Ovaj je tekst namijenjen isključivo dokumentiranju i nema pravni učinak. Institucije Unije nisu odgovorne za njegov sadržaj. Vjerodostojne inačice relevantnih akata, uključujući njihove preambule, one su koje su objavljene u Službenom listu Europske unije i dostupne u EUR-Lexu. Tim službenim tekstovima može se izravno pristupiti putem poveznica sadržanih u ovom dokumentu.

SPORAZUM O STABILIZACIJI I PRIDRUŽIVANJU

između Europskih zajednica i njihovih država članica, s jedne strane, i Republike Albanije, s druge strane

KRALJEVINA BELGIJA,

ČEŠKA REPUBLIKA,

KRALJEVINA DANSKA,

SAVEZNA REPUBLIKA NJEMAČKA,

REPUBLIKA ESTONIJA

HELENSKA REPUBLIKA,

KRALJEVINA ŠPANJOLSKA,

FRANCUSKA REPUBLIKA,

IRSKA,

TALIJANSKA REPUBLIKA,

REPUBLIKA CIPAR,

REPUBLIKA LATVIJA,

REPUBLIKA LITVA,

VELIKO VOJVODSTVO LUKSEMBURG,

REPUBLIKA MAĐARSKA,

REPUBLIKA MALTA,

KRALJEVINA NIZOZEMSKA,

REPUBLIKA AUSTRIJA,

REPUBLIKA POLJSKA,

PORTUGALSKA REPUBLIKA,

REPUBLIKA SLOVENIJA,

SLOVAČKA REPUBLIKA,

REPUBLIKA FINSKA,

KRALJEVINA ŠVEDSKA,

UJEDINJENA KRALJEVINA VELIKE BRITANIJE I SJEVERNE IRSKE,

ugovorne stranke Ugovora o osnivanju Europske zajednice i Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju te Ugovora o Europskoj uniji,

dalje u tekstu „države članice”, i

EUROPSKA ZAJEDNICA, EUROPSKA ZAJEDNICA ZA ATOMSKU ENERGIJU,

dalje u tekstu „Zajednica”,

s jedne strane, i

REPUBLIKA ALBANIJA, dalje u tekstu „Albanija”,

s druge strane,

UZIMAJUĆI U OBZIR jake veze među strankama i zajedničke vrijednosti, njihovu želju za jačanjem tih veza i uspostavom bliskog i trajnog odnosa utemeljenog na uzajamnosti i obostranom interesu, što bi Albaniji trebalo omogućiti daljnje jačanje i širenje odnosa sa Zajednicom i njezinim državama članicama, kako je prethodno utvrdila Zajednica Sporazumom o trgovini i komercijalnoj i ekonomskoj suradnji 1992. godine;

UZIMAJUĆI U OBZIR važnost ovog Sporazuma, u okviru procesa stabilizacije i pridruživanja sa zemljama jugoistočne Europe, u uspostavi i konsolidaciji stabilnog europskog poretka utemeljenog na suradnji, kojemu je Europska unija glavno uporište te u okviru Pakta o stabilnosti;

UZIMAJUĆI U OBZIR opredijeljenost stranaka da svim sredstvima pridonesu političkoj, gospodarskoj i institucionalnoj stabilizaciji u Albaniji te u regiji razvojem civilnog društva i demokratizacijom, izgradnjom institucija i reformom javne uprave, regionalnom trgovinskom integracijom te pojačanom gospodarskom suradnjom, kao i suradnjom u širokom opsegu područja, uključujući pravdu i unutarnje poslove te jačanjem nacionalne i regionalne sigurnosti;

UZIMAJUĆI U OBZIR opredijeljenost stranaka za povećane političkih i gospodarskih sloboda kao temelja ovog Sporazuma te njihovu opredijeljenost za poštovanje ljudskih prava i vladavine prava, uključujući i prava pripadnika nacionalnih manjina te demokratskih načela kroz višestranački sustav sa slobodnim i poštenim izborima;

UZIMAJUĆI U OBZIR opredijeljenost stranaka za potpunu provedbu svih načela i odredaba Povelje UN-a i OESS-a, osobito onih iz Helsinškog završnog akta, zaključnih dokumenata Madridske i Bečke konferencije, Pariške povelje za novu Europu, Pakta o stabilnosti za Jugoistočnu Europu, a kako bi se doprinijelo regionalnoj stabilnosti i suradnji među zemljama regije;

UZIMAJUĆI U OBZIR opredijeljenost stranaka za načela slobodnog tržišnoga gospodarstva i spremnost Zajednice da doprinese gospodarskim reformama u Albaniji;

UZIMAJUĆI U OBZIR opredijeljenost stranaka za slobodnu trgovinu, u skladu s pravima i obvezama koje proizlaze iz WTO-a;

UZIMAJUĆI U OBZIR želju stranaka da dalje razvijaju redoviti politički dijalog o bilateralnim i međunarodnim pitanjima od obostranog interesa, uključujući regionalne aspekte, uzimajući u obzir Zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku Europske unije;

UZIMAJUĆI U OBZIR opredijeljenost stranaka za borbu protiv organiziranog kriminala i jačanje suradnje u borbi protiv terorizma na temelju izjava Europske konferencije od 20. listopada 2001.;

UVJERENE da će ovaj Sporazum stvoriti novo ozračje za gospodarske odnose među njima, a prije svega za razvoj trgovine i ulaganja, što su presudni čimbenici za restrukturiranje i modernizaciju;

IMAJUĆI NA UMU opredijeljenost Albanije za usklađivanjem njezinog zakonodavstva u odgovarajućim područjima sa zakonodavstvom Zajednice te za njegovom učinkovitom provedbom;

UZIMAJUĆI U OBZIR volju Zajednice da pruži odlučnu potporu provedbi reformi te da u tom nastojanju koristi sve raspoložive instrumente suradnje i tehničke, financijske i gospodarske pomoći na sveobuhvatnoj, indikativnoj i višegodišnjoj osnovi;

POTVRĐUJUĆI da odredbe ovog Sporazuma iz područja primjene trećeg dijela, glave IV. Ugovora o osnivanju Europske zajednice obvezuju Ujedinjenu Kraljevinu i Irsku kao posebne ugovorne stranke, a ne kao dio Zajednice, sve dok Ujedinjena Kraljevina ili Irska (ovisno o slučaju) ne obavijesti Albaniju da je preuzela obvezu kao dio Europske zajednice u skladu s Protokolom o stajalištu Ujedinjene Kraljevine i Irske priložen Ugovoru o Europskoj uniji i Ugovoru o osnivanju Europske zajednice. Isto se primjenjuje na Dansku, u skladu s Protokolom priloženim tim ugovorima o stajalištu Danske;

PODSJEĆAJUĆI na Zagrebački samit, na kojem je pozvano na daljnje jačanje odnosa između država obuhvaćenih procesom stabilizacije i pridruživanja i Europske unije te na pojačanu regionalnu suradnju;

PODSJEĆAJUĆI da je Solunski samit ojačao proces stabilizacije i pridruživanja kao okvir politike za odnose Europske unije sa zemljama zapadnog Balkana te naglasio perspektivu njihova integriranja u Europsku uniju na temelju njihovog pojedinačnog napretka u procesu reformi i postignućima;

PODSJEĆAJUĆI na Memorandum o razumijevanju o olakšavanju i liberalizaciji trgovine, potpisan u Bruxellesu 27. lipnja 2001., kojim se Albanija, zajedno s drugim državama iz regije, obvezala na dogovaranje mreže bilateralne slobodne trgovine kako bi došlo do jačanja sposobnosti regije da privuče ulaganja i poboljša izglede za njezino integriranje u globalno gospodarstvo;

PODSJEĆAJUĆI na spremnost Europske unije da u najvećoj mogućoj mjeri integrira Albaniju u glavne političke i gospodarske tokove Europe te njezin status potencijalnog kandidata za članstvo u EU-u na temelju Ugovora o Europskoj uniji i ispunjenje kriterija koje je Europsko vijeće utvrdilo u lipnju 1993. godine, podložno uspješnoj provedbi ovog Sporazuma, osobito u pogledu regionalne suradnje,

SPORAZUMJELI SU SE KAKO SLIJEDI:

Članak 1.

Uspostavlja se pridruživanje između Zajednice i njezinih država članica, s jedne strane, i Albanije, s druge strane.

Ciljevi ovog pridruživanja su:

—

poduprijeti napore Albanije u jačanju demokracije i vladavine prava,

—

doprinijeti političkoj, gospodarskoj i institucionalnoj stabilnosti u Albaniji te stabilizaciji u regiji,

—

pružiti prikladan okvir za politički dijalog koji omogućuje razvoj bliskih političkih odnosa među strankama,

—

poduprijeti napore Albanije u razvoju njezine gospodarske i međunarodne suradnje, uključujući usklađivanjem njezinog zakonodavstva sa zakonodavstvom Zajednice,

—

poduprijeti napore Albanije da završi prijelaz na funkcionirajuće tržišno gospodarstvo, promicati skladne gospodarske odnose i postupno razvijati područje slobodne trgovine između Zajednice i Albanije,

—

razvijati regionalnu suradnju u svim područjima obuhvaćenima ovim Sporazumom.

GLAVA I.

OPĆA NAČELA

Članak 2.

Poštovanje demokratskih načela i ljudskih prava, proglašenih u Općoj deklaraciji o ljudskim pravima i utvrđenih u Europskoj konvenciji o zaštiti ljudskih prava, Helsinškom završnom aktu i Pariškoj povelji za novu Europu, poštovanje načela međunarodnog prava te vladavine prava, kao i načela tržišnoga gospodarstva, u skladu s Dokumentom Bonske konferencije o gospodarskoj suradnji KESS-a, čine temelj unutarnje i vanjske politike stranaka te predstavljaju ključne elemente ovog Sporazuma.

Članak 3.

Međunarodni i regionalni mir i stabilnost i razvoj dobrosusjedskih odnosa od središnjeg su značenja za proces stabilizacije i pridruživanja iz zaključaka Vijeća Europske unije od 21. lipnja 1999. Sklapanje i provedba ovog Sporazuma odvijaju se u okviru zaključaka Vijeća Europske unije od 29. travnja 1997. i temelje se na pojedinačnim postignućima Albanije.

Članak 4.

Albanija se obvezuje nastaviti jačati suradnju i dobrosusjedske odnose s ostalim zemljama regije, uključujući odgovarajuću razinu uzajamnih ustupaka u pogledu kretanja osoba, robe, kapitala i usluga te razvoj projekata od zajedničkog interesa, osobito onih koji se odnose na borbu protiv organiziranog kriminala, korupcije, pranja novca, nezakonitih migracija i trgovine, uključujući posebno trgovinu ljudima te nedopuštenim drogama. Ta obveza predstavlja ključni čimbenik u razvoju odnosa i suradnje među strankama i time pridonosi regionalnoj stabilnosti.

Članak 5.

Stranke ponovno potvrđuju važnost koju pridaju borbi protiv terorizma i provedbi međunarodnih obveza u tom području.

Članak 6.

Pridruživanje se provodi postupno i u potpunosti se ostvaruje u prijelaznom razdoblju od najviše 10 godina, podijeljeno na dvije uzastopne faze.

Dvije se faze ne primjenjuju na glavu IV., za koju je utvrđen poseban raspored pod tom glavom.

Svrha ove podjele na uzastopne faze je provođenje temeljite srednjoročne revizije provedbe ovog Sporazuma. U području pravnog usklađivanja i provedbe zakona, cilj je da se Albanija u prvoj fazi koncentrira na temeljne elemente, s određenim mjerilima, pravne stečevine kako je opisano u glavi VI.

Vijeće za stabilizaciju i pridruživanje, osnovano na temelju članka 116., redovito preispituje način na koji Albanija primjenjuje ovaj Sporazum te provodi pravne, administrativne, institucionalne i gospodarske reforme u svjetlu preambule te u skladu s općim načelima utvrđenima ovim Sporazumom.

Prva faza započinje na dan stupanja na snagu ovog Sporazuma. Tijekom pete godine nakon datuma stupanja na snagu ovog Sporazuma Vijeće za stabilizaciju i pridruživanje će ocijeniti napredak koji je Albanija postigla i odlučiti je li napredak dovoljan za prijelaz u drugu fazu kako bi se postiglo puno pridruživanje. Ono isto tako odlučuje o svim posebnim odredbama koje se smatraju potrebnima za upravljanje drugom fazom.

Članak 7.

Ovaj je Sporazum u cijelosti usklađen i provodi se u skladu s odgovarajućim odredbama WTO-a, posebno s člankom XXIV. GATT-a iz 1994. i člankom V. GATS-a.

GLAVA II.

POLITIČKI DIJALOG

Članak 8.

Stranke dalje razvijaju politički dijalog u kontekstu ovog Sporazuma. On prati i učvršćuje približavanje između Europske unije i Albanije te pridonosi uspostavi bliskih veza solidarnosti i novih oblika suradnje među strankama.

Političkim dijalogom namjerava se osobito promicati:

—

puna integracija Albanije u zajednicu demokratskih država i postupno približavanje Europskoj uniji,

—

sve veća konvergencija stajališta stranaka o međunarodnim pitanjima, također kroz razmjenu informacija prema potrebi, posebno o pitanjima koja bi mogla imati bitan utjecaj na stranke,

—

regionalna suradnja i razvoj dobrosusjedskih odnosa,

—

zajednički pogledi na sigurnost i stabilnost u Europi, uključujući suradnju u područjima obuhvaćenima Zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom Europske unije.

Stranke smatraju da je širenje oružja za masovno uništavanje i sredstava njihove dostave kako državnim tako i nedržavnim akterima predstavlja jednu od najozbiljnijih prijetnji međunarodnoj stabilnosti i sigurnosti. Stranke su, stoga, suglasne surađivati i pridonositi borbi protiv širenja oružja za masovno uništavanje te sredstava njegove dostave punim poštovanjem i provedbom na nacionalnoj razini svojih postojećih obveza iz međunarodnih ugovora i sporazuma o razoružanju i neširenju, kao i drugih odgovarajućih međunarodnih obveza. Stranke su suglasne da ova odredba predstavlja ključni element ovog Sporazuma i bit će dio političkog dijaloga koji će pratiti i učvršćivati te elemente.

Stranke su nadalje suglasne surađivati i pridonositi suprotstavljanju širenja oružja za masovno uništavanje i sredstava njegove dostave:

—

poduzimanjem mjera za potpisivanje, ratifikaciju ili pristupanje, prema potrebi, te punu provedbu svih drugih odgovarajućih međunarodnih instrumenata,

—

uspostavom učinkovitog sustava nacionalne kontrole izvoza, kojim se kontrolira izvoz kao i provoz robe povezane s oružjem za masovno uništavanje, uključujući kontrolu krajnjeg korištenja tehnologija dvojne namjene, i koji sadrži učinkovite kazne za kršenja kontrole izvoza.

Politički dijalog o ovom pitanju može se odvijati na regionalnoj osnovi.

Članak 9.

Politički dijalog odvija se unutar Vijeća za stabilizaciju i pridruživanje, koje ima opću odgovornost za svako pitanje koje bi stranke željele pred njega iznijeti.

Na zahtjev stranaka, politički dijalog može se odvijati i u sljedećim oblicima:

—

prema potrebi, na sastancima visokih dužnosnika koji predstavljaju Albaniju s jedne i Predsjedništva Vijeća Europske unije i Komisije s druge strane,

—

korištenjem u najvećoj mjeri svih diplomatskih kanala među strankama, uključujući i odgovarajuće kontakte u trećim zemljama te u Ujedinjenim narodima, OESS-u, Vijeću Europe i u drugim međunarodnim forumima,

—

svim drugim sredstvima koja mogu korisno pridonijeti učvršćivanju, razvoju i unapređenju tog dijaloga.

Članak 10.

Politički dijalog na parlamentarnoj razini odvija se u okviru Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje, osnovanog na temelju članka 122.

Članak 11.

Politički dijalog može se odvijati u multilateralnom okviru te kao regionalni dijalog u kojem sudjeluju ostale zemlje regije.

GLAVA III.

REGIONALNA SURADNJA

Članak 12.

U skladu sa svojom opredijeljenošću za međunarodni i regionalni mir i stabilnost te za razvoj dobrosusjedskih odnosa, Albanija aktivno promiče regionalnu suradnju. Zajednica može programima pomoći, odnosno programima tehničke pomoći podupirati regionalne ili prekogranične projekte.

Kada god Albanija namjerava jačati suradnju s jednom od zemalja navedenih u člancima 13., 14. i 15., o tome obavješćuje i savjetuje se sa Zajednicom i njezinim državama članicama, u skladu s odredbama utvrđenima u glavi X.

Albanija preispituje postojeće bilateralne sporazume sa svim odgovarajućim državama, ili sklapa nove, kako bi osigurala da su u skladu s načelima određenima Memorandumom o razumijevanju o olakšavanju i liberalizaciji trgovine potpisanom u Bruxellesu 27. lipnja 2001.

Članak 13.

Suradnja s drugim zemljama koje su potpisale Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju

Nakon potpisivanja ovog Sporazuma, Albanija započinje pregovore sa zemljama koje su već potpisale Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju s ciljem sklapanja bilateralnih konvencija o regionalnoj suradnji čiji je cilj povećanje opsega suradnje između dotičnih zemalja.

Glavni elementi tih ugovora su:

—

politički dijalog,

—

uspostava područja slobodne trgovine između stranaka, u skladu s odgovarajućim odredbama WTO-a,

—

uzajamni ustupci u pogledu kretanja radnika, poslovnoga nastana, pružanja usluga, tekućih plaćanja i kretanja kapitala, kao i drugih politika u vezi s kretanjem osoba na razini koja je jednaka razini predviđenoj ovim Sporazumom,

—

odredbe o suradnji u drugim područjima, bez obzira jesu li ili nisu obuhvaćena ovim Sporazumom, posebno u području pravde i unutarnjih poslova.

Prema potrebi, te konvencije sadrže odredbe o stvaranju potrebnih institucionalnih mehanizama.

Te se konvencije sklapaju u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovog Sporazuma. Spremnost Albanije da sklopi takve konvencije bit će uvjet za daljnji razvoj odnosa između Albanije i Europske unije.

Albanija pokreće slične pregovore s preostalim zemljama regije kada te zemlje potpišu Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju.

Članak 14.

Suradnja s drugim zemljama obuhvaćenima procesom stabilizacije i pridruživanja

Albanija provodi regionalnu suradnju s ostalim zemljama koje su obuhvaćene procesom stabilizacije i pridruživanja u nekim ili u svim područjima suradnje obuhvaćenima ovim Sporazumom, osobito u onima koja su od zajedničkog interesa. Takva suradnja uvijek treba biti u skladu s načelima i ciljevima ovog Sporazuma.

Članak 15.

Suradnja sa zemljama kandidatima za pristup Europskoj uniji

Albanija treba jačati suradnju i sklopiti konvenciju o regionalnoj suradnji sa svakom zemljom kandidatom za pristup Europskoj uniji u bilo kojem području suradnje obuhvaćenom ovim Sporazumom. Cilj takve konvencije trebalo bi biti postupno usklađivanje bilateralnih odnosa između Albanije i te zemlje s odgovarajućim dijelom odnosa između Zajednice i njezinih država članica i te zemlje.

Albanija započinje pregovore s Turskom, s ciljem sklapanja, na obostranu korist, Sporazuma o uspostavi područja slobodne trgovine između dvije stranke u skladu s člankom XXIV. GATT-a te o liberalizaciji poslovnog nastana i pružanja usluga između njih, na razini jednakoj onoj iz ovog Sporazuma, u skladu s člankom V. GATS-a.

Ti pregovori trebaju započeti u najkraćem mogućem roku, s ciljem sklapanja takvog Sporazuma prije kraja prijelaznog razdoblja iz članka 16. stavka 1.

GLAVA IV.

SLOBODNO KRETANJE ROBE

Članak 16.

Zajednica i Albanija postupno uspostavljaju bilateralno područje slobodne trgovine tijekom razdoblja od najviše 10 godina, počevši od dana stupanja na snagu ovoga Sporazuma u skladu s odredbama ovoga Sporazuma i odredbama GATT-a iz 1994. i WTO-a. Pritom uzimaju u obzir posebne zahtjeve utvrđene dalje u tekstu.

Na razvrstavanje robe u trgovini među dvjema strankama primjenjuje se Kombinirana nomenklatura robe.

Osnovna carina na koju se primjenjuju postupna sniženja određena u ovom Sporazumu je stopa carine koja se stvarno primjenjuje erga omnes na dan prije dana potpisivanja ovog Sporazuma.

Snižene carine koje će Albanija primjenjivati i koje su izračunate kako je određeno ovim Sporazumom zaokružuju se na cijele brojeve uz korištenje osnovnih aritmetičkih principa. Stoga se svi iznosi koji imaju manje od 50 (uključujući 50) nakon decimalnog zareza zaokružuju na najbliži manji cijeli broj i svi brojevi iznosi koji imaju više od 50 nakon decimalnog zareza zaokružuju se na najbliži veći cijeli broj.

Ako se nakon potpisivanja ovog Sporazuma primijeni bilo kakvo sniženje carina na osnovi erga omnes, posebno sniženja koja proizlaze iz pregovora o carinama u WTO-u, takve snižene carine zamjenjuju osnovnu carinu iz stavka 3. od datuma od kojeg se takva sniženja primjenjuju.

Zajednica i Albanija međusobno dostavljaju svoje osnovne carine.

POGLAVLJE I.

Industrijski proizvodi

Članak 17.

Odredbe ovog poglavlja primjenjuju se na proizvode podrijetlom iz Zajednice ili iz Albanije navedene u poglavljima 25. do 97. Kombinirane nomenklature, uz izuzetak proizvoda navedenih u Prilogu I. stavku I. točki ii. Sporazuma WTO-a o poljoprivredi (GATT iz 1994.).

Trgovina proizvodima obuhvaćenima Ugovorom o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju odvija se među strankama u skladu s odredbama tog Ugovora.

Članak 18.

Carine na uvoz u Zajednicu proizvoda podrijetlom iz Albanije ukidaju se na datum stupanja na snagu ovog Sporazuma.

Na datum stupanja na snagu ovog Sporazuma ukidaju se količinska ograničenja na uvoz u Zajednicu u pogledu proizvoda podrijetlom iz Albanije i mjere s istovrsnim učinkom.

Članak 19.

Na datum stupanja na snagu ovog Sporazuma ukidaju se carine na uvoz u Albaniju robe podrijetlom iz Zajednice, osim proizvoda navedenih u Prilogu I.

Carine na uvoz u Albaniju robe podrijetlom iz Zajednice, navedene u Prilogu I., postupno se snižavaju i ukidaju u skladu sa sljedećim rasporedom:

—

na dan stupanja na snagu ovog Sporazuma, uvozna carina snižava se na 80 % osnovne carine,

—

1. siječnja prve godine nakon datuma stupanja na snagu ovog Sporazuma uvozna carina snižava se na 60 % osnovne carine,

—

1. siječnja druge godine nakon datuma stupanja na snagu ovog Sporazuma uvozna carina snižava se na 40 % osnovne carine,

—

1. siječnja treće godine nakon datuma stupanja na snagu ovog Sporazuma uvozna carina snižava se na 20 % osnovne carine,

—

1. siječnja četvrte godine nakon datuma stupanja na snagu ovog Sporazuma uvozna carina snižava se na 10 % osnovne carine,

—

1. siječnja pete godine nakon datuma stupanja na snagu ovog Sporazuma preostala se uvozna carina ukida.

Na datum stupanja na snagu ovog Sporazuma ukidaju se količinska ograničenja na uvoz u Albaniju robe podrijetlom iz Zajednice i mjere s istovrsnim učinkom.

Članak 20.

Zajednica i Albanija ukidaju stupanjem na snagu ovog Sporazuma u međusobnoj trgovini sva davanja s istovrsnim učinkom kao uvozne carine.

Članak 21.

Na datum stupanja na snagu ovog Sporazuma Zajednica i Albanija ukidaju sve izvozne carine i davanja s istovrsnim učinkom.

Stupanjem na snagu ovog Sporazuma Zajednica i Albanija međusobno ukidaju sva količinska ograničenja i mjere s istovrsnim učinkom.

Članak 22.

Albanija izjavljuje svoju spremnost na snižavanje carine u trgovini sa Zajednicom u kraćem roku od onoga predviđenog člankom 19. ako njezino opće gospodarsko stanje i stanje u odnosnom gospodarskom sektoru to dopuštaju.

Vijeće za stabilizaciju i pridruživanje u vezi s tim analizira stanje i daje odgovarajuće preporuke.

Članak 23.

Protokol 1. utvrđuje aranžmane primjenjive na proizvode od željeza i čelika iz poglavlja 72. i 73. Kombinirane nomenklature.

POGLAVLJE II.

Poljoprivreda i ribarstvo

Članak 24.

Definicija

Odredbe ovog poglavlja primjenjuju se na trgovinu poljoprivrednim proizvodima i proizvodima ribarstva podrijetlom iz Zajednice ili iz Albanije.

Pojam „poljoprivredni proizvodi i proizvodi ribarstva” odnosi se na proizvode navedene u poglavljima 1. do 24. Kombinirane nomenklature i proizvode navedene u Prilogu I. stavku I. točki ii. Sporazuma o poljoprivredi (GATT iz 1994.)

Ova definicija uključuje ribe i proizvode ribarstva obuhvaćene poglavljem 3., tarifnim brojevima 1604 i 1605 i tarifnim podbrojevima 0511 91 , 2301 20 00 i 1902 20 10

Članak 25.

Protokol 2. utvrđuje trgovinske aranžmane za prerađene poljoprivredne proizvode koji su u njemu navedeni.

Članak 26.

Od datuma stupanja na snagu ovog Sporazuma, Zajednica ukida sva količinska ograničenja i mjere s istovrsnim učinkom na uvoz poljoprivrednih proizvoda i proizvoda ribarstva podrijetlom iz Albanije.

Od datuma stupanja na snagu ovog Sporazuma, Albanija ukida sva količinska ograničenja i mjere s istovrsnim učinkom na uvoz poljoprivrednih proizvoda i proizvoda ribarstva podrijetlom iz Zajednice.

Članak 27.

Poljoprivredni proizvodi

Od datuma stupanja na snagu ovog Sporazuma, Zajednica ukida carine i davanja s istovrsnim učinkom na uvoz poljoprivrednih proizvoda podrijetlom iz Albanije, osim proizvoda iz tarifnih brojeva 0102 , 0201 , 0202 , 1701 , 1702 i 2204 Kombinirane nomenklature.

Za proizvode obuhvaćene poglavljima 7. i 8. Kombinirane nomenklature, za koje Zajednička carinska tarifa predviđa primjenu ad valorem carina i specifičnih carina, ukidanje se primjenjuje samo na ad valorem dio carine.

Od datuma stupanja na snagu ovog Sporazuma, Zajednica primjenjuje bescarinski pristup uvozu u Zajednicu za proizvode koji su podrijetlom iz Albanije iz tarifnih brojeva 1701 i 1702 Kombinirane nomenklature, u okviru godišnje carinske kvote od 1 000 tona.

Od datuma stupanja na snagu ovog Sporazuma, Albanija:

(a)

ukida carine koje se primjenjuju na uvoz određenih poljoprivrednih proizvoda podrijetlom iz Zajednice, navedenih u Prilogu II.a;

(b)

postupno snižava carine koje se primjenjuju na uvoz određenih poljoprivrednih proizvoda podrijetlom iz Zajednice, navedenih u Prilogu II.b, u skladu s rasporedom utvrđenim za svaki proizvod u tom Prilogu;

(c)

ukida carine koje se primjenjuju na uvoz određenih poljoprivrednih proizvoda podrijetlom iz Zajednice, navedenih u Prilogu II.c, unutar ograničenja carinske kvote određene za dotični proizvod.

Protokol 3. utvrđuje aranžmane koji se primjenjuju na vina i jaka alkoholna pića iz tog Protokola.

Članak 28.

Riba i proizvodi ribarstva

Na datum stupanja na snagu ovog Sporazuma, Zajednica ukida sve carine koje se primjenjuju na ribe i proizvode ribarstva, osim onih navedenih u Prilogu III. podrijetlom iz Albanije. Proizvodi navedeni u Prilogu III. podliježu odredbama koje su utvrđene u tom Prilogu.

Od datuma stupanja na snagu ovog Sporazuma, Albanija neće primjenjivati carine ili pristojbe s jednakim učinkom na ribu i proizvode ribarstva podrijetlom iz Zajednice.

Članak 29.

Uzimajući u obzir opseg trgovine poljoprivrednim proizvodima i proizvodima ribarstva među strankama, njihovu posebnu osjetljivost, pravila zajedničkih politika Zajednice te politike poljoprivrede i ribarstva Albanije i ulogu poljoprivrede i ribarstva u gospodarstvu Albanije te posljedice multilateralnih trgovinskih pregovora u okviru WTO-a, Zajednica i Albanija unutar Vijeća za stabilizaciju i pridruživanje, najkasnije u roku od šest godina nakon stupanja na snagu ovog Sporazuma, za svaki pojedinačni proizvod, propisno i na uzajamnoj osnovi, ispitat će mogućnosti za međusobno odobravanje daljnjih ustupaka s ciljem provođenja veće liberalizacije trgovine poljoprivrednim proizvodima i proizvodima ribarstva.

Članak 30.

Odredbe ovog poglavlja ni na koji način ne utječu na unilateralnu primjenu povoljnijih mjera jedne ili druge stranke.

Članak 31.

Neovisno o drugim odredbama ovog Sporazuma, a posebno članaka 38. i 43., te s obzirom na osobitu osjetljivost tržišta poljoprivrednih proizvoda i proizvoda ribarstva, ako uvoz proizvoda podrijetlom iz jedne od dviju stranaka koji su predmet ustupaka odobrenih na temelju članaka 25., 27. i 28. prouzroči ozbiljan poremećaj tržištâ ili domaćih regulatornih mehanizama u drugoj stranci, obje stranke odmah započinju savjetovanja radi pronalaženja odgovarajućeg rješenja. Do postizanja takvog rješenja dotična stranka može poduzeti odgovarajuće mjere koje smatra potrebnima.

POGLAVLJE III.

Zajedničke odredbe

Članak 32.

Odredbe ovog poglavlja primjenjuju se na trgovinu svim proizvodima među strankama, osim ako je drukčije predviđeno ovim Sporazumom ili protokolima 1., 2. i 3.

Članak 33.

Mirovanje

Od datuma stupanja na snagu ovog Sporazuma u trgovini između Zajednice i Albanije ne uvode se nikakve nove uvozne ili izvozne carine ili davanja s istovrsnim učinkom, niti se povećavaju one koje se već primjenjuju.

Od datuma stupanja na snagu ovog Sporazuma u trgovini između Zajednice i Albanije ne uvodi se nikakvo novo količinsko ograničenje ili mjera s istovrsnim učinkom, niti se postojeće ne čine restriktivnijima.

Ne dovodeći u pitanje ustupke odobrene na temelju članka 26., odredbe stavaka 1. i 2. ovog članka ni na koji način ne ograničavaju vođenje politika Albanije i Zajednice u području poljoprivrede i ribarstva niti poduzimanje bilo kakvih mjera na temelju tih politika, u mjeri u kojoj to ne utječe na uvozni režim iz priloga II. i III.

Članak 34.

Zabrana fiskalne diskriminacije

Stranke se suzdržavaju od uvođenja, i ukidaju gdje one postoje, svaku mjeru ili praksu unutarnje fiskalne naravi kojom se, izravno ili neizravno, uvodi diskriminacija između proizvoda jedne stranke i istovjetnih proizvoda podrijetlom s državnog područja druge stranke.

Za proizvode koji se izvoze na državno područje jedne stranke ne može se ostvariti povrat unutarnjih neizravnih poreza u iznosu koji premašuje iznos neizravnog poreza koji je uveden za njih.

Članak 35.

Odredbe o ukidanju uvoznih carina primjenjuju se i na carine fiskalne naravi.

Članak 36.

Carinske unije, područja slobodne trgovine i prekogranični aranžmani

Ovaj Sporazum ne sprečava održavanje ili uspostavu carinskih unija, područja slobodne trgovine ili aranžmana o pograničnoj trgovini, osim u mjeri u kojoj oni mijenjanju trgovinske aranžmane predviđene ovim Sporazumom.

Tijekom prijelaznih razdoblja navedenih u članku 19., ovaj Sporazum ne utječe na provedbu posebnih preferencijalnih aranžmana kojima se uređuje kretanje robe, koji su utvrđeni pograničnim sporazumima prethodno sklopljenima između jedne ili više država članica i Albanije ili koji proizlaze iz bilateralnih sporazuma navedenih u glavi III. koje je sklopila Albanija radi promicanja regionalne trgovine.

U okviru Vijeća za stabilizaciju i pridruživanje održavaju se savjetovanja među strankama u vezi sa sporazumima opisanima u stavcima 1. i 2. te, ako je to zatraženo, u vezi s drugim bitnim pitanjima koja se odnose na njihove trgovinske politike prema trećim zemljama. Posebno u slučaju pristupanja treće zemlje Zajednici, takva savjetovanja održavaju se kako bi se osiguralo uzimanje u obzir obostranih interesa Zajednice i Albanije navedenih u ovom Sporazumu.

Članak 37.

Damping i subvencije

Nijedna odredba ovog Sporazuma ne sprečava bilo koju stranku da poduzima zaštitne trgovinske mjere u skladu sa stavkom 2. ovog članka i člankom 38.

Ako jedna stranka utvrdi da se u trgovini s drugom strankom provodi damping i/ili subvencioniranje protiv kojeg se mogu uvesti kompenzacijske mjere, prva stranka može poduzeti odgovarajuće mjere protiv takve prakse u skladu sa Sporazumom WTO-a o provedbi članka VI. Općeg sporazuma o carinama i trgovini iz 1994. i u skladu sa Sporazumom WTO-a o subvencijama i kompenzacijskim mjerama te s vlastitim domaćim zakonodavstvom.

Članak 38.

Opća zaštitna klauzula

Na odnose među strankama primjenjuju se odredbe članka XIX. GATT-a iz 1994. i Sporazuma WTO-a o zaštitnim mjerama.

Ako se bilo koji proizvod jedne stranke uvozi na državno područje druge stranke u toliko povećanim količinama i pod takvim uvjetima da to uzrokuje ili bi moglo prouzročiti:

—

ozbiljnu štetu domaćoj industriji istovjetnih ili izravno konkurentnih proizvoda na području stranke uvoznice, ili

—

ozbiljne poremećaje u bilo kojem gospodarskom sektoru ili poteškoće koje bi mogle izazvati ozbiljno pogoršanje gospodarskih prilika u nekoj regiji stranke uvoznice,

ta stranka uvoznica može poduzeti odgovarajuće mjere pod uvjetima i u skladu s postupcima utvrđenima ovim člankom.

Bilateralne zaštitne mjere usmjerene na uvoz iz druge stranke ne premašuju ono što je potrebno za rješavanje poteškoća koje su nastale i trebale bi se sastojati od suspenzije daljnjeg smanjenja svih primjenjivih carinskih stopa predviđenih ovim Sporazumom za dotični proizvod ili povećanja carinske stope za taj proizvod do najveće granice koja odgovara carinskoj stopi utvrđenoj prema načelu najpovlaštenije države (MFN) primjenjive na isti proizvod. Takve mjere sadržavaju jasne elemente koji postupno vode njihovu ukidanju najkasnije do kraja utvrđenog razdoblja i ne provode se dulje od jedne godine. U veoma iznimnim okolnostima mogu se poduzeti mjere do najdužeg trajanja od tri godine. Nijedna bilateralna zaštitna mjera ne primjenjuje se na uvoz proizvoda koji je prethodno bio predmet takve mjere, najmanje tri godine od isteka te mjere.

U slučajevima navedenima u ovom članku, prije poduzimanja mjera koje se njime predviđaju ili u slučajevima na koje se primjenjuje stavak 5. točka (b), Zajednica ili Albanija, ovisno o slučaju, u najkraćem mogućem roku, Vijeću za stabilizaciju i pridruživanje dostavljaju sve odgovarajuće podatke, s ciljem pronalaženja rješenja koje je prihvatljivo za obje stranke.

Na provedbu gore navedenih stavaka primjenjuju se sljedeće odredbe:

(a)

Poteškoće koji nastanu zbog situacije iz ovog članka odmah se upućuju na ispitivanje Vijeću za stabilizaciju i pridruživanje, koje može donijeti bilo kakvu odluku potrebnu za otklanjanje takvih poteškoća.

Ako Vijeće za stabilizaciju i pridruživanje ili stranka izvoznica ne donesu odluku kojom se otklanjaju poteškoće ili ako se ne postigne nikakvo drugo zadovoljavajuće rješenje u roku od 30 dana od upućivanja predmeta Vijeću za stabilizaciju i pridruživanje, stranka uvoznica može donijeti odgovarajuće mjere za rješavanje problema u skladu s ovim člankom. Pri odabiru zaštitnih mjera prednost se mora dati mjerama koje najmanje ometaju funkcioniranje aranžmana utvrđenih ovim Sporazumom. Zaštitne mjere primijenjene u skladu s člankom XIX. GATT-a i Sporazuma WTO-a o zaštitnim mjerama zadržavaju razinu/maržu povlastice odobrene na temelju ovog Sporazuma.

(b)

Ako zbog iznimnih i kritičnih okolnosti koje zahtijevaju hitno djelovanje nije moguće prethodno obavješćivanje ili ispitivanje, ovisno o slučaju, dotična stranka može, u situacijama navedenima u ovom članku, odmah primijeniti privremene mjere koje su potrebne za rješavanje te situacije i o tome bez odlaganja obavješćuje drugu stranku.

O zaštitnim mjerama odmah se obavješćuje Vijeće za stabilizaciju i pridruživanje koje se o njima periodično savjetuje, posebno s ciljem uspostave rokova za njihovo ukidanje čim to okolnosti dopuste.

Ako Zajednica ili Albanija na uvoz proizvoda koji bi mogao izazvati poteškoće iz ovog članka primijene administrativni postupak čija je svrha brzo pružanje podataka o kretanju trgovinskih tokova, o tome obavješćuje drugu stranku.

Članak 39.

Klauzula o nestašici

Ako postupanje u skladu s odredbama ove glave dovodi do:

(a)

ozbiljne nestašice ili opasnosti od nestašice prehrambenih ili drugih proizvoda bitnih za stranku izvoznicu; ili

(b)

ponovnog izvoza u treću zemlju proizvoda za koji stranka izvoznica primjenjuje količinska izvozna ograničenja, izvozne carine ili mjere ili davanja s istovjetnim učinkom te ako gore navedene situacije izazovu ili bi mogle izazvati veće poteškoće za stranku izvoznicu,

ta stranka može poduzeti odgovarajuće mjere pod uvjetima i u skladu s postupcima utvrđenima ovim člankom.

Pri odabiru mjera, prednost se mora dati mjerama koje najmanje ometaju funkcioniranje aranžmana iz ovog Sporazuma. Takve se mjere ne primjenjuju na način koji bi predstavljao sredstvo za proizvoljnu ili neopravdanu diskriminaciju u slučajevima u kojima prevladavaju jednaki uvjeti ili sredstvo prikrivenoga ograničavanja trgovine i ukidaju se kada okolnosti više ne opravdavaju njihovu primjenu.

Prije poduzimanja mjera predviđenih stavkom 1. ili u najkraćem mogućem roku u slučajevima na koje se primjenjuje stavak 4., Zajednica ili Albanija, ovisno o slučaju, Vijeću za stabilizaciju i pridruživanje dostavlja sve odgovarajuće podatke s ciljem pronalaženja rješenja koje je prihvatljivo za stranke. Stranke se unutar Vijeća za stabilizaciju i pridruživanje mogu usuglasiti o bilo kakvom sredstvu koje je potrebno za otklanjanje poteškoća. Ako se u roku od 30 dana od upućivanja predmeta Vijeću za stabilizaciju i pridruživanje ne postigne dogovor, stranka izvoznica može primijeniti mjere iz ovog članka na izvoz dotičnog proizvoda.

Ako zbog iznimnih i kritičnih okolnosti koje zahtijevaju hitno djelovanje nije moguće prethodno obavješćivanje ili ispitivanje, ovisno o slučaju, Zajednica ili Albanija može odmah primijeniti mjere opreza koje su potrebne za rješenje situacije i o tome bez odlaganja obavješćuje drugu stranku.

O mjerama koje su primijenjene na temelju ovog članka odmah se obavješćuje Vijeće za stabilizaciju i pridruživanje koje se o njima periodično savjetuje, posebno s ciljem uspostave rokova za njihovo ukidanje čim to okolnosti dopuste.

Članak 40.

Državni monopoli

Albanija postupno prilagođava sve državne monopole tržišne naravi, kako bi osigurala da do kraja četvrte godine od datuma stupanja na snagu ovog Sporazuma ne bude diskriminacije između državljana država članica i državljana Albanije u pogledu uvjeta pod kojima se roba nabavlja i stavlja na tržište. Vijeće za stabilizaciju i pridruživanje obavješćuje se o mjerama koje su donesene za postizanje tog cilja.

Članak 41.

Osim ako nije drukčije predviđeno ovim Sporazumom, Protokol 4. utvrđuje pravila o podrijetlu za primjenu odredaba ovog Sporazuma.

Članak 42.

Dopuštena ograničenja

Ovaj Sporazum ne isključuju zabrane ili ograničenja uvoza, izvoza ili provoza roba koji su opravdani razlozima javnog morala, javnog poretka ili javne sigurnosti; zaštite zdravlja i života ljudi, životinja i biljaka; zaštite nacionalnog blaga umjetničke, povijesne ili arheološke vrijednosti ili zaštitu intelektualnog, industrijskog ili trgovačkog vlasništva ili pravila koja se odnose na zlato i srebro. Međutim, te zabrane ili ograničenja ne smiju biti sredstvo proizvoljne diskriminacije ili prikrivenog ograničavanja trgovine među strankama.

Članak 43.

Stranke su suglasne da je administrativna suradnja ključna za provedbu i kontrolu povlaštenog tretmana odobrenog na temelju ove glave i naglašavaju svoju predanost borbi protiv nepravilnosti i prijevare u carinskim i povezanim pitanjima.

Ako stranka na temelju objektivnih informacija utvrdi uskraćivanje administrativne suradnje i/ili nepravilnosti ili prijevaru u skladu s ovom glavom, dotična stranka može odgovarajući povlašteni tretman dotičnog (dotičnih) proizvoda privremeno suspendirati u skladu s ovim člankom.

Za potrebe ovog članka, uskraćivanje administrativne suradnje znači, inter alia:

(a)

višekratno neispunjenje obveza provjere statusa podrijetla dotičnog (dotičnih) proizvoda;

(b)

višekratno odbijanje ili nepotrebno kašnjenje provedbe i/ili dostave rezultata naknadne provjere dokaza o podrijetlu;

(c)

višekratno odbijanje ili nepotrebno kašnjenje pribavljanja odobrenja za provođenje zadataka administrativne suradnje za provjeru vjerodostojnosti dokumenata ili točnosti informacija relevantnih za odobrenje dotičnog povlaštenog tretmana.

Za potrebe ovog članka, nepravilnosti ili prijevara mogu se utvrditi, inter alia, ako se uvoz robe koji premašuje razinu proizvodnje i izvozne sposobnosti druge stranke bez zadovoljavajućeg objašnjenja snažno poveća i to je povezano s objektivnim informacijama o nepravilnostima ili prijevari.

Primjena privremene suspenzije podliježe sljedećim uvjetima:

(a)

Stranka koja na temelju objektivnih informacija utvrdi uskraćivanje administrativne suradnje i/ili nepravilnosti ili prijevaru, bez nepotrebnog odlaganja obavješćuje Odbor za stabilizaciju i pridruživanje o svojem nalazu zajedno s objektivnim informacijama i započinje savjetovanja u okviru Odbora za stabilizaciju i pridruživanje na temelju svih odgovarajućih informacija i objektivnih nalaza, s ciljem postizanja rješenja koje je prihvatljivo za obje stranke.

(b)

Ako se stranke koje su započele savjetovanja u okviru Odbora za stabilizaciju i pridruživanje u roku od tri mjeseca od obavijesti ne usuglase o prihvatljivom rješenju, dotična stranka može privremeno suspendirati odgovarajući povlašteni tretman dotičnog ili dotičnih proizvoda. Obavijest o privremenoj suspenziji dostavlja se Odboru za stabilizaciju i pridruživanje bez nepotrebnog odlaganja.

(c)

Privremene suspenzije na temelju ovog članka ograničene su na mjeru potrebnu kako bi se zaštitili financijski interesi dotične stranke. Ne primjenjuju se dulje od šest mjeseci, a taj se rok može produljiti. O privremenim se suspenzijama odmah nakon njihova usvajanja obavješćuje Odbor za stabilizaciju i pridruživanje. U okviru Odbora za stabilizaciju i pridruživanje provode se periodična savjetovanja posebno s ciljem njihova ukidanja čim prestanu uvjeti za njihovu primjenu.

Istodobno s obavijesti koja se u skladu sa stavkom 4. točkom (a) daje Odboru za stabilizaciju i pridruživanje, dotična stranka u svojem službenom listu objavljuje obavijest za uvoznike. U obavijesti za uvoznike potrebno je navesti da je za dotični proizvod utvrđeno, na temelju objektivnih informacija, uskraćivanje administrativne suradnje i/ili nepravilnosti ili prijevara.

Članak 44.

U slučaju da nadležna tijela učine pogrešku u propisnom vođenju povlaštenog sustava izvoza, a posebno u primjeni odredaba Protokola 4. o definiciji pojma „proizvodi s podrijetlom” i načinima administrativne suradnje te ako zbog te pogreške nastanu posljedice u području uvoznih carina, stranka koja je suočena s takvim posljedicama može od Odbora za stabilizaciju i pridruživanje zatražiti da ispita mogućnosti donošenja svih odgovarajućih mjera za rješenje te situacije.

Članak 45.

Primjena ovog Sporazuma ne dovodi u pitanje primjenu odredaba prava Zajednice na Kanarske otoke.

GLAVA V.

KRETANJE RADNIKA, POSLOVNI NASTAN, PRUŽANJE USLUGA, TEKUĆA PLAĆANJA I KRETANJE KAPITALA

POGLAVLJE I.

Kretanje radnika

Članak 46.

Pridržavajući se uvjeta i načina koji se primjenjuju u svakoj državi članici:

—

u tretmanu koji je odobren za radnike koji su državljani Albanije i koji su zakonito zaposleni na području države članice ne smije biti nikakve diskriminacije na temelju državljanstva u pogledu radnih uvjeta, naknade za rad ili otpuštanja s radnog mjesta u usporedbi s državljanima te države članice,

—

bračni drug i djeca radnika koji je zakonito zaposlen na području države članice, a koji zakonito borave na njezinom području, uz izuzetak sezonskih radnika i radnika koji dolaze na temelju bilateralnih sporazuma u smislu članka 47, osim ako takvim sporazumima nije drukčije predviđeno, imaju pristup tržištu rada te države članice tijekom razdoblja zaposlenja koje je odobreno tom radniku.

Pridržavajući se uvjeta i načina koji se primjenjuju u toj državi, Albanija će radnicima koji su državljani države članice i koji su zakonito zaposleni na njezinom području, te njihovom bračnom drugu i djeci koji zakonito borave u navedenoj državi, odobriti tretman iz stavka 1.

Članak 47.

Uzimajući u obzir situaciju na tržištu rada u državama članicama i podložno njihovom zakonodavstvu te u skladu s pravilima koja su u tim državama članicama na snazi u području mobilnosti radnika:

—

potrebno je očuvati i, ako je to mogućne, poboljšati postojeće pogodnosti pristupa zapošljavanju koje države članice odobravaju radnicima iz Albanije na temelju bilateralnih sporazuma,

—

ostale države članice ispituju mogućnost sklapanja sličnih sporazuma.

Vijeće za stabilizaciju i pridruživanje ispituje odobravanje drugih poboljšanja, uključujući pogodnosti za pristup stručnoj izobrazbi, a u skladu s pravilima i postupcima koji su na snazi u državama članicama i uzimajući u obzir situaciju na tržištu rada u državama članicama i u Zajednici.

Članak 48.

Utvrđuju se pravila za koordinaciju sustava socijalne sigurnosti za radnike s državljanstvom Albanije koji su zakonito zaposleni na području države članice i za članove njihovih obitelji koji zakonito borave na njezinom području. U tu svrhu, Vijeće za stabilizaciju i pridruživanje donosi odluku koja ne smije utjecati ni na kakva prava ili obveze koje proizlaze iz bilateralnih sporazuma, ako je njima predviđen povoljniji tretman, a koja sadrži sljedeće odredbe:

—

sva razdoblja osiguranja, zaposlenja ili boravka koja su ti radnici proveli u različitim državama članicama zbrajaju se za potrebe mirovina i renti za slučaj starosti, invaliditeta i smrti te za potrebe zdravstvene skrbi za te radnike i članove njihovih obitelji,

—

sve mirovine ili rente za slučaj starosti, smrti, nesreće na radu ili profesionalne bolesti, odnosno invaliditeta uzrokovane njima, izuzev primanja na koja se ne plaćaju doprinosi, slobodno su prenosive u visini utvrđenoj pravom države ili država članica dužnika,

—

dotični radnici primaju obiteljski dodatak za članove svojih obitelji kako je gore utvrđeno.

Albanija radnicima koji su državljani države članice i koji su zakonito zaposleni na njezinom području te članovima njihovih obitelji koji zakonito borave na njezinom području odobrava tretman sličan onome koji je naveden u drugoj i trećoj alineji stavka 1.

POGLAVLJE II.

Osnivanje

Članak 49.

Za potrebe ovog Sporazuma:

(a)

„Trgovačko društvo Zajednice” ili „trgovačko društvo Albanije” znači trgovačko društvo osnovano u skladu sa zakonima države članice ili Albanije, čije se registrirano sjedište ili središnja uprava ili glavno mejsto poslovanja nalazi na području Zajednice ili Albanije.

Međutim, ako trgovačko društvo koje je osnovano u skladu sa zakonima države članice Zajednice ili Albanije ima samo svoje registrirano sjedište na području Zajednice ili Albanije, to se trgovačko društvo smatra trgovačkim društvom Zajednice ili trgovačkim društvom Albanije ako je njegovo poslovanje stvarno i trajno povezano s gospodarstvom jedne od država članica ili Albanije.

(b)

„Društvo kći” trgovačkog društva znači trgovačko društvo koje je pod stvarnom kontrolom prvog trgovačkog društva.

(c)

„Podružnica” trgovačkog društva znači mjesto obavljanja poslovanja koje nema pravnu osobnost, trajnog je karaktera i posluje kao produžetak matičnog društva, ima upravu i materijalnu opremu za obavljanje trgovačke aktivnosti s trećim osobama tako da one, iako znaju da će se, bude li to potrebno, uspostaviti pravna veza s matičnim društvom sa glavnom upravom u inozemstvu, ne moraju izravno poslovati s tim matičnim društvom, ali mogu poslovati na mjestu obavljanja poslovne djelatnosti koja predstavlja njegov produžetak.

(d)

„Poslovni nastan” znači:

za državljane, pravo pokretanja gospodarskih aktivnosti kao samozaposlenih osoba i pravo osnivanja poduzeća, osobito trgovačkih društava, nad kojima imaju stvarnu kontrolu. Samozapošljavanje i poslovno poduzetništvo državljana ne obuhvaća traženje ili prihvaćanje zaposlenja na tržištu rada niti dodjelu prava na pristup tržištu rada neke druge stranke. Odredbe ovog poglavlja ne primjenjuju se na one koji nisu isključivo samozaposleni;

ii.

za trgovačka društva Zajednice ili trgovačka društva Albanije, pravo pokretanja gospodarskih aktivnosti osnivanjem društava kćeri i podružnica u Albaniji ili u Zajednici.

(e)

„Poslovanje” znači obavljanje gospodarskih aktivnosti.

(f)

„Gospodarske aktivnosti” u načelu obuhvaćaju aktivnosti industrijske, trgovačke i profesionalne naravi te obrtničke aktivnosti.

(g)

„Državljanin Zajednice” i „državljanin Albanije” znači fizička osoba koja je državljanin države članice ili Albanije.

(h)

U pogledu međunarodnog pomorskog prometa, uključujući kombinirani promet koji obuhvaća pomorsku dionicu, državljani Zajednice ili državljani Albanije koji imaju poslovni nastan izvan Zajednice ili izvan Albanije i brodarska društva s poslovnim nastanom izvan Zajednice ili izvan Albanije koja su pod kontrolom državljana Zajednice ili državljana Albanije također su obuhvaćeni odredbama ovog poglavlja i poglavlja III., ako su njihova plovila registrirana u toj državi članici ili u Albaniji, a u skladu s njihovim zakonodavstvom.

(i)

„Financijske usluge” znači aktivnosti opisane u Prilogu IV. Vijeće za stabilizaciju i pridruživanje može proširiti ili promijeniti područje primjene tog Priloga.

Članak 50.

Albanija trgovačkim društvima i državljanima Zajednice olakšava pokretanje poslovanja na svojem području. U tu svrhu, nakon stupanja na snagu ovog Sporazuma, ona dodjeljuje:

u pogledu poslovnog nastana trgovačkih društava Zajednice, tretman koji nije manje povoljan od tretmana koji odobrava vlastitim trgovačkim društvima ili bilo kojem trgovačkom društvu iz treće zemlje, ovisno o tome koji je bolji; i

ii.

u pogledu poslovanja društava kćeri i podružnica trgovačkih društava Zajednice na području Albanije nakon osnivanja, tretman koji nije manje povoljan od tretmana koji odobrava vlastitim trgovačkim društvima i podružnicama ili bilo kojem društvu kćeri ili podružnici iz treće zemlje, ovisno o tome koji je bolji.

Stranke ne donose nikakve nove propise ili mjere kojima se uvodi diskriminacija u pogledu poslovnog nastana trgovačkih društava Zajednice ili Albanije na njihovu području ili u vezi s njihovim poslovanjem nakon osnivanja, u usporedbi s vlastitim trgovačkim društvima.

Nakon datuma stupanja na snagu ovog Sporazuma, Zajednica i njezine države članice dodjeljuju:

u pogledu poslovnog nastana trgovačkih društava Albanije, tretman koji nije manje povoljan od tretmana koji države članice odobravaju vlastitim trgovačkim društvima ili bilo kojem trgovačkom društvu iz treće zemlje, ovisno o tome koji je bolji;

ii.

u pogledu poslovanja društava kćeri i podružnica trgovačkih društava Albanije, s poslovnim nastanom na njihovom području, tretman koji nije manje povoljan od tretmana koji države članice odobravaju vlastitim trgovačkim društvima i podružnicama ili bilo kojem društvu kćeri ili podružnici iz treće zemlje, s poslovnim nastanom na njihovom području, ovisno o tome koji je bolji.

Pet godina od datuma stupanja na snagu ovog Sporazuma, Vijeće za stabilizaciju i pridruživanje utvrđuje načine za proširenje gornjih odredaba na poslovni nastan državljana obje stranke radi pokretanja gospodarskih aktivnosti kao samozaposlenih osoba.

Neovisno o odredbama ovog članka:

(a)

nakon datuma stupanja na snagu ovog Sporazuma, društva kćeri i podružnice trgovačkih društava Zajednice imaju pravo korištenja i uzimanja u najam nekretnina u Albaniji;

(b)

društva kćeri i podružnice trgovačkih društava Zajednice imaju također pravo stjecanja i uživanja vlasničkih prava nad nekretninama kao i trgovačka društva Albanije, a u pogledu javnih dobara/dobara od općega interesa, jednaka prava koja uživaju trgovačka društva Albanije, ako su ta prava potrebna za obavljanje gospodarskih aktivnosti zbog kojih su osnovana, osim prirodnih resursa, poljoprivrednog zemljišta, šuma i šumarske zemlje. Sedam godina od stupanja na snagu ovog Sporazuma, Vijeće za stabilizaciju i pridruživanje utvrđuje načine za proširenje prava na temelju ovog stavka na isključene sektore.

Članak 51.

Podložno odredbama članka 50., izuzev financijskih usluga koje su opisane u Prilogu IV., svaka stranka može zakonski urediti poslovni nastan i poslovanje trgovačkih društava i državljana na svom području, u mjeri u kojoj se tim propisima trgovačka društva i državljani drugih stranaka ne diskriminiraju u usporedbi s njihovim trgovačkim društvima i državljanima.

U pogledu financijskih usluga, neovisno o ostalim odredbama ovog Sporazuma, stranku se ne smije spriječiti da poduzima mjere iz opreza, uključujući mjere za zaštitu ulagača, deponenata, osiguranika ili osoba prema kojima pružatelj financijskih usluga ima fiducijarnu obvezu ili da osigura cjelovitost i stabilnost financijskog sustava. Takve se mjere ne koriste kao sredstvo izbjegavanja obveza stranke prema ovom Sporazumu.

Ništa se u ovom Sporazumu ne tumači kao zahtjev stranci za otkrivanjem informacija koje se odnose na poslove i račune pojedinačnih klijenata ili bilo kakvih povjerljivih ili nejavnih podataka koji su u vlasništvu javnih subjekata.

Članak 52.

Ne dovodeći u pitanje bilo koju suprotnu odredbu sadržanu u Multilateralnom sporazumu o uspostavi Zajedničkog europskog zračnog prostora (ECAA), odredbe ovog poglavlja ne primjenjuju se na usluge zračnog prijevoza, prijevoza unutarnjim plovnim putovima te pomorsku kabotažu.

Vijeće za stabilizaciju i pridruživanje može dati preporuke za poboljšanje poslovnog nastana i poslovanja u područjima obuhvaćenima stavkom 1.

Članak 53.

Odredbe članaka 50. i 51. ne sprečavaju stranku da primjenjuje posebna pravila koja se odnose na poslovni nastan i poslovanje na njezinom području podružnica trgovačkih društava druge stranke koja nisu osnovana na području prve stranke, a opravdana su pravnim ili tehničkim razlikama između tih podružnica i podružnica trgovačkih društava osnovanih na njezinom području ili, kada se radi o financijskim uslugama, iz opreza.

Razlika u tretmanu ne prelazi ono što je strogo potrebno zbog takvih pravnih ili tehničkih razlika ili, kada se radi o financijskim uslugama, iz opreza.

Članak 54.

Kako bi se državljanima Zajednice i državljanima Albanije olakšalo pokretanje i bavljenje zakonski uređenim profesionalnim aktivnostima u Albaniji ili u Zajednici, Vijeće za stabilizaciju i pridruživanje ispituje korake potrebne za međusobno priznavanje kvalifikacija. U tu svrhu ono može poduzeti sve potrebne mjere.

Članak 55.

Trgovačko društvo Zajednice ili Albanije s poslovnim nastanom na području Albanije ili na području Zajednice ima pravo zapošljavati, izravno ili posredstvom svojeg društva kćeri ili podružnice na području Albanije ili Zajednice, u skladu sa zakonodavstvom koje je na snazi na području domaćinu poslovnog nastana, zaposlenike koji su državljani država članica ili Albanije, pod uvjetom da su oni ključno osoblje, kako je utvrđeno u stavku 2., te da ih zapošljavaju isključivo trgovačka društva, društva kćeri ili podružnice. Boravišna i radna dozvola tih zaposlenika obuhvaćaju samo razdoblje takvog zaposlenja.

Ključno osoblje gore spomenutih trgovačkih društava, dalje u tekstu „organizacije”, jesu „osobe premještene unutar društva” kako su utvrđene u točki (c), a u okviru sljedećih kategorija, pod uvjetom da je ta organizacija pravna osoba te da su dotične osobe u njoj bile zaposlene ili su djelovale kao partneri (osim većinskih dioničara) najmanje godinu dana neposredno prije takvog premještaja:

(a)

Osobe na vodećim položajima u organizaciji koje primarno vode upravljanje poslovnom jedinicom, a pod općim su nadzorom ili primaju smjernice prvenstveno od upravnog odbora ili članova društva poduzeća ili drugog jednakovrijednog tijela, uključujući:

—

vođenje poslovne jedinice ili odjela ili pododjela poslovne jedinice,

—

nadziranje i kontroliranje rada drugog nadzornog, stručnog ili rukovodećeg osoblja,

—

s ovlasti da osobno zapošljavaju i otpuštaju ili da preporučuju zapošljavanje, otpuštanje ili druge kadrovske mjere.

(b)

Osobe koje rade u organizaciji i koje posjeduju posebna znanja bitna za poslovanje, istraživačku opremu, tehnike ili vođenje poslovne jedinice. Procjena takvog znanja može, osim znanja koje je specifično za poslovnu jedinicu, odražavati i visoki stupanj stručne osposobljenosti za vrstu posla ili trgovine koja zahtijeva specifično tehničko znanje, uključujući članstvo u ovlaštenoj strukovnoj udruzi.

(c)

„Osoba premještena unutar društva” utvrđena je kao fizička osoba koja radi u organizaciji na području stranke, ali je zbog obavljanja gospodarskih aktivnosti privremeno premještena na državno područje druge stranke; dotična organizacija mora imati svoje glavno mjesto poslovanja na državnom području stranke, a premještaj se mora obaviti u poslovnu jedinicu (podružnicu, društvo kći) te organizacije i koja se bavi sličnim gospodarskim aktivnostima na području druge stranke.

Državljanima Albanije i državljanima Zajednice, ako su ti predstavnici trgovačkih društava osobe na višim položajima u trgovačkom društvu, kako je utvrđeno u stavku 2. točki (a), i ako su osobe odgovorne za osnivanje društva kćeri ili podružnice Zajednice trgovačkog društva Albanije, ili za uspostavu društva kćeri ili podružnice Albanije trgovačkog društva Zajednice u državi članici ili u Albaniji, dopušten je ulazak i privremeni boravak na području Zajednice ili Albanije u slučaju kada:

—

ti predstavnici nisu uključeni u obavljanje izravne prodaje ili u pružanje usluga, i

—

to trgovačko društvo ima svoje glavno mjesto poslovanja izvan Zajednice ili Albanije i kada nema drugih predstavnika, ureda, podružnica ili društava kćeri u toj državi članici ili u Albaniji.

Članak 56.

Tijekom prvih pet godina nakon datuma stupanja na snagu ovog Sporazuma, Albanija može, na prijelaznoj osnovi, uvesti mjere koje odstupaju od odredaba ovog poglavlja u pogledu poslovnog nastana trgovačkih društava i državljana Zajednice određenih industrija koji:

—

prolaze kroz restrukturiranje ili su suočeni s ozbiljnim poteškoćama, osobito kada one dovode do ozbiljnih socijalnih problema u Albaniji, ili

—

su suočeni s eliminacijom ili drastičnim smanjenjem ukupnog udjela na tržištu kojeg drže trgovačka društva ili državljani Albanije u danom sektoru ili industriji u Albaniji, ili

—

su nove industrije u nastanku u Albaniji.

Takve mjere:

prestaju se primjenjivati najkasnije sedam godina od datuma stupanja na snagu ovog Sporazuma;

ii.

razumne su i potrebne kako bi se riješila situacija; i

iii.

ne uvode diskriminaciju u vezi s aktivnostima trgovačkih društava ili državljana Zajednice, već osnovanih u Albaniji u vrijeme uvođenja određene mjere, u usporedbi s trgovačkim društvima ili državljanima Albanije.

