02016L1629 — HR — 01.01.2022 — 004.001

Ovaj je tekst namijenjen isključivo dokumentiranju i nema pravni učinak. Institucije Unije nisu odgovorne za njegov sadržaj. Vjerodostojne inačice relevantnih akata, uključujući njihove preambule, one su koje su objavljene u Službenom listu Europske unije i dostupne u EUR-Lexu. Tim službenim tekstovima može se izravno pristupiti putem poveznica sadržanih u ovom dokumentu.

►B	DIREKTIVA (EU) 2016/1629 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 14. rujna 2016. o utvrđivanju tehničkih pravila za plovila unutarnje plovidbe, izmjeni Direktive 2009/100/EZ i stavljanju izvan snage Direktive 2006/87/EZ ( L 252 16.9.2016, 118)

Koju je izmijenila:


		br.	stranica	datum
►M1	DELEGIRANA DIREKTIVA KOMISIJE (EU) 2018/970 оd 18. travnja 2018.	L 174	15	10.7.2018
M2	DELEGIRANA UREDBA KOMISIJE (EU) 2019/1668 оd 26. lipnja 2019.	L 256	1	7.10.2019
►M3	DELEGIRANA UREDBA KOMISIJE (EU) 2021/1308 оd 28. travnja 2021.	L 284	1	9.8.2021

Koju je ispravio:

►C1	Ispravak, L 181, 5.7.2019, 123 (2016/1629)

▼B

DIREKTIVA (EU) 2016/1629 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

od 14. rujna 2016.

o utvrđivanju tehničkih pravila za plovila unutarnje plovidbe, izmjeni Direktive 2009/100/EZ i stavljanju izvan snage Direktive 2006/87/EZ

POGLAVLJE 1.

PODRUČJE PRIMJENE, DEFINICIJE I ZONE PLOVNIH PUTOVA

Članak 1.

Predmet

Ovom se Direktivom utvrđuju:

(a)

tehnička pravila potrebna za osiguravanje sigurnosti plovnih ili plutajućih objekata koji plove unutarnjim plovnim putovima iz članka 4.; i

(b)

klasifikacija tih unutarnjih plovnih putova.

Članak 2.

Područje primjene

Ova se Direktiva primjenjuje na sljedeće plovne ili plutajuće objekte:

(a)

plovila duljine (L) 20 metara ili više;

(b)

plovila kojima je umnožak duljine (L), širine (B) i gaza (T) volumen od 100 kubičnih metara ili više;

(c)

tegljače i gurače namijenjene za tegljenje ili guranje bilo plovnih ili plutajućih objekata iz točaka (a) i (b) ili plutajućih postrojenja, ili namijenjene za pomicanje takvih plovnih ili plutajućih objekata ili plutajućih postrojenja bočno;

(d)

putnička plovila;

(e)

plutajuća postrojenja.

Ova Direktiva ne primjenjuje se na:

(a)

trajekte;

(b)

ratna plovila;

(c)

pomorske brodove, uključujući pomorske tegljače i gurače koji:

plove ili su smješteni na vodama s plimom i osekom; ili

ii.

privremeno plove unutarnjim plovnim putovima,

pod uvjetom da se na njima drži barem:

—

svjedodžba kojom se dokazuje sukladnost s Međunarodnom konvencijom o zaštiti ljudskih života na moru (SOLAS) iz 1974. ili jednakovrijedna svjedodžba; svjedodžba kojom se dokazuje sukladnost s Međunarodnom konvencijom o teretnim linijama iz 1966. ili jednakovrijedna svjedodžba te međunarodna svjedodžba o sprečavanju naftnog zagađenja (IOPP) kojom se dokazuje sukladnost sa 78. Međunarodnom konvencijom o sprečavanju onečišćenja s brodova (MARPOL) iz 1973.,

—

u slučaju pomorskih brodova koji nisu obuhvaćeni konvencijom SOLAS, Međunarodnom konvencijom o teretnim linijama iz 1966. ili konvencijom MARPOL, odgovarajuće svjedodžbe i oznake nadvođa koje se zahtijevaju pravima njihove države zastave,

—

u slučaju putničkih plovila koja nisu obuhvaćena konvencijama iz prve alineje, svjedodžba o sigurnosnim pravilima i normama za putnička plovila izdana u skladu s Direktivom 2009/45/EZ Europskog parlamenta i Vijeća ( 1 ), ili

—

u slučaju plovnih ili plutajućih objekata za rekreaciju koji nisu obuhvaćeni konvencijama iz prve alineje, svjedodžba zemlje pod čijom zastavom plove kojom se dokazuje odgovarajuća razina sigurnosti.

Članak 3.

Definicije

Za potrebe ove Direktive primjenjuju se sljedeće definicije:

(a)

„plovni ili plutajući objekt” znači plovilo ili plutajuće postrojenje;

(b)

„plovilo” znači plovilo unutarnje plovidbe ili pomorski brod;

(c)

„plovilo unutarnje plovidbe” znači plovilo namijenjeno isključivo ili pretežno za plovidbu unutarnjim plovnim putovima;

(d)

„tegljač” znači plovilo posebno izgrađeno za tegljenje;

(e)

„gurač” znači plovilo posebno izgrađeno za poriv potiskivanog sastava;

(f)

„putničko plovilo” znači plovilo za dnevne izlete ili plovilo s kabinama koje je izgrađeno i opremljeno za prijevoz više od 12 putnika;

(g)

„plutajuće postrojenje” znači plutajuća konstrukcija opremljena radnim uređajima, kao što su dizalice, jaružala, zabijači stupova ili dizala;

(h)

„plutajući objekt” znači bilo koja plutajuća konstrukcija koja obično nije namijenjena za pomicanje, kao što je bazen, pristan, gat ili kućica na vodi;

(i)

„plutajuće tijelo” znači splav ili druga konstrukcija, predmet ili sastav sposobni za plovidbu, a koji nisu plovilo ni plutajuće postrojenje ili plutajući objekt;

(j)

„plovni ili plutajući objekt za rekreaciju” znači plovilo, osim putničkog plovila, namijenjeno za sport i razonodu;

(k)

„brzo plovilo” znači motorni plovni ili plutajući objekt koji može postići brzinu od preko 40 km/h u odnosu na vodu;

(l)

„istisnina vode” znači uronjeni volumen plovila, u kubičnim metrima;

(m)

„duljina (L)” znači najveća duljina trupa u metrima, bez kormila i tanguna;

(n)

„širina (B)” znači najveća širina trupa u metrima, izmjerena na vanjskom rubu oplate boka (bez bočnih kotača, bokobrana i sličnog);

(o)

„gaz (T)” znači vertikalna udaljenost u metrima od najniže točke trupa ne uzimajući u obzir kobilicu ili druge fiksno pričvršćene dijelove do vodne linije maksimalnog gaza;

(p)

„povezani unutarnji plovni putovi” znači plovni putovi države članice koji su s unutarnjim plovnim putovima druge države članice povezani unutarnjim plovnim putovima kojima u skladu s nacionalnim ili međunarodnim pravom mogu ploviti plovni ili plutajući objekti obuhvaćeni područjem primjene ove Direktive.

Članak 4.

Klasifikacija unutarnjih plovnih putova

Za potrebe ove Direktive unutarnji plovni putovi Unije razvrstavaju se na sljedeći način:

(a)

1., 2., 3. i 4. zona:

1. i 2. zona: plovni putovi navedeni u Prilogu I. poglavlju 1.;

ii.

3. zona: plovni putovi navedeni u Prilogu I. poglavlju 2.;

iii.

4. zona: svi ostali unutarnji plovni putovi kojima u skladu s nacionalnim pravom mogu ploviti plovni ili plutajući objekti obuhvaćeni područjem primjene ove Direktive.

(b)

Zona R: oni od plovnih putova iz točke (a) za koje se svjedodžbe izdaju u skladu s člankom 22. Revidirane konvencije o plovidbi Rajnom, kako tekst tog članka glasi 6. listopada 2016.

Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 32. o izmjenama Priloga I. s ciljem izmjene klasifikacije plovnih putova, uključujući dodavanje i brisanje plovnih putova. Takve se izmjene Priloga I. mogu provesti samo na zahtjev dotične države članice, u odnosu na plovne putove na njezinu državnom području.

POGLAVLJE 2.

SVJEDODŽBE ZA PLOVIDBU

Članak 5.

Usklađenost s tehničkim i sigurnosnim pravilima

Države članice osiguravaju da su plovni ili plutajući objekti iz članka 2. stavka 1. koji plove unutarnjim plovnim putovima Unije iz članka 4. izgrađeni i održavani u skladu s pravilima navedenima u ovoj Direktivi.

Usklađenost plovnog ili plutajućeg objekta sa stavkom 1. potvrđuje se svjedodžbom izdanom u skladu s ovom Direktivom.

Članak 6.

Svjedodžbe Unije za unutarnju plovidbu

Svjedodžbe Unije za unutarnju plovidbu izdaju nadležna tijela država članica u skladu s ovom Direktivom. Prilikom izdavanja svjedodžbe Unije za unutarnju plovidbu, države članice provjeravaju je li za dotični plovni ili plutajući objekt već izdana važeća svjedodžba iz članka 7.

Svjedodžba Unije za unutarnju plovidbu sastavlja se u skladu s predloškom predviđenim u Prilogu II.

Svaka država članica sastavlja popis u kojem se navode nadležna tijela za izdavanje svjedodžbi Unije za unutarnju plovidbu te o tome obavješćuje Komisiju, među ostalim i o svim izmjenama popisa. Komisija vodi ažurirani popis nadležnih tijela na odgovarajućim internetskim stranicama.

Svjedodžba Unije za unutarnju plovidbu izdaje se plovnim ili plutajućim objektima nakon tehničkog pregleda koji se provodi prije puštanja plovnih ili plutajućih objekata u rad i s ciljem provjere usklađenosti plovnih ili plutajućih objekata s tehničkim pravilima iz priloga II. i V

Usklađenost plovnog ili plutajućeg objekta s dodatnim pravilima iz članka 23. stavaka 1. i 2. provjerava se, prema potrebi, tijekom tehničkih pregleda predviđenih u stavku 4. ovog članka i u članku 29. ili tijekom tehničkog pregleda koji se provodi na zahtjev vlasnika plovnog ili plutajućeg objekta ili njegova predstavnika.

Postupci za podnošenje zahtjeva za pregled i za utvrđivanje mjesta i vremena tog pregleda u djelokrugu su nadležnih tijela koja izdaju svjedodžbu Unije za unutarnju plovidbu. Nadležno tijelo određuje koje dokumente treba podnijeti. Postupak se provodi na način da se osigura održavanje pregleda u razumnom roku nakon podnošenja zahtjeva.

Nadležna tijela država članica, na zahtjev vlasnika plovnog ili plutajućeg objekta ili njegova predstavnika, izdaju svjedodžbu Unije za unutarnju plovidbu plovnom ili plutajućem objektu koji ne podliježe ovoj Direktivi, ako taj plovni ili plutajući objekt ispunjava pravila utvrđena u ovoj Direktivi.

Članak 7.

Obveza držanja svjedodžbe

Na plovnim ili plutajućim objektima koji plove unutarnjim plovnim putovima Unije iz članka 4. moraju se držati izvornici sljedećih dokumenata:

(a)

kada plove plovnim putom zone R bilo:

—

svjedodžbe izdane na temelju članka 22. Revidirane konvencije o plovidbi Rajnom, ili

—

svjedodžbe Unije za unutarnju plovidbu kojom se potvrđuje, kada je to primjenjivo na temelju prijelaznih odredaba u skladu s Prilogom II. ovoj Direktivi za plovne ili plutajuće objekte koji plove Rajnom (zona R), potpuna usklađenost plovnih ili plutajućih objekata s tehničkim pravilima iz priloga II. i V. ovoj Direktivi, za koju je, u skladu s pravilima i postupcima koji se primjenjuju, utvrđeno da je jednakovrijedna tehničkim pravilima utvrđenima u primjeni Revidirane konvencije o plovidbi Rajnom;

(b)

kada plove drugim plovnim putovima, svjedodžbe Unije za unutarnju plovidbu ili svjedodžbe izdane na temelju članka 22. Revidirane konvencije o plovidbi Rajnom, među ostalim i, kada je to primjenjivo, svih dopunskih svjedodžbi Unije za unutarnju plovidbu u skladu s člankom 8. ove Direktive.

