Ovaj je tekst namijenjen isključivo dokumentiranju i nema pravni učinak. Institucije Unije nisu odgovorne za njegov sadržaj. Vjerodostojne inačice relevantnih akata, uključujući njihove preambule, one su koje su objavljene u Službenom listu Europske unije i dostupne u EUR-Lexu. Tim službenim tekstovima može se izravno pristupiti putem poveznica sadržanih u ovom dokumentu.

DELEGIRANA UREDBA KOMISIJE (EU) 2024/857

оd 1. prosinca 2023.

o dopuni Direktive 2013/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu regulatornih tehničkih standarda kojima se pobliže određuju standardizirana i pojednostavnjena standardizirana metodologija za procjenu rizika koji proizlaze iz mogućih promjena kamatnih stopa koje utječu na ekonomsku vrijednost kapitala i neto kamatni prihod od poslova institucija koji se vode u knjizi pozicija kojima se ne trguje

(Tekst značajan za EGP)

POGLAVLJE I.

OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Definicije

Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije:

(1)

„zamišljeni novčani tok koji se ponovno vrednuje” znači bilo što od sljedećeg:

(a)

iznos glavnice u trenutku ponovnog vrednovanja, pri čemu se smatra da se ponovno vrednovanje dogodilo na jedan od sljedećih datuma, ovisno o tome koji je raniji:

datum na koji institucija ili njezina druga ugovorna strana imaju pravo jednostrano promijeniti kamatnu stopu;

ii.

datum na koji se kamatna stopa instrumenta s promjenjivom kamatnom stopom automatski mijenja zbog promjene referentne kamatne stope kako je definirana u članku 3. stavku 1. točki 22. Uredbe (EU) 2016/1011 Europskog parlamenta i Vijeća ( 1 );

(b)

ako se ne provede ponovno vrednovanje iz točke (a), iznos glavnice u trenutku njezine pune ili djelomične otplate;

(c)

plaćanje kamate na dio glavnice koji još nije otplaćen ili ponovno vrednovan;

(2)

„datum ponovnog vrednovanja” znači datum na koji se ponovno vrednuje zamišljeni novčani tok;

(3)

„nerizična kamatna stopa” znači kamatna stopa za određenu valutu koja odgovara dospijeću na krivulji prinosa koja ne uključuje kreditne marže karakteristične za određeni instrument ili subjekt ni likvidnosne marže;

(4)

„instrument s fiksnom kamatnom stopom” znači instrument koji stvara novčane tokove plaćanja kamata koji su unaprijed određeni na temelju fiksne kamatne stope do trenutka njegova ugovorenog dospijeća;

(5)

„instrument s promjenjivom kamatnom stopom” znači instrument čija se kamatna stopa ponovno utvrđuje na unaprijed određene datume, zbog promjene referentne kamatne stope kako je definirana u članku 3. stavku 1. točki 22. Uredbe (EU) 2016/1011 ili zbog promjene indeksa kojim interno upravlja institucija;

(6)

„automatska opcija kamatne stope” znači izričita ili implicitna opcija iz članka 325.e stavka 2. drugog podstavka Uredbe (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća ( 2 ), uključujući opciju na temelju koje će institucija vjerojatno isplatiti svoju drugu ugovornu stranu bez obzira na ugovornu obvezu, a za koju vrijedi sve od sljedećeg:

(a)

isplata opcije osjetljiva je na promjene kamatnih stopa;

(b)

izvršenje opcije potaknuto je isključivo novčanim poticajima imatelja opcije;

(7)

„bihevioralna opcija kamatne stope” znači opcija iz članka 325.e stavka 2. drugog podstavka Uredbe (EU) br. 575/2013, uključujući opciju prema kojoj će institucija vjerojatno isplatiti svoju drugu ugovornu stranu bez obzira na ugovornu obvezu i koja ispunjava sve sljedeće uvjete:

(a)

isplate opcija osjetljive su na promjene kamatnih stopa;

(b)

izvršenje opcije nije isključivo potaknuto novčanim poticajem druge ugovorne strane, već ovisi o njezinu ponašanju;

(8)

„depozit bez dospijeća” znači obveza bez datuma dospijeća, u kojoj deponent može povući depozit u bilo kojem trenutku;

(9)

„depozit stanovništva” znači depozit stanovništva kako je definiran u članku 411. točki 2. Uredbe (EU) br. 575/2013;

(10)

„transakcijski depozit stanovništva” znači jedno od sljedećeg:

(a)

depozit stanovništva bez dospijeća na transakcijskom račun, koji je račun na koji se redovito uplaćuju plaće i prihodi i s kojeg se terete rashodi („transakcije”);

(b)

depozit stanovništva bez dospijeća na koji se ne obračunavaju kamate, čak ni u okruženju visokih kamatnih stopa;

(11)

„netransakcijski depozit stanovništva” znači depozit stanovništva bez dospijeća koji se ne drži na transakcijskom računu ili nije kamatonosni;

(12)

„depozit velikih klijenata” znači depozit koji nije depozit stanovništva;

(13)

„stabilni depozit bez dospijeća” znači dio depozita bez dospijeća koji će vjerojatno ostati neiskorišten po kamatnim stopama koje prevladavaju u trenutku primjene standardizirane metodologije raspoređivanja zamišljenih novčanih tokova koji se ponovno vrednuju;

(14)

„stopa prijenosa kamatnih stopa” znači postotak promjene tržišne kamatne stope koji institucija primjenjuje na depozit kako bi održala istu razinu stabilnih depozita po kamatnim stopama koje prevladavaju u trenutku primjene standardizirane metodologije raspoređivanja zamišljenih novčanih tokova koji se ponovno vrednuju;

(15)

„osnovna komponenta” znači dio stabilnog depozita koji se vjerojatno neće ponovno vrednovati, čak i ako se okruženje kamatnih stopa znatno promijeni;

(16)

„sporedna komponenta” znači dio depozita koji nije njegova osnovna komponenta;

(17)

„zemljopisna lokacija” znači zemlja u kojoj su osnovani dužnici ili deponenti koji su pravne osobe ili zemlja boravišta dužnika ili deponenata koji su fizičke osobe;

(18)

„referentno razdoblje” znači razdoblje u kojem se instrument ponovno vrednuje.

Članak 2.

Pozicije iz knjige pozicija kojima se ne trguje uključene u procjenu

Za potrebe standardizirane i pojednostavnjene standardizirane metodologije iz članka 84. stavka 1. Direktive 2013/36/EU institucija za svaku valutu u kojoj ima poziciju koja je značajna kako je navedeno u članku 3. procjenjuje sve pozicije iz knjige pozicija kojima se ne trguje. Te pozicije iz knjige pozicija kojima se ne trguje uključuju sljedeće:

(a)

pozicije iz knjige pozicija kojima se ne trguje u financijskoj imovini;

(b)

pozicije iz knjige pozicija kojima se ne trguje u obvezama;

(c)

pozicije iz knjige pozicija kojima se ne trguje u izvanbilančnim stavkama.

Pozicije iz knjige pozicija kojima se ne trguje iz stavka 1. uključuju sve od sljedećeg:

(a)

kamatne izvedenice;

(b)

nekamatne izvedenice za koje su novčani tokovi utvrđuju u cijelosti ili djelomično upućivanjem na kamatnu stopu;

(c)

mirovinske obveze i sredstva mirovinskih sustava, osim ako je njihov kamatni rizik obuhvaćen drugom mjerom rizika;

(d)

imovinu osjetljivu na kamatni rizik, osim one iz točaka (a), (b) i (c), i koja se ne odbija od redovnog osnovnog kapitala;

(e)

obveze osjetljive na kamatni rizik, osim onih iz točaka (a), (b) i (c), koje nisu instrumenti redovnog osnovnog kapitala iz članka 28. Uredbe (EU) br. 575/2013 ni drugi instrumenti bez dospijeća i bez datuma opoziva;

(f)

izvanbilančne stavke osjetljive na kamatni rizik, osim onih iz točaka (a), (b) i (c);

(g)

pozicije malog obujma poslova iz knjige trgovanja iz članka 94. Uredbe (EU) br. 575/2013, osim ako je njihov kamatni rizik obuhvaćen drugom mjerom rizika.

Za potrebe točke (e) obveze osjetljive na kamatni rizik uključuju nekamatonosne depozite.

Članak 3.

Značajnost pozicija iz knjige pozicija kojima se ne trguje

Institucije smatraju da je pozicija iz knjige pozicija kojima se ne trguje značajna u svakom od sljedećih slučajeva:

(a)

računovodstvena vrijednost imovine ili obveza u određenoj valuti iznosi najmanje 5 % ukupne financijske imovine ili obveza iz knjige pozicija kojima se ne trguje;

(b)

računovodstvena vrijednost imovine ili obveza u određenoj valuti iznosi manje od 5 % ukupne financijske imovine ili obveza iz knjige pozicija kojima se ne trguje ako je zbroj financijske imovine ili obveza uključenih u izračun manji od 90 % ukupne financijske imovine u knjizi pozicija kojima se ne trguje bez materijalne imovine ili obveza.

Članak 4.

Klasifikacija scenarija

Za potrebe utvrđivanja, procjene, upravljanja i ublažavanja rizika koji proizlaze iz mogućih promjena kamatnih stopa koje utječu na ekonomsku vrijednost kapitala i neto kamatni prihod od poslova institucije koji se vode u knjizi pozicija kojima se ne trguje, institucije scenarije, uključujući nadzorne scenarije šoka iz članka 1. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2024/856 ( 3 ), klasificiraju u jednu od sljedećih vrsta na temelju kretanja kamatne stope:

(a)

paralelni šokovi, koji su jedno od sljedećeg:

šok zbog istodobnog povećanja kamatnih stopa za sva dospijeća;

ii.

