pour un montant de …

:

na talijanskom

:

Tassa speciale per l’esportazione pagata, secondo il regolamento (CE) n. 2008/97, per un importo di …

:

na latvijskom

:

Saskaņā ar Regulu (EK) Nr. 2008/97, samaksāta speciālā izvešanas nodeva … apmērā

:

na litvanskom

:

Vadovaujantis Reglamentu (EB) Nr. 2008/97, sumokėtas … dydžio specialusis eksporto mokestis

:

na mađarskom

:

A 2008/97/EK rendelet szerinti különleges exportadó … összegben megfizetve

:

na malteškom

:

Taxxa speċjali fuq l-esportazzjoni, skond ir-Regolament (KE) Nru 2008/97, imħallsa għallammont ta’ …

:

na nizozemskom

:

Speciale heffing bij uitvoer bedoeld in Verordening (EG) nr. 2008/97 ten bedrage van … voldaan

:

na poljskom

:

Specjalny podatek eksportowy według rozporządzenia (WE) nr 2008/97 zapłacony w wysokości …

:

na portugalskom

:

Imposição especial de exportação, nos termos do Regulamento (CE) n.o 2008/97, paga num montante de …

:

na rumunjskom

:

Taxă specială de export, conform Regulamentului (CE) nr. 2008/97, achitată pentru o valoare de …

:

na slovačkom

:

Osobitný vývozný poplatok podľa nariadenia (ES) č. 2008/97 vo výške …

:

na slovenskom

:

Posebna izvozna dajatev v skladu z Uredbo (ES) št. 2008/97, plačilo za znesek …

:

na finskom

:

Asetuksen (EY) N:o 2008/97 mukainen erityisvientivero määrältään …

:

na švedskom

:

Särskild exportskatt i enlighet med förordning (EG) nr 2008/97, betalt med ett belopp på …


PRILOG II.

Uredba stavljena izvan snage s popisom njezinih uzastopnih izmjena

Uredba Komisije (EEZ) br. 2622/71

(SL L 271, 10.12.1971., str. 22.)

 

Uredba Komisije (EEZ) br. 199/73

(SL L 23, 29.1.1973., str. 4.)

Samo članak 1.

Uredba Komisije (EEZ) br. 3480/80

(SL L 363, 31.12.1980., str. 84.)

Samo članak 1. stavak 1.

Uredba Komisije (EEZ) br. 381/85

(SL L 368, 31.12.1985., str. 16.)

Samo članak 1. stavak 4.

Uredba Komisije (EEZ) br. 560/91

(SL L 62, 8.3.1991., str. 26.)

Samo članak 1. stavak 1.

Uredba Komisije (EZ) br. 777/2004

(SL L 123, 27.4.2004., str. 50.)

Samo članak 1.

Uredba Komisije (EZ) br. 1996/2006

(SL L 398, 30.12.2006., str. 1.)

Samo članak 1.


PRILOG III.

Korelacijska tablica

Uredba (EEZ) br. 2622/71

Ova Uredba

Članak 1.

Članak 1.

Članak 2.

Članak 2., prvi stavak

Članak 2., drugi stavak

Članak 3.

Prilog

Prilog I.

Prilog II.

Prilog III.


03/Sv. 025

HR

Službeni list Europske unije

213


32008R0508


L 149/55

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

06.06.2008.


UREDBA KOMISIJE (EZ) br. 508/2008

od 6. lipnja 2008.

o definiciji oljuštenih i perliranih zrna žitarica koja se primjenjuje pri dodjeli izvoznih subvencija

(Kodificirana verzija)

KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 1234/2007 od 22. listopada 2007. o uspostavljanju zajedničke organizacije poljoprivrednih tržišta i o posebnim odredbama za određene poljoprivredne proizvode (Uredba o jedinstvenom ZOT-u) (1), a posebno njezin članak 170. prvi stavak u vezi s člankom 4.,

budući da:

(1)

Uredba Komisije (EEZ) br. 821/68 od 28. lipnja 1968. o definiciji oljuštenih i perliranih zrna žitarica koja se primjenjuje na dodjelu izvoznih subvencija (2) nekoliko je puta znatno izmjenjivana (3). Radi jasnoće i racionalnosti, navedenu Uredbu treba kodificirati.

(2)

Kod izvoznih subvencija u obzir treba uzeti kakvoću proizvoda prerađenog od žitarica koji ispunjava uvjete za subvenciju, kako javna sredstva ne bi pridonijela izvozu roba lošije kvalitete. Stoga treba utvrditi preciznu definiciju zrna žitarica koja ispunjavaju uvjete za povrat na „oljuštena zrna” i „perlirana zrna”, koja se primjenjuje u svakoj državi članici.

(3)

Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Odbora za zajedničku organizaciju poljoprivrednih tržišta,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Za dodjelu izvoznih subvencija, perlirana zrna i oljuštena zrna žitarica su ona koja imaju karakteristike navedene u Prilogu I.

Članak 2.

Uredba (EEZ) br. 821/68 stavlja se izvan snage.

Upućivanja na Uredbu stavljenu izvan snage tumače se kao upućivanja na ovu Uredbu i čitaju se u skladu s korelacijskom tablicom iz Priloga III.

Članak 3.

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Primjenjuje se od 1. srpnja 2008.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 6. lipnja 2008.

Za Komisiju

Predsjednik

José Manuel BARROSO


(1)  SL L 299, 16.11.2007., str. 1. Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 361/2008 (SL L 121, 7.5.2008., str. 1.).

(2)  SL L 149, 29.6.1968., str. 46. uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 39/2007 (SL L 11, 18.1.2007., str. 11.).

(3)  Vidjeti Prilog II.


PRILOG I.

A.   DEFINICIJA „OLJUŠTENIH ZRNA” (OGULJENIH ILI OLJUŠTENIH) I „PERLIRANIH ZRNA”

I.

„Oljuštena zrna” obuhvaćaju oguljena i oljuštena zrna žitarica:

1.

Oguljena zrna:

su zrna žitarica kod kojih je veliki dio usplođa odstranjen ili zrna žitarica s pokrovnom ljuskom (vidjeti Napomenu s objašnjenjima za tarifni broj 10.03: žitarice) kod kojih je odstranjena pokrovna ljuska koja je pripijena uz usplođe (kao, na primjer, kod ječma) ili koja tako čvrsto obavija usplođe da se ne može odvojiti vršidbom itd. (kao u slučaju zobi).

2.

Oljuštena zrna

su zrna žitarica (u slučaju ječma, s uklonjenim pokrovnim ljuskama) kojima je uklonjen veći dio usplođa i sjemenske ljuske (tegumenta).

II.

„Perlirana zrna” obuhvaćaju:

1.

Zrna prve klase:

(a)

zrna žitarica koja su u skladu sa sljedećom definicijom:

perlirana zrna žitarica, prvenstveno ječma, kojima je uklonjena sva sjemenska ljuska, usplođe, klica te veći dio vanjskog sloja i aleuronskog sloja i koja su ujednačene veličine i okruglog oblika; i

(b)

koja, osim toga, ispunjavaju sljedeće zahtjeve:

i.

pravilnost zrna:

75 % zrna ne smije prelaziti 20 % dm (1),

94 % zrna zbrojeno postupno između 3 % i 97 % ne smije prelaziti 30 % dm (1),

100 % zrna ne smije prelaziti 50 % dm (1);

ii.

utvrđivanje pravilnosti pomoću analize prosijavanjem, upotrebom sita s okruglim otvorima.

2.

Zrna druge klase:

zrna koja su u skladu s definicijom iz odjeljka II. stavka 1. točke (a).

B.   ANALIZA PROSIJAVANJEM

I.

Uređaj

1.

Niz sita s okruglim otvorima (promjer 200 mm, promjer otvora od 4,0 do 1,0 mm u razmacima od 0,25 mm).

2.

Uređaj za prosijavanje - prosijavanje treba obavljati ručno; pomagala za prosijavanje (gumene kocke stranica 20 mm).

3.

Precizna vaga.

II.

Metoda

Obično se perlirani ječam propušta kroz šest različitih sita; niz sita je zatvoren na vrhu i dnu, a sito s najvećim otvorima smješteno je na vrhu; sito na vrhu i sito na dnu moraju nakon prosijavanja biti prazni.

Dva uzorka perliranog ječma provjerene težine između 50 i 100 grama prosijavaju se ručno, uz pomoć gumenih kocki, najmanje pet minuta.

Prosijavanje se provodi tako da se niz sita uzme u ruke i trese, manje ili više u vodoravnom smjeru, 120 puta u minuti, pri čemu je put svake trešnje približno 70 mm. Ovo kretanje naprijed i natrag prekida se svake minute trostrukim kružnim pokretom. Prosijani se ostaci važu s točnošću 0,1 grama i izražavaju kao postotak prosijanog proizvoda koji se važe do najbližeg cijelog broja te se izračunava prosjek.

Prosjek postotaka prosijanih ostataka treba zbrajati postupno, počevši od vrijednosti 0 % u odnosu na ostatak iz praznog sita s najvećim otvorima. Zbrojeni postoci Σ (%) i veličine otvora odgovarajućih sita uvrštavaju se na osi koordinatnog sustava na milimetarskom papiru tako da se Σ (%) unosi na ordinate, a promjeri otvora, izraženi u mm, na apscise.

Srednja vrijednost (dm) je širina otvora izražena u stotinkama mm za Σ (%) = 50, a očitava se iz grafa dobivenog spajanjem točaka ravnim linijama.


(1)  dm = srednja vrijednost dobivena iz grafa rezultata analize prosijavanjem u trenutku kada je 50 % proizvoda prošlo kroz sito.


PRILOG II.

Uredba stavljena izvan snage s popisom njezinih izmjena

Uredba Komisije (EEZ) br. 821/68

(SL L 149, 29.6.1968., str. 46.)

Uredba Komisije (EEZ) br. 1634/71

(SL L 170, 29.7.1971., str. 13.)

Uredba Komisije (EZ) br. 39/2007

(SL L 11, 18.1.2007., str. 11.)


PRILOG III.

Korelacijska tablica

Uredba (EEZ) br. 821/68

Ova Uredba

Članak 1.

Članak 1.

Članak 2.

Članak 2.

Članak 3.

Prilog Definicija „oljuštenih zrna” (oguljenih ili oljuštenih) i „perliranih zrna”

Prilog I. točka A

Prilog točka A

Prilog I. točka A I.

Prilog točka B I. 1.

Prilog I. točka A II. 1.(a)

Prilog točka B I. 2. prvi podstavak (a), (b) i (c)

Prilog I. točka A II. 1.(b)i. prva, druga i treća alineja

Prilog točka B I. 2. drugi podstavak

Prilog I. točka A II. 1.(b)ii.

Prilog točka B I. 2. treći podstavak

Napomena (*)

Prilog točka B II.

Prilog I. točka A II. 2.

Prilog Analiza prosijavanjem

Prilog I. točka B

Prilog Uređaj, prva, druga i treća alineja

Prilog I. točke B I. 1., 2. i 3.

Prilog Metoda

Prilog I. točka B II.

Prilog II.

Prilog III.


03/Sv. 025

HR

Službeni list Europske unije

217


32008R0903


L 249/3

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

17.09.2008.


UREDBA KOMISIJE (EZ) br. 903/2008

od 17. rujna 2008.

o posebnim uvjetima za dodjelu izvoznih subvencija za određene proizvode od svinjskog mesa

(Kodificirana verzija)

KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 1234/2007 od 22. listopada 2007. o uspostavljanju zajedničke organizacije poljoprivrednih tržišta i o posebnim odredbama za određene poljoprivredne proizvode (Uredba o jedinstvenom ZOT-u) (1), a posebno članke 170. i 192. u vezi s njezinim člankom 4.,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EEZ) br. 386/90 od 12. veljače 1990. o nadzoru izvoza poljoprivrednih proizvoda za koje se dobivaju izvozne subvencije ili druge naknade (2), a posebno njezin članak 6.,

budući da:

(1)

Uredba Komisije (EZ) br. 2331/97 od 25. studenoga 1997. o posebnim uvjetima za dodjelu izvoznih subvencija za određene proizvode od svinjskog mesa (3) nekoliko je puta znatno izmijenjena (4). Radi jasnoće i racionalnosti, navedenu Uredbu trebalo bi kodificirati.

(2)

Članak 21. Uredbe Komisije (EZ) br. 800/1999 od 15. travnja 1999. o utvrđivanju zajedničkih detaljnih pravila za primjenu sustava izvoznih subvencija za poljoprivredne proizvode (5) predviđa da se ne dodjeljuje nikakva subvencija ako proizvodi na datum prihvaćanja izvozne deklaracije nisu pouzdane i primjerene tržišne kvalitete.

(3)

Unatoč tome, takvi su se zahtjevi pokazali nedostatnima za osiguranje primjene jedinstvenih uvjeta pri isplati subvencija za neke proizvode navedene u članku 1. stavku 1. točki (q) Uredbe (EZ) br. 1234/2007.

(4)

Stoga je potrebno na razini Zajednice odrediti dodatne uvjete u vezi s proizvodima prosječne kakvoće i omogućiti isplatu subvencija za proizvode lošije kakvoće.

(5)

Treba osigurati dodatnu kakvoću u slučaju proizvoda obuhvaćenih oznakama KN 1601 00 99 i 1602 49 19 koji ne sadrže meso peradi te za koje treba postaviti visoke kriterije kakvoće kako bi se ograničile bilo kakve subvencije odobrene za takve proizvode u slučajevima kada količine koje pokrivaju izvozne dozvole premašuju ili će vjerojatno premašiti uobičajene količine.

(6)

Nužno je predvidjeti kontrole kako bi se osiguralo poštivanje ove Uredbe. Takve kontrole treba provoditi u skladu s Uredbom Komisije (EZ) br. 2090/2002 od 26. studenoga 2002. o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu Uredbe Vijeća (EEZ) br. 386/90 o fizičkim kontrolama koje se provode prilikom izvoza poljoprivrednih proizvoda koji ispunjavaju uvjete za subvenciju (6), a posebno moraju sadržavati organoleptički pregled te fizikalne i kemijske analize. Zahtjevu za subvencije treba u skladu s tim priložiti pisanu izjavu da dotični proizvodi ispunjavaju zahtjeve propisane u ovoj Uredbi.

(7)

Potrebno je predvidjeti određene jasno definirane analize kako bi se osigurala standardizacija fizikalnih i kemijskih kontrola.

(8)

Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Upravljačkog odbora za zajedničko uređenje tržišta poljoprivrednih proizvoda,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

1.   Ne dovodeći u pitanje ostale odredbe Zajednice, a posebno Uredbe (EZ) br. 800/1999, izvozne subvencije odobravaju se samo za proizvode navedene u Prilogu I. ovoj Uredbi, u slučaju kada:

(a)

ispunjavaju uvjete utvrđene u Prilogu I. ovoj Uredbi; i

(b)

polje 44. izvozne deklaracije uključuje riječi „roba je u skladu s Uredbom (EZ) br. 903/2008”.

2.   Za potrebe ove Uredbe, smatra se da su proizvodi koji su proizvedeni za prehranu ljudi, pa su stoga primjereni zbog upotrijebljenih sirovina, njihova priprema u zadovoljavajućim higijenskim uvjetima i njihovo pakiranje, pouzdani i primjerene tržišne kvalitete u smislu članka 21. Uredbe (EZ) br. 800/1999.

Članak 2.

Pri provođenju kontrola iz članka 5. Uredbe (EZ) br. 2090/2002, kontrole proizvoda obuhvaćene ovom Uredbom uključuju:

(a)

organoleptički pregled; i

(b)

fizikalnu i kemijsku analizu pomoću metoda utvrđenih u Prilogu II. ovoj Uredbi.

Članak 3.

Uredba (EZ) br. 2331/97 stavlja se izvan snage.

Upućivanje na Uredbu stavljenu izvan snage smatra se upućivanjem na ovu Uredbu i tumači se u skladu s korelacijskom tablicom u Prilogu IV.

Članak 4.

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 17. rujna 2008.

Za Komisiju

Predsjednik

José Manuel BARROSO


(1)  SL L 299, 16.11.2007., str. 1.

(2)  SL L 42, 16.2.1990., str. 6.

(3)  SL L 323, 26.11.1997., str. 19.

(4)  Vidjeti Prilog III.

(5)  SL L 102, 17.4.1999., str. 11.

(6)  SL L 322, 27.11.2002., str. 4.


PRILOG I.

Posebni uvjeti za dodjelu izvoznih subvencija za određene proizvode od svinjskog mesa

Oznaka KN

Naziv

Oznaka proizvoda

Uvjeti

1601 00

Kobasice i slični proizvodi od mesa, mesnih nusproizvoda klanja ili krvi; prehrambeni proizvodi na temelju tih proizvoda;

 

 

– Ostalo:

 

 

1601 00 91

– – Kobasice, suhe ili za mazanje, termički neobrađene

 

 

– – – Ne sadrže meso peradi ili nusproizvode klanja

1601 00 91 9120

(a)

maseni udio bjelančevina: najmanje 16 % neto mase

(b)

bez dodatka strane vode

(c)

bjelančevine koje nisu životinjske bjelančevine su zabranjene

– – – Ostalo:

1601 00 91 9190

(a)

maseni udio bjelančevina: najmanje 12 % neto mase

(b)

bez dodatka strane vode

(c)

bjelančevine koje nisu životinjske bjelančevine zabranjene su

1601 00 99

– – Ostalo:

 

 

– – – U posudama koje također sadrže tekućinu za konzerviranje, ali ne sadrže meso peradi ili nusproizvode klanja

1601 00 99 9110

(a)

maseni udio životinjskih bjelančevina: najmanje 10 % neto mase

(b)

omjer kolagena/bjelančevina: najviše 0,30

(c)

maseni udio strane vode: najviše 25 % neto mase

– – – U posudama koje također sadrže tekućinu za konzerviranje

1601 00 99 9190

(a)

maseni udio životinjskih bjelančevina: najmanje 8 % neto mase

(b)

omjer kolagena/bjelančevina: najviše 0,45

(c)

maseni udio strane vode: najviše 33 % neto mase

– – – Ostalo, ne sadrže meso peradi ili nusproizvode klanja

1601 00 99 9110

a)

maseni udio životinjskih bjelančevina: najmanje 10 % neto težine

(b)

omjer kolagena/bjelančevina: najviše 0,30

(c)

maseni udio strane vode: najviše 10 % neto mase

– – – Ostalo:

1601 00 99 9190

(a)

maseni udio životinjskih bjelančevina: najmanje 8 % neto težine

(b)

omjer kolagena/bjelančevina: najviše 0,45

(c)

maseni udio strane vode: najviše 23 % neto mase

ex 1602

Ostali pripremljeni ili konzervirani proizvodi od mesa, nusproizvoda klanja ili krvi:

 

 

– Od svinje:

 

 

ex 1602 41

– – Šunke i komadi od njih:

 

 

ex 1602 41 10

– – – Od domaćih svinja:

 

 

– – – – Kuhani, koji sadrže maseni udio od 80 % ili više mesa ili masti:

 

 

– – – – – U neposrednoj ambalaži s neto težinom od 1 kg ili više

1602 42 10 9110

Omjer vode/bjelančevina u mesu najviše 4,3

– – – – – U neposrednoj ambalaži s neto težinom manjom od 1 kg

1602 42 10 9130

Omjer vode/bjelančevina u mesu najviše 4,3

ex 1602 42

– – Lopatice i komadi od njih:

 

 

ex 1602 42 10

– – – Od domaćih svinja:

 

 

– – – – Kuhani, koji sadrže maseni udio od 80 % ili više mesa ili masti:

 

 

– – – – – U neposrednoj ambalaži s neto težinom od 1 kg ili više

1602 42 10 9110

Omjer vode/bjelančevina u mesu najviše 4,5

– – – – – U neposrednoj ambalaži s neto težinom manjom od 1 kg

1602 42 10 9130

Omjer vode/bjelančevina u mesu najviše 4,5

ex 1602 49

– – Ostalo, uključujući mješavine:

 

 

– – – Od domaćih svinja:

 

 

– – – – Koji sadrže maseni udio od 80 % ili više mesa ili nusproizvoda klanja, bilo koje vrste, uključujući masti bilo koje vrste ili podrijetla:

 

 

ex 1602 49 19

– – – – – Ostalo:

 

 

– – – – – – Kuhani, koji sadrže maseni udio od 80 % ili više mesa ili masti:

 

 

– – – – – – – Koji ne sadrže meso ili nusproizvode klanja od peradi:

 

 

– – – – – – – – Koji sadrže proizvod sastavljen iz jasno prepoznatljivih dijelova mišićnog mesa kod kojih zbog njihove veličine nije moguće utvrditi jesu li dobiveni od šunke, lopatica, leđa ili vrata, zajedno s malim česticama vidljive masti ili malim količinama želatinastih ostataka

1602 42 10 9130

Omjer vode/bjelančevina u mesu najviše 4,5


PRILOG II.

Metode analize  (1)

1.   Određivanje sadržaja bjelančevina

Sadržaj bjelančevina znači sadržaj dušika pomnožen faktorom 6,25. Sadržaj dušika mora biti određen u skladu s metodom ISO 937-1978.

2.   Određivanje sadržaja vode u proizvodima obuhvaćenima oznakama KN 1601 i 1602

Sadržaj vode mora biti određen u skladu s metodom ISO 1442-1973.

3.   Izračun sadržaja strane vode

Sadržaj strane vode dobivamo formulom: a - 4b, u kojoj:

a

=

sadržaj vode,

b

=

sadržaj bjelančevina.

4.   Određivanje sadržaja kolagena

Sadržaj kolagena znači sadržaj hidroksiprolina pomnožen faktorom 8. Sadržaj hidroksiprolina mora biti određen u skladu s metodom ISO 3496-1978.


(1)  Metode analize iz ovog Priloga one su koje se primjenjuju od datuma stupanja na snagu ove Uredbe, bez obzira na sve naknadne izmjene navedenih metoda. Objavljuje ih tajništvo ISO-a, 1 Rue de Varembé, Ženeva, Švicarska.


PRILOG III.

Uredba stavljena izvan snage s njezinim uzastopnim izmjenama

Uredba Komisije (EZ) br. 2331/97

(SL L 323, 26.11.1997., str. 19.)

Uredba Komisije (EZ) br. 739/98

(SL L 102, 2.4.1998., str. 22.)

Uredba Komisije (EZ) br. 2882/2000

(SL L 333, 29.12.2000., str. 72.)

Uredba Komisije (EZ) br. 507/2002

(SL L 79, 22.3.2002., str. 12.)


PRILOG IV.

Korelacijska tablica

Uredba (EZ) br. 2331/97

Ova Uredba

Članci 1. i 2.

Članci 1. i 2.

Članak 3.

Članak 3.

Članak 4.

Članak 4.

Prilozi I. i II.

Prilozi I. i II.

Prilog III.

Prilog IV.


03/Sv. 025

HR

Službeni list Europske unije

223


32008R0972


L 265/6

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

03.10.2008.


UREDBA KOMISIJE (EZ) br. 972/2008

od 3. listopada 2008.

o izmjeni Uredbe (EZ) br. 341/2007 o otvaranju i predviđanju upravljanja carinskim kvotama te uvođenju sustava uvoznih dozvola i potvrdi o podrijetlu za češnjak i druge poljoprivredne proizvode uvezene iz trećih zemalja

KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 1234/2007 od 22. listopada 2007. o uspostavljanju zajedničke organizacije poljoprivrednih tržišta i o posebnim odredbama za određene poljoprivredne proizvode, (Uredba o jedinstvenom ZOT-u) (1), a posebno njezine članke 134. i 148. u vezi s njezinim člankom 4.,

budući da:

(1)

U skladu s Poglavljem II. Uredbe Komisije (EZ) br. 341/2007 (2), zahtjevi za izdavanje dozvole „A” podnose se u travnju, srpnju, listopadu i siječnju svake godine, a dozvole „A” vrijede samo za podrazdoblje za koje su izdane.

(2)

U skladu sa Sporazumom u obliku razmjene pisama između Europske zajednice i Argentinske Republike, u skladu s člankom XXVIII. Općeg sporazuma o carinama i trgovini, (GATT), o promjeni povlastica za češnjak kako je predviđeno u Prilogu CXL priloženom GATT-u (3), koji je odobren Odlukom Vijeća 2001/404/EZ (4), razdoblje uvozne carinske kvote za češnjak treba podijeliti u četiri podrazdoblja.

(3)

Kako bi se uvoznicima omogućilo više fleksibilnosti, razdoblje u kojem mogu podnijeti zahtjeve za izdavanje dozvola „A” treba početi šest tjedana ranije.

(4)

Radi omogućavanja ponovne dodjele što je više moguće neiskorištenih ili djelomično iskorištenih uvoznih dozvola, količine, uključujući slučajeve u kojima nisu podneseni zahtjevi, koje pokrivaju neiskorištene ili djelomično iskorištene uvozne dozvole i koje odgovaraju razlici između količina navedenih na poleđini uvoznih dozvola i količina za koje su izdane treba priopćiti do kraja studenoga u odnosu na dotad dostupne podatke. Kasnije obavijesti služe samo u statističke svrhe pa je jedna obavijest na kraju srpnja dovoljna za takve količine.

(5)

U skladu s Uredbom Komisije (EZ) br. 1084/95 od 15. svibnja 1995. o ukidanju zaštitne mjere koja se primjenjuje na uvoz češnjaka podrijetlom iz Tajvana i njezinoj zamjeni potvrdom o podrijetlu (5), za uvoz češnjaka iz Tajvana potrebna je potvrda o podrijetlu. Predviđen režim sličan je onom utvrđenom u poglavlju IV. Uredbe (EZ) br. 341/2007 za češnjak podrijetlom iz drugih zemalja. Radi pojednostavljenja zakonodavstva i čitljivosti, primjereno je na jednom mjestu navesti sve zemlje za koje je potrebna potvrda o podrijetlu za češnjak. Stoga na popis zemalja u Prilogu IV. Uredbi (EZ) br. 341/2007 na koji se primjenjuje poglavlje IV. te Uredbe treba dodati Tajvan. Stoga Uredbu (EZ) br. 1084/95 treba staviti izvan snage.

(6)

Uredbu (EZ) br. 341/2007 stoga treba na odgovarajući način izmijeniti.

(7)

Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Upravljačkog odbora za zajedničku organizaciju poljoprivrednih tržišta,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Uredba (EZ) br. 341/2007 mijenja se kako slijedi:

1.

stavak 1. članka 10. zamjenjuje se sljedećim:

„1.   Uvoznici svoje zahtjeve za izdavanje dozvola ‚A’ moraju podnijeti tijekom prvih pet radnih dana od 15. dana veljače za prvo podrazdoblje, (od lipnja do kolovoza), od 15. dana svibnja za drugo podrazdoblje, (od rujna do studenoga), od 15. dana kolovoza za treće podrazdoblje, (od prosinca do veljače) i od 15. dana studenoga za četvrto podrazdoblje, (od ožujka do svibnja).”;

2.

u članku 12. stavku 1. prvi i drugi podstavak zamjenjuju se sljedećim:

„Do kraja svakog mjeseca iz članka 10. stavka 1. države članice moraju obavijestiti Komisiju o količinama u kilogramima, uključujući slučajeve u kojima nisu podneseni zahtjevi, za koje su podneseni zahtjevi za izdavanje dozvola ‚A’ u odnosu na odgovarajuće podrazdoblje.

Odstupajući od drugog podstavka članka 11. stavka 1. Uredbe (EZ) br. 1301/2006, države članice moraju priopćiti podatke iz točke (c) prvog podstavka članka 11. stavka 1. te Uredbe do:

(a)

kraja studenoga za količine o kojima su podaci dostupni do tog datuma; i

(b)

kraja srpnja za ostatak količina za predmetno razdoblje uvozne carinske kvote.”;

3.

Prilog IV. zamjenjuje se tekstom iz Priloga ovoj Uredbi.

Članak 2.

Uredba (EZ) br. 1084/95 stavlja se izvan snage.

Članak 3.

Ova Uredba stupa na snagu trećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Primjenjuje se od 15. studenoga 2008.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 3. listopada 2008.

Za Komisiju

Mariann FISCHER BOEL

Članica Komisije


(1)  SL L 299, 16.11.2007., str. 1.

(2)  SL L 90, 30.3.2007., str. 12.

(3)  SL L 142, 29.5.2001., str. 8.

(4)  SL L 142, 29.5.2001., str. 7.

(5)  SL L 109, 16.5.1995., str. 1.


PRILOG

„PRILOG IV.

Popis trećih zemalja iz članaka 15., 16. i 17.

Iran

Libanon

Malezija

Tajvan

Ujedinjeni Arapski Emirati

Vijetnam.”


03/Sv. 025

HR

Službeni list Europske unije

225


32009R0084


L 024/5

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

27.01.2009.


UREDBA KOMISIJE (EZ) br. 84/2009

od 27. siječnja 2009.

o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1342/2003 o utvrđivanju posebnih detaljnih pravila za primjenu sustava uvoznih i izvoznih dozvola za žitarice i rižu

KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 1234/2007 od 22. listopada 2007. o uspostavljanju zajedničke organizacije poljoprivrednih tržišta i o posebnim odredbama za određene poljoprivredne proizvode (Uredba o jedinstvenom ZOT-u) (1), a posebno njezin članak 161. stavak 3. u vezi s člankom 4.,

budući da:

(1)

Člankom 8. Uredbe Komisije (EZ) br. 1342/2003 (2) utvrđuju se vremenski okviri za izdavanje izvoznih dozvola. U tom smislu, njime se propisuje da se dozvole za proizvode koji se izvoze, za koje je utvrđena subvencija, obično izdaju treći radni dan od dana podnošenja zahtjeva, čak i ako je subvencija jednaka nuli. Međutim, ovaj rok može biti predug kada se proizvodi moraju izvesti odmah. Kako bi se pojednostavnile upravne formalnosti, gospodarskim bi se subjektima koji se nađu u takvoj situaciji trebalo omogućiti da na zahtjev dobiju izvoznu dozvolu bez odgađanja, to jest da im se izvozna dozvola izda na dan kada ulože zahtjev.

(2)

Međutim, smanjivanje roka za izdavanje dozvole ne smije rezultirati davanjem prednosti predmetnom gospodarskom subjektu pred drugim gospodarskim subjektima, posebno u slučajevima kada se tijekom roka od tri dana od dana podnošenja zahtjeva treba utvrditi izvozni porez. U tom smislu treba poduzeti mjere kako bi se osiguralo da se u takvim slučajevima pravo na subvenciju ne ostvaruje izdavanjem izvozne dozvole na dan kada je predan zahtjev te kako bi se, u slučajevima kada se porez mora odrediti prije prihvaćanja izvozne deklaracije, taj porez primijenio na predmetne proizvode.

(3)

U tom kontekstu treba također odrediti rok valjanosti takvih dozvola i jamstva koja treba položiti.

(4)

Uredbu (EZ) br. 1342/2003 treba na odgovarajući način izmijeniti.

(5)

Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Upravljačkog odbora za zajedničku organizaciju poljoprivrednih tržišta,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Uredba (EZ) br. 1342/2003 mijenja se kako slijedi:

1.

Članak 6. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2.   Neovisno o stavku 1., valjanost izvoznih dozvola za proizvode navedene u dijelu II. točki (A) Priloga II. Uredbi (EZ) br. 376/2008 istječe 60. dana od datuma njihovog izdavanja, kako je određeno u članku 22. stavku 1. gore navedene Uredbe, kada nije određena nikakva subvencija, bilo unaprijed ili ne, ili kada se ti proizvodi izvoze bez subvencije, u skladu s člankom 8. stavkom 3.”;

2.

u članku 8., dodaje se sljedeći stavak 3.:

„3.   Neovisno o stavku 1., izvozne dozvole za proizvode za koje je utvrđena subvencija izdaju se na zahtjev gospodarskog subjekta na dan podnošenja zahtjeva, pod uvjetom da je u zahtjevu navedeno da se dozvola izdaje bez subvencije i da se, kada se izvozni porez primjenjuje pri prihvaćanja izvozne deklaracije, taj porez primjenjuje na predmetne proizvode. U tim slučajevima, polje 20 u zahtjevu i izdana izvozna dozvola moraju sadržavati jedan od unosa iz Priloga I.a.”;

3.

u članku 12. točki (c) dodaje se sljedeća točka (iii.):

„(iii.)

EUR 3 po toni za proizvode na koje se primjenjuje članak 8. stavak 3.”;

4.

tekst iz Priloga ovoj Uredbi umeće se nakon Priloga I. kao Prilog I.a.

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu sedmog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 27. siječnja 2009.

Za Komisiju

Mariann FISCHER BOEL

Članica Komisije


(1)  SL L 299, 16.11.2007., str. 1.

(2)  SL L 189, 29.7.2003., str. 12.


PRILOG

„PRILOG I.a

UNOSI IZ ČLANKA 8. STAVKA 3.

:

na bugarskome

:

износ без възстановяване — приложими експортни такси — Регламент (ЕО) 1342/2003, член 8, параграф 3

:

na španjolskome

:

Exportación sin restitución — Gravámenes por exportación aplicables — Reglamento (CE) no 1342/2003, artículo 8, apartado 3

:

na češkome

:

Vývoz bez náhrady – platné vývozní poplatky – Nařízení (ES) č. 1342/2003, čl. 8 odst. 3

:

na danskome

:

Eksport uden restitution — Eksportafgifter gćldende — Forordning (EF) nr. 1342/2003, artikel 8, stk. 3

:

na njemačkome

:

Ausfuhr ohne Erstattung — Ausfuhrabgaben finden Anwendung — Verordnung (EG) Nr. 1342/2003, Artikel 8 Absatz 3

:

na estonskome

:

Toetuseta eksport – kohaldatakse ekspordimakse – määruse (EÜ) nr 1342/2003 artikli 8 lőige 3

:

na grčkome

:

Εξαγωγή χωρίς επιστροφή — Επιβαλλόμενοι φόροι κατά την εξαγωγή — Κανονισμός (ΕΚ) αριθ. 1342/2003 άρθρο 8 παράγραφος 3

:

na engleskome

:

Export without refund — Export taxes applicable — Regulation (EC) No 1342/2003, Article 8(3)

:

na francuskome

:

Exportation sans restitution — Taxes ŕ l’exportation applicables — Rčglement (CE) no 1342/2003, article 8, paragraphe 3

:

na irskome

:

Onnmhairiú gan aisíoc – cánacha onnmhairiúcháin infheidhme – Rialachán (CE) Uimh. 1342/2003, Airteagal 8, mír 3

:

na talijanskome

:

Esportazione senza restituzione — Tasse all’esportazione applicabili — Regolamento (CE) n. 1342/2003, articolo 8, paragrafo 3

:

na latvijskome

:

Eksports bez kompensācijas – Piemērojamie izvedmuitas nodokļi – Regulas (EK) Nr. 1342/2003 8. panta 3. punkts

:

na litvanskome

:

Eksportas be grąžinamosios išmokos – Eksportui taikytini mokesčiai – Reglamento (EB) Nr. 1342/2003 8 straipsnio 3 dalis

:

na mađarskome

:

Visszatérítés nélküli kivitel – Kiviteli vám alkalmazandó – Az 1342/2003/EK rendelet 8. cikkének (3) bekezdése

:

na malteškome

:

Esportazzjoni bla rifużjoni — Taxxi tal-esportazzjoni applikabbli — L-Artikolu 8(3) tar-Regolament (KE) Nru 1342/2003

:

na nizozemskome

:

Uitvoer zonder restitutie — Uitvoerbelasting van toepassing — Verordening (EG) nr. 1342/2003, artikel 8, lid 3

:

na poljskome

:

Wywóz bez refundacji – Stosowane podatki wywozowe – art. 8 ust. 3 rozporządzenia (WE) nr 1342/2003

:

na portugalskome

:

Exportaçăo sem restituiçăo — Imposiçőes de exportaçăo aplicáveis — Regulamento (CE) n.o 1342/2003, artigo 8.o, n.o 3

:

na rumunjskome

:

Export fără restituire – Taxe la export aplicabile – Regulamentul (CE) nr. 1342/2003, articolul 8 alineatul (3)

:

na slovačkome

:

Vývoz bez náhrady – Platné vývozné poplatky – Nariadenie (ES) č. 1342/2003 článok 8 ods. 3

:

na slovenskome

:

Izvoz brez nadomestila – Veljavne izvozne takse – Uredba (ES) št. 1342/2003, člen 8(3)

:

na švedskome

:

Export utan bidrag – Exportavgifter tillämpliga – Förordning (EG) nr 1342/2003, artikel 8.3

:

na finskome

:

Vienti ilman vientitukea – Sovellettavat vientiverot – Asetuksen (EY) N:o 1342/2003 8 artiklan 3 kohta”


03/Sv. 025

HR

Službeni list Europske unije

228


32009R0388


L 118/72

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

12.05.2009.


UREDBA KOMISIJE (EZ) br. 388/2009

od 12. svibnja 2009.

o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu Uredbe Vijeća (EZ) br. 1234/2007 u pogledu uvoznog i izvoznog sustava za proizvode prerađene od žitarica i riže

(Kodificirana verzija)

KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 1234/2007 od 22. listopada 2007. o uspostavljanju zajedničke organizacije poljoprivrednih tržišta i o posebnim odredbama za određene poljoprivredne proizvode (Uredba o jedinstvenom ZOT-u) (1), a posebno njezine članke 143., 170. i 187., u vezi s člankom 4.,

budući da:

(1)

Uredba Komisije (EZ) br. 1518/95 od 29. lipnja 1995. o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu Uredbi Vijeća (EEZ) br. 1418/76 i (EEZ) br. 1766/92 u vezi sa sustavom uvoza i izvoza za prerađene proizvode od žitarica i riže te o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1162/95 o utvrđivanju posebnih detaljnih pravila za primjenu sustava uvoznih i izvoznih dozvola za žitarice i rižu (2) znatno je izmjenjivana (3). Radi jasnoće i racionalnosti, navedenu Uredbu treba kodificirati.

(2)

U skladu s međunarodnim obvezama Zajednice, treba utvrditi pravila za primjenu sustava uvoznih carina i subvencija koje se primjenjuju u trgovini s trećim zemljama u vezi s proizvodima prerađenima od žitarica i riže, isključujući krmne smjese, za koje su utvrđena posebna pravila.

(3)

Cilj subvencije treba biti pokrivanje razlike između cijena proizvoda unutar Zajednice i onih na svjetskom tržištu. U tu svrhu treba utvrditi mjerila za određivanje subvencije prvenstveno u odnosu na cijene osnovnih proizvoda u i izvan Zajednice te u odnosu na plasman i uvjete za prodaju prerađenih proizvoda na svjetskom tržištu.

(4)

Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Upravljačkog odbora za zajedničku organizaciju poljoprivrednih tržišta,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije:

(a)

„prerađeni proizvodi” znači proizvodi ili skupine proizvoda navedeni:

i.

u Prilogu I. dijelu I. točki (d) Uredbi (EZ) br. 1234/2007, osim proizvoda obuhvaćenih oznakom KN ex 2309;

ii.

u točki (c) dijela II. Priloga I. Uredbi (EZ) br. 1234/2007;

(b)

„osnovni proizvodi” znači žitarice navedene u Prilogu I. dijelu I. točkama (a) i (b) Uredbi (EZ) br. 1234/2007 te lomljena riža iz Priloga I. dijela II. točke (b) toj Uredbi.

Članak 2.

1.   Subvencija koja se može dodijeliti za prerađene proizvode utvrđuje se upućujući posebno:

(a)

kretanja cijena osnovnih proizvoda unutar Zajednice u usporedbi s cijenama na svjetskom tržištu;

(b)

količine osnovnih proizvoda potrebne za proizvodnju predmetnog proizvoda i, ako je primjereno, njihovu zamjenjivost;

(c)

moguću kumulaciju subvencija koja se primjenjuje na različite proizvode dobivene istim postupkom i od istog osnovnog proizvoda;

(d)

mogućnosti i uvjete prodaje prerađenih proizvoda na svjetskom tržištu.

2.   Subvencije se utvrđuju najmanje jedanput mjesečno.

Članak 3.

1.   Subvencija se prilagođava u skladu s člancima 14. i 15. Uredbe Komisije (EZ) br. 1342/2003 (4). Prilagođavanje se obavlja povećavanjem ili smanjivanjem subvencije za iznos koji proizlazi iz svakog od prilagođavanja iz članka 14. stavaka 1. i 3. Uredbe (EZ) br. 1342/2003, po toni osnovnog proizvoda, pomnoženo s koeficijentom iz Priloga I. stupca 4. ovoj Uredbi u odnosu na predmetni prerađeni proizvod.

2.   Za potrebe primjene članka 164. stavka 4. i članka 166. prvog stavka Uredbe (EZ) br. 1234/2007, iznos nula ne smatra se subvencijom pa se stoga ne primjenjuje prilagodba iz članka 15. stavka 1. Uredbe (EZ) br. 1342/2003.