Članak 8.

Dopunske svjedodžbe Unije za unutarnju plovidbu

Plovni ili plutajući objekti na kojima se drži važeća svjedodžba Unije za unutarnju plovidbu ili svjedodžba izdana na temelju članka 22. Revidirane konvencije o plovidbi Rajnom dobivaju dopunsku svjedodžbu Unije za unutarnju plovidbu u skladu s člankom 23. ove Direktive.

Dopunska svjedodžba Unije za unutarnju plovidbu sastavlja se u skladu s predloškom predviđenim u Prilogu II. i izdaju je nadležna tijela pod uvjetima utvrđenima za dotične plovne putove.

Članak 9.

Privremene svjedodžbe Unije za unutarnju plovidbu

Nadležna tijela država članica mogu izdati privremenu svjedodžbu Unije za unutarnju plovidbu:

(a)

plovnim ili plutajućim objektima koji trebaju putovati do određenog mjesta uz dopuštenje nadležnog tijela radi dobivanja svjedodžbe Unije za unutarnju plovidbu;

(b)

plovnim ili plutajućim objektima čija je svjedodžba Unije za unutarnju plovidbu izgubljena, oštećena ili privremeno povučena kako je navedeno u člancima 13. i 15. ili u prilozima II. i V.;

(c)

plovnim ili plutajućim objektima čija se svjedodžba Unije za unutarnju plovidbu priprema nakon uspješnog pregleda;

(d)

plovnim ili plutajućim objektima koji ne zadovoljavaju sve uvjete potrebne za dobivanje svjedodžbe Unije za unutarnju plovidbu u skladu s prilozima II. i V.;

(e)

plovnim ili plutajućim objektima koji su toliko oštećeni da više nisu u skladu sa svojom svjedodžbom Unije za unutarnju plovidbu;

(f)

plutajućim objektima ili plutajućim tijelima u slučajevima kada su tijela nadležna za poseban prijevoz dala odobrenje za obavljanje posebnog prijevoza pod uvjetom dobivanja takve privremene svjedodžbe Unije za unutarnju plovidbu kako je predviđeno primjenjivim propisima tijela država članica koja su nadležna za plovidbu;

(g)

plovnim ili plutajućim objektima na koje se primjenjuje odstupanje od priloga II. i V., u skladu s člancima 25. i 26. ove Direktive, do donošenja relevantnih provedbenih akata.

Privremena svjedodžba Unije za unutarnju plovidbu izdaje se samo ako se čini da je odgovarajuće osigurana plovnost plovnog ili plutajućeg objekta, plutajućeg objekta ili plutajućeg tijela. Ona se sastavlja uz upotrebu predloška predviđenog u Prilogu II.

Privremena svjedodžba Unije za unutarnju plovidbu sadržava uvjete koje nadležno tijelo smatra potrebnima te vrijedi:

(a)

u slučajevima iz stavka 1. točaka (a), (d), (e) i (f) za jedno određeno putovanje koje se mora obaviti unutar prikladnog razdoblja koje ne premašuje mjesec dana;

(b)

u slučajevima iz stavka 1. točaka (b) i (c) tijekom odgovarajućeg razdoblja;

(c)

u slučajevima iz stavka 1. točke (g) šest mjeseci; privremena svjedodžba Unije za unutarnju plovidbu može se produljiti svaki put za šest mjeseci dok se ne donese odgovarajući provedbeni akt.

Članak 10.

Važenje svjedodžbi Unije za unutarnju plovidbu

Razdoblje važenja svjedodžbi Unije za unutarnju plovidbu koje se izdaju novoizgrađenim plovnim ili plutajućim objektima određuje nadležno tijelo te ono ne smije premašiti:

(a)

pet godina za putnička i brza plovila;

(b)

deset godina za sve ostale plovne ili plutajuće objekte.

Razdoblje važenja navodi se u svjedodžbi Unije za unutarnju plovidbu.

Za plovne ili plutajuće objekte koji su već u upotrebi prije nego što je obavljen tehnički pregled nadležno tijelo određuje razdoblje važenja svjedodžbe Unije za unutarnju plovidbu za svaki slučaj posebno, s obzirom na rezultate pregleda. Međutim, razdoblje važenja ne smije premašiti razdoblja utvrđena u stavku 1.

Članak 11.

Iznimno produljenje važenja svjedodžbi Unije za unutarnju plovidbu

Nadležno tijelo koje je izdalo ili obnovilo svjedodžbu Unije za unutarnju plovidbu može u skladu s prilozima II. i V. iznimno produljiti njezino važenje bez tehničkog pregleda za najviše šest mjeseci. Produljenje se naznačuje u toj svjedodžbi.

Članak 12.

Obnavljanje svjedodžbi Unije za unutarnju plovidbu

Svjedodžba Unije za unutarnju plovidbu obnavlja se po isteku njezina razdoblja važenja u skladu s uvjetima utvrđenima u članku 6., nakon tehničkog pregleda radi provjere usklađenosti plovnog ili plutajućeg objekta s tehničkim pravilima iz priloga II. i V. Svjedodžbe Unije za unutarnju plovidbu može obnoviti svako nadležno tijelo o kojem je Komisija obaviještena na temelju članka 6. stavka 3.

Kada se obnavljaju svjedodžbe Unije za unutarnju plovidbu, na plovne ili plutajuće objekte primjenjuju se prijelazne odredbe predviđene u prilogu II. pod uvjetima navedenima u tom Prilogu.

Članak 13.

Zamjena svjedodžbi Unije za unutarnju plovidbu

Svaka država članica utvrđuje uvjete pod kojima se važeća svjedodžba Unije za unutarnju plovidbu koja je izgubljena ili oštećena može zamijeniti. Ti uvjeti obuhvaćaju, za plovne ili plutajuće objekte u odnosu na koje se zahtijeva zamjena svjedodžbe, davanje izjave o gubitku svjedodžbe u slučaju njezina gubitka, ili vraćanje oštećene svjedodžbe u slučaju njezina oštećenja. Na zamjenskoj svjedodžbi navodi se da je riječ o duplikatu.

Članak 14.

Veće preinake ili veći popravci plovnog ili plutajućeg objekta

U slučaju većih preinaka ili većih popravaka koji utječu na usklađenost plovnog ili plutajućeg objekta s tehničkim pravilima iz priloga II. i V. u pogledu njegove konstrukcijske čvrstoće, plovidbe, mogućnosti manevriranja ili njegovih posebnih karakteristika, taj se plovni ili plutajući objekt prije bilo kakve daljnje plovidbe podvrgava tehničkom pregledu predviđenom u članku 6.

Nakon tog pregleda mijenja se postojeća svjedodžba Unije za unutarnju plovidbu kako bi se odrazile izmijenjene tehničke karakteristike plovnog ili plutajućeg objekta ili se ta svjedodžba povlači te se izdaje nova. Ako je nova svjedodžba izdana u državi članici koja nije država članica koja je izdala ili obnovila prvotnu svjedodžbu, nadležno tijelo koje je izdalo ili obnovilo svjedodžbu obavješćuje se o tome u roku od 30 dana od datuma izdavanja nove svjedodžbe.

Članak 15.

Odbijanje izdavanja ili obnavljanja i povlačenje svjedodžbi Unije za unutarnju plovidbu

U svakoj odluci o neizdavanju ili neobnavljanju svjedodžbe Unije za unutarnju plovidbu navode se razlozi na kojima se ona temelji. Vlasnika plovnog ili plutajućeg objekta ili njegova predstavnika obavješćuje se o tome te ga se informira o žalbenom postupku i rokovima koji se primjenjuju u dotičnoj državi članici.

Svaku važeću svjedodžbu Unije za unutarnju plovidbu može povući nadležno tijelo koje ju je izdalo ili obnovilo ako plovni ili plutajući objekt više nije usklađen s tehničkim pravilima navedenima u toj svjedodžbi.

Članak 16.

Priznavanje svjedodžbi za plovidbu plovnih ili plutajućih objekata iz trećih zemalja

Do stupanja na snagu sporazumâ o uzajamnom priznavanju svjedodžbi za plovidbu između Unije i trećih zemalja nadležna tijela države članice mogu priznati svjedodžbe za plovidbu plovnih ili plutajućih objekata iz trećih zemalja za plovidbu unutar državnog područja te države članice.

Članak 17.

Upisnici svjedodžbi

Države članice osiguravaju da njihova nadležna tijela vode upisnik svih svjedodžbi koje su izdala ili obnovila na temelju članaka 6., 8., 9. i 12. Taj upisnik obuhvaća informacije sadržane u predlošku predviđenom u Prilogu II.

POGLAVLJE 3.

IDENTIFIKACIJA PLOVILA, PREGLEDI I IZMIJENJENA TEHNIČKA PRAVILA

Članak 18.

Jedinstveni europski identifikacijski broj plovila

Države članice osiguravaju da se svakom plovnom ili plutajućem objektu dodijeli jedinstveni europski identifikacijski broj plovila (ENI) u skladu s prilozima II. i V.

Svaki plovni ili plutajući objekt ima samo jedan ENI, koji ostaje nepromijenjen tijekom cijelog njegova vijeka trajanja.

Pri izdavanju svjedodžbe Unije za unutarnju plovidbu nadležno tijelo u nju uključuje ENI.

Svaka država članica sastavlja popis u kojem se navode njezina nadležna tijela odgovorna za dodjeljivanje ENI-ja te o tome obavješćuje Komisiju, kao i o svim izmjenama popisa. Komisija vodi ažurirani popis nadležnih tijela na odgovarajućim internetskim stranicama.

Članak 19.

Europska baza podataka o plovilima

Komisija vodi EHDB kako bi podržala upravne mjere za održavanje sigurnosti i jednostavnosti plovidbe te kako bi osigurala primjenu ove Direktive.

Svaka obrada osobnih podataka koju provode države članice provodi se u skladu sa zakonodavstvom Unije o zaštiti osobnih podataka, a posebno Uredbom (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća ( 2 ).

Svaka obrada osobnih podataka koju provodi Komisija provodi se u skladu s Uredbom (EZ) br. 45/2001 Europskog parlamenta i Vijeća ( 3 ).

Države članice osiguravaju da nadležna tijela za svaki plovni ili plutajući objekt bez odgode unesu u EHDB:

(a)

podatke kojima se identificira i opisuje plovni ili plutajući objekt u skladu s ovom Direktivom;

(b)

podatke u vezi s izdanim, obnovljenim, zamijenjenim i povučenim svjedodžbama kao i u vezi s nadležnim tijelom koje je izdalo svjedodžbu, u skladu s ovom Direktivom;

(c)

digitalnu kopiju svih svjedodžbi koje su nadležna tijela izdala u skladu s ovom Direktivom;

(d)

podatke o svim odbijenim zahtjevima za svjedodžbe ili zahtjevima za svjedodžbe koji su u postupku rješavanja u skladu s ovom Direktivom; i

(e)

sve promjene podataka iz točaka od (a) do (d).

Podatke iz stavka 2. mogu obrađivati nadležna tijela država članica, ugovorne stranke Revidirane konvencije o plovidbi Rajnom i treće zemlje kojima su povjerene zadaće povezane s primjenom ove Direktive i Direktive 2005/44/EZ Europskog parlamenta i Vijeća ( 4 ), u sljedeće svrhe:

(a)

primjena ove Direktive i Direktive 2005/44/EZ;

(b)

osiguravanje upravljanja prometom na plovnim putovima i infrastrukturom;

(c)

održavanje ili izvršavanje sigurnosti plovidbe;

(d)

prikupljanje statističkih podataka.

Nadležno tijelo države članice može prenijeti osobne podatke trećoj zemlji ili međunarodnoj organizaciji pod uvjetom da to čini samo za svaki slučaj posebno te da su ispunjeni zahtjevi iz Uredbe (EU) 2016/679, a posebno oni navedeni u njezinom poglavlju V. Države članice osiguravaju da je prijenos potreban za svrhe iz stavka 3. ovog članka. Države članice osiguravaju da ta treća zemlja ili međunarodna organizacija ne prenosi podatke nekoj drugoj trećoj zemlji ili međunarodnoj organizaciji osim ako je za to dobila izričito pisano odobrenje i ispunila uvjete koje je utvrdilo nadležno tijelo države članice.