šok zbog istodobnog smanjenja kamatnih stopa za sva dospijeća;

(b)

šokovi koji uključuju rotacije ročne strukture, koji su jedno od sljedećeg:

smanjenje kamatne stope za dugoročna dospijeća i povećanje kamatne stope za kratkoročna dospijeća, što dovodi do izravnavanja krivulje kamatnih stopa;

ii.

povećanje kamatne stope za dugoročna dospijeća i smanjenje kamatne stope za kratkoročna dospijeća, što dovodi do nakošenja krivulje kamatnih stopa;

(c)

neujednačeni šokovi, koji su jedno od sljedećeg:

šok zbog povećanja kamatnih stopa koji je veći za kratkoročna dospijeća;

ii.

šok zbog smanjenja kamatnih stopa koji je veći za kratkoročna dospijeća.

POGLAVLJE II.

STANDARDIZIRANA METODOLOGIJA ZA PROCJENU RIZIKA ZA EKONOMSKU VRIJEDNOST KAPITALA U POSLOVIMA INSTITUCIJA KOJI SE VODE U KNJIZI POZICIJA KOJIMA SE NE TRGUJE

Članak 5.

Opći zahtjevi za raspoređivanje zamišljenih novčanih tokova koji se ponovno vrednuju

Kad primjenjuju standardiziranu metodologiju za procjenu rizika koji proizlaze iz mogućih promjena kamatnih stopa koje utječu na ekonomsku vrijednost kapitala u knjizi pozicija kojima se ne trguje, institucije zamišljene novčane tokove koji se ponovno vrednuju od svojih pozicija u knjizi pozicija kojima se ne trguje raspoređuju u odgovarajuće vremenske razrede za ponovno vrednovanje iz točke 1. Priloga na sljedeći način:

(a)

za instrumente s fiksnom kamatnom stopom u skladu s člankom 6.;

(b)

za instrumente s promjenjivom kamatnom stopom u skladu s člankom 7.;

(c)

za depozite bez dospijeća u skladu s člankom 8.;

(d)

za kredite s fiksnom kamatnom stopom koji podliježu riziku prijevremene otplate u skladu s člankom 9.;

(e)

za oročene depozite s fiksnom kamatnom stopom koji podliježu riziku prijevremenog razročenja u skladu s člankom 10.;

(f)

za izvedene instrumente bez opcionalnosti u skladu s člankom 11.;

(g)

za instrumente osim onih iz točaka od (a) do (f) u skladu s člankom 12.

Institucije s komercijalnim maržama i drugim sastavnicama marže u okviru plaćanja kamata u smislu njihova isključenja ili uključenja u zamišljene novčane tokove koji se ponovno vrednuju postupaju u skladu sa svojim internim pristupom upravljanju i mjerenju kamatnog rizika u knjizi pozicija kojima se ne trguje.

Institucije koje iz zamišljenih novčanih tokova koji se ponovno vrednuju isključuju komercijalne marže i druge sastavnice marže dužne su:

(a)

u svim poslovnim jedinicama dosljedno primjenjivati transparentnu metodologiju za utvrđivanje nerizične kamatne stope pri uspostavi svakog instrumenta;

(b)

osigurati da se isključenje komercijalnih marži i drugih sastavnica marže iz zamišljenih novčanih tokova koji se ponovno vrednuju provodi u skladu s njihovim načinom upravljanja i zaštite od kamatnog rizika u knjizi pozicija kojima se ne trguje;

(c)

obavještavaju nadležno tijelo o isključenju komercijalnih marži i drugih sastavnica marže.

Pri raspoređivanju zamišljenih novčanih tokova koji se ponovno vrednuju od svojih pozicija u knjizi pozicija kojima se ne trguje iz stavka 1. institucije:

(a)

ne uzimaju u obzir učinak ugrađene opcionalnosti automatske opcije kamatne stope na zamišljene novčane tokove koji se ponovno vrednuju;

(b)

uzimaju u obzir učinak ugrađene opcionalnosti bihevioralne opcije kamatne stope na zamišljene novčane tokove koji se ponovno vrednuju.

Članak 6.

Instrumenti s fiksnom kamatnom stopom

Institucije zamišljene novčane tokove koji se ponovno vrednuju koji proizlaze iz plaćanja kamata za pozicije iz knjige pozicija kojima se ne trguje u instrumentima s fiksnom kamatnom stopom raspoređuju u odgovarajuće vremenske razrede za ponovno vrednovanje iz točke 1. Priloga do datuma ponovnog vrednovanja, uzimajući pritom u obzir isključenja iz članka 5. stavka 2. drugog podstavka.

Institucije novčane tokove koji proizlaze iz obročne i konačne otplate glavnice pozicija iz knjige pozicija kojima se ne trguje u instrumentima s fiksnom kamatnom stopom raspoređuju u odgovarajuće vremenske razrede za ponovno vrednovanje iz točke 1. Priloga do datuma ponovnog vrednovanja.

Članak 7.

Instrumenti s promjenjivom kamatnom stopom

Institucije zamišljene novčane tokove koji se ponovno vrednuju koji proizlaze iz pozicija iz knjige pozicija kojima se ne trguje u instrumentima s promjenjivom kamatnom stopom raspoređuju u odgovarajuće vremenske razrede za ponovno vrednovanje iz točke 1. Priloga do datuma ponovnog vrednovanja na sljedeći način:

(a)

novčane tokove koji proizlaze iz plaćanja kamata osim plaćanja sastavnice marže do sljedećeg datuma ponovnog vrednovanja u skladu s ugovorom;

(b)

preostali iznos glavnice u skladu s ugovorom;

(c)

sastavnice marže do konačnog ugovorenog dospijeća, neovisno o ponovnom vrednovanju neotplaćene glavnice, osim ako su te sastavnice marže isključene u skladu s člankom 5. stavkom 2. drugim podstavkom.

Članak 8.

Depoziti bez dospijeća

Institucije depozite bez dospijeća, ovisno o vrsti druge ugovorne strane, klasificiraju u sljedeće kategorije:

(a)

depoziti stanovništva bez dospijeća koji se dalje klasificiraju u:

transakcijske depozite stanovništva;

ii.

netransakcijske depozite stanovništva;

(b)

depoziti velikih klijenata bez dospijeća koji se dalje klasificiraju u:

depozite velikih financijskih klijenata;

ii.

nefinancijske depozite velikih klijenata.

Institucije razlikuju:

(a)

stabilni od nestabilnog dijela depozita iz stavka 1. točke (a) podtočke i., točke (a) podtočke ii. i točke (b) podtočke ii., i to na temelju uočenih promjena obujma depozita zbog povećanja i smanjenja nerizične kamatne stope u razdoblju od najmanje 10 prethodnih godina;

(b)

osnovnu i sporednu komponentu stabilnog dijela depozita bez dospijeća iz stavka 1.

Kako bi odredile iznos sporedne komponente stabilnog dijela depozita bez dospijeća iz točke (b), institucije množe iznos svih stabilnih depozita bez dospijeća sa stopom prijenosa kamatnih stopa.

Pri procjeni stope prijenosa kamatnih stopa iz stavka 2. drugog podstavka institucije uzimaju u obzir pozicije iz knjige pozicija kojima se ne trguje sličnih karakteristika i sljedeće elemente:

(a)

trenutačnu razinu kamatnih stopa;

(b)

razliku između stope koju institucija nudi i tržišne stope;

(c)

tržišno natjecanje s drugim poduzećima;

(d)

zemljopisnu lokaciju institucije;

(e)

demografske i druge relevantne karakteristike baze klijenata institucije;

(f)

malo vjerojatno ponovno vrednovanje osnovne komponente stabilnog dijela depozita bez dospijeća, čak i ako se okruženje kamatnih stopa znatno promijeni.

U scenarijima šoka u kojima se predviđa povećanje kratkoročnih kamatnih stopa iz članka 4. točke (a) podtočke i., točke (b) podtočke i. i točke (c) podtočke i. institucije osnovnu komponentu stabilnog dijela depozita bez dospijeća izračunanu u skladu sa stavcima 2. i 3. množe s 0,8 i na odgovarajući način uvećavaju sporednu komponentu.

U scenarijima šoka u kojima se predviđa smanjenje kratkoročnih kamatnih stopa iz članka 4. točke (a) podtočke ii., točke (b) podtočke ii. i točke (c) podtočke ii. institucije osnovnu komponentu stabilnog dijela depozita bez dospijeća izračunanu u skladu sa stavcima 2. i 3. množe s 1,2 i na odgovarajući način umanjuju sporednu komponentu.

Pri primjeni stavaka od 2. do 5. institucije primjenjuju sljedeće gornje granice udjela osnovne komponente stabilnog dijela depozita bez dospijeća, izračunane u skladu sa stavcima 2. i 3.:

(a)

90 % za transakcijske depozite stanovništva iz stavka 1. točke (a) podtočke i.;

(b)

70 % za netransakcijske depozite stanovništva iz stavka 1. točke (a) podtočke ii.;

(c)

50 % za nefinancijske depozite velikih klijenata iz stavka 1. točke (b) podtočke ii.

Institucije sve depozite velikih klijenata iz stavka 1. točke (b) podtočke i. tretiraju kao sporedne depozite bez dospijeća.