Članak 4.

1.   Države članice obavješćuju Komisiju svaki dan do 15.00 (po bruxelleskom vremenu) o količinama za koje su zatražene izvozne dozvole.

2.   U slučaju proizvoda proizvedenih od žitarica i riže iz članka 162. stavka 1. točke (b) Uredbe (EZ) br. 1234/2007, države članice obavješćuju Komisiju svaki tjedan do srijede za prethodni tjedan, za svaku oznaku proizvoda kako je određeno u Prilogu I. Uredbi Komisije (EEZ) br. 3846/87 (5), o količinama za koje su izdane dozvole, i to posebno za izvezene proizvode sa subvencijom i izvezene proizvode bez subvencije.

Članak 5.

1.   U slučaju kada su za jedan ili više proizvoda ispunjeni uvjeti iz članka 187. Uredbe (EZ) br. 1234/2007, Komisija može poduzeti sljedeće mjere:

(a)

primjena izvoznog poreza. Ovaj porez utvrđuje Komisija jedanput tjedno. On može biti različit ovisno o odredištu;

(b)

potpuna ili djelomična privremena obustava izdavanja izvoznih dozvola;

(c)

potpuno ili djelomično odbijanje zahtjeva za izvozne dozvole čije je rješavanje u tijeku.

2.   Izvozni porez iz stavka 1. točke (a) jest onaj izvozni porez koji se primjenjuje na dan obavljanja carinskih formalnosti.

Međutim, na zahtjev podnositelja, koji se predaje istodobno sa zahtjevom za izdavanje dozvole, na izvoz koji se obavi tijekom razdoblja valjanosti dozvole primjenjuje se izvozni porez koji je bio na snazi na dan podnošenja zahtjeva za dozvolu.

3.   Komisija obavješćuje države članice o svojoj odluci i tu odluku objavljuje.

Članak 6.

Metode koje se upotrebljavaju za utvrđivanje sadržaja pepela, sadržaja masti i sadržaja škroba, postupak denaturiranja i bilo koje druge metode analize potrebne za primjenu ove Uredbe u pogledu sustava uvoza i izvoza određuju se, prema potrebi, u skladu s postupkom iz članka 195. stavka 2. Uredbe (EZ) br. 1234/2007.

Članak 7.

Uredba (EZ) br. 1518/95 stavlja se izvan snage.

Upućivanja na Uredbu stavljenu izvan snage tumače se kao upućivanja na ovu Uredbu i čitaju se u skladu s korelacijskom tablicom iz Priloga III.

Članak 8.

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 12. svibnja 2009.

Za Komisiju

Predsjednik

José Manuel BARROSO


(1)  SL L 299, 16.11.2007., str. 1.

(2)  SL L 147, 30.6.1995., str. 55.

(3)  Vidjeti Prilog II.

(4)  SL L 189, 29.7.2003., str. 12.

(5)  SL L 366, 24.12.1987., str. 1.


PRILOG I.

Oznaka KN/oznaka proizvoda

Naziv robe

Osnovni proizvod

Koeficijent

1.

2.

3.

4.

1102

Brašno od žitarica osim od pšenice ili suražice:

 

 

1102 20 10 9200

Kukuruzno brašno, s masenim udjelom masti ne većim od 1,3 % i s masenim udjelom sirovih vlakana u suhoj tvari ne većim od 0,8 %

Kukuruz

1,40

1102 20 10 9400

Kukuruzno brašno, s masenim udjelom većim od 1,3 %, ali ne većim od 1,5 % i s masenim udjelom sirovih vlakana u suhoj tvari ne većim od 1 %

Kukuruz

1,20

1102 20 90 9200

Kukuruzno brašno, s masenim udjelom masti većim od 1,5 %, ali ne većim od 1,7 % i s masenim udjelom sirovih vlakana u suhoj tvari ne većim od 1 % o masi

Kukuruz

1,20

1102 90 10 9100

Ostalo, ječmeno brašno, s masenim udjelom pepela u suhoj tvari ne većim od 0,9 % i s masenim udjelom sirovih vlakana u suhoj tvari ne većim od 0,9 %

Ječam

1,50

1102 90 10 9900

Ostalo, ječmeno brašno, ostalo

Ječam

1,02

1102 90 30 9100

Ostalo, zobeno brašno, s masenim udjelom pepela u suhoj tvari ne većim od 2,3 %, s masenim udjelom sirovih vlakana u suhoj tvari ne većim od 1,8 %, s masenim udjelom vlage ne većim od 11 % i čija je peroksidaza praktički neaktivna

Zob

1,80

1103

Prekrupa, krupica i pelete od žitarica

 

 

1103 13 10 9100

Prekrupa i krupica, od kukuruza, s masenim udjelom masti ne većim od 0,9 % i s masenim udjelom sirovih vlakana u suhoj tvari ne većim od 0,6 %

Kukuruz

1,80

1103 13 10 9300

Prekrupa i krupica, od kukuruza, s masenim udjelom masti većim od 0,9 %, ali ne većim od do 1,3 % i s masenim udjelom sirovih vlakana u suhoj tvari ne većim od 0,8 %

Kukuruz

1,40

1103 13 10 9500

Prekrupa i krupica, od kukuruza, s masenim udjelom masti većim od 1,3 %, ali ne većim od 1,5 % i s masenim udjelom sirovih vlakana u suhoj tvari ne većim od 1 %

Kukuruz

1,20

1103 13 90 9100

Prekrupa i krupica, od kukuruza, ostalo, s masenim udjelom masti većim od 1,5 %, ali ne većim od 1,7 % i s masenim udjelom sirovih vlakana u suhoj tvari ne većim od 1 %

Kukuruz

1,20

1103 19 10 9000

Prekrupa i krupica, od raži

Raž

1,00

1103 19 30 9100

Prekrupa i krupica, od ječma, s masenim udjelom pepela u suhoj tvari ne većim od 1 % i s masenim udjelom sirovih vlakana u suhoj tvari ne većim od 0,9 %

Ječam

1,55

1103 19 40 9100

Prekrupa i krupica, od zobi, s masenim udjelom pepela u suhoj tvari ne većim od 2,3 %, s masenim udjelom sjemenske ovojnice ne većim od 0,1 %, sadržajem vlage ne većim od 11 % i kod kojih je peroksidaza praktički neaktivna

Zob

1,80

1103 20 20 9000

Pelete, od ječma

Ječam

1,02

1103 20 60 9000

Pelete, od pšenice

Pšenica

1,02

1104

Žitarice u zrnu, drukčije obrađene (npr. oljuštene, valjane, u pahuljicama, perlirane, rezane ili drobljene), osim riže iz tarifnog broja 1006; klice žitarica, cijele, valjane, u pahuljicama ili mljevene:

 

 

1104 12 90 9100

Zrna zobi valjana ili u pahuljicama, u pahuljicama, s masenim udjelom pepela u suhoj tvari ne većim od 2,3 %, s masenim udjelom sjemene ovojnice ne većim od 0,1 %, s masenim udjelom vlage ne većim od 12 % i čija je peroksidaza praktički neaktivna

Zob

2,00

1104 12 90 9300

Zrna zobi valjana ili u pahuljicama, u pahuljicama, s masenim udjelom pepela u suhoj tvari ne većim od 2,3 %, s masenim udjelom sjemene ovojnice većim od 0,1 %, ali ne većim od 1,5 %, s masenim udjelom vlage ne većim od 12 % i čija je peroksidaza praktički neaktivna

Zob

1,60

1104 19 10 9000

Zrna valjana ili u pahuljicama, od pšenice

Pšenica

1,02

1104 19 50 9110

Zrna valjana ili u pahuljicama, od kukuruza, s masenim udjelom masti u suhoj tvari ne većim od 0,9 % i s masenim udjelom sirovih vlakana u suhoj tvari ne većim od 0,7 %

Kukuruz

1,60

1104 19 50 9130

Zrna kukuruza valjana ili u pahuljicama, s masenim udjelom masti u suhoj tvari većim od 0,9 %, ali ne većim od 1,3 % i s masenim udjelom sirovih vlakana u suhoj tvari ne većim od 0,8 %

Kukuruz

1,30

1104 19 69 9100

Zrna ječma valjana ili u pahuljicama, u pahuljicama, s masenim udjelom pepela u suhoj tvari ne većim od 1 % i s masenim udjelom sirovih vlakana u suhoj tvari ne većim od 0,9 %

Ječam

1,50

1104 22 20 9100

Zrna, zobi, oljuštena, s masenim udjelom pepela u suhoj tvari ne većim od 2,3 %, s masenim udjelom sjemene ovojnice ne većim od 0,5 %, s masenim udjelom vlage ne većim od 11 % i čija je peroksidaza praktički neaktivna

Zob

1,60

1104 22 30 9100

Zrna, zobi, oljuštena i rezana ili drobljena („Grütze” ili „grutten”), s masenim udjelom pepela u suhoj tvari ne većim od 2,3 %, s masenim udjelom sjemene ovojnice ne većim od 01 %, s masenim udjelom vlage ne većim od 11 % i čija je peroksidaza praktički neaktivna

Zob

1,70

1104 23 10 9100

Zrna, kukuruza, oljuštena, bilo da su rezana ili drobljena ili ne, s masenim udjelom masti u suhoj tvari ne većim od 0,9 % i s masenim udjelom sirovih vlakana u suhoj tvari ne većim od 0,6 % („Grütze” ili „grutten”)

Kukuruz

1,50

1104 23 10 9300

Zrna, kukuruza, oljuštena, bilo da su rezana ili drobljena ili ne, s masenim udjelom masti u suhoj tvari većim od 0,9 %, ali ne većim od 1,3 % i s masenim udjelom sirovih vlakana u suhoj tvari ne većim od 0,8 % („Grütze” ili „grutten”)

Kukuruz

1,15

1104 29 01 9100

Zrna, ječma, oljuštena, s masenim udjelom pepela u suhoj tvari ne većim od 1 % i s masenim udjelom sirovih vlakana u suhoj tvari ne većim od 0,9 %

Ječam

1,50

1104 29 03 9100

Zrna, ječma, oljuštena i rezana ili drobljena („Grütze” ili „grutten”), s masenim udjelom pepela u suhoj tvari ne većim od 1 % i s masenim udjelom sirovih vlakana u suhoj tvari ne većim od 0,9 %

Ječam

1,50

1104 29 05 9100

Zrna, ječma, perlirana, s masenim udjelom pepela u suhoj tvari ne većim od 1 % (bez milovke) - prva kategorija

Ječam

2,00

1104 29 05 9300

Zrna, ječma, perlirana, s masenim udjelom pepela u suhoj tvari ne većim od 1 % (bez milovke) - druga kategorija

Ječam

1,60

1104 29 11 9000

Zrna, pšenice, oljuštena, ne rezana i ne drobljena

Pšenica

1,02

1104 29 51 9000

Zrna, pšenice, oljuštena, samo drobljena

Pšenica

1,00

1104 29 55 9000

Zrna raži, oljuštena, samo drobljena

Raž

1,00

1104 30 10 9000

Klice, od pšenice, cijele, valjane, u pahuljicama ili mljevene

Pšenica

0,25

1104 30 90 9000

Klice, od žitarica, ostalo, cijele, valjane, u pahuljicama ili mljevene

Kukuruz

0,25

1107

Slad, pržen ili nepržen:

 

 

1107 10 11 000

Nepržen, od pšenice, u obliku brašna

Pšenica

1,78

1107 10 91 000

Nepržen, ostalo, u obliku brašna

Ječam

1,78

1108

Škrob; inulin:

 

 

1108 11 00 9200

Pšenični škrob, s masenim udjelom suhe tvari ne manjim od 87 % i sa čistoćom suhe tvari ne manjom od 97 %

Pšenica

2,00

1108 11 00 9300

Pšenični škrob, s masenim udjelom suhe tvari ne manjim od 84 %, ali manjim od 87 % i sa čistoćom suhe tvari ne manjom od 97 %

Pšenica

2,00

1108 12 00 9200

Kukuruzni škrob, s masenim udjelom suhe tvari ne manjim od 87 % i sa čistoćom suhe tvari ne manjom od 97 %

Kukuruz

1,60

1108 12 00 9300

Kukuruzni škrob, s masenim udjelom suhe tvari ne manjim od 84 %, ali manjim od 87 % i sa čistoćom suhe tvari ne manjom od 97 %

Kukuruz

1,60

1108 13 00 9200

Krumpirov škrob, s masenim udjelom suhe tvari ne manjim od 80 % i sa čistoćom suhe tvari ne manjom od 97 %

Kukuruz

1,60

1108 13 00 9300

Krumpirov škrob, s masenim udjelom suhe tvari ne manjim od 77 %, ali manjim od 80 % i sa čistoćom suhe tvari ne manjom od 97 %

Kukuruz

1,60

1108 19 10 9200

Rižin škrob, s masenim udjelom suhe tvari ne manjim od 87 % i sa čistoćom suhe tvari ne manjom od 97 %

Riža

1,52

1108 19 10 9300

Rižin škrob, s masenim udjelom suhe tvari ne manjim od 84 %, ali manjim od 87 % i sa čistoćom suhe tvari ne manjom od 97 %

Riža

1,52

1702

Ostali šećeri, uključujući kemijski čistu laktozu, maltozu, glukozu i fruktozu, u krutom stanju; šećerni sirupi bez dodanih aroma ili tvari za bojenje; umjetni med, miješan ili ne s prirodnim medom; karamel

 

 

1702 30 50 9000

Glukoza i glukozni sirup, bez fruktoze ili s masenim udjelom fruktoze u suhom stanju manjim od 20 %, koja nije izoglukoza, u obliku bijelog kristalnog praha, aglomeriranog ili neaglomeriranog

Kukuruz

2,09

1702 30 90 9000

Glukoza i glukozni sirup, bez fruktoze ili s masenim udjelom fruktoze u suhom stanju manjim od 20 %, koja nije izoglukoza, ostalo

Kukuruz

1,60

1702 40 90 9000

Glukoza i glukozni sirup, s masenim udjelom fruktoze u suhom stanju najmanje 20 %, ali manje od 50 %, osim invertnog šećera, ostalo

kukuruz

1,60

1702 90 50 9100

Maltodekstrin, u čvrstom bijelom obliku, aglomeriran ili neaglomeriran

Kukuruz

2,09

1702 90 50 9900

Maltodekstrin i maltodekstrinski sirup, ostalo

Kukuruz

1,60

1702 90 75 9000

Karamel u obliku praha, aglomeriran ili neaglomeriran

Kukuruz

2,19

1702 90 79 9000

Karamel, ostalo

Kukuruz

1,52

2106 90 55 9000

Prehrambeni pripravci koji nisu drugdje navedeni ili uključeni, aromatizirani ili obojeni šećerni sirupi, glukozni sirup i maltodekstrinski sirup

Kukuruz

1,60


PRILOG II.

Uredba stavljena izvan snage s njezinim izmjenama

Uredba Komisije (EZ) br. 1518/95

(SL L 147, 30.6.1995., str. 55.)

Uredba Komisije (EZ) br. 2993/95

(SL L 312, 23.12.1995., str. 25.)


PRILOG III.

Korelacijska tablica

Uredba (EZ) br. 1518/95

Ova Uredba

Članak 1., uvodni tekst

Članak 1. stavak 1., uvodni tekst

Članak 1. točka (a)

Članak 1 stavak 1. točka (a)

Članak 1. točka (a) potočka i.

Članak 1 stavak 1. točka (b)

Članak 1. točka (a) potočka ii.

Članak 1. stavak 2.

Članak 1 točka (b)

Članak 2.

Članak 2.

Članak 3.

Članak 3.

Članak4.

Članak 4.

Članak 5.

Članak 5.

Članak 6.

Članak 6.

Članak 7.

Članak 8.

Članak 7.

Članak 9.

Članak 8.

Prilog

Prilog I.

Prilog II.

Prilog III.


03/Sv. 025

HR

Službeni list Europske unije

234


32009R0442


L 129/13

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

27.05.2009.


UREDBA KOMISIJE (EZ) br. 442/2009

od 27. svibnja 2009.

o otvaranju i predviđanju upravljanja carinskim kvotama Zajednice u sektoru svinjskog mesa

KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 1234/2007 od 22. listopada 2007. o uspostavljanju zajedničke organizacije poljoprivrednih tržišta i o posebnim odredbama za određene poljoprivredne proizvode (Uredba o jedinstvenom ZOT-u) (1), a posebno njezin članak 144. stavak 1. i stavak 148., u vezi s njezinim člankom 4.,

budući da:

(1)

U okviru Svjetske trgovinske organizacije, Zajednica se obvezala otvoriti uvozne carinske kvote za određene proizvode u sektoru svinjskog mesa.

(2)

Sporazum u obliku razmjene pisama između Europske zajednice i Sjedinjenih Američkih Država na temelju članka XXIV. stavka 6. i članka XXVIII. Općeg sporazuma o carinama i trgovini (GATT) iz 1994. u vezi s izmjenom povlastica u rasporedima za Češku Republiku, Republiku Estoniju, Republiku Cipar, Republiku Latviju, Republiku Litvu, Republiku Mađarsku, Republiku Maltu, Republiku Poljsku, Republiku Sloveniju i Slovačku Republiku prilikom njihovog pristupanja Europskoj uniji, odobren Odlukom Vijeća 2006/333/EZ (2), predviđa otvaranje posebne uvozne carinske kvote od 4 722 tone svinjskog mesa dodijeljene Sjedinjenim Državama.

(3)

Sporazum između Europske zajednice i Vlade Kanade o sklapanju pregovora na temelju članka XXIV. stavka 6. GATT-a, odobren Odlukom Vijeća 2007/444/EZ (3), predviđa posebnu uvoznu carinsku kvotu od 4 624 tone svinjskog mesa dodijeljene Kanadi.

(4)

Detaljna pravila za upravljanje svim navedenim uvoznim carinskim kvotama, dalje u tekstu „kvote”, trenutačno su utvrđena Uredbom Komisije (EZ) br. 806/2007 od 10. srpnja 2007. o otvaranju i predviđanju upravljanja carinskim kvotama u sektoru svinjskog mesa (4), Uredbom Komisije (EZ) br. 812/2007 od 11. srpnja 2007. o otvaranju i predviđanju upravljanja carinskom kvotom za svinjsko meso dodijeljenom Sjedinjenim Američkim Državama (5), Uredbom Komisije (EZ) br. 979/2007 od 21. kolovoza 2007. o otvaranju i upravljanju uvoznom carinskom kvotom za svinjsko meso podrijetlom iz Kanade (6) te Uredbom Komisije (EZ) br. 1382/2007 od 26. studenog 2007. o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu Uredbe Vijeća (EZ) br. 774/94 o uvoznom režimu za svinjsko meso (7).

(5)

Primjena načela redoslijeda podnošenja zahtjeva pokazala se pozitivnom u drugim poljoprivrednim sektorima, a većinom kvota koje se ne koriste često i koje su u skladu s Uredbom (EZ) br. 806/2007 i Uredbom (EZ) br. 1382/2007, s ciljem pojednostavljivanja upravnih postupaka, sada bi trebalo upravljati u skladu s metodom iz članka 144. stavka 2. točke (a) Uredbe (EZ) br. 1234/2007. Navedeno bi trebalo učiniti u skladu s člancima 308.a, 308.b i 308.c stavkom 1. Uredbe Komisije (EEZ) br. 2454/93 od 2. srpnja 1993. o utvrđivanju odredaba za provedbu Uredbe Vijeća (EEZ) br. 2913/92 o Carinskom zakoniku Zajednice (8).

(6)

Dvije kvote koje se odnose na leđa i šunke bez kostiju, svježe, rashlađene ili smrznute, obuhvaćene oznakama KN ex 0203 19 55 i ex 0203 29 55, pod brojevima 09.4038 i 09.4170 te kvota za svinjsko meso podrijetlom iz Kanade pod brojem 09.4204, s kojom se još nije često susretalo, trebaju i dalje biti upravljane metodom simultane kontrole. Uredba Komisije (EZ) br. 1301/2006 od 31. kolovoza 2006. o utvrđivanju zajedničkih pravila za upravljanje uvoznim carinskim kvotama za poljoprivredne proizvode kojima upravlja sustav uvoznih dozvola (9) treba se primjenjivati za ove tri kvote, osim ako nije drukčije predviđeno ovom Uredbom.

(7)

Zbog specifičnosti povezanih s prijelazom iz jednog sustava upravljanja u drugi, važno je da se carine kojima se upravlja u skladu s načelom redoslijeda podnošenja zahtjeva ne smatraju presudnima u smislu članka 308.c Uredbe (EEZ) br. 2454/93.

(8)

Primjenjuje se Uredba Komisije (EZ) br. 376/2008 od 23. travnja 2008. o utvrđivanju zajedničkih detaljnih pravila za primjenu sustava uvoznih i izvoznih dozvola i potvrda o unaprijed utvrđenim subvencijama za poljoprivredne proizvode (10), osim ako nije drukčije predviđeno ovom Uredbom.

(9)

Važno je utvrditi pravila za podnošenje zahtjeva za uvozne dozvole, podatke koje zahtjevi i dozvole moraju sadržavati, kao i iznos sredstva osiguranja za uvozne dozvole. S obzirom na špekulativni rizik svojstven predmetnoj metodi u sektoru svinjskog mesa, potrebno je utvrditi i precizne uvjete koji se odnose na pristup gospodarskih subjekata sustavu carinskih kvota.

(10)

Uredbe (EZ) br. 806/2007, (EZ) br. 812/2007, (EZ) br. 979/2007 i (EZ) br. 1382/2007 stoga treba staviti izvan snage i zamijeniti novom uredbom. Međutim, potrebno je zadržati ove primjenljive uredbe za uvozna kvotna razdoblja koja prethode onima koja su obuhvaćena ovom Uredbom.

(11)

Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Upravljačkog odbora za zajedničku organizaciju poljoprivrednih tržišta,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

POGLAVLJE I.

OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Otvaranje i upravljanje kvotama

1.   Ovom se Uredbom otvara i upravlja carinskim kvotama za uvoz proizvoda iz sektora svinjskog mesa navedenih u Prilogu I.

2.   Kvotama iz dijela A Priloga I. ovoj Uredbi upravlja se u skladu s člancima 308.a, 308.b i 308.c stavkom 1. Uredbe (EEZ) br. 2454/93. Odredbe članka 308.c stavaka 2. i 3. navedene Uredbe ne primjenjuju se.

3.   Kvotama iz dijela B Priloga I. upravlja se u skladu s metodom simultane kontrole zahtjeva.

4.   Za kvote iz dijela B Priloga I. ovoj Uredbi primjenjuju se odredbe Uredbe (EZ) br. 1301/2006 i Uredbe (EZ) br. 376/2008, osim ako nije drukčije predviđeno ovom Uredbom.

Članak 2.

Kvotno razdoblje uvoza

Kvote iz članka 1. otvaraju se godišnje za razdoblje od 1. srpnja svake godine do 30. lipnja sljedeće godine, osim kvota pod brojem 09.0119 koje se otvaraju za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca svake godine.

Članak 3.

Proizvodi obuhvaćeni oznakama KN ex 0203 19 55 i ex 0203 29 55

1.   Za potrebe ove Uredbe, od proizvoda obuhvaćenih oznakama KN ex 0203 19 55 i ex 0203 29 55, kvote pod rednim brojevima 09.4038, 09.0118 i 09.4170 uključuju:

(a)

„leđa bez kostiju”: leđa i komadi od njih, bez fileta, sa ili bez potkožne masnoće ili kože;

(b)

„file”: komadi uključujući meso mišića musculus major psoas i musculus minor psoas, sa ili bez glave, očišćeni ili ne.

2.   Za potrebe ove Uredbe, od proizvoda obuhvaćenih oznakama KN ex 0203 19 55 i ex 0203 29 55, kvote pod rednim brojevima 09.4038, 09.0123 i 09.4204 uključuju šunke i komade od njih.

POGLAVLJE II.

KVOTE KOJIMA SE UPRAVLJA U SKLADU S METODOM SIMULTANE KONTROLE ZAHTJEVA

Članak 4.

Raspodjela kvota

Količina utvrđena za godišnje kvotno razdoblje iz dijela B Priloga I. raspodjeljuje se u četiri kvotna podrazdoblja, kako slijedi:

(a)

25 % od 1. srpnja do 30. rujna;

(b)

25 % od 1. listopada do 31. prosinca;

(c)

25 % od 1. siječnja do 31. ožujka;

(d)

25 % od 1. travnja do 30. lipnja.

Članak 5.

Podnositelji zahtjeva

Za potrebe primjene članka 5. Uredbe (EZ) br. 1301/2006, podnositelji zahtjeva za uvoznu dozvolu trebaju, prilikom podnošenja svojeg prvog zahtjeva za dodjelu uvozne dozvole za određeno godišnje kvotno razdoblje, dostaviti dokaz da su u svakom od dva razdoblja iz članka 5. uvezli ili izvezli najmanje 50 tona proizvoda iz sektora svinjskog mesa u smislu članka 1. stavka 1. točke (q) Uredbe (EZ) br. 1234/2007.

Članak 6.

Zahtjevi za izdavanje uvoznih dozvola i uvozne dozvole

1.   Zahtjevi za dozvole mogu se odnositi na samo jedan redni broj. Mogu se odnositi na nekoliko proizvoda obuhvaćenih različitim oznakama KN. U tom slučaju, sve oznake KN treba upisati u polje 16. zahtjeva za dozvole i dozvole, a njihove nazive u polje 15.

2.   Zahtjevi za dozvole moraju se odnositi na najmanje 20 tona, a najviše 20 % količine raspoložive za određenu kvotu u određenom kvotnom podrazdoblju.

3.   Zahtjevi za dozvole i dozvole sadrže:

(a)

naziv zemlje podrijetla u polju 8.;

(b)

jedan od unosa iz dijela A Priloga II. u polju 20.

Za kvote 09.4170 i 09.4204 unos „da” u polju 8. također je označen križićem.

4.   Polje 24. dozvole sadrži jednu od uputa iz dijela B Priloga II.

5.   Za dozvole je potreban uvoz iz:

(a)

Sjedinjenih Američkih Država za kvotu br. 09.4170;

(b)

Kanade za kvotu br. 09.4204.

6.   Zahtjevi za uvozne dozvole podnose se tijekom prvih sedam dana mjeseca koji prethodi svakom kvotnom podrazdoblju iz članka 4.

7.   U trenutku podnošenja zahtjeva za dozvolu polaže se sredstvo osiguranja od 20 EUR na 100 kg.

8.   U vezi s kvotom br. 09.4038, odstupajući od članka 6. stavka 1. Uredbe (EZ) br. 1301/2006, svaki podnositelj zahtjeva može podnijeti nekoliko zahtjeva za uvoznu dozvolu za proizvode pod istim rednim brojem ako su ti proizvodi podrijetlom iz različitih zemalja. Zahtjevi koji se odnose na zasebne zemlje podrijetla moraju istodobno biti dostavljeni nadležnom tijelu države članice. Oni se smatraju jednim zahtjevom za potrebe najveće količine iz stavka 2. ovog članka.

Članak 7.

Izdavanje uvoznih dozvola

Uvozne dozvole izdaje država članica od 23. dana u mjesecu u kojem su zahtjevi podneseni i prije početka određenog kvotnog podrazdoblja.

Članak 8.

Priopćenja Komisiji

1.   Komisiju se obavješćuje o zahtjevima za dozvole iz članka 11. stavka 1. točke (a) Uredbe (EZ) br. 1301/2006 najkasnije 14. dana u mjesecu u kojem se zahtjevi podnose.

2.   Odstupajući od drugog podstavka članka 11. stavka 1. Uredbe (EZ) br. 1301/2006:

(a)

obavješćivanje iz članka 11. stavka 1. točke (b) navedene Uredbe provodi se do kraja prvog mjeseca svakog kvotnog podrazdoblja;

(b)

obavješćivanje iz članka 11. stavka 1. točke (c) navedene Uredbe provodi se prvi put istodobno sa zahtjevom za zadnje kvotno podrazdoblje, a drugi put prije kraja četvrtog mjeseca nakon svakoga godišnjeg razdoblja za količine koje nisu bile priopćene u vrijeme prvog obavješćivanja.

3.   Države članice, prije kraja četvrtog mjeseca nakon svakoga godišnjeg kvotnog razdoblja, obavješćuju Komisiju o količinama za svaki redni broj koje su u promatranom razdoblju bile puštene u slobodni promet na temelju ove Uredbe.

4.   Količine obuhvaćene stavcima 1., 2. i 3. izražene su u kilogramima.

Članak 9.

Valjanost uvoznih dozvola

1.   Odstupajući od članka 22. Uredbe (EZ) br. 376/2008, uvozne dozvole vrijede 150 dana od prvog dana kvotnog podrazdoblja za koje su izdane.

2.   Ne dovodeći u pitanje članak 8. stavak 1. Uredbe (EZ) br. 376/2008, prava koja proizlaze iz dozvola mogu se prenijeti samo na nositelje koji ispunjavaju uvjete prihvatljivosti određene u članku 5. Uredbe (EZ) br. 1301/2006 i članku 5. ove Uredbe.

Članak 10.

Podrijetlo proizvoda

1.   Podrijetlo proizvoda obuhvaćenih ovom Uredbom određuje se u skladu s važećim pravilima Zajednice.

2.   U vezi s kvotom br. 09.4170, za puštanje robe u slobodni promet potrebno je predočiti potvrdu o podrijetlu koju izdaju nadležna tijela Sjedinjenih Američkih Država u skladu s člancima od 55. do 65. Uredbe (EEZ) br. 2454/93.

3.   U vezi s kvotom br. 09.4204, za puštanje robe u slobodni promet potrebno je predočiti potvrdu o podrijetlu koju izdaju nadležna tijela Kanade u skladu s člancima od 55. do 65. Uredbe (EEZ) br. 2454/93.

POGLAVLJE III.

ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 11.

Stavljanja izvan snage

Uredbe (EZ) br. 806/2007, (EZ) br. 812/2007, (EZ) br. 979/2007 i (EZ) br. 1382/2007 stavljaju se izvan snage.

Međutim, Uredba (EZ) br. 1382/2007 nastavlja se primjenjivati za razdoblja uvozne kvote prije 1. siječnja 2010.

Uredbe (EZ) br. 806/2007, (EZ) br. 812/2007 i (EZ) br. 979/2007 nastavljaju se primjenjivati za razdoblja uvozne kvote prije 1. srpnja 2009.

Članak 12.

Stupanje na snagu

Ova Uredba stupa na snagu trećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Primjenjuje se za kvotna razdoblja uvoza koja se otvaraju od 1. srpnja 2009. Unatoč tome, u vezi s kvotom br. 09.0119, primjenjuje se kvotno razdoblje uvoza koje se otvara od 1. siječnja 2010.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 27. svibnja 2009.

Za Komisiju

Mariann FISCHER BOEL

Članica Komisije


(1)  SL L 299, 16.11.2007., str. 1.

(2)  SL L 124, 11.5.2006., str. 13.

(3)  SL L 169, 29.6.2007., str. 53.

(4)  SL L 181, 11.7.2007., str. 3.

(5)  SL L 182, 12.7.2007., str. 7.

(6)  SL L 217, 22.8.2007., str. 12.

(7)  SL L 309, 27.11.2007., str. 28.

(8)  SL L 253, 11.10.1993., str. 1.

(9)  SL L 238, 1.9.2006., str. 13.

(10)  SL L 114, 26.4.2008., str. 3.


PRILOG I.

Neovisno o pravilima tumačenja kombinirane nomenklature, tekst naziva proizvoda smatra se okvirnom vrijednošću jer je primjena povlaštenih režima u kontekstu ovog Priloga utvrđena oznakama KN. Kada su „ex” oznake KN navedene, primjenu povlaštenih režima potrebno je odrediti na temelju oznake KN i odgovarajućeg naziva oznake zajedno.

DIO A

Kvote kojima se upravlja na temelju načela redoslijeda podnošenja zahtjeva

Redni broj

Oznake KN

Opis robe

Količina u tonama (masa proizvoda)

Važeća pristojba (EUR/tona)

09.0118

ex 0203 19 55

ex 0203 29 55

File, svježi, rashlađeni ili smrznuti

5 000

300

09.0119

0203 19 13

0203 29 15

Svinjsko meso, svježe, rashlađeno ili smrznuto

7 000

0

09.0120

1601 00 91

Kobasice, suhe ili za mazanje, termički neobrađene

3 002

747

1601 00 99

Ostalo

502

09.0121

1602 41 10

Ostali pripremljeni ili konzervirani proizvodi od mesa, mesnih nusproizvoda klanja ili krvi

6 161

784

1602 42 10

646

1602 49 11

784

1602 49 13

646

1602 49 15

646

1602 49 19

428

1602 49 30

375

1602 49 50

271

09.0122

0203 11 10

0203 21 10

Trupovi i polovice, svježe, rashlađene ili smrznute

15 067

268

09.0123

0203 12 11

Komadi, svježi, rashlađeni ili smrznuti, bez kostiju ili s kostima, isključujući file, prikazani posebno

5 535

389

0203 12 19

300

0203 19 11

300

0203 19 13

434

0203 19 15

233

ex 0203 19 55

434

0203 19 59

434

0203 22 11

389

0203 22 19

300

0203 29 11

300

0203 29 13

434

0203 29 15

233

ex 0203 29 55

434

0203 29 59

434

DIO B

Kvote kojima se upravlja u skladu s metodom simultane kontrole

Redni broj

Oznake KN

Naziv robe

Količina u tonama (masa proizvoda)

Važeća pristojba (eura/tona)

09.4038

ex 0203 19 55

ex 0203 29 55

Leđa i šunke bez kostiju, svježe, rashlađene ili smrznute

35 265

250

09.4170

0203 19 55

0203 29 55

Leđa i šunke bez kostiju, svježe, rashlađene ili smrznute, podrijetlom iz Sjedinjenih Američkih Država

4 722

250

09.4204

0203 12 11

Komadi, svježi, rashlađeni ili smrznuti, bez kostiju ili s kostima, isključujući file, prikazani posebno, podrijetlom iz Kanade

4 624

389

0203 12 19

300

0203 19 11

300

0203 19 13

434

0203 19 15

233

ex 0203 19 55

434

0203 19 59

434

0203 22 11

389

0203 22 19

300

0203 29 11

300

0203 29 13

434

0203 29 15

233

ex 0203 29 55

434

0203 29 59

434


PRILOG II.

DIO A

Unosi iz točke (b) prvog podstavka članka 6. stavka 3.

na bugarskom

:

Регламент (ЕО) № 442/2009.

na španjolskom

:

Reglamento (CE) no 442/2009.

na češkom

:

Nařízení (ES) č. 442/2009.

na danskom

:

Forordning (EF) nr. 442/2009.

na njemačkom

:

Verordnung (EG) Nr. 442/2009.

na estonskom

:

Määrus (EÜ) nr 442/2009.

na grčkom

:

Κανονισμός (ΕΚ) αριθ. 442/2009.

na engleskom

:

Regulation (EC) No 442/2009.

na francuskom

:

Règlement (CE) no 442/2009.

na talijanskom

:

Regolamento (CE) n. 442/2009.

na latvijskom

:

Regula (EK) Nr. 442/2009.

na litavskom

:

Reglamentas (EB) Nr. 442/2009.

na mađarskom

:

442/2007/EK rendelet.

na malteškom

:

Ir-Regolament (KE) Nru 442/2009.

na nizozemskom

:

Verordening (EG) nr. 442/2009.

na poljskom

:

Rozporządzenie (WE) nr 442/2009.

na portugalskom

:

Regulamento (CE) n.o 442/2009.

na rumunjskom

:

Regulamentul (CE) nr. 442/2009.

na slovačkom

:

Nariadenie (ES) č. 442/2009.

na slovenskom

:

Uredba (ES) št. 442/2009.

na finskom

:

Asetus (EY) N:o 442/2009.

na švedskom

:

Förordning (EG) nr 442/2009.

DIO B

Unosi iz članka 6. stavka 4.

na bugarskom

:

намаляване на общата митническа тарифа съгласно предвиденото в Регламент (ЕО) № 442/2009.

na španjolskom

:

reducción del arancel aduanero común prevista en el Reglamento (CE) no 442/2009.

na češkom

:

snížení společné celní sazby tak, jak je stanoveno v nařízení (ES) č. 442/2009.

na danskom

:

toldnedsættelse som fastsat i forordning (EF) nr. 442/2009.

na njemačkom

:

Ermäßigung des Zollsatzes nach dem GZT gemäß Verordnung (EG) Nr. 442/2009.

na estonskom

:

ühise tollitariifistiku maksumäära alandamine vastavalt määrusele (EÜ) nr 442/2009.

na grčkom

:

Μείωση του δασμού του κοινού δασμολογίου, όπως προβλέπεται στον κανονισμό (ΕΚ) αριθ. 442/2009.

na engleskom

:

reduction of the common customs tariff pursuant to Regulation (EC) No 442/2009.

na francuskom

:

réduction du tarif douanier commun comme prévu au règlement (CE) no 442/2009.

na talijanskom

:

riduzione del dazio della tariffa doganale comune a norma del regolamento (CE) n. 442/2009.

na latvijskom

:

Regulā (EK) Nr. 442/2009 paredzētais vienotā muitas tarifa samazinājums.

na litavskom

:

bendrojo muito tarifo muito sumažinimai, nustatyti Reglamente (EB) Nr. 442/2009.

na mađarskom

:

a közös vámtarifában szereplő vámtétel csökkentése a 442/2009/EK rendelet szerint.

na malteškom

:

tnaqqis tat-tariffa doganali komuni kif jipprovdi r-Regolament (KE) Nru 442/2009.

na nizozemskom

:

Verlaging van het gemeenschappelijke douanetarief overeenkomstig Verordening (EG) nr. 442/2009.

na poljskom

:

Cła WTC obniżone jak przewidziano w rozporządzeniu (WE) nr 442/2009.

na portugalskom

:

redução da Pauta Aduaneira Comum como previsto no Regulamento (CE) n.o 442/2009.

na rumunjskom

:

reducerea tarifului vamal comun astfel cum este prevăzut de Regulamentul (CE) nr. 442/2009.

na slovačkom

:

Zníženie spoločnej colnej sadzby, ako sa ustanovuje v nariadení (ES) č. 442/2009.

na slovenskom

:

znižanje skupne carinske tarife v skladu z Uredbo (ES) št. 442/2009.

na finskom

:

Asetuksessa (EY) N:o 442/2009 säädetty yhteisen tullitariffin alennus.

na švedskom

:

nedsättning av den gemensamma tulltaxan i enlighet med förordning (EG) nr 442/2009.


03/Sv. 025

HR

Službeni list Europske unije

242


32009R1064


L 291/14

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

04.11.2009.


UREDBA KOMISIJE (EZ) br. 1064/2009

od 4. studenoga 2009.

o otvaranju i predviđanju upravljanja uvoznom carinskom kvotom Zajednice za ječam za proizvodnju slada iz trećih zemalja

KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 1234/2007 od 22. listopada 2007. o uspostavljanju zajedničke organizacije poljoprivrednih tržišta i o posebnim odredbama za određene poljoprivredne proizvode ((Uredba o jedinstvenom ZOT-u) (1), a posebno njezin članak 148. u vezi s člankom 4.,

budući da:

(1)

U skladu sa Sporazumom u obliku razmjene pisama između Europske zajednice i Sjedinjenih Američkih Država u skladu s člankom XXIV.:6 i člankom XXVIII. Općeg sporazuma o carinama i trgovini iz 1994. (GATT) u vezi s izmjenom koncesija u rasporedima Češke Republike, Republike Estonije, Republike Cipra, Republike Latvije, Republike Litve, Republike Mađarske, Republike Malte, Republike Poljske, Republike Slovenije i Slovačke Republike tijekom njihovog pristupanja Europskoj uniji (2), koji je odobren Odlukom 2006/333/EZ (3) i Sporazumom između Europske zajednice i Vlade Kanade o zaključivanju pregovora na temelju članka XXIV.:6 GATT-a (4) koji je odobren Odlukom Vijeća 2007/444/EZ (5), Komisija se obvezala da svake godine otvori uvoznu carinsku kvotu za 50 000 tona ječma za proizvodnju slada.

(2)

Provedbena pravila vezana uz upravljanje ovom kvotom trenutačno su utvrđena Uredbom Komisije (EZ) br. 1215/2008 od 5. prosinca 2008. o otvaranju i predviđanju upravljanja carinskom kvotom Zajednice za ječam za proizvodnju slada iz trećih zemalja i o odstupanju od Uredbe Vijeća (EZ) br. 1234/2007 (6).

(3)

Upotreba načela prema redoslijedu zaprimanja zahtjeva pokazala se uspješnom u drugim poljoprivrednim sektorima pa, u interesu pojednostavljenja upravljanja, ovom kvotom sada treba upravljati primjenom metode iz članka 144. stavka 2. točke (a) Uredbe (EZ) br. 1234/2007. To se mora izvoditi u skladu s člancima 308.a, 308.b i člankom 308.c stavkom 1. Uredbe Komisije (EEZ) br. 2454/93 od 2. srpnja 1993. o utvrđivanju odredaba za provedbu Uredbe Vijeća (EEZ) br. 2913/92 o Carinskom zakoniku Zajednice (7).