Prilikom osmišljavanja i primjene takvih mjera, Albanija odobrava povlašteni tretman kad god je to moguće trgovačkim društvima i državljanima Zajednice, a ni u kojem slučaju tretman koji nije manje povoljan od onog odobrenog bilo kojem trgovačkom društvu ili državljanima iz trećih zemalja. Prije donošenja takvih mjera, Albanija se savjetuje s Vijećem za stabilizaciju i pridruživanje i one ne stupaju na snagu prije isteka jednomjesečnog razdoblja nakon što se Vijeće za stabilizaciju i pridruživanje obavijesti o konkretnim mjerama koje Albanija uvodi, osim u slučajevima gdje prijetnja nepopravljive štete zahtijeva poduzimanje hitnih mjera, u kojem slučaju se Albanija savjetuje s Vijećem za stabilizaciju i pridruživanje odmah nakon njihova donošenja.

Nakon isteka pete godine od datuma stupanja na snagu ovog Sporazuma, Albanija može uvesti ili primjenjivati takve mjere samo uz odobrenje Vijeća za stabilizaciju i pridruživanje i pod uvjetima koje je potonje odredilo.

POGLAVLJE III.

Pružanje usluga

Članak 57.

Stranke se, u skladu sa sljedećim odredbama, obvezuju poduzeti potrebne korake kako bi postupno omogućavale da usluge pružaju trgovačka društva Zajednice, trgovačka društva Albanije ili državljani Zajednice ili državljani Albanije s poslovnim nastanom na području stranke iz koje osoba kojoj su te usluge namijenjene.

Usporedo s procesom liberalizacije spomenutim u stavku 1., stranke dopuštaju privremeno kretanje fizičkih osoba koje pružaju usluge ili koje zapošljava pružatelj usluga kao ključno osoblje, kako je utvrđeno člankom 55. stavkom 2., uključujući fizičke osobe koje predstavljaju trgovačko društvo ili državljanina Zajednice ili Albanije i koje traže privremeni ulazak za potrebe pregovora o prodaji usluga ili sklapanja sporazuma o prodaji usluga za toga pružatelja usluga, ako ti predstavnici neće biti uključeni u obavljanje izravne prodaje javnosti ili u samostalno pružanje usluga.

Pet godina nakon datuma stupanja na snagu ovog Sporazuma, Vijeće za stabilizaciju i pridruživanje poduzima mjere koje su potrebne za postupnu provedbu odredaba stavka 1. Pri tome se uzima u obzir napredak koji su stranke postigle u usklađivanju svojih zakona.

Članak 58.

Stranke ne poduzimaju nikakve mjere niti radnje kojima bi znatno više ograničile uvjete pod kojima usluge pružaju državljani ili trgovačka društva iz Zajednice i Albanije s poslovnim nastanom u stranci kojoj ne pripada osoba kojoj su te usluge namijenjene, u usporedbi sa stanjem zatečenim na dan koji prethodi datumu stupanja na snagu ovog Sporazuma.

Ako jedna stranka smatra da mjere koje je uvela druga stranka nakon datuma stupanja na snagu ovog Sporazuma dovode do stanja koje je u pogledu pružanja usluga znatno restriktivnije od stanja zatečenog na dan stupanja na snagu ovog Sporazuma, takva prva stranka može od druge stranke zatražiti da započne savjetovanja.

Članak 59.

U pogledu pružanju usluga prijevoza između Zajednice i Albanije primjenjuju se sljedeće odredbe:

U pogledu kopnenog prometa, Protokol 5. utvrđuje pravila koja se primjenjuju na odnos između stranaka, osobito radi osiguranja neograničenog cestovnog provoza kroz Albaniju i Zajednicu u cjelini, te učinkovite primjene načela nediskriminacije i postupnog usklađivanja zakonodavstva Albanije u području prometa sa zakonodavstvom Zajednice.

U pogledu međunarodnog pomorskog prometa, stranke se obvezuju učinkovito primjenjivati načelo neograničenog pristupa međunarodnom pomorskom tržištu i prometu na komercijalnoj osnovi, kao i poštovati međunarodne i europske obveze u području normi sigurnosti, očuvanja i zaštite okoliša.

Stranke potvrđuju svoju opredijeljenost za okružje slobodnog tržišnoga natjecanja, kao osnovne značajke međunarodnog pomorskog prometa.

U primjeni načela iz stavka 2.:

(a)

stranke ne uvrštavaju klauzule o podjeli tereta u buduće bilateralne sporazume s trećim zemljama;

(b)

stranke nakon datuma stupanja na snagu ovog Sporazuma ukidaju sve unilateralne mjere i administrativne, tehničke i druge prepreke koje bi mogle predstavljati ograničenje ili imati diskriminirajuće učinke na slobodno pružanje usluga u međunarodnom pomorskom prometu;

(c)

svaka stranka, inter alia, brodovima kojima upravljaju državljani ili trgovačka društva druge stranke dodjeljuje tretman koji nije manje povoljan od tretmana koji odobravaju vlastitim brodovima, a u odnosu na pristup lukama koje su otvorene za međunarodnu trgovinu, uporabu infrastrukture i pomoćnih pomorskih usluga u lukama te na povezane pristojbe i davanja, carinske objekte te dodjeljivanje vezova i naprava za utovar i istovar.

S ciljem osiguranja usklađenog razvoja i postupne liberalizacije prometa između stranaka prilagođenih njihovim uzajamnim komercijalnim potrebama, uvjeti zajedničkog pristupa tržištu u zračnom prometu uređuju se posebnim Sporazumom o kojem će stranke pregovarati.

Prije sklapanja Sporazuma opisanih u stavku 4., stranke ne poduzimaju nikakve mjere ili radnje koje su dodatno restriktivnije ili diskriminirajuće u usporedbi sa stanjem zatečenim prije datuma stupanja na snagu ovog Sporazuma.

Albanija svoje zakonodavstvo, uključujući administrativne, tehničke i druge propise, prilagođava zakonodavstvu Zajednice koje se u svakom trenutku primjenjuje u zračnom, pomorskom, kopnenom prometu, i to u mjeri u kojoj to služi liberalizaciji i zajedničkom pristupu tržištima stranaka te olakšava kretanje putnika i robe.

Usporedo sa zajedničkim napretkom u ostvarivanju ciljeva ovog poglavlja, Vijeće za stabilizaciju i pridruživanje ispituje načine za stvaranje uvjeta potrebnih za poboljšanje slobode u pružanju usluga u zračnom i kopnenom prometu.

POGLAVLJE IV.

Tekuća plaćanja i kretanje kapitala

Članak 60.

Stranke se obvezuju dopustiti sva plaćanja i prijenose na tekući račun bilance plaćanja između Zajednice i Albanije u slobodno zamjenjivoj valuti, u skladu s odredbama članka VIII. Statuta Međunarodnog monetarnog fonda (MMF).

Članak 61.

U pogledu transakcija na kapitalnom računu i financijskom računu bilance plaćanja, nakon datuma stupanja na snagu ovog Sporazuma stranke osiguravaju slobodno kretanje kapitala u vezi s izravnim ulaganjima u trgovačka društva koja su osnovana u skladu sa zakonima zemlje domaćina i s ulaganjima koja su provedena u skladu s odredbama poglavlja II. glave V., kao i likvidaciju ili povrat tih ulaganja i bilo kakve dobiti nastale na temelju njih.

U pogledu transakcija na kapitalnom i financijskom računu bilance plaćanja, nakon datuma stupanja na snagu ovog Sporazuma stranke osiguravaju slobodno kretanje kapitala u vezi s kreditima koji se odnose na komercijalne transakcije ili pružanje usluga u kojima sudjeluje osoba s boravištem u jednoj od stranaka, kao i u vezi s financijskim zajmovima i kreditima s rokom dospijeća duljim od jedne godine.

Od datuma stupanja na snagu ovog Sporazuma, Albanija odobrava, potpunim i nužnim korištenjem pravnog okvira i procedura, da državljani država članica Europske unije kupuju nekretnine u Albaniji, osim u slučaju ograničenja predviđenih Popisom specifičnih obveza iz Općeg sporazuma o trgovini uslugama (GATS). U roku od sedam godina od datuma stupanja na snagu ovog Sporazuma, Albanija postupno prilagođava svoje zakonodavstvo u vezi kupnje nekretnina u Albaniji od strane državljana država članica Europske unije kako bi se osigurao tretman koji nije manje povoljan nego onaj odobren državljanima Albanije. Pet godina nakon datuma stupanja na snagu ovog Sporazuma, Vijeće za stabilizaciju i pridruživanje ispituje načine postupnog smanjenja takvih ograničenja.

Stranke, od pete godine od datuma stupanja na snagu ovog Sporazuma, također osiguravaju slobodno kretanje kapitala u vezi s portfeljnim ulaganjima i financijskim zajmovima i kreditima s rokom dospijeća kraćim od jedne godine.

Ne dovodeći u pitanje stavak 1., stranke ne uvode nikakva nova ograničenja kretanja kapitala i tekućih plaćanja među osobama s boravištem u Zajednici i Albaniji, a postojeće aranžmane ne čine restriktivnijima.

Ne dovodeći u pitanje odredbe članka 60. i ovoga članka, ako, u izvanrednim okolnostima, kretanje kapitala između Zajednice i Albanije uzrokuje ili prijeti uzrokovanjem ozbiljnih poteškoća u funkcioniranju politike deviznog tečaja ili monetarne politike u Zajednici ili u Albaniji, Zajednica ili Albanija mogu poduzeti zaštitne mjere u pogledu kretanja kapitala između Zajednice i Albanije tijekom razdoblja od najviše jedne godine, ako su takve mjere prijeko potrebne.

Nijedna od gornjih odredbi ne može ograničavati prava gospodarskih subjekata stranaka da koriste svaki povoljniji tretman koji može biti predviđen bilo kojim postojećim bilateralnim ili multilateralnim sporazumom koji uključuje stranke iz ovog Sporazuma.

Stranke se međusobno savjetuju s ciljem olakšavanja kretanja kapitala između Zajednice i Albanije kako bi promicale ciljeve ovog Sporazuma.

Članak 62.

Tijekom prve tri godine od datuma stupanja na snagu ovog Sporazuma stranke poduzimaju mjere koje omogućavaju stvaranje potrebnih uvjeta za daljnju postupnu primjenu pravila Zajednice o slobodnom kretanju kapitala.

Do kraja treće godine od datuma stupanja na snagu ovog Sporazuma, Vijeće za stabilizaciju i pridruživanje utvrđuje načine za punu primjenu pravila Zajednice o kretanju kapitala.

POGLAVLJE V.

Opće odredbe

Članak 63.

Odredbe ove glave primjenjuju se podložno ograničenjima koja su opravdana razlozima javnog poretka, javne sigurnosti ili javnog zdravlja.

Ne primjenjuju se na aktivnosti koje su na području bilo koje stranke, čak i povremeno, povezane s izvršavanjem službenih ovlasti.

Članak 64.

Za potrebe ove glave, nijedna odredba ovog Sporazuma ne sprečava stranke da primjenjuju svoje zakone i propise koji se odnose na ulazak i boravak, zapošljavanje, radne uvjete, poslovni nastan fizičkih osoba i pružanje usluga, pod uvjetom da ih pritom ne primjenjuju tako da poništavaju ili umanjuju koristi koje bilo koja stranka stječe na temelju uvjeta iz određene odredbe ovog Sporazuma. Ova odredba ne dovodi u pitanje primjenu članka 63.

Članak 65.

Odredbe ove glave obuhvaćaju i trgovačka društva koja su pod kontrolom i isključivo u zajedničkom vlasništvu trgovačkih društava ili državljana Albanije i trgovačkih društava ili državljana Zajednice.

Članak 66.

Tretman najpovlaštenije nacije, dodijeljen u skladu s odredbama ove glave, ne primjenjuje se na porezne povlastice koje stranke daju ili će u budućnosti davati na temelju sporazuma čija je svrha izbjeći dvostruko oporezivanje ili druge porezne aranžmane.

Nijedna odredba ove glave ne tumači se kao sprečavanje stranaka da donesu ili provedu bilo koju mjeru čiji je cilj sprečavanje izbjegavanja ili utaje poreza, u skladu s poreznim odredbama sporazuma o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i drugih poreznih aranžmana ili domaćeg fiskalnog zakonodavstva.

Nijedna odredba ove glave ne tumači se kao sprečavanje država članica ili Albanije da u primjeni odgovarajućih odredaba svojeg fiskalnog zakonodavstva razlikuju porezne obveznike koji nisu u istoj situaciji, osobito s obzirom na njihovo mjesto boravišta.

Članak 67.

Stranke nastoje, gdje god je to moguće, izbjeći uvođenje mjera ograničenja, uključujući mjere koje se odnose na uvoz, radi bilance plaćanja. Stranka koja donese takve mjere dostavlja drugoj stranci, u najkraćem mogućem roku, raspored njihova ukidanja.

Ako se jedna ili više država članica ili Albanija suoče s ozbiljnim poteškoćama u pogledu bilance plaćanja ili s prijetnjom takvih poteškoća, Zajednica ili Albanija mogu, kao što to može biti slučaj, u skladu s uvjetima utvrđenima u Sporazumu WTO-a, donijeti mjere ograničavanja, uključujući mjere koje se odnose na uvoz, koje će imati ograničeno trajanje i ne mogu prelaziti ono što je strogo potrebno da bi se popravila bilanca plaćanja. Zajednica ili Albanija o tome bez odlaganja obavješćuju drugu stranku.

Ne primjenjuju se nikakve mjere ograničenja na prijenose koji se odnose na ulaganja, a posebno ne na povrat uloženih ili ponovno uloženih iznosa ili bilo kakvih vrsta prihoda nastalih na temelju njih.

Članak 68.

Odredbe ove glave postupno se prilagođuju, osobito s obzirom na zahtjeve koji proizlaze iz članka V. Općeg sporazuma o trgovini uslugama (GATS).

Članak 69.

Odredbe ovog Sporazuma ne dovode u pitanje primjenu, od strane bilo koje stranke, bilo koje mjere koja je potrebna za sprečavanje izbjegavanja njezinih mjera koje se odnose na pristup trećih zemalja njezinom tržištu na temelju odredaba ovog Sporazuma.

GLAVA VI.

USKLAĐIVANJE ZAKONODAVSTVA, IZVRŠAVANJE ZAKONA I PRAVILA O TRŽIŠNOM NATJECANJU

Članak 70.

Stranke priznaju važnost usklađivanja postojećeg zakonodavstva Albanije sa zakonodavstvom Zajednice, kao i njegove učinkovite provedbe. Albanija nastoji osigurati postupno usklađivanje svojih postojećih zakona i budućeg zakonodavstva s pravnom stečevinom Zajednice. Albanija osigurava propisnu provedbu i primjenu postojećeg i budućeg zakonodavstva.

Usklađivanje započinje datumom potpisivanja ovog Sporazuma i postupno se proširuje na sve elemente pravne stečevine Zajednice iz ovog Sporazuma do kraja prijelaznog razdoblja utvrđenog u članku 6.

Tijekom prve faze utvrđene člankom 6., usklađivanje se usredotočuje na temeljne elemente pravne stečevine unutarnjeg tržišta kao i na druga važna područja poput tržišnog natjecanja, intelektualnog, industrijskog i komercijalnog vlasništva, javne nabave, normi i certificiranja, financijskih usluga, kopnenog i vodenog prijevoza – s posebnim naglaskom na sigurnost i ekološke norme kao i socijalne aspekte - prava trgovačkih društava, računovodstva, zaštite potrošača, zaštite podataka, zdravlja i sigurnosti na radu i jednake mogućnosti. Tijekom druge faze, Albanija se usredotočuje na preostale dijelove pravne stečevine.

Usklađivanje se provodi na temelju programa koji dogovore Komisija Europskih zajednica i Albanija.

Albanija također, u suglasnosti s Europskom komisijom, utvrđuje načine praćenja provedbe usklađivanja zakonodavstva i radnji koje je potrebno poduzeti u izvršavanju zakona.

Članak 71.

Tržišno natjecanje i druge gospodarske odredbe

Sljedeće je nespojivo s pravilnim funkcioniranjem ovog Sporazuma, u mjeri u kojoj može utjecati na trgovinu između Zajednice i Albanije:

svi sporazumi među poduzetnicima, odluke udruženja poduzetnika i usklađena djelovanja među poduzećima koja imaju za cilj ili posljedicu sprečavanje, ograničavanje ili narušavanje tržišnog natjecanja;

ii.

bilo kakva zlouporaba vladajućeg položaja od strane jednog ili više poduzetnika na području Zajednice ili Albanije u cjelini ili na njegovom znatnom dijelu;

iii.

svaka državna potpora kojom se narušava ili prijeti narušavanjem tržišnoga natjecanja davanjem prednosti određenim poduzetnicima ili određenim proizvodima.

Svako postupanje suprotno ovom članku procjenjuje se na temelju kriterija koji proizlaze iz primjene pravila tržišnog natjecanja koja se primjenjuju u Zajednici, posebno iz članaka 81., 82., 86. i 87. Ugovora o osnivanju Europske zajednice i instrumenata za tumačenje koje su usvojile institucije Zajednice.

Stranke osiguravaju da se neovisnom javnom tijelu povjere ovlasti potrebne za punu primjenu stavka 1. točke i. i ii. u vezi s privatnim i javnim poduzećima i poduzećima kojima su odobrena posebna prava.

Albanija osniva neovisno državno tijelo kojemu su povjerene ovlasti potrebne za punu primjenu stavka 1. točke iii. u roku od četiri godine od datuma stupanja na snagu ovog Sporazuma. To tijelo, inter alia, ima ovlasti za odobravanje programa državne potpore i pojedinačnih bespovratnih sredstava potpore, u skladu sa stavkom 2. ovog članka, kao i ovlasti za određivanje povrata državne potpore koja je nezakonito dodijeljena.

Svaka stranka osigurava transparentnost u području državne potpore, inter alia, dostavom drugoj stranci redovitoga godišnjeg izvješća ili drugog odgovarajućeg dokumenta, u skladu s metodologijom i predstavljenom analizom Zajednice o državnim potporama. Na zahtjev jedne stranke, druga stranka dostavlja informacije o određenim pojedinačnim slučajevima državne potpore.

Albanija utvrđuje sveobuhvatan popis programa potpore koji su uspostavljeni prije osnivanja tijela iz stavka 4. i takve programe potpore usklađuje s kriterijima iz stavka 2. u roku od najviše četiri godine od datuma stupanja na snagu ovog Sporazuma.

Za potrebe primjene odredaba stavka 1. točke iii., stranke prihvaćaju da se tijekom prvih deset godina od datuma stupanja na snagu ovog Sporazuma svaka državna potpora koju dodjeljuje Albanija procjenjuje uzimajući u obzir činjenicu da će se Albanija smatrati područjem koje je istovjetno područjima Zajednice opisanima u članku 87. stavku 3. točki (a) Ugovora o osnivanju Europske zajednice.

U roku od pet godina od datuma stupanja na snagu ovog Sporazuma, Albanija Europskoj komisiji dostavlja svoje iznose BDP-a po glavi stanovnika, usklađene na drugoj razini NUTS-a. Tijelo iz stavka 4. i Komisija Europskih zajednica potom zajedno ocjenjuju prihvatljivost regija Albanije i, sukladno tomu, najveći iznos potpore, s ciljem izrade regionalne karte potpora na temelju odgovarajućih smjernica Zajednice.

U vezi s proizvodima iz poglavlja II. glave IV.:

—

ne primjenjuje se stavak 1. točka iii.,

—

svako postupanje suprotno stavku 1. točki i. procjenjuje se prema kriterijima koje je utvrdila Zajednica na temelju članaka 36. i 37. Ugovora o osnivanju Europske zajednice i posebnih instrumenata Zajednice koji su usvojeni na toj osnovi.

Ako jedna stranka smatra da je određeno postupanje nespojivo s uvjetima stavka 1., može poduzeti odgovarajuće mjere nakon savjetovanja unutar Vijeća za stabilizaciju i pridruživanje ili nakon 30 radnih dana od upućivanja na takva savjetovanja.

Nijedna odredba ovog članka ne dovodi u pitanje i ni na koji način ne utječe na kompenzacijske mjere koje poduzima bilo koja stranka u skladu s odgovarajućim člancima GATT-a iz 1994. i Sporazuma WTO-a o subvencijama i kompenzacijskim mjerama te s povezanim domaćim zakonodavstvom.

Članak 72.

Javna poduzeća

Do kraja treće godine od datuma stupanja na snagu ovog Sporazuma Albanija na javna poduzeća i poduzeća kojima su dodijeljena posebna i isključiva prava primjenjuje načela određena u Ugovoru o osnivanju Europske zajednice, s posebnim upućivanjem na članak 86.

Posebna prava javnih poduzeća tijekom prijelaznog razdoblja ne uključuju mogućnost uvođenja količinskih ograničenja ili mjera s istovrsnim učinkom na uvoz iz Zajednice u Albaniju.

Članak 73.

Intelektualno, industrijsko i trgovačko vlasništvo

Na temelju odredbi ovog članka i Priloga V., stranke potvrđuju važnost koju pridaju osiguravanju odgovarajuće i učinkovite zaštite i ostvarivanja prava intelektualnog, industrijskog i trgovačkog vlasništva.

Albanija poduzima sve potrebne mjere kako bi najkasnije četiri godine od datuma stupanja na snagu ovog Sporazuma jamčila razinu zaštite prava intelektualnog, industrijskog i trgovačkog vlasništva sličnu onoj koja postoji u Zajednici, uključujući učinkovita sredstva za ostvarivanje takvih prava.

Albanija se obvezuje, u roku od četiri godine od datuma stupanja na snagu ovog Sporazuma, pristupiti multilateralnim konvencijama o pravima intelektualnog, industrijskog i trgovačkog vlasništva iz stavka 1. Priloga V. Vijeće za stabilizaciju i pridruživanje može odlučiti obvezati Albaniju na pristupanje posebnim multilateralnim konvencijama u tom području.

Ako se pojave problemi u području intelektualnog, industrijskog i trgovačkog vlasništva koji utječu na uvjete trgovanja, oni se na zahtjev bilo koje stranke hitno upućuju Vijeću za stabilizaciju i pridruživanje, s ciljem postizanja obostrano zadovoljavajućih rješenja.

Članak 74.

Javna nabava

Stranke smatraju da je željeni cilj otvaranje postupka za sklapanje ugovora o javnoj nabavi na temelju nediskriminacije i uzajamnosti, posebno u skladu s kontekstom WTO-a.

Trgovačkim društvima Albanije, bez obzira imaju li poslovni nastan u Zajednici ili ne, od datuma stupanja na snagu ovog Sporazuma odobrava se pristup postupcima za sklapanje ugovora u Zajednici, u skladu s pravilima o nabavi u Zajednici, uz tretman koji nije manje povoljan od tretmana koji se odobrava trgovačkim društvima Zajednice.

Gornje odredbe također se primjenjuju na ugovore u sektoru komunalnih usluga nakon što vlada Albanija donese zakonodavstvo kojim se u to područje uvode pravila Zajednice. Zajednica periodično ispituje je li Albanija doista uvela takvo zakonodavstvo.

Trgovačkim društvima Zajednice koja nemaju poslovni nastan u Albaniji, najkasnije četiri godine od datuma stupanja na snagu ovog Sporazuma, odobrava se pristup postupcima za sklapanje ugovora u Albaniji, u skladu sa Zakonom o javnoj nabavi Albanije uz tretman koji nije manje povoljan od tretmana koji se odobrava trgovačkim društvima Albanije.

Vijeće za stabilizaciju i pridruživanje periodično ispituje mogućnost da Albanija za sva trgovačka društva Zajednice uvede pristup postupcima za sklapanje ugovora u Albaniji.

Trgovačkim društvima Zajednice s poslovnim nastanom u Albaniji prema odredbama poglavlja II. glave V. od datuma stupanja na snagu ovog Sporazuma odobrava se pristup postupcima za sklapanje ugovora uz tretman koji nije manje povoljan od tretmana koji se odobrava trgovačkim društvima Albanije.

U pogledu poslovnog nastana, poslovanja, pružanja usluga između Zajednice i Albanije te zapošljavanja i kretanja radne snage, što je povezano s izvršavanjem ugovora o javnoj nabavi, primjenjuju se odredbe članaka 46. do 69.

Članak 75.

Normizacija, mjeriteljstvo, akreditacija i ocjenjivanje sukladnosti

Albanija poduzima potrebne mjere kako bi postupno postigla sukladnost s tehničkim propisima Zajednice i europskim postupcima normizacije, mjeriteljstva, akreditacije i ocjenjivanja sukladnosti.

U tu svrhu, stranke u najranijoj fazi započinju:

—

promicati uporabu tehničkih propisa Zajednice, europskih normi i postupaka ocjenjivanja sukladnosti,

—

pružati pomoć u poticanju razvoja infrastrukture za kakvoću: normizacija, mjeriteljstvo, akreditacija i ocjenjivanje sukladnosti,

—

promicati sudjelovanje Albanije u radu organizacija koje su povezane s normama, ocjenjivanjem sukladnosti, mjeriteljstvom i sličnim funkcijama (osobito CEN, Cenelec, ETSI, EA, Welmec, Euromet),

—

gdje je to prikladno, sklopiti Europske protokole o ocjenjivanju sukladnosti nakon što zakonodavni okvir i postupci Albanije budu dostatno usklađeni s takvim okvirom i postupcima Zajednice te kada bude raspoloživo odgovarajuće stručno znanje.

Članak 76.

Zaštita potrošača

Stranke surađuju s ciljem usklađivanja normi za zaštitu potrošača u Albaniji s takvim normama u Zajednici. Učinkovita zaštita potrošača potrebna je kako bi se osiguralo uredno funkcioniranje tržišnoga gospodarstva, a ta zaštita ovisit će o razvoju administrativne infrastrukture radi osiguranja nadzora nad tržištem i provedbe zakona u tom području.

U tu svrhu i s obzirom na njihove zajedničke interese, stranke potiču i osiguravaju:

—

politiku aktivne zaštite potrošača, u skladu s pravom Zajednice,

—

usklađivanje zakonodavstva u području zaštite potrošača u Albaniji sa zakonodavstvom koje je na snazi u Zajednici,

—

učinkovitu pravnu zaštitu potrošača radi poboljšanja kakvoće potrošačke robe i održavanja odgovarajućih sigurnosnih normi,

—

nadzor pravila od strane nadležnih tijela i osiguravanje pristupa pravosuđu u slučaju sporova.

Članak 77.

Radni uvjeti i jednake mogućnosti

Albanija postupno usklađuje svoje zakonodavstvo sa zakonodavstvom Zajednice u području radnih uvjeta, posebno u pogledu zdravlja i sigurnosti na radu te u području jednakih mogućnosti.

GLAVA VII.

PRAVDA, SLOBODA I SIGURNOST

POGLAVLJE I.

Uvod

Članak 78.

Jačanje institucija i vladavina prava

U svojoj suradnji u području pravde i unutarnjih poslova, stranke posebnu važnost pridaju učvršćivanju vladavine prava i jačanju institucija na svim razinama uprave općenito, a posebno u provedbi zakona i pravosuđu. Cilj suradnje je osobito jačanje neovisnosti pravosuđa i poboljšanje njegove učinkovitosti, poboljšanje funkcioniranja policije i drugih tijela nadležnih za izvršavanje zakona, uz pružanje odgovarajućeg osposobljavanja i borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala.

Članak 79.

Zaštita osobnih podataka

Albanija od stupanja na snagu ovog Sporazuma usklađuje svoje zakonodavstvo u području zaštite osobnih podataka sa zakonodavstvom Zajednice i drugim europskim i međunarodnim zakonodavstvom o privatnosti. Albanija osniva neovisna nadzorna tijela s dostatnim financijskim i ljudskim resursima radi učinkovitog praćenja i jamčenja provedbe nacionalnog zakonodavstva o zaštiti osobnih podataka. Stranke surađuju u postizanju tog cilja.

POGLAVLJE II.

Suradnja u području kretanja osoba

Članak 80.

Vize, upravljanje granicom, azil i migracije

Stranke surađuju u područjima viza, granične kontrole, azila i migracija te uspostavljaju okvire za suradnju u tim područjima, uključujući suradnju na regionalnoj razini, uzimajući u obzir i u cijelosti koristeći ostale postojeće inicijative u tom području prema potrebi.

Suradnja u pitanjima navedenima u stavku 1. temelji se na međusobnim savjetovanjima i bliskoj koordinaciji među strankama te bi trebala uključivati tehničku i administrativnu pomoć u:

—

razmjeni informacija o zakonodavstvu i praksama,

—

izradi zakonodavstva,

—

jačanju učinkovitosti institucija,

—

osposobljavanju osoblja,

—

sigurnosti putnih isprava i otkrivanju lažnih isprava,

—

upravljanju granicom.

Suradnja je posebno usredotočena:

—

u području azila, na provedbu nacionalnog zakonodavstva kako bi se postigli standardi Ženevske konvencije iz 1951. i Protokola iz New Yorka iz 1967., čime se osigurava poštovanje načela zabrane protjerivanja, kao i drugih prava podnositelja zahtjeva za azil i izbjeglica,

—

u području legalnih migracija, na pravila o prihvatu te na prava i status prihvaćenih osoba. U pogledu migracije, stranke su suglasne pružiti pravedan tretman državljanima drugih zemalja koji zakonito borave na njihovom području te promicati politiku integracije, čiji je cilj osigurati usporedivost njihovih prava i obveza s pravima i obvezama njihovih državljana.

Članak 81.

Sprečavanje i kontrola nezakonite imigracije i ponovni prihvat

Stranke surađuju radi sprečavanja i kontrole nezakonite imigracije. U tu svrhu, stranke su suglasne da, na zahtjev i bez daljnjih formalnosti, Albanija i države članice:

—

prihvaćaju sve svoje državljane koji nezakonito borave na njihovom području,

—

prihvaćaju državljane trećih zemalja i osobe bez državljanstva koji nezakonito borave na njihovom području i koji su ušli na državno područje Albanije preko ili iz države članice ili su ušli na državno područje države članice preko ili iz Albanije.

Države članice Europske unije i Albanija svojim državljanima osiguravaju odgovarajuće identifikacijske isprave i pružaju im administrativnu pomoć potrebnu za tu svrhu.

Posebni postupci za potrebe ponovnog prihvata državljana, državljana trećih zemalja i osoba bez državljanstva utvrđeni su Sporazumom između Europske zajednice i Albanije o ponovnom prihvatu osoba koje borave bez dozvole potpisanog 14. travnja 2005.

Albanija je suglasna sklapati sporazume o ponovnom prihvatu sa zemljama uključenima u proces stabilizacije i pridruživanja i obvezuje se poduzimati sve potrebne mjere za osiguranje fleksibilne i brze provedbe svih sporazuma o ponovnom prihvatu iz ovoga članka.

Vijeće za stabilizaciju i pridruživanje utvrđuje druge zajedničke mjere koje se mogu poduzeti radi sprečavanja i kontrole nezakonite imigracije, uključujući trgovinu ljudima i mreže nezakonite migracije.

POGLAVLJE III.

Suradnja u borbi protiv pranja novca, financiranja terorizma, nezakonitih droga i suradnja u borbi protiv terorizma

Članak 82.

Pranje novca i financiranje terorizma

Stranke blisko surađuju radi sprečavanja upotrebe njihovih financijskih sustava za pranje prihoda od kaznenih djela općenito, a posebno kaznenih djela povezanih s drogom, kao i za potrebe financiranja terorizma.

Suradnja u ovom području može uključivati administrativnu i tehničku pomoć osmišljenu za razvoj provedbe propisa i učinkovitog funkcioniranja odgovarajućih normi i mehanizama za borbu protiv pranja novca i financiranja terorizma istovjetnih onima koje su usvojili Zajednica i međunarodni forumi u tom području, a posebno Radna skupina za financijsko djelovanje (FATF).

Članak 83.

Suradnja u području nedopuštenih droga

Stranke u okviru svojih ovlasti i nadležnosti surađuju kako bi osigurale uravnotežen i jedinstven pristup u pitanju droga. Politike i mjere u području droga usmjerene su na smanjenje opskrbe, trgovine i potražnje za nedopuštenim drogama te učinkovitiju kontrolu prekurzora.

Stranke se usuglašavaju o načinima suradnje koji su potrebni za postizanje tih ciljeva. Aktivnosti se temelje na zajednički usuglašenim načelima, u skladu sa Strategijom EU-a za kontrolu droga.

Članak 84.

Borba protiv terorizma

U skladu s međunarodnim konvencijama čije su stranke i u skladu s vlastitim zakonima i propisima, stranke su suglasne surađivati kako bi spriječile i suzbile terorizam i njegovo financiranje, osobito onaj koji uključuje međugranične aktivnosti:

—

u okviru pune provedbe Rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda 1373 (2001.) o prijetnjama međunarodnom miru i sigurnosti uzrokovanih terorizmom i drugih odgovarajućih rezolucija Ujedinjenih naroda, međunarodnih konvencija i instrumenata,

—

razmjenom informacija o terorističkim skupinama i njihovim mrežama podrške u skladu s međunarodnim i nacionalnim pravom,

—

razmjenom iskustava u pogledu sredstava i metoda za borbu protiv terorizma te u tehničkim područjima i osposobljavanju, kao i razmjenom iskustava u vezi sa sprečavanjem terorizma.

POGLAVLJE IV.

Suradnja u kaznenim stvarima

Članak 85.

Sprečavanje i borba protiv organiziranog kriminala i drugih nezakonitih aktivnosti

Stranke surađuju u sprečavanju i borbi protiv kriminalnih i nezakonitih aktivnosti, organiziranih ili drugih, kao što su:

—

krijumčarenje i trgovina ljudima,

—

nezakonite gospodarske aktivnosti, a osobito krivotvorenje novca, nezakonite transakcije vezane uz proizvode kao što su industrijski otpad, radioaktivni materijal i transakcije koje uključuju nezakonite ili krivotvorene proizvode,

—

korupcija, kako u privatnom tako i u javnom sektoru, posebno ona koja se odnosi na netransparentne administrativne prakse,

—

fiskalne prijevare,

—

nedopušteno trgovanje drogama i psihotropnim tvarima,

—

krijumčarenje,

—

nedopuštena trgovina oružjem,

—

krivotvorenje isprava,

—

nedopuštena trgovina automobilima,

—

mrežni kriminalitet.

U borbi protiv organiziranog kriminala promiče se regionalna suradnja i poštovanje priznatih međunarodnih normi.

GLAVA VIII.

POLITIKE SURADNJE

Članak 86.

Opće odredbe o politikama suradnje

Zajednica i Albanija uspostavljaju blisku suradnju kako bi doprinijele razvoju i rastu potencijala Albanije. Tom suradnjom jačaju se postojeće gospodarske veze na najširoj mogućoj osnovi, na korist obje stranke.

Oblikuju se politike i druge mjere koje će dovesti do održivoga gospodarskog i socijalnog razvoja Albanije. Te bi politike trebale osigurati i potpuno uključivanje pitanja okoliša od samoga početka te njihovo povezivanje sa zahtjevima skladnog društvenog razvoja.

Politike suradnje uključuju se u regionalni okvir suradnje. Posebna će se pozornost morati posvetiti mjerama koje mogu unaprijediti suradnju između Albanije i njezinih susjednih zemalja, uključujući države članice, što će doprinijeti regionalnoj stabilnosti. Vijeće za stabilizaciju i pridruživanje može odrediti prioritete između i unutar politika suradnja koje su opisane dalje u tekstu.

Članak 87.

Ekonomska i trgovinska politika

Zajednica i Albanija olakšavaju proces gospodarske reforme suradnjom u poboljšanju razumijevanja osnova svojih gospodarstava te oblikovanja i provedbe ekonomske politike u tržišnim gospodarstvima.

Zajednica može, na zahtjev tijela Albanije, pružiti pomoć koja je osmišljena za potporu naporima Albanije da uspostavi funkcionirajuće tržišno gospodarstvo i postupno usklađuje svoje politike s politikama Ekonomske i monetarne unije koje su usmjerene ka stabilnosti.

Cilj suradnje je i jačanje vladavine prava u području poslovanja stvaranjem stabilnog i nediskriminirajućeg pravnog okvira povezanog s trgovinom.

Suradnja u tom području uključuje neformalnu razmjenu informacija o načelima i funkcioniranju Europske ekonomske i monetarne unije.

Članak 88.

Suradnja u području statistike

Suradnja je prvenstveno usredotočena na prioritetna područja povezana s pravnom stečevinom Zajednice u području statistike. Ona je posebno usmjerena na izradu učinkovitog i održivog statističkog sustava kojim se mogu pružati usporedivi, pouzdani, objektivni i točni podaci potrebni za planiranje i praćenje procesa tranzicije i reforme u Albaniji. Njome bi se trebalo omogućiti i Zavodu za statistiku u Albaniji da bolje udovoljava potrebama svojih domaćih i međunarodnih klijenata (kako u javnoj upravi, tako i u privatnom sektoru). Statistički sustav treba poštovati temeljna statistička načela Ujedinjenih naroda, Kodeks prakse europske statistike i odredbe europskog prava u području statistike te bi se trebao razvijati prema pravnoj stečevini Zajednice.

Članak 89.

Bankarske, osigurateljne i druge financijske usluge

Suradnja između stranaka usredotočena je na prioritetna područja povezana s pravnom stečevinom Zajednice u područjima bankarskih, osigurateljnih i financijskih usluga. Stranke surađuju s ciljem uspostave i razvoja prikladnog okvira za poticanje sektora bankarskih, osigurateljnih i financijskih usluga u Albaniji.

Članak 90.

Suradnja u području revizije i financijske kontrole

Suradnja između stranaka usredotočena je na prioritetno područje povezano s pravnom stečevinom Zajednice u područjima unutarnje financijske kontrole u javnom sektoru (PIFC) i vanjske revizije. Stranke posebno surađuju kako bi razvile učinkovitu unutarnju financijsku kontrolu u javnom sektoru te sustave vanjske revizije u Albaniji, u skladu s međunarodno prihvaćenim normama i metodologijama te najboljim praksama EU-a.

Članak 91.

Promicanje i zaštita ulaganja

Suradnja između stranaka u području promicanja i zaštite ulaganja, unutar njihovih nadležnosti, usmjerena je ka stvaranju povoljne klime za domaća i strana privatna ulaganja, što je ključno za gospodarski i industrijski oporavak Albanije.

Članak 92.

Industrijska suradnja

Suradnja je usmjerena ka promicanju modernizacije i restrukturiranja industrije i pojedinih sektora u Albaniji, kao i industrijske suradnje između gospodarskih subjekata, s ciljem jačanja privatnog sektora pod uvjetima koji osiguravaju zaštitu okoliša.

Inicijative za industrijsku suradnju odražavaju prioritete koje odrede obje stranke. One uzimaju u obzir regionalne aspekte industrijskog razvoja, prema potrebi, uz promicanje međudržavnih partnerstava. Tim se inicijativama posebno nastoji uspostaviti odgovarajući okvir za poduzeća, poboljšati upravljanje, stručno znanje i iskustvo te promicati tržište, tržišna transparentnost i poslovno okruženje.

U suradnji se uzima u obzir pravna stečevina Zajednice u području industrijske politike.

Članak 93.

Mala i srednja poduzeća

Suradnja između stranaka usmjerena je ka razvoju i jačanju privatnog sektora malih i srednjih poduzeća (MSP) i u suradnji se uzimaju u obzir prioritetna područja povezana s pravnom stečevinom Zajednice u području MSP-a, kao i deset načela utvrđenih u Europskoj povelji o malim poduzećima.

Članak 94.

Turizam

Suradnja između stranaka u području turizma uglavnom je usmjerena ka jačanju protoka informacija o turizmu (putem međunarodnih mreža, banaka podataka itd.), kao i ka prijenosu stručnog znanja i iskustva (kroz osposobljavanje, razmjene, seminare). U suradnji se uzima u obzir pravna stečevina Zajednice povezana s tim sektorom.

Suradnja može biti uključena u regionalni okvir suradnje.

Članak 95.

Poljoprivreda i poljoprivredno-industrijski sektor

Suradnja između stranaka usredotočena je na prioritetna područja povezana s pravnom stečevinom Zajednice u području poljoprivrede. Suradnja je posebno usmjerena ka modernizaciji i restrukturiranju poljoprivrede i poljoprivredno-industrijskog sektora Albanije te ka podupiranju postupnog usklađivanja zakonodavstva i prakse Albanije s pravilima i normama Zajednice.

Članak 96.

Ribarstvo

Stranke ispituju mogućnost određivanja područja od zajedničkoga interesa u sektoru ribarstva. U suradnji se uzimaju u obzir prioritetna područja povezana s pravnom stečevinom Zajednice u području ribarstva, uključujući poštovanje međunarodnih obveza koje se odnose na pravila međunarodnih i regionalnih organizacija ribarstva o upravljanju i očuvanju ribolovnih resursa.

Članak 97.

Carina

Stranke uspostavljaju suradnju u ovom području s ciljem jamčenja poštovanja svih odredaba koje će biti donesene u području trgovine i kako bi postigle usklađenost carinskog sustava Albanije s carinskim sustavom Zajednice, čime se pomaže otvaranju puta mjerama liberalizacije planiranima na temelju ovog Sporazuma te postupnom usklađivanju carinskoga zakonodavstva Albanije s pravnom stečevinom Zajednice.

U suradnji se uzimaju u obzir prioritetna područja povezana s pravnom stečevinom Zajednice u području carine.

Pravila o međusobnoj administrativnoj pomoći između stranaka u području carina utvrđena su u Protokolu 6.

Članak 98.

Oporezivanje

Stranke uspostavljaju suradnju u području oporezivanja, uključujući mjere usmjerene ka daljnjoj reformi fiskalnog sustava i restrukturiranju porezne uprave s ciljem osiguravanja učinkovitog ubiranja poreza i suzbijanja poreznih prijevara.

U suradnji se uzimaju u obzir prioritetna područja povezana s pravnom stečevinom Zajednice u području oporezivanja i suzbijanja štetne konkurencije u oporezivanju. U tom pogledu, stranke prepoznaju važnost poboljšanja transparentnosti i razmjenu informacija između država članica Europske unije i Albanije kako bi se olakšalo izvršenje mjera koje sprečavaju izbjegavanje ili utaju poreza. Nadalje, stranke se međusobno savjetuju, od datuma stupanja na snagu ovog Sporazuma, s ciljem uklanjanja štetne porezne konkurencije između država članica Europske unije i Albanije kako bi se osigurali ravnopravni tržišni uvjeti u području poslovnog oporezivanja.

Članak 99.

Suradnja u području socijalne politike

Stranke surađuju kako bi olakšale reformu politike zapošljavanja u Albaniji, u kontekstu ojačanih gospodarskih reformi i integracije. Suradnjom se također nastoji podržati prilagodba sustava socijalne sigurnosti u Albaniji novim gospodarskim i socijalnim zahtjevima, što uključuje prilagodbu zakonodavstva Albanije u pogledu uvjeta rada i jednakih mogućnosti za žene, kao i poboljšanje razine zaštite zdravlja i sigurnosti radnika, uzimajući kao primjer postojeću razinu zaštite u Zajednici.

U suradnji se uzimaju u obzir prioritetna područja povezana s pravnom stečevinom Zajednice u tom području.

Članak 100.

Obrazovanje i osposobljavanje

Stranke surađuju s ciljem podizanja razine općeg obrazovanja te strukovnog obrazovanja i osposobljavanja u Albaniji, kao i politike prema mladima i rada mladih. Prioritet u sustavu visokog obrazovanja postizanje je ciljeva Bolonjske deklaracije.

Stranke također surađuju s ciljem osiguravanja pristupa svim razinama obrazovanja i osposobljavanja u Albaniji bez ikakve diskriminacije na temelju spola, boje kože, etničkog podrijetla ili vjere.

Odgovarajući programi i instrumenti Zajednice doprinose unapređenju struktura i aktivnosti povezanih s obrazovanjem i osposobljavanjem u Albaniji.

U suradnji se uzimaju u obzir prioritetna područja povezana s pravnom stečevinom Zajednice u tom području.

Članak 101.

Suradnja u području kulture

Stranke se obavezuju promicati suradnju u području kulture. Ta suradnja, inter alia, služi za podizanje međusobnog razumijevanja i poštovanja među pojedincima, zajednicama i narodima. Stranke se također obvezuju surađivati na promicanju kulturne raznolikosti, osobito u okviru Konvencije Unesco-a o zaštiti i promicanju različitosti kulturnih izričaja.

Članak 102.

Suradnja u području audiovizualnih usluga

Stranke surađuju na promicanju audiovizualne industrije u Europi i na poticanju koprodukcije u područjima kinematografije i televizije.

Suradnja bi, inter alia, mogla uključivati programe i mogućnosti za osposobljavanje novinara i drugih stručnjaka u području medija, kao i tehničku pomoć javnim i privatnim medijima, a radi jačanja njihove neovisnosti, profesionalizma i veza s europskim medijima.

Albanija usklađuje svoje politike zakonskog uređenja sadržajnih aspekata prekograničnog radiodifuzijskog emitiranja s politikama Zajednice i usklađuje svoje zakonodavstvo s pravnom stečevinom Zajednice. Albanija pridaje posebnu pozornost pitanjima vezanima uz stjecanje prava intelektualnoga vlasništva nad programima koji se emitiraju putem satelita, kablovskih mreža ili zemaljskih odašiljača.

Članak 103.

Informacijsko društvo

Suradnja je prvenstveno usredotočena na prioritetna područja povezana s pravnom stečevinom Zajednice u vezi informacijskog društva. Suradnjom se uglavnom pruža podrška postupnom usklađivanju politika i zakonodavstva Albanije u tom sektoru s politikama i zakonodavstvom Zajednice.

Stranke također surađuju s ciljem daljnjeg razvoja informacijskoga društva u Albaniji. Opći ciljevi obuhvatit će pripremu društva kao cjeline za digitalno doba, privlačenje ulaganja i osiguranje međusobnog funkcioniranja mreža i usluga.

Članak 104.

Mreže i usluge elektroničkih komunikacija

Suradnja je prvenstveno usredotočena na prioritetna područja povezana s pravnom stečevinom Zajednice u tom području.

Stranke posebno jačaju suradnju u području elektroničkih komunikacijskih mreža i povezanih usluga, s krajnjim ciljem da Albanija usvoji pravnu stečevinu Zajednice u tim sektorima jednu godinu od datuma stupanja na snagu ovog Sporazuma.

Članak 105.

Informacije i komunikacije

Zajednica i Albanija poduzimaju mjere potrebne za poticanje međusobne razmjene informacija. Prioritet imaju programi čiji je cilj pružanje osnovnih informacija o Zajednici javnosti i specijaliziranih informacija stručnim krugovima u Albaniji.

Članak 106.

Promet

Suradnja između stranaka usredotočena na prioritetna područja povezana s pravnom stečevinom Zajednice u području prometa.

Cilj suradnje posebno može biti restrukturiranje i modernizacija vrsta prometa u Albaniji, poboljšanje slobodnog kretanja putnika i robe, poboljšanje pristupa tržištu prijevozničkih usluga i prometnoj infrastrukturi, uključujući luke i zračne luke, pružanje podrške razvoju multimodalnih infrastruktura u vezi s glavnim transeuropskim mrežama, osobito kako bi se ojačale regionalne veze, postizanje operativnih standarda usporedivih s onima u Zajednici, razvoj prometnog sustava u Albaniji koji je kompatibilan i usklađen sa sustavom Zajednice te unapređenje zaštite okoliša u području prometa.

Članak 107.

Energija

Suradnja je usredotočena na prioritetna područja povezana s pravnom stečevinom Zajednice u području energije, prema potrebi uključujući nuklearne sigurnosne aspekte. Ona održava načela tržišnoga gospodarstva i temelji se na potpisanom regionalnom Ugovoru o zajednici za energiju s ciljem postupne integracije Albanije u europska tržišta energije.

Članak 108.

Okoliš

Stranke razvijaju i jačaju suradnju u području okoliša s ključnom zadaćom borbe protiv daljnjeg uništavanja okoliša, a s ciljem održivog okolišnog razvoja.

Suradnja je uglavnom usredotočena na prioritetna područja povezana s pravnom stečevinom Zajednice u području okoliša.

Članak 109.

Suradnja u području istraživanja i tehnološkog razvoja

Stranke potiču suradnju u području civilnog znanstvenog istraživanja i tehnološkog razvoja na temelju obostrane koristi i, uzimajući u obzir raspoloživost resursa, odgovarajućeg pristupa njihovim programima, podložno odgovarajućim razinama učinkovite zaštite prava intelektualnog, industrijskog i trgovačkog vlasništva.

U suradnji se uzimaju u obzir prioritetna područja povezana s pravnom stečevinom Zajednice u području istraživanja i tehnološkog razvoja.

Suradnja se provodi u skladu s određenim mjerama koje će se dogovoriti i zaključiti sukladno postupcima koje je svaka stranka usvojila.

Članak 110.

Regionalni i lokalni razvoj

Stranke nastoje jačati i razvijati regionalnu i lokalnu suradnju, s ciljem pridonošenja gospodarskom razvoju i smanjenja regionalnih nejednakosti. Posebna pozornost posvećuje se prekograničnoj, međudržavnoj i međuregionalnoj suradnji.

U suradnji se uzimaju u obzir prioritetna područja povezana s pravnom stečevinom Zajednice u području regionalnog razvoja.

Članak 111.

Javna uprava

Cilj suradnje je osigurati razvoj učinkovite i odgovorne javne uprave u Albaniji, posebno kako bi se pružila potpora provedbi vladavine prava, urednom funkcioniranju državnih institucija u korist stanovnika Albanije u cjelini te neometani razvoj odnosa između Europske unije i Albanije.

Suradnja u tom području uglavnom je usredotočena na izgradnju institucija, uključujući izradu i provedbu transparentnih i nepristranih postupaka zapošljavanja, upravljanje ljudskim resursima i razvoj karijere u javnoj službi, stalno osposobljavanje i promicanje etike u javnoj upravi i e-vladi. Suradnja obuhvaća i središnje i lokalne uprave.

GLAVA IX.

FINANCIJSKA SURADNJA

Članak 112.

Radi postizanja ciljeva ovog Sporazuma i u skladu s člancima 3., 113. i 115., Albanija od Zajednice može primiti financijsku potporu u obliku bespovratnih sredstava i zajmova, uključujući zajmove Europske investicijske banke. Pomoć Zajednice ostaje vezana uz ispunjenje načela i uvjeta određenih zaključcima Vijeća za opće poslove od 29. travnja 1997. uzimajući u obzir rezultate godišnjih revizija zemalja koje sudjeluju u procesu stabilizacije i pridruživanja, europskih partnerstava te druge zaključke Vijeća koji se odnose posebno na programe prilagodbe. Potpora dodijeljena Albaniji usmjerena je za utvrđene potrebe, odabrane prioritete, sposobnost prihvaćanja i otplate te mjere koje se poduzimaju za reformu i restrukturiranje gospodarstva.

Članak 113.

Financijska pomoć, u obliku bespovratnih sredstava, obuhvaćena je operativnim mjerama predviđenima u odgovarajućoj Uredbi Vijeća unutar višegodišnjeg indikativnog okvira kojeg je uspostavila Zajednica nakon savjetovanja s Albanijom.

Financijska pomoć može obuhvatiti sve sektore suradnje, posebno pridajući pažnju pravdi, slobodi i sigurnosti, usklađivanju zakonodavstva i gospodarskom razvoju.

Članak 114.

Na zahtjev Albanije i u slučaju posebne potrebe, Zajednica može u koordinaciji s međunarodnim financijskim institucijama ispitati mogućnost iznimne dodjele makrofinancijske pomoći, podložno određenim uvjetima i uzimajući u obzir raspoloživost svih financijskih sredstava. Ta se pomoć oslobađa podložno ispunjenju uvjeta koje treba utvrditi u kontekstu programa o kojem se usuglašavaju Albanija i MMF.

Članak 115.

Radi omogućavanja optimalnog korištenja raspoloživih sredstava, stranke osiguravaju da se doprinosi Zajednice blisko koordiniraju s doprinosima iz drugih izvora, poput država članica, drugih zemalja i međunarodnih financijskih institucija.

U tu svrhu stranke redovito razmjenjuju informacije o svim izvorima potpore.

GLAVA X.

INSTITUCIONALNE, OPĆE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 116.

Osniva se Vijeće za stabilizaciju i pridruživanje. Njegov zadatak je da nadgleda primjenu i provedbu ovog Sporazuma. Sastaje se na odgovarajućoj razini u redovitim vremenskim razmacima i kada to okolnosti zahtijevaju da ispita sva važna pitanja koja se pojave u okviru ovog Sporazuma i sva druga bilateralna ili međunarodna pitanja od zajedničkog interesa.

Članak 117.

Vijeće za stabilizaciju i pridruživanje čine članovi Vijeća Europske unije i članovi Komisije Europskih zajednica, s jedne strane, te članovi Vlade Albanije, s druge strane.

Vijeće za stabilizaciju i pridruživanje utvrđuje svoj poslovnik.

Članovi Vijeća za stabilizaciju i pridruživanje mogu, u skladu s uvjetima koji će biti utvrđeni u njegovom poslovniku, urediti da ih predstavljaju zamjenici.

Vijećem za stabilizaciju i pridruživanje naizmjence predsjedavaju predstavnik Zajednice i predstavnik Albanije, u skladu s odredbama koje će biti utvrđene u njegovom poslovniku.

U pitanjima koje se na nju odnose, Europska investicijska banka sudjeluje u radu Vijeća za stabilizaciju i pridruživanje kao promatrač.

Članak 118.

Za potrebe postizanja ciljeva ovog Sporazuma, Vijeće za stabilizaciju i pridruživanje ima ovlasti donositi odluke u okviru područja primjene ovog Sporazuma i u slučajevima predviđenima ovim Sporazumom. Donesene odluke obvezujuće su za stranke koje poduzimaju mjere koje su potrebne za provedbu takvih odluka. Vijeće za stabilizaciju i pridruživanje također može davati odgovarajuće preporuke. Ono sastavlja svoje odluke i preporuke međusobnim sporazumom među strankama.

Članak 119.

Svaka stranka upućuje Vijeću za stabilizaciju i pridruživanje bilo kakav spor koji se odnosi na primjenu ili tumačenje ovog Sporazuma. Vijeće za stabilizaciju i pridruživanje može riješiti spor donošenjem obvezujuće odluke.

Članak 120.

Vijeću za stabilizaciju i pridruživanje u obavljanju njegovih dužnosti pomaže Odbor za stabilizaciju i pridruživanje, koji čine predstavnici Vijeća Europske unije i predstavnici Komisije Europskih zajednica, s jedne strane, te predstavnici Albanije, s druge strane.

Vijeće za stabilizaciju i pridruživanje svojim poslovnikom utvrđuje dužnosti Odbora za stabilizaciju i pridruživanje, koje uključuju pripremu sastanaka Vijeća za stabilizaciju i pridruživanje te određuje način rada Odbora.

Vijeće za stabilizaciju i pridruživanje može delegirati bilo koju svoju ovlast na Odbor za stabilizaciju i pridruživanje. U tom slučaju Odbor za stabilizaciju i pridruživanje svoje odluke donosi u skladu s uvjetima utvrđenima u članku 118.

Vijeće za stabilizaciju i pridruživanje može odlučiti osnovati druge posebne odbore ili tijela koja mu mogu pomoći u obavljanju dužnosti. Vijeće za stabilizaciju i pridruživanje u svojem poslovniku određuje sastav i dužnosti takvih odbora ili tijela i način njihova rada.

Članak 121.

Odbor za stabilizaciju i pridruživanje može osnivati pododbore.

Prije kraja prve godine od datuma stupanja na snagu ovog Sporazuma, Odbor za stabilizaciju i pridruživanje osniva potrebne pododbore za odgovarajuću provedbu ovog Sporazuma. Prilikom odlučivanja o osnivanju pododbora i utvrđivanju njihovih nadležnosti, Odbor za stabilizaciju i pridruživanje uzima u obzir važnost odgovarajućeg rješavanja pitanja vezanih uz migraciju, posebno u pogledu provedbe odredbi na temelju članaka 80. i 81. ovog Sporazuma i praćenje Akcijskog plana EU-a za Albaniju i susjednu regiju.

Članak 122.

Osniva se Parlamentarni odbor za stabilizaciju i pridruživanje. To je forum u kojem se članovi Parlamenta Albanije i Europskog parlamenta sastaju i razmjenjuju mišljenja. Sastaje se u vremenskim razmacima koje sam odredi.

Parlamentarni odbor za stabilizaciju i pridruživanje čine članovi Europskog parlamenta, s jedne strane, i članovi Parlamenta Albanije, s druge strane.

Parlamentarni odbor za stabilizaciju i pridruživanje utvrđuje svoj poslovnik.

Parlamentarnim odborom za stabilizaciju i pridruživanje naizmjence predsjedavaju član Europskog parlamenta i član Parlamenta Albanije, u skladu s odredbama će biti utvrđene u njegovom poslovniku.

Članak 123.

U okviru područja primjene ovog Sporazuma, svaka se stranka obvezuje fizičkim i pravnim osobama druge stranke, kao i svojim državljanima, osigurati pristup bez diskriminacije nadležnim sudovima i upravnim tijelima stranaka radi zaštite njihovih osobnih prava i prava vlasništva.

Članak 124.

Nijedna odredba u ovom Sporazumu ne sprečava stranku da poduzme bilo kakve mjere:

(a)

koje smatra potrebnima kako bi spriječila otkrivanje informacija protivno svojim bitnim sigurnosnim interesima;

(b)

koje se odnose na proizvodnju ili trgovinu oružjem, streljivom ili ratnim materijalom ili na istraživanje, razvoj ili proizvodnju koja je prijeko potrebna za obrambene svrhe, pod uvjetom da takve mjere ne narušavaju uvjete tržišnog natjecanja u odnosu na proizvode koji nisu namijenjeni u izričito vojne svrhe;

(c)

koje smatra bitnima za vlastitu sigurnost u slučaju ozbiljnih unutarnjih poremećaja koji utječu na očuvanje javnog poretka, u vrijeme rata ili ozbiljne međunarodne napetosti koja predstavlja ratnu prijetnju ili radi ispunjavanja obveza koje je prihvatila radi očuvanja mira i međunarodne sigurnosti.

Članak 125.

U područjima obuhvaćenim ovim Sporazumom i ne dovodeći u pitanje bilo kakve posebne odredbe koje on sadrži:

—

aranžmani koje Albanija primijeni u odnosu na Zajednicu ne smiju dovesti ni do kakve diskriminacije između država članica, njihovih državljana ili trgovačkih društava,

—

aranžmani koje Zajednica primijeni u odnosu na Albaniju ne smiju dovesti ni do kakve diskriminacije između državljana Albanije ili trgovačkih društava.

Odredbe stavka 1. ne dovode u pitanje pravo stranaka da primijene odgovarajuće odredbe svojeg fiskalnog zakonodavstva na porezne obveznike koji nisu u istovjetnoj situaciji u pogledu njihovog mjesta boravišta.

Članak 126.

Stranke poduzimaju sve opće ili konkretne mjere potrebne za ispunjavanje svojih obveza prema ovom Sporazumu. Osiguravaju da se postignu ciljevi određeni u ovom Sporazumu.

Ako jedna stranka smatra da druga stranka nije ispunila obvezu prema ovom Sporazumu, može poduzeti odgovarajuće mjere. Prije poduzimanja tih mjera, osim u posebno hitnim slučajevima, Vijeću za stabilizaciju i pridruživanje dostavlja sve odgovarajuće podatke potrebne za temeljito ispitivanje situacije, s ciljem pronalaženja rješenja koje je prihvatljivo za obje stranke.

Pri odabiru mjera, prednost se mora dati mjerama koje najmanje ometaju funkcioniranje ovog Sporazuma. O tim se mjerama se odmah obavješćuje Vijeće za stabilizaciju i pridruživanje i, ako to druga stranka zatraži, one postaju predmet savjetovanja unutar Vijeća za stabilizaciju i pridruživanje.

Članak 127.

Stranke su suglasne odmah se savjetovati na zahtjev jedne stranke putem odgovarajućih kanala kako bi raspravile o svakom pitanju koje se odnosi na tumačenje ili provedbu ovog Sporazuma i drugih odgovarajućih aspekata odnosa među strankama.

Odredbe ovog članka ni na kakav način ne utječu na odredbe članaka 31., 37., 38., 39. i 43. i ne dovode ih u pitanje.

Članak 128.

Sve dok se ne postignu jednaka prava pojedinaca i gospodarskih subjekata prema ovom Sporazumu, ovaj Sporazum ne utječe na prava koja su im osigurana postojećim sporazumima obvezujućim za jednu ili više država članica, s jedne strane, i za Albaniju, s druge strane.

Članak 129.

Prilozi I. do V. i protokoli 1., 2., 3., 4., 5. i 6. čine sastavni dio ovog Sporazuma.

Okvirni sporazum između Europske zajednice i Republike Albanije o općim načelima za sudjelovanje Republike Albanije u programima Zajednice, potpisan 22. studenoga 2004. i Prilog Sporazumu čine sastavni dio ovog Sporazuma. Reviziju predviđenu člankom 8. tog Okvirnog sporazuma provodi Vijeće za stabilizaciju i pridruživanje, koje ima ovlast izmijeniti Okvirni sporazum, ako je to potrebno.

Članak 130.

Ovaj se Sporazum sklapa na neograničeno razdoblje.

Bilo koja stranka može otkazati ovaj Sporazum slanjem obavijesti o tome drugoj stranci. Ovaj Sporazum prestaje vrijediti šest mjeseci nakon datuma takve obavijesti.

Članak 131.

Za potrebe ovog Sporazuma, pojam „stranke” znači Zajednica ili njezine države članice, ili Zajednica i njezine države članice, u skladu s njihovim ovlastima, s jedne strane, i Albanija, s druge strane.

Članak 132.

Ovaj se Sporazum primjenjuje, s jedne strane, na područjima u kojima se primjenjuju ugovori o osnivanju Europske zajednice i Europske zajednice za atomsku energiju i pod uvjetima utvrđenima u tim ugovorima te, s druge strane, na području Albanije.

Članak 133.

Glavni tajnik Vijeća Europske unije depozitar je ovog Sporazuma.

Članak 134.

Ovaj je Sporazum sastavljen u dva primjerka na svakom od službenih jezika stranaka, pri čemu je svaki od tih tekstova jednako vjerodostojan ( 1 ).

Članak 135.

Stranke ratificiraju ili odobravaju ovaj Sporazum u skladu sa svojim postupcima.

Isprave o ratifikaciji ili odobrenju polažu se pri Glavnom tajništvu Vijeća Europske unije. Ovaj Sporazum stupa na snagu prvoga dana drugog mjeseca koji slijedi nakon što posljednja država potpisnica položi ispravu o ratifikaciji ili odobrenju.

Članak 136.

Privremeni sporazum

U slučaju da, prije okončanja postupaka potrebnih za stupanje na snagu ovog Sporazuma, na snagu stupe odredbe nekih dijelova ovog Sporazuma, osobito one koje se odnose na slobodno kretanje robe, kao i na odgovarajuće odredbe o prometu, na temelju privremenih sporazuma između Zajednice i Albanije, stranke su suglasne da u takvim okolnostima, za potrebe odredaba glave IV. članaka 40., 71., 72., 73. i 74. ovog Sporazuma, protokola 1., 2., 3., 4. i 6. te odgovarajućih odredaba Protokola 5. uz ovaj Sporazum, izraz „dan stupanja na snagu ovog Sporazuma” znači dan stupanja na snagu odgovarajućeg privremenog sporazuma u odnosu na obveze sadržane u prethodno navedenim odredbama.

Članak 137.

Od datuma stupanja na snagu, ovaj Sporazum zamjenjuje Sporazum između Europske ekonomske zajednice i Republike Albanije o trgovini i trgovačkoj i gospodarskoj suradnji, potpisan u Bruxellesu 11. svibnja 1992. To ne utječe ni na kakva prava, obveze ili pravnu situaciju stranaka koja je nastala izvršenjem tog Sporazuma.