Institucije sporednu komponentu depozita bez dospijeća raspoređuju u vremenski razred za ponovno vrednovanje iz točke 1. podtočke (a) Priloga.

Institucije osnovne komponente depozita bez dospijeća dosljedno tijekom vremena raspoređuju u relevantne vremenske razrede za ponovno vrednovanje iz točke 1. Priloga, na temelju zabilježenih internih podataka i uz sljedeća ograničenja dospijeća koja se izračunavaju na temelju ponderiranog prosjeka:

(a)

5 godina za depozite bez dospijeća iz stavka 1. točke (a) podtočke i.;

(b)

4,5 godina za depozite bez dospijeća iz stavka 1. točke (a) podtočke ii.;

(c)

4 godine za depozite bez dospijeća iz stavka 1. točke (b) podtočke ii.

10.

Institucije depozite bez dospijeća identificiraju kao sporedne depozite bez dospijeća ako je njihov ukupni iznos manji od 2 % pozicija iz knjige pozicija kojima se ne trguje koje se obračunavaju kao obveza u skladu s primjenjivim računovodstvenim okvirom.

Članak 9.

Krediti s fiksnom kamatnom stopom izloženi riziku prijevremene otplate

Institucije smatraju da su krediti s fiksnom kamatnom stopom odobreni klijentima iz kategorije stanovništva izloženi riziku prijevremene otplate ako dužnik može dio ili cijeli nepodmireni iznos glavnice otplatiti prije ugovorenog datuma otplate ili ugovorenog datuma dospijeća glavnice:

(a)

bez plaćanja ekonomskih troškova za takvu otplatu; ili

(b)

tako da plati ekonomske troškove samo iznad praga za prijevremenu otplatu.

Za pozicije iz knjige pozicija kojima se ne trguje iz stavaka 1. i 7. institucije osnovnu godišnju uvjetnu stopu prijevremenog plaćanja po valuti procjenjuju na način koji je dosljedan tijekom vremena i primjeren prosječnoj stopi prijevremene otplate. Institucije tu prosječnu stopu prijevremene otplate procjenjuju zasebno za svaki portfelj homogenih pozicija iz knjige pozicija kojima se ne trguje i prema prevladavajućoj ročnoj strukturi kamatnih stopa, na temelju svih dostupnih internih opažanja.

Za potrebe prvog podstavka institucije stopu prijevremene otplate mogu postaviti na 0 ako je ukupni iznos kredita s fiksnom kamatnom stopom iz stavka 1. i imovine s fiksnom kamatnom stopom iz stavka 7. manji od 5 % pozicija iz knjige pozicija kojima se ne trguje koje se obračunavaju kao imovina u skladu s primjenjivim računovodstvenim okvirom.

Institucije usklađuju uvjetnu stopu prijevremene otplate procijenjenu u skladu sa stavkom 2. kako slijedi:

(a)

u scenarijima u kojima se predviđa povećanje kamatnih stopa iz članka 4. točke (a) podtočke i., točke (b) podtočke ii. i točke (c) podtočke i. institucije uvjetnu stopu prijevremene otplate množe s 0,8;

(b)

u scenarijima u kojima se predviđa smanjenje kamatnih stopa iz članka 4. točke (a) podtočke ii., točke (b) podtočke i. i točke (c) podtočke ii. institucije uvjetnu stopu prijevremene otplate množe s 1,2.

Za svaki vremenski razred za ponovno vrednovanje iz točke 1. Priloga institucije očekivani iznos prijevremeno otplaćenih kredita po vremenskom razredu za ponovno vrednovanje procjenjuju kao umnožak:

(a)

nepodmirenog iznosa kredita s fiksnom kamatnom stopom iz stavka 1. iz određene homogene vrste proizvoda u određenoj valuti;

(b)

uvjetne stope prijevremene otplate utvrđene u skladu sa stavkom 2. prilagođene u skladu sa stavkom 3. i trajanja primjenjivog vremenskog razreda za ponovno vrednovanje iz točke 2. Priloga.

Za potrebe točke (a) institucije iznose dospjele ili prijevremeno otplaćene prije donje granice vremenskog razreda za ponovno vrednovanje ne smatraju neotplaćenim iznosima.

Institucije prijevremeno otplaćeni iznos kredita s fiksnom kamatnom stopom iz stavka 1., uključujući kazne za prijevremenu otplatu koje klijenti iz kategorije stanovništva plaćaju u primjenjivom scenariju, raspoređuju u relevantne vremenske razrede za ponovno vrednovanje iz točke 1. Priloga. Institucije svaki dio zamišljenih novčanih tokova koji se ponovno vrednuju od tih kredita s fiksnom kamatnom stopom za koje ne očekuju da će biti prijevremeno otplaćeni raspoređuju u odgovarajuće vremenske razrede za ponovno vrednovanje iz točke 1. Priloga na temelju ugovorenog plana otplate tijekom trajanja ugovorenog dospijeća tih kredita.

Ako dužnik dio ili cijeli nepodmireni iznos glavnice može prijevremeno otplatiti prije ugovorenog datuma otplate ili ugovorenog datuma dospijeća glavnice, institucije kredite s fiksnom kamatom odobrene velikim klijentima tretiraju u skladu s člancima 6. i 13.

Ako je izložena imovini u obliku vrijednosnih papira s odnosnim instrumentima u obliku kredita s fiksnom kamatnom stopom iz stavka 1. („imovina s fiksnom kamatnom stopom”), a izdavatelj te imovine nema obvezu zamijeniti kredite s fiksnom kamatnom stopom u slučaju njihove prijevremene otplate, institucija primjenjuje pristup odnosnih izloženosti i ocjenjuje pozicije iz knjige pozicija kojima se ne trguje u toj imovini u skladu sa stavkom 1., neovisno o tome je li njezina druga ugovorna strana u kategoriji stanovništva ili velikih klijenata.

Članak 10.

Oročeni depoziti s fiksnom kamatnom stopom izloženi riziku prijevremenog razročenja

Institucije oročene depozite s fiksnom kamatnom stopom smatraju oročenim depozitima s fiksnom kamatnom stopom koji su izloženi riziku prijevremenog razročenja ako su ispunjena oba sljedeća uvjeta:

(a)

ti su oročeni depoziti s fiksnom kamatnom stopom depoziti stanovništva;

(b)

deponent ima opciju razročenja preostalog iznosa oročenih depozita s fiksnom kamatnom stopom prije ugovorenog datuma dospijeća depozita.

Odstupajući od stavka 1., institucije s oročenim depozitima s fiksnom kamatnom stopom mogu postupati u skladu s člankom 6. ako bi za prijevremeno povlačenje tih depozita deponent morao platiti kaznu kako bi se kompenzirao gubitak kamata od datuma razročenja depozita do datuma njegova ugovorenog dospijeća te ekonomski trošak razročenja depozita.

Institucije s oročenim depozitima velikih klijenata s fiksnom kamatnom stopom postupaju u skladu s člankom 6.

Ako deponent koji je veliki klijent ima opciju razročenja preostalog iznosa depozita prije njegova ugovorenog datuma dospijeća, a uvjeti iz stavka 2. nisu ispunjeni, institucije tu opciju tretiraju kao ugrađenu automatsku opciju u skladu s člankom 13.

Institucije osnovnu kumulativnu stopu razročenja oročenih depozita za oročene depozite s fiksnom kamatnom stopom iz stavka 1. procjenjuju na način koji je dosljedan tijekom vremena i primjeren prosječnoj stopi prijevremenog razročenja. Institucije tu osnovnu kumulativnu stopu razročenja oročenih depozita procjenjuju zasebno za svaki portfelj homogenih proizvoda u određenoj valuti i prema prevladavajućoj ročnoj strukturi kamatnih stopa, na temelju svih dostupnih internih opažanja.

Za potrebe prvog podstavka institucije osnovnu kumulativnu stopu razročenja oročenih depozita mogu postaviti na 0 ako je ukupni iznos oročenih depozita s fiksnom kamatnom stopom iz stavka 1. manji od 5 % pozicija iz knjige pozicija kojima se ne trguje koje se obračunavaju kao obveze u skladu s primjenjivim računovodstvenim okvirom.

Institucije osnovnu kumulativnu stopu razročenja oročenih depozita za oročene depozite s fiksnom kamatnom stopom procijenjenu u skladu sa stavkom 4. prilagođavaju primjenjivim scenarijima kako slijedi:

(a)

u scenarijima u kojima se predviđa smanjenje kratkoročnih kamatnih stopa iz članka 4. točke (a) podtočke ii., točke (b) podtočke ii. i točke (c) podtočke ii. institucije stopu razročenja množe s 0,8;

(b)

u scenarijima u kojima se predviđa povećanje kratkoročnih kamatnih stopa iz članka 4. točke (a) podtočke i., točke (b) podtočke i. i točke (c) podtočke i. institucije stopu razročenja množe s 1,2.

Za svaki vremenski razred za ponovno vrednovanje iz točke 1. Priloga institucije očekivani iznos prijevremeno razročenih oročenih depozita s fiksnom kamatnom stopom dobivaju tako što oročene depozite s fiksnom kamatnom stopom iz stavka 1. iz određene homogene vrste proizvoda u određenoj valuti množe s osnovnom kumulativnom stopom razročenja oročenih depozita prilagođenom u skladu sa stavkom 5. koja se primjenjuje za oročene depozite s fiksnom kamatnom stopom.