(4)

Zbog posebnosti povezanih s prijelazom s jednog sustava upravljanja na drugi, članak 308.c stavci 2. i 3. Uredbe (EZ) br. 2454/93 ne primjenjuju se na razdoblje carinske kvote od 1. siječnja 2010. do 31. prosinca 2010.

(5)

Člankom 166. Uredbe (EZ) br. 450/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2008. o Carinskom zakoniku Zajednice (Modernizirani carinski zakonik) (8) predviđa se carinski nadzor robe puštene u slobodan promet po sniženoj carinskoj stopi radi njihove posebne uporabe. U skladu s međunarodnim obvezama Zajednice treba osigurati da je ječam za proizvodnju slada koji je uvezen u okviru ove carinske kvote namijenjen uporabi u proizvodnji piva koje sazrijeva u spremnicima koji sadrže bukovinu.

(6)

Treba predvidjeti visoku razinu sredstva osiguranja kako bi se osiguralo dobro upravljanje kvotom i to sredstvo osiguranja zadržati tijekom cjelokupne prerade.

(7)

Uvažavajući posebnu prirodu ječma koji se u okviru ove kvote uvozi iz Sjedinjenih Američkih Država, treba smanjiti iznos sredstva osiguranja u odnosu na uvoze popraćene potvrdom o sukladnosti o kojoj je sklopljen sporazum s Vladom Sjedinjenih Američkih Država, u skladu s postupkom upravne suradnje predviđenim u člancima 63., 64. i 65. Uredbe (EEZ) br. 2454/93.

(8)

Stoga Uredbu(EZ) br. 1215/2008 treba staviti izvan snage i zamijeniti novom Uredbom. Međutim, bilo bi svrhovito nastaviti primjenjivati Uredbu (EZ) br. 1215/2008 na uvozne dozvole izdane za razdoblja uvoznih kvota prije onih obuhvaćenih ovom Uredbom.

(9)

Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Upravljačkog odbora za zajedničku organizaciju poljoprivrednih tržišta,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

1.   Ovom se Uredbom otvara uvozna carinska kvota od 50 000 tona za ječam za proizvodnju slada obuhvaćen oznakom KN 1003 00, namijenjen uporabi u proizvodnji piva koje sazrijeva u spremnicima koji sadrže bukovinu. Redni broj kvote je 09.0076.

2.   Kvotom iz stavka 1. upravlja se u skladu s člancima 308.a, 308.b i člankom 308.c stavkom 1. Uredbe (EZ) br. 2454/93. Članak 308.c stavci 2. i 3. te Uredbe ne primjenjuju se na razdoblje carinske kvote od 1. siječnja 2010. do 31. prosinca 2010.

2. Carinska kvota iz stavka 1. otvara se svake godine za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca („razdoblje uvozne kvote”). Uvozne carine u okviru ove carinske kvote obračunavaju se po stopi od 8 EUR po toni.

Članak 2.

Za potrebe primjene ove Uredbe:

(a)

„oštećena zrna” znači zrna ječma, drugih žitarica ili divlje zobi koja pokazuju oštećenja, uključujući propadanje uzrokovano bolešću, mrazom, toplinom, insektima ili gljivicama, lošim vremenskim prilikama i svim drugim oblicima fizičkog oštećenja;

(b)

„zdrav ječam zadovoljavajuće prodajne kvalitete” znači zrna ili komadići zrna ječma koji nisu oštećeni kako je određeno u točki (a), osim zrna oštećenih mrazom ili gljivicama.

Članak 3.

1.   Carinska kvota iz članka 1. može se primijeniti samo ako uvezeni ječam ispunjava sljedeće kriterije:

(a)

specifična masa: najmanje 60,5 kg/hl;

(b)

oštećena zrna: najviše 1 %;

(c)

sadržaj vlage: najviše 13,5 %;

(d)

zdrava zrna ječma zadovoljavajuće prodajne kvalitete: najmanje 96 %.

2.   Poštovanje kriterija kvalitete iz gornjeg stavka 1. potvrđuje se jednim od sljedećih dokumenata:

(a)

potvrdom o analizi koju je na zahtjev uvoznika provelo carinsko tijelo koje je odobrilo slobodni promet robe; ili

(b)

potvrdom o sukladnosti za uvezeni ječam koju je izdalo državno tijelo države podrijetla i koju je priznala Komisija.

Članak 4.

1.   U skladu s člankom 166. Uredbe (EZ) br. 450/2008, ječam uvezen u okviru ove tarifne kvote podliježe carinskom nadzoru kako bi se osigurala:

(a)

njegova prerada u slad u roku od šest mjeseci od datuma puštanja u slobodni promet; i

(b)

uporaba dobivenog slada u proizvodnji piva koje sazrijeva u spremnicima koji sadrže bukovinu, u roku od najviše 150 dana od datuma prerade ječma u slad.

Smatra se da je prerada uvezenog ječma u slad izvedena kada je ječam za proizvodnju slada podvrgnut namakanju.

2.   Uvoznici moraju položiti sredstvo osiguranja pri nadležnim carinskim tijelima kako bi se osiguralo poštovanje zahtjeva iz stavka 1. ovog članka i kako bi se osiguralo naplaćivanje neplaćenih carina kada tom zahtjevu nije udovoljeno. Sredstvo osiguranja iznosi 85 EUR po toni. Ako su pošiljke ječma za proizvodnju slada popraćene potvrdom o sukladnosti koju je izdao Federal Grain Inspection Service (FGIS), sredstvo osiguranja se smanjuje na 10 EUR po toni.

3.   Sredstvo osiguranja iz stavka 2. otpuštaju se čim se predmetnim carinskim tijelima predoči dokaz:

(a)

da kvaliteta ječma, koja je utvrđena na temelju potvrde o sukladnosti ili potvrde o analizi, ispunjava kriterije iz članka 3. stavka 1.,

(b)

da je obveza prerade iz stavka 1. ispunjena u predviđenom roku.

Članak 5.

Potvrde koje izdaje Federal Grain Inspection Service (FGIS) za ječam za proizvodnju slada namijenjen uporabi u proizvodnji piva koje dozrijeva u posudama koje sadrže bukovinu, čiji se uzorak nalazi u Prilogu ovoj Uredbi, Komisija službeno priznaje na temelju postupka upravne suradnje iz članaka 63., 64. i 65. Uredbe (EEZ) br. 2454/93. Ako analitički parametri navedeni u potvrdi o sukladnost koju je izdao FGIS pokazuju sukladnost sa standardima kvalitete ječma za proizvodnju slada utvrđenima u članku 3., uzimaju se uzorci najmanje 3 % tereta koji dolazi u svaku ulaznu luku tijekom predmetne tržišne godine. Državama članicama se, na najprimjereniji način, mora dostaviti reprodukcija pečata koje je odobrila Vlada Sjedinjenih Američkih Država.

Članak 6.

Uredba (EZ) br. 1215/2008 stavljaju se izvan snage. Međutim, ona se nastavlja primjenjivati za uvozne dozvole izdane prije 1. srpnja 2009. do njihovog isteka.

Članak 7.

Ova Uredba stupa na snagu trećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Primjenjuje se od 1. siječnja 2010.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 4. studenoga 2009.

Za Komisiju

Mariann FISCHER BOEL

Članica Komisije


(1)  SL L 299, 16.11.2007., str. 1.

(2)  SL L 124, 11.5.2006., str. 15.

(3)  SL L 124, 11.5.2006., str. 13.

(4)  SL L 169, 29.6.2007., str. 55.

(5)  SL L 169, 29.6.2007., str. 53.

(6)  SL L 328, 6.12.2008., str. 20.

(7)  SL L 253, 11.10.1993., str. 1.

(8)  SL L 145, 4.6.2008., str. 1.


PRILOG

Obrazac potvrde o sukladnosti koju izdaje Vlada Sjedinjenih Američkih Država za ječam za proizvodnju slada namijenjen uporabi u proizvodnji piva koje sazrijeva u spremnicima koji sadrže bukovinu.

Image


03/Sv. 025

HR

Službeni list Europske unije

246


32009R1077


L 294/3

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

10.11.2009.


UREDBA KOMISIJE (EZ) br. 1077/2009

od 10. studenoga 2009.

o utvrđivanju roka za podnošenje zahtjeva za dodjelu potpore za privatno skladištenje svinjskog mesa utvrđenog Uredbom (EZ) br. 1329/2008

KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 1234/2007 od 22. listopada 2007. o uspostavljanju zajedničkog uređenja tržišta poljoprivrednih proizvoda i o posebnim odredbama za određene poljoprivredne proizvode (Jedinstvena uredba o ZUT-u) (1), a posebno članak 43. točke (a) i (d), u vezi s njezinim člankom 4.,

budući da:

(1)

Potpora za privatno skladištenje dodjeljuje se na temelju Uredbe Komisije (EZ) br. 1329/2008 od 22. prosinca 2008. o usvajanju hitnih mjera potpore za tržište svinjskog mesa u obliku potpore za privatno skladištenje u dijelu Ujedinjene Kraljevine (2). Potpora se dodjeljuje zbog izvanrednih okolnosti koje je doživio sektor svinjskog mesa u Irskoj i Sjevernoj Irskoj u prosincu 2008. kada su nalazi otkrili povišene razine polikloriranih bifenila (PCB-a) u svinjskom mesu podrijetlom iz Irske. Situacija se otada promijenila, a slijedom toga mjere više nisu potrebne.

(2)

Dodjeljivanje potpore za privatno skladištenje svinjskog mesa stoga treba okončati i treba odrediti rok za podnošenje zahtjeva.

(3)

Kako bi se izbjegle špekulacije, Uredba treba stupiti na snagu na dan objave, a rok treba biti dan nakon stupanja na snagu.

(4)

Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Upravnog odbora za zajedničko uređenje tržišta poljoprivrednih proizvoda,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Rok za podnošenje zahtjeva za dodjelu potpore za privatno skladištenje svinjskog mesa predviđen Uredbom (EZ) br. 1329/2008 jest 13. studenoga 2009.

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu na dan objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 10. studenoga 2009.

Za Komisiju

Mariann FISCHER BOEL

Članica Komisije


(1)  SL L 299, 16.11.2007., str. 1.

(2)  SL L 345, 23.12.2008., str. 56.


03/Sv. 025

HR

Službeni list Europske unije

247


32009R1079


L 294/6

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

10.11.2009.


UREDBA KOMISIJE (EZ) br. 1079/2009

od 10. studenoga 2009.

o utvrđivanju roka za podnošenje zahtjeva za dodjelu potpore za privatno skladištenje svinjskog mesa utvrđenog Uredbom (EZ) br. 1278/2008

KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 1234/2007 od 22. listopada 2007. o uspostavljanju zajedničke organizacije poljoprivrednih tržišta i o posebnim odredbama za određene poljoprivredne proizvode (Jedinstvena uredba o ZUT-u) (1), a posebno članak 43. točke (a) i (d), u vezi s njezinim člankom 4.,

budući da:

(1)

Potpora za privatno skladištenje dodjeljuje se na temelju Uredbe Komisije (EZ) br. 1278/2008 od 17. prosinca 2008. o usvajanju hitnih mjera potpore za tržište svinjskog mesa u obliku potpore za privatno skladištenje u Irskoj (2). Potpora se dodjeljuje zbog izvanrednih okolnosti koje je doživio sektor svinjskog mesa u Irskoj u prosincu 2008. kada su nalazi otkrili povišene razine polikloriranih bifenila (PCB-a) u svinjskom mesu podrijetlom iz Irske. Situacija se otada promijenila, a slijedom toga mjere više nisu potrebne.

(2)

Dodjeljivanje potpore za privatno skladištenje svinjskog mesa stoga treba okončati i treba odrediti rok za podnošenje zahtjeva.

(3)

Kako bi se izbjegle špekulacije, Uredba treba stupiti na snagu na dan objave, a rok treba biti dan nakon stupanja na snagu.

(4)

Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Upravljačkog odbora za zajedničku organizaciju poljoprivrednih tržišta,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Rok za podnošenje zahtjeva za dodjelu potpore za privatno skladištenje svinjskog mesa predviđen Uredbom (EZ) br. 1278/2008 jest 13. studenoga 2009.

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu na dan objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 10. studenoga 2009.

Za Komisiju

Mariann FISCHER BOEL

Članica Komisije


(1)  SL L 299, 16.11.2007., str. 1.

(2)  SL L 339, 18.12.2008., str. 78.


03/Sv. 025

HR

Službeni list Europske unije

248


32009R1272


L 349/1

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

11.12.2009.


UREDBA KOMISIJE (EU) br. 1272/2009

od 11. prosinca 2009.

o utvrđivanju zajedničkih detaljnih pravila za provedbu Uredbe Vijeća (EZ) br. 1234/2007 u pogledu otkupa i prodaje poljoprivrednih proizvoda u okviru javne intervencije

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 1234/2007 od 22. listopada 2007. o uspostavljanju zajedničke organizacije poljoprivrednih tržišta i o posebnim odredbama za određene poljoprivredne proizvode (Uredba o jedinstvenom ZOT-u) (1), a posebno članak 43. točke (a), (aa), (c), (d), (f), (j), (k) i (l) u vezi s njezinim člankom 4.,

budući da:

(1)

Člankom 10. Uredbe (EZ) br. 1234/2007 predviđa se primjena javne intervencije na običnu pšenicu, tvrdu (durum) pšenicu, ječam, kukuruz, sirak, neoljuštenu rižu, bijeli ili sirovi šećer proizveden unutar kvote, svježe ili rashlađeno meso iz sektora govedine i teletine, maslac i obrano mlijeko u prahu.

(2)

Člankom 11. Uredbe (EZ) br. 1234/2007, kako je izmijenjena Uredbom Vijeća (EZ) br. 72/2009 (2), predviđa se da će shema javne intervencije za šećer biti na raspolaganju samo za tržišne godine 2008./2009. i 2009./2010. Da bi se očuvala učinkovitost ove sheme u sektoru šećera i da bi se smanjilo upravno opterećenje gospodarskih subjekata i nacionalnih uprava, ne čini se primjerenim da se postojeća provedbena pravila za sektor šećera uključe u sadašnja detaljna pravila za tržišnu godinu 2009./2010.

(3)

Shema javne intervencije za proizvode navedene u članku 10. Uredbe (EZ) br. 1234/2007 primjenjuje se kada su ispunjeni uvjeti navedeni u toj Uredbi.

(4)

Kako bi se pojednostavili mehanizmi upravljanja i nadzora povezani sa shemom javne intervencije i poboljšala njihova učinkovitost, treba donijeti zajednička pravila za sve proizvode navedene u članku 10. Uredbe (EZ) br. 1234/2007, osim za šećer.

(5)

Člankom 13. stavkom 1. točkom (a) Uredbe (EZ) br. 1234/2007, kako je izmijenjena Uredbom (EZ) br. 72/2009, ograničava se javna intervencija po fiksnoj cijeni za tvrdu pšenicu, ječam, kukuruz i sirak na 0 tona tijekom razdoblja od 1. studenoga do 31. svibnja te za neoljuštenu rižu na 0 tona tijekom razdoblja od 1. travnja do 31. srpnja.

(6)

Člankom 13. stavkom 1. točkama (c) i (d) i člankom 18. stavkom 2. točkom (a) Uredbe (EZ) br. 1234/2007, kako je izmijenjena Uredbom (EZ) br. 72/2009, ograničava se javna intervencija po fiksnoj cijeni za maslac na 30 000 tona, za obrano mlijeko u prahu na 109 000 tona tijekom razdoblja od 1. ožujka do 31. kolovoza te za običnu pšenicu na 3 milijuna tona tijekom razdoblja od 1. studenoga do 31. svibnja.

(7)

U skladu s člankom 13. stavkom 3. i člankom 18. stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 1234/2007, kako je izmijenjena Uredbom (EZ) br. 72/2009, Komisija može odlučiti da na temelju postupka nadmetanja proširi primjenu sheme javne intervencije preko granica navedenih u članku 13. stavku 1. Uredbe (EZ) br. 1234/2007, kako je izmijenjena Uredbom (EZ) br. 72/2009, ako je takav postupak opravdan razvojem tržišnih cijena.

(8)

Potrebno je donijeti pravila u vezi s nadležnim tijelima koja su odgovorna za javnu intervenciju u državama članicama, u skladu s Uredbom Komisije (EZ) br. 884/2006 od 21. lipnja 2006. o određivanju detaljnih pravila za primjenu Uredbe Vijeća (EZ) br. 1290/2005 u vezi s financiranjem interventnih mjera u obliku javnog skladištenja koje vrši Europski fond za jamstva u poljoprivredi (EFJP) te vođenjem računovodstva za mjere javnog skladištenja koje vrše agencije za plaćanje država članica (3). Za potrebe ove Uredbe, ta se tijela trebaju nazivati „interventnim agencijama”.

(9)

Da bi se osiguralo da sustav javne intervencije djeluje na najjednostavniji i najučinkovitiji način u cijeloj Europskoj zajednici, što se tiče otkupa prihvatljivih proizvoda s jedne strane, i ponovne prodaje proizvoda koje su preuzele interventne agencije s druge strane, potrebno je definirati uvjete koje moraju ispunjavati skladišta. Posebno u pogledu žitarica i riže, radi ispunjavanja odredaba utvrđenih člankom 41. Uredbe (EZ) br. 1234/2007, treba odlučiti o pravilima koja se odnose na to da države članice trebaju odobriti interventne centre prije nego što ih Komisija imenuje. Kako bi se prestankom upotrebe malih skladišta, koja mogu biti razasuta po cijelom području, racionalizirao/pojednostavnio način djelovanja intervencije, treba utvrditi najmanji kapacitet skladištenja za interventni centar i skladišta koja čine interventni centar, ali se to ne odnosi na slučajeve kada skladište ima neposredan pristup rijeci, moru ili željezničkoj vezi.

(10)

Kao općenito pravilo, radi lakšeg upravljanja i nadzora, sudjelovanje u shemi javne intervencije treba omogućiti samo gospodarskim subjektima koji imaju poslovni nastan i koji su prijavljeni u registar obveznika PDV-a u državi članici.

(11)

Za potrebe otkupa žitarica i riže, ako u nekim državama članicama neki gospodarski subjekti, koji bi mogli sudjelovati u toj shemi, nemaju broj upisa u registar obveznika PDV-a, sudjelovanje u shemi javne intervencije treba omogućiti također i gospodarskim subjektima koji su upisani u registar poljoprivrednih gospodarstava.

(12)

S obzirom na to da se proizvodi obuhvaćeni interventnim mjerama razlikuju u pogledu vremena žetve i zahtjeva za skladištenje, treba predvidjeti posebne uvjete.

(13)

Kako bi se predvidjela učinkovita kontrola proizvodnje u sektoru govedine i teletine, posebno u pogledu uvjeta pogona za otkoštavanje i skladištenje, gospodarski subjekti koji su putem postupka nadmetanja dobili pravo sudjelovanja u shemi javne intervencije, moraju ispunjavati dodatne uvjete.

(14)

Žitarice i neoljuštena riža, čija kvaliteta ne dopušta daljnju upotrebu ili skladištenje, ne smiju biti prihvaćene za intervenciju. Stoga treba definirati metode potrebne za utvrđivanje kvalitete žitarica i riže.

(15)

Rizike koji su povezani s prelaženjem gornje granice dopuštenih onečišćivača mogu utvrditi agencije za plaćanje ili interventne agencije na temelju informacija dobivenih od ponuđača i davatelja ponuda za nadmetanje i svojih vlastitih mjerila analize. Stoga je za ograničavanje financijskih troškova opravdano prije preuzimanja proizvoda zahtijevati analize u nadležnosti agencija, samo na temelju analize rizika koja omogućava jamčenje kvalitete proizvoda pri njihovom ulazu u shemu intervencije.

(16)

U slučaju proizvoda iz sektora govedine i teletine, uvjeti za prihvatljivost moraju biti takvi da se eliminiraju proizvodi koji nisu reprezentativni za nacionalnu proizvodnju države članice i koji ne ispunjavaju važeća zdravstvena i veterinarska pravila, kao i proizvodi čija je težina veća od one koja se uobičajeno traži na tržištu.

(17)

Kako bi bio podoban za intervenciju, maslac mora ispunjavati zahtjeve utvrđene u Uredbi (EZ) br. 1234/2007, kao i uvjete u pogledu kvalitete i izgleda, koje treba definirati. Treba također specificirati metode analize i detaljna pravila u pogledu nadzora kvalitete maslaca i obranog mlijeka u prahu i, ako to situacija zahtijeva, treba omogućiti provjere radioaktivnosti u maslacu i obranom mlijeku u prahu, čije se najviše dopuštene razine moraju utvrditi, kada je primjereno, zakonodavstvom Zajednice. Međutim, države članice morale bi imati mogućnost da pod određenim uvjetima odobre sustav samoprovjere.

(18)

U slučaju maslaca i obranog mlijeka u prahu, kako bi se osiguralo da se interventni postupci odvijaju bez problema, potrebno je odrediti uvjete za odobravanje proizvodnih poduzeća i za provjeru ispunjavanja tih uvjeta. Kako bi se osigurala učinkovitost tih postupaka, treba predvidjeti mjere za slučaj neispunjavanja tih uvjeta. Kako maslac i obrano mlijeko u prahu može otkupiti nadležno tijelo neke druge države članice, a ne one na čijem su području proizvedeni, nadležno tijelo koje obavlja otkup mora u takvim slučajevima imati mogućnost provjere ispunjavanja uvjeta koji se odnose na kvalitetu i izgled.

(19)

Za dobro upravljanje shemom, treba odrediti najmanju količinu ispod koje interventna agencija ne može prihvatiti ponudu ili ponudu za nadmetanje, niti za otkup niti za prodaju. Međutim, ako uvjeti i prakse veleprodaje ili pravila okoliša koja su na snazi u nekoj državi članici opravdavaju primjenu najmanjih količina većih od onih koje su utvrđene, ta država članica mora imati pravo zahtijevati veće najmanje količine za otkup po fiksnoj cijeni.

(20)

Ponude i ponude za nadmetanje moraju sadržavati sve informacije potrebne za njihovu ocjenu, te treba predvidjeti razmjenu informacija između država članica i Komisije.

(21)

U slučaju obične pšenice, maslaca i obranog mlijeka u prahu, da bi se ispunile odgovarajuće granične količine od 3 000 000, 30 000 odnosno 109 000 tona, primjereno je predvidjeti razdoblje za razmišljanje tijekom kojeg se prije donošenja odluke o ponudama mogu poduzeti posebne mjere koje se posebno odnose na otvorene ponude. Te se mjere mogu sastojati od zatvaranja intervencije, primjene koeficijenta smanjenja ili odbijanja otvorenih ponuda. One zahtijevaju brz postupak te Komisiji treba omogućiti da bez odlaganja poduzme sve potrebne mjere.

(22)

Temeljem primljenih ponuda za nadmetanje može se odrediti najviša cijena. Međutim, na tržištu može doći do okolnosti u kojima zbog ekonomskih ili drugih aspekata tržišta treba odbiti sve primljene ponude za nadmetanje.

(23)

Kako u slučaju intervencije po fiksnoj cijeni tako i u slučaju postupka nadmetanja za javnu intervenciju, potrebno je jamstvo kako bi se jamčila sigurnost ponude ili ponude za nadmetanje i kako bi se osiguralo da mjere imaju svoj željeni učinak na tržište. Stoga treba donijeti odredbe za oslobađanje i zadržavanje sredstva osiguranja položenog u skladu s Uredbom Komisije (EEZ) br. 2220/85 od 22. srpnja 1985. o utvrđivanju zajedničkih detaljnih pravila za primjenu sustava jamstava za poljoprivredne proizvode (4).

(24)

Kako bi se jamčilo jasno i učinkovito funkcioniranje sheme javne intervencije, treba utvrditi opća pravila u pogledu isporuke proizvoda do skladišta koje određuje interventna agencija. Osim toga, za žitarice i rižu te za mliječne proizvode, zbog posebnosti tih sektora, potrebna su posebna pravila kojima se dopunjavaju opća pravila.

(25)

Radi pravilnog upravljanja zalihama u skladištu, treba odrediti obveze država članica u pogledu najveće udaljenosti do skladišta i troškova koje treba platiti kada se ta udaljenost premaši. Međutim, zbog razlika u prirodi samih proizvoda, opravdano je odrediti različite razine najvećih udaljenosti za žitarice i rižu u usporedbi s mliječnim proizvodima.

(26)

Kako bi se oblikovala zajednička pravila, primjereno je predvidjeti da se provjere proizvoda tijekom skladištenja moraju obavljati kako je utvrđeno člankom 2. Uredbe (EZ) br. 884/2006.

(27)

Radi usklađivanja postojećih pravila koja se primjenjuju na različite sektore, treba predvidjeti da, nakon što se proizvodi isporuče do skladišta, njihovo preuzimanje od strane interventne agencije ovisi o ishodu odgovarajućih provjera i analiza za utvrđivanje njihove sukladnosti sa zahtjevima koji se primjenjuju na otkup. Temeljem tih provjera i analiza treba sastaviti zapisnik o preuzimanju i to najkasnije šezdeset dana nakon konačnog datuma utvrđenog za dostavu. Ako proizvodi ne ispune važeće zahtjeve, ponuđač ili davatelj ponude za nadmetanje mora preuzeti natrag proizvode i snositi sve troškove povezane s uvjetnim preuzimanjem tijekom razdoblja u kojem su proizvodi bili skladišteni u interventnim skladištima.

(28)

Kako bi se izbjegle sve spekulacije zbog vrlo velike promjenljivosti cijena u sektorima žitarica i riže, ponuđači ili davatelji ponude za nadmetanje moraju u vrijeme podnošenja ponude ili ponude za nadmetanje stvarno imati proizvode koje nude; to bi trebao biti jedan od prvenstvenih zahtjeva za korištenje sheme javne intervencije. Interventne agencije trebale bi dobiti zadovoljavajuće jamstvo da se ponuđene količine uistinu nalaze u skladištu koje je označeno u ponudi; s tim u vezi, od ponuđača ili davatelja ponude za nadmetanje treba zahtijevati da zajedno sa svojom ponudom ili ponudom za nadmetanje podnese izjavu u tom smislu.

(29)

Da bi se jamčilo jednostavno i učinkovito upravljanje intervencijom, potrebno je utvrditi da partija žitarica koja se dostavi za intervenciju mora biti homogena, te da se partija riže mora sastojati od iste vrste.

(30)

Za žitarice i rižu primjereno je da se za intervenciju ne prihvaćaju oni proizvodi koji se kasnije ne mogu upotrijebiti ili se ne mogu primjereno skladištiti. U tom smislu treba odrediti metode za utvrđivanje kvalitete žitarica i riže.

(31)

Člankom 18. stavkom 2. i člankom 18. stavkom 4. točkom (a) Uredbe (EZ) br. 1234/2007, kako je izmijenjena Uredbom (EZ) br. 72/2009, predviđa se da interventnu cijenu za žitarice određuje Komisija postupkom nadmetanja, ne dovodeći u pitanje povećanja ili smanjenja cijene radi kvalitete. Primjereno je spomenuti promjenljivost cijena na temelju glavnih kriterija kvalitete za žitarice.

(32)

Člankom 18. stavkom 4. točkom (b) Uredbe (EZ) br. 1234/2007 predviđa se da se interventna cijena za rižu određuje za standardnu kvalitetu i da se, u slučaju da se kvaliteta riže ponuđene za intervenciju razlikuje od te standardne kvalitete, interventna cijena prilagođava na temelju koeficijenata smanjenja ili povećanja. Primjena tih koeficijenata trebala bi odražavati razlike u cijeni na tržištu riže zbog kvalitete. U tu svrhu primjereno je uzeti u obzir glavna svojstva riže, koja omogućavaju objektivnu ocjenu kvalitete.

(33)

Proizvodi koje otkupi interventna agencija sukladno članku 10. Uredbe (EZ) br. 1234/2007 moraju se prodati na takav način da se izbjegne poremećaj tržišta i da se za kupce osigura jednak pristup proizvodima i jednak postupak prema njima; postizanje ovog cilja omogućava postupak nadmetanja.

(34)

Interventna agencija koja ima interventne zalihe za prodaju sastavlja i objavljuje obavijest o pozivu za podnošenje ponuda da bi dala potrebne informacije o proizvodima i o mjestu gdje su skladišteni. U tu svrhu treba predvidjeti da između datum takve obavijesti i prvog roka za dostavu ponuda mora proteći razumno vremensko razdoblje.

(35)

Ispravno upravljanje interventnim zalihama zahtijeva da se proizvodi ponovno prodaju čim budu dostupne mogućnosti za prodaju. Da bi se osigurao jednak pristup proizvodu koji se prodaje, svim zainteresiranim stranama treba dati mogućnost da na svoj vlastiti trošak ispitaju uzorke proizvoda ponuđenih na prodaju.

(36)

Kako bi se omogućila usporedba ponuda za nadmetanje za žitarice ili za rižu, te se ponude moraju podnositi za određenu kvalitetu. Treba predvidjeti mogućnost prilagodbe prodajnih cijena u slučajevima kada se žitarice i riža razlikuju od te kvalitete.

(37)

Kako bi se osiguralo učinkovito funkcioniranje sheme javne intervencije, treba utvrditi opća pravila u pogledu otpreme proizvoda iz skladišta. Za maslac i obrano mlijeko u prahu, s obzirom na specifičnu prirodu ovih proizvoda, opća pravila se moraju dopuniti posebnim pravilima.

(38)

Postupak nadmetanja može se ispravno odvijati samo ako zainteresirane strane dostave ponude koje nisu lažne. Taj se cilj može postići tako da se zahtijeva polaganje jamčevine, koja se vraća kod plaćanja prodajne cijene unutar određenog roka.

(39)

Interventne agencije moraju obavijestiti Komisiju o prihvatljivim ponudama. Temeljem ponuda i situacije na tržištu Zajednice, Komisija odlučuje o tome hoće li odrediti minimalnu prodajnu cijenu ili ne. U skladu s tom odlukom interventne agencije prihvaćaju ili odbijaju ponude za proizvode stavljene na raspolaganje za prodaju.

(40)

Kako bi se olakšala prodaja malih količina preostalih u skladištima u državi članici i kako bi se osiguralo dobro upravljanje sustavom, bilo bi primjereno predvidjeti da interventna agencija ima pravo, u okviru svojih nadležnosti, raspisati postupak nadmetanja za ponovnu prodaju, primjenjujući pravila koja su utvrđena u odnosu na postupak nadmetanja koji provodi Zajednica mutatis mutandis, radi osiguravanja jednake dostupnosti za sve zainteresirane strane. Radi istih razloga interventna agencija mora biti ovlaštena da ponudi na direktnu prodaju količine koje se nakon provjere vizualnim pregledom u okviru godišnjeg popisa ili tijekom pregleda nakon uzimanja u intervenciju više ne mogu prepakirati ili je njihova kvaliteta narušena.

(41)

Za učinkovito upravljanje sustavom treba predvidjeti da države članice moraju periodično obavješćivati Komisiju o stanju zaliha i o proizvodima koji ulaze u skladišta i iz njih izlaze. Ove informacije nadležna tijela država članica dostavljaju Komisiji elektroničkim putem, upotrebom obrasca koji im Komisija stavlja na raspolaganje.

(42)

Ova Uredba sadrži neke odredbe u vezi s interventnim mjerama navedenim u Uredbi Komisije (EZ) br. 562/2005 od 5. travnja 2005. o utvrđivanju pravila za provedbu Uredbe Vijeća (EZ) br. 1255/1999 u vezi s komunikacijom između država članica i Komisije u sektoru mlijeka i mliječnih proizvoda (5). Stoga tu Uredbu treba primjereno izmijeniti.

(43)

Kako je cilj ove Uredbe usklađivanje odredaba koje se primjenjuju na proizvode obuhvaćene javnom intervencijom, njome se zamjenjuju odredbe sadržane u uredbama Komisije (EEZ) br. 75/91 od 11. siječnja 1991. o utvrđivanju postupaka i uvjeta za prodaju neoljuštene riže iz zaliha interventnih agencija (6), (EZ) br. 214/2001 od 12. siječnja 2001. o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu Uredbe Vijeća (EZ) br. 1255/1999 u pogledu intervencije na tržištu obranog mlijeka u prahu (7), (EZ) br. 1669/2006 od 8. studenoga 2006. o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu Uredbe Vijeća (EZ) br. 1254/1999 u pogledu otkupa govedine (8), (EZ) br. 105/2008 od 5. veljače 2008. o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu Uredbe Vijeća (EZ) br. 1255/1999 u pogledu intervencije na tržištu maslaca (9), (EZ) br. 687/2008 od 18. srpnja 2008. o utvrđivanju postupaka za preuzimanje žitarica od strane interventnih agencija i agencija za plaćanje i o utvrđivanju metoda analize za određivanje kakvoće žitarica (10), (EZ) br. 127/2009 od 12. veljače 2009. o utvrđivanju postupaka i uvjeta za prodaju žitarica koje prodaju agencije za plaćanje ili interventne agencije (11) i (EZ) br. 670/2009 od 24. srpnja 2009. o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu Uredbe Vijeća (EZ) br. 1234/2007 o javnoj intervenciji putem poziva na podnošenje ponuda za kupnju tvrde pšenice ili neoljuštene riže i o izmjeni uredbi (EZ) br. 428/2008 i (EZ) br. 687/2008 (12). Stoga te uredbe treba staviti izvan snage.

(44)

Upravljački odbor za zajedničku organizaciju poljoprivrednih tržišta nije dao svoje mišljenje u roku koji je odredio njegov predsjednik,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

GLAVA I.

ZAJEDNIČKA PRAVILA I UVJETI U VEZI S JAVNOM INTERVENCIJOM

POGLAVLJE I.

Područje primjene, definicija i odobravanje interventnih centara i skladišta

Članak 1.

Područje primjene i definicija

1.   Ovom se Uredbom utvrđuju zajednička detaljna pravila za interventni otkup i prodaju proizvoda, navedenih u članku 10. stavku 1. točkama (a), (b), (d), (e) i (f) Uredbe (EZ) br. 1234/2007.

Primjenjuje se ne dovodeći u pitanje posebne odredbe utvrđene uredbama Komisije o otvaranju postupka nadmetanja za otkup proizvoda ili uredbama Komisije o prodaji proizvoda iz interventnih zaliha.

2.   U smislu ove Uredbe, „interventna agencija” znači agencija za plaćanja ili agencija koju je imenovala agencija za plaćanja u skladu s člankom 2. stavkom 1. Uredbe (EZ) br. 884/2006.

Članak 2.

Imenovanje i odobravanje interventnih centara i skladišta

1.   Interventni centri i skladišta u kojima se skladište otkupljeni proizvodi pod nadležnošću su interventnih agencija u skladu s ovom Uredbom i Uredbom (EZ) br. 884/2006, posebno u odnosu na pitanja odgovornosti i nadzora, kako je predviđeno člankom 2. te Uredbe.

2.   Interventni centri koje u skladu s člankom 41. Uredbe (EZ) br. 1234/2007 imenuje Komisija podliježu prethodnom odobrenju interventnih agencija. Interventni centar se može sastojati od jednog ili više skladišta smještenih u regiji države članice.

3.   Skladišta interventnog centra podliježu odobrenju interventnih agencija. Interventne agencije osiguravaju da interventni centri ili skladišta ispunjavaju najmanje uvjete utvrđene u članku 3.

4.   Informacije o interventnim centrima i njihovim skladištima ažuriraju se i stavljaju na raspolaganje državama članicama i javnosti, u skladu s člankom 55. ove Uredbe.

Članak 3.

Zahtjevi za interventne centre i skladišta

1.   Za žitarice i rižu:

(a)

svaki interventni centar mora imati minimalan kapacitet skladištenja od:

i.

20 000 tona za žitarice, ukupno za sva skladišta;

ii.

10 000 tona za rižu, ukupno za sva skladišta;

(b)

svako skladište mora:

i.

imati minimalan kapacitet skladištenja od 5 000 tona u odnosu na kupovine od interventnog razdoblja koje započinje 2012./2013.;

ii.

biti izgrađeno ili primjereno za skladištenje i održavanje žitarica i riže u dobrom stanju, kako je navedeno u stavku 3.;

iii.

imati na raspolaganju potrebnu tehničku opremu za preuzimanje žitarica i riže;

iv.

imati mogućnost otpremanja količina radi sukladnosti s razdobljem otpreme utvrđenim u članku 51. stavku 2.

Za potrebe ovog stavka, „minimalan kapacitet skladištenja” za interventni centar znači minimalan kapacitet koji ne mora biti na raspolaganju trajno, nego se može lako dostići tijekom razdoblja u kojem može doći do otkupa. Minimalan kapacitet skladištenja odnosi se na sve žitarice i sve sorte riže koje se otkupljuju.

Na skladišta koja imaju neposredan pristup rijeci, moru ili željezničkoj vezi ne primjenjuje se minimalan kapacitet skladištenja iz točke (b) podtočke i. prvog podstavka.

2.   Za maslac i obrano mlijeko u prahu minimalan kapacitet svakog skladišta mora biti 400 tona. Zahtjev u pogledu minimalnog kapaciteta skladišta ne primjenjuje se na skladišta koja imaju neposredan pristup rijeci, moru ili željezničkoj vezi.

3.   U slučaju obranog mlijeka u prahu, maslaca, žitarica i riže, skladišta moraju biti:

(a)

suha, dobro održavana i bez štetočina;

(b)

bez neuobičajenih mirisa;

(c)

omogućavati dobro prozračivanje, osim hladnjača.

4.   U slučaju maslaca, interventne agencije utvrđuju tehničke standarde, kojima se posebno predviđa temperatura jednaka ili manja od – 15 °C, te poduzimaju bilo koje druge mjere koje su potrebne za osiguravanje ispravnog čuvanja maslaca.

5.   U slučaju proizvoda iz sektora govedine i teletine, dalje u tekstu „govedina”, države članice odabiru skladišta radi osiguravanja učinkovitosti interventnih mjera. Uvjeti u tim skladištima moraju omogućavati:

(a)

preuzimanje mesa s kostima;

(b)

zamrzavanje sveg mesa koje treba očuvati, bez daljnje obrade;

(c)

skladištenje takvog mesa tijekom najmanje tri mjeseca u tehnički zadovoljavajućim uvjetima.

Za meso s kostima namijenjeno za otkoštavanje mogu biti odabrana samo ona skladišta čiji pogoni za rasijecanje i za rashlađivanje nisu povezana s klaonicom i/ili uspješnim podnositeljem ponude za nadmetanje i koja rade i imaju upravu i osoblje neovisno o klaonici i/ili uspješnom podnositelju ponude za nadmetanje. Međutim, kada se u lancu prerade pojave praktične poteškoće u ispunjavanju tih zahtjeva, države članice mogu odstupiti od tih zahtjeva, pod uvjetom da postrože kontrole pri prihvatu u skladu s dijelom III. točkom 5. Priloga III.

Osim posebnih odstupanja predviđenih u skladu s postupkom iz članka 195. stavka 2. Uredbe (EZ) br. 1234/2007, hladnjače smještene u državi članici koja ima nadležnost nad interventnom agencijom moraju imati mogućnost skladištenja svu otkoštenu govedinu koje je dodijelila interventna agencija, tijekom najmanje tri mjeseca u tehnički zadovoljavajućim uvjetima.

POGLAVLJE II.

Pristup javnoj intervenciji

Članak 4.

Prihvatljivost gospodarskih subjekata

1.   Bilo koji gospodarski subjekt koji ima poslovni nastan i koji je prijavljen u registar obveznika PDV-a u Zajednici može podnijeti ponudu u okviru sheme javne intervencije.

Međutim, u smislu otkupa žitarica i riže, dovoljan je i upis u registar poljoprivrednih gospodarstava, ako gospodarski subjekt nije prijavljen u registar obveznika PDV-a.

2.   U slučaju govedine za otkup, ponudu mogu podnijeti samo sljedeći gospodarski subjekti:

(a)

klaonice za goveda koje su registrirane ili odobrene u skladu s člankom 4. Uredbe (EZ) br. 853/2004 Europskog parlamenta i Vijeća (13), bez obzira na njihov pravni status; i

(b)

trgovci stokom ili mesom, koji u svoje ime preuzmu i klanje.

3.   Za maslac i obrano mlijeko u prahu, odobrena poduzeća iz članka 10. stavka 1. točaka (e) i (f) Uredbe (EZ) br. 1234/2007 prihvatljiva su samo ako ispunjavaju uvjete iz dijela III. Priloga IV. i dijela III. Priloga V.

Članak 5.

