Bruxelles, 26.2.2019.

COM(2019) 95 final

IZVJEŠĆE KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU I VIJEĆU

o provedbi Okvirne direktive o vodama (2000/60/EZ) i Direktive o poplavama (2007/60/EZ)







Drugi planovi upravljanja riječnim slivovima



Prvi planovi upravljanja poplavnim rizicima



{SWD(2019) 30 final} - {SWD(2019) 31 final} - {SWD(2019) 32 final} - {SWD(2019) 33 final} - {SWD(2019) 34 final} - {SWD(2019) 35 final} - {SWD(2019) 36 final} - {SWD(2019) 37 final} - {SWD(2019) 38 final} - {SWD(2019) 39 final} - {SWD(2019) 40 final} - {SWD(2019) 41 final} - {SWD(2019) 42 final} - {SWD(2019) 43 final} - {SWD(2019) 44 final} - {SWD(2019) 45 final} - {SWD(2019) 46 final} - {SWD(2019) 47 final} - {SWD(2019) 48 final} - {SWD(2019) 49 final} - {SWD(2019) 50 final} - {SWD(2019) 51 final} - {SWD(2019) 52 final} - {SWD(2019) 53 final} - {SWD(2019) 54 final} - {SWD(2019) 55 final} - {SWD(2019) 56 final} - {SWD(2019) 57 final} - {SWD(2019) 58 final} - {SWD(2019) 59 final} - {SWD(2019) 60 final} - {SWD(2019) 61 final} - {SWD(2019) 62 final} - {SWD(2019) 63 final} - {SWD(2019) 64 final} - {SWD(2019) 65 final} - {SWD(2019) 66 final} - {SWD(2019) 67 final} - {SWD(2019) 68 final} - {SWD(2019) 69 final} - {SWD(2019) 70 final} - {SWD(2019) 71 final} - {SWD(2019) 72 final} - {SWD(2019) 73 final} - {SWD(2019) 74 final} - {SWD(2019) 75 final} - {SWD(2019) 76 final} - {SWD(2019) 77 final} - {SWD(2019) 78 final} - {SWD(2019) 79 final} - {SWD(2019) 80 final} - {SWD(2019) 81 final} - {SWD(2019) 82 final} - {SWD(2019) 83 final} - {SWD(2019) 84 final}


1.Uvod

Voda je neophodna za život, a time i za naše društvo i gospodarstvo. Održivo upravljanje vodama imat će važnu ulogu u omogućavanju čovječanstvu da se prilagodi promijenjenom okolišu te će pomoći da se izbjegne porast globalne temperature veći od 1,5 °C 1 . Upravljanje tim vitalnim resursom, više nego ikad, zahtijeva istinski integriran pristup kojim se uzima u obzir okolišna, društvena, gospodarska i zdravstvena dimenzija.

U ovom se 5. izvješću o provedbi predstavlja stanje provedbe Okvirne direktive o vodama 2 i Direktive o poplavama 3 na temelju Komisijine ocjene drugih planova upravljanja riječnim slivovima i prvih planova upravljanja poplavnim rizicima koje su izradile i dostavile države članice za razdoblje 2015.–2021. Ovo je izviješće propisano člankom 18. Okvirne direktive o vodama odnosno člankom 16. Direktive o poplavama; ono je i odgovor na članak 11. Direktive o podzemnim vodama.

Okvirnom direktivom o vodama, koja je uvedena 2000., osigurava se cjelovito uključivanje gospodarskih i ekoloških aspekata u upravljanje kvalitetom i količinom voda. Njezin je glavni cilj da se do 2015. postigne dobro stanje više od 111 000 površinskih voda (npr. rijeka, jezera, obalnih voda) i više od 13 000 podzemnih voda na području EU-a. Međutim, Okvirnom direktivom o vodama omogućuje se produljenje roka u vezi s 2015. pod uvjetom da je ograničeno na najviše dva daljnja ciklusa (tj. sadašnje razdoblje 2015.–2021. i sljedeće razdoblje 2021.–2027.), osim ako su prirodni uvjeti 4 takvi da se ciljevi Okvirne direktive o vodama ne mogu postići u zadanim rokovima. Postizanje „dobrog stanja” znači osiguravanje dobrog ekološkog i kemijskog stanja površinskih voda te dobrog količinskog i kemijskog stanja podzemnih voda, glavnih izvora zahvaćanja vode za piće.

Direktivom o poplavama, koja je uvedena sedam godina kasnije kao jedan od odgovora na velike poplave duž rijeka Dunava i Labe u ljeto 2002., utvrđuje se okvir za smanjenje rizika od šteta uzrokovanih poplavama u EU-u. Danas je taj cilj zbog sve češćih poplava u cijeloj Europi važniji nego što je ikad bio. S obzirom na daljnji razvoj klimatskih promjena i širenje urbanih naselja 5 , zbog nesigurnosti povezanih s upravljanjem poplavnim rizicima potrebno je kontinuirano praćenje i prilagodba prakse kako bi štete bile što manje. Ovo je Izvješće usmjereno na dosad ostvareni napredak, ocijenjen na temelju prvih planova upravljanja poplavnim rizicima.

Izvješću je priložen niz radnih dokumenata službi Komisije s pregledima na razini EU-a i ocjenama pojedinačnih država članica te sažecima o međunarodnoj suradnji.

2.Trenutačno stanje u pogledu donošenja planova i izvješćivanja

Sve su države članice odobrile planove upravljanja riječnim slivovima i planove upravljanja poplavnim rizicima, osim planova upravljanja poplavnim rizicima za Kanarske otoke (Španjolska). 6  

Iako je u odnosu na prethodni ciklus izvješćivanja došlo do poboljšanja, mnoge su države članice kasno donijele svoje planove (nakon 22. prosinca 2015.) ili su kasnile u izvješćivanju putem baze podataka Europskog informacijskog sustava za vode (WISE) (trebalo je izvijestiti do 22. ožujka 2016.) 7 . Neke su kasnile dvije ili više godina. Komisija je pokrenula pravne postupke protiv svih država članica koje su prekršile zakonske zahtjeve u pogledu izvješćivanja.

3.Ocjena drugih planova upravljanja riječnim slivovima i prvih planova upravljanja poplavnim rizicima

Informacije sadržane u planovima upravljanja riječnim slivovima i planovima upravljanja poplavnim rizicima učitani su u zajednički digitalni repozitorij WISE kojim upravlja Europska agencija za okoliš (EEA). Komisija se pri ocjenjivanju koristila sustavom WISE te informacijama do kojih je došla izravno iz nacionalnih i međunarodnih planova upravljanja riječnim slivovima i planova upravljanja poplavnim rizicima.

Irska, Grčka i španjolski Kanarski otoci nisu pravodobno unijeli svoje planove upravljanja riječnim slivovima i planove upravljanja poplavnim rizicima u sustav WISE te stoga ti planovi nisu mogli biti ocijenjeni, a planove upravljanja riječnim slivovima nisu unijele Litva i Ujedinjena Kraljevina za Gibraltar. Stoga ovo Izvješće ne obuhvaća te zemlje ili regije.

Komisija je uzela u obzir rezultate Konferencije o vodama održane u Beču 20. i 21. rujna 2018., koja je omogućila nizu dionika i državama članicama da daju svoj doprinos izradi izvješća Konferencije.

Komisija je razmotrila i primjedbe Europskog parlamenta i Vijeća Europske unije o prethodnim izvješćima o provedi. Parlament je 2015. donio rezoluciju koja se odnosi na vode i u kojoj se, među ostalim, naglašava važnost upravljanja kvalitetom i količinom vode, potreba za potpunom provedbom prava EU-a u području voda te njegovim većim uključivanjem u ostale politike EU-a. U njoj se poziva države članice da dovrše i provedu svoje planove upravljanja riječnim slivovima te da relevantne informacije stave na raspolaganje na internetu. Naglašava se i sinergija između planova upravljanja riječnim slivovima i planova upravljanja poplavnim rizicima. Vijeće je od 2007. do 2016. donijelo niz zaključaka. 8 U njima je posebno naglasilo potrebu za potpunom provedbom pravne stečevine EU-a u području voda kako bi se vode zaštitile od propadanja i postupno postiglo dobro stanje te je pozvalo Komisiju i države članice da surađuju na boljem uključivanju tih nastojanja u ostale relevantne politike. Posebno je u vezi s poplavama Vijeće uputilo na upotrebu zelene infrastrukture i primjenu mjera za prirodno zadržavanje vode kao načina smanjenja poplavnih rizika. Komisija podržava sva ta razmatranja i obvezala se djelovati na odgovarajući način.

4.Okvirna direktiva o vodama – nalazi proizašli iz drugih planova upravljanja riječnim slivovima

U Izvješću EEA-e o stanju voda objavljenom u srpnju 2018. 9 navode se detaljne informacije o stanju europskih vodnih tijela, kako su izvijestile države članice na temelju Okvirne direktive o vodama.

Prema podacima iz Izvješća dosad je 74 % podzemnih vodnih tijela u EU-u postiglo dobro kemijsko stanje te 89 % dobro količinsko stanje.

Kad je riječ o površinskim vodama, situacija nije tako ohrabrujuća: samo 38 % površinskih voda ima dobro kemijsko stanje i tek 40 % njih ima dobro ekološko stanje ili dobar ekološki potencijal 10 . Neke pojedinačne onečišćujuće tvari, od kojih je najčešća živa 11 , snažno utječu na stanje. Na razini EU-a i na međunarodnoj razini poduzimaju se mjere za smanjenje emisija žive i drugih onečišćujućih tvari, što je dovelo do poboljšanja u pogledu razina određenih pojedinačnih tvari.

U usporedbi s ciklusom 2009.–2015. do poboljšanja stanja došlo je samo kod ograničenog broja vodnih tijela. To je možda posljedica kasnog određivanja pritisaka, potrebne za duljim osmišljavanjem učinkovitih mjera politike, sporog uvođenja mjera, reakcije prirode za koju je potrebno određeno vrijeme prije nego što mjere počnu proizvoditi učinak, ali i strožih standarda kvalitete te poboljšanog praćenja i izvješćivanja u okviru kojih se dolazi do zaključka da je stanje vodnih tijela koje je prethodno bilo određeno kao „nepoznato” zapravo „nezadovoljavajuće”.

Općenito, uložen je velik trud u provedbu Okvirne direktive o vodama. Pozitivan je učinak imala i bolja provedba ostalih blisko povezanih pravnih akata EU-a. To se posebno odnosi na Direktivu o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda, Direktivu o nitratima i Direktivu o industrijskim emisijama te pravo EU-a u području kemikalija.

U izvješću EEA-e zaključuje se da su europske vode i dalje pod znatnim pritiscima uzrokovanima onečišćenjem iz raspršenih izvora (kao što su poljoprivreda, prometna infrastruktura) i točkastih izvora (kao što su industrija ili proizvodnja energije), prekomjernim zahvaćanjem i hidromorfološkim promjenama koje su posljedica niza ljudskih aktivnosti.

4.1Procjena na nacionalnoj ili podnacionalnoj razini

Odgovarajuće upravljanje na razini riječnog sliva ključan je preduvjet za postizanje ciljeva Okvirne direktive o vodama. Dosad su sve države članice imenovale nadležna tijela, često više vrsta, te ističu važnost koordinacije među njima. Savjetovanje s dionicima provele su primjenjujući nekoliko metoda. Uspostavljena su mnoga stalna savjetodavna tijela. Prema izvješćima, savjetovanja s dionicima dovela su do promjena u nacrtima planova upravljanja riječnim slivovima; međutim, nije uvijek bilo jasno kako su doprinosi sa savjetovanja utjecali na doneseni plan upravljanja riječnim slivovima.