Za sve vremenske razrede i skupove homogenih vrsta proizvoda institucije ukupni iznos prijevremeno razročenih oročenih depozita s fiksnom kamatnom stopom dobivaju zbrajanjem iznosa prijevremenog razročenja iz stavka 6. Institucije agregirane prijevremeno razročene iznose raspoređuju u vremenske razrede za ponovno vrednovanje iz točke 1. podtočke (a) Priloga. Institucije dijelove zamišljenih novčanih tokova oročenih depozita s fiksnom kamatnom stopom koji se ponovno vrednuju iz stavka 1. za koje ne očekuju da će biti prijevremeno razročeni raspoređuju u relevantne vremenske razrede za ponovno vrednovanje iz točke 1. Priloga u skladu s njihovim ugovorenim dospijećem.

Članak 11.

Izvedeni instrumenti bez opcionalnosti

Institucije razdvajaju izvedene instrumente bez opcionalnosti na stranu plaćanja i stranu primanja.

Institucije stranu primanja izvedenog instrumenta bez opcionalnosti tretiraju kao ulazni, a stranu plaćanja kao izlazni novčani tok.

Institucije zamišljene novčane tokove koji se ponovno vrednuju raspoređuju u relevantne razrede za ponovno vrednovanje iz točke 1. Priloga.

Institucije međuvalutne kamatne ugovore o razmjeni koji uključuju razmjenu glavnice ili kamate u različitim valutama tretiraju zasebno za svaku stranu u svakoj valuti.

Institucije kamatne prihode i rashode izvedenih instrumenata koji se koriste za zaštitu od rizika tretiraju odvojeno od prihoda i rashoda koji proizlaze iz zaštićene pozicije.

Članak 12.

Neprihodonosne izloženosti i obveze po kreditima s fiksnom kamatnom stopom prema drugim ugovornim stranama iz kategorije stanovništva

Institucije s udjelom neprihodonosnih izloženosti od 2 % ili više zamišljene novčane tokove svojih neprihodonosnih izloženosti koji se ponovno vrednuju raspoređuju u relevantne vremenske razrede za ponovno vrednovanje iz točke 1. Priloga. Te očekivane novčane tokove raspoređuju bez rezervacija, uzimajući u obzir njihov vremenski raspored, i dosljedno ih primjenjuju tijekom vremena.

Za potrebe prvog podstavka institucije omjer neprihodonosnih izloženosti izračunavaju dijeljenjem iznosa neprihodonosnih dužničkih vrijednosnih papira, kredita i predujmova iz članka 47.a stavka 3. Uredbe (EU) br. 575/2013 s ukupnim iznosom bruto dužničkih vrijednosnih papira, kredita i predujmova.

Ako zbroj zamišljenih iznosa obveza po kreditima s fiksnom kamatnom stopom prema drugim ugovornim stranama iz kategorije stanovništva premaši 2 % pozicija iz knjige pozicija kojima se ne trguje koje se obračunavaju kao imovina u skladu s primjenjivim računovodstvenim okvirom, institucije povučeni iznos u osnovnom scenariju i u primjenjivim scenarijima iz članka 4. procjenjuju na temelju:

(a)

prethodnih internih opažanja o povlačenjima preuzetih obveza po kreditima s fiksnom kamatnom stopom po vrsti druge ugovorne strane pod sličnim uvjetima;

(b)

vrijednosti ugovora za drugu ugovornu stranu u osnovnom scenariju;

(c)

vrijednosti ugovora za drugu ugovornu stranu u scenariju šoka.

Institucije procijenjene povučene iznose raspoređuju u odgovarajuće vremenske razrede za ponovno vrednovanje iz točke 1. Priloga u skladu s procijenjenim vremenom povlačenja.

Članak 13.

Ekonomska vrijednost uvećanja kapitala za automatske opcije kamatne stope

Institucije izračunavaju ekonomsku vrijednost uvećanja kapitala za automatske opcije kamatne stope u svojim pozicijama iz knjige pozicija kojima se ne trguje iz članka 5. stavka 3. točke (a).

Kad je riječ o kupljenoj automatskoj opciji kamatne stope, institucije izračunavaju promjenu njezine vrijednosti u primjenjivom scenariju, uzimajući u obzir relativno povećanje implicitne volatilnosti kamatne stope od 25 %, i njezine vrijednosti u osnovnom scenariju.

Kad je riječ o prodanoj automatskoj opciji kamatne stope, institucije izračunavaju promjenu njezine vrijednosti u primjenjivom scenariju i njezine vrijednosti u osnovnom scenariju.

Za potrebe prvog podstavka promjena vrijednosti je razlika između sljedećih točaka (a) i (b):

(a)

procjena vrijednosti opcije za imatelja opcije s obzirom na:

nerizičnu krivulju prinosa u primjenjivoj valuti u primjenjivom scenariju;

ii.

relativno povećanje implicitne volatilnosti kamatnih stopa od 25 %;

(b)

vrijednost kamatne opcije za imatelja opcije, izračunana primjenom krivulje prinosa bez šoka i implicitne volatilnosti kamatnih stopa u primjenjivoj valuti na datum vrednovanja.

Institucije ekonomsku vrijednost uvećanja kapitala za rizik automatske opcije kamatne stope izračunavaju kao razliku između vrijednosti svih kupljenih opcija izračunanih u skladu sa stavkom 2. i vrijednosti svih prodanih opcija izračunanih u skladu sa stavkom 3., nakon primjene scenarija u određenoj valuti.

Za izračun iz stavaka 2. i 3. institucije primjenjuju svoje primjenjive interne metode vrednovanja.

POGLAVLJE III.

STANDARDIZIRANA METODOLOGIJA ZA PROCJENU RIZIKA NETO KAMATNIH PRIHODA OD POSLOVA INSTITUCIJA KOJI SE VODE U KNJIZI POZICIJA KOJIMA SE NE TRGUJE

Članak 14.

Zahtjevi za raspoređivanje zamišljenih novčanih tokova koji se ponovno vrednuju

Kad primjenjuju standardiziranu metodologiju za procjenu rizika koji proizlaze iz mogućih promjena kamatnih stopa koje utječu na neto kamatne prihode od poslova koji se vode u knjizi pozicija kojima se ne trguje, institucije zamišljene novčane tokove koji se ponovno vrednuju od svojih pozicija u knjizi pozicija kojima se ne trguje raspoređuju u odgovarajuće vremenske razrede za ponovno vrednovanje iz točke 1. Priloga.

Članci od 5. do 12. primjenjuju se na raspoređivanje zamišljenih novčanih tokova koji se ponovno vrednuju iz stavka 1., podložno odstupanjima utvrđenima u stavcima od 3. do 6. ovog članka.

Odstupajući od članka 5. stavka 2. prvog podstavka, institucije u plaćanja kamata u zamišljenim novčanim tokovima koji se ponovno vrednuju uključuju komercijalne marže i druge sastavnice marže.

Osim što zamišljene novčane tokove koji se ponovno vrednuju iz članka 6., članka 9. stavka 5., članka 10. stavka 7. i članka 12. raspoređuju u relevantne vremenske razrede za ponovno vrednovanje iz točke 1. Priloga, institucije te novčane tokove raspoređuju i u vremenske razrede referentnog razdoblja iz točke 3. Priloga. Za zamišljene novčane tokove koji se ponovno vrednuju koji su plaćanja kamata preuzima se referentno razdoblje instrumenta od kojeg se generiraju.

Osim što zamišljene novčane tokove koji se ponovno vrednuju iz članka 7. i članka 8. raspoređuju u relevantne vremenske razrede za ponovno vrednovanje iz točke 1. Priloga, institucije te novčane tokove raspoređuju i u vremenski razred referentnog razdoblja iz točke 3. podtočke (a) Priloga.

Institucije fiksne strane izvedenih instrumenata iz članka 11. tretiraju u skladu sa stavkom 4. ovog članka.

Institucije promjenjive strane izvedenih instrumenata iz članka 11. tretiraju u skladu sa stavkom 5. ovog članka.

Članak 15.

Uvećanje neto kamatnog prihoda za automatske opcije kamatne stope do razdoblja neto kamatnog prihoda

Institucije izračunavaju uvećanje neto kamatnog prihoda za automatske opcije kamatne stope u svojim pozicijama u knjizi pozicija kojima se ne trguje kako je navedeno u članku 5. stavku 3. točki (a) do razdoblja neto kamatnog prihoda.

Za potrebe stavka 1. članak 13. primjenjuje se mutatis mutandis, podložno odstupanjima utvrđenima u stavcima od 3. do 6. ovog članka.

Institucije iz izračuna neto kamatnog prihoda iz stavka 1. isključuju automatske opcije kamatne stope koje se mogu izvršiti samo nakon razdoblja neto kamatnog prihoda.

Pri izračunu uvećanja za neto kamatni prihod iz stavka 1. institucije ne uzimaju u obzir relativno povećanje implicitne volatilnosti.

Institucije vrijednost iz članka 13. stavaka 2. i 3. izračunavaju na temelju isplata očekivanih u osnovnom scenariju i primjenjivim scenarijima.

Institucije pretpostavljaju da se instrumenti čija se opcionalnost ili nelinearnost automatski aktiviraju obnavljaju s usporedivim karakteristikama do kraja razdoblja neto kamatnog prihoda.

Članak 16.

Promjene tržišne vrijednosti za automatske opcije kamatne stope koje se vode po fer vrijednosti i dospijevaju nakon razdoblja neto kamatnog prihoda

Institucije u skladu s člankom 13. izračunavaju promjene tržišne vrijednosti za automatske opcije kamatne stope koje se vode po fer vrijednosti i koje dospijevaju nakon razdoblja neto kamatnog prihoda.