Komisija može, za svaki slučaj posebno, prenijeti osobne podatke tijelu treće zemlje ili međunarodnoj organizaciji ili im dati pristup EHDB-u pod uvjetom da je prijenos ili pristup potreban za svrhe iz stavka 3. ovog članka i pod uvjetom da su ispunjeni zahtjevi iz članka 9. Uredbe (EZ) br. 45/2001. Komisija osigurava da je prijenos ili pristup potreban za svrhe iz stavka 3. ovog članka. Komisija osigurava da ta treća zemlja ili međunarodna organizacija ne prenosi podatke nekoj drugoj trećoj zemlji ili međunarodnoj organizaciji osim ako je za to dobila izričito pisano odobrenje i ispunila uvjete koje je utvrdila Komisija.

Nadležno tijelo osigurava brisanje podataka povezanih s plovnim ili plutajućim objektom iz baze podataka iz stavka 1. nakon otpisa tog plovnog ili plutajućeg objekta.

Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 32. kojima se dodatno utvrđuju:

(a)

podaci koje države članice moraju unijeti u bazu podataka;

(b)

vrste dozvoljenog pristupa, uzimajući u obzir kategorije primatelja podataka i svrhe iz stavka 3. ovog članka zbog kojih se takvi podaci obrađuju;

(c)

upute u vezi s upotrebom i funkcioniranjem baze podataka, posebice u odnosu na mjere sigurnosti podataka, kodiranje i obradu podataka i međupovezanost baze podataka s upisnicima iz članka 17.

Članak 20.

Provedba tehničkih pregleda

Države članice osiguravaju da nadležna tijela iz stavka 3. provode početne, periodične, posebne i dobrovoljne preglede iz ove Direktive.

Ta nadležna tijela ne moraju podvrgnuti, u cijelosti ili djelomično, plovne ili plutajuće objekte tehničkom pregledu ako je iz važeće potvrde koju je izdalo priznato klasifikacijsko društvo u skladu s člankom 21. očito da plovni ili plutajući objekt udovoljava, u cijelosti ili djelomično, tehničkim pravilima iz priloga II. i V.

Svaka država članica sastavlja popis u kojem se navode njezina tijela odgovorna za provedbu tehničkih pregleda te o tome obavješćuje Komisiju, među ostalim i o svim izmjenama popisa. Komisija vodi ažurirani popis nadležnih tijela i inspekcijskih tijela na odgovarajućim internetskim stranicama.

Svaka država članica usklađuje se s posebnim pravilima u pogledu inspekcijskih tijela i zahtjeva za pregled koja su predviđena u prilozima II. i V.

Članak 21.

Priznavanje klasifikacijskih društava

Komisija donosi provedbene akte radi priznavanja klasifikacijskog društva koje ispunjava kriterije navedene u Prilogu VI. ili radi povlačenja priznanja, u skladu s postupkom utvrđenim u stavcima 2. i 3. ovog članka. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom savjetovanja iz članka 33. stavka 2.

Zahtjev za priznavanje Komisiji podnosi država članica u kojoj klasifikacijsko društvo ima sjedište ili društvo kćer ovlašteno za izdavanje potvrda o tome da plovni ili plutajući objekt udovoljava pravilima iz priloga II. i V. u skladu s ovom Direktivom. Tom zahtjevu prilažu se sve informacije i dokumentacija potrebni za provjeru ispunjenja kriterija za priznavanje.

Svaka država članica može podnijeti Komisiji zahtjev za povlačenje priznanja ako smatra da klasifikacijsko društvo više ne ispunjava kriterije navedene u Prilogu VI. Zahtjevu za povlačenje prilažu se dokumenti koji služe kao dokaz.

Klasifikacijska društva koja su do 6. listopada 2016. priznata u skladu s Direktivom 2006/87/EZ zadržavaju svoje priznanje.

Komisija objavljuje prvi put do 7. listopada 2017. i ažurira na odgovarajućim internetskim stranicama popis klasifikacijskih društava priznatih u skladu s ovim člankom. Države članice obavješćuju Komisiju o svim promjenama koje se odnose na nazive ili adrese klasifikacijskih društava čije su priznavanje zahtijevale.

Članak 22.

Kontrola usklađenosti

Države članice osiguravaju da njihova nadležna tijela mogu u svakom trenutku kontrolirati drži li se na plovnom ili plutajućem objektu važeća svjedodžba u skladu s člankom 7. i udovoljava li plovni ili plutajući objekt pravilima za izdavanje takve svjedodžbe.

U slučaju neusklađenosti s pravilima nadležna tijela poduzimaju odgovarajuće mjere u skladu sa stavcima od 2. do 5. ovog članka. Također zahtijevaju da vlasnik plovnog ili plutajućeg objekta ili njegov predstavnik poduzme sve potrebne mjere za popravljanje situacije u roku koji utvrde nadležna tijela.

Nadležno tijelo koje je izdalo svjedodžbu koja se drži na plovnom ili plutajućem objektu obavješćuje se o takvim neusklađenostima u roku od sedam dana od kontrole.

Ako se na plovnom ili plutajućem objektu ne drži važeća svjedodžba, može mu se spriječiti nastavak plovidbe.

Ako nadležna tijela tijekom kontrole utvrde da plovni ili plutajući objekt predstavlja očitu opasnost za osobe na njemu, okoliš ili sigurnost plovidbe, mogu spriječiti nastavak plovidbe plovnog ili plutajućeg objekta dok se ne poduzmu potrebni koraci za popravljanje situacije.

Nadležna tijela mogu također propisati proporcionalne mjere kojima će se plovnom ili plutajućem objektu, prema potrebi, po završetku prijevoza omogućiti siguran nastavak plovidbe do mjesta na kojem će biti pregledan ili popravljen.

Država članica koja je spriječila nastavak plovidbe plovnog ili plutajućeg objekta ili je obavijestila vlasnika plovnog ili plutajućeg objekta ili njegova predstavnika o svojoj namjeri da je spriječi ako utvrđeni nedostaci ne budu ispravljeni, o odluci koju je donijela ili koju namjerava donijeti u roku od sedam dana obavješćuje nadležno tijelo države članice koje je izdalo ili zadnje obnovilo svjedodžbu plovnog ili plutajućeg objekta.

U svakoj se odluci o prekidu plovidbe plovnog ili plutajućeg objekta, donesenoj prilikom provedbe ove Direktive, detaljno navode razlozi na kojima se ona temelji. O njoj se bez odgode obavješćuje dotičnu stranu, koju se istodobno informira o žalbenim postupcima dostupnima prema zakonima koji su na snazi u dotičnoj državi članici i o njihovim rokovima.

Članak 23.

Izmijenjena tehnička pravila za određene zone

Države članice mogu, kada je to primjenjivo, podložno pravilima iz Revidirane konvencije o plovidbi Rajnom, donijeti tehnička pravila dodatno uz ona iz priloga II. i V. za plovne ili plutajuće objekte koji plove plovnim putovima 1. i 2. zone unutar njihova državnog područja. Takvim dodatnim pravilima obuhvaćaju se samo elementi navedeni u Prilogu III.

Svaka država članica može u pogledu putničkih plovila koja plove nepovezanim unutarnjim plovnim putovima 3. zone zadržati tehnička pravila dodatno uz ona priloga II. i V. Takvim dodatnim pravilima obuhvaćaju se samo elementi navedeni u Prilogu III.

Ako bi primjena prijelaznih odredaba iz Priloga II. rezultirala sniženjem postojećih nacionalnih sigurnosnih standarda, država članica nije dužna primjenjivati te prijelazne odredbe u pogledu putničkih plovila koja plove njezinim nepovezanim unutarnjim plovnim putovima. U tim okolnostima dotična država članica može zahtijevati da, od 30. prosinca 2008., takva putnička plovila koja plove njezinim nepovezanim unutarnjim plovnim putovima budu u potpunosti usklađena s tehničkim pravilima iz priloga II. i V.

Država članica može dopustiti djelomičnu primjenu tehničkih pravila ili utvrditi tehnička pravila koja su manje stroga od onih iz priloga II. i V. u pogledu plovnih ili plutajućih objekata koji plove isključivo plovnim putovima 3. i 4. zone unutar njezina državnog područja. Manje strogim tehničkim pravilima ili djelomičnom primjenom tehničkih pravila obuhvaćaju se samo elementi navedeni u Prilogu IV.

Ako država članica primjenjuje stavke 1., 2., 3. ili 4., ona o tome obavješćuje Komisiju najmanje šest mjeseci prije predviđenog datuma primjene. Komisija o tome obavješćuje ostale države članice.

U slučajevima iz stavaka 1. i 2. ovog članka Komisija donosi provedbene akte radi odobravanja dodatnih tehničkih pravila. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom savjetovanja iz članka 33. stavka 2.

Usklađenost s izmijenjenim tehničkim pravilima u skladu sa stavcima 1., 2., 3. i 4. navodi se u svjedodžbi Unije za unutarnju plovidbu ili u dopunskoj svjedodžbi Unije za unutarnju plovidbu.

Članak 24.

Odstupanja za određene kategorije plovnih ili plutajućih objekata

Uz održavanje odgovarajuće razine sigurnosti države članice mogu odobriti odstupanja od cijele ove Direktive ili njezina dijela za:

(a)

plovne ili plutajuće objekte koji plove nepovezanim unutarnjim plovnim putovima;

(b)

plovne ili plutajuće objekte čija nosivost ne premašuje 350 tona ili plovne ili plutajuće objekte koji nisu namijenjeni za prijevoz tereta čija je istisnina manja od 100 kubičnih metara, a čije su kobilice položene prije 1. siječnja 1950. i koji plove isključivo unutar njihova državnog područja.

Ne dovodeći u pitanje Revidiranu konvenciju o plovidbi Rajnom države članice mogu, u pogledu plovidbe unutar njihova državnog područja, odobriti odstupanja od ove Direktive za plovne ili plutajuće objekte koji obavljaju ograničene vožnje od lokalnog interesa ili u lučkim zonama. Odstupanja i vožnje ili zone za koje ona vrijede navode se u svjedodžbi plovnog ili plutajućeg objekta.

Države članice obavješćuju Komisiju o odstupanjima odobrenima u skladu sa stavcima 1. i 2. Komisija o tome obavješćuje ostale države članice.

Članak 25.

Upotreba novih tehnologija i odstupanja za određene plovne ili plutajuće objekte

Kako bi se potaknule inovacije i upotreba novih tehnologija u unutarnjoj plovidbi, Komisija je ovlaštena donositi provedbene akte kojima se dopuštaju odstupanja ili priznaje jednakovrijednost tehničkih specifikacija za određene plovne ili plutajuće objekte u pogledu:

(a)

izdavanja svjedodžbe Unije za unutarnju plovidbu kojom se priznaje upotreba ili postojanje na plovnim ili plutajućim objektima drugih materijala, uređaja ili dijelova opreme ili primjena rješenja ili projektnih aspekata različitih od onih koji su obuhvaćeni u prilozima II. i V., pod uvjetom da je osigurana jednakovrijedna razina sigurnosti;

(b)

izdavanja svjedodžbe Unije za unutarnju plovidbu u svrhu probne plovidbe za ograničeno razdoblje, kojom su obuhvaćene nove tehničke specifikacije koje odstupaju od pravilâ iz priloga II. i V., pod uvjetom da je osigurana odgovarajuća razina sigurnosti.

Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom savjetovanja iz članka 33. stavka 2.

Nadležna tijela određene države članice navode u svjedodžbi Unije za unutarnju plovidbu sva odstupanja i priznavanja jednakovrijednosti iz stavka 1. koji se primjenjuju.

Članak 26.

Teškoće

Nakon isteka važenja prijelaznih odredaba o tehničkim pravilima koja su utvrđena u Prilogu II. Komisija može donositi provedbene akte kojima se dopuštaju odstupanja od tehničkih pravila utvrđenih u tom Prilogu koja su bila predmetom navedenih prijelaznih odredaba, ako su ta pravila tehnički teško primjenjiva ili bi njihova primjena mogla prouzročiti nerazmjerne troškove.