Hecho en Luxemburgo, el doce de junio del dos mil seis.

V Lucemburku dne dvanáctého června dva tisíce šest.

Udfærdiget i Luxembourg den tolvte juni to tusind og seks.

Geschehen zu Luxemburg am zwölften Juni zweitausendsechs.

Kahe tuhande kuuenda aasta juunikuu kaheteistkümnendal päeval Luxembourgis.

Έγινε στο Λουξεμβούργο, στις δώδεκα Ιουνίου δύο χιλιάδες έξι.

Done at Luxembourg on the twelfth day of June in the year two thousand and six.

Fait à Luxembourg, le douze juin deux mille six.

Fatto a Lussemburgo, addì dodici giugno duemilase.

Luksemburgā, divtūkstoš sestā gada divpadsmitajā jūnijā.

Priimta du tūkstančiai šeštų metų birželio dvyliktą dieną Liuksemburge.

Kelt Luxembourgban, a kettőezer hatodik év június tizenkettedik napján.

Magħmul fil-Lussemburgu, fit-tnax jum ta’ Ġunju tas-sena elfejn u sitta.

Gedaan te Luxemburg, de twaalfde juni tweeduizend zes.

Sporządzono w Luksemburgu, dnia dwunastego czerwca roku dwutysięcznego szóstego.

Feito no Luxemburgo, em doze de Junho de dois mil e seis.

V Luxemburgu dňa dvanásteho júna dvetisícšesť.

V Luxembourgu, dvanajstega junija leta dva tisoč šest.

Tehty Luxemburgissa kahdentenatoista päivänä kesäkuuta vuonna kaksituhattakuusi.

Som skedde i Luxemburg den tolfte juni tjugohundrasex.

Bërë në Luksemburg në datë dymbëdhjetë qershor të vitit dymijë e gjashtë.

Pour le Royaume de Belgique

Voor het Koninkrijk België

Für das Königreich Belgien

signatory

Cette signature engage également la Communauté française, la Communauté flamande, la Communauté germanophone, la Région wallonne, la Région flamande et la Région de Bruxelles-Capitale.

Deze handtekening verbindt eveneens de Vlaamse Gemeenschap, de Franse Gemeenschap, de Duitstalige Gemeenschap, het Vlaamse Gewest, het Waalse Gewest en het Brussels Hoofdstedelijk Gewest.

Diese Unterschrift bindet zugleich die Deutschsprachige Gemeinschaft, die Flämische Gemeinschaft, die Französische Gemeinschaft, die Wallonische Region, die Flämische Region und die Region Brüssel-Hauptstadt.

Za Českou republiku

signatory

På Kongeriget Danmarks vegne

signatory

Für die Bundesrepublik Deutschland

signatory

Eesti Vabariigi nimel

signatory

Για την Ελληνική Δημοκρατία

signatory

Por el Reino de España

signatory

Pour la République française

signatory

Thar cheann Na hÉireann

For Ireland

signatory

Per la Repubblica italiana

signatory

Για την Κυπριακή Δημοκρατία

signatory

Latvijas Republikas vārdā

signatory

Lietuvos Respublikos vardu

signatory

Pour le Grand-Duché de Luxembourg

signatory

A Magyar Köztársaság részéről

signatory

Għar-Repubblika ta’ Malta

signatory

Voor het Koninkrijk der Nederlanden

signatory

Für die Republik Österreich

signatory

W imieniu Rzeczypospolitej Polskiej

signatory

Pela República Portuguesa

signatory

Za Republiko Slovenijo

signatory

Za Slovenskú republiku

signatory

Suomen tasavallan puolesta

För Republiken Finland

signatory

För Konungariket Sverige

signatory

For the United Kingdom of Great Britain and Northern Ireland

signatory

Por las Comunidades Europeas

Za Evropská společenství

For De Europæiske Fællesskaber

Für die Europäischen Gemeinschaften

Euroopa ühenduste nimel

Για τις Ευρωπαϊκές Κοινότητες

For the European Communities

Pour les Communautés européennes

Per le Comunità europee

Eiropas Kopienu vārdā

Europos Bendrijų vardu

Az Európai Közösségek részéről

Għall-Komunitajiet Ewropej

Voor de Europese Gemeenschappen

W imieniu Wspólnot Europejskich

Pelas Comunidades Europeias

Za Európske spoločenstvá

Za Evropski skupnosti

Euroopan yhteisöjen puolesta

På Europeiska gemenskapernas vägnar

signatory

Për Republikën e Shqipěrisë

signatory

POPIS PRILOGA

Prilog I.	Albanske carinske koncesije za industrijske proizvode iz Zajednice
Prilog II.a	Albanske carinske koncesije za primarne poljoprivredne proizvode podrijetlom iz Zajednice (iz članka 27. stavka 3. točke (a))
Prilog II.b	Albanske carinske koncesije za primarne poljoprivredne proizvode podrijetlom iz Zajednice (iz članka 27. stavka 3. točke (b))
Prilog II.c	Albanske carinske koncesije za primarne poljoprivredne proizvode podrijetlom iz Zajednice (iz članka 27. stavka 3. točke (c))
Prilog III.	Koncesije Zajednice za Albansku ribu I proizvode ribarstva
Prilog IV.	Tekst izjave na računu
Prilog V.	Intelektualna, industrijska i trgovačka prava vlasništva

▼M1

PRILOG I.

ALBANSKE CARINSKE KONCESIJE ZA INDUSTRIJSKE PROIZVODE IZ ZAJEDNICE

(iz članka 19.)

Carinske stope smanjit će se kako slijedi:

—

1. siječnja 2007. uvozna carina smanjuje se na 60 % osnovne carine,

—

1. siječnja 2008. uvozna carina smanjuje se na 40 % osnovne carine,

—

1. siječnja 2009. uvozna carina smanjuje se na 20 % osnovne carine,

—

1. siječnja 2010. uvozna carina smanjuje se na 10 % osnovne carine,

—

1. siječnja 2011., ukidaju se preostale uvozne carine.

Oznaka KN	Opis
2501 00	Sol (uključujući sol za jelo i denaturiranu sol) i čisti natrijev klorid, neovisno je li u vodenoj otopini ili sadrži li dodane tvari protiv grudanja ili za poboljšanje sipkosti ili ne; morska voda:
	– Sol (uključujući sol za jelo i denaturiranu sol) i čisti natrijev klorid, neovisno je li u vodenoj otopini ili sadrži li dodane tvari protiv grudanja ili za poboljšanje sipkosti ili ne:
	– – Ostalo
	– – – Ostalo
2501 00 91	– – – – Sol za ljudsku potrošnju
2523	Portland-cement, aluminatni cement, metalurški cement, supersulfatni cement i slični hidraulični cementi, uključujući obojene ili u obliku klinkera
2710	Naftna ulja i ulja dobivena od bitumenskih minerala, osim sirovih; proizvodi što nisu spomenuti ni uključeni na drugome mjestu, s masenim udjelom od 70 % ili većim naftnih ulja ili ulja dobivenih od bitumenskih minerala koji čine osnovne sastojke tih proizvoda; otpadna ulja:
2710	– Naftna ulja i ulja dobivena od bitumenskih minerala, osim sirovih i proizvodi što nisu spomenuti ni uključeni na drugome mjestu, s masenim udjelom od 70 % ili većim naftnih ulja ili ulja dobivenih od bitumenskih minerala koji čine osnovne sastojke tih proizvoda; otpadna ulja:
2710 11	– – Laka ulja i preparati:
	– – – Za ostale namjene:
	– – – – Specijalni benzini:
2710 11 25	– – – – – Ostalo
	– – – – Ostali:
	– – – – Alkohol za motore:
	– – – – – – Ostali, s olovom:
	– – – – – – – Ne većim od 0,013 g po litri:
2710 11 41	– – – – – – – – S oktanskim brojem (RON) manjim od 95
2710 11 70	– – – – – Goriva za mlazne motore benzinskog tipa
2710 19	– – Ostalo:
	– – – Srednja ulja:
	– – – – Za ostale namjene:
	– – – – – Kerozin:
2710 19 21	– – – – – – Gorivo za mlazne motore („jet”)
2710 19 25	– – – – – – Ostalo
2710 19 29	– – – – – Ostalo
	– – – Teška ulja:
	– – – – Plinska ulja:
2710 19 31	– – – – – Za uporabu u specifičnim procesima
2710 19 35	– – – – – Za kemijsku preradu, osim u procesima iz podbroja 2710 19 31
2710 19 35	– – – – – Za ostale namjene:
2710 19 41	– – – – – – S masenim udjelom sumpora ne većim od 0,05 %
2710 19 45	– – – – – – S masenim udjelom sumpora većim od 0,05 %, ali ne većim od 0,2 %
2710 19 49	– – – – – – S masenim udjelom sumpora većim od 0,2 %
	– – – – Loživa ulja:
	– – – – – Za ostale namjene:
2710 19 69	– – – – – – S masenim udjelom sumpora većim od 0,2 %
2713	Naftni koks, naftni bitumen i drugi ostaci od nafte ili ulja od bitumenskih minerala:
2713	– Naftni koks:
2713 12 00	– – Prženi (kalciniran)
2713 20 00	– Naftni bitumen
2713 90	– Drugi ostaci od nafte ili od ulja dobivenih iz bitumenskih minerala
3103	Fosfatna gnojiva, mineralna ili kemijska:
3103 10	– Superfosfati
3304	Proizvodi za uljepšavanje ili šminkanje i proizvodi za njegu kože (osim lijekova), uključujući pripravke za zaštitu od sunca ili za pojačavanje pigmentacije pri sunčanju; pripravci za manikiranje i pedikiranje:
3304	– Ostalo:
3304 91 00	– – Puderi, uključujući kompaktne
3304 99 00	– – Ostalo
3305	Pripravci za kosu:
3305 10 00	– Šamponi
3305 30 00	– Lakovi za kosu
3305 90	– Ostalo
3306	Pripravci za higijenu usta i zubi, uključujući paste i praškove za pričvršćivanje umjetnog zubala; konac za čišćenje prostora između zubi (zubni konac), u pakiranjima za pojedinačnu prodaju:
3306 10 00	– Sredstva za njegu zubi
3307	Pripravci za brijanje, uključujući i one što se rabe prije i nakon brijanja, dezodoransi za osobnu uporabu, pripravci za kupanje, depilatori i ostali parfimerijski, kozmetički ili toaletni pripravci, što nisu spomenuti ni uključeni na drugome mjestu; pripremljeni dezodoransi za prostorije, parfimirani ili neparfimirani, uključujući i one koji imaju dezinfekcijska svojstva:
3307 10 00	– Pripravci za brijanje, uključujući one što se rabe prije ili poslije brijanja
3307 20 00	– Dezodoransi za osobnu uporabu i pripravci protiv znojenja
3401	Sapun; organski površinski aktivni proizvodi i pripravci što se rabe kao sapun, u obliku štapića, kocaka, lijevanih ili oblikovanih komada, neovisno sadrže li sapun ili ne; organski površinski aktivni proizvodi i pripravci za pranje kože, u obliku tekućine ili kreme i pripremljeni u pakiranja za pojedinačnu prodaju, neovisno sadrže li sapun ili ne; papir, vata, pust i netkani tekstilni materijali, impregnirani, premazani ili prekriveni sapunom ili deterdžentom:
3401	– Sapun i organski površinski aktivni proizvodi i pripravci obliku štapića, kocaka, lijevanih ili oblikovanih komada te papir, vata, pust i netkani tekstilni materijali, impregnirani ili premazani sapunom ili deterdžentom:
3401 11 00	– – Za toaletnu uporabu (uključujući proizvode s ljekovitim tvarima)
3401 19 00	– – Ostalo
3401 20	– Sapun u ostalim oblicima:
3402	Organska površinski aktivna sredstva (osim sapuna); površinski aktivni pripravci, pripravci za pranje (uključujući pomoćne pripravke za pranje) i pripravci za čišćenje, neovisno sadrže li sapun ili ne, osim onih iz tarifnog broja 3401 :
3402 20	– Pripravci pripremljeni u pakiranja za pojedinačnu prodaju
3402 90	– Ostalo:
3402 90 10	– – Površinski aktivni pripravci
3405	Politure i laštila, za obuću, pokućstvo, podove, karoserije, staklo ili kovine, paste i praškovi za ribanje (čišćenje) te slični proizvodi (neovisno jesu li u obliku papira, vate, pusta, netkanih tekstilnih materijala, celularne plastike ili celularne gume, impregnirani ili prevučeni takvim preparatima), osim voskova iz tarifnog broja 3404 :
3405 20 00	– Politure, laštila i slični pripravci za održavanje drvenog pokućstva, podova i ostale drvenarije
3405 30 00	– Politure i slični pripravci za karoserije, osim politura za kovine
3405 90	– Ostalo:
3405 90 90	– – Ostalo
3923	Proizvodi za prijevoz ili pakiranje robe, od plastičnih masa; čepovi, poklopci, zaklopci i ostali zatvarači, od plastičnih masa:
3923 10 00	– Kutije, sanduci, gajbe i slični proizvodi
3923 10 00	– Vreće i vrećice (uključujući stožaste):
3923 21 00	– – Od polimera etilena
3923 29	– – Od ostalih plastičnih masa
3923 29 10	– – – Od poli(vinil klorida)
3923 29 90	– – – Ostalo
3924	Stolni proizvodi, kuhinjski proizvodi, ostali kućanski proizvodi te higijenski ili toaletni proizvodi, od plastičnih masa
3925	Građevinski proizvodi od plastičnih masa, što nisu spomenuti ni uključeni na drugome mjestu:
3925 10 00	– Rezervoari, cisterne, kace i slični spremnici, obujma većeg od 300 l
3926	Ostali proizvodi od plastičnih masa i proizvodi od drugih materijala iz tarifnih brojeva 3901 do 3914
4012	Protektirane ili rabljene vanjske pneumatske gume; pune gume ili gume sa zračnim komorama, protektori (gazni sloj) i štitnici, od gume:
4012	– – Protektirane gume:
4012 11 00	– – Za osobne automobile (uključujući vozila za kombinirani prijevoz osoba i robe i trkaće automobile)
4012 12 00	– – Za autobuse i kamione
4012 13 00	– – Za zrakoplove:
ex 4012 13 00	– – – Osim za uporabu u civilnim zrakoplovima
4012 20 00	– Rabljene vanjske pneumatske gume:
ex 4012 20 00	– – Osim za uporabu u civilnim zrakoplovima
4012 90	– Ostalo:
4012 90 20	– – Tvrde gume ili sa zračnim komorama
6401	Nepromočiva obuća s vanjskim potplatima i gornjim dijelom, od gume ili plastične mase, čiji gornji dio nije pričvršćen za potplat ni spojen s njim šivanjem, zakivanjem, zabijanjem čavlima, vijcima ili slično
6402	Ostala obuća s vanjskim potplatima i gornjim dijelom, od gume ili plastične mase:
6402	– Ostala obuća:
6402 99	– – Ostalo:
	– – – Ostalo:
	– – – – S gornjim dijelom od plastične mase:
6402 99 50	– – – – – Papuče i ostala kućna obuća
6404	Obuća s vanjskim potplatima od gume, plastične mase, od kože ili umjetne kože i gornjim dijelom od tekstilnog materijala:
6404	– Obuća s potplatima od gume ili plastike:
6404 19	– – Ostalo:
6404 19 90	– – – Ostalo
6404 20	– Obuća s vanjskim potplatom od kože ili umjetne kože
6405	Ostala obuća
6406	Dijelovi obuće (uključujući gornji dio što je pričvršćen ili ne na unutarnji potplat, osim na vanjski potplat); izmjenjivi ulošci za obuću, umeci za potpetice i slični proizvodi; nazuvci, i slični proizvodi i njihovi dijelovi:
6406 10	– Gornji dijelovi obuće i njihovi dijelovi, osim umetaka za ojačanje
6904	Keramičke zidarske opeke, blokovi za podove, blokovi nosači i slično
6905	Crijep, dimnjaci, poklopci za dimnjake, dimovodne cijevi, arhitektonski ukrasi i drugi građevinski keramički elementi
6907	Neglazirane keramičke pločice za popločavanje i oblaganje; neglazirane keramičke kockice za mozaik i slično, na podlozi ili bez podloge
6908	Glazirane keramičke pločice za popločavanje i oblaganje; glazirane keramičke kockice i slično, za mozaik, na podlozi ili bez podloge
7213	Toplovaljana žica, u nepravilno (labavo) namotanim kolutima, od željeza ili nelegiranog čelika:
7213 10 00	– S udubljenjima, rebrima, žljebovima ili drugim deformacijama dobivenima tijekom procesa valjanja
7213 10 00	– Ostalo:
7213 91	– – Kružnog poprečnog presjeka promjera manjeg od 14 mm
7213 99	– – Ostalo:
7213 99 10	– – – S masenim udjelom ugljika manjim od 0,25 %:
7214	Ostale šipke od željeza ili nelegiranog čelika, kovane, toplovaljane, toplovučene ili toploistiskivane i dalje neobrađene, ali uključujući one usukane poslije valjanja:
7214 10 00	– Kovane
7214 20 00	– S udubljenjima, rebrima, žljebovima ili drugim deformacijama dobivenima u procesu valjanja ili usukane poslije valjanja:
7214 20 00	– Ostalo:
7214 91	– – Pravokutnog (osim kvadratnog) poprečnog presjeka
7214 99	– – Ostalo
7306	Ostale cijevi i šuplji profili (na primjer, s otvorenim spojem ili zavarene, zakovane ili zatvorene na sličan način), od željeza ili čelika:
7306	– Ostale, zavarene, poprečnog presjeka različitog od kružnog:
7306 61	– – Kvadratnog ili pravokutnog poprečnog presjeka
7306 69	– – Ostalih oblika poprečnog presjeka različitih od kružnih
7306 90 00	– Ostalo
7326	Ostali proizvodi od željeza ili čelika:
7326 90	– Ostalo:
7326 90	– – Ostali proizvodi od željeza ili čelika:
7326 90 98	– – – Ostalo
7408	Bakrena žica:
7408	– Od rafiniranog bakra:
7408 11 00	– – Najveće dimenzije poprečnog presjeka veće od 6 mm
7408 19	– – Ostalo
7413 00	Žica u strukovima, užad, pletene vrpce i slično, od bakra, električno neizolirani:
7413 00 20	– Od rafiniranog bakra:
ex 7413 00 20	– – Osim s učvršćenim priborom, za uporabu u civilnim zrakoplovima
8544	Izolirana žica (uključujući emajliranu ili anodiziranu), kabeli (uključujući koaksijalne kabele) i ostali izolirani električni vodiči, neovisno o tome jesu li opremljeni priključnim uređajima ili ne; kabeli od optičkih vlakana, izrađeni od pojedinačno oplaštenih vlakana, neovisno sadrže li električne vodiče ili su opremljeni priključnim uređajima ili ne:
8544	– Žica za navijanje:
8544 11	– – Bakra
8544 19	– – Ostalo
8544 20 00	– Koaksijalni kabeli i ostali koaksijalni električni vodiči
8544 20 00	– Ostali električni vodiči, za napon ne veći od 1 000 V:
8544 49	– – Ostalo:
8544 49	– – – Ostalo:
8544 49 91	– – – – Žica i kabeli, s promjerom pojedinog žičnog vodiča većim od 0,51 mm
8544 49 91	– – – – Ostali:
8544 49 95	– – – – – Za napon veći od 80 V, ali manji od 1 000 V
8544 49 99	– – – – – Za napon od 1 000 V
8544 60	– Ostali električni vodiči, za napon veći od 1 000 V
9403	Ostalo pokućstvo i njegovi dijelovi:
9403 30	– Uredsko pokućstvo od drva
9403 40	– Kuhinjsko pokućstvo od drva
9403 60	– Ostalo pokućstvo od drva:
9403 60 30	– – Pokućstvo od drva za trgovine:

PRILOG II.a

ALBANSKE CARINSKE KONCESIJE ZA PRIMARNE POLJOPRIVREDNE PROIZVODE PODRIJETLOM IZ ZAJEDNICE

(Iz članka 27. stavka 3. točke (a))

Oslobođenje od carine za neograničene količine:

Oznaka KN	Opis
0101	Živi konji, magarci, mazge i mule:
0101 10	– Čistokrvne rasplodne životinje
0102	Žive životinje vrste goveda:
0102 10	– Čistokrvne rasplodne životinje
0102 90	– Ostalo:
	– – Domaće vrste:
	– – – Mase veće od 80 kg, ali ne veće od 160 kg:
0102 90 29	– – – – Ostali
0103	Žive svinje
0104	Žive ovce i koze
0105	Živa domaća perad vrste Gallus domesticus, patke, guske, pure i biserke:
0105	– Mase ne veće od 185 g:
0105 11	– – Kokoši vrste Gallus domesticus
0105 12 00	– – Pure
0105 19	– – Ostalo
0105 19	– Ostalo
0105 94 00	– – Kokoši vrste Gallus domesticus:
ex 0105 94 00	– – – Mase ne veće od 2 000 g:
0106	Ostale žive životinje:
0106	– Sisavci:
0106 11 00	– – Primati
0106 19	– – Ostalo
0106 20 00	– Gmazovi (uključujući zmije i kornjače)
0106 20 00	– Ptice:
0106 31 00	– – Ptice grabljivice
0106 32 00	– – Psitako-vrste (uključujući papige, papigice s dugim repovima, crvene are i kakadue)
0106 39	– – Ostalo
0106 90 00	– Ostalo
0205 00	Konjsko i magareće meso, meso mula i mazgi, svježe, rashlađeno ili smrznuto
0206	Jestivi klaonički proizvodi od životinja vrsta goveda, svinja, ovaca, koza, konja, magaraca, mula i mazgi, svježi, rashlađeni ili smrznuti:
0206 10	– Od životinja vrste goveda, svježi ili rashlađeni:
0206 10 10	– – Za proizvodnju farmaceutskih proizvoda
0206 10 10	– Od životinja vrste goveda, smrznuti:
0206 29	– – Ostalo:
0206 29 10	– – – Za proizvodnju farmaceutskih proizvoda
0206 30 00	– Od svinja, svježi ili rashlađeni
0206 30 00	– Od svinja, smrznuti:
0206 41 00	– – Jetra
0206 80	– Ostali, svježi ili rashlađeni:
0206 80 10	– – Za proizvodnju farmaceutskih proizvoda
0206 90	– Ostali, smrznuti:
0206 90 10	– – Za proizvodnju farmaceutskih proizvoda
0404	Sirutka, neovisno je li koncentrirana ili sadrži dodani šećer ili druga sladila ili ne; proizvodi što se sastoje od prirodnih sastojaka mlijeka, neovisno sadrže li dodani šećer ili druga sladila ili ne, što nisu spomenuti ni uključeni na drugome mjestu:
0404 10	– Sirutka i modificirana surutka, neovisno o tome je li koncentrirana ili sadrži dodani šećer ili druga sladila ili ne:
	– – U prahu, granulama ili drugim krutim oblicima:
	– – – Bez dodanog šećera ni drugih sladila, s masenim udjelom bjelančevina (sadržaj dušika × 6,38):
	– – – – Ne većim od 15 % i s masenim udjelom masti:
0404 10 02	– – – – – Ne većim od 1,5 %
0404 10 04	– – – – – Većim od 1,5 %, ali ne većim od 27 %
0404 10 06	– – – – – Većim od 27 %
0404 10 06	– – – – Većim od 15 % i s masenim udjelom masti:
0404 10 12	– – – – – Ne većim od 1,5 %
0404 10 14	– – – – – Većim od 1,5 %, ali ne većim od 27 %
0404 10 16	– – – – – Većim od 27 %
0407 00	Jaja peradi i ptičja jaja, u ljusci, svježa, konzervirana ili kuhana:
	– Od peradi:
	– – Za leženje:
0407 00 11	– – – Od pura ili gusaka
0407 00 19	– – – Ostalo
0410 00 00	Jestivi proizvodi životinjskog podrijetla, što nisu spomenuti ni uključeni na drugome mjestu
0504 00 00	Crijeva, mjehuri i želuci od životinja (osim od riba), cijeli i njihovi komadi, svježi, rashlađeni, smrznuti, soljeni, u salamuri, sušeni ili dimljeni
0601	Lukovice, gomolji, gomoljasto korijenje, izdanci korijenja i podanci korijenja u stanju mirovanja, u vegetaciji ili u cvatu; biljke i korijenje cikorije, osim korijenja iz tarifnog broja 1212
0602	Ostale žive biljke (uključujući i njihovo korijenje), reznice i cijepovi; micelij gljiva:
0602 10	– Neukorijenjene reznice i cijepovi:
0602 10 90	– – Ostalo
0602 20	– Drveće, šiblje ili grmovi, cijepljeni ili necijepljeni, vrsta koje daju jestivo voće ili orašaste plodove:
0602 20 90	– – Ostalo
0602 30 00	– Rododendroni i azaleje (gorske ruže), cijepljeni ili necijepljeni
0602 40	– Ruže, cijepljene ili necijepljene
0602 90	– Ostalo
0701	Krumpir, svjež ili rashlađen:
0701 10 00	– Sjemenski
0703	Crveni luk, luk kozjak (ljutika), češnjak, poriluk i ostale vrste luka, svježi ili rashlađeni:
0703 20 00	– Češnjak
0705	Zelena salate (Lactuca sativa), radič i endivija (Cichorium spp.), svježi ili rashlađeni:
0705	– Radič i endivija:
0705 21 00	– – Radič (Cichorium intybus var. foliosum)
0706	Mrkva, postrna repa, cikla, bijeli korjen, celer korjenaš, rotkvica i slično jestivo korjenasto povrće, svježe ili rashlađeno:
0706 90	– Ostalo:
0706 90 30	– – Hren (Cochlearia armoracia)
0708	Mahunasto povrće, u mahunama ili zrnu, svježe ili rashlađeno:
0708 20 00	– Grah (Vigna spp., Phaseolus spp.)
0709	Ostalo povrće, svježe ili rashlađeno:
0709	– Jestive gljive i tartufi:
0709 51 00	– – Jestive gljive iz roda šampinjona (Agaricus)
0709 59	– – Ostalo:
0709 59 10	– – – Lisičice
0709 59 30	– – – Vrganji
0709 59 90	– – – Ostalo
0711	Povrće privremeno konzervirano (npr. sumporovim dioksidom, u slanoj vodi, u sumpornoj vodi ili drugim otopinama za konzerviranje), ali u stanju neprikladnom za neposrednu prehranu:
0711	– Jestive gljive i tartufi:
0711 51 00	– – Jestive gljive iz roda šampinjona (Agaricus)
0711 90	– Ostalo povrće; mješavine povrća:
0711 90	– – Povrće:
0711 90 10	– – – Paprike iz roda Capsicum ili iz roda Pimenta, osim slatkih paprika
0711 90 50	– – – Crveni luk
0711 90 80	– – – Ostalo
0712	Osušeno povrće, cijelo, rezano, u kriškama, lomljeno ili u prahu, ali dalje nepripremljeno:
0712	– Jestive gljive, Judino uho (Auricularia spp.), gljive sluzavke (Tremella spp.) i tartufi:
0712 31 00	– – Jestive gljive iz roda šampinjona (Agaricus)
0712 32 00	– – Judino uho (Auricularia spp.)
0712 33 00	– – Gljive sluzavke (Tremella spp.)
0712 39 00	– – Ostalo
0713	Osušeno mahunasto povrće, u zrnu, neovisno je li oljušteno ili lomljeno ili ne:
0713 10	– Grašak (Pisum sativum):
0713 10 10	– – Za sjetvu
0713 10 10	– Grah (Vigna spp., Phaseolus spp.):
0713 31 00	– – Grah vrste Vigna mungo (L.) Hepper ili Vigna radiata (L.) Wilczek
0713 33	– – Obični grah, uključujući bijeli grah (Phaseolus vulgaris):
0713 33 10	– – – Za sjetvu
0713 40 00	– Leća
0713 50 00	– Bob (Vicia faba var. major) i konjski bob (Vicia faba var. equina, Vicia faba var. minor)
0713 90 00	– Ostalo
0714	Manioka, indijska maranta (arrowroot), kaćun (salep), čičoka, slatki krumpir (batat) i slični korijeni i gomolji s visokim sadržajem škroba ili inulina, svježi, rashlađeni, smrznuti ili osušeni, neovisno o tome jesu li rezani ili u obliku peleta ili ne; srž od sago-drveta
0801	Kokosov orah, brazilski orah i indijski oraščić, svježi ili suhi, neovisno jesu li oljušteni ili oguljeni ili ne:
0801	– Brazilski orah:
0801 22 00	– – Oljušteni
0802	Ostali orašasti plodovi, svježi ili suhi, neovisno jesu li oljušteni ili oguljeni ili ne:
0802	– Bademi:
0802 11	– – U ljusci:
0802 12	– – Oljušteni
0802 12	– Orasi:
0802 31 00	– – U ljusci:
0802 32 00	– – Oljušteni
0802 60 00	– Makadamija orasi
0802 90	– Ostalo:
0802 90 20	– – Areka (ili betel), kola i pekan orah
0802 90 50	– – Pinjoli
0803 00	Banane, uključujući banane za kuhanje, svježe ili suhe:
0803 00 90	– Suho
0804	Datulje, smokve, ananas, avokado, guava, mango i mangostin, svježi ili suhi:
0804 40 00	– Avokado
0805	Agrumi, svježi ili suhi:
0805 40 00	– Grejp, uključujući pomelo
0805 90 00	– Ostalo
0806	Grožđe, svježe ili suho:
0806 20	– Suho
0810	Ostalo svježe voće:
0810 40	– Brusnice, borovnice i drugo voće roda Vaccinium:
0810 40 10	– – Europske šumske brusnice (Vaccinium vitisidaea)
0810 60 00	– Durian
0810 90	– Ostalo:
0810 90	– – Crni, bijeli ili crveni ribiz i ogrozd:
0810 90 60	– – – Crveni ribiz
0811	Voće i orašasti plodovi, nekuhani ili kuhani u pari ili vodi, smrznuti, neovisno o tome sadrže li dodani šećer ili druga sladila ili ne:
0811 20	– Maline, kupine, murva (dud), loganove bobice, crni, bijeli ili crveni ribiz i ogrozd:
0811 20	– – S dodanim šećerom ili drugim sladilima:
0811 20 11	– – – S masenim udjelom šećera većim od 13 %
0811 20 19	– – – Ostalo
0811 20 19	– – Ostalo:
0811 20 39	– – – Crni ribiz
0811 90	– Ostalo:
	– – S dodanim šećerom ili drugim sladilima:
	– – – S masenim udjelom šećera većim od 13 %:
0811 90 11	– – – – Tropsko voće i tropski orašasti plodovi
0811 90 11	– – – Ostalo:
0811 90 31	– – – – Tropsko voće i tropski orašasti plodovi
0812	Voće i orašasti plodovi, privremeno konzervirani (na primjer, sumporovim dioksidom, u slanoj vodi, u sumpornoj vodi ili drugim otopinama za konzerviranje), ali u takvom stanju neprikladni za neposrednu prehranu:
0812 90	– Ostalo:
0812 90 10	– – Marelice
0812 90 30	– – Papaje
0812 90 40	– – Europske samonikle borovnice (Vaccinium myrtillus)
0812 90 70	– – Guava, mango, mangostin, tamarind, jabuka indijskog oraščića, liči, plod indijskog krušnog drveta (jackfruit), sapodilo šljiva, marakuja (pasiflora), karambola, pitaja i tropski orašasti plodovi
0812 90 98	– – Ostalo:
ex 0812 90 98	– – – Crni ribiz
ex 0812 90 98	– – – Maline
0813	Voće, suho, osim onog iz tarifnih brojeva 0801 do 0806 ; mješavine orašastih plodova ili suhog voća iz ovog poglavlja:
0813 50	– Mješavine orašastih plodova ili suhog voća iz ovog poglavlja:
0813 50	– – Mješavine suhog voća, osim onog iz tarifnih brojeva 0801 do 0806 :
0813 50 19	– – – Sa sadržajem suhih šljiva
0813 50 19	– – Mješavine isključivo od orašastih plodova iz podbroja 0801 i 0802 :
0813 50 31	– – – Od tropskih orašastih plodova
0813 50 39	– – – Ostalo
0813 50 39	– – Ostale mješavine:
0813 50 91	– – – Bez sadržaja suhih šljiva ili smokava
0814 00 00	Kore agruma ili dinja (uključujući lubenice), svježe, smrznute, suhe ili privremeno konzervirane u slanoj vodi, sumporovoj vodi ili u drugim otopinama za konzerviranje
0901	Kava, pržena ili nepržena, s kofeinom ili bez kofeina; kavine ljuske i opne, nadomjesci kave što sadrže kavu u bilo kojem omjeru:
0901 90	– Ostalo:
0901 90 10	– – Kavine ljuske i opne
0908	Muškatni oraščić, macis i kardamomi
1001	Pšenica i suražica:
1001 90	– Ostalo:
1001 90 10	– – Pir za sjetvu
1006	Riža
1007 00	Sirak u zrnu
1008	Heljda, proso i sjeme za ptice; ostale žitarice
1102	Brašno od žitarica, osim od pšenice ili suražice:
1102 90	– Ostalo:
1102 90 30	– – Zobeno brašno
1103	Prekrupa, krupica i pelete od žitarica:
1103	– Prekrupa i krupica:
1103 19	– – Od ostalih žitarica:
1103 19 10	– – – Od raži
1103 19 30	– – – Od ječma
1103 19 40	– – – Od zobi
1103 19 50	– – – Od riže
1103 20	– Pelete
1104	Žitarice u zrnu na drugi način obrađene (na primjer, oljuštene, valjane, u pahuljicama, perlirane, rezane ili gnječene), osim riže iz tarifnog broja 1006 ; klice od žitarica, cijele, valjane, u ljuskicama ili mljevene:
1104	– Zrna valjana ili u pahuljicama:
1104 12	– – Od zobi:
1104 12 10	– – – Valjana
1104 19	– – Od ostalih žitarica:
1104 19 30	– – – Od raži
1104 19 30	– – – Od ječma:
1104 19 61	– – – – Valjana
1104 19 69	– – – – U pahuljicama
1104 19 69	– – – Ostalo:
1104 19 91	– – – – Rižine pahuljice
1104 19 91	– Drukčije obrađena zrna (na primjer, oljuštena, perlirana, rezana ili gnječena):
1104 22	– – Od zobi
1104 23	– – Od kukuruza:
1104 23 30	– – – Perlirana
1104 23 90	– – – Samo gnječena
1104 29	– – Od ostalih žitarica:
1104 29	– – – Od ječma:
1104 29 01	– – – – Oljuštena
1104 29 03	– – – – Oljuštena i rezana ili gnječena („Grütze” ili „grutten”)
1104 29 05	– – – – Perlirana
1104 29 07	– – – – Samo gnječena
1104 29 09	– – – – Ostali
	– – – Ostalo:
	– – – – Oljuštena, uključujući rezana ili gnječena:
1104 29 11	– – – – – Od pšenice
1104 29 18	– – – – – Ostalo
1104 29 30	– – – – Perlirana:
ex 1104 29 30	– – – – – Od pšenice
ex 1104 29 30	– – – – – Od raži
ex 1104 29 30	– – – – Samo gnječena:
1104 29 51	– – – – – Od pšenice
1104 29 55	– – – – – Od raži
1104 29 59	– – – – – Ostalo
	– – – – Ostali:
1104 29 81	– – – – – Od pšenice
1104 29 85	– – – – – Od raži
1104 30	– Klice žitarica, cijele, valjane, u pahuljicama ili mljevene:
1104 30 10	– – Od pšenice
1105	Brašno, krupica, prah, pahuljice, granule i pelete od krumpira
1106	Brašno, krupica i prah od osušenoga mahunastoga povrća iz tarifnog broja 0713 , od sagoa, korijenja ili gomolja iz tarifnog broja 0714 ili od proizvoda iz poglavlja 8.:
1107	Slad, pržen ili nepržen
1108	Škrob; inulin:
1108	– Škrob:
1108 19	– – Ostali škrob:
1108 19 10	– – – Rižin škrob
1108 20 00	– Inulin
1109 00 00	Pšenični gluten, osušen ili neosušen
1201 00	Soja, neovisno je li lomljena ili ne
1202	Kikiriki, nepržen ni drukčije toplinski pripremljen, neovisno je li u ljusci, lomljen ili ne:
1202 10	– U ljusci:
1202 10 10	– – Za sjetvu
1203 00 00	Kopra
1204 00	Laneno sjeme, neovisno je li lomljeno ili ne
1205	Sjeme uljane repice, neovisno je li lomljeno ili ne
1206 00	Suncokretovo sjeme, neovisno je li lomljeno ili ne
1207	Ostalo uljano sjeme i uljni plodovi, neovisno jesu li lomljeni ili ne
1208	Brašno i krupica od uljanog sjemenja i plodova, osim od gorušice
1209	Sjeme, plodovi i spore, vrsta što ih se rabi za sjetvu
1210	Hmelj, svjež ili osušen, uključujući i mljeven, u obliku praha ili peleta; lupulin
1211	Bilje i dijelovi bilja (uključujući sjeme i plodove), vrsta što ih se prvenstveno rabi u parfumeriji, u farmaciji ili za insekticidne, fungicidne ili slične svrhe, svježi ili osušeni, neovisno jesu li rezani, drobljeni, u prahu ili ne:
1211 90	– Ostalo:
1211 90 85	– – Ostalo:
ex 1211 90 85	– – – Ostalo, isključujući slatko korijenje
1212	Rogači, morske i ostale alge, šećerna repa i šećerna trska, svježi, rashlađeni, smrznuti ili suhi, uključujući i mljevene; koštice i jezgre iz koštica voća i ostali biljni proizvodi (uključujući neprženo korijenje cikorije vrste Cichorium intybus sativum) što se posebno rabe za ljudsku prehranu, što nisu spomenuti ni uključeni na drugome mjestu:
1212	– Ostalo:
1212 91	– – Šećerna repa
1212 99	– – Ostalo
1213 00 00	Slama i pljeva od žitarica, neprerađene, neovisno je li sjeckana, mljevena, prešana ili u obliku peleta ili ne
1214	Švedska repa, krmna cikla, krmno korijenje, sijeno, lucerna (alfalfa), djetelina, esparzeta, krmni kelj, lupine, grahorice i slični proizvodi za stočnu hranu, uključujući i u obliku peleta
1301	Šelak; prirodne gume, smole, gume-smole i oleo smole (na primjer, balzami)
1302	Biljni sokovi i ekstrakti; pektinske tvari, pektinati i pektati; agar-agar i ostale sluzi i zgušnjivači, dobiveni od biljnih proizvoda, čak i modificirani:
1302	– Biljni sokovi i ekstrakti:
1302 11 00	– – Opijumski
1302 19	– – Ostalo
1302 19	– Sluzi i zgušnjivači dobiveni od biljnih proizvoda, čak i modificirani:
1302 32	– – Sluzi i zgušnjivači dobiveni od rogača, sjemena rogača ili sjemena guara, čak i modificirani:
1302 32 90	– – – Od sjemena guara
1302 39 00	– – Ostalo
1501 00	Svinjska mast (uključujući salo) i mast peradi, osim iz tarifnog broja 0209 ili 1503 :
1501 00	– Svinjska mast (uključujući salo):
1501 00 11	– – Za industrijske svrhe, osim za proizvodnju prehrambenih proizvoda za ljude
1501 00 90	– Mast peradi
1502 00	Masti od goveda, ovaca ili koza, osim iz tarifnog broja 1503
1503 00	Stearin od svinjske masti, ulje od svinjske masti, oleostearin, oleo ulje i ulje od loja, neemulgirani, nemiješani ni na drugi način pripremljeni
1504	Masti i ulja i njihove frakcije, od riba ili morskih sisavaca, rafinirani ili nerafinirani, ali kemijski nemodificirani
1507	Sojino ulje i njegove frakcije, rafinirani ili nerafinirani, ali kemijski nemodificirani
1508	Ulje od kikirikija i njegove frakcije, rafinirani ili nerafinirani, ali kemijski nemodificirani:
1508 10	– Sirovo ulje:
1508 10 10	– – Za tehničke ili industrijske svrhe, osim za proizvodnju prehrambenih proizvoda za ljude
1508 90	– Ostalo:
1508 90 10	– – Za tehničke ili industrijske svrhe, osim za proizvodnju prehrambenih proizvoda za ljude
1511	Palmino ulje i njegove frakcije, rafinirani ili nerafinirani, ali kemijski nemodificirani
1512	Ulje od sjemena suncokreta, šafranike ili pamuka i njihove frakcije, rafinirani ili nerafinirani, ali kemijski nemodificirani
1513	Ulje od kokosovog oraha (kopre), palminih koštica (jezgri) ili babasu ulje i njihove frakcije, rafinirani ili nerafinirani, ali kemijski nemodificirani
1514	Ulje od repice ili ulje od gorušice i njihove frakcije, rafinirani ili nerafinirani, ali kemijski nemodificirani
1515	Ostale stabilne (nehlapljive) biljne masti i ulja (uključujući jojoba ulje) i njihove frakcije, rafinirani ili nerafinirani, ali kemijski nemodificirani:
1515	– Laneno ulje i njegove frakcije:
1515 11 00	– – Sirovo ulje
1515 19	– – Ostalo
1515 19	– Kukuruzno ulje i njegove frakcije:
1515 21	– – Sirovo ulje
1515 29	– – Ostalo
1515 30	– Ricinusovo ulje i njegove frakcije
1515 50	– Sezamovo ulje i njegove frakcije
1515 90	– Ostalo:
1515 90 11	– – Tungovo ulje; jojoba i oiticica ulje; mirtin vosak i japanski vosak; njihove frakcije:
ex 1515 90 11	– – – Tungovo ulje i njegove frakcije
	– – Ulje od sjemena duhana i njegove frakcije:
	– – – Sirovo ulje:
1515 90 21	– – – – Za tehničke ili industrijske svrhe, osim za proizvodnju prehrambenih proizvoda za ljude
1515 90 29	– – – – Ostali
1515 90 29	– – – Ostalo:
1515 90 31	– – – – Za tehničke ili industrijske svrhe, osim za proizvodnju prehrambenih proizvoda za ljude
1515 90 39	– – – – Ostali
	– – Ostala ulja i njihove frakcije:
	– – – Sirova ulja:
1515 90 40	– – – – Za tehničke ili industrijske svrhe, osim za proizvodnju prehrambenih proizvoda za ljude
1515 90 40	– – – – Ostali:
1515 90 51	– – – – – Kruta, u izvornim pakiranjima neto-mase ne veće od 1 kg
1515 90 59	– – – – – Kruta, ostala; tekuća
1515 90 59	– – – Ostalo:
1515 90 60	– – – – Za tehničke ili industrijske svrhe, osim za proizvodnju prehrambenih proizvoda za ljude
1515 90 60	– – – – Ostali:
1515 90 91	– – – – – Kruta, u izvornim pakiranjima neto-mase ne veće od 1 kg
1515 90 99	– – – – – Kruta, ostala; tekuća
1516	Masti i ulja životinjskog ili biljnog podrijetla i njihove frakcije, djelomično ili potpuno hidrogenirani, interesterificirani, reesterificirani ili elaidinizirani, rafinirani ili ne, ali dalje nepripremljeni:
1516 10	– Životinjske masti i ulja i njihove frakcije
1516 20	– Biljne masti i ulja i njihove frakcije:
1516 20	– – Ostalo:
1516 20 91	– – – U izvornim pakiranjima neto-mase ne veće od 1 kg
1516 20 91	– – – Ostalo:
1516 20 95	– – – – Ulje od repice, lanenog sjemena, sjemena suncokreta, ilipe, karite, makoré, tulukuna ili babasu ulje, za tehničke ili industrijske svrhe, osim za proizvodnju prehrambenih proizvoda za ljude
1516 20 95	– – – – Ostali:
1516 20 96	– – – – – Ulje od kikirikija, sjemena pamuka, sojino ili suncokretovo ulje; ostala ulja s masenim udjelom slobodnih masnih kiselina manjim od 50 %, isključujući ulje od palminih koštica, ilipe, kokosovog oraha, repice ili kopaiba ulje
1516 20 98	– – – – – Ostalo
1517	Margarin; jestive mješavine ili pripravci od masti ili ulja životinjskog ili biljnog podrijetla ili od frakcija različitih masti ili ulja iz ovog poglavlja, osim jestivih masti ili ulja ili njihovih frakcija iz tarifnog broja 1516 :
1517 10	– Margarin, isključujući tekući margarin:
1517 10 90	– – Ostalo
1517 90	– Ostalo:
1517 90	– – Ostalo:
1517 90 91	– – – Stabilna (nehlapiva) biljna ulja, tekuća, miješana
1517 90 99	– – – Ostalo
1518 00	Životinjske ili biljne masti i ulja i njihove frakcije, kuhani, oksidirani, dehidrirani, sumporirani, puhani, polimerizirani zagrijavanjem u vakuumu ili u inertnom plinu ili drukčije kemijski modificirani, isključujući one iz tarifnog broja 1516 ; nejestive mješavine ili pripravci od životinjskih ili biljnih masti ili ulja ili od frakcija različitih masti ili ulja iz ovog poglavlja, što nisu spomenuti ni uključeni na drugome mjestu:
1518 00	– Stabilna (nehlapiva) biljna ulja, tekuća, miješana, za tehničke ili industrijske svrhe, osim za proizvodnju prehrambenih proizvoda za ljude:
1518 00 31	– – Sirova
1518 00 39	– – Ostalo
1522 00	Degra; ostaci dobiveni pri preradi masnih tvari ili voskova životinjskog ili biljnog podrijetla:
	– Ostaci dobiveni pri preradi masnih tvari ili voskova životinjskog ili biljnog podrijetla:
	– – Što sadrže ulja sa značajkama maslinovog ulja:
1522 00 31	– – – Sapunski talozi
1602	Ostali pripremljeni ili konzervirani proizvodi od mesa, klaoničkih proizvoda ili krvi:
1602	– Od svinja:
1602 49	– – Ostalo, uključujući mješavine:
	– – – Od domaće svinje:
	– – – – S masenim udjelom mesa ili klaoničkih proizvoda bilo koje vrste, uključujući masnoće bilo koje vrste ili podrijetla, 80 % ili većim:
1602 49 11	– – – – – Leđa (isključujući vrat) i dijelovi leđa, uključujući mješavine leđa i butova
1602 49 15	– – – – – Ostale mješavine što sadrže šunke (noge), lopatice, leđa ili vrat, i dijelove od njih
1602 49 50	– – – – S masenim udjelom mesa ili klaoničkih proizvoda bilo koje vrste, uključujući masnoće bilo koje vrste ili podrijetla manjim od 40 %
1602 50	– Od goveda:
1602 50 10	– – Nekuhani; mješavine kuhanog i nekuhanog mesa ili klaoničkih proizvoda
1602 90	– Ostali, uključujući prerađevine od krvi bilo koje životinje:
1602 90 10	– – Prerađevine od krvi bilo koje životinje
1603 00	Ekstrakti i sokovi od mesa, riba, rakova, mekušaca ili od ostalih vodenih beskralješnjaka
1701	Šećer od šećerne trske ili šećerne repe i kemijski čista saharoza, u krutom stanju:
1701	– Sirovi šećer bez dodanih aroma ili tvari za bojenje:
1701 11	– – Šećer od šećerne trske
1701 12	– – Šećer od šećerne repe
1702	Ostali šećeri, uključujući kemijski čistu laktozu, maltozu, glukozu i fruktozu, u krutom stanju; šećerni sirupi bez dodanih aroma ili tvari za bojenje; umjetni med, miješan ili ne s prirodnim medom; karamel:
1702 20	– Šećer i sirup od javora:
1702 20 10	– – Šećer od javora u krutom stanju, s dodanim aromama ili tvarima za bojenje
1702 30	– Glukoza i glukozni sirup, bez masenog udjela fruktoze ili s masenim udjelom fruktoze manjim od 20 % u suhom stanju
1702 40	– Glukoza i glukozni sirup, s masenim udjelom fruktoze 20 % ili većim ali manjim od 50 % u suhom stanju, isključujući invertni šećer
1702 60	– Ostala fruktoza i fruktozni sirup, s masenim udjelom fruktoze većim od 50 % u suhom stanju, isključujući invertni šećer
1702 90	– Ostalo, uključujući invertni šećer i ostale šećere i šećerne sirupe s masenim udjelom fruktoze 50 % u suhom stanju:
1702 90 30	– – Izoglukoza
1702 90 50	– – Maltodekstrin i maltodekstrinski sirup
1702 90 80	– – Inulinski sirup
1702 90 99	– – Ostalo
1703	Melase dobivene pri ekstrakciji ili rafiniranju šećera
1802 00 00	Ljuske, kore, opne i ostali otpaci od kakaa
1902	Tjestenina, neovisno je li kuhana ili punjena (mesom ili drugim tvarima) ili drukčije pripremljena ili nije, kao što su špageti, makaroni, rezanci, lazanje, njoki, ravioli, kaneloni; kuskus, neovisno je li pripremljen ili ne:
1902 20	– Punjena tjestenina, neovisno je li kuhana ili drukčije pripremljena ili ne:
1902 20 30	– – S masenim udjelom kobasica i sličnih proizvoda, od mesa i mesnih klaoničkih proizvoda bilo koje vrste, uključujući masnoće bilo koje vrste ili podrijetla, većim od 20 %
2001	Povrće, voće, orašasti plodovi i ostali jestivi dijelovi biljaka, pripremljeni ili konzervirani u octu ili octenoj kiselini:
2001 90	– Ostalo:
2001 90 99	– – Ostalo
2003	Gljive i tartufi, pripremljeni ili konzervirani na drugi način, osim u octu ili octenoj kiselini
2006 00	Povrće, voće, orašasti plodovi, kore od voća i ostali dijelovi biljaka, konzervirani šećerom (iscijeđeni, preliveni ili kandirani):
2006 00 10	– Ingver (đumbir)
2008	Voće, orašasti plodovi i drugi jestivi dijelovi biljaka, drukčije pripremljeni ili konzervirani, neovisno sadrže li dodani šećer ili druga sladila ili alkohol ili ne, što nisu spomenuti ni uključeni na drugome mjestu:
2008	– Orašasti plodovi, kikiriki i druge sjemenke, neovisno jesu li međusobno pomiješani ili ne:
2008 19	– – Ostalo, uključujući mješavine:
2008 19	– – – U izvornim pakiranjima neto-mase ne veće od 1 kg:
2008 19 91	– – – – Tropski orašasti plodovi; mješavine s masenim udjelom tropskih orašastih plodova i tropskog voća 50 % ili većim
2008 20	– Ananas:
	– – S dodanim alkoholom:
	– – – U izvornim pakiranjima neto-mase veće od 1 kg:
2008 20 11	– – – – S masenim udjelom šećera većim od 17 %
2008 20 11	– – – U izvornim pakiranjima neto-mase ne veće od 1 kg:
2008 20 31	– – – – S masenim udjelom šećera većim od 19 %
2008 20 39	– – – – Ostali
	– – Bez dodanog alkohola:
	– – – S dodanim šećerom, u izvornim pakiranjima neto-mase veće od 1 kg:
2008 20 59	– – – – Ostali
2008 20 59	– – – S dodanim šećerom, u izvornim pakiranjima neto-mase ne veće od 1 kg:
2008 20 79	– – – – Ostali
2008 20 90	– – – Bez dodanog šećera
2008 40	– Kruške:
2008 40	– – Bez dodanog alkohola:
2008 40 90	– – – Bez dodanog šećera
2008 70	– Breskve, uključujući nektarine:
	– – Bez dodanog alkohola:
	– – – Bez dodanog šećera, u izvornim pakiranjima neto-mase:
2008 70 98	– – – – Manje od 5 kg
2008 80	– Jagode:
2008 80	– – S dodanim alkoholom:
2008 80 90	– – – Bez dodanog šećera
2008 80 90	– Ostalo, uključujući mješavine, osim onih iz podbroja 2008 19 :
2008 92	– – Mješavine:
	– – – S dodanim alkoholom:
	– – – – S masenim udjelom šećera većim od 9 %:
	– – – – – Ostale:
2008 92 16	– – – – – – Od tropskog voća (uključujući mješavine s masenim udjelom tropskih orašastih plodova i tropskog voća 50 % ili većim)
2008 92 16	– – – – Ostali:
	– – – – – S masenim udjelom stvarnog alkohola ne većim od 11,85 %:
2008 92 32	– – – – – – Od tropskog voća (uključujući mješavine s masenim udjelom tropskih orašastih plodova i tropskog voća 50 % ili većim)
2008 92 34	– – – – – – Ostalo
2008 92 34	– – – – – Ostale:
2008 92 36	– – – – – – Od tropskog voća (uključujući mješavine s masenim udjelom tropskih orašastih plodova i tropskog voća 50 % ili većim)
	– – – Bez dodanog alkohola:
	– – – – S dodanim šećerom:
	– – – – – U izvornim pakiranjima neto-mase veće od 1 kg:
2008 92 51	– – – – – – Od tropskog voća (uključujući mješavine s masenim udjelom tropskih orašastih plodova i tropskog voća 50 % ili većim)
	– – – – – Ostale:
	– – – – – – Mješavine voća u kojima maseni udjel pojedine vrste voće nije veći od 50 % ukupne mase voća:
2008 92 72	– – – – – – – Od tropskog voća (uključujući mješavine s masenim udjelom tropskih orašastih plodova i tropskog voća 50 % ili većim)
2008 92 72	– – – – – – Ostalo:
2008 92 76	– – – – – – – Od tropskog voća (uključujući mješavine s masenim udjelom tropskih orašastih plodova i tropskog voća 50 % ili većim)
2008 92 78	– – – – – – – Ostali
	– – – – Bez dodanog šećera, u izvornim pakiranjima neto-mase:
	– – – – – 5 kg ili veće:
2008 92 92	– – – – – – Od tropskog voća (uključujući mješavine s masenim udjelom tropskih orašastih plodova i tropskog voća 50 % ili većim)
2008 92 93	– – – – – – Ostalo
2008 92 93	– – – – – 4,5 kg ili veće ali manje od 5 kg:
2008 92 94	– – – – – – Od tropskog voća (uključujući mješavine s masenim udjelom tropskih orašastih plodova i tropskog voća 50 % ili većim)
2008 92 96	– – – – – – Ostalo
2008 92 96	– – – – – Manje od 4,5 kg:
2008 92 97	– – – – – – Od tropskog voća (uključujući mješavine s masenim udjelom tropskih orašastih plodova i tropskog voća 50 % ili većim)
2008 99	– – Ostalo:
	– – – S dodanim alkoholom:
	– – – – Ingver (đumbir):
2008 99 11	– – – – – S masenim udjelom stvarnog alkohola ne većim od 11,85 %
	– – – – Ostali:
	– – – – – S masenim udjelom šećera većim od 9 %:
	– – – – – – S masenim udjelom stvarnog alkohola ne većim od 11,85 %:
2008 99 24	– – – – – – – Tropsko voće:
ex 2008 99 24	– – – – – – – – Mango, mangostin, papaja, tamarind, cashew jabuka, liči, kruhovac („jackfruit”), sapodilo šljiva, karambola i pitaja
ex 2008 99 24	– – – – – – Ostalo:
2008 99 31	– – – – – – – Tropsko voće
2008 99 34	– – – – – – – Ostali
	– – – – – Ostale:
	– – – – – – S masenim udjelom stvarnog alkohola ne većim od 11,85 %:
2008 99 37	– – – – – – – Ostali
2008 99 37	– – – – – – Ostalo:
2008 99 38	– – – – – – – Tropsko voće
2008 99 40	– – – – – – – Ostali
	– – – Bez dodanog alkohola:
	– – – – S dodanim šećerom, u izvornim pakiranjima neto-mase veće od 1 kg:
2008 99 41	– – – – – Ingver (đumbir)
2008 99 46	– – – – – Marakuja (pasiflora), guava i tamarind
2008 99 47	– – – – – Mango, mangostin, papaja, cashew jabuka, liči, kruhovac (jackfruit), sapodilo šljiva, karambola i pitaja
2008 99 47	– – – – S dodanim šećerom, u izvornim pakiranjima neto-mase ne veće od 1 kg:
2008 99 51	– – – – – Ingver (đumbir)
2008 99 61	– – – – – Marakuja (pasiflora) i guava
2008 99 62	– – – – – Mango, mangostin, papaja, tamarind, cashew jabuka, liči, kruhovac (jackfruit), sapodilo šljiva, karambola i pitaja
2008 99 67	– – – – – Ostalo
2009	Voćni sokovi (uključujući mošt od grožđa) i sokovi od povrća, nefermentirani i bez dodanog alkohola, s dodanim ili bez dodanog šećera ili drugih sladila:
2009	– Sok od grejpa (uključujući od pomela):
2009 29	– – Ostalo:
2009 29	– – – Brix vrijednosti veće od 20, ali ne veće od 67:
2009 29 91	– – – – Vrijednosti ne veće od 30 EUR za 100 kg neto-mase i s masenim udjelom dodanog šećera većim od 30 %
2009 29 91	– Sok od drugih pojedinačnih vrsta agruma:
2009 31	– – Brix vrijednosti ne veće od 20:
2009 31	– – – Vrijednosti veće od 30 EUR za 100 kg neto-mase:
2009 31 11	– – – – S dodanim šećerom
2009 39	– – Ostalo:
2009 39	– – – Brix vrijednosti veće od 67:
2009 39 11	– – – – Vrijednosti ne veće od 30 EUR za 100 kg neto-mase
	– – – Brix vrijednosti veće od 20, ali ne veće od 67:
	– – – – Vrijednosti veće od 30 EUR za 100 kg neto-mase:
2009 39 31	– – – – – S dodanim šećerom
2009 39 39	– – – – – Bez dodanog šećera
	– – – – Vrijednosti ne veće od 30 EUR za 100 kg neto-mase:
	– – – – – Sok od limuna:
2009 39 51	– – – – – – S masenim udjelom dodanog šećera većim od 30 %
2009 39 55	– – – – – – S masenim udjelom dodanog šećera ne većim od 30 %
2009 39 59	– – – – – – Bez dodanog šećera
2009 39 59	– – – – – Ostali sokovi od agruma:
2009 39 91	– – – – – – S masenim udjelom dodanog šećera većim od 30 %
2009 39 95	– – – – – – S masenim udjelom dodanog šećera ne većim od 30 %
2009 39 95	– Sok od ananasa:
2009 41	– – Brix vrijednosti ne veće od 20:
2009 41 10	– – – Vrijednosti veće od 30 EUR za 100 kg neto-mase, s dodanim šećerom
2009 41 10	– – – Ostalo:
2009 41 91	– – – – S dodanim šećerom
2009 49	– – Ostalo:
2009 49	– – – Brix vrijednosti veće od 67:
2009 49 11	– – – – Vrijednosti ne veće od 30 EUR za 100 kg neto-mase
2009 49 11	– – – Brix vrijednosti veće od 20, ali ne veće od 67:
2009 49 30	– – – – Vrijednosti veće od 30 EUR za 100 kg neto-mase, s dodanim šećerom
2009 49 30	– – – – Ostali:
2009 49 91	– – – – – S masenim udjelom dodanog šećera većim od 30 %
2009 49 93	– – – – – S masenim udjelom dodanog šećera ne većim od 30 %
2106	Prehrambeni proizvodi što nisu spomenuti ni uključeni na drugome mjestu:
2106 90	– Ostalo:
2106 90	– – Aromatizirani ili obojeni šećerni sirupi:
2106 90 30	– – – Izoglukozni sirupi
2106 90 30	– – – Ostalo:
2106 90 51	– – – – Laktozni sirup
2106 90 55	– – – – Glukozni sirup i maltodekstrinski sirup
2106 90 59	– – – – Ostali
2206 00	Ostala fermentirana pića (npr. jabukovača, kruškovača, medovina); mješavine fermentiranih pića i mješavine fermentiranih i bezalkoholnih pića, nespomenute ni obuhvaćene na drugome mjestu:
2206 00 10	– Piquette
	– Ostalo:
	– – Pjenušava:
2206 00 31	– – – Jabukovača i kruškovača
	– – Ostalo, u posudama obujma:
	– – – 2 l ili manjeg
2206 00 51	– – – – Jabukovača i kruškovača
2301	Brašno, krupica i pelete, od mesa ili mesnih nusproizvoda klanja, od riba ili rakova, mekušaca ili ostalih vodenih beskralježnjaka, neprikladni za ljudsku potrošnju; čvarci:
2301 10 00	– Brašno, krupica i pelete, od mesa ili mesnih klaoničkih proizvoda; čvarci
2302	Posije i ostali ostaci, dobiveni prosijavanjem, mljevenjem ili drugom obradom žitarica ili mahunarki, nepeletirani ili peletirani
2303	Ostaci od proizvodnje škroba i slični ostaci, rezanci od šećerne repe, otpaci od šećerne trske i ostali otpaci od proizvodnje šećera, talozi i otpaci iz pivovara i destilerija, neovisno jesu li u obliku peleta ili ne
2304 00 00	Uljane pogače i ostali kruti ostaci dobiveni pri ekstrakciji sojinog ulja, nemljeveni, mljeveni ili peletirani
2306	Uljane pogače i ostali kruti ostaci dobiveni pri ekstrakciji biljnih masti ili ulja, osim onih iz tarifnog broja 2304 ili 2305 , nemljeveni, mljeveni ili peletirani
2308 00	Biljni materijali i biljni otpaci, biljni ostaci i sporedni proizvodi, neovisno jesu li peletirani ili ne, vrsta koje se rabi za prehranu životinja, što nisu spomenuti ni uključeni na drugome mjestu:
2308 00 40	– Žir i divlji kesten; komina od voća, osim od grožđa
2309	Pripravci što se rabe za prehranu životinja:
2309 10	– Hrana za pse i mačke, pripremljena u pakiranja za pojedinačnu prodaju
	– – Što sadrže škrob, glukozu, glukozni sirup, maltodekstrin ili maltodekstrinski sirup, iz podbrojeva 1702 30 51 do 1702 30 99 , 1702 40 90 , 1702 90 50 i 2106 90 55 ili mliječne proizvode:
	– – – Što sadrže škrob, glukozu, glukozni sirup, maltodekstrin ili maltodekstrinski sirup:
	– – – – Bez sadržaja škroba, ili s masenim udjelom škroba 10 % ili manjim:
2309 10 13	– – – – – S masenim udjelom mliječnih proizvoda 10 % ili većim ali manjim od 50 %
2309 10 19	– – – – – S masenim udjelom mliječnih proizvoda 75 % ili većim
2309 10 19	– – – – S masenim udjelom škroba većim od 10 %, ali ne većim od 30 %:
2309 10 33	– – – – – S masenim udjelom mliječnih proizvoda 10 % ili većim ali manjim od 50 %
2309 10 39	– – – – – S masenim udjelom mliječnih proizvoda 50 % ili većim
2309 10 39	– – – – S masenim udjelom škroba većim od 30 %:
2309 10 53	– – – – – S masenim udjelom mliječnih proizvoda 10 % ili većim ali manjim od 50 %
2309 10 70	– – – Što ne sadrže škrob, glukozu, glukozni sirup, maltodekstrin ili maltodekstrinski sirup, ali sadrže mliječne proizvode
2309 90	– Ostalo:
2309 90 10	– – Topljive tvari od riba ili morskih sisavaca
2309 90 20	– – Proizvodi na koje se odnosi dodatna napomena 5. uz ovo poglavlje
	– – Ostali, uključujući premikse:
	– – – Što sadrže škrob, glukozu, glukozni sirup, maltodekstrin ili maltodekstrinski sirup, iz podbrojeva 1702 30 51 do 1702 30 99 , 1702 40 90 , 1702 90 50 i 2106 90 55 ili mliječne proizvode:
	– – – – Što sadrže škrob, glukozu, glukozni sirup, maltodekstrin ili maltodekstrinski sirup:
	– – – – – Bez sadržaja škroba, ili s masenim udjelom škroba 10 % ili manjim:
2309 90 31	– – – – – – Bez sadržaja mliječnih proizvoda, ili s masenim udjelom mliječnih proizvoda manjim od 10 %
2309 90 33	– – – – – – S masenim udjelom mliječnih proizvoda 10 % ili većim, ali manjim od 50 %
2309 90 33	– – – – – S masenim udjelom škroba većim od 10 %, ali ne većim od 30 %:
2309 90 43	– – – – – – S masenim udjelom mliječnih proizvoda 10 % ili većim, ali manjim od 50 %
2309 90 49	– – – – – – S masenim udjelom mliječnih proizvoda 50 % ili većim
	– – – Ostalo:
	– – – – Ostali:
2309 90 99	– – – – – Ostalo
2401	Neprerađeni duhan; duhanski otpaci:
2401 10	– Duhan, neižiljen:
2401 10	– – Zračnim tokom sušen duhan tipa Virginia i svijetli zračno sušen duhan tipa Burley (uključujući Burley hibride); svijetli zračno sušen duhan tipa Maryland i na dimu sušen duhan:
2401 10 10	– – – Zračnim tokom sušen duhan tipa Virginia
2401 10 20	– – – Svijetli zračno sušen duhan tipa Burley (uključujući Burley hibride)
2401 10 30	– – – Svijetli zračno sušen duhan tipa Maryland
2401 10 30	– – – Na dimu sušen duhan:
2401 10 41	– – – – Tipa Kentucky
2401 10 49	– – – – Ostali
2401 10 49	– – Ostalo:
2401 10 50	– – – Svijetli zračno sušen duhan
2401 10 70	– – – Tamni zračno sušen duhan
2401 10 80	– – – Na dimu sušen duhan
2401 10 90	– – – Ostali duhan
2401 20	– Duhan, djelomično ili potpuno ižiljen:
2401 20	– – Zračnim tokom sušen duhan tipa Virginia i svijetli zračno sušen duhan tipa Burley (uključujući Burley hibride); svijetli zračno sušen duhan tipa Maryland i na dimu sušen duhan:
2401 20 10	– – – Zračnim tokom sušen duhan tipa Virginia
2401 20 20	– – – Svijetli zračno sušen duhan tipa Burley (uključujući Burley hibride)
2401 20 30	– – – Svijetli zračno sušen duhan tipa Maryland
2401 20 30	– – – Na dimu sušen duhan:
2401 20 41	– – – – Tipa Kentucky
2401 20 49	– – – – Ostali
2401 20 49	– – Ostalo:
2401 20 50	– – – Svijetli zračno sušen duhan
2401 20 70	– – – Tamni zračno sušen duhan
2401 20 80	– – – Na dimu sušen duhan
2401 20 90	– – – Ostali duhan
2401 30 00	– Duhanski otpaci
3301	Eterična ulja (bez terpena ili s terpenima), uključujući konkrete i absolute; rezinoidi; ekstrahirane oleosmole; koncentrati eteričnih ulja u mastima, neeteričnim uljima, voskovima ili slično, dobiveni ekstrakcijom eteričnih ulja pomoću masti ili maceracijom; sporedni terpenski proizvodi dobiveni deterpenacijom eteričnih ulja; vodeni destilati i vodene otopine eteričnih ulja:
3301	– Eterična ulja iz plodova agruma:
3301 12	– – Iz naranče
3301 13	– – Iz limuna
3301 19	– – Ostalo
3301 19	– Ostala eterična ulja, osim onih iz plodova agruma:
3301 24	– – Iz paprene metvice (Mentha piperita)
3301 25	– – Iz ostalih vrsta metvica
3301 29	– – Ostalo
3301 30 00	– Rezinoidi
3302	Mješavine mirisnih tvari i mješavine (uključujući alkoholne otopine) na osnovi jedne ili više tih tvari, vrsta što se rabe kao sirovina u industriji; drugi pripravci na osnovi mirisnih tvari što se rabe u proizvodnji pića:
3302 10	– Za uporabu u prehrambenoj industriji i industriji pića:
3302 10	– – Za uporabu u industriji pića:
3302 10 40	– – – Ostalo
3302 10 90	– – Za uporabu u prehrambenoj industriji
3501	Kazein, kazeinati i drugi derivati kazeina; kazeinska ljepila:
3501 90	– Ostalo:
3501 90 10	– – Kazeinska ljepila
3502	Albumini (uključujući koncentrate od dviju ili više bjelančevina sirutke, s masenim udjelom bjelančevina sirutke većim od 80 %, računano na suhu tvar), albuminati i drugi albuminski derivati
3503 00	Želatina (uključujući želatinu u pravokutnim (uključujući kvadratnim) listovima, neovisno je li površinski obrađena ili obojena) i derivati želatine; ljepilo iz ribljih mjehura; ostala ljepila životinjskog podrijetla, isključujući kazeinska ljepila iz tarifnog broja 3501
3504 00 00	Peptoni i njihovi derivati; ostale bjelančevinaste tvari i njihovi derivati, nespomenuti ni uključeni na drugome mjestu; kožni prah, neovisno je li kromiran ili ne
3505	Dekstrini i drugi modificirani škrobovi (na primjer, preželatinirani ili esterificirani škrobovi); ljepila na osnovi škrobova, ili na osnovi dekstrina ili drugih modificiranih škrobova:
3505 10	– Dekstrin i drugi modificirani škrobovi:
3505 10	– – Ostali modificirani škrobovi:
3505 10 50	– – – Eterificirani i esterificirani škrobovi
4101	Sirove goveđe kože (uključujući bivolje) i kože kopitara (svježe ili soljene, sušene, lužene, piklane ili drukčije konzervirane, ali neštavljene ni pergamentno obrađene ni drukčije dalje obrađene), s dlakom ili bez dlake, cijepane ili necijepane
4102	Sirove ovčje i janjeće kože (svježe ili soljene, sušene, lužene, piklane ili drukčije konzervirane ali neštavljene ni pergamentno obrađene ni drukčije dalje obrađene), s vunom ili bez vune, cijepane ili necijepane, osim onih isključenih napomenom 1.c uz ovo poglavlje
4103	Ostale sirove kože (svježe ili soljene, sušene, lužene, piklane ili drukčije konzervirane ali neštavljene ni pergamentno obrađene ni drukčije dalje obrađene), s dlakom ili bez dlake, cijepane ili necijepane, osim onih isključenih napomenom 1.b ili 1.c uz ovo poglavlje
4301	Sirova krzna (uključujući glave, repove, šape i ostale komade ili odsječke prikladne za krznarsku uporabu), osim sirovih koža iz tarifnih brojeva 4101 , 4102 i 4103
5001 00 00	Čahure dudovog svilca prikladne za odmotavanje
5002 00 00	Sirova svila (neupredena)
5003 00 00	Svileni otpaci (uključujući čahure neprikladne za odmotavanje, otpadnu pređu i rastrgane tekstilne materijale)
5101	Vuna, negrebenana ili nečešljana
5102	Fina ili gruba životinjska dlaka, negrebenana i nečešljana
5103	Otpaci od vune i fine ili grube životinjske dlake, uključujući otpadnu pređu, ali isključujući rastrgane tekstilne materijale
5201 00	Pamuk, negrebenani ili nečešljani
5202	Pamučni otpaci (uključujući otpadnu pređu i rastrgane tekstilne materijale)
5203 00 00	Pamuk, grebenani ili češljani
5301	Lan, sirov ili prerađen, ali nepreden; lanena kučina i otpaci (uključujući otpadnu pređu i rastrgane tekstilne materijale)
5302	Prava konoplja (Cannabis sativa L.), sirova ili prerađena, ali nepredena; kučina i otpaci od konoplje (uključujući otpadnu pređu i rastrgane tekstilne materijale)