Postupak za podnošenje ponuda i ponuda za nadmetanje

1.   Za ponude ili ponude za nadmetanje koje se podnose u skladu s ovom Uredbom, upotrebljava se metoda koju predmetna država članica stavlja na raspolaganje gospodarskim subjektima.

2.   Interventne agencije mogu zahtijevati da elektroničke ponude ili ponude za nadmetanje imaju napredan elektronički potpis u smislu članka 2. stavka 2. Direktive 1999/93/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (14) ili elektronički potpis koji daje funkcionalno jednakovrijedna jamstva kao potpis, s primjenom istih pravila i uvjeta koje primjenjuje Komisija u skladu s odredbama o elektroničkim i digitalnim dokumentima, navedenim u Odluci 2004/563/EZ, Euratom (15) i njezinim provedbenim pravilima.

GLAVA II.

POSTUPAK OTKUPA

Članak 6.

Vrsta postupka za otkup

1.   Otkup proizvoda navedenih u članku 10. stavku 1. točkama (a), (b), (d), (e) i (f) Uredbe (EZ) br. 1234/2007 izvodi se ili otkupom po fiksnoj cijeni ili putem postupka nadmetanja u skladu s člancima 12., 13. i 18. te Uredbe.

2.   Ponude ili ponude za nadmetanje za običnu pšenicu, maslac i obrano mlijeko u prahu mogu se dostaviti u skladu s odredbama ove glave tijekom interventnih razdoblja utvrđenih u članku 11. Uredbe (EZ) br. 1234/2007.

POGLAVLJE I.

Opća pravila

Odjeljak I.

Zajednički uvjeti za otkup

Članak 7.

Prihvatljivost proizvoda

1.   Da bi bili prihvatljivi za javnu intervenciju, osim ispunjavanja zahtjeva utvrđenih Uredbom (EZ) br. 1234/2007, proizvodi moraju biti zdravi, besprijekorni i tržišne kvalitete.

Oni posebno moraju ispunjavati zahtjeve utvrđene u ovoj Uredbi:

za žitarice: u Prilogu I., dijelovima I., II. i III.,

za rižu: u Prilogu II., dijelovima I. i III.,

za govedinu: u Prilogu III., dijelovima I., III., V. i VI.,

za maslac: u članku 28. i Prilogu IV., dijelovima I. i IV.,

za obrano mlijeko u prahu: u članku 28. i Prilogu V., dijelovima I., IV. i V.

2.   Za utvrđivanje prihvatljivosti proizvoda, izvode se ispitivanja u skladu s metodama utvrđenim u:

za žitarice: u Prilogu I., dijelovima IV. do VIII. i dijelu XII.,

za rižu: u Prilogu II., dijelu VI.,

za govedinu: u Prilogu III., dijelu III.,

za maslac: u Prilogu IV., dijelu IV.,

za obrano mlijeko u prahu: u Prilogu V., dijelu IV.

Članak 8.

Minimalna količina ponuđenih proizvoda

1.   Minimalna količina ponuđena ili ponuđena za nadmetanje raspisana za otkup je:

(a)

za običnu pšenicu, ječam, kukuruz i sirak: 80 tona;

(b)

za tvrdu pšenicu: 10 tona;

(c)

za rižu: 20 tona;

(d)

za govedinu: 10 tona;

(e)

za maslac: 20 tona;

(f)

za obrano mlijeko u prahu: 20 tona.

2.   Za otkup proizvoda po fiksnoj cijeni, država članica može zahtijevati minimalne količine, koje su veće od onih utvrđenih u stavku 1., ako to opravdavaju uvjeti i prakse trgovine na veliko ili pravila za zaštitu okoliša koja su na snazi u državi članici.

Članak 9.

Sredstvo osiguranja

Kod podnošenja ponude ili ponude za nadmetanje za otkup, polaže se sljedeće sredstvo osiguranja u korist interventne agencije kojoj se podnosi ponuda, u skladu s Uredbom (EZ) br. 2220/85:

(a)

za žitarice: EUR 20/tona;

(b)

za neoljuštenu rižu: EUR 30/tona;

(c)

za govedinu: EUR 300/tona;

(d)

za maslac: EUR 50/tona;

(e)

za obrano mlijeko u prahu: EUR 50/tona.

Članak 10.

Uvjeti za podnošenje i prihvatljivost ponuda i ponuda za nadmetanje

1.   Da bi bila prihvatljiva interventnoj agenciji, ponuda ili ponuda za nadmetanje mora biti dostavljena na službenom jeziku ili jednom od službenih jezika države članice u kojoj se ponuda podnosi i mora uključivati:

(a)

obrazac koji države članice stavljaju na raspolaganje i kojim se daju najmanje sljedeće informacije:

i.

ime i adresa ponuđača ili podnositelja ponude za nadmetanje i njegov broj upisa u registar obveznika PDV-a u državi članici u kojoj ponuđač ili podnositelj ponude za nadmetanje obavlja svoju glavnu djelatnost ili, u nedostatku toga, njegov broj upisa u registar poljoprivrednih gospodarstava;

ii.

ponuđeni proizvod, za žitarice i rižu, s njegovom odgovarajućom oznakom KN, i za rižu s oznakom vrste i sorte;

iii.

osim za govedinu, mjesto na kojem se proizvod drži u vrijeme podnošenja ponude ili ponude za nadmetanje;

iv.

za žitarice i rižu, odobreno skladište interventnog centra za koje se daje ponuda ili ponuda za nadmetanje po najnižim troškovima uvažavajući članak 29.; to skladište ne smije biti ono isto skladište u kojem se proizvod drži u vrijeme davanja ponude ili ponude za nadmetanje;

v.

godina žetve i područje ili područja proizvodnje u Zajednici, za žitarice i rižu;

vi.

datum proizvodnje za maslac i obrano mlijeko u prahu;

vii.

ponuđena količina unutar granica utvrđenih člankom 8.;

viii.

za žitarice i rižu, glavna svojstva ponuđenog proizvoda;

ix.

za maslac i obrano mlijeko u prahu, naziv i broj odobrenja poduzeća;

(b)

sljedeće priložene dokumente:

i.

dokaz da je ponuđač ili podnositelj ponude za nadmetanje položio sredstvo osiguranja iz članka 9.;

ii.

za žitarice i rižu, izjava ponuđača ili podnositelja ponude za nadmetanje da se ponuđena količina uistinu nalazi u skladištu navedenom u točki (a) podtočki iii. ovog stavka;

iii.

za žitarice i rižu, izjava ponuđača ili podnositelja ponude za nadmetanje da proizvodi potječu iz Zajednice i da se ponuda odnosi na homogenu partiju, koja se za rižu mora sastojati od neoljuštene riže iste sorte; i

iv.

za žitarice i rižu, izjava u kojoj se navodi je li bila izvedena bilo kakva obrada nakon žetve, naziv proizvoda koji je upotrijebljen, da je on primijenjen u skladu s uvjetima upotrebe i da je proizvod odobren sukladno Direktivi Vijeća 91/414/EEZ (16).

2.   Bez obzira na stavak 1. točku (a) podtočku iv. ovog članka, ponuđač ili podnositelj ponude za nadmetanje može na obrascu iz stavka 1. točke (a) zatražiti da se proizvod preuzme u skladištu u kojem se nalazi u vrijeme podnošenja ponude, pod uvjetom da to skladište ispunjava zahtjeve utvrđene u članku 3. i, u odnosu na žitarice i rižu, da je odobreno u skladu s člankom 2. stavkom 3.

3.   Kada je posljednji rok za podnošenje ponuda ili ponuda za nadmetanje državni praznik, ponude ili ponude za nadmetanje moraju biti dostavljene najkasnije posljednji radni dan prije državnog praznika.

4.   Za ponude dostavljene u subotu, nedjelju ili na državni praznik, smatra se da ih je interventna agencija primila prvi radni dan nakon dana njihovog podnošenja.

5.   Ponude ili ponude za nadmetanje se nakon njihovog dostavljanja ne mogu povući ili mijenjati.

6.   Interventna agencija, na dan njihovog primitka, evidentira prihvatljive ponude ili ponude za nadmetanje i predmetne količine.

7.   Prava i obveze koji proizlaze iz prihvaćanja ponude ili ponude za nadmetanje nisu prenosivi.

Članak 11.

Provjera ponuda ili ponuda za nadmetanje od strane interventne agencije

1.   Interventne agencije provjeravaju prihvatljivost ponuda ili ponuda za nadmetanje na temelju zahtijevanih elemenata, kako je navedeno u članku 10. stavku 1.

Ako ponuda ili ponuda za nadmetanje nije prihvatljiva, interventna agencija o tome obavještava gospodarski subjekt u roku od tri radna dana. Što se tiče ponuda, ako gospodarski subjekt ne primi takvu obavijest, ponuda se smatra prihvatljivom.

2.   Nakon što interventna agencija provjeri jesu li ponude ili ponude za nadmetanje prihvatljive, mogu se provjeriti dokumenti iz članka 10. stavka 1. točke (b) podtočaka ii., iii. i iv., ako je potrebno uz pomoć interventne agencije nadležne za skladište koje je naveo ponuđač ili podnositelj ponude za nadmetanje, u skladu s člankom 32. stavkom 3.

Odjeljak II.

Posebni uvjeti za otkup po fiksnoj cijeni

Članak 12.

Postupak za otkup proizvoda po fiksnoj cijeni

1.   Otkup obične pšenice, maslaca i obranog mlijeka u prahu po fiksnoj cijeni, kako je navedeno u članku 18. stavku 1. Uredbe (EZ) br. 1234/2007, izvodi se u skladu s odredbama iz odjeljka I. i ovog odjeljka.

2.   Ponude se mogu dostavljati interventnoj agenciji od početka razdoblja utvrđenog u članku 11. Uredbe (EZ) br. 1234/2007.

Članak 13.

Obavješćivanja Komisije

1.   Interventne agencije obavješćuju Komisiju o količinama obične pšenice, maslaca i obranog mlijeka u prahu koje su tijekom prethodnog tjedna bile predmet ponude, te o informacijama s tim u vezi.

2.   Obavijest se šalje:

(a)

za maslac i obrano mlijeko u prahu, svaki ponedjeljak najkasnije do 14.00 (po briselskom vremenu);

(b)

za običnu pšenicu: svaku srijedu najkasnije do 12.00 (po briselskom vremenu), kao dio obavijesti iz članka 56. stavka 1.

3.   Kada se za običnu pšenicu, maslac i obrano mlijeko u prahu ponuđene količine približavaju graničnim vrijednostima iz članka 13. stavka 1. točaka (a), (c) ili (d) ili iz članka 18. stavka 1. točke (a) Uredbe (EZ) br. 1234/2007, Komisija obavješćuje države članice od kojeg dana nadalje moraju obavješćivati Komisiju o količinama, kako je navedeno u stavku 1. ovog članka, svaki radni dan do 14.00 (po briselskom vremenu) za količine obične pšenice, maslaca i obranog mlijeka u prahu koje su ponuđene za intervenciju tijekom prethodnog radnog dana.

4.   Ove obavijesti ne sadrže podatke iz članka 10. stavka 1. točke (a) podtočke i. i članka 10. stavka 1. točke (a) podtočke ix.

5.   Obavješćivanja se izvode u skladu s člankom 58.

Članak 14.

Mjere za uvažavanje interventnih ograničenja

1.   Radi sukladnosti s ograničenjima iz članka 13. stavka 1. točaka (a), (c) i (d) i članka 18. stavka 1. točke (a) Uredbe (EZ) br. 1234/2007, Komisija bez pomoći Odbora iz članka 195. stavka 1. te Uredbe odlučuje:

(a)

o zatvaranju interventnog otkupa po fiksnoj cijeni;

(b)

kada bi prihvaćanje cjelokupne ponuđene količine u određenom danu dovelo do premašivanja maksimalne količine, o postavljanju koeficijenta raspodjele koji se primjenjuje na ukupnu količinu u ponudama koje su primljene i o kojima je obaviještena Komisija na taj dan;

(c)

ako je primjereno, o odbijanju otvorenih ponuda, dostavljenih interventnim agencijama država članica.

Komisija donosi odluku u roku od 2 radna dana nakon primitka obavijesti iz članka 13. stavka 1. i u roku od 5 radnih dana nakon obavijesti iz članka 13. stavka 3.

2.   Za običnu pšenicu, maslac i obrano mlijeko u prahu, ponuđač na kojeg se primjenjuje koeficijent raspodjele iz stavka 1. točke (b) može povući svoju ponudu u roku od 5 radnih dana od dana stupanja na snagu Uredbe kojom se određuje koeficijent raspodjele.

Odjeljak III.

Posebni uvjeti za otkup putem postupka nadmetanja

Članak 15.

Postupak za otkup proizvoda putem postupka nadmetanja

Otkup proizvoda iz članka 18. stavka 2. Uredbe (EZ) br. 1234/2007 izvodi se u skladu s odredbama iz odjeljka I. i ovog odjeljka.

Članak 16.

Postupak nadmetanja

1.   Postupak nadmetanja za otkup proizvoda može se otvoriti u skladu s postupkom iz članka 195. stavka 2. Uredbe (EZ) br. 1234/2007, na temelju Uredbe koja se dalje u tekstu naziva „Uredba o otvaranju postupka nadmetanja”.

2.   Komisija bez pomoći Odbora iz članka 195. stavka 1. Uredbe (EZ) br. 1234/2007 otvara:

(a)

postupak nadmetanja za otkup obične pšenice za količine koje premašuju maksimalnu ponuđenu količinu od 3 milijuna tona;

(b)

postupak nadmetanja za otkup govedine po kategoriji i državi članici, ili regiji države članice, na temelju dviju posljednjih zabilježenih tjednih tržišnih cijena, u skladu s člankom 12. stavkom 1. točkom (c) i člankom 18. stavkom 3. točkom (b) Uredbe (EZ) br. 1234/2007.

3.   Uredba o otvaranju postupka nadmetanja sadrži, posebno, sljedeće informacije:

(a)

proizvode obuhvaćene njihovim odgovarajućim oznakama KN, za žitarice i rižu, s naznačenom vrstom i sortom za rižu;

(b)

obuhvaćeno razdoblje (razdoblje nadmetanja) i, ako je potrebno, različita podrazdoblja tijekom kojih se mogu dostavljati ponude za nadmetanje.

4.   U skladu s drugim podstavkom članka 18. stavka 2. Uredbe (EZ) br. 1234/2007, u posebnim okolnostima se mogu otvoriti ograničeni postupci nadmetanja u skladu s postupkom iz članka 195. stavka 2. Uredbe (EZ) br. 1234/2007. U takvom slučaju, Uredba se odnosi na određenu državu članicu ili regiju države članice, koja je obuhvaćena postupkom nadmetanja.

5.   U pogledu riže, postupak nadmetanja može biti ograničen na jednu ili više vrsta riže kako je definirano u dijelu I. točki I.2 Priloga III. Uredbi (EZ) br. 1234/2007 („riža okruglog zrna”, „riža srednjeg zrna”, „riža dugog zrna A” ili „riža dugog zrna B”).

6.   Za potrebe članka 12. stavka 1. točke (c) i članka 18. stavka 3. točke (b) Uredbe (EZ) br. 1234/2007, primjenjuju se sljedeća pravila:

(a)

pri određivanju prosječne tržišne cijene po prihvatljivoj kategoriji u državi članici ili u regiji države članice, uzimaju se u obzir cijene za kvalitete U, R i O, izražene u kvaliteti R3 upotrebom koeficijenata navedenih u dijelu II. Priloga III. ovoj Uredbi u predmetnoj državi članici ili interventnoj regiji;

(b)

prosječna tržišna cijena bilježi se u skladu s uvjetima i u odnosu na kvalitete utvrđene u Uredbi Komisije (EZ) br. 1249/2008 (17);

(c)

prosječna tržišna cijena po prihvatljivoj kategoriji u državi članici ili u regiji države članice je prosjek tržišnih cijena za sve kvalitete iz točke (b), ponderiranih udjelom svake od njih u ukupnim klanjima u državi članici ili regiji.

Ujedinjena Kraljevina se sastoji od sljedećih dviju interventnih regija:

regija I.: Velika Britanija,

regija II. Sjeverna Irska.

7.   Za potrebe stavaka 2. i 6. ovog članka, nadležno tijelo države članice obavješćuje Komisiju o prosječnim tržišnim cijenama u skladu s člankom 17. Uredbe (EZ) br. 1249/2008 i člankom 58. ove Uredbe.

Članak 17.

Podnošenje i prihvatljivost ponuda za nadmetanje

1.   Osim općih uvjeta utvrđenih u članku 10., ponuda za nadmetanje je prihvatljiva ako je u njoj naznačena predložena cijena u eurima po jedinici mjere, zaokružena na najviše dva decimalna mjesta, bez PDV-a.

U slučaju žitarica i riže, predložena cijena po toni proizvoda je cijena koja odgovara minimalnoj kvaliteti za žitarice i standardnoj kvaliteti za rižu, isporučene do skladišta koje je naveo podnositelj ponude za nadmetanje, bez istovara.

U slučaju maslaca i obranog mlijeka u prahu, predložena cijena je cijena za 100 kg proizvoda isporučenog do utovarno-istovarne rampe skladišta, koje određuje interventna agencija u skladu s člankom 25. i člankom 30. stavkom 1.

U slučaju govedine u ponudama za nadmetanje navodi se cijena izražena u skladu s člankom 16. stavkom 6. točkom (a) i drugim podstavkom članka 19. stavka 2., za 100 kg proizvoda kvalitete R3.

2.   Ne dovodeći u pitanje članak 20. stavak 1. ove Uredbe, ponuđene cijene u postupku nadmetanja za žitarice, rižu, govedinu i obrano mlijeko u prahu mogu najviše biti jednake referentnoj cijeni iz članka 8. Uredbe (EZ) br. 1234/2007, ili, za maslac, do 90 % referentne cijene iz članka 18. stavka 3. te Uredbe.

Članak 18.

Obavješćivanje Komisije o ponudama za nadmetanje

1.   Interventne agencije obavješćuju Komisiju o svim prihvatljivim ponudama za nadmetanje, u rokovima navedenim u Uredbi o otvaranju postupka nadmetanja, zajedno s povezanim informacijama.

2.   Te obavijesti ne sadrže podatke iz članka 10. stavka 1. točke (a) podtočke i. i članka 10. stavka 1. točke (a) podtočke ix.

3.   Interventne agencije šalju Komisiji izvješće koje pokazuje da nema prodaje, u rokovima iz stavka 1.

4.   Obavješćivanja se izvode u skladu s člankom 58.

Članak 19.

Odluke na temelju ponuda za nadmetanje

1.   Na temelju ponuda za nadmetanje o kojima je obaviještena, kako je predviđeno u članku 18., Komisija u skladu s postupkom iz članka 195. stavka 2. Uredbe (EZ) br. 1234/2007 određuje najvišu otkupnu cijenu ili odlučuje da ne odredi najvišu otkupnu cijenu.

2.   U slučaju govedine:

(a)

najviša otkupna cijena za kvalitetu R3 određuje se po kategoriji;

(b)

za određenu državu članicu ili regiju države članice može se odrediti drugačija otkupna cijena koja odražava zabilježene prosječne tržišne cijene, primjenjujući članak 12. stavak 1. točku (c) Uredbe (EZ) br. 1234/2007.

Kada se preuzimaju kvalitete različite od kvalitete R3, cijena koja se plaća uspješnim podnositeljima ponude za nadmetanje se prilagođava primjenom koeficijenta za otkupljenu kvalitetu, kako je navedeno u dijelu II. Priloga III.

3.   Odluke o javnoj intervenciji iz stavaka 1. i 2. objavljuju se u Službenom listu Europske unije.

Članak 20.

Pojedinačne odluke o ponudama za nadmetanje

1.   Kada je najviša otkupna cijena određena u skladu s člankom 19. stavkom 1., interventne agencije prihvaćaju ponude za nadmetanje u kojima je iznos jednak ili manji od najvišeg iznosa. Sve se ostale ponude za nadmetanje odbijaju.

2.   Kada najviša otkupna cijena nije određena, odbijaju se sve ponude za nadmetanje.

Interventne agencije ne prihvaćaju ponude za nadmetanje o kojima nije poslana obavijest kako je predviđeno člankom 18.

3.   Interventne agencije donose odluke iz stavaka 1. i 2. ovog članka nakon objavljivanja odluke Komisije o javnoj intervenciji iz članka 19. stavka 3., i obavješćuju podnositelje ponuda za nadmetanje o rezultatu njihovog sudjelovanja u postupku nadmetanja najkasnije tri radna dana nakon stupanja na snagu.

Članak 21.

Posebni kriteriji u sektoru govedine

1.   Za govedinu, ponude za nadmetanje ne razmatraju se ako je ponuđena cijena viša od prosječne tržišne cijene zabilježene po kategoriji u svakoj državi članici ili njezinoj regiji, pretvorene u kvalitetu R3 upotrebom koeficijenata navedenih u dijelu II. Priloga III., plus 10 eura na 100 kg težine trupa.

2.   Ne dovodeći u pitanje stavak 1., ponude za nadmetanje odbijaju se ako je ponuđena cijena viša od najviše otkupne cijene, kako je navedeno u prvom podstavku članka 19. stavka 2. za predmetno podrazdoblje nadmetanja.

3.   Kada je otkupna cijena koja je dodijeljena podnositeljima ponuda za nadmetanje viša od prosječne tržišne cijene iz stavka 1., dodijeljena cijena se prilagođava tako da se pomnoži s koeficijentom dobivenim pomoću formule A u dijelu VII. Priloga III. Međutim, taj koeficijent ne smije:

(a)

biti veći od 1;

(b)

rezultirati smanjenjem dodijeljene cijene, koja je veća od razlike između te cijene i prosječne tržišne cijene.

Ako država članica ima pouzdane podatke i primjerene načine provjere, ona može odlučiti o izračunavanju koeficijenta za svakog pojedinog podnositelja ponude za nadmetanje upotrebom formule B u dijelu VII. Priloga III.

Članak 22.

Ograničenje otkupa govedine

Kada se interventnim agencijama ponudi govedina u količinama većim od onih koje mogu odmah preuzeti, one mogu ograničiti otkup na količine koje mogu preuzeti na svom području ili u jednoj od svojih interventnih regija, kako je definirano u drugom podstavku članka 16. stavka 6.

U slučaju takvog ograničenja, države članice osiguravaju jednak pristup svim zainteresiranim stranama.

POGLAVLJE II.

Primarni zahtjevi i oslobađanje ili zadržavanje sredstva osiguranja

Članak 23.

Primarni zahtjevi

U smislu članka 20. Uredbe (EEZ) br. 2220/85 primarni zahtjevi su sljedeći:

(a)

održavanje ponude ili ponude za nadmetanje;

(b)

isporuka proizvoda do skladišta koje su odredile interventne agencije, u roku utvrđenom u nalogu za isporuku u skladu s člankom 25.;

(c)

sukladnost sa zahtjevima iz članka 7.;

(d)

za žitarice i rižu, prisutnost proizvoda u navedenom skladištu u vrijeme podnošenja ponude ili ponude za nadmetanje.

Članak 24.

Oslobađanje ili zadržavanje sredstva osiguranja

1.   Sredstvo osiguranja iz članka 9. oslobađa se čim ponuđač ili podnositelj ponude za nadmetanje dostavi količinu navedenu u nalogu za isporuku sukladno članku 25. u roku iz naloga za isporuku i čim se utvrdi da su ispunjeni zahtjevi iz članka 7.

2.   Ako proizvodi nisu u skladu sa zahtjevima iz članka 7., ti se proizvodi ne prihvaćaju i zadržava se sredstvo osiguranja u odnosu na količine koje nisu prihvaćene.

3.   Osim u slučaju više sile, kada ponuđač ili podnositelj ponude za nadmetanje ne isporuči proizvode u roku utvrđenom u nalogu za isporuku, zadržava se sredstvo osiguranja razmjerno količinama koje nisu isporučene i poništava se otkup u odnosu na količine koje još nisu isporučene.

4.   Kada ponude ili ponude za nadmetanje nisu prihvatljive ili nisu bile prihvaćene, sredstva osiguranja se oslobađaju.

5.   Za žitarice i rižu, ako interventna agencija ne primi zadovoljavajući dokaz da su ponuđene količine bile prisutne u skladištu, kako je predviđeno člankom 10. stavkom 1. točkom (b) podtočkom ii., sredstvo osiguranja se zadržava.

U smislu prvog podstavka, interventna agencija provodi provjere količina prisutnih u skladišnim prostorima, primjenjujući mutatis mutandis pravila i uvjete utvrđene u Uredbi (EZ) br. 884/2006 u pogledu provjera fizičke prisutnosti proizvoda skladištenih u okviru postupaka javnog skladištenja, točnije onih predviđenih u dijelu B odjeljku III. Priloga I. toj Uredbi. Te se provjere provode za najmanje 5 % ponuda za nadmetanje i 5 % ponuđenih količina, na temelju analize rizika.

6.   U slučaju žitarica i riže, ako je količina koja je stvarno isporučena i primljena manja od dodijeljene količine, sredstvo osiguranja se oslobađa u potpunosti ako ta razlika nije veća od 5 %.

7.   U slučaju govedine, ako je količina koja je stvarno isporučena i primljena manja od dodijeljene količine, sredstvo osiguranja se:

(a)

oslobađa u potpunosti ako ta razlika nije veća od 5 % ili 175 kg;

(b)

zadržava, osim u slučaju više sile:

i.

djelomično, razmjerno količinama koje nisu isporučene ili nisu primljene, ako razlika nije veća od 15 %;

ii.

u potpunosti, u drugim slučajevima, sukladno članku 29. Uredbe (EEZ) br. 2220/85.

8.   Sredstvo osiguranja se oslobađa u slučaju primjene članka 14. stavka 2.

POGLAVLJE III.

Zajednička pravila za isporuke

Odjeljak I.

Isporuke

Članak 25.

Isporuke i nalozi za isporuku

Nakon provjere prihvatljivosti ponude, kako je navedeno u članku 11. stavku 1., i nakon obavješćivanja u skladu s člankom 20. stavkom 3., interventna agencija izdaje nalog za isporuku, ne dovodeći u pitanje mjere donesene u skladu s člankom 14. stavkom 1. i člankom 19. stavkom 1. Nalog za isporuku mora imati datum i broj, te mora pokazivati:

(a)

količinu koja se mora isporučiti;

(b)

krajnji rok za isporuku proizvoda;

(c)

skladište u koje se proizvodi isporučuju;

(d)

cijenu po kojoj je prihvaćena ponuda ili ponuda za nadmetanje.

Nalozi za isporuku ne izdaju se za količine o kojima nije obaviještena Komisija u skladu s člankom 13. stavkom 1. i člankom 18. stavkom 1.

Članak 26.

Posebne odredbe za isporuku žitarica i riže

1.   Ako se žitarice i riža ne mogu isporučiti u skladište interventnog centra koje je naveo ponuđač ili podnositelj ponude za nadmetanje, kako je navedeno u članku 10. stavku 1. točki (a) podtočki iv., interventna agencija određuje drugo skladište istog interventnog centra ili skladište drugog odobrenog interventnog centra u koje se može obaviti isporuka uz najniže troškove.

2.   Isporuka u skladište se obavlja najkasnije do kraja trećeg mjeseca nakon datuma izdavanja naloga za isporuku iz članka 25. i u svakom slučaju najkasnije 30. lipnja za žitarice i 31. kolovoza za rižu.

Međutim, u slučajevima iz članka 35. stavka 2. isporuka se obavlja najkasnije 31. kolovoza za žitarice i 31. listopada za rižu.

3.   Isporučena količina se važe u prisutnosti ponuđača ili podnositelja ponude za nadmetanje i predstavnika interventne agencije koji je neovisan u odnosu na ponuđača ili podnositelja ponude za nadmetanje.

Međutim, predstavnik interventne agencije može biti i skladištar. U tom slučaju, sama interventna agencija u roku od 30 dana od datuma uvjetnog preuzimanja iz članka 31. stavka 1. obavlja inspekcijski pregled koji uključuje najmanje volumetrijsku provjeru; bilo kakva razlika između količine utvrđene vaganjem i količine procijenjene u skladu s volumetrijskom metodom ne smije biti veća od 5 %.

Ako se ne premaši dopušteno odstupanje, sve troškove povezane s bilo kakvom zapaženom razlikom između kasnije provjere težine i težine koja je bila knjižena pri preuzimanju žitarica ili riže preuzima skladištar.

Ako se dopušteno odstupanje premaši, žitarice i riža se važu odmah. Troškove vaganja snosi skladištar, kada je utvrđena težina manja od zabilježene, ili država članica ako je ona veća.

Članak 27.

Posebne odredbe za isporuku govedine

1.   Troškove istovara snosi uspješan podnositelj ponude za nadmetanje.

2.   Uspješan podnositelj ponude za nadmetanje isporučuje proizvode najkasnije 17 dana od prvog radnog dana nakon objave Uredbe kojom se utvrđuje najveća otkupna cijena.

Međutim, ovisno o dodijeljenim količinama, interventna agencija može produžiti ovo razdoblje za jedan tjedan. Isporuke se mogu podijeliti na više od jedne pošiljke.

3.   Posebni zahtjevi za isporuku govedine utvrđeni su u Prilogu III. dijelu III.

Članak 28.

Posebne odredbe za isporuku maslaca i obranog mlijeka u prahu

1.   Maslac se pakira i isporučuje u blokovima od najmanje 25 kilograma neto. Maslac se pakira u nov, snažan materijal na takav način da se osigura njegova zaštita tijekom prijevoza, unošenja u skladište, skladištenja i otpreme iz skladišta. Na ambalaži se navode najmanje sljedeći podaci, ako je primjereno, šifrirani:

(a)

broj odobrenja koji označava tvornicu i državu članicu u kojoj je proizveden;

(b)

datum proizvodnje;

(c)

datum ulaza u skladište;

(d)

broj proizvodne serije i broj paketa; broj paketa se može zamijeniti brojem palete koji se označava na paleti;

(e)

riječi „slatko vrhnje” ako vodena faza maslaca ima odgovarajuću vrijednost pH.

Države članice mogu odstupiti od obveze prikazivanja datuma ulaza u skladište na ambalaži, pod uvjetom da rukovoditelj skladišta preuzme obvezu vođenja evidencije u koju se bilježe podaci iz prvog podstavka na datum ulaza u skladište.

2.   Obrano mlijeko u prahu pakira se u vreće neto težine 25 kg, ispunjavajući uvjete utvrđene u dijelu V. Priloga V., na kojima su navedeni najmanje sljedeći podaci, ako je primjereno, šifrirani:

(a)

broj odobrenja koji označava tvornicu i državu članicu u kojoj je proizvedeno;

(b)

datum ili, kada je primjereno, tjedan proizvodnje;

(c)

broj proizvodne serije;

(d)

opis „obrano mlijeko u prahu dobiveno postupkom raspršivanja”.

3.   Uspješan ponuđač ili podnositelj ponude za nadmetanje isporučuje maslac ili obrano mlijeko u prahu do utovarno-istovarne rampe skladišta u roku od 28 dana nakon datuma izdavanja naloga za isporuku. Isporuka se može obaviti u nekoliko pošiljaka.

Obrano mlijeko u prahu i maslac isporučuju se na paletama čija je kvaliteta primjerena dugoročnom skladištenju, koje se zamjenjuju za palete jednake kvalitete.

Bilo koje troškove koji nastanu pri istovaru maslaca ili obranog mlijeka u prahu na utovarno-istovarnoj rampi skladišta snosi uspješan ponuđač ili podnositelj ponude za nadmetanje.

Odjeljak II.

Troškovi prijevoza

Članak 29.

Troškovi prijevoza za žitarice i rižu

1.   Troškove prijevoza žitarica i riže do skladišta, koji su u skladu s člankom 10. stavkom 1. točkom (a) podtočkom iv. navedeni u ponudi ili ponudi za nadmetanje kao najniži troškovi, snosi ponuđač ili podnositelj ponude za nadmetanje, ako je udaljenost jednaka ili manja od 100 km. Ako je ta razdaljina veća, troškove prijevoza iznad 100 km snosi interventna agencija.

2.   Ako u skladu s člankom 26. stavkom 1. interventna agencija promijeni skladište koje je naveo ponuđač ili podnositelj ponude za nadmetanje, dodatne troškove prijevoza, poštujući ograničenje od 20 km, snosi interventna agencija. Međutim, troškove prijevoza iznad 100 km i dalje u potpunosti pokriva interventna agencija. Ovaj se stavak ne primjenjuje u slučaju primjene članka 31. stavka 2.

3.   Troškove iz stavaka 1. i 2. koje snosi interventna agencija nadoknađuje Komisija, na temelju koji nije paušalan, u skladu s člankom 4. stavkom 1. točkom (c) Uredbe (EZ) br. 884/2006.

4.   Troškove prijevoza povezane sa zamjenom proizvoda iz članka 35. stavka 2. snosi u potpunosti ponuđač ili podnositelj ponude za nadmetanje.

Članak 30.

Troškovi prijevoza za maslac i obrano mlijeko u prahu

1.   Interventna agencija odabire raspoloživo skladište koje je najbliže mjestu na kojem je skladišten maslac ili obrano mlijeko u prahu.

Međutim, interventna agencija može odabrati drugo skladište smješteno na udaljenosti do 350 km, pod uvjetom da izbor skladišta ne rezultira dodatnim troškovima skladištenja.

Interventna agencija može odabrati skladište koje se nalazi dalje od te udaljenosti, ako su rezultirajući troškovi, uključujući troškove skladištenja i prijevoza, niži. U takvom slučaju interventna agencija o svom izboru odmah obavješćuje Komisiju.

2.   Ako se interventna agencija koja otkupljuje maslac ili obrano mlijeko u prahu nalazi u državi članici koja nije država članica na čijem je području ponuđeni maslac ili obrano mlijeko u prahu skladišteno, pri izračunu najveće udaljenosti iz stavka 1. ne uzima se u obzir razdaljina između skladišta ponuđača ili podnositelja ponude za nadmetanje i granice države članice u kojoj se nalazi nadležno tijelo koje otkupljuje.

3.   Za razdaljine koje premašuju najveću udaljenost iz stavka 1., dodatne troškove prijevoza snosi interventna agencija u visini od 0,05 eura po toni i po kilometru za obrano mlijeko u prahu i 0,065 eura po toni i po kilometru za maslac. Interventna agencija snosi dodatne troškove samo ako temperatura maslaca pri dolasku u skladište-hladnjaču nije veća od 6 °C.

POGLAVLJE IV.

Preuzimanje, početne kontrole i uzorkovanje

Članak 31.

Uvjetno preuzimanje

1.   Datum uvjetnog preuzimanja je:

(a)

za žitarice, rižu, maslac i obrano mlijeko u prahu, dan kada cijela količina uđe u određeno skladište, ali ne ranije od dana nakon datuma izdavanja naloga za isporuku;

(b)

za svaku pošiljku govedine iz članka 27., dan ulaska na mjesto vaganja u pogonu za rasijecanje u sklopu interventnog skladišta.

2.   Interventna agencija može odlučiti da se preuzimanje žitarica, riže, maslaca i obranog mlijeka u prahu obavi u skladištu u kojem se proizvodi nalaze u vrijeme podnošenja ponude ili ponude za nadmetanje, pod uvjetom da to skladište ispunjava zahtjeve utvrđene u članku 3. te da je u pogledu žitarica i riže odobreno u skladu s člankom 2. stavkom 3. U tom slučaju, uvjetno preuzimanje obavlja se dan nakon izdavanja naloga za isporuku.

3.   Proizvode preuzima interventna agencija ili njezin predstavnik, koji mora biti osoba koja je neovisna o ponuđaču ili podnositelju ponude za nadmetanje.

Članak 32.

Mjere nadzora

1.   Ne dovodeći u pitanje provjere koje su ovom Uredbom predviđene za preuzimanje proizvoda, provjere interventnih zaliha izvode se pod uvjetima navedenim u članku 2. Uredbe (EZ) br. 884/2006.

2.   Za žitarice, kod kojih se predviđene provjere izvode na temelju analize rizika iz dijela I. podstavka trećeg Priloga I. ovoj Uredbi, države članice su odgovorne za financijske posljedice koje nastaju zbog neispunjavanja zahtjeva za najvišu dopuštenu razinu onečišćivača u skladu s pravilima navedenim u članku 2. Uredbe (EZ) br. 844/2006.

Međutim, u slučaju okratoksina A i aflatoksina, ako predmetna država članica može na zadovoljavajući način dokazati Komisiji da su pri ulazu u skladište standardi bili zadovoljeni, da su bili ispunjeni uobičajeni uvjeti skladištenja te da su bile poštovane druge obveze skladištara, financijska odgovornost se pokriva iz proračuna Zajednice.

3.   Za žitarice i rižu, kada se skladište navedeno u skladu s člankom 10. stavkom 1. točkom (a) podtočkom iii. nalazi u državi članici koja nije država članica u kojoj je podnesena ponuda ili ponuda za nadmetanje, a interventna agencija koja je primila ponudu ili ponudu za nadmetanje odluči obaviti provjeru na licu mjesta kako bi provjerila stvarnu prisutnost proizvoda u skladištu, ta agencija mora poslati zahtjev za provjeru i presliku ponude ili ponude za nadmetanje interventnoj agenciji koja je odgovorna za to skladište. Ta provjera na licu mjesta izvodi se u roku koji odredi interventna agencija koja je primila ponudu ili ponudu za nadmetanje.

4.   Odredbe koje se odnose na provjere utvrđene u prilozima ovoj Uredbi mogu se izmijeniti u skladu s postupkom iz članka 195. stavka 2. Uredbe (EZ) br. 1234/2007, posebno ako je stanje na tržištu ozbiljno narušeno onečišćivačima ili kada kontrola razine radioaktivnog onečišćivača u proizvodima zahtijeva poseban nadzor.

5.   Ponuđač ili podnositelj ponude za nadmetanje snosi troškove povezane s ispitivanjima koja se izvode na žitaricama u skladu s metodologijom iz Priloga I., dijela XII., kako slijedi:

i.

određivanje sadržaja tanina u sirku;

ii.

test aktivnosti amilaze (Hagberg);

iii.

određivanje sadržaja bjelančevina u tvrdoj pšenici i u običnoj pšenici;

iv.

Zeleny test;

v.

test primjerenosti za strojnu obradu;

vi.

analize onečišćivača.

6.   U slučaju spora u pogledu rezultata, ponuđač ili podnositelj ponude za nadmetanje snosi troškove povezane s ponovnim izvođenjem potrebnih ispitivanja, samo ako izgubi spor.

Članak 33.

Posebne odredbe za preuzimanje žitarica i riže u skladištu, koje obavlja skladištar

1.   Ako se preuzimanje žitarica i riže obavlja u skladištu u kojem su proizvodi bili uskladišteni u vrijeme podnošenja ponude ili ponude za nadmetanje, preuzeta količina se određuje na temelju evidencije zaliha, koja mora ispunjavati stručne standarde na temelju kojih se može jamčiti sukladnost sa zakonodavstvom Zajednice, posebno Prilogom II. Uredbi (EZ) br. 884/2006 i pod uvjetom da:

(a)

evidencija zaliha pokazuje:

i.

težinu zabilježenu pri vaganju izvedenom tijekom razdoblja od najviše 10 mjeseci prije preuzimanja;

ii.

osobine fizičke kvalitete u vrijeme vaganja, a posebno sadržaj vlage;

iii.

presiliranja, ako su izvedena, i upotrijebljene obrade;

(b)

skladištar izjavi da ponuđena serija u svim pogledima odgovara podacima sadržanim u evidenciji stanja;

(c)

da su osobine kvalitete utvrđene u vrijeme vaganja jednake onima koje ima reprezentativni uzorak koji se sastoji od uzoraka koje je uzela interventna agencija ili njezin predstavnik, i to po jedan uzorak na svakih 60 tona.

2.   Ako se primjenjuje stavak 1., težina koja se bilježi u skladu s člankom 5. Uredbe (EZ) br. 884/2006 je ona težina koja se unosi u evidenciju zaliha, prema potrebi prilagođena da bi se uvažila bilo kakva razlika između sadržaja vlage i/ili postotka mješovitih nečistoća (Schwarzbesatz) zabilježenih pri vaganju i utvrđenih na temelju reprezentativnog uzorka. Razlika između postotaka mješovitih nečistoća može se uzeti u obzir samo za smanjivanje težine unesene u evidenciju zaliha.

U roku od 45 dana od datuma preuzimanja, interventna agencija obavlja daljnju volumetrijsku provjeru. Razlika između količine utvrđene vaganjem i količine procijenjene u skladu s volumetrijskom metodom ne smije biti veća od 5 %.

Ako nije premašeno dopušteno odstupanje, sve troškove povezane s bilo kakvom razlikom koja je zapažena pri kasnijoj kontroli težine u odnosu na težinu koja je proknjižena pri preuzimanju snosi skladištar.