Ti provedbeni akti donose se u skladu s postupkom savjetovanja iz članka 33. stavka 2.

Nadležna tijela određene države članice navode u svjedodžbi Unije za unutarnju plovidbu sva odstupanja iz stavka 1. koja se primjenjuju.

Članak 27.

Upisnik homologirane opreme

Komisija na odgovarajućim internetskim stranicama objavljuje upisnik opreme koja je homologirana u skladu s prilozima II. i V.

POGLAVLJE 4.

ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 28.

Prijelazne odredbe o upotrebi dokumenata

▼C1

Dokumenti obuhvaćeni područjem primjene ove Direktive koje su izdala nadležna tijela država članica u skladu s Direktivom 2006/87/EZ prije 6. listopada 2018. vrijede i dalje, do isteka njihova važenja.

▼B

Članak 29.

Plovni ili plutajući objekti isključeni iz područja primjene Direktive 82/714/EEZ

Svjedodžba Unije za unutarnju plovidbu izdaje se plovnim ili plutajućim objektima isključenima iz područja primjene Direktive Vijeća 82/714/EEZ ( 5 ), ali obuhvaćenima ovom Direktivom u skladu s člankom 2. stavkom 1. ove Direktive, nakon tehničkog pregleda s ciljem provjere usklađenosti plovnih ili plutajućih objekata s tehničkim pravilima iz priloga II. i V. ovoj Direktivi. Taj tehnički pregled provodi se pri isteku važenja važeće svjedodžbe plovnog ili plutajućeg objekta, a u svakom slučaju najkasnije do 30. prosinca 2018.

Svako nepoštovanje tehničkih pravila iz priloga II. i V. navodi se u svjedodžbi Unije za unutarnju plovidbu. Ako nadležna tijela smatraju da ti nedostaci ne predstavljaju očitu opasnost, plovni ili plutajući objekt iz stavka 1. ovog članka može nastaviti ploviti sve dok se ti dijelovi ili zone plovnog ili plutajućeg objekta koji nisu udovoljavali pravilima ne zamijene ili preinače, nakon čega ti dijelovi i zone moraju udovoljavati tehničkim pravilima iz priloga II. i V.

Zamjena postojećih dijelova identičnim dijelovima ili dijelovima jednakovrijedne tehnologije i dizajna tijekom rutinskih popravaka i održavanja, ne smatra se zamjenom ili preinakom u smislu stavka 2.

Očita opasnost u smislu stavka 2. ovog članka pretpostavlja se osobito onda kada je riječ o utjecaju na pravila koja se odnose na konstrukcijsku čvrstoću, plovidbu ili mogućnost manevriranja ili na posebne karakteristike plovnih ili plutajućih objekata u skladu s tehničkim pravilima iz priloga II. i V. Odstupanja predviđena u tehničkim pravilima iz priloga II. i V. ne utvrđuju se kao nedostaci koji predstavljaju očitu opasnost.

Članak 30.

Prijelazne odredbe koje se odnose na privremena pravila u skladu s Direktivom 2006/87/EZ

Privremena pravila donesena u skladu s člankom 1.06 Priloga II. Direktivi 2006/87/EZ vrijede i dalje, do isteka njihova važenja.

Članak 31.

Prilagodba prilogâ

Komisija donosi delegirane akte u skladu s člankom 32. s ciljem prilagođavanja Priloga II. kako bi se, bez nepotrebne odgode, ažuriralo upućivanje na najnoviju verziju standarda ES-TRIN i utvrdio datum njezine primjene.

Odstupajući od stavka 1., ako je to propisno opravdano odgovarajućom analizom te ne postoje mjerodavni i ažurirani međunarodni standardi za osiguravanje sigurnosti plovidbe ili ako bi se promjenama u postupku odlučivanja odbora CESNI ugrozili interesi Unije, Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 32. s ciljem izmjene Priloga II. radi osiguravanja odgovarajućih tehničkih pravila.

Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 32. o prilagodbi priloga III. i IV. znanstvenom i tehničkom napretku.

Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 32. o prilagodbi Priloga V. radi ažuriranja i pojednostavnjenja administrativnih odredaba.

Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 32. o prilagodbama Priloga VI. radi izmjene kriterijâ za priznavanje klasifikacijskih društava s ciljem osiguravanja sigurnosti plovidbe.

Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 32. kako bi se ažurirala upućivanja u ovoj Direktivi na određene odredbe priloga II. i V. i kako bi se uzele u obzir izmjene provedene u tim prilozima.

Članak 32.

Izvršavanje delegiranja ovlasti

Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članaka 4., 19. i 31. dodjeljuje se Komisiji na razdoblje od pet godina počevši od 6. listopada 2016. Komisija izrađuje izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije kraja razdoblja od pet godina. Delegiranje ovlasti prešutno se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja.

Europski parlament ili Vijeće mogu u svakom trenutku opozvati delegiranje ovlasti iz članaka 4., 19. i 31. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

Prije donošenja delegiranog akta Komisija se savjetuje sa stručnjacima koje je imenovala svaka država članica u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016.

Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

Delegirani akt donesen na temelju članaka 4., 19. i 31. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnese nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovor. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

Članak 33.

Postupak odbora

Komisiji pomaže Odbor osnovan člankom 7. Direktive Vijeća 91/672/EEZ ( 6 ) (dalje u tekstu „Odbor”). Navedeni odbor je odbor u smislu Uredbe (EU) br. 182/2011.

Pri upućivanju na ovaj stavak primjenjuje se članak 4. Uredbe (EU) br. 182/2011.

Kada se mišljenje odbora treba dobiti pisanim postupkom, navedeni postupak završava bez rezultata kada u roku za davanje mišljenja to odluči predsjednik odbora.

Članak 34.

Preispitivanje

Prije 7. listopada 2021. Komisija podnosi izvješće Europskom parlamentu i Vijeću kojim se preispituje djelotvornost mjera uvedenih ovom Direktivom, posebno u pogledu usklađivanja tehničkih pravila i razvoja tehničkih standarda za unutarnju plovidbu. U izvješću se također preispituju mehanizmi za suradnju s međunarodnim organizacijama nadležnima za unutarnju plovidbu. Izvješću se, prema potrebi, prilaže zakonodavni prijedlog radi dodatnog pojednostavnjenja suradnje i koordiniranja pri utvrđivanju standarda na koje se može upućivati u pravnim aktima Unije. Komisija podnosi slično izvješće nakon svake veće promjene u prijevozu unutarnjim plovnim putovima.

Članak 35.

Sankcije

Države članice utvrđuju pravila o sankcijama koje se primjenjuju na kršenja nacionalnih odredaba donesenih na temelju ove Direktive i poduzimaju potrebne mjere radi osiguranja njihove provedbe. Predviđene sankcije moraju biti učinkovite, proporcionalne i odvraćajuće.

Članak 36.

Izmjena Direktive 2009/100/EZ

Direktiva 2009/100/EZ mijenja se kako slijedi:

Članak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 1.

Ova Direktiva primjenjuje se na plovila koja se upotrebljavaju za prijevoz tereta unutarnjim plovnim putovima, ukupne nosivosti 20 tona ili više:

(a)

kojima je duljina manja od 20 metara; i

(b)

kojima je umnožak duljine (L), širine (B) i gaza (T) manji od 100 kubičnih metara.

Ovom Direktivom ne dovode se u pitanje Pravilnik o pregledima plovila koja plove Rajnom i Europski sporazum o međunarodnom prijevozu opasnih tvari unutarnjim plovnim putovima (ADN).”.

Članak 3. mijenja se kako slijedi:

(a)

stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:

„4.

Države članice mogu zahtijevati da plovila koja prevoze opasne tvari, kako je definirano u ADN-u, ispunjavaju zahtjeve utvrđene u tom Sporazumu. Kao dokaz mogu zahtijevati da se predoči odobrenje predviđeno u tom Sporazumu.”;

(b)

drugi podstavak stavka 5. zamjenjuje se sljedećim:

„Smatra se da su ispunjeni posebni uvjeti za prijevoz opasnih tvari na svim vodnim putovima Zajednice ako plovila udovoljavaju zahtjevima ADN-a. Odobrenje iz stavka 4. može se upotrijebiti kao dokaz o ispunjavanju tih zahtjeva.”.

Članak 37.

Prenošenje

Ne dovodeći u pitanje članak 40. države članice stavljaju na snagu zakone i druge propise koji su potrebni radi usklađivanja s ovom Direktivom do 7. listopada 2018., a koji se primjenjuju od tog datuma. One o tome odmah obavješćuju Komisiju.

Kada države članice donose te mjere, one sadržavaju upućivanje na ovu Direktivu ili se na nju upućuje prilikom njihove službene objave. Načine tog upućivanja određuju države članice.

Države članice Komisiji dostavljaju tekst mjera nacionalnog prava koje donesu u području na koje se odnosi ova Direktiva.

Svaka država članica koja, na temelju odstupanja odobrenih u skladu s člankom 24. stavcima 1. i 2., nema plovne ili plutajuće objekte koji plove njezinim plovnim putovima koji podliježu ovoj Direktivi, nije dužna prenijeti poglavlje 2., članak 18. stavak 3. te članke 20. i 21.

Članak 38.

Stavljanje izvan snage

Direktiva 2006/87/EZ stavlja se izvan snage s učinkom od 7. listopada 2018.

Upućivanja na direktivu stavljenu izvan snage smatraju se upućivanjima na ovu Direktivu i čitaju se u skladu s korelacijskom tablicom navedenom u Prilogu VII.

Članak 39.

Stupanje na snagu

Ova Direktiva stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Članak 40.

Adresati

Ova Direktiva upućena je državama članicama osim Danske, Estonije, Irske, Grčke, Španjolske, Cipra, Latvije, Malte, Portugala, Slovenije i Finske.

POPIS PRILOGA

Prilog I.:	Popis unutarnjih plovnih putova Unije geografski podijeljenih na 1., 2. i 3. zonu
Prilog II.:	Minimalna tehnička pravila koja se primjenjuju na plovne ili plutajuće objekte na unutarnjim plovnim putovima 1., 2., 3. i 4. zone
Prilog III.:	Područja mogućih dodatnih tehničkih pravila koja se primjenjuju na plovne ili plutajuće objekte na unutarnjim plovnim putovima 1. i 2. zone te nepovezane 3. zone
Prilog IV.:	Područja mogućih sniženja tehničkih pravila koja se primjenjuju na plovne ili plutajuće objekte na unutarnjim plovnim putovima 3. i 4. zone
Prilog V.:	Detaljne postupovne odredbe
Prilog VI.:	Klasifikacijska društva
Prilog VII.:	Korelacijska tablica

▼M3

PRILOG I.

POPIS UNUTARNJIH PLOVNIH PUTOVA UNIJE GEOGRAFSKI PODIJELJENIH NA 1., 2. I 3. ZONU

POGLAVLJE 1.

1. zona

Francuska

Nizvodno od poprečne granice mora u estuarijima Seine, Loire, Gironde i Rhône

Njemačka

Ems	Od crte koja spaja nekadašnji svjetionik Greetsiel i zapadni gat na ulazu u luku Eemshaven prema otvorenom moru do geografske širine 53° 30′ S i geografske dužine 6° 45′ I, to jest malo prema otvorenom moru od područja prekrcaja za plovila za prijevoz suhih tereta u Alte Emsu ()
(1) U slučaju plovila čija je matična luka drugdje, treba uzeti u obzir članak 32. Ugovora Ems-Dollart od 8. travnja 1960. (BGBl. 1963. II, str. 602).

Poljska

Dio zaljeva Pomorska južno od crte koja spaja NordPerd na otoku Rugen i svjetionik Niechorze.

Dio Gdańskog zaljeva južno od crte koja spaja svjetionik Hel i plutaču na ulazu u luku Baltijsk.

Švedska

Jezero Vänern, omeđeno na jugu paralelom na geografskoj širini koja prolazi kroz navigacijsku oznaku Bastungsgrunden.