PRILOG II.b

ALBANSKE CARINSKE KONCESIJE ZA PRIMARNE POLJOPRIVREDNE PROIZVODE PODRIJETLOM IZ ZAJEDNICE

(Iz članka 27. stavka 3. točke (b))

Carine za proizvode navedene u ovom Prilogu smanjit će se i ukinuti u skladu sa sljedećim rasporedom:

—

1. siječnja 2007. uvozna carina smanjuje se na 80 % osnovne carine,

—

1. siječnja 2008. uvozna carina smanjuje se na 60 % osnovne carine,

—

1. siječnja 2009. uvozna carina smanjuje se na 40 % osnovne carine,

—

1. siječnja 2010. uvozna carina smanjuje se na 0 % osnovne carine,

Oznaka KN	Opis
0101	Živi konji, magarci, mazge i mule:
0101 90	– Ostalo
0206	Jestivi klaonički proizvodi od životinja vrsta goveda, svinja, ovaca, koza, konja, magaraca, mula i mazgi, svježi, rashlađeni ili smrznuti:
0206 10	– Od životinja vrste goveda, svježi ili rashlađeni:
0206 10	– – Ostalo:
0206 10 91	– – – Jetra
0206 10 95	– – – Unutarnja prepona, mišićna i tetivna
0206 10 99	– – – Ostalo
0206 10 99	– Od životinja vrste goveda, smrznuti:
0206 21 00	– – Jezici
0206 22 00	– – Jetra
0206 29	– – Ostalo:
0206 29	– – – Ostalo:
0206 29 91	– – – – Unutarnja prepona, mišićna i tetivna
0206 29 99	– – – – Ostali
0206 29 99	– Od svinja, smrznuti:
0206 49	– – Ostalo
0206 80	– Ostali, svježi ili rashlađeni:
0206 80	– – Ostalo:
0206 80 91	– – – Od konja, magaraca, mula i mazgi
0206 80 99	– – – Od ovaca i koza
0206 90	– Ostali, smrznuti:
0206 90	– – Ostalo:
0206 90 91	– – – Od konja, magaraca, mula i mazgi
0206 90 99	– – – Od ovaca i koza
0208	Ostalo meso i jestivi mesni klaonički proizvodi, svježi, rashlađeni ili smrznuti:
0208 10	– Od kunića ili zečeva
0208 40	– Od kitova, dupina i pliskavica (sisavaca iz roda Cetacea); morskih krava i moronja (sisavaca iz roda Sirenia):
0208 40 10	– – Kitovo meso
0208 90	– Ostalo
0209 00	Svinjska mast, očišćena od mesa i mast od peradi, netopljena ni drukčije ekstrahirana, svježa, rashlađena, smrznuta, soljena, u salamuri, sušena ili dimljena
0403	Mlaćenica, kiselo mlijeko i vrhnje, jogurt, kefir i ostalo fermentirano ili zakiseljeno mlijeko i vrhnje, neovisno jesu li koncentrirani ili sadrže dodani šećer ili druga sladila ili su aromatizirani ili sadrže dodano voće, orašaste plodove ili kakao:
0403 90	– Ostalo:
	– – Nearomatiziran ni s dodanim voćem, orašastim plodovima ni kakaom:
	– – – U prahu, granulama ili drugim krutim oblicima:
	– – – – Bez dodanog šećera ili drugih sladila, s masenim udjelom masti:
0403 90 11	– – – – – Ne većim od 1,5 %
0403 90 13	– – – – – Većim od 1,5 %, ali ne većim od 27 %
0403 90 19	– – – – – Većim od 27 %
0403 90 19	– – – – Ostalo, s masenim udjelom masti:
0403 90 31	– – – – – Ne većim od 1,5 %
0403 90 33	– – – – – Većim od 1,5 %, ali ne većim od 27 %
0403 90 39	– – – – – Većim od 27 %
	– – – Ostalo:
	– – – – Bez dodanog šećera ili drugih sladila, s masenim udjelom masti:
0403 90 51	– – – – – Ne većim od 3 %
0403 90 53	– – – – – Većim od 3 %, ali ne većim od 6 %
0403 90 59	– – – – – Većim od 6 %
0403 90 59	– – – – – Ostalo, s masenim udjelom masti:
0403 90 61	– – – – – Ne većim od 3 %
0403 90 63	– – – – – Većim od 3 %, ali ne većim od 6 %
0403 90 69	– – – – – Većim od 6 %
0404	Sirutka, neovisno je li koncentrirana ili sadrži dodani šećer ili druga sladila ili ne; proizvodi što se sastoje od prirodnih sastojaka mlijeka, neovisno sadrže li dodani šećer ili druga sladila ili ne, što nisu spomenuti ni uključeni na drugome mjestu:
0404 10	– Sirutka i modificirana surutka, neovisno je li koncentrirana ili sadrži dodani šećer ili druga sladila ili ne:
	– – U prahu, granulama ili drugim krutim oblicima:
	– – – Ostalo, s masenim udjelom bjelančevina (sadržaj dušika × 6,38):
	– – – – Ne većim od 15 % i s masenim udjelom masti:
0404 10 26	– – – – – Ne većim od 1,5 %
0404 10 28	– – – – – Većim od 1,5 %, ali ne većim od 27 %
0404 10 32	– – – – – Većim od 27 %
0404 10 32	– – – – Većim od 15 % i s masenim udjelom masti:
0404 10 34	– – – – – Ne većim od 1,5 %
0404 10 36	– – – – – Većim od 1,5 %, ali ne većim od 27 %
0404 10 38	– – – – – Većim od 27 %
	– – Ostalo:
	– – – Bez dodanog šećera ni drugih sladila, s masenim udjelom bjelančevina (sadržaj dušika × 6,38):
	– – – – Ne većim od 15 % i s masenim udjelom masti:
0404 10 48	– – – – – Ne većim od 1,5 %
0404 10 52	– – – – – Većim od 1,5 %, ali ne većim od 27 %
0404 10 54	– – – – – Većim od 27 %
0404 10 54	– – – – Većim od 15 % i s masenim udjelom masti:
0404 10 56	– – – – – Ne većim od 1,5 %
0404 10 58	– – – – – Većim od 1,5 %, ali ne većim od 27 %
0404 10 62	– – – – – Većim od 27 %
	– – – Ostalo, s masenim udjelom bjelančevina (sadržaj dušika × 6,38):
	– – – – Ne većim od 15 % i s masenim udjelom masti:
0404 10 72	– – – – – Ne većim od 1,5 %
0404 10 74	– – – – – Većim od 1,5 %, ali ne većim od 27 %
0404 10 76	– – – – – Većim od 27 %
0404 10 76	– – – – Većim od 15 % i s masenim udjelom masti:
0404 10 78	– – – – – Ne većim od 1,5 %
0404 10 82	– – – – – Većim od 1,5 %, ali ne većim od 27 %
0404 10 84	– – – – – Većim od 27 %
0404 90	– Ostalo
0405	Maslac i ostale masti i ulja, dobiveni od mlijeka; mliječni namazi:
0405 20	– Mliječni namazi:
0405 20 90	– – S masenim udjelom masti većim od 75 %, ali manjim od 80 %
0405 90	– Ostalo
0406	Sir i skuta:
0406 10	– Svježi sir (nefermentirani ili neusoljeni), uključujući sir od sirutke i skutu
0406 20	– Strugani sir ili sir u prahu, svih vrsta
0406 30	– Topljeni sir, nestrugani niti u prahu
0406 40	– Sir prošaran plavom plijesni i drugi sir što sadrži plijesni dobivene pomoću Penicillium roqueforti
0406 90	– Ostali sir:
0406 90 01	– – Za preradu
0406 90 01	– – Ostalo:
0406 90 13	– – – Ementaler
0406 90 15	– – – Grojer, sbrinz
0406 90 17	– – – Bergkäse, appenzell
0406 90 18	– – – Fromage fribourgeois, vacherin mont d’or i tete de moine
0406 90 19	– – – Glarus biljni sir (poznat kao schabziger), proizveden iz obranog mlijeka i pomiješan s fino usitnjenim biljem
0406 90 21	– – – Cheddar
0406 90 23	– – – Edam
0406 90 25	– – – Tilsit
0406 90 27	– – – Butterkäse
0406 90 29	– – – Kačkavalj
0406 90 35	– – – Kefalo-tyri
0406 90 37	– – – Finlandia
0406 90 39	– – – Jarlsberg
0406 90 39	– – – Ostalo:
0406 90 50	– – – – Sir od ovčjeg ili bivoljeg mlijeka u spremnicima što sadrže salamuru, ili u spremnicima od ovčje ili kozje kože
	– – – – Ostali:
	– – – – – S masenim udjelom masti ne većim od 40 % i masenim udjelom vode u nemasnoj tvari:
	– – – – – – Ne većim od 47 %:
0406 90 61	– – – – – – – Grana padano, parmigiano reggiano
0406 90 69	– – – – – – – Ostali
0406 90 69	– – – – – – Većim od 47 %, ali ne većim od 72 %:
0406 90 73	– – – – – – – Provolone
0406 90 75	– – – – – – – Asiago, caciocavallo, montasio, ragusano
0406 90 76	– – – – – – – Danbo, fontal, fontina, fynbo, havarti, maribo, samsoe
0406 90 78	– – – – – – – Gauda
0406 90 79	– – – – – – – Esrom, italico, kernhem, saint-nectaire, saint-paulin, taleggio
0406 90 81	– – – – – – – Cantal, cheshire, wensleydale, lancashire, double gloucester, blarney, colby, monterey
0406 90 82	– – – – – – – Camembert
0406 90 84	– – – – – – – Brie
0406 90 85	– – – – – – – Kefalograviera, kasseri
0406 90 85	– – – – – – – Ostali sir, s masenim udjelom vode u nemasnoj tvari:
0406 90 86	– – – – – – – – Većim od 47 %, ali ne većim od 52 %
0406 90 87	– – – – – – – – Većim od 52 %, ali ne većim od 62 %
0406 90 88	– – – – – – – – Većim od 62 %, ali ne većim od 72 %
0406 90 93	– – – – – – Većim od 72 %
0406 90 99	– – – – – Ostalo
0408	Ptičja jaja bez ljuske i žumanjci, svježa, sušena, kuhana na pari ili u vodi, oblikovana, zamrznuta ili konzervirana na drugi način, bilo da sadržavaju dodatak šećera ili drugih sladila ili ne
0511	Proizvodi životinjskog podrijetla što nisu spomenuti ni uključeni na drugome mjestu; mrtve životinje iz poglavlja 1. ili 3., neuporabive za ljudsku prehranu:
0511 10 00	– Sperma bikova
0511 10 00	– Ostalo:
0511 99	– – Ostalo:
0511 99 10	– – – Tetive i žile; obresci i slični otpaci od sirovih koža i krzna
0511 99 85	– – – Ostalo:
ex 0511 99 85	– – – – Osim konjske dlake ili otpadaka konjske dlake, postavljene ili ne kao sloj s potpornim materijalom ili bez njega
0603	Rezano cvijeće i cvjetni pupoljci vrsta prikladnih za bukete ili za ukras, svježi, osušeni, bojeni, bijeljeni, impregnirani ili drukčije pripremljeni
0604	Lišće, grane i ostali dijelovi bilja, bez cvjetova ili cvjetnih pupoljaka te trave, mahovine i lišaji, prikladni za bukete ili za ukras, svježi, osušeni, bojeni, bijeljeni, impregnirani ili drukčije pripremljeni:
0604 10	– Mahovine i lišaji:
0604 10 10	– – Islandski lišaj (reindeer moss)
0604 10 10	– Ostalo:
0604 91	– – Svježe:
0604 91 40	– – – Grane od crnogorice:
ex 0604 91 40	– – – – Od kavkaske jele (Abies nordmanniana (Stev.) Spach) i od srebrne jele (Abies procera Rehd.)
0701	Krumpir, svjež ili rashlađen:
0701 90	– Ostalo:
0701 90 10	– – Za proizvodnju škroba
0701 90 10	– – Ostalo:
0701 90 90	– – – Ostalo
0703	Crveni luk, luk kozjak (ljutika), češnjak, poriluk i ostale vrste luka, svježi ili rashlađeni:
0703 10	– Crveni luk i luk kozjak (ljutika):
0703 10 90	– – Luk kozjak (ljutika)
0703 90 00	– Poriluk i ostale vrste luka
0705	Zelena salate (Lactuca sativa), radič i endivija (Cichorium spp.), svježi ili rashlađeni:
0705	– Zelena salata:
0705 11 00	– – Salata glavatica
0705 19 00	– – Ostalo
0705 19 00	– Radič i endivija:
0705 29 00	– – Ostalo
0706	Mrkva, postrna repa, cikla, bijeli korjen, celer korjenaš, rotkvica i slično jestivo korjenasto povrće, svježe ili rashlađeno:
0706 90	– Ostalo:
0706 90 10	– – Celer (korjenasti dio celera ili njemački celer)
0706 90 90	– – Ostalo
0707 00	Krastavci i kornišoni, svježi ili rashlađeni:
0707 00 90	– Kornišoni
0708	Mahunasto povrće, u mahunama ili zrnu, svježe ili rashlađeno:
0708 10 00	– Grašak (Pisum sativum)
0708 90 00	– Ostalo mahunasto povrće
0709	Ostalo povrće, svježe ili rashlađeno:
0709 20 00	– Šparoge
0709 30 00	– Patlidžani
0709 40 00	– Celer, osim celera korjenaša
0709 40 00	– Jestive gljive i tartufi:
0709 59	– – Ostalo:
0709 59 50	– – – Tartufi
0709 60	– Plodovi iz roda Capiscum ili iz roda Pimenta:
0709 70 00	– Špinat, Novi Zeland špinat i loboda
0709 90	– Ostalo
0710	Povrće (nekuhano ili kuhano u pari ili vodi), smrznuto:
0710 10 00	– Krumpir
0710 10 00	– Mahunasto povrće, u mahunama ili zrnu:
0710 21 00	– – Grašak (Pisum sativum)
0710 22 00	– – Grah (Vigna spp., Phaseolus spp.)
0710 29 00	– – Ostalo
0710 30 00	– Špinat, novozelandski špinat i vrtna loboda
0710 80	– Ostalo povrće
0710 90 00	– Mješavine povrća
0711	Povrće privremeno konzervirano (npr. sumpornim dioksidom, u slanoj vodi, u sumpornoj vodi ili drugim otopinama za konzerviranje), ali u stanju neprikladnom za neposrednu prehranu:
0711 20	– Masline
0711 40 00	– Krastavci i kornišoni
0711 40 00	– Jestive gljive i tartufi:
0711 59 00	– – Ostalo
0711 90	– Ostalo povrće; mješavine povrća:
0711 90	– – Povrće:
0711 90 70	– – – Kapari
0711 90 90	– – Mješavine povrća
0712	Osušeno povrće, cijelo, rezano, u kriškama, lomljeno ili u prahu, ali dalje nepripremljeno:
0712 20 00	– Crveni luk
0712 90	– Ostalo povrće; mješavine povrća
0713	Osušeno mahunasto povrće, u zrnu, neovisno je li oljušteno ili lomljeno ili ne:
0713 10	– Grašak (Pisum sativum):
0713 10 90	– – Ostalo
0713 20 00	– Slani grašak (garbanzos)
0713 20 00	– Grah (Vigna spp., Phaseolus spp.):
0713 32 00	– – Sitni crveni (adzuki) grah (Phaseolus ili Vigna angularis)
0713 33	– – Obični grah, uključujući bijeli grah (Phaseolus vulgaris):
0713 33 90	– – – Ostalo
0713 39 00	– – Ostalo
0801	Kokosov orah, brazilski orah i indijski oraščić, svježi ili suhi, neovisno jesu li oljušteni ili oguljeni ili ne:
0801	– Kokosov orah:
0801 11 00	– – Suhi
0801 19 00	– – Ostalo
0801 19 00	– Brazilski orah:
0801 21 00	– – U ljusci:
0801 21 00	– Indijski oraščić:
0801 31 00	– – U ljusci:
0802	Ostali orašasti plodovi, svježi ili suhi, neovisno jesu li oljušteni ili oguljeni ili ne:
0802	– Lješnjaci ili pitomi lješnjaci (Corylus spp.):
0802 21 00	– – U ljusci:
0802 22 00	– – Oljušteni
0802 40 00	– Kesteni (Castanea spp.)
0802 50 00	– Pistacije
0802 90	– Ostalo:
0802 90 85	– – Ostalo
0803 00	Banane, uključujući banane za kuhanje, svježe ili suhe:
0803 00	– Svježe:
0803 00 11	– – Banane za kuhanje
0803 00 19	– – Ostalo
0804	Datulje, smokve, ananas, avokado, guava, mango i mangostin, svježi ili suhi:
0804 20	– Smokve:
0804 20 10	– – Svježe
0804 30 00	– Ananas
0804 50 00	– Guava, mango i mangostin
0805	Agrumi, svježi ili suhi:
0805 10	– Naranče
0805 20	– Mandarine (uključujući tangerske i satsuma mandarine); klementine, wilking mandarine i slični hibridi agruma
0805 50	– Limuni (Citrus limon, Citrus limonum) i limete (Citrus aurantifolia, Citrus latifolia)
0806	Grožđe, svježe ili suho:
0806 10	– Svježe:
0806 10 10	– – Stolno grožđe
0807	Dinje (uključujući lubenice) i papaje, svježe:
0807 20 00	– Papaje
0808	Jabuke, kruške i dunje, svježe
0809	Marelice, trešnje i višnje, breskve (uključujući nektarine), šljive i divlje šljive, svježe:
0810	Ostalo svježe voće:
0810 20	– Maline, kupine, murva (dud) i loganove bobice
0810 40	– Brusnice, borovnice i drugo voće roda Vaccinium:
0810 40 30	– – Europske samonikle borovnice (Vaccinium myrtillus)
0810 40 50	– – Američke krupnoplodne brusnice (Vaccinium macrocarpon) i sjevernoameričke borovnice (Vaccinium corymbosum)
0810 40 90	– – Ostalo
0810 50 00	– Kivi
0810 90	– Ostalo:
0810 90 30	– – Tamarind, cashew jabuka, liči, kruhovac (jackfruit), sapodilo šljiva
0810 90 40	– – Marakuja (pasiflora), karambola i pitaja
0810 90 40	– – Crni, bijeli ili crveni ribiz i ogrozd:
0810 90 50	– – – Crni ribiz
0810 90 70	– – – Ostalo
0810 90 95	– – Ostalo
0811	Voće i orašasti plodovi, nekuhani ili kuhani u pari ili vodi, smrznuti, neovisno sadrže li dodani šećer ili druga sladila ili ne:
0811 10	– Jagode
0811 20	– Maline, kupine, murva (dud), loganove bobice, crni, bijeli ili crveni ribiz i ogrozd:
0811 20	– – Ostalo:
0811 20 31	– – – Maline
0811 20 51	– – – Crveni ribiz
0811 20 59	– – – Kupine i murva (dud)
0811 20 90	– – – Ostalo
0811 90	– Ostalo:
	– – S dodanim šećerom ili drugim sladilima:
	– – – S masenim udjelom šećera većim od 13 %:
0811 90 19	– – – – Ostali
0811 90 19	– – – Ostalo:
0811 90 39	– – – – Ostali
0811 90 39	– – Ostalo:
0811 90 50	– – – Europske samonikle borovnice (Vaccinium myrtillus)
0811 90 70	– – – Kanadske borovnice (Vaccinium myrtilloides) i američke niskogrmaste borovnice (Vaccinium angustifolium)
0811 90 70	– – – Trešnje i višnje:
0811 90 75	– – – – Višnje (Prunus cerasus)
0811 90 80	– – – – Ostali
0811 90 85	– – – Tropsko voće i tropski orašasti plodovi
0811 90 95	– – – Ostalo
0812	Voće i orašasti plodovi, privremeno konzervirani (na primjer, sumporovim dioksidom, u slanoj vodi, u sumporovoj vodi ili drugim otopinama za konzerviranje), ali u takvom stanju neprikladni za neposrednu prehranu:
0812 10 00	– Trešnje i višnje
0812 90	– Ostalo:
0812 90 20	– – Naranče
0812 90 98	– – Ostalo
0813	Voće, suho, osim onog iz tarifnih brojeva 0801 do 0806 ; mješavine orašastih plodova ili suhog voća iz ovog poglavlja:
0813 10 00	– Marelice
0813 20 00	– Šljive
0813 30 00	– Jabuke
0813 40	– Ostalo voće
0813 50	– Mješavine orašastih plodova ili suhog voća iz ovog poglavlja:
	– – Mješavine suhog voća, osim onog iz tarifnih brojeva 0801 do 0806 :
	– – – Bez sadržaja suhih šljiva:
0813 50 12	– – – – Od papaje, tamarinda, cashew jabuke, ličija, kruhovca (jackfruit), sapodilo šljive, marakuje (pasiflore), karambole i pitaje
0813 50 15	– – – – Ostali
0813 50 15	– – Ostale mješavine:
0813 50 99	– – – Ostalo
0901	Kava, pržena ili nepržena, s kofeinom ili bez kofeina; kavine ljuske i opne, nadomjesci kave što sadrže kavu u bilo kojem omjeru:
0901	– Kava, nepržena:
0901 11 00	– – S kofeinom
0901 12 00	– – Bez kofeina
0901 12 00	– Kava, pržena:
0901 21 00	– – S kofeinom
0901 22 00	– – Bez kofeina
0901 90	– Ostalo:
0901 90 90	– – Nadomjesci kave što sadrže kavu
0904	Papar roda Piper; suha, drobljena ili mljevena paprika roda Capsicum ili roda Pimenta:
0904 20	– Paprika roda Capsicum ili roda Pimenta, suha, drobljena ili mljevena:
0904 20	– – Nedrobljen i nemljeven:
0904 20 30	– – – Ostalo
0909	Sjeme anisa, badijana, komorača, korijandra, kumina ili kima; bobice kleke
0910	Ingver (đumbir), šafran, kurkuma, majčina dušica, listovi lovora, kari (carry) i ostali začini
1102	Brašno od žitarica, osim od pšenice ili suražice:
1102 10 00	– Raženo brašno
1102 20	– Kukuruzno brašno
1102 90	– Ostalo:
1102 90 10	– – Ječmeno brašno
1102 90 50	– – Rižino brašno
1102 90 90	– – Ostalo
1103	Prekrupa, krupica i pelete od žitarica:
1103	– Prekrupa i krupica:
1103 11	– – Od pšenice
1103 13	– – Od kukuruza
1103 19	– – Od ostalih žitarica:
1103 19 90	– – – Ostalo
1104	Žitarice u zrnu na drugi način obrađene (na primjer, oljuštene, valjane, u pahuljicama, perlirane, rezane ili gnječene), osim riže iz tarifnog broja 1006 ; klice od žitarica, cijele, valjane, u ljuskicama ili mljevene:
1104	– Zrna valjana ili u pahuljicama:
1104 12	– – Od zobi:
1104 12 90	– – – U pahuljicama
1104 19	– – Od ostalih žitarica:
1104 19 10	– – – Od pšenice
1104 19 50	– – – Od kukuruza
1104 19 50	– – – Ostalo:
1104 19 99	– – – – Ostali
1104 19 99	– Drukčije obrađena zrna (na primjer, oljuštena, perlirana, rezana ili gnječena):
1104 23	– – Od kukuruza:
1104 23 10	– – – Oljuštena, uključujući rezana ili gnječena
1104 23 99	– – – Ostalo
1104 29	– – Od ostalih žitarica:
1104 29	– – – Ostalo:
1104 29 30	– – – – Perlirana:
ex 1104 29 30	– – – – – Osim od pšenice ili raži
ex 1104 29 30	– – – – Ostali:
1104 29 89	– – – – – Ostalo
1104 30	– Klice žitarica, cijele, valjane, u pahuljicama ili mljevene:
1104 30 90	– – Od ostalih žitarica
1108	Škrob; inulin:
1108	– Škrob:
1108 11 00	– – Pšenični škrob
1108 12 00	– – Kukuruzni škrob
1108 13 00	– – Krumpirov škrob
1108 14 00	– – Škrob od manioke
1108 19	– – Ostali škrob:
1108 19 90	– – – Ostalo
1202	Kikiriki, nepržen ni drukčije toplinski pripremljen, neovisno je li u ljusci, lomljen ili ne:
1202 10	– U ljusci:
1202 10 90	– – Ostalo
1202 20 00	– Oljušten, neovisno je li lomljen ili ne
1211	Bilje i dijelovi bilja (uključujući sjeme i plodove), vrsta što ih se prvenstveno rabi u parfumeriji, u farmciji ili za insekticidne, fungicidne ili slične svrhe, svježi ili osušeni, neovisno jesu li rezani, drobljeni, u prahu ili ne:
1211 20 00	– Korijen ginsenga
1211 30 00	– List koke
1211 40 00	– Slamke maka
1211 90	– Ostalo:
1211 90 85	– – Ostalo:
ex 1211 90 85	– – – Slatko korijenje
1501 00	Svinjska mast (uključujući salo) i mast peradi, osim iz tarifnog broja 0209 ili 1503 :
1501 00	– Svinjska mast (uključujući salo):
1501 00 19	– – Ostalo
1508	Ulje od kikirikija i njegove frakcije, rafinirani ili nerafinirani, ali kemijski nemodificirani:
1508 10	– Sirovo ulje:
1508 10 90	– – Ostalo
1508 90	– Ostalo:
1508 90 90	– – Ostalo
1510 00	Ostala ulja i njihove frakcije, dobivena isključivo od maslina, rafinirana ili nerafinirana, ali kemijski nemodificirana, uključujući mješavine tih ulja ili frakcija s uljima ili frakcijama iz tarifnog broja 1509
1522 00	Degra; ostaci dobiveni pri preradi masnih tvari ili voskova životinjskog ili biljnog podrijetla:
	– Ostaci dobiveni pri preradi masnih tvari ili voskova životinjskog ili biljnog podrijetla:
	– – Što sadrže ulja sa značajkama maslinovog ulja:
1522 00 39	– – – Ostalo
1522 00 39	– – Ostalo:
1522 00 91	– – – Uljni talozi; sapunski talozi
1522 00 99	– – – Ostalo
1602	Ostali pripremljeni ili konzervirani proizvodi od mesa, klaoničkih proizvoda ili krvi:
1602 10 00	– Homogenizirani proizvodi
1602 10 00	– Od peradi iz tarifnog broja 0105 :
1602 31	– – Od pura:
1602 31	– – – S masenim udjelom mesa ili klaoničkih proizvoda od peradi 57 % ili većim:
1602 31 11	– – – – Što sadrže isključivo nekuhano pureće meso
1602 31 19	– – – – Ostali
1602 31 90	– – – Ostalo
1602 32	– – Od kokoši vrste Gallus domesticus:
1602 32	– – – S masenim udjelom mesa ili klaoničkih proizvoda od peradi 57 % ili većim:
1602 32 11	– – – – Nekuhani
1602 32 19	– – – – Ostali
1602 32 90	– – – Ostalo
1602 39	– – Ostalo:
1602 39	– – – S masenim udjelom mesa ili klaoničkih proizvoda od peradi 57 % ili većim:
1602 39 21	– – – – Nekuhani
1602 39 29	– – – – Ostali
1602 39 80	– – – Ostalo
1602 39 80	– Od svinja:
1602 41	– – Šunke i komadi od njih
1602 42	– – Lopatice i komadi od njih
1602 49	– – Ostalo, uključujući mješavine:
	– – – Od domaće svinje:
	– – – – S masenim udjelom mesa ili klaoničkih proizvoda bilo koje vrste, uključujući masnoće bilo koje vrste ili podrijetla, 80 % ili većim:
1602 49 13	– – – – – Vrat i dijelovi vrata, uključujući mješavine vrata i lopatica
1602 49 19	– – – – – Ostalo
1602 49 90	– – – Ostalo
1602 50	– Od goveda:
	– – Ostalo:
	– – – U spremnicima što ne propuštaju zrak:
1602 50 31	– – – – Konzervirano goveđe meso
1602 50 39	– – – – Ostali
1602 50 80	– – – Ostalo
1602 90	– Ostali, uključujući prerađevine od krvi bilo koje životinje:
1602 90	– – Ostalo:
1602 90 31	– – – Od divljači ili kunića
1602 90 41	– – – Od sobova
1602 90 41	– – – Ostalo:
1602 90 51	– – – – Što sadrže meso ili druge klaoničke proizvode od domaće svinje
	– – – – Ostali:
	– – – – – Što sadrži meso ili druge klaoničke proizvode od goveda:
1602 90 61	– – – – – – Nekuhani; mješavine kuhanog i nekuhanog mesa ili drugih klaoničkih proizvoda
	– – – – – Ostale:
	– – – – – – Od ovaca ili koza:
	– – – – – – – Nekuhani; mješavine kuhanog i nekuhanog mesa ili klaoničkih proizvoda:
1602 90 72	– – – – – – – – Od ovaca
1602 90 74	– – – – – – – – Od koza
1602 90 74	– – – – – – – Ostale:
1602 90 76	– – – – – – – – Od ovaca
1602 90 78	– – – – – – – – Od koza
1701	Šećer od šećerne trske ili šećerne repe i kemijski čista saharoza, u krutom stanju:
1701	– Ostalo:
1701 91 00	– – S dodanim aromama ili tvarima za bojenje
1701 99	– – Ostalo
1702	Ostali šećeri, uključujući kemijski čistu laktozu, maltozu, glukozu i fruktozu, u krutom stanju; šećerni sirupi bez dodanih aroma ili tvari za bojenje; umjetni med, miješan ili ne s prirodnim medom; karamel:
1702	– Laktoza i laktozni sirup:
1702 11 00	– – S masenim udjelom laktoze, izražene kao bezvodna laktoza, 99 % ili većim, računano na suhu tvar
1702 19 00	– – Ostalo
1702 20	– Šećer i sirup od javora:
1702 20 90	– – Ostalo
1702 90	– Ostalo, uključujući invertni šećer i ostale šećere i šećerne sirupe s masenim udjelom fruktoze 50 % u suhom stanju:
1702 90 60	– – Umjetni med, neovisno je li pomiješan s prirodnim medom ili ne
1702 90 60	– – Karamel:
1702 90 71	– – – S masenim udjelom saharoze 50 % ili većim u suhoj tvari
1702 90 71	– – – Ostalo:
1702 90 75	– – – – U obliku praha, aglomeriranog ili neaglomeriranog
1702 90 79	– – – – Ostali
1801 00 00	Kakao u zrnu, cijeli ili lomljeni, sirovi ili prženi
2002	Rajčice, pripremljene ili konzervirane na drugi način osim u octu ili octenoj kiselini
2004	Ostalo povrće, pripremljeno ili konzervirano na drugi način osim u octu ili octenoj kiselini, smrznuto, osim proizvoda iz tarifnog broja 2006 :
2004 10	– Krumpir:
2004 10 10	– – Termički obrađen, drukčije nepripremljen
2004 10 10	– – Ostalo:
2004 10 99	– – – Ostalo
2005	Ostalo povrće, pripremljeno ili konzervirano na drugi način osim u octu ili octenoj kiselini, nesmrznuto, osim proizvoda iz tarifnog broja 2006 :
2005 20	– Krumpir:
2005 20	– – Ostalo:
2005 20 20	– – – U tankim listićima, pržen ili pečen, neovisno je li soljen ili začinjen ili ne, u pakiranjima što ne propuštaju zrak, prikladan za neposrednu potrošnju
2005 20 80	– – – Ostalo
2008	Voće, orašasti plodovi i drugi jestivi dijelovi biljaka, drukčije pripremljeni ili konzervirani, neovisno sadrže li dodani šećer ili druga sladila ili alkohol ili ne, što nisu spomenuti ni uključeni na drugome mjestu:
2008	– Orašasti plodovi, kikiriki i druge sjemenke, neovisno jesu li međusobno pomiješani ili ne:
2008 11	– – Kikiriki:
	– – – Ostali, u izvornom pakiranju neto-mase:
	– – – – Veće od 1 kg:
2008 11 92	– – – – – Prženi
2008 11 94	– – – – – Ostalo
2008 11 94	– – – – Ne veće od 1 kg:
2008 11 96	– – – – – Prženi
2008 11 98	– – – – – Ostalo
2008 19	– – Ostalo, uključujući mješavine:
2008 19	– – – U izvornim pakiranjima neto-mase veće od 1 kg:
2008 19 11	– – – – Tropski orašasti plodovi; mješavine s masenim udjelom tropskih orašastih plodova i tropskog voća 50 % ili većim
2008 19 11	– – – – Ostali:
2008 19 13	– – – – – Prženi bademi i pistacije
2008 19 19	– – – – – Ostalo
2008 19 19	– – – U izvornim pakiranjima neto-mase ne veće od 1 kg:
2008 19 91	– – – – Tropski orašasti plodovi; mješavine s masenim udjelom tropskih orašastih plodova i tropskog voća 50 % ili većim
ex 2008 19 91	– – – – – Osim prženih tropskih orašastih plodova
	– – – – Ostali:
	– – – – – Prženi orašasti plodovi:
2008 19 93	– – – – – – Bademi i pistacije
2008 19 95	– – – – – – Ostalo
2008 19 99	– – – – – Ostalo
2008 20	– Ananas:
	– – S dodanim alkoholom:
	– – – U izvornim pakiranjima neto-mase veće od 1 kg:
2008 20 19	– – – – Ostali
	– – Bez dodanog alkohola:
	– – – S dodanim šećerom, u izvornim pakiranjima neto-mase veće od 1 kg:
2008 20 51	– – – – S masenim udjelom šećera većim od 17 %
2008 20 51	– – – S dodanim šećerom, u izvornim pakiranjima neto-mase ne veće od 1 kg:
2008 20 71	– – – – S masenim udjelom šećera većim od 19 %
2008 30	– Agrumi:
	– – S dodanim alkoholom:
	– – – S masenim udjelom šećera većim od 9 %:
2008 30 11	– – – – S masenim udjelom stvarnog alkohola ne većim od 11,85 %
	– – Bez dodanog alkohola:
	– – – S dodanim šećerom, u izvornim pakiranjima neto-mase veće od 1 kg:
2008 30 51	– – – – Komadi grejpa, uključujući pomelo
2008 30 51	– – – S dodanim šećerom, u izvornim pakiranjima neto-mase ne veće od 1 kg:
2008 30 71	– – – – Komadi grejpa, uključujući pomelo
2008 30 75	– – – – Mandarine (uključujući tangerine i satsuma mandarine); klementine, wilking mandarine i ostale slične hibride agruma
2008 30 90	– – – Bez dodanog šećera
2008 40	– Kruške:
	– – S dodanim alkoholom:
	– – – U izvornim pakiranjima neto-mase veće od 1 kg:
	– – – – S masenim udjelom šećera većim od 13 %:
2008 40 11	– – – – – S masenim udjelom stvarnog alkohola ne većim od 11,85 %
2008 40 11	– – – – Ostali:
2008 40 21	– – – – – S masenim udjelom stvarnog alkohola ne većim od 11,85 %
2008 40 21	– – – U izvornim pakiranjima neto-mase ne veće od 1 kg:
2008 40 31	– – – – S masenim udjelom šećera većim od 15 %
	– – Bez dodanog alkohola:
	– – – S dodanim šećerom, u izvornim pakiranjima neto-mase veće od 1 kg:
2008 40 51	– – – – S masenim udjelom šećera većim od 13 %
2008 40 51	– – – S dodanim šećerom, u izvornim pakiranjima neto-mase ne veće od 1 kg:
2008 40 71	– – – – S masenim udjelom šećera većim od 15 %
2008 40 79	– – – – Ostali
2008 50	– Marelice:
	– – S dodanim alkoholom:
	– – – U izvornim pakiranjima neto-mase veće od 1 kg:
	– – – – S masenim udjelom šećera većim od 13 %:
2008 50 11	– – – – – S masenim udjelom stvarnog alkohola ne većim od 11,85 %
2008 50 11	– – – – Ostali:
2008 50 31	– – – – – S masenim udjelom stvarnog alkohola ne većim od 11,85 %
2008 50 39	– – – – – Ostalo
	– – Bez dodanog alkohola:
	– – – S dodanim šećerom, u izvornim pakiranjima neto-mase veće od 1 kg:
2008 50 69	– – – – Ostali
2008 50 69	– – – Bez dodanog šećera, u izvornim pakiranjima neto-mase:
2008 50 94	– – – – 4,5 kg ili veće ali manje od 5 kg
2008 50 99	– – – – Manje od 4,5 kg
2008 60	– Trešnje i višnje:
	– – S dodanim alkoholom:
	– – – Ostalo:
2008 60 31	– – – – S masenim udjelom stvarnog alkohola ne većim od 11,85 %
	– – Bez dodanog alkohola:
	– – – S dodanim šećerom, u izvornim pakiranjima neto-mase:
2008 60 50	– – – – Veće od 1 kg
2008 60 50	– – – Bez dodanog šećera, u izvornim pakiranjima neto-mase:
2008 60 70	– – – – 4,5 kg ili veće
2008 60 90	– – – – Manje od 4,5 kg
ex 2008 60 90	– – – – – Višnje (Prunus cerasus)
2008 80	– Jagode:
	– – S dodanim alkoholom:
	– – – S masenim udjelom šećera većim od 9 %:
2008 80 11	– – – – S masenim udjelom stvarnog alkohola ne većim od 11,85 %
2008 80 19	– – – – Ostali
2008 80 19	– – – Ostalo:
2008 80 31	– – – – S masenim udjelom stvarnog alkohola ne većim od 11,85 %
2008 80 31	– – Bez dodanog alkohola:
2008 80 50	– – – S dodanim šećerom, u izvornim pakiranjima neto-mase veće od 1 kg
2008 80 50	– Ostalo, uključujući mješavine, osim onih iz podbroja 2008 19 :
2008 99	– – Ostalo:
	– – – Bez dodanog alkohola:
	– – – – S dodanim šećerom, u izvornim pakiranjima neto-mase veće od 1 kg:
2008 99 45	– – – – – Šljive, uključujući suhe
	– – – – Bez dodanog šećera:
	– – – – – Šljive, uključujući suhe, u izvornim pakiranjima neto-mase:
2008 99 72	– – – – – – 5 kg ili veće
2008 99 78	– – – – – – Manje od 5 kg
2009	Voćni sokovi (uključujući mošt od grožđa) i sokovi od povrća, nefermentirani i bez dodanog alkohola, s dodanim ili bez dodanog šećera ili drugih sladila:
2009	– Sok od naranče:
2009 11	– – Smrznuti
2009 19	– – Ostalo:
2009 19	– – – Brix vrijednosti veće od 20, ali ne veće od 67:
2009 19 98	– – – – Ostali
2009 19 98	– Sok od grožđa (uključujući mošt od grožđa):
2009 69	– – Ostalo:
2009 69	– – – Brix vrijednosti veće od 67:
2009 69 11	– – – – Vrijednosti ne veće od 22 EUR za 100 kg neto-mase
	– – – Brix vrijednosti veće od 30, ali ne veće od 67:
	– – – – Vrijednosti veće od 18 EUR za 100 kg neto-mase:
2009 69 51	– – – – – Koncentrirani
	– – – – Vrijednosti ne veće od 18 EUR za 100 kg neto-mase:
	– – – – – S masenim udjelom dodanog šećera većim od 30 %:
2009 69 71	– – – – – – Koncentrirani
2009 69 79	– – – – – – Ostalo
2009 69 79	– Sok od jabuke:
2009 79	– – Ostalo:
2009 79	– – – Brix vrijednosti veće od 67:
2009 79 11	– – – – Vrijednosti ne veće od 22 EUR za 100 kg neto-mase
	– – – Brix vrijednosti veće od 20, ali ne veće od 67:
	– – – – Ostali:
2009 79 91	– – – – –S masenim udjelom dodanog šećera većim od 30 %
2009 79 99	– – – – – Bez dodanog šećera
2009 90	– Mješavine sokova:
	– – Brix vrijednosti veće od 67:
	– – – Mješavine soka od jabuke i od kruške:
2009 90 11	– – – – Vrijednosti ne veće od 22 EUR za 100 kg neto-mase
2009 90 19	– – – – Ostali
	– – Brix vrijednosti ne veće od 67:
	– – – Mješavine soka od jabuke i od kruške:
2009 90 31	– – – – Vrijednosti ne veće od 18 EUR za 100 kg neto-mase i s masenim udjelom dodanog šećera većim od 30 %
	– – – Ostalo:
	– – – – Vrijednosti veće od 30 EUR za 100 kg neto-mase:
	– – – – – Mješavine sokova od agruma i soka od ananasa:
2009 90 41	– – – – – – S dodanim šećerom
	– – – – Vrijednosti ne veće od 30 EUR za 100 kg neto-mase:
	– – – – – Mješavine sokova od agruma i soka od ananasa:
2009 90 79	– – – – – – Bez dodanog šećera
2305 00 00	Uljane pogače i ostali kruti ostaci dobiveni pri ekstrakciji ulja od kikirikija, nemljeveni, mljeveni ili peletirani
2307 00	Vinski talog; vinski kamen
2308 00	Biljni materijali i biljni otpaci, biljni ostaci i sporedni proizvodi, neovisno jesu li peletirani ili ne, vrsta koje se rabi za prehranu životinja, što nisu spomenuti ni uključeni na drugome mjestu:
2308 00	– Komina od grožđa:
2308 00 11	– – S masenim udjelom ukupnog alkohola ne većim od 4,3 % i sadržajem suhe tvari ne manjim od 40 % masenog udjela
2308 00 19	– – Ostalo
2308 00 90	– Ostalo
2309	Pripravci što ih se rabi za prehranu životinja:
2309 90	– Ostalo:
	– – Ostali, uključujući premikse:
	– – – Što sadrže škrob, glukozu, glukozni sirup, maltodekstrin ili maltodekstrinski sirup, iz podbrojeva 1702 30 51 do 1702 30 99 , 1702 40 90 , 1702 90 50 i 2106 90 55 ili mliječne proizvode:
	– – – – Što sadrže škrob, glukozu, glukozni sirup, maltodekstrin ili maltodekstrinski sirup:
	– – – – – Bez sadržaja škroba, ili s masenim udjelom škroba 10 % ili manjim:
2309 90 35	– – – – – – S masenim udjelom mliječnih proizvoda 50 % ili većim ali manjim od 75 %
2309 90 39	– – – – – – S masenim udjelom mliječnih proizvoda 75 % ili većim
2309 90 39	– – – – – S masenim udjelom škroba većim od 10 %, ali ne većim od 30 %:
2309 90 41	– – – – – – Bez sadržaja mliječnih proizvoda, ili s masenim udjelom mliječnih proizvoda manjim od 10 %
2309 90 41	– – – – – S masenim udjelom škroba većim od 30 %:
2309 90 51	– – – – – – Bez sadržaja mliječnih proizvoda, ili s masenim udjelom mliječnih proizvoda manjim od 10 %
2309 90 53	– – – – – – S masenim udjelom mliječnih proizvoda 10 % ili većim ali manjim od 50 %
2309 90 59	– – – – – – S masenim udjelom mliječnih proizvoda 50 % ili većim
2309 90 70	– – – – Što ne sadrže škrob, glukozu, glukozni sirup, maltodekstrin ili maltodekstrinski sirup, ali sadrže mliječne proizvode
2309 90 70	– – – Ostalo:
2309 90 91	– – – – Rezanci šećerne repe s dodanom melasom
2309 90 91	– – – – Ostali:
2309 90 95	– – – – – S masenim udjelom 49 % ili većim kolinklorida, na organskom ili anorganskom nosaču

▼M2

PRILOG II.c

Albanske carinske koncesije za primarne poljoprivredne proizvode podrijetlom iz Zajednice

(iz članka 27. stavka 3. točke (c))

Oznaka KN	Opis	Godišnja kvota (u tonama)	Stopa carine u okviru kvote
0401 10 10	MLIJEKO I VRHNJE, DO UKLJUČNO 1 % MASTI, NEKONCENTRIRANI, BEZ DODANOG ŠEĆERA I DRUGIH SLADILA (OSIM IZVORNOG PAKIRANJA NETO SADRŽAJA DO UKLJUČNO 2 L)	790	0 %
0401 20 11	MLIJEKO I VRHNJE, S VIŠE OD 1 % DO UKLJUČNO 3 % MASTI, U IZVORNOM PAKIRANJU NETO SADRŽAJA DO UKLJUČNO 2 L, NEKONCENTRIRANI, BEZ DODANOG ŠEĆERA I DRUGIH SLADILA		0 %
0401 20 91	MLIJEKO I VRHNJE, S VIŠE OD 3 % MASTI DO UKLJUČNO 6 % MASTI, U IZVORNOM PAKIRANJU DO UKLJUČNO 2 L, NEKONCENTRIRANI, BEZ DODANOG ŠEĆERA I OSTALIH SLADILA		0 %
1001 91 20 (prijašnja 1001 90 91)	OBIČNA PŠENICA I SURAŽICA, ZA SJETVU	42 000	0 %
1001 99 00 (prijašnja 1001 90 99)	PIR, OBIČNA PŠENICA I SURAŽICA (OSIM ZA SJETVU)	42 000	0 %
1005 90 00	KUKURUZ (OSIM ZA SJETVU)	10 000	0 %

▼M1

PRILOG III.

KONCESIJE ZAJEDNICE ZA ALBANSKU RIBU I PROIZVODE RIBARSTVA

Uvoz sljedećih proizvoda podrijetlom iz Albanije u Europsku zajednicu podliježe koncesijama navedenima u nastavku:

Oznaka KN

Opis

Od 1. siječnja 2007.

Od 1. siječnja 2008. i sljedećih godina

0301 91 10

0301 91 90

0302 11 10

0302 11 20

0302 11 80

0303 21 10

0303 21 20

0303 21 80

0304 19 15

0304 19 17

ex 0304 19 19

ex 0304 19 91

0304 29 15

0304 29 17

ex 0304 29 19

ex 0304 99 21

ex 0305 10 00

ex 0305 30 90

0305 49 45

ex 0305 59 80

ex 0305 69 80

Pastrva (Salmo trutta, Oncorhynchus mykiss, Oncorhynchus clarki, Oncorhynchus aguabonita, Oncorhynchus gilae, Oncorhynchus apache i Oncorhynchus chrysogaster): živa; svježa ili rashlađena; smrznuta; sušena; soljena ili u salamuri; dimljena; fileti i ostalo riblje meso; brašno, krupica i pelete, uporabljivi za ljudsku prehranu

TK: 50 t po 0 %

Preko TK:

80 % carine NPN

TK: 50 t po 0 %

Preko TK:

70 % carine NPN

0301 93 00

0302 69 11

0303 79 11

ex 0304 19 19

ex 0304 19 91

ex 0304 29 19

ex 0304 99 21

ex 0305 10 00

ex 0305 30 90

ex 0305 49 80

ex 0305 59 80

ex 0305 69 80

Šaran: živ; svjež ili rashlađen; smrznut; sušen; soljen ili u salamuri; dimljen; fileti i ostalo riblje meso; brašno, krupica i pelete, uporabljivi za ljudsku prehranu

TK: 20 t po 0 %

Preko TK:

80 % carine NPN

TK: 20 t po 0 %

Preko TK:

70 % carine NPN

ex 0301 99 80

0302 69 61

0303 79 71

ex 0304 19 39

ex 0304 19 99

ex 0304 29 99

ex 0304 99 99

ex 0305 10 00

ex 0305 30 90

ex 0305 49 80

ex 0305 59 80

ex 0305 69 80

Zubatac i arbun (Dentex dentex and Pagellus spp.): živ; svjež ili rashlađen; smrznut; sušen; soljen ili u salamuri; dimljen; fileti i ostalo riblje meso; brašno, krupica i pelete, uporabljivi za ljudsku prehranu

TK: 20 t po 0 %

Preko TK:

55 % carine NPN

TK: 20 t po 0 %

Preko TK:

30 % carine NPN

ex 0301 99 80

0302 69 94

ex 0303 77 00

ex 0304 19 39

ex 0304 19 99

ex 0304 29 99

ex 0304 99 99

ex 0305 10 00

ex 0305 30 90

ex 0305 49 80

ex 0305 59 80

ex 0305 69 80

Lubin (brancin) (Dicentrarchus labrax): živ; svjež ili rashlađen; smrznut; sušen; soljen ili u salamuri; dimljen; fileti i ostalo riblje meso; brašno, krupica i pelete, uporabljivi za ljudsku prehranu

TK: 20 t po 0 %

Preko TK:

55 % carine NPN

TK: 20 t po 0 %

Preko TK:

30 % carine NPN

Oznaka KN	Opis	Inicijalni opseg kvote	Carinska stopa
1604 13 11 1604 13 19 ex 1604 20 50	Pripremljene ili konzervirane srdele	100 tona	6 % (1)
1604 16 00 1604 20 40	Pripremljeni ili konzervirani inćuni	1 000 tona (2)	0 % (1)
(1) Preko iznosa obujma kvote primjenjuje se puna carina MFN (2) Od 1. siječnja prve godine od stupanja na snagu ovog Sporazuma godišnji obujam kvote povećavat će se za 200 t ako je do 31. prosinca te godine bilo ispunjeno najmanje 80 % ukupnog obujma kvote prethodne godine. Taj mehanizam primjenjivat će se sve dok godišnji obujam kvote ne dosegne 1 600 t ili dok se dvije stranke drukčije ne dogovore.

Stopa carina primjenjuje se na sve proizvode iz tarifnog broja HS 1604 , osim na pripremljene ili konzervirane srdele i inćune za koje se snižava kako slijedi:

Godina	1. prosinca 2006.	1. siječnja 2007.	1. siječnja 2008. i sljedećih godina
Carina	80 % carine MFN	65 % carine MFN	50 % carine MFN

▼M2

PRILOG IV.

Tekst izjave na računu

Izjava na računu, čiji je tekst naveden u nastavku, mora biti sastavljena u skladu s bilješkama. Međutim, bilješke nije potrebno otisnuti.

Bugarska verzija

Износителят на продуктите, обхванати от този документ (митническо разрешение № … ( 2 )) декларира, че освен където ясно е отбелязано друго, тези продукти са с …. ( 3 ) преференциален произход.

Španjolska verzija

El exportador de los productos incluidos en el presente documento (autorización aduanera no … (2) ) declara que, salvo indicación en sentido contrario, estos productos gozan de un origen preferencial … (3) .

Češka verzija

Vývozce výrobků uvedených v tomto dokumentu (číslo povolení … (2) ) prohlašuje, že kromě zřetelně označených mají tyto výrobky preferenční původ v … (3) .

Danska verzija

Eksportøren af varer, der er omfattet af nærværende dokument, (toldmyndighedernes tilladelse nr. … (2) ), erklærer, at varerne, medmindre andet tydeligt er angivet, har præferenceoprindelse i … (3) .

Njemačka verzija

Der Ausführer (Ermächtigter Ausführer; Bewilligungs-Nr. … (2) ) der Waren, auf die sich dieses Handelspapier bezieht, erklärt, dass diese Waren, soweit nicht anderes angegeben, präferenzbegünstigte … (3) Ursprungswaren sind.

Estonska verzija

Käesoleva dokumendiga hõlmatud toodete eksportija (tolli kinnitus nr. … (2) ) deklareerib, et need tooted on … (3) sooduspäritoluga, välja arvatud juhul, kui on selgelt näidatud teisiti.

Grčka verzija

Ο εξαγωγέας των προϊόντων που καλύπτονται από το παρόν έγγραφο (άδεια τελωνείου υπ'αριθ. … (2) ) δηλώνει ότι, εκτός εάν δηλώνεται σαφώς άλλως, τα προϊόντα αυτά είναι προτιμησιακής καταγωγής … (3) .

Engleska verzija

The exporter of the products covered by this document (customs authorization No … (2) ) declares that, except where otherwise clearly indicated, these products are of … (3) preferential origin.

Francuska verzija

L'exportateur des produits couverts par le présent document (autorisation douanière no … (2) ) déclare que, sauf indication claire du contraire, ces produits ont l'origine préférentielle … (3) .

Hrvatska verzija

Izvoznik proizvoda obuhvaćenih ovom ispravom (carinsko ovlaštenje br. ... (2) ) izjavljuje da su, osim ako je drukčije izričito navedeno, ovi proizvodi ... (3) preferencijalnog podrijetla.

Talijanska verzija

L'esportatore delle merci contemplate nel presente documento (autorizzazione doganale n. … (2) ) dichiara che, salvo indicazione contraria, le merci sono di origine preferenziale … (3) .

Latvijska verzija

To produktu eksportētājs, kuri ietverti šajā dokumentā (muitas atļauja Nr. … (2) ), deklarē, ka, izņemot tur, kur ir citādi skaidri noteikts, šiem produktiem ir preferenciāla izcelsme … (3) .

Litavska verzija

Šiame dokumente išvardytų produktų eksportuotojas (muitinės liudijimo Nr. … (2) ) deklaruoja, kad, jeigu kitaip nenurodyta, tai yra … (3) preferencinės kilmės produktai.

Mađarska verzija

A jelen okmányban szereplő áruk exportőre (vámfelhatalmazási szám: … (2) ) kijelentem, hogy eltérő egyértelmű jelzés hiányában az áruk preferenciális … (3) származásúak.

Malteška verzija

L-esportatur tal-prodotti koperti b'dan id-dokument (awtorizzazzjoni tad-dwana nru. … (2) ) jiddikjara li, ħlief fejn indikat b'mod ċar li mhux hekk, dawn il-prodotti huma ta' oriġini preferenzjali … (3) .

Nizozemska verzija

De exporteur van de goederen waarop dit document van toepassing is (douanevergunning nr. … (2) ), verklaart dat, behoudens uitdrukkelijke andersluidende vermelding, deze goederen van preferentiële … oorsprong zijn (3) .

Poljska verzija

Eksporter produktów objętych tym dokumentem (upoważnienie władz celnych nr … (2) ) deklaruje, że z wyjątkiem gdzie jest to wyraźnie określone, produkty te mają … (3) preferencyjne pochodzenie.

Portugalska verzija

O abaixo-assinado, exportador dos produtos abrangidos pelo presente documento (autorização aduaneira n.o … (2) ), declara que, salvo indicação expressa em contrário, estes produtos são de origem preferencial … (3) .

Rumunjska verzija

Exportatorul produselor ce fac obiectul acestui document (autorizația vamală nr. … (2) ) declară că, exceptând cazul în care în mod expres este indicat altfel, aceste produse sunt de origine preferențială … (3) .

Slovačka verzija

Vývozca výrobkov uvedených v tomto dokumente (číslo povolenia … (2) ) vyhlasuje, že okrem zreteľne označených, majú tieto výrobky preferenčný pôvod v … (3) .

Slovenska verzija

Izvoznik blaga, zajetega s tem dokumentom (pooblastilo carinskih organov št. … (2) ) izjavlja, da, razen če ni drugače jasno navedeno, ima to blago preferencialno … (3) poreklo.

Finska verzija

Tässä asiakirjassa mainittujen tuotteiden viejä (tullin lupa n:o … (2) ) ilmoittaa, että nämä tuotteet ovat, ellei toisin ole selvästi merkitty, etuuskohteluun oikeutettuja … alkuperätuotteita (3) .

Švedska verzija

Exportören av de varor som omfattas av detta dokument (tullmyndighetens tillstånd nr. … (2) ) försäkrar att dessa varor, om inte annat tydligt markerats, har förmånsberättigande … ursprung (3) .

Albanska verzija

Eksportuesi i produkteve të përfshira në këtë dokument (autorizim doganor Nr. … (2) ) deklaron që, përveç rasteve kur tregohet qartësisht ndryshe, këto produkte janë me origjinë preferenciale … (3) .

( 4 )

(Mjesto i datum)

( 5 )

(Potpis izvoznika. Dodatno mora biti čitko navedeno ime osobe koja je potpisala izjavu.)

▼B

PRILOG V.

INTELEKTUALNA, INDUSTRIJSKA I TRGOVAČKA PRAVA VLASNIŠTVA

(iz članka 73.)