Države članice moraju za svako vodno područje dostaviti analizu njegovih značajki te pregled utjecaja ljudskih aktivnosti i ekonomsku analizu upotrebe vode. To „određivanje značajki” treba ažurirati svakih šest godina. Potrebno je dostaviti i podatke o granicama i lokaciji svakog vodnog tijela. To se „razgraničenje” mora provjeriti i ažurirati za svaki ciklus te se mora ukazati na promjene u pritiscima i utjecajima na stanje vode. Razgraničenje se promijenilo u otprilike 4 od 10 slučajeva, često bez jasnog objašnjenja. Opisi važnih pritisaka općenito su jasniji zbog bolje definiranih kriterija. Međutim, još ima prostora za poboljšanje, s obzirom na to da je za veliki postotak vodnih tijela navedeno da su učinci antropogenog podrijetla i izvori pritisaka (posebno hidromorfoloških pritisaka) nepoznati.

U vezi s utvrđivanjem toga kad se može smatrati da je znatno promijenjeno vodno tijelo ili umjetno vodno tijelo postiglo dobar ekološki potencijal, kako je propisano Okvirnom direktivom o vodama, uvedena su određena metodološka poboljšanja koja omogućuju lakše praćenje napretka i usporedivost podataka.

Praćenje i procjena ekološkog i kemijskog stanja površinskih vodnih tijela pokazuje da postoje različitosti u smislu mjerenih parametara i usporedivosti rezultata. U cijelom EU-u postoji velika razlika u praćenju prioritetnih tvari 12 , kako u smislu postotka vodnih tijela, tako i u smislu broja tvari. Većina država članica pratila je sve prioritetne tvari za koje je utvrđeno da se ispuštaju u njihova vodna područja. Sve su države članice izvijestile o popisima emisija, ispuštanja i gubitaka takvih štetnih tvari, ali tek malo ih je potpuno.

Zbog činjenice da do početka 2018. za mnoge tipove voda nije postojao formalni zajednički sustav interkalibracije 13 , u ovom drugom izvještajnom ciklusu još je uvijek vrlo teško uspoređivati vodna tijela.

Unatoč tome, za gotovo sva vodna tijela bilo je moguće utvrditi njihovo stanje, čime se velikim dijelom smanjila nesigurnost na koju se prethodno nailazilo. Međutim, još uvijek postoje značajne praznine kad je riječ o praćenju ekološkog stanja.

Općenito, praćenje elemenata kvalitete u svakoj kategoriji voda u najboljem je slučaju nepotpuno, previše se oslanja na grupiranje više različitih vodnih tijela i stručnu prosudbu, a ne na temeljitiju procjenu svakog relevantnog vodnog tijela u skladu s posebnim parametrima iz Okvirne direktive o vodama. Potrebno je uložiti dodatni trud kako bi odgovarajuće mreže za praćenje imale dovoljnu prostornu obuhvaćenost i pouzdanost procjene.

Poboljšani su praćenje i procjena količinskog i kemijskog stanja podzemnih vodnih tijela, iako znatan broj njih još uvijek nema odgovarajuća mjesta za praćenje. Okvirnu direktivu o vodama u vezi s tim dopunjuje Direktiva o podzemnim vodama, u kojoj se posebno utvrđuje popis relevantnih onečišćujućih tvari, granične vrijednosti i trendovi za procjenu kemijskog stanja. Obje direktive djeluju i u sinergiji s drugim zakonodavstvom EU-a, kao što su Direktiva o vodi za piće i Direktiva o nitratima. Praćenje kemijskog stanja još uvijek nije doseglo odgovarajući standard jer se za velik broj podzemnih vodnih tijela ključni parametri ne prate ili je njihovo praćenje ograničeno.

Izuzećima predviđenima člankom 4. Okvirne direktive o vodama 14 trenutačno je obuhvaćena približno polovina europskih vodnih tijela. To se uglavnom odnosi na prirodna vodna tijela, ali i na sve veći broj znatno promijenjenih vodnih tijela i umjetnih vodnih tijela, te na nove preinake fizičkih svojstava. Iako se ta izuzeća općenito bolje opravdavaju, njihova je uporna opsežna primjena pokazatelj da je još uvijek potrebno intenzivno raditi na tome da se do 2027. postigne dobro stanje ili potencijal. Međutim, i u skladu s onim što je propisano navedenim člankom, iz prijavljenih je podataka vidljivo da države članice moraju bolje osigurati da primjena izuzeća na jedno vodno tijelo trajno ne isključi ili dovede u pitanje postizanje okolišnih ciljeva na drugim vodnim tijelima (članak 4. stavak 8.) te jamčiti barem istu razinu zaštite koja je predviđena ostalim zakonodavstvom EU-a u području okoliša (članak 4. stavak 9.).

Okvirnom direktivom o vodama od država članica zahtijeva se da utvrde program mjera 15 kako bi se pravodobno postiglo dobro stanje. Kad je riječ o vodnim tijelima koja su opterećena zahvaćanjem vode, ključne su mjere općenito utvrđene, ali njihova provedba nije jednaka u cijeloj Europi te se stoga pritisci sporo smanjuju. Potencijalni problem može predstavljati činjenica da većina država članica ne primjenjuje kontrole na mala zahvaćanja ili takva zahvaćanja ne registrira. Nedostatak kontrola i registriranja može izazvati zabrinutost posebno u onim državama članicama koje se već suočavaju s problemima oskudice vode i u onim vodnim tijelima koja imaju probleme s količinom.

Utjecaji iz poljoprivrede jedni su od najznačajnijih pritisaka za koje su države članice utvrdile da u većini vodnih područja predstavljaju potencijalni rizik od pogoršanja stanja ili nepostizanja okolišnih ciljeva, kako zbog prekomjernog zahvaćanja, tako i zbog raspršenog onečišćenja. Uglavnom su uspostavljene osnovne mjere 16 . U polovini se slučajeva prethodno ne procjenjuje koliko će poduzete mjere biti dovoljne da se premosti razlika potrebna za postizanje dobrog stanja. Mnogo toga ovisit će i o učinku dobrovoljnih mjera, često u kontekstu zajedničke poljoprivredne politike (ZPP). U svrhu povećanja ambicija u području okoliša, u prijedlozima Komisije za novi ZPP propisuju se obvezni zahtjevi 17 za poljoprivrednike. Osim toga, države članice pri utvrđivanju intervencijskih strategija u svojim strateškim planovima za ZPP uzimaju u obzir potrebe utvrđene u planovima upravljanja riječnim slivovima, pri čemu se tim strategijama pridonositi postizanju ciljeva Okvirne direktive o vodama. Ako bude potrebno, države članice morat će putem raznih dobrovoljnih programa ponuditi dodatnu potporu za daljnje intervencije u području zaštite voda. 18

Općenito su uspostavljene i osnovne mjere za rješavanje problema pritisaka iz sektora koji nisu poljoprivreda, kao što su industrija ili proizvodnja energije. U većini slučajeva riječ je o posebnim mjerama za rješavanje problema povezanih s onečišćujućim tvarima koje su uzrok nepostizanja dobrog kemijskog ili ekološkog stanja, kao što su na primjer mjere za smanjenje ili zaustavljanje ispuštanja određenih onečišćujućih tvari u vode. Potrebno je, međutim, ostvariti veći napredak.

Kad je riječ o postojećim fizičkim promjenama vodnih tijela, većina država članica navela je mjere (prijelazi za ribe, uklanjanje objekata itd.) kojima se žele smanjiti negativni učinci znatnih hidromorfoloških pritisaka na okoliš. Osim toga, povezanost mjera, pritisaka i uporaba vode ili gospodarskih sektora je jasnija. Treba bolje definirati i primjenjivati minimalne ekološki prihvatljive protoke te osigurati kontinuitet rijeke i odgovarajuće upravljanje sedimentima.

Više država članica poboljšalo je svoje politike određivanja cijena vode ispunjavanjem ex ante uvjeta za vode u skladu s Uredbom o zajedničkim odredbama za europske strukturne i investicijske fondove za razdoblje 2014.–2020. Ostvaren je određeni napredak u definiranju vodnih usluga, izračunavanju financijskih troškova, mjerenju potrošnje, provođenju ekonomske analize te procjeni okolišnih troškova i troškova resursâ pri izračunavanju iznosa povrata troškova za vodne usluge. Međutim, još uvijek postoje znatni nedostaci pri prijenosu tih poboljšanih elemenata ekonomske analize u konkretne mjere te postizanju usklađenijih pristupa procjeni i uključivanju okolišnih troškova i troškova resursâ. Da bi se ispunili ciljevi Okvirne direktive o vodama, nužna su veća ulaganja. Daljnji napredak u stvaranju ekonomske podloge za program mjera uvelike bi olakšao donošenje odluka i ulaganja u vezi s vodama.

Postignut je slab napredak kad je riječ o zaštićenim područjima vode za piće i zaštićenim prirodnim područjima. Evaluacijom Direktive o vodi za piće iz 1998. ocjenjivala se njezina usklađenost s Okvirnom direktivom o vodama te je utvrđeno da nedostaje element u pogledu zaštite resursâ vode za piće. Stoga se prijedlogom za preinaku Direktive o vodi za piće iz 2018. uvodi pristup koji se temelji na procjeni rizika od zahvaćanja do slavine, pri čemu se promiče bolja komunikacija tijela država članica i opskrbljivača vodom kako bi se osigurao potpuni ciklus upravljanja vodom. Cilj je prijedloga poboljšati međusobnu usklađenost tih dviju direktiva te osigurati primjenu načela „onečišćivač plaća” i načela predostrožnosti.

Za velik dio zaštićenih područja nisu poznati, na primjer, stanje i pritisci te nisu postavljeni ciljevi. Izvješćivanje o praćenju posebno usmjerenom na zaštićena područja, uključujući školjkaše, vrlo je ograničeno, a ponekad se uopće ne provodi.

U približno polovini država članica suše su se smatrale bitnim obilježjem za upravljanje vodama. Jedna od ključnih mjera za ublažavanje posljedica suša je plan upravljanja rizicima od suša, ali on nije donesen za sva relevantna vodna područja.

Za treće planove upravljanja riječnim slivovima države članice trebale bi poduzeti sljedeće:

·nastaviti poboljšavati uključivanje dionika omogućivanjem njihova aktivnog sudjelovanja u procesu planiranja i uključivanjem njihovih doprinosa u planove upravljanja riječnim slivovima,

·za pojedinačne pritiske i vodna tijela jasno utvrditi razliku potrebnu za postizanje dobrog stanja te osmisliti, financirati i provesti ciljane programe mjera za uklanjanje te razlike,

·smanjiti oslanjanje na izuzeća kako bi se pravodobno postigli ciljevi Okvirne direktive o vodama te poboljšati transparentnost u odnosu na upotrijebljena opravdanja,

·osigurati pravilnu provedbu članka 9. o povratu troškova, uključujući izračun i internalizaciju okolišnih troškova i troškova resursâ za sve aktivnosti koje znatno utječu na vodna tijela te ekonomsku analizu kao podlogu za program mjera.

4.2Prekogranična suradnja u skladu s Okvirnom direktivom o vodama

Okvirnom direktivom o vodama zahtijeva se od država članica da u slučaju riječnih slivova koji prelaze nacionalne granice međusobno surađuju te da, prema potrebi, nastoje uspostaviti suradnju i s državama koje nisu članice EU-a. Mnoge europske rijeke svojim tokom prelaze granice EU-a, na primjer Rajna i Dunav. Razine suradnje su različite. Obično je na snazi međunarodni sporazum, a često postoji i međunarodno koordinacijsko tijelo te, rjeđe, zajednički plan upravljanja riječnim slivovima. Samo za mali broj slivova u EU-u ne postoji ništa od navedenog.

Općenito, u usporedbi s prvim ciklusom, strukture upravljanja dodatno su formalizirane, sve je više međunarodnih planova upravljanja riječnim slivovima te je poboljšana usporedivost podataka i usklađenost pristupa u odgovorima na pritiske.