Jezero Vättern

Brofjorden – Donsö

Područje omeđeno kopnom ili granicom 2. ili 3. zone i crtom koja se proteže od najjužnije točke Grötöa preko najzapadnije točke Gåsöa; najsjevernije točke Hermanöa; Hermanö huvuda; Vedholmena; Danholmena; središta Mollöna; svjetla Räbbehuvuda; donjeg svjetla Sankt Olova; najjugoistočnije točke Flatholmena; svjetla Åstola; svjetla Marstranda; svjetla Sälöa; nižeg svjetla Kågholmena; svjetla Tynneskära; svjetla Buskärs Knötea; i gornjeg svjetla Rivöa do svjetla Rivöa.

Sjeverni Öregrundsgrepen

Područje između kopna i Gräsöa, omeđeno na sjeveru paralelom na geografskoj širini preko svjetla Engelska grundet, a na jugu crtom na geografskoj dužini preko gornjeg navigacijskog svjetla Öregrunda.

Söderarm – Sandhamn

Područje omeđeno granicom 2. zone i crtom koja se proteže od navigacijskog svjetla Tyvöa preko svjetla Söderarm; gornjeg navigacijskog svjetla pilota luke Söderarm; i svjetla Prästkobbena do navigacijske oznake Korsö.

Jungfrufjärden

Područje omeđeno kopnom ili granicom 2. zone i crtom koja se proteže od najzapadnije točke Nämdöa preko najzapadnije točke Mörtö-Bunsö do navigacijske oznake Ornöhuvud.

Mysingen – Landsort

Područje omeđeno granicom 2. zone i crtom koja se proteže od svjetla Utöa preko najjužnije točke Nåttaröa; svjetla Måsknuv; i svjetla Vikstena do svjetla Landsorta.

Landsort – Arkö

Područje omeđeno kopnom ili granicom 2. ili 3. zone i crtom koja se proteže od svjetla Landsorta preko najjužnije točke Enskära i svjetla Norre Kränkana do Marö kupae.

Zaljev Valdemarsviken i arhipelag Gryt

Područje omeđeno kopnom ili granicama 2. zone i crtom koja se proteže od navigacijske oznake Gubbö kupa preko svjetla Häradsskära i svjetla Hägerökartena do najjužnije točke Kvädöa.

Sjeverni dio tjesnaca Kalmar – Västervik

Područje omeđeno kopnom i crtom koja se proteže od Hallmare Skackela preko svjetla Aleskär; svjetla Idöa; svjetla Idö Stångskära; svjetla Strupö Ljungskära na poziciji S 57 20,0 E016 48,0; i zapadne kardinalne plutače Enerumsgrunda do najsjevernije točke Ölanda i dalje sjeverozapadnom obalom Ölanda, a na jugu paralelom geografske širine S 56 51,00.

Južni dio tjesnaca Kalmar

Područje između kopna i Ölanda, omeđeno na sjeveru crtom koja se proteže od točke Dunö (na kopnu) do Beijerhamna na Ölandu, a na jugu paralelom geografske širine S 56 15,00.

2. zona

Češka

Umjetno jezero Lipno

Njemačka

Ems	od crte koja se proteže preko Emsa blizu ulaza u luku Papenburg između nekadašnje crpne stanice Diemen i otvora nasipa kod Halkea do crte koja spaja nekadašnji svjetionik Greetsiel i zapadni gat na ulazu u luku Eemshaven
Jade	unutar crte koja spaja nekadašnje svjetlo Schilliga i crkveni toranj u Langwardenu
Weser	od sjeverozapadnog ruba željezničkog mosta u Bremenu do crte koja spaja crkvene tornjeve u Langwardenu i Cappelu, uključujući rukavce Westergate, Rekumer Loch, Rechter Nebenarm i Schweiburg
Laba s Bütztfletherom Süderelbe (od km 0,69 do ušća u Labu), Ruthenstrom (od km 3,75 do ušća u Labu), Wischhafener Süderelbe (od km 8,03 do ušća u Labu)	od donje granice luke Hamburg do crte koja spaja navigacijsku oznaku Döse i zapadni rub nasipa Friedrichskoog (Dieksand), uključujući Nebenelbe i pritoke Este, Lühe, Schwinge, Oste, Pinnau, Krückau i Stör (uvijek od ušća do brane)
Meldorfer Bucht	unutar crte koja spaja zapadni rub nasipa Friedrichskoog (Dieksand) i glavu zapadnog gata u Büsumu
Eider	od ušća kanala Gieselau (km 22,64) do crte od središta tvrđave (Tränke) do crkvenog tornja u Vollerwieku
Kanal Gieslau	od ušća u Eider do ušća u kanal Nord-Ostsee
Flensburger Förde	unutar crte koja spaja svjetionik Kegnäs i Birknack te sjeverno od njemačko-danske granice u Flensburger Fördeu
Schlei	unutar crte između glava gatova u Schleimündeu
Eckernförder Bucht	unutar crte koja spaja Boknis-Eck i sjeveroistočni rt kopna blizu Dänisch Nienhofa
Kieler Förde	unutar crte koja spaja svjetionik Bülk i spomenik pomorcima u Laboeu
Kanal Nord-Ostsee, uključujući Audorfer See i Schirnauer See	od crte koja spaja glave gatova u Brunsbüttelu do crte koja spaja ulazna svjetla u Kiel-Holtenau, uključujući Obereidersee i Enge, Audorfer See, Borgstedter See i Enge, Schirnauer See, Flemhuder See i kanal Achterwehrer
Trave	od sjeverozapadnog ruba pokretnog željezničkog mosta u Lübecku, uključujući Pötenitzer Wiek i Dassower See do crte koja spaja južnu unutrašnju i sjevernu vanjsku glavu gata u Travemündeu
Leda	od ulaza u predluku prevodnice Leer do ušća u Eems
Hunte	od luke Oldenburg i 140 m nizvodno od Amalienbrückea u Oldenburgu do ušća u Weser
Lesum	od stjecišta Hammea i Wümmea (km 0,00) do ušća u Weser
Este	od mirnog toka rijeke kod prevodnice Buxtehude (km 0,25) do ušća u Labu
Lühe	od mirnog toka rijeke kod Au-Mühlea u Horneburgu (km 0,00) do ušća u Labu
Schwinge	od sjevernog ruba prevodnice Salztor u Stadeu do ušća u Labu
Oste	od 210 m iznad središnje crte prometnog mosta preko brane Oste (km 69,360) do ušća u Labu
Pinnau	od jugozapadnog ruba željezničkog mosta u Pinnebergu do ušća u Labu
Krückau	od jugozapadnog ruba mosta koji vodi do/od Wedenkampa u Elmshornu do ušća u Labu
Stör	od mareografa Rensing do ušća u Labu
Freiburger Hafenpriel	od istočnog ruba ustave u mjestu Freiburg an der Elbe do ušća u Labu
Wismarbucht, Kirchsee, Breitling, Salzhaff i lučko područje Wismar	u smjeru otvorenog mora do crte koja se proteže od Hoher Wieschendorf Huka do svjetla Timmendorfa i crte koja spaja svjetlo Gollwitza na otoku Poel i južni rt poluotoka Wustrow
Warnow, uključujući Breitling i rukavce	nizvodno od Mühlendamma od sjevernog ruba Geinitzbrückea u Rostocku prema moru do crte koja spaja sjeverne točke zapadnog i istočnog gata u Warnemündeu
Vode okružene kopnom, poluotoci Darß i Zingst i otoci Hiddensee i Rügen (uključujući lučko područje Stralsund)	u smjeru otvorenog mora između poluotoka Zingst i otoka Bock: do geografske širine 54° 26′ 42′′ S, otoka Bock i Hiddensee: do crte koja spaja sjeverni rt otoka Bock i južni rt otoka Hiddensee, otoka Hiddensee i otoka Rügen (Bug): do crte koja spaja jugoistočni rt Neubessin i Buger Haken
Kleine Jasmunder Bodden
Greifswalder Bodden	od Boddena prema otvorenom moru do crte koja se proteže od istočne točke Thiessower Hakena (Südperd) do istočnog rta otoka Ruden i dalje do sjevernog rta otoka Usedom (54° 10′ 37′′ S, 13° 47′ 51′′ I)
Ryck	istočno od mosta Steinbecker u Greifswaldu do crte koja povezuje glave gatova
Vode okružene kopnom i otokom Usedom (Peenestrom, uključujući lučko područje Wolgast i Achterwasser, te Oder Haff)	prema istoku do granice s Republikom Poljskom u Stettiner Haffu
Uecker	od jugozapadnog ruba prometnog mosta u Uekermündeu do crte koja povezuje glave gatova

Napomena: U slučaju plovila čija je matična luka u drugoj državi, treba uzeti u obzir članak 32. Ugovora Ems-Dollart od 8. travnja 1960. (BGBl. 1963. II, str. 602).

Francuska

Gironde od oznake kilometra (KP 48,50) do nizvodnog dijela točke Ile de Patirasa do poprečne granice mora određene crtom koja spaja Pointe de Grave i Pointe de Suzac;

Loire od Cordemaisa (oznaka kilometra 25) do poprečne granice mora određene crtom koja povezuje Pointe de Mindin i Pointe de Penhoët;

Seine od početka kanala Tancarville do poprečne granice mora određene crtom od Cape Hodea na desnoj obali do točke na lijevoj obali gdje se spajaju planirani nasip i obala ispod Bervillea;

Vilaine od brane Arzal do poprečne granice mora određene crtom koja povezuje Pointe du Scal i Pointe du Moustoir;

Ženevsko jezero.

Mađarska

Jezero Balaton

Nizozemska

Dollard

Eems

Waddenzee: uključujući veze sa Sjevernim morem

IJsselmeer: uključujući Markermeer i Ijmeer, ali isključujući Gouwzee

Nieuwe Waterweg i Scheur

Kanal Calland zapadno od luke Benelux

Hollands Diep

Breediep, Beerkanaal i povezane luke

Haringvliet i Vuile Gat: uključujući plovne putove između Goeree-Overflakkeea s jedne strane te Voorne-Puttena i Hoeksche Waarda s druge strane

Hellegat

Volkerak

Krammer

Grevelingenmeer i Brouwerschavensche Gat: uključujući sve plovne putove između Schouwen-Duivelanda i Goeree-Overflakkeea

Keten, Mastgat, Zijpe, Krabbenkreek, Istočni Scheldt i Roompot: uključujući plovne putove između Walcherena, Noord-Bevelanda i Zuid-Bevelanda s jedne strane i Schouwen-Duivelanda i Tholena s druge strane, a isključujući kanal Scheldt-Rajna

Scheldt i Zapadni Scheldt te njezino morsko ušće: uključujući plovne putove između Zeeland Flandersa s jedne strane te Walcherena i Zuid-Bevelanda s druge strane, a isključujući kanal Scheldt-Rajna

Poljska

Laguna Szczecin

Laguna Kamień

Laguna Wisla

Zaljev Puck

Akumulacijsko jezero Wloclawski

Jezero Śniardwy

Jezero Niegocin

Jezero Mamry

Švedska

Lysekil – Orust – Tjörn

Područje omeđeno kopnom i crtom koja se proteže od Slaggöna u Lysekilu do Skaftölandeta na smjeru (azimutu) 170 stupnjeva; crtom koja se proteže od svjetla Islandsberga do Lavösunda; crtom koja se proteže od svjetla Lyra na smjeru (azimutu) 300 stupnjeva do kopna istočno od Mollösunda; crtom koja se proteže od najjužnije točke Lyra do Björholmena; i u sjevernom dijelu Hakefjordena paralelom geografske širine S 58 01,00.

Južni arhipelag Göteborga

Područje omeđeno kopnom ili granicom 3. zone i crtom koja se proteže od zapadnog dijela luke Arendal preko Knippelholmena; svjetla Rivö i gornjeg svjetla Rivö; navigacijske oznake Känsö torn; svjetla Kårholmena; i svjetla Rättarensa do Askims nabbe.

Öregrund – Norrtälje

Područje između kopna i Gräsöa, omeđeno na sjeveru crtom na geografskoj dužini preko gornjeg navigacijskog svjetla Öregrunda te prema moru omeđeno crtom od Äspskäreta do svjetla Råstensudde; crtom preko Singsundeta; mostovima preko Fygdströmmena; crtom koja se proteže od Dejeuddena preko svjetla Arholma do svjetla Tyvöa.