1. Članak 73. stavak 3. odnosi se na sljedeće multilateralne konvencije kojih su države članice stranke ili koje države članice de facto primjenjuju:

—

Ugovor o autorskom pravu WIPO-a (Ženeva, 1996.),

—

Konvenciju o zaštiti proizvođača fonograma od neodobrenog umnožavanja njihovih fonograma (Ženeva, 1971.),

—

Međunarodnu konvenciju za zaštitu novih biljnih sorti (UPOV Ženevski akt, 1991.).

Vijeće za stabilizaciju i pridruživanje može odlučiti da se članak 73. stavak 3. primjenjuje na druge multilateralne konvencije.

2. Stranke potvrđuju važnost koju pridaju obvezama koje proizlaze iz sljedećih multilateralnih konvencija:

—

Međunarodne konvencije za zaštitu umjetnika izvođača, proizvođača fonograma i organizacija za radiodifuziju (Rim, 1961.),

—

Pariške konvencije za zaštitu industrijskog vlasništva (Stockholmski akt, 1967., kako je izmijenjen 1979.),

—

Bernske konvencije za zaštitu književnih i umjetničkih djela (Pariški akt, 1971.),

—

Ugovora o izvedbama i fonogramima WIPO-a (Ženeva, 1996.),

—

Madridskog sporazuma o međunarodnoj registraciji žigova (Stockholmski akt iz 1967., kako je izmijenjen 1979.),

—

Budimpeštanskog ugovora o međunarodnom priznavanju depozita mikroorganizama za potrebe patentnih postupaka (1977., promijenjen 1980.),

—

Protokola koji se odnosi na Madridski sporazum o međunarodnoj registraciji žigova (Madridski protokol, 1989.),

—

Ugovora o suradnji na području patenata (Washington, 1970., kako je izmijenjen 1979. i promijenjen 1984.),

—

Nicanskog sporazuma o međunarodnoj klasifikaciji roba i usluga za potrebe registracije žigova (Ženeva, 1977., kako je izmijenjen 1979.),

—

Europske patentne konvencije,

—

Ugovora o patentnom pravu (PLT) (WIPO),

—

trgovinskih aspekata prava intelektualnoga vlasništva (TRIPS).

3. Od datuma stupanja na snagu ovog Sporazuma, Albanija će trgovačkim društvima i državljanima Zajednice dodijeliti tretman koji nije manje povoljan od tretmana koji dodjeljuje bilo kojoj trećoj zemlji na temelju bilateralnih sporazuma u pogledu priznavanja i zaštite intelektualnog, industrijskog i trgovačkog vlasništva.

POPIS PROTOKOLA

Protokol 1. o proizvodima od željeza i čelika

Protokol 2. o trgovini u sektoru prerađenih poljoprivrednih proizvoda između Albanije i Zajednice (Protokol br. 2 uz SSP)

Protokol 3. o uzajamnim povlaštenim koncesijama za određena vina, uzajamnom priznavanju, zaštiti i kontroli imena vina, jakih alkoholnih pića i aromatiziranih vina

Protokol 4. o definiciji pojma ,,proizvodi s podrijetlom’’ i načinima administrativne suradnje

Protokol 5. o kopnenom prometu

Protokol 6. o uzajamnoj administrativnoj pomoći u carinskim pitanjima

PROTOKOL 1.

o proizvodima od željeza i čelika

Članak 1.

Ovaj se Protokol primjenjuje na proizvode navedene u poglavljima 72. i 73. Kombinirane nomenklature. Također se primjenjuje na druge gotove proizvode od željeza i čelika koji ubuduće mogu imati podrijetlo iz Albanije iz gore navedenih poglavlja.

Članak 2.

Na datum stupanja na snagu ovog Sporazuma ukidaju se uvozne carine na proizvode od željeza i čelika podrijetlom iz Albanije primjenjive u Zajednici.

Članak 3.

Na datum stupanja na snagu ovog Sporazuma, carine primjenjive u Albaniji na uvoz proizvoda od željeza i čelika podrijetlom iz Zajednice iz članka 19. ovog Sporazuma i koje su navedene u Prilogu I. Sporazumu postupno se snižavaju i ukidaju u skladu sa rasporedom koji se nalazi u njemu.

Na datum stupanja na snagu ovog Sporazuma ukidaju se carine na uvoz u Albaniju svih proizvoda od željeza i čelika proizvoda podrijetlom iz Zajednice.

Članak 4.

Na datum stupanja na snagu ovog Sporazuma ukidaju se količinska ograničenja na uvoz u Zajednicu proizvoda od željeza i čelika podrijetlom iz Albanije i mjere s istovrsnim učinkom.

Na datum stupanja na snagu ovog Sporazuma ukidaju se količinska ograničenja na uvoz u Albaniju proizvoda od željeza i čelika podrijetlom iz Zajednice i mjere s istovrsnim učinkom.

Članak 5.

S obzirom na pravila utvrđena člankom 71. ovog Sporazuma, Stranke prepoznaju potrebu i hitnost da svaka stranka bez odlaganja riješi sve strukturne slabosti svog sektora čelika kako bi osigurala globalnu konkurentnost svoje industrije. Albanija, stoga, u roku od tri godine utvrđuje program restrukturiranja i pretvorbe za svoju industriju željeza i čelika kako bi postigla održivost ovog sektora pod uobičajenim tržišnim uvjetima. Na zahtjev, Zajednica pruža Albaniji prikladne tehničke savjete u svrhu postizanja ovog cilja.

Osim pravila utvrđenih člankom 71. ovog Sporazuma, svako postupanje suprotno ovom članku procjenjuje se na temelju određenih kriterija koji proizlaze iz primjene pravila o državnoj pomoći Zajednice, uključujući sekundarno zakonodavstvo i uključujući sva određena pravila o kontroli državne pomoći primjenjiva na sektor željeza i čelika nakon isteka Ugovora o osnivanju Europske zajednice za ugljen i čelik.

Za potrebe primjene odredaba stavka 1. točke iii. članka 71. ovog Sporazuma u vezi s proizvodima od željeza i čelika, Zajednica potvrđuje da, tijekom pet godina od stupanja na snagu ovog Sporazuma, Albanija može iznimno odobriti državne potpore u svrhu restrukturiranja, pod uvjetom:

—

da to vodi održivosti društava koja su primila potporu pod uobičajenim tržišnim uvjetima na kraju razdoblja restrukturiranja, i

—

da količina i intenzitet takve potpore budu strogo ograničeni na ono što je nužno neophodno kako bi se povratila održivost, i postupno se smanjuju, i

—

da je program restrukturiranja povezan s globalnom racionalizacijom i kompenzacijskim mjerama koje ublažuju učinak narušavanja u Albaniji uzrokovano potporom.

Svaka stranka osigurava potpunu transparentnost u pogledu provedbe potrebnog programa restrukturiranja i pretvorbe potpunom i stalnom razmjenom informacija s drugom strankom, uključujući detalje o planu restrukturiranja kao i iznos, intenzitet i svrhu svih državnih potpora dodijeljenih na temelju stavaka 2. i 3.

Vijeće za stabilizaciju i pridruživanje prati provedbu zahtjeva određenih stavcima 1. do 4.

Ako jedna stranka smatra da je određena praksa druge stranke nespojiva s uvjetima ovog članka, i ako ta praksa dovodi u pitanje ili prijeti dovođenjem u pitanje interesa prve stranke ili materijalnu štetu njezinoj domaćoj industriji, ta stranka može poduzeti odgovarajuće mjere nakon savjetovanja s kontaktnom skupinom iz članka 7. ili nakon trideset radnih dana nakon preporuke za takvo savjetovanje.

Članak 6.

Odredbe članaka 20., 21. i 22. ovog Sporazuma primjenjuju se na trgovinu među strankama proizvodima od željeza i čelika.

Članak 7.

Stranke su suglasne da se za potrebe praćenja i preispitivanja pravilne provedbe ovog Protokola osniva kontaktna skupina u skladu s člankom 120. stavkom 4. Sporazuma.

▼M1

PROTOKOL 2.

o trgovini u sektoru prerađenih poljoprivrednih proizvoda između albanije I zajednice

(Protokol br. 2 uz SSP)

Članak 1.

Zajednica i Albanija primjenjuju carine na prerađene poljoprivredne proizvode navedene u Prilogu I. i prilozima II.a, II.b, II.c i II.d u skladu s uvjetima koji su u njima navedeni, bez obzira na to jesu li ograničeni kvotama ili ne.

Vijeće za stabilizaciju i pridruživanje odlučuje o:

—

proširenju popisa prerađenih poljoprivrednih proizvoda prema ovom Protokolu,

—

izmjenama carina iz priloga I. i II.b, II.c i II.d,

—

povećanju ili ukidanju carinskih kvota.

Članak 2.

Carine koje se primjenjuju sukladno članku 1. mogu se smanjiti odlukom Vijeća za stabilizaciju i pridruživanje:

—

kada se u trgovini između Zajednice i Albanije smanje carine koje se primjenjuju na osnovne proizvode, ili

—

kao odgovor na smanjenje koje je rezultat obostranih koncesija koje se donose na prerađene poljoprivredne proizvode:

Smanjenja predviđena prvom alinejom obračunavaju se na dio carine navedene kao poljoprivredna komponenta, što odgovara poljoprivrednim proizvodima koji se stvarno upotrebljavaju u proizvodnji dotičnih prerađenih poljoprivrednih proizvoda te oduzimaju od carina koje se primjenjuju na navedene osnovne poljoprivredne proizvode.

Članak 3.

Zajednica i Albanija obavješćuju jedna drugu o administrativnim aranžmanima usvojenima za proizvode obuhvaćene ovim Protokolom. Navedeni aranžmani osiguravaju jednak tretman svih zainteresiranih stranaka te su, koliko je to moguće, jednostavni i fleksibilni.

PRILOG I.

Carine koje se primjenjuju na uvoz u Zajednicu prerađenih poljoprivrednih proizvoda podrijetlom iz Albanije

Na uvoz u Zajednicu prerađenih poljoprivrednih proizvoda podrijetlom iz Albanije navedenih u nastavku primjenjuje se nulta stopa carine.

Oznaka KN	Opis
0403	Mlaćenica, kiselo mlijeko i vrhnje, jogurt, kefir i ostalo fermentirano ili zakiseljeno mlijeko i vrhnje, koncentrirani ili nekoncentrirani, s dodanim ili bez dodanog šećera ili drugih sladila, aromatizirani ili s dodanim voćem, orašastim plodovima ili kakaom:
0403 10	– Jogurt:
	– – Aromatiziran ili s dodanim voćem, orašastim plodovima ili kakaom:
	– – – U prahu, granulama ili drugim krutim oblicima, s masenim udjelom mliječne masti:
0403 10 51	– – – – Ne većim od 1,5 %
0403 10 53	– – – – Većim od 1,5 %, ali ne većim od 27 %
0403 10 59	– – – – Većim od 27 %
0403 10 59	– – – Ostali, s masenim udjelom mliječne masti:
0403 10 91	– – – – Ne većim od 3 %
0403 10 93	– – – – Većim od 3 %, ali ne većim od 6 %
0403 10 99	– – – – Većim od 6 %
0403 90	– Ostalo:
	– – Aromatiziran ili s dodanim voćem, orašastim plodovima ili kakaom:
	– – – U prahu, granulama ili drugim krutim oblicima, s masenim udjelom mliječne masti:
0403 90 71	– – – – Ne većim od 1,5 %
0403 90 73	– – – – Većim od 1,5 %, ali ne većim od 27 %
0403 90 79	– – – – Većim od 27 %
0403 90 79	– – – Ostali, s masenim udjelom mliječne masti:
0403 90 91	– – – – Ne većim od 3 %
0403 90 93	– – – – Većim od 3 %, ali ne većim od 6 %
0403 90 99	– – – – Većim od 6 %
0405	Maslac i ostale masti i ulja, dobiveni od mlijeka; mliječni namazi:
0405 20	– Mliječni namazi:
0405 20 10	– – S masenim udjelom masti 39 % ili većim, ali manjim od 60 %
0405 20 30	– – S masenim udjelom masti 60 % ili većim, ali ne većim od 75 %
0501 00 00	Ljudska kosa, neobrađena, neovisno je li oprana ili odmašćena ili ne; otpaci od ljudske kose
0502	Čekinje domaćih ili divljih svinja; dlaka jazavca i ostala dlaka za izradu četaka; otpaci od tih čekinja ili dlaka
0505	Kože i drugi dijelovi od ptica, s perjem i paperjem, perje i dijelovi perja (neovisno imaju li obrezane rubove ili ne) te paperje, dalje neobrađeni osim čišćeni, dezinficirani ili pripremljeni za konzerviranje; prah i otpaci perja ili dijelova perja
0506	Kosti i srž rogova, neobrađeni, odmašćeni, jednostavno pripremljeni (ali neoblikovani), tretirani s kiselinom ili deželatinizirani; prah i otpaci tih proizvoda
0507	Bjelokost, kornjačevina, kitova kost i dlake kitove kosti, rogovi, parošci, kopita, nokti, pandže i kljunovi, neobrađeni ili jednostavno pripremljeni, ali neoblikovani; prah i otpaci tih proizvoda
0508 00 00	Koralji i slični materijali, neobrađeni ili jednostavno pripremljeni, ali ne i drukčije obrađeni; ljušture mekušaca, rakova ili bodljikaša i kosti sipe, neobrađeni ili jednostavno pripremljeni ali neoblikovani, prah i otpaci tih proizvoda
0510 00 00	Siva ambra, kastoreum, cibet i mošus; kantaride; žuč čak i osušena; žlijezde i ostali proizvodi životinjskog podrijetla, svježi, rashlađeni ili smrznuti ili drukčije privremeno konzervirani, što se rabe u proizvodnji farmaceutskih proizvoda
0511	Proizvodi životinjskog podrijetla što nisu spomenuti ni uključeni na drugome mjestu; mrtve životinje iz poglavlja 1. ili 3., neuporabive za ljudsku prehranu:
0511	– Ostalo:
0511 99	– – Ostalo:
0511 99	– – – Prirodne spužve životinjskog podrijetla:
0511 99 31	– – – – Sirove
0511 99 39	– – – – Ostali
0511 99 85	– – – Ostalo:
ex 0511 99 85	– – – – Konjska dlaka ili otpaci konjske dlake, postavljeni ili ne kao sloj s potpornim materijalom ili bez njega
0710	Povrće (nekuhano ili kuhano u pari ili vodi), smrznuto:
0710 40 00	– Kukuruz šećerac
0711	Povrće privremeno konzervirano (npr. sumpornim dioksidom, u slanoj vodi, u sumpornoj vodi ili drugim otopinama za konzerviranje), ali u stanju neprikladnom za neposrednu prehranu:
0711 90	– Ostalo povrće; mješavine povrća:
0711 90	– – Povrće:
0711 90 30	– – – Kukuruz šećerac
0903 00 00	Mate čaj
1212	Rogači, morske i ostale alge, šećerna repa i šećerna trska, svježi, rashlađeni, smrznuti ili suhi, uključujući i mljevene; koštice i jezgre iz koštica voća i ostali biljni proizvodi (uključujući neprženo korijenje cikorije vrste Cichorium intybus sativum) što se posebno rabe za ljudsku prehranu, što nisu spomenuti ni uključeni na drugome mjestu:
1212 20 00	– Morske alge i ostale alge
1302	Biljni sokovi i ekstrakti; pektinske tvari, pektinati i pektati; agar-agar i ostale sluzi i zgušnjivači, dobiveni od biljnih proizvoda, čak i modificirani:
1302	– Biljni sokovi i ekstrakti:
1302 12 00	– – Od slatkog korijena
1302 13 00	– – Od hmelja
1302 19	– – Ostalo:
1302 19 80	– – – Ostalo
1302 20	– Pektinske tvari, pektinati i pektati
1302 20	– Sluzi i zgušnjivači dobiveni od biljnih proizvoda, čak i modificirani:
1302 31 00	– – Agar-agar
1302 32	– – Sluzi i zgušnjivači dobiveni od rogača, sjemena rogača ili sjemena guara, čak i modificirani:
1302 32 10	– – – Od rogača i sjemena rogača
1401	Biljni materijali vrsta što ih se rabi prvenstveno za pletarstvo (na primjer, bambus, ratan, trska, rogoz, vrbovo pruće, rafija, očišćena, bijeljena ili bojena slama žitarica te lipova kora)
1404	Biljni proizvodi što nisu spomenuti ni uključeni na drugome mjestu
1505 00	Mast od vune i masne tvari dobivene od te masti (uključujući lanolin)
1506 00 00	Ostale životinjske masti i ulja i njihove frakcije, rafinirani ili nerafinirani, ali kemijski nemodificirani
1515	Ostale stabilne (nehlapljive) biljne masti i ulja (uključujući jojoba ulje) i njihove frakcije, rafinirani ili nerafinirani, ali kemijski nemodificirani:
1515 90	– Ostalo:
1515 90 11	– – Tungovo ulje; jojoba i oiticica ulje; mirtin vosak i japanski vosak; njihove frakcije:
ex 1515 90 11	– – – Jojoba i oiticica ulje; mirtin vosak i japanski vosak; njihove frakcije
1516	Masti i ulja životinjskog ili biljnog podrijetla i njihove frakcije, djelomično ili potpuno hidrogenirani, interesterificirani, reesterificirani ili elaidinizirani, rafinirani ili ne, ali dalje nepripremljeni:
1516 20	– Biljne masti i ulja i njihove frakcije:
1516 20 10	– – Hidrogenirano ricinusovo ulje, takozvani „opal vosak”
1517	Margarin; jestive mješavine ili pripravci od masti ili ulja životinjskog ili biljnog podrijetla ili od frakcija različitih masti ili ulja iz ovog poglavlja, osim jestivih masti ili ulja ili njihovih frakcija iz tarifnog broja 1516 :
1517 10	– Margarin, isključujući tekući margarin:
1517 10 10	– – S masenim udjelom mliječnih masti većim od 10 %,ali ne većim od 15 %
1517 90	– Ostalo:
1517 90 10	– – S masenim udjelom mliječnih masti većim od 10 %, ali ne većim od 15 %
1517 90 10	– – Ostalo:
1517 90 93	– – – Jestive mješavine ili pripravci, što se rabe za podmazivanje kalupa
1518 00	Životinjske ili biljne masti i ulja i njihove frakcije, kuhani, oksidirani, dehidrirani, sumporirani, puhani, polimerizirani zagrijavanjem u vakuumu ili u inertnom plinu ili drukčije kemijski modificirani, isključujući one iz tarifnog broja 1516 ; nejestive mješavine ili pripravci od životinjskih ili biljnih masti ili ulja ili od frakcija različitih masti ili ulja iz ovog poglavlja, što nisu spomenuti ni uključeni na drugome mjestu:
1518 00 10	– Linoksin
1518 00 10	– Ostalo:
1518 00 91	– – Životinjske ili biljne masti i ulja i njihove frakcije, kuhani, oksidirani, dehidrirani, sumporirani, puhani, polimerizirani zagrijavanjem u vakuumu ili u inertnom plinu ili drukčije kemijski modificirani, isključujući one iz tarifnog broja 1516
1518 00 91	– – Ostalo:
1518 00 95	– – – Nejestive mješavine ili pripravci životinjskih ili životinjskih i biljnih masti i ulja i njihove frakcije
1518 00 99	– – – Ostalo
1520 00 00	Glicerol, sirov; glicerolske vode i lužine
1521	Biljni voskovi (osim triglicerida), pčelinji vosak, voskovi od ostalih kukaca i spermaceti, rafinirani ili nerafinirani, obojeni ili neobojeni
1522 00	Degra; ostaci dobiveni pri preradi masnih tvari ili voskova životinjskog ili biljnog podrijetla:
1522 00 10	– Degras
1704	Konditorski proizvodi od šećera (slatkiši) (uključujući bijelu čokoladu), bez kakaa
1803	Kakao pasta, odmašćena ili neodmašćena
1804 00 00	Kakao maslac, mast i ulje od kakaa
1805 00 00	Kakao prah, bez dodanog šećera ili drugih sladila
1806	Čokolada i ostali prehrambeni proizvodi što sadrže kakao
1901	Sladni ekstrakt; prehrambeni proizvodi od brašna, prekrupe, krupice, škroba ili sladnog ekstrakta, bez kakaa ili s masenim udjelom kakaa manjim od 40 % računano s potpuno odmašćenom osnovom, što nisu spomenuti ni uključeni na drugome mjestu; prehrambeni proizvodi od robe iz tarifnih brojeva 0401 do 0404 , bez kakaa ili s masenim udjelom kakaa manjim od 5 %, računano s potpuno odmašćenom osnovom, što nisu spomenuti ni uključeni na drugome mjestu
1902	Tjestenina, neovisno je li kuhana ili punjena (mesom ili drugim tvarima) ili drukčije pripremljena ili nije, kao što su špageti, makaroni, rezanci, lazanje, njoki, ravioli, kaneloni; kuskus, neovisno je li pripremljen ili ne:
1902	– Nekuhana tjestenina, koja nije punjena ni drukčije pripremljena:
1902 11 00	– – S jajima
1902 19	– – Ostalo
1902 20	– Punjena tjestenina, neovisno je li kuhana ili drukčije pripremljena ili ne:
1902 20	– – Ostalo:
1902 20 91	– – – Dobiveni kuhanjem
1902 20 99	– – – Ostalo
1902 30	– Ostala tjestenina
1902 40	– Kuskus
1903 00 00	Tapioka i nadomjesci tapioke pripremljeni od škroba, u obliku pahuljica, zrnaca, kuglica ili sličnih oblika
1904	Prehrambeni proizvodi dobiveni bubrenjem ili prženjem žitarica ili proizvoda od žitarica (na primjer, kukuruzne pahuljice); žitarice (osim kukuruza) u zrnu ili u obliku pahuljica ili drukčije obrađenih zrna (osim brašna, prekrupe i krupice), pretkuhane ili drukčije pripremljene, nespomenute ni uključene na drugome mjestu
1905	Kruh, kolači, keksi i ostali pekarski proizvodi, neovisno sadrže li kakao ili ne; hostije, prazne kapsule vrsta pogodnih za farmaceutsku uporabu, pečatne oblate, rižin papir i slični proizvodi
2001	Povrće, voće, orašasti plodovi i ostali jestivi dijelovi biljaka, pripremljeni ili konzervirani u octu ili octenoj kiselini:
2001 90	– Ostalo:
2001 90 30	– – Kukuruz šećerac (Zea mays var. saccharata)
2001 90 40	– – Jam, slatki krumpir i slični jestivi dijelovi biljaka s masenim udjelom škroba 5 % ili većim
2001 90 60	– – Palmine jezgre
2004	Ostalo povrće, pripremljeno ili konzervirano na drugi način osim u octu ili octenoj kiselini, smrznuto, osim proizvoda iz tarifnog broja 2006 :
2004 10	– Krumpir:
2004 10	– – Ostalo
2004 10 91	– – – U obliku brašna, krupice ili pahuljica
2004 90	– Ostalo povrće i mješavine povrća:
2004 90 10	– – Kukuruz šećerac (Zea mays var. saccharata)
2005	Ostalo povrće, pripremljeno ili konzervirano na drugi način osim u octu ili octenoj kiselini, nesmrznuto, osim proizvoda iz tarifnog broja 2006 :
2005 20	– Krumpir:
2005 20 10	– – U obliku brašna, krupice ili pahuljica
2005 80 00	– Kukuruz šećerac (Zea mays var. saccharata)
2008	Voće, orašasti plodovi i drugi jestivi dijelovi biljaka, drukčije pripremljeni ili konzervirani, neovisno sadrže li dodani šećer ili druga sladila ili alkohol ili ne, što nisu spomenuti ni uključeni na drugome mjestu:
2008	– Orašasti plodovi, kikiriki i druge sjemenke, neovisno jesu li međusobno pomiješani ili ne:
2008 11	– – Kikiriki:
2008 11 10	– – – Maslac od kikirikija
2008 11 10	– Ostalo, uključujući mješavine, osim onih iz podbroja 2008 19 :
2008 91 00	– – Palmine jezgre
2008 99	– – Ostalo:
	– – – Bez dodanog alkohola:
	– – – – Bez dodanog šećera:
2008 99 85	– – – – – Kukuruz, osim kukuruza šećerca (Zea mays var. saccharata)
2008 99 91	– – – – – Jam, slatki krumpir (batata) i slični jestivi dijelovi biljaka, s masenim udjelom škroba 5 % ili većim
2101	Ekstrakti, esencije i koncentrati, od kave, čaja ili mate čaja i pripravci na osnovi tih proizvoda ili na osnovi kave, čaja ili mate čaja; pržena cikorija i drugi prženi nadomjesci kave i ekstrakti, esencije i koncentrati tih proizvoda
2102	Kvasci (aktivni ili neaktivni); ostali jednostanični mikroorganizmi, mrtvi (osim cjepiva iz tarifnog broja 3002 ); pripremljeni prašci za peciva
2103	Umaci i pripravci za umake; miješani začini i miješana začinska sredstva; brašno i krupica od gorušice i pripremljena gorušica (senf)
2104	Juhe, uključujući i mesne i pripravke za njih; homogenizirani složeni prehrambeni proizvodi
2105 00	Sladoled i ostali jestivi ledeni proizvodi, neovisno sadrže li kakao ili ne
2106	Prehrambeni proizvodi što nisu spomenuti ni uključeni na drugome mjestu:
2106 10	– Koncentrati bjelančevina i teksturirane bjelančevinaste tvari
2106 90	– Ostalo:
2106 90 20	– – Složeni alkoholni pripravci, osim na osnovi mirisnih tvari, za uporabu u proizvodnji pića
2106 90 20	– – Ostalo:
2106 90 92	– – – Bez sadržaja mliječnih masti, saharoze, izoglukoze, glukoze ili škroba, ili s masenim udjelom manjim od 1,5 % mliječne masti, 5 % saharoze ili izoglukoze, 5 % glukoze ili škroba
2106 90 98	– – – Ostalo
2201	Vode, uključujući prirodne ili umjetne mineralne vode i gazirane vode, bez dodanog šećera ili drugih sladila i nearomatizirane; led i snijeg
2202	Vode, uključujući mineralne vode i gazirane vode, s dodanim šećerom ili drugim sladilima ili aromatizirane, te ostala bezalkoholna pića, osim sokova voća ili povrća iz tarifnog broja 2009
2203 00	Pivo dobiveno od slada
2205	Vermut i ostala vina od svježega grožđa, aromatizirani biljem ili aromatskim tvarima
2207	Nedenaturirani etilni alkohol s volumnim udjelom alkohola 80 vol.% ili većim; etilni alkohol i ostali alkoholi, denaturirani, s bilo kolikim sadržajem alkohola
2208	Nedenaturirani etilni alkohol s volumnim udjelom alkohola manjim od 80 vol.%; rakije, likeri i ostala alkoholna pića
2402	Cigare, cigarilosi i cigarete od duhana ili nadomjestaka duhana
2403	Ostali prerađeni duhan i prerađeni nadomjesci duhana; homogenizirani i rekonstituirani duhan; duhanski ekstrakti i esencije
2905	Aciklički alkoholi i njihovi halogeni-, sulfo-, nitro- ili nitrozo derivati:
2905	– Ostali višehidroksilni alkoholi:
2905 43 00	– – Manitol
2905 44	– – D-glucitol (sorbitol)
2905 45 00	– – Glicerol (glicerin)
3301	Eterična ulja (bez terpena ili s terpenima), uključujući konkrete i absolute; rezinoidi; ekstrahirane oleosmole; koncentrati eteričnih ulja u mastima, neeteričnim uljima, voskovima ili slično, dobiveni ekstrakcijom eteričnih ulja pomoću masti ili maceracijom; sporedni terpenski proizvodi dobiveni deterpenacijom eteričnih ulja; vodeni destilati i vodene otopine eteričnih ulja:
3301 90	– Ostalo
3302	Mješavine mirisnih tvari i mješavine (uključujući alkoholne otopine) na osnovi jedne ili više tih tvari, vrsta što se rabe kao sirovine u industriji; drugi pripravci na osnovi mirisnih tvari što se rabe u proizvodnji pića:
3302 10	– Za uporabu u prehrambenoj industriji i industriji pića:
	– – Za uporabu u industriji pića:
	– – – Pripravci što sadrže sve arome svojstvene za pića:
3302 10 10	– – – – S volumnim udjelom stvarnog alkohola većim od 0,5 vol.%
3302 10 10	– – – – Ostali:
3302 10 21	– – – – – Bez sadržaja mliječnih masti, saharoze, izoglukoze, glukoze ili škroba, ili s masenim udjelom manjim od 1,5 % mliječne masti, 5 % saharoze ili izoglukoze, 5 % glukoze ili škroba
3302 10 29	– – – – – Ostalo
3501	Kazein, kazeinati i drugi derivati kazeina; kazeinska ljepila:
3501 10	– Kazein
3501 90	– Ostalo:
3501 90 90	– – Ostalo
3505	Dekstrini i drugi modificirani škrobovi (na primjer, preželatinirani ili esterificirani škrobovi); ljepila na osnovi škrobova, ili na osnovi dekstrina ili drugih modificiranih škrobova:
3505 10	– Dekstrin i drugi modificirani škrobovi:
3505 10 10	– – Dekstrin
3505 10 10	– – Ostali modificirani škrobovi:
3505 10 90	– – – Ostalo
3505 20	– Ljepila
3809	Sredstva za doradu, nosači bojila, sredstva za ubrzavanje bojenja i fiksiranje bojila i drugi proizvodi i pripravci (npr. sredstva za apreturu i nagrizanje), koji se rabe u tekstilnoj, papirnoj, kožarskoj i sličnim industrijama, koji nisu spomenuti ni uključeni na drugome mjestu:
3809 10	– Na osnovi škrobnih tvari
3823	Industrijske monokarbonske masne kiseline; kisela ulja od rafinacije; industrijski masni alkoholi
3824	Pripremljena vezivna sredstva za ljevaoničke kalupe ili ljevaoničke jezgre; kemijski proizvodi i pripravci kemijske ili srodnih industrija (uključujući one što se sastoje od mješavine prirodnih proizvoda), što nisu spomenuti ni uključeni na drugome mjestu:
3824 60	– Sorbitol, osim sorbitola iz podbroja 2905 44

PRILOG II.a

Carine koje se primjenjuju na uvoz u Albaniju prerađenih poljoprivrednih proizvoda podrijetlom iz Zajednice

Na uvoz u Albaniju robe podrijetlom iz Zajednice navedene u nastavku primjenjuje se nulta stopa carine.

Oznaka KN	Opis
0501 00 00	Ljudska kosa, neobrađena, neovisno je li oprana ili odmašćena ili ne; otpaci od ljudske kose
0502	Čekinje domaćih ili divljih svinja; dlaka jazavca i ostala dlaka za izradu četaka; otpaci od tih čekinja ili dlaka
0505	Kože i drugi dijelovi od ptica, s perjem i paperjem, perje i dijelovi perja (neovisno imaju li obrezane rubove ili ne) te paperje, dalje neobrađeni osim čišćeni, dezinficirani ili pripremljeni za konzerviranje; prah i otpaci perja ili dijelova perja
0506	Kosti i srž rogova, neobrađeni, odmašćeni, jednostavno pripremljeni (ali neoblikovani), tretirani kiselinom ili deželatinizirani; prah i otpaci tih proizvoda
0507	Bjelokost, kornjačevina, kitova kost i dlake kitove kosti, rogovi, parošci, kopita, nokti, pandže i kljunovi, neobrađeni ili jednostavno pripremljeni ali neoblikovani; prah i otpaci tih proizvoda
0508 00 00	Koralji i slični materijali, neobrađeni ili jednostavno pripremljeni, ali ne i drukčije obrađeni; ljušture mekušaca, rakova ili bodljikaša i kosti sipe, neobrađeni ili jednostavno pripremljeni ali neoblikovani, prah i otpaci tih proizvoda
0510 00 00	Siva ambra, kastoreum, cibet i mošus; kantaride; žuč čak i osušena; žlijezde i ostali proizvodi životinjskog podrijetla, svježi, rashlađeni ili smrznuti ili drukčije privremeno konzervirani, što se rabe u proizvodnji farmaceutskih proizvoda
0511	Proizvodi životinjskog podrijetla što nisu spomenuti ni uključeni na drugome mjestu; mrtve životinje iz poglavlja 1. ili 3., neuporabive za ljudsku prehranu:
0511	– Ostalo:
0511 99	– – Ostalo:
0511 99	– – – Prirodne spužve životinjskog podrijetla:
0511 99 31	– – – – Sirove
0511 99 39	– – – – Ostali
0511 99 85	– – – Ostalo:
ex 0511 99 85	– – – – Konjska dlaka ili otpaci konjske dlake, postavljeni ili ne kao sloj s potpornim materijalom ili bez njega
0903 00 00	Mate čaj
1302	Biljni sokovi i ekstrakti; pektinske tvari, pektinati i pektati; agar-agar i ostale sluzi i zgušnjivači, dobiveni od biljnih proizvoda, čak i modificirani:
1302	– Biljni sokovi i ekstrakti:
1302 12 00	– – Od slatkog korijena
1302 13 00	– – Od hmelja
1302 19	– – Ostalo:
1302 19 80	– – – Ostalo
1302 20	– Pektinske tvari, pektinati i pektati
1302 20	– Sluzi i zgušnjivači dobiveni od biljnih proizvoda, čak i modificirani:
1302 31 00	– – Agar-agar
1302 32	– – Sluzi i zgušnjivači dobiveni od rogača, sjemena rogača ili sjemena guara, čak i modificirani:
1302 32 10	– – – Od rogača i sjemena rogača
1401	Biljni materijali vrsta što se rabe prvenstveno za pletarstvo (na primjer, bambus, ratan, trska, rogoz, vrbovo pruće, rafija, očišćena, bijeljena ili bojena slama žitarica te lipova kora)
1404	Biljni proizvodi što nisu spomenuti ni uključeni na drugome mjestu
1505 00	Mast od vune i masne tvari dobivene od te masti (uključujući lanolin)
1506 00 00	Ostale životinjske masti i ulja i njihove frakcije, rafinirani ili nerafinirani, ali kemijski nemodificirani
1515	Ostale stabilne (nehlapive) biljne masti i ulja (uključujući jojoba ulje) i njihove frakcije, rafinirani ili nerafinirani, ali kemijski nemodificirani:
1515 90	– Ostalo:
1515 90 11	– – Tungovo ulje; jojoba i oiticica ulje; mirtin vosak i japanski vosak; njihove frakcije:
ex 1515 90 11	– – – Jojoba i oiticica ulje; mirtin vosak i japanski vosak; njihove frakcije
1516	Masti i ulja životinjskog ili biljnog podrijetla i njihove frakcije, djelomično ili potpuno hidrogenirani, interesterificirani, reesterificirani ili elaidinizirani, rafinirani ili ne, ali dalje nepripremljeni:
1516 20	– Biljne masti i ulja i njihove frakcije:
1516 20 10	– – Hidrogenirano ricinusovo ulje, takozvani „opal vosak”
1517	Margarin; jestive mješavine ili pripravci od masti ili ulja životinjskog ili biljnog podrijetla ili od frakcija različitih masti ili ulja iz ovog poglavlja, osim jestivih masti ili ulja ili njihovih frakcija iz tarifnog broja 1516 :
1517 10	– Margarin, isključujući tekući margarin:
1517 10 10	– – S masenim udjelom mliječnih masti većim od 10 % ali ne većim od 15 %
1517 90	– Ostalo:
1517 90 10	– – S masenim udjelom mliječnih masti većim od 10 % ali ne većim od 15 %
1517 90 10	– – Ostalo:
1517 90 93	– – – Jestive mješavine ili pripravci što se rabe za podmazivanje kalupa
1518 00	Životinjske ili biljne masti i ulja i njihove frakcije, kuhani, oksidirani, dehidrirani, sumporirani, puhani, polimerizirani zagrijavanjem u vakuumu ili u inertnom plinu ili drukčije kemijski modificirani, isključujući one iz tarifnog broja 1516 ; nejestive mješavine ili pripravci od životinjskih ili biljnih masti ili ulja ili od frakcija različitih masti ili ulja iz ovog poglavlja, što nisu spomenuti ni uključeni na drugome mjestu:
1518 00 10	– Linoksin
1518 00 10	– Ostalo:
1518 00 91	– – Životinjske ili biljne masti i ulja i njihove frakcije, kuhani, oksidirani, dehidrirani, sumporirani, puhani, polimerizirani zagrijavanjem u vakuumu ili u inertnom plinu ili drukčije kemijski modificirani, isključujući one iz tarifnog broja 1516
1518 00 91	– – Ostalo:
1518 00 95	– – – Nejestive mješavine ili pripravci životinjskih ili životinjskih i biljnih masti i ulja i njihove frakcije
1518 00 99	– – – Ostalo
1520 00 00	Glicerol, sirov; glicerolske vode i lužine
1521	Biljni voskovi (osim triglicerida), pčelinji vosak, voskovi od ostalih kukaca i spermaceti, rafinirani ili nerafinirani, obojeni ili neobojeni
1522 00	Degras; ostaci dobiveni pri preradi masnih tvari ili voskova životinjskog ili biljnog podrijetla:
1522 00 10	– Degras
1702	Ostali šećeri, uključujući kemijski čistu laktozu, maltozu, glukozu i fruktozu, u krutom stanju; šećerni sirupi bez dodanih aroma ili tvari za bojenje; umjetni med, miješan ili ne s prirodnim medom; karamel:
1702 50 00	– Kemijski čista fruktoza
1702 90	– Ostalo, uključujući invertni šećer i ostale šećere i šećerne sirupe s masenim udjelom fruktoze 50 % u suhom stanju:
1702 90 10	– – Kemijski čista maltoza
1704	Konditorski proizvodi od šećera (slatkiši) (uključujući bijelu čokoladu), bez kakaa
1803	Kakao pasta, odmašćena ili neodmašćena
1804 00 00	Kakao maslac, mast i ulje od kakaa
1805 00 00	Kakao prah, bez dodanog šećera ili drugih sladila
1903 00 00	Tapioka i nadomjesci tapioke pripremljeni od škroba, u obliku pahuljica, zrnaca, kuglica ili sličnih oblika
1905	Kruh, kolači, keksi i ostali pekarski proizvodi, neovisno sadrže li kakao ili ne; hostije, prazne kapsule vrsta pogodnih za farmaceutsku uporabu, pečatne oblate, rižin papir i slični proizvodi
2101	Ekstrakti, esencije i koncentrati, od kave, čaja ili mate čaja i pripravci na osnovi tih proizvoda ili na osnovi kave, čaja ili mate čaja; pržena cikorija i drugi prženi nadomjesci kave i ekstrakti, esencije i koncentrati tih proizvoda:
2101 20	– Ekstrakti, esencije i koncentrati, od čaja ili mate čaja i pripravci na osnovi tih ekstrakata, esencija ili koncentrata ili na osnovi čaja ili mate čaja:
2101 20	– – Pripravci:
2101 20 92	– – – Na osnovi ekstrakata, esencija ili koncentrata čaja ili mate čaja
2103	Umaci i pripravci za umake; miješani začini i miješana začinska sredstva; brašno i krupica od gorušice i pripremljena gorušica (senf):
2103 30	– Brašno i krupica od gorušice i pripremljena gorušica (senf)
2103 30 10	– – Brašno i krupica od gorušice
2103 30 90	– – Pripremljena gorušica (senf)
2103 90	– Ostalo:
2103 90 10	– – Mango chutney, tekući
2103 90 30	– – Aromatične gorke tvari s volumnim udjelom alkohola 44,2 do 49,2 vol.% i s masenim udjelom 1,5 do 6 % gorčice (gencijane), začina i ostalih sastojaka te 4 do 10 % šećera, u spremnicima obujma 0,5 l ili manjeg
2104	Juhe, uključujući i mesne i pripravke za njih; homogenizirani složeni prehrambeni proizvodi
2106	Prehrambeni proizvodi što nisu spomenuti ni uključeni na drugome mjestu:
2106 10	– Koncentrati bjelančevina i teksturirane bjelančevinaste tvari
2106 90	– Ostalo:
2106 90 20	– – Složeni alkoholni pripravci, osim na osnovi mirisnih tvari, za uporabu u proizvodnji pića
2106 90 20	– – Ostalo:
2106 90 92	– – – Bez sadržaja mliječnih masti, saharoze, izoglukoze, glukoze ili škroba, ili s masenim udjelom manjim od 1,5 % mliječne masti, 5 % saharoze ili izoglukoze, 5 % glukoze ili škroba:
2106 90 98	– – – Ostalo
2203 00	Pivo dobiveno od slada
2205	Vermut i ostala vina od svježega grožđa, aromatizirani biljem ili aromatskim tvarima
2207	Nedenaturirani etilni alkohol s volumnim udjelom alkohola 80 vol.% ili većim; etilni alkohol i ostali alkoholi, denaturirani, s bilo kolikim sadržajem alkohola
2208	Nedenaturirani etilni alkohol s volumnim udjelom alkohola manjim od 80 vol.%; rakije, likeri i ostala alkoholna pića
2403	Ostali prerađeni duhan i prerađeni nadomjesci duhana; homogenizirani i rekonstituirani duhan; duhanski ekstrakti i esencije:
2403 10	– Duhan za pušenje s dodatkom ili bez dodatka nadomjestaka duhana u bilo kojem omjeru:
2403 10 90	– – Ostalo
2905	Aciklički alkoholi i njihovi halogeni-, sulfo-, nitro- ili nitrozo derivati:
2905	– Ostali višehidroksilni alkoholi:
2905 43 00	– – Manitol
2905 44	– – D-glucitol (sorbitol)
2905 45 00	– – Glicerol (glicerin)
3301	Eterična ulja (bez terpena ili s terpenima), uključujući konkrete i absolute; rezinoidi; ekstrahirane oleosmole; koncentrati eteričnih ulja u mastima, neeteričnim uljima, voskovima ili slično, dobiveni ekstrakcijom eteričnih ulja pomoću masti ili maceracijom; sporedni terpenski proizvodi dobiveni deterpenacijom eteričnih ulja; vodeni destilati i vodene otopine eteričnih ulja:
3301 90	– Ostalo
3302	Mješavine mirisnih tvari i mješavine (uključujući alkoholne otopine) na osnovi jedne ili više tih tvari, vrsta što se rabe kao sirovine u industriji; drugi pripravci na osnovi mirisnih tvari što se rabe u proizvodnji pića:
3302 10	– Za uporabu u prehrambenoj industriji i industriji pića:
	– –Za uporabu u industriji pića:
	– – – Pripravci što sadrže sve arome svojstvene za pića:
3302 10 10	– – – – S volumnim udjelom stvarnog alkohola većim od 0,5 vol.%
3302 10 10	– – – – Ostali:
3302 10 21	– – – – – Bez sadržaja mliječnih masti, saharoze, izoglukoze, glukoze ili škroba, ili s masenim udjelom manjim od 1,5 % mliječne masti, 5 % saharoze ili izoglukoze, 5 % glukoze ili škroba
3302 10 29	– – – – – Ostalo
3501	Kazein, kazeinati i drugi derivati kazeina; kazeinska ljepila:
3501 10	– Kazein
3501 90	– Ostalo:
3501 90 90	– – Ostalo
3505	Dekstrini i drugi modificirani škrobovi (na primjer, preželatinirani ili esterificirani škrobovi); ljepila na osnovi škrobova, ili na osnovi dekstrina ili drugih modificiranih škrobova:
3505 10	– Dekstrin i drugi modificirani škrobovi:
3505 10 10	– – Dekstrin
3505 10 10	– – Ostali modificirani škrobovi:
3505 10 90	– – – Ostalo
3505 20	– Ljepila
3809	Sredstva za doradu, nosači bojila, sredstva za ubrzavanje bojenja i fiksiranje bojila i drugi proizvodi i pripravci (npr. sredstva za apreturu i nagrizanje), koji se rabe u tekstilnoj, papirnoj, kožarskoj i sličnim industrijama, koji nisu spomenuti ni uključeni na drugome mjestu:
3809 10	– Na osnovi škrobnih tvari
3823	Industrijske monokarbonske masne kiseline; kisela ulja od rafinacije; industrijski masni alkoholi
3824	Pripremljena vezivna sredstva za ljevaoničke kalupe ili ljevaoničke jezgre; kemijski proizvodi i pripravci kemijske ili srodnih industrija (uključujući one što se sastoje od mješavine prirodnih proizvoda), što nisu spomenuti ni uključeni na drugome mjestu:
3824 60	– Sorbitol, osim sorbitola iz podbroja 2905 44

PRILOG II.b

Albanske carinske koncesije za prerađene poljoprivredne proizvode podrijetlom iz Zajednice

Carine za proizvode navedene u ovom Prilogu smanjuju se i ukidaju u skladu sa sljedećim rasporedom:

—

1. siječnja 2007. uvozna carina smanjuje se na 80 % osnovne carine,

—

1. siječnja 2008. uvozna carina smanjuje se na 60 % osnovne carine,

—

1. siječnja 2009. uvozna carina smanjuje se na 40 % osnovne carine,

—

1. siječnja 2010. ukidaju se preostale carine.

Oznaka KN	Opis
0710	Povrće (nekuhano ili kuhano u pari ili vodi), smrznuto:
0710 40 00	– Kukuruz šećerac
0711	Povrće privremeno konzervirano (npr. sumpornim dioksidom, u slanoj vodi, u sumpornoj vodi ili drugim otopinama za konzerviranje), ali u stanju neprikladnom za neposrednu prehranu:
0711 90	– Ostalo povrće; mješavine povrća:
0711 90	– – Povrće:
0711 90 30	– – – Kukuruz šećerac
1806	Čokolada i ostali prehrambeni proizvodi što sadrže kakao
1901	Sladni ekstrakt; prehrambeni proizvodi od brašna, prekrupe, krupice, škroba ili sladnog ekstrakta, bez kakaa ili s masenim udjelom kakaa manjim od 40 % računano s potpuno odmašćenom osnovom, što nisu spomenuti ni uključeni na drugome mjestu; prehrambeni proizvodi od robe iz tarifnih brojeva 0401 do 0404 , bez kakaa ili s masenim udjelom kakaa manjim od 5 % računano s potpuno odmašćenom osnovom, što nisu spomenuti ni uključeni na drugome mjestu
1902	Tjestenina, neovisno je li kuhana ili punjena (mesom ili drugim tvarima) ili drukčije pripremljena ili nije, kao što su špageti, makaroni, rezanci, lazanje, njoki, ravioli, kaneloni; kuskus, neovisno je li pripremljen ili ne:
1902	– Nekuhana tjestenina, koja nije punjena ni drukčije pripremljena:
1902 11 00	– – S jajima
1902 19	– – Ostalo
1902 20	– Punjena tjestenina, neovisno je li kuhana ili drukčije pripremljena ili ne:
1902 20	– – Ostalo:
1902 20 91	– – – Dobiveni kuhanjem
1902 20 99	– – – Ostalo
1902 30	– Ostala tjestenina
1902 40	– Kuskus
1904	Prehrambeni proizvodi dobiveni bubrenjem ili prženjem žitarica ili proizvoda od žitarica (na primjer, kukuruzne pahuljice); žitarice (osim kukuruza) u zrnu ili u obliku pahuljica ili drukčije obrađenih zrna (osim brašna, prekrupe i krupice), pretkuhane ili drukčije pripremljene, nespomenute ni uključene na drugome mjestu
2001	Povrće, voće, orašasti plodovi i ostali jestivi dijelovi biljaka, pripremljeni ili konzervirani u octu ili octenoj kiselini:
2001 90	– Ostalo:
2001 90 30	– – Kukuruz šećerac (Zea mays var. saccharata)
2001 90 40	– – Jam, slatki krumpir i slični jestivi dijelovi biljaka s masenim udjelom škroba 5 % ili većim
2001 90 60	– – Palmine jezgre
2004	Ostalo povrće, pripremljeno ili konzervirano na drugi način osim u octu ili octenoj kiselini, smrznuto, osim proizvoda iz tarifnog broja 2006 :
2004 10	– Krumpir:
2004 10	– – Ostalo:
2004 10 91	– – – U obliku brašna, krupice ili pahuljica
2004 90	– Ostalo povrće i mješavine povrća:
2004 90 10	– – Kukuruz šećerac (Zea mays var. saccharata)
2005	Ostalo povrće, pripremljeno ili konzervirano na drugi način osim u octu ili octenoj kiselini, nesmrznuto, osim proizvoda iz tarifnog broja 2006 :
2005 20	– Krumpir:
2005 20 10	– – U obliku brašna, krupice ili pahuljica
2005 80 00	– Kukuruz šećerac (Zea mays var. saccharata)
2008	Voće, orašasti plodovi i drugi jestivi dijelovi biljaka, drukčije pripremljeni ili konzervirani, neovisno sadrže li dodani šećer ili druga sladila ili alkohol ili ne, što nisu spomenuti ni uključeni na drugome mjestu:
2008	– Orašasti plodovi, kikiriki i druge sjemenke, neovisno jesu li međusobno pomiješani ili ne:
2008 11	– – Kikiriki:
2008 11 10	– – – Maslac od kikirikija
2008 11 10	– Ostalo, uključujući mješavine, osim onih iz podbroja 2008 19 :
2008 91 00	– – Palmine jezgre
2008 99	– – Ostalo:
	– – – Bez dodanog alkohola:
	– – – – Bez dodanog šećera:
2008 99 85	– – – – – Kukuruz, osim kukuruza šećerca (Zea mays var. saccharata)
2008 99 91	– – – – – Jam, slatki krumpir (batat) i slični jestivi dijelovi biljaka, s masenim udjelom škroba 5 % ili većim
2101	Ekstrakti, esencije i koncentrati, od kave, čaja ili mate čaja i pripravci na osnovi tih proizvoda ili na osnovi kave, čaja ili mate čaja; pržena cikorija i drugi prženi nadomjesci kave i ekstrakti, esencije i koncentrati tih proizvoda:
2101	– Ekstrakti, esencije i koncentrati, od kave te pripravci na osnovi tih ekstrakata, esencija ili koncentrata ili na osnovi kave:
2101 11	– – Ekstrakti, esencije ili koncentrati
2101 12	– – Pripravci na osnovi tih ekstrakata, esencija ili koncentrata ili na osnovi kave
2101 20	– Ekstrakti, esencije i koncentrati, od čaja ili mate čaja i pripravci na osnovi tih ekstrakata, esencija ili koncentrata ili na osnovi čaja ili mate čaja:
2101 20 20	– – Ekstrakti, esencije ili koncentrati
2101 20 20	– – Pripravci:
2101 20 98	– – – Ostalo
2101 30	– Pržena cikorija i ostali prženi nadomjesci kave i ekstrakti, esencije i koncentrati tih proizvoda
2102	Kvasci (aktivni ili neaktivni); ostali jednostanični mikroorganizmi, mrtvi (osim cjepiva iz tarifnog broja 3002 ); pripremljeni prašci za peciva
2103	Umaci i pripravci za umake; miješani začini i miješana začinska sredstva; brašno i krupica od gorušice i pripremljena gorušica (senf):
2103 10 00	– Umak od soje
2103 90	– Ostalo:
2103 90 90	– – Ostalo
2105 00	Sladoled i ostali jestivi ledeni proizvodi, neovisno sadrže li kakao ili ne
2201	Vode, uključujući prirodne ili umjetne mineralne vode i gazirane vode, bez dodanog šećera ili drugih sladila i nearomatizirane; led i snijeg
2202	Vode, uključujući mineralne vode i gazirane vode, s dodanim šećerom ili drugim sladilima ili aromatizirane, te ostala bezalkoholna pića, osim sokova voća ili povrća iz tarifnog broja 2009
2402	Cigare, cigarilosi i cigarete od duhana ili nadomjestaka duhana
2403	Ostali prerađeni duhan i prerađeni nadomjesci duhana; homogenizirani i rekonstituirani duhan; duhanski ekstrakti i esencije:
2403 10	– Duhan za pušenje s dodatkom ili bez dodatka nadomjestaka duhana u bilo kojem omjeru:
2403 10 10	– – U izvornim pakiranjima neto-sadržaja ne većeg od 500 g
2403 10 10	– Ostalo:
2403 91 00	– – Homogenizirani ili rekonstituirani duhan
2403 99	– – Ostalo

PRILOG II.c

Carine za prerađene poljoprivredne proizvode navedene u ovom Prilogu, utvrđene prema načelu najpovlaštenije države, nastavljaju se primjenjivati na dan stupanja na snagu ovog Sporazuma.

Oznaka KN	Opis
0403	Mlaćenica, kiselo mlijeko i vrhnje, jogurt, kefir i ostalo fermentirano ili zakiseljeno mlijeko i vrhnje, koncentrirani ili nekoncentrirani, s dodanim ili bez dodanog šećera ili drugih sladila, aromatizirani ili s dodanim voćem, orašastim plodovima ili kakaom:
0403 10	– Jogurt:
	– – Aromatiziran ili s dodanim voćem, orašastim plodovima ili kakaom:
	– – – U prahu, granulama ili drugim krutim oblicima, s masenim udjelom mliječne masti:
0403 10 51	– – – – Ne većim od 1,5 %
0403 10 53	– – – – Većim od 1,5 %, ali ne većim od 27 %
0403 10 59	– – – – Većim od 27 %
0403 10 59	– – – Ostali, s masenim udjelom mliječne masti:
0403 10 91	– – – – Ne većim od 3 %
0403 10 93	– – – – Većim od 3 %, ali ne većim od 6 %
0403 10 99	– – – – Većim od 6 %
0403 90	– Ostalo:
	– – Aromatiziran ili s dodanim voćem, orašastim plodovima ili kakaom:
	– – – U prahu, granulama ili drugim krutim oblicima, s masenim udjelom mliječne masti:
0403 90 71	– – – – Ne većim od 1,5 %
0403 90 73	– – – – Većim od 1,5 %, ali ne većim od 27 %
0403 90 79	– – – – Većim od 27 %
0403 90 79	– – – Ostali, s masenim udjelom mliječne masti:
0403 90 91	– – – – Ne većim od 3 %
0403 90 93	– – – – Većim od 3 %, ali ne većim od 6 %
0403 90 99	– – – – Većim od 6 %
0405	Maslac i ostale masti i ulja, dobiveni od mlijeka; mliječni namazi:
0405 20	– – – – Mliječni namazi:
0405 20 10	– – S masenim udjelom masti 39 % ili većim, ali manjim od 60 %
0405 20 30	– – S masenim udjelom masti 60 % ili većim, ali ne većim od 75 %
2103	Umaci i pripravci za umake; miješani začini i miješana začinska sredstva; brašno i krupica od gorušice i pripremljena gorušica (senf):
2103 20 00	– Ketchup i ostali umaci od rajčica

PRILOG II.d

Godišnje carinske kvote koje se primjenjuju na uvoz u Albaniju prerađenih poljoprivrednih proizvoda podrijetlom iz Zajednice

Uvoz u Albaniju sljedećih proizvoda podrijetlom iz Zajednice ima koristi od nulte stope carine unutar kvota navedenih u nastavku. Za količine koje premašuju ove kvote primjenjuju se uvjeti iz Priloga II.a, Priloga II.b i Priloga II.c.

Oznaka KN	Opis	Godišnja bescarinska kvota
1806	Čokolada i ostali prehrambeni proizvodi što sadrže kakao	150 tona
1904	Prehrambeni proizvodi dobiveni bubrenjem ili prženjem žitarica ili proizvoda od žitarica (na primjer, kukuruzne pahuljice); žitarice (osim kukuruza) u zrnu ili u obliku pahuljica ili drukčije obrađenih zrna (osim brašna, prekrupe i krupice), pretkuhane ili drukčije pripremljene, nespomenute ni uključene na drugome mjestu	100 tona
2103	Umaci i pripravci za umake; miješani začini i miješana začinska sredstva; brašno i krupica od gorušice i pripremljena gorušica (senf)	60 tona
2105 00	Sladoled i ostali jestivi ledeni proizvodi, neovisno sadrže li kakao ili ne	100 tona
2201	Vode, uključujući prirodne ili umjetne mineralne vode i gazirane vode, bez dodanog šećera ili drugih sladila i nearomatizirane; led i snijeg	3 700 hl
2202	Vode, uključujući mineralne vode i gazirane vode, s dodanim šećerom ili drugim sladilima ili aromatizirane, te ostala bezalkoholna pića, osim sokova voća ili povrća iz tarifnog broja 2009	3 700 hl

▼B

PROTOKOL 3.

o uzajamnim povlaštenim koncesijama za određena vina, uzajamnom priznavanju, zaštiti i kontroli imena vina, jakih alkoholnih pića i aromatiziranih vina

Članak 1.

Ovaj Protokol uključuje sljedeće elemente:

Sporazum između Europske zajednice i Republike Albanije o uzajamnim povlaštenim trgovinskim koncesijama za određena vina (Prilog I. ovom Protokolu).

Sporazum između Europske Zajednice i Republike Albanije o uzajamnom priznavanju, zaštiti i kontroli imena vina, jakih alkoholnih pića i aromatiziranih vina (Prilog II. ovom Protokolu).

Članak 2.

Ti se sporazumi primjenjuju na vina iz tarifnog broja 2204 , jaka alkoholna pića iz tarifnog broja 2208 i aromatizirana vina iz tarifnog broja 2205 Harmoniziranog sustava Međunarodne konvencije o Harmoniziranom sustavu nazivlja i brojčanog označivanja robe, usvojene u Bruxellesu 14. lipnja 1983.

Ti sporazumi obuhvaćaju sljedeće proizvode:

vina koja se proizvode od svježega grožđa

(a)

podrijetlom su iz Zajednice i proizvode se u skladu s pravilima enološke prakse i procesima iz glave V. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1493/1999 od 17. svibnja 1999. o zajedničkom uređenju tržišta vina, kako je izmijenjena, i Uredbe Komisije (EZ) br. 1622/2000 od 24. lipnja 2000. o utvrđivanju detaljnih pravila za provedbu Uredbe (EZ) br. 1493/1999 o zajedničkom uređenju tržišta vina i uspostavu kodeksa Zajednice o enološkim praksama i procesima, kako je izmijenjena;

(b)

podrijetlom su iz Albanije i proizvode se u skladu s pravilima enološke prakse i postupcima u skladu sa zakonodavstvom Albanije. Ova navedena enološka pravila u skladu su sa zakonodavstvom Zajednice;

jaka alkoholna pića kako je opisano:

(a)

za Zajednicu, u Uredbi Vijeća (EEZ) br. 1576/89 od 29. svibnja 1989. o utvrđivanju općih pravila o definiranju, opisivanju i predstavljanju jakih alkoholnih pića, kako je izmijenjena, i Uredbi Komisije (EEZ) br. 1014/90 od 24. travnja 1990. o utvrđivanju detaljnih provedbenih pravila o definiranju, opisivanju i predstavljanju jakih alkoholnih pića, kako je izmijenjena;

(b)

za Albaniju, u Nalogu ministra br. 2. od 6. siječnja 2003. o usvajanju Uredbe „o utvrđivanju općih pravila o definiranju, opisivanju i predstavljanju jakih alkoholnih pića” na temelju Zakona br. 8443. od 21. siječnja 1999.„o vinogradarstvu, vinu i nusproizvodima grožđa”;

aromatizirana vina, aromatizirana pića na bazi vina i aromatizirani kokteli na bazi vina, dalje u tekstu „aromatizirana vina”, kako je opisano:

(a)

za Zajednicu, u Uredbi Vijeća (EEZ) br. 1601/91 od 10. lipnja 1991. o utvrđivanju općih pravila o definiranju, opisivanju i predstavljanju aromatiziranih vina, aromatiziranih pića na bazi vina i aromatiziranih koktela na bazi vina, kako je izmijenjena;

(b)

za Albaniju, u zakonu br. 8443. od 21. siječnja 1999.„o vinogradarstvu, vinu i nusproizvodima grožđa”.

PRILOG I.

SPORAZUM

između Europske zajednice i Republike Albanije o uzajamnim povlaštenim trgovinskim koncesijama za određena vina

1. Uvoz sljedećih vina podrijetlom iz Albanije u Zajednicu podliježe koncesijama navedenima u nastavku:

Oznaka KN	Opis (u skladu s člankom 2. stavkom 1. točkom (b) Protokola 3.)	Carina koja se primjenjuje	Količine (hl)	Posebne odredbe
ex 2204 10	Kvalitetno pjenušavo vino	izuzeće	5 000	(1)
ex 2204 21	Vino od svježega grožđa	izuzeće	5 000	(1)
ex 2204 29	Vino od svježega grožđa	izuzeće	2 000	(1)
(1) Može se održati savjetovanje na zahtjev jedne od ugovornih stranaka kako bi se prilagodile kvote prijenosom količina sa kvota koje se primjenjuju na stavku ex 2204 29 na kvotu koja se primjenjuje za stavke ex 2204 10 i ex 2204 21 .

2. Zajednica jamči povlaštenu nultu stopu carine unutar carinskih kvota određenih u točki 1., pod uvjetom da Albanija ne isplaćuje izvozne subvencije za navedene količine.

3. Uvoz sljedećih vina podrijetlom iz Zajednice u Albaniju podliježe koncesijama navedenima u nastavku:

Albanska oznaka carinske tarife	Opis (u skladu s člankom 2. stavkom 1. točkom (a) Protokola 3.)	Carina koja se primjenjuje	Količine (hl)
ex 2204 10	Kvalitetno pjenušavo vino	izuzeće	10 000
ex 2204 21	Vino od svježega grožđa	izuzeće	10 000

4. Albanija jamči povlaštenu nultu stopu carine unutar carinskih kvota određenih u točki 3., pod uvjetom da Zajednica ne isplaćuje izvozne subvencije za navedene količine.

5. Pravila podrijetla koja se primjenjuju prema ovom Sporazumu jesu kako je određeno u Protokolu 4. uz Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju.

6. Uvoz vina prema koncesijama predviđenima ovim Sporazumom podliježe predočenju potvrde i prateće dokumentacije u skladu s Uredbom Komisije (EZ) br. 883/2001 od 24. travnja 2001. o utvrđivanju podrobnih pravila za provedbu Uredbe Vijeća (EZ) br. 1493/1999 u pogledu trgovine proizvodima iz sektora vina s trećim zemljama, koju je izdalo uzajamno priznato službeno tijelo koje je navedeno na zajednički sastavljenom popisu, tako da dotično vino bude u skladu s člankom 2. stavkom 1. Protokola 3. uz Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju.

7. Ugovorne stranke ispituju mogućnosti uzajamnog odobravanja dodatnih koncesija uzimajući u obzir razvoj trgovine vinom između ugovornih stranaka najkasnije u prvom tromjesečju 2008.

8. Ugovorne stranke osiguravaju da druge mjere ne dovode u pitanje recipročno odobrene olakšice.

9. Konzultacije se održavaju na zahtjev svake ugovorne stranke o svim problemima u vezi načina primjene ovog Sporazuma.

PRILOG II.

SPORAZUM

između Europske zajednice i Republike Albanije o uzajamnom priznavanju, zaštiti i kontroli imena vina, jakih alkoholnih pića i aromatiziranih vina

Članak 1.

Ciljevi

Ugovorne su stranke suglasne, na temelju nediskriminacije i uzajamnosti, priznati, štititi i kontrolirati imena vina, jakih alkoholnih pića i aromatiziranih vina, podrijetlom s njihova područja u skladu s uvjetima predviđenima ovim Sporazumom.

Ugovorne stranke poduzimaju sve opće i posebne mjere potrebne kako bi se osiguralo ispunjavanje obveza utvrđenih ovim Sporazumom i postizanje ciljeva navedenih u ovom Sporazumu.

Članak 2.