4.3Pitanja koja se nisu mogla riješiti na razini države članice

Za pitanja koja se ne mogu riješiti na razini države članice samo je jednom primijenjen postupak iz članka 12. Okvirne direktive o vodama. Danska je 2016. naglasila da je za ispunjenje ciljeva Okvirne direktive o vodama potrebno da i ostale države članice poduzmu mjere za smanjenje opterećenja dušikom u zajedničkim vodnim tijelima. Nakon što je od nje zatraženo da intervenira, Komisija je naglasila da su u prvom redu države članice odgovorne osigurati ispunjavanje ciljeva Okvirne direktive o vodama te je navela da je člankom 3. predviđena koordinacija unutar vodnih područja, uključujući i na međunarodnoj razini. Predložila je da se prvo iskoriste mogućnosti bilateralne suradnje, među ostalim i na temelju Okvirne direktive o pomorskoj strategiji.

Direktiva o poplavama – nalazi proizašli iz prvih planova upravljanja poplavnim rizicima

5.1.    Procjena na nacionalnoj razini

Ljudske odluke, one iz prošlosti, ali i današnje, znatno utječu na pojavu i posljedice poplava 19 te postoje dokazi da se broj velikih poplava povećao tijekom godina. 20 Predviđanja su takva da postoji razlog za zabrinutost; u scenariju bez prilagodbe (odnosno uz pretpostavku da se zadrži postojeća zaštita od poplava rijeka i trenutačni stogodišnji interval ponavljanja), predviđa se da će štete od ukupnog učinka klimatskih i socioekonomskih promjena na razini EU-a porasti s 6,9 milijardi EUR godišnje na 20,4 milijarde EUR godišnje do 2020-ih, odnosno na 45,9 milijardi EUR godišnje do 2050-ih te na 97,9 milijardi EUR godišnje do 2080-ih 21 . Stoga je logično da je od 28 država članica njih 27 u svoje nacionalne procjene rizika uključilo poplave kao glavni rizik. 22  

Donošenje planova upravljanja poplavnim rizicima, alata za upravljanje koji se primjenjuje za smanjenje mogućih štetnih posljedica poplava, bio je treći korak cikličkog pristupa upravljanju poplavnim rizicima uvedenog Direktivom o poplavama. Prije toga su države članice izvršile preliminarne procjene poplavnih rizika 23 (2011.) te izradile karte opasnosti i rizika od poplava (2013.).

Kad je riječ o potpunoj slici, gotovo sve države članice u svojim su planovima upravljanja poplavnim rizicima navele zaključke preliminarnih procjena poplavnih rizika te uvrstile karte opasnosti i rizika od poplava. Sve su države članice utvrdile ciljeve upravljanja poplavnim rizicima, pri čemu su od 26 ocijenjenih država članica u njih 20 ti ciljevi utvrđeni na nacionalnoj razini ili su ciljevi koji su utvrđeni na nacionalnoj razini prilagođeni regionalnim/lokalnim okolnostima. Neke su države utvrdile svega nekoliko opsežnih ciljeva, dok su druge navele velik broj detaljnih ciljeva. Sve su države članice uključile mjere za postizanje ciljeva. Međutim, nisu svi ciljevi dovoljno razrađeni da bi se mogla pratiti provedba, a nisu ni sve mjere jasno povezane s ciljevima; ukupno gledajući, ti nedostaci mogu biti problem u drugom ciklusu (2016.–2021.) u kojem se od država članica očekuje da procijene napredak.

Broj mjera znatno se razlikuje među državama članicama i kreće se od nekoliko pojedinačnih mjera do više tisuća skupina mjera. Oko 50 % mjera odnosi se na sprečavanje i pripravnost, otprilike 40 % na zaštitu od šteta od poplava, a preostalih 10 % na oporavak. Kad je riječ o nestrukturnim inicijativama 24 , u svim ocijenjenim planovima upravljanja poplavnim rizicima navodi se prostorno planiranje. Svih 26 ocijenjenih država članica uključilo je u neke ili sve svoje planove upravljanja poplavnim rizicima rješenja koja se temelje na prirodi, bilo kao projekte ili pripremne studije. Iako se u Direktivi o poplavama ne spominje osiguranje od rizika od poplava, u više od polovine ocijenjenih planova upravljanja poplavnim rizicima navodi se barem nekoliko mjera povezanih s tim, uključujući i informiranje javnosti.

Sve su države članice izvijestile o određivanju prioriteta među mjerama, ili su predvidjele vremenski okvir za njihovu provedbu. Za ilustraciju, za otprilike 10 % prijavljenih mjera određen je najviši prioritet, za 60 % vrlo visok ili visok prioritet, za 20 % srednji, a za preostale mjere niski prioritet. Od 26 ocijenjenih država članica njih 19 provelo je određenu analizu troškova i koristi mjera. Za gotovo sve je osmišljen nacionalni pristup. 25 Manji broj država članica (11) primijenio je analizu troškova i koristi u svim ocijenjenim jedinicama upravljanja. 26 Od 26 država članica 21 država izričito je uputila na usklađivanje s okolišnim ciljevima iz članka 4. Okvirne direktive o vodama u svim ili barem nekim jedinicama upravljanja.

Otprilike polovina ocijenjenih država članica procijenila je troškove raspoloživih mjera za obranu od poplava, iako u brojnim slučajevima nisu obuhvatile sve planove upravljanja poplavnim rizicima ili sve mjere. Od 26 država članica, njih 23 u većini su svojih planova upravljanja poplavnim rizicima utvrdile izvore financiranja, međutim u mnogim su slučajevima općenito navele moguće mehanizme financiranja, na primjer europske strukturne i investicijske fondove.

Upotrijebljeni su razni kanali savjetovanja s javnošću i dionicima te je u pripremi prvih planova upravljanja poplavnim rizicima općenito bio uključen širok krug dionika; međutim, nije uvijek bilo jasno kako je njihov doprinos utjecao na planove upravljanja poplavnim rizicima koji su se donosili na raznim upravnim razinama i putem raznih akata.

Za druge planove upravljanja poplavnim rizicima države članice trebale bi poduzeti sljedeće:

·jasno povezati provedbu mjera s ispunjavanjem ciljeva kako bi se mogao ocijeniti napredak ostvaren od drugog ciklusa nadalje,

·utvrditi konkretne izvore financiranja kako bi se osigurala provedba mjera.

5.2.    Utjecaj klimatskih promjena

Sve je više dokaza da će klimatske promjene znatno utjecati na pojavu i veličinu poplava u većem dijelu Europe. 27 Više od polovine država članica uzelo je u obzir klimatske promjene pri preliminarnim procjenama poplavnih rizika te izradi karata opasnosti i rizika od poplava. Na temelju ocijenjenih planova upravljanja poplavnim rizicima i podataka o kojima su izvijestile države članice, od 26 država članica njih 24 razmotrilo je barem neke aspekte, a deset ih je dostavilo dokaze da su uzele u obzir učinke klimatskih promjena. Četrnaest država članica u svojim je planovima upravljanja poplavnim rizicima razmotrilo buduće scenarije u pogledu klime, i to za različite vremenske okvire (oko polovina ih ima scenarije za 2050., a otprilike ih isto toliko ima scenarije za 2100.). Manje od polovine njih uputilo je na nacionalne strategije prilagodbe koje su države članice izradile na temelju Strategije EU-a za prilagodbu klimatskim promjenama. Kod otprilike četvrtine država članica u svim se planovima upravljanja poplavnim rizicima spominju nacionalne strategije; kod još nekoliko država članica u nekim, ali ne svim ocijenjenim planovima upravljanja poplavnim rizicima, dane su upute na te strategije.

Za druge planove upravljanja poplavnim rizicima države članice trebale bi poduzeti sljedeće:

·u skladu s člankom 14. Direktive o poplavama, uzeti u obzir vjerojatan učinak klimatskih promjena na pojavu poplava i u skladu s tim prilagoditi mjere, koristeći se na odgovarajući način EU-ovim alatima za modeliranje, primjerice onima koji dostupni u okviru usluge programa Copernicus za praćenje klimatskih promjena 28 ,

·uzeti u obzir nacionalne strategije u području klimatskih promjena i uskladiti se s mjerama koje su u njima navedene.

5.3.    Prekogranična suradnja na temelju Direktive o poplavama

U skladu s Direktivom o poplavama od država članica zahtijeva se da se međusobno koordiniraju u pogledu prekograničnih riječnih slivova te da se nastoje koordinirati i s trećim zemljama. Ondje gdje su uspostavljene koordinacijske strukture, izrada međunarodnog plana upravljanja poplavnim rizicima uvijek bi dovela do zajedničkih ciljeva upravljanja poplavnim rizicima te, u skoro svim slučajevima, do utvrđivanja niza koordiniranih mjera. Održana su opsežna javna savjetovanja za neke od slivova za koje je uspostavljena komisija za rijeke, kao što su sliv Dunava, Rajne, Labe i Odre; razmatranje klimatskih promjena na razini riječnog sliva razvijenije je ondje gdje je komisija za rijeke zadužena za koordinaciju.

Države članice koje imaju prekogranične riječne slivove trebale bi za drugi ciklus poduzeti sljedeće:

·dodatno razraditi zajedničke pristupe, uzimajući u obzir, na razini sliva, učinke koje će mjere za smanjenje poplavnih rizika, koje se ne provode blizu nacionalnih granica, imati uzvodno i nizvodno te proširiti praksu međunarodnih javnih savjetovanja.

6. Zaključci

Općenito se znanje i izvješćivanje o Okvirnoj direktivi o vodama znatno poboljšalo u odnosu na prethodni ciklus. Više je država članica pravodobno podnijelo izvješće s cjelovitijim, relevantnijim i pouzdanijim podacima.

Prema izvješćima, usklađenost s Okvirnom direktivom o vodama postupno se sve više povećava. Iako su u nizu država članica poduzete dobre mjere politike te izvršena brojna financijska ulaganja, u mnogim će riječnim slivovima trebati još vremena da se poboljša kvaliteta vode. Dok je kod velike većine podzemnih vodnih tijela postignuto dobro stanje, manje od polovina površinskih vodnih tijela u dobrom je stanju, iako su trendovi u pogledu nekoliko osnovnih pojedinačnih elemenata kvalitete i tvari pozitivniji.

Kako bi se u potpunosti postigli ciljevi Okvirne direktive o vodama i povezanih direktiva, potrebno je uložiti još puno truda, što ponajprije moraju učiniti države članice. Državama članicama pomoći će veće uključivanje svih relevantnih sudionika na tržištu i dionika civilnog društva kako bi osigurale bolju provedbu načela „onečišćivač plaća”. Sredstvima iz fondova EU-a nastavit će se podupirati nastojanja u pogledu provedbe, uključujući financiranje istraživanja i inovacija, te nastojanja 29 u pogledu uspostave jedinstvenog digitalnog tržišta za vodne usluge 30 . Put do potpune usklađenosti s ciljevima Okvirne direktive o vodama do 2027., nakon čega će mogućnosti za izuzeća biti ograničene, u ovoj se fazi čini vrlo zahtjevnim. Izvješća uistinu pokazuju da, iako će se do 2021. poduzeti dodatne mjere, mnoge će se trebati poduzeti i nakon 2021.

Kad je riječ o Direktivi o poplavama, poduzeti su vrlo važni koraci. Iako su ovo prvi planovi upravljanja poplavnim rizicima, jasno je da su sve države članice u osnovi prihvatile pojam upravljanja poplavnim rizicima, iako se praktična razina pripreme razlikuje. Da bi se postigli ključni ciljevi Direktive o poplavama u smislu smanjenja mogućih štetnih posljedica velikih poplava, države članice morat će u sljedećim ciklusima ustrajno raditi na tome.

Komisija će po potrebi provoditi daljnje praćenje država članica u vezi s preporukama iz ovog izvješća i popratnih dokumenata kako bi se osigurala bolja provedba zahtjeva iz Okvirne direktive o vodama i Direktive o poplavama. Radit će se i na snažnijoj provedbi pravnih obveza koje se odnose na glavne pritiske na vodeni okoliš, kao što obveze koje proizlaze iz Direktive o nitratima i Direktive o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda.

Uz nastavak rada s državama članicama Komisija će pojačati uključivanje građana i svih relevantnih dionika radi promicanja usklađenosti, među ostalim i putem Pregleda aktivnosti u području okoliša. Ako je moguće, izvješćivanje će se dodatno racionalizirati ili pojednostavniti. Pozornost će se posvetiti novim onečišćujućim tvarima, npr. mikroplastici i farmaceutskim proizvodima.