Norrtälje – Nämdö

Područje omeđeno kopnom ili granicama 2. ili 3. zone te crtom koja se proteže od svjetla Tyvöa preko svjetla Idskärskobbena; najzapadnije točke Svartlögae; svjetla Stenkobbsgrunda i navigacijske oznake Korsö; i najzapadnije točke Nämdöa do najjužnije točke Björnöa.

Dalarö – Torö

Područje omeđeno kopnom i crtom koja se proteže od Klacknäseta do navigacijske oznake Ornöhuvud; Näseta kod Ornöa; najsjevernije točke Utöa; svjetla Utöa; svjetla Älvsnabbena; Norra Stegholmena; Yttre Gårdena; Valsuddena na Järflottau; i Långsuddena na Järflottau do najistočnije točke Toröa.

Torö – Oxelösund

Područje omeđeno kopnom ili granicom 3. zone te crtom koja se proteže od crkve u Toröu preko svjetla Fifånga; svjetla Kockehällana; Lacka torna; najistočnije točke Kittelöa; svjetla Trutbådana i svjetla Betena; i navigacijske oznake Femörehuvud do Svartuddena sjeverno od gornjeg svjetla Kungshamna.

Bråviken, Slätbaken i arhipelag Östergötland

Područje omeđeno kopnom (u zapadnom Bråvikenu od mosta Hamnbron u Norrköpingu; u zapadnom Slätbakenu od prevodnice Mem) i crtom koja se proteže od svjetla Gullängsbergeta preko navigacijske oznake Arkö; Marö kupae; navigacijske oznake Kupa klint; najzapadnije točke Birkskära; i navigacijske oznake Gubbö Kupa do Dalauddea južno od Orrena.

Središnji dio tjesnaca Kalmar

Područje omeđeno na zapadu kopnom, na istoku Ölandom, na sjeveru paralelom na geografskoj širini S 56 51;00, a na jugu crtom koja se proteže od rta Dunöa (kopno) do Beijerhamna na Ölandu.

POGLAVLJE 2.

3. zona

Belgija

Morski Scheldt (nizvodno od otvorenog sidrišta u Antwerpenu)

Bugarska

Dunav: od rkm 845,650 do rkm 374,100

Češka

Umjetna jezera: Brněnská (Kníničky), Jesenice, Nechranice, Orlík, Rozkoš, Slapy, Těrlicko, Žermanice i Nové Mlýny III

Jezera nastala vađenjem šljunka: Ostrožná Nová Ves i Tovačov

Njemačka

Dunav	od Kelheima (km 2 414,72 ) do njemačko-austrijske granice kod Jochensteina
Rajna s Lampertheimer Altrheinom (od km 4,75 do Rijna), Altrhein Stockstadt-Erfelden (od km 9,80 do Rijna)	od njemačko-švicarske granice do njemačko-nizozemske granice
Laba (Norderelbe), uključujući Süderelbe en Köhlbrand	Laba od ušća kanala Laba-Seiten do donje granice luke Hamburg
Müritz

Francuska

Adour od Bec du Gavea do mora;

Aulne od prevodnice u Châteaulinu do poprečne granice mora omeđenog Passage de Rosnoënom;

Blavet od Pontivyja do Pont du Bonhommea;

Kanal Calais;

Charente od mosta na Tonnay-Charenteu do poprečne granice mora omeđenog crtom koja prolazi središtem nizvodnog svjetla na lijevoj obali i središtem Fort de la Pointea;

Dordogne od stjecišta s Lidoireom do Bec d’Ambèsa;

Garonne od mosta u Castet en Dortheu do Bec d’Ambèsa;

Gironde od Bec d’Ambèsa do poprečne crte na oznaci kilometra 48,50 i preko nizvodne točke Ile de Patirasa;

Hérault od luke Bessan do mora, do gornje granice plimnog obalnog područja;

Isle od stjecišta s Dronneom do stjecišta s Dordogneom;

Loire od stjecišta s Maineom do Cordemaisa (oznaka kilometra 25);

Marne od mosta u Bonneuilu (oznaka kilometra 169 bis 900) i prevodnice u St Mauru do stjecišta sa Seineom;

Rajna

Nive od brane Haïtze u Ustaritzu do stjecišta s Adourom;

Oise od prevodnice Janville do stjecišta sa Seineom;

Orb od Sérignana do mora, do gornje granice plimnog obalnog područja;

Rhône od granice sa Švicarskom do mora, izuzev Petit Rhônea;

Saône od mosta Pont de Bourgogne u Chalon-sur-Saôneu do stjecišta s Rhôneom;

Seine od prevodnice u Nogent-sur-Seine do početka kanala Tancarville;

Sèvre Niortaise od prevodnice u Maransu na poprečnoj granici mora nasuprot stražarnice do ušća;

Somme nizvodno od mosta Pont de la Portelette u Abbevilleu do vijadukta željezničke pruge koja povezuje Noyelles i Saint-Valéry-sur-Somme;

Vilaine od Redona (oznaka kilometra 89,345) do brane Arzal;

Jezero Amance;

Jezero Annecy;

Jezero Biscarosse;

Jezero Bourget;

Jezero Carcans;

Jezero Cazaux;

Jezero Der-Chantecoq;

Jezero Guerlédan;

Jezero Hourtin;

Jezero Lacanau;

Jezero Orient;

Jezero Pareloup;

Jezero Parentis;

Jezero Sanguinet;

Jezero Serre-Ponçon;

Jezero Temple.

Hrvatska

Dunav: od rkm 1 295 + 500 do rkm 1 433 + 100

Rijeka Drava: od rkm 0 do rkm 198 + 600

Rijeka Sava: od rkm 210 + 800 do rkm 594 + 000

Rijeka Kupa: od rkm 0 do rkm 5 + 900

Rijeka Una: od rkm 0 do rkm 15

Mađarska

Dunav: od rkm 1 812 do rkm 1 433

Dunav Moson: od rkm 14 do rkm 0

Dunav Szentendre: od rkm 32 do rkm 0

Dunav Ráckeve: od rkm 58 do rkm 0

Rijeka Tisa: od rkm 685 do rkm 160

Rijeka Drava: od rkm 198 do rkm 70

Rijeka Bodrog: od rkm 51 do rkm 0

Rijeka Kettős-Körös: od rkm 23 do rkm 0

Rijeka Hármas-Körös: od rkm 91 do rkm 0

Kanal Sió: od rkm 23 do rkm 0

Jezero Velence

Jezero Fertő

Nizozemska

Rajna

Sneekermeer, Koevordermeer, Heegermeer, Fluessen, Slotermeer, Tjeukemeer, Beulakkerwijde, Belterwijde, Ramsdiep, Ketelmeer, Zwartemeer, Veluwemeer, Eemmeer, Alkmaardermeer, Gouwzee, Buiten IJ, Afgesloten IJ, Noordzeekanaal, luka IJmuiden, lučko područje Rotterdam, Nieuwe Maas, Noord, Oude Maas, Beneden Merwede, Nieuwe Merwede, Dordsche Kil, Boven Merwede, Waal, kanal Bijlandsch, Boven Rijn, kanal Pannersdensch, Geldersche Ijsel, Neder Rijn, Lek, kanal Amsterdam-Rajna, Veerse Meer, kanal Scheldt-Rajna do ušća u Volkerak, Amer, Bergsche Maas, Meuse nizvodno od Venloa, Gooimeer, Europort, Calandkanaal (istočno od luke Benelux), Hartelkanaal

Austrija

Dunav: od granice s Njemačkom do granice sa Slovačkom

Inn: od ušća do elektrane Passau-Ingling

Traun: od ušća do km 1,80

Enns: od ušća do km 2,70

Morava: do km 6,00

Poljska

Rijeka Biebrza od ušća kanala Augustowski do ušća rijeke Narwie

Rijeka Brda od spoja s kanalom Bydgoski u Bydgoszczu do ušća rijeke Visle

Rijeka Bug od ušća rijeke Muchawiec do ušća rijeke Narwie

Jezero Dąbie do granice s unutarnjim morskim vodama

Kanal Augustowski od spoja s rijekom Biebrza do državne granice, zajedno s jezerima koja se nalaze duž tog kanala

Kanal Bartnicki od jezera Ruda Woda do jezera Bartęžek, zajedno s jezerom Bartęžek

Kanal Bydgoski

Kanal Elbląski od jezera Druzno do jezera Jeziorak i jezera Szeląg Wielki, zajedno s tim jezerima i jezerima duž kanala, te obilazni kanal u smjeru Zalewa od jezera Jeziorak do jezera Ewingi, uključujući to jezero

Kanal Gliwicki zajedno s kanalom Kędzierzyński

Kanal Jagielloński od spoja s rijekom Elbląg do rijeke Nogat

Kanal Lączański

Kanak Ślesiński s jezerima koja se nalaze duž tog kanala, te jezero Gopło

Kanal Żerański

Rijeka Martwa Wisla od rijeke Visle u Przegalini do granice s unutarnjim morskim vodama

Rijeka Narew od ušća rijeke Biebrza do ušća rijeke Visle, zajedno s jezerom Zegrzyński

Rijeka Nogat od rijeke Visle do ušća u lagunu Visle

Rijeka Noteć (gornji tok) od jezera Goplo do spoja s kanalom Górnonotecki i kanal Górnonotecki te rijeka Noteć (donji tok) od spoja s kanalom Bydgoski do ušća u rijeku Wartu

Rijeka Nysa Luźycka od Gubina do ušća u rijeku Odru

Rijeka Odra od grada Racibórza do spoja s Istočnom Odrom koja postaje rijeka Regalica od prokopa Klucz-Ustowo, zajedno s tom rijekom i njezinim pritocima do jezera Dąbie, te obilazni kanal rijeke Odre od prevodnice Opatowice do prevodnice u gradu Wroclawu

Rijeka Zapadna Odra od brane u Widuchowi (704,1 km rijeke Odre) do granice s unutarnjim morskim vodama, zajedno s pritocima, te prokop Klucz-Ustowo koji povezuje rijeke Istočnu Odru sa Zapadnom Odrom

Rijeka Parnica i prokop Parnicki od Zapadne Odre do granice s unutarnjim morskim vodama

Rijeka Pisa od jezera Roś do ušća rijeke Narew

Rijeka Szkarpawa od rijeke Visle do ušća u lagunu Visle

Rijeka Warta od jezera Ślesińskie do ušća rijeke Odre

Sustav Wielkie Jeziora Mazurskie koji obuhvaća jezera povezana rijekama i kanalima koji čine glavnu rutu od jezera Roś (uključujući to jezero) u Piszu do kanala Węgorzewski (uključujući taj kanal) u Węgorzewu, zajedno s jezerima Seksty, Mikołajskie, Tałty, Tałtowisko, Kotek, Szymon, Szymoneckie, Jagodne, Boczne, Tajty, Kisajno, Dargin, Łabap, Kirsajty i Święcajty, zajedno s kanalom Giźicky, kanalom Niegociński i kanalom Piękna Gora, te obilazni kanal jezera Ryńskie (uključujući to jezero) u Rynu do jezera Nidzkie (do 3 km, koji čini granicu s prirodnim rezervatom „Jezero Nidzkie”), zajedno s jezerima Beldany, Guzianka Mała i Guzianka Wielka

Rijeka Visla od ušća rijeke Przemsza do spoja s kanalom Łączański te od ušća tog kanala u Skawinu do ušća rijeke Visle u Gdański zaljev, isključujući akumulacijsko jezero Włocławski

Rumunjska

Dunav: od srpsko-rumunjske granice (km 1 075 ) do Crnog mora duž kanala Sulina

Kanal Dunav–Crno more (duljine 64,410 km): od spoja s Dunavom na km 299,300 Dunava kod Cernavodă (odnosno km 64,410 kanala) do luke Constanta jug–Agigea (km „0” kanala)

Kanal Poarta Albă–Midia Năvodari (duljine 34,600 km): od spoja s kanalom Dunav–Crno more na km 29,410 kod Poarta Albă (odnosno km 27,500 kanala) do luke Midia (km „0” kanala)

Slovačka

Dunav: od rkm 1 880,26 do rkm 1 708,20

Kanal Dunav: od rkm 1 851,75 do rkm 1 811,00

Rijeka Váh: od rkm 0,00 do rkm 70,00

Rijeka Morava: od rkm 0,00 do rkm 6,00

Rijeka Bodrog: od rkm 49,68 do rkm 64,85

Umjetna jezera: Oravská Priehrada, Liptovská Mara, Zemplínska Šírava

Švedska

Jezero Mälaren

Saltsjön, luke Stockholm i Värmdölandet

Područje od ispusta jezera Mälaren u Stockholmu, u Norrströmu, u Slussenu i u Hammarbyslussenu, omeđeno kopnom i mostom Lidingöbron te crtom koja prolazi svjetlom Elfviksgrunda na smjeru (azimutu) od 135 do 315 stupnjeva; crtom od Mellangårdsholmena do Högklevsuddea u Baggensfjärdenu; Örsundeta između Ingaröa i Fågelbrolandeta; crtom od Rönnäsudda preko svjetla Tegelhällana i svjetla Runöa do Talatta na Djuröu; crtom preko Vindöströma od Vindöa do Värmdölandeta; te otocima u tom području.