Definicije

Za potrebe ovog Sporazuma i osim ako to u ovom Sporazumu izrijekom nije izrijekom drukčije navedeno:

(a)

„podrijetlom”, kada se koristi u odnosu na ime ugovorne stranke, zahtijeva da:

vino se proizvodi u potpunosti u dotičnoj ugovornoj stranci isključivo od grožđa koje je u potpunosti ubrano u toj stranci;

ii.

jako alkoholno piće ili aromatizirano vino se proizvodi u toj ugovornoj stranci.

(b)

„oznaka zemljopisnog podrijetla”, kako je navedeno u Dodatku 1., znači oznaka kako je definirana u članku 22. stavku 1. Sporazuma o trgovinskim aspektima prava intelektualnog vlasništva (dalje u tekstu: „Sporazum o TRIPS-u”);

(c)

„tradicionalni izraz” znači tradicionalno korišteni naziv kako je navedeno u Dodatku 2., koji se posebno odnosi na način proizvodnje ili na kvalitetu, boju, vrstu ili mjesto, ili određeni događaj povezan s poviješću dotičnog vina i koji je priznat zakonima i uredbama stranke u svrhu opisa i prezentacije dotičnog vina podrijetlom iz državnog područja te ugovorne stranke;

(d)

„istoimen” znači jednaka oznaka zemljopisnog podrijetla ili jednak tradicionalni izraz ili izraz toliko sličan da će vjerojatno izazvati zabunu, za označavanje različitih mjesta, postupaka ili stvari;

(e)

„opis” znači riječi koje se koriste za opis vina, jakih alkoholnih pića ili aromatiziranih vina na etiketi ili dokumentima koji prate prijevoz vina, jakih alkoholnih pića ili aromatiziranih vina, na komercijalnim dokumentima, posebno fakturama i otpremnicama te materijalima za oglašavanje;

(f)

„označivanje” znači svi opisi i ostala upućivanja, znakovi, dizajn, oznake zemljopisnog podrijetla ili žigovi koji razlikuju vina, jaka alkoholna pića ili aromatizirana vina i koja se pojavljuju na jednoj boci, uključujući zatvarač, etiketu pričvršćenu za bocu i pokrov vrata boce;

(g)

„prezentacija” znači cjelokupnost pojmova, aluzija i sličnog koji se odnose na vina, jaka alkoholna pića ili aromatizirana vina koji se koriste za označavanje, na pakiranju; na bocama, na zatvaraču, u oglašavanju i/ili prodajnoj promociji svih vrsta;

(h)

„pakiranje” znači zaštitni omotač, poput papira, pletenih etuija svih vrsta, kartona i kutija, koji se koriste prilikom transporta jedne boce ili više njih ili za prodaju krajnjem kupcu;

(i)

„proizvedeno” znači cijeli postupak proizvodnje vina, jakih alkoholnih pića i aromatiziranih vina;

(j)

„vino” znači isključivo piće dobiveno punim ili djelomičnim alkoholnim vrenjem svježega grožđa sorti vinove loze iz ovog Sporazuma, bez obzira je li prešano ili ne, ili njegovog mošta;

(k)

„sorte vinove loze” znači sorte biljke Vitis vinifera ne dovodeći u pitanje zakonodavstvo stranke u odnosu na korištenje različitih sorti vinove loze u vinu proizvedenom u dotičnoj stranci;

(l)

„Sporazum WTO-a” znači Sporazum iz Marakeša o osnivanju Svjetske trgovinske organizacije od 15. travnja 1994.

Članak 3.

Opća pravila uvoza i stavljanja na tržište

Osim ako je ovim Sporazumom drukčije određeno, uvoz i stavljanje na tržište vina, jakih alkoholnih pića ili aromatiziranih vina izvršava se u skladu sa zakonima i uredbama na snazi na području ugovorne stranke.

GLAVA I.

UZAJAMNA ZAŠTITA IMENA VINA, JAKIH ALKOHOLNIH PIĆA I AROMATIZIRANIH VINA

Članak 4.

Zaštićena imena

Sljedeća su imena zaštićena u pogledu onih navedenih u člancima 5., 6. i 7.:

(a)

što se tiče vina, jakih alkoholnih pića ili aromatiziranih vina podrijetlom iz Zajednice:

—

upućivanja na ime države članice podrijetla vina, jakog alkoholnog pića i aromatiziranog vina ili ostala imena u kojima se navodi država članica,

—

oznake zemljopisnog podrijetla navedene u Dodatku 1. dijelu A točki (a) za vina, točki (b) za jaka alkoholna pića i točki (c) za aromatizirana vina,

—

tradicionalni izrazi navedeni u Dodatku 2.;

(b)

što se tiče vina, jakih alkoholnih pića ili aromatiziranih vina podrijetlom iz Albanije:

—

upućivanja na ime „Albanija” ili sva ostala imena koja označavaju tu zemlju,

—

oznake zemljopisnog podrijetla navedene u Dodatku 1. dijelu B točki (a) za vina, točki (b) za jaka alkoholna pića i točki (c) za aromatizirana vina.

Članak 5.

Zaštita imena koja se odnose na države članice Zajednice i Albaniju

U Albaniji, upućivanja na državu članicu Zajednice i ostala imena u kojima se navodi država članica za potrebe identifikacije podrijetla vina, jakog alkoholnog pića i aromatiziranog vina:

(a)

rezervirana su za vina, jaka alkoholna pića i aromatizirana vina podrijetlom iz dotične države članice; te

(b)

ne mogu se koristiti od strane Zajednice u druge svrhe osim pod uvjetima koje predviđaju zakoni i propisi Zajednice.

U Zajednici, upućivanja na Albaniju i ostala imena u kojima se navodi Albanija za potrebe identifikacije podrijetla vina, jakog alkoholnog pića i aromatiziranog vina:

(a)

rezervirana su za vina, jaka alkoholna pića i aromatizirana vina podrijetlom iz Albanije; te

(b)

Albanija ih neće koristiti u druge svrhe osim pod uvjetima koje predviđaju zakoni i propisi Albanije.

Članak 6.

Zaštita oznake zemljopisnog podrijetla

U Albaniji, oznake zemljopisnog podrijetla za Zajednicu koje su navedene u Dodatku 1. dijelu A:

(a)

zaštićene su za vina, jaka alkoholna pića i aromatizirana vina podrijetlom iz Zajednice; te

(b)

ne mogu se koristiti od strane Zajednice u druge svrhe osim pod uvjetima koje predviđaju zakoni i propisi Zajednice.

U Zajednici, oznake zemljopisnog podrijetla za Albaniju koje su navedene u Dodatku 1. dijelu B:

(a)

zaštićene su za vina, jaka alkoholna pića i aromatizirana vina podrijetlom iz Albanije; te

(b)

Albanija ih neće koristiti u druge svrhe osim pod uvjetima koje predviđaju zakoni i propisi Albanije.

Ugovorne stranke poduzimaju sve potrebne mjere u skladu s ovim Sporazumom za uzajamnu zaštitu imenâ iz članka 4. koja se koriste za opis i prezentaciju vina, jakih alkoholnih pića i aromatiziranih vina podrijetlom iz državnih područja ugovornih stranaka. U tu svrhu svaka ugovorna stranka koristi odgovarajuća pravna sredstva iz članka 23. Sporazuma WTO-a o TRIPS-u kako bi se osigurala učinkovita zaštita i spriječilo korištenje oznaka zemljopisnog podrijetla za identifikaciju vina, jakih alkoholnih pića i aromatiziranih vina koji nisu uključeni u dotične oznake ili opise.

Oznake zemljopisnog podrijetla iz članka 4. rezervirane su isključivo za proizvode podrijetlom iz ugovornih stranaka na koju se primjenjuju i mogu se koristiti samo pod uvjetima utvrđenima zakonima i propisima te ugovorne stranke.

Zaštita predviđena ovim Sporazumom posebno zabranjuje svako korištenje zaštićenih imena vina, jakih alkoholnih pića i aromatiziranih vina koji nisu podrijetlom iz navedenog zemljopisnog područja ili iz mjesta gdje se izraz tradicionalno koristi i primjenjuje se čak i kada:

—

navedeno je stvarno podrijetlo vina, jakih alkoholnih pića ili aromatiziranog vina,

—

dotična oznaka zemljopisnog podrijetla upotrijebljena je u prijevodu,

—

naziv je popraćen izrazima kao što su „vrsta”, „tip”, „stil”, „imitacija”, „metoda” ili drugim sličnim izrazima.

Ako su oznake zemljopisnog podrijetla navedene u Dodatku 1. homonimne, zaštita se odobrava za svaku oznaku, pod uvjetom da se koristi u dobroj vjeri. Ugovorne stranke zajednički odlučuju o praktičnim uvjetima korištenja na temelju kojih će se homonimne oznake zemljopisnog podrijetla međusobno razlikovati, uzimajući u obzir potrebu osiguravanja jednakog tretmana dotičnih proizvođača te da se potrošače ne dovodi u zabludu.

Ako je oznaka zemljopisnog podrijetla navedena u Dodatku 1. homonimna oznaci zemljopisnog podrijetla za treću zemlju, primjenjuje se članak 23. stavak 3. Sporazuma o TRIPS-u.

Odredbe ovog Sporazuma ni u kojem slučaju ne dovode u pitanje pravo bilo koje osobe da u trgovini koristi svoje ime ili ime svog prethodnika u poslovanju, osim ako se takvo ime koristi tako da potrošače dovodi u zabludu.

Ništa u ovom Sporazumu ne obvezuje ugovornu stranku da zaštiti oznaku zemljopisnog podrijetla druge stranke navedenu u Dodatku 1. koja nije ili je prestala biti zaštićena u njezinoj zemlji podrijetla ili koja se u toj zemlji više ne koristi.

10.

Na datum stupanja na snagu ovog Sporazuma, ugovorne stranke više ne smatraju da su zaštićena zemljopisna imena navedena u Dodatku 1. uobičajena na službenom jeziku stranaka kao službena imena vina, jakih alkoholnih pića i aromatiziranih vina kako je predviđeno člankom 24. stavkom 6. Sporazuma o TRIPS-u.

Članak 7.

Zaštita tradicionalnih izraza

U Albaniji, tradicionalni izrazi za Zajednicu navedeni u Dodatku 2.:

(a)

neće se koristiti za opis ili prezentaciju vina podrijetlom iz Albanije; te

(b)

ne smiju se koristiti za opis i prezentaciju vina podrijetlom iz Zajednice u drugim slučajevima osim u odnosu na vina podrijetla i kategorije te na jeziku kako je navedeno u Dodatku 2. te pod uvjetima predviđenima zakonima i propisima Zajednice.

Albanija poduzima potrebne mjere u skladu s ovim Sporazumom za zaštitu tradicionalnih izraza iz članka 4. koji se koriste za opis i prezentaciju vina podrijetlom iz državnog područja Zajednice. U tu svrhu Albanija osigurava odgovarajuća pravna sredstva kako bi se osigurala učinkovita zaštita i spriječilo korištenje tradicionalnih izraza za opis vina koja nemaju pravo na dotični tradicionalni izraz, čak i kada su tradicionalni izrazi popraćeni izrazima kao što su „vrsta”, „tip”, „stil”, „imitacija”, „metoda” ili drugim sličnim izrazima.

Zaštita tradicionalnog izraza primjenjuje se samo:

(a)

na jezik ili jezike na kojima je naveden u Dodatku 2. i ne u prijevodima; te

(b)

za kategoriju proizvoda u odnosu na koji je zaštićen za Zajednicu kako je navedeno u Dodatku 2.

Zaštita predviđena člankom 3. ne dovodi u pitanje članak 4.

Članak 8.

Žigovi

Nadležni državni i regionalni uredi ugovornih stranaka odbijaju registraciju žigova za vina, jaka alkoholna pića ili aromatizirana vina koji su identični ili slični oznaci zemljopisnog podrijetla koja je zaštićena prema članku 4. ovog Sporazuma ili koji sadrže ili se sastoje od upućivanja na nju, s obzirom da dotično vino, jako alkoholno piće ili aromatizirano vino nije dotičnog podrijetla i u skladu s odgovarajućim pravilima koje uređuju njegovo korištenje.

Nadležni državni i regionalni uredi ugovornih stranaka odbijaju registraciju žiga za vina koji sadrži tradicionalan izraz zaštićen prema ovom Sporazumu ili se od njega sastoji ako dotično vino nije ono za koje je rezerviran tradicionalni izraz kako je navedeno u Dodatku 2.

Vlada Albanije, djelujući unutar svoje nadležnosti i u svrhu postizanja ciljeva usuglašenih između stranaka donosi potrebne mjere za izmjenu imena žigova Amantia (rakija) i konjak Gjergj Kastrioti Skenderbeu kako bi se u potpunosti uklonila, do 31. prosinca 2007., sva upućivanja na oznake geografskog podrijetla Zajednice zaštićene prema članku 4. ovog Sporazuma.

Članak 9.

Izvoz

Ugovorne stranke poduzimaju sve potrebne korake kako bi se osigurala zaštita oznaka zemljopisnog podrijetla iz članka 4. točaka (a) i (b) drugih alineja prilikom izvoza i stavljanja na tržište vina, jakih alkoholnih pića i aromatiziranih vina podrijetlom iz jedne od stranaka izvan dotične stranke te se, u slučaju vina, tradicionalni izrazi dotične stranke iz članka 4. točke (a) treće alineje ne koriste za opis i prezentaciju dotičnih proizvoda koji su podrijetlom iz druge ugovorne stranke.

GLAVA II.

IZVRŠENJE I UZAJAMNA POMOĆ IZMEĐU NADLEŽNIH TIJELA I UPRAVLJANJE SPORAZUMOM

Članak 10.

Radna skupina

Osniva se radna skupina koja djeluje pod pokroviteljstvom Pododbora za poljoprivredu koju treba osnovati u skladu s člankom 121. Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između Albanije i Zajednice.

Radna skupina nadzire primjereno funkcioniranje ovog Sporazuma i istražuje sva pitanja koja mogu proizaći prilikom njegove provedbe.

Radna skupina može preporučiti, raspravljati i davati prijedloge o svim pitanjima od zajedničkog interesa u sektoru vina, jakih alkoholnih pića i aromatiziranih vina koja mogu doprinijeti ostvarenju ciljeva ovog Sporazuma. Sastaje se na zahtjev bilo koje ugovorne stranke, alternativno u Zajednici i u Albaniji, u vrijeme i na mjestu i na način kako uzajamno odrede ugovorne stranke.

Članak 11.

Zadaće ugovornih stranaka

Ugovorne stranke izravno ili putem radne skupine iz članka 10. komuniciraju o svim pitanjima u vezi provedbe i funkcioniranja ovog Sporazuma.

Albanija određuje Ministarstvo poljoprivrede i hrane kao svoje predstavničko tijelo. Europska zajednica određuje Opću upravu za poljoprivredu i ruralni razvoj Europske komisije kao svoje predstavničko tijelo. Ugovorna stranka dostavlja obavijest drugoj ugovornoj stranci ako mijenja svoje predstavničko tijelo.

Predstavničko tijelo osigurava koordinaciju aktivnosti svih tijela odgovornih za osiguranje primjene ovog Sporazuma.

Ugovorne stranke:

(a)

zajednički izmjenjuju popise iz članka 4. ovog Sporazuma odlukom Odbora za stabilizaciju i pridruživanje da uzmu u obzir sve izmjene zakona i propisa ugovornih stranaka;

(b)

zajednički odlučuju, odlukom Odbora za stabilizaciju i pridruživanje, da se Dodaci ovom Sporazumu trebaju izmijeniti. Dodaci se smatraju izmijenjenima od datuma navedenog u razmjeni pisama među ugovornim strankama ili datuma odluke radne skupine, prema potrebi;

(c)

zajednički odlučuju o praktičnim uvjetima iz članka 6. stavka 6.;

(d)

dostavljaju jedna drugoj obavijesti o donošenju novih uredaba ili izmjena postojećih uredaba od javnog značaja, poput zaštite zdravlja ili potrošača, s posljedicama za sektor vina, jakih alkoholnih pića i aromatiziranih vina;

(e)

dostavljaju jedna drugoj obavijesti o zakonodavnim, upravnim i pravosudnim odlukama koje se odnose na provedbu ovog Sporazuma te obavijesti o ostalim mjerama donesenima na temelju takvih odluka.

Članak 12.

Primjena i provedba Sporazuma

Ugovorne stranke određuju kontaktne točke navedene u Dodatku 3. koje su odgovorne za primjenu i provedbu ovog Sporazuma.

Članak 13.

Izvršenje i uzajamna pomoć među ugovornim strankama

Ako opis ili prezentacija vina, jakih alkoholnih pića ili aromatiziranih vina, posebno kod označavanja, u službenim ili komercijalnim dokumentima, krše ovaj Sporazum, ugovorne stranke poduzimaju potrebne administrativne mjere i/ili pokreću pravne postupke s ciljem suzbijanja nelojalne konkurencije ili sprečavanja nezakonitog korištenja zaštićenog imena na sve druge načine.

Mjere i postupci iz stavka 1. poduzimaju se posebno:

(a)

kada se koriste opisi ili prijevodi opisa, imena, natpisa ili ilustracija u vezi s vinom, jakim alkoholnim pićima i aromatiziranim vinima čija su imena zaštićena prema ovom Sporazumu, izravno ili neizravno, koji daju lažne ili obmanjujuće podatke o podrijetlu, prirodi ili kvaliteti vina, jakog alkoholnog pića ili aromatiziranog vina;

(b)

kada se za pakiranje koriste boce koje su obmanjujuće s obzirom na podrijetlo vina.

Ako jedna od ugovornih stranaka ima razloga sumnjati da:

(a)

se trguje ili se trgovalo vinom, jakim alkoholnim pićem ili aromatiziranim vinom kako je određeno člankom 2., u Albaniji ili Zajednici, koji nisu u skladu s pravilima koja uređuju sektor vina, jakih alkoholnih pića i aromatiziranih vina u Zajednici i Albaniji ili ovim Sporazumom; te

(b)

je dotična nesukladnost od posebnog interesa za drugu ugovornu stranku te može rezultirati poduzimanjem administrativnih mjera i/ili pravnih postupaka, odmah dostavlja obavijest predstavničkom tijelu druge ugovorne stranke.

Obavijest dostavljena u skladu sa stavkom 3. uključuje detalje o nesukladnosti s pravilima koja uređuju sektor vina, aromatiziranih alkoholnih pića i aromatiziranih vina dotične ugovorne stranke i/ili ovim Sporazumom i popraćena je službenom, komercijalnom ili drugom odgovarajućom dokumentacijom s detaljima o svim administrativnim mjerama ili pravnim postupcima koji se mogu poduzeti prema potrebi.

Članak 14.

Savjetovanja

Ugovorne stranke započinju savjetovanja ako jedna od njih smatra da druga ne ispunjava obveze prema ovom Sporazumu.

Ugovorna stranka koja zatraži savjetovanja dostavlja drugoj stranci sve potrebne informacije za detaljnu istragu dotičnog slučaja.

U slučajevima kada svako odlaganje može ugroziti ljudsko zdravlje i narušiti učinkovitost mjera za kontrolu prijevara, mogu se poduzeti odgovarajuće privremene zaštitne mjere bez prethodnih savjetovanja, pod uvjetom da se savjetovanja održe neposredno nakon poduzimanja tih mjera.

Ako, nakon savjetovanja predviđenih stavcima 1. i 3., ugovorne stranke ne postignu dogovor, stranka koja je zatražila savjetovanja ili koja je poduzela mjere iz stavka 3. može poduzeti odgovarajuće mjere u skladu s člankom 126. Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju kako bi se dopustila primjerena primjena ovog Sporazuma.

GLAVA III.

OPĆE ODREDBE

Članak 15.

Provoz malih količina

Ovaj se Sporazum ne primjenjuje na vina, jaka alkoholna pića i aromatizirana vina koja:

(a)

prolaze u provozu kroz državno područje jedne od ugovornih stranaka; ili

(b)

podrijetlom su iz državnog područja jedne od ugovornih stranaka i šalju se u malim količinama između tih stranaka pod uvjetima i u skladu s postupcima predviđenima stavkom 2.

Sljedeći proizvodi koji se odnose na vina, jaka alkoholna pića i aromatizirana vina smatraju se malim količinama:

(a)

količine u označenim bocama ne većima od 5 litara zatvorenima jednokratnim zatvaračima, pri čemu ukupna količina u prijevozu ne prelazi 50 litara, bez obzira sastoji li se od zasebnih pošiljki ili ne;

(b)

količine koje se nalaze u osobnoj prtljazi putnika u količinama koje ne prelaze 30 litara;

ii.

količine koje jedna privatna osoba šalje u pošiljci drugoj u količinama koje ne prelaze 30 litara;

iii.

količine koje su dio vlasništva privatnih osoba koje mijenjaju mjesto boravka;

iv.

količine koje se uvoze za potrebe znanstvenih i tehničkih pokusa, pod uvjetom da ne prelaze 1 hektolitar;

količine koje se uvoze za diplomatska, konzularna ili slična predstavništva kao dio njihovih olakšica oslobođenja od carine;

vi.

količine koje se nalaze na međunarodnim prijevoznim sredstvima kao zalihe hrane.

Slučaj izuzeća iz točke (a) ne može se kombinirati s jednim slučajem izuzeća ili više njih iz točke (b).

Članak 16.

Stavljanje na tržište već postojećih zaliha

Vina, jaka alkoholna pića i aromatizirana vina koja su, na datum stupanja na snagu ovog Sporazuma, već proizvedena, pripremljena, opisana i predstavljena u skladu s internim zakonima i propisima ugovornih stranaka, ali su zabranjena prema ovom Sporazumu, mogu se prodavati do isteka zaliha.

Osim ako su ugovorne stranke usvojile suprotne odredbe, vina, jaka alkoholna pića ili aromatizirana vina koja su proizvedena, pripremljena, opisana i predstavljena u skladu s ovim Sporazumom, ali čija proizvodnja, priprema, opis i predstavljanje prestanu biti u skladu sa Sporazumom kao rezultat izmjena ovog Sporazuma, mogu se stavljati na tržište do isteka zaliha.

DODATAK 1.

POPIS ZAŠTIĆENIH IMENA

(iz članaka 4. i 6. Priloga II.)

DIO A: U ZAJEDNICI

(a) VINA PODRIJETLOM IZ ZAJEDNICE

Belgija

1. Kvalitetna vina, proizvedena u određenim regijama

Imena određenih regija

Côtes de Sambre et Meuse

Hagelandse Wijn

Haspengouwse Wijn

2. Stolna vina sa zemljopisnim podrijetlom

Vin de pays des jardins de Wallonie

Češka

1. Kvalitetna vina, proizvedena u određenim regijama

Određene regije (bez obzira slijedi li ime podregije ili ne)	Podregije (bez obzira slijedi li ili ne ime vinogradske općine i/ili ime vinogradskog imanja)
Čechy	litoměřická
Čechy	mělnická
Morava	mikulovská
	slovácká
	velkopavlovická
	znojemská

2. Stolna vina sa zemljopisnim podrijetlom

české zemské víno

moravské zemské víno

Njemačka

1. Kvalitetna vina, proizvedena u određenim regijama

Imena određenih regija (bez obzira slijedi li ili ne ime podregije)	Podregije
Ahr	Walporzheim or Ahrtal
Baden	Badische Bergstraße
	Bodensee
	Breisgau
	Kaiserstuhl
	Kraichgau
	Markgräflerland
	Ortenau
	Tauberfranken
	Tuniberg
Franken	Maindreieck
	Mainviereck
	Steigerwald
Hessische Bergstraße	Starkenburg
Hessische Bergstraße	Umstadt
Mittelrhein	Loreley
	Siebengebirge
	Bernkastel
Mosel-Saar-Ruwer or Mosel or Saar or Ruwer	Burg Cochem
	Moseltor
	Obermosel
	Ruwertal
	Saar
Nahe	Nahetal
Pfalz	Mittelhaardt Deutsche Weinstraße
Pfalz	Südliche Weinstraße
Rheingau	Johannisberg
Rheinhessen	Bingen
	Nierstein
	Wonnegau
Saale-Unstrut	Mansfelder Seen
	Schloß Neuenburg
	Thüringen
Sachsen	Meißen
Württemberg	Bayerischer Bodensee
	Kocher-Jagst-Tauber
	Oberer Neckar
	Remstal-Stuttgart
	Württembergisch Unterland
	Württembergischer Bodensee

2. Stolna vina sa zemljopisnim podrijetlom

Landwein	Tafelwein
Ahrtaler Landwein	Albrechtsburg
Badischer Landwein	Bayern
Bayerischer Bodensee-Landwein	Burgengau
Fränkischer Landwein	Donau
Landwein der Mosel	Lindau
Landwein der Ruwer	Main
Landwein der Saar	Mecklenburger
Mecklenburger Landwein	Neckar
Mitteldeutscher Landwein	Oberrhein
Nahegauer Landwein	Rhein
Pfälzer Landwein	Rhein-Mosel
Regensburger Landwein	Römertor
Rheinburgen-Landwein	Stargarder Land
Rheingauer Landwein
Rheinischer Landwein
Saarländischer Landwein der Mosel
Sächsischer Landwein
Schwäbischer Landwein
Starkenburger Landwein
Taubertäler Landwein

Grčka

1. Kvalitetna vina, proizvedena u određenim regijama

Određene regije
Na grčkom	Na engleskom
Σάμος	Samos
Μοσχάτος Πατρών	Moschatos Patra
Μοσχάτος Ρίου — Πατρών	Moschatos Riou Patra
Μοσχάτος Κεφαλληνίας	Moschatos Kephalinia
Μοσχάτος Λήμνου	Moschatos Lemnos
Μοσχάτος Ρόδου	Moschatos Rhodos
Μαυροδάφνη Πατρών	Mavrodafni Patra
Μαυροδάφνη Κεφαλληνίας	Mavrodafni Kephalinia
Σητεία	Sitia
Νεμέα	Nemea
Σαντορίνη	Santorini
Δαφνές	Dafnes
Ρόδος	Rhodos
Νάουσα	Naoussa
Ρομπόλα Κεφαλληνίας	Robola Kephalinia
Ραψάνη	Rapsani
Μαντινεία	Mantinia
Μεσενικόλα	Mesenicola
Πεζά	Peza
Αρχάνες	Archanes
Πάτρα	Patra
Ζίτσα	Zitsa
Αμύνταιο	Amynteon
Γουμένισσα	Goumenissa
Πάρος	Paros
Λήμνος	Lemnos
Αγχίαλος	Anchialos
Πλαγιές Μελίτωνα	Slopes of Melitona

2. Stolna vina sa zemljopisnim podrijetlom

Na grčkom	Na engleskom
Ρετσίνα Μεσογείων, whether or not followed by Αττικής	Retsina of Mesogia, whether or not followed by Attika
Ρετσίνα Κρωπίας or Ρετσίνα Κορωπίου, whether or not followed by Αττικής	Retsina of Kropia or Retsina Koropi, whether or not followed by Attika
Ρετσίνα Μαρκοπούλου, whether or not followed by Αττικής	Retsina of Markopoulou, whether or not followed by Attika
Ρετσίνα Μεγάρων, whether or not followed by Αττικής	Retsina of Megara, whether or not followed by Attika
Ρετσίνα Παιανίας or Ρετσίνα Λιοπεσίου, whether or not followed by Αττικής	Retsina of Peania or Retsina of Liopesi, whether or not followed by Attika
Ρετσίνα Παλλήνης, whether or not followed by Αττικής	Retsina of Pallini, whether or not followed by Attika
Ρετσίνα Πικερμίου, whether or not followed by Αττικής	Retsina of Pikermi, whether or not followed by Attika
Ρετσίνα Σπάτων, whether or not followed by Αττικής	Retsina of Spata, whether or not followed by Attika
Ρετσίνα Θηβών, whether or not followed by Βοιωτίας	Retsina of Thebes, whether or not followed by Viotias
Ρετσίνα Γιάλτρων, whether or not followed by Ευβοίας	Retsina of Gialtra, whether or not followed by Evvia
Ρετσίνα Καρύστου, whether or not followed by Ευβοίας	Retsina of Karystos, whether or not followed by Evvia
Ρετσίνα Χαλκίδας, whether or not followed by Ευβοίας	Retsina of Halkida, whether or not followed by Evvia
Βερντεα Ζακύνθου	Verntea Zakynthou
Αγιορείτικος Τοπικός Οίνος	Regional wine of Mount Athos Agioritikos
Τοπικός Οίνος Αναβύσσου	Regional wine of Anavyssos
Αττικός Τοπικός Οίνος	Regional wine of Attiki-Attikos
Τοπικός Οίνος Βιλίτσας	Regional wine of Vilitsas
Τοπικός Οίνος Γρεβενών	Regional wine of Grevena
Τοπικός Οίνος Δράμας	Regional wine of Drama
Δωδεκανησιακός Τοπικός Οίνος	Regional wine of Dodekanese — Dodekanissiakos
Τοπικός Οίνος Επανομής	Regional wine of Epanomi
Ηρακλειώτικος Τοπικός Οίνος	Regional wine of Heraklion — Herakliotikos
Θεσσαλικός Τοπικός Οίνος	Regional wine of Thessalia — Thessalikos
Θηβαϊκός Τοπικός Οίνος	Regional wine of Thebes — Thivaikos
Τοπικός Οίνος Κισσάμου	Regional wine of Kissamos
Τοπικός Οίνος Κρανιάς	Regional wine of Krania
Κρητικός Τοπικός Οίνος	Regional wine of Crete — Kritikos
Λασιθιώτικος Τοπικός Οίνος	Regional wine of Lasithi — Lassithiotikos
Μακεδονικός Τοπικός Οίνος	Regional wine of Macedonia — Macedonikos
Μεσημβριώτικος Τοπικός Οίνος	Regional wine of Nea Messimvria
Μεσσηνιακός Τοπικός Οίνος	Regional wine of Messinia — Messiniakos
Παιανίτικος Τοπικός Οίνος	Regional wine of Peanea
Παλληνιώτικος Τοπικός Οίνος	Regional wine of Pallini — Palliniotikos
Πελοποννησιακός Τοπικός Οίνος	Regional wine of Peloponnese — Peloponnisiakos
Τοπικός Οίνος Πλαγιές Αμπέλου	Regional wine of Slopes of Ambelos
Τοπικός Οίνος Πλαγιές Βερτίσκου	Regional wine of Slopes of Vertiskos
Τοπικός Οίνος Πλαγιών Κιθαιρώνα	Regional wine of Slopes of Kitherona
Κορινθιακός Τοπικός Οίνος	Regional wine of Korinthos — Korinthiakos
Τοπικός Οίνος Πλαγιών Πάρνηθας	Regional wine of Slopes of Parnitha
Τοπικός Οίνος Πυλίας	Regional wine of Pylia
Τοπικός Οίνος Τριφυλίας	Regional wine of Trifilia
Τοπικός Οίνος Τυρνάβου	Regional wine of Tyrnavos
Σιατιστινός Τοπικός Οίνος	Regional wine of Siastista — Siatistinos
Τοπικός Οίνος Ριτσώνας Αυλίδος	Regional wine of Ritsona Avlidas
Τοπικός Οίνος Λετρίνων	Regional wine of Letrines
Τοπικός Οίνος Σπάτων	Regional wine of Spata
Τοπικός Οίνος Βορείων Πλαγιών Πεντελικού	Regional wine of Slopes of Penteliko
Αιγαιοπελαγίτικος Τοπικός Οίνος	Regional wine of Aegean Sea
Τοπικός Οίνος Ληλάντιου πεδίου	Regional wine of Lilantio Pedio
Τοπικός Οίνος Μαρκόπουλου	Regional wine of Markopoulo
Τοπικός Οίνος Τεγέας	Regional wine of Tegea
Τοπικός Οίνος Ανδριανής	Regional wine of Adriana
Τοπικός Οίνος Χαλικούνας	Regional wine of Halikouna
Τοπικός Οίνος Χαλκιδικής	Regional wine of Halkidiki
Καρυστινός Τοπικός Οίνος	Regional wine of Karystos — Karystinos
Τοπικός Οίνος Πέλλας	Regional wine of Pella
Τοπικός Οίνος Σερρών	Regional wine of Serres
Συριανός Τοπικός Οίνος	Regional wine of Syros — Syrianos
Τοπικός Οίνος Πλαγιών Πετρωτού	Regional wine of Slopes of Petroto
Τοπικός Οίνος Γερανείων	Regional wine of Gerania
Τοπικός Οίνος Οπουντίας Λοκρίδος	Regional wine of Opountias Lokridos
Τοπικός Οίνος Στερεάς Ελλάδος	Regional wine of Sterea Ellada
Τοπικός Οίνος Αγοράς	Regional wine of Agora
Τοπικός Οίνος Κοιλάδος Αταλάντης	Regional wine of Valley of Atalanti
Τοπικός Οίνος Αρκαδίας	Regional wine of Arkadia
Παγγαιορείτικος Τοπικός Οίνος	Regional wine of Pangeon — Pangeoritikos
Τοπικός Οίνος Μεταξάτων	Regional wine of Metaxata
Τοπικός Οίνος Ημαθίας	Regional wine of Imathia
Τοπικός Οίνος Κλημέντι	Regional wine of Klimenti
Τοπικός Οίνος Κέρκυρας	Regional wine of Corfu
Τοπικός Οίνος Σιθωνίας	Regional wine of Sithonia
Τοπικός Οίνος Μαντζαβινάτων	Regional wine of Mantzavinata
Ισμαρικός Τοπικός Οίνος	Regional wine of Ismaros — Ismarikos
Τοπικός Οίνος Αβδήρων	Regional wine of Avdira
Τοπικός Οίνος Ιωαννίνων	Regional wine of Ioannina
Τοπικός Οίνος Πλαγιές Αιγιαλείας	Regional wine of Slopes of Egialia
Τοπικός Οίνος Πλαγιές του Αίνου	Regional wine of Enos
Θρακικός Τοπικός Οίνος ili Τοπικός Οίνος Θράκης	Regional wine of Thrace — Thrakikos ili Regional wine of Thrakis
Τοπικός Οίνος Ιλίου	Regional wine of Ilion
Μετσοβίτικος Τοπικός Οίνος	Regional wine of Metsovo — Metsovitikos
Τοπικός Οίνος Κορωπίου	Regional wine of Koropi
Τοπικός Οίνος Φλώρινας	Regional wine of Florina
Τοπικός Οίνος Θαψανών	Regional wine of Thapsana
Τοπικός Οίνος Πλαγιών Κνημίδος	Regional wine of Slopes of Knimida
πειρωτικός Τοπικός Οίνος	Regional wine of Epirus — Epirotikos
Τοπικός Οίνος Πισάτιδος	Regional wine of Pisatis
Τοπικός Οίνος Λευκάδας	Regional wine of Lefkada
Μονεμβάσιος Τοπικός Οίνος	Regional wine of Monemvasia — Monemvasios
Τοπικός Οίνος Βελβεντού	Regional wine of Velvendos
Λακωνικός Τοπικός Οίνος	Regional wine of Lakonia — Lakonikos
Τοπικός Οίνος Μαρτίνου	Regional wine of Martino
Αχαϊκός Τοπικός Οίνος	Regional wine of Achaia
Τοπικός Οίνος Ηλιείας	Regional wine of Ilia

Španjolska

1. Kvalitetna vina, proizvedena u određenim regijama

Određene regije (bez obzira slijedi li ime podregije ili ne)	Podregije
Abona
Alella
Alicante	Marina Alta
Almansa
Ampurdán-Costa Brava
Arabako Txakolina-Txakolí de Alava ili Chacolí de Álava
Arlanza
Bierzo
Binissalem-Mallorca
Bullas
Calatayud
Campo de Borja
Cariñena
Cataluña
Cava
Chacolí de Bizkaia-Bizkaiko Txakolina
Chacolí de Getaria-Getariako Txakolina
Cigales
Conca de Barberá
Condado de Huelva
Costers del Segre	Raimat
	Artesa
	Valls de Riu Corb
	Les Garrigues
Dominio de Valdepusa
El Hierro
Guijoso
Jerez-Xérès-Sherry ili Jerez ili Xérès ili Sherry
Jumilla
La Mancha
La Palma	Hoyo de Mazo
	Fuencaliente
	Norte de la Palma
Lanzarote
Málaga
Manchuela
Manzanilla
Manzanilla-Sanlúcar de Barrameda
Méntrida
Mondéjar
Monterrei	Ladera de Monterrei
Monterrei	Val de Monterrei
Montilla-Moriles
Montsant
Navarra	Baja Montaña
	Ribera Alta
	Ribera Baja
	Tierra Estella
	Valdizarbe
Penedés
Pla de Bages
Pla i Llevant
Priorato
Rías Baixas	Condado do Tea
	O Rosal
	Ribera do Ulla
	Soutomaior
	Val do Salnés
Ribeira Sacra	Amandi
	Chantada
	Quiroga-Bibei
	Ribeiras do Miño
	Ribeiras do Sil
Ribeiro
Ribera del Duero
Ribera del Guadiana	Cañamero
	Matanegra
	Montánchez
	Ribera Alta
	Ribera Baja
	Tierra de Barros
Ribera del Júcar
Rioja	Alavesa
	Alta
	Baja
Rueda
Sierras de Málaga	Serranía de Ronda
Somontano
Tacoronte-Acentejo	Anaga
Tarragona
Terra Alta
Tierra de León
Tierra del Vino de Zamora
Toro
Utiel-Requena
Valdeorras
Valdepeñas
Valencia	Alto Turia
	Clariano
	Moscatel de Valencia
	Valentino
Valle de Güímar
Valle de la Orotava
Valles de Benavente (Los)
Vinos de Madrid	Arganda
	Navalcarnero
	San Martín de Valdeiglesias
Ycoden-Daute-Isora
Yecla

2. Stolna vina sa zemljopisnim podrijetlom

Vino de la Tierra de Abanilla

Vino de la Tierra de Bailén

Vino de la Tierra de Bajo Aragón

Vino de la Tierra de Betanzos

Vino de la Tierra de Cádiz

Vino de la Tierra de Campo de Belchite

Vino de la Tierra de Campo de Cartagena

Vino de la Tierra de Cangas

Vino de la Terra de Castelló

Vino de la Tierra de Castilla

Vino de la Tierra de Castilla y León

Vino de la Tierra de Contraviesa-Alpujarra

Vino de la Tierra de Córdoba

Vino de la Tierra de Desierto de Almería

Vino de la Tierra de Extremadura

Vino de la Tierra Formentera

Vino de la Tierra de Gálvez

Vino de la Tierra de Granada Sur-Oeste

Vino de la Tierra de Ibiza

Vino de la Tierra de Illes Balears

Vino de la Tierra de Isla de Menorca

Vino de la Tierra de La Gomera

Vino de la Tierra de Laujar-Alpujarra

Vino de la Tierra de Los Palacios

Vino de la Tierra de Norte de Granada

Vino de la Tierra Norte de Sevilla

Vino de la Tierra de Pozohondo

Vino de la Tierra de Ribera del Andarax

Vino de la Tierra de Ribera del Arlanza

Vino de la Tierra de Ribera del Gállego-Cinco Villas

Vino de la Tierra de Ribera del Queiles

Vino de la Tierra de Serra de Tramuntana-Costa Nord

Vino de la Tierra de Sierra de Alcaraz

Vino de la Tierra de Valdejalón

Vino de la Tierra de Valle del Cinca

Vino de la Tierra de Valle del Jiloca

Vino de la Tierra del Valle del Miño-Ourense

Vino de la Tierra Valles de Sadacia

Francuska

1. Kvalitetna vina, proizvedena u određenim regijama

Alsace Grand Cru, bez obzira slijedi li ili ne ime manje geografske jedinice

Alsace, bez obzira slijedi li ili ne ime manje geografske jedinice

Alsace ili Vin d’Alsace, bez obzira slijedi li ili ne „Edelzwicker” ili ime vinske sorte i/ili ime manje geografske jedinice

Ajaccio

Aloxe-Corton

Anjou, bez obzira slijedi li ili ne Val de Loire ili Coteaux de la Loire, ili Villages Brissac

Anjou, bez obzira slijedi li ili ne „Gamay”, „Mousseux” ili „Villages”

Arbois

Arbois Pupillin

Auxey-Duresses ili Auxey-Duresses Côte de Beaune ili Auxey-Duresses Côte de Beaune-Villages

Bandol

Banyuls

Barsac

Bâtard-Montrachet

Béarn ili Béarn Bellocq

Beaujolais Supérieur

Beaujolais, bez obzira slijedi li ili ne ime manje geografske jedinice

Beaujolais-Villages

Beaumes-de-Venise, bez obzira prethodi li „Muscat de”

Beaune

Bellet ili Vin de Bellet

Bergerac

Bienvenues Bâtard-Montrachet

Blagny

Blanc Fumé de Pouilly

Blanquette de Limoux

Blaye

Bonnes Mares

Bonnezeaux

Bordeaux Côtes de Francs

Bordeaux Haut-Benauge

Bordeaux, bez obzira slijedi li ili ne „Clairet” ili„Supérieur” ili „Rosé” ili „mousseux”

Bourg

Bourgeais

Bourgogne, bez obzira slijedi li ili ne „Clairet” ili „Rosé” ili ime manje geografske jedinice

Bourgogne Aligoté

Bourgueil

Bouzeron

Brouilly

Buzet

Cabardès

Cabernet d’Anjou

Cabernet de Saumur

Cadillac

Cahors

Canon-Fronsac

Cap Corse, bez obzira prethodi li „Muscat de”

Cassis

Cérons

Chablis Grand Cru, bez obzira slijedi li ili ne ime manje geografske jedinice

Chablis, bez obzira slijedi li ili ne ime manje geografske jedinice

Chambertin

Chambertin Clos de Bèze

Chambolle-Musigny

Champagne

Chapelle-Chambertin

Charlemagne

Charmes-Chambertin

Chassagne-Montrachet ili Chassagne-Montrachet Côte de Beaune ili Chassagne-Montrachet Côte de Beaune-Villages

Château Châlon

Château Grillet

Châteaumeillant

Châteauneuf-du-Pape

Châtillon-en-Diois

Chenas

Chevalier-Montrachet

Cheverny

Chinon

Chiroubles

Chorey-lès-Beaune ili Chorey-lès-Beaune Côte de Beaune ili Chorey-lès-Beaune Côte de Beaune-Villages

Clairette de Bellegarde

Clairette de Die

Clairette du Languedoc, bez obzira slijedi li ili ne ime manje geografske jedinice

Clos de la Roche

Clos de Tart

Clos des Lambrays

Clos Saint-Denis

Clos Vougeot

Collioure

Condrieu

Corbières, bez obzira slijedi li ili ne Boutenac

Cornas

Corton

Corton-Charlemagne

Costières de Nîmes

Côte de Beaune, bez obzira slijedi li ili ne ime manje geografske jedinice

Côte de Beaune-Villages

Côte de Brouilly

Côte de Nuits

Côte Roannaise

Côte Rôtie

Coteaux Champenois, bez obzira slijedi li ili ne ime manje geografske jedinice

Coteaux d’Aix-en-Provence

Coteaux d’Ancenis, bez obzira slijedi li ili ne ime vinske sorte

Coteaux de Die

Coteaux de l’Aubance

Coteaux de Pierrevert

Coteaux de Saumur

Coteaux du Giennois

Coteaux du Languedoc Picpoul de Pinet

Coteaux du Languedoc, bez obzira slijedi li ili ne ime manje geografske jedinice

Coteaux du Layon ili Coteaux du Layon Chaume

Coteaux du Layon, bez obzira slijedi li ili ne ime manje geografske jedinice

Coteaux du Loir

Coteaux du Lyonnais

Coteaux du Quercy

Coteaux du Tricastin

Coteaux du Vendômois

Coteaux Varois

Côte-de-Nuits-Villages

Côtes Canon-Fronsac

Côtes de Beaune, bez obzira slijedi li ili ne ime manje geografske jedinice

Côtes de Bergerac

Côtes de Blaye

Côtes de Bordeaux Saint-Macaire

Côtes de Bourg

Côtes de Brulhois

Côtes de Castillon

Côtes de Duras

Côtes de la Malepère

Côtes de Millau

Côtes de Montravel

Côtes de Provence, bez obzira slijedi li Sainte Victoire

Côtes de Saint-Mont

Côtes de Toul

Côtes du Frontonnais, bez obzira slijedi li Fronton ili Villaudric

Côtes du Jura

Côtes du Lubéron

Côtes du Marmandais

Côtes du Rhône

Côtes du Rhône Villages, bez obzira slijedi li ili ne ime manje geografske jedinice

Côtes du Roussillon

Côtes du Roussillon Villages, bez obzira slijedi li ili ne sljedeće općine Caramany ili Latour de France ili Les Aspres ili Lesquerde ili Tautavel

Côtes du Ventoux

Côtes du Vivarais

Cour-Cheverny

Crémant d’Alsace

Crémant de Bordeaux

Crémant de Bourgogne

Crémant de Die

Crémant de Limoux

Crémant de Loire

Crémant du Jura

Crépy

Criots Bâtard-Montrachet

Crozes Ermitage

Crozes-Hermitage

Echezeaux

Entre-Deux-Mers ili Entre-Deux-Mers Haut-Benauge

Ermitage

Faugères

Fiefs Vendéens, bez obzira slijedi li ili ne „lieu dits” Mareuil ili Brem ili Vix ili Pissotte

Fitou

Fixin

Fleurie

Floc de Gascogne

Fronsac

Frontignan

Gaillac

Gaillac Premières Côtes

Gevrey-Chambertin

Gigondas

Givry

Grand Roussillon

Grands Echezeaux

Graves

Graves de Vayres

Griotte-Chambertin

Gros Plant du Pays Nantais

Haut Poitou

Haut-Médoc

Haut-Montravel

Hermitage

Irancy

Irouléguy

Jasnières

Juliénas

Jurançon

L’Etoile

La Grande Rue

Ladoix ili Ladoix Côte de Beaune ili Ladoix Côte de beaune-Villages

Lalande de Pomerol

Languedoc, bez obzira slijedi li ili ne ime manje geografske jedinice

Latricières-Chambertin

Les-Baux-de-Provence

Limoux

Lirac

Listrac-Médoc

Loupiac

Lunel, bez obzira prethodi li ili ne „Muscat de”

Lussac Saint-Émilion

Mâcon ili Pinot-Chardonnay-Macôn

Mâcon, bez obzira slijedi li ili ne ime manje geografske jedinice

Mâcon-Villages

Macvin du Jura

Madiran

Maranges Côte de Beaune ili Maranges Côtes de Beaune-Villages

Maranges, bez obzira slijedi li ili ne ime manje geografske jedinice

Marcillac

Margaux

Marsannay

Maury

Mazis-Chambertin

Mazoyères-Chambertin

Médoc

Menetou Salon, bez obzira slijedi li ili ne ime manje geografske jedinice

Mercurey

Meursault ili Meursault Côte de Beaune ili Meursault Côte de Beaune-Villages

Minervois

Minervois-la-Livinière

Mireval

Monbazillac

Montagne Saint-Émilion

Montagny

Monthélie ili Monthélie Côte de Beaune ili Monthélie Côte de Beaune-Villages

Montlouis, bez obzira slijedi li „mousseux” ili „pétillant”

Montrachet

Montravel

Morey-Saint-Denis

Morgon

Moselle

Moulin-à-Vent

Moulis

Moulis-en-Médoc

Muscadet

Muscadet Coteaux de la Loire

Muscadet Côtes de Grandlieu

Muscadet Sèvre-et-Maine

Musigny

Néac

Nuits

Nuits-Saint-Georges

Orléans

Orléans-Cléry

Pacherenc du Vic-Bilh

Palette

Patrimonio

Pauillac

Pécharmant

Pernand-Vergelesses ili Pernand-Vergelesses Côte de Beaune ili Pernand-Vergelesses Côte de Beaune-Villages

Pessac-Léognan

Petit Chablis, bez obzira slijedi li ili ne ime manje geografske jedinice

Pineau des Charentes

Pinot-Chardonnay-Macôn

Pomerol

Pommard

Pouilly Fumé

Pouilly-Fuissé

Pouilly-Loché

Pouilly-sur-Loire

Pouilly-Vinzelles

Premières Côtes de Blaye

Premières Côtes de Bordeaux, bez obzira slijedi li ili ne ime manje geografske jedinice

Puisseguin Saint-Émilion

Puligny-Montrachet ili Puligny-Montrachet Côte de Beaune ili Puligny-Montrachet Côte de Beaune-Villages

Quarts-de-Chaume

Quincy

Rasteau

Rasteau Rancio

Régnié

Reuilly

Richebourg

Rivesaltes, bez obzira prethodi li „Muscat de”

Rivesaltes Rancio

Romanée (La)

Romanée Conti

Romanée Saint-Vivant

Rosé des Riceys

Rosette

Roussette de Savoie, bez obzira slijedi li ili ne ime manje geografske jedinice

Roussette du Bugey, bez obzira slijedi li ili ne ime manje geografske jedinice

Ruchottes-Chambertin

Rully

Saint Julien

Saint-Amour

Saint-Aubin ili Saint-Aubin Côte de Beaune ili Saint-Aubin Côte de Beaune-Villages

Saint-Bris

Saint-Chinian

Sainte-Croix-du-Mont

Sainte-Foy Bordeaux

Saint-Émilion

Saint-Emilion Grand Cru

Saint-Estèphe

Saint-Georges Saint-Émilion

Saint-Jean-de-Minervois, bez obzira prethodi li „Muscat de”

Saint-Joseph

Saint-Nicolas-de-Bourgueil

Saint-Péray

Saint-Pourçain

Saint-Romain ili Saint-Romain Côte de Beaune ili Saint-Romain Côte de Beaune-Villages

Saint-Véran

Sancerre

Santenay ili Santenay Côte de Beaune ili Santenay Côte de Beaune-Villages

Saumur Champigny

Saussignac

Sauternes

Savennières

Savennières-Coulée-de-Serrant

Savennières-Roche-aux-Moines

Savigny ili Savigny-lès-Beaune

Seyssel

Tâche (La)

Tavel

Thouarsais

Touraine Amboise

Touraine Azay-le-Rideau

Touraine Mesland

Touraine Noble Joue

Touraine, bez obzira slijedi li „mousseux” ili „pétillant”

Tursan

Vacqueyras

Valençay

Vin d’Entraygues et du Fel

Vin d’Estaing

Vin de Corse, bez obzira slijedi li ili ne ime manje geografske jedinice

Vin de Lavilledieu

Vin de Savoie ili Vin de Savoie-Ayze, bez obzira slijedi li ili ne ime manje geografske jedinice

Vin du Bugey, bez obzira slijedi li ili ne ime manje geografske jedinice

Vin Fin de la Côte de Nuits

Viré Clessé

Volnay

Volnay Santenots

Vosne-Romanée

Vougeot

Vouvray, bez obzira slijedi li ili ne „mousseux” ili „pétillant”

2. Stolna vina sa zemljopisnim podrijetlom

Vin de pays de l’Agenais

Vin de pays d’Aigues

Vin de pays de l’Ain

Vin de pays de l’Allier

Vin de pays d’Allobrogie

Vin de pays des Alpes de Haute-Provence

Vin de pays des Alpes Maritimes

Vin de pays de l’Ardèche

Vin de pays d’Argens

Vin de pays de l’Ariège

Vin de pays de l’Aude

Vin de pays de l’Aveyron

Vin de pays des Balmes dauphinoises

Vin de pays de la Bénovie

Vin de pays du Bérange

Vin de pays de Bessan

Vin de pays de Bigorre

Vin de pays des Bouches du Rhône

Vin de pays du Bourbonnais

Vin de pays du Calvados

Vin de pays de Cassan

Vin de pays Cathare

Vin de pays de Caux

Vin de pays de Cessenon

Vin de pays des Cévennes, bez obzira slijedi li ili ne Mont Bouquet

Vin de pays Charentais, bez obzira slijedi li ili ne Ile de Ré ili Ile d’Oléron ili Saint-Sornin

Vin de pays de la Charente

Vin de pays des Charentes-Maritimes

Vin de pays du Cher

Vin de pays de la Cité de Carcassonne

Vin de pays des Collines de la Moure

Vin de pays des Collines rhodaniennes

Vin de pays du Comté de Grignan

Vin de pays du Comté tolosan

Vin de pays des Comtés rhodaniens

Vin de pays de la Corrèze

Vin de pays de la Côte Vermeille

Vin de pays des coteaux charitois

Vin de pays des coteaux d’Enserune

Vin de pays des coteaux de Besilles

Vin de pays des coteaux de Cèze

Vin de pays des coteaux de Coiffy

Vin de pays des coteaux Flaviens

Vin de pays des coteaux de Fontcaude

Vin de pays des coteaux de Glanes

Vin de pays des coteaux de l’Ardèche

Vin de pays des coteaux de l’Auxois

Vin de pays des coteaux de la Cabrerisse

Vin de pays des coteaux de Laurens

Vin de pays des coteaux de Miramont

Vin de pays des coteaux de Montélimar

Vin de pays des coteaux de Murviel

Vin de pays des coteaux de Narbonne

Vin de pays des coteaux de Peyriac

Vin de pays des coteaux des Baronnies

Vin de pays des coteaux du Cher et de l’Arnon

Vin de pays des coteaux du Grésivaudan

Vin de pays des coteaux du Libron

Vin de pays des coteaux du Littoral Audois

Vin de pays des coteaux du Pont du Gard

Vin de pays des coteaux du Salagou

Vin de pays des coteaux de Tannay

Vin de pays des coteaux du Verdon

Vin de pays des coteaux et terrasses de Montauban

Vin de pays des côtes catalanes

Vin de pays des côtes de Gascogne

Vin de pays des côtes de Lastours

Vin de pays des côtes de Montestruc

Vin de pays des côtes de Pérignan

Vin de pays des côtes de Prouilhe

Vin de pays des côtes de Thau

Vin de pays des côtes de Thongue

Vin de pays des côtes du Brian

Vin de pays des côtes de Ceressou

Vin de pays des côtes du Condomois

Vin de pays des côtes du Tarn

Vin de pays des côtes du Vidourle

Vin de pays de la Creuse

Vin de pays de Cucugnan

Vin de pays des Deux-Sèvres

Vin de pays de la Dordogne

Vin de pays du Doubs

Vin de pays de la Drôme

Vin de pays Duché d’Uzès

Vin de pays de Franche-Comté, bez obzira slijedi li ili ne Coteaux de Champlitte

Vin de pays du Gard

Vin de pays du Gers

Vin de pays des Hautes-Alpes

Vin de pays de la Haute-Garonne

Vin de pays de la Haute-Marne

Vin de pays des Hautes-Pyrénées

Vin de pays d’Hauterive, bez obzira slijedi li ili ne Val d’Orbieu ili Coteaux du Termenès ili Côtes de Lézignan

Vin de pays de la Haute-Saône

Vin de pays de la Haute-Vienne

Vin de pays de la Haute vallée de l’Aude

Vin de pays de la Haute vallée de l’Orb

Vin de pays des Hauts de Badens

Vin de pays de l’Hérault

Vin de pays de l’Ile de Beauté

Vin de pays de l’Indre et Loire

Vin de pays de l’Indre

Vin de pays de l’Isère

Vin de pays du Jardin de la France, bez obzira slijedi li ili ne Marches de Bretagne ili Pays de Retz

Vin de pays des Landes

Vin de pays de Loire-Atlantique

Vin de pays du Loir et Cher

Vin de pays du Loiret

Vin de pays du Lot

Vin de pays du Lot et Garonne

Vin de pays des Maures

Vin de pays de Maine et Loire

Vin de pays de la Mayenne

Vin de pays de Meurthe-et-Moselle

Vin de pays de la Meuse

Vin de pays du Mont Baudile

Vin de pays du Mont Caume

Vin de pays des Monts de la Grage

Vin de pays de la Nièvre

Vin de pays d’Oc

Vin de pays du Périgord, bez obzira slijedi li ili ne Vin de Domme

Vin de pays de la Petite Crau

Vin de pays des Portes de Méditerranée

Vin de pays de la Principauté d’Orange

Vin de pays du Puy de Dôme

Vin de pays des Pyrénées-Atlantiques

Vin de pays des Pyrénées-Orientales

Vin de pays des Sables du Golfe du Lion

Vin de pays de la Sainte Baume

Vin de pays de Saint Guilhem-le-Désert

Vin de pays de Saint-Sardos

Vin de pays de Sainte Marie la Blanche

Vin de pays de Saône et Loire

Vin de pays de la Sarthe

Vin de pays de Seine et Marne

Vin de pays du Tarn

Vin de pays du Tarn et Garonne

Vin de pays des Terroirs landais, bez obzira slijedi li ili ne Coteaux de Chalosse ili Côtes de L’Adour ili Sables Fauves ili Sables de l’Océan

Vin de pays de Thézac-Perricard

Vin de pays du Torgan

Vin de pays d’Urfé

Vin de pays du Val de Cesse

Vin de pays du Val de Dagne

Vin de pays du Val de Montferrand

Vin de pays de la Vallée du Paradis

Vin de pays du Var

Vin de pays du Vaucluse

Vin de pays de la Vaunage

Vin de pays de la Vendée

Vin de pays de la Vicomté d’Aumelas

Vin de pays de la Vienne

Vin de pays de la Vistrenque

Vin de pays de l’Yonne

Italija

1. Kvalitetna vina, proizvedena u određenim regijama

D.O.C.G. (Denominazioni di Origine Controllata e Garantita)

Albana di Romagna

Asti or Moscato d’Asti ili Asti Spumante

Barbaresco

Bardolino superiore

Barolo

Brachetto d’Acqui ili Acqui

Brunello di Montalcino

Carmignano

Chianti, bez obzira slijedi li Colli Aretini ili Colli Fiorentini ili Colline Pisane ili Colli Senesi ili Montalbano ili Montespertoli ili Rufina

Chianti Classico

Fiano di Avellino

Forgiano

Franciacorta

Gattinara

Gavi or Cortese di Gavi

Ghemme

Greco di Tufo

Montefalco Sagrantino

Montepulciano d’Abruzzo Colline Tramane

Ramandolo

Recioto di Soave

Sforzato di Valtellina ili Sfursat di Valtellina

Soave superiore

Taurasi

Valtellina Superiore, bez obzira slijedi li Grumello ili Inferno ili Maroggia ili Sassella ili Stagafassli ili Vagella

Vermentino di Gallura ili Sardegna Vermentino di Gallura

Vernaccia di San Gimignano

Vino Nobile di Montepulciano

D.O.C. (Denominazioni di Origine Controllata)

Aglianico del Taburno or Taburno

Aglianico del Vulture

Albugnano

Alcamo ili Alcamo classico

Aleatico di Gradoli

Aleatico di Puglia

Alezio

Alghero ili Sardegna Alghero

Alta Langa

Alto Adige ili dell’Alto Adige (Südtirol ili Südtiroler), bez obzira slijedi li:

—

Colli di Bolzano (Bozner Leiten),

—

Santa Maddalena (St. Magdalener),

—

Terlano (Terlaner),

—

Valle Isarco (Eisacktal ili Eisacktaler),

—

Valle Venosta (Vinschgau)

Ansonica Costa dell’Argentario

Aprilia

Arborea ili Sardegna Arborea

Arcole

Assisi

Atina

Aversa

Bagnoli di Sopra ili Bagnoli

Barbera d’Asti

Barbera del Monferrato

Barbera d’Alba

Barco Reale di Carmignano ili Rosato di Carmignano ili Vin Santo di Carmignano ili Vin Santo Carmignano Occhio di Pernice

ili Vin Santo Carmignano Occhio di Pernice

Bardolino

Bianchello del Metauro

Bianco Capena

Bianco dell’Empolese

Bianco della Valdinievole

Bianco di Custoza

Bianco di Pitigliano

Bianco Pisano di S. Torpè

Biferno

Bivongi

Boca

Bolgheri e Bolgheri Sassicaia

Bosco Eliceo

Botticino

Bramaterra

Breganze

Brindisi

Cacc’e mmitte di Lucera

Cagnina di Romagna

Caldaro (Kalterer) ili Lago di Caldaro (Kalterersee), bez obzira slijedi li „Classico”

Campi Flegrei

Campidano di Terralba ili Terralba ili Sardegna Campidano di Terralba ili Sardegna Terralba

Canavese

Candia dei Colli Apuani

Cannonau di Sardegna ili Capo Ferrato ili Oliena ili Nepente di Oliena Jerzu

Capalbio

Capri

Capriano del Colle

Carema

Carignano del Sulcis ili Sardegna Carignano del Sulcis

Carso

Castel del Monte

Castel San Lorenzo

Casteller

Castelli Romani

Cellatica

Cerasuolo di Vittoria

Cerveteri

Cesanese del Piglio

Cesanese di Affile or Affile

Cesanese di Olevano Romano ili Olevano Romano

Cilento

Cinque Terre ili Cinque Terre Sciacchetrà, bez obzira slijedi li ili ne Costa de sera ili Costa de Campu ili Costa da Posa

Circeo

Cirò

Cisterna d’Asti

Colli Albani

Colli Altotiberini

Colli Amerini

Colli Berici, bez obzira slijedi li ili ne „Barbarano”

Colli Bolognesi, bez obzira slijedi li ili ne Colline di Riposto ili Colline Marconiane ili Zola Predona ili Monte San Pietro ili Colline di Oliveto ili Terre di Montebudello ili Serravalle

Terre di Montebudello ili Serravalle

Colli Bolognesi Classico-Pignoletto

Colli del Trasimeno ili Trasimeno

Colli della Sabina

Colli dell’Etruria Centrale

Colli di Conegliano, bez obzira slijedi li ili ne Refrontolo ili Torchiato di Fregona

Colli di Faenza

Colli di Luni (Regione Liguria)

Colli di Luni (Regione Toscana)

Colli di Parma

Colli di Rimini

Colli di Scandiano e di Canossa

Colli d’Imola

Colli Etruschi Viterbesi

Colli Euganei

Colli Lanuvini

Colli Maceratesi

Colli Martani, bez obzira slijedi li ili ne Todi

Colli Orientali del Friuli Picolit, bez obzira slijedi li ili ne Cialla ili Rosazzo

Colli Perugini

Colli Pesaresi, bez obzira slijedi li ili ne Focara ili Roncaglia

Colli Piacentini, bez obzira slijedi li ili ne Vigoleno ili Gutturnio ili Monterosso Val d’Arda ili Trebbianino Val Trebbia ili Val Nure

Colli Romagna Centrale

Colli Tortonesi

Collina Torinese

Colline di Levanto

Colline Lucchesi

Colline Novaresi

Colline Saluzzesi

Collio Goriziano ili Collio

Conegliano-Valdobbiadene, bez obzira slijedi li ili ne Cartizze

Conero

Contea di Sclafani

Contessa Entellina

Controguerra

Copertino

Cori

Cortese dell’Alto Monferrato

Corti Benedettine del Padovano

Cortona

Costa d’Amalfi, bez obzira slijedi li ili ne Furore ili Ravello ili Tramonti

Coste della Sesia

Delia Nivolelli

Dolcetto d’Acqui

Dolcetto d’Alba

Dolcetto d’Asti

Dolcetto delle Langhe Monregalesi

Dolcetto di Diano d’Alba ili Diano d’Alba

Dolcetto di Dogliani superior ili Dogliani

Dolcetto di Ovada

Donnici

Elba

Eloro, bez obzira slijedi li ili ne Pachino

Erbaluce di Caluso or Caluso

Erice

Esino

Est! Est!! Est!!! di Montefiascone

Etna

Falerio dei Colli Ascolani ili Falerio

Falerno del Massico

Fara

Faro

Frascati

Freisa d’Asti

Freisa di Chieri

Friuli Annia

Friuli Aquileia

Friuli Grave

Friuli Isonzo ili Isonzo del Friuli

Friuli Latisana

Gabiano

Galatina

Galluccio

Gambellara

Garda (Regione Lombardia)

Garda (Regione Veneto)