POGLAVLJE IV.

IZRAČUN STANDARDIZIRANE EKONOMSKE VRIJEDNOSTI MJERE RIZIKA KAPITALA

Članak 17.

Izračun ekonomske vrijednosti i promjene ekonomske vrijednosti kapitala

Institucije izračunavaju ekonomsku vrijednost kapitala za osnovni scenarij i primjenjive scenarije šoka u svakoj valuti u skladu sa stavcima 2., 3. i 4. Institucije izračunavaju promjene ekonomske vrijednosti kapitala u skladu sa stavcima 5. i 6.

Institucije zamišljene novčane tokove koji se ponovno vrednuju iz članaka 6., 7. i 8., članka 9. stavka 5., članka 10. stavka 7., članka 11. stavka 2. i članka 12. raspoređuju u vremenske razrede za ponovno vrednovanje iz tih članaka na sljedeći način:

(a)

svi pozitivni i negativni zamišljeni novčani tokovi koji se ponovno vrednuju unutar vremenskog razreda za ponovno vrednovanje netiraju se i tako se dobiva neto duga ili neto kratka pozicija za svaki vremenski razred za ponovno vrednovanje;

(b)

ulazni novčani tokovi imaju pozitivan, a izlazni novčani tokovi negativan predznak.

Institucije diskontiraju neto zamišljene novčane tokove koji se ponovno vrednuju prema sadašnjoj vrijednosti primjenom diskontnog faktora. Institucije taj diskontni faktor
izračunavaju iz promptne nulte kamatne stope
u srednjoj točki vremenskog razreda za odgovarajući scenarij i i valutu c pomnožene sa srednjom točkom vremenskog razreda t k kako slijedi:

Institucije zbrajaju diskontirane neto novčane tokove koji se ponovno vrednuju u svim vremenskim razredima za ponovno vrednovanje kako bi utvrdile ekonomsku vrijednost kapitala za osnovni scenarij i primjenjive scenarije za svaku valutu.

Institucije promjenu ekonomske vrijednosti kapitala izračunavaju tako što ekonomsku vrijednost kapitala u osnovnom scenariju oduzmu od ekonomske vrijednosti kapitala u primjenjivom scenariju i dodaju promjenu vrijednosti automatske opcije kamatne stope izračunanu u skladu s člankom 13.

Pri izračunu ukupne promjene za svaki scenarij institucije zbrajaju sve negativne i pozitivne promjene za svaku valutu. U tom izračunu institucije preračunavaju valute, osim izvještajne valute, u izvještajnu valutu po promptnom deviznom tečaju ESB-a na referentni datum. Pozitivne promjene ponderiraju se faktorom 50 % ili faktorom 80 % u slučaju valuta iz europskog tečajnog mehanizma (ERM II), čiji je službeno dogovoreni raspon fluktuacije uži od standardnog raspona od +/– 15 %.

Institucije priznaju ponderirane dobitke do najviše od sljedećih vrijednosti:

(a)

apsolutna vrijednost negativnih promjena u EUR ili valutama iz tečajnog mehanizma ERM II;

(b)

rezultat primjene faktora 50 % na pozitivne promjene valuta iz tečajnog mehanizma ERM II ili EUR.

POGLAVLJE V.

IZRAČUN STANDARDIZIRANE EKONOMSKE VRIJEDNOSTI MJERE RIZIKA NETO KAMATNOG PRIHODA

Članak 18.

Vremensko razdoblje

Institucije izračunavaju neto kamatni prihod od svojih poslova koji se vode u knjizi pozicija kojima se ne trguje u minimalnom razdoblju od godinu dana („razdoblje neto kamatnog prihoda”).

Preostalo vrijeme do kraja razdoblja neto kamatnog prihoda razdoblje je neto kamatnih stopa umanjeno za srednje točke za ponovno vrednovanje iz vremenskih razreda za ponovno vrednovanje iz točke 1. Priloga („preostalo vrijeme”).

Članak 19.

Izračun učinka predviđene nerizične kamatne stope na reinvestiranje ili refinanciranje zamišljenih novčanih tokova koji se ponovno vrednuju

Kako bi izračunale utjecaj predviđenog nerizičnog prinosa na reinvestiranje ili refinanciranje zamišljenih novčanih tokova koji se ponovno vrednuju na neto kamatni prihod iz stavka 4., institucije za svaku valutu i svaki scenarij izračunavaju terminske stope koje odražavaju nerizičnu sastavnicu kamatnih stopa za koju se očekuje da će se primjenjivati na nerizične kredite počevši od srednjih točaka ponovnog vrednovanja vremenskih razreda za ponovno vrednovanje iz točke 4. Priloga i s rokovima dospijeća koji odgovaraju srednjim točkama vremenskog razreda referentnog razdoblja iz točke 3. Priloga.

Institucije terminske stope iz stavka 1. izračunavaju primjenom sljedeće formule:

▼C1

▼B

pri čemu:

t k je srednja točka vremenskog razreda za ponovno vrednovanje k;

REF j je srednja točka vremenskog razreda referentnog razdoblja j;

je terminska stopa za odgovarajući scenarij i i za valutu c za nerizični kredit koji započinje u srednjoj točki vremenskog razreda za ponovno vrednovanje k i dospijeva u vremenskom razredu referentnog razdoblja j;

je diskontni faktor za odgovarajući scenarij i te za valutu c i vrijeme t k iz članka 17. stavka 3.

Institucije primjenjivu nerizičnu kamatnu stopu za svaku kombinaciju srednje točke vremenskog razreda za ponovno vrednovanje i srednje točke vremenskog razreda referentnog razdoblja izračunavaju množenjem terminskih kamatnih stopa iz stavka 1. s preostalim vremenom iz članka 18. drugog podstavka.

Institucije učinak predviđene nerizične kamatne stope na reinvestiranje ili refinanciranje zamišljenih novčanih tokova koji se ponovno vrednuju na neto kamatni prihod izračunavaju kao umnožak sljedećih točaka (a) i (b):

(a)

zamišljenih novčanih tokova koji se ponovno vrednuju iz članaka 6., 7. i 8., članka 9. stavka 5., članka 10. stavka 7., članka 11. stavka 2. drugog podstavka i članka 12., raspoređenih u skladu s člankom 14. stavcima 4. i 5.;

(b)

utjecaja odgovarajuće primjenjive nerizične kamatne stope izračunane u skladu sa stavkom 3. ovog članka.

Članak 20.

Izračun utjecaja predviđene komercijalne marže na reinvestiranje ili refinanciranje zamišljenih novčanih tokova koji se ponovno vrednuju

Institucije utjecaj predviđene komercijalne marže na reinvestiranje ili refinanciranje zamišljenih novčanih tokova koji se ponovno vrednuju na neto kamatni prihod izračunavaju množenjem zamišljenih novčanih tokova koji se ponovno vrednuju izračunanih u skladu sa stavkom 2. s prinosom primjenjive komercijalne marže iz stavka 4.

Za potrebe izračuna iz stavka 1. institucije:

(a)

pri ponovnom utvrđivanju komercijalnih marži zamišljene novčane tokove koji se ponovno vrednuju od instrumenata iz članaka od 6. do 12. raspoređuju u vremenske razrede za ponovno vrednovanje iz točke 4. Priloga;

(b)

procjenjuju:

primjenjivu komercijalnu maržu u skladu sa stavkom 3. ovog članka;

ii.

preostalo vrijeme iz članka 18. drugog podstavka.

Za potrebe točke (a) članci od 6. do 12. primjenjuju se mutatis mutandis. Međutim, kad je riječ o instrumentima s promjenjivom kamatnom stopom, institucije dio zamišljenih novčanih tokova koji se ponovno vrednuju koji čine iznos glavnice raspoređuju u skladu s konačnim ugovorenim datumom dospijeća tih instrumenata s promjenjivom kamatnom stopom.

Za potrebe stavka 1. institucije raspoređuju pozicije iz knjige pozicija kojima se ne trguje na vrste proizvoda financijske imovine i financijskih obveza, koji se dijele po zemljopisnoj lokaciji i valuti.

Proizvodima financijske imovine iz prvog podstavka smatraju se:

(a)

dužnički vrijednosni papiri;

(b)

krediti i predujmovi – nefinancijska društva;

(c)

krediti i predujmovi – kućanstva – hipoteke;

(d)

krediti i predujmovi – kućanstva – krediti (nehipotekarni);

(e)

krediti i predujmovi – ostale druge ugovorne strane;

(f)

ostali proizvodi u knjizi pozicija kojima se ne trguje.

Proizvodima financijskih obveza iz prvog podstavka smatraju se:

(a)

depoziti – nefinancijska društva;

(b)

depoziti – kućanstva;

(c)

depoziti – ostale druge ugovorne strane;

(d)

dužnički vrijednosni papiri;

(e)

ostale obveze u knjizi pozicija kojima se ne trguje.

Za instrumente kojima se trguje na razvijenim i aktivnim likvidnim tržištima na kojima se njihova vrijednost može utvrditi na temelju široko rasprostranjenih i lako dostupnih tržišnih cijena, institucije primjenjivu komercijalnu stopu marže iz stavka 2. točke (b) procjenjuju na temelju tržišne cijene, plaćanja kamata za te instrumente i odbitka nerizične kamatne stope.