Kanal Södertälje i luke u Södertäljeu

Kanal Södertälje i luke u Södertäljeu, omeđeni na sjeveru prevodnicom Södertälje, a na jugu paralelom geografske širine S 59° 09′ 00″.

Kanal Trollhätte, Göta älv i Nordre älv

Područje od paralele na geografskoj širini koja prolazi navigacijskom oznakom Bastungsgrunden u južnom dijelu jezera Vänern do mosta Älvsborg i rijeke Nordre älv do crte na geografskoj dužini I 11° 45′ 00″.

Kanal Göta

Na istoku od prevodnice Mem do mosta Motala, uključujući jezero Asplången, jezero Roxen i jezero Boren; na zapadu od crte na geografskoj dužini kroz svjetlo Rödesund Norra Yttrea u Karlsborgu do prevodnice Sjötorp, uključujući jezerski sustav kroz koji kanal prolazi.

PRILOG II.

MINIMALNA TEHNIČKA PRAVILA KOJA SE PRIMJENJUJU NA PLOVNE ILI PLUTAJUĆE OBJEKTE NA UNUTARNJIM PLOVNIM PUTOVIMA 1., 2., 3. I 4. ZONE

Tehnička pravila koja se primjenjuju na plovne ili plutajuće objekte su ona koja su utvrđena u standardu ES-TRIN 2021/1.

▼B

PRILOG III.

PODRUČJA MOGUĆIH DODATNIH TEHNIČKIH PRAVILA KOJA SE PRIMJENJUJU NA PLOVNE ILI PLUTAJUĆE OBJEKTE NA UNUTARNJIM PLOVNIM PUTOVIMA 1. I 2. TE NEPOVEZANE 3. ZONE

Sva dodatna tehnička pravila koja država članica donese u skladu s člankom 23. stavcima 1. i 2. ove Direktive za plovne ili plutajuće objekte koji plove na državnom području te države članice ograničena su na sljedeća područja:

Definicije

—

Potrebne za razumijevanje dodatnih pravila

▼M1

Čvrstoća i stabilitet

—

Pojačanje konstrukcije i stabilitet

—

Svjedodžba/potvrda priznatog klasifikacijskog društva

▼B

Sigurnosni razmak i nadvođe

—

Nadvođe

—

Sigurnosni razmak

Vodonepropusnost otvora u trupu i nadgrađu

—

Nadgrađa

—

Vrata

—

Prozori i vidnici

—

Grotla skladišta

—

Ostali otvori (ventilacijske cijevi, ispušne cijevi itd.)

Oprema

—

Sidra i sidreni lanci

—

Navigacijska svjetla

—

Zvučni signali

—

Kompas

—

Radar

—

Primopredajnici

—

Oprema za spašavanje

—

Raspoloživost pomorskih karata

Dodatne odredbe za putnička plovila

—

Stabilitet (jačina vjetra, kriteriji)

—

Oprema za spašavanje

—

Nadvođe

—

Sigurnosni razmak

—

Vidljivost iz kormilarnice

Konvoji i prijevoz kontejnera

—

Spoj gurača i potisnice

—

Stabilitet plovnih ili plutajućih objekata ili potisnica koji prevoze kontejnere

▼M1

Strojevi

—

Upravljački sustavi

—

Osovina propelera i pribor

—

Pogonski motori, spojnice i pribor

—

Prisutnost pramčanog propelera

—

Kaljužni sustav i protupožarni uređaji

—

Izvori energije u slučaju nužde i električne instalacije

—

Svjedodžba/potvrda priznatog klasifikacijskog društva

▼B

PRILOG IV.

PODRUČJA MOGUĆIH SNIŽENJA TEHNIČKIH PRAVILA KOJA SE PRIMJENJUJU NA PLOVNE ILI PLUTAJUĆE OBJEKTE NA UNUTARNJIM PLOVNIM PUTOVIMA 3. I 4. ZONE

Sva sniženja tehnička pravila koje država članica odobri u skladu s člankom 23. stavkom 4. ove Direktive za plovila koja plove isključivo plovnim putovima 3. ili 4. zone na državnom području te države članice ograničena su na sljedeća područja:

3. zona

—

Sidrena oprema, uključujući duljinu sidrenih lanaca

—

Brzina (prema naprijed)

—

Zajednička sredstva za spašavanje

—

Status stabiliteta – dva odjeljka

—

Vidljivost iz kormilarnice

4. zona

—

Sidrena oprema, uključujući duljinu sidrenih lanaca

—

Brzina (prema naprijed)

—

Oprema za spašavanje

—

Status stabiliteta – dva odjeljka

—

Vidljivost iz kormilarnice

—

Drugi neovisni pogonski sustav

PRILOG V.

DETALJNE POSTUPOVNE ODREDBE

Članak 2.01

Inspekcijska tijela

Države članice osnivaju inspekcijska tijela.

Inspekcijska tijela sastoje se od predsjednika i stručnjakâ.

U svakom tijelu moraju biti najmanje sljedeći stručnjaci:

(a)

službenik iz uprave nadležne za unutarnju plovidbu;

(b)

stručnjak za projektiranje plovila unutarnje plovidbe i njihovih motora;

▼M1

(c)

pomorski stručnjak s dozvolom zapovjednika na unutarnjim plovnim putovima, koja nositelja ovlašćuje za upravljanje plovilom koje treba pregledati;

▼M1

(d)

stručnjak za tradicionalne plovne ili plutajuće objekte za pregled tradicionalnih plovnih ili plutajućih objekata.

▼B

Predsjednika i stručnjake svakog tijela određuju nadležna tijela u državi članici u kojoj je inspekcijsko tijelo osnovano. Predsjednik i stručnjaci pri preuzimanju dužnosti daju pisanu izjavu da će svoje dužnosti obavljati potpuno neovisno. Od službenika se ne zahtijeva nikakva izjava.

Inspekcijskim tijelima mogu pomagati specijalizirani stručnjaci u skladu s važećim nacionalnim odredbama.

Članak 2.02

(ostavljeno prazno)

Članak 2.03

Predočenje plovnog ili plutajućeg objekta na pregled

Vlasnik ili njegov predstavnik predočuju plovni ili plutajući objekt bez tereta, očišćen i opremljen. Pruža svaku za pregled potrebnu pomoć, kao što je osiguravanje odgovarajućeg čamca i osoblja te oslobađanje pristupa do svih dijelova trupa ili opreme koji nisu izravno dostupni ili vidljivi.

Inspekcijsko tijelo pri prvom pregledu zahtijeva pregled na suhom. Od pregleda na suhom može se odustati ako se predoči svjedodžba o klasi ili svjedodžba priznatog klasifikacijskog društva kojom se potvrđuje da konstrukcija udovoljava njegovim pravilima ili ako se predoči svjedodžba kojom se dokazuje da je nadležno tijelo već provelo pregled na suhom u druge svrhe. Ako se radi o periodičnom pregledu ili o pregledu kako je predviđeno u članku 14. ove Direktive, inspekcijsko tijelo može zahtijevati pregled izvan vode.

Inspekcijsko tijelo obavlja probne vožnje tijekom prvog pregleda motornog plovila ili konvoja ili ako su na brodskim sustavima poriva ili kormilarenja izvedene veće preinake.

Inspekcijsko tijelo može zahtijevati dodatna operativna ispitivanja i druge popratne dokumente. Ta se odredba primjenjuje i tijekom gradnje plovnog ili plutajućeg objekta.

Članak 2.04

(ostavljeno prazno)

Članak 2.05

(ostavljeno prazno)

Članak 2.06

(ostavljeno prazno)

Članak 2.07

Pojedinosti u svjedodžbi Unije za unutarnju plovidbu i izmjene svjedodžbe

Vlasnik plovnog ili plutajućeg objekta ili njegov predstavnik obavješćuje nadležno tijelo o svakoj promjeni imena ili vlasništva plovnog ili plutajućeg objekta, o svakoj promjeni u mjerama te o svakoj promjeni registracije ili matične luke i tom tijelu dostavlja svjedodžbu Unije za unutarnju plovidbu radi izmjene.

Svako nadležno tijelo može u svjedodžbu Unije za unutarnju plovidbu dodati bilo koji podatak ili promjenu.

Ako nadležno tijelo u svjedodžbu Unije za unutarnju plovidbu doda bilo koju izmjenu ili informaciju, ono o tome obavješćuje nadležno tijelo koje je izdalo svjedodžbu Unije za unutarnju plovidbu.

Članak 2.08

(ostavljeno prazno)

Članak 2.09

Periodični pregled

Plovni ili plutajući objekt podliježe periodičnom pregledu prije isteka važenja svjedodžbe Unije za unutarnju plovidbu.

Nadležno tijelo ponovno utvrđuje razdoblje važenja svjedodžbe Unije za unutarnju plovidbu u skladu s rezultatima tog pregleda.

Razdoblje važenja upisuje se u svjedodžbu Unije za unutarnju plovidbu i priopćuje tijelu koje je tu svjedodžbu izdalo.

Ako se umjesto produljenja razdoblja važenja svjedodžba Unije za unutarnju plovidbu zamjenjuje novom verzijom svjedodžbe Unije za unutarnju plovidbu, prethodna svjedodžba Unije za unutarnju plovidbu vraća se nadležnom tijelu koje ju je izdalo.

Članak 2.10

Dobrovoljni pregled

Vlasnik plovnog ili plutajućeg objekta ili njegov predstavnik može u svakom trenutku dobrovoljno zatražiti pregled.

Po tom zahtjevu se postupa.

Članak 2.11

(ostavljeno prazno)

Članak 2.12

(ostavljeno prazno)

Članak 2.13

(ostavljeno prazno)

Članak 2.14

(ostavljeno prazno)

Članak 2.15

Troškovi

Vlasnik plovnog ili plutajućeg objekta ili njegov predstavnik snosi sve troškove nastale zbog pregleda plovnog ili plutajućeg objekta i izdavanja svjedodžbe Unije za unutarnju plovidbu u skladu s posebnim cjenikom koji sastavlja svaka država članica.

Članak 2.16

Informacije

Osobama koje dokažu utemeljen interes nadležno tijelo može dopustiti da se upoznaju sa sadržajem svjedodžbe Unije za unutarnju plovidbu te tim osobama može izdati izvatke ili preslike svjedodžbi Unije za unutarnju plovidbu, ovjerene kao vjerodostojne i označene kao takve.

Članak 2.17

Upisnik svjedodžbi Unije za unutarnju plovidbu

Nadležna tijela čuvaju izvornike ili preslike svih svjedodžbi Unije za unutarnju plovidbu koje su izdala i u njih unose sve podatke i izmjene, zajedno sa svim poništenjima i zamjenama svjedodžbi Unije za unutarnju plovidbu. Nadležna tijela u skladu s time ažuriraju upisnik naveden u članku 17. ove Direktive.