Ovo će se izvješće upotrijebiti za tekuću provjeru prikladnosti zakonodavstva EU-a o vodama i evaluaciju Direktive o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda. Njime se pridonosi i procjeni napretka u postizanju ciljeva Sedmog programa djelovanja EU-a za okoliš i globalnog Programa održivog razvoja do 2030.

Na europske vode sve više utječu klimatske promjene. Usklađenost sa zakonodavstvom EU-a o vodama već pomaže u upravljanju učincima klimatskih promjena, predviđanjem više suša i poplava. Vodna politika EU-a ima znatan potencijal za ublažavanje klimatskih promjena, pod uvjetom da se odmah poduzmu djelotvorne mjere.

(1)

Za očekivane učinke i utjecaje scenarija globalnog zagrijavanja od 1,5 °C i 2 °C vidjeti izvješće „Globalno zagrijavanje od 1,5 °C” doneseno na 48. sjednici Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC) (6. listopada 2018.).

(2)

2000/60/EZ; dopunjena Direktivom o podzemnim vodama (2006/118/EZ) i Direktivom o standardima kvalitete okoliša (2008/105/EZ).

(3)

2007/60/EZ.

(4)

Npr. spor oporavak ekosustava nakon provedbe mjera za sanaciju rijeka ili niske stope smanjenja koncentracija nitrata u podzemnim vodama.

(5)

Npr. zbog društveno-gospodarskih promjena kao što je zadiranje u poplavna područja gradnjom objekata na njima.

(6)

Španjolska je izvijestila Komisiju da je plan upravljanja riječnim slivovima za otok La Gomera donesen 17. rujna 2018., za otoke Tenerife i La Palma 26. studenoga 2018., za otoke Fuerteventura, Lanzarote, El Hierro 26. prosinca 2018. te za otok Gran Canaria 21. siječnja 2019.

(7)

Format elektroničkog izvješćivanja i smjernice za izvješćivanje zajednički su izradile države članice, dionici i Komisija u okviru suradničkog procesa pod nazivom „Zajednička provedbena strategija” (CIS).

(8)

O oskudici vode i sušama od 30. listopada 2007.; o oskudici vode, sušama i prilagodbi klimatskim promjenama od 11. lipnja 2010.; o integriranom upravljanju poplavnim rizicima u EU-u od 12. svibnja 2011,; o zaštiti vodnih resursa i integriranom održivom upravljanju vodama u EU-u i šire od 21. lipnja 2011.; o Planu zaštite europskih vodnih resursa od 17. prosinca 2012.; o diplomaciji EU-a u području voda od 22. srpnja 2013.; o održivom upravljanju vodama od 17. listopada 2016.

(9)

  https://www.eea.europa.eu/publications/state-of-water

(10)

Kod znatno promijenjenih ili umjetnih vodnih tijela cilj je postići dobar ekološki potencijal.

(11)

Ostale sveprisutne, postojane, bioakumulativne i toksične tvari koje onemogućuju postizanje dobrog kemijskog stanja jesu polibromirani difenileteri (pBDE), tributilkositar i određeni policiklički aromatski ugljikovodici (benzo(a)piren, benzo(g,h,i)perilen, indeno(1,2,3-cd)piren, benzo(b)fluoranten i benzo(k)fluoranten).

(12)

Tvari koje predstavljaju značajan rizik za vodeni okoliš ili putem vodenog okoliša, a navedene su u Direktivi o standardima kvalitete okoliša.

(13)

Odluka Komisije (EU) 2018/229 od 12. veljače 2018.

(14)

Člankom 4. stavkom 4. dopušta se produljenje roka za postizanje dobrog stanja ili potencijala i nakon 2015. (kako je utvrđen u članku 4. stavku 1.). Člankom 4. stavkom 5. dopušta se postizanje manje strogih ciljeva. Člankom 4. stavkom 6. dopušta se privremeno pogoršanje stanja vodnih tijela. U članku 4. stavku 7. utvrđuju se uvjeti pod kojima se pogoršanje stanja ili nepostizanje ciljeva Okvirne direktive o vodama može dopustiti za nove promjene fizičkih svojstava površinskih vodnih tijela, promjene razine podzemne vode ili pogoršanja od vrlo dobrog stanja prema dobrom stanju koja su posljedica novih ljudskih aktivnosti u području održivog razvoja.

(15)

Sljedeća privremena izvješća o provedbi planiranih programa mjera trebalo bi dostaviti Komisiji do 22. prosinca 2018.

(16)

Za svako vodno područje treba uspostaviti program mjera kojima će se pokušati riješiti utvrđeni važni problemi i koje će omogućiti postizanje ciljeva iz članka 4. Programi mjera moraju sadržavati barem „osnovne mjere” te kad je to potrebno za postizanje ciljeva, i „dopunske mjere”.

(17)

Posebno novi zakonom propisani zahtjev br. 1 koji se odnosi na Direktivu 2000/60/EZ: članak 11. stavak 3. točku (e) i članak 11. stavak 3. točku (h) u pogledu obveznih zahtjeva za kontrolu raspršenih izvora onečišćenja fosfatima, zakonom propisani zahtjev za upravljanje br. 2 (SMR 2) o obvezama na temelju Direktive o nitratima te sljedeći standardi dobrih poljoprivrednih i okolišnih uvjeta (GAEC): GAEC 2 o odgovarajućoj zaštiti vlažnih područja i tresetišta, GAEC 4 o uspostavi graničnih pojaseva duž vodotokova, GAEC 5 o uspostavi instrumenata održivosti poljoprivrednih gospodarstava za hranjive tvari, i GAEC 7 o uvjetu da u najosjetljivijem razdoblju ne bude nezasađenog tla.

GAEC: dobri poljoprivredni i okolišni uvjeti https://ec.europa.eu/agriculture/direct-support/cross-compliance_en .

(18)

Države članice morat će u okviru prvog stupa ZPP-a predložiti potporu dobrovoljnim ekološkim programima kako bi poljoprivrednici primjenjivali poljoprivredne prakse pogodne za okoliš i klimu. Osim toga, potpora za preuzimanje dobrovoljnih poljoprivredno-ekoloških obveza i dalje je obvezna u okviru drugog stupa ZPP-a.

(19)

Smještaj objekata unutar poplavnih područja ili blizu obale, smanjenje površina koje prirodno zadržavaju vodu, intervencije kojima se zadire u vodotok ili okolna područja te klimatske promjene koje su svojim djelovanjem pokrenuli ljudi; sve to pridonosi povećanju vjerojatnosti pojave poplava i njihovim štetnim učincima.

(20)

Zbigniew W. Kundzewicz, Iwona Pińskwar i G. Robert Brakenridge (2012.): „Large floods in Europe” („Velike poplave u Europi”), 1985.–2009., Hydrological Sciences Journal.

(21)

Rojas et al. (2013.) „Climate change and river floods in the EU: Socio-economic consequences and the costs and benefits of adaptation” („Klimatske promjene i riječne poplave u EU-u: socioekonomske posljedice te troškovi i koristi prilagodbe”), Global Environmental Change 23, 1737.–1751., dostupno na:

http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0959378013001416#

(22)

Radni dokument službi Komisije – Pregled rizika od prirodnih i ljudskim djelovanjem uzrokovanih katastrofa s kojima bi se Europska unija mogla suočiti {SWD (2017)176 final}; https://publications.europa.eu/en/publication-detail/-/publication/285d038f-b543-11e7-837e-01aa75ed71a1/language-en  

(23)

U EU-u postoji gotovo 8 000 područja s potencijalnim značajnim rizicima od poplava.

(24)

Mjere koje ne uključuju izgradnju građevinskih objekata.

(25)

U studenome 2017. Europska komisija predložila je da se mehanizam EU-a za civilnu zaštitu ojača podupiranjem zajedničkih europskih kapaciteta za odgovor na krizne situacije uspostavom pričuve kapaciteta (poznate kao „rescEU”) kojima će se dopuniti nacionalni kapaciteti te poboljšanjem prevencije katastrofa i pripravnosti za njih u državama koje sudjeluju u mehanizmu (http://europa.eu/rapid/press-release_IP-18-6766_en.htm).

(26)

U većini država članica jedinice upravljanja poklapaju se s vodnim područjima određenima u skladu s Okvirnom direktivom o vodama. Države članice odredile su ukupno 196 jedinica upravljanja za provedbu Direktive o vodama.

(27)

U izvješću Međuvladinog panela o klimatskim promjenama iz listopada 2018. navodi se da će prema predviđanjima poplavni rizik biti znatno manji uz globalno zagrijavanje od 1.5 °C u usporedbi s globalnim zagrijavanjem od 2 °C, iako predviđene promjene dovode do toga da će se rizici razlikovati od regije do regije ( http://www.ipcc.ch/report/sr15/ ).

(28)

  https://climate.copernicus.eu/  

(29)

 Relevantna razvojna rješenja za projekte, kao što sustavi za potporu odlučivanju za mjerenje kvalitete i količine vode, interoperabilnost između informacijskih sustava za vode na razini EU-a i nacionalnoj razini te učinkovitost upravljanja vodnim resursima predstavljena su u ICT4Water Cluster: https://www.ict4water.eu/  

(30)

Kako je opisano u akcijskom planu za jedinstveno digitalno tržište za vodne usluge:

https://ec.europa.eu/futurium/en/system/files/ged/ict4wateractionplan2018.pdf  


Bruxelles, 26.2.2019.

COM(2019) 95 final

PRILOG

IZVJEŠĆU KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU I VIJEĆU

o provedbi Okvirne direktive o vodama (2000/60/EZ) i Direktive o poplavama (2007/60/EZ)

Drugi planovi upravljanja riječnim slivovima
Prvi planovi upravljanja poplavnim rizicima

{SWD(2019) 30 final} - {SWD(2019) 31 final} - {SWD(2019) 32 final} - {SWD(2019) 33 final} - {SWD(2019) 34 final} - {SWD(2019) 35 final} - {SWD(2019) 36 final} - {SWD(2019) 37 final} - {SWD(2019) 38 final} - {SWD(2019) 39 final} - {SWD(2019) 40 final} - {SWD(2019) 41 final} - {SWD(2019) 42 final} - {SWD(2019) 43 final} - {SWD(2019) 44 final} - {SWD(2019) 45 final} - {SWD(2019) 46 final} - {SWD(2019) 47 final} - {SWD(2019) 48 final} - {SWD(2019) 49 final} - {SWD(2019) 50 final} - {SWD(2019) 51 final} - {SWD(2019) 52 final} - {SWD(2019) 53 final} - {SWD(2019) 54 final} - {SWD(2019) 55 final} - {SWD(2019) 56 final} - {SWD(2019) 57 final} - {SWD(2019) 58 final} - {SWD(2019) 59 final} - {SWD(2019) 60 final} - {SWD(2019) 61 final} - {SWD(2019) 62 final} - {SWD(2019) 63 final} - {SWD(2019) 64 final} - {SWD(2019) 65 final} - {SWD(2019) 66 final} - {SWD(2019) 67 final} - {SWD(2019) 68 final} - {SWD(2019) 69 final} - {SWD(2019) 70 final} - {SWD(2019) 71 final} - {SWD(2019) 72 final} - {SWD(2019) 73 final} - {SWD(2019) 74 final} - {SWD(2019) 75 final} - {SWD(2019) 76 final} - {SWD(2019) 77 final} - {SWD(2019) 78 final} - {SWD(2019) 79 final} - {SWD(2019) 80 final} - {SWD(2019) 81 final} - {SWD(2019) 82 final} - {SWD(2019) 83 final} - {SWD(2019) 84 final}


PRILOG

IZVJEŠĆU KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU I VIJEĆU

o provedbi Okvirne direktive o vodama (2000/60/EZ) i Direktive o poplavama (2007/60/EZ)

Drugi planovi upravljanja riječnim slivovima

Prvi planovi upravljanja poplavnim rizicima

Preporuke Komisije u vezi s drugim planovima upravljanja riječnim slivovima i prvim planovima upravljanja poplavnim rizicima

[Cjeloviti popisi preporuka uključeni su u nacionalne ocjene priložene ovom dokumentu]

Država članica

Preporuke za pripremu trećih planova upravljanja riječnim slivovima

Preporuke za pripremu drugih planova upravljanja poplavnim rizicima

Austrija (AT)

Na temelju nalaza proizašlih iz njezinih drugih planova upravljanja riječnim slivovima Austriju se posebno potiče da:

·osigura pravodobno donošenje trećih planova upravljanja riječnim slivovima,

·osigura kontinuitet, djelotvornost i odgovarajuće financiranje provedbe mjera potrebnih za pravodobno ostvarenje ciljeva Okvirne direktive o vodama; posebnu bi pozornost trebalo posvetiti mjerama usmjerenima na smanjenje znatne količine hidromorfoloških pritisaka,

·pokaže ambiciju i pragmatizam u poduzimanju mjera za smanjenje kemijskog onečišćenja, a ne da se usredotoči samo na mjere prikupljanja znanja,

·osigura pravilnu provedbu članka 9. o povratu troškova, uključujući izračun i internalizaciju okolišnih troškova i troškova resursâ.