Garda Colli Mantovani

Genazzano

Gioia del Colle

Girò di Cagliari ili Sardegna Girò di Cagliari

Golfo del Tigullio

Gravina

Greco di Bianco

Greco di Tufo

Grignolino d’Asti

Grignolino del Monferrato Casalese

Guardia Sanframondi o Guardiolo

I Terreni di Sanseverino

Ischia

Lacrima di Morro ili Lacrima di Morro d’Alba

Lago di Corbara

Lambrusco di Sorbara

Lambrusco Grasparossa di Castelvetro

Lambrusco Mantovano, bez obzira slijedi li ili ne Oltrepò Mantovano ili Viadanese-Sabbionetano

Lambrusco Salamino di Santa Croce

Lamezia

Langhe

Lessona

Leverano

Lizzano

Loazzolo

Locorotondo

Lugana (Regione Veneto)

Lugana (Regione Lombardia)

Malvasia delle Lipari

Malvasia di Bosa ili Sardegna Malvasia di Bosa

Malvasia di Cagliari ili Sardegna Malvasia di Cagliari

Malvasia di Casorzo d’Asti

Malvasia di Castelnuovo Don Bosco

Mandrolisai or Sardegna Mandrolisai

Marino

Marsala

Martina or Martina Franca

Matino

Melissa

Menfi, bez obzira slijedi li ili ne Feudo ili Fiori ili Bonera

Merlara

Molise

Monferrato, bez obzira slijedi li ili ne Casalese

Monica di Cagliari ili Sardegna Monica di Cagliari

Monica di Sardegna

Monreale

Montecarlo

Montecompatri Colonna ili Montecompatri ili Colonna

Montecucco

Montefalco

Montello e Colli Asolani

Montepulciano d’Abruzzo

Monteregio di Massa Marittima

Montescudaio

Monti Lessini ili Lessini

Morellino di Scansano

Moscadello di Montalcino

Moscato di Cagliari ili Sardegna Moscato di Cagliari

Moscato di Noto

Moscato di Pantelleria ili Passito di Pantelleria ili Pantelleria

Moscato di Sardegna, bez obzira slijedi li ili ne Gallura ili Tempio Pausania ili Tempio

Moscato di Siracusa

Moscato di Sorso-Sennori ili Moscato di Sorso ili Moscato di Sennori

ili Sardegna Moscato di Sorso-Sennori ili Sardegna Moscato di Sorso

ili Sardegna Moscato di Sennori

Moscato di Trani

Nardò

Nasco di Cagliari ili Sardegna Nasco di Cagliari

Nebiolo d’Alba

Nettuno

Nuragus di Cagliari ili Sardegna Nuragus di Cagliari

Offida

Oltrepò Pavese

Orcia

Orta Nova

Orvieto (Regione Umbria)

Orvieto (Regione Lazio)

Ostuni

Pagadebit di Romagna, bez obzira slijedi li ili ne Bertinoro

Parrina

Penisola Sorrentina, bez obzira slijedi li ili ne Gragnano ili Lettere ili Sorrento

Pentro di Isernia ili Pentro

Piemonte

Pinerolese

Pollino

Pomino

Pornassio ili Ormeasco di Pornassio

Primitivo di Manduria

Reggiano

Reno

Riesi

Riviera del Brenta

Riviera del Garda Bresciano ili Garda Bresciano

Riviera Ligure di Ponente, bez obzira slijedi li ili ne Riviera dei Fiori ili Albenga ili Albenganese ili Finale ili Finalese ili Ormeasco

Roero

Romagna Albana spumante

Rossese di Dolceacqua or Dolceacqua

Rosso Barletta

Rosso Canosa ili Rosso Canosa Canusium

Rosso Conero

Rosso di Cerignola

Rosso di Montalcino

Rosso di Montepulciano

Rosso Orvietano ili Orvietano Rosso

Rosso Piceno

Rubino di Cantavenna

Ruchè di Castagnole Monferrato

Salice Salentino

Sambuca di Sicilia

San Colombano al Lambro ili San Colombano

San Gimignano

San Martino della Battaglia (Regione Veneto)

San Martino della Battaglia (Regione Lombardia)

San Severo

San Vito di Luzzi

Sangiovese di Romagna

Sannio

Sant’Agata de Goti

Santa Margherita di Belice

Sant’Anna di Isola di Capo Rizzuto

Sant’Antimo

Sardegna Semidano, bez obzira slijedi li ili ne Mogoro

Savuto

Scanzo ili Moscato di Scanzo

Scavigna

Sciacca, bez obzira slijedi li ili ne Rayana

Serrapetrona

Sizzano

Soave

Solopaca

Sovana

Squinzano

Tarquinia

Teroldego Rotaliano

Terre di Franciacorta

Torgiano

Trebbiano d’Abruzzo

Trebbiano di Romagna

Trentino, bez obzira slijedi li ili ne Sorni ili Isera ili d’Isera ili Ziresi ili dei Ziresi

Trento

Val d’Arbia

Val di Cornia, bez obzira slijedi li ili ne Suvereto

Val Polcevera, bez obzira slijedi li ili ne Coronata

Valcalepio

Valdadige (Etschaler) (Regione Trentino-Alto Adige)

Valdadige (Etschtaler), bez obzira slijedi li ili ne Terra dei Forti (Regieno Veneto)

Valdichiana

Valle d’Aosta ili Vallée d’Aoste, bez obzira slijedi li ili ne Arnad-Montjovet ili Donnas ili

Enfer d’Arvier ili Torrette ili

Blanc de Morgex et de la Salle ili Chambave ili Nus

Valpolicella, bez obzira slijedi li ili ne Valpantena

Valsusa

Valtellina

Valtellina superiore, bez obzira slijedi li ili ne Grumello ili Inferno ili Maroggia ili Sassella ili Vagella

Velletri

Verbicaro

Verdicchio dei Castelli di Jesi

Verdicchio di Matelica

Verduno Pelaverga ili Verduno

Vermentino di Sardegna

Vernaccia di Oristano ili Sardegna Vernaccia di Oristano

Vesuvio

Vicenza

Vignanello

Vin Santo del Chianti

Vin Santo del Chianti Classico

Vin Santo di Montepulciano

Vini del Piave ili Piave

Zagarolo

2. Stolna vina sa zemljopisnim podrijetlom

Allerona

Alta Valle della Greve

Alto Livenza (Regione Veneto)

Alto Livenza (Regione Friuli Venezia Giulia)

Alto Mincio

Alto Tirino

Arghillà

Barbagia

Basilicata

Benaco bresciano

Beneventano

Bergamasca

Bettona

Bianco di Castelfranco Emilia

Calabria

Camarro

Campania

Cannara

Civitella d’Agliano

Colli Aprutini

Colli Cimini

Colli del Limbara

Colli del Sangro

Colli della Toscana centrale

Colli di Salerno

Colli Ericini

Colli Trevigiani

Collina del Milanese

Colline del Genovesato

Colline Frentane

Colline Pescaresi

Colline Savonesi

Colline Teatine

Condoleo

Conselvano

Costa Viola

Daunia

Del Vastese or Histonium

Delle Venezie (Regione Veneto)

Delle Venezie (Regione Friuli Venezia Giulia)

Delle Venezie (Regione Trentino-Alto Adige)

Dugenta

Emilia ili dell’Emilia

Epomeo

Esaro

Fontanarossa di Cerda

Forlì

Fortana del Taro

Frusinate ili del Frusinate

Golfo dei Poeti La Spezia ili Golfo dei Poeti

Grottino di Roccanova

Irpinia

Isola dei Nuraghi

Lazio

Lipuda

Locride

Marca Trevigiana

Marche

Maremma toscana

Marmilla

Mitterberg ili Mitterberg tra Cauria e Tel. ili Mitterberg zwischen Gfrill und Toll

Modena ili Provincia di Modena

Montenetto di Brescia

Murgia

Narni

Nurra

Ogliastra

Osco ili Terre degli Osci

Paestum

Palizzi

Parteolla

Pellaro

Planargia

Pompeiano

Provincia di Mantova

Provincia di Nuoro

Provincia di Pavia

Provincia di Verona ili Veronese

Puglia

Quistello

Ravenna

Roccamonfina

Romangia

Ronchi di Brescia

Rotae

Rubicone

Sabbioneta

Salemi

Salento

Salina

Scilla

Sebino

Sibiola

Sicilia

Sillaro ili Bianco del Sillaro

Spello

Tarantino

Terrazze Retiche di Sondrio

Terre del Volturno

Terre di Chieti

Terre di Veleja

Tharros

Toscana ili Toscano

Trexenta

Umbria

Val di Magra

Val di Neto

Val Tidone

Valdamato

Vallagarina (Regione Trentino-Alto Adige)

Vallagarina (Regione Veneto)

Valle Belice

Valle del Crati

Valle del Tirso

Valle d’Itria

Valle Peligna

Valli di Porto Pino

Veneto

Veneto Orientale

Venezia Giulia

Vigneti delle Dolomiti ili Weinberg Dolomiten (Regione Trentino-Alto Adige)

Vigneti delle Dolomiti ili Weinberg Dolomiten (Regione Veneto)

Cipar

1. Kvalitetna vina, proizvedena u određenim regijama

Na grčkom		Na engleskom
Određene regije	Podregije (bez obzira slijedi li ime spomenute regije ili ne)	Određene regije	Podregije (bez obzira slijedi li ime spomenute regije ili ne)
Κουμανδαρία		Commandaria
Λαόνα Ακάμα		Laona Akama
Βουνί Παναγιάς — Αμπελίτης		Vouni Panayia — Ambelitis
Πιτσιλιά		Pitsilia
Κρασοχώρια Λεμεσού	Αφάμης or Λαόνα	Krasohoria Lemesou	Afames or Laona

2. Stolna vina sa zemljopisnim podrijetlom

Na grčkom	Na engleskom
Λεμεσός	Lemesos
Πάφος	Pafos
Λευκωσία	Lefkosia
Λάρνακα	Larnaka

Luksemburg

Kvalitetna vina, proizvedena u određenim regijama

Određene regije (bez obzira slijedi li ili ne ime općine ili dijelova općine)	Imena općina ili dijelova općina
Moselle Luxembourgeoise	Ahn
	Assel
	Bech-Kleinmacher
	Born
	Bous
	Burmerange
	Canach
	Ehnen
	Ellingen
	Elvange
	Erpeldingen
	Gostingen
	Greiveldingen
	Grevenmacher
	Lenningen
	Machtum
	Mertert
	Moersdorf
	Mondorf
	Niederdonven
	Oberdonven
	Oberwormeldingen
	Remerschen
	Remich
	Rolling
	Rosport
	Schengen
	Schwebsingen
	Stadtbredimus
	Trintingen
	Wasserbillig
	Wellenstein
	Wintringen
	Wormeldingen

Mađarska

1. Kvalitetna vina, proizvedena u određenim regijama

Određene regije	Podregije (bez obzira slijedi li ime spomenute regije ili ne)
Ászár-Neszmély(-i)	Ászár(-i)
Ászár-Neszmély(-i)	Neszmély(-i)
Badacsony(-i)
Balatonboglár(-i)	Balatonlelle(-i)
Balatonboglár(-i)	Marcali
Balatonfelvidék(-i)	Balatonederics-Lesence(-i)
	Cserszeg(-i)
	Kál(-i)
Balatonfüred-Csopak(-i)	Zánka(-i)
Balatonmelléke ili Balatonmelléki	Muravidéki
Bükkalja(-i)
Csongrád(-i)	Kistelek(-i)
	Mórahalom ili Mórahalmi
	Pusztamérges(-i)
Eger ili Egri	Debrő(-i), bez obzira slijedi li Andornaktálya(-i) ili Demjén(-i) ili Egerbakta(-i) ili Egerszalók(-i) ili Egerszólát(-i) ili Felsőtárkány(-i) ili< Kerecsend(-i) ili Maklár(-i) ili Nagytálya(-i) ili Noszvaj(-i) ili Novaj(-i) ili Ostoros(-i) ili Szomolya(-i) ili Aldebrő(-i) ili Feldebrő(-i) ili Tófalu(-i) ili Verpelét(-i) ili Kompolt(-i) ili Tarnaszentmária(-i)
Etyek-Buda(-i)	Buda(-i)
	Etyek(-i)
	Velence(-i)
Hajós-Baja(-i)
Kőszegi
Kunság(-i)	Bácska(-i)
	Cegléd(-i)
	Duna mente ili Duna menti
	Izsák(-i)
	Jászság(-i)
	Kecskemét-Kiskunfélegyháza ili Kecskemét-Kiskunfélegyházi
	Kiskunhalas-Kiskunmajsa(-i)
	Kiskőrös(-i)
	Monor(-i)
	Tisza mente ili Tisza menti
Mátra(-i)
Mór(-i)
Pannonhalma (Pannonhalmi)
Pécs(-i)	Versend(-i)
	Szigetvár(-i)
	Kapos(-i)
Szekszárd(-i)
Somló(-i)	Kissomlyó-Sághegyi
Sopron(-i)	Köszeg(-i)
Tokaj(-i)	Abaújszántó(-i) ili Bekecs(-i) ili Bodrogkeresztúr(-i) ili Bodrogkisfalud(-i) ili Bodrogolaszi ili Erdőbénye(-i) ili Erdőhorváti ili Golop(-i) ili Hercegkút(-i) ili Legyesbénye(-i) ili Makkoshotyka(-i) ili Mád(-i) ili Mezőzombor(-i) ili Monok(-i) ili Olaszliszka(-i) ili Rátka(-i) ili Sárazsadány(-i) ili Sárospatak(-i) ili Sátoraljaújhely(-i) ili Szegi ili Szegilong(-i) ili Szerencs(-i) ili Tarcal(-i) ili Tállya(-i) ili Tolcsva(-i) ili Vámosújfalu(-i)
Tolna(-i)	Tamási
Tolna(-i)	Völgység(-i)
Villány(-i)	Siklós(-i), bez obzira slijedi li Kisharsány(-i) ili Nagyharsány(-i) ili Palkonya(-i) ili Villánykövesd(-i) ili Bisse(-i) ili Csarnóta(-i) ili Diósviszló(-i) ili Harkány(-i) ili Hegyszentmárton(-i) ili Kistótfalu(-i) ili Márfa(-i) ili Nagytótfalu(-i) ili Szava(-i) ili Túrony(-i) ili Vokány(-i)

Malta

1. Kvalitetna vina, proizvedena u određenim regijama

Određene regije (bez obzira slijedi li ime podregije ili ne)	Podregije
Island of Malta	Rabat
	Mdina ili Medina
	Marsaxlokk
	Marnisi
	Mgarr
	Ta’ Qali
	Siggiewi
Gozo	Ramla
	Marsalforn
	Nadur
	Victoria Heights

2. Stolna vina sa zemljopisnim podrijetlom

Na malteškom	Na engleskom
Gzejjer Maltin	Maltese Islands

Austrija

1. Kvalitetna vina, proizvedena u određenim regijama

Određene regije

Burgenland

Carnuntum

Donauland

Kamptal

Kärnten

Kremstal

Mittelburgenland

Neusiedlersee

Neusiedlersee-Hügelland

Niederösterreich

Oberösterreich

Salzburg

Steiermark

Südburgenland

Süd-Oststeiermark

Südsteiermark

Thermenregion

Tirol

Traisental

Vorarlberg

Wachau

Weinviertel

Weststeiermark

Wien

2. Stolna vina sa zemljopisnim podrijetlom

Bergland

Steirerland

Weinland

Wien

Portugal

1. Kvalitetna vina, proizvedena u određenim regijama

Određene regije (bez obzira slijedi li ime podregije ili ne)	Podregije
Alenquer
Alentejo	Borba
	Évora
	Granja-Amareleja
	Moura
	Portalegre
	Redondo
	Reguengos
	Vidigueira
Arruda
Bairrada
Beira Interior	Castelo Rodrigo
	Cova da Beira
	Pinhel
Biscoitos
Bucelas
Carcavelos
Chaves
Colares
Dão	Alva
	Besteiros
	Castendo
	Serra da Estrela
	Silgueiros
	Terras de Azurara
	Terras de Senhorim
Douro, bez obzira prethodi li ili ne Vinho do ili Moscatel do	Baixo Corgo
	Cima Corgo
	Douro Superior
Encostas d’Aire	Alcobaça
Encostas d’Aire	Ourém
Graciosa
Lafões
Lagoa
Lagos
Lourinhã
Madeira ili Madère ili Madera ili Vinho da Madeira ili Madeira Weine ili Madeira Wine ili
Vin de Madère ili Vino di Madera ili Madera Wijn
Óbidos
Palmela
Pico
Planalto Mirandês
Portimão
Port ili Porto ili Oporto ili Portwein ili Portvin ili Portwijn ili Vin de Porto ili Port Wine
Ribatejo	Almeirim
	Cartaxo
	Chamusca
	Coruche
	Santarém
	Tomar
Setúbal
Tavira
Távora-Vorosa
Torres Vedras
Valpaços
Vinho Verde	Amarante
	Ave
	Baião
	Basto
	Cávado
	Lima
	Monção
	Paiva
	Sousa

2. Stolna vina sa zemljopisnim podrijetlom

Određene regije (bez obzira slijedi li ime podregije ili ne)	Podregije
Açores
Alentejano
Algarve
Beiras	Beira Alta
	Beira Litoral
	Terras de Sicó
Estremadura	Alta Estremadura
Estremadura	Palhete de Ourém
Minho
Ribatejano
Terras do Sado
Trás-os-Montes	Terras Durienses

Slovenija

1. Kvalitetna vina, proizvedena u određenim regijama

Određene regije

(bez obzira slijedi li ili ne ime vinogradske općine i/ili ime vinogradskog imanja)

Bela krajina ili Belokranjec

Bizeljsko-Sremič ili Sremič-Bizeljsko

Dolenjska

Dolenjska, cviček

Goriška Brda ili Brda

Haloze ili Haložan

Koper ili Koprčan

Kras

Kras, teran

Ljutomer-Ormož ili Ormož-Ljutomer

Maribor ili Mariborčan

Radgona-Kapela ili Kapela Radgona

Prekmurje ili Prekmurčan

Šmarje-Virštanj ili Virštanj-Šmarje

Srednje Slovenske gorice

Vipavska dolina ili Vipavec ili Vipavčan

2. Stolna vina sa zemljopisnim podrijetlom

Podravje

Posavje

Primorska

Slovačka

Kvalitetna vina, proizvedena u određenim regijama

Određene regije (kada slijedi pojam „vinohradnícka oblasť”)	Podregije (bez obzira slijedi li ime spomenute regije ili ne) (kada slijedi pojam ‚vinohradnícky rajón’)
Južnoslovenská	Dunajskostredský
	Galantský
	Hurbanovský
	Komárňanský
	Palárikovský
	Šamorínsky
	Strekovský
	Štúrovský
Malokarpatská	Bratislavský
	Doľanský
	Hlohovecký
	Modranský
	Orešanský
	Pezinský
	Senecký
	Skalický
	Stupavský
	Trnavský
	Vrbovský
	Záhorský
Nitrianska	Nitriansky
	Pukanecký
	Radošinský
	Šintavský
	Tekovský
	Vrábeľský
	Želiezovský
	Žitavský
	Zlatomoravecký
Stredoslovenská	Fiľakovský
	Gemerský
	Hontiansky
	Ipeľský
	Modrokamenecký
	Tornaľský
	Vinický
Tokaj/-ská/-ský/-ské	Čerhov
	Černochov
	Malá Tŕňa
	Slovenské Nové Mesto
	Veľká Bara
	Veľká Tŕňa
	Vinický
Východoslovenská	Kráľovskochlmecký
	Michalovský
	Moldavský
	Sobranecký

Ujedinjena Kraljevina

1. Kvalitetna vina, proizvedena u određenim regijama

English vineyards

Welsh vineyards

2. Stolna vina sa zemljopisnim podrijetlom

England ili Cornwall

Devon

Dorset

East Anglia

Gloucestershire

Hampshire

Herefordshire

Isle of Wight

Isles of Scilly

Kent

Lincolnshire

Oxfordshire

Shropshire

Somerset

Surrey

Sussex

Worcestershire

Yorkshire

Wales ili Cardiff

Cardiganshire

Carmarthenshire

Denbighshire

Gwynedd

Monmouthshire

Newport

Pembrokeshire

Rhondda Cynon Taf

Swansea

The Vale of Glamorgan

Wrexham

(b) JAKA ALKOHOLNA PIĆA S PORIJEKLOM IZ ZAJEDNICE

Rum

Rhum de la Martinique/Rhum de la Martinique traditionnel

Rhum de la Guadeloupe/Rhum de la Guadeloupe traditionnel

Rhum de la Réunion/Rhum de la Réunion traditionnel

Rhum de la Guyane/Rhum de la Guyane traditionnel

Ron de Málaga

Ron de Granada

Rum da Madeira

(a)

Whisky

Scotch whisky

Irish whisky

Whisky español

(Ove oznake mogu se nadopuniti pojmovima „malt” ili „grain”)

(b)

Whiskey

Irish Whiskey

Uisce Beatha Eireannach/Irish Whiskey

(Ove oznake mogu se nadopuniti by pojmovima „Pot Still”)

Jako alkoholno piće od žita

Eau-de-vie de seigle de marque nationale luxembourgeoise

Korn

Kornbrand

Jako alkoholno pića od vina

Eau-de-vie de Cognac

Eau-de-vie des Charentes

Cognac

(Oznaka„Cognac” može se nadopuniti sljedećim pojmovima:

—

Fine

—

Grande Fine Champagne

—

Grande Champagne

—

Petite Champagne

—

Petite Fine Champagne

—

Fine Champagne

—

Borderies

—

Fins Bois

—

Bons Bois)

Fine Bordeaux

Armagnac

Bas-Armagnac

Haut-Armagnac

Ténarèse

Eau-de-vie de vin de la Marne

Eau-de-vie de vin originaire d’Aquitaine

Eau-de-vie de vin de Bourgogne

Eau-de-vie de vin originaire du Centre-Est

Eau-de-vie de vin originaire de Franche-Comté

Eau-de-vie de vin originaire du Bugey

Eau-de-vie de vin de Savoie

Eau-de-vie de vin originaire des Coteaux de la Loire

Eau-de-vie de vin des Côtes-du-Rhône

Eau-de-vie de vin originaire de Provence

Eau-de-vie de Faugères/Faugères

Eau-de-vie de vin originaire du Languedoc

Aguardente do Minho

Aguardente do Douro

Aguardente da Beira Interior

Aguardente da Bairrada

Aguardente do Oeste

Aguardente do Ribatejo

Aguardente do Alentejo

Aguardente do Algarve

Brandy

Brandy de Jerez

Brandy del Penedés

Brandy italiano

Brandy Αττικής/Brandy of Attica

Brandy Πελλοπονήσου/Brandy of the Peloponnese

Brandy Κεντρικής Ελλάδας/Brandy of Central Greece

Deutscher Weinbrand

Wachauer Weinbrand

Weinbrand Dürnstein

Karpatské brandy špeciál

Grape marc spirit

Eau-de-vie de marc de Champagne ili

Marc de Champagne

Eau-de-vie de marc originaire d’Aquitaine

Eau-de-vie de marc de Bourgogne

Eau-de-vie de marc originaire du Centre-Est

Eau-de-vie de marc originaire de Franche-Comté

Eau-de-vie de marc originaire de Bugey

Eau-de-vie de marc originaire de Savoie

Marc de Bourgogne

Marc de Savoie

Marc d’Auvergne

Eau-de-vie de marc originaire des Coteaux de la Loire

Eau-de-vie de marc des Côtes du Rhône

Eau-de-vie de marc originaire de Provence

Eau-de-vie de marc originaire du Languedoc

Marc d’Alsace Gewürztraminer

Marc de Lorraine

Bagaceira do Minho

Bagaceira do Douro

Bagaceira da Beira Interior

Bagaceira da Bairrada

Bagaceira do Oeste

Bagaceira do Ribatejo

Bagaceiro do Alentejo

Bagaceira do Algarve

Orujo gallego

Grappa

Grappa di Barolo

Grappa piemontese/Grappa del Piemonte

Grappa lombarda/Grappa di Lombardia

Grappa trentina/Grappa del Trentino

Grappa friulana/Grappa del Friuli

Grappa veneta/Grappa del Veneto

Südtiroler Grappa/Grappa dell’Alto Adige

Τσικουδιά Κρήτης/Tsikoudia of Crete

Τσίπουρο Μακεδονίας/Tsipouro of Macedonia

Τσίπουρο Θεσσαλίας/Tsipouro of Thessaly

Τσίπουρο Τυρνάβου/Tsipouro of Tyrnavos

Eau-de-vie de marc de marque nationale luxembourgeoise

Ζιβανία/Zivania

Pálinka

Voćna rakija

Schwarzwälder Kirschwasser

Schwarzwälder Himbeergeist

Schwarzwälder Mirabellenwasser

Schwarzwälder Williamsbirne

Schwarzwälder Zwetschgenwasser

Fränkisches Zwetschgenwasser

Fränkisches Kirschwasser

Fränkischer Obstler

Mirabelle de Lorraine

Kirsch d’Alsace

Quetsch d’Alsace

Framboise d’Alsace

Mirabelle d’Alsace

Kirsch de Fougerolles

Südtiroler Williams/Williams dell’Alto Adige

Südtiroler Aprikot/Südtiroler

Marille/Aprikot dell’Alto Adige/Marille dell’Alto Adige

Südtiroler Kirsch/Kirsch dell’Alto Adige

Südtiroler Zwetschgeler/Zwetschgeler dell’Alto Adige

Südtiroler Obstler/Obstler dell’Alto Adige

Südtiroler Gravensteiner/Gravensteiner dell’Alto Adige

Südtiroler Golden Delicious/Golden Delicious dell’Alto Adige

Williams friulano/Williams del Friuli

Sliwovitz del Veneto

Sliwovitz del Friuli-Venezia Giulia

Sliwovitz del Trentino-Alto Adige

Distillato di mele trentino/Distillato di mele del Trentino

Williams trentino/Williams del Trentino

Sliwovitz trentino/Sliwovitz del Trentino

Aprikot trentino/Aprikot del Trentino

Medronheira do Algarve

Medronheira do Buçaco

Kirsch Friulano/Kirschwasser Friulano

Kirsch Trentino/Kirschwasser Trentino

Kirsch Veneto/Kirschwasser Veneto

Aguardente de pêra da Lousã

Eau-de-vie de pommes de marque nationale luxembourgeoise

Eau-de-vie de poires de marque nationale luxembourgeoise

Eau-de-vie de kirsch de marque nationale luxembourgeoise

Eau-de-vie de quetsch de marque nationale luxembourgeoise

Eau-de-vie de mirabelle de marque nationale luxembourgeoise

Eau-de-vie de prunelles de marque nationale luxembourgeoise

Wachauer Marillenbrand

Bošácka Slivovica

Szatmári Szilvapálinka

Kecskeméti Barackpálinka

Békési Szilvapálinka

Szabolcsi Almapálinka

Slivovice

Pálinka

Jabukovača i kruškovača

Calvados

Calvados du Pays d’Auge

Eau-de-vie de cidre de Bretagne

Eau-de-vie de poiré de Bretagne

Eau-de-vie de cidre de Normandie

Eau-de-vie de poiré de Normandie

Eau-de-vie de cidre du Maine

Aguardiente de sidra de Asturias

Eau-de-vie de poiré du Maine

Encijan

Bayerischer Gebirgsenzian

Südtiroler Enzian/Genzians dell’Alto Adige

Genziana trentina/Genziana del Trentino

10.

Voćne rakije

Pacharán

Pacharán navarro

11.

Jaka alkoholna pića aromatizirana klekom

Ostfriesischer Korngenever

Genièvre Flandres Artois

Hasseltse jenever

Balegemse jenever

Péket de Wallonie

Steinhäger

Plymouth Gin

Gin de Mahón

Vilniaus Džinas

Spišská Borovička

Slovenská Borovička Juniperus

Slovenská Borovička

Inovecká Borovička

Liptovská Borovička

12.

Jaka alkoholna pića aromatizirana kimom

Dansk Akvavit/Dansk Aquavit

Svensk Aquavit/Svensk Akvavit/Swedish Aquavit

13.

Jaka alkoholna pića aromatizirana anisom

Anís español

Évoca anisada

Cazalla

Chinchón

Ojén

Rute

Ούζο/Ouzo

14.

Liker

Berliner Kümmel

Hamburger Kümmel

Münchener Kümmel

Chiemseer Klosterlikör

Bayerischer Kräuterlikör

Cassis de Dijon

Cassis de Beaufort

Irish Cream

Palo de Mallorca

Ginjinha portuguesa

Licor de Singeverga

Benediktbeurer Klosterlikör

Ettaler Klosterlikör

Ratafia de Champagne

Ratafia catalana

Anis português

Finnish berry/Finnish fruit liqueur

Grossglockner Alpenbitter

Mariazeller Magenlikör

Mariazeller Jagasaftl

Puchheimer Bitter

Puchheimer Schlossgeist

Steinfelder Magenbitter

Wachauer Marillenlikör

Jägertee/Jagertee/Jagatee

Allažu Kimelis

Čepkelių

Demänovka Bylinný Likér

Polish Cherry

Karlovarská Hořká

15.

Jaka alkoholna pića

Pommeau de Bretagne

Pommeau du Maine

Pommeau de Normandie

Svensk Punsch/Swedish Punch

Slivovice

16.

Vodka

Svensk Vodka/Swedish Vodka

Suomalainen Vodka/Finsk Vodka/Vodka of Finland

Polska Wódka/Polish Vodka

Laugarício Vodka

Originali Lietuviška Degtinė

Wódka ziołowa z Niziny Północnopodlaskiej aromatyzowana ekstraktem z trawy żubrowej/Herbal Vodka from the North Podlasie Lowland aromatised with an extract of bison grass

Latvijas Dzidrais

Rīgas Degvīns

LB Degvīns

LB Vodka

17.

Jaka alkoholna pića gorkog okusa

Rīgas melnais Balzāms/Riga Black Balsam

Demänovka bylinná horká

Nürnberger Glühwein

Thüringer Glühwein

Vermouth de Chambéry

Vermouth di Torino

DIO B: U ALBANIJI

VINA S PORIJEKLOM IZ ALBANIJE

Naziv određene regije, kako je određeno u CoMD br. 505, datuma 21. rujna 2000., odobreno od albanske vlade

I. Prva zona, uključujući nizinsko i obalno područje države

Određene regije bez obzira slijedi li ili ne ime vinogradske općine i/ili ime vinogradskog imanja.

Delvinë

Sarandë

Vlorë

Fier

Lushnjë

Peqin

Kavajë

Durrës

Krujë

10.

Kurbin

11.

Lezhë

12.

Shkodër

13.

Koplik

II. Druga zona, uključujući centralno područje države

Određene regije bez obzira slijedi li ili ne ime vinogradske općine i/ili ime vinogradskog imanja.

Mirdite

Mat

Tiranë

Elbasan

Berat

Kuçovë

Gramsh

Mallakastër

Tepelenë

10.

Përmet

11.

Gjirokastër

III. Treća zona, uključujući istočno područje države, obilježena hladnim zimama i prohladnim ljetima

Određene regije bez obzira slijedi li ili ne ime vinogradske općine i/ili ime vinogradskog imanja.

Tropojë

Pukë

Has

Kukës

Dibër

Bulqizë

Librazhd

Pogradec

Skrapar

10.

Devoll

11.

Korçë

12.

Kolonjë.

DODATAK 2.

POPIS TRADICIONALNIH IZRAZA I POJMOVA KAKVOĆE ZA VINA U ZAJEDNICI

(kako se navodi u člancima 4. i 7. iz Priloga II.)

Tradicionalni izrazi	Vina na koje se odnose	Kategorija vina	Jezik
ČEŠKA
pozdní sběr	Sve	Kvalitetno vino psr	Češki
archivní víno	Sve	Kvalitetno vino psr	Češki
panenské víno	Sve	Kvalitetno vino psr	Češki
NJEMAČKA
Qualitätswein	Sve	Kvalitetno vino psr	Njemački
Qualitätswein garantierten Ursprungs/Q.g.U	Sve	Kvalitetno vino psr	Njemački
Qualitätswein mit Prädikät/at/Q.b.A.m.Pr/Prädikatswein	Sve	Kvalitetno vino psr	Njemački
Qualitätsschaumwein garantierten Ursprungs/Q.g.U	Sve	Kvalitetno pjenušavo vino psr	Njemački
Auslese	Sve	Kvalitetno vino psr	Njemački
Beerenauslese	Sve	Kvalitetno vino psr	Njemački
Eiswein	Sve	Kvalitetno vino psr	Njemački
Kabinett	Sve	Kvalitetno vino psr	Njemački
Spätlese	Sve	Kvalitetno vino psr	Njemački
Trockenbeerenauslese	Sve	Kvalitetno vino psr	Njemački
Landwein	Sve	Stolno vino sa zemljopisnim podrijetlom
Affentaler	Altschweier, Bühl, Eisental, Neusatz/Bühl, Bühlertal, Neuweier/Baden-Baden	Kvalitetno vino psr	Njemački
Badisch Rotgold	Baden	Kvalitetno vino psr	Njemački
Ehrentrudis	Baden	Kvalitetno vino psr	Njemački
Hock	Rhein, Ahr, Hessische Bergstraße, Mittelrhein, Nahe, Rheinhessen, Pfalz, Rheingau	Stolno vino sa zemljopisnim podrijetlom Kvalitetno vino psr	Njemački
Klassik/Classic	Sve	Kvalitetno vino psr	Njemački
Liebfrau(en)milch	Nahe, Rheinhessen, Pfalz, Rheingau	Kvalitetno vino psr	Njemački
Moseltaler	Mosel-Saar-Ruwer	Kvalitetno vino psr	Njemački
Riesling-Hochgewächs	Sve	Kvalitetno vino psr	Njemački
Schillerwein	Württemberg	Kvalitetno vino psr	Njemački
Weißherbst	Sve	Kvalitetno vino psr	Njemački
Winzersekt	Sve	Kvalitetno pjenušavo vino psr	Njemački
GRČKA
Ονομασια Προελεύσεως Ελεγχόμενη (ΟΠΕ) (Appellation d’origine controlée)	Sve	Kvalitetno vino psr	Grčki
Ονομασια Προελεύσεως Ανωτέρας Ποιότητος (ΟΠΑΠ) (Appellation d’origine de qualité supérieure)	Sve	Kvalitetno vino psr	Grčki
Οίνος γλυκός φυσικός (Vin doux naturel)	Μοσχάτος Κεφαλληνίας (Muscat de Céphalonie), Μοσχάτος Πατρών (Muscat de Patras), Μοσχάτος Ρίου-Πατρών (Muscat Rion de Patras), Μοσχάτος Λήμνου (Muscat de Lemnos), Μοσχάτος Ρόδου (Muscat de Rhodos), Μαυροδάφνη Πατρών (Mavrodaphne de Patras), Μαυροδάφνη Κεφαλληνίας (Mavrodaphne de Céphalonie), Σάμος (Samos), Σητεία (Sitia), Δαφνές (Dafnès), Σαντορίνη (Santorini)	Kvalitetno likersko vino psr	Grčki
Οίνος φυσικώς γλυκός (Vin naturellement doux)	Vins de paille: Κεφαλληνίας (de Céphalonie), Δαφνές (de Dafnès), Λήμνου (de Lemnos), Πατρών (de Patras), Ρίου-Πατρών (de Rion de Patras), Ρόδου (de Rhodos), Σάμος (de Samos), Σητεία (de Sitia), Σαντορίνη (Santorini)	Kvalitetno vino psr	Grčki
Ονομασία κατά παράδοση (Onomasia kata paradosi)	Sve	Stolno vino sa zemljopisnim podrijetlom	Grčki
Τοπικός Οίνος (vins de pays)	Sve	Stolno vino sa zemljopisnim podrijetlom	Grčki
Αγρέπαυλη (Agrepavlis)	Sve	Kvalitetno vino psr, stolno vino sa zemljopisnim podrijetlom	Grčki
Αμπέλι (Ampeli)	Sve	Kvalitetno vino psr, stolno vino sa zemljopisnim podrijetlom	Grčki
Αμπελώνας (ες) (Ampelonas ès)	Sve	Kvalitetno vino psr, stolno vino sa zemljopisnim podrijetlom	Grčki
Αρχοντικό (Archontiko)	Sve	Kvalitetno vino psr, stolno vino sa zemljopisnim podrijetlom	Grčki
Κάβα (1) (Cava)	Sve	Stolno vino sa zemljopisnim podrijetlom	Grčki
Από διαλεκτούς αμπελώνες (Grand Cru)	Μοσχάτος Κεφαλληνίας (Muscat de Céphalonie), Μοσχάτος Πατρών (Muscat de Patras), Μοσχάτος Ρίου-Πατρών (Muscat Rion de Patras), Μοσχάτος Λήμνου (Muscat de Lemnos), Μοσχάτος Ρόδου (Muscat de Rhodos), Σάμος (Samos)	Kvalitetno likersko vino psr	Grčki
Ειδικά Επιλεγμένος (Grand réserve)	Sve	Kvalitetno vino psr, kvalitetno likersko vino psr	Grčki
Κάστρο (Kastro)	Sve	Kvalitetno vino psr, stolno vino sa zemljopisnim podrijetlom	Grčki
Κτήμα (Ktima)	Sve	Kvalitetno vino psr, stolno vino sa zemljopisnim podrijetlom	Grčki
Λιαστός (Liastos)	Sve	Kvalitetno vino psr, stolno vino sa zemljopisnim podrijetlom	Grčki
Μετόχι (Metochi)	Sve	Kvalitetno vino psr, stolno vino sa zemljopisnim podrijetlom	Grčki
Μοναστήρι (Monastiri)	Sve	Kvalitetno vino psr, stolno vino sa zemljopisnim podrijetlom	Grčki
Νάμα (Nama)	Sve	Kvalitetno vino psr, stolno vino sa zemljopisnim podrijetlom	Grčki
Νυχτέρι (Nychteri)	Σαντορίνη	Kvalitetno vino psr	Grčki
Ορεινό κτήμα (Orino Ktima)	Sve	Kvalitetno vino psr, stolno vino sa zemljopisnim podrijetlom	Grčki
Ορεινός αμπελώνας (Orinos Ampelonas)	Sve	Kvalitetno vino psr, stolno vino sa zemljopisnim podrijetlom	Grčki
Πύργος (Pyrgos)	Sve	Kvalitetno vino psr, stolno vino sa zemljopisnim podrijetlom	Grčki
Επιλογή ή Επιλεγμένος (Réserve)	Sve	Kvalitetno vino psr, kvalitetno likersko vino psr	Grčki
Παλαιωθείς επιλεγμένος (Vieille réserve)	Sve	Kvalitetno likersko vino psr	Grčki
Βερντέα (Verntea)	Ζάκυνθος	Stolno vino sa zemljopisnim podrijetlom	Grčki
Vinsanto	Σαντορίνη	Kvalitetno vino psr, kvalitetno likersko vino psr	Grčki
ŠPANJOLSKA
Denominacion de origen (DO)	Sve	Kvalitetno vino psr, kvalitetno pjenušavo vino psr, kvalitetno polupjenušavo vino psr, kvalitetno likersko vino psr	Španjolski
Denominacion de origen calificada (DOCa)	Sve	Kvalitetno vino psr, kvalitetno pjenušavo vino psr, kvalitetno polupjenušavo vino psr, kvalitetno likersko vino psr	Španjolski
Vino dulce natural	Sve	Kvalitetno likersko vino psr	Španjolski
Vino generoso	(2)	Kvalitetno likersko vino psr	Španjolski
Vino generoso de licor	(3)	Kvalitetno likersko vino psr	Španjolski
Vino de la Tierra	Tous	Stolno vino sa zemljopisnim podrijetlom
Aloque	DO Valdepeñas	Kvalitetno vino psr	Španjolski
Amontillado	DDOO Jerez-Xérès-Sherry y Manzanilla Sanlúcar de Barrameda DO Montilla Moriles	Kvalitetno likersko vino psr	Španjolski
Añejo	Sve	Kvalitetno vino psr stolno vino sa zemljopisnim podrijetlom	Španjolski
Añejo	DO Málaga	Kvalitetno likersko vino psr	Španjolski
Chacoli/Txakolina	DO Chacoli de Bizkaia DO Chacoli de Getaria DO Chacoli de Alava	Kvalitetno vino psr	Španjolski
Clásico	DO Abona DO El Hierro DO Lanzarote DO La Palma DO Tacoronte-Acentejo DO Tarragona DO Valle de Güimar DO Valle de la Orotava DO Ycoden-Daute-Isora	Kvalitetno vino psr	Španjolski
Cream	DDOO Jérez-Xerès-Sherry y Manzanilla Sanlúcar de Barrameda DO Montilla Moriles DO Málaga DO Condado de Huelva	Kvalitetno likersko vino psr	Engleski
Criadera	DDOO Jérez-Xerès-Sherry y Manzanilla Sanlúcar de Barrameda DO Montilla Moriles DO Málaga DO Condado de Huelva	Kvalitetno likersko vino psr	Španjolski
Criaderas y Soleras	DDOO Jérez-Xerès-Sherry y Manzanilla Sanlúcar de Barrameda DO Montilla Moriles DO Málaga DO Condado de Huelva	Kvalitetno likersko vino psr	Španjolski
Crianza	Sve	Kvalitetno vino psr	Španjolski
Dorado	DO Rueda DO Málaga	Kvalitetno likersko vino psr	Španjolski
Fino	DO Montilla Moriles DDOO Jerez-Xérès-Sherry y Manzanilla Sanlúcar de Barrameda	Kvalitetno likersko vino psr	Španjolski
Fondillón	DO Alicante	Kvalitetno vino psr	Španjolski
Gran Reserva	Sva kvalitetna vina psr Cava	Kvalitetno vino psr Kvalitetno pjenušavo vino psr	Španjolski
Lágrima	DO Málaga	Kvalitetno likersko vino psr	Španjolski
Noble	Sve	Kvalitetno vino psr stolno vino sa zemljopisnim podrijetlom	Španjolski
Noble	DO Málaga	Kvalitetno likersko vino psr	Španjolski
Oloroso	DDOO Jerez-Xérès-Sherry y Manzanilla Sanlúcar de Barrameda DO Montilla-Moriles	Kvalitetno likersko vino psr	Španjolski
Pajarete	DO Málaga	Kvalitetno likersko vino psr	Španjolski
Pálido	DO Condado de Huelva DO Rueda DO Málaga	Kvalitetno likersko vino psr	Španjolski
Palo Cortado	DDOO Jerez-Xérès-Sherry y Manzanilla Sanlúcar de Barrameda DO Montilla-Moriles	Kvalitetno likersko vino psr	Španjolski
Primero de cosecha	DO Valencia	Kvalitetno vino psr	Španjolski
Rancio	Sve	Kvalitetno vino psr, Kvalitetno likersko vino psr	Španjolski
Raya	DO Montilla-Moriles	Kvalitetno likersko vino psr	Španjolski
Reserva	Sve	Kvalitetno vino psr	Španjolski
Sobremadre	DO vinos de Madrid	Kvalitetno vino psr	Španjolski
Solera	DDOO Jérez-Xerès-Sherry y Manzanilla Sanlúcar de Barrameda DO Montilla Moriles DO Málaga DO Condado de Huelva	Kvalitetno likersko vino psr	Španjolski
Superior	Sve	Kvalitetno vino psr	Španjolski
Trasañejo	DO Málaga	Kvalitetno likersko vino psr	Španjolski
Vino Maestro	DO Málaga	Kvalitetno likersko vino psr	Španjolski
Vendimia inicial	DO Utiel-Requena	Kvalitetno vino psr	Španjolski
Viejo	Sve	Kvalitetno vino psr, kvalitetno likersko vino psr, stolno vino sa zemljopisnim podrijetlom	Španjolski
Vino de tea	DO La Palma	Kvalitetno vino psr	Španjolski
FRANCUSKA
Appellation d’origine contrôlée	Sve	Kvalitetno vino psr, kvalitetno pjenušavo vino psr, kvalitetno polupjenušavo vino psr, kvalitetno likersko vino psr	Francuski
Appellation contrôlée	Sve	Kvalitetno vino psr, kvalitetno pjenušavo vino psr, kvalitetno polupjenušavo vino psr, kvalitetno likersko vino psr
Appellation d’origine Vin Délimité de qualité supérieure	Sve	Kvalitetno vino psr, kvalitetno pjenušavo vino psr, kvalitetno polupjenušavo vino psr, kvalitetno likersko vino psr	Francuski
Vin doux naturel	AOC Banyuls, Banyuls Grand Cru, Muscat de Frontignan, Grand Roussillon, Maury, Muscat de Beaume de Venise, Muscat du Cap Corse, Muscat de Lunel, Muscat de Mireval, Muscat de Rivesaltes, Muscat de St Jean de Minervois, Rasteau, Rivesaltes	Kvalitetno vino psr	Francuski
Vin de pays	Sve	Stolno vino sa zemljopisnim podrijetlom	Francuski
Ambré	Sve	Kvalitetno likersko vino psr, stolno vino sa zemljopisnim podrijetlom	Francuski
Château	Sve	Kvalitetno vino psr, kvalitetno likersko vino psr, kvalitetno pjenušavo vino psr	Francuski
Clairet	AOC Bourgogne AOC Bordeaux	Kvalitetno vino psr	Francuski
Claret	AOC Bordeaux	Kvalitetno vino psr	Francuski
Clos	Sve	Kvalitetno vino psr, kvalitetno pjenušavo vino psr, kvalitetno likersko vino psr	Francuski
Cru Artisan	AOC Médoc, Haut-Médoc, Margaux, Moulis, Listrac, St Julien, Pauillac, St Estèphe	Kvalitetno vino psr	Francuski
Cru Bourgeois	AOC Médoc, Haut-Médoc, Margaux, Moulis, Listrac, St Julien, Pauillac, St Estèphe	Kvalitetno vino psr	Francuski
Cru Classé, éventuellement précédé de: Grand, Premier Grand, Deuxième, Troisième, Quatrième, Cinquième.	AOC Côtes de Provence, Graves, St Emilion Grand Cru, Haut-Médoc, Margaux, St Julien, Pauillac, St Estèphe, Sauternes, Pessac Léognan, Barsac	Kvalitetno vino psr	Francuski
Edelzwicker	AOC Alsace	Kvalitetno vino psr	Njemački
Grand Cru	AOC Alsace, Banyuls, Bonnes Mares, Chablis, Chambertin, Chapelle Chambertin, Chambertin Clos-de-Bèze, Mazoyeres ou Charmes Chambertin, Latricières-Chambertin, Mazis Chambertin, Ruchottes Chambertin, Griottes-Chambertin, Clos de la Roche, Clos Saint Denis, Clos de Tart, Clos de Vougeot, Clos des Lambray, Corton, Corton Charlemagne, Charlemagne, Echézeaux, Grand Echézeaux, La Grande Rue, Montrachet, Chevalier-Montrachet, Bâtard-Montrachet, Bienvenues-Bâtard-Montrachet, Criots-Bâtard-Montrachet, Musigny, Romanée St Vivant, Richebourg, Romanée-Conti, La Romanée, La Tâche, St Emilion	Kvalitetno vino psr	Francuski
Grand Cru	Champagne	Kvalitetno pjenušavo vino psr	Francuski
Hors d’âge	AOC Rivesaltes	Kvalitetno likersko vino psr	Francuski
Passe-tout-grains	AOC Bourgogne	Kvalitetno vino psr	Francuski
Premier Cru	AOC Aloxe Corton, Auxey Duresses, Beaune, Blagny, Chablis, Chambolle Musigny, Chassagne Montrachet, Champagne, Côtes de Brouilly, Fixin, Gevrey Chambertin, Givry, Ladoix, Maranges, Mercurey, Meursault, Monthélie, Montagny, Morey St Denis, Musigny, Nuits, Nuits-Saint-Georges, Pernand-Vergelesses, Pommard, Puligny-Montrachet, Rully, Santenay, Savigny-les-Beaune, St Aubin, Volnay, Vougeot, Vosne-Romanée	Kvalitetno vino psr, kvalitetno pjenušavo vino psr	Francuski
Primeur	Sve	Kvalitetno vino psr, stolno vino sa zemljopisnim podrijetlom	Francuski
Rancio	AOC Grand Roussillon, Rivesaltes, Banyuls, Banyuls grand cru, Maury, Clairette du Languedoc, Rasteau	Kvalitetno likersko vino psr	Francuski
Sélection de grains nobles	AOC Alsace, Alsace Grand cru, Monbazillac, Graves supérieures, Bonnezeaux, Jurançon, Cérons, Quarts de Chaume, Sauternes, Loupiac, Côteaux du Layon, Barsac, Ste Croix du Mont, Coteaux de l’Aubance, Cadillac	Kvalitetno vino psr	Francuski
Sur Lie	AOC Muscadet, Muscadet –Coteaux de la Loire, Muscadet-Côtes de Grandlieu, Muscadet-Sèvres et Maine, AOVDQS Gros Plant du Pays Nantais, VDT avec IG Vin de pays d’Oc et Vin de pays des Sables du Golfe du Lion	Kvalitetno vino psr, Stolno vino sa zemljopisnim podrijetlom	Francuski
Tuilé	AOC Rivesaltes	Kvalitetno likersko vino psr	Francuski
Vendanges tardives	AOC Alsace, Jurançon	Kvalitetno vino psr	Francuski
Villages	AOC Anjou, Beaujolais, Côte de Beaune, Côte de Nuits, Côtes du Rhône, Côtes du Roussillon, Mâcon	Kvalitetno vino psr	Francuski
Vin de paille	AOC Côtes du Jura, Arbois, L’Etoile, Hermitage	Kvalitetno vino psr	Francuski
Vin jaune	AOC du Jura (Côtes du Jura, Arbois, L’Etoile, Château-Châlon)	Kvalitetno vino psr	Francuski
ITALIJA
Denominazione di Origine Controllata/D.O.C.	Sve	Kvalitetno vino psr, kvalitetno pjenušavo vino psr, kvalitetno polupjenušavo vino psr, kvalitetno likersko vino psr, djelomično fermentirani grožđani mošt sa zemljopisnim porijeklom	Talijanski
Denominazione di Origine Controllata e Garantita/D.O.C.G.	Sve	Kvalitetno vino psr, kvalitetno pjenušavo vino psr, kvalitetno polupjenušavo vino psr, kvalitetno likersko vino psr, djelomično fermentirani grožđani mošt sa zemljopisnim porijeklom	Talijanski
Vino Dolce Naturale	Sve	Kvalitetno vino psr, kvalitetno likersko vino psr	Talijanski
Inticazione geografica tipica (IGT)	Sve	Stolno vino, „vin de pays”, vino od prezreloga grožđa i djelomično fermentirani grožđani mošt sa zemljopisnim porijeklom	Talijanski
Landwein	Vino sa zemljopisnim porijeklom iz autonomne pokrajine Bocen (Bolzano)	Stolno vino, „vin de pays”, vino od prezreloga grožđa i djelomično fermentirani grožđani mošt sa zemljopisnim porijeklom	Njemački
Vin de pays	Vino sa zemljopisnim porijeklom iz regije Aosta	Stolno vino, „vin de pays”, vino od prezreloga grožđa i djelomično fermentirani grožđani mošt sa zemljopisnim porijeklom	Francuski
Alberata o vigneti ad alberata	DOC Aversa	Kvalitetno vino psr, kvalitetno pjenušavo vino psr	Talijanski
Amarone	DOC Valpolicella	Kvalitetno vino psr	Talijanski
Ambra	DOC Marsala	Kvalitetno vino psr	Talijanski
Ambrato	DOC Malvasia delle Lipari DOC Vernaccia di Oristano	Kvalitetno vino psr, kvalitetno likersko vino psr	Talijanski
Annoso	DOC Controguerra	Kvalitetno vino psr	Talijanski
Apianum	DOC Fiano di Avellino	Kvalitetno vino psr	Latinski
Auslese	DOC Caldaro e Caldaro classico-Alto Adige	Kvalitetno vino psr	Njemački
Barco Reale	DOC Barco Reale di Carmignano	Kvalitetno vino psr	Talijanski
Brunello	DOC Brunello di Montalcino	Kvalitetno vino psr	Talijanski
Buttafuoco	DOC Oltrepò Pavese	Kvalitetno vino psr, kvalitetno polupjenušavo vino psr	Talijanski
Cacc’e mitte	DOC Cacc’e Mitte di Lucera	Kvalitetno vino psr	Talijanski
Cagnina	DOC Cagnina di Romagna	Kvalitetno vino psr	Talijanski
Cannellino	DOC Frascati	Kvalitetno vino psr	Talijanski
Cerasuolo	DOC Cerasuolo di Vittoria DOC Montepulciano d’Abruzzo	Kvalitetno vino psr	Talijanski
Chiaretto	Sve	Kvalitetno vino psr, kvalitetno pjenušavo vino psr, kvalitetno likersko vino psr, stolno vino sa zemljopisnim podrijetlom	Talijanski
Ciaret	DOC Monferrato	Kvalitetno vino psr	Talijanski
Château	DOC de la région Valle d’Aosta	Kvalitetno vino psr, kvalitetno pjenušavo vino psr, kvalitetno polupjenušavo vino psr, kvalitetno likersko vino psr	Francuski
Classico	Sve	Kvalitetno vino psr, kvalitetno polupjenušavo vino psr, kvalitetno likersko vino psr	Talijanski
Dunkel	DOC Alto Adige DOC Trentino	Kvalitetno vino psr	Njemački
Est!Est!!Est!!!	DOC Est!Est!!Est!!! di Montefiascone	Kvalitetno vino psr, kvalitetno pjenušavo vino psr	Latinski
Falerno	DOC Falerno del Massico	Kvalitetno vino psr	Talijanski
Fine	DOC Marsala	Kvalitetno likersko vino psr	Talijanski
Fior d’Arancio	DOC Colli Euganei	Kvalitetno vino psr, kvalitetno polupjenušavo vino psr, stolno vino sa zemljopisnim podrijetlom	Talijanski
Falerio	DOC Falerio dei colli Ascolani	Kvalitetno vino psr	Talijanski
Flétri	DOC Valle d’Aosta o Vallée d’Aoste	Kvalitetno vino psr	Talijanski
Garibaldi Dolce (ou GD)	DOC Marsala	Kvalitetno likersko vino psr	Talijanski
Governo all’uso toscano	DOCG Chianti/Chianti Classico IGT Colli della Toscana Centrale	Kvalitetno vino psr, stolno vino sa zemljopisnim podrijetlom	Talijanski
Gutturnio	DOC Colli Piacentini	Kvalitetno vino psr, kvalitetno polupjenušavo vino psr	Talijanski
Italia Particolare (ou IP)	DOC Marsala	Kvalitetno likersko vino psr	Talijanski
Klassisch/Klassisches Ursprungsgebiet	DOC Caldaro DOC Alto Adige (avec la dénomination Santa Maddalena e Terlano)	Kvalitetno vino psr	Njemački
Kretzer	DOC Alto Adige DOC Trentino DOC Teroldego Rotaliano	Kvalitetno vino psr	Njemački
Lacrima	DOC Lacrima di Morro d’Alba	Kvalitetno vino psr	Talijanski
Lacryma Christi	DOC Vesuvio	Kvalitetno vino psr, kvalitetno likersko vino psr	Talijanski
Lambiccato	DOC Castel San Lorenzo	Kvalitetno vino psr	Talijanski
London Particolar (ou LP ou Inghilterra)	DOC Marsala	Kvalitetno likersko vino psr	Talijanski
Morellino	DOC Morellino di Scansano	Kvalitetno vino psr	Talijanski
Occhio di Pernice	DOC Bolgheri, Vin Santo Di Carmignano, Colli dell’Etruria Centrale, Colline Lucchesi, Cortona, Elba, Montecarlo, Monteregio di Massa Maritima, San Gimignano, Sant’Antimo, Vin Santo del Chianti, Vin Santo del Chianti Classico, Vin Santo di Montepulciano	Kvalitetno vino psr	Talijanski
Oro	DOC Marsala	Kvalitetno likersko vino psr	Talijanski
Pagadebit	DOC pagadebit di Romagna	Kvalitetno vino psr, kvalitetno likersko vino psr	Talijanski
Passito	Sve	Kvalitetno vino psr, kvalitetno likersko vino psr, stolno vino sa zemljopisnim podrijetlom	Talijanski
Ramie	DOC Pinerolese	Kvalitetno vino psr	Talijanski
Rebola	DOC Colli di Rimini	Kvalitetno vino psr	Talijanski
Recioto	DOC Valpolicella DOC Gambellara DOCG Recioto di Soave	Kvalitetno vino psr, kvalitetno pjenušavo vino psr	Talijanski
Riserva	Sve	Kvalitetno vino psr, kvalitetno pjenušavo vino psr, kvalitetno polupjenušavo vino psr, kvalitetno likersko vino psr	Talijanski
Rubino	DOC Garda Colli Mantovani DOC Rubino di Cantavenna DOC Teroldego Rotaliano DOC Trentino	Kvalitetno vino psr	Talijanski
Rubino	DOC Marsala	Kvalitetno likersko vino psr	Talijanski
Sangue di Giuda	DOC Oltrepò Pavese	Kvalitetno vino psr, kvalitetno polupjenušavo vino psr	Talijanski
Scelto	Sve	Kvalitetno vino psr	Talijanski
Sciacchetrà	DOC Cinque Terre	Kvalitetno vino psr	Talijanski
Sciac-trà	DOC Pornassio o Ormeasco di Pornassio	Kvalitetno vino psr	Talijanski
Sforzato, Sfursàt	DO Valtellina	Kvalitetno vino psr	Talijanski
Spätlese	DOC/IGT de Bolzano	Kvalitetno vino psr, stolno vino sa zemljopisnim podrijetlom	Njemački
Soleras	DOC Marsala	Kvalitetno likersko vino psr	Talijanski
Stravecchio	DOC Marsala	Kvalitetno likersko vino psr	Talijanski
Strohwein	DOC/IGT de Bolzano	Kvalitetno vino psr, stolno vino sa zemljopisnim podrijetlom	Njemački
Superiore	Sve	Kvalitetno vino psr, kvalitetno pjenušavo vino psr, kvalitetno polupjenušavo vino psr, kvalitetno likersko vino psr	Talijanski
Superiore Old Marsala (ou SOM)	DOC Marsala	Kvalitetno likersko vino psr	Talijanski
Torchiato	DOC Colli di Conegliano	Kvalitetno vino psr	Talijanski
Torcolato	DOC Breganze	Kvalitetno vino psr	Talijanski
Vecchio	DOC Rosso Barletta, Aglianico del Vuture, Marsala, Falerno del Massico	Kvalitetno vino psr, kvalitetno likersko vino psr	Talijanski
Vendemmia Tardiva	Sve	Kvalitetno vino psr, kvalitetno polupjenušavo vino psr, stolno vino sa zemljopisnim podrijetlom	Talijanski
Verdolino	Sve	Kvalitetno vino psr, stolno vino sa zemljopisnim podrijetlom	Talijanski
Vergine	DOC Marsala DOC Val di Chiana	Kvalitetno vino psr, kvalitetno likersko vino psr	Talijanski
Vermiglio	DOC Colli dell Etruria Centrale	Kvalitetno likersko vino psr	Talijanski
Vino Fiore	Sve	Kvalitetno vino psr	Talijanski
Vino Nobile	Vino Nobile di Montepulciano	Kvalitetno vino psr	Talijanski
Vino Novello o Novello	Sve	Kvalitetno vino psr, stolno vino sa zemljopisnim podrijetlom	Talijanski
Vin santo/Vino Santo/Vinsanto	DOC et DOCG Bianco dell’Empolese, Bianco della Valdinievole, Bianco Pisano di San Torpé, Bolgheri, Candia dei Colli Apuani, Capalbio, Carmignano, Colli dell’Etruria Centrale, Colline Lucchesi, Colli del Trasimeno, Colli Perugini, Colli Piacentini, Cortona, Elba, Gambellera, Montecarlo, Monteregio di Massa Maritima, Montescudaio, Offida, Orcia, Pomino, San Gimignano, San’Antimo, Val d’Arbia, Val di Chiana, Vin Santo del Chianti, Vin Santo del Chianti Classico, Vin Santo di Montepulciano, Trentino	Kvalitetno vino psr	Talijanski
Vivace	Sve	Kvalitetno vino psr, kvalitetno likersko vino psr, stolno vino sa zemljopisnim podrijetlom	Talijanski
CIPAR
Οίνος Ελεγχόμενης Ονομασίας Προέλευσης	Sve	Kvalitetno vino psr	Grčki
Τοπικός Οίνος	Sve	Stolno vino sa zemljopisnim podrijetlom	Grčki
Μοναστήρι (Monastiri)	Sve	Kvalitetno vino psr i stolno vino sa zemljopisnim podrijetlom	Grčki
Κτήμα (Ktima)	Sve	Kvalitetno vino psr i stolno vino sa zemljopisnim podrijetlom	Grčki
LUKSEMBURG
Marque nationale	Sve	Kvalitetno vino psr, kvalitetno pjenušavo vino psr	Francuski
Appellation contrôlée	Sve	Kvalitetno vino psr, kvalitetno pjenušavo vino psr	Francuski
Appellation d’origine controlée	Sve	Kvalitetno vino psr, kvalitetno pjenušavo vino psr	Francuski
Vin de pays	Sve	Stolno vino sa zemljopisnim podrijetlom	Francuski
Grand premier cru	Sve	Kvalitetno vino psr	Francuski
Premier cru	Sve	Kvalitetno vino psr	Francuski
Vin classé	Sve	Kvalitetno vino psr	Francuski
Château	Sve	Kvalitetno vino psr, kvalitetno pjenušavo vino psr	Francuski
MAĐARSKA
minőségi bor	Sve	Kvalitetno vino psr	Mađarski
különleges minőségű bor	Sve	Kvalitetno vino psr	Mađarski
fordítás	Tokaj/-i	Kvalitetno vino psr	Mađarski
máslás	Tokaj/-i	Kvalitetno vino psr	Mađarski
szamorodni	Tokaj/-i	Kvalitetno vino psr	Mađarski
aszú … puttonyos, popunjeno brojevima 3-6	Tokaj/-i	Kvalitetno vino psr	Mađarski
aszúeszencia	Tokaj/-i	Kvalitetno vino psr	Mađarski
eszencia	Tokaj/-i	Kvalitetno vino psr	Mađarski
tájbor	Sve	Stolno vino sa zemljopisnim podrijetlom	Mađarski
bikavér	Eger, Szekszárd	Kvalitetno vino psr	Mađarski
késői szüretelésű bor	Sve	Kvalitetno vino psr	Mađarski
válogatott szüretelésű bor	Sve	Kvalitetno vino psr	Mađarski
muzeális bor	Sve	Kvalitetno vino psr	Mađarski
siller	Sve	Stolno vino sa zemljopisnim podrijetlom i kvalitetno vino psr	Mađarski
AUSTRIJA
Qualitätswein	Sve	Kvalitetno vino psr	Njemački
Qualitätswein besonderer Reife und Leseart/Prädikatswein	Sve	Kvalitetno vino psr	Njemački
Qualitätswein mit staatlicher Prüfnummer	Sve	Kvalitetno vino psr	Njemački
Ausbruch/Ausbruchwein	Sve	Kvalitetno vino psr	Njemački
Auslese/Auslesewein	Sve	Kvalitetno vino psr	Njemački
Beerenauslese (wein)	Sve	Kvalitetno vino psr	Njemački
Eiswein	Sve	Kvalitetno vino psr	Njemački
Kabinett/Kabinettwein	Sve	Kvalitetno vino psr	Njemački
Schilfwein	Sve	Kvalitetno vino psr	Njemački
Spätlese/Spätlesewein	Sve	Kvalitetno vino psr	Njemački
Strohwein	Sve	Kvalitetno vino psr	Njemački
Trockenbeerenauslese	Sve	Kvalitetno vino psr	Njemački
Landwein	Sve	Stolno vino sa zemljopisnim podrijetlom
Ausstich	Sve	Kvalitetno vino psr i stolno vino sa zemljopisnim podrijetlom	Njemački
Auswahl	Sve	Kvalitetno vino psr i stolno vino sa zemljopisnim podrijetlom	Njemački
Bergwein	Sve	Kvalitetno vino psr i stolno vino sa zemljopisnim podrijetlom	Njemački
Klassik/Classic	Sve	Kvalitetno vino psr	Njemački
Erste Wahl	Sve	Kvalitetno vino psr i stolno vino sa zemljopisnim podrijetlom	Njemački
Hausmarke	Sve	Kvalitetno vino psr i stolno vino sa zemljopisnim podrijetlom	Njemački
Heuriger	Sve	Kvalitetno vino psr i stolno vino sa zemljopisnim podrijetlom	Njemački
Jubiläumswein	Sve	Kvalitetno vino psr i stolno vino sa zemljopisnim podrijetlom	Njemački
Reserve	Sve	Kvalitetno vino psr	Njemački
Schilcher	Steiermark	Kvalitetno vino psr i stolno vino sa zemljopisnim podrijetlom	Njemački
Sturm	Sve	Djelomično fermentirano grožđe sa zemljopisnim podrijetlom	Njemački
PORTUGAL
Denominação de origem (DO)	Sve	Kvalitetno vino psr, kvalitetno pjenušavo vino psr, kvalitetno polupjenušavo vino psr, kvalitetno likersko vino psr	Portugalski
Denominação de origem controlada (DOC)	Sve	Kvalitetno vino psr, kvalitetno pjenušavo vino psr, kvalitetno polupjenušavo vino psr, kvalitetno likersko vino psr	Portugalski
Indicação de proveniencia regulamentada (IPR)	Sve	Kvalitetno vino psr, kvalitetno pjenušavo vino psr, kvalitetno polupjenušavo vino psr, kvalitetno likersko vino psr	Portugalski
Vinho DOCe natural	Sve	Kvalitetno likersko vino psr	Portugalski
Vinho generoso	DO Porto, Madeira, Moscatel de Setúbal, Carcavelos	Kvalitetno likersko vino psr	Portugalski
Vinho regional	Sve	Stolno vino sa zemljopisnim podrijetlom	Portugalski
Canteiro	DO Madeira	Kvalitetno likersko vino psr	Portugalski
Colheita Seleccionada	Sve	Kvalitetno vino psr, stolno vino sa zemljopisnim podrijetlom	Portugalski
Crusted/Crusting	DO Porto	Kvalitetno likersko vino psr	Engleski
Escolha	Sve	Kvalitetno vino psr, stolno vino sa zemljopisnim podrijetlom	Portugalski
Escuro	DO Madeira	Kvalitetno likersko vino psr	Portugalski
Fino	DO Porto DO Madeira	Kvalitetno likersko vino psr	Portugalski
Frasqueira	DO Madeira	Kvalitetno likersko vino psr	Portugalski
Garrafeira	Sve	Kvalitetno vino psr, stolno vino sa zemljopisnim podrijetlom Kvalitetno likersko vino psr	Portugalski
Lágrima	DO Porto	Kvalitetno likersko vino psr	Portugalski
Leve	Stolno vino sa zemljopisnim podrijetlom Estremadura i Ribatejano DO Madeira, DO Porto	Stolno vino sa zemljopisnim podrijetlom Kvalitetno likersko vino psr	Portugalski
Nobre	DO Dão	Kvalitetno vino psr	Portugalski
Reserva	Sve	Kvalitetno vino psr, kvalitetno likersko vino psr, kvalitetno pjenušavo vino psr, stolno vino sa zemljopisnim podrijetlom	Portugalski
Reserva velha (ili grande reserva)	DO Madeira	Kvalitetno pjenušavo vino psr, kvalitetno likersko vino psr	Portugalski
Ruby	DO Porto	Kvalitetno likersko vino psr	Engleski
Solera	DO Madeira	Kvalitetno likersko vino psr	Portugalski
Super reserva	Sve	Kvalitetno pjenušavo vino psr	Portugalski
Superior	Sve	Kvalitetno vino psr, kvalitetno likersko vino psr, stolno vino sa zemljopisnim podrijetlom	Portugalski
Tawny	DO Porto	Kvalitetno likersko vino psr	Engleski
Vintage supplemented by Late Bottle (LBV) ou Character	DO Porto	Kvalitetno likersko vino psr	Engleski
Vintage	DO Porto	Kvalitetno likersko vino psr	Engleski
SLOVENIJA
Penina	Sve	Kvalitetno pjenušavo vino psr	Slovenski
pozna trgatev	Sve	Kvalitetno vino psr	Slovenski
izbor	Sve	Kvalitetno vino psr	Slovenski
jagodni izbor	Sve	Kvalitetno vino psr	Slovenski
suhi jagodni izbor	Sve	Kvalitetno vino psr	Slovenski
ledeno vino	Sve	Kvalitetno vino psr	Slovenski
arhivsko vino	Sve	Kvalitetno vino psr	Slovenski
mlado vino	Sve	Kvalitetno vino psr	Slovenski
Cviček	Dolenjska	Kvalitetno vino psr	Slovenski
Teran	Kras	Kvalitetno vino psr	Slovenski
SLOVAČKA
forditáš	Tokaj/-ská/-ský/-ské	Kvalitetno vino psr	slovački
mášláš	Tokaj/-ská/-ský/-ské	Kvalitetno vino psr	slovački
samorodné	Tokaj/-ská/-ský/-ské	Kvalitetno vino psr	slovački
výber … putňový, popunjeno brojevima 3-6	Tokaj/-ská/-ský/-ské	Kvalitetno vino psr	slovački
výberová esencia	Tokaj/-ská/-ský/-ské	Kvalitetno vino psr	slovački
esencia	Tokaj/-ská/-ský/-ské	Kvalitetno vino psr	slovački
(1) Zaštita izraza „cava” predviđena u Uredbi Vijeća (EZ) broj 1493/1999 ne dovodi u pitanje u zaštitu zemljopisnog podrijetla koja se upotrebljava za kvalitetna pjenušava vina psr „Cava”. (2) Vina na koje se odnosi su kvalitetna likerska vina psr predviđena u Prilogu VI, točki L, odjeljku 8. Uredbe Vijeća (EZ) broj 1493/1999. (3) Vina na koje se odnosi su kvalitetna likerska vina psr predviđena u Prilogu VI, točki L, odjeljku 11. Uredbe Vijeća (EZ) broj 1493/1999.