Za instrumente koji nisu instrumenti iz prvog podstavka, institucije primjenjivu komercijalnu stopu marže iz stavka 2. točke (b) procjenjuju na temelju ponderiranog prosjeka komercijalnih marži primljenih ili plaćenih u transakcijama tijekom prethodnih 360 dana, uzimajući u obzir vrstu proizvoda, zemljopisnu lokaciju i valutu iz stavka 2. Ako takve transakcije ne postoje, institucije primjenjivu komercijalnu stopu marže procjenjuju na temelju pretpostavki koje se oslanjaju na marže primljene ili plaćene u usporedivim portfeljima.

Primjenjiva komercijalna stopa marže u osnovnom scenariju, procijenjena u skladu sa stavkom 3., primjenjuje se i u primjenjivom scenariju.

Kako bi se uzelo u obzir preostalo vrijeme iz članka 18. drugog podstavka, institucije postotak prinosa komercijalne marže izračunavaju množenjem primjenjive komercijalne stope marže procijenjene u skladu sa stavkom 3. ovog članka s tim preostalim vremenom.

Članak 21.

Izračun plaćanja kamata ili dijela plaćanja kamata izvršenih do datuma njihova ponovnog određivanja, uključujući i taj datum

Institucije utjecaj plaćanja kamata izvršenih do datuma ponovnog vrednovanja kamatnih stopa, uključujući taj datum, na neto kamatni prihod izračunavaju raspoređivanjem plaćanja kamata za instrumente iz članaka od 6. do 12., uz raspoređivanje iz članaka 19. i 20., u vremenske razrede za ponovno vrednovanje iz točke 4. Priloga, pod uvjetom da ta plaćanja kamata ispunjavaju sljedeće uvjete:

(a)

iznos plaćanja kamata poznat je i fiksan, bez mogućnosti promjene plaćanja zbog kretanja kamatnih stopa;

(b)

očekuje se da će kamate biti plaćene u razdoblju neto kamatnog prihoda iz članka 18. prvog podstavka.

Ako je za instrumente s promjenjivom kamatnom stopom plaćanje kamate izvršeno nakon datuma ponovnog vrednovanja, institucije stavak 1. ovog članka primjenjuju samo na dio plaćanja kamate koji predstavlja komercijalnu maržu.

Članak 22.

Promjene tržišne vrijednosti za instrumente koje se vode po fer vrijednosti i dospijevaju nakon razdoblja neto kamatnog prihoda

Institucije promjene tržišne vrijednosti nakon razdoblja neto kamatnog prihoda za instrumente koji se vode po fer vrijednosti izračunavaju primjenom članka 17. stavaka 3., 4. i 5. mutatis mutandis na raspoređivanje izvršeno u skladu sa stavkom 2.

Za raspoređivanje iz stavka 1. institucije primjenjuju članak 17. stavak 2. mutatis mutandis i uključuju komercijalne marže i druge sastavnice marže u plaćanja kamata u zamišljenim novčanim tokovima koji se ponovno vrednuju, uz sljedeća odstupanja:

(a)

isključuju zamišljene novčane tokove koji se ponovno vrednuju koji se odnose na instrumente koji se ne vode po fer vrijednosti;

(b)

isključuju zamišljene novčane tokove koji se ponovno vrednuju u razdoblju neto kamatnog prihoda postavljanjem tih novčanih tokova na nulu u vremenskim razredima za ponovno vrednovanje iz točke 4. Priloga.

Članak 23.

Uvećanje neto kamatnog prihoda za rizik osnove

Uz raspoređivanje iz članka 7. institucije zamišljene novčane tokove koji se ponovno vrednuju od instrumenata s promjenjivom kamatnom stopom, za svaku valutu po datumu ponovnog vrednovanja, raspoređuju u vremenske razrede za ponovno vrednovanje iz točke 4. Priloga, ako zbroj tih instrumenata, osim onih iz referentnog razdoblja „prekonoćno” iz stavka 2. točke (a) ovog članka, premašuje 5 % pozicija iz knjige pozicija kojima se ne trguje koje se obračunavaju kao imovina u skladu s primjenjivim računovodstvenim okvirom.

Za potrebe prvog podstavka institucije isključuju ugrađene kamatne opcije i tretiraju ih u skladu sa stavkom 8.

Pri raspoređivanju zamišljenih novčanih tokova koji se ponovno vrednuju iz stavka 1. institucije ih raspoređuju u sljedeća referentna razdoblja na koja se odnosi instrument s promjenjivom kamatnom stopom:

(a)

prekonoćno;

(b)

1 mjesec;

(c)

3 mjeseca;

(d)

6 mjeseci;

(e)

12 mjeseci.

Ako ne postoji odgovarajuće referentno razdoblje, institucije zamišljene novčane tokove koji se ponovno vrednuju raspoređuju u jednu od sljedećih kategorija:

(a)

„službena kamatna stopa” ako se instrument s promjenjivom kamatnom stopom poziva na kamatnu stopu središnje banke;

(b)

„drugo” ako se instrument s promjenjivom kamatnom stopom poziva na drugu referentnu vrijednost.

Institucije zamišljenim ulaznim novčanim tokovima koji se ponovno vrednuju dodjeljuju pozitivan, a zamišljenim izlaznim novčanim tokovima koji se ponovno vrednuju negativan predznak.

Na temelju povijesnih opažanja kretanja kamatnih stopa instrumenata i za svako referentno razdoblje iz stavka 2. i kategorije iz stavka 3. institucije za svaku određenu valutu procjenjuju šokove sužavanja i širenja raspona na dosljedan način tijekom vremena.

Institucije šokove sužavanja i širenja raspona iz stavka 4. procjenjuju usporedbom kamatnih stopa u referentnom razdoblju „prekonoćno” iz stavka 2. točke (a) s ostalim referentnim razdobljima iz stavka 2. točaka od (b) do (e) i kategorijama iz stavka 3.

Institucije za svaku valutu šokove sužavanja i širenja raspona iz stavka 4. pomnožene s preostalim vremenom iz članka 18. drugog podstavka primjenjuju na zamišljene novčane tokove koji se ponovno vrednuju.

Institucije agregiraju rezultate izračuna iz stavka 6., ali to čine zasebno za šokove sužavanja i širenja raspona iz stavka 4.

Institucije i za šokove sužavanja i širenja raspona iz stavka 4. izračunavaju isplate iz automatskih opcija kamatne stope u instrumentima s promjenjivom kamatnom stopom i uspoređuju ih s isplatama izračunanima za osnovni scenarij.

Institucije razliku u isplatama koja proizlazi iz usporedbe iz prvog podstavka dodaju agregiranom rezultatu iz stavka 7., ali to čine zasebno za šokove sužavanja i širenja raspona. Dolaznim isplatama dodjeljuju pozitivan, a izlaznim isplatama negativan predznak. Institucije ne diskontiraju isplate i ne donose pretpostavke o promjenama volatilnosti.

Uvećanje neto kamatnog prihoda za rizik niži je rezultat izračunan u skladu sa stavcima od 1. do 8. za šokove sužavanja i širenja raspona.

Članak 24.

Izračun neto kamatnog prihoda i njegovih promjena

Institucije neto kamatni prihod izračunavaju zbrajanjem svih sljedećih vrijednosti, osim automatskih opcija kamatne stope, do razdoblja neto kamatnog prihoda:

(a)

predviđenih nerizičnih prinosa na reinvestiranje ili refinanciranje zamišljenih novčanih tokova koji se ponovno vrednuju izračunanih u skladu s člankom 19.;

(b)

predviđenih komercijalnih marži na reinvestiranje ili refinanciranje zamišljenih novčanih tokova koji se ponovno vrednuju od instrumenata iz članaka od 6. do 12. izračunanih u skladu s člankom 20.;

(c)

zbroja plaćanja kamata izvršenih do datuma ponovnog vrednovanja, uključujući taj datum, izračunanog u skladu s člankom 21., umanjenog za sve značajne kamate obračunane s t = 0.

Za potrebe izračuna iz stavka 1. institucije ulaznim novčanim tokovima dodjeljuju pozitivan, a izlaznim novčanim tokovima negativan predznak.

Institucije učinak scenarija na neto kamatni prihod izračunavaju zbrajanjem svega od sljedećeg:

(a)

razlike između:

izračuna iz stavka 1. koji se odnosi na primjenjivi scenarij;

ii.

izračuna iz stavka 1. koji se odnosi na osnovni scenarij;

(b)

uvećanja neto kamatnog prihoda za automatske opcije unutar razdoblja neto kamatnog prihoda, izračunanog u skladu s člankom 15.;

(c)

uvećanja neto kamatnog prihoda za rizik osnove iz članka 23.

Za potrebe prvog podstavka točaka (a) i (b) institucije primjenjuju iste scenarije.

Za potrebe prvog podstavka točke (c) institucije izračunavaju uvećanje neto kamatnog prihoda za rizik osnove za šokove sužavanja ili širenja raspona, kako je navedeno u članku 23. stavku 9., koji ima najveći negativan učinak na neto kamatni prihod.

Pri izračunu ukupne promjene za svaki scenarij institucije zbrajaju sve negativne i pozitivne promjene za svaku valutu. U tom izračunu institucije preračunavaju valute, osim izvještajne valute, u izvještajnu valutu po promptnom deviznom tečaju ESB-a na referentni datum. Pozitivne promjene ponderiraju se faktorom 50 % ili faktorom 80 % u slučaju valuta iz tečajnog mehanizma ERM II, čiji je službeno dogovoreni raspon fluktuacije uži od standardnog raspona od +/–15 %.