Na temelju nalaza proizašlih iz njezinih prvih planova upravljanja poplavnim rizicima Austriju se posebno potiče da:

·osmisli mjerljive ciljeve PURP-a i poveže ih s predloženim mjerama kako bi se mogao ocijeniti ostvareni napredak,

·objasni kako se biraju predložene mjere i određuju prioriteti među njima, npr. kako se ponderiraju različiti čimbenici koji utječu na odabir (uključujući analizu troškova i koristi, djelotvornost i klimatske promjene),

·razvije detaljniju metodologiju za procjenu ukupne troškovne učinkovitosti predloženih mjera te istodobno pruži više informacija o troškovima i relevantnim izvorima financiranja,

·osigura da planovi upravljanja poplavnim rizicima, preliminarne procjene poplavnih rizika/područja s potencijalnim značajnim rizicima od poplava te karte opasnosti i rizika od poplava na odgovarajući način upućuju jedni na druge te istodobno osigura da su ti dokumenti stalno dostupni svim zainteresiranim stranama i javnosti u pristupačnom formatu, među ostalim i digitalnom.

Belgija (BE)

Na temelju nalaza proizašlih iz njezinih drugih planova upravljanja riječnim slivovima Belgiju se posebno potiče da:

·propiše jasne financijske obveze za provedbu programa mjera,

·doradi svoju strategiju za postizanje ciljeva Okvirne direktive o vodama te poboljša tehničku izvedivost svojih sljedećih planova upravljanja riječnim slivovima blisko surađujući s poljoprivrednom zajednicom i tijelima zaduženima za nacionalnu provedbu ZPP-a te osiguravajući veće sinergije između ciljeva Okvirne direktive o vodama i svih relevantnih politika i instrumenata (kao što su program ruralnog razvoja, prvi stup ZPP-a, Direktiva o nitratima itd.), kako se provode na nacionalnoj razini,

·pokaže ambiciju i pragmatizam u poduzimanju mjera za smanjenje kemijskog onečišćenja, osmišljavanjem pristupa koji je prilagođen pojedinačnim tvarima u površinskim i podzemnim vodama, s naglaskom na prioritetne tvari te onečišćujuće tvari koje su specifične za rijeke i podzemne vode,

·provede, prema potrebi i na temelju jasno objašnjene metodologije, analizu troškova i koristi predloženih mjera te objasni kako su na temelju nje odabrane te mjere i određeni prioriteti među njima,

·osigura pravilnu provedbu članka 9. o povratu troškova, uključujući izračun i internalizaciju okolišnih troškova i troškova resursâ.

Na temelju nalaza proizašlih iz njezinih prvih planova upravljanja poplavnim rizicima Belgiju se posebno potiče da:

·navede detaljniji opis očekivanih učinaka klimatskih promjena na pojavu poplava, na temelju dostupnih studija,

·navede pregled troškova mjera i očekivane izvore financiranja,

·u PURP-ove ugradi analizu troškova i koristi (npr. za određivanje prioriteta među mjerama za koje je to prikladno) te jasno opiše primijenjenu metodologiju,

·osigura usklađenost s Nacionalnom strategijom za prilagodbu klimatskim promjenama.

Bugarska (BG)

Na temelju nalaza proizašlih iz njezinih drugih planova upravljanja riječnim slivovima Bugarsku se posebno potiče da:

·dodatno poboljša međunarodnu suradnju osmišljavanjem usklađenijih pristupa za procjenu stanja vodnih tijela koje dijeli s drugim državama te izradi usklađenije procjene i programe mjera kako bi se osiguralo pravodobno postizanje ciljeva Okvirne direktive o vodama,

·poboljša svoje kapacitete za praćenje radi smanjenja ovisnosti o stručnoj prosudbi pri procjeni ekološkog stanja/potencijala svojih vodnih tijela,

·utemelji primjenu izuzeća iz članka 4. stavka 7. na detaljnoj procjeni svih faza kako su propisane Okvirnom direktivom o vodama te da za sva vodna područja transparentno navede opravdanje za primjenu izuzeća iz članka 4. stavka 7. Okvirne direktive o vodama,

·osigura bolju usklađenost, posebno u velikim gradovima, s člankom 5. Direktive o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda, u pogledu zahtjeva da se prije ispuštanja u osjetljiva područja komunalne otpadne vode podvrgnu strožem pročišćavanju,

·dostavi sveobuhvatnu procjenu nedostataka u pogledu opterećenja raspršenim onečišćujućim tvarima iz poljoprivrede (hranjivih tvari, kemikalija koje se upotrebljavaju u poljoprivredi, sedimenta, organskih tvari) za sve vode u svim vodnim područjima te da je izravno poveže s predloženim mjerama za ublažavanje učinaka (kako su predviđene člankom 11. stavkom 3. točkom (h) Okvirne direktive o vodama); te bi mjere trebale biti specifične, imati jasnu pravnu osnovu te uključivati odgovarajuće režime praćenja i inspekcija,

·osigura da u vodnoj politici postoji jasna razlika između oskudice vode i suše te da se donese plan upravljanja rizicima od suše ili plan raspodjele vodnih resursa i upravljanja njima.

Na temelju nalaza proizašlih iz njezinih prvih planova upravljanja poplavnim rizicima Bugarsku se posebno potiče da:

·bolje razradi ciljeve i mjere jasnim navođenjem rokova za njihovo postizanje i provedbu,

·navede detaljniji opis očekivanih učinaka klimatskih promjena na pojavu poplava te osigura usklađenost s Nacionalnom strategijom za prilagodbu klimatskim promjenama nakon što bude donesena,

·provede, prema potrebi i na temelju jasno objašnjene metodologije, analizu troškova i koristi predloženih mjera te objasni kako su na temelju nje odabrane te mjere i određeni prioriteti među njima.

Cipar (CY)

Na temelju nalaza proizašlih iz njegovih drugih planova upravljanja riječnim slivovima Cipar se posebno potiče da:

·dodatno poboljša kapacitet za procjenu stanja svih kategorija voda (uključujući teritorijalne vode) radi smanjenja postotka voda čije stanje nije poznato te osigura bolju procjenu prisutnosti bilo koje od prioritetnih tvari,

·prati svoja vodna tijela na način da se osigura dovoljna vremenska rezolucija i prostorna obuhvaćenost kako bi ih se sve moglo klasificirati (po mogućnosti u kombinaciji s metodama grubog grupiranja/ekstrapolacije),

·uspostavi takav način mjerenja (posebno za poljoprivredu) da može bolje odrediti količinsko stanje vodnih tijela te smanji prekomjerno zahvaćanje podzemnih voda do kojeg dolazi uglavnom zbog neregulirane samoopskrbe i dozvola koje nisu dovoljno usklađene sa zahtjevima u pogledu okoliša.

Na temelju nalaza proizašlih iz njegovih prvih planova upravljanja poplavnim rizicima Cipar se posebno potiče da:

·objasni kako bira mjere i među njima određuje prioritete, npr. kako se ponderiraju različiti čimbenici koji utječu na odabir (uključujući analizu troškova i koristi, djelotvornost i klimatske promjene),

·utvrdi polazišnu točku i relevantne pokazatelje za procjenu napretka provedbe predloženih mjera,

·sustavno razmotri mogućnosti da se umjesto mijenjanja riječnih obala i korita jaružanjem ili sivom infrastrukturom provedu, kad god je to moguće, alternativna rješenja koja se temelje na prirodi (uključujući mjere za prirodno zadržavanje vode).

Češka (CZ)

Na temelju nalaza proizašlih iz njezinih drugih planova upravljanja riječnim slivovima Češku se posebno potiče da:

·osigura bolje praćenje, posebno dovoljan broj vodnih tijela i odgovarajući obuhvat svih relevantnih elemenata kvalitete; operativno praćenje jezera trebalo bi poboljšati i bolje ga povezati s analizom pritisaka i utjecaja. Hidromorfološke elemente kvalitete trebalo bi pratiti u svim kategorijama voda,

·poboljša pouzdanost procjene ekološkog stanja/potencijala te posebice poboljša metode procjene hidromorfoloških elemenata te poveže fizičko-kemijske granice s relevantnim biološkim elementima kvalitete u rijekama,

·bolje opravda primjenu izuzeća predviđenih člankom 4. stavcima 4. i 5. te da ih jasno razlikuje; to je posebno važno jer se očekuje da će se za znatan broj vodnih tijela ciljevi Okvirne direktive o vodama postići tek nakon 2027. i izuzeća se primjenjuju u velikoj mjeri,

·kvantificira smanjenje opterećenja onečišćujućim tvarima koje je potrebno za postizanje ciljeva Okvirne direktive o vodama; učinak koji mjere za ublažavanje učinaka koje se odnose na poljoprivredne izvore onečišćenja voda imaju na cijeli sliv i koliki je doprinos mjera koje su već poduzete na temelju Direktive o nitratima i Direktive o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda, te utvrdi dodatne mjere koje treba poduzeti da bi se ciljevi u cijelosti ostvarili,

·osigura pravilnu provedbu članka 9. o povratu troškova, uključujući izračun i internalizaciju okolišnih troškova i troškova resursâ.

Na temelju nalaza proizašlih iz njezinih prvih planova upravljanja poplavnim rizicima Češku se posebno potiče da:    

·osmisli mjerljive ciljeve PURP-a i poveže ih s predloženim mjerama kako bi se mogao ocijeniti ostvareni napredak,

·dostavi procjenu troškova za svaku mjeru i ukupan proračun za sve mjere te navede pokriva li on i ulaganja i operativne troškove,

·opiše metodu određivanja prioriteta među mjerama te pruži jasne informacije o metodama procjene troškova i koristi mjera,

·osigura usklađenost s Nacionalnom strategijom za prilagodbu klimatskim promjenama.

Njemačka (DE)

Na temelju nalaza proizašlih iz njezinih drugih planova upravljanja riječnim slivovima Njemačku se posebno potiče da:

·poboljša praćenje trendova za sva vodna područja u pogledu svih relevantnih tvari, tako da se osigura dovoljna vremenska rezolucija i prostorna obuhvaćenost,

·bolje opravdati primjenu izuzeća na temelju članka 4. stavka 4. i članka 4. stavka 5., a posebno opravdati nerazmjerne troškove,

·dovrši sveobuhvatnu procjenu nedostataka u pogledu opterećenja raspršenim onečišćujućim tvarima iz poljoprivrede za sve vode u svim vodnim područjima te je izravno poveže s mjerama za ublažavanje učinaka; potrebne su dodatne mjere za sprečavanje onečišćenja koje uzrokuju nitrati iz poljoprivrednih izvora,

·razmotri izradu plana upravljanja rizicima od suše za područja koja su izložena većem riziku od suše.