Ako je dopušteno odstupanje premašeno, žitarice i riža se odmah važu. Troškove vaganja snosi skladištar, kada je utvrđena težina manja od zabilježene, ili Europski fond za jamstva u poljoprivredi, kada je ona veća, pri čemu se uvažavaju dopuštena odstupanja predviđena u stavku 1. Priloga XI. Uredbi (EZ) br. 884/2006.

Članak 34.

Zapisnik o preuzimanju

1.   Zapisnik o preuzimanju izdaje interventna agencija nakon što se provjerama i analizama utvrdi da su ispunjeni zahtjevi iz članka 7., najkasnije 60 dana nakon krajnjeg roka za isporuku proizvoda iz članka 25. točke (b). U njemu se navodi sljedeće:

(a)

datum provjere količine i minimalnih zahtijevanih osobina;

(b)

isporučena težina i, za rižu, sorta;

(c)

broj uzetih uzoraka koji čine reprezentativni uzorak za žitarice i rižu;

(d)

osobine proizvoda koje proizlaze iz analiza;

(e)

subjekt odgovoran za analize i rezultate;

(f)

datum uvjetnog preuzimanja iz članka 31. stavka 1.;

(g)

ako je primjereno, za žitarice i rižu, količine koje nisu preuzete. U tom se slučaju o tome obavješćuje ponuđač ili podnositelj ponude za nadmetanje.

2.   Zapisnik se označava datumom te se šalje ponuđaču ili podnositelju ponude za nadmetanje i skladištaru.

Međutim, ovaj se zapisnik može unijeti u računovodstveni sustav interventne agencije i poslati elektroničkim putem.

Članak 35.

Obveze ponuđača ili podnositelja ponude za nadmetanje

1.   Kada provjere pokažu da proizvodi ne ispunjavaju zahtjeve iz članka 7., ponuđač ili podnositelj ponude za nadmetanje mora:

(a)

uzeti dotične proizvode natrag, na vlastiti trošak;

(b)

platiti povezane troškove od datuma ulaza proizvoda u skladište do datuma njihove otpreme iz skladišta.

Troškovi koje ponuđač ili podnositelj ponude za nadmetanje mora platiti utvrđuju se na temelju standardnih iznosa za troškove ulaza, otpreme i skladištenja u skladu s člankom 4. stavkom 1. Uredbe (EZ) br. 884/2006.

2.   U slučajevima kada analize i provjere ne dopuštaju prihvaćanje žitarica ili riže za intervenciju, ponuđač ili podnositelj ponude za nadmetanje može zamijeniti količinu koja ne ispunjava zahtjeve. U tom slučaju interventna agencija može promijeniti datum isporuke, ne dovodeći u pitanje konačni datum isporuke utvrđen člankom 26. stavkom 2.

Članak 36.

Poseban uvjet za govedinu – zahtjev za otkoštavanje

Interventna agencija osigurava da se sva otkupljena govedina otkosti u skladu s dijelom IV. Priloga III.

POGLAVLJE V.

Interventna cijena, otkupna cijena i plaćanja

Članak 37.

Otkupna cijena za govedinu

Otkupna cijena za govedinu je cijena franko ulazna postaja za vaganje skladišnog pogona za rasijecanje.

Članak 38.

Interventne cijene i otkupna cijena za žitarice i rižu

1.   Za potrebe članka 13. stavka 3., članka 18. stavka 1. i članka 18. stavka 2. Uredbe (EZ) br. 1234/2007 u pogledu sektora žitarica, interventna cijena koja se uzima u obzir za određivanje fiksne otkupne cijene je referentna cijena iz članka 8. stavka 1. točke (a) te Uredbe.

2.   Cijena koja se plaća za žitarice i rižu je sljedeća:

(a)

za ponuđača, u slučaju otkupa po fiksnoj cijeni, to je cijena iz stavka 1.;

(b)

za uspješnog podnositelja ponude za nadmetanje, u slučaju postupka nadmetanja, to je cijena koju izračunava interventna agencija na temelju ponuđene cijene.

U oba se slučaja cijena prilagođava da bi se uvažila kvaliteta proizvoda, u skladu s dijelovima IX., X. i XI. Priloga I. u pogledu žitarica i dijelovima II. i III. Priloga II. u pogledu riže.

3.   Za žitarice i rižu, ako interventna agencija u skladu s člankom 31. stavkom 2. preuzme i uskladišti proizvode u skladištu u kojem su oni bili smješteni u vrijeme podnošenja ponude ili ponude za nadmetanje, smanjuje se otkupna cijena koju treba platiti. Ovo se smanjenje sastoji od:

(a)

troškova prijevoza između stvarnog mjesta preuzimanja koje je odredila interventna agencija i skladišta iz članka 10. stavka 1. točke (a) podtočke iv. u koje se proizvod isporučuje uz najniži trošak; i

(b)

troškova otpreme iz interventnog skladišta.

Troškovi iz točaka (a) i (b) prvog podstavka procjenjuju se na temelju stvarnih cijena zabilježenih u predmetnoj državi članici.

Članak 39.

Plaćanja

1.   Plaćanja za količine preuzete u skladu s člankom 34. izvode se najkasnije 65. dan od datuma uvjetnog preuzimanja iz članka 31.

2.   Plaća se samo za količinu koja je stvarno isporučena i primljena. Međutim, ako je količina koja je stvarno isporučena i primljena veća od količine koja je dodijeljena, plaća se samo za dodijeljenu količinu.

GLAVA III.

POSTUPCI PRODAJE PROIZVODA IZ INTERVENCIJE

POGLAVLJE I.

Postupak nadmetanja

Članak 40.

Otvaranje postupka nadmetanja

1.   Preuzeti proizvodi koji su na raspolaganju za prodaju, prodaju se putem postupka nadmetanja.

2.   Postupak nadmetanja otvara se u skladu s postupkom iz članka 195. stavka 2. Uredbe (EZ) br. 1234/2007, Uredbom koja se dalje u tekstu naziva „Uredba o otvaranju prodaje”.

Prvi rok za predaju ponuda za nadmetanje utvrđuje se tako da bude najmanje šest dana nakon objavljivanja Uredbe o otvaranju prodaje.

3.   Postupci nadmetanja mogu se otvoriti za ponovnu prodaju proizvoda uskladištenih u jednoj ili nekoliko regija Zajednice ili države članice.

4.   Uredba o otvaranju prodaje sadrži, posebno, sljedeće informacije:

(a)

proizvode obuhvaćene, za žitarice i rižu, njihovim odgovarajućim oznakama KN, s naznačenom vrstom i sortom za rižu, te odgovarajući opis za govedinu;

(b)

obuhvaćeno razdoblje (razdoblje nadmetanja) i različita podrazdoblja tijekom kojih se mogu dostavljati ponude za nadmetanje.

Osim toga, ta Uredba može sadržavati sljedeće podatke:

(a)

ukupne količine obuhvaćene postupkom nadmetanja;

(b)

odredbe o troškovima prijevoza za žitarice i rižu, ako je primjereno.

5.   Postupci nadmetanja mogu biti ograničeni na određene upotrebe i/ili odredišta, posebno za preradu žitarica u etilni alkohol (bioetanol) za upotrebu u proizvodnji goriva u Zajednici.

Članak 41.

Obavijest o pozivu za podnošenje ponuda i postupci povezani s pozivom za podnošenje ponuda

1.   Svaka interventna agencija koja ima interventne zalihe raspoložive za prodaju sastavlja obavijest o pozivu za podnošenje ponuda i objavljuje je najmanje četiri dana prije prvog datuma za podnošenje ponuda za nadmetanje.

2.   Na ovoj obavijesti posebno se navode:

(a)

ime i adresa interventne agencije koja izdaje obavijest o nadmetanju;

(b)

upućivanje na Uredbu o otvaranju prodaje;

(c)

rokovi za dostavljanje ponuda za svaki djelomični poziv za podnošenje ponuda;

(d)

skladišta, nazivi i adrese skladištara, raspoložive količine i:

i.

za žitarice i rižu, prikazane u partijama za prodaju koje su određene na takav način da osiguravaju jednak pristup podnositeljima ponuda za nadmetanje, zajedno s kvalitetom za svaku prodajnu partiju;

ii.

za govedinu, datum otkupa govedine po proizvodu i po hladnjači;

(e)

faza isporuke iz članka 42. stavka 1. točke (e) i, ako je primjereno, vrsta pakiranja;

(f)

bilo kakva oprema u skladištu, za utovar u prijevozno sredstvo;

(g)

u slučaju nadmetanja za izvoz žitarica i riže, luka ili mjesto izlaza do kojih se može doći uz najniže prijevozne troškove i koji imaju odgovarajuću tehničku opremu za izvoz proizvoda obuhvaćenih nadmetanjem;

(h)

za maslac se u obavijesti o pozivu za podnošenje ponuda navodi, ako je primjereno, vrsta maslaca iz članka 28. stavka 1. točke (e) za koji se dostavlja ponuda za nadmetanje.

3.   Interventna agencija brine o tome da obavijesti o pozivu za podnošenje ponuda budu pravilno objavljene, posebno prikazivanjem na oglasnim pločama u njihovom sjedištu i na njihovim internetskim stranicama ili na internetskoj stranici nadležnog ministarstva.

4.   Interventna agencija poduzima potrebne mjere da bi zainteresiranim strankama omogućila:

(a)

pregled i, osim govedine, uzimanje i ispitivanje uzoraka proizvoda ponuđenih na prodaju na svoj vlastiti trošak, prije podnošenja ponude za nadmetanje;

(b)

uvid u rezultate analiza iz dijela XII. Priloga I., dijela VI. Priloga II., dijela V. Priloga IV. i dijela VI. Priloga V.

5.   Za potrebe stavka 2. točke (g), luke Rijeka i Split mogu se smatrati mjestima izlaza.

Članak 42.

Podnošenje i prihvatljivost ponuda za nadmetanje

1.   Ponuda za nadmetanje smatra se prihvatljivom ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

(a)

navedeno je upućivanje na Uredbu o otvaranju prodaje i krajnji rok za predaju ponuda za podrazdoblje;

(b)

navedeni su identifikacijski podaci podnositelja ponude za nadmetanje: ime, adresa, broj upisa u registar obveznika PDV-a;

(c)

navedeni su proizvodi s njihovim odgovarajućim oznakama KN, ako je potrebno, za žitarice i rižu i s odgovarajućim opisom za govedinu;

(d)

navedena je količina iz ponude, a za žitarice i rižu prodajna partija;

(e)

navedena je ponuđena cijena u eurima po jedinici mjere, zaokružena na najviše dva decimalna mjesta, bez PDV-a, za proizvod utovaren u prijevozno sredstvo u slučaju žitarica i riže, ili isporučen do utovarno-istovarne rampe skladišta za druge proizvode;

(f)

odnosi se najmanje na minimalnu količinu iz članka 43. stavka 2. za govedinu, maslac i obrano mlijeko u prahu;

(g)

navedeno je skladište u kojem se proizvod nalazi te za mliječne proizvode, prema potrebi, zamjensko skladište;

(h)

dostavljen je dokaz da je podnositelj ponude za nadmetanje položio sredstvo osiguranja iz članka 44.;

(i)

ne uključuje bilo kakve dodatne uvjete koje je dodao podnositelj ponude za nadmetanje, osim onih koji su utvrđeni ovom Uredbom i Uredbom o otvaranju prodaje;

(j)

sastavljena je na službenom jeziku, ili jednom od službenih jezika, države članice u kojoj se podnosi ponuda za nadmetanje.

2.   Za žitarice i rižu ponuđena cijena se odnosi na minimalnu kvalitetu koja je definirana u dijelu II. Priloga I. ovoj Uredbi ili na standardnu kvalitetu koja je definirana u Odjeljku A Priloga IV. Uredbi (EZ) br. 1234/2007.

U slučaju postupka nadmetanja za izvoz žitarica iz Priloga II., dijela II. Uredbe Komisije (EZ) br. 376/2008 (18), ponude za nadmetanje prihvatljive su samo ako im je priložen zahtjev za izvoznu dozvolu.

Mogu se predvidjeti odredbe da ponude za nadmetanje dostavljene u skladu s člankom 47. Uredbe (EZ) br. 376/2008 nisu prihvatljive.

Odstupajući od članka 22. stavka 1. Uredbe (EZ) br. 376/2008, za izvoze dozvole izdane u skladu s ovom Uredbom, u smislu određivanja njihovog razdoblja valjanosti, može se smatrati da su izdane posljednji dan roka za predaju ponuda.

3.   Za govedinu, maslac i obrano mlijeko u prahu, ponuđena cijena se odnosi na neto težinu. Za govedinu je neto težina razlika između bruto težine utvrđene na utovarno-istovarnoj rampi hladnjače i prosječne težine ambalaže koja je utvrđena prije njezine upotrebe.

Za maslac ponuda za nadmetanje sadrži, ako je primjereno, oznaku vrste maslaca iz članka 41. stavka 2. točke (h), za koju se daje ponuda za nadmetanje.

4.   Za ponude dostavljene u subotu, nedjelju ili na državni praznik, smatra se da ih je nadležno tijelo primilo prvi radni dan nakon dana njihovog podnošenja.

5.   Kada je posljednji rok za podnošenje ponuda za nadmetanje državni praznik, ponude za nadmetanje dostavljaju se najkasnije posljednji radni dan prije državnog praznika.

6.   Ponude za nadmetanje se nakon njihovog dostavljanja ne mogu povući ili mijenjati.

Članak 43.

Količina po ponudi za nadmetanje

1.   Za žitarice i rižu ponuda za nadmetanje se podnosi za cjelokupnu količinu prodajne partije, kako je navedeno u pozivu za podnošenje ponuda.

2.   Ponuda za nadmetanje podnosi se za sljedeće najmanje količine:

(a)

2 tone za govedinu;

(b)

10 tona za maslac ili obrano mlijeko u prahu.

Ako je raspoloživa količina u skladištu manja od najmanje količine, tada se raspoloživa količina smatra najmanjom količinom.

Članak 44.

Sredstvo osiguranja

Kada se podnosi ponuda za nadmetanje za prodaju proizvoda, u skladu s Uredbom (EZ) br. 2220/85 polaže se sljedeće sredstvo osiguranja u korist interventne agencije kojoj je podnesena ponuda:

(a)

za rižu i žitarice: EUR 10/tona;

(b)

za govedinu, maslac i obrano mlijeko u prahu: EUR 60/tona.

Članak 45.

Obavješćivanje Komisije o ponudama za nadmetanje

1.   Interventne agencije obavješćuju Komisiju o svim prihvatljivim ponudama za nadmetanje, u rokovima navedenim u Uredbi o otvaranju prodaje.

2.   Te obavijesti ne sadrže podatke iz članka 42. stavka 1. točke (b).

3.   Interventne agencije šalju Komisiji izvješće koje pokazuje da nema prodaje, u rokovima iz stavka 1.

4.   Obavješćivanja se izvode u skladu s člankom 58.

Članak 46.

Odluke na temelju ponuda za nadmetanje

1.   Na temelju ponuda za nadmetanje o kojima je obaviještena u skladu s člankom 45. stavkom 1., Komisija u skladu s postupkom iz članka 195. stavka 2. Uredbe (EZ) br. 1234/2007 određuje najnižu prodajnu cijenu ili odlučuje da ne odredi najnižu prodajnu cijenu.

Za maslac i obrano mlijeko u prahu najniža prodajna cijena može se razlikovati ovisno o smještaju proizvoda ponuđenih na prodaju.

2.   Odluke iz stavka 1. objavljuju se u Službenom listu Europske unije.

Članak 47.

Pojedinačne odluke o ponudama za nadmetanje

1.   Kada se ne odredi najniža prodajna cijena, odbijaju se sve ponude za nadmetanje.

2.   Kada je najniža prodajna cijena određena, interventne agencije odbijaju sve ponude za nadmetanje koje su niže od najniže prodajne cijene.

Interventne agencije ne prihvaćaju ponude za nadmetanje o kojima nije poslana obavijest kako je predviđeno člankom 45.

3.   Interventne agencije donose odluke iz stavaka 1. i 2. nakon objavljivanja odluke Komisije o javnoj intervenciji iz članka 46. stavka 2. One obavješćuju podnositelje ponuda za nadmetanje o rezultatu njihovog sudjelovanja u postupku nadmetanja u roku od tri radna dana nakon stupanja odluke Komisije na snagu. Uspješne podnositelje ponuda za nadmetanje obavješćuju o prihvaćenim količinama i cijeni koju trebaju platiti, prilagođenoj za žitarice i rižu povećanjima ili smanjenjima utvrđenim u skladu s dijelovima IX., X. i XI. Priloga I. te dijelom II. i dijelom III. odjeljkom 2. Priloga II. kada se kvaliteta proizvoda razlikuje od minimalne ili standardne kvalitete.

4.   U slučaju izvoza žitarica, kada se zahtjev za izvoznu dozvolu, koji je uspješni podnositelj ponude za nadmetanje dostavio u skladu s člankom 42. stavkom 2., temelji na članku 47. Uredbe (EZ) br. 376/2008, interventna agencija poništava prodaju u odnosu na količine za koje dozvola nije izdana u skladu s tim člankom.

5.   Prava i obveze uspješnog podnositelja ponude za nadmetanje nisu prenosiva.

Članak 48.

Posebna pravila za dodjelu mliječnih proizvoda i govedine

1.   Za maslac i obrano mlijeko u prahu, uspješan podnositelj ponude za nadmetanje je onaj koji ponudi najvišu cijenu. Ako nije dodijeljena cjelokupna raspoloživa količina, ostatak se dodjeljuje drugim podnositeljima ponuda za nadmetanje na temelju ponuđenih cijena, počevši s najvišom cijenom.

2.   Kada bi prihvaćanje ponude za nadmetanje rezultiralo ugovorima u kojima bi se premašila količina koja je na raspolaganju u određenom skladištu, predmetnom se podnositelju ponude za nadmetanje dodjeljuje samo raspoloživa količina. Međutim, interventna agencija može odrediti druga skladišta za dopunjavanje količine navedene u ponudi za nadmetanje, pod uvjetom da se podnositelj ponude s tim složi.

3.   Kada bi prihvaćanje dviju ili više ponuda za nadmetanje u kojima se nudi ista cijena za proizvod u određenom skladištu rezultiralo ugovorima u kojima bi se premašila količina koja je na raspolaganju, raspoloživa količina se dodjeljuje razmjerno količinama iz ponuda. Međutim, ako bi takva dodjela rezultira dodjelom količina koje su manje od količina iz članka 43. stavka 2., dodjela se izvodi ždrijebanjem.

4.   Ako je nakon prihvaćanja svih uspješnih ponuda za nadmetanje količina koja je preostala u skladištu manja od količine iz članka 43. stavka 2., interventna agencija nudi tu preostalu količinu uspješnim podnositeljima ponuda počevši od onih koji su ponudili najvišu cijenu. Uspješnom podnositelju ponude nudi se mogućnost da preostalu količinu kupi po najnižoj prodajnoj cijeni.

5.   Interventna agencija dodjeljuje maslac ili obrano mlijeko u prahu na temelju datuma njihovog ulaza u skladište, počevši s najstarijim proizvodom u ukupnoj raspoloživoj količini u skladištu koje je naveo podnositelj ponude ili, ovisno o slučaju, s najstarijom količinom maslaca od slatkog ili kiselog vrhnja koja je na raspolaganju u hladnjači koju je naveo podnositelj ponude.

6.   Predmetne interventne agencije prvo prodaju govedinu koje se najduže nalazi u skladištu.

Članak 49.

Plaćanja

Prije otpreme proizvoda i u roku navedenom u članku 51. stavku 2., uspješni podnositelji ponuda plaćaju interventnoj agenciji iznos koji odgovara njihovoj ponudi za svaku količinu koju preuzimaju, kako ga je odredila i o njemu obavijestila interventna agencija u skladu s člankom 47. stavkom 3

Članak 50.

Prodaje koje izvode države članice

1.   Kada nije otvoren nikakav postupak nadmetanja u skladu s člankom 40., sama država članica može otvoriti postupak nadmetanja za prodaju, ako je ukupna preostala količina u njezinim skladištima manja od:

(a)

za pojedinu žitaricu: 5 000 tona;

(b)

za rižu: 1 000 tona;

(c)

za govedinu, maslac ili obrano mlijeko u prahu: 100 tona.

2.   Za postupak nadmetanja koji otvori država članica u skladu sa stavkom 1., primjenjuje se ova glava, osim članka 40. stavka 2., članka 41. stavka 2. točke (b), članka 42. stavka 1. točaka (a) i (f), članaka 43. i 45., članka 46. stavka 2., te glava IV. Odlukom države članice primjenjuje se mutatis mutandis članak 46. stavak 1.

3.   Države članice mogu ponuditi za neposrednu prodaju proizvode koji se nakon vizualnog pregleda koji provodi interventna agencija u okviru godišnjeg popisa zaliha ili tijekom inspekcijskog pregleda ne mogu više prepakirati ili je njihova kvaliteta narušena, kako je navedeno u stavku 1. točkama (d) i (f) članka 5. Uredbe (EZ) br. 884/2006.

Ovaj se stavak primjenjuje u okviru količina utvrđenih u stavku 1. ovog članka.

4.   Interventne agencije osiguravaju jednak pristup svim zainteresiranim stranama.

POGLAVLJE II.

Otprema iz skladišta

Članak 51.

Nalog za otpremu

1.   Nakon uplate iznosa iz članka 49., interventna agencija izdaje nalog za otpremu koji uključuje:

(a)

količinu za koju je uplaćen odgovarajući iznos;

(b)

skladište u kojem je proizvod uskladišten;

(c)

konačni datum za otpremu proizvoda.

2.   Uspješan podnositelj ponude za nadmetanje preuzima dodijeljeni proizvod u roku od 30 dana nakon obavijesti iz članka 47. stavka 3.

3.   Na zahtjev uspješnog podnositelja ponude za nadmetanje, interventna agencija može odobriti duži rok za preuzimanje iz skladišta. Međutim, osim u slučajevima više sile, ako se proizvod ne preuzme do krajnjeg roka iz stavka 2., troškove skladištenja od dana nakon krajnjeg roka za otpremu proizvoda snosi uspješan podnositelj ponude. Štoviše, podnositelj ponude snosi rizik povezan sa skladištenjem.

Članak 52.

Otprema maslaca i obranog mlijeka u prahu

1.   Pri otpremi iz skladišta interventna agencija osigurava da se maslac i obrano mlijeko u prahu pripreme na paletama na utovarno-istovarnoj rampi skladišta.

2.   Pri otpremi iz skladišta, kupac vraća interventnoj agenciji palete jednake kvalitete.

3.   Troškove utovara i bilo kakve troškove skidanja s paleta plaća kupac maslaca ili obranog mlijeka u prahu. Te troškove određuju države članice na paušalnoj osnovi i o njima, na zahtjev, obavješćuju zainteresirane strane.

POGLAVLJE III.

Primarni zahtjevi i oslobađanje ili zadržavanje sredstva osiguranja

Članak 53.

Primarni zahtjevi

Održavanje ponuda za nadmetanje nakon roka iz članka 40. stavka 4. točke (b) i plaćanje cijene u skladu s člankom 49. predstavljaju primarne zahtjeve u smislu članka 20. Uredbe (EEZ) br. 2220/85.

Članak 54.

Oslobađanje ili zadržavanje sredstva osiguranja

1.   Za neuspješne podnositelje ponuda za nadmetanje, sredstvo osiguranja predviđeno člankom 44. oslobađa se odmah nakon donošenja odluke iz članka 46. stavka 2. i članka 50. stavka 2.

2.   Za uspješne podnositelje ponuda za nadmetanje, sredstvo osiguranja se oslobađa u odnosu na količine za koje je plaćena prodajna cijena u skladu s člankom 49.

3.   Osim u slučaju više sile, sredstvo osiguranja se zadržava u odnosu na količine za koje nije obavljena uplata u skladu s člankom 49. te se za te količine, koje nisu plaćene, poništava prodaja.

GLAVA IV.

ODREDBE U ODNOSU NA OBAVJEŠĆIVANJA

Članak 55.

Interventne agencije i centri za žitarice i rižu

1.   Za žitarice i rižu, države članice obavješćuju Komisiju o:

(a)

odobrenim interventnim agencijama;

(b)

odobrenim interventnim centrima;

(c)

odobrenim skladištima interventnih centara; i

(d)

najmanjoj količini za otkup proizvoda po fiksnoj cijeni, ako se ona razlikuje od količina navedenih u članku 8. stavku 1.

2.   Obavješćivanja se izvode u skladu s člankom 58.

3.   Popis interventnih agencija, popis interventnih centara i njihovih skladišta, te njihova ažuriranja stavljaju se na raspolaganje državama članicama i javnosti na sve primjerene načine putem informacijskih sustava koje je uspostavila Komisija, uključujući objavljivanje na internetu.

Članak 56.

Tjedna obavješćivanja za žitarice i rižu

1.   Kada se intervencija otvori i do završetka otkupa, predmetne države članice za svaku žitaricu navedenu u članku 10. stavku 1. točki (a) Uredbe (EZ) br. 1234/2007 i za rižu, svake srijede najkasnije u 12.00 (po briselskom vremenu) obavješćuju Komisiju za prethodni tjedan o:

(a)

količinama obične pšenice ponuđene u skladu s člankom 13.;

(b)

količinama prihvaćenim u ponudama za nadmetanje u skladu s člankom 20. stavkom 1.;

(c)

količinama na koje se odnosi članak 24. stavak 5.;

(d)

količinama koje podliježu uvjetnom preuzimanju u skladu s člankom 31. stavkom 1. točkom (a).

2.   Za svaku žitaricu navedenu u članku 10. stavku 1. točki (a) Uredbe (EZ) br. 1234/2007 i za rižu, predmetne države članice obavješćuju Komisiju o stanju zaliha, svake srijede najkasnije u 12.00 (po briselskom vremenu) za prethodni tjedan, i to o:

(a)

količinama uskladištenim na početku tržišne godine;

(b)

ukupnim količinama preuzetim od početka tržišne godine;

(c)

ukupnim količinama koje su napustile skladište od početka tržišne godine, označenim po vrsti upotrebe ili odredištu, te o ukupnim izgubljenim količinama;

(d)

ukupnim namjenskim (rezerviranim) količinama, označenim po vrsti upotrebe ili odredištu;

(e)

količinama obuhvaćenim ponudom na kraju tjednog izvještajnog razdoblja.

3.   Za svaku od žitarica i kvalitetu žitarica koje se smatraju važnim za tržište Zajednice, države članice obavješćuju Komisiju svake srijede najkasnije u 12.00 (po briselskom vremenu) za prethodni tjedan, o reprezentativnim tržišnim cijenama, izraženim u nacionalnoj valuti po toni. Te se cijene izračunavaju redovito, neovisno i transparentno, i odnose se posebno na kvalitativne osobine, mjesto kotacije za svaki proizvod i fazu trženja.

4.   Za svaku sortu riže koja se smatra važnom za tržište Zajednice, države članice obavješćuju Komisiju svake srijede najkasnije u 12.00 (po briselskom vremenu) za prethodni tjedan, o reprezentativnim tržišnim cijenama, izraženim u nacionalnoj valuti po toni. Te se cijene izračunavaju redovito, neovisno i transparentno, i odnose se posebno na stupanj prerade, mjesto kotacije za svaki proizvod i fazu trženja.

5.   Obavješćivanja se izvode u skladu s člankom 58.

Članak 57.

Mjesečna obavješćivanja

1.   Interventne agencije koje imaju interventne zalihe obavješćuju Komisiju najkasnije 15. u svakom mjesecu za prethodni mjesec o sljedećem:

(a)

za žitarice, ponderiranim prosječnim rezultatima specifične težine, sadržaja vlage, postotka slomljenih zrna i sadržaja bjelančevina, zabilježenim za preuzete serije pojedine žitarice, na regionalnim razinama definiranim u Prilogu III. Uredbi (EEZ) br. 837/90 (19);

(b)

za maslac i obrano mlijeko u prahu:

i.

količinama za svaki proizvod u skladištu na kraju dotičnog mjeseca i količinama koje su ušle i izišle iz skladišta tijekom tog mjeseca;

ii.

razvrstavanju količina pojedinih proizvoda otpremljenih iz skladišta tijekom predmetnog mjeseca, prema uredbama kojima su obuhvaćeni;

iii.

razvrstavanju količina u skladištu na kraju predmetnog mjeseca po starosti;

(c)

za govedinu:

i.

količinama za svaki proizvod u skladištu na kraju dotičnog mjeseca i količinama koje su ušle i izišle iz skladišta tijekom tog mjeseca;

ii.

razvrstavanju količina pojedinih proizvoda otpremljenih iz skladišta tijekom predmetnog mjeseca, prema uredbama kojima su obuhvaćeni;

iii.

količinama svakog otkoštenog proizvoda obuhvaćenog ugovorima o prodaji koji su zaključeni u predmetnom mjesecu;

iv.

količinama svakog otkoštenog proizvoda obuhvaćenog nalozima o povlačenju ili sličnim dokumentima koji su izdani tijekom predmetnog mjeseca;

v.

količinama svakog otkoštenog proizvoda dobivenog od govedine s kostima kupljenim tijekom predmetnog mjeseca;

vi.

nenamjenskim zalihama i fizičkim zalihama svakog otkoštenog proizvoda na kraju predmetnog mjeseca, s podacima o dužini razdoblja tijekom kojeg su nenamjenske zalihe uskladištene;

(d)

za sve proizvode, otvaranju postupka nadmetanja, dodijeljenim količinama i najmanjim prodajnim cijenama utvrđenim u slučaju primjene članka 50.

2.   Za potrebe stavka 1. točke (b):

(a)

„količine koje ulaze” znači količine fizički smještene u skladište, bez obzira na to je li ih interventna agencija preuzela ili nije;

(b)

„količine koje izlaze” znači količine koje su otpremljene ili, ako ih je kupac preuzeo prije otpreme, preuzete količine.

3.   Za potrebe stavka 1. točke (c):

(a)

„nenamjenske zalihe” znači zalihe koje još nisu obuhvaćene prodajnim ugovorom;

(b)

„fizičke zalihe” znači nenamjenske zalihe plus zalihe koje su obuhvaćene prodajnim ugovorom, ali još nisu preuzete.

4.   Za obavješćivanja na temelju ovog članka, interventne agencije šalju Komisiji izvješće koje pokazuje da nema prodaje.

5.   Obavješćivanja se izvode u skladu s člankom 58.

Članak 58.

Metode koje se primjenjuju na obveze obavješćivanja

1.   Kod upućivanja na ovaj članak, države članice obavješćuju Komisiju elektroničkim putem upotrebom obrasca koji im Komisija stavlja na raspolaganje.

2.   Oblik i sadržaj izvješća određuju se na temelju uzoraka ili metoda koje Komisija stavlja na raspolaganje nadležnim tijelima. Ti se uzorci i metode prilagođavaju i ažuriraju nakon što se, kako je primjereno, o tome obavijeste Odbor iz članka 195. stavka 1. Uredbe (EZ) br. 1234/2007 i predmetna nadležna tijela.

3.   Za obavješćivanja su odgovorna nadležna tijela koja odrede države članice.

GLAVA V.

IZMJENE, STAVLJANJA IZVAN SNAGE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 59.

Izmjene Uredbe (EZ) br. 562/2005

Briše se poglavlje I. Uredbe (EZ) br. 562/2005.

Članak 60.

Stavljanja izvan snage

Stavljaju se izvan snage sljedeće uredbe:

(a)

Uredba (EZ) br. 1669/2006 počevši od dana stupanja na snagu ove Uredbe;

(b)

uredbe (EZ) br. 214/2001 i (EZ) br. 105/2008 počevši od 1. ožujka 2010.;

(c)

uredbe (EZ) br. 687/2008, (EZ) br. 127/2009 i (EZ) br. 670/2009 što se tiče žitarica počevši od 1. srpnja 2010.;

(d)

uredbe (EZ) br. 75/91 i (EZ) br. 670/2009 što se tiče riže počevši od 1. rujna 2010.

Ove uredbe stavljene izvan snage nastavljaju se primjenjivati u odnosu na ponude i ponude za nadmetanje obuhvaćene tim uredbama. Međutim, ova se Uredba primjenjuje na skladištenje i otpremu proizvoda u svim slučajevima.

Članak 61.

Stupanje na snagu

Ova Uredba stupa na snagu sedmog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Međutim, ona se primjenjuje od:

(a)

1. ožujka 2010. za maslac i obrano mlijeko u prahu;

(b)

1. srpnja 2010. za žitarice; i

(c)

1. rujna 2010. za rižu.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 11. prosinca 2009.

Za Komisiju

Predsjednik

José Manuel BARROSO


(1)  SL L 299, 16.11.2007., str. 1.

(2)  SL L 30, 31.1.2009., str. 1.

(3)  SL L 171, 23.6.2006., str. 35.

(4)  SL L 205, 3.8.1985., str. 5.

(5)  SL L 95, 14.4.2005., str. 11.

(6)  SL L 9, 12.1.1991., str. 15.

(7)  SL L 37, 7.2.2001., str. 100.

(8)  SL L 312, 11.11.2006., str. 6.

(9)  SL L 32, 6.2.2008., str. 3.

(10)  SL L 192, 19.7.2008., str. 20.

(11)  SL L 42, 13.2.2009., str. 3.

(12)  SL L 194, 25.7.2009., str. 22.

(13)  SL L 139, 30.4.2004., str. 55.

(14)  SL L 13, 19.1.2000., str. 12.

(15)  SL L 251, 27.7.2004., str. 9.

(16)  SL L 230, 19.8.1991., str. 1.

(17)  SL L 337, 16.12.2008., str. 3.

(18)  SL L 114, 26.4.2008., str. 3.

(19)  SL L 88, 3.4.1990., str. 1.


PRILOG I.

ŽITARICE

DIO I.

Kriteriji prihvatljivosti za žitarice

Zahtjevi iz članka 7. stavka 1. u pogledu žitarica su, posebno, sljedeći:

(a)

boja žitarica je karakteristična boja predmetne žitarice;

(b)

žitarice nemaju neuobičajen miris i žive štetnike (uključujući grinje) u svakoj fazi razvoja;

(c)

žitarice ispunjavaju minimalne zahtjeve u pogledu kvalitete navedene u dijelu II. ovog Priloga; i

(d)

razine onečišćivača, uključujući radioaktivnost, ne prelaze najviše razine dopuštene zakonodavstvom Zajednice.

Najviše dopuštene razine onečišćivača koje se ne smije prijeći su sljedeće:

(a)

za običnu pšenicu i za tvrdu pšenicu, razine dopuštene u skladu s Uredbom Vijeća (EEZ) br. 315/93 (1), uključujući zahtjeve koji se odnose na razinu toksina fusarium plijesni za običnu pšenicu i za tvrdu pšenicu iz točaka 2.4. do 2.7. Priloga Uredbi Komisije (EZ) br. 1881/2006 (2);

(b)

za ječam, kukuruz i sirak, razine navedene u Direktivi 2002/32/EZ.

Države članice provjeravaju razine onečišćivača, uključujući radioaktivnost, na temelju analize rizika, uvažavajući posebno podatke dobivene od ponuđača ili podnositelja ponude za nadmetanje i njegova jamstva u pogledu sukladnosti sa zahtijevanim standardima, posebno u svjetlu rezultata analiza.

Osim toga, u slučajevima kada analize pokažu da je Zeleny indeks serije obične pšenice između 22 i 30, da bi se ta pšenica smatrala zdravom, čistom i tržišne kakvoće, tijesto dobiveno od nje mora biti ocijenjeno kao neljepljivo i pogodno za strojnu obradu.

DIO II.

Minimalni zahtjevi u pogledu kvalitete iz dijela I.

 

Tvrda (durum) pšenica

Obična pšenica

Ječam

Kukuruz

Sirak

A.

Najveći sadržaj vlage

14,5 %

14,5 %

14,5 %

13,5 %

13,5 %

B.

Najveći postotak tvari, koje nisu osnovna žitarica nenarušene kvalitete:

12 %

12 %

12 %

12 %

12 %

1.

lomljena zrna

6 %

5 %

5 %

5 %

5 %

2.

nečistoće koje se sastoje od zrnja (osim onih iz točke 3.)

5 %

7 %

12 %

5 %

5 %

od čega:

 

 

 

 

 

(a)

štura zrna

(b)

ostale žitarice

3 %

5 %

(c)

zrna koja su napali štetnici

(d)

zrna kod kojih je klica izgubila boju

(e)

zrna pregrijana tijekom sušenja

0,50 %

0,50 %

3 %

0,50 %

0,50 %

3.

šarena zrna i/ili zrna zaražena fuzariozom, od čega:

5 %

zrna zaražena fuzariozom

1,5 %

4.

naklijala zrna

4 %

4 %

6 %

6 %

6 %

5.

mješovite nečistoće (Schwarzbesatz), od čega:

3 %

3 %

3 %

3 %

3 %

(a)

sjemenje ostalih biljaka:

štetno

0,10 %

0,10 %

0,10 %

0,10 %

0,10 %

ostalo

(b)

oštećena zrna, od čega:

 

 

 

 

 

zrna oštećena spontanim grijanjem ili prejakim zagrijavanjem tijekom sušenja

0,05 %

0,05 %

ostalo

(c)

strane tvari

(d)

ljuske

(e)

glavnica raži

0,05 %

0,05 %

(f)

gnjila zrna

(g)

mrtvi insekti i dijelovi insekata

C.

Najveći postotak potpuno ili djelomično šarenih zrna

27 %

D.

Najveći sadržaj tanina (3)

1 %

E.

Najmanja specifična težina (kg/hl)

78

73

62

F.

Najmanji sadržaj bjelančevina (3)

11,5 %

10,5 %

G.

Hagbergov padajući broj (sekunde)

220

220

H.

Najmanji Zeleny indeks (ml)

22

„—” Nema posebnih primjenjivih odredaba.

Tvari koje nisu osnovna zrna nenarušene kvalitete definirane su u dijelu III. ovog Priloga.

Zrna osnovnih žitarica i drugih žitarica koja su oštećena, zaražena glavnicom raži ili gnjila, razvrstavaju se kao „mješovite nečistoće” i u slučajevima kada imaju oštećenja koja pripadaju drugim kategorijama.

DIO III.

1.   DEFINICIJA TVARI, KOJE NISU OSNOVNE ŽITARICE NENARUŠENE KVALITETE

1.1.   Slomljena zrna

Sva zrna s djelomično otkrivenim endospermom smatraju se slomljenim zrnima. Zrna koja su oštećena pri mlaćenju i zrna iz kojih je uklonjena klica također pripadaju ovoj skupini.

Kod kukuruza, „slomljena zrna” znače komadiće zrna ili zrna koja prolaze kroz sito s okruglim otvorima promjera 4,5 mm.

Kod sirka, „slomljena zrna” znače komadiće zrna ili zrna koja prolaze kroz sito s okruglim otvorima promjera 1,8 mm.

1.2.   Nečistoće zrna

(a)   Štura zrna

Zrna, koja nakon što se iz uzorka uklone sve ostale tvari navedene u ovom Prilogu, prolaze kroz sita s otvorima sljedećih dimenzija: obična pšenica 2,0 mm, tvrda pšenica 1,9 mm, ječam 2,2 mm.

Međutim, bez obzira na ovu definiciju:

za ječam iz Estonije, Latvije, Finske i Švedske čija je specifična težina najmanje 64 kilograma po hektolitru, koji je ponuđen za intervenciju u tim državama članicama, ili

za ječam sa sadržajem vlage 12,5 % ili manje, „štura zrna” su zrna koja nakon odstranjivanja svih ostalih tvari iz ovog Priloga prolaze kroz sita s otvorima od 2,0 mm.

Osim toga, u ovu skupinu također spadaju zrna oštećena mrazom ili nedozrela (zelena) zrna.

(b)   Ostale žitarice

Sva zrna koja ne pripadaju istoj vrsti kao zrno iz uzorka.

(c)   Zrna oštećena štetnicima

Zrna koja su nagrižena. U ovu skupinu spadaju i zrna na kojima se nalaze insekti.

(d)   Zrna u kojima je klica izgubila boju, šarena zrna, zrna zahvaćena fuzariozom

Zrna u kojima je klica izgubila boju su ona u kojima je sjemenska ovojnica smeđe ili tamnosmeđe boje i u kojoj je klica normalna te ne klija. Kod obične se pšenice zrna u kojima je klica izgubila boju zanemaruju do 8 %.

Za tvrdu pšenicu:

zrna koja pokazuju promjenu boje u smeđu do tamnosmeđu na drugim mjestima osim na samoj klici smatraju se šarenim zrnima,

zrna zahvaćena fuzariozom su zrna u kojima je usplođe zaraženo Fusarium myceliumom; takva zrna izgledaju lagano šturo i naborano te imaju ružičaste ili bijele rasute mrlje nejasnih obrisa.