Institucije priznaju ponderirane dobitke do najviše od sljedećih vrijednosti:

(a)

apsolutna vrijednost negativnih promjena u EUR ili valutama iz tečajnog mehanizma ERM II;

(b)

rezultat primjene faktora 50 % na pozitivne promjene valuta iz tečajnog mehanizma ERM II ili EUR.

POGLAVLJE VI.

POJEDNOSTAVNJENA STANDARDIZIRANA METODOLOGIJA ZA IZRAČUN EKONOMSKE VRIJEDNOSTI KAPITALA I NETO KAMATNOG PRIHODA

Članak 25.

Standardizirana metodologija za izračun ekonomske vrijednosti kapitala i njezinih promjena

Za izračun ekonomske vrijednosti kapitala i njezinih promjena u skladu s pojednostavnjenom standardiziranom metodologijom institucije primjenjuju članke od 5. do 13., podložno odstupanjima iz stavaka od 2. do 5. ovog članka.

U osnovnom scenariju primjenjuje se sljedeće:

(a)

odstupajući od članka 8. stavaka od 2. do 6., institucije iznos osnovne komponente depozita bez dospijeća određuju primjenom sljedećih omjera:

69,23 % za transakcijske depozite stanovništva bez dospijeća iz članka 8. stavka 1. točke (a) podtočke i.;

ii.

53,85 % za netransakcijske depozite stanovništva bez dospijeća iz članka 8. stavka 1. točke (a) podtočke ii.;

iii.

38,46 % za depozite velikih nefinancijskih klijenata bez dospijeća iz članka 8. stavka 1. točke (b) podtočke ii.;

(b)

odstupajući od članka 8. stavka 9., institucije osnovnu komponentu depozita bez dospijeća raspoređuju ravnomjerno tijekom vremena kako je utvrđeno u točki 5. podtočki (a) Priloga.

U scenarijima u kojima se predviđa smanjenje kratkoročne kamatne stope iz članka 4. točke (a) podtočke ii., točke (b) podtočke ii. i točke (c) podtočke ii. primjenjuje se sljedeće:

(a)

odstupajući od članka 8. stavaka od 2. do 6., institucije iznos osnovne komponente depozita bez ugovorenog roka dospijeća određuju primjenom sljedećih omjera:

90 % za transakcijske depozite stanovništva bez dospijeća iz članka 8. stavka 1. točke (a) podtočke i.;

ii.

70 % za netransakcijske depozite stanovništva bez dospijeća iz članka 8. stavka 1. točke (a) podtočke ii.;

iii.

50 % za depozite velikih nefinancijskih klijenata bez dospijeća iz članka 8. stavka 1. točke (b) podtočke ii.;

(b)

odstupajući od članka 8. stavka 9., institucije osnovnu komponentu depozita bez dospijeća raspoređuju ravnomjerno tijekom vremena kako je utvrđeno u točki 5. podtočki (b) Priloga.

U scenarijima u kojima se predviđa povećanje kratkoročne kamatne stope iz članka 4. točke (a) podtočke i., točke (b) podtočke i. i točke (c) podtočke i. primjenjuje se sljedeće:

(a)

odstupajući od članka 8. stavaka od 2. do 6., institucije iznos osnovne komponente depozita bez dospijeća određuju primjenom sljedećih omjera:

48,46 % za transakcijske depozite stanovništva bez dospijeća iz članka 8. stavka 1. točke (a) podtočke i.;

ii.

37,69 % za netransakcijske depozite stanovništva bez dospijeća iz članka 8. stavka 1. točke (a) podtočke ii.;

iii.

26,92 % za depozite velikih nefinancijskih klijenata bez dospijeća iz članka 8. stavka 1. točke (b) podtočke ii.;

(b)

odstupajući od članka 8. stavka 9., institucije osnovnu komponentu depozita bez dospijeća raspoređuju ravnomjerno tijekom vremena kako je utvrđeno u točki 5. podtočki (c) Priloga.

Institucije promjenu vrijednosti iz članka 13. stavaka 2. i 3. izračunavaju kao razliku između zbroja isplata u osnovnom scenariju i zbroja isplata u primjenjivom scenariju, diskontiranu za primjenjive nerizične kamatne stope. Institucije zanemaruju učinak povećane volatilnosti i isplate automatskih opcija u skladu s primjenjivim scenarijem množe s 1,10.

Članak 26.

Pojednostavnjena standardizirana metodologija za izračun neto kamatnog prihoda i njegovih promjena

Za izračun neto kamatnog prihoda i njegovih promjena u skladu s pojednostavnjenom standardiziranom metodologijom institucije primjenjuju članke od 14. do 16., podložno odstupanjima iz stavaka od 2. do 7. ovog članka.

Članak 25. primjenjuje se i na izračun iz stavka 1.

Članak 14. stavak 4. ne primjenjuje se na izračun iz stavka 1. Institucije za svaku vrstu proizvoda iz članka 20. stavka 3. izračunavaju:

(a)

prosječno referentno razdoblje za svu kamatno osjetljivu imovinu iz knjige pozicija kojima se ne trguje s fiksnom kamatnom stopom;

(b)

prosječno referentno razdoblje za sve kamatno osjetljive obveze iz knjige pozicija kojima se ne trguje s fiksnom kamatnom stopom

Odstupajući od članka 19., institucije primjenjuju izračunana prosječna referentna razdoblja umjesto srednjih točaka vremenskih razreda referentnih razdoblja utvrđenih u točki 3. Priloga.

Odstupajući od članka 20. stavka 2., institucije pri primjeni članka 20. stavka 3. trećeg podstavka pozicije iz knjige pozicija kojima se ne trguje iz članka 20. stavka 2. razdvajaju samo prema vrstama proizvoda, a ne prema zemljopisnoj lokaciji.

Odstupajući od članka 21., institucije plaćanja kamata ili dio plaćanja kamata do datuma ponovnog vrednovanja, uključujući taj datum, izračunavaju množenjem:

(a)

iznosa glavnice svih nepodmirenih instrumenata;

(b)

vlastitih procjena o prosječnim kamatnim stopama za instrumente na strani imovine ili obveza, ovisno o slučaju;

(c)

vremenskog razdoblja neto kamatnog prihoda ili, ako se instrument ponovno vrednuje prije vremenskog razdoblja neto kamatnog prihoda, srednje točke primjenjivih vremenskih razreda za ponovno vrednovanje iz točke 1. Priloga koji se primjenjuje na nepodmireni instrument.

Institucije promjenu vrijednosti iz članka 15. izračunavaju kao razliku između zbroja isplata u osnovnom scenariju i zbroja isplata u primjenjivom scenariju, diskontiranu za primjenjive nerizične kamatne stope. Institucije zanemaruju učinak povećane volatilnosti i isplate u skladu s primjenjivim scenarijem množe s 1,10.

Poglavlje VII.

ZAVRŠNA ODREDBA

Članak 27.

Stupanje na snagu

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

PRILOG

1. Vremenski razredi za ponovno vrednovanje:

(a)

prekonoćno, pri čemu je srednja točka 1 dan ili približno 0,0028 godina;

(b)

vremenski razred od 1 dan do 1 mjesec, pri čemu je srednja točka 15 dana;

(c)

vremenski razred od 1 do 3 mjeseca, pri čemu je srednja točka 60 dana;

(d)

vremenski razred od 3 do 6 mjeseci, pri čemu je srednja točka 135 dana;

(e)

vremenski razred od 6 do 9 mjeseci, pri čemu je srednja točka 225 dana;

(f)

vremenski razred od 9 do 12 mjeseci, pri čemu je srednja točka 315 dana;

(g)

vremenski razred od 1 godine do 1,5 godina, pri čemu je srednja točka 1 godina i 90 dana;

(h)

vremenski razred od 1,5 godina do 2 godine, pri čemu je srednja točka 1 godina i 270 dana;

(i)

vremenski razred od 2 do 3 godine, pri čemu je srednja točka 2 godine i 180 dana;

(j)

vremenski razred od 3 do 4 godine, pri čemu je srednja točka 3 godine i 180 dana;

(k)

vremenski razred od 4 do 5 godina, pri čemu je srednja točka 4 godine i 180 dana;

(l)

vremenski razred od 5 do 6 godina, pri čemu je srednja točka 5 godina i 180 dana;

(m)

vremenski razred od 6 do 7 godina, pri čemu je srednja točka 6 godina i 180 dana;

(n)

vremenski razred od 7 do 8 godina, pri čemu je srednja točka 7 godina i 180 dana;

(o)

vremenski razred od 8 do 9 godina, pri čemu je srednja točka 8 godina i 180 dana;

(p)

vremenski razred od 9 do 10 godina, pri čemu je srednja točka 9 godina i 180 dana;

(q)

vremenski razred od 10 do 15 godina, pri čemu je srednja točka 12 godina i 180 dana;

(r)

vremenski razred od 15 do 20 godina, pri čemu je srednja točka 17 godina i 180 dana;

(s)

vremenski razred dulje od 20 godina, pri čemu je srednja točka 25 godina.

2. Duljina vremenskih razreda za ponovno vrednovanje iz članka 9. stavka 4. točke (b):

(a)

0 godina;

(b)

1/12 godina;

(c)

2/12 godina;

(d)

3/12 godina;

(e)

3/12 godina;

(f)

3/12 godina;

(g)

6/12 godina;

(h)

6/12 godina;

(i)

1 godina;

(j)

1 godina;

(k)

1 godina;

(l)

1 godina;

(m)

1 godina;

(n)

1 godina;

(o)

1 godina;

(p)

1 godina;

(q)

5 godina;

(r)

5 godina;

(s)

10 godina.