Na temelju nalaza proizašlih iz njezinih prvih planova upravljanja poplavnim rizicima Njemačku se posebno potiče da:    

·osmisli mjerljive ciljeve (vremenski okvir, pokazatelje) i utvrdi jasne kriterije za određivanje značajnih štetnih učinaka poplava,

·detaljnije opiše mjere u svojim planovima, navodeći među ostalim koliko će one pridonijeti postizanju ciljeva te kako će ih se financirati,

·objasni kako se biraju predložene mjere i određuju prioriteti među njima, npr. kako se ponderiraju različiti čimbenici koji utječu na odabir (uključujući analizu troškova i koristi, djelotvornost i klimatske promjene),

·osigura usklađenost s Nacionalnom strategijom za prilagodbu klimatskim promjenama.

Danska (DK)

Na temelju nalaza proizašlih iz njezinih drugih planova upravljanja riječnim slivovima Dansku se posebno potiče da:

·razjasni raspodjelu značajnih pritisaka među različitim sektorima kako bi se mogle utvrditi odgovarajuće mjere za ublažavanje učinaka,

·poboljša praćenje površinskih voda obuhvaćanjem svih relevantnih bioloških, fizičko-kemijskih i hidromorfoloških elemenata kvalitete u svim kategorijama voda te poveća postotak vodnih tijela koja su obuhvaćena praćenjem onečišćujućih tvari specifičnih za riječni sliv,

·dovrši razvoj metoda procjene za sve biološke elemente kvalitete u svim kategorijama voda, uključujući metode koje su osjetljive na hranjive tvari u rijekama te u klasifikaciju ekološkog stanja uključi hidromorfološke elemente kvalitete.

Na temelju nalaza proizašlih iz njezinih prvih planova upravljanja poplavnim rizicima Dansku se posebno potiče da:    

·pruži dodatne i dosljednije informacije o postupku izrade planova upravljanja poplavnim rizicima, uključujući kako su se tijekom njihove pripreme upotrebljavale preliminarne procjene poplavnih rizika te karte opasnosti i rizika od poplava; osigura usklađenost s Nacionalnom strategijom za prilagodbu klimatskim promjenama,

·razmotri primjenu ujednačenijeg pristupa različitim planovima upravljanja poplavnim rizicima s obzirom na to da se trenutačno po prirodi vrlo razlikuju (u smislu strategije i razine detalja). U tu bi svrhu trebala razmotriti mogućnost veće razmjene informacija među različitim upravama,

·navede više pojedinosti o troškovima i izvorima financiranja mjera te provede analizu troškova i koristi kad god je to moguće, pruži dodatne informacije o određivanju prioriteta među mjerama, uključujući primijenjene kriterije; u svim planovima upravljanja poplavnim rizicima. navede informacije o mehanizmima koje treba upotrebljavati za praćenje provedbe mjera.

Estonija (EE)

Na temelju nalaza proizašlih iz njezinih drugih planova upravljanja riječnim slivovima Estoniju se posebno potiče da:

·osigura da za sve relevantne elemente kvalitete za sve površinske vode budu utvrđeni referentni uvjeti,

·dovrši popis emisija, ispuštanja i gubitaka kemijskih tvari,

·intenzivnije radi na procjeni stanja svih vodnih tijela, povećavajući povjerenje u procjenu stanja i smanjujući postotak voda čije stanje nije poznato; praćenjem bi se trebala dobiti dovoljna vremenska rezolucija i prostorna obuhvaćenost (uključujući u bioti),

·bolje opravdati izuzeća određivanjem i primjenom jasnih kriterija za primjenu članka 4. stavka 4. te njihovim jasnim razlikovanjem od kriterija i opravdanja koji se primjenjuju na temelju članka 4. stavka 5.

Na temelju nalaza proizašlih iz njezinih prvih planova upravljanja poplavnim rizicima Estoniju se posebno potiče da:    

·osmisli konkretne i mjerljive ciljeve PURP-a te opiše postupak određivanja ciljeva,

·pruži detaljnije informacije o tome koliko bi koštala provedba mjera u svakoj jedinici upravljanja te o njihovu vremenskom rasporedu; navede i pokazatelje napretka; u planovima upravljanja poplavnim rizicima opiše metodologiju analize troškova i koristi te predoči rezultate.

Grčka (EL)

Planovi upravljanja riječnim slivovima nisu dostavljeni na vrijeme te stoga nisu uključeni u Komisijinu ocjenu.

PURP-ovi nisu dostavljeni na vrijeme te stoga nisu uključeni u Komisijinu ocjenu.

Španjolska (ES)

Na temelju nalaza proizašlih iz njezinih drugih planova upravljanja riječnim slivovima Španjolsku se posebno potiče da:

·osigura pravodobno donošenje sljedećih planova upravljanja riječnim slivovim u skladu sa zahtjevima u pogledu javnog savjetovanja,

·više upotrebljava mjerače protoka kako bi se osiguralo da sva zahvaćanja budu izmjerena i evidentirana te da dozvole budu prilagođene raspoloživim resursima; i osigura da korisnici redovito izvješćuju tijela nadležna za riječni sliv o stvarnim zahvaćenim količinama, posebno u onim vodnim područjima koja su izložena znatnim pritiscima povezanima sa zahvaćanjem,

·osigura pravilnu provedbu članka 9. o povratu troškova, uključujući izračun i internalizaciju okolišnih troškova i troškova resursâ,

·osigura da kvantitativni i kvalitativni zahtjevi za zaštićena staništa i vrste budu navedeni i pretvoreni u konkretne ciljeve za svako zaštićeno područje, i da navede odgovarajuće praćenje i mjere,

·osigura donošenje novih planova upravljanja rizicima od suše.

Na temelju nalaza proizašlih iz njezinih prvih planova upravljanja poplavnim rizicima Španjolsku se posebno potiče da:    

·hitno donese planove upravljanja poplavnim rizicima za Kanarske otoke i osigura pravodobno donošenje sljedećih planova upravljanja poplavnim rizicima,

·bolje objasni i dokumentira postupak određivanja prioriteta među ciljevima, tj. objasni koje su ustanove i dionici sudjelovali u tom postupku te koji su bili razlozi da se ciljevima dodijeli visoki ili niski prioritet; osmisli mjerljive ciljeve i pokazatelje učinka mjera kako bi se olakšao postupak procjene napretka,

·navede metodologiju procjene mjera u smislu troškova i koristi te podatke o primjeni i rezultatima te analize,

·uzme u obzir klimatske promjene, uključujući sustavno usklađivanje s Nacionalnom strategijom za prilagodbu klimatskim promjenama.

Finska (FI)

Na temelju nalaza proizašlih iz drugih planova upravljanja riječnim slivovima Finsku se posebno potiče da:

·osigura bolje praćenje površinskih voda tako da se njime obuhvate sva vodna tijela za sve relevantne elemente kvalitete, uključujući hidromorfološke elemente kvalitete i onečišćujuće tvari specifične za riječni sliv u obalnim vodama,

·poboljša praćenje trendova za sva vodna područja u pogledu svih relevantnih tvari, tako da se osigura dovoljna vremenska rezolucija i prostorna obuhvaćenost,

·osigura detaljnu procjenu predloženih novih promjena u skladu sa zahtjevima Okvirne direktive o vodama, s obzirom na očekivanje da zbog pogoršanje stanja s vrlo dobrog na dobro možda neće trebati izvršiti procjenu iz članka 4. stavka 7.,

·osigura pravilnu provedbu članka 9. o povratu troškova, uključujući izračun i internalizaciju okolišnih troškova i troškova resursâ,

·na temelju učestalosti suša na lokalnoj razini ili na razini podsliva kao jedne od posljedica klimatskih promjena, prema potrebi ponovno razmotri izradu planova upravljanja rizicima od suše.

Na temelju nalaza proizašlih iz njezinih prvih planova upravljanja poplavnim rizicima Finsku se posebno potiče da:

·u PURP-ovima odredi jasan vremenski okvir za postizanje ciljeva,

·uspostavi tješnju povezanost između ciljeva i mjera te jasno navede jesu li planirane mjere dovoljne za postizanje ciljeva,

·osigura usklađenost s Nacionalnom strategijom za prilagodbu klimatskim promjenama.

Francuska (FR)

Na temelju nalaza proizašlih iz njezinih drugih planova upravljanja riječnim slivovima Francusku se posebno potiče da:

·bolje opravda primjenu izuzeća iz članka 4. stavaka 4. i 5. te preispita i ažurira opravdanja kako bi se osigurala provedba svih mogućih mjera,

·poboljša aktivnosti na rješavanju problema onečišćenja hranjivim tvarima te procijeni očekivani učinak mjera i izvijesti o tome,

·još intenzivnije radi na provedbi hidromorfoloških mjera za sva vodna tijela zahvaćena hidromorfološkim pritiscima, kao i za sva vodna područja, i na izvješćivanju o njima; te ispuni međunarodne obveze u pogledu uklanjanja prepreka kontinuitetu rijeke,

·razmotri izradu plana upravljanja rizicima od suše za područja koja su izložena većem riziku od suše.

Na temelju nalaza proizašlih iz njezinih prvih planova upravljanja poplavnim rizicima Francusku se posebno potiče da:

·navede detaljnije informacije o koracima poduzetima prije izrade planova upravljanja poplavnim rizicima, uključujući sažete karte i tekst o područjima s potencijalnim značajnim rizicima od poplava te upućivanja o tome gdje se mogu pronaći; te osigura usklađenost s Nacionalnom strategijom za prilagodbu klimatskim promjenama,

·osmisli ciljeve sa što konkretnijim i mjerljivijim elementima te uspostavi jasnu vezu između ciljeva više i niže razine te između mjera i ciljeva,

·u planovima upravljanja poplavnim rizicima navede više informacija o mjerama, uključujući troškove i izvore financiranja, podatke o lokaciji te informacije o određivanju prioriteta i praćenju napretka.

Hrvatska (HR)

Na temelju nalaza proizašlih iz njezinih drugih planova upravljanja riječnim slivovima Hrvatsku se posebno potiče da:

·još intenzivnije radi na utvrđivanju pritisaka, posebno za prijelazne i obalne vode,

·razvije odgovarajuću metodologiju za utvrđivanje znatno promijenjenih vodnih tijela; pri određivanju znatno promijenjenih vodnih tijela moraju se ispuniti svi zahtjevi iz članka 4. stavka 3. te uspostaviti metodologija za utvrđivanje ekološkog potencijala,

·navede sve relevantne informacije o razini usklađenosti i vremenskom rasporedu za postizanje usklađenosti aglomeracija u skladu s Direktivom 91/271/EEZ; osigura i usklađenost s člankom 5. Direktive o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda radi strožeg pročišćavanja, osobito u velikim gradovima,

·razmotri potrebu da se osim zahtjeva propisanih Direktivom o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda i Direktivom o industrijskim emisijama poduzmu dodatne mjere povezane s točkastim izvorima onečišćenja kako bi se postigli ciljevi Okvirne direktive o vodama, te dovrši utvrđivanje ključnih vrsta mjera za raspršene izvore,

·osigura uspostavu kontrola zahvaćanja i prikupljanje podataka o uporabama, iskorištavanju vode i trendovima te izvješćivanje o njima; razmotri primjenu mjera za prirodno zadržavanje vode kako bi se ublažili rizici za kvalitetu vode koji nastaju zbog onečišćujućih tvari iz poljoprivrede, razmotri donošenje jednog ili više planova upravljanja rizicima od suše te nastavi revidirati postojeće kontrole kako bi se osiguralo da poljoprivredne prakse ne uzrokuju hidromorfološki pritisak, te po potrebi ažurira kontrole.

Na temelju nalaza proizašlih iz njezinih prvih planova upravljanja poplavnim rizicima Hrvatsku se posebno potiče da:    

·predstavi konkretne i mjerljive ciljeve upravljanja rizicima od poplava te jasno poveže mjere s ciljevima; navede polazišnu točku u odnosu na koju se može pratiti napredak,

·objasni kako se biraju predložene mjere i određuju prioriteti među njima, npr. kako se ponderiraju različiti čimbenici koji utječu na odabir (uključujući analizu troškova i koristi, djelotvornost i klimatske promjene),

·navede dodatne podatke o pristupu javnom savjetovanju i o aktivnom uključivanju dionika.