(e)   Zrna koja su pregrijana tijekom sušenja su ona zrna koja pokazuju vanjske znakove sprženosti, ali koja nisu oštećena

1.3.   Proklijala zrna

Proklijala zrna su ona zrna u kojima se korjenčić i primarna stabljika (plumula) jasno vide golim okom. Međutim, kada se procjenjuje sadržaj proklijalih zrna u uzroku, treba uzeti u obzir opći izgled uzorka. Kod nekih vrsta žitarica klica je ispupčena, na primjer kod tvrde pšenice, a ovojnice klice se pri trešnji serije žitarica razdvajaju. Takva su zrna slična proklijalim zrnima, ali se ne smiju razvrstati u tu skupinu. Proklijala zrna su samo ona zrna u kojima je klica vidljivo promijenjena, što olakšava razlikovanje proklijalog zrna od normalnih zrna.

1.4.   Mješovite nečistoće (Shwarzbesatz)

(a)   Strano sjemenje

„Strano sjemenje” je sjemenje uzgojenih ili neuzgojenih biljaka koje nisu žitarice. Tu spadaju sjemenke koje nemaju posebnu vrijednost, sjemenke koje se mogu upotrijebiti za stočnu krmu i štetno sjemenje.

„Štetno sjemenje” je sjemenje koje je otrovno za ljude i životinje, sjemenje koje onemogućava ili otežava čišćenje i mljevenje žitarica, te sjemenje koje utječe na kvalitetu proizvoda dobivenih od žitarica.

(b)   Oštećena zrna

„Oštećena zrna” su ona zrna koja nisu primjerena za prehranu ljudi i koja, zbog truljenja, snijeti te bakterijskih ili drugih zaraza nisu primjerena za stočnu hranu.

Oštećena zrna također uključuju zrna koja su oštećena spontanim zagrijavanjem ili prevelikim zagrijavanjem tijekom sušenja. Takva „pregrijana” ili „čađava” zrna su zrna normalne veličine u kojima je ovojnica poprimila sivo-smeđu do crnu boju, dok je poprečni presjek jezgre poprimio žuto-sivu do smeđe-crnu boju.

Zrna koja je napala pšenična mušica smatraju se oštećenim zrnima samo ako je više od polovice površine zrna poprimilo sivu do crnu boju zbog sekundarnog napada štetnih organizama. Ako je boja promijenjena na manje od polovice površine zrna, ta se zrna moraju svrstati među zrna koja su oštetili štetnici.

(c)   Strane tvari

Sve tvari u uzorku žitarica, koje ostanu na situ s otvorima veličine 3,5 mm (s izuzetkom zrna drugih žitarica, a posebno velikih zrna osnovnih žitarica), te tvari koje prođu kroz sito s otvorima veličine 1,0 mm, smatraju se stranim tvarima. Tu spadaju i kamenčići, pijesak, dijelovi slame i druge nečistoće u uzorcima koje prođu kroz sito s otvorima veličine 3,5 mm i ostaju na situ s otvorima veličine 1,0 mm.

Ova se definicija ne primjenjuje na kukuruz. Kod kukuruza se, uz tvari navedene u prvom podstavku, stranim tvarima smatraju sve tvari u uzorku koje prođu kroz sito s otvorima od 1 mm.

(d)   Ljuske (za kukuruz: dijelovi klipa)

(e)   Glavnica raži

(f)   Trula zrna

(g)   Uginuli insekti i dijelovi insekata

1.5.   Živi štetnici

1.6.   Šarena zrna koja su izgubila svoj staklast izgled (mitadiné ili šarenilo)

Šarena zrna tvrde pšenice su zrna čija se jezgra ne može u cijelosti smatrati staklastom.

2.   POSEBNI ČIMBENICI KOJE TREBA UZETI U OBZIR ZA SVAKU VRSTU ŽITARICA PRI UTVRĐIVANJU NEČISTOĆA

2.1.   Tvrda pšenica

Nečistoće zrna znače štura zrna, zrna drugih žitarica, zrna oštećena štetnicima, zrna u kojima je klica promijenila boju, šarena zrna koja su zahvaćena fuzariozom i zrna koja su pregrijana tijekom sušenja.

Mješovite nečistoće znače strano sjemenje, oštećena zrna, strane tvari, ljuske, glavnicu raži, trula zrna, uginule insekte i dijelove insekata.

2.2.   Obična pšenica

Nečistoće zrna znače štura zrna, zrna ostalih žitarica, zrna oštećena štetnicima, zrna u kojima je klica promijenila boju i zrna koja su pregrijana tijekom sušenja.

Mješovite nečistoće znače strano sjemenje, oštećena zrna, strane tvari, ljuske, glavnicu raži, trula zrna, uginule insekte i dijelove insekata.

2.3.   Ječam

Nečistoće zrna znače štura zrna, zrna ostalih žitarica, zrna oštećena štetnicima i zrna koja su pregrijana tijekom sušenja.

Mješovite nečistoće znače strano sjemenje, oštećena zrna, strane tvari, ljuske, uginule insekte i dijelove insekata.

2.4.   Kukuruz

Nečistoće zrna znače zrna ostalih žitarica, zrna oštećena štetnicima i zrna koja su pregrijana tijekom sušenja.

Kod kukuruza se sve tvari u uzorku koje prođu kroz sito s otvorima veličine 1,0 mm smatraju stranim tvarima.

Sve strano sjemenje, oštećena zrna, strane tvari, ljuske, uginuli insekti i dijelovi insekata smatraju se mješovitim nečistoćama.

2.5.   Sirak

Nečistoće zrna znače zrna ostalih žitarica, zrna oštećena štetnicima i zrna koja su pregrijana tijekom sušenja.

Mješovite nečistoće znače strano sjemenje, oštećena zrna, strane tvari, ljuske, uginule insekte i dijelove insekata.

DIO IV.

Metode koje se upotrebljavaju za utvrđivanje kvalitete žitarica ponuđenih za intervenciju

Za utvrđivanje kvalitete žitarica ponuđenih za intervenciju, upotrebljavaju se sljedeće metode:

(a)

standardna metoda za utvrđivanje tvari koje nisu osnovna žitarica nenarušene kvalitete je metoda navedena u dijelu V. ovog Priloga;

(b)

standardna metoda za utvrđivanje sadržaja vlage je metoda navedena u dijelu VI. ovog Priloga. Međutim, države članice mogu također koristiti druge metode koje se temelje na načelu iz Priloga V., metodu ISO 712:1998 ili metodu koja se temelji na infracrvenoj tehnologiji. U slučaju spora, prihvaćaju se samo rezultati dobiveni upotrebom metode iz dijela V. ovog Priloga;

(c)

standardna metoda za utvrđivanje sadržaja tanina u sirku je metoda ISO 9648:1988;

(d)

standardna metoda za utvrđivanje neljepljivosti i prihvatljivosti za strojnu obradu tijesta dobivenog od obične pšenice je metoda iz dijela VII. ovog Priloga;

(e)

standardna metoda za utvrđivanje sadržaja bjelančevina u mljevenoj običnoj pšenici je metoda koju priznaje Međunarodno udruženje za kemiju žitarica (ICC) čiji su standardi utvrđeni pod naslovom br. 105/2: „metoda za utvrđivanje sadržaja bjelančevina u žitaricama i proizvodima od žitarica”.

Međutim, države članice mogu upotrebljavati bilo koju drugu metodu. U tom slučaju one moraju dostaviti Komisiji dokaz da ICC priznaje da navedena metoda daje jednakovrijedne rezultate;

(f)

metoda za utvrđivanje Zeleny indeksa mljevene obične pšenice mora biti u skladu s metodom ISO 5529:1992;

(g)

metoda za utvrđivanje Hagbergovog padajućeg broja (test aktivnosti amilaze) mora biti u skladu s metodom ISO 3093:2004;

(h)

standardna metoda za utvrđivanje stupnja gubitka staklastog izgleda tvrde pšenice je metoda iz dijela VIII. ovog Priloga;

(i)

standardna metoda za utvrđivanje specifične težine mora biti u skladu s metodom ISO 7971/2:1995;

(j)

metode uzorkovanja i referentne metode analize za utvrđivanje razine mikotoksina su metode iz Priloga I. Uredbi (EZ) br. 1881/2006 i iz priloga I. i II. Uredbi Komisije (EZ) br. 401/2006 (4).

DIO V.

Standardna metoda za utvrđivanje tvari koje nisu osnovne žitarice nenarušene kvalitete

1.

Za običnu pšenicu, tvrdu pšenicu i ječam, prosječan uzorak od 250 g prosijava se kroz dva sita, jedno s izduženim otvorima veličine 3,5 mm i drugo s izduženim otvorima veličine 1,0 mm, svaki uzorak pola minute.

Da bi se osiguralo neprekinuto prosijavanje, preporučljivo je upotrijebiti mehaničko sito, npr. vibrirajući stol na koji se pričvrste sita.

Materijal koji se zadrži na situ s otvorima veličine 3,5 mm i onaj koji prođe kroz sito s otvorima veličine 1,0 mm treba zajedno izvagati i to se smatra stranim materijalom. Ako materijal koji se zadrži na situ s otvorima veličine 3,5 mm sadrži dijelove iz skupine „drugih žitarica” ili posebno velika zrna osnovnih žitarica, ti se dijelovi ili zrna vraćaju u prosijani uzorak. Tijekom prosijavanja sitom koje ima otvore veličine 1,0 mm, potrebna je pažljiva provjera u pogledu živih štetnika.

Iz prosijanog uzorka se pomoću separatora uzima uzorak od 50 do 100 g. Ovaj djelomični uzorak treba izvagati.

Djelomični uzorak se pincetom ili rožnatom spatulom rasprostre u tankom sloju po stolu te se odstrane slomljena zrna, druge žitarice, klijava zrna, zrna oštećena štetnicima, zrna oštećena mrazom, zrna s klicom promijenjene boje, šarena zrna, strano sjemenje, glavnice raži, oštećena zrna, trula zrna, ljuske te živi štetnici i uginuli insekti.

Ako djelomični uzorak sadrži zrna koja su još uvijek u ljusci, ta zrna treba oljuštiti ručno, i tu ljusku smatrati dijelom ljusaka. Kamenčići, pijesak i dijelovi slame smatraju se stranim materijalom.

Djelomični uzorak se pola minute prosijava kroz sito otvora 2,0 mm za običnu pšenicu, 1,9 mm za tvrdu pšenicu i 2,2 mm za ječam. Materijal koji prođe kroz ovo sito smatra se šturim zrnima. Zrna oštećena mrazom i nedozrela zelena zrna pripadaju grupi „šturih zrna”.

2.

Prosječni uzorak od 500 g u slučaju kukuruza i 250 g za sirak prosijava se pola minute kroz sito s izduženim otvorima veličine 1,0 mm. Provjerava se prisutnost živih štetnika i uginulih insekata.

Upotrebom pincete ili rožnate spatule, iz materijala zadržanog na situ s otvorima veličine 1,0 mm, odstranjuju se kamenčići, pijesak, dijelovi slame i drugi strani materijal.

Tako izdvojen strani materijal dodaje se materijalu koji je prošao kroz sito s otvorima veličine 1,0 mm i važu se zajedno.

Upotrebom separatora, iz uzorka koji je prošao kroz sito priprema se djelomični uzorak od 100 do 200 g u slučaju kukuruza ili 25 do 50 g za sirak. Ovaj djelomični uzorak se važe. Rasprostire se u tankom sloju na stolu. Upotrebom pincete ili rožnate spatule odstranjuju se dijelovi drugih žitarica, zrna oštećena štetnicima, zrna oštećena mrazom, šarena zrna, strano sjemenje, oštećena zrna, ljuske, živi štetnici i uginuli insekti.

Zatim se ovaj djelomični uzorak prosijava kroz sito s okruglim otvorima promjera 4,5 mm za kukuruz i 1,8 mm za sirak. Materijal koji prođe kroz ovo sito smatra se slomljenim zrnima.

3.

Skupine tvari koje nisu osnovne žitarice nenarušene kvalitete, utvrđene u skladu s metodama iz točaka 1. i 2., moraju se izvagati vrlo pažljivo s točnošću od 0,01 g i preračunati kao postotak u prosječnom uzorku. Podaci u izvješću o analizi navode se s točnošću od 0,1 %. Provjerava se prisutnost živih štetnika.

Kao opće pravilo, za svaki se uzorak moraju izvesti dvije analize. One se ne smiju razlikovati za više d 10 % u odnosu na ukupnu količinu gore navedenih tvari.

4.

Uređaji koji se upotrebljavaju za postupke iz točaka 1., 2. i 3. su sljedeći:

(a)

separator za uzorak, npr. stožast ili žljebast uređaj;

(b)

precizna vaga ili vaga za plemenite kovine;

(c)

sita s uzdužnim otvorima veličine 1,0 mm, 1,8 mm, 1,9 mm, 2,0 mm, 2,2, mm i 3,5 mm i sita s okruglim otvorima dijametra 1,8 mm i 4,5 mm. Sita se mogu pričvrstiti na vibrirajući stol.

DIO VI.

Standardna metoda za ispitivanje sadržaja vlage

1.   Načelo

Proizvod se suši na temperaturi od 130 do 133 °C pod uobičajenim atmosferskim tlakom, onoliko vremena koliko je primjereno u pogledu veličine čestica.

2.   Područje primjene

Ova se metoda sušenja primjenjuje na žitarice zdrobljene u čestice, od kojih najmanje 50 % prolazi kroz sito s otvorima veličine 0,5 mm, a na situ s okruglim otvorima promjera 1,0 mm ne ostaje više od 10 % ostataka. To se također odnosi na brašno.

3.   Uređaji

Precizna vaga.

Drobilica izrađena od materijala koji ne apsorbira vlagu, lako se čisti i omogućava brzo i ujednačeno drobljenje bez pregrijavanja, ograničava dodir s vanjskim zrakom do minimuma, i ispunjava zahtjeve iz točke 2. (na primjer, odvojivi valjčani mlin).

Posude od nehrđajućeg metala ili stakla s poklopcem koji dostatno čvrsto priliježe; radna površina na kojoj se ispitni uzorak može rasprostrijeti tako da na 1 cm2 bude 0,3 g uzorka.

Električna izotermička komora za zagrijavanje, postavljena na temperaturu od 130 do 133 °C (5), s odgovarajućim prozračivanjem (6).

Eksikator s metalnom ili, ako nije metalna, s porculanskom pločom (debelom i perforiranom), koji sadrži primjereno sredstvo za sušenje.

4.   Postupak

Sušenje

U posudu poznate mase izvaže se nešto više od 5 g zdrobljenih žitarica sitnog zrna ili 8 g zdrobljenog kukuruza, s točnošću od 1 mg. Posuda se postavi u komoru za zagrijavanje na temperaturu od 130 do 133 °C. To se mora izvesti što je brže moguće da bi se spriječio preveliki pad temperature. Žitarice sitnog zrna se ostave sušiti dva sata, a kukuruz četiri sata, nakon što komora za zagrijavanje ponovno postigne temperaturu od 130 do 133 °C. Posuda se izvadi iz komore za zagrijavanje, brzo poklopi te se ostavi da se 30 do 45 minuta hladi u eksikatoru i potom se izvaže (s točnošću od 1 mg).

5.   Metoda izračuna i formule

E

=

početna masa ispitnog uzorka u gramima

M

=

masa ispitnog uzorka nakon pripreme, u gramima

M’

=

masa ispitnog uzorka nakon drobljenja, u gramima

m

=

masa osušenog ispitnog uzorka u gramima.

Sadržaj vlage izražen kao postotak proizvoda jednak je:

bez prethodne pripreme (E – m) × 100/E,

s prethodnom pripremom ((M’ – m)M/M’ + E – M) × 100/E = 100 (1 – mm/EM).

Ispitivanje se mora obaviti najmanje dva puta.

6.   Ponavljanje

Razlika između vrijednosti koje isti analitičar dobije u dva utvrđivanja koja se izvedu istodobno ili brzo jedno za drugim ne smije biti veća od 0,15 g vlage na 100 g uzorka. Ako se to dogodi, određivanje se mora ponoviti.

DIO VII.

Metoda za utvrđivanje neljepljivosti i prihvatljivosti za strojnu obradu tijesta dobivenog od obične pšenice

1.   Naslov

Metoda za ispitno pečenje pšeničnog brašna.

2.   Područje primjene

Metoda je primjenjiva na brašno dobiveno pokusnim mljevenjem pšenice za proizvodnju kruha s kvascem.

3.   Načelo

Tijesto se pripremi od brašna, vode, kvasca, soli i saharoze u navedenoj miješalici. Nakon dijeljenja i oblikovanja, komadi tijesta se ostave da odstoje 30 minuta; zatim se oblikuju, stavljaju na lim za pečenje i peku, nakon što se konačno potvrdi utvrđeno vrijeme pečenja. Bilježe se osobine tijesta. Štruce se ocjenjuju prema volumenu i visini.

4.   Sastojci

4.1.   Kvasac

Aktivni suhi kvasac vrste Saccharomyces cerevisiae DHW-Hamburg-Wansbeck ili proizvod koji ima jednake osobine.

4.2.   Voda iz pipe

4.3.   Otopina šećera-soli-askorbinske kiseline

Rastopi se 30 ± 0,5 g natrijevog klorida (za komercijalnu upotrebu), 30 ± 0,5 g saharoze (za komercijalnu upotrebu) i 0,040 ± 0,001 g askorbinske kiseline u 800 ± 5 g vode. Svakodnevno se priprema svježa otopina.

4.4.   Otopina šećera

Rastopi se 5 ± 0,1 g saharoze (za komercijalnu upotrebu) u 95 ± 1g vode. Svakodnevno se priprema svježa otopina.

4.5.   Sladno brašno s aktivnim enzimima

Za komercijalnu upotrebu.

5.   Oprema i uređaji

5.1.   Prostorija za pečenje

Mora se održavati temperaturu od 22 do 25 °C.

5.2.   Hladnjak

Za održavanje temperature na 4 ± 2 °C.

5.3.   Vaga

Maksimalno opterećenje 2 kg, točnost 2 g.

5.4.   Vaga

Maksimalno opterećenje 0,5 kg, točnost 0,1 g.

5.5.   Analitička vaga

Točnost 0,1 × 10-3 g.

5.6.   Miješalica

Stehpan UMTA 10, s ručicom za miješanje, model „Detmold” (Stephan Soehne GmbH) ili slična oprema koja ima ista obilježja.

5.7.   Komora za fermentaciju

Mora se održavati temperatura od 30 ± 1 °C.

5.8.   Otvorene plastične kutije

Izrađene od polimetilmetakrilata (Plexiglas, Perspex). Unutarnje dimenzije: 25 × 25 × 15 cm visoke, debljina stijenke 0,5 ± 0,05 cm.

5.9.   Kvadratne plastične ploče

Izrađene od polimetilmetakrilata (Plexiglas, Perspex). Najmanje 30 × 30 cm, debljine 0,5 ± 0,05 cm.

5.10.   Uređaj za oblikovanje

Brabender uređaj za oblikovanje tijesta u kuglu (Brabender OHG) ili slična oprema koja ima ista obilježja.

6.   Uzorkovanje

U skladu s ICC standardom br. 101.

7.   Postupak

7.1.   Utvrđivanje upijanja vode

Upijanje vode se utvrđuje u skladu s ICC standardom br. 115/1.

7.2.   Određivanje dodatka sladnog brašna

Određuje se „padajući broj” brašna u skladu sa standardom ISO 3093-1982. Ako je „padajući broj” veći od 250, upotrebom niza mješavina brašna sa sve većim količinama sladnog brašna (4.5.) određuje se koliki je dodatak sladnog brašna potreban da bi taj broj bio u rasponu od 200 do 250. Ako je „padajući broj” manji od 250, sladno brašno nije potrebno.

7.3.   Reaktivacija aktivnog suhog kvasca

Temperatura šećerne otopine (4.4.) podesi se na 35 ± 1 °C. Jedan maseni udio aktivnog suhog kvasca ulije se u četiri masena udjela ovako temperirane šećerne otopine. Ne miješa se. Prema potrebi se provrti.

Ostavi se da odstoji 10 ± 1 minutu, zatim se miješa dok se ne dobije homogena suspenzija. Ovu suspenziju treba upotrijebiti unutar 10 minuta.

7.4.   Podešavanje temperature brašna i tekućine za tijesto

Temperaturu brašna i vode treba podesiti tako da temperatura tijesta nakon miješanja bude 27 ± 1 °C.

7.5.   Sastav tijesta

S točnošću od 2 g izvaže se 10 y/3 g brašna s vlagom onakva kakva jest (odgovara 1 kg brašna na temelju 14 % vlage), pri čemu je „y” količina brašna upotrijebljena u farinografskom testu (vidjeti ICC standard br. 115/1).

S točnošću od 0,2 g izvaže se količina sladnog brašna koja je potrebna da bi „padajući broj” bio unutar raspona od 200 do 250 (7.2.).

Izvaže se 430 ± 5 g otopine šećera-soli-askorbinske kiseline (4.3.) te se doda voda na ukupnu masu od (x – 9) 10 y/3 g (vidjeti 10.2.), pri čemu je „x” količina vode upotrijebljena u farinografskom testu (vidjeti ICC standard br. 115/1). Ova ukupna masa (obično između 450 i 650 g) mora biti postignuta s točnošću od 1,5 g.

Izvaže se 90 ± 1 g suspenzije kvasca (7.3.).

Zabilježi se ukupna masa tijesta (P), koja je zbroj mase brašna, otopine šećera-soli-askorbinske kiseline, te vode, suspenzije kvasca i sladnog brašna.

7.6.   Miješanje

Prije početka, miješalica se zagrije na temperaturu 27 ± 1 °C, pomoću odgovarajuće količine zagrijane vode.

U miješalicu se stave tekući sastojci tijesta i povrh njih brašno i sladno brašno.

Miješalica se uključi (brzina 1, 1 400 okr/min) i ostavi u pogonu 60 sekundi. Dvadeset sekundi nakon početka miješanja okrene se za dva okretaja strugač koji je pričvršćen na poklopac posude za miješanje.

Izmjeri se temperatura tijesta. Ako je ona izvan raspona od 26 °C do 28 °C, tijesto se odbacuje te se nakon podešavanja temperature sastojaka miješa novo.

Zabilježe se svojstva tijesta, koristeći jedan od sljedećih izraza:

neljepljivo i strojno obradivo, ili

ljepljivo i strojno neobradivo.

Da bi se na kraju miješanja smatralo „neljepljivim i strojno obradivim”, tijesto mora tvoriti ujednačenu masu koja se skoro ne lijepi uz stijenke posude i vreteno miješalice. Trebalo bi biti moguće pokupiti tijesto rukom i izvaditi ga iz posude za miješanje jednom kretnjom, bez zamjetnoga gubitka.

7.7.   Dijeljenje i oblikovanje u kuglu

Izvažu se tri dijela tijesta s preciznošću od 2 g, u skladu sa sljedećom formulom:

p

=

0,25 P, gdje je:

p

=

masa izvaganog dijela tijesta,

P

=

ukupna masa tijesta

Dijelovi tijesta se odmah 15 sekundi oblikuju u okrugle komade u uređaju za oblikovanje (5.10.) i ostave 30 ± 2 minute na kvadratnim plastičnim pločama (5.9.), pokriveni obrnuto okrenutim plastičnim kutijama (5.8.), u komori za fermentaciju (5.7.).

Ne upotrebljava se brašno za posipanje.

7.8.   Oblikovanje

Komadi tijesta na plastičnoj ploči, pokriveni obrnuto okrenutim plastičnim kutijama, donesu se do uređaja za oblikovanje (5.10.) te se svaki komad 15 sekundi ponovno oblikuje u kuglu. Poklopac se s tijesta miče tek neposredno prije preoblikovanja. Ponovno se bilježe svojstva tijesta, upotrebom jednog od sljedećih izraza:

neljepljivo i strojno obradivo, ili

ljepljivo i strojno neobradivo.

Da bi se smatralo „neljepljivim i strojno obradivim”, tijesto mora jedva prianjati ili uopće ne prianjati uz stijenke komore tako da se tijekom rada stroja može slobodno okretati oko sebe i oblikovati pravilnu kuglu. Na kraju postupka, kada se poklopac komore podigne, tijesto se ne smije lijepiti na stranice komore za oblikovanje.

8.   Izvješće o ispitivanju

Izvješće o ispitivanju mora sadržavati sljedeće:

obradiva svojstva tijesta na kraju miješenja i pri oblikovanju,

„padajući broj” brašna bez dodatka sladnog brašna,

sve zapažene nepravilnosti.

Nadalje treba sadržavati:

korištenu metodu,

sve podatke koji su potrebni za identifikaciju uzorka.

9.   Opće primjedbe

9.1.

Formula za izračun količine tekućine za tijesto temelji se na sljedećim razmatranjima:

Dodavanjem x ml vode u ekvivalent od 300 g brašna s 14 % vlage dobiva se tražena konzistencija. Budući da se kod testa pečenja koristi 1 kg brašna (s 14 % vlage), a x se temelji na 300 g brašna, za test pečenja x treba podijeliti s tri i pomnožiti s 10 g vode, dakle, 10 x/3 g.

430 g otopine šećera-soli-askorbinske kiseline sadrži 15 g soli i 15 g šećera. Ovih 430 g otopine je uključeno u tekućinu za tijesto. Dakle, da bi se tijestu dodalo 10 x/3 vode mora se dodati (10 x/3 + 30) g tekućine za tijesto koja se sastoji od 430 g otopine šećera-soli-askorbinske kiseline i dodatne količine vode.

Iako kvasac apsorbira dio vode dodan sa suspenzijom kvasca, ova suspenzija također sadrži „slobodnu” vodu. Tako se proizvoljno smatra da 90 g suspenzije kvasca sadrži 60 g „slobodne” vode. Količina tekućine za tijesto mora se korigirati za ovih 60 g „slobodne” vode u suspenziji kvasca, tako da se na kraju mora dodati 10 x/3 plus 30 minus 60 g. Ovo se može drukčije izraziti na sljedeći način: (10 x/3 + 30) – 60 = 10 x/3 – 30 = (x/3 – 3) 10 = (x – 9) 10/3, što je formula iz točke 7.5. Ako je, na primjer, dodatak vode x u farinografskom testu iznosio 165 ml, ta se vrijednost mora uvrstiti u ovu formulu, tako da se u 430 g otopine šećera-soli-askorbinske kiseline mora dodati voda u ukupnoj masi od:

(165 – 9) 10/3 = 156 × 10/3 = 520 g.

9.2.

Ova metoda nije izravno primjenjiva za pšenicu. Postupak koji se primjenjuje za utvrđivanje osobina pečenja pšenice je sljedeći:

Uzorak pšenice se očisti te se u očišćenoj pšenici utvrdi sadržaj vlage. Ako je sadržaj vlage unutar raspona od 15,0 % do 16,0 %, pšenicu ne treba zagrijavati. Ako je sadržaj vlage izvan ovog raspona, treba ga prilagoditi na 15,5 ± 0,5 %, najmanje tri sata prije mljevenja.

Pšenica se samelje u brašno upotrebom Buehlerovog laboratorijskog mlina MLU 202 ili mlina Brabender Quadrumat Senior, ili slične opreme koja ima ista obilježja.

Odabere se postupak mljevenja koji daje najmanje 72 % ekstrakcije brašna sa sadržajem pepela od 0,50 do 0,60 % na bazi suhe tvari.

Sadržaj pepela u brašnu utvrđuje se u skladu s Prilogom II. Uredbi Komisije (EZ) br. 1501/95, a sadržaj vlage u skladu s ovom Uredbom. Izračunava se omjer ekstrakcije

sljedećom formulom:

E = (((100 – f) F)/(100 – w) W) × 100 %

gdje je:

E

=

omjer ekstrakcije,

f

=

vlaga brašna,

w

=

sadržaj vlage u pšenici,

F

=

masa brašna proizvedenog sa sadržajem vlage f,

W

=

masa pšenice samljevene sa sadržajem vlage w.

Napomena

:

Instituut voor Graan, Meel en Brood, TNO – Postbus 15, Wageningen, Nizozemska, objavio je u Dokumentu T/77,300 od 31. ožujka 1977. informacije o sastojcima i opremi koje treba koristiti.

DIO VIII.

Utvrđivanje stupnja gubitka staklastog izgleda

1.   Načelo

Za utvrđivanje postotka zrna koja su u potpunosti ili djelomično izgubila svoj staklasti izgled, koristi se samo dio uzorka. Zrna se režu upotrebom Pohlovog rezača za zrna ili odgovarajućeg instrumenta.

2.   Oprema i uređaji

Pohlov rezač zrna ili jednakovrijedan instrument,

pinceta, skalpel,

taca ili posuda.

3.   Postupak

(a)

Utvrđivanje se izvodi na uzorku od 100 g, nakon odvajanja bilo kakvih tvari osim osnovnih žitarica nenarušene kvalitete.

(b)

Uzorak se rasprostre na tacu i jednakomjerno rasporedi.

(c)

U rezač zrna se umetne ploča te se na rešetku rasprostre šaka zrna. Čvrsto se potapše da bi bili sigurni da se u svakoj rupi nalazi samo jedno zrno. Spusti se pokretni dio koji drži zrna na mjestu te ih se zatim prereže.

(d)

Treba pripremiti dovoljno ploča da bi se prerezalo najmanje 600 zrna.

(e)

Prebroje se ona zrna koja su u potpunosti ili djelomično izgubila svoj staklast izgled (mitadiné).

(f)

Izračuna se postotak zrna koja su u potpunosti ili djelomično izgubila svoj staklast izgled (mitadiné).

4.   Prikaz rezultata

I

=

masa tvari koje nisu osnovne žitarice nenarušene kvalitete, izražena u gramima.

M

=

postotak ispitanih očišćenih zrna koja su u potpunosti ili djelomično izgubila svoj staklast izgled (mitadiné).

5.   Rezultat

Postotak zrna koja su u potpunosti ili djelomično izgubila svoj staklast izgled (mitadiné) u ispitnom dijelu je:

(M × (100 – I))/100 = …

DIO IX.

Povećanja i smanjenja cijene

Tablica I.

Povećanja cijene zbog sadržaja vlage

Kukuruz i sirak

Ostale žitarice

Sadržaj vlage (%)

Povećanje (EUR/tona)

Sadržaj vlage (%)

Povećanje (EUR/tona)

13,4

0,1

13,3

0,2

13,2

0,3

13,1

0,4

13,0

0,5

12,9

0,6

12,8

0,7

12,7

0,8

12,6

0,9

12,5

1,0

12,4

0,1

12,4

1,1

12,3

0,2

12,3

1,2

12,2

0,3

12,2

1,3

12,1

0,4

12,1

1,4

12,0

0,5

12,0

1,5

11,9

0,6

11,9

1,6

11,8

0,7

11,8

1,7

11,7

0,8

11,7

1,8

11,6

0,9

11,6

1,9

11,5

1,0

11,5

2,0

11,4

1,1

11,4

2,1

11,3

1,2

11,3

2,2

11,2

1,3

11,2

2,3

11,1

1,4

11,1

2,4

11,0

1,5

11,0

2,5

10,9

1,6

10,9

2,6

10,8

1,7

10,8

2,7

10,7

1,8

10,7

2,8

10,6

1,9

10,6

2,9

10,5

2,0

10,5

3,0

10,4

2,1

10,4

3,1

10,3

2,2

10,3

3,2

10,2

2,3

10,2

3,3

10,1

2,4

10,1

3,4

10,0

2,5

10,0

3,5


Tablica II.

Smanjenja cijene zbog sadržaja vlage

Kukuruz i sirak

Ostale žitarice

Sadržaj vlage (%)

Smanjenje (EUR/tona)

Sadržaj vlage (%)

Smanjenje (EUR/tona)

13,5

1,0

14,5

1,0

13,4

0,8

14,4

0,8

13,3

0,6

14,3

0,6

13,2

0,4

14,2

0,4

13,1

0,2

14,1

0,2


Tablica III.

Smanjenje cijene zbog specifične težine

Žitarica

Specifična težina (kg/hl)

Smanjenje cijene (EUR/tona)

Obična pšenica

Manje od 76 do 75

0,5

 

Manje od 75 do 74

1,0

 

Manje od 74 do 73

1,5

Ječam

Manje od 64 do 62

1,0


Tablica IV.

Smanjenja cijene zbog sadržaja bjelančevina

Sadržaj bjelančevina (7) (N × 5,7)

Smanjenje cijene (EUR/tona)

Manje od 11,5 do 11,0

2,5

Manje od 11,0 do 10,5

5

DIO X.

Praktična metoda koju interventne agencije primjenjuju za utvrđivanje smanjenja cijena sirka

1.   Osnovni podaci

P

=

postotak tanina u sirovom proizvodu,

0,4 %

=

postotak tanina iznad kojeg se primjenjuje smanjenje cijene, 11 % (8) = smanjenje koje odgovara postotku od 1 % tanina u suhoj tvari.

2.   Izračun smanjenja

Smanjenje izraženo u eurima, koje se primjenjuje na referentnu cijenu, izračunava se u skladu sa sljedećom formulom:

11 (P – 0,40).

Formula;

Formula,

DIO XI.

Izračunavanje povećanja i smanjenja cijena

Povećanja i smanjenja cijena predviđena u članku 38. izražavaju se u eurima po toni i primjenjuju se na interventnu cijenu za žitarice ponuđene za intervenciju, tako da se ta cijena pomnoži sa zbrojem utvrđenih postotnih povećanja ili smanjenja, kako slijedi:

(a)

kada je sadržaj vlage u žitaricama ponuđenim za intervenciju manji od 13 % za kukuruz i sirak i 14 % za ostale žitarice, primjenjuju se povećanja cijene iz tablice I. dijela IX. ovog Priloga. Ako je sadržaj vlage ovih žitarica ponuđenih za intervenciju viši od 13 % za kukuruz i sirak i 14 % za ostale žitarice, primjenjuju su smanjenja cijene iz tablice II. dijela IX. ovog Priloga;

(b)

kada se specifična težina žitarica ponuđenih za intervenciju razlikuje od omjera težine/volumena od 76 kg/hl za običnu pšenicu, i 64 kg/hl za ječam, primjenjuju se smanjenja iz tablice III. dijela IX. ovog Priloga;

(c)

kada je postotak slomljenih zrna veći od 3 % za tvrdu pšenicu, običnu pšenicu i ječam, i 4 % za kukuruz i sirak, primjenjuje se smanjenje od 0,05 eura za svaki dodatni 0,1 postotni bod;

(d)

kada je postotak nečistoća zrna veći od 2 % za tvrdu pšenicu, 4 % za kukuruz i sirak i 5 % za običnu pšenicu i ječam, primjenjuje se smanjenje od 0,05 eura za svaki dodatni 0,1 postotni bod;

(e)

kada je postotak proklijalih zrna veći od 2,5 %, primjenjuje se smanjenje od 0,05 eura za svaki dodatni 0,1 postotni bod;

(f)

kada je postotak mješovitih nečistoća (Schwarzbesatz) veći od 0,5 % za tvrdu pšenicu i 1 % za običnu pšenicu, ječam, kukuruz i sirak, primjenjuje se smanjenje od 0,1 eura za svaki dodatni 0,1 postotni bod;

(g)

kada je postotak šarenih zrna kod tvrde pšenice veći od 20 %, primjenjuje se smanjenje od 0,2 eura za svaki dodatni postotni bod ili njegov dio;

(h)

kada je sadržaj bjelančevina u običnoj pšenici manji od 11,5 %, primjenjuju se smanjenja iz tablice IV. dijela IX. ovog Priloga;

(i)

kada je sadržaj tanina u sirku ponuđenom za intervenciju veći od 0,4 % u suhoj tvari, smanjenje koje se primjenjuje izračunava se u skladu s metodom iz dijela X. ovog Priloga.

DIO XII.

Metodologija uzorkovanja i analiza za žitarice

1.

Za svaku seriju žitarica kvalitativne osobine se utvrđuju na temelju reprezentativnog uzorka ponuđene serije koji se sastoji od uzoraka uzetih po jedan po svakoj isporuci za najmanje svakih 60 tona.

2.

Interventna agencija je odgovorna za analizu osobina uzetih uzoraka u roku od 20 radnih dana od datuma uzimanja reprezentativnog uzorka.

3.

Referentne metode koje se upotrebljavaju za utvrđivanje kvalitete žitarica za intervenciju utvrđene su u dijelovima IV., V., VI. i VII. ovog Priloga.

4.

Ponuđač ili podnositelj ponude za nadmetanje se putem zapisnika o preuzimanju iz članka 34. obavješćuje o rezultatima analiza.

5.

U slučaju spora, interventna agencija mora ponovno izvesti potrebna ispitivanja na predmetnim žitaricama.


(1)  SL L 37, 13.2.1993., str. 1.

(2)  SL L 364, 20.12.2006., str. 5.

(3)  Kao postotak suhe tvari.

(4)  SL L 70, 9.3.2006., str. 12.

(5)  Temperatura zraka unutar komore za zagrijavanje.

(6)  Njezin kapacitet zagrijavanja mora biti takav da se, kada se ona postavi na temperaturu od 130 do 133 °C, ta temperatura može ponovno postići za manje od 45 minuta nakon što se u nju postavi najveći mogući broj ispitnih uzoraka koji se suše istodobno. Prozračivanje mora biti takvo da se, kada se sitnozrnate žitarice (obična pšenica, tvrda pšenica, ječam i sirak) suše dva sata, a kukuruz četiri sata, rezultati svih ispitnih uzoraka krupice ili, ovisno o slučaju, kukuruza, koji mogu stati u komoru za zagrijavanje razlikuju za manje od 0,15 % od rezultata koji se dobiju nakon sušenja sitnozrnatih žitarica tri sata i kukuruza pet sati.

(7)  Kao postotak suhe tvari

(8)  Smanjenje koje se primjenjuje na cijenu sirka na temelju sadržaja tanina u 1 000 g suhe tvari:

(a)

metabolizirana energija kod peradi od 1 000 g suhe tvari sirka s teoretskim sadržajem tanina od 0 %: 3 917 K kalorija;

(b)

smanjenje metabolizirane energije kod perad od 1 000 g suhe tvari sirka po dodatnom postotnom bodu tanina: 419 K kalorija;

(c)

razlika, izražena u postotnim bodovima, između najvišeg sadržaja tanina određenog za sirak koji se prihvaća za intervenciju i sadržaja tanina određenog za standardnu kvalitetu: 1,0 – 0,30 = 0,70;

(d)

razlika, izražena kao postotak, između metabolizirane energije kod peradi od sirka koji sadrži 1,0 % tanina i metabolizirane energije kod peradi od sirka sa sadržajem tanina koji odgovara standardnoj kvaliteti (0,30 %)

(e)

smanjenje odgovara 1 %-nom sadržaju tanina u suhoj tvari, iznad 0,30 %


PRILOG II.

RIŽA

DIO I.

Kriteriji prihvatljivosti za neoljuštenu rižu

Zahtjevi iz članka 7. stavka 1. u pogledu riže su, posebno, sljedeći:

(a)

riža nema miris i u njoj nema živih insekata;

(b)

sadržaj vlage nije veći od 14,5 %;

(c)

prinos prerade nije za više od pet bodova manji od osnovnog prinosa prerade navedenog u dijelu III. ovog Priloga;

(d)

postotak mješovitih nečistoća, postotak zrna riže drugih sorti i postotak zrna koja nisu u skladu sa standardnom kvalitetom kako je definirano u Prilogu IV. Uredbe (EZ) br. 1234/2007, ne prelaze najviše postotke navedene u dijelu IV. ovog Priloga, za pojedine vrste riže;

(e)

razina radioaktivnosti ne prelazi najviše razine dopuštene zakonodavstvom Zajednice.

U smislu ovog Priloga, „mješovite nečistoće” su strane tvari koje nisu riža.

DIO II.

Povećanja i smanjenja cijene

1.

Povećanja i smanjenja cijena predviđena u članku 38. izražavaju se u eurima po toni i primjenjuju se na interventnu cijenu za neoljuštenu rižu ponuđenu za intervenciju, tako da se ta cijena pomnoži sa zbrojem utvrđenih postotnih povećanja ili smanjenja, kako slijedi:

(a)

kada je sadržaj vlage neoljuštene riže veći od 13 %, postotno smanjenje njezine interventne cijene je jednako razlici između postotka sadržaja vlage neoljuštene riže ponuđene za intervenciju, izmjerene na jedno decimalno mjesto, i 13 %;

(b)

kada se prinos prerade riže razlikuje od osnovnog prinosa prerade riže za predmetnu sortu kako je navedeno u dijelu III. točki 1. ovog Priloga, povećanja i smanjenja cijene koja se primjenjuju na svaku sortu riže su ona iz dijela III. točke 2. ovog Priloga;

(c)

kada nepravilnosti zrna neoljuštene riže prelaze dopuštene granice odstupanja za standardnu kvalitetu neoljuštene riže, na interventnu cijenu za pojedine vrste riže primjenjuje se postotak smanjenja iz dijela V. ovog Priloga;

(d)

kada je postotak mješovitih nečistoća u neoljuštenoj riži veći od 0,1 %, ona se otkupljuje sa smanjenjem interventne cijene od 0,02 % za svaku dodatnu razliku od 0,01 %;

(e)

kada se za intervenciju ponudi određena sorta riže, a sadržaj zrna drugih sorti prelazi 3 %, serija se otkupljuje s 0,1-postotnim smanjenjem interventne cijene za svaku dodatnu razliku od 0,1 %.