3. Vremenski razred referentnog razdoblja:

(a)

vremenski razred od prekonoćno do 12 mjeseci, pri čemu je srednja točka 12 mjeseci;

(b)

vremenski razred od 1 godine do 1,5 godina, pri čemu je srednja točka 1 godina i 90 dana;

(c)

vremenski razred od 1,5 godina do 2 godine, pri čemu je srednja točka 1 godina i 270 dana;

(d)

vremenski razred od 2 do 3 godine, pri čemu je srednja točka 2 godine i 180 dana;

(e)

vremenski razred od 3 do 4 godine, pri čemu je srednja točka 3 godine i 180 dana;

(f)

vremenski razred od 4 do 5 godina, pri čemu je srednja točka 4 godine i 180 dana;

(g)

vremenski razred od 5 do 6 godina, pri čemu je srednja točka 5 godina i 180 dana;

(h)

vremenski razred od 6 do 7 godina, pri čemu je srednja točka 6 godina i 180 dana;

(i)

vremenski razred od 7 do 8 godina, pri čemu je srednja točka 7 godina i 180 dana;

(j)

vremenski razred od 8 do 9 godina, pri čemu je srednja točka 8 godina i 180 dana;

(k)

vremenski razred od 9 do 10 godina, pri čemu je srednja točka 9 godina i 180 dana;

(l)

vremenski razred od 10 do 15 godina, pri čemu je srednja točka 12 godina i 180 dana;

(m)

vremenski razred od 15 do 20 godina, pri čemu je srednja točka 17 godina i 180 dana;

(n)

vremenski razred dulje od 20 godina, pri čemu je srednja točka 25 godina.

4. Vremenski razredi za ponovno vrednovanje iz članka 19. stavka 1., članka 20. stavka 2., članka 21. stavka 1., članka 22. stavka 2. i članka 23. stavka 1.:

(a)

razredi od (a) do (f) iz točke 1. ovog Priloga za razdoblje neto kamatnog prihoda od 1 godine;

(b)

razredi od (a) do (g) iz točke 1. ovog Priloga za razdoblje neto kamatnog prihoda od 1,5 godina;

(c)

razredi od (a) do (h) iz točke 1. ovog Priloga za razdoblje neto kamatnog prihoda od 2 godine;

(d)

razredi od (a) do (i) iz točke 1. ovog Priloga za razdoblje neto kamatnog prihoda od 3 godine;

(e)

razredi od (a) do (j) iz točke 1. ovog Priloga za razdoblje neto kamatnog prihoda od 4 godine;

(f)

razredi od (a) do (k) iz točke 1. ovog Priloga za razdoblje neto kamatnog prihoda od 5 godina;

(g)

razredi od (a) do (l) iz točke 1. ovog Priloga za razdoblje neto kamatnog prihoda od 6 godina;

(h)

razredi od (a) do (m) iz točke 1. ovog Priloga za razdoblje neto kamatnog prihoda od 7 godina;

(i)

razredi od (a) do (n) iz točke 1. ovog Priloga za razdoblje neto kamatnog prihoda od 8 godina;

(j)

razredi od (a) do (o) iz točke 1. ovog Priloga za razdoblje neto kamatnog prihoda od 9 godina;

(k)

razredi od (a) do (p) iz točke 1. ovog Priloga za razdoblje neto kamatnog prihoda od 10 godina;

(l)

razredi od (a) do (q) iz točke 1. ovog Priloga za razdoblje neto kamatnog prihoda od 15 godina;

(m)

razredi od (a) do (r) iz točke 1. ovog Priloga za razdoblje neto kamatnog prihoda od 20 godina;

(n)

razredi od (a) do (s) iz točke 1. ovog Priloga za razdoblje neto kamatnog prihoda od 25 godina.

5. Scenariji iz članka 25. stavaka 2., 3. i 4.

(a)

osnovni scenarij:

do 5 godina, za kategoriju depozita bez dospijeća iz članka 8. stavka 1. točke (a) podtočke i., tako da se 30,77 %, 1,15 %, 2,31 %, 3,46 %, 3,46 %, 3,46 %, 6,92 %, 6,92 %, 13,85 %, 13,85 % i 13,85 % depozita bez dospijeća iz te kategorije raspoređuje, slijedom navođenja, u vremenske razrede a, b, c, d, e, f, g, h, i, j i k iz točke 1. ovog Priloga;

ii.

do 4,5 godina, za kategoriju depozita bez dospijeća iz članka 8. stavka 1. točke (a) podtočke ii., tako da se 46,15 %, 1,00 %, 2,00 %, 2,99 %, 2,99 %, 2,99 %, 5,98 %, 5,98 %, 11,97 %, 11,97 % i 5,98 % depozita bez dospijeća iz te kategorije raspoređuje, slijedom navođenja, u vremenske razrede a, b, c, d, e, f, g, h, i, j i k iz točke 1. ovog Priloga;

iii.

do 4 godine, za kategoriju depozita bez dospijeća iz članka 8. stavka 1. točke (b) podtočke ii., tako da se 61,54 %, 0,80 %, 1,60 %, 2,40 %, 2,40 %, 2,40 %, 4,81 %, 4,81 %, 9,62 % i 9,62 % depozita bez dospijeća iz te kategorije raspoređuje, slijedom navođenja, u vremenske razrede a, b, c, d, e, f, g, h, i i j iz točke 1. ovog Priloga;

(b)

scenarij u kojem se propisuje smanjenje kratkoročnih kamatnih stopa:

do 5 godina, za kategoriju depozita bez dospijeća iz članka 8. stavka 1. točke (a) podtočke i., tako da se 10,00 %, 1,50 %, 3,00 %, 4,50 %, 4,50 %, 4,50 %, 9,00 %, 9,00 %, 18,00 %, 18,00 %, 18,00 % depozita bez dospijeća iz te kategorije raspoređuje, slijedom navođenja, u vremenske razrede a, b, c, d, e, f, g, h, i, j i k iz točke 1. ovog Priloga;

ii.

do 4,5 godina, za kategoriju depozita bez dospijeća iz članka 8. stavka 1. točke (a) podtočke ii., tako da se 30,00 %, 1,30 %, 2,59 %, 3,89 %, 3,89 %, 3,89 %, 7,78 %, 7,78 %, 15,55 %, 15,55 % i 7,78 % depozita bez dospijeća iz te kategorije raspoređuje, slijedom navođenja, u vremenske razrede a, b, c, d, e, f, g, h, i, j i k iz točke 1. ovog Priloga;

iii.

do 4 godine, za kategoriju depozita bez dospijeća iz članka 8. stavka 1. točke (b) podtočke ii., tako da se 50,00 %, 1,04 %, 2,08 %, 3,12 %, 3,12 %, 3,12 %, 6,25 %, 6,25 %, 12,51 % i 12,51 % depozita bez dospijeća iz te kategorije raspoređuje, slijedom navođenja, u vremenske razrede a, b, c, d, e, f, g, h, i i j iz točke 1. ovog Priloga;

(c)

scenarij u kojem se propisuje povećanje kratkoročnih kamatnih stopa:

do 5 godina, za kategoriju depozita bez dospijeća iz članka 8. stavka 1. točke (a) podtočke i., tako da se 51,54 %, 0,81 %, 1,62 %, 2,42 %, 2,42 %, 2,42 %, 4,85 %, 4,85 %, 9,69 %, 9,69 %, 9,69 % depozita bez dospijeća iz te kategorije raspoređuje, slijedom navođenja, u vremenske razrede a, b, c, d, e, f, g, h, i, j i k iz točke 1. ovog Priloga;

ii.

do 4,5 godina, za kategoriju depozita bez dospijeća iz članka 8. stavka 1. točke (a) podtočke ii., tako da se 62,31 %, 0,70 %, 1,39 %, 2,09 %, 2,09 %, 2,09 %, 4,19 %, 4,19 %, 8,38 %, 8,38 % i 4,19 % depozita bez dospijeća iz te kategorije raspoređuje, slijedom navođenja, u vremenske razrede a, b, c, d, e, f, g, h, i, j i k iz točke 1. ovog Priloga;

iii.

do 4 godine, za kategoriju depozita bez dospijeća iz članka 8. stavka 1. točke (b) podtočke ii., tako da se 73,08 %, 0,56 %, 1,12 %, 1,68 %, 1,68 %, 1,68 %, 3,37 %, 3,37 %, 6,73 % i 6,73 % depozita bez dospijeća iz te kategorije raspoređuje, slijedom navođenja, u vremenske razrede a, b, c, d, e, f, g, h, i i j iz točke 1. ovog Priloga.

( 1 ) Uredba (EU) 2016/1011 Europskog parlamenta i Vijeća od 8. lipnja 2016. o indeksima koji se upotrebljavaju kao referentne vrijednosti u financijskim instrumentima i financijskim ugovorima ili za mjerenje uspješnosti investicijskih fondova i o izmjeni direktiva 2008/48/EZ i 2014/17/EU te Uredbe (EU) br. 596/2014 (SL L 171, 29.6.2016., str. 1.).

( 2 ) Uredba (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o bonitetnim zahtjevima za kreditne institucije i o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 (SL L 176, 27.6.2013., str. 1.).

( 3 ) Delegirana uredba Komisije (EU) 2024/856 od 1. prosinca 2023. o dopuni Direktive 2013/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu regulatornih tehničkih standarda kojima se utvrđuju nadzorni scenariji šoka, zajedničke pretpostavke modela i parametara te što se smatra znatnim smanjenjem (SL L, 2024/856, 24.4.2024., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg_del/2024/856/oj).