Mađarska (HU)

Na temelju nalaza proizašlih iz njezinih drugih planova upravljanja riječnim slivovima Mađarsku se posebno potiče da:

·intenzivnije radi na procjeni stanja svih vodnih tijela, povećavajući povjerenje u procjenu stanja i smanjujući postotak voda čije stanje nije poznato; praćenjem bi se trebala dobiti dovoljna vremenska rezolucija i prostorna obuhvaćenost,

·u procjeni stanja trebalo bi uzeti u obzir sve prioritetne tvari u odgovarajućoj matrici; ako se upotrebljava drukčija matrica, to bi trebalo pojasniti,

·boljim praćenjem, poboljšanim podacima o hidromorfološkim pritiscima i boljim razumijevanjem učinaka na biološke elemente kvalitete pokuša riješiti problem nesigurnosti pri određivanju znatno promijenjenih i umjetnih vodnih tijela; osigura usklađenost određivanja znatno promijenjenih vodnih tijela sa svim zahtjevima iz članka 4. stavka 3.,

·osigura da zahvaćanja podliježu učinkovitim dozvolama, mjerenju i kontrolama,

·osigura da u vodnoj politici postoji jasna razlika između oskudice vode i suše te da se donese plan upravljanja rizicima od suše.

Na temelju nalaza proizašlih iz njezinih prvih planova upravljanja poplavnim rizicima Mađarsku se posebno potiče da:    

·osmisli ciljeve koji će biti konkretniji u pogledu količinskih ciljnih vrijednosti, lokacija i vremenskih okvira za njihovo postizanje,

·dodatno razjasni broj mjera, odnos između mjera predviđenih planom upravljanja poplavnim rizicima i ostalih mjera koje su utvrđene kao preliminarne mjere te određivanje prioriteta među njima,

·u sljedeći plan upravljanja poplavnim rizicima uključi procjenu troška svih mjera,

·osigura usklađenost s Nacionalnom strategijom za prilagodbu klimatskim promjenama.

Irska (IE)

Planovi upravljanja riječnim slivovima nisu dostavljeni na vrijeme te stoga nisu uključeni u Komisijinu ocjenu.

Planovi upravljanja poplavnim rizicima nisu dostavljeni na vrijeme te stoga nisu uključeni u Komisijinu ocjenu.

Italija (IT)

Na temelju nalaza proizašlih iz njezinih drugih planova upravljanja riječnim slivovima Italiju se posebno potiče da:

·uskladi različite regionalne pristupe, posebno kad je riječ o određivanju važnosti pritisaka,

·navede smislene informacije o području primjene i vremenskom rasporedu mjera iz programa mjera kako bi bilo jasno na koji način treba ostvariti ciljeve; u planovima upravljanja riječnim slivovima trebalo bi navesti sustavno određivanje prioriteta među mjerama,

·osigura da u trećim planovima upravljanja riječnim slivovima budu jasnije opisane informacije o izvorima financiranja programa mjera,

·pojača mjerenje svih zahvaćanja te preispita sustave dozvola za zahvaćanje; osigura poduzimanje mjera za rješavanje pitanja nezakonitih zahvaćanja, posebno u vodnim područjima koja se suočavaju s relevantnim problemima oskudice vode,

·nastoji riješiti pitanje ispuštanja komunalnih otpadnih voda te osigura da su planirane mjere dovoljne za postizanje ciljeva Okvirne direktive o vodama (kao i Direktive o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda) u svim vodnim područjima,

·osigura pravilnu provedbu članka 9. o povratu troškova, uključujući izračun i internalizaciju okolišnih troškova i troškova resursâ,

·osigura da se i za vodno područje Sicilije donese plan upravljanja rizicima od suša.

Na temelju nalaza proizašlih iz njezinih prvih planova upravljanja poplavnim rizicima Italiju se posebno potiče da:    

·osmisli konkretne i mjerljive ciljeve planova upravljanja poplavnim rizicima te poveže ciljeve s mjerama,

·u svojim planovima upravljanja poplavnim rizicima dosljedno objasni način praćenja mjera te detaljnije navede način financiranja mjera,

· ako je moguće, proširi upotrebu analize troškova i koristi pri odabiru mjera i određivanju prioriteta među njima,

·osigura usklađenost s Nacionalnom strategijom za prilagodbu klimatskim promjenama.

Litva (LT)

Planovi upravljanja riječnim slivovima nisu dostavljeni na vrijeme te stoga nisu uključeni u Komisijinu ocjenu.

Na temelju nalaza proizašlih iz njezinih prvih planova upravljanja poplavnim rizicima Litvu se posebno potiče da:

·razjasni pravni status plana upravljanja poplavnim rizicima, osigura da planovi upravljanja poplavnim rizicima, preliminarne procjene poplavnih rizika/područja s potencijalnim značajnim rizicima od poplava te karte opasnosti i rizika od poplava na odgovarajući način upućuju jedni na druge te da su stalno dostupni svim zainteresiranim stranama i javnosti u pristupačnom formatu,

·jasno poveže predložene poveže s ciljevima kako bi se mogao ocijeniti ostvareni napredak,

·u planovima upravljanja poplavnim rizicima posveti dio pitanjima povezanima s klimatskim promjenama te osigura usklađenost s Nacionalnom strategijom za prilagodbu klimatskim promjenama.

Luksemburg (LU)

Na temelju nalaza proizašlih iz njegovih drugih planova upravljanja riječnim slivovima Luksemburg se posebno potiče da:

·poboljša utvrđivanje potreba znatno promijenjenih vodnih tijela razvojem i primjenom jasnih kriterija na temelju kojih će se na transparentan način utvrđivati značajni štetni učinci; primijeni razrađeniju metodologiju za određivanje ekološkog potencijala,

·osigura detaljnu procjenu mogućih novih promjena u skladu sa zahtjevima Okvirne direktive o vodama,

·preispita i razradi strategiju za postizanje ciljeva Okvirne direktive o vodama te poboljša tehničku izvedivost svojih sljedećih planova upravljanja riječnim slivovima u suradnji s poljoprivrednom zajednicom i tijelima zaduženima za nacionalnu provedbu ZPP-a kako bi se osiguralo da sve relevantne politike i instrumenti (kao što su program ruralnog razvoja, prvi stup ZPP-a, Direktiva o nitratima itd.) znatno pridonose PURS-ovima.

Na temelju nalaza proizašlih iz njegovih prvih planova upravljanja poplavnim rizicima Luksemburg se posebno potiče da:

·osmisli što konkretnije i mjerljivije ciljeve koji će omogućiti postavljanje jasnih ciljeva i mjerenje postignuća; poveže ciljeve s mjerama,

·u plan upravljanja poplavnim rizicima uključi procjenu troškova mjera i navede izvore financiranja,

·objasni kako se biraju predložene mjere i određuju prioriteti među njima, npr. kako se ponderiraju različiti čimbenici koji utječu na odabir (uključujući analizu troškova i koristi, djelotvornost i klimatske promjene), i osigura usklađenost s Nacionalnom strategijom za prilagodbu klimatskim promjenama,

·utvrdi jasniji vremenski okvir za provedbu mjera iz plana upravljanja poplavnim rizicima.

Latvija (LV)

Na temelju nalaza proizašlih iz njezinih drugih planova upravljanja riječnim slivovima Latviju se posebno potiče da:

·utvrdi izvore financiranja radi lakše provedbe ciljeva Okvirne direktive o vodama,

·dovrši razvoj metoda procjene za sve biološke elemente kvalitete; za prijelazne i obalne vode trebalo bi razviti metode procjene hidromorfoloških elemenata kvalitete,

·osigura da se za moguću buduću primjenu članka 4. stavka 7. izvrši detaljna procjena novih promjena,

·osigura odgovarajuću usklađenost planova upravljanja riječnim slivovima i Direktive o poplavama te planova upravljanja rizicima od poplava.

Na temelju nalaza proizašlih iz njezinih prvih planova upravljanja poplavnim rizicima Latviju se posebno potiče da:    

·koliko je to moguće, osmisli mjerljive ciljeve plana upravljanja poplavnim rizicima i poveže ih s predloženim mjerama kako bi se mogao ocijeniti ostvareni napredak,

·navede izvore financiranja mjera,

·predstavi i primjenjuje metodologiju procjene mjera u smislu troškova i koristi gdje je to potrebno te navede njezine rezultate,

·u drugom ciklusu objasni na koji su način uzeti u obzir učinci klimatskih promjena te osigura usklađenost s Nacionalnom strategijom za prilagodbu klimatskim promjenama nakon što bude donesena.

Malta (MT)

Na temelju nalaza proizašlih iz njezinih drugih planova upravljanja riječnim slivovima Maltu se posebno potiče da:

·osigura raspodjelu pritisaka po izvorima tako da se mogu utvrditi odgovarajuće mjere,

·nastavi rad na dovršetku sustava praćenja količinskog stanja podzemnih voda,

·osigura da su moguće nove promjene u skladu sa zahtjevima Okvirne direktive o vodama,

·učinkovitije radi na rješavanju problema oskudice vode i prekomjernog zahvaćanja,

·osigura pravilnu provedbu članka 9. o povratu troškova, uključujući izračun i internalizaciju okolišnih troškova i troškova resursâ.

Na temelju nalaza proizašlih iz njezinih prvih planova upravljanja poplavnim rizicima Maltu se posebno potiče da:    

·koliko je to moguće, osmisli mjerljive ciljeve plana upravljanja poplavnim rizicima i predložene mjere izričito poveže s njima kako bi se mogao ocijeniti ostvareni napredak, uključujući mehanizam i pokazatelje za praćenje njihove provedbe,

·navede podatke o procijenjenom trošku svih mjera za ublažavanje rizika od poplava, o prioritetima koji su im dodijeljeni i metodama određivanja prioriteta među njima.

Nizozemska (NL)

Na temelju nalaza proizašlih iz njezinih drugih planova upravljanja riječnim slivovima Nizozemsku se posebno potiče da:

·dovrši procjenu učinkovitosti postojećih poljoprivrednih mjera te utvrdi koje su dodatne mjere potrebne da bi se ostvarili ciljevi Okvirne direktive o vodama,

·osigura da se, kad je riječ o kemijskom onečišćenju iz nepoljoprivrednih izvora, program mjera temelji na pouzdanoj procjeni pritisaka.

Na temelju nalaza proizašlih iz njezinih prvih planova upravljanja poplavnim rizicima Nizozemsku se posebno potiče da:    

·utvrdi ciljeve na što konkretniji i mjerljiviji način te objasni postupak; u planovima upravljanja poplavnim rizicima opiše veze s ostalim prethodnim i tekućim nizozemskim programima obrane od poplava i zakonodavstvom o poplavama,

·u planovima upravljanja poplavnim rizicima navede podatke o procijenjenim troškovima mjera te informacije o tome upotrebljava li se polazišna točka za praćenje napretka; ili da razradi polazišnu točku,

·objasni kako se biraju predložene mjere i određuju prioriteti među njima, npr. kako se ponderiraju različiti čimbenici koji utječu na odabir (uključujući analizu troškova i koristi, djelotvornost i klimatske promjene), i osigura usklađenost s Nacionalnom strategijom za prilagodbu klimatskim promjenama,

·navede jasne informacije o tome kako je organizirano sudjelovanje javnosti i o aktivnom uključivanju dionika.

Poljska (PL)

Na temelju nalaza proizašlih iz njezinih drugih planova upravljanja riječnim slivovima Poljsku se posebno potiče da:

·pojača praćenje površinskih voda obuhvaćanjem svih relevantnih elemenata kvalitete u svim kategorijama voda,

·navede cjelovitu procjenu ekološkog stanja za sve kategorije voda, uključujući procjene svih relevantnih elemenata kvalitete,

·pojača aktivnosti na razvoju dosljedne metodologije za određivanje znatno promijenjenih vodnih tijela za sve relevantne kategorije voda,

·osigura da se primjena izuzeća u skladu s člankom 4. stavkom 7. temelji na detaljnoj procjeni svih koraka kako je propisano Okvirnom direktivom o vodama,

·odredi i primjenjuje ekološki prihvatljive protoke.