2.

Povećanja i smanjenja cijene iz točke 1. primjenjuju se na temelju ponderiranog prosjeka rezultata ispitivanja na reprezentativnim uzorcima kako je definirano u dijelu VI. ovog Priloga.

DIO III.

Kriteriji za prinos prerade

1.   Osnovni prinos prerade

Opis sorte

Prinos cjelovitih zrna (%)

Cjelokupni prinos (%)

Argo, Selenio, Couach

66

73

Alpe, Arco, Balilla, Balilla Sollana, krivina, Elio, perjasto krilo, Lido, Sara, Thainato, Thaiperla, VETA, Guadiamar

65

73

Ispaniki, Makedonia

64

73

bravo, Evropa, lutrija, Riva, Rosa Marchetti, Savio, prečasni

63

72

ARIETE, Bahia, Carola, Cigalon, kripto, Drago, Eolo, Gladio, Graldo, Koral, Mercurio, Niva, Onda, padano, panda, ribe, S. Andrea, Saturno, Senia, Smeraldo, Dion, Jupiter

62

72

Strymonas

62

71

Baldo, Redi, Rim, Beskralježnjaci, Volano

61

72

Thaibonnet, Puntal

60

72

Evropa

60

70

arborio, loše

58

72

Carnaroli, Elba, Vialone Nano

57

72

Axios

57

67

Roxani

57

66

neimenovane sorte

64

72

2.   Povećanja i smanjenja cijena u odnosu na prinos prerade

Prinos prerade cjelovitih zrna neoljuštene riže

Povećanja i smanjenja cijene po bodu prinosa

Iznad osnovnog prinosa

Povećanje od 0,75 %

Ispod osnovnog prinosa

Smanjenje od 1 %

Cjelokupni prinos prerade neoljuštene riže

Povećanja i smanjenja cijene po bodu prinosa

Iznad osnovnog prinosa

Povećanje od 0,60 %

Ispod osnovnog prinosa

Smanjenje od 0,80 %

DIO IV.

Najviši postoci

Nepravilnosti zrna

Riža okruglog zrna

oznaka KN 1006 10 92

Riža srednjeg i riža dugog zrna A

oznake KN 1006 10 94 i 1006 10 96

Riža dugog zrna B

oznaka KN 1003 10 98

Kredasta zrna

6

4

4

Zrna s crvenom prugicom

10

5

5

Zrna s mrljama i obojena zrna

4

2,75

2,75

Jantarna zrna

1

0,50

0,50

Žuta zrna

0,175

0,175

0,175

Mješovite nečistoće

1

1

1

Zrna riže drugih sorti

5

5

5

DIO V.

Smanjenja cijene zbog zrna s nepravilnostima

 

Postotak zrna s nepravilnostima koji rezultira smanjenjem interventne cijene

Postotno smanjenje (1) koje se primjenjuje na dodatno odstupanje preko donje granice

Nepravilnosti zrna

Riža okruglog zrna

oznaka KN 1006 10 92

Riža srednjeg i riža dugog zrna A

oznake KN 1006 10 94 i 1006 10 96

Riža dugog zrna B

oznaka KN 1003 10 98

Kredasta zrna

od 2 % do 6 %

od 2 % do 4 %

od 1,5 % do 4 %

1 % za svako dodatno odstupanje od 0,5 %

Zrna s crvenom prugicom

od 1 % do 10 %

od 1 % do 5 %

od 1 % do 5 %

1 % za svako dodatno odstupanje od 1 %

Zrna s mrljama i obojena zrna

od 0,50 % do 4 %

od 0,50 % do 2,75 %

od 0,50 % do 2,75 %

0,8 % za svako dodatno odstupanje od 0,25 %

Jantarna zrna

od 0,05 % do 1 %

od 0,05 % do 0,50 %

od 0,05 % do 0,50 %

1,25 % za svako dodatno odstupanje od 0,25 %

Žuta zrna

od 0,02 % do 0,175 %

od 0,02 % do 0,175 %

od 0,02 % do 0,175 %

6 % za svako dodatno odstupanje od 0,125 %

DIO VI.

Metodologija uzorkovanja i analize za neoljuštenu rižu

1.

Radi provjere zahtjeva u vezi s kvalitetom koji su utvrđeni u dijelu I. ovog Priloga, interventna agencija uzima uzorke u prisutnosti ponuđača ili podnositelja ponude za nadmetanje ili njegovog odgovarajuće ovlaštenog zastupnika.

Uzimaju se tri reprezentativna uzorka, od kojih je svaki težak najmanje jedan kilogram. Namijenjeni su za:

(a)

ponuđača ili podnositelja ponude za nadmetanje;

(b)

skladište u kojem se obavlja preuzimanje;

(c)

interventnu agenciju.

Broj pojedinih uzoraka koje treba uzeti za dobivanje reprezentativnih uzoraka određuje se tako da se količina serije u ponudi podijeli s 10 tona. Svaki pojedini uzorak mora biti jednako težak. Reprezentativni uzorci se sastoje od zbroja pojedinačnih uzoraka, podijeljenog s tri.

Zahtjevi u pogledu kvalitete provjeravaju se upotrebom reprezentativnog uzorka koji je namijenjen za skladište u kojem se obavlja preuzimanje.

2.

Reprezentativni uzorci se uzimaju iz svake djelomične isporuke (kamionom, teglenicom, željezničkim vagonom) pod uvjetima utvrđenim u točki 1.

Pregled svake djelomične isporuke prije ulaza u interventno skladište može se ograničiti na provjeru sadržaja vlage i razine nečistoća, te provjeru da nema živih insekata. Međutim, kasnije, kada se provjera završi, ako postane očigledno da djelomična isporuka ne ispunjava minimalne zahtjeve u vezi s kvalitetom, odbija se preuzimanje te količine. Ako interventna agencija u državi članici može provjeriti sve minimalne zahtjeve u vezi s kvalitetom za svaku djelomičnu isporuku prije njenog ulaza u skladište, ona odbija preuzimanje bilo koje djelomične isporuke koja ne ispunjava te zahtjeve.

3.

Provjera razine radioaktivnosti obavlja se samo ako situacija to zahtijeva i tijekom ograničenog razdoblja.

4.

Ponuđač ili podnositelj ponude za nadmetanje se putem zapisnika o preuzimanju iz članka 34. obavješćuje o rezultatima analiza.

5.

U slučaju spora, interventna agencija mora ponovno izvesti potrebna ispitivanja na predmetnim žitaricama, a troškove snosi stranka koja izgubi spor.

Novu analizu obavlja laboratorij priznat od strane interventne agencije, na temelju novog reprezentativnog uzorka koji se sastoji, u jednakim dijelovima, od uzoraka koje su sačuvali ponuđač ili podnositelj ponude za nadmetanje i interventna agencija. U slučajevima kada je ponuđena serija bila isporučivana u djelomičnim isporukama, rezultat se izražava kao ponderirani prosjek rezultata analiza novih reprezentativnih uzoraka uzetih iz svake djelomične isporuke.


(1)  Svako se odstupanje izračunava iz postotka zrna s nepravilnostima, na drugo decimalno mjesto.


PRILOG III.

GOVEDINA

DIO I.

Kriteriji prihvatljivosti za govedinu

1.

Mogu se otkupiti proizvodi navedeni u dijelu V. ovog Priloga, koji spadaju u sljedeće kategorije definirane u točki II. odjeljku A Priloga V. Uredbi (EZ) br. 1234/2007:

(a)

meso mladih nekastriranih muških životinja mlađih od dvije godine (kategorija A);

(b)

meso kastriranih muških životinja (kategorija C).

2.

Trupovi i polovice trupova mogu se otkupiti samo ako:

(a)

su dobili oznaku zdravstvene ispravnosti iz poglavlja III. odjeljka I. Priloga I. Uredbi (EZ) br. 854/2004 Europskog parlamenta i Vijeća (1);

(b)

nemaju osobine zbog kojih bi proizvodi dobiveni od njih bili neprihvatljivi za skladištenje ili kasniju upotrebu;

(c)

ne potječu od životinja koje su zaklane zbog hitnih mjera;

(d)

potječu iz Zajednice u smislu članka 39. Uredbe Komisije (EEZ) br. 2454/93 (2);

(e)

dobiveni su od životinja uzgojenih u skladu s veterinarskim zahtjevima koji su na snazi;

(f)

ne prelaze maksimalne razine radioaktivnosti dopuštene propisima Zajednice;

(g)

potječu od trupova koji nisu teži od 340 kg.

Provjera razine radioaktivnosti obavlja se samo ako situacija to zahtijeva i tijekom ograničenog razdoblja.

3.

Trupovi i polovice trupova mogu se otkupiti samo kada su:

(a)

obrađeni, ako je primjereno nakon rasijecanja u četvrtine na trošak predmetne strane, u skladu s dijelom VI. ovog Priloga. Posebno se moraju pregledati dijelovi trupa da bi se utvrdila sukladnost sa zahtjevima iz točke 2. tog dijela. Neispunjavanje bilo kojeg od tih zahtjeva rezultira odbijanjem; ako se odbije jedna četvrtina radi neispunjavanja takvih uvjeta obrade i posebno kada se nezadovoljavajuća obrada ne može tijekom postupka prihvaćanja poboljšati, odbija se i druga četvrtina iste polovice trupa;

(b)

klasirani u skladu s ljestvicom Zajednice iz članka 42. stavka 1. točke (a) Uredbe (EZ) br. 1234/2007. Interventne agencije, nakon detaljnog pregleda svih dijelova trupa, odbijaju svaki proizvod za koji smatraju da nije klasiran u skladu s tom ljestvicom;

(c)

označeni, prvo, oznakom koja pokazuje kategoriju, klasu konformacije i stupanj prekrivenosti masnim tkivom i, drugo, identifikacijom ili brojem klanja. Oznake koje pokazuju kategoriju, klasu konformacije i stupanj prekrivenosti masnim tkivom moraju biti savršeno čitljive i moraju biti otisnute upotrebom netoksične, otporne i neizbrisive tinte u skladu s postupkom koji su odobrila nadležna nacionalna tijela. Visina brojki i slova mora biti najmanje 2 cm. Oznake se stavljaju u predjelu leđa na razini četvrtog lumbalnog kralješka stražnje četvrtine i otprilike 10 do 30 cm od odrezanog ruba prsne kosti na prednjoj četvrtini. Identifikacija ili broj klanja označava se na sredini unutarnje strane svake četvrtine upotrebom žiga ili neizbrisivog markera odobrenog od strane interventne agencije;

(d)

označeni naljepnicom u skladu sa sustavom uvedenim Uredbom (EZ) br. 1760/2000 Europskog parlamenta i Vijeća (3).

DIO II.

Koeficijenti konverzije

Kvalitete

Koeficijent

U2

1,058

U3

1,044

U4

1,015

R2

1,015

R3

1,000

R4

0,971

O2

0,956

O3

0,942

O4

0,914

DIO III.

Uvjeti i kontrole za preuzimanje

1.

Proizvodi se isporučuju u pošiljkama čija je količina između 10 i 20 tona. Međutim, količina može biti manja od 10 tona samo ako je to konačni ostatak izvorne ponude ili ako se izvorna ponuda smanji na količinu manju od 10 tona.

Prihvaćanje i preuzimanje proizvoda podliježe provjeri od strane interventne agencije kojom se utvrđuje njihova sukladnost sa zahtjevima utvrđenim u ovoj Uredbi. Sukladnost zahtjevima utvrđenim u dijelu I. odjeljku 2. točki (e) ovog Priloga i posebno odsutnost tvari koje su zabranjene sukladno članku 3. i članku 4. stavku 1. Direktive Vijeća 96/22/EZ (4) provjeravaju se analizom uzorka, čije su uzimanje i veličina utvrđeni u odgovarajućem veterinarskom zakonodavstvu.

2.

Ako se ne izvede nikakav preliminarni pregled neposredno prije utovara na utovarno-istovarnoj rampi klaonice i prije prijevoza do interventnog skladišta, polovice trupova se označavaju na sljedeći način:

(a)

ako su jednostavno označene, oznake moraju biti u skladu s dijelom I. odjeljkom 3. točkom (c) ovog Priloga, i mora biti popunjen dokument u kojem su navedeni identifikacija ili broj klanja i datum klanja koji se odnosi na polovicu trupa;

(b)

ako su uz to označene naljepnicama, te naljepnice moraju biti u skladu s člankom 6. stavcima 4., 5. i 6. Uredbe (EZ) br. 1249/2008.

Kada su polovice trupova razrezane na četvrtine, rasijecanje na četvrtine izvodi se u skladu s dijelom VI. ovog Priloga. Radi prihvaćanja, četvrtine se pri preuzimanju grupiraju po trupu ili po polovici trupa. Ako se polovice trupova prije prijevoza u interventno skladište ne rasijecaju u četvrtine, one se rasijecaju pri dolasku u skladu s dijelom VI. ovog Priloga.

U trenutku prihvaćanja svaka četvrtina mora biti označena naljepnicom u skladu s člankom 6. stavcima 4., 5. i 6. Uredbe (EZ) br. 1249/2008. Na naljepnicama su također prikazani težina četvrtine i broj ugovora. Naljepnice se pričvršćuju izravno na tetive prednjih/stražnjih goljenica na prednjoj i stražnjoj četvrtini ili na vratnu tetivu prednje četvrtine i potrbušnicu stražnje četvrtine, bez upotrebe metalnih ili plastičnih spona.

Postupak prihvaćanja obuhvaća sustavnu provjeru obrade, klasiranja, težine i označavanja naljepnicom svake isporučene četvrtine. Također se provjerava temperatura jedne stražnje četvrtine svakog trupa. Posebno se ne prihvaća ni jedan trup koji prelazi najveću dopuštenu težinu utvrđenu u dijelu I. odjeljku 2. točki (g) ovog Priloga.

3.

Preliminarni pregled može se obaviti neposredno prije utovara na utovarno-istovarnoj rampi klaonice i on obuhvaća težinu, klasiranje, obradu i temperaturu polovice trupa. Posebno se ne prihvaća ni jedan trup koji prelazi najveću dopušteni težinu utvrđenu u dijelu I. odjeljku 2. točki (g) ovog Priloga. Odbijeni proizvodi se označavaju kao takvi i ne smiju se ponovno dostaviti za preliminarni pregled ili prihvaćanje.

Ovakvi pregledi obuhvaćaju pošiljke do 20 tona polovica trupova, kako to utvrđuje interventna agencija. Međutim, kada ponuda uključuje četvrtine, interventna agencija može dopustiti pošiljku veću od 20 tona polovica trupova. Ako se u bilo kojoj pregledanoj pošiljci odbije više od 20 % od ukupnog broja polovica trupova, u skladu s točkom 6. odbija se cijela pošiljka.

Prije nego što se polovice trupova prevezu u interventno skladište, rasijecaju se u četvrtine u skladu s dijelom VI. ovog Priloga. Svaka se četvrtina sustavno važe i označava naljepnicom u skladu s člankom 6. stavcima 4., 5. i 6. Uredbe (EZ) br. 1249/2008. Na naljepnicama se također označava težina četvrtine i broj ugovora. Naljepnice se pričvršćuju izravno na tetive prednjih/stražnjih goljenica na prednjoj i stražnjoj četvrtini ili na vratnu tetivu prednje četvrtine i potrbušnicu stražnje četvrtine, bez upotrebe metalnih ili plastičnih spona.

Zatim se tijekom preuzimanja, radi postupka prihvaćanja, četvrtine svakog trupa grupiraju po trupu ili po polovici trupa.

Svaka je pošiljka do točke preuzimanja popraćena kontrolnom listom koja sadrži sve podatke o polovicama ili četvrtinama trupa, uključujući broj polovica ili četvrtina koje su dostavljene, bez obzira na to jesu li prihvaćene ili odbijene. Ova se kontrolna lista uručuje službenoj osobi na prihvatu.

Prije napuštanja klaonice, prijevozno sredstvo se pečati. Broj pečata je naveden u veterinarsko-zdravstvenoj svjedodžbi ili na kontrolnoj listi.

Postupak prihvaćanja uključuje provjeru obrade, klasiranja, težine, označavanja etiketom i temperature isporučenih četvrtina.

4.

Preliminarni pregled i prihvaćanje proizvoda ponuđenih za intervenciju izvodi službena osoba interventne agencije ili osoba koju je ona ovlastila, a koja je osposobljena za klasiranje, nije uključena u klasiranje u klaonici i posve je neovisna o uspješnosti podnositelja ponude za nadmetanje. Ovakva se neovisnost posebno osigurava periodičnim rotiranjem takvih službenih osoba između interventnih skladišta.

U vrijeme preuzimanja bilježi se ukupna težina četvrtina u svakoj pošiljci, i tu evidenciju čuva interventna agencija.

Službena osoba na prihvatu popunjava dokument u kojem se bilježe potpuni podaci o težini i broju dostavljenih proizvoda, bilo prihvaćenih ili odbijenih.

5.

Zahtjevi u vezi s identifikacijom, isporukom i nadzorom za preuzimanje mesa s kostima namijenjenog za otkoštavanje u interventnom skladištu, koje ne ispunjava zahtjeve utvrđene u drugom podstavku članka 3. stavka 5., uključuju sljedeće:

(a)

u vrijeme preuzimanja, kako je navedeno u stavku 1., prednje četvrtine i stražnje četvrtine za otkoštavanje moraju biti označene slovima „INT” i na unutarnjoj i na vanjskoj strani, u skladu s istim pravilima koja su utvrđena u dijelu I. odjeljku 3. točki (c) ovog Priloga za oznake kategorije i broja klanja te mjesta na koje se stavljaju takve oznake; međutim, slova „INT” označavaju se na unutarnjoj strani svake četvrtine, na razini trećeg ili četvrtog rebra na prednjim četvrtinama i sedmog ili osmog rebra na stražnjim četvrtinama;

(b)

skrotalna masnoća mora ostati pričvršćena do preuzimanja, te se mora odstraniti prije vaganja;

(c)

isporučeni proizvodi se pohranjuju u pošiljkama, kako je određeno u točki 1. ovog dijela.

Kada se trupovi ili četvrtine označeni oznakom „INT” nađu izvan područja rezerviranih za njih, država članica provodi istraživanje, poduzima primjerene mjere i o tom obavješćuje Komisiju.

6.

Kada se odbije više od 20 % dostavljene pošiljke, u smislu broja polovica ili četvrtina trupova, odbija se cijela pošiljka i svi se proizvodi označavaju kao takvi te se više ne mogu ponovno dostaviti na preliminarni pregled ili prihvaćanje.

DIO IV.

Otkoštavanje

I.   Opći uvjeti u vezi s otkoštavanjem

1.

Otkoštavanje se može izvoditi samo u rasjekavaonicama koje su registrirane ili odobrene u skladu s člankom 4. Uredbe (EZ) br. 853/2004 i koje imaju jedan ili više brzih zamrzivača (blast freezer).

Na zahtjev države članice, Komisija može odobriti odstupanje od obveza iz prvog podstavka, tijekom ograničenog razdoblja. Pri donošenju odluke, Komisija uzima u obzir trenutne razvoje u vezi s pogonom i opremom, zdravstvene zahtjeve i zahtjeve povezane s nadzorom, te cilj postupnog usklađenja u ovom području.

2.

Otkošteni komadi mesa moraju ispunjavati uvjete utvrđene u Uredbi (EZ) br. 853/2004 i zahtjeve iz dijela VIII. Priloga ovoj Uredbi.

3.

Otkoštavanje ne smije započeti prije završetka preuzimanja predmetne pošiljke.

4.

U rasjekavaonici za vrijeme otkoštavanja, obrezivanja i pakiranja interventnog goveđeg mesa ne smije biti nikakvo drugo meso. Međutim, u rasjekavaonici se može istodobno s govedinom nalaziti i svinjsko meso, pod uvjetom da se ono obrađuje na posebnoj proizvodnoj liniji.

5.

Svi se poslovi otkoštavanja moraju izvoditi između 7.00 i 18.00 sati; otkoštavanje se ne izvodi subotom, nedjeljom ili na državni praznik. Ovo se razdoblje može produžiti za najviše dva sata, pod uvjetom da su nazočna inspekcijska tijela.

Ako se otkoštavanje ne može završiti na dan preuzimanja, interventne agencije stavljaju pečate na prostorije za rashlađivanje u koje se pohrane proizvodi, a mogu ih rastrgati samo ista nadležna tijela kada se otkoštavanje nastavlja.

II.   Ugovori i specifikacije

1.

Otkoštavanje se izvodi na temelju ugovora, pod uvjetima koje utvrđuju interventne agencije i u skladu s njihovim specifikacijama.

2.

Specifikacijama interventnih agencija utvrđuju se zahtjevi koje moraju ispuniti rasjekavaonice, navodi se pogon i oprema koji su potrebni te se jamči sukladnost s pravilima Zajednice za pripremu komada mesa.

Njima se posebno utvrđuju detaljni uvjeti za otkoštavanje, određivanjem metode obrade, obrezivanja, pakiranja, zamrzavanja i očuvanja komada mesa radi njihovog preuzimanja od strane interventne agencije.

III.   Nadziranje otkoštavanja

1.

Interventne agencije osiguravaju stalno fizičko nadziranja svih postupaka otkoštavanja.

Takvo se nadziranje može prepustiti tijelima koja su posve neovisna o predmetnim trgovcima, klaoničarima i skladištarima. U takvim slučajevima interventne agencije osiguravaju da njihove službene osobe provode nenajavljene inspekcijske preglede otkoštavanja mesa obuhvaćenog pojedinim ponudama. Tijekom takvih inspekcijskih pregleda izvode se nasumične provjere kartona s komadima mesa prije i nakon zamrzavanja, a upotrijebljene količine se uspoređuju s proizvedenim količinama na jednoj strani i kostima, masnoćom i komadićima od obrezivanja na drugoj strani. Takve provjere obuhvaćaju najmanje 5 % kartona napunjenih određenim komadima mesa tijekom dana, a ako ima dovoljno kartona, najmanje pet kartona po vrsti komada mesa.

2.

Prednje četvrtine i stražnje četvrtine moraju se otkoštavati odvojeno. Za svaki dan otkoštavanja:

(a)

uspoređuje se broj komada mesa i napunjenih kartona;

(b)

ispunjava se obrazac u kojem se posebno pokazuju prinosi od otkoštavanja prednjih četvrtina i stražnjih četvrtina.

IV.   Posebni uvjeti otkoštavanja

1.

Tijekom otkoštavanja, obrezivanja i pakiranja, prije zamrzavanja, unutarnja temperatura govedine ni u jednom trenutku ne smije biti viša od + 7 °C.

Dijelovi mesa se ne smiju prevoziti prije podvrgavanja brzom zamrzavanju, osim u slučajevima odstupanja predviđenim u odjeljku I. točki 1. ovog dijela.

2.

Sve naljepnice i strane tvari moraju se u potpunosti odstraniti neposredno prije rasijecanja.

3.

Sve kosti, tetive, hrskavice, vratni i leđni ligamenti (ligamentum nuchae) i gruba vezivna tkiva moraju se uredno odstraniti. Obrezivanje komada mesa mora biti ograničeno na otklanjanje masnoće, hrskavica, tetiva, zglobnih čahura i drugih navedenih elemenata za obrezivanje. Moraju se odstraniti sva vidljiva živčana i limfna tkiva.

4.

Velike krvne žile i ugrušci te onečišćena područja moraju se pažljivo odstraniti čim manjim obrezivanjem.

V.   Pakiranje komada mesa

1.

Komadi mesa se odmah nakon otkoštavanja pakiraju na takav način da niti jedan dio mesa ne dođe u izravan dodir s kartonom, u skladu sa zahtjevima utvrđenim u dijelu VIII. ovog Priloga.

2.

Polietilen koji se koristi za oblaganje kartona i polietilenska folija ili vrećice koje se koriste za omatanje komada mesa moraju biti debeli najmanje 0,05 mm i prikladni za omatanje prehrambenih proizvoda.

3.

Upotrijebljeni kartoni, palete i transportne košare moraju ispunjavati uvjete utvrđene u dijelu IX. ovog Priloga.

VI.   Skladištenje rasječenih komada mesa

Interventne agencije osiguravaju da se sve otkupljena govedina bez kosti skladišti posebno te da se lako može identificirati po pozivu za podnošenje ponuda, rasijecanju i mjesecu skladištenja.

Dobiveni komadi mesa skladište se u hladnjačama smještenim na području države članice pod čiju nadležnost spada interventna agencija.

VII.   Troškovi otkoštavanja

Ugovori iz odjeljka II. ovog dijela i plaćanja koja se izvode temeljim njih obuhvaćaju postupke i troškove koji proizlaze iz primjene ove Uredbe, a posebno:

(a)

troškove prijevoza mesa s kostima, nakon prihvaćanja, do rasjekavaonice;

(b)

otkoštavanje, obrezivanje i brzo zamrzavanje;

(c)

skladištenje, utovar i prijevoz zamrznutih komada mesa i njihovo preuzimanje od strane interventnih agencija u hladnjačama koje su one odredile;

(d)

troškove materijala, posebno za pakiranje;

(e)

vrijednost kostiju, masnoće i ostataka od obrezivanja koje interventne agencije ostave rasjekavaonicama.

VIII.   Rokovi

Otkoštavanje, obrezivanje i pakiranje moraju se obaviti u roku od 10 kalendarskih dana od klanja. Međutim, države članice mogu odrediti kraće rokove.

Brzo zamrzavanje mora se obaviti odmah nakon pakiranja i u svakom slučaju mora započeti isti dan; količina otkoštenog mesa ne smije biti veća od dnevnog kapaciteta zamrzivača za brzo zamrzavanje.

Unutarnja temperatura otkoštenog mesa mora se tijekom 36 sati brzog zamrzavanja smanjiti na ili ispod – 7 °C.

IX.   Odbijanje proizvoda

1.

Kada provjere navedene u odjeljku III. točki 1. ovog dijela pokažu kršenja pogona za otkoštavanje iz točaka 1. do 8. ovog dijela u odnosu na određeno rasijecanje, te se provjere proširuju tako da obuhvate daljnjih 5 % kartona napunjenih tijekom tog dana. Kada se otkriju dodatna kršenja, provjeravaju se dodatni uzorci koji obuhvaćaju 5 % od ukupnog broja kartona odgovarajućeg rasijecanja. Kada se pri četvrtom 5-postotnom nadzoru utvrdi da najmanje 50 % kartona krši te članke, provjerava se cjelokupna dnevna proizvodnja tog rasijecanja. Međutim, provjera cjelodnevne proizvodnje nije potrebna kada se utvrdi kršenje kod najmanje 20 % kartona određenog rasijecanja.

2.

Kada se na temelju točke 1. utvrdi kršenje kod manje od 20 % kartona određenog rasijecanja, odbacuje se cjelokupan sadržaj tih kartona i za njih se ne plaća ništa. Za rasječene komade mesa koji su odbačeni pogon za otkoštavanje plaća interventnoj agenciji iznos jednak cijeni prikazanoj u dijelu X. ovog Priloga.

Ako se utvrdi kršenje kod najmanje 20 % kartona određenog rasijecanja, interventna agencija odbacuje cjelodnevnu proizvodnju tog određenog rasijecanja, i za nju ne plaća ništa. Za rasječene komade mesa koji su odbačeni pogon za otkoštavanje plaća interventnoj agenciji iznos jednak cijeni prikazanoj u dijelu X. ovog Priloga.

Ako se kršenje utvrdi kod najmanje 20 % kartona različitih rasijecanja proizvedenih tijekom određenog dana, interventna agencija odbacuje cjelodnevnu proizvodnju i za nju ne plaća ništa. Pogon za otkoštavanje plaća interventnoj agenciji iznos jednak cijeni koju agencija mora platiti uspješnom podnositelju ponude za nadmetanje u skladu s člankom 19. stavkom 2., te člancima 27., 37. i 39. za otkupljene izvorne proizvode s kostima koji su nakon otkoštavanja odbijeni, s tim da se ta cijena povećava za 20 %.

Ako se primjenjuje treći podstavak, ne primjenjuju se prvi i drugi podstavak.

3.

Odstupajući od točaka 1. i 2., kada zbog ozbiljnog nemara ili prijevare pogon za otkoštavanje ne ispunjava zahtjeve iz odjeljaka I., II., III., IV., V., VI., VII., VIII. i IX. ovog dijela:

(a)

interventna agencija odbacuje sve proizvode dobivene nakon otkoštavanja tijekom dana za koji je utvrđena nesukladnost s gornjim odredbama, i ne plaća ništa;

(b)

pogon za otkoštavanje plaća interventnoj agenciji iznos jednak cijeni koju agencija mora platiti uspješnom podnositelju ponude za nadmetanje u skladu s člankom 19. stavkom 2., te člancima 27., 37. i 39. za otkupljene izvorne proizvode s kostima koji su nakon otkoštavanja odbijeni, u skladu s točkom (a), s tim da se ta cijena povećava za 20 %.

DIO V.

Klasiranje proizvoda

 

BELGIQUE/BELGIË

Carcasses, demi-carcasses: Hele dieren, halve dieren:

Catégorie A, classe U2/

Categorie A, klasse U2

Catégorie A, classe U3/

Categorie A, klasse U3

Catégorie A, classe R2/

Categorie A, klasse R2

Catégorie A, classe R3/

Categorie A, klasse R3

 

БЪЛГАРИЯ

Tрупове, половинки трупове:

категория А, клас R2

категория А, клас R3

 

ČESKÁ REPUBLIKA

Jatečně upravená těla, půlky jatečně upravených těl:

Kategorie A, třída R2

Kategorie A, třída R3

 

DANMARK

Hele og halve kroppe:

Kategori A, klasse R2

Kategori A, klasse R3

 

DEUTSCHLAND

Ganze oder halbe Tierkörper:

Kategorie A, Klasse U2

Kategorie A, Klasse U3

Kategorie A, Klasse R2

Kategorie A, Klasse R3

 

EESTI

Rümbad, poolrümbad:

Kategooria A, klass R2

Kategooria A, klass R3

 

EIRE/IRELAND

Carcases, half-carcases:

Category C, class U3

Category C, class U4

Category C, class R3

Category C, class R4

Category C, class O3

 

ΕΛΛΑΔΑ

Ολόκληρα ή μισά σφάγια:

Κατηγορία A, κλάση R2

Κατηγορία A, κλάση R3

 

ESPAÑA

Canales o semicanales:

Categoría A, clase U2

Categoría A, clase U3

Categoría A, clase R2

Categoría A, clase R3

 

FRANCE

Carcasses, demi-carcasses:

Catégorie A, classe U2

Catégorie A, classe U3

Catégorie A, classe R2/

Catégorie A, classe R3/

Catégorie C, classe U2

Catégorie C, classe U3

Catégorie C, classe U4

Catégorie C, classe R3

Catégorie C, classe R4

Catégorie C, classe O3

 

ITALIA

Carcasse e mezzene:

Categoria A, classe U2

Categoria A, classe U3

Categoria A, classe R2

Categoria A, classe R3

 

ΚΥΠΡΟΣ

Ολόκληρα ή μισά σφάγια:

Κατηγορία A, κλάση R2

 

LATVIJA

Liemeņi, pusliemeņi:

A kategorija, R2 klase

A kategorija, R3 klase

 

LIETUVA

Skerdenos ir skerdenų pusės:

A kategorija, R2 klasė

A kategorija, R3 klasė

 

LUXEMBOURG

Carcasses, demi-carcasses:

Catégorie A, classe U2

Catégorie A, classe U3

Catégorie A, classe R2

Catégorie A, classe R3

 

MAGYARORSZÁG

Hasított test vagy hasított féltest:

A kategória, R2 osztály

A kategória, R3 osztály

 

MALTA

Karkassi u nofs karkassi:

Kategorija A, klassi R3

 

NEDERLAND

Hele dieren, halve dieren:

Categorie A, klasse R2

Categorie A, klasse R3

 

ÖSTERREICH

Ganze oder halbe Tierkörper:

Kategorie A, Klasse U2

Kategorie A, Klasse U3

Kategorie A, Klasse R2

Kategorie A, Klasse R3

 

POLSKA

Tusze, półtusze:

Kategoria A, klasa R2

Kategoria A, klasa R3

 

PORTUGAL

Carcaças ou meias-carcaças

Categoria A, classe U2

Categoria A, classe U3

Categoria A, classe R2

Categoria A, classe R3

 

ROMÂNIA

Carcase, jumătăți de carcase

categoria A, clasa R2

categoria A, clasa R3

 

SLOVENIJA

Trupi, polovice trupov:

Kategorija A, razred R2

Kategorija A, razred R3

 

SLOVENSKO

Jatočné telá, jatočné polovičky:

kategória A, akostná trieda R2

kategória A, akostná trieda R3

 

SUOMI/FINLAND

Ruhot, puoliruhot/Slaktkroppar, halva slaktkroppar:

Kategoria A, luokka R2/Kategori A, klass R2

Kategoria A, luokka R3/Kategori A, klass R3

 

SVERIGE

Slaktkroppar, halva slaktkroppar:

Kategori A, klass R2

Kategori A, klass R3

 

UNITED KINGDOM

I.

Great Britain

 

Carcases, half-carcases:

Category C, class U3

Category C, class U4

Category C, class R3

Category C, class R4

II.

Northern Ireland

 

Carcases, half-carcases:

Category C, class U3

Category C, class U4

Category C, class R3

Category C, class R4

Category C, class O3

DIO VI.

Odredbe koje se primjenjuju na trupove, polovice trupova i četvrtine

1.

Trupovi i polovice trupova, svježi ili rashlađeni (oznaka KN 0201), životinja zaklanih prije najviše šest i najmanje dva dana.

2.

U smislu ove Uredbe, primjenjuju se sljedeće definicije:

(a)

trup: cijelo tijelo zaklane životinje, obješeno na klaoničku kuku za tetivu stražnje goljenice nakon iskrvarenja, odstranjivanja utrobe i skidanja kože, obrađeno:

bez glave i donjih dijelova nogu; glava se mora odvojiti od trupa u atlasookcipitalnom zglobu, a donji dijelovi nogu moraju se odrezati u karpometakarpalnim ili tarzometatarzalnim zglobovima,

bez organa u prsnoj i trbušnoj šupljini te bez bubrega, bubrežnog masnog tkiva i masnog tkiva iz zdjelične šupljine,

bez spolnih organa i pripadajućih mišića,

bez mesnog dijela ošita i opnastog dijela ošita,

bez repa i prvog trtičnog kralješka,

bez kralježničke moždine,

bez skrotalne masnoće i okolne slabinske masnoće,

bez bijele pruge ovojnice trbušnog mišića,

bez masnoće na unutarnjoj strani butine,

bez jugularne vene i okolne masnoće, s tm da je vrat prerezan u skladu s veterinarskim zahtjevima,

bez odstranjivanja vratnog mišića, prsna masnoća ne smije biti deblja od 1 cm;

(b)

polovica trupa: proizvod dobiven razdvajanjem trupa iz točke (a) simetrično kroz sredinu vratnih, leđnih, slabinskih i sakralnih kralješaka i kroz sredinu prsne kosti i ishiopubične simfize. Tijekom obrade trupa, leđni i slabinski kralješci se ne smiju previše odmaknuti; povezani mišići i tetive ne smiju pokazivati bilo kakva veća oštećenja od pila i noževa;

(c)

prednje četvrtine:

odsječene od trupa nakon hlađenja,

ravan rez kod petog rebra;

(d)

stražnje četvrtine:

odsječene od trupa nakon hlađenja,

ravan rez kod osmog rebra.

3.

Proizvodi navedeni u točkama 1. i 2. moraju biti dobiveni od dobro iskrvarenih trupova, od životinja koje su bile pravilno oderane i površina trupa ne smije biti oguljena, podlivena ili s modricama. Površinska masnoća ne smije biti u velikoj mjeri rastrgana ili odstranjena. Plućna opna mora biti neoštećena osim koliko je potrebno da se olakša vješanje prednjih četvrtina. Trupovi se ne smiju onečistiti bilo kojim izvorom onečišćenja, posebno fekalijama ili većim krvavim mrljama.

4.

Proizvodi iz točke 2. podtočaka (c) i (d) moraju biti dobiveni od trupova ili polovica trupova koji ispunjavaju zahtjeve iz točke 2. podtočaka (a) i (b).

5.

Proizvodi iz točaka 1. i 2. moraju biti rashlađeni odmah nakon klanja tijekom najmanje 48 sati, tako da unutarnja temperatura nakon razdoblja hlađenja ne bude veća od + 7 °C. Ta se temperatura mora održavati do njihovog preuzimanja.

DIO VII.

Koeficijenti iz članka 21. stavka 3.

Formula A

Formula

gdje je:

a

=

prosjek prosječnih tržišnih cijena zabilježenih u predmetnoj državi članici ili regiji države članice tijekom dva ili tri tjedna nakon tjedna u kojem je donesena odluka o dodjeljivanju,

b

=

prosječna tržišna cijena zabilježena u predmetnoj državi članici ili regiji države članice, kako je navedeno u članku 21. stavku 1., koja se primjenjuje na određeni poziv za podnošenje ponuda.

Formula B

Formula

gdje je:

a’

=

prosjek kupovnih cijena koje je podnositelj ponude za nadmetanje platio za životinje iste kvalitete i kategorije kao one koje se uzimaju u obzir za izračun prosječne tržišne cijene tijekom dva ili tri tjedna nakon tjedna u kojem je donesena odluka o dodjeljivanju,

b’

=

prosjek kupovnih cijena koje je podnositelj ponude za nadmetanje platio za životinje koje se uzimaju u obzir za izračun prosječne tržišne cijene tijekom dva tjedna, upotrijebljen za određivanje prosječne tržišne cijene koja se primjenjuje na određeni poziv za podnošenje ponuda.

DIO VIII.

Specifikacije za interventno otkoštavanje

1.   RASIJECANJE STRAŽNJIH ČETVRTINA

1.1.   Opis rasijecanja

1.1.1.   Interventna stražnja goljenica (šifra INT 11)

Rasijecanje i otkoštavanje: odstranite rezom kroz koljenski zglob i odvojite od unutarnje butine i stražnjeg vanjskog dijela buta prateći prirodnu liniju, ostavljajući mišić pete pričvršćen za goljenicu. Odstranite goljeničnu kost (tibija i goljenica).

Obrezivanje: obrežite vrhove tetiva do mesa.

Zamatanje i pakiranje: prije pakiranja u kartone obložene polietilenom, ovi se rasjeci moraju svaki posebno omotati u polietilen.

1.1.2.   Interventni but (šifra INT 12)

Rasijecanje i otkoštavanje: razdvojite od unutarnje butine ravnim rezom dolje i duž linije femura i od stražnjeg vanjskog dijela buta nastavljajući rez dolje duž prirodne linije; ovojnica mora ostati prirodno pričvršćena.

Obrezivanje: odstranite patelu, čahuru zgloba i tetivu; vanjski sloj masti ne smije nigdje biti deblji od jednog centimetra.

Zamatanje i pakiranje: prije pakiranja u kartone obložene polietilenom, ovi se rasjeci moraju svaki posebno omotati u polietilen.

1.1.3.   Interventna unutarnja butina (šifra INT 13)

Rasijecanje i otkoštavanje: razdvojite od stražnjeg vanjskog dijela buta i goljenice rezom koji prati prirodnu liniju i odvojite od femura; odstranite bedrenu kost.

Obrezivanje: odstranite spolni organ, okolnu hrskavicu i skrotalnu žlijezdu; odstranite hrskavicu i vezivno tkivo povezano sa zdjeličnom kosti; vanjski sloj masti ne smije nigdje biti deblji od jednog centimetra.

Zamatanje i pakiranje: prije pakiranja u kartone obložene polietilenom, ovi se rasjeci moraju svaki posebno omotati u polietilen.

1.1.4.   Interventni stražnji vanjski dio buta (šifra INT 14)

Rasijecanje i otkoštavanje: razdvojite od unutarnje butine i goljenice rezom koji prati prirodnu liniju; odvojite od femura.

Obrezivanje: odstranite čvrstu hrskavicu koja priliježe uz zglob, poplitealni limfni čvor, okolnu mast i tetivu; vanjski sloj masti ne smije nigdje biti deblji od jednog centimetra.

Zamatanje i pakiranje: prije pakiranja u kartone obložene polietilenom, ovi se rasjeci moraju svaki posebno omotati u polietilen.

1.1.5.   Interventni file (INT 15)

Rasijecanje: odstranite file po cijeloj dužini oslobađanjem glave (deblji kraj) od kuka (ilium) i nastavite duž filea uz kralježnicu, oslobađajući tako file od hrpta.