Kako bi se provele upravne mjere za održavanje sigurnosti i jednostavnu plovidbu te za provedbu članaka od 2.02 do 2.15 ovog Priloga kao i članaka 6., 9., 10., 13., 14., 15., 20., 21. i 22. ove Direktive, pristup upisniku ograničen samo na čitanje u skladu s predloškom navedenim u Prilogu II. odobrit će se nadležnim tijelima drugih država članica, državama ugovornicama Konvencije iz Mannheima te, uz uvjet osiguravanja jednakovrijedne razine privatnosti, trećim zemljama na temelju administrativnih sporazuma.

Članak 2.18

Jedinstveni europski identifikacijski broj plovila

Jedinstveni europski identifikacijski brod plovila (ENI) sastoji se od osam arapskih znamenaka u skladu s Prilogom II. ovoj Direktivi.

Ako plovni ili plutajući objekt nema ENI u trenutku izdavanja svjedodžbe Unije za unutarnju plovidbu, ENI mu dodjeljuje nadležno tijelo države članice u kojoj je plovni ili plutajući objekt registriran ili u kojoj se nalazi njegova matična luka.

Kada je riječ o plovnim ili plutajućim objektima iz zemalja u kojima dodjeljivanje ENI-ja nije moguće, ENI koji se unosi u svjedodžbu Unije za unutarnju plovidbu dodjeljuje nadležno tijelo koje izdaje svjedodžbu Unije za unutarnju plovidbu.

Vlasnik plovnog ili plutajućeg objekta ili njegov predstavnik podnosi nadležnom tijelu zahtjev za dodjeljivanje ENI-ja. Vlasnik ili njegov predstavnik također je dužan na plovni ili plutajući objekt postaviti oznaku s ENI-jem koji je upisan u svjedodžbu Unije za unutarnju plovidbu.

Članak 2.19

(ostavljeno prazno)

Članak 2.20

Obavijesti

Svaka država članica ili njezina nadležna tijela obavješćuju Komisiju i ostale države članice ili druga nadležna tijela o:

(a)

nazivima i adresama tehničkih službi koje su, zajedno s njihovim nacionalnim nadležnim tijelom, odgovorne za primjenu Priloga II.;

(b)

tehničkom listu, kako je prikazan u Prilogu II., o tipovima brodskih uređaja za pročišćivanje otpadnih voda za koje je od posljednje obavijesti izdano odobrenje;

(c)

priznatim homologacijama za brodske sustave za pročišćivanje voda na temelju normi različitih od onih utvrđenih u Prilogu II., za upotrebu na nacionalnim plovnim putovima država članica;

(d)

svakom povlačenju homologacije za brodske sustave za pročišćivanje otpadnih voda te o njihovim razlozima u roku od mjesec dana;

(e)

svim ovlaštenim posebnim sidrima nakon zahtjeva za smanjenje mase sidra, navođenjem oznake tipa i ovlaštenog smanjenja mase sidra. Nadležno tijelo daje ovlaštenje podnositelju zahtjeva najranije 3 mjeseca nakon obavijesti Komisiji pod uvjetom da potonja ne podnese prigovore;

(f)

opremi za radarsku navigaciju i pokazivačima brzine okreta za koju su izdali homologaciju. Ta obavijest uključuje dodijeljeni homologacijski broj kao i oznaku vrste, ime/naziv proizvođača, ime/naziv nositelja homologacije i datum homologacije;

(g)

nadležnim tijelima odgovornima za odobrenje specijaliziranih poduzeća koja mogu izvršiti instalaciju, zamjenu, popravak ili održavanje opreme za radarsku navigaciju i pokazivačâ brzine okreta.

PRILOG VI.

KLASIFIKACIJSKA DRUŠTVA

Kriteriji za priznavanje klasifikacijskih društava

Klasifikacijska društva koja traže priznavanje na temelju članka 21. ove Direktive moraju ispuniti sljedeće kriterije:

klasifikacijsko društvo sposobno je dokazati bogato iskustvo u ocjenjivanju projektiranja i konstrukcije plovila za unutarnje plovne putove. Klasifikacijsko društvo ima opsežna pravila i propise o projektiranju, konstrukciji i periodičnim pregledima plovila unutarnje plovidbe, posebno o izračunu stabiliteta u skladu s dijelom 9. propisa koji su priloženi ADN-u kako je navedeno u Prilogu II. Ta pravila i propisi moraju se objaviti barem na nizozemskom, engleskom, francuskom ili njemačkom jeziku te se stalno ažuriraju i poboljšavaju istraživačkim i razvojnim programima. Pravila i propisi ne smiju biti protivni odredbama prava Unije ni međunarodnim sporazumima koji su na snazi;

klasifikacijsko društvo svake godine objavljuje svoj upisnik plovila;

klasifikacijsko društvo ne smiju nadzirati vlasnici ili graditelji brodova ni drugi koji su komercijalno uključeni u projektiranje, proizvodnju, opremanje, popravak, plovidbu ili osiguravanje brodova. Klasifikacijsko društvo ne smije u pogledu prihoda ovisiti samo o jednom komercijalnom poduzeću;

sjedište klasifikacijskog društva ili društvo kćer ovlašteno za odlučivanje i djelovanje u svim područjima za koje je zaduženo u skladu s propisima kojima se uređuje prijevoz unutarnjim plovnim putovima nalazi se u jednoj od država članica;

klasifikacijsko društvo i njegovi stručnjaci imaju dobar ugled u području prijevoza unutarnjim plovnim putovima; stručnjaci mogu dokazati svoje stručne sposobnosti. Djeluju u nadležnosti klasifikacijskog društva;

klasifikacijsko društvo ima odgovarajući broj tehničkog, rukovodećeg, pomoćnog, inspekcijskog i istraživačkog osoblja, razmjerno zadacima i klasificiranim plovilima, koje se također brine za razvoj sposobnosti i ažuriranje propisa. Ima inspektore u najmanje jednoj državi članici;

klasifikacijsko društvo uređeno je etičkim kodeksom;

klasifikacijsko društvo vodi se i njime se upravlja tako da je osigurana povjerljivost informacija koju zahtijeva država članica;

klasifikacijsko društvo spremno je pružiti odgovarajuće informacije državi članici;

10.

uprava klasifikacijskog društva definira i dokumentira svoje programe, ciljeve i obveze u pogledu kvalitete te osigurava razumijevanje, provedbu i održavanje tih programa na svim razinama klasifikacijskog društva;

11.

klasifikacijsko društvo priprema, provodi i održava djelotvoran unutarnji sustav kvalitete koji se temelji na odgovarajućim dijelovima međunarodno priznatih normi kvalitete i koji je u skladu s normom EN ISO/IEC 17020:2004, prema tumačenju u zahtjevima sheme IACS za potvrđivanje sustava kvalitete. Sustav kvalitete mora certificirati neovisno tijelo revizora koje priznaje uprava države u kojoj klasifikacijsko društvo ima sjedište ili podružnicu, kako je predviđeno u točki 4., te kojim se, među ostalim, osigurava:

(a)

utvrđivanje i održavanje pravila i propisa klasifikacijskog društva na sustavan način;

(b)

postupanje u skladu s pravilima i propisima klasifikacijskog društva;

(c)

ispunjavanje zahtjeva zakonske djelatnosti za koju je klasifikacijsko društvo ovlašteno;

(d)

utvrđivanje i dokumentiranje odgovornosti, ovlasti i međusobnih odnosa osoblja čiji rad utječe na kvalitetu usluga klasifikacijskog društva;

(e)

obavljanje svih poslova u kontroliranim uvjetima;

(f)

postojanje nadzornog sustava koji prati djelovanje i rad inspektora te tehničkog i administrativnog osoblja koje izravno zapošljava klasifikacijsko društvo;

(g)

da zahtjeve glavne zakonske djelatnosti za koju je klasifikacijsko društvo ovlašteno provode ili izravno nadziru samo inspektori isključivo zaposleni u tom klasifikacijskom društvu ili inspektori isključivo zaposleni u drugim priznatim klasifikacijskim društvima;

(h)

provedbu sustava osposobljavanja za inspektore i stalno ažuriranje njihova znanja;

(i)

vođenje evidencije kojom se dokazuje postizanje potrebnih standarda u područjima koja su obuhvaćena uslugama koje se pružaju te djelotvorno funkcioniranje sustava kvalitete; i

(j)

postojanje sveobuhvatnog sustava planirane i dokumentirane unutarnje revizije aktivnosti povezanih s kvalitetom na svim lokacijama;

12.

sustav kvalitete mora certificirati neovisno tijelo revizora koje je priznala uprava države članice u kojoj klasifikacijsko društvo ima sjedište ili podružnicu, kako je predviđeno u točki 4.;

13.

klasifikacijsko društvo obvezuje se uskladiti svoja pravila s odgovarajućim direktivama Unije i pravodobno dostaviti Komisiji sve relevantne informacije;

14.

klasifikacijsko društvo obvezuje se da će se redovito savjetovati s već priznatim klasifikacijskim društvima kako bi se osigurala jednakovrijednost njihovih tehničkih standarda i njihove provedbe i omogućilo sudjelovanje predstavnika države članice i drugih zainteresiranih strana u oblikovanju njegovih pravila i propisa.

PRILOG VII.

KORELACIJSKA TABLICA

Direktiva 2006/87/EZ	Ova Direktiva
—	Članak 1.
Članak 2.	Članak 2.
—	Članak 3.
Članak 1.	Članak 4.
—	Članak 5.
Članak 9.	Članak 6. stavci 1. i 3.
Članak 8. stavak 1.	Članak 6. stavci 2. i 4.
Članak 8. stavak 4.	Članak 6. stavak 5.
Članak 3.	Članak 7.
Članak 4.	Članak 8.
Članak 11. stavak 2.	Članak 9.
Članak 11. stavak 1.	Članak 10.
Članak 14.	Članak 11.
Članak 13.	Članak 12.
Članak 12.	Članak 13.
Članak 15.	Članak 14.
Članak 16.	Članak 15.
Članak 18.	Članak 16.
—	Članak 17.
—	Članak 18.
—	Članak 19.
Članak 10.	Članak 20.
—	Članak 21.
Članak 17.	Članak 22.
Članak 5.	Članak 23.
Članak 6. obrisan je Direktivom 2008/68/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (1)	—
Članak 7. stavci od 1. do 3.	Članak 24.
—	Članak 25.
—	Članak 26.
—	Članak 27.
—	Članak 28.
Članak 8. stavci 2. i 3.	Članak 29.
—	Članak 30.
Članak 20. stavak 1.	Članak 31.
Članak 20. stavak 2.	—
Članak 22.	—
—	Članak 32.
Članak 19.	Članak 33.
—	Članak 34.
Članak 24.	Članak 35.
Članak 21.	Članak 36.
Članak 23.	Članak 37. stavci 1. i 2.
Članak 7. stavak 4.	Članak 37. stavak 3.
—	Članak 38.
—	Članak 39.
Članak 25.	—
Članak 26.	—
Članak 27.	Članak 40.
(1) Direktiva 2008/68/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 24. rujna 2008. o kopnenom prijevozu opasnih tvari (SL L 260, 30.9.2008., str. 13.).

( 1 ) Direktiva 2009/45/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 6. svibnja 2009. o sigurnosnim pravilima i normama za putničke brodove (SL L 163, 25.6.2009., str. 1.).

( 2 ) Uredba (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka) (SL L 119, 4.5.2016., str. 1.).

( 3 ) Uredba (EZ) br. 45/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2000. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka u institucijama i tijelima Zajednice i o slobodnom kretanju takvih podataka (SL L 8, 12.1.2001., str. 1.).

( 4 ) Direktiva 2005/44/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 7. rujna 2005. o usklađenim riječnim informacijskim servisima (RIS) na unutarnjim vodnim putovima u Zajednici (SL L 255, 30.9.2005., str. 152.).

( 5 ) Direktiva Vijeća 82/714/EEZ od 4. listopada 1982. o utvrđivanju tehničkih pravila za plovila unutarnje plovidbe (SL L 301, 28.10.1982., str. 1.).

( 6 ) Direktiva Vijeća 91/672/EEZ od 16. prosinca 1991. o uzajamnom priznavanju nacionalnih svjedodžbi zapovjednika za prijevoz putnika i robe unutarnjim vodnim putovima (SL L 373, 31.12.1991., str. 29.).