DODATAK 3.

POPIS KONTAKTNIH TOČAKA

(iz članka 12. Priloga II.)

(a) Zajednica

Europska komisija

Opća uprava za poljoprivredu i ruralni razvoj

Uprava B Međunarodni poslovi II

Voditelj jedinice B.2 Proširenje

1049 Bruxelles/Brussel

BELGIJA

Telefon + 32 2 299 11 11

Faks + 32 2 296 62 92

(b) Albanija

Gđa. Brunilda Stamo, ravnateljica

Uprava za politike proizvodnje

Ministarstvo poljoprivrede, hrane i zaštite potrošača

Sheshi Skenderbej br. 2

Tirana

ALBANIJA

Telefon/faks + 355 4 225872

E-pošta: bstamo@albnet.net

▼M4

PROTOKOL 4.

o definiciji pojma ,,proizvodi s podrijetlom’’ i načinima administrativne suradnje

Članak 1.

Primjenjiva pravila o podrijetlu

Za potrebe provedbe Sporazuma primjenjuju se Dodatak I. i odgovarajuće odredbe Dodatka II. Regionalnoj konvenciji o pan-euro-mediteranskim povlaštenim pravilima podrijetla ( 6 ) („Konvencija”), kako je zadnje izmijenjena i objavljena u Službenom listu Europske unije.

Sva upućivanja na „odgovarajući sporazum” u Dodatku I. i u odgovarajućim odredbama Dodatka II. Konvenciji smatraju se upućivanjima na Sporazum.

Neovisno o članku 16. stavku 5. i članku 21. stavku 3. Dodatka I. Konvenciji, ako kumulacija uključuje samo države EFTA-e, Farske Otoke, Europsku uniju, Republiku Tursku, sudionike procesa stabilizacije i pridruživanja, Republiku Moldovu, Gruziju i Ukrajinu, dokaz o podrijetlu može biti potvrda o prometu robe EUR.1 ili izjava o podrijetlu.

Članak 2.

Alternativna primjenjiva pravila o podrijetlu

Neovisno o članku 1. ovog Protokola, za potrebe provedbe Sporazuma smatra se da su proizvodi koji status robe s povlaštenim podrijetlom stječu u skladu s alternativnim primjenjivim pravilima o podrijetlu utvrđenim u Dodatku A ovom Protokolu („Prijelazna pravila”) također podrijetlom iz Europske unije ili Republike Albanije.

Prijelazna pravila primjenjuju se sve dok izmjena Konvencije, na kojoj se ona temelje, ne stupi na snagu.

Članak 3.

Rješavanje sporova

Ako u vezi s postupcima provjere iz članka 32. Dodatka I. Konvenciji ili članka 34. Dodatka A ovom Protokolu nastanu sporovi koji se ne mogu riješiti između carinskih tijela koja zahtijevaju provjeru i carinskih tijela odgovornih za provedbu te provjere, ti se sporovi podnose Vijeću za stabilizaciju i pridruživanje.

U svim se slučajevima sporovi između uvoznika i carinskih tijela zemlje uvoznice rješavaju u skladu sa zakonodavstvom te zemlje.

Članak 4.

Izmjene Protokola

Vijeće za stabilizaciju i pridruživanje može odlučiti izmijeniti odredbe ovog Protokola.

Članak 5.

Povlačenje iz Konvencije

Ako Europska unija ili Republika Albanija depozitaru Konvencije dostave pisanu obavijest o svojoj namjeri povlačenja iz Konvencije u skladu s njezinim člankom 9., Europska unija i Republika Albanija odmah započinju pregovore o pravilima o podrijetlu radi provedbe Sporazuma.

Do stupanja na snagu tih novoutvrđenih pravila o podrijetlu na Sporazum se i dalje primjenjuju pravila o podrijetlu iz Dodatka I. i, prema potrebi, odgovarajuće odredbe Dodatka II. Konvenciji koji su bili primjenjivi u trenutku povlačenja. Međutim, od trenutka povlačenja smatra se da je pravilima o podrijetlu iz Dodatka I. i, prema potrebi, odgovarajućim odredbama Dodatka II. Konvenciji dopuštena bilateralna kumulacija samo između Europske unije i Republike Albanije.

▼B

PROTOKOL 5.

o kopnenom prometu

Članak 1.

Cilj

Cilj ovog Protokola je promicati suradnju između stranaka u kopnenom prometu, posebno provoznom prometu, i u tu svrhu osigurati da se promet između i kroz državno područje stranaka razvija na koordiniran način potpunom i međuovisnom primjenom svih odredaba ovog Protokola.

Članak 2.

Područje primjene

Suradnja obuhvaća kopneni promet, osobito cestovni, željeznički i kombinirati promet i uključuje odgovarajuću infrastrukturu.

S tim u vezi, područje primjene ovog Protokola osobito obuhvaća:

—

prometnu infrastrukturu na području jedne ili druge stranke u mjeri potrebnoj za postizanje ciljeva Protokola,

—

pristup tržištu, na temelju načela uzajamnosti, u području cestovnog prometa,

—

bitne pravne i administrativne popratne mjere uključujući gospodarske, porezne, socijalne i tehničke mjere,

—

suradnju u razvoju prometnog sustava ispunjava ekološkim zahtjeve, i

—

redovitu razmjenu podataka o razvoju prometnih politika stranaka, osobito u pogledu prometne infrastrukture.

Članak 3.

Definicije

Za potrebe ovog Protokola, primjenjuju se sljedeće definicije:

(a)

„provozni promet u Zajednici” znači promet, prijevoznikom s poslovnim nastanom u Zajednici, robe u provozu kroz državno područje Albanije „na relaciji” prema ili iz država članica Zajednice;

(b)

„provozni promet u Albaniji” znači promet, prijevoznikom s poslovnim nastanom u Albaniji, robe u provozu iz Albanije kroz područje Zajednice i s odredištem u trećoj zemlji ili robe iz treće zemlje s odredištem u Albaniji;

(c)

„kombinirani promet” znači promet robe gdje kamion, prikolica, poluprikolica, sa ili bez jedinice traktora, izmjenjivog sanduka ili kontejnera od 20 stopa ili više, koristi cestu na početnoj ili završnoj dionici putovanja i na drugoj dionici, željeznici ili unutarnjim vodnim putem ili pomorskim uslugama gdje taj dio premašuje 100 kilometara zračne udaljenosti i čini početnu ili završnu cestovnu dionicu putovanja:

—

između točke gdje se roba ukrcava i najbliže prikladne željezničke utovarne postaje za početnu dionicu, i između najbliže prikladne istovarne postaje i točke gdje se roba istovaruje za završnu dionicu, ili

—

unutar radijusa koji ne premašuje 150 km zračne udaljenosti od luke unutarnje plovidbe ili pomorske luke utovara ili istovara.

GLAVA I.

INFRASTRUKTURA

Članak 4.

Opća odredba

Stranke su suglasne donijeti međusobno koordinirane mjere za razvoj multimodalne mreže prometne infrastrukture kao ključnog sredstva za rješavanje problema koji utječu na promet robe kroz Albaniju, posebno paneuropskim koridorom VIII., osi sjever-jug i vezama s jadransko/jonskim paneuropskim prometnim područjem.

Članak 5.

Planiranje

Razvoj multimodalne regionalne prometne mreže na području Albanije koja služi potrebama Albanije i regije jugoistočne Europe koja obuhvaća glavne cestovne i željezničke putove, unutarnje vodne putove, luke unutarnjih vodnih putova, luke, zračne luke i druge važne vrste te mreže, od posebnog je interesa za Zajednicu i Albaniju. Mreža je određena Memorandumom o razumijevanju za razvoj Glavne mreže prometne infrastrukture za jugoistočnu Europu koji su potpisali ministri iz regije i Europska komisija u lipnju 2004. Razvoj mreže i odabir prioriteta provodi Upravni odbor koji čine predstavnici svakog potpisnika.

Članak 6.

Financijski aspekti

Zajednica može doprinijeti financijski, na temelju članka 112. ovog Sporazuma, za potrebne infrastrukturne radove iz članka 5. ovog Protokola. Financijski doprinos može biti u obliku kredita Europske investicijske banke i u bilo kakvom drugom obliku financiranja koji može osigurati daljnja dodatna sredstva.

Kako bi se ubrzali radovi, Europska komisija nastoji, u mjeri u kojoj je to moguće, poticati upotrebu dodatnih sredstava poput ulaganja određene države članice na bilateralnoj osnovi ili iz javnih ili privatnih fondova.

GLAVA II.

ŽELJEZNIČKI I KOMBINIRANI PROMET

Članak 7.

Opća odredba

Stranke donose međusobno koordinirane mjere potrebne za razvoj i promicanje željezničkog i kombiniranog prometa kao sredstva kojim se osigurava da se u budućnosti veći dio njihovog bilateralnog i provoznog prometa kroz Albaniju provodi pod ekološki prihvatljivim uvjetima.

Članak 8.

Pojedini aspekti povezani s infrastrukturom

Kao dio modernizacije željeznice Albanije, poduzimaju se potrebne mjere kako bi se sustav prilagodio za kombinirani promet, osobito u pogledu razvoja ili izgradnje terminala, kolosijeka tunela i kapaciteta, što zahtijeva značajna ulaganja.

Članak 9.

Mjere potpore

Stranke poduzimaju sve potrebne korake da bi potakle razvoj kombiniranog prometa.

Svrha takvih mjera jest:

—

poticati korisnike i pošiljatelje na korištenje kombiniranog prometa,

—

učiniti kombinirani promet konkurentnim cestovnom prometu, posebno kroz financijsku potporu Zajednice ili Albanije u kontekstu njihova zakonodavstva;

—

poticati korištenje kombiniranog prometa na dugim relacijama i promicati posebno korištenje izmjenjivih sanduka, kontejnera i prijevoza bez pratnje općenito,

—

poboljšati brzinu i pouzdanost kombiniranog prometa i posebno:

—

povećati učestalost konvoja u skladu s potrebama pošiljatelja i korisnika,

—

smanjiti vrijeme čekanja na terminalima i povećati njihovu učinkovitost,

—

ukloniti na primjeren način sve prepreke s prilaznih putova kako bi se poboljšao pristup kombiniranom prometu,

—

uskladiti, prema potrebi, težine, dimenzije i tehničke karakteristike specijalizirane opreme, osobito kako bi se osigurala potrebna kompatibilnost kolosijeka, i kako bi se poduzele koordinirane aktivnosti narudžbe i pokretanja opreme kakvu zahtijeva razina prometa, i

—

općenito, poduzeti sve druge prikladne mjere.

Članak 10.

Uloga željeznica

U vezi s ovlastima država i željeznica, stranke, u vezi s prijevozom robe i putnika, preporučuju da njihove željeznice:

—

poboljšaju suradnju, bilo bilateralnu ili multilateralnu ili unutar međunarodnih željezničkih organizacija, u svim područjima, osobito u pogledu poboljšanja kvalitete i sigurnosti prometnih usluga,

—

pokušaju uspostaviti zajednički sustav organiziranja željeznica kako bi pošiljatelje potaknule na slanje tereta željeznicom umjesto cestom, osobito u provozne svrhe, na temelju poštenog tržišnog natjecanja, tako da se korisniku ostavi sloboda izbora u tom pitanju,

—

pripremiti sudjelovanje Albanije u provedbi i budućem razvoju pravne stečevine Zajednice u razvoju željeznice.

GLAVA III.

CESTOVNI PROMET

Članak 11.

Opće odredbe

S obzirom na zajednički pristup prometnom tržištu, stranke su suglasne, u početku i ne dovodeći u pitanje stavak 2., održavati režim koji proizlazi iz bilateralnih sporazuma ili drugih postojećih međunarodnih bilateralnih instrumenata sklopljenih između svake države članice Zajednice i Albanije ili, ako ne postoje takvi sporazumi ili instrumenti, koji proizlazi iz de facto stanja iz 1991.

Međutim, do sklapanja sporazuma između Zajednice i Albanije o pristupu tržištu cestovnog prometa, kako je predviđeno člankom 12., i o naknadama za uporabu cesta, kako je predviđeno člankom 13. stavkom 2., Albanija surađuje s državama članicama Zajednice kako bi izmijenila te bilateralne sporazume ili instrumente i prilagodila ih ovom Protokolu.

Stranke su suglasne osigurati neograničen pristup provoznom prometu Zajednice kroz Albaniju i albanski provozni promet kroz Zajednicu s učinkom od datuma stupanja na snagu ovog Sporazuma.

Ako se, kao rezultat prava zajamčenih stavkom 2., provozni promet prijevoznika iz Zajednice poveća do stupnja da uzrokuje ili prijeti uzrokovanjem ozbiljne štete cestovnoj infrastrukturi i/ili protoku prometa na pravcima navedenima u članku 5., i ako pod istim okolnostima problemi nastaju na području Zajednice blizu granica Albanije, to se pitanje upućuje Vijeću za stabilizaciju i pridruživanje u skladu s člankom 118. ovog Sporazuma. Stranke mogu predložiti iznimne, privremene i nediskriminirajuće mjere koje su potrebne kako bi se ograničila ili ublažila takva šteta.

Ako Zajednica utvrdi pravila kojima je cilj smanjiti onečišćenje uzrokovano teškim teretnim vozilima registriranima u Europskoj uniji i poboljšati sigurnost u prometu, sličan režim primjenjuje se na teška teretna vozila registrirana u Albaniji koja žele prometovati područjem Zajednice. Vijeće za stabilizaciju i pridruživanje odlučuje o potrebnim načinima.

Stranke se suzdržavaju od poduzimanja bilo kakve jednostrane radnje koja bi mogla voditi diskriminaciji između prijevoznika ili vozila iz Zajednice i prijevoznika ili vozila iz Albanije. Svaka stranka poduzima sve korake potrebne za omogućavanje cestovnog prometa prema ili kroz državno područje druge ugovorne stranke.

Članak 12.

Pristup tržištu

Stranke se, smatrajući to prioritetnim pitanjem, obvezuju zajedno raditi, svaka podložno svojim unutarnjim pravilima, na traženju:

—

aktivnosti koje bi mogle pogodovati razvoju prometnog sustava koji odgovara potrebama stranaka, i koji je kompatibilan s dovršenjem unutarnjeg tržišta Zajednice i provedbom zajedničke prometne politike, s jedne strane, i s ekonomskom i prometnom politikom Albanije, s druge strane,

—

konačnim sustavom za zakonsko uređenje budućeg pristupa tržištu cestovnog prometa između stranaka na temelju reciprociteta.

Članak 13.

Naknade za uporabu cesta, cestarine i druga davanja

Stranke prihvaćaju da naknade za uporabu cesta za cestovna vozila, cestarine i druga davanja svake od strana moraju biti nediskriminirajuća.

Stranke započinju pregovore s ciljem postizanja sporazuma o naknadama za uporabu cesta, u najkraćem mogućem roku, na temelju pravila koje je usvojila Zajednica u tom pitanju. Svrha takvog Sporazuma je, posebno, osigurati slobodan protok prekograničnog prometa, postupno ukloniti razlike između sustava naknada za uporabu cesta koji primjenjuju stranke i ukloniti narušavanje tržišnog natjecanja koje proizlazi iz takvih razlika.

Do završetka pregovora iz stavka 2., stranke ukidaju diskriminaciju između prijevoznika u Zajednici i Albaniji pri ubiranju poreza ili davanja na prometovanje i/ili posjedovanje teških teretnih vozila kao i pri ubiranju poreza ili davanja za prijevoz na području stranaka. Albanija se obvezuje obavijestiti Komisiju Europskih zajednica, ako to bude zatraženo, o iznosu poreza, cestarina i davanja koje primjenjuje, kao i o metodama njihova izračuna.

Do sklapanja Sporazuma navedenog u stavku 2. i u članku 12. sve promjene predložene nakon datuma stupanja na snagu ovog Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju u vezi fiskalnih davanja, cestarina i drugih naknada, uključujući sustave za njihovu naplatu koji se mogu primijeniti na promet Zajednice u provozu kroz Albaniju podliježu prethodnom postupku savjetovanja.

Članak 14.

Težine i dimenzije

Albanija prihvaća da se cestovna vozila koja su u skladu s normama Zajednice u vezi težina i dimenzija mogu slobodno kretati i bez prepreka s tim u vezi na relacijama obuhvaćenima člankom 5. Tijekom šest mjeseci nakon datuma stupanja na snagu ovog Sporazuma, cestovna vozila koja nisu u skladu s postojećim normama Albanije mogu podlijegati posebnoj nediskriminirajućoj naknadi koja odražava štetu uzrokovanu dodatnim osovinskim opterećenjem.

Albanija nastoji uskladiti svoje postojeće propise i norme za izgradnju cesta sa zakonodavstvom koje prevladava u Zajednici do kraja pete godine nakon datuma stupanja na snagu ovog Sporazuma i uložit će veliki napor s ciljem poboljšanja postojećih relacija obuhvaćenih člankom 5. u skladu s tim novim propisima i normama unutar predloženog vremena i u skladu sa svojim financijskim mogućnostima.

Članak 15.

Okoliš

Kako bi se zaštitio okoliš, stranke nastoje uvesti norme za emisiju plinova i krutih čestica i razinu buke za teška teretna vozila, koje osiguravaju visoku razinu zaštite.

Kako bi se industriji pružili jasni podaci i kako bi se potakla koordinirana istraživanja, programiranje i proizvodnja, u tom području izbjegavaju se posebne nacionalne norme.

Vozila koja su u skladu s normama utvrđenima u međunarodnim sporazumima koji su također povezani s okolišem mogu voziti bez daljnjih ograničenja na području stranaka.

Za potrebe uvođenja novih normi, stranke surađuju kako bi postigle gore navedene ciljeve.

Članak 16.

Socijalni aspekti

Albanija usklađuje svoje zakonodavstvo koje se odnosi na osposobljavanje osoblja za cestovni prijevoz tereta, osobito u odnosu na prijevoz opasne robe, s normama Zajednice.

Albanija, kao ugovorna stranka Europskog sporazuma o posadama vozila u međunarodnom cestovnom prometu (ERTA), i Zajednica koordiniraju u najvećoj mogućoj mjeri svoja pravila u vezi vremena vožnje, stankama i razdoblja odmora za vozače i sastav posade, a s obzirom na budući razvoj socijalnog zakonodavstva u tom području.

Stranke surađuju u vezi s provedbom i izvršenjem socijalnog zakonodavstva u području cestovnog prometa.

Stranke osiguravaju jednakost svojih zakonodavstava o pristupu zanimanju prijevoznika u teretnom cestovnom prometu, s ciljem međusobnog priznavanja.

Članak 17.

Odredbe povezane s prometom

Stranke objedinjuju svoja iskustva i nastoje uskladiti svojih zakonodavstava kako bi poboljšale protok prometa tijekom razdoblja vršnog opterećenja (vikendi, državni blagdani, turistička sezona).

Općenito, stranke potiču uvođenje, razvoj i koordinaciju informacijskih sustava cestovnog prometa.

One nastoje uskladiti svoja zakonodavstva u vezi s prijevozom kvarljive robe, živih životinja i opasnih tvari.

Stranke također nastoje uskladiti tehničku pomoć koja se pruža vozačima, širenje bitnih podataka o prometu i drugim pitanjima od posebne važnosti za turiste i hitne službe, uključujući hitnu pomoć.

Članak 18.

Cestovna sigurnost

Albanija usklađuje svoje zakonodavstvo u području cestovne sigurnosti, posebno s obzirom na prijevoz opasne robe, sa zakonodavstvom Zajednice do kraja pete godine nakon datuma stupanja na snagu ovog Sporazuma.

Albanija, kao ugovorna stranka Europskog sporazuma koji se odnosi na Međunarodni prijevoz opasnih tvari u cestovnom prometu (ADR), i Zajednica u najvećoj mogućoj mjeri koordiniraju svoje politike u vezi prijevoza opasnih tvari.

Stranke surađuju u odnosu na provedbu i izvršenje zakonodavstva o cestovnoj sigurnosti, osobito u pogledu vozačkih dozvola i mjera za smanjenje prometnih nezgoda na cestama.

GLAVA IV.

POJEDNOSTAVLJENJE FORMALNOSTI

Članak 19.

Pojednostavljenje formalnosti

Stranke su suglasne pojednostaviti protok robe željeznicom i cestom, bilo bilateralan ili provozan.

Stranke su suglasne započeti pregovore s ciljem sklapanja Sporazuma o pojednostavljenju kontrole i formalnosti koje se odnose na prijevoz robe.

Stranke su suglasne, u mjeri u kojoj je to potrebno, poduzeti zajedničke aktivnosti i poticati donošenje daljnjih mjera pojednostavljenja.

GLAVA V.

ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 20.

Proširenje područja primjene

Ako jedna stranka zaključi, na temelju iskustva u primjeni ovog Protokola, da su druge mjere koje ne spadaju u područje primjene ovog Protokola u interesu koordinirane europske prometne politike, a osobito mogu pomoći rješavanju problema provoznog prometa, podnose drugoj stranci prijedloge s tim u vezi.

Članak 21.

Provedba

Suradnja između stranaka provodi se u okviru posebnog Pododbora koji treba osnovati u skladu s člankom 121. ovog Sporazuma.

Ovaj Pododbor osobito:

(a)

izrađuje planove za suradnju u željezničkom i kombiniranom prometu, istraživanju prometa i okoliša;

(b)

analizira primjenu odluke sadržane u ovom Protokolu i preporučuje Odboru za stabilizaciju i pridruživanje prikladna rješenja za sve moguće probleme koji se mogu pojaviti;

(c)

procjenjuje, dvije godine nakon datuma stupanja na snagu ovog Sporazuma, situaciju što se tiče poboljšanja infrastrukture i implikacija slobodnog provoza; i

(d)

koordinira nadzor, predviđanja i druge statističke radove koji se odnose na međunarodni promet, osobito provozni promet.

PROTOKOL 6.

o uzajamnoj upravnoj pomoći u carinskim pitanjima

Članak 1.

Definicije

Za potrebe ovog Protokola:

(a)

„carinski propisi” znači sve zakonske ili podzakonske odredbe koje se primjenjuju na državnim područjima stranaka i kojima se uređuje uvoz, izvoz i provoz robe i stavljanje robe pod bilo koji carinski režim ili postupak, uključujući mjere zabrane, ograničenja i kontrole;

(b)

„tijelo primatelj zahtjeva” znači nadležno upravno tijelo koje je stranka imenovala u tu svrhu i koje daje zahtjev za pomoć na temelju ovog Protokola;

(c)

„tijelo primatelj zahtjeva” znači nadležno upravno tijelo koje je stranka imenovala u tu svrhu i koje zaprima zahtjev za pomoć na temelju ovog Protokola;

(d)

„osobni podaci” znači sve informacije koje se odnose na pojedinca čiji je identitet utvrđen ili čiji je identitet moguće utvrditi;

(e)

„postupak koji predstavlja povredu carinskog zakonodavstva” znači svaka povreda ili pokušaj povrede carinskog zakonodavstva.

Članak 2.

Područje primjene

Stranke pomažu jedna drugoj u okviru svojih nadležnosti, na način i pod uvjetima utvrđenima u ovom Protokolu, kako bi osigurale ispravnu primjenu carinskog zakonodavstva, naročito sprečavanjem, ispitivanjem i suzbijanjem postupaka koji predstavljaju povredu carinskog zakonodavstva.

Pomoć u carinskim pitanjima, kako je predviđeno ovim Protokolom, primjenjuje se na svako upravno tijelo stranaka koje je nadležno za primjenu ovog Protokola. Ona ne dovodi u pitanje pravila kojima se uređuje uzajamna pomoć u kaznenim stvarima. Ona također ne obuhvaća informacije prikupljene na temelju ovlasti koje se izvršavaju na zahtjev pravosudnih tijela, osim ako to tijelo ne odobri priopćavanje tih informacija.

Ovaj Protokol ne obuhvaća pružanje pomoći kod povrata carina, poreza ili novčanih kazni.

Članak 3.

Pružanje pomoći na zahtjev

Na zahtjev tijela podnositelja zahtjeva, tijelo primatelj zahtjeva dostavlja sve relevantne informacije koje mu mogu omogućiti da osigura pravilnu primjenu carinskog zakonodavstva, uključujući informacije koje se odnose na radnje, uočene ili planirane, koje predstavljaju ili bi mogle biti postupci koji predstavljaju povredu carinskog zakonodavstva.

Na zahtjev tijela podnositelja zahtjeva, tijelo primatelj zahtjeva obavješćuje ga:

(a)

je li roba uvezena na državno područje jedne od stranaka propisno izvezena iz državnog područja druge stranke, navodeći, prema potrebi, carinski postupak koji se primjenjuje na tu robu;

(b)

je li roba uvezena na državno područje jedne od stranaka propisno izvezena iz državnog područja druge stranke, navodeći, prema potrebi, carinski postupak koji se primjenjuje na tu robu.

Na zahtjev tijela podnositelja zahtjeva, tijelo primatelj zahtjeva u okviru svojih zakonskih ili regulatornih odredbi poduzima neophodne mjere za osiguranje posebnog nadzora nad:

(a)

fizičkim ili pravnim osobama za koje postoji osnovana sumnja da su uključene ili su bile uključene u postupke koji predstavljaju povredu carinskog zakonodavstva;

(b)

mjestima na kojima je roba uskladištena ili može biti uskladištena na takav način da postoji osnovana sumnja da se ta roba namjerava koristiti za postupke koji predstavljaju povredu carinskog zakonodavstva;

(c)

robom koja se prevozi ili bi se mogla prevoziti na takav način da postoji osnovana sumnja da se ta roba namjerava koristiti za radnje kojima se krše carinski propisi; i

(d)

prijevoznim sredstvima koja se koriste ili bi se mogla koristiti na takav način da postoji osnovana sumnja da se ta prijevozna sredstva namjeravaju koristiti za postupke koji predstavljaju povredu carinskog zakonodavstva.

Članak 4.

Spontana pomoć

Stranke pomažu jedna drugoj, na vlastitu inicijativu i u skladu sa svojim zakonskim ili podzakonskim odredbama, ako smatraju da je to neophodno za ispravnu primjenu carinskih propisa, naročito pružanjem prikupljenih informacija koje se odnose na:

—

aktivnosti koje jesu ili se čine da jesu postupci koji predstavljaju povredu carinskog zakonodavstva i koje bi mogle biti od interesa za drugu stranku,

—

nova sredstva ili metode koje se koriste u provođenju postupaka koji predstavljaju povredu carinskog zakonodavstva,

—

robu za koju je poznato da podliježe radnjama kojima se krše carinski propisi,

—

fizičke ili pravne osobe za koje postoji osnovana sumnja da su uključeni ili su bili uključeni u radnje kojima se krše carinski propisi, i

—

prijevozna sredstva za koje postoji osnovana sumnja da su korištena ili bi se mogla koristiti za postupke koji predstavljaju povredu carinskog zakonodavstva.

Članak 5.

Dostava, obavješćivanje

Na zahtjev tijela podnositelja zahtjeva, tijelo primatelj zahtjeva u skladu sa svojim zakonskim ili regulatornim odredbama poduzima sve potrebne mjere kako bi:

—

dostavio dokumente, ili

—

obavijestio o svim odlukama,

adresata s boravištem ili poslovnim nastanom na području tijela primatelja zahtjeva, koje je dostavilo odnosno donijelo tijelo primatelj zahtjeva, a koje su u okviru područja primjene ovog Protokola.

Zahtjevi za dostavu dokumenata ili obavješćivanje o odlukama dostavljaju se u pisanom obliku na službenom jeziku tijela primatelja zahtjeva ili na jeziku koji je prihvatljiv tom tijelu.

Članak 6.

Oblik i sadržaj zahtjevâ za pružanje pomoći

Zahtjevi u skladu s ovim Protokolom moraju biti u pisanom obliku. Uz njih se prilažu dokumenti potrebni za ispunjavanje zahtjeva. Kada to nalaže žurnost situacije, mogu se prihvatiti i usmeni zahtjevi, ali moraju odmah biti potvrđeni u pisanom obliku.

Zahtjevi u skladu sa stavkom 1. sadrže sljedeće informacije:

(a)

tijelo podnositelj zahtjeva;

(b)

zatraženu mjeru;

(c)

predmet i razlog zahtjeva;

(d)

zakonske ili regulatorne odredbe i ostale uključene pravne elemente;

(e)

što točnije i sveobuhvatnije podatke o fizičkim ili pravnim osobama koje su predmet istraga; i

(f)

sažetak relevantnih činjenica i već provedenih ispitivanja.

Zahtjevi se podnose na službenom jeziku tijela primatelja zahtjeva ili na jeziku prihvatljivom za to tijelo. Ovaj se uvjet ne odnosi na dokumente koji se prilažu uz zahtjev na temelju stavka 1.

Ako zahtjev ne ispunjava gore utvrđene službene uvjete, može se tražiti njegova ispravka ili dopuna. U međuvremenu se mogu naložiti mjere predostrožnosti.

Članak 7.

Rješavanje zahtjevâ

Kako bi se ispunio zahtjev za pružanjem pomoći, tijelo primatelj zahtjeva, u skladu sa svojim nadležnostima i raspoloživim sredstvima, postupa kao da djeluje u vlastitom interesu ili na zahtjev drugih tijela iste stranke dostavljanjem informacija koje posjeduje, provođenjem odgovarajućih istraga ili organiziranjem njihovog provođenja. Ova se odredba odnosi i na svako drugo tijelo kojem zahtjev upućuje tijelo primatelj zahtjeva kada ne može sam djelovati.

Zahtjevi za pružanje pomoći rješavaju se u skladu sa zakonskim ili podzakonskim odredbama stranke kojoj je upućen zahtjev.

Dužnosnici jedne od stranaka, ovlašteni na odgovarajući način, uz suglasnost druge uključene stranke i podložno uvjetima koje ta stranka odredi, mogu biti prisutni u uredima tijela primatelja zahtjeva ili drugih odnosnih tijela u skladu sa stavkom 1., kako bi primili informacije koje se odnose na postupke koji jesu ili bi mogli biti postupci koji predstavljaju povredu carinskog zakonodavstva, a koje su potrebne tijelu podnositelju zahtjeva za potrebe ovog Protokola.

Dužnosnici jedne stranke, ovlašteni na odgovarajući način, uz suglasnost druge uključene stranke i pod uvjetima koje potonji odredi, mogu biti prisutni na ispitivanjima koja se provode na području te stranke.

Članak 8.

Način prenošenja informacija

Tijelo primatelj zahtjeva dostavlja rezultate istraga tijelu podnositelju zahtjeva u pisanom obliku zajedno s odgovarajućom dokumentacijom, ovjerenim preslikama i ostalim.

Te informacije mogu biti u elektroničkom obliku.

Izvorni dokumenti dostavljaju se samo na zahtjev u slučajevima kada ovjerene preslike nisu dovoljne. Ti se izvornici vraćaju što je prije moguće.

Članak 9.

Izuzeća od obveze pružanja pomoći

Pomoć se može odbiti ili može podlijegati ispunjavanju određenih uvjeta ili zahtjeva u slučajevima kada jedna stranka smatra da bi pružanje pomoći u skladu s ovim Protokolom:

(a)

moglo dovesti u pitanje suverenitet Albanije ili države članice od koje je zatraženo pružanje pomoći u skladu s ovim Protokolom, ili

(b)

bi moglo dovesti u pitanje javni poredak, sigurnost ili ostale bitne interese, posebno u slučajevima iz članka 10. stavka 2. ovog Protokola; ili

(c)

povrijediti industrijsku, trgovačku ili profesionalnu tajnu.

Tijelo primatelj zahtjeva može odgoditi pružanje pomoći uz objašnjenje da bi to moglo ometati postupak istrage, progon ili sudski postupak koji je u tijeku. U tom slučaju tijelo primatelj zahtjeva savjetuje se s tijelom podnositeljem zahtjeva kako bi utvrdilo može li se pomoć pružiti podložno onim rokovima ili uvjetima koje bi moglo zahtijevati tijelo primatelj zahtjeva.

Ako tijelo podnositelj zahtjeva traži pomoć koju ne bi moglo samo pružiti da se to od njega zatraži, mora u svom zahtjevu upozoriti na tu činjenicu. Tada tijelo primatelj zahtjeva odlučuje kako da postupi prema tom zahtjevu.

U slučajevima iz stavaka 1. i 2., odluku tijela primatelja zahtjeva i razloge za tu odluku treba bez odgađanja dostaviti tijelu podnositelju zahtjeva.

Članak 10.

Razmjena i povjerljivost informacija

Sve informacije koje su na bilo koji način dostavljene u skladu s ovim Protokolom povjerljive su ili ograničene prirode, ovisno o pravilima koja se primjenjuju kod svake stranke. Takve informacije obuhvaćene su obvezom čuvanja službene tajne i uživaju istu zaštitu koja vrijedi za slične informacije prema odgovarajućim zakonima stranke koja ih je primila kao i odgovarajućim odredbama koje se primjenjuju na tijela Zajednice.

Osobni podaci mogu se razmjenjivati samo onda kada se stranka koja ih prima obveže štiti takve podatke barem na isti način koji je primjenjiv i na taj određeni slučaj u ugovornoj stranci koja ih može dostaviti. S tim ciljem stranke dostavljaju jedna drugoj informacije o svojim primjenjivim pravilima, uključujući, prema potrebi, zakonske odredbe koje su na snazi u državama članicama Zajednice.

Korištenje informacija, dobivenih na temelju ovog Protokola, u sudskim ili upravnim postupcima pokrenutima zbog postupaka koji predstavljaju povredu carinskog zakonodavstva smatra se korištenjem za potrebe ovog Protokola. Prema tome, stranke mogu u svojim registrima dokaza, izvještajima i iskazima i u postupcima i optužbama pred sudovima, koristiti kao dokaz dobivene informacije i dokumente u koje su imale uvid u skladu s odredbama ovog Protokola. Nadležno tijelo koje je dostavilo tu informaciju ili je omogućilo pristup tim dokumentima izvješćuje se o takvom korištenju.

Dobivene informacije koriste se isključivo za potrebe ovog Protokola. Ako jedna stranka želi ove informacije koristiti u druge svrhe, potrebna joj je prethodna pisana suglasnost tijela koje je dostavilo informacije. Tako korištenje podliježe svim ograničenjima koje utvrdi to tijelo.

Članak 11.

Vještaci i svjedoci

Tijelo primatelj zahtjeva može ovlastiti svog službenika da, u okviru danog ovlaštenja, vještači ili svjedoči u sudskim ili upravnim postupcima koji se odnose na pitanja obuhvaćena ovim Protokolom te da dostavi predmete, dokumente ili njihove ovjerene preslike, ako su potrebni za postupke. U zahtjevu za vještačenje ili svjedočenje mora biti jasno naznačeno pred kojim se sudskim ili upravnim tijelom službenik treba pojaviti, radi kojeg predmeta i na temelju koje funkcije ili kvalifikacije će biti ispitivan.

Članak 12.

Troškovi pružanja pomoći

Stranke odustaju od svih međusobnih potraživanja povrata troškova koji su nastali na temelju ovog Protokola osim, prema potrebi, troškova za vještake i svjedoke te tumače i prevoditelje koji nisu zaposlenici u državnoj i javnoj upravi.

Članak 13.

Provedba

Provedba ovog Protokola povjerava se, s jedne strane, carinskim vlastima Albanije i, s druge strane, nadležnim službama Komisije Europskih zajednica i, prema potrebi, carinskim vlastima država članica. Oni donose odluke o svim praktičnim mjerama i postupcima potrebnima za njegovu primjenu, uzimajući u obzir pravila koja su na snazi posebno u području zaštite podataka. Oni mogu nadležnim tijelima preporučiti izmjene ovog Protokola koje smatraju potrebnima.

Stranke se međusobno konzultiraju i naknadno izvješćuju jedna drugu o iscrpnim provedbenim propisima koji su usvojeni u skladu s odredbama ovoga Protokola.

Članak 14.

Drugi sporazumi

Uzimajući u obzir odgovarajuće nadležnosti Zajednice i država članica, odredbe ovog Protokola:

—

ne utječu na obveze stranaka na temelju bilo kakvih drugih međunarodnih sporazuma ili konvencija,

—

smatraju se da dopunjuju sporazume o uzajamnoj pomoći koji su sklopljeni ili mogu biti sklopljeni između pojedinih država članica i Albanije, i

—

ne utječu na odredbe Zajednice kojima se uređuje prenošenje informacija koje su dobivene na temelju ovog Protokola, a mogle bi biti od interesa za Zajednicu, između nadležnih službi Komisije Europskih zajednica i carinskih tijela država članica.

Neovisno o odredbama stavka 1., odredbe ovog Protokola imaju prednost u odnosu na odredbe iz bilo kojeg bilateralnog sporazuma o uzajamnoj pomoći koji je ili će biti sklopljen između pojedinih država članica i Albanije u mjeri u kojoj odredbe iz tog sporazuma nisu u skladu s odredbama iz ovog Protokola.

U vezi s pitanjima koja se odnose na primjenjivost ovog Protokola, stranke se međusobno savjetuju s ciljem rješavanja pitanja u okviru Odbora za stabilizaciju i pridruživanje osnovanog na temelju članka 120. ovog Sporazuma.

ZAVRŠNI AKT

Opunomoćenici:

KRALJEVINE BELGIJE,

ČEŠKE REPUBLIKE,

KRALJEVINE DANSKE,

SAVEZNE REPUBLIKE NJEMAČKE,

REPUBLIKE ESTONIJE,

HELENSKE REPUBLIKE,

KRALJEVINE ŠPANJOLSKE,

FRANCUSKE REPUBLIKE,

IRSKE,

TALIJANSKE REPUBLIKE,

REPUBLIKE CIPRA,

REPUBLIKE LATVIJE,

REPUBLIKE LITVE,

VELIKOG VOJVODSTVA LUKSEMBURGA,

REPUBLIKE MAĐARSKE,

REPUBLIKE MALTE,

KRALJEVINE NIZOZEMSKE,

REPUBLIKE AUSTRIJE,

REPUBLIKE POLJSKE,

PORTUGALSKE REPUBLIKE,

REPUBLIKE SLOVENIJE,

SLOVAČKE REPUBLIKE,

REPUBLIKE FINSKE,

KRALJEVINE ŠVEDSKE,

UJEDINJENE KRALJEVINE VELIKE BRITANIJE I SJEVERNE IRSKE,

ugovorne stranke Ugovora o osnivanju Europske zajednice i Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju te Ugovora o Europskoj uniji,

u daljnjem tekstu „države članice”, i

EUROPSKA ZAJEDNICA i EUROPSKA ZAJEDNICA ZA ATOMSKU ENERGIJU,

u daljnjem tekstu „Zajednica”,

s jedne strane, i

opunomoćenici REPUBLIKE ALBANIJE,

s druge strane,

koji su se sastali su se u Luxembourgu dana dvanaestog lipnja godine 2006. kako bi potpisali Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju između Europskih zajednica i njihovih država članica, s jedne strane, i Republike Albanije, s druge strane, dalje u tekstu „ovaj Sporazum”, usvojili su sljedeće tekstove:

Sporazum i njegove priloge od I. do V.:

Prilog I. — Albanske carinske koncesije za industrijske proizvode iz Zajednice

Prilog II.a — Albanske carinske koncesije za primarne poljoprivredne proizvode podrijetlom iz Zajednice (iz članka 27. stavka 3. točke (a))

Prilog II.b — Albanske carinske koncesije za primarne poljoprivredne proizvode podrijetlom iz Zajednice (iz članka 27. stavka 3. točke (b))

Prilog II.c — Albanske carinske koncesije za primarne poljoprivredne proizvode podrijetlom iz Zajednice (iz članka 27. stavka 3. točke (c))

Prilog III. — Koncesije Zajednice za albansku ribu I proizvode ribarstva

Prilog IV. — Tekst izjave na računu

Prilog V. — Intelektualna, industrijska i trgovačka prava vlasništva

i sljedeće protokole:

Protokol 1. o proizvodima od željeza i čelika

Protokol 2. o trgovini u sektoru prerađenih poljoprivrednih proizvoda između Albanije I Zajednice (Protokol br. 2 uz SSP)

Protokol 3. o uzajamnim povlaštenim koncesijama za određena vina, uzajamnom priznavanju, zaštiti i kontroli imena vina, jakih alkoholnih pića i aromatiziranih vina

Protokol 4. o definiciji pojma „proizvodi s podrijetlom” i načinima administrativne suradnje

Protokol 5. o kopnenom prometu

Protokol 6. o uzajamnoj administrativnoj pomoći u carinskim pitanjima.

Opunomoćenici država članica i Zajednice te opunomoćenici Republike Albanije usvojili su sljedeće zajedničke izjave koje su navedene u nastavku i priložene ovom Završnom aktu:

Zajednička izjava o člancima 22. i 29. Sporazuma

Zajednička izjava o članku 41. Sporazuma

Zajednička izjava o članku 46. Sporazuma

Zajednička izjava o članku 48. Sporazuma

Zajednička izjava o članku 61. Sporazuma

Zajednička izjava o članku 73. Sporazuma

Zajednička izjava o članku 80. Sporazuma

Zajednička izjava o članku 126. Sporazuma

Zajednička izjava o legalnim migracijama, slobodi kretanja i pravima radnika

Zajednička izjava o Kneževini Andori u vezi s Protokolom 4. uz Sporazum

Zajednička izjava o Republici San Marinu u vezi s Protokolom 4. uz Sporazum

Zajednička izjava o Protokolu 5. uz Sporazum.

Opunomoćenici Republike Albanije primili su na znanje Izjavu Zajednice koja je navedena u nastavku i priložena ovom Završnom aktu:

Izjava Zajednice o iznimnim trgovinskim mjerama koje je Zajednica odobrila na temelju Uredbe (EZ) br. 2007/2000.

Hecho en Luxemburgo, el doce de junio de dos mil seis.

V Luxemburku, dne dvanáctého června dva tisíce šest.

Udfærdiget i Luxembourg den tolvte juni to tusind og seks.

Geschehen zu Luxemburg am zwölften Juni zweitausendsechs.

Kahe tuhande kuuenda aasta juunikuu kaheteistkümnendal päeval Luxembourgis.

Έγινε στο Λουξεμβούργο, στις δώδεκα Ιουνίου δύο χιλιάδες έξι.

Done at Luxembourg on the twelfth day of June in the year two thousand and six.

Fait à Lussemburgo, le douze juin deux mille six.

Fatto a Lussemburgo, addì dodici giugno duemilasei.

Luksemburgā, divtūkstoš sestă gada divpadsmitajā jūnijā.

Priimta du tūkstančiai šeštų metų birželio dvyliktą dieną Liuksemburge.

Kelt Luxembourgban, a kettőezer hatodik év június tizenkettedik napján.

Magħmul fil-Lussemburgu, fit-tnax jum ta' Ġunju tas-sena elfejn u sitta.

Gedaan te Luxemburg, de twaalfde juni tweeduizend zes.

Sporządzono w Luksemburgu dnia dwunastego czerwca roku dwa tysiące szóstego.

Feito em Luxemburgo, em doze de Junho de dois mil e seis.

V Luxemburgu dňa dvanásteho júna dvetisícšesť.

V Luxembourgu, dvanajstega junija leta dva tisoč šest.

Tehty Luxemburgissa kahdentenatoista päivänä kesäkuuta vuonna kaksituhattakuusi.

Som skedde i Luxemburg den tolfe juni tjugohundrasex.

Bërë në Luksemburg në datë dymbëdhjetë qershor të vitit dymijë e gjasthtë.

Pour le Royaume de Belgique

Voor het Koninkrijk België

Für das Königreich Belgien

signatory

Cette signature engage également la Communauté française, la Communauté flamande, la Communauté germanophone, la Région wallonne, la Région flamande et la Région de Bruxelles-Capitale.

Deze handtekening verbindt eveneens de Vlaamse Gemeenschap, de Franse Gemeenschap, de Duitstalige Gemeenschap, het Vlaamse Gewest, het Waalse Gewest en het Brussels Hoofdstedelijk Gewest.

Za Českou republiku

signatory

På Kongeriget Danmarks vegne

signatory

Für die Bundesrepublik Deutschland

signatory

Eesti Vabariigi nimel

signatory

Για την Ελληνική Δημοκρατία

Por el Reino de España

signatory

Pour la Republique française

signatory

Thar cheann Na hÉireann

For Ireland

signatory

Per la Repubblica italiana

signatory

Για την Κυπριακή Δημοκρατία

signatory

Latvijas Republikas vārdā

signatory

Lietuvos Respublikos vardu

signatory

Pour le Grand-Duché de Luxembourg

signatory

A Magyar Köztársaság részéről

signatory

Għar-Repubblika ta' Malta

signatory

Voor het Koninkrijk der Nederlanden

signatory

Für die Republik Österreich

signatory

W imieniu Rzeczypospolitej Polskiej

signatory

Pela República Portuguesa

signatory

Za Republiko Slovenijo

signatory

Za Slovenskú republiku

signatory

Suomen tasavallan puolesta

För Republiken Finland

signatory

För Konungariket Sverige

signatory

For the United Kingdom of Great Britain and Northern Ireland

signatory

Por las Comunidades Europeas

Za Evropská společenství

For De Europæiske Fællesskaber

Für die Europäischen Gemeinschaften

Euroopa ühenduste nimel

Για τις Ευρωπαϊκές Κοινότητες

For the European Communities

Pour les Communautés européennes

Per le Comunità europee

Eiropas Kopienu vārdā

Europos Bendrijų vardu

Az Európai Közösségek részéről

Għall-Komunitajiet Ewropej

Voor de Europese Gemeenschappen

W imieniu Wspólnot Europejskich

Pelas Comunidades Europeias

Za Európske spoločenstvá

Za Evropski skupnosti

Euroopan yhteisöjen puolesta

På Europeiska gemenskapernas vägnar

signatory

Për Republikën e Shqipërisë

signatory

ZAJEDNIČKE IZJAVE

ZAJEDNIČKA IZJAVA O ČLANCIMA 22. I 29. SPORAZUMA

Stranke izjavljuju da će za provedbe članaka 22. i 29. ispitati, u Vijeću za stabilizaciju i pridruživanje, učinak svih preferencijalnih sporazuma koje je Albanija dogovorila s trećim zemljama (osim zemalja obuhvaćenih procesom stabilizacije i pridruživanja EU-u i drugih susjednih zemalja koje nisu države članice Europske unije). To ispitivanje omogućit će prilagodbu albanskih koncesija Zajednici ako Albanija ponudi značajno bolje koncesije tim zemljama.

ZAJEDNIČKA IZJAVA O ČLANKU 41. SPORAZUMA

1. Zajednica izjavljuje svoju spremnost da ispita, unutar Vijeća za stabilizaciju i pridruživanje, pitanje sudjelovanja Albanije u dijagonalnoj kumulaciji pravila podrijetla kada ekonomski i komercijalni, kao i drugi odgovarajući uvjeti za jamčenje dijagonalne kumulacije budu utvrđeni.

2. S tim na umu, Albanija izjavljuje svoju spremnost da ustanovi područja slobodne trgovine, posebno, s drugim državama obuhvaćenima procesom stabilizacije i pridruživanja Europske unije.

ZAJEDNIČKA IZJAVA O ČLANKU 46. SPORAZUMA

Smatra se da je pojam „djeca” utvrđen prema nacionalnom zakonodavstvu dotične države domaćina.

ZAJEDNIČKA IZJAVA O ČLANKU 48. SPORAZUMA

Smatra se da je pojam „članovi njihovih obitelji” utvrđen prema nacionalnom zakonodavstvu dotične države domaćina.

ZAJEDNIČKA IZJAVA O ČLANKU 61. SPORAZUMA

Stranke su suglasne da se odredbe utvrđene u članku 61. ne tumače kao sprečavanje proporcionalnih i nediskriminirajućih ograničenja na kupnju nekretnina na temelju općeg interesa niti da na drugi način utječu na pravila stranaka o upravljanju sustavom vlasništva nad imovinom, osim ako to tamo nije izričito navedeno.

Smatra se da albanski državljani mogu kupiti nekretnine u državama članicama Europske unije u skladu s primjenjivim pravom Zajednice, što podliježe određenim iznimkama koje su time dopuštene i primjenjuju se u skladu s primjenjivim nacionalnim zakonodavstvom država članica Europske unije.

ZAJEDNIČKA IZJAVA O ČLANKU 73. SPORAZUMA

Stranke su suglasne da, za potrebe ovog Sporazuma, intelektualno, industrijsko i komercijalno vlasništvo obuhvaća, posebno, autorsko pravo u računalnim programima, i povezana prava, prava koja se odnose na baze podataka, patente, industrijske dizajne, trgovačke i uslužne žigove, topografije integriranih sklopova i zemljopisne oznake, uključujući oznake podrijetla, i zaštitu od nepoštenog tržišnog natjecanja iz članka 10.a Pariške konvencije za zaštitu industrijskog vlasništva i zaštitu neobjavljenih informacija o stručnom znanju i iskustvu.

ZAJEDNIČKA IZJAVA O ČLANKU 80. SPORAZUMA

Stranke su svjesne važnosti koju stanovnici i Vlada Albanije pridaju perspektivi liberalizacije režima viza. U međuvremenu, napredak ovisi o uvođenju većih reformi u Albaniji u područjima poput jačanja vladavine prava, borbe protiv organiziranog kriminala, korupcije i ilegalne migracije i jačanja administrativne sposobnosti u kontroli granica i sigurnosti dokumenata.

ZAJEDNIČKA IZJAVA O ČLANKU 126. SPORAZUMA

1. Stranke su suglasne, za potrebe točnog tumačenja i praktične primjene ovog Sporazuma, da iznimno hitni slučajevi iz članka 126. znače slučajeve bitne povrede Sporazuma od strane jedne stranke. Bitna povreda Sporazuma sastoji se od:

—

povrede Sporazuma koje nisu dopuštene općim pravilima međunarodnog prava i,

—

kršenja bitnih elemenata Sporazuma određenih člankom 2.

2. Stranke su suglasne da su „prikladne mjere” iz članka 126. mjere poduzete u skladu s međunarodnim pravom. Ako stranka poduzme mjeru u iznimno hitnom slučaju u skladu s člankom 126., druga stranka može iskoristiti postupak rješavanja sporova.

ZAJEDNIČKA IZJAVA O LEGALNIM MIGRACIJAMA, SLOBODI KRETANJA I PRAVIMA RADNIKA

Odobravanje, produljenje ili odbijanje boravišne dozvole uređeno je zakonodavstvom svake države članice i bilateralnim sporazumima i konvencijama koje su na snazi između Albanije i države članice.

ZAJEDNIČKA IZJAVA O KNEŽEVINI ANDORI U VEZI S PROTOKOLOM 4. UZ SPORAZUM

1. Albanija prihvaća proizvode podrijetlom iz Kneževine Andore iz poglavlja 25. do 97. harmoniziranog sustava kao proizvode podrijetlom iz Zajednice u smislu ovog Sporazuma.

2. Protokol 4. primjenjuje se mutatis mutandis za potrebe definicije statusa proizvoda s podrijetlom za gore navedene proizvode.

ZAJEDNIČKA IZJAVA O REPUBLICI SAN MARINU U VEZI S PROTOKOLOM 4. UZ SPORAZUM

1. Albanija prihvaća proizvode podrijetlom iz Republike San Marina kao proizvode podrijetlom iz Zajednice u smislu ovog Sporazuma.

2. Protokol 4. primjenjuje se mutatis mutandis za potrebe definicije statusa proizvoda s podrijetlom za gore navedene proizvode.

ZAJEDNIČKA IZJAVA O PROTOKOLU 5. UZ SPORAZUM

1. Zajednica i Albanija primaju na znanje da su razine emisija plina i buke koje su trenutačno prihvaćene u Zajednici za potrebe teških teretnih vozila homologacije tipa od 1. siječnja 2001. ( 7 ) kako slijedi:

Granične vrijednosti izmjerene u Europskom testu za vozila u mirovanju (ESC) i Europskog testa kriterija opterećenja (ELR):

		Masa ugljičnog monoksida	Masa ugljikovodika	Masa dušikovih oksida	Masa čestica	Dim
		(CO) g/kWh	(HC) g/kWh	(NOx) g/kWh	(PT) g/kWh	m-1
Red A	Euro III	2,1	0,66	5,0	0,10 0,13 (a)	0,8
(a) Za motore koji imaju radni obujam manji od 0,75 dm3 po cilindru i nazivnu snagu brzine veću od 3 000 min-1.

Granične vrijednosti izmjerene na Europskom testu za vozila u kretanju (ETC):

		Masa ugljičnog monoksida	Masa nemetanskih ugljikovodika	Masa metana	Masa dušikovih oksida	Masa čestica
		(CO) g/kWh	(NMHC) g/kWh	(CH4) (b) g/kWh	(NOx) g/kWh	(PT) (c) g/kWh
Red A	Euro III	5,45	0,78	1,6	5,0	0,16 0,21 (a)
(a) Za motore koji imaju radni obujam manji od 0,75 dm3 po cilindru i nazivnu snagu brzine veću od 3 000 min-1. (b) Samo za motore na prirodni plin. (c) Nije primjenjivo na motore na plin.

2. Zajednica i Albanija nastoje smanjiti emisije motornih vozila korištenjem najnovije tehnologije za kontrolu emisija vozila zajedno s motornim gorivom poboljšane kvalitete.

IZJAVA ZAJEDNICE

Izjava Zajednice o iznimnim trgovinskim mjerama koje je Zajednica odobrila na temelju Uredbe (EZ) br. 2007/2000

Uzimajući u obzir da je Zajednica odobrila iznimne trgovinske mjere državama koje sudjeluju u postupku stabilizacije i pridruživanja EU-a ili su s njim povezane, uključujući Albaniju, na temelju Uredbe (EZ) br. 2007/2000 od 18. rujna 2000. o uvođenju iznimnih trgovinskih mjera za zemlje i područja koja sudjeluju ili su povezana s procesom stabilizacije i pridruživanja Europskoj uniji, o izmjeni Uredbe (EZ) br. 2820/98 i o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1763/1999 i (EZ) br. 6/2000 ( 8 ), Zajednica izjavljuje:

—

da se u primjeni članka 30. Sporazuma primjenjuju one jednostrane samostalne trgovinske mjere koje su povoljnije, kao i ugovorne trgovinske koncesije koje nudi Zajednica u ovom Sporazumu sve dok se primjenjuje Uredba Vijeća (EZ) br. 2007/2000, kako je izmijenjena;

—

da se, posebno, za proizvode obuhvaćene poglavljima 7. i 8. kombinirane nomenklature, za koje Zajednička carinska tarifa predviđa primjenu ad valorem carina i posebnih carina, smanjenje primjenjuje i na posebne carine u odstupanju od odgovarajućih odredaba članka 27. stavka 1.

( 1 ) Inačice Sporazuma na bugarskom i rumunjskom jeziku objavljuju se s kasnijim datumom u posebnom izdanju Službenog lista.

( 2 ) Ako izjavu na računu daje ovlašteni izvoznik, broj ovlaštenja ovlaštenog izvoznika mora biti upisan ovdje. Ako izjavu na računu ne daje ovlašteni izvoznik, riječi u zagradama izostavljaju se ili se mjesto ostavlja prazno.

( 3 ) Mora se navesti podrijetlo proizvoda. Ako se izjava na računu djelomično ili u cijelosti odnosi na proizvode podrijetlom iz Ceute i Melille, izvoznik ih mora jasno naznačiti u dokumentu u kojem je izjava napisana stavljanjem oznake „CM”.

( 4 ) Te se naznake mogu izostaviti ako te informacije postoje u samom dokumentu.

( 5 ) U slučajevima kada se potpis izvoznika ne zahtijeva, izuzeće se također odnosi na navođenje imena potpisnika.

( 7 ) Direktiva 1999/96/EZ od 13. prosinca 1999. Europskog parlamenta i Vijeća od 13. prosinca 1999. o usklađivanju zakonodavstava država članica o mjerama koje treba poduzeti protiv emisija plinovitih onečišćivača i onečišćujućih čestica iz motora s kompresijskim paljenjem, za uporabu u vozilima te emisija plinovitih onečišćivača iz motora s vanjskim izvorom paljenja, koji upotrebljavaju prirodni plin ili ukapljeni naftni plin za uporabu u vozilima.


		br.	stranica	datum
►M1	PROTOKOL uz Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju između Europskih zajednica i njihovih država članica, s jedne strane, i Republike Albanije, s druge strane, da bi se uzelo u obzir pristupanje Republike Bugarske i Rumunjske Europskoj uniji	L 107	2	28.4.2009
►M2	PROTOKOL uz Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju između Europskih zajednica i njihovih država članica, s jedne strane, i Republike Albanije, s druge strane, kako bi se uzelo u obzir pristupanje Republike Hrvatske Europskoj uniji	L 165	19	4.6.2014
M3	ODLUKA br. 1 VIJEĆA ZA STABILIZACIJU I PRIDRUŽIVANJE EU-A I ALBANIJE od 11. svibnja 2015.	L 129	50	27.5.2015
►M4	ODLUKA br. 1/2021 VIJEĆA ZA STABILIZACIJU I PRIDRUŽIVANJE EU-A I ALBANIJE od 23. srpnja 2021.	L	1	11.12.2023