Obrezivanje: odstranite žlijezdu i mast. Ostavite srebrnu ovojnicu i lančani mišić neoštećenim i potpuno pričvršćenim. Rasijecanju, obrezivanju i pakiranju ovog vrijednog komada mesa treba posvetiti posebnu pažnju.

Zamatanje i pakiranje: filei se moraju pažljivo uzdužno pakirati, naizmjenično tanja i deblja strana, sa srebrnom ovojnicom prema gore, i ne smiju se savijati.

Prije pakiranja u kartone obložene polietilenom, ovi se rasjeci moraju svaki posebno omotati u polietilen.

1.1.6.   Interventni repni dio (šifra INT 16)

Rasijecanje i otkoštavanje: razdvojite od stražnjeg vanjskog dijela buta/buta ravnim rezom od točke koja se nalazi otprilike pet centimetara od stražnjeg ruba petog križnog kralješka, prolazeći otprilike pet centimetara od prednjeg ruba bedrene kosti, pazeći da se ne prereže but.

Razdvojite od hrpta rezom između posljednjeg slabinskog i prvog križnog kralješka, odvojivši prednji rub od zdjelične kosti. Odstranite kosti i hrskavicu.

Obrezivanje: odstranite masni džep na unutarnjoj površini ispod hrptenog mišića. Vanjski sloj masti ne smije nigdje biti deblji od jednog centimetra. Rasijecanju, obrezivanju i pakiranju ovog vrijednog komada mesa treba posvetiti posebnu pažnju.

Zamatanje i pakiranje: prije pakiranja u kartone obložene polietilenom, ovi se rasjeci moraju svaki posebno omotati u polietilen.

1.1.7.   Interventni ramstek (šifra INT 17)

Rasijecanje i otkoštavanje: razdvojite od repnog dijela ravnim rezom između posljednjeg slabinskog i prvog križnog kralješka. Razdvojite od rebara (u dužini od pet rebara) ravnim rezom između jedanaestog i desetog rebra. Uredno odvojite kralježnicu. Odstranite rebra i kosti grebena tako da ih izvučete.

Obrezivanje: odstranite sve vrste hrskavica koje zaostanu nakon otkoštavanja. Tetiva se mora odstraniti. Vanjski sloj masti ne smije nigdje biti deblji od jednog centimetra. Rasijecanju, obrezivanju i pakiranju ovog vrijednog komada mesa treba posvetiti posebnu pažnju.

Zamatanje i pakiranje: prije pakiranja u kartone obložene polietilenom, ovi se rasjeci moraju svaki posebno omotati u polietilen.

1.1.8.   Interventna potrbušnica (šifra INT 18)

Rasijecanje i otkoštavanje: odstranite cijelu potrbušnicu od ravno odrezane stražnje četvrtine s osam rebara, rezom od točke na kojoj je potrbušnica okrenuta prema natrag, prateći prirodnu liniju prema dolje oko površine stražnjih mišića do točke koja je vodoravna u odnosu na sredinu posljednjeg slabinskog kralješka.

Nastavite rez prema dolje ravnom linijom paralelnom s fileom, kroz predio od trinaestog do šesnaestog rebra duž linije koja je paralelna s leđnim rubom kralježnice, tako da cijeli rez prema dolje nije duži od pet centimetara od postraničnog ruba hrptenog mišića.

Odstranite sve kosti i hrskavice izvlačenjem. Cijela potrbušnica mora ostati u jednom komadu.

Obrezivanje: odstranite grubo vezivno tkivo koje prekriva trbušnu muskulaturu, tako da ona ostane neoštećena. Obrežite mast tako da postotak cjelokupnog vidljivog masnog sloja (vanjskog i unutarnjeg) nije veći od 30 %.

Zamatanje i pakiranje: cijela potrbušnica se za pakiranje može presaviti samo jedanput. Ne smije se prerezati ili zaviti u rolu. Kada je zapakirana, moraju se jasno vidjeti unutarnji dijelovi potrbušnice i trbušne muskulature. Prije pakiranja svaka se kutija mora obložiti polietilenom tako da se zavije cijeli rasječeni komad (komadi).

1.1.9.   Interventna pržolica (šifra INT 19)

Rasijecanje i otkoštavanje: ovaj komad se mora odvojiti od ramsteka ravnim rezom između jedanaestog i desetog rebra i mora uključivati šesto i deseto rebro. Odstranite međurebrene mišiće i plućnu ovojnicu u tankom sloju zajedno s rebrima. Odstranite kralježnicu i hrskavicu zajedno s vrhom lopatice.

Obrezivanje: odstranite ligament (ligamentum nuchae). Vanjski sloj masti ne smije nigdje biti deblji od jednog centimetra. Ovojnica mora ostati pričvršćena.

Zamatanje i pakiranje: prije pakiranja u kartone obložene polietilenom, ovi se rasjeci moraju svaki posebno omotati u polietilen.

2.   RASIJECANJE PREDNJIH ČETVRTINA

2.1.   Opis rasijecanja

2.1.1.   Interventna prednja goljenica (šifra INT 21)

Rasijecanje i otkoštavanje: odstranite rezom oko zgloba koji razdvaja radius i humerus. Odstranite radius.

Obrezivanje: obrežite vrhove tetiva do mesa.

Zamatanje i pakiranje: prije pakiranja u kartone obložene polietilenom, ovi se rasjeci moraju svaki posebno omotati u polietilen.

Prednje goljenice se ne smiju zamatati sa stražnjim koljenicama.

2.1.2.   Interventna plećka (šifra INT 22)

Rasijecanje i otkoštavanje: razdvojite plećku od prednje četvrtine rezom koji slijedi prirodnu liniju od ruba plećke i hrskavice na vrhu lopatice, nastavljajući oko linije tako da se plećka podigne iz svog prirodnog džepa. Odstranite lopaticu. Mišić ispod lopatice treba položiti unatrag, ali ga ostaviti pričvršćenim, tako da se omogući uredno odstranjivanje kosti. Odstranite humerus.

Obrezivanje: odstranite hrskavicu, tetive i zglobne čahure; obrežite mast tako da postotak cjelokupnog vidljivog masnog sloja (vanjskog i unutarnjeg) nije veći od 10 %.

Zamatanje i pakiranje: prije pakiranja u kartone obložene polietilenom, ovi se rasjeci moraju svaki posebno omotati u polietilen.

2.1.3.   Interventna prsa (šifra INT 23)

Rasijecanje i otkoštavanje: razdvojite od prednje četvrtine rezom u ravnoj liniji okomito na sredinu prvog rebra. Odstranite izvlačenjem međurebrene mišiće i plućnu ovojnicu s rebrima, prsnom kosti i hrskavicom. Tanki pokrivač koji se sastoji od vezivnog tkiva, mišića i masnog sloja (deckle) treba ostati pričvršćen na prsima. Mast koja se nalazi ispod njega i prsna kost moraju se odstraniti.

Obrezivanje: obrežite mast tako da postotak cjelokupnog vidljivog masnog sloja (vanjskog i unutarnjeg) nije veći od 30 %

Zamatanje i pakiranje: svaki se komad mora posebno omotati u polietilen i zapakirati u karton obložen polietilenom koji omogućava potpuno omatanje komada.

2.1.4.   Interventna prednja četvrtina (šifra INT 24)

Rasijecanje i otkoštavanje: dio koji ostane nakon odstranjivanja prsa, plećke i goljenice klasira se kao prednja četvrtina.

Odstranite rebra izvlačenjem. Vratne kosti se moraju uredno odstraniti.

Lančani mišić mora ostati pričvršćen na ovaj komad mesa.

Obrezivanje: odstranite tetive, zglobne čahure i hrskavicu. Obrežite mast tako da postotak cjelokupnog vidljivog masnog sloja (vanjskog i unutarnjeg) nije veći od 10 %

Zamatanje i pakiranje: prije pakiranja u kartone obložene polietilenom, ovi se rasjeci moraju svaki posebno omotati u polietilen.

3.   VAKUUMSKO PAKIRANJE NEKIH POJEDINAČNIH RASJEKA

Države članice mogu odlučiti da dopuste vakuumsko pakiranje umjesto pojedinačnog omatanja, kako je predviđeno u točki 1. za rasjeke sa šiframa INT 12, 13, 14, 15, 16, 17 i 19.

DIO IX.

Odredbe koje se primjenjuju na kartone, palete i transportne košare

I.   Kartoni

1.

Kartoni moraju odgovarati komercijalnim standardima i masi i moraju biti dovoljno jaki da ih se može paletirati.

2.

Na upotrijebljenim kartonima ne smije biti prikazano ime klaonice ili rasjekavaonice iz koje dolaze proizvodi.

3.

Nakon što se napune, svaki se karton mora vagati posebno; nisu dopušteni kartoni koji se pune do unaprijed određene težine.

4.

Neto težina rasjeka po kartonu ne smije biti veća od 30 kg.

5.

U isti karton se mogu pakirati samo rasjeci iste oznake, koja se određuje punim imenom ili šifrom Zajednice, i koji potječu od iste kategorije životinja; kartoni ni u kojim okolnostima ne smiju sadržavati bilo koje komade masti ili drugih ostataka od obrezivanja.

6.

Na kartonima moraju biti sljedeći pečati:

naljepnice interventne agencije s obje strane,

naljepnice službene veterinarske inspekcije u sredini prednje i stražnje strane, a ako se kutije sastoje od jednog dijela, samo na prednjoj strani.

Na ovim naljepnicama mora biti serijski broj i one se moraju pričvrstiti na takav način da se pri otvaranju kutije unište.

7.

Na naljepnicama interventne agencije mora se nalaziti broj ugovora, vrsta i broj rasjeka, neto težina i datum pakiranja i te naljepnice ne smiju biti manje od 20 x 20 cm. Na naljepnicama veterinarske inspekcije mora biti broj odobrenja rasjekavaonice.

8.

Serijski brojevi na naljepnicama iz točke 6. moraju se evidentirati u odnosu na svaki ugovor, te mora biti moguća usporedba broja upotrijebljenih kartona i broja izdanih naljepnica.

9.

Kartoni moraju biti zavezani pomoću četiri trake, dvije po dužini i dvije po širini, koje se postave približno 10 cm od svakog kuta.

10.

Naljepnice koje se potrgaju tijekom inspekcijskog pregleda moraju se zamijeniti serijski numeriranim naljepnicama, po dvije za svaki karton, koje interventna agencija izdaje nadležnim tijelima.

II.   Palete i transportne košare

1.

Kartoni koji se odnose na različita nadmetanja i koji sadrže različite rasjeke moraju se skladištiti na posebnim paletama, po pozivu za podnošenje ponuda ili po mjesecu i po rasjeku. Takve se palete moraju označiti naljepnicama koje pokazuju broj poziva za podnošenje ponuda, vrstu rasjeka, neto težinu proizvoda, težinu ambalaže i broj kartona po rasjeku.

2.

Lokacija paleta i transportnih košara mora biti prikazana na nacrtu skladišta.

DIO X.

Pojedinačne cijene odbijenih interventnih rasjeka u smislu prvog i drugog podstavka dijela IV. odjeljka IX. točke 2. ovog Priloga

(EUR/tona)

Interventni file

22 000

Interventni ramstek

14 000

Interventna unutarnja butina, interventni repni dio

10 000

Interventni stražnji vanjski dio buta, interventni but, interventna pržolica (pet rebara)

8 000

Interventna plećka, interventna prednja četvrtina

6 000

Interventna prsa, interventna prednja goljenica, interventna stražnja goljenica

5 000

Interventna potrbušnica

4 000

DIO XI.

Provjere proizvoda

1.

Interventne agencije osiguravaju da se meso obuhvaćeno ovom Uredbom smjesti i drži u skladištu tako da mu se može lako pristupiti, te u skladu s odredbama dijela IV. odjeljka VI., prvog stavka ovog Priloga.

2.

Temperatura skladištenja ne smije biti viša od – 17 °C.

3.

Države članice poduzimaju sve potrebne mjere da bi osigurale zadovoljavajuće očuvanje uskladištenih proizvoda, u smislu kakvoće i količine, i oštećenu ambalaži odmah zamjenjuju. One osiguravaju pokriće u vezi s relevantnim rizicima u obliku ugovorne obveze skladišta ili u obliku cjelovitog osiguranja odgovornosti koje snosi interventna agencija.

4.

Tijekom skladištenja, nadležna tijela provode redovite provjere na značajnim količinama uskladištenih proizvoda, nakon odobrenja na temelju nadmetanja održanih tijekom mjeseca.

Tijekom takvih provjera, svaki se proizvod, za koji se utvrdi da nije u skladu sa zahtjevima utvrđenim ovom Uredbom, odbacuje i obilježava kao takav. Ne dovodeći u pitanje primjenu kazni, nadležna tijela, prema potrebi, utjeruju uplate od odgovornih stranaka.

Ove provjere provode službene osobe koje ne dobivaju upute od tijela koje kupuje meso.

5.

Nadležna tijela poduzimaju potrebne mjere u vezi sa sljedivošću i skladištenjem da bi se osiguralo da se uskladišteni proizvodi što učinkovitije odstrane i kasnije otpreme iz skladišta, uvažavajući posebno bilo kakve zahtjeve koji se odnose na veterinarsko-zdravstveni status predmetnih životinja.


(1)  SL L 139, 30.4.2004., str. 206.

(2)  SL L 253, 11.10.1993., str. 1.

(3)  SL L 204, 11.8.2000., str. 1.

(4)  SL L 125, 23.5.1996., str. 3.


PRILOG IV.

MASLAC

DIO I.

Kriteriji prihvatljivosti za maslac

1.

Interventna agencija otkupljuje samo maslac koji ispunjava zahtjeve iz članka 10. stavka 1. točke (e) Uredbe (EZ) br. 1234/2007, točaka od 3. do 7. ovog dijela i članka 28. stavka 1. ove Uredbe.

2.

Mjerila za odobravanje poduzeća iz članka 10. stavka 1. točke (e) Uredbe (EZ) br. 1234/2007 navedena su u dijelu III. ovog Priloga.

3.

Interventna agencija provjerava kvalitetu maslaca primjenom metoda opisanih u dijelu IV. ovog Priloga i na temelju uzoraka uzetih u skladu s pravilima navedenim u dijelu V. ovog Priloga. Međutim, države članice mogu, na temelju pisane suglasnosti Komisije, uspostaviti sustav vlastite provjere pod vlastitim nadzorom za neke zahtjeve u vezi s kvalitetom i za neka odobrena poduzeća.

4.

Razine radioaktivnosti u maslacu ne smiju biti veće od najviših dopuštenih razina, u skladu s pravilima Zajednice.

Provjera razine radioaktivnog onečišćenja maslaca obavlja se samo ako situacija to zahtijeva i tijekom ograničenog razdoblja.

5.

Maslac mora biti proizveden u razdoblju od 31 dana prije dana u kojem nadležno tijelo primi ponudu za prodaju po fiksnoj cijeni, ili u slučaju nadmetanja, 31 dan prije datuma zatvaranja podrazdoblja nadmetanja.

6.

Kada se maslac nudi za intervenciju u nekoj drugoj državi članici, a ne u onoj u kojoj je proizveden, otkup podliježe predočenju certifikata koji izdaje nadležno tijelo države članice u kojoj je maslac proizveden.

Certifikat se predočava nadležnom tijelu države članice koja kupuje, najkasnije 35 dana nakon dana primanja ponude ili nakon završnog datuma nadmetanja, i sadrži podatke iz članka 28. stavka 1. točaka (a), (b) i (d) ove Uredbe, kao i potvrdu da je maslac proizveden izravno i isključivo od pasteriziranog vrhnja u smislu članka 6. stavka 2. Uredbe (EZ) br. 1234/2007, u odobrenom poduzeću u Zajednici.

7.

Kada je država članica u kojoj je maslac proizveden obavila provjere iz točke 3. ovog dijela, certifikat također sadrži rezultate tih provjera i potvrđuje da je predmetni proizvod maslac koji ispunjava zahtjeve iz članka 10. stavka 1. točke (e) Uredbe (EZ) br. 1234/2007. U tom slučaju, ambalaža iz članka 28. stavka 1. ove Uredbe mora biti zapečaćena numeriranom naljepnicom koju izdaje nadležno tijelo države članice u kojoj je maslac proizveden. Certifikat mora sadržavati broj naljepnice.

DIO II.

Preuzimanje i početni nadzor za maslac

1.

Maslac podliježe pokusnom razdoblju skladištenja. To razdoblje traje 30 dana od dana preuzimanja.

2.

Interventna agencija zahtijeva da se maslac smjesti i drži u skladištu na paletama na takav način da se oblikuju serije koje se mogu lako identificirati i kojima se može lako pristupiti.

DIO III.

Mjerila za odobravanje poduzeća iz članka 10. stavka 1. točaka (e) i (f) Uredbe (EZ) br. 1234/2007 (zajednički dio za maslac i obrano mlijeko u prahu)

1.

Poduzeća iz članka 10. stavka 1. točaka (e) i (f) Uredbe (EZ) br. 1234/2007 odobravaju se samo ako:

(a)

su odobrena u skladu s člankom 4. Uredbe (EZ) br. 853/2004 i ako imaju primjerenu tehničku opremu;

(b)

se obvežu da će voditi trajnu evidenciju u obliku koji odredi nadležno tijelo države članice, u kojoj se navodi dobavljač i podrijetlo sirovina, te za maslac dobivene količine maslaca i za mlijeko u prahu količine dobivenog obranog mlijeka u prahu, mlaćenice i sirutke, kao i pakiranje, oznaka i datum izlaza svake proizvedene serije namijenjene za javnu intervenciju;

(c)

se suglase da svoju proizvodnju maslaca i obranog mlijeka u prahu koju nude za intervenciju podvrgnu posebnoj službenoj inspekcijskoj kontroli;

(d)

se obvežu da će nadležno tijelo najmanje dva radna dana unaprijed obavijestiti o svojoj namjeri da proizvode maslac i obrano mlijeko u prahu za javnu intervenciju; međutim, država članica može odrediti kraći rok.

2.

Da bi se osigurala sukladnost s ovom Uredbom, nadležno tijelo izvodi nenajavljene inspekcijske preglede na licu mjesta, na temelju terminskog plana proizvodnje interventnog maslaca i obranog mlijeka u prahu predmetnih poduzeća

Izvodi se najmanje:

(a)

jedan inspekcijski pregled za svako razdoblju od 28 dana proizvodnje za intervenciju, s najmanje jednim inspekcijskim pregledom svake godine u smislu pregleda evidencija iz točke 1. podtočke (b);

(b)

jedan inspekcijski pregled svake godine kojim se provjerava sukladnost s drugim uvjetima za odobrenje iz točke 1.

3.

Odobrenje se povlači ako više nisu ispunjeni preduvjeti utvrđeni u točki 1. podtočki (a). Odobrenje se na zahtjev poduzeća može ponovno dati nakon razdoblja od najmanje šest mjeseci i nakon temeljitog inspekcijskog pregleda.

Osim u slučajevima više sile, kada se utvrdi da poduzeće ne ispunjava jednu od svojih obveza iz točke 1. podtočaka (b), (c) i (d), odobrenje se privremeno obustavlja na razdoblje između jednog i 12 mjeseci, ovisno o tome koliko je nepravilnost ozbiljna.

Država članica ne obustavlja odobrenje ako se utvrdi da nepravilnost nije počinjena namjerno ili da nije rezultat ozbiljnog nemara, te da je od manje važnosti za učinkovitost inspekcijskih pregleda predviđenih točkom 2.

4.

O inspekcijskim pregledima koji se izvode u skladu s točkama 2. i 3. izrađuje se izvješće u kojem se navodi:

(a)

datum inspekcijskog pregleda;

(b)

trajanje inspekcijskih pregleda;

(c)

izvedeni postupci.

Izvješće potpisuje odgovorni inspektor.

DIO IV.

Zahtjevi u pogledu sastava, osobine kvalitete i metode analize

Maslac je čvrsta emulzija, uglavnom vrste voda-u-ulju, sa sljedećim osobinama u pogledu sastava i kvalitete:

Parametri

Sadržaj i osobine kvalitete

mast

najmanje 82 %

voda

najviše 16 %

nemasne krute tvari

najviše 2 %

slobodne masne kiseline

najviše 1,2 mmola/100 g masti

peroksidni broj

najviše 0,3 meq kisika/1 000 g masti

koliformne bakterije

ne mogu se utvrditi u 1 g

nemliječna mast

ne može se otkriti analizom triglicerida

osjetilne osobine

najmanje četiri od ukupno pet bodova za izgled, okus i gustoću

disperzija vode

najmanje četiri boda

Upotrebljavaju se referentne metode utvrđene u Uredbi (EZ) br. 273/2008 (SL L 88, 29.3.2008., str. 1.).

DIO V.

Uzorkovanje za kemijsku i mikrobiološku analizu te osjetilnu ocjenu

1.   Kemijska i mikrobiološka analiza

Količina maslaca (kg)

Minimalan broj uzoraka (> 100 g)

≤ 1 000

2

> 1 000 ≤ 5 000

3

> 5 000 ≤ 10 000

4

> 10 000 ≤ 15 000

5

> 15 000 ≤ 20 000

6

> 20 000 ≤ 25 000

7

> 25 000

7 + 1za svakih 25 000 kg ili dio toga

Uzorkovanje za mikrobiološku analizu mora biti aseptično.

Za analizu se u jedan uzorak može združiti do pet uzoraka od 100 g, koji se moraju temeljito pomiješati.

Uzorci se uzimaju nasumce iz različitih dijelova ponuđene količine, prije ili za vrijeme uskladištenja u hladnjaču koju je odredilo nadležno tijelo.

Priprema složenog uzorka maslaca (kemijska analiza):

(a)

upotrebom čiste, suhe sonde za uzimanje uzoraka ili sličnog prikladnog instrumenta, uzima se uzorak iz dubine maslaca težak najmanje 30 g, te se stavlja u posudu za uzorke. Složeni uzorak se zatim pečati i šalje u laboratorij na analizu;

(b)

u laboratoriju se složeni uzorak zagrijava u izvornoj neotvorenoj posudi za uzorke na 30 °C te se često protrese dok se ne dobije homogena tekuća emulzija bez neomekšanih dijelova. Posuda mora biti puna do polovine ili do dvije trećine.

Svake godine, za svakog proizvođača koji nudi maslac za intervenciju, moraju se analizirati dva uzorka u pogledu nemliječne masti.

2.   Osjetilna ocjena

Količina maslaca (kg)

Najmanji broj uzoraka

1 000 ≤ 5 000

2

> 5 000 ≤ 25 000

3

> 25 000

3 + 1 na 25 000 kg ili dio toga

Uzorci se uzimaju nasumce iz različitih dijelova ponuđene količine, između 30. i 45. dana nakon uvjetnog preuzimanja maslaca, te se ocjenjuju.

Svaki se uzorak ocjenjuje pojedinačno u skladu s Prilogom IV. Uredbi (EZ) br. 273/2008. Nije dopušteno ponovno uzimanje uzoraka i ponovno ocjenjivanje.

3.   Smjernice koje treba slijediti kada uzorci pokažu manjkavosti

(a)

Kemijska i mikrobiološka analiza:

kada se analiziraju pojedinačni uzorci, može se dopustiti jedna manjkavost u jednom uzorku na pet do 10 uzoraka, ili po jedna manjkavost u dva uzorka na 11 do 15 uzoraka. Ako je uzorak manjkav, treba uzeti dva nova uzorka s obje strane u odnosu na manjkav uzorak, koji se zatim provjeravaju u odnosu na predmetni parametar. Ako niti jedan uzorak nije u skladu sa specifikacijom, iz ponuđene se količine odbija sva količina maslaca između dva izvorna uzorka s obje strane uzorka kod kojeg je utvrđena manjkavost.

Količina koja se odbija kada novi uzorak pokaže manjkavost:

Image

kada se analiziraju složeni uzorci i kod njih se utvrdi manjkavost u odnosu na jedan parametar, iz ponuđene količine se odbija količina za koju je dotični složeni uzorak reprezentativan. Količina za koju je reprezentativan jedan složeni uzorak određuje se tako da se ponuđena količina podijeli na više dijelova prije nasumičnog uzimanja uzoraka iz svakog takvog dijela.

(b)

Osjetilno ocjenjivanje:

kada uzorak ne ispuni zahtjeve osjetilnog ocjenjivanja, iz ponuđene količine se odbija količina maslaca između dva susjedna uzorka s obje strane manjkavog uzorka.

(c)

Ako se kod uzoraka ustanovi osjetilna manjkavost i bilo kemijska bilo mikrobiološka manjkavost, odbija se cjelokupna količina.


PRILOG V.

OBRANO MLIJEKO U PRAHU

DIO I.

Kriteriji prihvatljivosti za obrano mlijeko u prahu

1.

Interventna agencija otkupljuje samo obrano mlijeko u prahu koje ispunjava zahtjeve iz članka 10. stavka 1. točke (f) Uredbe (EZ) br. 1234/2007, točaka 3. do 6. ovog dijela i članka 28. stavka 2 ove Uredbe.

2.

Mjerila za odobravanje poduzeća iz članka 10. stavka 1. točke (e) Uredbe (EZ) br. 1234/2007 navedena su u dijelu III. Priloga IV.

3.

Interventna agencija provjerava kvalitetu obranog mlijeka u prahu primjenom metoda opisanih u dijelu IV. ovog Priloga i na temelju uzoraka uzetih u skladu s pravilima navedenim u dijelu VI. ovog Priloga. Provjerama se mora utvrditi da, osim odobrenih sirovina koje se upotrebljavaju za prilagodbu bjelančevina iz Priloga I. točke 4. podtočke (b) Direktive Vijeća 2001/114/EZ (1), obrano mlijeko u prahu ne sadrži druge proizvode, posebno mlaćenicu i sirutku, kako je definirano u dijelu IV. ovog Priloga.

Prilagodba bjelančevina, ako je primjereno, izvodi se u tekućoj fazi. Tvar koja se upotrebljava za prilagodbu bjelančevina mora potjecati iz Zajednice.

Međutim, ako se Komisija s tim složi, države članice mogu uspostaviti sustav vlastite provjere pod vlastitim nadzorom za neke zahtjeve u pogledu kvalitete i za neka odobrena poduzeća.

4.

Razine radioaktivnosti u obranom mlijeku u prahu ne smiju biti veće od najviših dopuštenih razina, ako je primjereno, u skladu s pravilima Zajednice. Provjera razine radioaktivnog onečišćenja proizvoda obavlja se samo ako situacija to zahtijeva i tijekom ograničenog razdoblja.

5.

Obrano mlijeko u prahu mora biti proizvedeno u razdoblju od 31 dana prije dana u kojem interventna agencija primi ponudu za prodaju po fiksnoj cijeni, ili u slučaju nadmetanja, 31 dan prije datuma zatvaranja podrazdoblja nadmetanja. Ako je obrano mlijeko u prahu uskladišteno u silosu u kojem se nalazi više od jedne dnevne proizvodnje, ono je moralo biti proizvedeno tijekom tri tjedna koji prethode tjednu u kojem je primljena ponuda za prodaju po fiksnoj cijeni, ili u slučaju nadmetanja četiri tjedna prije datuma zatvaranja podrazdoblja nadmetanja.

6.

Kada se obrano mlijeko u prahu nudi za intervenciju u nekoj drugoj državi članici, a ne u onoj u kojoj je proizvedeno, otkup podliježe predočenju certifikata koji daje nadležna agencija države članice u kojoj je obrano mlijeko u prahu proizvedeno, i to najkasnije 35 dana nakon dana u kojem je primljena ponuda ili nakon datuma zatvaranja nadmetanja.

Certifikat sadrži podatke iz članka 28. stavka 2. točaka (a), (b) i (c) i potvrdu da je obrano mlijeko u prahu proizvedeno od mlijeka u odobrenom poduzeću u Zajednici te da je prilagodba bjelančevina, ako je primjereno, izvedena u vodenoj fazi, kako je utvrđeno u članku 10. stavku 1. točki (f) Uredbe (EZ) br. 1234/2007.

Kada je država članica u kojoj je obrano mlijeko u prahu proizvedeno obavila provjere iz gornje točke 3., certifikat također sadrži rezultate tih provjera i potvrđuje da je predmetni proizvod obrano mlijeko u prahu u smislu članka 10. stavka 1. točke (f) Uredbe (EZ) br. 1234/2007. U tom slučaju, vreće iz članka 28. moraju biti zapečaćene numeriranom naljepnicom koju izdaje interventna agencija države članice u kojoj je obrano mlijeko u prahu proizvedeno. Ovaj se broj unosi u certifikat iz prvog podstavka ove točke.

DIO II.

Preuzimanje i početni nadzor za obrano mlijeko u prahu

Interventna agencija zahtijeva da se obrano mlijeko u prahu smjesti i drži u skladištu na paletama na takav način da se oblikuju serije koje se mogu lako identificirati i kojima se može lako pristupiti.

DIO III.

Mjerila za odobravanje poduzeća iz članka 10. stavka 1. točaka (e) i (f) Uredbe (EZ) br. 1234/2007

Primjenjuje se dio III. Priloga IV. ovoj Uredbi.

DIO IV.

Zahtjevi u pogledu sastava, osobine kvalitete i metode analize

Parametri

Sadržaj i osobine kvalitete

Sadržaj bjelančevina

Najmanje 34,0 % u pogledu nemasne suhe tvari

Sadržaj masti

Najviše 1,00 %

Sadržaj vode

Naviše 3,5 %

Titracijska kiselost u ml decinormalne otopine natrijevog hidroksida

Najviše 19,5 ml

Sadržaj laktata

Najviše 150 mg/100 g

Aditivi

Nema ih

Pokus na fosfatazu

Negativan, tj. nema više od 350 mU fosfatazne aktivnosti po litri rekonstituiranog mlijeka

Indeks topivosti

Najviše 0,5 ml (24 °C)

Indeks sagorjelih čestica

Najviše 15,0 mg, tj. minimalno disk B

Sadržaj mikroorganizama

Najviše 40 000 po gramu

Utvrđivanje koliformnih bakterija

Negativno u 0,1 g

Utvrđivanje mlaćenice (2)

Negativno (3)

Utvrđivanje sirutke dobivene sirištem (4)

Nema

Utvrđivanje sirutke dobivene kiselinom (5)

Nema

Okus i miris

Čist

Izgled

Bijele ili lagano žućkaste boje, bez nečistoća i obojanih čestica

Antimikrobne tvari

Negativno (6)

Upotrebljavaju se referentne metode utvrđene u Uredbi Komisije (EZ) br. 273/2008 (SL L 88, 29.3.2008., str. 1.).

DIO V.

Uvjeti pakiranja

1.

Obrano mlijeko u prahu se pakira u nove, čiste i neoštećene vreće neto težine 25 kg.

2.

Vreće moraju imati najmanje tri sloja, koji zajedno u prosjeku odgovaraju najmanje 420 J/m2 TEA.

Drugi sloj mora biti prekriven slojem polietilena od najmanje 15 g/m2.

Unutar slojeva papira, polietilenska vreća debela najmanje 0,08 mm spoji se s dnom.

3.

Vreće moraju biti u skladu sa standardom EN 770.

4.

Pri punjenju prah treba dobro pritisnuti. Ne smije se ni u kojem slučaju dopustiti da prah u rastresenom stanju prodre između različitih slojeva.

DIO VI.

Uzorkovanje i analiza obranog mlijeka u prahu ponuđenog za intervenciju

1.

Uzorci se uzimaju u skladu s postupkom utvrđenim u međunarodnom standardu ISO 707. Međutim, države članice mogu koristiti drugu metodu uzorkovanja pod uvjetom da je u skladu s načelima gore navedenog standarda.

2.

Broj paketa koji se odabiru za provjere uzorkovanjem:

(a)

ponude koje uključuju do 800 vreća po 25 kg: najmanje osam;

(b)

ponude koje uključuju više od 800 vreća po 25 kg: najmanje osam, plus jedan za svakih dodatnih 800 vreća ili njihov dio.

3.

Težina uzorka: iz svakog se paketa uzima uzorak težak najmanje 200 g.

4.

Grupiranje uzoraka: u skupni uzorak kombinira se najviše devet uzoraka.

5.

Analiza uzoraka: svaki skupni uzorak se podvrgava analizi da bi se provjerile kvalitativne osobine utvrđene u dijelu III. ovog Priloga.

6.

Kada uzorci pokažu manjkavosti:

(a)

kada složeni uzorak pokaže manjkavost u odnosu na jedan parametar, odbija se količina iz koje je taj uzorak došao;

(b)

kada složeni uzorak pokaže manjkavost u odnosu na više od jednog parametra, odbija se količina iz koje je uzorak došao te se uzimaju uzorci iz preostalih količina iz istog pogona; analiza tih uzoraka je odlučujuća. U tom slučaju:

broj uzoraka utvrđenih u točki 2. se udvostručuje,

kada složeni uzorak pokaže manjkavost u odnosu na jedan ili više parametara, odbija se količina iz koje je taj uzorak došao.


(1)  SL L 15, 17.1.2002., str. 19.

(2)  „Mlaćenica” je nusproizvod u proizvodnji maslaca, koji se dobiva nakon bućkanja vrhnja i razdvajanja krute masti.

(3)  Odsutnost mlaćenice može se utvrditi bilo inspekcijskim pregledom proizvodnog programa, na licu mjesta, bez prethodne najave, najmanje jedanput tjedno, ili laboratorijskom analizom krajnjeg proizvoda koja pokazuje najviše 69,31 mg FEDP na 100 g.

(4)  „Sirutka” je nusproizvod u proizvodnji sira ili kazeina koja se dobiva djelovanjem kiselina, sirišta i/ili kemijsko-fizičkim procesima.

(5)  „Sirutka” je nusproizvod u proizvodnji sira ili kazeina koja se dobiva djelovanjem kiselina, sirišta i/ili kemijsko-fizičkim procesima. Metodu koja se primjenjuje odobrava interventna agencija.

(6)  Sirovo mlijeko koje se koristi za proizvodnju obranog mlijeka u prahu mora ispunjavati zahtjeve navedene u odjeljku IX. Priloga III. Uredbi (EZ) br.


Popis priloga

PRILOG I.

ŽITARICE

Dio I.

Kriteriji prihvatljivosti za žitarice

Dio II.

Minimalni zahtjevi u pogledu kvalitete iz dijela I.

Dio III.

Definicija tvari koje nisu osnovne žitarice nenarušene kvalitete

Dio IV.

Metode koje se upotrebljavaju za utvrđivanje kvalitete žitarica ponuđenih za intervenciju

Dio V.

Standardna metoda za utvrđivanje tvari koje nisu osnovne žitarice nenarušene kvalitete

Dio VI.

Standardna metoda za ispitivanje sadržaja vlage

Dio VII.

Metoda za utvrđivanje neljepljivosti i prihvatljivosti za strojnu obradu tijesta dobivenog od obične pšenice

Dio VIII.

Utvrđivanje stupnja gubitka staklastog izgleda

Dio IX.

Povećanja i smanjenja cijene

Dio X.

Praktična metoda koju interventne agencije primjenjuju za utvrđivanje smanjenja cijena sirka

Dio XI.

Izračunavanje povećanja i smanjenja cijena

Dio XII.

Metodologija uzorkovanja i analiza za žitarice

PRILOG II.

RIŽA

Dio I.

Kriteriji prihvatljivosti za neoljuštenu rižu

Dio II.

Povećanja i smanjenja cijene

Dio III.

Mjerila za prinos prerade

Dio IV.

Najviši postoci

Dio V.

Smanjenja cijene zbog zrna s nepravilnostima

Dio VI.

Metodologija uzorkovanja i analize za neoljuštenu rižu

PRILOG III.

GOVEDINA

Dio I.

Kriteriji prihvatljivosti za govedinu

Dio II.

Koeficijenti konverzije

Dio III.

Uvjeti i kontrole za preuzimanje

Dio IV.

Otkoštavanje

Dio V.

Klasiranje proizvoda

Dio VI.

Odredbe koje se primjenjuju na trupove, polovice trupova i četvrtine

Dio VII.

Koeficijenti iz članka 21. stavka 3.

Dio VIII.

Specifikacije za interventno otkoštavanje

Dio IX.

Odredbe koje se primjenjuju na kartone, palete i transportne košare

Dio X.

Pojedinačne cijene odbijenih interventnih rasjeka u smislu prvog i drugog podstavka dijela IV. odjeljka IX. točke 2. ovog Priloga

Dio XI.

Provjere proizvoda

PRILOG IV.

MASLAC

Dio I.

Kriteriji prihvatljivosti za maslac

Dio II.

Preuzimanje i početni nadzor za maslac

Dio III.

Mjerila za odobravanje poduzeća iz članka 10. stavka 1. točaka (e) i (f) Uredbe (EZ) br. 1234/2007 (zajednički dio za maslac i obrano mlijeko u prahu)

Dio IV.

Zahtjevi u pogledu sastava, osobine kvalitete i metode analize

Dio V.

Uzorkovanje za kemijsku i mikrobiološku analizu te osjetilnu ocjenu

PRILOG V.

OBRANO MLIJEKO U PRAHU

Dio I.

Kriteriji prihvatljivosti za obrano mlijeko u prahu

Dio II.

Preuzimanje i početni nadzor za obrano mlijeko u prahu

Dio III.

Kriteriji za odobravanje poduzeća iz članka 10. stavka 1. točaka (e) i (f) Uredbe (EZ) br. 1234/2007

Dio IV.

Zahtjevi u pogledu sastava, osobine kvalitete i metode analize

Dio V.

Uvjeti pakiranja

Dio VI.

Uzorkovanje i analiza obranog mlijeka u prahu ponuđenog za intervenciju

03/Sv. 025

HR

Službeni list Europske unije

316


32010R0286


L 087/21

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

06.04.2010.


UREDBA KOMISIJE (EU) br. 286/2010

od 6. travnja 2010.

o izmjeni Uredbe (EZ) br. 88/2007 u pogledu dostavljanja statističkih podataka o količinama proizvoda od tjestenine

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 1216/2009 od 30. studenoga 2009. o utvrđivanju trgovinskih aranžmana primjenjivih na određenu robu dobivenu preradom poljoprivrednih proizvoda (1), a posebno njezin članak 8. stavak 3. i članak 19.,

budući da:

(1)

Uredba Komisije (EZ) br. 88/2007 od 12. prosinca 2006. o utvrđivanju posebnih detaljnih pravila za primjenu sustava izvoznih subvencija na žitarice koje se izvoze u obliku tjestenina obuhvaćenih oznakama KN 1902 11 00 i 1902 19 (2) predviđa da proizvodi od tjestenine pod gore navedenim oznakama i koji se izvoze u Sjedinjene Države moraju biti popraćeni potvrdom (potvrda P 2) u kojoj se navodi imaju li pravo ili ne na stopu subvencije koja se primjenjuje na izvoz u Sjedinjene Američke Države za osnovne proizvode od žitarica korištene u njihovoj proizvodnji. Ta Uredba također zahtijeva od nadležnih tijela u državama članicama da Komisiji dostave potrebne statističke podatke.

(2)

Radi smanjenja administrativnog tereta, potrebno je nadležnim tijelima država članica osigurati mogućnost da ne šalju statističke podatke u slučaju kada je stopa subvencije za osnovne poljoprivredne proizvode od žitarica, koji se koriste u proizvodnji tjestenine pod gore navedenim oznakama KN ili ukinuta ili jednaka nuli.

(3)

Uredbu (EZ) br. 88/2007 stoga treba na odgovarajući način izmijeniti.

(4)

Mjere predviđene ovom Uredbom su u skladu s mišljenjem Upravljačkog odbora za horizontalna pitanja u vezi s trgovinom prerađenim poljoprivrednim proizvodima koji nisu navedeni u Prilogu I. Ugovoru,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Članak 6. Uredbe (EZ) br. 88/2007 zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 6.

1.   Nadležna tijela država članica dostavljaju Komisiji, najkasnije do kraja svakog mjeseca statističke podatke koji se odnose na količine proizvoda od tjestenine, po oznakama KN, navodeći količine koje imaju pravo na izvozne subvencije i količine koje nemaju pravo na izvozne subvencije, u pogledu kojih su izdane potvrde tijekom prethodnog mjeseca, na sljedeću adresu:

European Commission

Directorate-General for Enterprise and Industry

Non-Annex I products

B-1049 Brussels.

2.   U slučaju kada je subvencija koja se primjenjuje na osnovni proizvod iz sektora žitarica koji se koristi u proizvodnji proizvoda od tjestenine obuhvaćena oznakama KN 1902 11 00 i 1902 19 ili ukinuta ili je jednaka nuli, nadležna tijela država članica mogu se suzdržati od dostavljanja statističkih podataka iz stavka 1.”

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 6. travnja 2010.

Za Komisiju

Predsjednik

José Manuel BARROSO


(1)  SL L 328, 15.12.2009., str. 10.

(2)  SL L 21, 30.1.2007., str. 16.