Na temelju nalaza proizašlih iz njezinih prvih planova upravljanja poplavnim rizicima Poljsku se posebno potiče da:    

·objasni kako se biraju predložene mjere i određuju prioriteti među njima, npr. kako se ponderiraju različiti čimbenici koji utječu na odabir (uključujući analizu troškova i koristi, djelotvornost i klimatske promjene),

·pri izradi preliminarnih procjena poplavnih rizika, karata opasnosti i rizika od poplava te planova upravljanja poplavnim rizicima u drugom ciklusu uzme u obzir zaključke do kojih se došlo pri izradi karata opasnosti i rizika od poplava u prvom ciklusu,

·u drugom ciklusu objasni na koji su način uzeti u obzir učinci klimatskih promjena.

Portugal (PT)

Na temelju nalaza proizašlih iz njegovih drugih planova upravljanja riječnim slivovima Portugal se posebno potiče da:

·poboljša praćenje površinskih voda obuhvaćanjem svih relevantnih elemenata kvalitete u svim kategorijama voda; operativnim praćenjem obuhvati sva vodna tijela koja su zahvaćena značajnim pritiscima, uključujući ona u obalnim vodama,

·bolje obrazloži opravdanja za primjenu članka 4. stavaka 7. tako što će osigurati da se uz procjene na strateškoj razini za svaki projekt provede i procjena na razini vodnog tijela,

·nastavi ažurirati dozvole i odobrenja za sva zahvaćanja i regulacije vodotoka,

·osigura da za otočna vodna područja bude navedeno više podataka o pritiscima povezanima s prioritetnim tvarima i (mogućim) onečišćujućim tvarima specifičnima za riječni sliv kako bi se utvrdile odgovarajuće mjere,

·osigura da posebni ciljevi za zaštićena područja za školjkaše, uključujući orijentacijske vrijednosti za mikrobiološke standarde, budu u skladu s Direktivom o kvaliteti vode u kojoj žive školjkaši, koja je stavljena izvan snage.

Na temelju nalaza proizašlih iz njegovih prvih planova upravljanja poplavnim rizicima Portugal se posebno potiče da:    

·osmisli mjerljive ciljeve planova upravljanja poplavnim rizicima koliko je to moguće te mjere poveže s njima,

·osigura da planovi upravljanja poplavnim rizicima, područja s potencijalnim značajnim rizicima od poplava te karte opasnosti i rizika od poplava na odgovarajući način upućuju jedni na druge te da su stalno dostupni svim zainteresiranim stranama i javnosti u pristupačnom formatu, među ostalim i digitalnom,

·konkretnije utvrdi izvore financiranja mjera; odabere mjere i odredi prioritete među njima uzimajući u obzir troškove i koristi gdje je to potrebno.

Rumunjska (RO)

Na temelju nalaza proizašlih iz njezinih drugih planova upravljanja riječnim slivovima Rumunjsku se posebno potiče da:

·nastavi raditi na raspodjeli pritisaka među sektorima,

·pojača praćenje površinskih voda obuhvaćanjem svih relevantnih elemenata kvalitete u svim kategorijama voda, uključujući hidromorfološke elemente kvalitete, te poboljša praćenje količinskog i kemijskog stanja podzemnih voda,

·utemelji primjenu izuzeća iz članka 4. stavka 7. na detaljnoj procjeni svih koraka kako je propisano Okvirnom direktivom o vodama,

·poboljša provedbu zahtjevâ Direktive o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda u pogledu zahtjeva da se prije ispuštanja u osjetljiva područja komunalne otpadne vode podvrgnu strožem pročišćavanju te osigura ulaganja kako bi se omogućilo odgovarajuće pročišćavanje komunalnih otpadnih voda iz velikih gradova.

Na temelju nalaza proizašlih iz njezinih prvih planova upravljanja poplavnim rizicima Rumunjsku se posebno potiče da:    

·uspostavi tješnju povezanost između ciljeva i mjera te navede hoće li planirane mjere, kada se provedu, biti dovoljne za postizanje ciljeva,

·u planovima upravljanja poplavnim rizicima navede procjene troškova s jasnim objašnjenjem izvora financiranja mjera,

·objasni kako se biraju predložene mjere i određuju prioriteti među njima, npr. kako se ponderiraju različiti čimbenici koji utječu na odabir (uključujući analizu troškova i koristi, djelotvornost i klimatske promjene), i osigura usklađenost s Nacionalnom strategijom za prilagodbu klimatskim promjenama,

·osigura da planovi upravljanja poplavnim rizicima, područja s potencijalnim značajnim rizicima od poplava te karte opasnosti i rizika od poplava na odgovarajući način upućuju jedni na druge te da su stalno dostupni svim zainteresiranim stranama i javnosti u pristupačnom formatu, među ostalim i digitalnom.

Švedska (SE)

Na temelju nalaza proizašlih iz njezinih drugih planova upravljanja riječnim slivovima Švedsku se posebno potiče da:

·osigura da za sve relevantne onečišćujuće tvari specifične za riječni sliv postoje odgovarajući standardi kvalitete okoliša,

·ostvari napredak u obrazlaganju izuzeća tako što će procjene koje se odnose na izuzeća detaljnije potkrijepiti dodatnim podacima i informacijama te smanjiti preostale nesigurnosti; poduzme sve potrebne mjere kako bi se za sljedeći ciklus broj izuzeća što više smanjio i time osiguralo pravodobno postizanje ciljeva Okvirne direktive o vodama,

·razmotri, po potrebi, izradu planova upravljanja rizicima od suše, posebno u vodnim područjima u kojima dolazi do pojave lokalnih suša.

Na temelju nalaza proizašlih iz njezinih prvih planova upravljanja poplavnim rizicima Švedsku se posebno potiče da:    

·u planovima upravljanja poplavnim rizicima navede konkretne i mjerljive podatke o svojim mjerama, uključujući podatke o procijenjenim troškovima i financiranju te da navede i informacije o prioritetima među mjerama i metodama upotrijebljenima za određivanje prioriteta,

·bolje prikaže kako su mogući učinci klimatskih promjenama uzeti u obzir u drugom ciklusu, uključujući usklađenost s Nacionalnom strategijom za prilagodbu klimatskim promjenama,

·ojačati usklađenost planova upravljanja poplavnim rizicima i planova upravljanja riječnim slivovima.

Slovenija (SI)

Na temelju nalaza proizašlih iz njezinih drugih planova upravljanja riječnim slivovima Sloveniju se posebno potiče da:

·nastavi poboljšavati praćenje površinskih voda obuhvaćanjem svih relevantnih elemenata kvalitete u svim kategorijama voda te dovrši razvoj metoda procjene za sve relevantne biološke elemente kvalitete u svim kategorijama voda,

·napravi jasnu razliku između određivanja znatno promijenjenih vodnih tijela i primjene izuzeća; primjenu izuzeća iz članka 4. stavka 7. utemelji na detaljnoj procjeni svih koraka kako je propisano Okvirnom direktivom o vodama,

·osigura provedbu mjera za rješavanje pitanja hidromorfoloških pritisaka, ako je potrebno i preispitivanjem dozvola/koncesija te dodjeljivanjem potrebnih resursa.

Na temelju nalaza proizašlih iz njezinih prvih planova upravljanja poplavnim rizicima Sloveniju se posebno potiče da:    

·bolje objasni i dokumentira proces osmišljavanja ciljeva; osmisli konkretne i mjerljive ciljeve tako da se može utvrditi njihovo postizanje,

·u planovima upravljanja poplavnim rizicima navede i objasni polazišnu točku za provedbu mjera u odnosu na koju će se pratiti napredak,

·osigura da planovi upravljanja poplavnim rizicima, područja s potencijalnim značajnim rizicima od poplava te karte opasnosti i rizika od poplava na odgovarajući način upućuju jedni na druge te da su stalno dostupni svim zainteresiranim stranama i javnosti u pristupačnom formatu, među ostalim i digitalnom; u planovima upravljanja poplavnim rizicima navede rezultate aktivnog sudjelovanja dionika u pripremi plana upravljanja poplavnim rizicima i rezultate javnog savjetovanja,

·osigura usklađenost s Nacionalnom strategijom za prilagodbu klimatskim promjenama.

Slovačka (SK)

Na temelju nalaza proizašlih iz njezinih drugih planova upravljanja riječnim slivovima Slovačku se posebno potiče da:

·utvrdi referentne uvjete za sve vrste elemenata kvalitete, osobito za hidromorfološke elemente kvalitete, te poboljša procjenu pritisaka i utjecaja,

·dovrši okvir za praćenje koji je potreban za osmišljavanje učinkovitih programa mjera,

·s rezultatima mjerenja prioritetnih tvari koji su niži od granice kvantifikacije postupa na način naveden u članku 5. Direktive Komisije 2009/90/EZ,

·utemelji primjenu izuzeća iz članka 4. stavka 7. na detaljnoj procjeni svih koraka kako je propisano Okvirnom direktivom o vodama,

·osigura da mjere navedene za pojedinačne tvari koje sprečavaju postizanje dobrog stanja dovoljne za postizanje ciljeva Okvirne direktive o vodama; provodi mjere za suzbijanje emisija prioritetnih opasnih tvari i o njima jasno izvješćuje.

Na temelju nalaza proizašlih iz njezinih prvih planova upravljanja poplavnim rizicima Slovačku se posebno potiče da:    

·osmisli konkretne i mjerljive ciljeve plana upravljanja poplavnim rizicima te poveznice s mjerama koje pokazuju kako će se ti ciljevi u pogledu plana upravljanja poplavnim rizicima postići provedbom mjera; trebalo bi utvrditi polazišnu točku,

·u planovima upravljanja poplavnim rizicima jasnije predstavi mjere,

·bolje predstaviti javno savjetovanje i sudjelovanje dionika u planu upravljanja poplavnim rizicima.

Ujedinjena Kraljevina (UK)

Na temelju nalaza proizašlih iz njezinih drugih planova upravljanja riječnim slivovima Ujedinjenu Kraljevinu posebno se potiče da:

·osigura da se pri izradi sljedećih planova upravljanja riječnim slivovima provedu odgovarajuća savjetovanja s javnošću s obzirom na svrhu i složenost tih dokumenata,

·nastoji riješiti pitanje velikih nesigurnosti navedenih u vezi s procjenom stanja, pritisaka i učinka mogućih mjera za podzemna vodna tijela,

·nastavi poboljšavati opravdanja za primjenu izuzeća u vezi s člankom 4. stavcima 4. i 5. te poveća njihovu transparentnost u svim planovima upravljanja riječnim slivovima; posebno bi trebalo preispitati kriterije za opravdanje izuzeća iz članka 4. stavka 5.,

·za sva vodna područja jasno navede u kojoj će mjeri, u smislu obuhvaćenog područja i rizika od onečišćenja koji se ublažavaju, osnovne ili dopunske mjere pridonijeti postizanju ciljeva Okvirne direktive o vodama; trebalo bi utvrditi izvore financiranja radi lakše provedbe ciljeva u svim vodnim područjima.

Na temelju nalaza proizašlih iz njezinih prvih planova upravljanja poplavnim rizicima Ujedinjenu Kraljevinu posebno se potiče da:

·osmisli mjerljive ciljeve planova upravljanja poplavnim rizicima koliko je to moguće,

·navede metodologiju procjene mjera u smislu troškova i koristi, kao i podatke o primjeni i rezultatima te analize; trebalo bi bolje dokumentirati određivanje prioriteta među mjerama, uključujući i postupak,

·u sve planove upravljanja poplavnim rizicima uključi procjenu troška mjera te objasni kako nedostatak financijskih sredstava može utjecati na provedbu mjera,

·osigura sustavnu usklađenost s Nacionalnom strategijom za prilagodbu klimatskim promjenama.